Kraj bespravne gradnje?
Legalizacija je ipak značajno
jeftinija od rušenja, posebice
od onog u režiji države koje
košta oko 400.000 kuna
Kreću JPP projekti
Dvije bolnice i 16 škola prve
kreću u izgradnju prema
modelu javno-privatnog
partnerstva
Najveći igrači u istom kolu
Povezuju se direktori i
vlasnici šest hrvatskih i
srpskih kompanija vrijednih
sedam milijardi eura
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
hrvatska i regija
Str. 14
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 4 5
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 24. rujna 2012.
Godina LIX / Broj 3745.
www.privredni.hr
zelene tehnologije / kako poslovati u hong-kongu / weekend media festival / sajmovi / svijet financija
tekstilna, odjevna, kožna i obućarska industrija
u potrazi za
identitetom
i tržištem
Suradnja tekstilnih tvrtki
s državnim institucijama
jedini je lijek za zaustavljanje
otpuštanja radnika te
opstanka čitavog sektora
>> 10-11
G
POSEBAN
PRILO
info
EEN nosi
rk
Što do ope Netwo
Eur
e
is
r
p
Enter
intervju: omer pita
IT oprema u sigurnim rukama
>> 6-7
>> 17
Ulaskom u Europsku uniju prijeti nam sunovrat civilnog
zrakoplovstva, kaže direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo
U Jastrebarskom i Križu grade se “sigurne kuće” - centri u
kojima će tvrtke i institucije moći čuvati svoje baze podataka
A
W
E
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Nema više gledanja kroz prste
Nakon 1. listopada više
neće biti gledanja kroz
prste - svi koji djeluju
na tržištu morat će svoje
dugove pokrivati na vrijeme. Država će sve dugove morati pokrivati u
roku od 30 dana, dok će
privatni poduzetnici imati 60 dana. Kada likvidnost “krene” i kad se s tržišta maknu oni koji nam ne trebaju, i banke će moći
plasirati svoj novac s manje rizika. Vi koji se bavite poslom, morate plaćati porez, radnike i dobavljače.
Vlada je tu da Vam pomogne u rješavanju postojećih
dugova - nagodbama.
Boris Vujčić, guverner HNB-a:
Ništa ne upućuje na oporavak
gospodarstva
Ako se u uzme u obzir nastavak pada poslovnog
pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina
neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna
kretanja ne upućuju na
početak oporavka gospodarstva. Dio krivnje snosi i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone,
no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće ekonomske scene. Gospodarska situacija u zemlji daleko je
od dobre, što se vidi po cijelom nizu pokazatelja, od nastavka pada aktivnosti, preko rasta inflacije i prave eksplozije nezaposlenosti, do nimalo blistavog stanja u raznim sektorima ekonomije.
ALEKSANDRA KOLARIĆ, PREDSJEDNICA HUOJ-a:
Reputacijska kriza
S krizom se uvijek treba suočiti otvorenih očiju pa to pravilo vrijedi i za
odnose s javnošću. Naša
struka prolazi kroz reputacijsku krizu, vjerojatno
najtežu u posljednih petnaestak godina. Rezultat
je to objektivnih okolnosti, gospodarske krize, nedavne Vladine zabrane PR-a
u javnom sektoru, ali je to rezultat i naše dosadašnje nebrige za vlastitu reputaciju. Stoga je poboljšanje reputacije struke ključni zadatak kojim će se HUOJ baviti u
sljedeće dvije godine.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
pvinfo
g(h)ost komentator: Dr.sc. Tomo Antičić, ravnatelj Instituta
Ruđer Bošković
Slavko Linić, ministar financija:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
Znanost za razvoj
gospodarstva
IRB planira privući sredstva koja bi se usmjerila isključivo na jedinice s najvećim
komercijalnim potencijalom te dokazanom izvrsnošću u dobivanju europskih
projekata i u industrijskoj suradnji
Z
nanost se u ovom
kriznom
razdoblju percipira kao luksuz, kao nepotrebni trošak koji ide
nauštrb relevantnijih investicija i kojim običan
građanin ne dobiva ništa zauzvrat. Međutim,
vrhunska znanost i kvalitetno znanstveno okruženje omogućuju da najkvalitetniji znanstvenici
i najprodorniji mladi ljudi nakon diplome i doktorata ostanu u Hrvatskoj,
da se učinkovito upravlja state of the art uređajima i da vrhunski svjetski znanstvenici rado
surađuju s Hrvatskom.
Jer znanstvenici su ti koji
posjeduju specijalistička tehnička znanja, rade
na instrumentima koji su
često najkvalitetniji u široj regiji, imaju profesionalne kontakte s vrhunskim centrima u svijetu,
naučeni su biti kompetitivni na svjetskoj razini i omogućuju kvalitetnu edukaciju iz ključnih
tehničkih predmeta. Bez
ovakvog vrhunskog temelja, zemlja poput Hrvatske nema dugoročne
perspektive. Upravo su
znanost i tehnologije vezane uz znanost potencijalni temelj gospodarskog preporoda kakvome
se svi nadamo i kakav
se, na primjer, dogodio
u Finskoj. Pritom moram
podsjetiti na otkriće Su-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Fotografija: Christian - David Gadler
mameda do kojeg su došli znanstvenici našeg instituta.
Postoje brojni razlozi zašto znanost nije iskorištena za razvoj gospodarstva. Između ostalog,
zbog teške ekonomske situacije teško je osigurati
financiranje projekata, a
iznimno je otežano i zapošljavanje novog vrhunskog kadra. Znanstvenici
se nadaju da će najavljeni novi sustav financiranja projekata biti bolji od
dosadašnjeg.
Na IRB-u uvodimo
sustav po kojem
će znanstvenici s
dobrim idejama
dobiti maksimalnu
podršku
Za postojeće stanje
djelomično su odgovorni i sami znanstvenici i
institucije. Znanstvenik
koji ima dobru komercijalnu ideju suočen je sa
sistemom koji, umjesto
da mu maksimalno izađe u susret, u pravilu otežava proces, ne motivira ga, te ga tako suočava
s percepcijom da je komercijalizacija nečasna
i na neki način polulegalna radinost. Vrhunska
oprema je često svojatana
i nepravedno čuvana od
šire hrvatske znanstvene i
industrijske zajednice. Tu
je i suviše česta praksa da
se ključne odluke donose
na netransparentan način,
što često rezultira narušenim međuljudskim odnosima. Percepcija je i da
česta i kvalitetna komunikacija s medijima nije
potrebna, kao ni kvalitetna diseminacija znanosti široj zajednici. Uz to,
znanstvenici nedovoljno
surađuju već unutar vlastite institucije, još manje
unutar šire znanstvene
zajednice, a to onemogućava da se svi potencijali
optimalno iskoriste i dovodi do dupliciranja skupe oprema i know howa.
Kako bi promijenili postojeću situaciju, na
IRB-u uvodimo sustav
po kojem će znanstvenici s dobrim idejama dobiti maksimalnu podršku.
Konkretnim poticajnim
mjerama i pravilnicima
Marketing, pretplata i promocija:
Voditeljica: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: marketing@privredni.hr
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
stvaramo pozitivnu klimu
za otvaranje novih tvrtki
i nova patentiranja. Jedan
od prioriteta bit će i iskorak u popularizaciji znanosti. Između ostalog, dio
IRB-a bit će otvoren za
građanstvo, s permanentnim znanstvenim izlošcima, s centrom Ruđera Boškovića, a možda i
Nikole Tesle, čime bi se
stvorila jedinstvena turistička destinacija. Tu je i
inicijativa da se na IRBu otvori ljetna dječja radionica sa znanstvenim
temama. Jedna ključna
nova mogućnost su strukturni fondovi. Iz njih, na
primjer, IRB planira privući sredstva koja bi se
usmjerila isključivo na jedinice s najvećim komercijalnim potencijalom te
dokazanom izvrsnošću u
dobivanju europskih projekata i u industrijskoj suradnji. Radi se o dvije vezane inicijative: stožerni
projekt O-ZIP - Otvorene znanstvene inovativne
platforme, te nanocentar
koji se radi u partnerstvu
sa Zagrebačkim sveučilištem i Institutom za fiziku. Uz njih će se usvojiti i niz procedura kojima
će se postojeća oprema i
know how učiniti maksimalno dostupnim široj hrvatskoj akademskoj i industrijskoj zajednici. Ovi
projekti, ako se odobre, bit
će prekretnica za hrvatsku
znanost i industriju.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 30. lipnja 2013.
krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju
( do 9000 kn
legalizacija kuće od 100 kvadrata
Kraj bespravne gradnje na vidiku?
Energetska obnova
bez potpora
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenila
je da Program kreditiranja
projekata energetske učinkovitosti zgrada javnog
sektora Hrvatske banke za
obnovu i razvitak ne sadrži
državnu potporu. Riječ je o
programu putem kojeg će
HBOR izvođačima radova obnove zgrada javnoga
sektora odobravati povoljne kredite uz kamatnu stopu od četiri posto. AZTN
je, također, na zahtjev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, utvrdio da državno jamstvo
za kredit od 134 milijuna eura Hrvatskim cestama ne predstavlja državnu
potporu.
Tvrtkama po 20.000
kuna
Alati Stuhne iz Pregrade,
Stražaplastika iz Huma na
Sutli i Zagorka iz Bedekovčine tvrtke su kojima
je Krapinsko-zagorska županija dodijelila potpore za
sudjelovanje na gospodarskim sajmovima u inozemstvu. Svaka tvrtka dobila je 20.000 kuna. Natječaj
za korištenje bespovratnih
sredstava bio je namijenjen
malim i srednjim trgovačkim društvima, obrtima i
zadrugama koje obavljaju
proizvodnu djelatnost na
području Županije te koji
ulažu vlastita sredstva za
promociju i sudjelovanje
na inozemnim sajmovima.
Stipendije učilišta
Algebra
Učilište Algebra pokreće
novi projekt pod nazivom
Zajedno stvaramo vašu
uspješnu karijeru s fondom stipendija za informatičku edukaciju od 750.000
kuna. Novost projekta je
suradnja s GFN-om, jednim od vodećih centara za
informatičku edukaciju u
Njemačkoj te agencijom
za zapošljavanje YITP.
Rezultat te suradnje bit će
mogućnost da informatički
stručnjaci školovani u Algebri konkuriraju za radna
mjesta u Njemačkoj.
Legalizacija dvade
puta jeftinija od ru
Investitori uglavnom sami ruše svoje bespravne građevine jer im je to daleko jeft
građevine u prosjeku košta 150.000 do 200.000 kuna, a zbrinjavanje građevin
Drago Živković
zivković@privredni.hr
U
klanjanje
bespravne gradnje višedesetljetni je proces koji još
čeka svoj konačni rasplet.
On, međutim, nikada
nije bio bliži i izgledniji,
ako ni zbog čega drugog,
onda zbog obveza preuzetih prema Europskoj uniji. Zbog njih je krajnji rok
za predaju zahtjeva za legalizaciju zabetoniran na
30. lipnja 2013., osim za
građevine za koje postoji rješenje građevinske inspekcije, kojima rok istječe već 31. prosinca 2012.
Takvih je građevina, prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, 31.000.
Na adrese njihovih vlasnika poslani su ili će uskoro
biti poslani dopisi u kojima ih se upozorava da do
kraja godine mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju. Ako to ne učine, prijeti im rušenje ili neki drugi
model rješavanja problema. Što će država odabrati, zamjenica ministra
Ana Mrak Taritaš još
ne želi otkriti. Ističe, međutim, da oni koji odluče
ignorirati ponudu države
da svoje građevine legaliziraju pod povoljnijim
uvjetima, koje propisuje aktualni zakon, sigurno
neće zbog toga profitirati. Drugim riječima, država će im ili rušiti nelegalne građevine ili će im
na neki način naplatiti legalizaciju mnogo skuplje
nego što je to sada slučaj.
Ruše sami
Rušenje nikako ne mogu
izbjeći oni koji su nelegalnu izgradnju
počeli nakon
21. lipnja
2011. jer
se u tom
slučaju njihove
građevine ne
vide na referentnoj ortofoto karti Hrvatske. U rušenje takvih 30
građevina, čiji su vlasnici dobili izvršno rješenje,
Ministarstvo je krenulo
već sredinom rujna. Riječ je o građevinama koje
su uglavnom u početnoj
fazi gradnje, a nalaze se
u priobalnim županijama,
točnije u Istri (Marčana i
Država još uvijek
ovrhama utjeruje
čak 50 milijuna
kuna dugova zbog
rušenja
Medulin) i na otoku Braču (Milna i Bol). Uklanjanje bespravne građevine,
kako kaže Ana Mrak Taritaš, u prosjeku košta između 150.000 i 200.000
kuna, a zbrinjavanje građevinskog materijala još
toliko. Zbog toga nije ni
čudo da je, primjerice,
prošle godine srušeno 150
građevina, uz trošak od
samo 200.000 kuna. Kako
to obično biva, investitori su građevine uglavnom
sami srušili jer im je to
daleko jeftinije nego da to
čini država, odnosno građevinska tvrtka po nalogu
države.
Skupa tvrdoglavost
Ranijih su godina bespravni graditelji bili
puno tvrdoglaviji, pa tako
država još uvijek ovrhama utjeruje čak 50 milijuna kuna dugova zbog
rušenja. Kako kaže pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Da-
vorin Oršanić, ovrhe
vodi Državno odvjetništvo i nisu nimalo ugodne,
jer se bespravnim graditeljima koji su odbili sami
rušiti plijeni imovina i
“sjeda” im se na plaće i
mirovine. U državnom
proračunu za iduću godinu Ministarstvo će tražiti 20 milijuna kuna za
troškove rušenja bespravne gradnje. Iako računica
po prosječnoj cijeni rušenja govori da je to dovoljno za samo 50 do 100
građevina, u Ministarstvu
su uvjereni da će i dalje
golema većina bespravnih graditelja sama ruši-
ti svoje građevine, pa taj
iznos možda neće biti ni
potrošen. Posao rušenja
bespravne gradnje tako
i dalje neće biti osobito
privlačan za građevinske
Posao rušenja
bespravne gradnje
za državu sada radi
samo jedna tvrtka,
pulski TGT Adriatik
tvrtke, zbog čega je u tom
poslu od šest tvrtki odabranih na natječaju 2005.
godine ostala samo jedna,
5
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 150
Inovativne zelene tehnologije
broj nelegalnih građevina srušenih 2011. godine
set
ušenja
Hrvatska je snažnije krenula s nacionalnom politikom
provedbe energetske učinkovitosti, naročito u zgradarstvu
O
inije. Kad to radi država, uklanjanje bespravne
nskog materijala još toliko
pulski TGT Adriatik. Krajem ove godine Ministarstvo će raspisati novi natječaj za izvođače radova
rušenja bespravne gradnje, najavio je Oršanić.
Lažne potvrde
Važnu ulogu u borbi protiv bespravnih graditelja imaju i jedinice lokalne samouprave, posebno
uredi državne uprave pri
Baden-Württenberg
pruža ruku suradnje
županijama, a s njima Ministarstvo ima vrlo šarolika iskustva. Kako bi ih
stimulirala, država im je
prepustila 20 posto prihoda od naknade za legalizaciju.
Onima koji ne budu rješavali zahtjeve dovoljno
brzo država će uzeti tih
20 posto i prebaciti ih efikasnijim županijama, zajedno s neriješenim zahtjevima.
U praksi se, kažu u Ministarstvu, događaju i puno
gore stvari od sporog rješavanja zahtjeva. Tako
ima slučajeva da investitor čije bespravne građevine nema na ortofoto
karti (što znači da je izgrađena nakon 21. lipnja
2011.) nakon izdavanja
rješenja o rušenju donese
potvrdu iz ureda državne
uprave da je građevina izgrađena prije 1968. godine i stoga ne mora imati
građevinsku dozvolu. Takve slučajeve izdavanja
lažnih potvrda Ministarstvo će predati Državnom
odvjetništvu.
Stvarni učinci za dva mjeseca
Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama stupio je na snagu 4. kolovoza. Do 15. kolovoza zaprimljeno je 15.000 zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje, od čega je po starom zakonu riješeno njih samo 1500. Kako se stari zakon pokazao
prekompliciranim, novim je zakonom procedura pojednostavljena, a naknada za zadržavanje u prostoru snižena. Tako sada, primjerice, legalizacija kuće od 100 kvadrata, bez
komunalnog i vodnog doprinosa, košta između 8000 i 9000 kuna i može se plaćati u ratama. Ostaje samo problem visine tih dvaju doprinosa, zbog čega će Ministarstvo preporučiti lokalnoj samoupravi da ih svedu na minimum ili omoguće obročnu otplatu. Stvarni
učinci novog zakona znat će se tek za dva mjeseca, jer 15.000 građana koji su podnijeli zahtjeve po starom zakonu mogu tražiti da im se zahtjevi rješavaju po novom, jednostavnijem i povoljnijem za njih.
bnovljivi izvori energije i tehnologije
kojima se postiže energetska
učinkovitost u žiži su zanimanja europskih, ali i
hrvatskih tvrtki. Europska unija, pa tako i Hrvatska, do 2020. godine treba
na 20 posto povećati udio
obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji, a za 20 posto energetsku učinkovitost, te za
isto toliko smanjiti emisiju stakleničkih plinova u
okoliš. Vrijednost tog posla teško je procijeniti, ali
sasvim sigurno se radi o
desecima milijardi eura.
Stoga ne čudi što se
mnoge tvrtke žele uključiti u utrku u izgradnji i
razvoju ekološki i energetski prihvatljivih projekata. A najnoviji primjer
dolazi iz njemačke savezne pokrajine BadenWürttenberg, koja ima
bogato iskustvo upravo na
području razvoja tehnologija zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.
Naime, njemačka zaklada Heinrich Böll organizirala je radionicu Inovativne zelene tehnologije
– perspektive suradnje između Baden-Württenberga i Hrvatske kojoj je cilj
Zgrade građene
prije 1987. veliki
su i neracionalni
potrošači energije
intenzivirati partnerstvo
naše zemlje i te pokrajine u jugozapadnoj Njemačkoj. Treba reći i da su
Baden-Württenberg i Hrvatska već nekoliko godina povezani zajedničkom,
vrlo aktivnom komisijom,
a partneri su i u sklopu
Dunavske strategije Europske unije. Među ciljevima Dunavske strategije
ističu se očuvanje okoliša, voda, bioraznolikosti
te zaštita od poplava.
Njemački veleposlanik
u Hrvatskoj Hans Peter Annen istaknuo je
kako na ovaj način Baden-Württenberg pruža
Hrvatskoj ruku suradnje u
području zelenih tehnologija. “Svima nama potrebne su moderne tehnologije koje štite okoliš, što je
izuzetno važno za budućnost”, kazao je Annen.
Ana Pavičić Kaselj,
pomoćnica ministra za
energetsku učinkovitost,
istaknula je kako je Hrvatska snažnije krenula
s nacionalnom politikom
provedbe energetske učinkovitosti, naročito u zgradarstvu. Napomenula je
da su zgrade građene prije
1987. veliki i neracionalni potrošači, i da je u tom
segmentu moguće ostvariti primjetne energetske
uštede. “Svrha energetske učinkovitosti i zelenih tehnologija nije samo
bolje korištenje prirodnih resursa nego i otvaranje novih radnih mjesta”,
zaključila je Ana Pavičić
Kaselj. (B.O.)
HBOR i EIB potpisali ugovor o zajmu
Još 100 milijuna za poduzetnike
Predsjednik
Uprave
HBOR-a Anton Kovačev i predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Werner Hoyer
potpisali su Ugovor o zajmu u iznosu od 100 milijuna eura. Sredstva su
namijenjena
financiranju malog i srednjeg poduzetništva te projekata
srednje velikih poduzeća (uključujući projekte
iz turizma), malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom
sektoru, kao i investicija u
sektoru energetike, zaštite
okoliša, zdravstva i obrazovanja. Najmanje 70 posto iznosa namijenjeno je
za projekte malog i srednjeg poduzetništva.
“Više od 1200 projekata financiranih iz sredstava EIB-a omogućilo
je otvaranje tisuća novih
radnih mjesta, no još je
značajnije što je višestruko veći broj radnih mjesta sačuvan zahvaljujući ovim našim kreditima.
S obzirom na potrebe hrvatskih
gospodarstvenika i povećanu kreditnu aktivnost HBOR-a te
brzo korištenje odobrenih
sredstava, nadamo se skorašnjem potpisivanju novog ugovora”, istaknuo je
Kovačev. (B.O.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( tržište sa 56 mil ljudi ( 107 mil kn
u zaleđu Hong Konga
proračunska izdvajanja za zračni promet
SEMINAR KAKO POSLOVATI S HONG KONGOM
U Kini oprezno s
avansnim plaćanjem
Omer Pita, direktor Agencije za civilno zrak
Ulaskom u EU
civilnog zrakop
Hrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vre
poslovanje na tržištu EU-a. Ako do toga ne dođe, kraj njegovog
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
K
Hong Kong pruža tvrtkama i mogućnost povlaštenog
tretmana bez carina za izvoz na šire kinesko tržište
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
K
inesko tržište
pretvara se iz
proizvodnog u
potrošačko, a Hong Kong
predstavlja široka vrata kroz koja se može ući
u Kinu, rekao je Michael
Katzmarck, predstavnik
Hong Kong Trade Develpoment Councila, na
prošlotjednom predavanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Katzmark je
predstavnik neprofitne organizacije koja ima sjedište u Frankfurtu, a koju je
britanska vlada osnovala
1966. za ekonomsku promociju Hong Konga.
Poslovati s Hong
Kongom je lako, ističe
Katzmarck. Riječ je o sigurnom području, sa zaštitom intelektualnog vlasništva, strogim zakonima
u zaštiti prava te mentalitetom koji ne trpi korupciju. Ljudi su dinamični te
uz strane jezike poznaju
i jezik ekonomije i europski poslovni mentalitet.
Stoga su mnoge vodeće
svjetske tvrtke odabrale
Hong Kong kao odskočnu dasku za poslovanje u
Kini i cijeloj Aziji.
U zaleđu Hong Konga ogromno je tržište sa
56 milijuna ljudi koje čini
24 posto ukupnog izvoza i uvoza Kine, kazao je
Katzmarck. Hong Kong
pruža tvrtkama i mogućnost povlaštenog tretmana bez carina za izvoz
na šire kinesko tržište. U
Hong Kongu se održava-
U poslovanju
s Kinom važno
je pronaći
predstavnika koji će
kontrolirati posao
na terenu
ju brojni sajmovi na kojima je jednostavno pronaći
poslovne partnere. Katzmark je pozvao hrvatske
tvrtke da posjete internetske stranice njegova ureda i razmotre mogućnosti
koje im se nude u poslovanju s Hong Kongom.
Najbolje rješenje akreditivi
Miroslav Karamarković, pomoćnik direktorice Sektora za među-
narodne odnose HGK-a,
kaže kako je pravna sigurnost jedna od najvećih
vrijednosti koju pruža
Hong Kong. U poslovanju s Kinom važno je pronaći predstavnika koji će
kontrolirati posao na terenu. Problemi u poslovanju s Kinom mogu biti
u njihovim zahtjevima za
plaćanje unaprijed, lošoj
robi ili njenoj neisporuci. Upravo je zato dobar
odabir poslovati na kineskom tržištu putem Hong
Konga. Primjerice, za hrvatske vinare vrlo zanimljiv može biti izvoz vina
preko Hong Konga jer se
tako izbjegavaju carine.
Sudionicima seminara
savjetovano je izbjegavanje poslovanja u kojem se
traži plaćanje unaprijed,
odnosno avansno plaćanje, a najbolje su rješenje
za to akreditivi. U slučaju da poslovni partner ne
ispunjava svoje obveze,
sudska tužba u Kini nije
isplativo rješenje. Dobro
je putem HGK-a provjeriti bonitet stranih tvrtki, pri
čemu se jedino plaća usluga agencije koja to provjerava, istaknuo je Karamarković.
ada u srpnju
2013.
godine
Hrvatska
postane punopravna članica Europske unije, većina će stvari ostati ista, ali
mnoge će se i promijeniti.
