nova ZADRUGA GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO broj 35. godina VIII. siječanj − ožujak 2013. Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a ZADRUGARSTVO JE PUT DO VEĆE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA U SREDIŠTU obnovljivi izvori energije i zadruge ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO O ZADRUŽNOJ PRERADI I DISTRIBUCIJI MLIJEKA Sretan Uskrs! SADRŽAJ UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije): Zadrugarstvo je put do veće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva 4 U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Obnovljivi izvori energije i zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Zagreb Za nakladnika Vedrana Stecca Uređivački odbor Zdenka Mesić, predsjednica Luka Bakić Marica Berdik Tea Bilić Tea Lencur Irena Lješević Branko Žalac ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 O zadružnoj preradi i distribuciji mlijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Pz Cvetek, Sv. Đurađ: Cvijeće im uljepšava život . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 PZ Cres: Ulaganja u preradbene kapacitete omogućilo stabilan razvoj13 Pz Primošten Burni: Škrta zemlja bogato nagrađuje uloženi trud . 14 Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo dva ciklusa Poduzetničkog impulsa 2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 PZ Agro-Istra, Pula: Višom kakvoćom i do robne marke iskro . . . 16 Uloga zadruge kao outsourcing poslovnog čimbenika . . . . . . . . . . . . 17 Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat prikazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Miletić mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 19 Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8 tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 hsz@zadruge.hr nova.zadruga@zadruge.hr www.zadruge.hr Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof. Grafičko oblikovanje studiog6h8 info@studiog6h8.com www.studiog6h8.com Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta Hrvatsko morsko ribarstvo: Stanje i perspektive na pragu EU-a . . 18 Projekt UNDP-a: Nove energetske zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Rijeka: Sajam zadruga hrvatskih branitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Prilika za poduzetnike početnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Tompojevci: Stručno osposobljavanje za pčelare . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Zagrebačka županija: 11. susret gospodarstvenika . . . . . . . . . . . . . . . 22 Rijeka: Predstavljen program ‘impuls 2013.’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Ocjenjivanje mladih zadružnih vina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 ČLANCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Uloga zadruge u gospodarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Makroekonomsko vrednovanje i razvoj kreditnih unija na primjeru rh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Portorož: Potpora razvoju zadrugarstva u regiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 IZ povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA) Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA) ISSN 1848-3704 Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2 2 Fotografija na naslovnici: Mario Hlača Tragom moslavačkog vinogradarstva (1): Gora moslavačka i njezini vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 ZZ Gradin, Rijeka: 25 godina uspješnoga rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 propisi • pitanja • savjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Osnivanje podružnice i likvidacija zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 (Ne)oporeziva isplata dnevnice i putnog naloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr UVODNA RIJEČ P oštovani čitatelji, Novi broj našega glasila donosi zanimljive teme iz zadružnoga poduzetništva te mnoštvo osvrta na značajna događanja koja su zabilježena u protekla dva, tri mjeseca. 4 Kako su upravo sada aktualne poticajne mjere za poduzetnike pod nazivom IMPULS 2013., razgovarali smo s predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a, Darkom Liovićem, i tako nešto više doznali o instituciji koja svojim jamstvima podupire vrijedne poduzetničke projekte. U središtu ovoga broja postavili smo tekst o energetskim zadrugama, odnosno općenito o značaju iskorištavanja obnovljivih izvora energije kao bitnu alternativu skupim fosilnim izvorima energije, koji utječu i na veliko onečišćenje okoliša. 6 Po običaju, u poglavlju Zadružno poduzetništvo osvrnuli smo se na aktivnosti u radu pojedinih zadruga te njihove vrijedne investicijske projekte, planove i programe. I u ovome broju profesor M. Tratnik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na aktualne trenutke u proizvodnji, preradi i otkupu mlijeka, naglašavajući potrebu udruživanja proizvođača u zadruge. Poglavlje Info / događanja obiluje izvješćima s održanih tribina, radionica, okruglih stolova ili drugih manifestacija značajnih za malo i srednje poduzetništvo. Na neka od pitanja koja zadrugari upućuju na adresu Hrvatskoga saveza zadruga, dali smo iscrpne odgovore ili obrazloženja. I na kraju, predstavljajući proizvode iz podruma jedne od najstarijih zadruga u Hrvatskoj, u ime Uredništva Nove zadruge svim čitateljima želimo: SRETAN USKRS! Zvonko Čokljat glavni urednik 11 19 www.zadruge.hr 23 Sretan Uskrs! nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. RAZGOVOR Priredio: Jole Bolić Gospodine Lioviću, HAMAG INVEST u samome je središtu svih poduzetničkih zbivanja u nas. U novije vrijeme HAMAG je dobio i dodatak INVEST. Možete li pobliže objasniti ulogu, zadatke i ciljeve ove institucije? S mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije), koji se ljubazno odazvao našoj zamolbi da za ‘Novu zadrugu’ govori o najaktualnijim pitanjima i procesima vezanim za ulogu ove cijenjene državne institucije, a koja operativno provodi zakone, pri čemu bitno utječe na investiranje, davanje jamstava i potpora poduzetnicima ZADRUGARSTVO JE PUT DO VEĆE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA Cilj je da HAMAG INVEST poduzetnici doživljavaju kao svoju instituciju u kojoj mogu dobiti istinsku potporu u poslovanju. Samo zajedničkim snagama i udruživanjem može se ukloniti prednost koju poduzetnici u europskim zemljama postižu ekonomijom obujma i postati konkurentnijim 4 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. Vizija HAMAG INVEST-a jest biti institucija koja će moći pružiti punu podršku svim malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji se nalaze u različitim fazama svog poslovanja – od onih koji tek kreću u poduzetničke vode do onih kojima je potrebna podrška pri prevladavanju posljedica krize. Podrška o kojoj je riječ definirana je različitim instrumentima – jamstvima, bespovratnim sredstvima i potporama, savjetodavnom uslugom, suradnjom s poduzetničkim potpornim institucijama. Od 2012. godine određena je i povezivanjem potencijalnih ulagača u hrvatski sektor SME s domaćim tvrtkama koje traže partnere radi realizacije svojih projekata te pružanjem institucionalne podrške investitorima koji žele ulagati u Republiku Hrvatsku. Otuda i ovaj dodatak INVEST imenu HAMAG-a. Putem svih tih instrumenata u 2012. godini pružili smo podršku za više od 700 mikro, malih i srednjih tvrtki u Republici Hrvatskoj te izravno ili neizravno jamstvima i potporama pridonijeli otvaranju više od 1000 novih radnih mjesta. Namjerno ne koristim termin “pomogli” nego “pružili podršku”, jer smatram kako poduzetnicima nije potrebna pomoć nego istinska potpora javnih institucija. Naš cilj je da HAMAG INVEST poduzetnici doživljavaju kao svoju instituciju u kojoj mogu dobiti istinsku potporu u poslovanju, a ne kao “još tamo neki” birokratski aparat koji im može dodatno zagorčati i zakomplicirati život. Svaki dan svi djelatnici Agencije u obavljanju svojih poslova pokušavaju djelovati upravo na taj način i to je nova filozofija HAMAG INVEST-a. Prilike za poduzetničke pothvate upravo su u zadrugama Zadruge, kao poslovni subjekti i njihovi poslovni planovi, najčešće pripadaju srednjim i mikro poduzetnicima. Što biste im poručili, kada je riječ o poduzetničkim inicijativama, imaju li i oni šanse u www.zadruge.hr RAZGOVOR nesmiljenim konkurentskim kretanjima na tržištima? Ne samo da zadruge imaju šansu, nego je prilika poduzetnika upravo u zadrugama. Hrvatsko je gospodarstvo usitnjeno do te mjere da u pojedinim sektorima, nažalost, nemamo mogućnost biti konkurentni na velikom europskom tržištu ukoliko se poduzetnici neće udruživati u zadruge ili klastere. Što prije poduzetnici shvate da samo zajedničkim snagama i udruživanjem mogu ukloniti prednost koju poduzetnici u europskim zemljama postižu ekonomijom obujma, to će naše gospodarstvo postati prije konkurentnije. Zbog toga i država mora pronaći mehanizme koji će aktivno poticati poduzetnike na udruživanje u zadruge i zajednički nastup, a zadrugama koje egzistiraju stvoriti poticajno okružje koje će im pojednostavniti i olakšati poslovanje. Mnoge zadruge nisu u stanju izraditi kvalitetne programe, posebice kada se radi o investicijskim programima. Što im i kako u tome može pomoći HAMAG INVEST? Slažem se kako je jedan od najvažnijih problema, ne samo u zadrugama, nego općenito kod malih poduzetnika, upravo nedostatak iskustva i znanja u planiranju, izradi i provedbi investicijskih projekata. Doduše, nije realno za očekivati da ćemo različitim edukativnim programima dosegnuti takvu razinu znanja koja će svakom omogućiti da izradi vrhunske projekte, ali zato postoje stručne osobe kao što su konzultanti koji mogu pomoći i zadrugama i poduzetnicima. Naime, HAMAG INVEST ima vlastitu mrežu savjetnika koji pomažu poduzetnicima savjetovanjem te je u proteklih 5 godina, koliko se dugo financirao program izdavanja vaučera (kupona) za konzultantske usluge, poduzetnicima sufinancirano više od 3 milijuna kuna za savjetničke usluge. Naravno, tu je uvijek i potpuno besplatan info-servis unutar HAMAG INVEST-a koji poduzetnicima pruža sve prijeko potrebne informacije vezane uz ishođenje jamstava ili odobravanje bespovratnih potpora. Premalo je zadružnih zahtjeva za jamstvima Koja jamstva i pod kojim uvjetima nudite zadrugama kao poslovnim subjektima? Mogu li i zadruge doći do nepovratnih sredstava? www.zadruge.hr Zadruge su u HAMAG INVEST-u izjednačene s bilo kojim drugim oblikom poslovnog subjekta i mogu doći do jamstava na identičan način kao i bilo koji drugi poduzetnik. Naravno, zadruge imaju svoje specifičnosti u odnosu na ostale subjekte, međutim, ne nalaze se zbog toga u manje povoljnoj ili povoljnijoj situaciji u odnosu na obrte ili društva s ograničenom odgovornošću. Važna je uvijek kvaliteta projekta te dokazivost njegove povrativosti i isplativosti. Imajući u vidu da se udruživanjem mogu postići razni pozitivni ekonomski učinci u samim projektima, kao što su pad fiksnih troškova, smanjenje rizika i disperzija izloženosti, rekao bih da su zadruge u tom dijelu čak i u prednosti u odnosu na ostale subjekte. Nažalost, može se primijetiti da je još uvijek premalo zahtjeva za jamstvima od zadruga te da nismo zadovoljni s njihovim udjelom u ukupnom broju izdanih jamstava. Što se tiče bespovratnih sredstava – da, zadruge mogu ostvariti poticajne nepovratne potpore putem raznih mjera poduzetničkog impulsa. Konkretno, upravo HAMAG INVEST provodi mjeru iz Poduzetničkog impulsa “Zadružno poduzetništvo” te možemo reći kako smo iznimno zadovoljni provedbom tog projekta u 2012. godini. Bila su ukupno prijavljena 83 zahtjeva za bespovratnim sredstvima, od čega je 13 projekata dobilo ukupno 2 milijuna kuna. U operativnim programima predviđene su značajne potpore malim i srednjim poduzetnicima. Koje biste izdvojili kao izgledne za zadrugare i zadruge? Posebice koje su potpore za one koji žele osnovati zadrugu, dakle za početno poduzetništvo, a što bi moglo utjecati i na veće zapošljavanje, zar ne? Poduzetnički impuls i za 2013., u okviru sustava bespovratnih potpora, predviđa ukupno 2 milijuna kuna za poticanje zadružnog poduzetništva te jačanja konkurentnosti i boljeg pozicioniranja zadružnih proizvoda na tržištu. Pojedinačna vrijednost potpore jest između 20.000 i 250.000 kuna za svaku vrstu zadruge. Što se tiče početnika, na raspolaganju imaju (osim bespovratnih potpora tu su i naša jamstva do 80% vrijednosti projekta) maksimalno do 1,5 milijuna kuna. Za početnike smo omogućili izdavanje jamstava unaprijed, prije nego projekte pregleda banka te smo na taj način omogućili da se početnici dobivanjem našeg obvezujućeg pisma namjere bolje pozicioniraju kod poslovnih banaka za dobivanje kre- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. dita. Takvom smo obrnutom procedurom u 2012. godini podržali osnutak više od 50 start-up tvrtki, za razliku od njih 15 u 2011. godini. Kombinacija nepovratnih sredstava i jamstva za svakog poduzetnika početnika, pa tako i za zadrugu, uistinu može biti presudna za uspjeh projekta. Hrvatski savez zadruga izuzetno je važan u promicanju zadrugarstva i pružanju stručne i tehničke pomoći zadrugarima Kako ocjenjujete ulogu zadrugarstva u našoj državi i kako vidite tu ulogu u novoj zajednici – Europskoj uniji nakon 1. srpnja 2013.? Zadrugarstvo je u novoj Hrvatskoj dugo imalo negativne konotacije zbog nekih prošlih vremena te je konačno došlo do spoznaje o važnosti zadruga za čitavo gospodarstvo. I to je već napredak, ali tek početak i zato smatramo izrazito važnom ulogu Hrvatskog saveza zadruga u promicanju zadrugarstva i pružanju stručne i tehničke pomoći svima onima koji se žele upustiti u ovaj oblik organiziranja. Što je veća usitnjenost gospodarstva neke zemlje, tim je uloga zadruga značajnija posebice, u uvjetima globalizacije i rastuće internacionalizacije poslovanja. Ulaskom u EU, ako zbog ničega drugog, a onda zbog veće koristi od zajedničkog udruživanja i nastupa na tržištu, očekujemo da će rasti interes pojedinaca za zadrugarstvo. Da zaključimo – zadrugarstvo je put do veće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. 5 U SREDIŠTU OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE* I ZADRUGE Činjenica je da uvozimo velike količine raznovrsne energije i za to izdvajamo znatna sredstva. S druge strane, svojim zemljopisnim položajem, vodotocima i ostalim prirodnim pogodnostima, prvenstveno velikom osunčanosti tijekom godine, mogli bismo proizvesti ogromne količine energije iz obnovljivih izvora (OIE). Nažalost, iskorištavanje tih resursa nije značajno jer nema dovoljno sredstava niti aktivnosti u tom smislu u lokalnim zajednicama, ali ima bezbroj birokratskih zapreka. Na početku smo organiziranja u energetske zadruge, čemu i HSZ pridaje značajnu pozornost. Stoga smo odlučili da zadrugare pobliže upoznamo s ovom temom Priredio: Jole Bolić V ećina tehnologije obnovljivih iz vora energije na izravan ili neizravan način napaja se iz Sunca. Sustav Zemljine atmosfere uravnotežen je tako da je toplinsko zračenje u svemir jednako pristiglom Sunčevom zračenju, što rezultira određenim energetskim stupnjem unutar atmosferskog sustava Zemlje, a to u grubo možemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upije veći udio dolazećeg zračenja. Najviše zračenja apsorbira se pri maloj geografskoj širini u području oko ekvatora, ali se ta energija raspršuje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu. Gibanje valova moglo bi imati važnu ulogu u procesu pretvorbe mehaničke energije između atmosfere i oceana opterećenjem koje uzrokuje vjetar. Sunčeva energija je također odgovorna za distribuciju oborina koje su stvarane hidroelektričnim projektima te za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva. Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su: sunčeva svjetlost, vjetar, valovi, geotermalna toplina, kao što Međunarodna agencija za energiju objašnjava: ” ... obnovljiva energija dobivena je iz prirodnih procesa koji se neprestano obnavljaju. U svojim različitim oblicima dobiva se izravno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena, dobivenog iz obnovljivih izvora ...” Svaki od ovih izvora ima jedinstvene značajke koje utječu na to kako i gdje su korišteni. U Hrvatskoj postoji niz udruga i organizacija tzv. civilnog društva koje potiču ko* 6 rištenje obnovljivih izvora energije, među kojima su najpoznatije: Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju, Regionalni centar za obnovljive izvore energije, Međunarodni institut za razvitak Hrvatske, Hrvatska stranka zelenih ... Posebice se sve više angažiraju eksperti putem Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, sa sjedištem u Zagrebu, kao i obrazovne institucije, fakulteti te Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih. Sunčeva energija – dar s neba Tako se naziva jedan od projekata koje potiče, primjerice, Andragoško učilište “Zvonimir” iz Zagreba koje pokreće aktivnosti na široko korištenje sunčeve energije. Među ostalima o mogućnostima korištenja te energije poseban prinos daje i naš ugledni stručnjak s područja energetike, prof. dr. sc. Ljubomir Majdančić s instituta “Požar” iz Zagreba (vidjeti: www.hsuse.hr) (Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju). Tijekom protekle i ove godine nastale su naše prve energetske zadruge koje posluju na zadružnim načelima ili bi trebale tako poslovati. No činjenica je da su brojni čimbenici prepoznali zadrugu kao dobar oblik poslovnog subjekta u kome je moguće okupiti zainteresirane sudionike korištenja OIE-a i tako ostvariti svoje interese. Energetske zadruge dobro su došle jer mogu okupiti dobrovoljno i otvoreno članstvo, osigurati demokratski način odlučivanja (jedan član – jedan glas), gospodarski se može djelovati, obrazovati, biti neovisan i samostalan, surađivati i voditi brigu za zajednicu u kojoj zadruga djelu- je. No da bi se to ostvarivalo nužno je ne samo osnovati zadrugu, već poznavati sve mogućnosti korištenja obnovljivih izvora neregije: sunčeve, vjetra, biomase, vode ... Evo nekih činjenica: Republika Hrvatska uvozi više od 50% primarne energije, odnosno uvozi: • • • • 34% (42%) električne energije, oko 40% plina, približno 95% nafte i naftnih derivata, i 100% ugljen. Republika Hrvatska ima velik potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) posebice energije sunčeva zračenja. Donesen je i Zakon o energiji (NN br. 68/01, 177/04 i 76/07), a u članku 14. navedi se da je ”... korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu Republike Hrvatske”. Obnovlji su izvori, osim sunčeve energije, još i: vjetar, biomasa, voda, toplina Zemlje i energija topline mora i valova. No prirodni potencijal energije sunčeva zračenja 50 puta je veći od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva. Svi obnovljivi potencijali i u svijetu su malo korišteni, a tako je i u našoj državi. Sunce je neiscrpan, čist i pouzdan izvor energije Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi više energije nego što je naša civilizacija tijekom svoje povijesti i razvoja potrošila. Tijekom 10 milijarda godina smanji se samo jedan tisućiti dio mase Sunca, dakle, Sunce je neiscrpan, čist i pouzdan izvor energije. Svi izvori energije, osobito obnovljivi, samo su različite pretvorbe i oblici energije sunčeva zračenja. Izvor podataka: Wikipedia i prezentacija prof. dr. sc. Ljubomira Majdančića, uglednog stručnjaka s područja energetike nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr U SREDIŠTU U svijetu je 2011. godine instalirano blizu 29,7 GW FN (fotonaponskih) sustava, što je 12 puta više nego 2007. godine, kada je bilo instalirano 2,4 GW. Snažno je razvijeno europsko tržište FN tehnologije u kojem dominira Njemačka, koja je 2011. instalirala novih 7500 MW. To je 36% FN instaliranih u svijetu, odnosno 50% instaliranih FN sustava u Europi. Njemačka ima ukupno 24,7 GW. Hrvatska ima niz pravilnika, izmjena i dopuna zakona, “šumu” propisa u kojem se ponekad teško snaći. Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska se treba okrenuti u budućnosti korištenju sunčeve enrgije jer joj to zemljopisni položaj omogućuje. Zato već danas iz dana u dan niču fotonaponski kolektori za proizvodnju električne enrgije, struje i solarni kolektori za proizvodnju tople vode. Kolektore se može vidjeti i u najzabačenijim krajevima bez struje i oni su spas za mala osiromašena kućanstva. No kompliciranje s propisima, razne dozvole, tarife i rješenja, već sada imaju loš učinak po kojem će Hrvatska u korištenju obnovljivih izvora energije u EU-u biti na zadnjem mjestu. Da bi se dostigle druge SUNCE DAJE GOTOVO SAV ŽIVOT NA ZEMLJI Sunce u jednoj sekundi oslobodi više energije nego što je naša civilizacija tijekom svoje povijesti i razvoju potrošila zemlje svake godine trebalo bi instalirati novih 100 megavata. Bilo bi dobro da Vlada Republike Hrvatske posebnim programom, koji bi se mogao nazvati “Tisuću solarnih krovova”, sufinancira postavljanje FN modula pojedinačne snage do 10 kWh na krovove bez ikakvih ograničenja. Danas se obnovljivi izvori energije koriste kao: FOTONAPONSKI MODULI SOLARNI KOLEKTORI BIOMASA Kako radi solarni sustav www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. Sunce je zvijezda u središtu našega Sunčevog sustava. Ona je gotovo savršena kugla i sastoji se od plinovite vruće plazme, koja je isprepletena magnetskim poljima. Promjer mu je oko 1,392. 000 km, što je za 109 puta više od Zemlje, a masa oko 2×1030 kilograma, što je za 330.000 puta više od Zemlje, odnosno to je 99,86% mase cijeloga Sunčevog sustava. Kemijski, 3/4 ima vodika, dok je ostatak gotovo sve helij, a manje od 2% sastoji se od težih elemenata kao kisik, ugljik, neon, željezo i drugi. Prema spektralnoj klasi, Sunce spada u klasu G2V ili možemo ga zvati žuti patuljak, zato što je vidljiva svjetlost najizraženija u žuto-zelenom dijelu spektra, iako je sveukupno svjetlost sa Sunca bijela, a zbog raspršenja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi izgleda žuto na plavoj podlozi neba. Spektralna oznaka G2 pokazuje površinsku temperaturu, koja iznosi 5778 K (5505 °C), dok oznaka V pokazuje da je Sunce, kao i većina drugih zvijezda, u glavnom nizu (HertzsprungRussellov dijagram) i da stvara energiju nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. U jezgri Sunca, svake sekunde izgori 4,300.000 tona vodika, pretvarajući se u helij. Iako su nekad astronomi smatrali da je Sunce mala i beznačajna zvijezda, ispostavilo se da je Sunce svijetlije od 85% zvijezda u Mliječnom putu, a većina zvijezda spada u crvene patuljke. Apsolutna magnituda je +4,83, ali budući da nam je Sunce puno bliže od ostalih zvijezda, vidimo ga kao najsjajnije nebesko tijelo s prividnom magnitudom –26,74. Kako se cijeli svemir širi, tako se i mi krećemo zajedno s našom galaksijom ili Mliječnim putem, prema zviježđu Vodena zmija, i to brzinom od 550 km/s. Najbliža nam je zvijezda alfa Kentaur, koja je udaljena 4,2 godine svjetlosti. Sunčev sustav se okreće oko središta Mliječnog puta, koji je udaljen 24.000 – 26.000 godina svjetlosti i jedan puni krug napravi za 225 – 250 milijuna godina. To se razdoblje naziva galaktička godina. Srednja udaljenost između Sunca i Zemlje je 149,600.00 km ili jedna astronomska jedinica, što svjetlost prijeđe za 8 minuta i 19 sekunda. Energija koju prenosi sunčeva svjetlost daje gotovo sav život na Zemlji, zahvaljujući fotosintezi, a ujedno pokreće vrijeme i klimu na Zemlji. 7 U SREDIŠTU Vjetroturbina je sve više Biomasa BIOMASA KAO IZVOR ENERGIJE Biomasa (engl. biomass, njem. Biomasse) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnoga ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na: drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se može razlikovati: ENERGIJA VJETRA Protok zraka može se upotrebljavati za pokretanje vjetroturbina. Novije vjetroturbine imaju raspon snage od 600 kWh do 5 MWh, premda su turbine s izlaznom snagom od 15 do 30 MW postale tipične za komercijalne svrhe; izlazna snaga turbine je funkcija kubne brzine vjetra, tako se s povećanjem brzine vjetra dramatično poveća izlazna snaga. Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske visine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova. Budući da brzina vjetra nije konstantna, proizvedena energija vjetroparka u godini nije nikad velika kao zbroj nazivnih vrijednosti generatora pomnoženih s brojem radnih sati. Omjer stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog maksimuma se naziva faktor kapaciteta. Uobičajeni faktor kapaciteta iznosi od 20% do 40%, s vrijednostima u gornjim granicama na pogodnim mjestima proizvodnje. Na primjer, turbina snage 1 MWh s faktorom kapaciteta od 35% neće proizvoditi 8760 MWh na godinu, već samo 0,35x24x365=3066 MWh, što u prosjeku iznosi 0,35 MW. Uz pomoć podataka dostupnih na internetu, za neke lokacije faktor kapaciteta se može izračunati na temelju godišnje izlazne snage. Instalirati oko 1 m2 FN modula po stanovniku Osim ovog programa u Hrvatskoj bi trebalo u sljedećih 10 godina, a prema projektu “Solarizacije Hrvatske”, instalirati oko 1 m2 FN modula po stanovniku. To znači da bi imali oko 4,500.000 m2 FN modula, što bi odgovaralo snazi od 450 MW. Oni bi osigurali oko 550 GW električne energije, a godišnje bi u atmosferu smanjili emisiju ugljikova dioksida za oko 320.000 tona. 8 Drvna biomasa • ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju …, • često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke, • služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete, • jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase; Ostaci i otpaci iz poljoprivrede Biomasa od drvnih ostataka Iako je svijest o korištenju tih izvora energije već narasla, manjina koja odlučuje u društvu sputava širenje takve energije, a posebno nametanjem visokih kvota, što znači stavljanjem u sustav HEP-a i vrlo malih centrala kao obveznih, s ograničenjem u njihovu broju. Stoga imamo svega jedan promil fotonapona, dok Njemačka ima 36 posto, iako je zemljopisno na sjevernijem dijelu Europe. Ujedno smo obećali EU-u da ćemo do 2020. godine imati 13,6 posto korištenja fotonapona! U isto vrijeme smanujemo naknade za poticaje onima koji žele ugradnju centrala ili solarnih kolektora, od 10 pa do 30 kW ne bi smjele biti nikakve kvote. Koliko je u nas složen put dolaska do solarne energije i proizvodnje struje najbolje govori podatak da je naša poznata tvrtka “Petrokov” kod ishođenja dozvola za ugradnju kolektora za struju na 7 krovova na kraju imala 540 stranica raznih dozvola, rješenja i sl. Posebna korist od uporabe ovog izvora energije je u smanjivanju emisije CO2. Ukupna nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. • slama, kukuruzovina, oklasak, stab ljike, koštice, ljuske …, • to je heterogena biomasa različitih svojstava, • ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!), • prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem, • Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW! Životinjski otpad i ostaci • anaerobna fermentacija (izmet – sve vrste životinja + zelena masa), • spaljivanjem (stelja, lešine – peradarske farme), • bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika –CO, kisika i vodene pare); Biomasa iz otpada • zelena frakcija kućnog otpada, • biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina, • mulj iz kolektora otpadnih voda. www.zadruge.hr U SREDIŠTU Već postoje centri za edukaciju ENERGETSKA ZADRUGA “OTOK KRK” Inicijativom savjesnih otočana u 2012. godini osnovana je prva energetska zadruga s jasnim ciljem: očuvanje okoliša ovoga područja, ali u konačnici, vizija zadruge je da Krk bude energetski samodostatan otok Kolektori na krovovima u malom zabačenom selu u Lici potrošnja električne energije u RH je 2010. godine iznosila 18.870 GWh. U EU-u prosjek dobivene električne energije iz fotonapona je 2%, a u Hrvatskoj 0,001%. Da bi RH bila u tome prosjeku sada bi trebala imati 380 MW u fotonaponu. Postoji mogućnost korištenja brojnih javnih zgrada, prvenstveno školskih, zašto ne i zadružnih, na čijim se krovovima mogu ugraditi kolektori i za FN i oni solarni. No da bi se došlo do dozvola u Njemačkoj je potreban 1 dan, a u nas 70 dana. Usto sve je više raznih lobija, emisara pa i onih iz inozemstva koji nude razne mogućnosti, što ide u prilog onih kojih smatraju da će sutra i s tih krovova struja odlaziti izvan granica Hrvatske. Jedno od središnjih mjesta u daljnjim aktivnostima mora imati edukacija građanstva te svih zainteresiranih koji se žele baviti ugradnjom, tj. instaliranjem uređaja. Uskoro se osim Zadra u RH očekuju edukacijski centri i u Varaždinu, na toku Krku, Daruvaru ... Postoje povoljne mogućnosti da se pribave sredstva za OIE i to iz našeg Fonda za zaštitu okoliša i korištenje energije. Dosad je raspisano 9 natječaja, još su 4 u tijeku raspisivanja, a uglavnom se natječaji odnose na objekte vezane na obnovljive izvore energije. Snažnije pokretanje aktivnosti na ovom području nije dovoljno koordinirano: u našem sustavu čak se četiri ministarstva bave problematikom obnovljivih izvora energije, što bitno usporava aktivnosti na terenu, dolaženje do dozvola i pokretnje novih www.zadruge.hr O obnovljivim izvorima energije već poduže se vode rasprave, organiziraju stručni skupovi i tribine. Simbolično rečeno, obnovljivi izvori energije predstavljaju “goruću temu” na svim prostorima Republike Hrvatske. Naime, jedinice lokalne i regionalne samouprave preuzele su odgovoran zadatak da do 2020. godine smanje potrošnju električne energije iz fosilnih goriva te smanje emisiju CO2 za 20%, s ciljem povećanja dobivanja energije iz obnovljivih izvora. U svemu tome otok Krk se nametnuo kao zasebna cjelina, za čije područje je već izrađena studija o izvedivosti izgradnje toplane na biomasu te katastar krovova otoka Krka. Pored toga, na krovu “hale deponija” instalirano je i fotonaponsko postrojenje od 133 kW. I ne samo to, inicijativom savjesnih otočana u 2012. godini osnovana je i prva energetska zadruga “Otok Krk” s jasno postavljenim ciljevima očuvanja okoliša ovoga područja. Tako je svoje znanje i htijenje udružilo 19 osnivača i stvorilo jedinstven poslovni subjekt. Novoosnovana zadruga izradila je plan i program svoga djelovanja koji se odnosi na permanentnu edukaciju stanovništva sa zadatkom stvaranja uvjeta za novi način dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Upravitelj ove zadruge, Zdenko Kirinčić, naglašava kako je njihov pothvat logičan te navodi kako rast cijena energije svakom kućanstvu i gospodarskom subjektu odnosi sve veći dio prihoda, a energija koja se sada koristi potječe većim dijelom iz neobnovljivih fosilnih goriva kojih je sve manje. Zadruga tako nudi trajno rješenje problema putem prijelaza na