Projekt se provodi uz potporu EU OSOBNO USMJERENO PLANIRANJE - AKTIVNOSTI TIMA SERVISA PODRŠKE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Edukativni priručnik za članove timova MODEL SERVISA PODRŠKE ZA OSOBE S INVALIDITETOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Edukativni priručnik za članove timova Projekt se provodi zahvaljujući potpori EU, srpanj 2011. Urednik: Sandra Stojković Lektura: Renata Kovačić Priprema: Anja Rumac 2 Uvod Rehabilitacija utemeljena u zajednici strategija je za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, kojom se nastoje izjednačiti mogućnosti i zaštititi njihova prava. Važno je istaknuti da ovaj model zahtijeva koordinaciju svih razina društva, od lokalne zajednice do razine države koja ima ulogu planiranja, koordiniranja i evaluiranja samog sustava. (M. Alfirev, 2000) Razvoj i implementacija programa ovog modela temeljena je na sljedećim kriterijima (ILO, 1995): 1. Osobe s invaliditetom trebaju biti aktivni sudionici na svim razinama, uključujući i izradu i realizaciju programa. Njihove odluke imaju značajan utjecaj na samo programiranje. 2. Osnovni je cilj programa i aktivnosti „utemeljenih u zajednici“ poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom. 3. U središtu programa je rad na kreiranju pozitivnih stavova prema osobama s invaliditetom i motiviranje drugih članova zajednice na pružanje podrške i sudjelovanje u aktivnostima samog programa. 4. Ovaj program treba pružati podršku svim osobama s invaliditetom koje za to imaju potrebu. 5. Posebna se pažnja posvećuje ženama jer je još mnogo zemalja u kojima žene nemaju pravo glasa i nisu jednako tretirane kao muškarci. Ujedno, žene, najčešće kao majke, pružaju podršku svojoj djeci s teškoćama. 6. Programi rehabilitacije utemeljene u zajednici trebaju biti fleksibilni i primjenjivi na različitim mjestima, tako da se u njih mogu unositi oni programski zadatci koji su specifični za neku političko–ekonomsku situaciju. 7. Programi trebaju biti konstruirani tako da uključuju koordinaciju različitih službi podrške u zajednici, za rješavanje različitih problema pojedine osobe s invaliditetom. Prema navedenim kriterijima proizlazi da ovaj model može biti uspješno proveden i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, odnosno u zemljama 3 koje se nalaze u postkomunističkom razdoblju. Naime, koriste se resursi koji su podnošljivi i realni u kontekstu svake pojedine zemlje, a uključuju osobe s invaliditetom, obitelji, druge članove zajednice, vladine i nevladine organizacije, stručne i znanstvene organizacije te privatni sektor (poduzetništvo). Uvažavajući vlastite posebnosti, svaka pojedina zemlja koja prihvaća rehabilitaciju utemeljenu u zajednici mora promjenu zakonodavstva i primjenu novih modela skrbi zasnivati na osnovnim načelima (Das Rauhe Haus, www.rauheshaus.de ): 1. Sloboda izbora Ona predstavlja pravo na mogućnost izbora između različitih oblika skrbi, ali i na slobodu izbora u svakodnevnom životu, bilo da se radi o oblikovanju životnog prostora ili provođenju slobodnog vremena. 2. Osigurana zakonska prava Ljudska prava su zajamčena svima i u svakom trenutku, neovisno radi li se o osobi kojoj je potrebna podrška da bi izrazila svoje mišljenje ili o zaštiti privatnosti, slobode u odnosu s drugim ljudima ili slobodi kretanja. 3. Samoostvarenje Samoostvarenje predstavlja mogućnost ostvarenja vlastitih želja. Temelj za to predstavlja potpuno poznavanje osobe, njene osobne povijesti, okoline i interesa. Kriteriji kvalitete skrbi nisu rezultati u rješavanju individualiziranih planova, već ukupnost sudjelovanja osobe u kreiranju i evaluaciji programa kojima je osoba u središtu. 4. Neovisnost Ovo načelo podrazumijeva uspostavljanje dobre ravnoteže između neovisnosti i sigurnosti, posebno kada je riječ o stanovanju kao važnom području života. 5. Privatnost Pravo na privatnost nepovredivo je pravo svih osoba i ono mora biti poštovano čak i kada se radi o osobama s izrazitom potrebom za njegom. Privatnost se 4 odnosi i na nesmetano kontaktiranje s drugim osobama. 