Velike promjene mogle bi
zahvatiti sektor civilnog
zrakoplovstva, koji je do
sada živio u ugodnoj zavjetrini državnih potpora.
Ako se naše zračne luke
Pristupanje EU-u
bit će bolno za
većinu aerodroma,
a dugoročno i za
kontrolu leta
i nacionalni avioprijevoznik na vrijeme ne prilagode, upitan je i njihov
opstanak, upozorava direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Omer
Pita.
Kako posluje naše civilno zrakoplovstvo?
- Više od polovine međunarodnih aerodroma na
području Hrvatske posluje s gubicima, kao i nacionalni avioprijevoznik.
U europskim razmjerima
radi se o vrlo maloj zrakoplovnoj zajednici, što potvrđuje i podatak da ukupna izdvajanja predviđena
u državnom proračunu
za 2012. godinu za zračni promet iznose otprilike 107 milijuna kuna, odnosno jednu šesnaestinu
ukupnih izdvajanja za že-
ljeznički promet. Sve značajnije tvrtke u području
civilnog zrakoplovstva u
većinskom su državnom
vlasništvu, a do sredine
prošlog desetljeća uživale su punu zaštitu države
kroz državne subvencije
i restrikcije prava letenja
stranim avioprijevoznicima. Pod takvim “kišobranom”, hrvatski aerodromi,
kontrola leta i nacionalni prijevoznik nisu bili
prisiljeni
prilagođavati se uvjetima koji vladaju na vrlo razvijenom europskom tržištu, već su
se, koristeći svoj monopolistički položaj, subvencije i zaštitu države, mahom
razvili u poduzeća koja po
produktivnosti zaostaju za
europskim standardima.
Hrvatske tvrtke suočene
su s još jednim kroničnim
problemom, a to je potreba za nužnim ulaganjem
značajnih kapitalnih sredstava, kojih nema, u obnovu infrastrukture i unapređenje tehnologije.
U kojoj je fazi proces
prilagodbe
hrvatskog
civilnog zrakoplovstva
Europskoj uniji?
- Intenziviranjem pristupnih pregovora 2006. godine Hrvatska je potpisala Sporazum o europskom
zajedničkom
zračnom
prostoru te ga počela postupno primjenjivati. Tim
činom započela je kontinuirana liberalizacija hrvatskog tržišta zračnog
prometa da bi danas u Hrvatskoj na snazi bili gotovo svi aktualni europski
propisi. Konačnim ulaskom u EU 2013. godi-
ne hrvatsko će nebo postati integralnim dijelom
europskog neba. Kao i u
drugim privrednim granama, osnovni principi
tržišta EU-a primjenjuju se i u području zrakoplovstva. Svugdje gdje je
to moguće - a to znači kod
avioprijevoznika i održavanja zrakoplova - osigurava se liberalno deregulirano tržište, a tamo gdje
to nije moguće, u slučaju aerodroma i kontrole
leta, monopolističke pozicije stavljaju se pod državnu kontrolu. Državne
subvencije su zabranjene, a investiranja država
u svoje tvrtke dozvoljena
su samo ako se radi o racionalnim poslovnim potezima te su pod nadzorom
nacionalnih agencija za
tržišno natjecanje i same
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 2,5 mlrd kn
godišnji prihod civilnog zrakoplovstva
7
( 5000 osoba
zaposleno u civilnom zrakoplovstvu
oplovstvo
prijeti nam sunovrat
lovstva
mena za provedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio za uspješno
poslovanja je izvjestan
Europske komisije. Sve
zajedno popraćeno je visokim sigurnosnim standardima operacija te sve
zahtjevnijim propisima iz
područja zaštite okoliša.
Kako će se pridruživanje EU-u odraziti na poslovanje hrvatskih tvrtki u području civilnog
zrakoplovstva?
- Odgovor nije jednostavan ni jednoznačan. Ako
se aktualno stanje ne promijeni, pristupanje EU-u
bit će bolno za većinu aerodroma, a dugoročno i za
kontrolu leta, te vrlo vjerojatno fatalno za nacionalnog avioprijevoznika.
Pristupanjem Europskoj
uniji država se odrekla dijela suvereniteta koji se
odnosi na reguliranje uvjeta poslovanja tvrtki iz po-
Godišnje se preveze oko pet milijuna putnika
Kako danas izgleda hrvatski sektor civilnog zrakoplovstva?
- Okosnicu sustava civilnog zrakoplovstva čine aerodromi, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, avioprijevoznici,
resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i agencije nadležne za civilni zračni promet - Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova. Ukupan
godišnji prihod svih hrvatskih poduzeća iz područja civilnog zračnog prometa iznosi preko 2,5 milijardi kuna,
a ukupan godišnji broj putnika u zračnom prometu oko
pet milijuna. Većinu od tog broja, više od četiri milijuna,
ostvaruju tri najveća aerodroma - zagrebački, splitski i
dubrovački - dok domaći prijevoznik Croatia Airlines preveze oko 30 posto ukupnog broja putnika. Sektor civilnog zrakoplovstva zapošljava oko 5000 osoba.
dručja civilnog zrakoplovstva, a da se pritom nije
“riješila” vlasništva. Promotrimo li što se događalo s nacionalnim avioprijevoznicima u Europskoj
uniji od početka uvođenja
deregulacije ranih devedesetih do danas, uočit ćemo
nekoliko pravilnosti. Privatizacija velikog broja nacionalnih aviokompanija tekla je paralelno
s procesom deregulacije.
Kompanije koje nisu privatizirane uglavnom više
ne postoje ili su u velikim
problemima. Velike privatizirane kompanije redovito udružene u globalne alijanse, kao i velike
kompanije koje posluju po
tzv. low cost modelu, imaju najveći utjecaj i kontroliraju najveći dio EU tržišta. U takvoj situaciji gdje
je evidentna veća produktivnost i tržišni utjecaj velikih europskih kompanija, male i srednje državne
kompanije koje nisu pažljivo odabrale uspješan
poslovni model i pripremile se za tržišnu utakmicu nemaju puno izgleda za
opstanak. Ne moramo ići
daleko da vidimo primjere koji potvrđuju tu tezu:
Italija, Austrija i Mađarska bile su prisiljene odreći se svojih nacionalnih
prijevoznika koji su mahom završili u bankrotu.
Po svoj prilici, isti scenarij prijeti i Sloveniji.
Što to znači za Croatia
Airlines?
- Hrvatskom nacionalnom
prijevozniku ne preostaje
još puno vremena za provedbu restrukturiranja, a
nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio
za uspješno poslovanje na
tržištu EU-a. Ukoliko do
toga ne dođe, kraj njegovog poslovanja je izvjestan. Treba naglasiti da
se pod restrukturiranjem
prvenstveno misli na povećanje produktivnosti i
usvajanje optimalnog poslovnog modela, što za
sobom povlači smanjenje
cijene rada, tehnološke
viškove i s time povezana socijalna pitanja, te sve
ono loše o čemu ovih dana
često slušamo, a neki, nažalost, te mjere osjećaju i
na svojoj koži.
Kako će se promjene
odraziti na naše aerodrome?
- Što se tiče aerodroma,
ako ne dođe do strukturnih promjena u njihovoj
organizaciji i upravljanju,
dosljedna primjena propisa EU-a rezultirat će degradacijom ili gašenjem
polovine postojećih međunarodnih aerodroma u
Hrvatskoj, koji bez zabranjenih državnih subvencija neće moći ekonomski opstati niti održavati
propisane i sve zahtjevnije tehničko-tehnološke
standarde. Za očekivati je
da će davanje zagrebačkog aerodroma u koncesiju rezultirati njegovim
daljnjim razvojem budući
da je to i u interesu samog
koncesionara. Država kao
vlasnik treba naći rješenja
za ostale aerodrome.
Kakve bi još mjere država trebala poduzeti u
sektoru civilnog zrakoplovstva?
- Nužno je inicirati i provesti značajne promjene u cijelom sustavu kako
bi se on što bolje pripremio za uvjete poslovanja
u EU-u. Te promjene moraju biti strateški promišljene, uvažavajući pritom
strategiju EU-a u području prometa, i maksimalno
usmjerene na korištenje
pogodnosti koje donosi članstvo u EU-u. Nes-
poran interes države je da
najveći mogući dio prihoda u zračnom prometu
ostvaruju domaće tvrtke
koje su u stanju uspješno
poslovati u uvjetima tržišta EU-a. Među nužnim
promjenama posebno je
važno restrukturiranje sustava aerodroma i dosljedna primjena ekonomskih
propisa EU-a u njihovom
poslovanju. Potrebna je i
značajnija aktivnost u cilju ispitivanja mogućnosti
korištenja strukturnih fondova EU-a za obnovu aerodromske infrastrukture.
Nužno je i restrukturiranje
Hrvatske kontrole zračne
plovidbe u cilju optimizacije troškova, te poboljšanje performansi i uvođenje novih tehnologija
u operacije, uz izgradnju
sposobnosti za konkurentno poslovanje u uvjetima primjene paketa propisa poznatog pod nazivom
“Jedinstveno
europsko
nebo”. Pred Vladom i
nadležnim resornim ministarstvom težak je zadatak osmišljavanja strategije i operativnih planova te
njihovog provođenja. Ovdje je riječ o krupnim, tektonskim promjenama u
promišljanju i nametanju
mjera koje nisu popularne
i koje lome postojeće odnose i pravila ponašanja.
Sposobnost Vlade da provede te promjene u idućih nekoliko godina trajno će obilježiti karakter
civilnog zračnog prometa
u Hrvatskoj i odrediti do
koje mjere će se potencijal
te djelatnosti iskoristiti na
dobrobit Hrvatske i njezinih građana.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( sa 180 na 30 dana ( od 5 do 40 godina
skraćen je rok odobravanja projekata
može trajati ugovorno razdoblje
Projekti vrijedni oko 750 milijuna kuna počinju nagodinu
Dvije bolnice i 16 škola
prve kreću u JPP
U drugom koraku najavljen je zagrebački Trg pravde, vrijedan 990 milijuna kuna, a u trećem bloku su zgrade osam škola u
Međimurju, po šest u Zagrebu i Koprivničkoj županiji te zgrada Državnog arhiva u Kerestincu, ukupne vrijednosti 750 milijuna kuna
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
N
ovi odjeli bolnica u Varaždinu i
Popovači, osam
škola u Varaždinskoj županiji i po četiri škole u
Istarskoj i Dubrovačkoj
županiji prvi su projekti
koji bi trebali biti građeni po modelu javno-privatnog partnerstva, dijela
novog Vladinog investicijskog ciklusa. Projekti
su zajednički vrijedni oko
750 milijuna kuna.
U drugom koraku najavljen je zagrebački Trg
pravde, kompleks zgrada namijenjenih pravosudnim institucijama, vrijedan 990 milijuna kuna.
U trećem bloku su zgrade osam škola u Međimurju, po šest u Zagrebu
i Koprivničkoj županiji te
zgrada Državnog arhiva u
Kerestincu, ukupne vrijednosti 750 milijuna kuna.
Bude li sve prema planu, nakon pripreme projekta i odabira privatnog
partnera, gradnja bi započela iduće godine. Centar
za energetiku i investicije
(CEI) i Agencija za javnoprivatno partnerstvo započeli su prošli tjedan u
suradnji s tjednikom Lider seriju radionica kako
bi širu javnost upoznali s prednostima gradnje
po JPP modelu i potaknuli lokalnu upravu i poduzeća da u njemu pronađu
svoj interes.
Jeftinije na dugi rok
Prema riječima Damira Juričića, ravnatelja
Agencije za JPP, među-
narodna iskustva pokazuju da je JPP model na duži
rok jeftiniji nego kad država tradicionalno gradi
Energetske i
JPP investicije
koordinirat
će Centar za
energetiku i
investicije
i potom održava građevinu. U različitim tipovima
usluga, u roku od prosječnih 30 godina eksploatacije i plaćanja najma privatnom partneru, država
štedi od 10 do 30 posto.
Privatni partner ostvaruje profit, posebice ako je
specijaliziran za JPP pa
ima više projekata i može
standardizirati svoje troškove. Pri gradnji privatni partner uvijek nastoji
ugraditi kvalitetne materijale kako bi smanjio troškove upravljanja u razdoblju trajanja partnerstva.
Ni problemi tvrtki
koje su sudjelovale u dosadašnjim JPP projektima
ne govore protiv tog modela. Varaždinska tvrtka
Meteor upala je u teškoće zbog drugih poslova, a
novčani tok koji se ostvaruje JPP-om zaštićen je od
dijela poslovanja koje se
našlo u problemima. Juričić je objasnio da se u JPP
projektima uvijek osniva posebna projektna tvrtka, upravo zato da se njezino poslovanje odvoji od
poslova matične tvrtke.
U najgorem slučaju, projekt može preuzeti i druga
kompanija koja nastavlja
upravljati zgradom i primati novac od najma. I kod
splitske Spalladium arene ugovor o gradnji sadrži
mehanizme za razrješenje
nesuglasica koje može izazvati tekuće poslovanje.
Do posla preko
klastera
Energetske i JPP investicije koordinirat će Centar
za energetiku i investicije čiji ravnatelj Dragan
Marčinko ističe da bi
zbog obujma poslova za
domaće tvrtke bilo dobro da se udruže u klastere ili poslovne zajednice
kako bi se mogle natjecati za ove poslove. To
je važno i zato što privatni partner mora pronaći
izvore financiranja i snosi
rizik ispunjavanja ugovo-
renog standarda gradnje.
Rok odobravanja projekata skraćen je sa 180 na
30 dana jer se istodobno s
provjerom održivosti projekta u Agenciji, u Ministarstvu financija provjerava mogućnost javnih
tijela da redovito plaćaju najam. Nakon što neki
projekt dobije odobrenje
Agencije za JPP, kreće se
u odabir privatnog partnerstva i provedbu projekta. Na kraju ugovornog razdoblja, od pet do
40 godina, zgrada prelazi
u vlasništvo javnog tijela.
No s privatnim partnerom
se može ugovoriti i nastavak upravljanja zgradom.
Potrebe za gradnjom objekata iskazuju država i jedinice lokalne uprave, a
inicijativu može pokrenuti i privatni investitor.
Weekend Media Festival okupio nekoliko tisuća sudionika i gostiju
Atlantic Grupa nije uključena u nove medijske projekte
Gostujući na Weekend Media Festivalu u Rovinju, Tedeschi je istaknuo da ne planira kupiti EPH, a ne pokreće ni novine ni
televiziju ni portal
Atlantic Grupa kao
kompanija, ni Emil Tedeschi kao osoba nisu
uključeni ni u jedan novi
medijski projekt, iako ih
se u tom kontekstu često spominje. Gostujući
na Weekend Media Festivalu u Rovinju, Tedeschi
je istaknuo da ne planira
kupiti EPH, a ne pokreće
ni novine ni televiziju niti
portal. Ipak, ne čude ga
priče o novim medijskim
projektima, jer se upravo
u vrijeme krize preslaguje
medijska slika i zauzimaju pozicije za budućnost.
Upitan o svom sudjelovanju u medijskim projektima u prošlosti, Tedeschi je
rekao da su mu manjinski
udjel u RTL Televiziji u
Hrvatskoj ponudili odvjetnici RTL Grupe. U početku je aktivno sudjelovao
u nastajanju programske
sheme, ali njegovo zastupanje većeg udjela domaćeg sadržaja, domaćih
formata i domaće pameti
nije naišlo na razumijeva-
nje njemačkih suvlasnika,
zbog čega je odlučio prodati svoj udjel.
Krizno komuniciranje:
tko se ispričava
Niz panel-rasprava na
Weekend Media Festivalu započet je okruglim stolom o kriznom komuniciranju, na kojem se povela
rasprava tko bi se u ime
kompanije trebao ispričavati za propuste: glasnogovornik ili predsjednik
uprave. I dok Sanja Mikle-
ušević Pavić s HRT-a smatra da bi to obvezno morao
biti predsjednik uprave, a
i većina PR-ovaca tome
naginje, direktor korporativnih komunikacija Adrisa Predrag Grubić kaže da
oni nemaju taj problem,
jer ni on ni predsjednik
Uprave ne vole istupati u
javnosti. Grubić je uvjeren
da u kriznom komuniciranju vrijedi neestradni princip: iznositi samo činjenice, što i sam prakticira, pa
zbog toga sebe naziva ha-
iku
glasnogovornikom.
Weekend Media Festival
u svom je petom izdanju
u Rovinju opet okupio nekoliko tisuća sudionika i
gostiju iz Hrvatske, regije i svijeta. Teme su uglavnom, kao i ranije, medijske, premda je ove godine
načinjen iskorak panel-raspravom u kojoj su o reindustrijalizaciji govorili
prvi potpredsjednik Vlade
Radimir Čačić i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica
Mudrinić. (D.Ž.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 37.000 tvrtki
Mobilnost i programi EU-a
u prvom valu dolazi pod udar nagodbenih vijeća
SJEDNICA HRVATSKE VLADE
“Neplaćanje je delikt koji
treba suzbijati”
U zadnjih 60 dana svoje račune, ukupno 700 milijuna kuna, nije platilo
3700 poduzeća. Dugove do 360 dana, teške 7,7 milijardi kuna, ima
16.580 poduzeća, a 36 milijardi kuna dosežu dugovi dulji od 360 dana
u 60 dana, istaknuo je Linić dodajući da više neće
biti izgovora da država generira nelikvidnost.
Ista disciplina tražit će se
od privatnih poduzetnika.
Temeljni rok je 30 dana,
a može se ugovoriti rok
od 60 dana. Može se ugovoriti i duži rok, najduže
do 360 dana, ali tada dužnik mora vjerovniku dati
ovršnu ispravu kao osiguranje brze naplate potraživanja.
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
Z
a šest mjeseci primjene zakona o
financijskom poslovanju i predstečajnoj
nagodbi riješit ćemo najveći dio problema tekuće
nelikvidnosti koja teško
opterećuje gospodarsku
situaciju, optimistično je
najavio ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj sjednici Vlade.
Prema zadnjim podacima, 3700 poduzeća dužnih 700 milijuna kuna u
zadnjih 60 dana nije platilo svoje račune. Starije
dugove, do 360 dana, ima
16.580 poduzeća, a uku-
Poduzeće postaje
insolventno u roku
od 60 dana nakon
što prestane plaćati
svoje obveze
pno su dužna 7,7 milijardi
kuna. Dugovi nepodmireni duže od 360 dana evidentirani su kod 56.778
trgovačkih društava, a
ukupno iznose 36 milijardi kuna.
Zakon bi se trebao početi primjenjivati 1. listopada, a ministar je
ustvrdio da je provedba
temeljito pripremljena. U
Zagrebu će djelovati 60
vijeća koja će voditi predstečajne nagodbe te potvrđivati dogovor vjerovnika i dužnika. U Osijeku
će za početak raditi osam
nagodbenih vijeća, u Rijeci 13, a u Splitu 14. Ta
bi vijeća trebala stabilizi-
rati poslovanje u 23.000
zagrebačkih prezaduženih poduzeća te 14.000
poduzeća u ostalim dijelovima Hrvatske. Nakon prvog vala rješavanja
problema neplaćanja, bit
će dovoljno zadržati 12
nagodbenih vijeća, smatra Linić.
Pojačana zaštita
vjerovnika
U poslovima predstečajne nagodbe sudjelovat će
600 radnika Fine i Ministarstva financija, a pomoć će im pružati i brojni
drugi zaposlenici Porezne
uprave i lokalnih ispostava Ministarstva financija. Sudjelovat će i stečajni
upravitelji. S njihove liste
imenovat će se povjerenici predstečajne nagodbe.
Za povjerenike će se moći
imenovati i odvjetnici.
Posla će biti i za ovlaštene
revizore koji će ocjenjivati financijsku opravdanost
nagodbe.
Rasprava u saborskim
odborima i prezentacije zakona poslodavcima,
sindikatima i bankama
donijela je i neke promjene u odnosu na prvu verziju zakona. Poduzeće postaje insolventno u roku
od 60 dana nakon što prestane plaćati svoje obveze, a ne za 30 dana kao
ranije. Pojačana je zaštita vjerovnika tako da će
se planove restrukturiranja potvrđivati ako za njih
glasaju vjerovnici čije
tražbine prelaze dvije trećine svih prijavljenih tražbina.
Zakon donosi i ranije najavljene nove rokove
plaćanja na tržištu. Time
Vlada želi poslati snažnu
poruku da je podmirivanje
obveza prvi zadatak uprava i vlasnika tvrtki. Država i lokalna samouprava
sve svoje obveze će plaćati u roku od 30 dana, uz
iznimku u zdravstvenom
sustavu gdje će se plaćati
9
Dovoljno novca za
održive programe
Linić očekuje od uprava i
vlasnika da krajnje ozbiljno shvate kako im je glavni zadatak ispunjavanje
obveza prema radnicima,
dobavljačima i bankama,
ako ne žele doći pod udar
zakona. “Možda će zvučati grubo, ali neplaćanje
je delikt koji treba suzbijati”, prokomentirao je
premijer Zoran Milanović.
U Vladi smatraju da
će stabilizirani dužnici
moći ulaziti u nove poslovne cikluse. Linić ističe da za održive programe
u Hrvatskoj postoji dovoljno novca. Jednu injekciju pripremila je i Vlada
dajući jamstvo Hrvatskim
cestama za dodatni investicijski program vrijedan
400 milijuna kuna. Novac
će se posuditi od poslovnih banaka, a njime će se
u 364 projekta obnavljati 725 županijskih i lokalnih cesta. Realizacija tih
poslova treba početi u listopadu i to je prilika da
posao nađu mnoga manja
građevinska i kooperantska poduzeća.
Za cjeloživotno učenje
63,8 milijuna kuna
Europska komisija i
Agencija za mobilnost i
programe EU-a objavile
su poziv na natječaj za
Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu. Na natječaj se mogu
prijaviti ustanove iz Hrvatske, koje će u suradnji
s međunarodnim partnerima provoditi projekte cjeloživotnog učenja, za koje
je osigurano ukupno 63,8
milijuna kuna. U Agenciji za mobilnost kažu da
je kroz njihove programe od 2009. godine prošlo više od 10.000 osoba,
a iskorištenost sredstava
koja za tu svrhu osigurava
EU prelazi 96 posto. Projekti se financiraju kroz
četiri potprograma. Comenius je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Leonardo
da Vinci strukovnim školama i gospodarstvu, Erasmus je za visoka učilišta,
a Grundtvig za obrazovanje odraslih. Iako poje-
dinci ne mogu kandidirati
projekte (osim nastavnika
koji traže posao), ravnateljica Agencije Tina Šarić ističe da programi ipak
nude priliku i za stručno
usavršavanje nezaposlenih kroz projekte područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Rad
Agencije za mobilnost i
programe EU-a financira
se najvećim dijelom iz hrvatskog državnog proračuna, ali projekte financira EU, tako da od ukupno
77,3 milijuna kuna, s koliko Agencija raspolaže ove
godine, 88 posto dolazi iz
Bruxellesa. (D.Ž.)
Otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora
Sindikati prijete
tužbama i štrajkovima
Sindikati okupljeni oko
Vilima Ribića, koji zastupaju dio zaposlenih
u osnovnim i srednjim
školama, zaprijetili su
Vladi tužbama i štrajkovima zbog otkazivanja
Temeljnog kolektivnog
ugovora. Kako se navodi
u priopćenju koje je prošli tjedan stiglo iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Miranda
Mrsića, TKU se otkazuje
jer mirenje s dijelom sindikata nije uspjelo, ponajprije stoga jer se Vlada
nije mogla obvezati da će
sredstva kojih se zaposleni u osnovnim i srednjim
školama sada odreknu biti
u budućnosti vraćena.