iskorištavanje obnovljivih izvora. Uloga zadruge u toj problematici je višeznačna, budući da pojedinac u postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti nailazi na složene procedure i u većini slučajeva teško prihvatljive financijske uvjete. Upravo zbog toga upravitelj ističe da je zadruga subjekt koji je upućen u relevantne postupke i može, u ime svojih članova, dogovoriti različite i znatno povoljnije modele financiranja i uvođenja određenih vrsta obnovljivih izvora energije. Pored toga, zadruga u svojem djelovanju surađuje sa svim pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave koji su zainteresirani za njeno djelovanje. Zadruga pri provedbi zacrtanoga plana želi omogućiti svim pravnim i fizičkim osobama otoka Krka dostupnost energije od sunca ili vjetra, kako bi se umanjila ovisnost o sve skupljim fosilnim gorivima. U konačnici, vizija zadruge je da otok Krk bude energetski samodostatan otok, s nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije. Otok, na kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim naseljima, u kojima će većina zgrada proizvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba. Otok, na kojemu se voda prikuplja, reciklira i racionalno troši i gdje se svi organski otpaci u poljoprivredi, turizmu i kućanstvima kompostiraju i energetski iskorištavaju. Otok, na kojemu se lokalni promet odvija pretežno električnim vozilima. Prema riječima upravitelja, pomaci su vidljivi te je već sada više od dvije stotine zainteresiranih za instaliranje fotonapona na svojim krovovima. Z. Čokljat aktivnosti. Mnogi subjekti, među kojim je i Hrvatski savez zadruga, potaknut će aktivnost na osnivanju energetskih zadruga. RH ne smije dopustiti da netko iz inozemstva iznajmi i jedan prostor za OIE. Posao nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. koji slijedi oko obnovljivih izvora energije poziv je i za sve koji imaju poduzetničku ideju, to je šansa da je sada iskoriste i zato trebaju i mogu dobiti sredstva banaka, posebice HABOR-a i HAMAG-a. 9 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO O ZADRUŽNOJ PRERADI I DISTRIBUCIJI MLIJEKA Promišljanje o zadružnoj preradi mlijeka kao organizacijsko-poslovnom modelu dugoročnog rješavanja problema mliječnog sektora u nas, čime bi se ciklično ponavljanje problema mlijeka dugoročnije moglo bolje urediti, no svakako uz određene potpore Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik P reviše dugo traje potraga, ili možda privid potrage, za ozbiljnim i dugoročnim rješenjem mljekarskih gospodarstava i problema narasle i organizirane pojedinačne proizvodnje mlijeka na razini farmera u nas. Nedefinirani preradbeno-tržišni odnosi u proizvodnji mlijeka i poslovno-obligacijski odnos koji pogoduje prerađivačima i distributerima, na različite načine pa i spekulativne dovode, poslovno neuobičajeno, u ovisnički položaj proizvođače mlijeka kao početak u lancu na kojem se gradi mliječni biznis. Bez toga početa i ozbiljnoga dugoročnoga poslovnog odnosa s obostranom podjelom rizika, proizvođači mlijeka neće dugoročno i bitno promijeniti na bolje svoj poslovni položaj u tako definiranom mliječnom sustavu Republike Hrvatske na vratima EU-a. nom strahu” žele uspostaviti dominantan patronski odnos, poslovno neetičan u dualnom poslovnom smislu, prebacivanjem rizika na “prvoga” u prerađivačko-dorađivačko-distributivnom lancu. U jačanju te pozicije pripomaže i stanje tržišnog suficita ponude mlijeka u okruženju i šire. To su prepoznali i sami mljekari s obiteljskih gospodarstava (kako ih jednostavno zovemo), no ne i način kako da dugoročno počnu rješavati svoju poslovnu nezavisnost i da preuzmu, zajednički zaštite i podijele svoj poslovni rizik. Zadružna poslovna organizacija i poslovna načela mijenjaju dosadašnju poslovnu jednostranost prerađivača i distributera, jačaju poslovno zajedništvo i solidarnost u pogledu poslovne rizičnosti, dijelom vlastite* a dijelom putem zadružnog oblika organiziranja vlastite prerađivačke i distributivne infrastrukture. Veliki prerađivači mlijeka imaju velikih prednosti u izgrađenom distributivno-tržišnom sustavu, ali i “bolna mjesta” što njihov poslovni establishment dobro zna, da se poslovanje uglavnom temelji na “tuđoj sirovinskoj osnovici” te u “poslov- To je proces koji traje, koji se ne gradi preko noći, ali je dugoročno lišen spekulativnoga i jednostranog prebacivanja svih tržišnih, cjenovnih i prehrambeno-zdravstvenih rizika, na proizvođače mlijeka, prve u lancu i najmanje poslovno zaštićene. * 10 Izazvane vlastitim propustima, kvalitativne i nutritivno-zdravstvene ispravnosti vlastite proizvodnje, što je poslovno vrlo korektno. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. Sadašnji kooperativni odnos proizvođača, dorađivača i prerađivača nije dobar Proizvođači mlijeka, odnosno kooperanti prerađivačke industrije u Hrvatskoj, nisu poslovno istog statusa kao i članovi zadruga u zadružnoj mljekari, čiji bi bili investicijski obveznici ali i zajednički korisnici usluga i tržišne skrbi te provedbe zadružne tržišne politike, optimalne, za zadružnu mljekaru i njezine članove. Jednom riječi, nadzirali bi dio poslovnog lanca putem zadružne prerade mlijeka, a cijenom litre prerađenog mlijeka i njegovom prodajom obračunavali bi i isplaćivali konačnu cijenu isporučene litre mlijeka. Time bi cjenovno “oplemenili” litru sirovog mlijeka preradom u zadružnoj mljekari. Svakako, prodajna će cijena kao i sada varirati od tržišnih okolnosti i troškova, ali će proizvođaču, mljekaru, na taj način biti zajamčena rizičnost koju donosi tržište vlastitog mlijeka, no ne i dobit prerađivača od “njihova” mlijeka. Pojasnimo to jednostavnije na primjeru zadružnog modela organiziranja. Troškovi prerade u zadružnoj mljekari, kao vlasništvu mljekara, nisu “opterećeni troškovima dobiti” prerade, kao što je to slučaj s komercijalnim mljekarama. Za taj se dio (ukalkuliranoga a ne nastalog troška) povećava razlika cijene prerade (s inter-medijarnom cijenom mlijekom) i maloprodajne cijene mlijeka, što zadružnoj mljekari koju čine mljekari donosi iznadprosječnu dobit. Rekli bismo, temeljenu na preradi vlastite sirovine – mlijeku s obiteljskih gospodarstava. Sadašnji kooperativni odnos proizvođača, dorađivača i prerađivača nije dobar, a posebice se pokazuje lošim onda kada dolazi do tržišnog poremećaja cijena inputa i outputa u toj proizvodnji. Stoga je nužno definirati zadružni koncept, zadružnu organizaciju prerade i distribucije u sektoru primarne proizvodnje mlijeka (a ne samo u njoj). Time bi se ciklično ponavljanje problema mlijeka u Republici Hrvatskoj, u sve zaoštrenijem i zamršenijem obliku, dugoročnije moglo urediti, svakako uz prihvaćanje pojedinih resora vlasti i uz potpore regionalnih “kohezijskih” sredstava EU-a. Ovo se čini prilično konzistentnim oblikom i prijeko potrebnim zaokretom u organizacijsko-poslovnoj praksi danas, dosta nedefinirane organizacijsko-poslovne uloge obiteljske poljoprivrede, ali i drugih grana gospodarske strukture, u kojoj to može biti prihvatljiv oblik organiziranja. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ CVETEK, SV. ĐURAĐ CVIJEĆE IM ULJEPŠAVA ŽIVOT Dvoje mladih ljudi, Mirjana i Boris Kovačec iz slikovitoga općinskog mjesta Sv. Đurađ (Varaždinska županija), prije četiri godine pokrenuli su zadrugu ‘Cvetek’ u kojoj je danas 9 zadrugara i svi se bave jednim od najljepših poslova – uzgojem cvijeća. Od skromnih 400.000 kn prihoda u prvoj godini poslovanja, kraj 2012. dočekali su s gotovo četiri milijuna kuna Jole Bolić U zgoj i prodaja cvijeća nije nimalo lagan posao i zahtijeva puno strpljenja, ljubavi, poslovnog duha i upornosti. Sve je to, u protekle četiri godine, iskušalo devetoro zadrugara PZ ‘Cvetek’ iz Sv. Đurđa, koje je u zadrugu okupio bračni par, Mirjana i Boris Kovačec, i to iz raznih sela i mjesta u krugu oko 10 km oko Sv. Đurđa. Oni nisu uvidjeli perspektivu rada s cvijećem u malim količinama i prodajom na lokalnim tržnicama i zato su se udružili. Istina, kraj oko Ludbrega ima veliku tradiciju u proizvodnji cvijeća pa nije čudno da se ovdje održava druga najveća cvjetna izložba u Hrvatskoj. No kada zadruga cijeli svoj poslovni plan temelji na proizvodnji cvijeća i ostvari zapažene prihode, onda iza toga stoji velik trud i zalaganje svih u zadruzi. “Živimo i radimo”, kaže upraviteljica zadruge M. Kovačec, “kao da smo jed- www.zadruge.hr na obitelj. Usto nemamo nikakvih tajni, da ne kažem podmetanja bilo koje vrste, uvijek idemo na ‘otvorene’ karte”. Počeli “od vrata do vrata” – došli do trgovačkih lanaca Svih devetoro zadrugara čine skupštinu koju vodi B. Kovačec, a kakva je dinamika posla i otvorenost rada najbolje potvrđuje podatak da se sastaju i po dva puta mjesečno kao skupština. Donošenje odluka je na visokoj demokratskoj razini, svi mogu iznijeti svoje mišljenje i usuglašavati ga s drugima, sve dok se ne donese odluka. A uvijek su u središtu odluke koje se tiču proizvodnje i tržišta. Tržište su osvajali postupno, kako su istaknuli, “od vrata do vrata”, nudeći svoje cvijeće svim zainteresiranima da bi da- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. nas bili i u velikim trgovačkim lancima. Glavnu poteškoću imaju u naplati koja se sada više ne oteže duže od 40-ak dana, no ipak PDV moraju plaćati odmah po izdanoj fakturi i potom se čekaju sredstva. Usto zadruga posluje kao i svaki drugi poslovni subjekt, zadrugari skupa odlučuju o cijenama koje su iste za zadrugara prema zadruzi kao i one koje zadruga nudi na tržištu. Kada se prodano naplati, zadrugarima se prema pojedinačnom prinosu isplaćuju sredstava na njihove žiro-račune, a oni su obveznici plaćanja poreza na dohodak. Zadruga je već od samog početka imala ulog zadrugara od po tisuću kuna po zadrugaru, ali odlukom skupštine 10 posto od naplaćenog prometa pripada zadruzi koja iz toga isplaćuje osobni dohodak upraviteljice i pokriva ostale troškove poslovanja, marketing i sl. 11 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Zadrugu u lokalnoj zajednici treba više cijeniti “Lijep je to posao”, ističe upraviteljica, koji joj je u početku bio težak, a sada ne može Zumbuli pripremljeni za tržište Upraviteljica zadruge Mirjana Kovačec 12 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. a da ne bude svakodnevno u stakleniku s cvijećem. U nepreglednim lijehama mogu se vidjeti prelijepi jaglaci, maćuhice, zumbuli, tratinčice, pelargonije svih vrsta ... Neke vrste se presađuju, neke su priređene za tržište, a pojedine čekaju razne prigode u kojima će uresiti mnoge domove, svečane skupove, poslovne i druge prostore. Ova zadruga, naime, plasira svoje cvijeće diljem Hrvatske, u gotovo sve krajeve. Jedan jedini uvjet svega je da se proizvodi zdravstveno ispravno, kvalitetno cvijeće koje mora doći u točno ugovoreno vrijeme kod kupca. Upravo ta poslovnost održava zadrugu na inače hirovitom i ne malo zahtjevnom tržištu. Zadruga ‘Cvetek’ priprema se da uz cvijeće uđe u još jednu proizvodnu djelatnost, koja je za sada mala poslovna tajna, ali vjeruju da će tim programom moći zaposliti još troje do četvero radnika. - Vrlo dobro surađujemo sa Županijom koja nam pruža, istaknuo je B. Kovačec, pravu podršku. Između ostalog dobili smo sredstva za kupnju posebnih kolica za cvijeće na kojima se ono dostavlja u trgovačke lance i mora imati standard kao i u EU-u. Što se tiče lokalne samouprave, mala je pomoć, kao da nas tu nema, no mi smo uporni u sponzoriranju za sve prigode i nadamo se da će se stanje popraviti jer bi zadruga u lokalnoj zajednici trebala biti više cijenjena kao poslovni i društveni subjekt. Zadruga Cvetek vrlo je blizu da u potpunosti posluje po zadružnim načelima, a već može biti primjer kako se poduzetnička ideja ostvaruje na korist ljudi, zadrugara, koji znaju pravu vrijednost udruživanja. A kako se i oni natječu za sredstva iz raznih fondova, zasigurno će svoje poslovne planove moći poduprijeti i iz tih izvora. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ CRES ULAGANJA U PRERADBENE KAPACITETE OMOGUĆILO STABILAN RAZVOJ Creska zadruga, osnovana prije gotovo 70 godina, ima 80 zadrugara i 15 zaposlenih, a ostvaruje 7 mil. kn prihoda na godinu. Neprekidno ulaže i razvija proizvodnju koja se odvija uglavnom na području maslinarstva i stočarstva, pridonoseći tako gospodarskom i svekolikom napretku Zvonko Čokljat P oljoprivredna zadruga Cres osnovana je 1945. godine kao Potrošačko-nabavljačka zadruga da bi desetak godina poslije promijenila ime u Opća poljoprivredna zadruga Cres. Nakon Zakona o zadrugama iz 1995. godine opet mijenja naziv i od tada se zove PZ Cres. Vrijednost imovine ove zadruge je velika, no još je veća njezina vrijednost u tome što je gotovo punih sedamdeset godina uspjela opstati i kao značajan poljoprivredni subjekt organizirati male poljoprivredne proizvođače svoga otoka. Danas broji 80 članova i zapošljava 15 djelatnika a ostvaruje ukupne godišnje prihode od 7 milijuna kuna. Na svojih 13 ekonomija zadruga održava stado koje čini 3500 ovaca i uspijeva osigurati neophodnu infrastrukturu kako bi zaokružila ciklus od primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade do prodaje. U posljednjih osam godina zadruga je uložila vlastite novce te iskoristila namjenska sredstva iz županijskoga i državnog proračuna i tako dovršila značajne projekte, stvorivši sve prijeko potrebne uvjete za nesmetan razvoj i izlazak na tržište. I stoga bi bilo vrijedno spomenuti nekoliko “pothvata" koji se mjere u milijunima kuna i koji zadrugu svrstavaju u nezaobilazni poljoprivrednoprerađivački subjekt ovoga područja. www.zadruge.hr Pogon za preradu maslina Godine 2005. otvoreno je novo postrojenje uljare tipa “Panorama 4", talijanske tvrtke “Pieralisi" koje je potisnulo staru uljaru, instaliranu još 1976. godine. Taj najsuvremeniji način prerade maslina ima kapacitet 2 t/h, a s proizvodnjom visokocijenjenoga djevičanskog maslinova ulja otvorile su se nove mogućnosti i uklonile sve dotadašnje predrasude o potrebi novog postrojenja. Odluku o investiciji, vrijednoj 235.000 eura, skupština zadruge donijela je uz potporu svih relevantnih čimbenika otoka Cresa. Zadruga, svjesna potreba otočnog stanovništva, uložila je u novo postrojenje 25% vlastitih novčanih sredstava, a preostalo je osigurala kreditnim linijama Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Projekt realizacije punionice ulja predstavlja izuzetnu sponu u stvaranju prepoznatljivoga otočnog proizvoda. Naime, izlazak na tržište s prepoznatljivim i cijenjenim maslinovim uljem otoka Cresa nije bio moguć bez punionice ulja, u čiji pogon su uložena dijelom vlastita novčana sredstva, a dijelom financijama iz resornih ministarstava. Ukupan projekt vrijedan 570.000 kuna ostvaren je početkom 2008. godine. Klaonica Projekt uređenja i osposobljavanja zadružne klaonice završen je u 2012. godini i predstavlja važan pomak u zadovoljavanju svih nužnih uvjeta za plasman creske janjetine na izbirljivo tržište. Naime, na temeljima stare klaonice, izgrađene još 1975. godine, nastala je nova i modernija klaonica, usklađena sa svim pravilima i mjerama HACCAP-a. Nova klaonica s većim kapacitetom sada zadovoljava potrebe ovčarske proizvodnje otoka, a ukupna investicija iznosila je 350.000 kuna. Pri izgradnji i opremanju klaonice utrošeno je 180.000 kuna vlastitih sredstava, a značajnu potporu u realizaciji projekta pružila je Primorsko-goranska županija sa 170.000 kuna bespovratnih sredstava. Janjetina – ekološki proizvod Ponovno aktiviranje zadružne mesnice razumljiv je slijed u ostvarenju planova ove zadruge. Vlastita sirovina, prerada i skladištenje te vlastita prodaja, zaokruženi su ciklus u sektoru zadružne stočarske proizvodnje. Proizvodnja janjetine sa znakom hrvatskoga ekološkog proizvoda, naziv je još jednog programa u koji se uključila creska zadruga. U skupini tehnologijskih projekta, ovaj program financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a u njegovoj provedbi angažirano je petnaest stručnjaka. Započeo je u siječnju 2004. godine, a završen je u svibnju 2005. godine, kada je i predstavljen u Ministarstvu gospodarstva. Očigledno kako je proteklo razdoblje ulaganja u preradbene kapacitete omogućilo svim zadrugarima, maslinarima i ovčarima, da u potpunosti iskoriste sve pogodnosti prerade unutar svoje zadruge. Sada više nisu prinuđeni tražiti nekakva druga i skuplja rješenja te svu proizvodnju sa svojih obiteljskih gospodarstava mogu preraditi i plasirati zahvaljujući vlastitim pogonima i svojim snagama. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. 13 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ PRIMOŠTEN BURNI Božo Novaković ŠKRTA ZEMLJA BOGATO NAGRAĐUJE ULOŽENI TRUD ez zadrugarstva i zadruge nema sela, nema života …, riječi su kojima me dočekao Blaž Jurin, upravitelj PZ Primošten Burni, smještene u zaseoku Draga istoimenog mjesta. Draga, udaljena tek desetak kilometara sjeveroistočno od samog središta Primoštena, nastala je u vrijeme turskih provala, a nalazi se u središtu Burnjeg Primoštena, na nadmorskoj visini od 200 m, uz nekadašnju turističku cestu Šibenik – Split, podno brežuljka Jagleša (292 m), na kojemu je stari tumul. U blizini Drage nalazi se vječna voda Bojana, iskon iz kojeg je u žednome kršu bujao život Primoštena Burnog. Stanovništvo ovoga kraja oduvijek je živjelo od zemlje i ni od čega drugog. Tako je i danas; većina ljudi i dalje živi jednostavnim životom, ručno obrađujući škrtu kamenu primoštensku zemlju koja ipak bogato nagrađuje uloženi trud; maslinama i maslinovim uljem, smokvama, bajamom, ovčjim sirom te kapljicom čuvenoga primoštenskog babića. Upravo su masline, smokve, bajam i vino proizvodi s čijim je plasiranjem stasala i sama zadruga, danas vitalna 67-godišnjakinja, osnovana daleke 1946. g., imuna na bolesti koje tište mnoge dalmatinske zadruge, a kojom ravna još vitalniji i energičniji upravitelj Blaž Jurin, zaposlen u zadruzi punih 42 godine. - Od svog osnivanja 10. svibnja 1946. godine, pa do danas zadruga djeluje u kontinuitetu, niti jednog dana nije bila u blokadi, s ponosom će upravitelj ove zadruge koja stalno zapošljava 15 radnika, ima više od 200 kooperanata, a postupak usklađenja s novim Zakonom o zadrugama preživjela je gotovo potpuno bezbolno, budući da s članskim ulogom od nekadašnjih 2.000,00 DEM, odnosno današnjih 7.000,00 kuna, po svakom od 10 zadrugara, nije bilo potrebe za nadoplatom razlike do najnižeg, zakonom propisanog iznosa osnovnoga članskog uloga od 1.000,00 kuna. Masline, smokve, bajam i vino su proizvodi čijim je plasiranjem stasala i sama zadruga, osnovana daleke 1946. g., imuna na bolesti koje tište mnoge dalmatinske zadruge. Od svog osnivanja zadruga djeluje u kontinuitetu, niti jednog dana nije bila u blokadi B Zanimljivost: proizvode i kiseli kupus Novi pogon kiseljare 14 Zadrugu čini originalnom i to što je, uz proizvodnju maslinova ulja, vina i suhih smokava, poznata i po proizvodnji kiselog kupusa. Naime, još od 2000. godine zadruga u vlastitom novoizgrađenom proizvodnom pogonu proizvodi (kiseli) i pakira kiseli kupus, rezan i u glavicama, a sirovinu za kiseljenje nabavlja od kooperanata iz Varaždina, Ogulina, Sinja i Ravnih kotara. U pogon za kiseljenje kupusa uloženo je više dva milijuna kuna. Trenutni kapacitet proizvodnje kiselog kupusa je 500 tona, a uz pomoć nove tehnologije koju u zadruzi namjeravaju nabaviti, bez problema bi se mogli približiti količini od 1000 tona, čime bi se s tržišta www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Kiseli kupus i vitamin C Prema provedenim istraživanjima, kiseli kupus ima više vitamina C nego agrumi naranča, limun i grejp. Njemački znanstvenici su nedavno otkrili da je kiseli kupus posebno učinkovit za poticanje libida, a najnovija američka istraživanja pokazuju da je vrlo djelotvoran protiv raka, zbog visokog sadržaja fitokemijskih tvari. Upravitelj zadruge Blaž Jurin županija: Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske, mogli proširiti i na druga tržišta u Hrvatskoj pa i izvan nje. Maslinovo ulje ipak čini okosnicu zadružne djelatnosti Pored proizvodnje kiselog kupusa te otkupa i plasmana suhih smokava, okosnicu djelatnosti ove zadruge čini i proizvodnja i plasman maslinova ulja. - Godina 2012. bila je izuzetno dobra u pogledu količine i kvalitete ulja, kiša je pala u pravi trenutak, odmah po Maloj Gospi, što je rezultiralo i odličnim urodom koji je na našem području bio i do tri puta bolji od lanjskog, na razini odlične 2010. godine. Uzmemo li u obzir katastrofalni požar u lipnju 2011., koji je spržio više od 750 ha zemljišta te načinio neprocjenjive štete u maslinicima, vinogradima i na drugim poljoprivrednim kulturama, mogli bismo reći da je ta godina zapravo bila rekordna. Stoga smo se u zadnji tren i odlučili na proširenje pogona uljare na kapacitet od 3500 kg/h. Ovom investicijom, vrijednom oko dva milijuna kuna, omogućili smo maslinarima kompletan urod prerade u roku jednog dana, ponosno će Blaž Jurin, naglašavajući kako je zadruga u sezoni 2012./2013. otkupila te u zalihi drži oko 15 000 litara maslinova ulja, a svim maslinarima je isplaćena otkupna cijena od 40 kuna po litri. Naglašava kako se ulje proizvodi po strogim pravilima struke, odnosno uvjet zadruge za otkup je da masline moraju biti ubrane i dostavljene u uljaru isti dan poslije berbe, bez skupljanja plodova s poda. Maeštral puše u Primoštenu Burnome Međutim, osim vrijednosti maslinova ulja, B. Jurin je spoznao i vrijednost komine, nusproizvoda pri proizvodnji maslinova ulja koji se dan-danas smatra otpadom te uljarima stvara probleme pri njezinu zbrinjavanju. www.zadruge.hr Komina – jeftina energija Kod nas se komina uglavnom baca, tek se nešto malo koristi kao gnojivo, iako se u njoj krije vrlo jeftina energija. U kilogramu komine ima od 14.000 do 22.000 kilodžula, u drvu bukve 14.700, a u loživu ulju 42.000. Pedeset litara loživa ulja košta 43 eura i daje topline kao stotinu kilograma komine, čija je cijena od pet do sedam eura. - Komina nije otpad već vrlo vrijedna sekundarna sirovina, kategorički će upravitelj, ističući da se ona kod nas najčešće odbacuje u okoliš, rijeku ili more, dok se u europskim zemljama prerađuje – suši, briketira i kompostira, potom koristi kao ogrjev, stočna hrana ili organsko gnojivo. Ukazuje kako je prijeko potrebno osvijestiti uljare, maslinare i širu javnost te zajedno osmisliti poslovni plan za gospodarenje tom sirovinom, uz nužnost izgradnje nekoliko sabirnih centara za preradu maslinove komine. Ističe kako zadruga već djeluje u tom pravcu budući da je u prošloj godini u nekoliko navrata ostvarila izvoz komine u Češku, dakle u EU, a da bi se izvoz mogao realizirati bilo je potrebno ishoditi potvrdu kod državnih tijela da je komina sirovina (a ne otpad), što ujedno smatra svojom malom pobjedom. Budućnost mjesta, pa i same zadruge, B. Jurin vidi i u razvoju turizma i to ruralnog, budući da Primošten Burni njeguje pravu ruralno povijesnu-kulturnu i duhovnu tradiciju šibenskog zaleđa, o kojoj svjedoči i mnoštvo kamenih zidina starih seoskih zdanja. Razvoj maslinarstva i vinogradarstva s jedne strane i ruralnog turizma s druge strane, omogućilo bi održanje života u Primoštenu Burnome, a ujedno i stvorilo temelje za povratak mladih na njihova ognjišta. Prema zatečenom, a i najavljenim planovima, ovu zadrugu pa i samo mjesto, zasigurno očekuje lijepa budućnost; moglo bi se reći da maeštral puše u Primoštenu Burnome … nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo dva ciklusa Poduzetničkog impulsa 2013. M inistarstvo poduzetništva i obrta objavilo je ukupno 12 novih natječaja unutar prvog i drugog ciklusa natječaja iz Programa poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2013. Raspisani su natječaji za razvoj mikropoduzetništva i obrta, poduzetništvo kreativnih industrija, za mlade i početnike u poduzetništvu, zadružno poduzetništvo te jačanje poslovne konkurentnosti klastera. Također, raspisan je natječaj za jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika. U prvom ciklusu na raspolaganju je 100,2 milijuna kuna. Visina potpora za te aktivnosti definirana je od minimalnih 20 do maksimalnih 250 tisuća kuna, a ukupna vrijednost ovogodišnjega Poduzetničkog impulsa iznosi 730 milijuna kuna, od čega se na sustav potpora koji je podijeljen u četiri glavne mjere odnosi više od 180 milijuna kuna. Za poduzetničke zone, centre, obrazovanje obrtnika ili očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta na raspolaganju je 56,9 milijuna kuna. Najveći dio sredstava, 24 milijuna kuna, us mjeren je u tzv. poduzetnički inkubator, ob jasnio je resorni ministar Gordan Maras. Svi natječaji traju do iskorištavanja sredstava, a ministar najavljuje jednostavniju proceduru s manje administrativnih zapreka. Ambicija Ministarstva jest da se ta sredstva u proračun vrate tijekom iduće tri godine, a pokretanjem poduzetništva oporavi gospodarstvo i poveća broj radnih mjesta. Program poticanja poduzetništva i obrta provodi se na osnovi Programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2015. godine, a definiran je za tri glavna područja: gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti i regionalni razvoj i iskorištavanje fondova Europske unije. Sva pitanja vezana za Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2013. te detaljnije informacije o samom natječaju mogu se dobiti na besplatni info telefon 0800/234 505 te putem e-pošte: pitanja@minpo.hr. Isto tako, na stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta www.minpo.hr mogu se preuzeti obrasci koje je potrebno ispuniti za prijavu na natječaj. 15 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ AGRO-ISTRA, PULA VIŠOM KAKVOĆOM I DO ROBNE MARKE ISKRO Za istarski mladi krumpir, čiji projekt razvijaju, mogli bi dobiti i oznaku zemljopisnoga porijekla u zadruzi koja broji 7 članova i objedinjuje još 30-ak OPG-a s područja Pule, Rovinja, Vodnjana te Medulina, Ližnjana i Fažane. Zapošljava 9 radnika i godišnje prodaje više od 2000 tona povrća. Ukupni ostvareni prihod je 9 mil. kuna na godinu Zvonko Čokljat P oljoprivredna zadruga Agro-Istra iz Pule već duže vrijeme, ili točnije od 2003. godine, provodi projekte razvoja poljoprivredne proizvodnje na području Istarske županije, poglavito na području Puljštine. Od samih početaka rada osnovni cilj zadruge bio je zastupanje interesa malih i srednjih proizvođača, uglavnom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su prepoznala značaj udruživanja. Deset godina rada ove zadruge sa sobom je nosio, dakako, uspone i padove, prihodi su bili neujednačeni upravo kao i broj članova zadruge. PZ Agro-Istra uskladila se s novim Zakonom o zadrugama i nekako njegove odredbe iskoristila kako bi se u svome radu vi- še oslonila na članove koji svoje proizvode plasiraju putem zadruge. Danas zadruga broji 7 članova proizvođača povrća i objedinjuje još 30-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Pule, Rovinja, Vodnjana te Medulina, Ližnjana i Fažane. Zapošljava 9 radnika i realizira godišnju prodaju povrća veću od 2000 tona, s ukupno ostvarenim godišnjim prihodima u iznosu 9 milijuna kuna. Zastupanje članova zadruge, odn. OPG-a vidljivo je na svakom koraku, poglavito kada su u pitanju pronalaženja tehnoloških rješenja za povećanje uroda i kvalitete proizvoda, odnosno omogućavanje zajedničkog izlaska na zahtjevno tržište. Što je ISKRO? To je mladi krumpir proizveden od ranih sorata, uzgojenih na tlu crvenici na južnim i zapadnim lokalitetima hrvatskog dijela istarskog poluotoka. Zbog svojih pedoklimatskih specifičnih uvjeta, posebno odabrana i suncem okupana polja crvenice Puljštine, Rovinjštine, Poreštine, Novigrada i Umaga, daju iznimnu kakvoću i okus mladom krumpiru i čine ga posebnim. Uzgojno područje, od juga prema zapadu Istre, osigurava kontinuiranu opskrbu tim mladim krumpirom tijekom sezone. Zadruga je nositelj toga “brenda", što zadrugarima i poslovnim partnerima stvara dodanu vrijednost u proizvodnji. Cilj je, nakon ovoga projekta, ostvariti i zaštitu još nekoliko tipičnih i specifičnih proizvoda s ovoga proizvodnog područja te tako kvalitetnije valorizirati tu proizvodnju. Ulaskom Hrvatske u EU nastat će bitne promjene, naročito u području poljoprivredne proizvodnje, gdje će opstati samo oni poljoprivrednici koji se budu mogli nositi s vrlo jakom inozemnom konkurencijom, odnosno koji će se uskladiti s vrlo strogim europskim zakonodavstvom. Stoga je nužno stalno poticati poljoprivredne proizvođače na udruživanje. PZ AgroIstra svojim iskustvom jamči opstojnost svakog poljoprivrednog proizvođača i apsolutno opravdava svoju ulogu pokretača razvoja ovoga kraja. ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Poslovanje bilježi godišnji rast od 15%, tako da zadruga postaje ozbiljan subjekt u opskrbi regije svježim povrćem. Pozitivnim poslovanjem, brigom za kooperante i zadrugare, uključivanjem u mnoge socijalne programe gradova i općina, zadrugari su stvorili pozitivno ozračje poslovanja, što dokazuje sve veće zanimanje novih dobavljača ili potencijalno novih članova. Predstoje preustrojstvo i modernizacija Plan razvoja zadruge temelji se na preustrojstvu i modernizaciji poslovnih procesa u vlastitom poslovnom objektu, a time i poboljšanje kvalitete usluga i cijena. U svemu tome jedinice lokalne i regionalne samouprave pružaju zadruzi određenu financijsku potporu pri realiziranju zacrtanih projekata. Grad Pula tako je zadruzi ustupio parcelu veličine 2500 četvornih metara, s pravom građenja sjedišta zadruge i skladišnoga objekta. Uknjižba je time dovršena kao i sva prijeko potrebna dokumentacija te će zadruga u 2014. godini udovoljiti svim zahtjevima prijama i skladištenja robe u skladu sa sustavom HACAP. U prvoj fazi izgradnje, s obzirom na trenutne potrebe i poslovanje, zadruga će izgraditi objekt veličine 600-800 m2 u kojem će se smjestiti hladnjača za čuvanje povrća veličine 150 m2, zatim hladnjača za čuvanje voća od 100 m2, prostor za sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda također 100 m2, prostor za komunikaciju i vage 100 m2, administrativni prostor 50 m2 te skladište repromaterijala i ambalaže 200 m2. ULOGA ZADRUGE KAO OUTSOURCING POSLOVNOG ČIMBENIKA Sukladno značenju outsourcinga i njegovoj primjeni na zadružnu organizaciju, znatno bi se unaprijedilo, kvalitetno i održivo, ojačano, poslovno organiziranje zadrugara, a zadruga bi dobila novu, globalnu, poslovnu konkurentnost bez premca Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik S ukladno jednom od temeljnih interesa, koje članovi zadruge očekuju od zadruge, je da putem zajedničke zadružne organizacijske i poslovne sinergije postignu čim veću pojedinačnu razinu konkurentnosti. Pri tome se misli na poslovno zajedništvo u onome dijelu njihove pojedinačne poslovne slabosti koje pojedini članovi trebaju prenijeti da u njihovo ime i za njihov račun to bolje obavi zadruga, osnažena “zbrojem” njihovih pojedinačnih konkurentskih slabosti. Neprekidno podizanje novih standarda kvalitete proizvoda ponukalo je zadrugu na projekt razvoja robne marke “Istarski mladi krumpir – ISKRO", u kojemu će novi proizvod dobiti i oznaku zemljopisnoga porijekla. Outsourcing je anglosaksonski izraz koji se u novije vrijeme, a posebice u hrvatskoj poduzetničkoj terminologiji, nažalost, prečesto koristi u izvornoj inačici. U hrvatskome smislu možemo ga “približiti” izrazom premještanje nečega odnosno eksternalizacija (vanjska usluga) poslova ili njihov prijenos na nekoga drugog tko to može bolje, brže i uspješnije obaviti na tržištu (poslovanju) umjesto nas. Pri tome članovi zadruge to mogu premjestiti, outsourcingirati na zadrugu kako bi oni svoje resurse (rad, kapital, zemljište i proizvodno znanje) usmjerili na ono što rade najbolje (npr. proizvodili) i tako ojačali svoje temeljne kompetencije. Mogli bismo zaključiti kako PZ Agro-Istra svojim aktivnostima već sada zaokuplja pozornost mnogih malih proizvođača i tako predstavlja jedan od poučnih primjera o radu unutar poljoprivrednoga sektora na području Županije istarske. Poslovna logika premještanja ili outsourcinga ima svoj puni smisao, ako pojedini poslovni entiteti poduzeća, a u primarnoj zadružnoj organizaciji to mogu biti i članovi zadruge, zadrugari (outsourcingiraju) koji su zadružno organizirani, mogu pro- Širenje djelatnosti Druga faza ovog projekta razvijat će se ovisno o širenju djelatnosti unutar zadružnog poslovanja na komplementarne i slične djelatnosti (prerada povrća). Tim mjerama zadruga će utjecati na smanjenje sive ekonomije u sektoru te na stabilizaciju cijena u okružju. www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. izvoditi vlastitim resursima, pojedinačno, različite snage, pojedine komponente složenog proizvoda – a outsourcing povjeriti odnosno premještanje (vanjsku uslugu) prepustiti zadruzi koja bi “sklapala komponente” u finalni proizvod, kao zajednički – zadružni proizvod. Pri tome zadružni outsourcing ima svoj zadružni smisao i opravdanje (u odnosu na standardni) samo ako se na njega (outsourcing) primjenjuju zadružna načela, posebice načelo sudjelovanja zadrugara u dobiti zadruge, temeljem sudioništva člana zadruge u poslovanju sa zadrugom, odnosno sukladno prinosu svakog člana (komponente) u dodanoj vrijednosti zadružnoga outsourcing proizvoda. Konkretno, outsourcing proizvod zadruge može biti prerađeno maslinovo ulje u zadružnoj uljari, ali i ostali proizvodi više faze finalizacije na bazi maslinova ulja, kao finalnog proizvoda, kao što je njegova proizvodnja i prerada, brendiranje, pakiranje, marketing i distribucija, a “komponentna proizvodnja zadrugara” trebala bi biti proizvodnja maslinova ploda za preradu pojedine sortne strukture. Sukladno značenju toga pojma i njegovoj primjeni na zadružnu organizaciju, znatno bi se unaprijedilo, kvalitetno i održivo, ojačano, poslovno organiziranje zadrugara, a zadruga bi dobila novu, globalnu, poslovnu konkurentnost bez premca. 17 PRIKAZI ribarstva te ih ukratko upoznati sa stanjem i obnovljivim resursima, kao i izazovima i obvezama koje nas uskoro čekaju. HRVATSKO MORSKO RIBARSTVO Stanje i perspektive na pragu EU-a Pod ovim naslovom prošle godine objavljena je brošura-knjižica o našemu ribarstvu, primjerice o održivom ribolovu i stanju u ribarstvu, zatim mjerama regulacije u ribolovu i potrebi međunarodne suradnje u upravljanju djeljivim resursima, općenito o hrvatskom ribarstvu i stanju resursa, ZRP-u i Mediteranskoj uredbi te o nekim pitanjima reforme ribarstva i izradi planova upravljanja Priredio: Marijan Ričković K ako autor (prof. dr. sc. Nedo Vrgoč) i u ovome dopadljivo uređenome izdanju naglašava, Republika Hrvatska postaje članicom Europske unije u trenutku velikih promjena u ribarstvu na nacionalnoj kao i na EU razini. Stanje resursa pokazuje da je nužno poduzeti različite mjere upravljanja, smanjivanjem ribolovnog napora u nekim ključnim područ jima te donošenjem planova upravljanja za niz alata i vrsta koje oni iskorištavaju. Pritom je velik izazov pronaći pravu ravnotežu aktivnosti koja će osigurati održivost sektora, ali i očuvanje ribljeg fonda. Pred Hrvatskom je također izazov načina osiguranja nastavka same djelatnosti ribolova, imajući u vidu cjelokupnu gospodarsku krizu. Također, ona mora pripremiti i provesti i niz tehničkih mjera koje za cilj imaju bolju uspostavu i rad samog 18 sektora. Mora osigurati odgovarajući mehanizam nadzora količina ulova koje dolaze na tržište, za što su prijeko potrebna i određena sredstava iz Unije. Zadruge, interesne skupine, potencijalne organizacije proizvođača moraju dobiti odgovarajuće i pravodobne informacije te uspostaviti kontakte sa svojim partnerima kako bi njihovi interesi mogli biti najbolje zastupljeni u razgovorima. Nužna je uspostava odgovarajućeg dijaloga i načina distribucije informacija između administracije i sektora, što je važan dio provedbe propisa osiguranja dugoročne održivosti, ali i kod usvajanja stavova koji štite ključne interese ribarstva. Upravo na tom tragu je i cilj ove knjižice: pružiti ribarima, ali i ostalim zainteresiranim sudionicima u sektoru ribarstva, osnovne informacije o načelima održivog nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. Prema tumačenju autora, zadaća je održivog ribolova nadzirati one čimbenike koji se mogu regulirati tijekom ribolova radi zadržavanja dovoljne količine jedinki u moru, dostatnih za normalno prirodno obnavljanje. Kako procesi zaduženi za povećanje biomase populacije ovise uglavnom o čimbenicima okoliša i biološkim značajkama vrste (novačenje i rast), na njih se u pravilu ne može utjecati. No može se djelovati, u smislu promjene dinamičke ravno teže, na smanjenje ribolovne smrtnosti i to različitim načinima smanjenja ribolovnog napora (broja brodova, radnih dana, područja eksploatacije i slično) ili promjenama lovnosti pojedinih ribolovnih alata, tj. smanjivanjem učinkovitosti i po većavanjem njihove selektivnosti (različite promjene u tehničko-konstrukcijskim obilježjima alata, kao npr. povećanjem oka mreže, smanjivanjem dimenzija ribolovnih alata i sl.). U ovome izdanju su u posebnom poglavlju obrađene mjere regulacije ribolova, koje služe za usklađivanje razine iskorištavanja i ribolovnog napora sa stanjem obnovljivih resursa, a propisane su različitim nacionalnim zakonskim i podzakonskim aktima, vezanim za morsko ribarstvo te međunarodne obveze. Pritom je bitno naglašena i potreba međunarodne suradnje u upravljanju djeljivim resursima. U knjižici su prikazani zanimljivi usporedni podaci o ulovu koji ostvaruju hrvatska i talijanska ribolovna flota. Hrvatska u ukupnom ulovu sudjeluje sa svega 24%, a situacija je još nepovoljnija ako se promatra samo koćarski ribolov: udio Hrvatske ovdje čini oko 8% ukupnog ulova. Ako se promatra samo područje sjevernoga i srednjeg Jadrana (GSA 17), hrvatski udio u ukupnom ulovu čini oko 30%, a u koćarskom ribolovu oko 12-14%. Ukupni domaći ulov u 2008. iznosio je 49.011 t, u 2009. g. 55.364 t, a u 2011. g. 70.353 t. Vrijednost ulova svih vrsta procjenjuje se na 60 mil. eura, a ukupna vrijednost proizvodnje u ribarstvu – što obuhvaća dakle i uzgoj i ulov i preradu – doseže 200 mil. eura godišnje. Hrvatska ribolovna flota broji približno 4000 plovila. Knjižica o hrvatskom morskom ribarstvu, puna je i mnogih drugih vrijednih podataka, a objavljena je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede RH (Upravom ribarstva), u okviru provedbe GEF/UNDP projekta “Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali – COAST”. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PROJEKT UNDP-a NOVE ENERGETSKE ZADRUGE Hrvatski savez zadruga uključen je u projekt UNDP-a (Program za razvoj) o energetskim zadrugama. Riječ je o suradnji s institucijom UN-a koja postoji u Hrvatskoj od 1996. godine, kad je utemeljen prvi Ured za vezu. Ured je prerastao u Nacionalni ured stalnog predstavnika 2001. godine. Postojanje UNDP-a u Hrvatskoj temelji se na Standardnom osnovnom sporazumu o pomoći UNDP-a s hrvatskom Vladom Jole Bolić U NDP Hrvatska usmjeren je, među ostalim, na regionalni razvoj i društveno-gospodarski oporavak manje razvijenih područja pogođenih ratom, na smanjenje siromaštva i socijalno uključivanje ranjivih skupina, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ... Nakon održane tribine u gradu Zagrebu u svibnju 2012. na kojoj se raspravljalo o tome kako i zašto osnovati energetsku zadrugu, sada se već može govoriti i o prvim rezultatima u osnivanju tih zadruga. To je potvrđeno na sastanku o daljnjem ostvarivanju ovog projekta na kome su sudjelovale i Vedrana Stecca, predsjednica HSZ te Ilda Stanojveć iz HSZ-a. Prošlogodišnja tribina kao zaključak imala je nastojanje da se ponajprije započne s ostvarivanjem Pilot-projekt energetskih zadruga, dakle da se isproba u praksi nekoliko različitih modela funkcioniranja zadruga te da se prati uspješnost pojedinog modela, zatim koje su moguće prepreke, da počne s kartiranjem lokacija zainteresiranih za energetske zadruge i sl. Već je učinjena određena međunarodna poveznica pa se surađuje sa sličnim projektima iz Njemačke, analizira rad svih partnera na projektu i utvrđuje plan aktivnosti u 2013. godini. Između ostalog, povećava se broj sredina zainteresiranih za osnivanje zadruga, a primjerice na Krku to je već učinjeno, zatim je tu Ozalj pa Križevci, neka mjesta u Slavoniji i pojedini otoci. Održavaju se tribine o energetici i korištenju obnovljivih izvora (sunčana energija, bioplin, vjetroenergija), održavaju se radionice o mogućnostima osnivanja energetskih zadruga, održane su i međunarodne konferencije o toj temi u Sloveniji, Osijeku, uspostavljaju se modeli financiranja. www.zadruge.hr Zadruge moraju poslovati po hrvatskim zakonima Kao primjer pilot-projekta energetske zadruge iznesen je onaj s otoka Krka, gdje se najdalje otišlo u njegovoj primjeni. Izrađen je promotivni materijal s anketom za otočane i odziv je velik. Navedeno je pet koraka kako do sunčeve energije: poslati upit, kontaktirati, obaviti izmjere, utvrditi prijedlog i potom ostvariti ugradnju konkretnog uređaja. Već je sada jasno da poslovanje putem zadruge donosi znatne uštede kod nabave materijala i izvođenja radova, a cijene se u nekim situacijama mogu spustiti i do 50 posto. Inicijatori osnivanja energetske zadruge (govorio je Darko Šegota), primjerice u Ozlju, istaknuli su problem o tome kakvu zadrugu osnovati: socijalnu, neprofitnu, koja bi usko surađivala s lokalnom zajednicom, odnosno višak ostvarene dobiti uplaćivala u lokalnu blagajnu – ili osnovati zadrugu prema svim načelima nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. zadrugarstva kao poslovni subjekt, u kome zadrugari stječu i svojim odlukama raspoređuju ostvarenu dobit, u kojoj će zadrugari imati mogućnost nadzora, demokratskog odlučivanja i sl. Za sada oni žele zadrugu obrtnika koji se udružuju kako bi ostvarivali konkretne projekte izgradnje i ugradnje uređaja (samo od domaćih proizvođača) za korištenje sunčeve energije i proizvodnje struje koja bi se potom prodavala HEP-u, a kasnije i korištenje biomase. Potaknuta istaknutim dvojbama o tome kakvu energetsku zadrugu osnovati, Ilda Stanojević naglasila je da postoje dvojbe vezane za financijske obveze utvrđene Zakonom o zadrugama i to će se pitanje morati pomnije objasniti i uz pomoć Ministarstva financija. Različite isplate “na crno” i sl. morat će se regulirati kako tu ne bi kršili zakonske odredbe i time nanosili štetu ugledu zadrugarstva. Zadruge, kako je istaknula I. Stanojević trebaju biti ozbiljni poslovni subjekti koji posluju po hrvatskim zakonima. 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA ZAKLJUČCI SASTANKA U UNDP-u • Dati pregled primjera dobre prakse iz EU-a, ali s prikazanom legislativom uređenja zadruga i postojećim poslovnim modelima tih država (UNDP dogovorio prezentaciju i radionicu u Hrvatskoj od strane EU-Federacije energetskih zadruga. Točan termin će biti dogovoren). • Zajednička inicijativa: osnovati Ra dnu skupinu za formiranje energetskih zadruga u Hrvatskoj koja bi se sastojala od prisutnih zainteresiranih partnera, sa zajedničkim ciljem osnivanja energetskih zadruga kao relevantnog igrača na tržištu OIE-a. • Definirati prijedloge poslovnih mo dela poslovanja energetskih zadruga unutar manjih grupa Radne skupine te ih raspraviti na sljedećem sastanku (26. ožujka u 9,30h u UNDP-u; • 4 – 5 različitih “špranci" osnivanja zadruga, ovisno o tehnologijama ili primjeni OIE-a). • Raspraviti predložene poslovne modele osnivanja energetskih zadruga i dogovoriti osnivanje pilot-projekata. • Pokrenuti pilot-projekte na nekoliko lokacija koji bi ispitali prepreke u praksi, a na temelju njih steći iskustva o potencijalnim barijerama i kako ih prevladati. • Komunikacija s potencijalnim part nerima – ministarstvima na ideji poticanja osnivanja energetskih zadruga. Sredstva iz fondova EU-a mogu koristiti samo dobro organizirani subjekti Na skupu je naglašena odgovornost lokalne zajednice za zadruge kao i obveza zadruge da živi u zajednici i pruža joj mogućnost razvoja, zapošljava i sl. Zadruge koje se osnivaju za ovo područje ili već postojeće mogu se javiti (aplicirati) na kreditna i nepovratna sredstva potpora, te kod HABOR-a, gdje je moguće ostvariti povoljni kredit (kamata 4 posto i poček 3 godine). No energetske zadruge i projekt o tome nužno je dorađivati, demokratizirati i povezivati sve koji provedbeno i odgovorno tu mogu pomoći. To je važno jer da bi se koristila sredstva fondova iz EU-a moraju postojati dobro organizirani subjekti (zadruge), sposobni da predlože kvalitetne programe i preuzmu odgovornost za obveze iz projekata. Vedrana Stecca tako je naglasila kako su moguće i izmjene i dopune postojećeg Zakona o zadrugama, mada je prošlo tek nešto više od godine dana od početka njegove primjene. U praksi se, naime, pokazalo da se moraju detaljnije i jasnije riješiti problemi oko dohodaka, profitnih i neprofitnih oblika i sl. Uskoro se, zaključeno je među ostalim, očekuje posebna brošura u kojoj će se navesti svi oblici i mogućnosti kod osnivanja energetskih zadruga i sve tehničke i tehnološke odrednice o tome kako i gdje je moguće primjenjivati nova tehnološka rješenje kod energetike. Usto uspostavit će se i posebna web-stranica koja će biti na usluzi svim zainteresiranima. Naravno, i s ovog skupa istaknuta je nužnost znatno veće edukacije o mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije. O zadruzi u Ozlju govorio je g. Šegota (u sredini) RIJEKA SAJAM ZADRUGA HRVATSKIH BRANITELJA Zvonko Čokljat U organizaciji Ministarstva branitelja, u Rijeci je održan “Sajam zadruga hrvatskih branitelja" koji je privukao pozornost posjetitelja kao i medija, a riječi dobrodošlice uputili su gradonačelnik Vojko Obersnel i primorsko-goranski župan Vidoje Vujić. Događanja na sajmu odvijala su se unutar dva prostora. Tako su na riječkome Trgu braniteljske zadruge predstavile svoje proizvode, gdje su štandovi bili ispunjeni prehrambenim proizvodima, suvenirima i promotivnim materijalima. A pored izložbeno-prodajnoga prostora, sajam je ponudio i zanimljivosti koje su se odvijale unutar Gradske vijećnice. Tu je potpisan i Sporazum o suradnji između Ministarstva branitelja, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetike. U sklopu programa predstavljeno je i nekoliko zadruga hrvatskih branitelja čiji proizvodi bi mogli zauzeti mjesto u ponudi hotela i restorana u okviru nadolazeće turističke sezone. Na programu sajma ponuđena je i radionica na kojoj su u prvi plan istaknute teme vezane za proizvodnju u skladu s očuvanjem prirode, s naglaskom na ekološku proizvodnju, a predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je poticajne mjere kojima će ta institucija u 2013. godini sufinancirati projekte braniteljskih zadruga. Na toj radionici pozornost je privukla i tema o značaju organiziranja proizvođača unutar proizvođačkih skupina i organizacija. 