6. Integracija u zajednicu Nitko ne bi smio biti izdvojen iz zajednice, međutim, osobe s invaliditetom, a posebno osobe s izrazitom potrebom za njegom često bivaju izdvojene iz svakodnevnih aktivnosti i iz svakodnevnog okružja. Stoga se ovo načelo treba poštovati na način da se iznalaze načini integracije kada je to moguće. 7. Kompetencija Pitanje kompetencije nije presudno za sudjelovanje u određenoj aktivnosti. 8.Poštovanje Osoba s invaliditetom ima važnu ulogu u socijalnoj zajednici kojoj pripada i stoga joj ovo pravo ne može biti oduzeto, već samo, prema potrebi omogućeno od drugih osoba. 9. Sudjelovanje u zajednici Ovo se načelo može ostvariti samo ako se podrška pruža u zajednici, bilo da se radi o stanovanju, zapošljavanju, slobodnom vremenu, odnosno izgradnji socijalnih odnosa iz svakodnevnog života. 10. Osobno usmjereno planiranje Samo ovakvo planiranje osigurava sudjelovanje osobe u kreiranju i evaluaciji programa podrške koje je temeljeno na izboru i povjerenju. Servis podrške za osobe s invaliditetom formiran je kao specijalizirani servis usluga i stručnih tretmana za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji neophodnih za zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. Cilj je socijalna integracija i resocijalizacija ove populacije u društvenu zajednicu, a samim tim i podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Rad Servisa temeljen je isključivo na vrijednostima i principima participacije, multidisciplinarnosti i timskog rada, uz poštovanje i promociju principa jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. U skladu s individualnom stručnom procjenom, u Servisu podrške za osobe s 5 invaliditetom odabire se vrsta i razina podrške u različitim područjima: osposobljavanje za život i rad, stanovanje, zdravstvena, invalidska, socijalna i pravna zaštita, samozastupanje, obiteljski odnosi, svakodnevne životne aktivnosti itd. Pružatelji usluga su organizacije osoba s invaliditetom, a same osobe s invaliditetom su nositelji pružanja ovih usluga. AKTIVNOSTI TIMA PROJEKTA: 1. prikupljanje informacija o potrebama Rezultat : stvaranje baze podataka o broju i potrebama osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici Zadatak tima: -prikupljanje podataka o individualnim potrebama, - identifikacija problema, - okupljanje tima s ciljem pripreme osobno usmjerenog plana podrške -popunjavanje baze podataka potreba, praćenje izvršenih aktivnosti, evaluacija programa podrške -prikupljanjem podataka o potrebama, tim će stvoriti preduvjete stvaranja baze podataka koji će jasno iskristalizirati model i zadatke rada Servisa podrške 2. oblikovanje službi Rezultat: edukacija članova tima, uključivanje sustava i stučnjaka na osnovu iskazanih potreba Zadatak tima: - organizacija ciljanih edukacija -uključivanje relevantnih stučnjaka i sustava u provedbu edukacija i aktivnosti projekta -edukacija članova tima o prikupljanju podataka, praćenju i evaluaciji potreba korisnika Servisa -sustavno praćenje zakonskih regulativa sustava kojima osobe s invaliditetom ostvaruju svoja prava -organizacija individualnih edukacija korisnika o ostvarivanju svojih prava 6 -organizacija grupa za samozastupanje s ciljem kvalitetnog uključivanja korisnika u provođenje aktivnosti projekta -povezivanje i umrežavanje svih koji mogu pridonijeti ostvarivanju postavljenih zadataka u osobno usmjerenim programima 3. stvaranje modela podrške Rezultat: zasnovan na osobno usmjerenom planiranju s ciljem postizanja što veće autonomije u odlučivanju osoba s invaliditetom s jasno izraženim individualiziranim stupnjem podrške Zadatci tima: - upoznavanje ostalih članova tima s potrebama - kreiranje plana podrške - aktivno uključivanje korisnika u provedbu programa - uključivanje i organizacija protočnosti provedbe programa - organizacija dostupnosti sustava i stručnjaka u provedbi usmjereno plana podrške - osiguranje opsega podrške u skladu s individualno usmjerenim planom - osiguravanje protočnosti podrške između korisnika i svih relevantnih službi u zajednici - organizacija i osiguravanje multidisciplinarnog tima podrške - jasno definiranje zadataka