Vlada će ponuditi sklapanje novog TKU-a koji bi
vrijedio do 2016. godine,
a ministar je naglasio da
neće biti promjena, osim
u dijelu koji regulira prijevoz. Pitanje božićnice,
regresa i jubilarne naknade riješit će se dodatkom
TKU-u, na način kako je
dogovoreno sa sindikatima državnih službi. Drugim riječima, plaće bi
ostale iste, u zamjenu za
privremeno odricanje na
prava za božićnicu, regres
i jubilarne naknade.
Budući da je iz odredbe
TKU-a koja predviđa postupak za slučaj izmjene,
otkaza i obnove TKU-a
vidljivo da je Vlada poštovala potrebnu proceduru, sindikati okupljeni oko
Ribića eventualno mogu
osporavati ispravnost procedure, odnosno propitati
jesu li sve procedure provedene po propisu. (J.F.)
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( više od 6000 tekstilaca
prijavljeno u 8 mjeseci na burzu
( 700 tvrtki
djeluje u tekstilnom sektoru
Perspektiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije
Tržište je tamo gdje se
standardi kvalitete i rok
Partnerska suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj sektora je
ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto domaćem proizvodu
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
T
ekstilna, odjevna, kožna i obućarska industrija iznimno su važne grane
hrvatske prerađivačke industrije. Ti niskoakumulativni, izvozno orijentirani sektori koncentrirani
su u četiri županije te značajno pridonose razvoju
gospodarstva i zaposlenosti na tim područjima, ali i
u ukupnoj hrvatskoj industriji. Tim više je porazna
spoznaja da je u zadnjih
20 godina u tim sektorima
zabilježen pad zaposlenosti sa 120.000 na 29.000
radnika. Negativni trend
nastavlja se i u ovoj godini, pa je tako u osam mjeseci 2012. na Zavod za
zapošljavanje prijavljeno
više od 6000 novih radnika iz tekstilnog sektora.
“Budući da ta industrija ima strateški značaj
za gospodarstvo, posebice
u izvozu, nužne su mjere
za stabilizaciju tekstilnog,
kožnog i obućarskog sektora. Kada razmišljamo o
budućnosti tog sektora,
treba imati na umu njegove dugoročne izazove. Tu
se posebice izdvaja prilagodba, znanje i kompetencija zaposlenika, strateško pozicioniranje na
tržištu Europske unije te
inovacije”, rekao je Nikola Mikić, predsjednik
Udruge tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) na nacionalnoj
konferenciji
Perspekti-
va i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije održanoj
proteklog tjedna u Zagrebu. Konferenciju je organizirao HUP kako bi se
potaknula suradnja i partnerstvo između tekstilnih udruga u regiji i nositelja politika, te kako bi se
poboljšala konkurentnost
sektora. Mikić je dodao
da je partnerska suradnja
s državnim institucijama
i dostupnost programa za
restrukturiranje i razvoj
Osim problema
strukturne i lohn
proizvodnje dodatni
je problem mala
dodana vrijednost
izvezenih proizvoda
sektora jedini lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanak tekstilnog i kožarskog sektora.
Udio tekstilnog sektora u
ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto,
a isto toliko iznosi udio
tog sektora u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Mikić je istaknuo kako je
dio negativnog trenda i to
što je ta industrijska grana
oduvijek bila tradicionalno orijentirana na doradne, tzv. lohn poslove, a ne
na stvaranje i proizvodnju vlastitog proizvoda.
Osim problema strukturne
i lohn proizvodnje dodatni je problem to što izvezeni proizvodi imaju malu
dodanu vrijednost. Zato bi
se, prema Mikićevim riječima, država trebala opredijeliti i odrediti prema
tekstilnoj industriji kao
gospodarskoj grani od općeg nacionalnog interesa.
Minimalna plaća
mora ostati na
sadašnjoj razini
U proteklih 20 godina najveći pad proizvodnje bio
je u prerađivačkoj industriji. “HUP je stalno upozoravao na nepostojanje
nacionalne strategije za
prerađivačku industriju
što nije dobro jer gospodarstvo nijedne zemlje ne
može opstati bez razvitka industrije. Stav HUP-a
je bila politika očuvanja
radnih mjesta, no naža-
lost nije bilo reda u gospodarskim granama pa je
stoga, posebice u tekstilnoj industriji, izgubljeno mnogo radnih mjesta”,
rekao je Ivan Miloloža,
v.d. predsjednik HUPa. Pritom je dodao kako u
našoj zemlji nema mnogo
tvrtki koje proizvode kvalitetne tekstilne proizvode te imaju potencijala za
izvoz. Samim time to su
konkurentni proizvodi, pa
HUP očekuje aktivnu politiku Vlade kako bi se takvim tvrtkama omogućilo
bolje poslovanje. Miloloža je napomenuo kako
Zakon o minimalnim plaćama ima važnu ulogu u
kreiranju politika kojima
se može pomoći ili pak
naštetiti u prerađivačkoj industriji pa je važno
da minimalna plaća ostane na sadašnjoj razini.
Isto tako, u nadolazećim
promjenama u Zakonu o
radu hrvatski se poduzetnici zalažu za približavanje zakonskih rješenja realnom životu, ali i onim
rješenjima kakva imaju naši konkurenti u ostalim zemljama. Takvim bi
se pristupom, smatra Miloloža, povećala konkurentnost nacionalnog gospodarstva te stvorili dobri
temelji za nove investicije, povećanje proizvodnje
za izvoz, ali i supstituciju proizvoda iz uvoza te
zapošljavanje novih djelatnika.
Kako bi se čula i druga strana, ona državna,
na nacionalnu konferenciju pozvani su predstavnici Ministarstva gospodarstva. Tako je Alen
Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva, rekao
kako je važnost tekstilne
industrije već dugo poznata u resornom ministarstvu. Pritom je istaknuo
značaj 700 tvrtki koje djeluju u tekstilnom sektoru.
Hrvatska ima industrijsku politiku iz 2008. godine, ali je ona loša, rekao
je Leverić. Ministarstvo
gospodarstva krenulo je
u izradu nove industrijske
politike koja će biti poznata javnosti početkom
2013. godine. “Nova in-
11
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 271 mil kn
iznos potpora izdanih do prošle godine
( 293,8 mil €
izvoz tekstilne industrije u 7 mjeseci
mogu zadovoljiti
ovi isporuke
dini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka tekstilnog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u
pada očekuje se prvi set
operativnog programa, a
već 2013. sve ostale mjere moraju biti usuglašene
s tom politikom.
dustrijska politika definirat će na koji će se način
dobivati novac za unapređenje industrije, a to će
prije svega biti iz državnog proračuna, sredstava
EU fondova te bankovnih kredita. Osim toga, industrijska politika imat će
svoje sektorske analize”,
istaknuo je Leverić. Ipak,
potpore je izdvojio kao
problem. One su se počele davati 2008., a do prošle godine izdano je potpora u visini od 271 milijun
kuna. Problem je u tome,
naglasio je Leverić, što je
samo 61 posto od svih tih
potpora opravdano. Kako
bi se ubrzao proces donošenja nove industrijske politike, tijekom listo-
Namjenska
industrijska
proizvodnja tekstila
Da se može poboljšati stanje u tekstilnoj industriji
mišljenja je Darko Ujević, dekan zagrebačkog
Tekstilno-tehnološkog
fakulteta, koji je kroz
svoju Formulu 5000 dao
projekciju otvaranja novih radnih mjesta u toj industriji. Svrha tog programa je zadržavanje
tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije
kao strateške gospodarske
grane. Ujević je izdvojio pozitivan primjer Njemačke gdje se nalazi 16
tekstilnih instituta s tendencijom daljnjeg širenja
na 20 te ulaganje oko 20
milijuna eura u razvitak
tekstilne industrije. Pozitivan trend u proizvodnji
visokovrijednih tekstilnih
proizvoda pokazuju Portugal, Italija, Španjolska,
Poljska i Velika Britanija.
“U Hrvatskoj treba formirati Institut TOKOI (Institut tekstila, odjeće, kože i
obuće) koji bi radio na raznim natječajima i povezivao se sa zemljama u
regiji te unutar EU-a. Institut bi također trebao
imati svoj laboratorij”, rekao je Ujević. On smatra
kako se revitalizacija tekstilne industrije treba temeljiti na namjenskoj industrijskoj
proizvodnji
tekstila, odjeće i obuće, a
u njen se razvitak moraju uključiti sva ministarstva u Hrvatskoj. To znači, naglasio je Ujević, da
bi isključivo domaći proizvođači trebali proizvoditi, primjerice uniforme
i službena odijela za domaća ministarstva. No, to
je gotovo nemoguće jer se
ulaskom Hrvatske u EU
otvaramo inozemnim proizvođačima, pa stoga ne
postoji instrument kojim
bi se zaštitili domaći proizvođači.
Postavlja se pitanje
gdje je onda tržište za hrvatske proizvode u budućnosti. Predstavnici tekstilne industrije složili su
se da je tržište tamo gdje
možemo zadovoljiti uvjete bilo kojeg dijela globalnog tržišta. To znači zado-
U Hrvatskoj nema
mnogo tvrtki koje
proizvode kvalitetne
tekstilne proizvode
te imaju potencijala
za izvoz, smatra
Ivan Miloloža
voljiti standarde kvalitete,
ispoštivati rokove isporuke i prilagoditi cijene.
Nama će to biti malo teže
jer u našoj zemlji zasad
postoje 253 razna parafiskalna nameta. O situaciji u tekstilnoj, ali i ostaloj prerađivačkoj industriji
u EU-u, govorio je Francesco Marchi, glavni direktor Euratexa. On je
istaknuo kako tamo postoji vodoravni, a ne sektorski pristup, što znači da se
određuju tehnologije unutar zakonodavstva. Pritom
je naglasio kako se u natječajima ne smiju upotrebljavati riječi tekstil i
odjeća nego samo materijali. Euratex predstavlja projekte koji nose europsku vrijednost i mogu
pridonijeti na nacionalnim
razinama. “Nije problem
prijaviti se na europske
natječaje, nego su problemi razni elementi koji su
navedeni u tim natječajima. Postoji nekoliko kodeksa ponašanja koji se
moraju ispoštivati”, istaknuo je Marchi. Pritom je
naveo negativni primjer
kada su se uniforme radile
u Kini, ali nisu bile izrađene prema standardima. To
je izazvalo skandal u Velikoj Britaniji. Zato se Hrvatska mora strogo pridržavati pravila, napomenuo
je Marchi dodavši kako uz
to trebamo odrediti prioritete, ali i dalje moramo
ostati konkurentni. Šansu hrvatskih malih poduzetnika u EU-u on vidi u
povoljnijim bankovnim
kreditima i smanjenju kamatnih stopa. “To nije lagan zadatak, ali mali
poduzetnici trebaju surađivati s raznim
udrugama
jer bez prerađivačke industrije, ali i
određenih industrijskih grana nijedna
država ne može opstati”, zaključio je
Marchi.
Osnaživanje partnerstva s europskim udrugama
HUP-Udruga tekstilne i kožne industrije dugogodišnji je
član i partner Europske konfederacije tekstilne i odjevne
industrije (EURATEX). Nacionalna konferencija Perspektiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije organizirana je u sklopu projekta TeXWeb
(Networking and Capacity Building for Textile and Clothing Industry Associations in the Western Balkan Countries), s ciljem osnaživanja partnerstva s Euratexom
i tekstilnim udrugama u regiji i nositeljima politika radi
poboljšanja kvalitete usluga za poduzetnike i konkurentnosti sektora.
Dvostruko veći uvoz od izvoza tekstilnih proizvoda
U Hrvatskoj je ovogodišnjega srpnja ukupno bilo zaposleno 1,4 milijuna djelatnika. Od toga je u prerađivačkoj industriji radilo 206.594, a u tekstilnoj i odjevnoj industriji 19.904 djelatnika. U sedam mjeseci ove godine
indeks proizvodnje u prerađivačkoj industriji bio je 5,1
posto niži nego u istom lanjskom mjesecu. Prosječna
plaća djelatnika u tekstilnoj industriji u ovogodišnjem
lipnju iznosila je 3411 kuna što je 20,08 kuna po satu.
U sedam mjeseci ove godine u prerađivačkoj industriji
izvezeno je proizvoda u visini od 4,8 milijardi eura, dok
je istodobno uvezeno proizvoda vrijednih 7,7 milijardi
eura. Negativni saldo iznosio je 2,8 milijardi eura.
Promatrajući statističke podatke o odnosu
uvoza i izvoza u tekstilnoj i odjevnoj industriji, vidljivo je kako je u tom razdoblju izvezeno proizvoda u vrijednosti
293,8 milijuna eura, dok je istodobno
uvezeno tekstila i ostalih odjevnih
predmeta u visini od 450,4 milijuna
eura. Pritom je saldo vanjskotrgovinske razmjene bio u minusu i iznosio
je 156,6 milijuna eura.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( više od 2000 sudionika
nastupilo tijekom programskog dijela sajma
Sajmovi na Zagrebačkom velesajmu
Korak prema većem
broju posjetitelja
Tradicionalni Jesenski zagrebački velesajam je nestao, a njegovo mjesto su zauzeli Sajam županija, Sajam
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te Mystic - Zagreb yoga fest i kolektivne izložbe stranih zemalja
N
ovi projekt Zagrebačkog velesajma - Sajam
županija - glavna je jesenska uzdanica nove uprave
tog poduzeća u privlačenju većeg broja posjetitelja. Jesenski zagrebački velesajam - opći sajam
svega i svačega što se na
tržištu moglo naći - netragom je nestao, a društvo
predstavljanju gospodarskih, turističkih i kulturnih potencijala hrvatskih
županija prave dva specijalizirana sajma.
Sajam
energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije bavi se
i energetskom održivošću
sustava, tehničkim i tehnološkim mogućnostima
domaće proizvodnje iz
obnovljivih izvora, uporabom
infrastrukturnih
kapaciteta u povećanju
energetskog potencijala
te trajnim smanjivanjem
proizvodnje stakleničkih
plinova primjenom takvih
rješenja. U okviru tog sajma održana je i dvodnevna Konferencija o energetskoj učinkovitosti i
obnovljivim izvorima.
Glavna tematska područja
specijaliziranog
sajma Mystic, trećeg
međunarodnog sajma alternative, zdravog života
i graničnih područja znanosti, bile su nekonvencionalna medicina, zdrava
hrana i prirodni stil života.
Najveći broj izlagača od
njih ukupno 607 i najveći
dio prostora (od ukupnih
20.000 četvornih metara) zauzeli su mali poduzetnici s autohtonim proizvodima svojih županija,
te predstavnici turističkih
zajednica koji su pred-
Župani i ministri o suradnji
Sajam županija je poboljšao komunikaciju
Vlade i županija. Na zatvorenom sastanku
župana i predstavnika Vlade bilo je polemika s potpredsjednikom Brankom Grčićem
i ministrom Tihomirom Jakovinom, no nakon njega bilo je i zadovoljstva na licima.
“Dotaknuli smo puno tema, od teritorijalnog i regionalnog ustroja, pitanja poljoprivrede pa do pripremljenosti za ulazak u EU
i korištenja EU fondova”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. “Poruka skupa
je prije svega - suradnja, suradnja i suradnja. Razmjena informacija je nužna, a projekata koji apliciraju za fondove EU-a imamo.
Ovaj skup pokazao je da malo surađuje-
mo i da se svi moramo uključiti u izgradnju partnerskog odnosa”, smatra Grčić.
Predsjednik Udruge županija Božo Galić
ustvrdio je da je komunikacija do sada bila
loša i da ovakvih razgovora treba biti više,
tjedno, mjesečno pa i svakodnevno, kako
bi se mnoge stvari izbistrile i lakše percipirale.
“Najviše nas je zanimalo na koji način više
pomoći nerazvijenima i kako izbalansirati
razvoj cijele Hrvatske. Zadovoljan sam što
je sastanak održan uz nadu da neće trebati opet godina dana i Sajam županija pa da
župani i predstavnici Vlade opet sjednu za
isti stol”, zaključio je Galić.
stavljali svoje manifestacije, od Picokijade, Kaj su
jeli naši stari iz Vrbovca,
Bučijade iz Ivanić Grada, Sretnog Selca iz Crikveničkog kraja, Zvončara i karnevala iz Rijeke,
Plodova gorja, Saljskih
užanca do Renesansnog
festivala iz Koprivnice ili
Podravskih motiva. Ova
događanja privukla su
znatno veći broj posjetitelja od onog koji se mogao
vidjeti posljednjih godina na Zagrebačkom velesajmu.
Tijekom programskog
dijela sajma nastupilo
je više od 2000 sudionika, a mnogim obrtnicima
i malim poduzetnicima
ovo je bila prva prilika
da predstave svoje proizvode zagrebačkom tržištu i sajamskim gostima.
“Na ovom sajmu želje-
li smo objediniti hrvatske potencijale kroz nastup županija, predstaviti
ukupni gospodarsko-po-
Najveći dio
prostora zauzeli su
mali poduzetnici
s autohtonim
proizvodima svojih
županija
slovni kapital i kulturnu
baštinu Hrvatske”, kaže
direktor Zagrebačkog
velesajma Milan Trbojević. “Održavanje sajma u rujnu povezujemo
s početkom nove poslovne godine. Uvjereni smo
da će biti snažan poticaj
svim subjektima u ovom
teškom recesijskom periodu”, kaže Trbojević.
(K.S.)
Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije
Boom projekata obnovljivih izvora
U
odnosu na početak
godine
bitno je uvećan broj projekata obnovljivih izvora energije. To
je, među ostalim, rezultat
ukidanja mnogih administrativnih barijera koje su
bile kamen spoticanja na
putu do dobivanja statusa
povlaštenog proizvođača
električne energije.
Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, kaže kako je
zahvaljujući više od 60
ovogodišnjih novih proje-
kata za 50 posto povećana instalirana snaga dobivena iz obnovljivih izvora.
“U ovome trenutku imamo 93 živa, aktivna projekta, instalirane snage
157 megavata”, rekla je na
prošlotjednoj dvodnevnoj
Konferenciji o energetskoj
učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije
koja se održavala na Zagrebačkom velesajmu.
Kristina Čelić je istaknula kako trenutačno u
Hrvatskoj postoji interes
za ulaganje u izgradnju
objekata obnovljivih izvo-
ra energije u vrijednosti 900 milijuna eura. “U
tome velik dio čine investicije u vjetroelektrane,
Hrvatska ima
veliki potencijal
za elektrane na
biomasu i bioplin
te u elektrane na biomasu i bioplin u kojima Hrvatska ima veliki potencijal. Stoga ne očekujem
da će biti izvoza biomase
iz Hrvatske u iduće dvi-
je godine”, dodala je ona.
Primjeri dobre prakse
Osim predstavnika Ministarstva gospodarstva
i znanstvene zajednice, ova
zagrebačka konferencija okupila je stručnjake
iz drugih državnih institucija te privatnog sektora. Tako se prvog dana
konferencije moglo nešto
više
čuti o važnosti obnovljivih
izvora energ i
je za izlazak
Hrvatske iz
gospodarske
krize te mjerama energetske učinkovitosti
u javnom sektoru. Bilo je, narav-
no, riječi o korištenju OIE
u zgradarstvu, energetski
učinkovitoj gradnji te investicijama i mogućnosti
financiranja zelenih projekata iz fondova Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, ali i Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Drugi dan konferencije bio je rezerviran za
primjere dobre prakse na
području biomase i bioplina te projekte istraživanja i korištenja geotermalne energije, a govorilo se i
o stanju i perspektivi korištenja sunčeve energije i
strategiji upravljanja vjetroelektranama. (B.O.)
enterprise europe
info
Broj 70, 24. rujna 2012.
Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu
Prekogranična
suradnja
Europska unija objavila je poziv na natječaj u okviru IPA
programa Jadranska prekogranična suradnja. Prvi Poziv
za prijedloge strateških projekata u okviru IPA programa otvoren je od 3. rujna do
2. studenoga ove godine. Za
projekte je osigurano 90,9 milijuna eura, i to 12,5 milijuna
eura za Prioritet 1 - Inovacije;
45,4 milijuna eura za Prioritet 2 - Zaštita Jadrana od onečišćenja; i 33 milijuna eura za
Prioritet 3 - Poboljšanje intermodalnog prometa robe.
Više informacija o ovom
natječaju možete naći na
web stranici http://www.
adriaticipacb c.org/index.
asp?page=interna&level=
news_detail&idcontent=
775.
Obrazovanje za
potrebe tržišta
Programom za cjeloživotno učenje Europska unija želi stvoriti društvo
znanja, omogućiti održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova
te jaču društvenu koheziju u Uniji. Programom se potiče suradnja obrazovnih institucija u
Europi i pripremaju sudionici za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada
Program za cjeloživotno učenje, koji je
uspostavljen odlukom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije 2006.
godine, želi stvoriti napredno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj,
veći broj kvalitetnijih poslova te jaču
društvenu koheziju u Europskoj uniji. Njime se potiče suradnja europskih
obrazovnih institucija i mobilnost sudionika obrazovnog procesa te razvija
tolerancija i multikulturalnost. Istovremeno, program priprema sudionike za
uspješno sudjelovanje na europskom
tržištu rada.
Program za cjeloživotno učenje sastoji se
od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje),
Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program
(suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje
stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, šire-
nje i korištenje rezultata programa) i Jean
Monnet (podupire institucije koje se bave
europskim integracijama). Početkom rujna Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su Poziv
na natječaj Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu. Za Republiku Hrvatsku za projekte međunarodne suradnje u
okviru Programa za cjeloživotno učenje u
2013. okvirno je planirano oko 63,8 milijuna kuna.
Agencija će, kao i svake godine, organizirati seminare za potencijalne prijavitelje na kojima će se dati stručna potpora
prilikom prijave na natječaj. Uz seminare
planirani su i webinari (interaktivne prezentacije putem interneta) kako bi se osigurao odgovarajuće informiranje potencijalnih prijavitelja koji nisu u mogućnosti
sudjelovati na seminarima. Ovisno o programu koji ih zanima, zainteresirani mogu
svoje upite poslati elektroničkom poštom
na adrese: comenius@mobilnost.hr; erasmus@mobilnost.hr; leonardo@mobilnost.hr; grundtvig@mobilnost.hr; ili studijski.posjeti@mobilnost.hr.
Rasporedi
seminara i webinara, kao i njihov dnevni
red i način prijave, bit će uskoro dostupni
na web stranicama Agencije za za mobilnost i programe EU-a.
Programi su namijenjeni svim osobama
uključenim u proces obrazovanja na svim
razinama od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja (učenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, profesori, administrativno osoblje u vrtićima, školama,
sveučilištima i drugim visokoškolskim institucijama), kao i zaposlenima u različitim
poduzećima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj
razini, a bave se nekom vrstom formalnog
ili neformalnog obrazovanja. Poziv na natječaj i dokumentacija dostupni su na internetskim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU-a www.mobilnost.hr.
U tijeku je i priprema nacionalnog Poziva
na natječaj (konačna objava ovisi o finalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne dokumentacije, a informacije su dostupne na http://
www.mobilnost.hr/index.php?id=634.
(K.S.)
enterprise europe
Malo poznati aspekt proširenja
Pregovori s Europskim
ekonomskim prostorom
Ulazak Hrvatske u EU znači novi krug pregovora komisije s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom, zemljama koje su sa Švicarskom
članice Europskog prostora slobodne trgovine
Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles
Proširenje Europske unije Hrvatskom,
kao i bilo kojom drugom zemljom,
značit će i novu rundu pregovaranja
za Europsku komisiju u odnosima s
ne-EU zemljama Europskog ekonomskog prostora (EEA, The European
Economic Area) Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom, tri od četiri države iz EFTA-e (Europskog prostora slobodne trgovine; četvrta je Švicarska).