20 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PRILIKA ZA PODUZETNIKE POČETNIKE H rvatska gospodarska komora organizirala je susret s mladim poduzetnicima koji žele ili već posluju u vlastitim tvrtkama, i upoznala ih s projektom Erazmus za poduzetnike početnike. Odazvalo se 40-ak mladih ljudi. Cilj ovog projekta je da se odaberu oni koji ispunjavaju uvjete i žele se baviti poduzteništvom, te da im se pomogne da u programu razmjene i boravka u zemljama EU-a steknu nova znanja i neke vještine koje su im nužne, ako imaju namjeru razviti određeni posao. Prilika je to za mnoge koji su na zavodima za zapošljavanje ali i onih koji su već razvili neki posao, a dobro im može doći boravak u tvrtkama s europskim iskustvima. Vrijednost ovog projekta je 170.000 eura, a očekuje se da će se HGK-u, kao pomagaču u ovom projektu za 2013., javiti mladi ljudi za ukupno 10 razmjena. Svi su troškovi boravka u inozemstvu i put pokriveni iz sredstava projekta. Potencijalni mladi poduzetnici mogu se javiti HGK-u i uključiti se u projekt. Prilika je to i za one mlade ljude koji se žele uključiti u projekt s nakanom da se susretnu s nekom od europskih zadruga i tamo borave, ovisno o mogućnostima od 1 do 6 mjeseci. (J.B.) www.zadruge.hr Tompojevci STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA PČELARE Dalibor Bajči R eferalni centar Tompojevci u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka, organizirao je od 16. siječnja do 23. veljače stručno osposobljavanje za pčelare, članove zadruga hrvatskih branitelja. Stručno osposobljavanje vodio je prof. dr. Zlatko Puškadija, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Osijek, unutar zacrtanoga programa pet radionica. Program osposobljavanja završilo je četrdeset pčelara, od kojih su dvadeset i pet hrvatski branitelji ili članovi zadruga hrvatskih branitelja. Pet radionica održanih u kratkom razdoblju bile su tematski pogođene, a na njima su, primjerice, prezentirane ove teme: Život pčelinje zajednice, Tehnologiji pčelarenja, Formiranje i njega nukleusa, Mliječ i propolis te Prehrana i bolesti pčela. Prilikom dodjele potvrda o stručnoj osposobljenosti naglašeno je kako bi zadruge hrvatskih branitelja trebale biti jedan od nositelja razvoja ruralnih područja Republike Hrvatske. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. 21 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 11. SUSRET GOSPODARSTVENIKA U ovoj županiji nijedan razvojni pokazatelj ne pokazuje negativan rast, a među privrednim subjektima je i 31 zadruga. U Županiji zagrebačkoj trenutno se ostvaruju dvije najveće investicije u Hrvatskoj, raste broj zaposlenih, prihodi ... K ada su gotovo svi statistički pokazatelji o kretanju hrvatskoga gospodarstva neobećavajući i tjeraju na zabrinutost, Zagrebačka županija ili kako je nazivaju, prsten oko Zagreba, može služiti za primjer. To se moglo čuti i vidjeti na 11. susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije, održanog potkraj veljače 2013. U županiji niti jedan razvojni pokazatelj ne pokazuje negativan rast, a među privrednim subjektima je i 31 zadruga. Odlične prezentacije koju su održali: Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta iz Zagreba, župan i njegovi suradnici, jasno su pokazale da se tu ozbiljno radi te da se otvaraju nove mogućnosti u korištenju poticajnih županijskih kao i državnih sredstava te onih iz EU-a. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, naglasio je kako se trenutno dvije najveće investicije u Hrvatskoj događaju upravo u ovoj županiji, a to su proizvodni pogon Plive u Savskom Marofu te Poslovni centar IKEA-e u Rugvici. Podsjetio je i na mnogobrojna druga ulaganja, ostvarena u poduzetničkim zonama na ovome području. U prvih devet mjeseci 2012. godine (zadnji podaci FINA-e za 2012.) poduzetnici s područja Zagrebačke županije, ukupno gledajući, uspješno su poslovali jer su ukupni prihodi vrijednosno bili veći od rashoda. Ostvarena je bruto dobit od 780 milijuna kuna na razini županije ili 8 posto veća u odnosu na 2011. godinu. Ukupni ostvareni prihodi su za 3 posto veći, a broj zaposlenih bio je za 4,7 posto veći u odnosu na rujan 2011. g. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom radniku kod poduzetnika za prvih devet mjeseci 2012. godine iznosila je 4659 kuna. Prema tom pokazatelju Zagrebačka županija je treća, iza Istarske županije i Grada Zagreba. Nedavno predstavljeno Izvješće o stanju u prostoru Hrvatske za 2012. godinu, prema socijalno- 22 gospodarskoj strukturi, svrstava Zagrebačku županiju u treću skupinu s indeksom razvijenosti između 100 i 125 posto. “Indeks Zagrebačke županije je 123 posto te ih svega dva postotna boda dijele od ulaska u četvrtu skupinu u kojoj su Zagreb, Istarska te Primorsko-goranska županija” – pojasnio je župan. Naglasio je i kako u Proračunu za 2013. godinu, ukupno najveće iznose čine različite i brojne mjere potpora, namijenjene povećanju konkurentske sposobnosti poduzetnika i poljoprivrednika kao i stvaranju prostornih, infrastrukturnih i institucionalnih uvjeta za realizaciju investicijskih projekata na području županije. Tako su za male i srednje poduzetnike predviđene dvije kreditne linije, jamstva za kredite te bespovratne potpore i subvencije. I dalje će se sufinancirati razvoj poduzetničkih zona, razvoj turizma, programi energetske učinkovitosti, različite eduka- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. cije kojima se nastoji povećati zapošljavanje nezaposlenih. Za te, ali i mnoge druge programe i mjere, Zagrebačka županija je osigurala 26,8 milijuna kuna. Ove godine jedina je u Hrvatskoj osigurala i 21 milijun kuna za izradu dokumentacije za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. U poljoprivredi i ruralnom razvitku ove će se godine dodjeljivati bespovratna sredstava za subvencije i potpore kapitalnim ulaganjima. Sredstva su osigurana i za donacije u poljoprivredi, lovstvo, izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnim područjima kao i razvojne projekte. Za ulaganja u poljoprivredi u ovoj godini osigurano je više od 21 milijun kuna. Evo prilike mladim ljudima koji žele svoju poduzetničku ideju pretvoriti u stvarnost, a našim novim zadrugarima kao i postojećima to je šansa da dođu do sredstava za ostvarivanje svojih poslovnih planova. (J.B.) www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA RIJEKA PREDSTAVLJEN PROGRAM ‘IMPULS 2013.’ Poticajne mjere za malo i srednje poduzetništvo ove godine su povećane, a smanjen je opseg tražene dokumentacije Zvonko Čokljat U prepunoj vijećnici Grada Rijeke, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hamag Investa, predstavljen je program poticajnih mjera “IMPULS 2013", namijenjen poduzetnicima, jedinicama lokalne samouprave i institucijama. Program su predstavili: pomoćnica ministra Dijana Bezjak, voditeljica programa za poduzetništvo Vlatka Mlakar te predsjednik Uprave Hamag Investa Darko Liović. Osvrtom na sve donesene mjere unutar programa subvencija, predavači su naglasili kako se objavljeni natječaj, po sadržaju i tehničkoj provedbi, razlikuje od prošlogodišnjeg po tome što su sredstva uvećana i što je smanjen opseg tražene dokumentacije koju poduzetnici dostavljaju putem natječaja. Pored toga, objavljeni natječaj, za razliku od proteklih godina, sveden je na samo četiri mjere: Mjera A – Razvoj mikropoduzetništva i obrta; Mjera B – Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika; Mjera C – Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja i Mjera D – Obrazovanje za poduzetništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta. Svaka od tih mjera sadrži nekoliko poziva ili aktivnosti. Tako je u Mjeri A, pod aktivnostima A4 i A5, izdvojeno “Zadružno poduzetništvo” i “Jačanje poslovne konkurentnosti klastera”. Time je zadrugama upućen poziv za sudjelovanjem u natječaju za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava. "Poduzetnički impuls 2013." bit će predstavljen u 24 grada Republike Hrvatske. www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. 23 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA OCJENJIVANJE MLADIH ZADRUŽNIH VINA Zoran Starešina Davorin Papeš H rvatski poljoprivredni zadružni saveza organizirao je u siječnju 2013. ocjensko kušanje mladih zadružnih vina. Posebnost ove manifestacije je da vina ocjenjuju zadružni enolozi, dakle kolege ocjenjuju vina kolegama. To ocjenjivanje je tradicionalno i pokriva sve zadružne vinarije u Hrvatskoj, ima edukativni karakter, a ocjene vina ne objavljuju se u glasilima, već služe samo proizvođaču kao orijentacija u proizvodnji. Ove godine pristiglo je 37 uzoraka iz raznih hrvatskih vinogorja, od čega 14 iz Primorja i Dalmacije, a 23 iz kontinentalnog dijela. Zastupljenost proizvođača je bila jednaka – 8 iz primorskih vinorodnih krajeva i 8 s hrvatskoga kontinenta. Na ocjenjivanju su tako bila vina poljoprivrednih zadruga: Ivanca, Plešivice, Sv. Križa Začretja, Daruvara, Lovasa, Potomja, Kune, Putnikovića, Stona, Vrbanja, Polača i Vrbnika. Tri vina ocijenjena su zlatnima, dvadeset vina srebrenima i tri brončanim odličjima. Šest vina je odbačeno zbog grešaka ili mana. Ocjenjivanje mladih vina je specifičnost i moglo bi se reći da je to više edukativno, podrumarsko, savjetodavno ocjenjivanje koje se organizira u povodu početka radova u vinogradu, odnosno prigodom spomendana sv. Vinka, zaštitnika vinogradara. 4/1 5/0 4/1 3/0 6/1 1/0 Ukupan broj uzoraka vina i teritorijalna raspodIjeljenost 1/1 OCJENSKO KUŠANJE 2013: VINA 24 1/2 bijela crvena Ukupno 26 11 Primorje i Dalmacija 6 8 Kontinent 20 3 1/5 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr ČLANCI ULOGA ZADRUGE U GOSPODARSTVU Jesmo li, i koliko, svjesni doprinosa hrvatskoga zadružnog organiziranja u snaženju učinkovitosti funkcioniranja nacionalnoga gospodarskog sustava? Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik Z emlje koje istinski žele zaštititi svoje usitnjene i neorganizirane nacionalne resurse, nastoje ih najprije poslovno organizirati i postaviti u gospodarski i organizacijski racionalnu funkciju. Relativno brzo i učinkovitije od sadašnje, neracionalne uloge, moguće ih je, putem zadružnog sustava organiziranja okrupnjavati, a cjelokupni gospodarski potencijal zemlje resursno ojačati, ali i organizacijski kvalitetnije postaviti nacionalnu konkurentnost u novonastalim tržišnim asocijacijama i globalizacijama. Zadružno organiziranja je specifični oblik organiziranja i poslovanja prema zadružnim načelima i dio je sveukupnog organiziranja nacionalnih gospodarstava i njezinih resursa, posebice njezinih “najslabijih” dijelova. Istican kao poseban oblik, zadružno organiziranje ne smije biti i nije izvan funkcije toga nacionalnoga gospodarstva. Upravo obrnuto, zadružnim sustavom organiziranja i poslovanja jača se razvojni potencijal, konkurentnost, poslovna samoodrživost i upravljivost te primjenjivost i provodljivost mjera makroekonomske politike nacionalnih vlada (a što je, držim, aktualna slabost), do posljednjeg pojedinca, odnosno njegovih resursa, čineći tako cjelokupni nacionalni, poslovni, sustav učinkovitijim. Tako se i na taj način njime može djelotvornije upravljati, a poslovni sustav lakše “nadzirati” u provedbi gospodarskih mjera (npr. aplikacije prema razvojnim fondovima EU-a), koje poduzimaju nacionalne vlade te se brzo i lako može uvidjeti učinkovitost tih mjera (potpora i sl.). Putem zadružnog sustava organizacije provedba mjera se manje “mrvi” i “modificira” te kao cjelovite i konzistentne lakše dolaze do svakog pojedinca, odnosno do najusitnjenijeg vlasnika nacionalnog resursa. Dakle, zadrugarstvo je izrazito pogodan oblik organizacije ili put provedbe makroekonomskog menadžmenta vlade pre ma dijelovima svoje usitnjene gospodarske strukture. Riječju, lakše je upravljati i razvojno poticati cjelokupni resursni potencijal gospodarstva (zemljište, rad, ka- www.zadruge.hr pital i znanje). Svakako, sve to u okvirima nenarušavanja međunarodnoga zadružnog načela o poslovnoj neutralnosti zadruga, a kojeg uvažavaju i zemlje uzornog zadrugarstva, poput Italije, Danske, Švedske i Španjolske, a da to ne proturječi, prvotnoj, učinkovitosti i skrbi države. Pri tome racionalnost i učinkovitost nacionalnoga zadružnog sustava organiziranja razumijeva njegovu vrlo odgovornu uloge u nacionalnom gospodarskom razvoju, koju smo isticali. Da bi to mogao ostvariti, zadružni sustav, odnosno njegova organizacijska piramida, mora dobiti pravo respektiranja ustrojbene hijerarhije svih, jer jedino tako on može biti u cijelosti odgovoran za nacionalno zadrugarstvo. U protivnom sustav gubi svoju, toliko potrebnu i u međunarodnim standardima isticanu, samostalnost i odgovornost za funkcioniranje nacionalnoga zadružnog sustava, koji posebno ističe brigu za zajednicu. “Vrh ustrojbene piramide” mora uživati nesputanu slobodu svih u provedbi svojih aktivnostima zadružnom subordinacijom i hijerarhijom jer se tek tada, s pravom, može postavljati pitanje i njezine odgovornosti za sustav. U suprotnom sustav će biti, uz najbolje zakonske i druge pravne akte, normativno jak ali provedbeno i životno (poslovno) slab. Paralelizmi u shvaćanju nadležnosti za zadružno organiziranje, diverzificirana odgovornost financijskih i drugih vidova potpora zadrugama, na različitim razinama vlasti i to unutar istoga nacionalnoga zadružnog sustava, uobičajeno je narušavanje zadružne solidarnosti, regionalne i granske, te je sigurno slabljenje sustava u očima njihovih članova. Pri tome je vjerojatno da zadružni sustav neće moći izvršiti svoju opću misiju u snaženju učinkovitosti funkcioniranja nacionalnoga gospodarstva putem zadruge kao nositelja zadružnog organiziranja. Strateško promišljanje o zadrugarstvu je hvalevrijedno i ne bi trebalo biti samo formalno i deklarativno te bi trebalo biti sastavljeno od kompetentnih znalaca (bez uvrede za bilo koga), ljudi, nositelja pri- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. mjera dobre zadružne prakse, javnih institucija vlasti, akademske i znanstvene zajednice, da može jamčiti, ozbiljan i dugoročan razvojni hod hrvatske zadružne prakse. Pri tome ti bi znalci, ili tim, trebali osmisliti i razraditi jasan strateški hodogram razvoja hrvatskog zadrugarstva s vremenskim gantogramom. U definiranju zadružne strategije takav strateški tim morao bi respektirati aktualni trenutak i predviđajuće vjerojatnosti gospodarskih, društvenih i političkih kretanja u budućoj zajednici – EU-u. To je zahtjevan posao koji traži jedinstvenu podršku vlade i koordinaciju HSZ-a, s apsolutnim pravom nadzora mogućih devijantnih ponašanja u sustavu. Jedino je tako moguće izbjeći, povijesno, drugu degradaciju i devalvaciju zadrugarstva i zadružnog organiziranja u nas s njezinim neupitnim prednostima. To posebice kada se u nas službeno nude kvazi-zadružni modeli organiziranja, i to u predvečerje ulaska Republike Hrvatske i njezinih resursa u Europsku uniju. Najčešće su to od strane zemalja EU-a poticani oblici “tržišnog okrupnjavanja” i to u obliku različitih alternativa zadružnom organiziranju “vlasnički malih” (kako se ističe) nacionalnih resursa, kroz proizvođačke organizacije i druge sinonime “interesnog” udruživanja i organiziranja. Rekli bismo, nasuprotno stoljeću i pol, u svijetu i pojedinim zemljama, stare i uspješne zadružne prakse. Razumno je upitati, zašto? I na kraju, ovo je djelić razmišljanja koja se ovim člankom nude i drugima na uvid, ne s ciljem unisonosti s autorom, već želje da se potakne istinsko promišljanje i rasprava te podrška (medijska i svaka druga) sadašnjem i budućem sustavu hrvatskoga zadružnog promišljanja, prakse i organiziranja. Pri tome, valja nastojati učiniti nacionalni zadružni sustav organiziranja stabilnim te mu dati pravu funkciju, što je zadatak svih u tome (teoretika i praktika) te ga učiniti djelotvornijom potporom za učinkovitije funkcioniranje nacionalnoga gospodarstva, a posebice nekih resursno, slabije vlasnički organiziranih grana. 