multidisciplinarnog tima podrške 4. Osiguravanje ostvarivanje prava osoba i njihovih obitelji Rezultat: individualno usmjereno korištenje i praćenje ostvarivanja prava Zadatci tima: -sustavno praćenje zakonske regulative prava i obaveza osoba s invaliditetom -praćenje promjena prava iz sustava socijalnih prava -praćenje promjena regulative iz zdravstvene zaštite -praćenje sustava programa izvaninstitucionalnih oblika skrbi -praćenje razvoja programa u sustavima koji mogu unaprijediti skrb za osobe s invaliditetom -praćenje zakonske regulative školovanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom 7 -predlaganje novih programa u lokalnoj zajednici kojima je cilj podizanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom -organizacija i podrška u provođenju programa lokalne zajednice -osiguravanje dostupnosti programa svim korisnicima Servisa -umrežavanje i osiguravanje protočnosti programa prema osobno usmjerenom planu podrške 5. Supervizija i praćenje rada tima Rezultat: praćenje kvalitete provedbe programa Zadatci tima: -osiguravanje supervizije i praćenja rada timova -osiguravanje stručnog praćenja provedbe rehabilitacijskih programa -osiguravanje evaluacije programa od članova supervizijskog tima 6. uvođenje projekta u lokalnu zajednicu Rezultat: umrežavanje i osiguravanje programa lokalne zajednice i stvaranje preduvjeta strateškog planiranja za problematiku osoba s invaliditetom Zadatci tima: -prezentacija projektnih aktivnosti -praćenje i evaluacija rezultata projekta -prezentacija rezultata projekta 7. standardizacija modela Servisa podrške Rezultat: implementacijom stvoriti preduvjete standardizacije modela lokalne zajednice za osobe s invaliditetom s ciljem poboljšanja kvalitete življenja osoba s invaliditetom Zadatci tima: - prikupljanje podataka koji se mogu iskazati u sklopu baze podataka - provođenje evaluacije metodama: 1. iluminativne evaluacije (prikupljanjem podataka o uspješnosti rada Servisa po ciljanim skupinama: djeca s neurorazvojnim rizikom, oštećenjem vida, 8 oštećenjem sluha, intelektualnim oštećenjima, poremećajima iz autističnog spektra, motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, poremećajima u ponašanju, teškoćama jezika, govora i glasa, teškoćama čitanja i pisanja, teškoćama učenja, ADHD poremećajima, emocionalnim teškoćama, komunikacijskim teškoćama itd). 2.interne evaluacije (članovi specijaliziranih timova sistematiziraju svoja iskustva i zapažanja o radu centra) 3.analizom otvorenih izvora 4.spitivanjem javnog mijenja 5.supervizijom rada specijaliziranih timova - sustavna prezentacija rezultata projekta partnerima projekta Model Servisa podrške Pet stupnjeva modela upravljanja usmjerenim planom podrške 1. Prikupljanje informacija 5. Raskid ugovora 2. Oblikovanje službi 3. Razvijanje službi 5. Revizija i učenje 4. Rješavanje problema 9 Pet stupnjeva u vođenju podrške Opis intervencija Prvi stupanj: prikupljanje informacija Drugi stupanj: oblikovanje službi Treći stupanj: razvijanje službi Četvrtii stupanj: razvijanje problema Peti stupanj: revizija i učenje Unatrag: raskid ugovora 10 Metode osobno usmjerenog planiranja Korisna sredstva u planiranju Planiranje kreće s prikupljanjem informacija o osobi, njenim potrebama, sposobnostima i okruženju. Ako su te informacije dostupne i poznate, koriste se u ovom stupnju; ako ne, moraju se prikupiti u kontaktu s osobom. S k i c i ra n j e o s o b n e p o v i j e s t i ( M A P S ) Snovi (PATH) Otkrivanje onoga što je osobi važno (Essential Lifestyle Planning) Skiciranje individualne podrške (Essential Lifestyle Planning) Komunikacijski graf (Essential Lifestyle Planning) Skiciranje talenata (MAPS) Definiranje prepreka i mogućnosti (Personal Futures Planning) Razumijevanje trenutne situacije i potreba za promjenom omogućava oblikovanje mogućih rješenja, što za osobe s invaliditetom znači oblikovanje službe podrške. Ako je osoba u stanju samostalno ili uz pomoć drugih pronaći rješenja, podrška će se odvijati u tom smjeru; ako ne, profesionalci će oblikovati službu podrške Definiranje vizije promjene (Personal Futures