Kao i u slučaju aranžmana s Hrvatskoj
daleko interesantnijom i ekonomski
važnijom Ceftom iz koje će kao nova
članica EU-a izaći, tako i za EEA sporazum Europska komisija mora ispregovarati novu situacija sa zemljom više
u zajednici. Pregovori su striktno tehničke naravi. U ovoj priči, kao i sa Ceftom, hrvatska strana osigurava EK-u
sve potrebne podatke i informacije.
EEA je zajedničko tržište trenutačno 27
članica EU-a i tri spomenute zemlje, temeljeno na principima “stalnog i uravnoteženog jačanja trgovinskih i ekonomskih veza strana u ugovoru”, kako se kaže
u članku 1. Sporazuma EEA. Cilj suradnje je stvoriti “homogeni europski ekonomski prostor”, iznikao na četiri tržišne
slobode – kretanja usluga, roba, kapitala i ljudi. Za cijeli ovaj prostor, EU27 i
EEA trojku vrijede jednaka pravila tržišnog natjecanja i državnih potpora kao i
kriteriji kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Isto tako, suradnja se širi na
područja izvan terena četiriju sloboda, ali
vezana uz širi pojam tržišta – na istraživanje i razvoj, obrazovanje, poduzetništvo, zapošljavanje, civilnu zaštitu. Iako su
dio unutarnjeg tržišta 30 država, ove zemlje ne dijele s EU-om zajedničku poljoprivrednu politiku, trgovinsku politiku,
carinsku uniju, vanjsku i sigurnosnu politiku te većim dijelom unutarnje poslove
unatoč tome što su ne-članice EU-a Norveška i Island dio schengenskog prostora bez granica – za razliku od, recimo, članice EU-a Velike Britanije.
Zanimljiv je slučaj Švicarske – ona je prije
dva desetljeća, 1992. godine kada je EEA
osnivana, naravno referendumom odbila članstvo u EEA tako da, za razliku od
trojke Islanda, Norveške i Lihtenštajna,
sve svoje veze s EU-om uređuje bilateralnim sporazumima.
Dio EEA bile su zemlje Zapadne Europe
koje su kasnije postale članicama zajednice (Austrija, Finska, Švedska). Za razliku od njih, zemlje Srednje Europe trenirale su režim slobodne trgovine unutar
tadašnje Cefte. Proširenje EU-a značilo je i proširenje Europskog ekonomskog prostora. Članice EEA prate socioekonomsku koheziju nakon proširenja
EU-a zemljama Srednje Europe, najveći
je unosnik Norveška. Računa se da su u
“novu Europu” u razdoblju od proširenja
2004. pa do 2009. godine odatle pristigle oko 1,3 milijarde eura različitih projekata.
Sve ovo znači da će Europska komisija pregovorima s trima zemljama pokriti pravne praznine stvorene ulaskom Hrvatske u EU.
Europska zona slobodne trgovine ima,
između ostalih tijela, i svoj sud, u Luxembourgu, zadužen za rješavanje sporova između zemalja zajedničkog tržišta.
Ovaj sud trenutačno je najviše zaokupljen jednom prilično skliskom temom,
sudbinom štednje propale islandske
banke Icesave u kojoj su mnogi Britanci
i Nizozemci ostavili svoj novac.
www.eu-projekti.info
Portal
Portalza
zaEU
EUfondove
fondove
Internet portal i tražilica trebali bi olakšati informiranje o izvorima sredstava koji će se ulaskom
Hrvatske u EU povećati 10 do 15 puta. Na portalu se nalaze trenutno 142 otvorena natječaja
EU projekti info je prvi internetski portal u Hrvatskoj i regiji koji na jednom
mjestu sadržava sve relevantne informacije o EU fondovima i na kojem su
objedinjeni svi aktualni natječaji, njihovi sažeci na hrvatskom jeziku i pripadajuća dokumentacija za projekte
Europske unije za područje Hrvatske
i regije koja uključuje i Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, kao i natječaje koje raspisuje Europska komisija. Na portalu su trenutno
objavljena 142 natječaja. Portal je namijenjen neograničenom krugu korisnika iz
svih sektora kao što su tijela javne vlasti,
mala, srednja i velika poduzeća, udruge,
zadruge, razne građanske inicijative, instituti, znanstvene institucije te konzultanti
koji sudjeluju u izradi projekata.
Moramo dati sve od sebe da ne završimo kao Rumunjska i Bugarska koje
su iz strukturnih fondova, koji nas očekuju za manje od jedne godine, zbog
loše pripremljenosti povukle samo 20
posto sredstava, kaže direktorica tvrtke EU Projekti Ariana Vela. “Hrvatska sljedeće godine prelazi na strukturne fondove EU-a i može očekivati od 10 do 15
puta više sredstava u odnosu na sredstva koja su joj dosad bila na raspolaganju. Europa će nam na stol svake go-
dine stavljati više od milijardu eura, a o
nama će ovisiti hoćemo li tim sredstvima okrenuti leđa ili ćemo nastojati učiniti sve kako bi Hrvatska napravila što
bolji posao”, ističe Ariana Vela.
Privatne inicijative i ulaganje osnivača u
ovakve projekte su za pohvalu, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore. “To je važan iskorak u vremenu kad do ulaska
u EU i korištenja sredstava iz strukturnih fondova imamo još manje od godine dana”, smatra Ružica Gelo. Hrvatski korisnici iz svih sektora, od civilnog
do poslovnog, mogu imati velike kori-
Ariana Vela, direktorica tvrtke EU Projekti
sti od sredstava iz EU fondova, kaže Danijel Mondekar, zastupnik u Hrvatskom
saboru i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije. “Svi se moraju dobro informirati i pripremiti za trenutak u kojem će nam na raspolaganju
godišnje biti milijarda eura i više. Ovo će
biti i moje prvo mjesto za informiranje
o EU fondovima”, zaključuje Mondekar.
www.een.hr
24. rujna 2012.
2 3
MTO Paleka-Zemunik
EU novac i za male
poduzetnike
Iako je dobivanje novca iz EU fondova ozbiljan i težak posao, da je do njega moguće doći pokazuje primjer obrta iz Zemunika pokraj
Zadra. No konkurentnost im je za sada manja jer zbog viših standarda sigurnosti hrane imaju i više cijene od tvrtki bez EU certifikata
Jozo Vrdoljak
Mesarsko-trgovački obrt Paleka postao je poznat široj javnosti nakon što
je njihov projekt rekonstrukcije i proširenja klaonice zadovoljio uvjete na
natječaju IPARD-a 2010. godine. To je
pomalo iznenadilo hrvatsku javnost
jer nije tajna da je procedura odobravanja projekata financiranih iz Europskih fondova prilično komplicirana,
dugotrajna i stroga. Ovaj je primjer
dokazao da u EU-u ima novca i za malene.
Stroge kontrole za EU novac
MTO Paleka iz Zemunika uspio je proći na natječaju i prvotno mu je odobreno 426.000 eura za modernizaciju i rekonstrukciju klaonice. Nakon dovršetka
rekonstrukcije i opremanja objekta, u
srpnju ove godine isplaćeno im je 2,51
milijun kuna potpore za ulaganje. Zbog
stroge kontrole nisu isplaćena cjelokupna odobrena sredstva od oko 300.000
kuna, a razlog su poslovne teškoće jednog od izvođača radova koji nije dovršio
posao, nego ga je odradila druga tvrtka
koja nije bila spomenuta u zahtjevu za
potporu.
Projekt je pripremila zagrebačka konzultantska tvrtka Georg i odnosio se
na ulaganja u okviru Mjere 103 IPARD-
Proizvođači svježeg mesa
koji ne zadovoljavaju
EU standarde za sada
ravnopravno sudjeluju na
natječajima za opskrbu
vrtića ili bolnica i zbog
nižih troškova su, naravno,
povoljniji
a - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Do sada
je za ovu mjeru, zajedno s Mjerom 101,
bilo raspisano osam natječaja za dodjelu sredstava, a do kraja godine raspisat
će se još jedan natječaj za te dvije mjere. Ukupno je u sklopu programa IPARD
za 37 završenih projekata isplaćeno gotovo 54 milijuna kuna potpora. Prije ove
investicije Paleka je ulagao u još dvije mesnice, koje je financirao kreditom
Hrvatske banke za obnovu i razvitak,
vrijednim šest milijuna kuna. Njegovi
objekti su po završetku ulaganja morali dobiti uporabnu dozvolu, EU kategorizaciju objekta, a nakon nadzora veterinarske inspekcije preko Agencije za
plaćanje u poljoprivredi obrtu su isplaćene potpore.
Viši standardi donose više cijene
Ipak, koliko se god priča činila bajkovitom, vlasnik i direktor MTO-a Paleka Božo Paleka nije u potpunosti zadovoljan. Poskupjela mu je proizvodnja, a
konkurencija mu - iako nema ni približne
standarde - ruši cijenu. Njegovi konkurenti nisu, naime, značajnije ulagali, imali
su puno manje ulazne troškove, a ravnopravno konkuriraju na svim natječajima.
“Potrošači ne mogu saznati gdje je i u kakvim uvjetima dobiveno svježe meso, je
li ono obrađeno u sanitarnim uvjetima
kakve zahtijeva EU regulativa ili u objektima koji ne zadovoljavaju uvjete”, upozorava Paleka.
Prije ove investicije zapošljavao je devet
radnika, a trenutačno ih ima 16. Među
njima je i dvoje ljudi koje je morao zaposliti zbog servisiranja administrativnih
obveza i zahtjeva IPARD-a.
“Prije puštanja u rad ostvarivali smo godišnji promet od 30 milijuna kuna, a ove
godinu planiramo završiti s prometom
od 35 milijuna kuna. Iako smo započeli
ambiciozan projekt, radimo sa 20 posto
kapaciteta. Razlog je teška situacija na tržištu uzrokovana padom kupovne moći,
ali i nelojalna konkurencija klaonica i mesara koji nisu ulagali ni imaju troškove za
održavanje i zadovoljavanje standarda
kakve mi imamo. Oni su u startu povoljniji, a mi se nadamo da ćemo ulaskom u EU
ostvariti svoje poslovne ciljeve. Proizvođači svježeg mesa koji ne zadovoljavaju EU standarde za sada ravnopravno sudjeluju na natječajima za opskrbu vrtića i
bolnica, a zbog malih troškova imaju povoljnije cijene”, ističe Paleka. Isto tako, prema njegovom mišljenju, nije korektno da
se sada legaliziraju svi objekti, i to po minimalnim cijenama, a u trenutku kada je
on to radio bilo je skupo i komplicirano.
Uvjeti za primjer drugima
“Kada u posjet Hrvatskoj dolaze nadzornici iz Bruxellesa, onda ih iz naše Uprave za veterinarstvo vode u objekte poput
PIK-a Belje i Vrbovec ili kod mene, dakle u
objekte koji zadovoljavaju standarde. Ne
vode ih u objekte koji ih ne zadovoljavaju. Međutim, kad uđemo u EU, te kontrole će biti nenajavljene”, naglašava Paleka.
MTO Paleka ima trenutačno četiri mesnice na zadarskom području i svježim
mesom opskrbljuje Mercator, Interspar
i Plodine te nekoliko zadarskih hotela.
“Što se tiče stočnog fonda, situacija na
tržištu je dosta teška, ali onaj tko je likvidan i korektan prema dobavljačima,
može osigurati dovoljne količine”, zaključuje Paleka.
enterprise europe
Perspektive EU fondova
Najveći izazov - prip
Ulaskom u EU Hrvatska dobiva mogućnost korištenja strukturnih fondova. Dolazak do tog novca i upravljanje njime najveći su izazovi za nas
Krešimir Sočković
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će
se otvoriti mogućnost korištenja značajnih sredstava europskih strukturnih fondova koji do 2013. raspolažu sa 347,4
milijarde eura. Kako je Hrvatski BDP po
stanovniku manji od 75 posto europskog prosjeka odnosno na razini od oko
55 posto, Hrvatska bi trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći.
Upravljanje tim novcem i dolazak do njega
je najizazovniji zadatak nakon što Hrvatska
uđe u Europsku uniju. Upravo o tim temama govorilo se na prvoj od niza konferencija pod nazivom Perspektiva EU fondova –
novi izazovi i prilike. Konferenciju na kojoj je
sudjelovalo 170 sudionika kreatora politika,
rukovoditelja državne uprave, predstavnika
poslovnog sektora, civilnog društva te jedinica lokalne i regionalne samouprave organizirala je Hrvatska gospodarska komora
uz potporu britanskih konzultantskih tvrtki WYG i ESEP.
žena samo preuzimanju tvrtki, nije imala
brownfield investicija, greenfield investicija nije uopće imala, a slično se može dogoditi i s fondovima, ako neće biti minimuma društvenog dogovora u vezi s
razvojnom koncepcijom”, smatra Vidošević.
Izuzetno je bitno da se društvo senzibilizira za ono što pružaju europski fondovi jer
Hrvatska ne ulazi u Europu koja ekonomski raste, a i sama ima vlastitih dubokih
strukturnih problema, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “U Hrvatskoj već 40 godina nije izgrađena nova domaća industrija,
a zadnja je bila Petrokemija Kutina. U zadnjih dva desetljeća Hrvatska je bila izlo-
Hrvatskoj će biti na raspolaganju značajna
sredstva te ona tu priliku treba prihvatiti, no
to je i izazov, osobito za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, kaže britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Arthur
Slinn. “Neke su zemlje u korištenju sredstava bile uspješne, a neke su to bile manje. Očekuje se da će Hrvatska biti među
uspješnijim zemljama koje su iskoristile ove
fondove”, ističe Slinn.
Hrvatska će za manje od 10 mjeseci postati
28. članica EU-a te će jedan od najvećih izazova biti priprema za strukturne i Kohezijski
fond, smatra šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. “Uloženi su
veliki napori, a potrebno je još puno toga
učiniti, osobito na administrativnim kapacitetima. Osobito je važno dugoročno strateško planiranje i izrada zajedničkog strateškog okvira te rad u skladu sa strategijom
razvoja do 2020. godine. U pripremi Hrvatske važan je i koncept konzultiranja s dionicima koji mora biti kvalitetan i transparentan”, smatra Vandoren.
Zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU-a Jakša Puljiz ističe kako
su nove zemlje članice EU-a ostvarile i bo-
Žene u upravnim odborima
Problem “staklenog st
Kompanije s više žena na menadžerskim pozicijama imaju bolje poslovne rezultate, pokazuje statistika. Ideje o uvođenju ženskih kvota u tv
Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles
“Nisam baš prijateljica i zagovornica
kvota, ali me brojke uvjeravaju u suprotno: tamo gdje je više žena u upravnim odborima tvrtki, pogotovo velikih,
pogotovo onih na burzama, tamo su i
osjetno bolji poslovni rezultati”. Ovim
je riječima povjerenica za pravosuđe EK-a
Viviane Reding svojevremeno prezentira-
Neke su zemlje, svjesne
nalaza o uspješnosti, već u
svoje domaće zakone unijele
obvezne kvote žena članica
upravnih odbora. To su učinile
Belgija, Francuska, Nizozemska
i Španjolska. Ista obveza, ali za
tvrtke u državnom vlasništvu,
zakon je u Danskoj, Finskoj,
Grčkoj, Austriji i Sloveniji.
la namjeru EK-a da članicama zajednice
predloži obveznu kvotu od 40 posto žena
u poslovodstvima najvećih tvrtki. Iza prijedloga su rezultati većeg broja istraživanja. Šezdeset posto vlasnika sveučilišnih
diploma su žene. Promet tvrtki s jednom ili
više žena u upravi zamjetno je viši, jednako
kao i profiti, od onog u tvrtkama gdje odlučuju “siva odijela” ili “momački klub”, kako
tepaju ekskluzivno muškim društvima u
poslovodstvima. Razlike u uspješnosti toliko su dramatične da mnogi argumentirano govore o obvezujućim kvotama kao
dodatku kompetitivnosti europske ekonomije pozivajući se na konkretne brojke! Evidentno je: tvrtke sa ženama na čelnim pozicijama bolje posluju.
Kvote već postoje
Neke su zemlje, svjesne nalaza o uspješnosti, već u svoje domaće zakone unijele
obvezne kvote žena članica upravnih odbora. To su učinile Belgija, Francuska (gdje
je broj žena u najvećim tvrtkama s burze CAC 40 došao do 22 posto ili 10 posto
više nego lani), Nizozemska i Španjolska.
Ista obveza, ali za tvrtke u državnom vlasništvu, zakon je u Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Austriji i Sloveniji. Europske poslovne
škole, inkubatori članova poslovodstava
velikih tvrtki, do sada su izbacile na tržište
rada nekih 7000 plus žena, savršeno osposobljenih za korporativne poslove iznad
“staklenog stropa”, nevidljive ali veoma efikasne granice koja dijeli žene od najviših
funkcija u poslovnoj hijerarhiji, upozorava
povjerenica Reding. Podaci, naravno, vele i
www.een.hr
24. rujna 2012.
4 5
prema za Kohezijski fond
s nakon ulaska u Uniju
lje rezultate u iskorištavanju EU fondova od
starih zemalja članica. “IPA program nas je
približio standardima Kohezijskog i strukturnih fondova. Predviđena su velika sredstva iz EU fondova koja su namijenjena za
investicije, te je stoga potrebno sve kapacitete staviti u pripremu projekata koji će se
financirati iz tih fondova”, naglašava Puljiz.
Ključno za naš uspjeh u korištenju sredstava iz fondova bila je suradnja i umrežavanje,
pojašnjava savjetnik u Odjelu za regionalnu
i kohezijsku politiku Stalne misije Republike Poljske pri EU-u Krzysztof Kasprzyk. “Iako
smo imali bogatih i siromašnijih regija u
Poljskoj, odlučili smo da cijela zemlja bude
ista regija. Stoga je i za Zagreb važno da se
u korištenju EU fondova ne odvoji od ostatka Hrvatske”, smatra Kasprzyk.
Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske
gospodarske komore
David Arthur Slinn, veleposlanik Velike
Britanije u Hrvatskoj
Paul Vandoren, šef Delegacije Europske
unije u Hrvatskoj
tropa”
vrtkama imaju sve više pobornika. Norveške kompanije imaju najviše žena u upravama svojih tvrtki - 42 posto
da je danas daleko bolje stanje nego prije
jednog desetljeća – žene su 2003. godine
bile na čelu 1,6 posto najvećih europskih
kompanija, u siječnju ove godine postotak
je narastao na (ne baš respektabilnih, ali...)
3,2 posto, prema bazi podataka Europske
komisije o ženama u procesu odlučivanja.
Ankete su za žene
Javno je mnijenje naglašeno raspoloženo
za davanje veće uloge ženama, čak i ako je
zakonom propisano. Tri četvrtine anketiranih u Eurobarometrovom ispitivanju smatra da su kvote u redu, a nešto manje da bi
se suprotno ponašanje, dakle kršenje obveze iz kvota, moglo i novčano kažnjavati.
EK se zalaže za kvotu od 40 posto žena u
upravnim odborima – s njom je ušao u
inicijalnu raspravu koja bi trebala iznjedriti konačan prijedlog EU direktive. Prijedlog je trenutno u fazi razmatranja i slaganja, pretpostavlja se da se obveza odnosi
isključivo na velike kompanije, zaobilazi malo i srednje poduzetništvo, a rok ispunjavanja je 2020. godina. Dvije godine
ranije ista bi obvezujuća kvota vrijedila za
javna poduzeća. I sada dolazi najzanimljiviji dio priče koji ilustrira i način krojenja
europskih politika. Iako je prijedlog još u
fazi izrade, dobrim dijelom temeljem javne rasprave zaključene ovog ljeta, neke
su se članice osjetile pozvanima intervenirati i prije nego što je završni nacrt ugledao formalno svjetlo dana. Neuobičajenu praksu reakcije na dokument u izradi
pismom Europskoj komisiji pokrenule su
vlade Velike Britanije, Bugarske, Nizozemske (koja ima svoj domaći zakon o kvotama žena!), Malte, Češke, Mađarske i tri
baltičke države (poznate po natprosječnoj zastupljenosti žena u poslovodstvima). Devetoricu je izgleda, ali samo riječima, podržala Njemačka, no ne na način
da bi izašla kao potpisnica. Neki govore
da je ovo možda i prvi slučaj ranih reakcija nekih vlada na dokument koji se tek
oblikuje.
Europski je parlament još ranije prigrlio
ideju veće zastupljenosti žena u upravnim odborima, svidjele su mu se i kvote
kao ideja za doći do cilja, ali se, prema očekivanjima, nije maknuo dalje od verbalne
podrške. Pitanje kvota jest osjetljiva tema
provedbe tzv. pozitivne diskriminacije, traženja ravnoteže u upošljavanju žena, manjina, hendikepiranih, starijih... i izbora najboljih kandidata.
U Norveškoj najviše menadžerica
U siječnju ove godine jedina zemlja u Europi koja je bila blizu, točnije i iznad kvo-
te žena u upravnim odborima bila je Norveška sa 42 posto. Najveća zastupljenost
žena u upravnim odborima tvrtki je u Finskoj, Litvi i Švedskoj (27 do 25 posto), najniža na Malti, (tri posto), Cipru (četiri posto)
i u Mađarskoj (pet posto). Prosjek EU-a je
14 posto, daleko ispod predložene kvote
za 2020. godinu od 40 posto. Hrvatska je
po ovome pri europskom vrhu sa 16 posto žena na položajima odlučivanja, kao u
Danskoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji ili Njemačkoj. Podaci za javna poduzeća ne razlikuju se previše, prosjek EU-a je 13,7 posto,
u Francuskoj, s obvezujućim zakonom, poznatoj po velikom broju državnih poduzeća, prestigao je petinu. Europski su rekorderi Litva, Švedska i Finska s nešto više od
četvrtine žena u upravnim odborima državnih tvrtki.
Veći angažman žena iznad “stakleng stropa” dio je šire europske kampanje za zapošljavanje i maksimalno korištenje ljudskih
resursa. Cilj strategije Europa 2020. je do
kraja desetljeća dostići ili se makar približiti
tome da 75 posto stanovništva u dobi od
20 do 65 godina radi. Strategija će od dogodine važiti i obvezivati Hrvatsku koja se
može pohvaliti najnižom službenom stopom zaposlenosti radno aktivnog stanovništva od svega 49 posto.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.
europa.eu
Inženjerske usluge
Office fédéral des routes OFROU, Division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Winterthour, Švicarska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do
12. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes
OFROU, Division infrastructure routière,
filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse
41, 8404 Winterthour, Switzerland, beschaffung.winterthur@astra.admin.ch.
Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Usluge prijevoda
Universitetet i Tromsø, Tromsø, Norveška, traži usluge prijevoda. Natječaj je
otvoren do 15. listopada, a prijave na
norveškom jeziku predaju se na Universitetet i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Administrasjonsbygget, Contact point(s):
Avdeling for Økonomi, For the attention of: Merethe Berger Håkonsen, 9037
Tromsø, Norway, merethe.haakonsen@
uit.no. Više podataka o nadmetanju na
http://www.doffin.no//search/Search_
AuthProfile.aspx?ID=AA2657.
Elektronički displeji
WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu elektroničkih informacijskih displeja. Natječaj je otvoren do 8. listopada, a prijave na njemačkom jeziku
predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39-41, For the attention of:
Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany.
Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Instalacija sustava za zaštitu
od požara
Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen, Belgija, traži uslugu instalacije sustava za zaštitu od požara. Natječaj je
otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Infrabel Zone Antwerpen, Koningin Astridplein
27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons,
2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@in-
frabel.be. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Prijevoz robe
Aktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare,
Estonija, traži usluge prijevoza robe. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na estonskom jeziku predaju se na
Aktsiaselts Saarte Liinid, Rohu 5, For the
attention of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare,
Estonia, ulvi@saarteliinid.ee.