25 ČLANCI Studentska razmatranja o zadružnom organiziranju (4. dio) MAKROEKONOMSKO VREDNOVANJE I RAZVOJ KREDITNIH UNIJA NA PRIMJERU RH Kreditne unije i slične financijske institucije danas poslovno djeluju u više od sto zemalja svijeta, a u zemljama-članicama EU-a ima više od 130.000 kreditnih unija u kojima je organizirano 83 milijuna članova i zaposleno više od 2,3 milijuna djelatnika. Od ukupno 36 kreditnih unija u Hrvatskoj, svega ih je 26 aktivnih Dario Gazić, mag. ing. agr.* Aleksandar Nedanov, dipl. ing.** O samnaesto stoljeće često je u povijesnim literaturnim pregledima nazivano stoljećem ideologija. To je vrijeme kada Europu potresaju nemiri i nacionalne revolucije, to je vrijeme javljanja prosvjetitelja i jačanja građanske svijesti. To je vrijeme iz kojeg i ideologija štedno-kreditnog zadrugarstva vuče svoje korijene. Prvotno se štedno-kreditne zadruge (danas kreditne unije) javljaju na prostorima današnje Njemačke, odakle se vrlo brzo šire čitavim svijetom. Kreditne unije predstavljaju financijske institucije koje putem uzajamne pomoći unaprjeđuju i zaštićuju svoje ekonomske i druge profesionalne interese. Stavljajući ljudske potrebe i koristi ispred ekonomske dobiti u središte poslovanja, kreditne unije ne pate od istog problema financiranja kao ostala financijska i nefinancijska poduzeća u kojima je indikator financijske dobiti jedina i glavna značajka uspješnog poslovanja. Istraživanja pokazuju kako društva s višom razinom udruživanja, povjerenja i demokratskog odlu* ** 26 Student na diplomskom MS studiju Agrobiznis i ruralni razvitak, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i ruralni razvoj, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb čivanja ostvaruju i bolje ekonomske rezultate o čemu svjedoče podaci iz cijelog svijeta. Također, rezultati pokazuju kako poljoprivrednici znatno više preferiraju i koriste informacije o novitetima-inovacijama u poslovanju od strane svojih lokalnih kreditnih unija nego od strane znanstvenika. Svaki treći Kanađanin član je zadružno-kreditnog sustava Kreditne unije i njima slične financijske institucije danas poslovno djeluju u više od sto zemalja svijeta. Svakako najzanimljiviji podaci dolaze iz najrazvijenijih zemalja svijeta! Primjerice, tako svaki treći Kanađanin član je zadružno-kreditnog sustava. Njihovo djelovanje uključuje više od 200 milijuna članova, a svojim poslovanjem kreditne unije i njima slične uzajamne institucije (mutual institutions) financijski uslužuju 13% populacije svijeta (Global 300 Report, 2010). U zemljama u razvoju one igraju važnu ulogu u ekonomskom razvoju i svjedoče o uspješnosti poslovanja. Zadružne banke i kreditne unije u svijetu ostvaruju prihode od 430 milijardi dolara i zauzimaju drugu poziciju u cijelom zadružnom sektoru, odmah poslije poljoprivrednih zadruga, s prihodima od 472 milijardi dolara. U zemljama članicama EU-a danas djeluje više od nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. 130.000 kreditnih unija u kojima je organizirano 83 milijuna članova i zaposleno više od 2,3 milijuna djelatnika. Najrazvijenije mreže kreditnih unija nalaze se u zemljama Velike Britanije, Irskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Estoniji, Latviji, Švedskoj i Austriji. U studenom 2011. započela je globalna akcija pod nazivom Bank Transfer Day, čija osnovna ideja bila je prebacivanje kapitala iz komercijalno financijskih institucija u neprofitne kreditne unije. Kampanju je organizirala Kristen Christian putem društvene mreže Facebook, kada je saznala da Bank of America planira naplaćivati mjesečnu naknadu za vođenje njezina računa u iznosu od 5 dolara! Njezine aktivnosti u podizanju svijesti i neetičnim aktivnostima komercijalnih banaka nesvjesno su prerasle u pokret na nacionalnoj ali i široj razini, uključujući osim SAD-a i Kanadu. Rezultati tog pokreta su i više nego dovoljni da se uvide i shvate mogućnosti za Hrvatsku u poslovanju ovog sektora. U tih nekoliko dana, kreditne unije su privukle više od 40.000 novih članova i 80 milijuna dolara ušteđevina, što u prosjeku iznosi oko 2000 dolara po novom članu unije. Credit Union National Association objavilo je fascinantne rezultate koji kažu da je 650.000 ljudi u razdoblju od svega nekoliko dana napustilo komercijalne banke i unijelo 4,5 milijardi dolara u kreditne unije. www.zadruge.hr ČLANCI Štedionice ne primjenjuju zadružna načela Dok iskustva iz svijeta i Europe, svjedoče o zapanjujućim ekonomskim i društvenim mogućnostima takvog načina financiranja, iskustva iz Hrvatske pokazuju nešto drukčiju sliku. Nezadovoljavajući pravni okviri rezultiraju da danas od ukupno 36 kreditnih unija (devet ih je u postupku likvidacije, dok je jedna u stečaju) na prostorima Hrvatske ima 26 aktivnih kreditnih unija (HNB). Iako je štedno-kreditno zadrugarstvo u svijetu, najpoželjniji oblik financiranja vlasničkog kapitala u zadrugama, u nas su se izrodile u “forme" klasičnih financijskih institucija – štedionica, bez uvažavanja zadružnih načela poslovanja u njima, iako su se u prikupljanju sredstava, oslanjale na zadrugare i njihovu štednju. Osnovane kao štedno-kreditne zadruge, bez primjene zadružnih načela poslovnosti i ne služeći kao financijski servis zadružnog sustava, vrlo brzo su poslovno usahnule i još jednom kompromitirale naš zadružni sustav (Miroslav Tratnik, 2013.). Razloge tome svakako treba potražiti i u odgovarajućim zadružnopravnim okvirima. Formiranje pravnih okvira ovih financijskih institucija u Hrvatskoj karakterizira nešto drukčija slika od ostatka zadružnog sektora. Pravno pitanje štedno-kreditnih zadruga u Hrvatskoj rješavalo se nizom zakona. Dok se prvim zakonom o štedno-kreditnim zadrugama (NN 47/1998) odredio identitet i omogućio njihov nastup na tržištu, zadnjim zakonom o kreditnim unijama (NN 141/2006) one formalno pravno evaluiraju u štedne banke ili kreditne unije. Potonji zakon ne samo da je nanovo narušio zadružni identitet, nego je i poticao njihov pad u svim brojčanim pokazateljima. Tako su u Hrvatskoj do kraja 2005. godine odobrenje za rad imale 124 štedno-kreditne zadruge koje su raspolagale s ukupnom bilancom od 1,5 milijardi kuna. S obzirom da je Zakon o kreditnim unijama (NN 141/2006) prisilio više od 80 štedno-kreditnih zadruga da pokrenu postupak likvidacije, javila se potreba za nadzorom nad tim pravnim subjektima. Uvođenje financijske revizije, pod nadležnošću Hrvatske narodne banke, rezultiralo je strožim nadzorom ali i transparentnim poslovanjem. Provođenje financijske revizije dobrodošao je ali nedostatan oblik revizije, koji omogućava poistovjećivanje kreditnih unija s klasičnim financijskim institucijama i štedio- www.zadruge.hr IZ SVIJETA nicama. Uvođenjem zadružne revizije ispitala bi se i primjena zadružnih načela unutar kreditnih unija, ali i u poslovanju s trećim osobama, čime bi se naglasile komparativne prednosti kreditnih unija i omogućilo njihovo ravnopravno nadmetanje s drugim oblicima financijskih institucija. Rješavanje njihovoga pravnog pitanja provlačilo je određena ograničenja. Prema zakonu (NN 47/1998), štedno-kreditne zadruge su mogle obavljati platni promet za svoje članove samo na temelju ugovora sklopljenog s poslovnom bankom s kojom zadruga ima račun za redovito poslovanje. Jednostavnije rečeno, poslovna banka morala je na temelju tog ugovora “povjeriti" zadruzi obavljanje poslova platnog prometa za njezine zadrugare, a u ime i za račun banke. Time su štednokreditne zadruge nakratko postale zarobljenikom klasičnih financijskih institucija i nesređenih pravnih okvira. Negativan učinak lokalnog karaktera djelovanja kreditnih unija u Hrvatskoj, djelomično je “ublažen" zadnjim Zakonom o kreditnim unijama (NN 25/2009), gdje im je dana mogućnost licenciranja za obavljanje poslova platnog prometa. Zakon o europskoj zadruzi potaknut će razvoj kreditnih unija Treba uzeti u obzir i Zakon o europskoj zadruzi (SCE) (NN 63/2008) koji bi trebao ukloniti nedostatak lokalnoga karaktera kreditnih unija u budućnosti i omogućiti im prekogranični utjecaj bez dodatnih troškova. Takva vrsta suradnje povećala bi konkurentnost zadruga, olakšala im pristup i omogućila zajednički nastup na europskom tržištu. Problem bi za hrvatske kreditne unije mogla predstavljati visina iznosa temeljnoga kapitala za osnivanje europske zadruge u iznosu od 30.000 eura. Iako ima određene nedostatke, mišljenja smo da je kvalitativno najbolje uređen zadružni zakon. S jedne strane, štedno-kreditne zadruge izgubile su identitet i uvedena je financijska revizija koja je ubrzala i u negativnom kontekstu “pojednostavnila" strukturu bankarskog sektora Hrvatske, izostavljajući posebnosti takvoga sveprisutnog načina financiranja. S druge strane, usklađivanjem s europskom legislativom dani su dobri temelji za daljnje dugoročno i pravično poslovanje kreditnih unija na prostorima Republike Hrvatske. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. PORTOROŽ POTPORA RAZVOJU ZADRUGARSTVA U REGIJI Vedrana Stecca T radicionalni, četrdeseti po redu, susret slovenskih zadrugara održao se u Portorožu 5. i 6. ožujka 2013. Na ovome skupu sudjelovali su i predstavnici Europske komisije, zatim predsjednik Copa-Cogeca s izlaganjima o poljoprivrednoj politici u EU-u te slovenski predstavnici resornog ministarstva i parlamenta. Predstavnici zadružnih saveza Hrvatske, Vojvodine, Srbije i Makedonije zauzimali su značajno mjesto na skupu, nastavljajući tradiciju podrške razvoju zadrugarstva u regiji, u okviru europskog zadrugarstva. Činjenica da u Sloveniji 78 posto poljoprivredne proizvodnje pokrivaju zadruge, vrlo je očit pokazatelj značaja zadrugarstva u toj privrednoj grani. Republika Slovenija usvojila je rezoluciju o izlasku iz krize te zadrugama namijenila posebno mjesto. Pozitivnim pristupom zadrugarstvu, koje je prepoznato kao najinovativniji sektor, s lokalnom prisutnošću pruža najveće mogućnosti za iskorištavanje potencijala lokalne zajednice. Na taj način predviđaju mogućnost za otvaranje 50.000 novih radnih mjesta. Na ovome zadružnom skupu, pored ostalog, ukazano je i na važnost proizvodnje zdrave hrane. Primjerice, ako se u nekoj zemlji uzgajaju životinje, a u drugoj pakira, u trećoj prepakira, tada se ne može jamčiti zdrava hrana. Poruka je zadrugara da se podrži domaće, tj. kupuje domaće, u čemu zadrugarstvo ima jednu od najvažnijih uloga. 27 IZ POVIJESTI TRAGOM MOSLAVAČKOG VINOGRADARSTVA (1) GORA MOSLAVAČKA I NJEZINI VINOGRADI Ove godine stota je obljetnica od utemeljenja Hrvatske vinske zadruge moslavačkih vinogradara u Voloderu (17. kolovoza 1913.). Iako je zadružni život vinorodne Moslavine u klasičnom smislu napušten prije pola stoljeća, ostavio je trajne temelje u vinogradarenju i prodrumarenju ove poznate hrvatske vinske regije. Nekih detalja vrijedno se podsjetiti od antičkih do današnjih dana, posebno u čuvanju i obnovi izvornih vinskih sorata s dominantnim škrletom Dragutin Pasarić O brdima dobrih vina u antici i srednjem vijeku P ovoljan zemljopisni položaj, osobito na južnim sunčanim obroncima Moslavačke gore, sastav tla i umjereno vlažna klima, od antičke davnine poticaj su vinogradarstvu u kraju od srednjeg vijeka poznatom pod imenom Moslavina. Pisani dokumenti upućuju o prvoj vinovoj lozi koju je za potrebe rimskih legija u nedalekom Sisku (Sisciji) zasadio car Klaudije (41. – 54.), pa je ovaj kraj u to doba pribavio i ime “brda dobrih vina”. Vinogradarstvo dio je tradicije i u stalnom usponu na području oko Moslavačke gore, neki smatraju nazvane i Mons Claudius, po već spomenutom rimskom caru Klaudiju. O uzgoju vinove loze u Moslavini potpuno uvjerljivo govori povijesna građa uz Pavlinski samostan Bl. Djevice Marije pod Garićem (1295. – 1544.). Na vinogradarski život autohtonoga moslavačkog stanovništva upućuje i dokument od 5. lipnja 1295., prema kojemu magister Tiburcije (utemeljitelj samostana), teško bolestan, tom samostanu sa svog posjeda Stupna, nedaleko župskog središta Gračenice, daruje komad zemlje s tri vinograda. Jedna od darovnica 1338. spominje na tim predjelima nove nasade, a sin gračeničkog plemića Dešena 1340. g. za spokoj duša svojih roditelja, posebno majke, daruje pavlinskom samostanu vinograd Hrastovec. Kmetska davanja i oporuke, osobito plemkinje Margarete iz 1465., navode ostavštinu pavlinskom samostanu: 5 bačava vina 28 u 500 kablova. U drugoj polovini 15. st. Turci povremeno provaljuju preko Une i Save, unoseći nemir i nesigurnost i u moslavačke krajeve. Posebno se to osjeća u 16. st. kada je zabilježena najveća propast vinograda. Poslije pobjeda i slabljena turske moći, Moslavina se ponovno naseljava, a u 18. st. za tadašnje prilike bilježi osjetan rast uzgoja i prerade grožđa. Moslavačka vina 1839. na međunarodnoj analizi u Beču Slobodno se može zaključiti: vinogradarstvo postaje značajnom granom gospodar- stva. To se u 19. st. posebno potvrđuje čak do međunarodnih analiza. Grof Erdödy godine 1839. šalje vina na analizu u Beč, gdje dobivaju povoljnu ocjenu. Uz ljubav prema moslavačkoj vinogradarskoj grudi, njezini vlasnici uvažavaju dragocjene savjete vinogradarske struke, pa se već šest uzoraka vina s brda Krmelovac 1852. godine pojavljuje na Prvoj izložbi domaćih proizvoda u organizaciji Hrvatsko-slavonskog društva, a kojoj potporu pružaju ban Josip Jelačić i kardinal Juraj Haulik. Brojne stranice “Gospodarskog lista", donose posebno perom Ljudevita Vukotinovića (1813. – 1893.), neizmjerno vrijedne detalje o vinogradarstvu Moslavine. Često se citira Stare klijeti u Moslavini nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr IZ POVIJESTI Ljudevit Vukotinović (crtež Ivana Milata) Uz antička jela i vino s imenom Klaudijeve suze Obnova na američkoj podlozi Vinograd u Boriku njegov članak u “Nevenu" iz 1854. godine “Gora moslavačka i njezini vinogradi”, ali sigurno ništa manje značajne nisu, dapače, česte teme objavljene u “Gospodarskom listu”. Otkrivaju se u njima mnoge pojedinosti od imena grožđa do spominjanja, već tada organiziranog, “društva vinotržvenoga". Godine 1862. u Moslavinu “dolazi odaslanik Sukov koji će podučiti u rezanju vinove loze Hooinbrenkovnim sustavom", čitamo između ostalog. Zauzimanjem ravnatelja novootvorenoga Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima – Dragutina Lambla, 22. srpnja 1863. otvorena je izložba vina u Križevcima. Bijelo vino s brda Goilo (proizvedeno 1861.) grofa Szechenyja dobilo je ocjenu “izvrstno vino". Prva gospodarska izložba u Zagrebu 1864. godine još više promiče moslavačka vina. Na njoj su u razredu IX. i X. izloženi: vino, žestoko piće i kvasina. Bakrenu (brončanu) medalju dobiva Mijo Novosel, župnik iz Volodera, dok je diploma dodijeljena Ivanu Mikoviću iz Ludine. Uspjehe prate i problemi, između ostaloga bolest grožđa zbornica 1868. godine, a tu je i vijest da je u Ludini stoka pojela vinovu lozu www.zadruge.hr do korijena. Događalo se i to da su moslavački vinogradi zbog mraza stradali usred ljeta, kako stoji u vijesti 1. lipnja 1876. No ne posustaje se, u što uvjerava i podatak da je od 21. do 23. kolovoza 1886. na području podžupanije Križ (u čijem je sastavu bio i kotar Kutina) održan čak i Vinski sajam. Hrvatska je 1890. g. posjedovala 170.000 ha vinograda, od čega je općinama Kutina, Popovača i Ludina pripadalo 2321 ha. S punim pravom može se reći da je to bio vrhunac u razvoju vinogradarstva u Moslavini. U njegovoj povijesti nailazi se i na druge zanimljive pojedinosti. Godine 1894. kutinski učitelj i povjerenik Matice hrvatske, Josip Gaži, drži predavanje o umjetnom gnojivu, a župnik ludinski Ivan Habijan, kasnije i voloderski (rodom iz Repušnice), poučava o sadnji i gnojidbi vinove loze. U “Vinoslovnim studijama" iz 1889. zapisano je kako u Zagreb većina vina dolazi iz Moslavine i okolice Siska, ali ona iz Moslavine koja je hrvatski vinski eldorado – bolja su. Pojavom filoksere, a poslije peronospore i oidija (pepelnice) površine pod vinovom lozom naglo se smanjuju i to za više od 40 posto. nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. To ponovno izaziva krizu i propast vinograda. Uza značajnu potporu Zemaljske vlade u Moslavini početkom 20. st. slijedi obnova i oporavak vinograda na američkim podlogama. U Kutini je Zemaljska vlada osnovala ložnjak od 4 jutra i 700 hvati. Tu su držani korjenjaci američke loze. Ohrabrujući i brz oporavak zahvaća nova – tržišna kriza. Stoga su od koristi ponovo okupljanja vinogradara, primjerice na izložbama, a na kojima moslavački vinogradari imaju, kao i prije, zapaženu ulogu. Brojno su tako zastupljeni na Zemaljskom vinskom sajmu u Zagrebu 1908. godine. Između ostalih, u poroti iz moslavačkoga kraja bili su: župnik Ivan Habijan, predsjednik velikoludinskoga gospodarskog društva i Ivan Mučnjak, vlastelinski upravitelj, predsjednik popovačkoga gospodarskog društva kao zadruge. Pretežno bijela, žuta, teška, puna i stalna vina: frankovku (1), crno (1), crvenkasto (2) i najviše (21) bijela vina iz kotara Kutina izlagali su posjednici iz Popovače: Ana Hladnik, Josip Franješ, iz Moslavine: Vlastelinstvo Moslavina, Ivan Mučnjak, Ivan Žigrović, Stjepan Marković, iz Volodera: Stjepan Kumpes, Stjepan Vezmar, Đuro Dolenčić, Mijo Kumpes, Amalija Breček, iz Repušnice: Franjo Pumrl, Štef Mesarić, Mato Pribar, iz Kutine: Franjo Plesničar, Mijo Kocijan, Đuro Žinić, Štef Kramarić, Mijo Cicak i Mijo Vunek. Katalog (čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) spominje još izlagače: posjednika Ivana Pokasa iz Osekova i učitelja Đure pl. Salaja, a kao posjed naveden je Sokolovec. (Nastavlja se) 29 IZ POVIJESTI PROPISI • PITANJA • SAVJETI OSNIVANJE PODRUŽNICE I LIKVIDACIJA ZADRUGE ZZ GRADIN, RIJEKA 25 GODINA USPJEŠNOGA RADA Zvonko Čokljat Z anatska zadruga Gradin iz Rijeke obilježava i više od četvrt stoljeća uspješnoga poslovanja u sektoru građevine. Naime, davne 1987. godine, 12 osnivača građevinskih obrta osnovali su jedinstven pravni subjekt i tako formalno naznačili suradnju, udruživši svoje vještine, znanje i alate. Tada su obrtnici prepoznali značaj i neophodnost udruživanja i već su 1988. godine ostvarili prve prihode na temelju svoga zajedničkoga rada. Prvi značajni poslovi, koje je zadruga ugovorila, bili su vezani za održavanje javnih satova unutar područja tadašnje Zajednice općina grada Rijeke te su održavali zgrade Stambenog fonda u okviru ove regije. Od osnivanja pa sve do 1995. zadruga bilježi povećanje broja članova obrtnika, ili bolje rečeno zadrugu je te godine činilo 70 obrtnika. Poslovanje se iz godine u godinu povećavalo, a vrhunac prihoda, s više od 30 milijuna kuna, zadruga ostvaruje u 2008. godini. Otada, zbog početka kriznog razdoblja poglavito u građevinskom sektoru, prihodi se smanjuju da bi u 2012. godini zadruga poslovala s 12 milijuna kuna ostvarenih prihoda. Danas ZZ Gradin posjeduje certifikat standarda ISO 9001:2008, a prva je hrvatska zadruga koja je ishodila licenciju za obavljanje građevinskih radova u “skupini C”, koja naglašava ugovorne odnose u vrijednosti 7 milijuna kuna i 120 zaposlenih. Zadruga ima i licenciju Ministarstva kulture kao potvrdu sposobnosti obavljanja radova na svim kulturnim dobrima. Ovu značajnu obljetnicu, pola stoljeća rada, zadrugari obilježavaju više radno a manje svečarski, usmjerivši se prema novim obvezama poput održavanja i adaptacije hotela Residenz u Opatiji, rekonstrukciji škole na Grobniku ili obnovi dijela bolničkoga objekta u Lopači. U svim tim aktivnostima višegodišnji uspješni upravitelj ove zadruge, Zdravko Brdar, traži i potiče obrtnike za učlanjivanje u zadrugu. Svjestan je trenutka kako bez udruživanja nema prosperiteta maloga i srednjega poduzetništva, jer bez toga ni ova zadruga ne bi opstala tolike godine. Odluku o osnivanju podružnice donosi skupština zadruge, što ovjerava javni bilježnik, ali podružnica nije pravna osoba. Također, skupština donosi odluku i o prestanku rada zadruge i to dvotrećinskom većinom svih članova zadruge. Nakon podmirenja obveza prema vjerovnicima i povrata uloga zadrugarima, preostala imovina zadruge prenosi se jedinicama lokalne samouprave na čijem je području zadruga Dobrila Miletić, dipl. iur. Može li zadruga osnivati podružnice i na koji način? Sukladno odredbama članka 4. stavak 3. Zakona o zadrugama („Narodne novine”, broj 34/11.), zadruga može osnivati podružnice, a na osnivanje i rad podružnica na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, podružnica se osniva odlukom koju donosi nadležno tijelo, a to bi u slučaju zadruge bila skupština. Odluka o osnivanju podružnice donosi se u skladu s pravilima zadruge. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe zadruga. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. U odluci o osnivanju podružnice navode se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. djelatnosti podružnice, 3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača. Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru. U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti: nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice, i 2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. Prijavi se prilaže odluka o osnivanju podružnice. U sudski registar upisuju se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. djelatnosti podružnice, 3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud prema službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem, u skladu s posebnim propisom. Na koji način se provodi likvidacija zadruge i što se događa s imovinom u slučaju likvidacije? Na postupak likvidacije zadruge na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje reguliraju postupak likvidacije dioničkog društva. Skupština zadruge donosi odluku o prestanku rada zadruge i to dvotrećinskom većinom svih članova zadruge. Sukladno odredbama članka 45. Zakona o zadrugama, u slučaju odlučivanja o likvidaciji zadruge, skupština zadruge ne može www.zadruge.hr PROPISI • PITANJA • SAVJETI odlučiti o prestanku zadruge, ako se određeni broj članova, koji ne može biti manji od broja potrebnog za osnivanje zadruge, pisanim putem izjasni da zadruga ne prestaje. Odluka koja bi bila donesena glasovanjem protivno spomenutoj odredbi nema pravni učinak. Odluka o otvaranju likvidacije zadruge mora se prijaviti sudu radi upisa u sudski registar te se nakon toga u tvrtku zadruge mora navesti naznaka “u likvidaciji”. Odluka se objavljuje u “Narodnim novinama”. Likvidaciju provodi upravitelj zadruge, ali se pravilima zadruge ili odlukom skupštine za likvidatore mogu imenovati i druge osobe. Za likvidatora se može imenovati i pravna osoba. Nadležnom registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis imenovanih likvidatora i njihovih ovlasti za zastupanje. Za svaku izmjenu likvidatora ili izmjenu njihovih ovlasti za zastupanje, likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u sudski registar. Prijavi treba priložiti isprave o imenovanju ili opozivu likvidatora i o njihovim ovlastima za zastupanje u izvorniku ili u javno ovjerenome prijepisu. Uz upućivanje na prestanak zadruge moraju se pozvati vjerovnici zadruge da prijave svoje tražbine. Poziv se mora u razmaku od po najmanje petnaest, a najviše trideset dana tri puta objaviti u glasilu zadruge, s naznakom da vjerovnici prijave zadruzi svoje tražbine u roku od šest mjeseci nakon objave posljednjeg poziva. Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti. Likvidatori su dužni okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu zadruge i podmiriti vjerovnike. U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, oni mogu ulaziti i u nove poslove. Likvidatori zastupaju zadrugu. Likvidatori su dužni odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o stanju zadruge. U početnom likvidacijskom izvještaju o financijskom položaju iskazuju se vrijednost imovine i obveze zadruge. Sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju godišnjih financijskih izvješća, ako su sve okolnosti zadruge tako vidljive da revizija u interesu vjerovnika nije potrebna. Ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina zadruge nije dovoljna za to da se podmire sve tražbine vjerovnika s kamatama, moraju odmah obustaviti likvidaciju i predložiti provođenje stečajnog postupka. Nakon što podmire dugove zadruge, likvidatori su dužni izraditi izvješće o provedenoj likvidaciji, koje prihvaća skupština. Nakon podmirenja obveza prema vjerovnicima i povrata uloga članovima zadruge, preostala imovina zadruge prenosi se jedinicama lokalne samouprave na čijem je području zadruga. Ta jedinica lokalne samouprave je dužna takvu imovinu prenijeti postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području putem natječaja i uz suglasnost državnog tijela s obzirom na djelatnost zadruge. Ukoliko se u roku od jedne godine, računajući od dana prenošenja u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, spomenuta imovina ne prenese u vlasništvo postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području, jedinica lokalne samouprave dužna ju je upotrijebiti za razvoj zadrugarstva. Likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu za upis brisanja zadruge iz sudskog registra i priložiti joj odluku skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješća likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Zadruga prestaje brisanjem iz sudskog registra. Poslovne knjige i dokumentacija zadruge predaju se na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište zadruge. (NE)OPOREZIVA ISPLATA DNEVNICE I PUTNOG NALOGA Na pitanja upravitelja zadruga, koji u zadrugama nisu zaposleni, imaju li pravo na neoporezivu isplatu dnevnice i putnog naloga, odgovara Marija Konjik, bacc. oec, ovlaštena interna revizorica, ovlaštena računovotkinja i predavačica. P ri upućivanju osoba na službeni put zadruga izdaje nalog za taj put. Nalog za službeni put zadruga može uručiti: • osobama koje u zadruzi imaju status zaposlenika, odnosno osobama s kojima zadruga ima sklopljen ugovor o radu i koje su na toj osnovi obvezno osigurane u HZMO i HZZO; • osobama koje u zadruzi nisu zaposlene i sa zadrugom nemaju sklopljen ugovor o radu. Radnicima se određeni troškovi nastali na službenom putu mogu naknaditi neoporezivo, dok osobama koje u zadruzi nisu zaposlene, naknada nastalih troškova na službenom putu predstavlja, u pravilu, oporeziv primitak. No ima i iznimaka. Troškove nastale na službenom putu, pod određenim uvjetima, može se prema poreznim propisima neoporezivo isplatiti i osobama koje sa www.zadruge.hr zadrugom nemaju sklopljen ugovor o radu. S obzirom na to da je dohodovnim propisima (čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak) neoporeziva nadoknada troškova, nastalih na službenom putu, predviđena za zaposlenike, nadoknada troškova službenog putovanja osoba koje nisu zaposlene oporezuju se sukladno čl. 32. Zakona o porezu na dohodak, odnosno kao drugi dohodak. U nekim se slučajevima ti troškovi mogu isplatiti neoporezivo. Kada zadruga oporezivo nadoknađuje stvarno nastale troškove na službenom putu osobama koje nisu zaposlene u zadruzi, u poreznom smislu, u pravilu, dokazivanje troškova nema značenje jer se oporezuje cjelokupna svota predviđena ugovorom za isplatu. To znači da u slučaju kada bi se pod istim uvjetom troškovi nastali na službenom putu nadoknadili osobi koja nije zaposlena u zadruzi, tada bi zadruga bila obvezna podmire- nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. ni trošak smatrati neto primitkom koji je prijeko potrebno obračunati na bruto te obračunati i platiti doprinose i porez s možebitnim prirezom, kao kod primitaka koji se smatraju drugim dohotkom. No u slučaju da se radi o neoporezivoj isplati zaposlenicima, obračun troškova je potrebno obaviti na prema poreznim propisima određenom putnom nalogu, odnosno potkrijepiti vjerodostojnim ispravama kojima se opravdava neoporeziva isplata. Primitci koji se oporezuju kao drugi dohodak isplaćuju se isključivo na žiro-račun osobe koja je ostvarila taj primitak. Stoga se i nadoknade troškova, nastalih na službenom putu koje se oporezuju kao drugi dohodak, obvezno isplaćuju na žiro-račun. U slučaju nepoštivanja te odredbe propisana je novčana kazna od 500 do 50.000 kuna za isplatitelja. 31 Valomet PZ VRBNIK K RUNA U S P J E HA Z adruga Vrbnik jedna je od najstarijih na području Republike Hrvatske. Posluje po zadružnim načelima, a okupljanjem više od stotinjak članova vinogradara izborila je značajno mjesto na tržištu vina. Vrbnička zadruga, stvarajući nove vrijednosti, proizvodi nadasve poznatu vrbničku Zlatnu žlahtinu, puneći je u više od 500.000 butelja. Krunu proizvodnje ove zadruge čini prirodno pjenušavo vino Valomet, nastalo vrenjem u boci, na dnu morskih dubina vrbničkog zaljeva. Brojne turiste, prilikom posjeta starome Vrbniku, posebno privlači i zadružna konoba, smještena nadomak zadružnoga podruma. Konoba je to u kojoj turisti mogu kušati kvalitetnu vrbničku žlahtinu, prošek i rakiju, ili se jednostavno prepustiti osvježavajućem Valometu. Za sve one, koji uz poznata zadružna vina vole kušati i otočne delicije, poput krčkoga sira, mlade janjetine ili pak plodova mora, zadružna konoba je uvijek otvorena. Nakon održane prezentacije u Hrvatskom saboru, krajem 2012. godine, Valomet, taj morski pjenušac PZ-a Vrbnik postao je službeni dar na razini predsjednika i potpredsjednika Hrvatskog sabora. Kontakt: POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VRBNIK Namori 2, 51516 VRBNIK Tel.: +385 51 857 101, +385 51 857 344 Fax: +385 51 857 340 E-mail: pz-vrbnik@ri.t-com.hr www.zlatnavrbnickazlahtina.com
© Copyright 2024 Paperzz