Planning) Oblikovanje pozitivnog tjedna (Personal Futures Planning) Što funkcionira/ne funkcionira (Essential Lifestyle Planning) Skiciranje moguće podrške (Individual Service Design, Kinsella)Kreiranje karakteristika službi (Creativity in Service Design)Skiciranje odnosa i okružja (P.F.P) Jednom kad je služba podrške oblikovana, treba se dalje razvijati. Što je ta služba maštovitija i usmjerenija na zajednicu, potrebno je više truda u pregovaranju i razvijanju te službe. Međutim, pojedinac, obitelj, prijatelji ili profesionalac moraju također biti sposobni za obavljanje posla. To neće biti uvijek moguće i tada će profesionalci biti odgovorni za razvijanje određene službe podrške. U ovoj je fazi manje sredstava za planiranje korisno, jer se u trećoj fazi više radi nego misli. Smjernice se mogu naći u izvorima (Duffy, 2003) Kad je služba za podršku razvijena, uloga koju imaju profesionalci nije gotova. Od njega ili nje traži se da pomognu u rješavanju problema, zatim otklanjanju rizika vođenja i smanjenju sukoba. Ako postoji dobro vođenje u okružju osobe, potreba za ovakvom potporom bit će manja, ali će profesionalac ponekad morati preuzeti ulogu vođe u grupama podrške kako bi se riješili određeni problemi. Naposljetku ostaje odgovornost profesionalca da napravi reviziju službe za podršku i da se uvjeri kako je postignut cilj. Uloga profesionalca je potaknuti osobu i njeno okružje na preuzimanje odgovornosti za učenje. Aktivno planiranje (Personal Futures Planning) Osvrt na prošlost (PATH) Ravnoteža sreće i rizika (Person Centred Risk Assessment, Kinsella, 2000) Što funkcionira/ne funkcionira (Essential L i f e s t y l e P l a n n i n g ) Što funkcionira/ne funkcionira (Essential Lifestyle Planning) Dnevnik učenja (Essential Lifestyle Planning) Ništa nije statično. Pojedinac koji je napredovao kroz određeno razdoblje, shvaća da se situacija mijenja i tada će trebati više ili drugačiji oblik pomoći. Mogu se pojaviti neočekivani problemi, a u tom je slučaju potrebno ponovno prijeći svih pet stupnjeva. U najtežim slučajevima, profesionalac gasi postojeću službu podrške i započinje novi proces. Razvoj osobno usmjerenog planiranja (O'Brien i O'Brien, 2000) 1990. 1985. Osobna povijest Novi Planiranje životnog stila (ELP) PUT (PATH) Grupni akcijski plan Najprije obitelji MAPE (MAPS) 1980. Upoznaj sebe Osobno kreiranje Planiranje budućnosti Planiranje 24 sata Kako bi Servis bio dostupan svim osobama s invaliditetom koje imaju iskazanu potrebu, neophodno je provesti kampanje o koristi servisa za podršku osobama s invaliditetom i prednostima koje ovakvi modeli osiguravaju u odnosu na dosadašnje vidove podrške. Nadalje, potrebno je osigurati informacije o dostupnim servisima i načinima pristupanja, arhitektonsku i informacijsku pristupačnost mjestu i uslugama koje se osiguravaju putem servisa, jednaku dostupnost servisa za osobe s invaliditetom u urbanim i ruralnim područjima, dostupnost servisa svim starosnim skupinama osoba s invaliditetom, a pritom vodeći računa o specifičnosti svake pojedine skupine i prilagođavanju usluga koje se daju tim skupinama. POSTANITE DIO TIMA KOJI ĆE PROVESTI PROMJENE! NIŠTA ZA NAS BEZ NAS!!! Literatura: 1. Alfirev, M. (2000). Socijalni model u rehabilitaciji osoba s mentalnom retardacijom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 36 (1), 9-16. 2. Alfirev, M. (2001). Samozastupanje i socijalna kompetencija osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom. Magistarski rad. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 3. Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002). Učinci programa razvijanja vještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 38 (1), 41-56. 4. Stojković, S. (2010). Pedagoški aspekti inkluzije osoba s invaliditetom, Magistarski rad, Filozofski fakultet Rijeka 11 NIŠTA ZA NAS BEZ NAS! Za sve detaljne informacije obratite nam se: 00 00 od 9 do 13 adresa: Ružićeva 12/2, Rijeka tel: 051 371-364 fax: 051 374 282 e-mail: spoi.pgz@gmail.com www.cdp-ri.hr Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica. www.delhrv.europa.eu
© Copyright 2024 Paperzz