Trening i obrazovanje
Vlada Republike Makedonije raspisuje
natječaj za usluge treninga i obrazovanja
menadžera. Natječaj je otvoren do 1. studenog, a prijave na makedonskom jeziku
predaju se na Government of the Republic of Macedonia - General secretariat
MKD, Ilinden 2, Contact point(s): General
secretariat For the attention of: Snezana
Ilieska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, sne-
zana.ilieska@gs.gov.mk. Više podataka o
nadmetanju na istoj adresi.
Izgradnja garaže
SMAT, Touluse, Francuska, traži izvođača radova na izgradnji garaže i prilaznih cesta. Natječaj je otvoren do 26.
listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SMAT, agissant au
nom et pour le compte du SMTC (syndicat mixte des transports en commun
de l’agglomération toulousaine), 1 place Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol,
BP 10416, For the attention of: M. service
commande publique, 31004 Toulouse
Cedex 6, France, commande-publique@
smat-toulouse.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Izgradnja
SC Raja SA Constanta, Konstanca, Rumunjska, traži izgradnju cjevovodnog
sustava. Najtečaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na rumunjskom jeziku
predaju se na SC Raja SA Constanta, str
Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia
Dezvoltare si Finantari Externe, For the
attention of: Stelian Budes, 900590 Constanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk,
www.e-licitatie.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći
najnoviju ponudu stranih tvrtki koje
su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj
stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj
šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Outsourcing mobilnih
uređaja i elektroničkih
naprava (20120829016)
Britanska tvrtka specijalizirana za kupnju
velikih količina mobilnih telefona i drugih
elektroničkih naprava za ponovnu uporabu i recikliranje traži outsourcing partnere u drugim europskim zemljama, koji
mogu pomoći pri prikupljanju uređaja.
Tvrtka je također potencijalno zainteresirana za imenovanje trgovačkih predstavnika ili za formiranje joint venturea.
Prerada mlijeka (20120824014)
Ruska tvrtka specijalizirana za preradu
mlijeka traži partnere zainteresirane za uspostavljanje joint venture suradnje. Tvrtka
proizvodi široku paletu mliječnih proizvoda (mlijeko, sir, jogurt, kefir). Pri proizvodnji koriste samo prirodne sirovine.
Automobilski dijelovi
(20120824006)
Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju automobilskih dijelova traži partnere
za joint venture, spremne za proizvodnju
autodijelova i opskrbu istima.
Vanjska trgovina (20120817018)
Mađarska tvrtka za vanjsku trgovinu traži
distributere, agente ili zastupnike. Tvrtka
se bavi trgovanjem proizvodima u sljedećim kategorijama: hrana, piće, dekoracijski proizvodi, proizvodi za njegu tijela,
tehnički proizvodi.
Obrada metala i proizvodnja
strojeva (20120817017)
Poljska tvrtka, specijalizirana za obradu
metala i proizvodnju strojeva i strojnih
dijelova, uglavnom za korištenje u poljoprivrednoj industriji, traži partnere za
recipročnu proizvodnju. Tvrtka također
nudi svoje usluge stranim izvođačima.
Prodaja farmaceutskih
i medicinskih proizvoda
(20120727001)
Litvanska tvrtka specijalizirana u veleprodaji i maloprodaji farmaceutskih i medicinskih proizvoda nudi usluge distribucije ili zastupstva tvrtkama koje se bave
proizvodnjom farmaceutskih proizvoda ili medicinskih uređaja. Tvrtka također nudi konzultacije o farmaceutskom
brendiranju, licenciranju, cijenama, tržišnom pristupu, pa tako nudi i podugovaranje tvrtkama zainteresiranim za ulazak
na tržište Litve ili drugih baltičkih država.
Strojevi za tretiranje otpada
(20120724036)
Francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i prodaju strojeva
za tretiranje otpada traži trgovačke posrednike (za prodaju) i instalatere njihovih rješenja po principu “ključ u ruke”.
Turistički aranžmani
(20120724017)
Talijanska touroperatorska tvrtka specijalizirana za organizaciju tura u Toskani
i cijeloj Europi, specijaliziranih za teme
poput kulturne baštine, hrane i vina te
okoliša, kao i tura povodom tečajeva i
obuka. Tvrtka traži trgovačke posrednike
(zastupnike i predstavnike), a zainteresirana je i za joint venture ugovore.
Metalni proizvodi (20120719003)
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih metalnih proizvoda traži
partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi svoje usluge za podugovaranje ili outsourcing.
Organska gnojiva (20120718022)
Češka tvrtka koja se bavi proizvodnjom
organskih gnojiva i poboljšivača rasta na
bazi uzgoja glista traži agente/zastupnike za svoje proizvode.
Elektronički uređaji za
mjerenje (20120723026)
Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju elektroničkih uređaja za mjerenje traži trgovačke posrednike (agenti i distributeri) i nudi usluge podugovaranja.
Dodaci prehrani i kozmetika
(20120718009)
Poljska tvrtka, s gotovo 25 godina iskustva, specijalizirana za proizvodnju dodataka prehrani i kozmetike, traži partnere za trgovinu i proizvodnju. Tvrtka nudi
podugovaranje kao proizvođač i trgovačko-posredničke usluge.
Kupnja, prerada i prodaja
smrznute ribe (20120717026)
Poljska tvrtka specijalizirana za kupnju,
preradu i prodaju smrznute ribe i morskih plodova traži veletrgovce i trgovačke lance, kao i distributere za svoje proizvode.
Oglašavanje, marketing, web
dizajn (20120720016)
Talijanska tvrtka specijalizirana za oglašavanje, marketing, online usluge i kreiranje web stranica, redizajna i optimizacije nudi outsourcing aktivnosti stranim
tvrtkama.
www.een.hr
24. rujna 2012.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav za
obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj
uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode.
Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama
preko nacionalnih kontakt točaka i
Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje
ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih
su izvučeni i ovi podaci mogu se naći
na web stranici: http://ec.europa.eu/
consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.
1
2
rizik za djecu jer ukrasni elementi mogu
lako otpasti i biti progutani ili inhalirani.
(slika 4)
3
4
5
7
8
6 7
6
Tinta za tetoviranje, Tattoo ink, brend Intenze, model Article ST1132MDC. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer
sadrži 62 miligrama po kilogramu aromatičnog aminoanisidina koji se smatra
kancerogenom supstancom. Prema ResAP-u, Rezoluciji o sigurnosti proizvoda
za tetoviranje, ovakvi proizvodi su zabranjeni. (slika 1)
ka No 43292, barkod 4326470432926.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
plastika od koje su bojice napravljene sadrži REACH direktivom zabranjene ftalate. (slika 2)
9
svijetlozelenoj, tirkiznoj i bijeloj. Proizvod
predstavlja rizik za kupce jer se može
lako zapaliti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona.
(slika 3)
Drvene bojice, brend Best Choice, ime
proizvoda Regenbogen Buntstifte, ozna-
Grijalica Fan heater, brend Evatronic, model FH802, koji se proizvodi u tri boje -
Dječje sandalice, brend Xin Min, nepoznatog podrijetla. Proizvod predstavlja
Automobili marke Chevrolet, modeli Aveo /Kalos, Captiva, Epica/Tosca, Lacetti/Nubira/Optra, Matiz/Spark, proizvedeni od 2007 do 2011. godine VIN oznaka
KL1SF48DJ8BS09481~KL1SF69WJAB134
357(Aveo/Kalos), KL3CD26RJ7B000248~
KL1CG26FJAB012371 (Captiva), KL1LF69R
J8B090447~KL1LA69KJAB012342 (Epica/
Tosca),KL5JD56Z47K999027~KL1NF356J
8K315878 (Lacetti/Nubira /Optra), KL1KF4
80J7C199689~KL1KF484J9C645714 (Matiz/Spark). Neki od vozila zbog lošeg pozicioniranja ABS uređaja i kočnice mogu
imati problem s dugim hodom kočnice,
smanjenim performansama kočnice i tvrdim kočnicama. (slike 5, 6, 7)
Tricikli Rewaco RF1, proizvedeni između
2005. i 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer varovi upravljača
mogu otkazati. (slika 8)
Ljestve, brend Dogrular, model GI 200,
barkod 8 691913 101094. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je materijal od
kojeg je napravljen pretanak pa može
doći do loma i pada s visine. (slika 9)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.
Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) ·
Turska tvrtka koja izrađuje poljoprivredne strojeve traži novu metodu čišćenja
ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda bi trebala biti bez korištenja vode ili automatski
sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija
može već biti na tržištu, a moguća je i
suradnja na konačnom razvoju tehnologije.
Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja
brancina i deveriku traži novu metodologiju za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim
iskustvom koji bi zajedno s njima radio
na nalaženju najboljeg rješenja za svoj
proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.
Biorafinerijska
tehnologija
za procesuiranje biomase od
alga (Ref: 12 NL 60FI 3PR8) · Nizozemska tvrtka traži biorafinerijsku
tehnologiju za procesuiranje bioma-
se od algi. Očekivano je da će u održivoj ekonomiji alge igrati važniju ulogu
(prihvat CO2, obrada otpadnih voda i
gnojiva), rezultirajući u dobroj opskrbi biomase od algi. Tvrtka traži različite tehnologije za obradu različitih vrsta
algi i ekstrakata različitih sastojaka. Licenciranje i tehnološka suradnja su traženi oblici suradnje.
Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider
u printanju digitalnih knjiga (u većim
i manjim količinama) te traži partnere
koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka će sa
zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.
Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu
(Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom
za istraživanje i razvoj traži industrijskog
ili akademskog partnera za tehnološku
suradnju, komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći kako bi razvili i proizveli supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene.
Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska
tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u fotonaponski posao i
traži partnera s iskustvom u tehnologiji
solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na
projektu je dugoročni cilj.
Toplinsko izolacijski materijal za
transfer topline (Ref: 12 FR 35k9
3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih razmjera za
proizvodnju toplinske energije (60°C do
130°C). Želja im je unaprijediti transfer
topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner bi trebao moći
pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći.
Tehnologija za uzbunjivanje kada
opadne učinkovitost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V)
· Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za
zaštitu kože od štetnog utjecaja sunca.
Tvrtka traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako
opada efekt proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala omogućiti da se proizvod koristi višekratno,
ne jednom. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.
Nove tehnologije digitalnog printa
i elektronskih knjiga (Ref: 12
GB 77dz
3PQ8) ·
Unaprijeđeno uklanjanje masti i
ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način značajnog unapređenja uklanjanja masti i ulja iz različitih
supstrata, specifično iz razrijeđenih
vodenastih okruženja i pri nižim
temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj.
Inženjerska pomoć za proces tretiranja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12
GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih
voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziranog vlažnog zraka, te
traži suradnju s inženjerskim partnerima
kako bi konstruirali, instalirali i upravljali
demonstracijskim pogonom.
enterprise europe
24. rujna 2012.
8
SIAL Match 2012, poslovni
susreti u okviru sajma SIAL
na taj način upoznati profil tvrtke, njene usluge i proizvode te procijeniti mogućnost zajedničkog interesa za
suradnju u budućnosti.
HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske poziva
na SIAL Match 2012, multilateralne poslovne susrete u okviru međunarodnog sajma SIAL koji se održava u Parizu od 22. do 24. listopada.
Europska poduzetnička mreža periodički organizira multilateralne poslovne susrete diljem Europe, gdje se poduzetnicima otvara mogućnost osobno upoznati potencijalne poslovne partnere. Na ovakvim događanjima
poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sastanak s odabranim predstavnikom strane organizacije,
Multilateralni poslovni susreti SIAL Match 2012 održat će se
u okviru jednog od najvećih prehrambenih sajmova u Europi, a nastavak su istoimenog događanja održanog 2010.
godine. Tada je čak 536 tvrtki i institucija iz prehrambeno-prerađivačkog i poljoprivrednog sektora, kao i tvrtki iz
uslužnog sektora - trgovine, prometa i logistike, ugostiteljstva i hotelijerstva iskazalo interes za sudjelovanje u poslovnim razgovorima u okviru kojih su, na zadovoljstvo sudionika, ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i izravni
kontakti, a prema povratnim informacijama mnogi tada ostvareni kontakti otvorili su i nove poslovne mogućnosti.
Potaknuti uspjehom prošlogodišnjih izdanja ovog događanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake
pogodnosti i koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator
Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je
partnerski status u organizaciji susreta SIAL Match 2012.
Registracija za poslovne susrete je na web stranici http://
www.b2match.eu/sial2012. Rok za prijavu poslovnog
profila je 30. rujna, a odabir partnera za sastanke je od 1.
do 8. listopada. Svaki sastanak traje 30 minuta.
Radionica za potencijalne
poduzetnice
Hrvatska gospodarska komora najavljuje trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice koja će se
održati od 2. do 4. listopada 2012. u Županijskoj komori Split, na adresi Ante Trumbića 4. Radionica će
se organizirati u suradnji s projektnim partnerima, a
cilj je dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke.
Radionica se održava u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva, koji provodi HGK sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i
upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin. Nakon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je pretposljednja u nizu od pet radionica predviđenih projektom,
a termin posljednje koja će se održati u Varaždinu još nije
utvrđen. Informacije i materijali s dosadašnjih radionica
dostupni su na službenoj stranici projekta Entreprene-
urSHEp Croatia http://
entrepreneurshep.een.
hr/hr/radionice/.
Svakodnevno se obrađuju dva modula, pa će
biti pokrivene sljedeće
teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući
pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski
iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti svojim
primjerima dobre prakse ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Irena Kaštela, Lada
Karninčić i Helena Budiša.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
2. listopada - Radionica za žene poduzetnice, Split
9. listopada - Polagra, sajam hrane, Poznan,
Poljska
22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match
2012, Pariz, Francuska
8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan
regija i gradova
25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni
gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja,
proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu,
Zagreb
12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava,
Češka
26. listopada - Treći međunarodni gospodarski
susreti na sajmu SASO, Split
Greenvest 2012
- Gospodarskoinvesticijski dani
Od 25. do 27. listopada u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu održat će se prvi međunarodni poslovni događaj pod nazivom Greenvest
2012: Invest in Green Croatia. Riječ je o međunarodnim gospodarsko-investicijskim danima i sajmu razvoja, proizvodnje i investicija u
zelenom gospodarstvu. Na njemu će Savez za
energetiku Zagreba okupiti predstavnike međunarodnih i domaćih državnih i gradskih institucija, veleposlanstava, međunarodne i domaće gospodarstvenike te investitore.
Greenvest 2012 je prvi susret ove vrste u Hrvatskoj
namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih
dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa te zelenog
portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba,
kao i veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Hrvatsku.
Cilj tog događaja je raspraviti otvorena pitanja razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, detektirati izazove i definirati perspektivu
razvoja privatnih projekata i projekata javno-privatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućnosti otvaranja novih proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta u području zelenog gospodarstva.
Na susretu će se raspravljati i o perspektivi domaćih i stranih investicija, a u dijelu u kojem će
se međunarodnim investitorima predstavljati projekti domaćih i međunarodnih kompanija, veleposlanstava, banaka, agencija... pružit će
se sveobuhvatne informacije o zelenim uslugama, proizvodima, visokim tehnologijama, industrijskoj proizvodnji. Bit će predstavljene mogućnosti i vrste ulaganja te opći uvjeti investiranja, a
do sada je prijavljeno približno 355 milijuna eura
vrijednih projekata. Ovo događanje je i podrška
razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti tog sektora na jedinstvenom
europskom tržištu, a strogo definirani uvjeti sudjelovanja (predstavljanja, izlaganja...) ovaj bi događaj trebali svrstati na popis vodećih gospodarskih događaja godine.
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 1 mjesec
( oko 50 radnika
postoji Relaxino.com
Relaxino.com, Zagreb
bit će zaposleno u novoj tvornici
Apipharma, Zagreb
Posao budućnosti u
turizmu
Nova tvornica u
Našicama i nova
radna mjesta
Na portalu se trenutačno nalaze destinacije s turističkom
i wellness ponudom iz Mađarske, Slovenije i, naravno,
Hrvatske. Uz one na hrvatskom i engleskom, uskoro će
Zbog blizine sirovinske baze zagrebačka farmaceutska
biti spremne stranice na talijanskom i njemačkom jeziku tvrtka svoju je proizvodnju preselila u Slavoniju
I
deja o pokretanju
portala o turizmu,
wellnessu, sportu i
raznim oblicima zabave
oduvijek je tinjala u Andreji Milas, osnivačici
portala Relaxino.com koji
se na tržištu pojavio početkom rujna. Nakon što
je ostala bez posla koji je
voljela i radila 17 godina, te nakon razočaranja
u traženju novog, jedino
joj je preostalo razmišljati
o poduzetničkim vodama.
Pritom je morala osluhnuti tržište i naći suradnike
za svoj projekt. “Poslovni partneri s kojima sam
ranije surađivala prepoznali su projekt kao novost na tržištu, a iz prijašnje su suradnje znali da ću
im biti pouzdan partner.
Tako je nastao Relaxino, namijenjen vrlo širokom krugu ljudi, na kojem se može naći ponuda
za mlade, parove, umirovljenike, menadžere, obitelji, samce, planinare, ljubitelje biciklizma, golfa,
mora, planina, kupanja,
masiranja...”, rekla je Andreja Milas.
Na portalu se trenutačno nalaze destinacije s turističkom i wellness ponu-
dom Mađarske, Slovenije
i, naravno, Hrvatske. No,
kako je istaknula Andreja Milas, namjera je proširiti portal s ponudom u
regiji. Uz one na hrvatskom i engleskom, uskoro će biti spremne stranice
na talijanskom i njemačkom jeziku. To je za naše
prilike nevjerojatnih dvjestotinjak milijuna potencijalnih čitatelja i korisnika
portala, koji su u konačnici i naši potencijalni turisti. Na kreiranju sadržaja Andreja Milas za sada
radi sama, a važno je istaknuti kako je sve iz predstavljene turističke ponude i sama iskusila, pa tako
može preporučiti i dati
mišljenje o određenim turističkim odredištima.
Bez provizijskog
kolača
“Portal je posao budućnosti u turizmu. Generacije
koje dolaze su neovisne i
žive život u skladu s tehničkim inovacijama koje
moramo i mi pratiti. Turistička agencija kao “posao u izlogu” za mene nije
budućnost. Čitajući portal Relaxino.com, klijent
će također dobiti potpu-
no provjerenu uslugu kao
što je ona u agenciji, ali u
konačnici bi mogao dobiti i manju cijenu za neki
aranžman jer provizijski
kolač ne postoji”, rekla
je Andreja Milas. Time
će postići veliku konkurentnost na tržištu u svim
Na portalu se
nalazi ponuda za
mlade, parove,
umirovljenike,
menadžere, obitelji,
samce, planinare...
pogledima. Naime, aranžman za odmor rezerviran preko portala Relaxino.com klijent plaća na
licu mjesta, i to tek nakon što je usluga gotova.
Portal već sada klikaju čitatelji iz Europe, Japana,
Novog Zelanda i Amerike. Među planovima za
budućnost Andreja Milas
posebice ističe upoznavanje ostalih iz turističke
branše s važnosti postojanja portala na kojem dobivaju globalnu prezentaciju ponude, a koju izravno
čitaju njihovi budući klijenti. (S.P.)
P
rivatna farmaceutska tvrtka Apipharma, osnovana
prije 38 godina u Zagrebu,
otvorila je novi suvremeni pogon u Našicama. Budući da farmaceutske proizvode, dodatke prehrani,
prehrambene i kozmetičke
proizvode izrađuje isključivo od onog što nudi priroda, a najviše na temelju
pčelinjih proizvoda, ova
nova tvornica je izgrađena
najbliže sirovinskoj bazi.
“Novoizgrađeni pogon, površine 1500 četvornih metara, u kojem
će biti zaposleno oko 50
radnika, mahom s našičkog područja, posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i uglavnom će
biti orijentiran na izvoz.
Apipharma na tržišta Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Crne Gore,
Kuvajta, Hong Konga,
Rumunjske, Turske, Azerbejdžana i Irana godišnje izveze robe u vrijednosti od oko dva milijuna
eura”, kaže Tomislav Lalić, vlasnik i predsjednik
Uprave Apipharme, dodajući kako je čitava investicija vrijedna oko 3,5
milijuna eura.
Ova nova tvornica, kojom je Apipharma postala
dijelom farmaceutske industrije u pravom smislu
riječi, izgrađena je prema
načelima dobre proizvođačke prakse (GMP) za
farmaceutsku industriju.
Time nova tvornica slijedi
vlastito načelo – prirodnim
putem do zdravlja, a korisnicima tako pruža veću
sigurnost da će konzumirati zdravstveno ispravan i kvalitetan proizvod.
Prvi industrijski
objekt iz energetskog
razreda A
Novi objekt Apipharme u
Našicama je i prvi i trenutno jedini industrijski
objekt u Hrvatskoj koji
izvedena led diodama, što
donosi značajnu uštedu
u potrošnji energije. Od
niza primijenjenih tehnoloških novosti, Apipharma je za sada prva farmaceutska tvornica u široj
regiji koja je ugradila antibakterijske panele. Instalirana su i specijalna
postrojenja za termičku
obradu i proizvodnju sirupa u kojima se posebnim načinom priprema sirup na temperaturi do 45°
C, što je jamstvo očuvanja
visokovrijednih svojstava
svih prirodnih sastojaka,
bez straha da će ih uništiti viša temperatura. Čitav
postupak je pod stalnom
kontrolom IPC (Industrial
Process Control) labora-
Apipharma je
za sada prva
farmaceutska
tvornica u široj regiji
koja je ugradila
antibakterijske
panele
ima energetski certifikat s
oznakom kategorije “A”.
Kompletna rasvjeta je
torija koji analizira svaki
dio proizvodnog procesa.
(S.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Ušteda na proračunu
19,3 milijuna maraka
Prema izvještaju o izvršenju proračuna BiH za
šest mjeseci ove godine,
ukupni prihodi iznosili su
478,5 milijuna, a rashodi 401,5 milijuna konvertibilnih maraka i manji su
za 4,6 posto. Smanjenje
rashoda rezultat je provođenja odluke Vijeća ministara BiH o štednji i kresanju plaća, toplog obroka i
dnevnica zaposlenih u institucijama države. Istodobno su podmirene i sve
obveze po osnovi vanjskog duga u iznosu od
178,5 milijuna maraka.
U državnoj administraciji tvrde da su rezovi napravljeni i kod nabave potrošnog materijala, tako
da ministarstva međusobno posuđuju papir i drugu
potrošnu robu.
Kinezi financiraju HE
Ulog i TE Stanari
Predstavnici EFT Grupe i kineskog energetskog
konzorcija
Sinohydro Corporation Ltd,
Dongfang Electric i Kineske razvojne banke potpisali su u Pekingu ugovor o izgradnji HE Ulog
na gornjem toku Neretve
po modelu EPC (inženjering, nabava i izgradnja).
EFT Grupa dobila je koncesiju od vlade Republike Srpske na eksploataciju električne energije iz
HE Ulog. Radovi će trajati 42 mjeseca, a investicija je vrijedna 60 milijuna
eura. Zanimljivo je da je
EFT u posao ušao unatoč
prethodnom upozorenju,
a potom i tužbi Federalnog ministarstva okoliša
jer projektom nije utvrđen
utjecaj gradnje na okoliš
i vodno područje Neretve sve do ušća. EFT Grupa potpisala je i ugovor s
kineskim partnerima o financiranju izgradnje TE
Stanari kod Doboja ukupne vrijednosti 550 milijuna eura. Kinezi će obaviti radove u vrijednosti
350 milijuna eura i osigurati kreditna sredstva za
taj iznos.
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( više od 250 sudionika i 65 panelista
okupio 2. menadžment forum Jugoistočne Europe 19. i 20. rujna u Beogradu
Susret srpskih i hrvatskih trgovca i proizvođača hrane
Najveći igrači u istom kolu
Direktori i vlasnici tvrki Danube Foods, Atlantic Group, Agrokor, Victoria Group, Nektar i
Podravka u Beogradu su razrađivali strategiju zajedničkog nastupa na regionalnom tržištu
Ljiljana Lukić
Ljiljana.Lukic@pregled.rs
postavka regionalne suradnje je uvjet našeg nadmetanja na globalnom
tržištu, suradnja je pretpostavka da opstanemo”,
upozorio je Mršić.
A
ko se ne budemo
udruživali, doći će veliki
igrači, a mi ćemo utakmicu gledati s tribina, izjavio je u prošli četvrtak u
Privrednoj komori Srbije
(PKS) predsjednik MK
Grupe Miodrag Kostić,
sumirajući kao moderator raspravu na završnom
panelu dvodnevnog Menadžment foruma Jugoistočne Europe.
Razgovor na temu Regionalne poslovne alijanse u poljoprivredi, prehrambenoj i konditorskoj
industriji okupio je najveće regionalne igrače u
ovom sektoru ili, kako se
Kostić (vlasnik šećerana,
zemlje i tvornica u Srbiji
i Ukrajini) slikovito izrazio, “za stolom su direktori i vlasnici šest hrvatskih i srpskih kompanija
vrijednih sedam milijardi eura” - Danube Foods,
Atlantic Group, Agrokor,
Victoria Group, Nektar i
Podravka.
Svi živimo od
regije, naglasio
je predsjednik
Uprave Podravke
Zvonimir Mršić, čak
i tvrtke koje, poput
Podravke, izvoze u
50 država
“Svi međusobno razgovaramo i već smo povezani zajedničkim interesima. Ja sam se upravo
vratio iz Kine gdje sam uz
porfolio Karneksa nosio i
katalog PIK Vrbovca. Danas sam čuo da Podravka
ima tvrtku u Turskoj i veoma sam zainteresiran da
preko nje izađem na to veliko i zahtjevno tržište. Mi
smo svoj dio odgovornosti ponijeli, radimo i proizvodimo, plaćamo porez i želimo biti veći, ali
ne tražimo pomoć nego
nam treba odgovarajući
državni okvir kako bismo
bili bolji od konkurencije.
I onda će umjesto sedam
milijardi eura biti 77 milijardi eura”, kazao je Kostić. I dodao kako “cijene
hrane skaču u nebo”.
Živjeti od regije
Direktor Danube Foodsa (nekadašnji fond
Salford, većinski vlasnik
srpske mljekarske i konditorske industrije i najveće
tvornice vode) Slobodan
Petrović naveo je da ideja
o strateškom partnerstvu
nije novost i da su već ranije razgovarali sa svima koji sjede za stolom o
udruživanju, ali da rezultata nije bilo. “U duši smo
mladi kapitalisti i želimo
biti većinski vlasnici. Šteta je što se ne udružujemo
jer bismo bili uspješniji”, ocijenio je on. I naveo
kao primjer srpsku konditorsku industriju koja ima
više tvornica, s po jednim
ili dva brenda, ali ne i odgovarajući plasman i pro-
Forum za zajedničke probleme
Drugi menadžment forum Jugoistočne Europe održan
19. i 20. rujna u Beogradu okupio je više od 250 sudionika i 65 panelista - poslovnih lidera, visokih državnih
dužnosnika, međunarodnih stručnjaka i ekonomskih
analitičara koji su razmatrali probleme funkcioniranja
privreda nakon tranzicije te pitanja konkurentnosti u Jugoistočnoj Europi, ali i probleme restrukturiranja, financijskog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima u
kompanijama. Skup su organizirali Savez ekonomista
Srbije, Hrvatsko društvo ekonomista i IEDC - Poslovna
škola Bled u suradnji s Privrednom komorom Srbije. Sljedeći forum bit će održan u lipnju 2013. godine na Bledu.
daju jer za to pojedinačno
nemaju dovoljno ni sredstava niti logistike.
Viši izvršni direktor
kompanije Droga Kolinska i član Uprave Atlantic Grupe Enzo Smrekar
kazao je da se ulaskom u
EU tvrtke suočavaju sa
žestokom konkurencijom
i da je najplodniji period
približavanje Uniji. Postavlja se pitanje imamo li
proizvod koji donosi novu
vrijednost jer samo tako
će biti prihvaćen na europskom tržištu, rekao je
on i kao primjer za ugled
naveo brendove Vegeta i
Donat. “Alijanse su neminovnost jer igra na tržištu postaje sve krupnija.
Nekada je za preuzimanje
tvrtki u ovoj grani u regiji trebalo nekoliko de-
setina milijuna eura, a
sad već trebaju milijarde”, istaknuo je on. I dodao da će u vremenu koje
dolazi zbog toga biti sve
manje preuzimanja, a sve
više udruživanja “na nabavnim tržištima i distribuciji, kao u pregovorima
proizvođača hrane s ritejlerima”.
“Svi živimo od regije”, naglasio je predsjednik Uprave Podravke
Zvonimir Mršić. I objasnio da ta tvrtka izvozi u
više od 50 zemalja, ali da
živi od regije. Koliko je
teško osvajati nova tržišta
najbolje pokazuje primjer
Turske gdje je potrebno investirati 30 milijuna
eura prije nego što se zaradi prva lira. I to samo za
Istanbul ili Izmir. “Pret-
Ništa bez potrošnje
Osvrnuvši se na aktualnu
dilemu o tome izvlači li iz
krize potrošnja ili štednja
odnosno investicije, on je
kazao kako je jedini izlaz
“trošenje, jer je bez potrošnje i infrastruktura suvišna”. I dodao kako u Hrvatskoj već četvrti mjesec
zaredom pada maloprodaja, a to znači da padaju
i prihodi i manje se puni
budžet. “Što će nam autoceste ako nemate što voziti po njima”, upitao je Mršić.
“Zemlje su nam male,
mala su nam tržišta, puno
je igrača i mi zapravo igramo s velikima. Mi smo u
maloprodaji konkurencija
velikim timovima poput
Real Madrida i Barcelone
i tučemo ih na domaćem
terenu. Konzum pobjeđuje sedam velikih konkurenata u Hrvatskoj. Ključ
je optimalna i prava investicija, ključ su pravi ljudi
koji poznaju tržište”, smatra izvršni potpredsjednik Agrokora Ante Todorić. On je kazao kako
treba iskočiti iz regije, ali
da se to ne može bez 30
ili 100 milijuna eura samo
da biste ugurali proizvode
na police.
“I dalje ćemo investirati u spajanje kompanija
i u tom pogledu svakom
od nas je jasnija situacija nego prije četiri godine. Mnogo smo realniji u
tom pogledu i zanimaju
nas samo profitabilni poslovi. Da Hrvatska ima
pet Agrokora, ne bi imala
problema”, poručio je kolegama Todorić.
15
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 300 automobila ( 100.000 radnika
proizvodit će se u jednoj smjeni
zapošljava automobilska podizvođačka komponenta
KOPNI SLOVENSKI BDP
Autoindustrija prešaltava
u manju brzinu
Uz Revoz i mnoge su druge slovenske tvrtke koje isporučuju opremu i
autoindustriju prinuđene na uzmicanje u skraćeni radni tjedan
dijelove za
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
R
evoz,
tvornica automobila
u Novom Mestu, na velikim je mukama. Svima koji se bave
proizvodnjom automobila
pada prodaja – matičnom
Renaultu više nego drugima, a unutar njega najviše se smanjila prodaja
malih vozila kakve proizvodi 2300 radnika najvećeg izvoznika u Sloveniji.
Zbog pada prodaje većeg
od očekivanog u Revozu
su odlučili raditi u tjednu
od 19. do 28. rujna samo
u prijepodnevnoj smjeni.
Umjesto 600 automobila
koliko su ih na dan proizvodili do sada, u jednosmjenskom tjednu dnevno
će s trake sići samo 300
Pad BDP-a u
drugom kvartalu
je 3,2 posto na
godišnjoj razini
twinga, clia II. i winda. U
bolja vremena, kada se u
Novom Mestu radilo u tri
smjene, proizvodna traka
izbacivala je po 900 automobila. Isporučitelji opreme i dijelova prvi su osjetili da u Revozu škripi s
prodajom. Tvrtka SEP još
u srpnju prešla je na skraćeni radni tjedan.
Visoka zaduženost
Na pad prodaje u Novom Mestu reagirali su
još u travnju. Tada su otpustili pola noćne smjene zbog čega je bez posla ostalo 300 uglavnom
agencijskih radnika. Sve
što se događa Revozu događa se i brojnim drugim
slovenskim tvrtkama koje
kao isporučitelji dijelova
i drugih komponenti rade
za automobilsku industriju u Europi i svijetu. Automobilska podizvođačka
komponenta vrlo je važna
za Sloveniju jer zapošljava oko 100.000 radnika.
Svaka promjena unutar
tako velikog grozda dolazi kao udar odmah vidljiv
visoko na skali gospodarskih poremećaja.
U drugim granama
prilike nisu mnogo bolje,
što pokazuje pad BDP-a u
drugom kvartalu ove godine za 3,2 posto, mjereno
*vijesti
prema ostvarenju u istom
lanjskom kvartalu. Razlozi tome su brojni, a najveći – visoka zaduženost.
Ovih dana Marko Kranjec, guverner središnje
banke, referirao je Upravnom odboru Gospodarske
zbornice Slovenije o spoznajama iz opsežne studije kojom je Banka Slovenije pokušala izoštriti
sliku o poslovanju u 2011.
godini. Kao središnji problem guverner je naznačio
dramatičan odnos između
dužničkog i vlasničkog
kapitala u cijelom realnom sektoru. Prosječno za
Sloveniju, tvrde analitičari, na euro vlastitih dolazi 1,5 eura dužničkih sred-
stava.
Posebno je dramatično u
građevinarstvu gdje vlastita sredstva čine samo
18 posto ukupnih izvora.
Preskupi proizvodi
Iznadprosječna zaduženost ukorijenila se u poslovanju s nekretninama,
u ugostiteljstvu, prometu
i djelatnosti skladištenja.
Ukupna slika prezadužene Slovenije čiji se BDP
osjetno smanjuje potaknula je komentatora Financa Uroša Urbasa da
svojim sugrađanima skreše u lice bogohulnu misao. “Mi Slovenci imamo
previsoke plaće za ono što
znamo napraviti i previše
zaposlenih
za
ono što uspijevamo napraviti. Stavite me na lomaču, ali moram reći da ono
što radimo za izvoz, drugi znaju napraviti jeftinije. Jednostavno, proizvodi Made in Slovenija
su preskupi”, ustvrdio je.
Urbas je dao sebi oduška;
pitanje je kako će poruku
protumačiti oni na koje se
odnosi – političari, menadžeri i sindikalisti. Svi
oni trenutačno su u fazi
žestoke razmjene mišljenja o tome tko je više kriv
za krizu i rušenje mita o
natprosječnoj sposobnosti
Slovenaca.
Dobrodošlica europskoj bankarskoj uniji
Slovenija je s olakšanjem dočekala odluku njemačkih ustavnih sudaca kojom je otklonjena posljednja
prepreka uspostavi stalnog fonda za
spašavanje eura. U prvoj tranši sve
članice europodručja uplatit će u kapital ESM-a 80 milijardi eura. Slovenski dio obveze iznosi 342,4 milijuna
eura. Takve financijske obveze prema
stalnom fondu za spašavanje eura nikoga u Sloveniji ne uznemiravaju previše. Svi dobro znaju da za spas doma-
ćih banaka treba osigurati višestruko
veći iznos od onog što će ga ESM dobiti kao slovenski ulog. Domaće banke svojim lošim plasmanima napravile su financijsku kavernu duboku oko
4,5 milijardi eura. Bilo koja sanacija
operativno nije moguća bez najmanje
1,5 milijardi eura direktne financijske
transfuzije. Olakšavajuća je činjenica da će stalni fond ESM-a izravno sudjelovati u dokapitalizaciji banaka, što
znači da država koja moli pomoć, ne
mora dobiveni novac pribrojiti svom
javnom dugu. Osim toga ESM ima ovlaštenje otkupljivati obveznice euriziranih država. ESM je, stoga, slamka spasa za zemlju koja je nedavno doživjela
debakl s prodajom državnih papira za
“bajpasiranje” proračunskog deficita.
Papire jednostavno nitko nije htio kupiti, što znači – ne spase li se banke,
ni država se više neće imati gdje zaduživati. Propadnu li banke, propada i
država.
Direktor starog LB-a
želi u mirovinu
Borut Ožura, direktor
Ljubljanske banke, dao
je znati da mu je dojadilo voditi banku koja se
javlja samo kao stranka
u brojnim sporovima što
ih pokreću štediše bivših
podružnica LB-a. U najnovijem takvom okršaju
Ožuru se optužuje da laže
kada govori da LB nema
imovine iz koje bi mogao isplatiti svoje štediše.
Tužba se poziva na ispis
iz zemljišne knjige prema
kojem je LB vlasnik vile u
Mošćenicama.
Patria: ucjene na
protuisporukama
U Beču se nastavlja sudski spor u slučaju Patria.
Slovenski ministar obrane Aleš Hojs zadovoljan
je raskidom ugovora, pa
nema više novih oklopnjaka za slovensku vojsku, osim već isporučenih. Na kraju oklopne
trakavice štetu zbrajaju
samo slovenska poduzeća
koja su u projektu nabave sudjelovala u dogovorenim kontraisporukama.
Invalidske mirovine
idu na provjeru
Među 585.000 ljudi kojima slovenski Zavod
za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovine,
gotovo 90.000 ljudi prima invalidsku mirovinu,
nerijetko bez valjanog pokrića. Slovenska glasila
raspisala su se o čovjeku
koji je invalidski umirovljen zbog slabovidnosti, a
vozi automobil i aktivni
je član lovačkog društva.
Znajući za problem lažnih
invalida Ministarstvo rada
pripremilo je novelu mirovinskog zakona kojom
će Zavod za mirovinsko i
invalidsko osiguranje dobiti aktivnu legitimaciju
za pozivanje na kontrolne
preglede korisnike prava
iz invalidskog osiguranja.
16 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 26 domaćih ajvara
*vijesti
Hrvatsko hotelijerstvo
i turizam
Turistička tvrtka Valamar
hoteli i ljetovališta ovogodišnji je domaćin Četvrtog
simpozija Hrvatsko hotelijerstvo i turizam, koji će
se na temu Razvojni prioriteti za hrvatski turizam
izvan glavne sezone održati 4. i 5. listopada u Poreču. Simpozij organiziraju AHIC (Austrian Hotel
Investors in Croatia), Hrvatsko-austrijska
trgovinska komora, Hrvatska
gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Valamar. Među sudionicima skupa očekuju se
predstavnici investitora u
hrvatski turizam, turističkih i hotelijerskih tvrtki,
turističkih zajednica, konzultantskih tvrtki, agencija i turoperatora. Simpozij
se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, a Privredni vjesnik
je jedan od medijskih pokrovitelja.
Pelješac ostvario
milijun noćenja
Prvi put u turističkoj povijesti poluotoka Pelješca
proteklog je tjedna zabilježeno milijunto noćenje.
U općini Orebić premašen je ukupan lanjski turistički promet i brojka od
700.000 noćenja. Prema
ostvarenim fizičkim rezultatima, pelješka turistička
odredišta nalaze se na drugom mjestu, odmah iza
Dubrovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
natjecalo se lani na Ajvarijadi
Gastro brend
Ljut ili ne, glavno da je ajvar
Na Ajvarijadu se mogu prijaviti svi koji donesu isključivo svoj domaći ajvar. O pobjedniku
odlučuje stručni ocjenjivački sud, a od ove se godine uvodi i nagrada publike
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
A
jvar, jelo koje se
priprema od patlidžana, češnjaka, ulja te pečenih i mljevenih paprika, vrlo je
popularan u hrvatskoj kuhinji. Prije pet godina skupina prijatelja iz Zagreba
dogovarala se za roštilj
kod jednoga od njih, Igora Božičeka, te su došli na
ideju kako bi bilo dobro
da svatko tko sudjeluje u
tom roštilju sa sobom donese domaći ajvar. Tako
je započela prva Ajvarijada. “Prve je godine bilo
osam natjecatelja, a nakon
toga se svake godine povećavao broj zainteresira-
nih za natjecanje. Lani se
skupilo oko 60 ljudi, a u
konkurenciji za najbolji
ajvar bilo je 26 domaćih
ajvara. Ove godine očekujemo kako će na natjecanju biti od 35 do 40 raznih
vrsta ajvara”, rekao je Tomislav Kraš iz udruge
CUGA (Centra za unapređenje i globalizaciju
ajvara). Dodao je kako je
udruga u postupku registracije te se nada kako će
se sve registrirati nakon
ovogodišnje pete Ajvarijade koja će se održati 29.
rujna u Lovačkom domu u
Odranskom Obrežu pored
Brezovice pod sloganom
Radost bez grijeha. Za natjecanje se mogu prijaviti svi koji donesu svoj do-
maći ajvar. Predstavnici
udruge zaprimaju ajvare
bez etiketa i dodjeljuju im
broj tako da žiri ne zna o
čijem se ajvaru radi. O pobjedniku odlučuje stručni
ocjenjivački sud, a od ove
se godine uvodi i nagrada
publike. Od prve Ajvarijade svi natjecatelji imaju
majice s njenim logom, a
dijele se plakete i simbolične nagrade.
Ideja za
organizaciju
Ajvarijade nastala
je slučajno i iz
druženja
Planira se i proširenje
Iako je ideja za organizaciju Ajvarijade nastala slučajno i iz druženja, u planu
je proširenje toga natjecanja, pa se članovi udruge CUGA nadaju kako će
se u skoroj budućnosti ajvar sve bolje promovirati
zainteresirani za natjecanje mogu se javiti na web
adresu te udruge. Ajvarijada privlači i mnoge poznate glazbenike i gastro
stručnjake, pa je tako prije
dvije godine predsjednica
žirija bila gastro stručnjakinja Ana Ugarković.
i globalizirati kako bi postao hrvatski gastro brend.
Za sada se proširuje krug
natjecatelja
uglavnom
usmenom predajom, ali svi
Na upit tko bolje radi
ajvar - muškarci ili žene Kraš je odgovorio kako se
muškarci uglavnom hvale da su ga oni napravili,
no istina je da ga zapravo rade njihove supruge
i djevojke. Za sudjelovanje na Ajvarijadi sudionici sami snose svoje troškove, ali Kraš se nada
kako će se uskoro u tu
manifestaciju uključiti i
neke hrvatske tvrtke kao
sponzori. Članovi udruge
CUGA kontaktiraju i svoje prijatelje iz Makedonije kako bi se i oni priključili natjecanju, ali za sada
nema dovoljno financijskih sredstava za njihovo
uključenje u tu gastro manifestaciju.
Hrvatska - zemlja maslinovog ulja
Buy Croatia u
Dubrovniku i Opatiji
Hrvatska turistička zajednica u suradnji s turističkim zajednicama Dubrovačko-neretvanske
županije i Kvarnera ponovno organizira poslovnu radionicu Buy Croatia.
U razdoblju od 18. do 25.
rujna u Dubrovniku svoju 54. konvenciju održava
Američko udruženje poljskih putničkih agencija
(SPATA), pa će se zato radionica Buy Croatia održati u dva grada - Dubrovniku i Opatiji.
Volim maslinovo ulje
Kao dio nacionalnog
projekta promocije hrvatskih maslinovih ulja
s nazivom Hrvatska - zemlja maslinovog ulja,
proteklog su tjedna na
zagrebačkom Trgu bana
Josipa Jelačića održani Dani maslinovog ulja.
Cilj nacionalnog projekta
je izgradnja imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih
maslinovih ulja, edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima toga ulja te
povećanje prodaje naših
maslinovih ulja na doma-
ćem i inozemnom tržištu.
U sklopu Dana maslinovog ulja otvorena je izlož-
ba Identitet maslinovog
ulja - komunikacija i dizajn. Izložba daje presjek
dizajna etiketa hrvatskih
maslinovih ulja u selekciji
Feđe Vukića, izvanrednog
profesora sa Studija dizajna na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.
Iako je kvaliteta maslinovog ulja preduvjet za
njegov dobar plasman na
tržištu, ne smije se zaboraviti važnost utjecaja dizajna i ambalaže na prodaju proizvoda.
Četrdesetak vrsta maslinova ulja, ali i ostale proizvode od masline
izlagali su neki od najpo-
znatijih maslinara u našoj zemlji. Zagrepčani i
njihovi gosti na Danima
maslinovog ulja kušali su
najbolja domaća ulja, slastice od maslinovog ulja i
čaj od maslina. Za najmlađe posjetitelje pripremljene su igre poput Maslina,
ne ljuti se, Maslina, složi me i Maslina, napravi
me. No, djeci je posebno
zanimljiva bila radionica
u kojoj su sudjelovala u
stvaranju animiranog filma Volim maslinovo ulje.
(S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( oko 40 mil kn
stajala 1. faza razvoja centra u Jastrebarskom
( 200 mil kn
vrijednost realizacije oba projekta
Podatkovni centri
IT oprema u
sigurnim rukama
U Jastrebarskom i Križu bit će izgrađeni centri u kojima tvrtke i institucije mogu smjestiti
poslužitelje te diskove s aplikacijama i bazama podataka od ključne važnosti za njihovo poslovanje
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
Ideja za razvoj projekata u Jastrebarskom i Križu
iznikla je iz činjenice da je
europsko, a posebice američko tržište usluge smještaja opreme u specijalizirane podatkovne centre
gotovo u potpunosti zasićeno te da se jugoistok Europe po tom pitanju smatra
prilično nerazvijenim.
T
vrtka Podatkovni centar Križ
(PCK) s brendom DataCross od 2009.
godine razvija projekte podatkovnih centara
u Jastrebarskom i Križu.
Riječ je o centrima u koje
one institucije koje si ne
mogu priuštiti gubitak ili
nedostupnost informacija
smještaju svoju IT opremu. Najčešće su to poslužitelji i diskovi na kojima
se nalaze razne aplikacije
i baze podataka od ključne važnosti za poslovanje tih institucija. Većina njih čuva podatke na
dvije lokacije - primarnoj i sekundarnoj. U slučaju bilo kakve havarije
na jednoj, druga lokacija preuzima funkciju primarne i služi za normalan nastavak poslovanja.
I lokacije za izgradnju
podatkovnih centara Jastrebarsko i Križ pomno
su birane kako bi se nalazile na što manje trusnom
području, pa je time manja i mogućnost potresa. Uz to, na tim
lokacijama gotovo da nema rijeka,
pa klijenti tvrtke
PCK mogu mirno spavati, bez
straha da će
im vri-
jedni podaci biti uništeni
u poplavi.
Podatkovni centri ove
tvrtke, može se reći, prva
su greenfield investicija te
vrste u Hrvatskoj kojom
se domaćem i širem regionalnom tržištu osigurava
kvalitetan smještaj informatičke opreme.
Domaći kapital
Usluge tih podatkovnih
centara ponajprije su namijenjene financijskom
sektoru, dakle, bankama
i osiguravateljskim kućama, potom korporativnom i javnom sektoru
te ostalim klijentima kao
što su mala i srednja poduzeća.
Vrijednost realizacije oba projekta iznosi 200
milijuna kuna, a radi se o
isključivo domaćem kapitalu. Prvi DataCross
podatkovni centar u Jastrebarskom, koji će biti
pušten u komercijalni rad
do kraja listopada, služit
će korisnicima kao primarna i sekundarna lokacija. Nakon puštanja u rad
prvog DataCross centra u
Jastrebarskom, sljedeće
godine počinje izgradnja i
opremanje druge lokacije
– one u Križu.
Predsjednik Uprave PCK-a Krešo Troha
ističe kako je prva faza
razvoja DataCross podatkovnog centra u Jastrebarskom stajala oko
40 milijuna kuna. “S tom
prvom fazom zgrada je
u potpunosti opremljena kako bi mogla primiti
korisnike koji zahtijevaju
stroge međunarodno propisane kriterije sigurnosti
Krešo Troha, Predsjednik
Uprave PCK-a
i kvalitete”, kaže. U proces razvoja projekta oba
podatkovna centra bila je
uključena nekolicina domaćih stručnjaka koji su
u svakoj fazi razvoja angažirali niz hrvatskih tvrtki. “Važno je napomenuti da je riječ o domaćim
Sigurnost podataka
postaje izuzetno
važan segment
svakodnevice, ističe
Krešo Troha
stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u praktičnom praćenju međunarodno popisanih kriterija
za očekivanu razinu kvalitete pojedinog podatkovnog centra. Znači, domaći
stručnjaci koji su razvijali
podatkovne centre na osnovi standardizacije i certifikacije globalno priznatih institucija koje jasno
propisuju pravila kako
gradnje, tako i organizacije rada podatkovnih centara”, objašnjava Troha
koji je ujedno i inicijator
ovog projekta.
Perspektivno tržište
Stoga se ova investicija
može smatrati ulaskom na
tržište koje će se tek razvijati. “Na taj način se može
zauzeti osjetan postotak
tržišnog udjela prije neminovnog ulaska stranih investitora. Ovaj projekt sa
svojim portfeljom usluga
je ujedno i vrlo izgledan
izvozni proizvod, kako u
regiju, tako i u zemlje Europske unije zbog manjeg
troška radne snage i električne energije”, napominje Troha dodavši kako u
Hrvatskoj postoji čitav niz
podatkovnih centara, ali
nižeg stupnja kvalitete.
Proces
pristupanja
EU, nastavlja Troha, donosi nove regulatorne obveze svih onih kojima su
podaci od iznimne važnosti, tu se primarno misli na
banke i osiguravateljske
kuće, te u nekoj mjeri tijela državne uprave. Osim
toga, velike međunarodne
korporacije su sklone pratiti tu proceduru i u svojim internim aktima. “Sigurnost podataka postaje
izuzetno važan segment
svakodnevice, i to globalno. A na naše poslovanje
primarni utjecaj će imati
upravo ti globalni trendovi”, zaključuje on.
*vijesti
Apple u Tisku
Tisak media centri postali su ovlašteni prodavač
iPad, iPod i Mac uređaja i dodataka korporacije Apple. Suradnja Tisak
medije i Apcoma, distributera Apple proizvoda,
prvi je ovakav oblik suradnje u regiji. “Prošlo je
vrijeme kada se na Apple
proizvode čekalo po mjesec dana. Prvo ih je bilo
potrebno naručiti, pa čekati isporuku. Danas kupci žele brzu i jednostavnu
uslugu, što smo im u suradnji s Tisak medijom i
omogućili”, kazao je Drago Gajski, regionalni direktor Apcoma.
Stop krivotvorinama i
piratstvu
Nakon Osijeka i Rijeke,
akcija Stop krivotvorinama i piratstvu prošli tjedan održana je i u Splitu. Riječ je o zajedničkoj
akciji nadležnih tijela državne uprave i organizacija koje sudjeluju u mehanizmu koordinacije za
provedbu prava intelektualnog vlasništva, objavila je udruga Business
Software Alliance. Cilj
akcije je uputiti građane
kako se mogu zaštititi od
krivotvorenih i piratskih
proizvoda, kome se obratiti za pomoć, ali i podići
razinu svijesti o važnosti
poštivanja
intelektualnog vlasništva i autorskih
prava.
Nadzor posebne
tarife
Inspektori elektroničkih
komunikacija HAKOM-a
proveli su tijekom srpnja,
kolovoza i rujna inspekcijske nadzore nad operatorima usluga s posebnom tarifom. Nadzori su
utvrdili da neki operatori nisu postupali u skladu
s odredbama Pravilnika o
načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Rješenja koja
su donijeli inspektori tvrtkama nalažu da u zakonskom roku usklade poslovanje s odredbama.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Federico Moccia
Tri metra iznad neba
Hena com
Babi i Step dva su potpuno različita svijeta. Ona je dobro
odgojena romantična srednjoškolka, a on buntovan i nasilan tip. Nju automobilom voze u školu, a on gradom kruži
na motoru. Step voli opasnost i mrzi pravila, a Babi potpuno obrnuto. Sreli su se igrom slučaja i počele su nevolje...
Riječ je o romantično-sociološkoj drami o zabranjenoj
ljubavi dvoje mladih koji su se, premda različiti - a možda
upravo zbog toga - našli u nevjerojatnoj vezi koja je bila i
neizbježna.
Sarah Dunant
Sveta srca
Naklada Ljevak
Radnja romana događa se u 16. stoljeću u Italiji, gdje su
samostani puni plemićkih kćeri čije obitelji ne mogu ili
ne žele dati miraz za njihovu udaju. Serafinu otac šalje u
samostan Santa Caterina u Ferrari kako bi je odvojio od
zabranjene ljubavne veze s učiteljem glazbe. Serafina je
nesretna i planira bijeg, no sklapa prijateljstvo sa sestrom
Zuanom, zaduženom za samostanski vrt s ljekovitim travama i zdravlje ostalih sestara.
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Usluge prijevoza
Tipping, Osijek. Tvrtka nudi usluge transporta robe cestovnim putem
u domaćem i međunarodnom prometu, kao i
transport robe iz Europe za Kosovo, Albaniju,
BiH, Crnu Goru, Bliski
istok i Rusiju. Kontakt:
t i p p i n g @ o s . t - c o m . h r,
+385 31 575010, +385 98
253565.
Poslovni prostor i usluge
Poslovne usluge u Poljskoj
MC Group, Piascezno,
Poljska, www.polishadviser.com. Savjetodavna tvrtka pruža usluge inozemnim tvrtkama
koje žele ulagati u Poljsku, ostvariti poslovnu
suradnju s poljskim tvrtkama, kupiti nekretninu
u Poljskoj, osnovati tvrtku, pronaći radnike, usluge računovodstva... Kontakt: Zbigniew Korol,
info@polishadviser.com.
Michel Tournade
Filotea 21. stoljeća
Verbum
Ovaj duhovni klasik sv. Franje Saleškoga, biskupa i crkvenoga naučitelja, namijenjen je svim ljudima. U želji da svoje
bogato duhovno iskustvo podijeli sa svojim suvremenicima, sv. Franjo Saleški napisao je ovo remek-djelo duhovnosti u kojemu naglašava kako je svaki čovjek pozvan na
duhovni život, kao i na rast u pobožnosti i svetosti neovisno o društvenomu položaju i zanimanju, dajući konkretne
naputke kako to ostvarivati u svakodnevici.
Hrvoje Horvat, Darko Glavan
Rolling Stones - 50 godina
Profil
Drugo temeljito dopunjeno i prošireno izdanje knjige popunit će sve “rupe” i dati odgovore na pitanja o “kotrljajućem
kamenju” za koja niste znali kako i kome ih postaviti. Naime “Rolling Stones - 50 godina” - čije objavljivanje pada na
50. obljetnicu benda koji je formatirao rock and roll - nije
samo još jedna biografija Rolling Stonesa. To je vraški zabavna knjiga, ali i dubinska sonda koja zadire u fenomen
i samih Stonesa i glazbene epohe koju su svojim radom
obilježili.
Caroline Stoessinger
Stoljeće mudrosti
Planetopija
Stotinu i osam godina stara, Alice je najstarija osoba koja
je preživjela holokaust, ali i najstarija koncertna pijanistica na svijetu. Kao svjedokinja čitavog prošlog i prvog
desetljeća ovog stoljeća, vidjela je sve – ono najbolje i
najgore od čovječanstva. Živjela je u kontekstu dobra
okruženog kaosom zla, ali ipak i dalje zabacuje glavu dok
se smije, s jednakim optimizmom kojim je zračila i kao
dijete. U Alicinoj priči možemo pronaći pouke za svoj život
u 21. stoljeću.
drugih izvještaja. Zainteresirani su za zastupanje
neke strane revizorske
kompanije u Srbiji i/ili
zajednički rad na terenu
Srbije. Tvrtka raspolaže
potrebnim kadrom i infrastrukturom na lokaciji u samom centru Novog
Sada. Kontakt: Sonja Dugandžija, beoprensdoo@
gmail.com.
Savjetodavne usluge u Srbiji
Beoprens, Novi Sad, Srbija. Tvrtka nudi partnerima koji dolaze u Srbiju
iz inozemstva kompletan konzalting, od otvaranja tvrtke, vođenja poslovnih knjiga, vođenja
kontrolnika deviznog poslovanja, uporednog vođenja knjiga po domaćim
i inozahtjevima, elektronsku komunikaciju i
slanje svih financijskih i
DAM, Zagreb, www.
dam.hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i drugačija
preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je
uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park
osobnih vozila i dostavno
vozilo. Tvrtka nudi i ljudske resurse - usluge knjigovođe, komercijalista te
voditelja poslova. Moguće je po potrebi angažirati i servisera elektronike kao i druge djelatnike.
Prostor je u zapadnom
dijelu grada uz hotel i
brzu izlaznu prometnicu. Kontakt: Dean Čortan, dean@dam.hr, +385
91 5353739.
Savjetodavne usluge u BiH
Martis, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, www.
martis.ba. Tvrtka pruža
usluge poslovnog konzaltinga za mala i srednja poduzeća, iz sektora računovodstva, poreza
i carine, projektiranja organizacije poduzeća, financijskog konzaltinga i
marketinga. Kontakt: Davor Bošnjak, martis@tel.
net.ba, +387 39 703021,
+387 63 822554.
Zaštitno-informativni pano
AC media, Rijeka, www.
acmedia.hr. Tvrtka nudi
ZIP zaštitno-informativni pano. Riječ je o novom
proizvodu na tržištu koji
je kombinacija osnovne komunalne i reklamne
funkcije. Proizveden je
od cijevnih profila visokokvalitetnog inox materijala koji su međusobno
povezani dvostranom reklamnom površinom (830
x 600cm). ZIP ima dvojaku funkciju: komunalnu
i reklamnu. Kao element
komunalne opreme ZIP
služi za zaštitu pješaka
na nogostupima i osiguranja neometanog odvijanja prometa, a istovremeno predstavlja idealno
rješenje za komercijalno oglašavanje različitih
gospodarskih subjekata.
Može se koristiti u gradovima, naseljima i na svim
važnim prometnim punktovima. Kontakt: Grazia
Vianello, info@acmedia.
hr, +385 51 321272.
Sportska odjeća
Ocean Hungary, Baja,
Mađarska, www.ocean.
hu. Tvrtka prodaje sportsku, fitness i kupaću kolekciju brenda Ocean
sport. Svi modeli su proizvedeni u Europi i dizajnirali su ih dizajneri Ocean sporta. Nude oko 400
različitih modela: ženske,
muške i dječje kupaće
kostime, sportsku kolekciju, fitness kolekciju...
Kontakt: Zoltan Varju,
sales@ocean.hu, +36 30
6419646.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Vjetrovke
Ministarstvo
financijaDržavna riznica nabavlja vjetrovke. Rok dostave
ponuda je 11. listopada.
Uređenje kolodvorske zgrade
HŽ Infrastruktura nabavlja usluge uređenja kolodvorske zgrade Jastrebarsko. Rok dostave ponuda
je 11. listopada.
Mobilni komplet za snimanje
ispitivanja
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja mobilni komplet za snimanje is-
pitivanja. Rok dostave ponuda je 10. listopada.
Regija
Motorne sanjke
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine u Sarajevu nabavlja motorne sanjke. Rok dostave ponuda je 8. listopada.
Namještaj
Općina Lendava nabavlja
namještaj za dječji vrtić.
Rok dostave ponuda je 1.
listopada.
Policijske kućice
Direkcija za koordinaciju
policijskih tijela u Saraje-
vu nabavlja policijske kućice. Rok dostave ponuda
je 16. listopada.
Fotoaparati, računalna
oprema i pribor
Arhitektonski fakultet u
Podgorici nabavlja fotoaparate, računalnu opremu
i pribor. Rok dostave ponuda je 2. listopada.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Na bubnju velik broj
kuća i stanova
Kuća, dvorište i pašnjak
u Gundincima, Slavonsko-brodska županija, površine 2101 četvorni metar, vrijednosti 508.721,85
kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 26.
rujna na Općinskom sudu
u Slavonskom Brodu, Trg
pobjede bb, soba 27/I., s
početkom u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati
se može 21. rujna u 15.30
sati, prema prethodnom
dogovoru sa sucem kojeg
se može nazvati na telefon
035/217 439. Jamčevina je
10 posto procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti na račun Suda 23900011300000988, poziv na broj:
03-213-37800-100.
Kuća, zgrada, štagalj,
oranica u Mladinama,
oranica Lanište i oranica i vinograd u Mladinama u Općini Sokolovac,
ukupne površine 21.227
četvornih metara, vrijednosti 184.461,41 kunu,
prodaje se na ročištu koje
će se održati 26. rujna na
Općinskom sudu Koprivnica, Hrvatske državnosti
5, soba 19/I., s početkom
u 8.30 sati. Nekretnina se
ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može
po prethodnom dogovoru sa sudskim ovršiteljem
tog suda. Jamčevina je 10
posto.
Na istom sudu, istoga
dana, na ročištu koje će se
održati u 8.45 sati, prodaju
se livada, pašnjak, kuća i
dvorište u Koprivničkom
Ivancu, ukupne površine 2327 četvornih metara,
vrijednosti 1.209.196,80
kuna. Nekretnina se ne
može prodati ispod trećine
utvrđene vrijednosti, a razgledati se može uz prethodnu najavu i dogovor
sa sudskim ovršiteljem tog
suda. Jamčevina iznosi 10
posto utvrđene vrijednosti
nekretnina.
Vinograd Stari Rezovac, kuća, dvor i voćnjak
u Rezovcu, Općina Virovitica, ukupne površine 18.524 četvorna metra,
vrijednosti 1.283.546,14
kuna, prodaje se 26. rujna na Općinskom sudu u
Virovitici, Masarykova 8,
soba 11B/I., s početkom u
8.30 sati. Nekretnine se na
ovoj dražbi ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se mogu svakog četvrtka
od 13 sati, sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina je 10
posto.
Kuća, dvor i gospodarske zgrade u Svetom Ivanu Žabnom, površine 680
četvornih metara i vrijednosti 483.608 kuna, prodaju se na ročištu koje će se
održati 27. rujna na Općinskom sudu u Križevcima, soba br. 9/I., s početkom u 8 sati. Nekretnina
se ne može prodati ispod
dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se
može 26. rujna od 9 do 11
sati, uz prisustvo mjerničkog vještaka koji je obavljao identifikaciju nekretnina. Kao i u drugim
slučajevima, jamčevina
iznosi 10 posto utvrđene
vrijednosti nekretnina.
Stambeno-poslovna
zgrada i dvor u Donjem
Vidovcu, površine 694 četvorna metra i vrijednosti
847.336 kuna, prodaje se
na ročištu koje će se održati 27. rujna na Općinskom sudu u Čakovcu, R.
Boškovića 18, soba 38, s
početkom u 8 sati. Ovo je
drugo ročište za te nekretnine, koje se ne mogu prodati ispod trećine utvrđene
vrijednosti. Razgledati se
mogu po prethodnom dogovoru sa sudskom savjetnicom. Kao kupci mogu
sudjelovati osobe koje najkasnije na dan ročišta za
prodaju daju jamčevinu u
visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina
se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu
br. 2390001-1300000701,
poziv na br. 2-09.
Parkiralište u Zagrebu,
površine 18 četvornih metara, vrijednosti 88.142,19
kuna, prodaje se na dražbi
koju će organizirati Trgovački sud u Zagrebu-Stalna služba u Sisku. Javno
otvaranje ponuda obavit
će se 4. listopada u Zagrebu, na adresi Ivanečka 1,
s početkom u 10.30 sati.
Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim
danom, od ponedjeljka do
petka, u vremenu od 12 do
14 sati, na telefon 01/4647
218, 01/6184 432. Jamčevina je 10 posto utvrđene početne cijene nekretnine, a treba je uplatiti do
28. rujna.
Stan u zgradi u Bjelovaru, I.V. Trnskog 14, površine 59 četvornih metara,
vrijednosti 428.112 kuna,
prodaje se na ročištu koje
će se održati 28. rujna na
Općinskom sudu u Bjelovaru, s početkom u 9 sati.
Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Jamčevina je 10 posto početne cijene nekretnine.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Ekonomija
trgovanja
hranom
dr. Uroš Dujšin
A
meričko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 12. rujna ono što su
znali svi: da je ovogodišnji urod kukuruza loš; da
su tri najveća izvoznika
pšenice - Amerika, Rusija
i Australija - pod udarom
suše, i da je svijet izložen
trećem najvećem skoku
cijena hrane u posljednjih
pet godina. Iako je vrijeme glavni uzrok porasta
cijena, vlade su stvari još i
pogoršale. Jedan od uzroka je i američka politika
prema biogorivu. Odredivši da trećinu uroda kukuruza treba preraditi u
etanol za pogon vozila,
povećala je cijene i učinila ih nestabilnijim zbog
smanjenja zaliha. Na početku godine Amerika je
ukinula subvenciju za etanol i carinu na uvoz kukuruza, što je korak u pravom smjeru. No izvjesnu
količinu etanola još uvijek
se mora po zakonu miješati s benzinom. To i održava visoke cijene.
Zaraza loše politike
Loše mjere ekonomske
politike u Americi potiču lošu politiku i drugdje.
Visoke su cijene jednako
tako pogodile zemlje uvoznice i izvoznice, dovevši
ih do toga da okrenu leđa
nestabilnim svjetskim tržištima i nastoje se izolirati. Od 2007. do 2011.
godine 31 zemlja je uvela ograničenja uvoza hra-
ne. Doduše, poljoprivreda
čini tek 10 posto svjetske
trgovine, ali zato i dvije
trećine svih graničnih restrikcija. Zabrane uvoza
služe za zaštitu potrošača
od učinaka visokih cijena.
Sa stanovišta pojedine zemlje takva bi politika trebala imati željeni učinak:
onako kako svjetske cijene lete u nebo, domaće se cijene štite od njihovog punog udara. No kada
Zaštita
poljoprivrednika
je poput korova.
Raste posvuda i
nemoguće ju je
iskorijeniti
mnoge zemlje učine istu
stvar – tada toliko hrane
nestane s tržišta da cijene
skaču i više nego kada ih
vlade ne bi dirale. Prema
jednoj studiji ispada da
45 posto ogromnog skoka cijene riže u godinama 2006.-2008. proizlazi
iz trgovinskih ograničenja. Tako zabrane izvoza
potenciraju upravo ono od
čega su nas trebale obraniti.
Stoga postoji 2,5 milijardi razloga za zabrinutost, komentira Economist. Visoke cijene, ako
se održe, mogu pomoći siromašnim domaćinstvima
na selu od kojih mnoga
ovise o poljoprivredi. No
skok cijena hrane samo
povećava troškove života,
a da pritom na kratki rok
ne stvara dodatne dohotke ili radna mjesta. A za
gradsku sirotinju koja čini
sve veći udio stanovništva
u zemljama u usponu, visoke su cijene u potpunosti loša vijest. Zbog toga
ograničenja trgovine hranom ne smanjuju siromaštvo nego ga povećavaju.
Njihovo uklanjanje bi podiglo oko tri milijuna ljudi nad granicu siromaštva.
No kao da i to nije dovoljno, postoji i dugoročni razlog za zabrinutost zbog
miješanja vlada u poljoprivredu: ono sve više raste u Indiji i Kini. Ukupne
državne potpore kineskim
poljoprivrednicima su se
nakon 2004. više nego
udvostručile. Kina i Indija slijede zlosretni primjer
Japana, Amerike i Europe
u 1980-ima: stvaraju poljoprivredni sektor ovisan
o novčanoj pomoći. To je
bilo loše i kada se dogodilo u najbogatijem dijelu svijeta. No još je gore
imati 2,5 milijardi ljudi
hranjenih uz pomoć subvencija i popratnu neefikasnost.
Kako vlade
povećavaju
siromaštvo
Zaštita
poljoprivrednika je poput korova. Raste posvuda i nemoguće
ju je iskorijeniti. Od sredine 19. stoljeća, kada je ta
politika počela, do danas i
nije bilo nekog napretka.
Vlade čine poljoprivrednu proizvodnju manje efikasnom no što bi ona trebala biti. Tako povećavaju
siromaštvo. Te su mjere
odiozne jer ima boljih načina za pomoć siromasima, primjerice, direktni
transferi. K tome su i kontraproduktivne jer pooštravaju probleme koje bi
trebale riješiti. Najnoviji
skok cijena na svjetskim
tržištima pogodit će one
kojima je najteže. Vlade će tako samo pogoršati stvari.
20 SVIJET FINANCIJA
( 22,1%
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 19,3%
godišnja stopa rasta cijene struje
poskupjelo povrće u godinu dana
Analitičari RBA
Ove godine inflacija tri posto
Potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od veljače 2009. godine
U
kolovozu je inflacija mjerena rastom potrošačkih cijena ponovno
intenzivirana. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene
u srpnju porasle za četiri
posto na godišnjoj razini
(3,4 posto u srpnju), što je
najviša stopa rasta od veljače 2009. godine, dok su
na mjesečnoj zabilježile
rast od 0,5 posto.
Na godišnjoj razini
rast cijena očekivano je
najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. Naime, potrošačke cijene bez energije porasle
su samo 2,3 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene
prehrane, rast iznosi svega jedan posto. U kategoriji stanovanje, voda,
ne energije (+22,1 posto) i
plina (+28,6 posto), zbog
poskupljenja u svibnju, no
rast cijena bilježe i ostale
komponente (opskrba vodom za 3,7 posto, kanalizacija sedam posto i tekuća goriva 6,1 posto).
Rast cijena je
najviše potaknut
višim cijenama
energije i prehrane
Prehrana skuplja 5,1
posto
Cijene prehrane bilježe
godišnji rast od 5,1 posto,
pri čemu su najviše rasle
cijene voća (16,9 posto) i
povrća (19,3 posto) što je
vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja.
Na mjesečnoj razini
rastu potrošačkih cijena
najviše su pridonijele cijene energije bez kojih je
rast iznosio svega 0,1 po-
energija, plin i druga goriva godišnja stopa rasta
potrošačkih cijena iznosila je visokih 13,1 posto
s udjelom u ukupnom indeksu od 15,7 posto, pri
čemu je godišnji rast blago intenziviran u usporedbi s prethodnim mjesecom.
U ovoj kategoriji visoke godišnje stope rasta
ostvaruju cijene električ-
sto. Pri tome je kod cijena
energije najznačajniji rast
zabilježen kod cijena tekućih goriva (4,3 posto) i
plina (2,1 posto).
“S obzirom na slabu
domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na
domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje
električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do
kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga,
za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju
stopu inflacije oko tri posto”, prognoziraju analitičari RBA.
Konačni podaci za drugo tromjesečje
Odobrenja za građenje
BDP manji 2,2 posto
I dalje godišnji negativan trend
Konačni podaci bruto
domaćeg proizvoda za
drugo tromjesečje ove
godine blago su negativno revidirani u odnosu
na prvu procjenu. Prema prvoj procjeni realni
pad BDP-a iznosio je 2,1
posto u odnosu na drugo
tromjesečje prošle godine, dok konačno podaci
pokazuju stopu pada od
2,2 posto.
Negativan doprinos
je zabilježen kod svih sastavnica potrošnje, osim
neto izvoza. Najveći godišnji pad ostvarile su
bruto investicije u fiksni
kapital koje su se smanjile za 5,9 posto, što je
veća godišnja stopa pada
nego u prvom tromjesečju (2,8 posto) te predstavlja nastavak negativnih
godišnjih promjena 14.
uzastopno
tromjesečje.
Potrošnja kućanstava je
zabilježila pad od 3,4 posto, što je bilo očekivano
s obzirom na godišnji rast
nezaposlenosti, pad zaposlenosti i trgovine na malo
te stagnaciju kreditiranja
stanovništva u drugom
tromjesečju. Zbog nepo-
stojanja alternative štednji i državna je potrošnja ostvarila pad, no stopa
pada od 0,2 posto nešto
je manja nego kod ostalih komponenti. Iako su i
izvoz i uvoz roba i usluga
ostvarili pad, pad uvoza
od 3,3 posto je bio snažniji od pada izvoza (1,8 posto), što je rezultiralo smanjenjem negativnog salda
za 12,6 posto u odnosu na
isto tromjesečje lani pa je
ublažilo negativna kretanja. Pri tome je slabiji pad
izvoza od uvoza rezultat snažnijeg rasta izvoza
usluga s obzirom na negativnu promjenu salda računa roba u promatranom
razdoblju (izvoz roba je u
drugom tromjesečju zabilježio snažniji pad od
uvoza roba). Na pozitivan doprinos računa usluga vjerojatno su se najviše
odrazili dobri pokazatelji
u turizmu.
Iako je na mjesečnoj razini broj izdanih odobrenja za građenje u srpnju
bio za 138 dozvola ili 24
posto veći nego u lipnju,
i u srpnju je nastavljen
negativan trend njihovih godišnjih promjena.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za
statistiku, u srpnju je
izdano 706 odobrenja
za građenje, što je za
13,9 posto manje nego
u srpnju prošle godine. Od toga
je 78 posto
odobrenja
izdano za
gradn j u
zgrada.
Godišnjoj stopi pada
najviše je pridonijelo
smanjenje izdanih odobrenja za gradnju novih
zgrada (31,5 posto). Također je smanjena i ukupna površina za izgradnju
novih zgrada, i to za čak
45,6 posto godišnje.
U prvih
sedam mjeseci ove godine
izdano je ukupno
4769 dozvola za
građenje, što
je
za
14 posto manje nego u
istom
razdoblju prošle
godine. Uzme
li se u obzir
uzastopni višemjesečni pad
tog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj
gradnji, može se očekivati nastavak negativnih
trendova u građevinskom
sektoru i u ovoj godini.
Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu
potrošačkog pesimizma i
nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina te izostanak većih investicija.
Izdana odobrenja za
građenje nagovješćuju i
kretanje fizičkog obujma
građevinskih radova. U
lipnju su prema kalendarski prilagođenim indeksima građevinski radovi
bili za 12,5 posto manji
u odnosu na lipanj prošle godine, dok su se prema desezoniranim indeksima građevinski radovi u
istom mjesecu smanjili za
3,6 posto mjesečno.
21
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
( 75,22%
*vijesti
ukupne premije otpada na neživotna osiguranja
Hrvatski ured za osiguranje
Premija
6,2 milijarde kuna
U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 4,67
milijardi kuna, a u životnima nešto više od 1,54 milijarde
P
rema kumulativnim
podacima
Hrvatskog ureda za osiguranje za osam
mjeseci 2012. godine,
27 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu
bruto premiju u iznosu od
6.216.808.559 kuna, što
je 1,4 posto manje u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine.
ta u ovoj vrsti osiguranja
veća je 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s udjelom
od 43,3 posto u premiji
neživotnih osiguranja te
32,57 posto u ukupno zaračunatoj premiji.
razdoblje prethodne godine. Prosječna premija iznosi 1481,18 kuna te
je samo 0,69 posto viša u
odnosu na isto razdoblje
prošle godine.
Životna osiguranja
U skupini životnih osiguranja
zaračunata bruto premija iznosi
1.540.218.377,51 kunu
što je blagi porast od 0,6
posto. U ukupnoj premiji
životna osiguranja sudjeluju sa 24,78 posto (dok
je u prošlogodišnjem razdoblju udio u ukupno zaračunatoj premiji bio
24,27 posto).
Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s
premijom u iznosu od
1.333.092.670,89 kuna
što je u godinu dana povećanje premije od 1,8
posto, a koje u skupini
životnih osiguranja sudjeluje sa 86,55 posto,
Bruto premija je
u godinu dana
smanjena za 1,4
posto
Neživotna osiguranja
U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,22
posto ukupne premije,
zaračunata bruto premija
iznosi 4.676.590.181,08
kuna što je na godišnjoj
razini 2,1 posto manje.
Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je
osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od
2.024.912.033,07 kuna.
Bruto premija zaračuna-
te u ukupnoj premiji sa
21,44 posto. Slijede dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od
107.120.684,60 kuna i
udjelom u ukupnoj premiji od 1,72 posto i porastom u odnosu na isto
razdoblje prošle godine od 4,9 posto; životna
ili rentna osiguranja kod
kojih osiguranik na sebe
preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 89.013.511,58
kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,43 posto uz pad od 17,1 posto;
rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od
5.259.277,35 kuna i uz
pad od 5,4 posto; te osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od
5.259.277,35 kuna i padom od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U obveznom osiguranju vlasnika odnosno
korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama
premija je ostala na istoj
razini kao i lani te iznosi
2.007.617.742,09 kuna.
Ukupno je sklopljeno
1.355.419 ovih osiguranja što je također na istoj
razini u odnosu na isto
Ukupna zaračunata bruto premija za kolovoz 2012.
2.500.000
VIII. 2011.
VIII. 2012.
1.500.000
1.000.000
Wüstenrot životno
Victoria
Victoria životno
Velebit
Velebit životno
Uniqa
Triglav
Sunce
Société Générale
Merkur
Kvarner
KD Life
Jadransko
HOK
Izvor
HKO
Grawe
Helios
Generali
Euroherc
Erste
Croatia zdravstveno
Croatia
Allianz
BNP Paribas Cardif
Izvor: HUO
Basler Zagreb
500.000
0
premije ostvaren je u rentnim osiguranjima od čak
36,6 posto, u štednom osiguranju djece od 12,1 posto, dok dodatno osiguranje od teško bolesnih
stanja bilježi rast od 2,41
posto, objavila je Služba
za korporativne komunikacije Croatia osiguranja.
Stjecanje dionica
HT-a
Hrvatski Telekom je primio obavijest da je Raiffeisen mirovinsko društvo
za upravljanje obveznim
mirovinskim fondom steklo dionice tog vodećeg
davatelja telekomunikacijskih usluga u nas. Ova
obavijest se dostavlja budući da je Damir Grbavac, predsjednik Uprave
Raiffeisen mirovinskog
društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ujedno i član Nadzornog odbora HT-a,
objavila je Zagrebačka
burza. Grbavac je u ime i
za račun Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda
kupio 500 redovnih dionica HT-a po prosječnoj cijeni od 197,9 kuna po dionici.
Caliskan uplatio pet
milijuna eura
Turski Caliskan uplatio je
pet milijuna eura na račune Diokija i Dina Petrokemije. Novac je uplaćen
za kupnju Diokijeve tvrt-
Agram životno
u tisućama kuna
2.000.000
Veći broj polica u CO
U prvih osam mjeseci
2012. godine Croatia osiguranje je povećalo broj
novih polica klasičnog životnog osiguranja za sedam posto uz rast premije
od 2,8 posto. U životnim
osiguranjima najveći rast
ke Adriaoil, a bit će iskorišten za isplatu zaostalih
plaća zaposlenicima Diokija i Dina Petrokemije.
Također, objavio je Dioki,
zahvaljujući uplati započele su pripreme za postupno pokretanje proizvodnje. Ovisno o dinamici
pokretanja rada postrojenja, nakon restrukturiranja
Grupe predviđa se proizvodnja u vrijednosti od
160 do 200 milijuna eura.
Strani izdavatelj na
ZSE
Odbor za prijam na Multilateralnu
trgovinsku
platformu (MTP) zaprimio je zahtjev Erste Group Banka, sa sjedištem u
Beču, za prijam u trgovinu strukturiranih vrijednosnih papira. Trgovanje
predmetnim proizvodima
na Zagrebačkoj burzi započelo je krajem prošlog
tjedna. Prijam u trgovinu
prvih strukturiranih proi-
zvoda predstavlja značajan korak u daljnjem razvoju domaćeg tržišta
kapitala budući da je riječ o prvoj novoj vrsti instrumenata na Zagrebačkoj burzi od njena osnutka
1991., prvim vrijednosnim papirima primljenima na Inozemni MTP te o
prvom stranom izdavatelju na Zagrebačkoj burzi.
HUP-Zagreb stekao
vlastite dionice
HUP-Zagreb prošli je tjedan izvijestio Hrvatsku
agenciju za nadzor financijskih usluga i Zagrebačku burzu da je stekao
ukupno 70 vlastitih dionica koje čine 0,015442
posto ukupnog temeljnog kapitala toga društva. HUP-Zagreb je do
toga stjecanja posjedovao 748 vlastitih dionica.
S ovim stjecanjem HUPZagreb posjeduje ukupno
818 vlastitih dionica, koje
čine 0,180449 posto ukupnog temeljnog kapitala
ove najveće zagrebačke
hotelijerske kompanije.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3745, 24. rujna 2012.
Tržište novca Zagreb
Peta devizna intervencija HNB-a
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
a Tržištu novca Zagreb prošli je tjedan počeo vrlo napeto. Potražnja
za kunama višestruko je
bila veća od potražnje,
što je imalo za posljedicu i nešto višu kamatnu
stopu za kratkoročne pozajmice. Sredinom tjedna
popustila je napetost u trgovanju sudionika. U tom
je razdoblju Hrvatska narodna banka intervenirala
na deviznom tržištu kupnjom 58,1 milijuna eura
po prosječnom tečaju od
7,406215 kuna za jedan
euro. Na taj način u sustav
je ušlo dodatnih 430,3 milijuna kuna. To je peta de-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
17.9.’12. - 21.9.’12.
10.9.’12. - 14.9.’12.
u%
4
500
400
3
300
2
200
1
100
0
17.9.2012.
18.9.2012.
19.9.2012.
vizna intervencija središnje banke u ovoj godini,
ali prva u kojoj je od banaka kupila eure, kako bi
se ublažilo jačanje kune u
odnosu na euro. Kako je i
s postojećim viškovima likvidnosti kamatna stopa
zauzela trend opadanja,
20.9.2012.
0
21.9.2012.
spomenuta intervencija
samo je pridonijela daljnjem padu kamatnih stopa.
U tome razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna
stopa iznosila je 1,55 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna
stopa iznosila 1,37 posto.
ponedjeljak
utorak
I protekloga utorka Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa u kunama i
eurima. Na aukciji je zabilježen daljnji pad prinosa na kunske trezorske
zapise s rokom dospijeća od 182 dana. Planira-
srijeda
četvrtak
petak
ni iznos izdanja zapisa u
kunama bio je 600 milijuna. Budući da su sudionici pokazali veći interes,
ostvareni je iznos emisije
od 762 milijuna kuna. Na
rok od 91 dan upisano je
80 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,2 posto,
na 182 dana upisan je najveći iznos, odnosno 387
milijuna kuna po 3,4 posto, a na rok od 364 dana
295 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto.
Kod trezorskih zapisa u
eurima odaziv na aukciju
bio je također dobar, upisano je 54,750 milijuna
eura umjesto planiranih
50 milijuna. Najveći pad
prinosa zabilježen je kod
trezorskih zapisa u eurima s rokom dospijeća od
91 dan na koje je kamatna
stopa pala sa 2,28 posto
na 2,09 posto, dok je na
zapise od 364 dana stopa
pala sa 2,5 na 2,37 posto.
U idućem razdoblju
očekuje se daljnje popuštanje napetosti u trgovanju sudionika i još povoljnija kratkoročna kamatna
stopa zbog jačanja ponude novca.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna ojačala u odnosu na euro
Mirex u plusu
Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna
je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2
valuta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,966188
CAD
kanadski dolar
5,829781
JPY
japanski jen (100)
7,260181
CHF
švicarski franak
6,106106
GBP
britanska funta
9,240807
USD
američki dolar
5,678027
EUR
euro
7,394494
EUR
7.415
USD
18.9.
19.9.
20.9.
poredbi s američkim dolarom bila umanjena za
0,4 posto.
5.720
7.410
primjena od 22. rujna 2012. 17.9.
Izvor: HNB
za 0,2 posto. U razdoblju
od prošlog ponedjeljka do
petka vrijednost domaćeg
platnog sredstva je u us-
posto. S druge pak strane,
kuna je u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju oslabjela
CHF
6.120
5.705
6.115
7.405
5.690
6.110
7.400
5.675
6.105
7.395
5.660
6.100
7.390
5.645
6.095
21.9.
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
Međunarodno tržište kapitala
Optimizam iz Japana
Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su oprezni
zbog usporavanja rasta
najvećih gospodarstava i
nejasnoća oko toga hoće
6000
5920
li Španjolska zatražiti međunarodnu
financijsku
pomoć ili ne.
Optimizam im je sredinom tjedna nakratko
vratila japanska središ13700
FTSE 100
13600
5840
13500
nja banka (BOJ) najavivši nove monetarne mjere
kako bi povećala likvidnost tog trećeg po veličini
svjetskog gospodarstva.
Na tjednoj razini, pak, ve3250
Dow Jones
3200
3150
5760
13400
3100
5680
13300
3050
5600
13200
3000
17.9.
3650
3610
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
17.9.
7500
CAC40
7440
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
17.9.
9300
DAX
9200
3570
7380
9100
3530
7320
9000
3490
7260
8900
3450
7200
8800
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
NASDAQ
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
NIKKEI 225
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
21.9.
ćini promatranih indeksa uvećana je vrijednost.
Tako je indeks Pariške
burze CAC-40 bio veći
za 0,8 posto, frankfurtski
DAX za gotovo dva posto te američki Dow Jones za 0,7 posto. Također,
tehnološki indeks Nasdaq
u spomenutom razdoblju
je uvećao vrijednost za
0,5 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei (koja
protekloga
ponedjeljka
nije radila zbog blagdana)
za nešto više od 0,1 posto.
S druge strane, vrijednost
indeksa Londonske burze FTSE je od prošlog ponedjeljka do petka bila je
umanjena za 0,2 posto.
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog
mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula
razinu od 170,8266 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se blagi rast
od 0,05 posto.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
171
172
170
171
169
168
170
167
169
166
20.8.
30.8.
10.9.
20.9.
17.9.
18.9.
19.9.
20.9.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.9.2012.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
176,1769
175,5406
157,6848
168,6874
170,8266
188,3964
211,7635
123,5015
147,1205
151,0589
160,8931
102,5176
114,5695
201,2442
196,4684
211,6394
153,8054
131,0949
108,2040
172,6487
113,2684
124,7261
181,8649
158,7044
131,8592
109,9854
146,9710
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3745, 24. rujna 2012.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 318,496 milijuna kuna
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 318.496.372,78 kn
Rast redovnog dioničkog prometa
je porast od 32,62 posto
u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je
za 0,84 posto te je njegova posljednja vrijednost
bila 1.702 boda. Crobex10 tjedan je završio
na 945,24 boda, što pred-
Marko Repecki
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
na Zagrebačkoj
burzi redovni dionički promet iznosio je
55,664 milijuna kuna što
Top 10
po prometu
tjedna
promjena
Adris grupa d.d. (povl.)
Hrvatske telekomunikacije d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Podravka prehrambena ind. d.d.
Viro tvornica šećera d.d.
Ingra d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Dioki d.d.
Uljanik Plovidba d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
-0,45%
-1,58%
+5,83%
+6,09%
-0,35%
-10,69%
-4,80%
-6,40%
-3,54%
+2,20%
zadnja cijena
220,00
196,00
4.445,00
244,00
526,99
4,68
98,67
19,00
219,84
1.160,00
promet
5.799.758,54
5.416.994,83
5.183.665,01
4.470.998,89
4.341.639,83
2.544.275,31
2.074.112,67
1.732.902,16
1.493.034,21
1.400.124,24
stavlja porast od 0,79 posto. Najviše se trgovalo
povlaštenom dionicom
Adrisa kojom je ostvareno 5,799 milijuna kuna
prometa, a tjedan je završila na 220 kuna, što je
pad od 0,45 posto. Naj10 dionica s najvećim
rastom cijene
veći porast zabilježila je
dionica Podravke koja
je porasla za 6,09 posto
te je trgovanje završila na 244 kune, a njome
je trgovano u vrijednosti 4,470 milijuna kuna.
tjedna
promjena
Viadukt d.d.
Franck prehrambena ind. d.d.
Atlantic Grupa d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Podravka prehrambena ind. d.d.
Puljanka d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Jadranska banka d.d.
HUP - Zagreb d.d.
+15,38%
+7,56%
+7,18%
+7,00%
+6,09%
+6,00%
+5,91%
+5,83%
+3,63%
+3,55%
zadnja cijena
300,00
484,00
499,98
214,01
244,00
53,00
569,99
4.445,00
1.399,00
1.050,00
promet
515.913,85
5.807,73
441.113,65
7.741,48
4.470.998,89
4.770,00
1.293.370,15
5.183.665,01
13.990,00
87.613,21
INVESTICIJSKI FONDOVI
Iza nas je još jedan odličan tjedan u kojem je 56
od ukupno 85 aktivnih
fondova ostvarilo porast
vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond
protekloga tjedna bio je
Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela porasla za
2,69 posto.
Na drugom mjestu je Platinum Global Opportunity
s porastom od 2,16 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je
fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost pala za 1,93 posto, a
slijedi ga ZB Aktiv s padom od 1,86 posto. Najuspješniji kod mješovitih
fondova bio je PBZ Global fond kojem je vrijednost porasla za 0,7 posto,
a slijedi ga Raiffeisen Prestige s porastom od 0,39
posto. Najveći pad u ovoj
grupi zabilježio je fond
ZB global kojem je vrijednost udjela smanjena
za 1,71 posto, a slijedi ga
KD Balanced s padom od
0,71 posto.
Najuspješniji kod obvezničkih fondova bili su
OTP euro obveznički
(0,73 posto) i Erste Bond
(0,63 posto). Jedini s negativnim rezultatom kod
obvezničkih fondova bio
je ZB bond (0,47 posto).
Novčani fondovi imali
su uglavom pozitivne rezultate, a najuspješniji su
bili OTP novčani fond i
Agram Euro Cash, oba s
porastom od 0,08 posto.
(M.R.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 14.9. do 20.9.2012. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
€
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
12,3368
8,5285
114,7800
112,2400
133,6200
61,2233
11,3078
127,5680
45,0800
63,3280
75,3934
67,0400
90,3935
86,4000
40,3064
29,9435
21,3168
63,6609
46,6884
58,0051
67,9581
99,2068
12,7572
22,7100
6,2963
35,2437
90,1407
39,7295
477,7394
71,6048
75,4100
136,1650
91,8777
9,3204
104,7165
80,6829
89,5280
9,4414
91,5100
95,6474
102,8800
105,5519
-0,33
0,02
-0,05
0,79
-0,36
-0,52
0,06
0,52
0,65
0,33
-0,16
-0,06
-0,68
-1,86
-0,25
0,52
0,37
0,02
-0,12
0,36
0,59
0,53
2,16
1,02
-0,49
-0,02
0,81
-0,26
-0,36
0,72
-0,12
-1,93
0,38
-0,03
-0,02
0,34
1,46
-0,79
-0,02
2,69
-0,51
1,02
€
107,4200
0,37
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
C-Zenit
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Erste Balanced
zadnja vrijednost
1.702,0000
945,2400
101,2374
117,5032
Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Ingre koja je pala za
10,69 posto te je trgova10 dionica s najvećim
padom cijene
nje završila na 4,68 kuna,
a njome je trgovano u
vrijednosti 2,544 milijuna kuna.
tjedna
promjena
Siemens d.d.
Apartmani Medena d.d.
Validus d.d.
Maistra d.d.
Istra - auto d.d.
Dukat mliječna industrija d.d.
Ingra d.d.
Slatinska banka d.d.
Hoteli Maestral d.d.
Liburnia Riviera Hoteli d.d.
tjedna promjena
-0,84%
+0,79%
+0,33%
+0,44%
-23,75%
-18,90%
-18,89%
-15,24%
-14,14%
-12,50%
-10,69%
-10,64%
-10,00%
-9,90%
zadnja cijena
350,00
30,00
0,73
50,00
72,01
350,01
4,68
71,50
81,00
1.802,01
promet
4.550,00
2.228,75
16.161,27
181.721,68
72,01
72.904,00
2.544.275,31
6.405,70
9.969,52
16.228,19
*vijesti
Odličan tjedan za fondove
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
130,4000
92,3715
10,3773
130,1500
110,9212
79,4540
91,4752
7,7077
75,1511
4,6628
60,4723
9,1671
117,1439
104,4200
95,4271
*Tjedna
promjena [%]
-1,71
0,70
0,20
0,22
-0,55
0,35
-0,36
-0,71
-0,57
-0,34
0,21
0,06
0,36
0,39
0,28
€
€
€
€
€
kn
€
€
173,6600
11,9364
183,2000
135,7698
139,4600
175,8498
135,5905
121,7000
-0,47
0,31
0,36
0,39
0,63
0,21
0,60
0,73
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
138,5522
170,3231
145,6629
132,3880
152,4800
145,2100
145,1538
127,2961
138,4109
128,5621
121,8842
11,3341
114,3767
81,7604
111,4000
103,8864
102,9200
102,7881
1252,9702
0,06
0,03
0,03
0,06
0,06
0,04
0,05
0,02
0,06
0,08
0,06
0,08
0,06
-0,88
0,04
0,04
0,03
0,06
0,06
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
Trostruka zaštita uz
Riziko Plus
Novi proizvod Croatia osiguranja Riziko Plus u jednoj polici nudi zaštitu od
sva tri rizika – osiguranje
za slučaj smrti, dopunsko
osiguranje od nesretnog
slučaja i od teško bolesnih
stanja. Dok se klasično riziko osiguranje koristilo
samo kao element osiguranja kredita banaka od rizika smrti korisnika kredita,
Riziko Plus osiguranje glasi na ugovaratelja koji sam
odlučuje o korisniku osiguranja. Osigurati se mogu
svi od 18. do 65. godine
života s istekom osiguranja do 75 godine, a trajanje
osiguranja produljeno je na
rok do 30 godina. Za razliku od klasične riziko police, Riziko plus nudi osiguranicima i fleksibilnije
uvjete i promjene po policama - od iznosa osigurane
svote, visine i načina plaćanja premije, trajanja osiguranja, ugovaratelja, kao
i korisnika za slučaj smrti.
Krediti za bolju
kvalitetu stanovanja
S obzirom na potrebe za
boljom kvalitetom stanovanja te sve veću svijest
građana o važnosti štednje
energije i manjih troškova režija, Zagrebačka banka u svoju je ponudu uvela
stambeni kredit u kunama
za razne vrste intervencija u stambenom prostoru
i na stambenim objektima
te za provođenje procesa legalizacije nekretnina.
Ovaj kunski kredit odobrava se u iznosu do 200.000
kuna, na rok do 15 godina,
a njegove namjene mogu
biti dovršenje, dogradnja
i rekonstrukcija, unutarnje uređenje ili adaptacija,
komunalno uređenje građevinskog zemljišta, poboljšanje energetske učinkovitosti i legalizacija
stambenih objekata.
Dodatnih 50 milijuna
eura za podršku
izvoznicima
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio
je zajam za dodatno financiranje za Projekt kreditnog programa financiranja
izvoza (CEFIL) u iznosu
od 50 milijuna eura. Zajam
je odobren HBOR-u radi
daljnje podrške privatnom
sektoru u ostvarivanju pristupa financiranju u okruženju gdje je zbog krize u
eurozoni financiranje ograničeno, te radi daljnjeg jačanja konkurentnosti, posebice među izvoznicima,
u razdoblju približavanja
Hrvatske članstvu u EUu. Dodatno će financiranje
osigurati nova sredstva za
projekt CEFIL (izvornog
iznosa 100 milijuna eura),
koji se već provodi, a koji
je dosad ostvario dojmljive
rezultate. Naime, dosad je
58 izvoznih tvrtki uspješno
iskoristilo sredstva za srednjoročno i dugoročno financiranje.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA