Odbor regija želi dobrodošlicu hrvatskim lokalnim i regionalnim vlastima Fotografije : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice; Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D. © Europska unija 2012 Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora. Tiskano u Belgiji Sadržaj Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija .......................................................................................................................... 3 Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Europa obogaćena hrvatskim iskustvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog Izaslanstva Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija Hrvatska na putu u EU ................................................................................................................................................. 7 .................................................................................................................................................................... 7 Hrvatska na lokalnoj razini ........................................................................................................................................................... Pogodnosti europske regionalne politike ............................................................................................................................ Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu .................................................................................................................... 2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti 3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa Kontakti 8 9 10 ........................................................... 13 ........................................................................................................................................ 15 Suradnja Hrvatske s Odborom regija .................................................................................................................................. 15 Hrvatski promatrači u Odboru regija .................................................................................................................................. 17 ......................................................................................................................................................................................................................... 20 1 2 Uvodnik Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli opće zadovoljstvo. U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije prepoznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti, prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća. Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije, Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su poduzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili dobrobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europskoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika. To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9 hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za- živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni članovi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo 1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje, u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvatske lokalne zajednice, ali i za Odbor. Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lokalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regionalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš kao i nadahnuće za druge. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan signal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama za suradnju u regiji. Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Pokušajmo učiniti najviše što možemo. 3 Europa obogaćena hrvatskim iskustvima Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifikacije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvatska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, završenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti. Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europskoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, posebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajamčila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokracije, tolerancije, promicanja ljudskih prava. U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih pregovora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje, budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Croatia Summit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. raspravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu stečenog iskustva kroz proces europskih integracija. Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne zajednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današnjem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije 4 sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih procesa. Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih gradova, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika, ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geografskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša pridonosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kontinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omogućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija – Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije za Mediteran. Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja države je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu najbolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regionalne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacionalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz vlastito europsko tijelo, Odbor regija. Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godine postati punopravni članovi Odbora regija, svojim specifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog europskog savjetodavnog tijela. Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Europskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012. održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji. Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države. Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hrvatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zemalja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju u statusu članice, reforma lokalne i regionalne samouprave predstavlja zadatak koji treba započeti bez odlaganja. Ova Vlada je svjesna da uz postojeće okolnosti postoji jasna tendencija povećanja razlika na štetu slabije razvijenih i nerazvijenih hrvatskih regija te da se regionalni i lokalni razvojni ciljevi vrlo teško prepoznaju u postojećim provedbenim planovima. Stoga je odlučna u namjeri da napravi veliki zaokret kojim će, umjesto da i dalje jača centralne, državne institucije, u narednom razdoblju ojačati lokalne institucije. Načelo supsidijarnosti, kojim ćemo se voditi u toj reformi, prepustit će višoj, centralnoj razini samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Naravno da će se ona rješenja i modeli koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali dobrima primjenjivati i dalje. Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i podrške građana. Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu svih zainteresiranih strana kako bismo definirali tri aspekta decentralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni (izvori financiranja). Time bismo definirali i model za novi regionalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonomsku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih administrativnih jedinica koje će imati dovoljno financijskih, ljudskih, upravljačkih i drugih potencijala za osiguravanje kvalitetne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Nadalje, kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvog administrativnog ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između političkih centara odlučivanja i građana da bi omogućili njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvog administrativnog ustroja u kojem će regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne i povijesne cjeline u kojima će građani koji u njima žive dijeliti zajednički identitet. Krajnji cilj koji želimo postići ovom reformom jest zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj iz perspektive članice Europske unije. 5 Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta Vojko Obersnel, Predsjednik hrvatskog Izaslanstva promatrača, gradonačelnik Rijeke Potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji veliki je uspjeh svih nas. Europska unija ima apsolutno nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hrvatskog društva, kao i činjenici da je Hrvatska stasala do te mjere da može zauzeti mjesto među europskim državama. Hrvatska postaje dio Europe koja je iznjedrila demokraciju, civilno društvo, ljudska prava, prosvjetiteljstvo, individualizam, socijalnu državu, nevjerojatna društvena, ekonomska i kulturna dostignuća. Lokalne i regionalne vlasti najbolji su dokaz koliko je sličnosti Hrvatske s državama Europske unije, kao i hrvatskih građana s građanima ostalih europskih zemalja. Kao predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, svi dijelimo stu želju da nas naše nacionalne vlade priznaju kao partnere bez kojih je teško ostvariti dugoročne ciljeve i razvoj. Mi smo ta razina koja je najbliža građanima, koja je u neposrednom kontaktu s njihovima potrebama i problemima; mi smo ti koji najbolje osjete i prepoznaju njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti mogućnosti i učiniti našim građanima život ugodnim na područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša i nizu drugih područja, ovisno o našim ovlastima. I pritom nema razlike između građana u Europi, bez obzira gdje žive i kojim jezikom govore, pa tako niti njihovih lokalnih i regionalnih vlasti. Kao predsjednik Udruge gradova, uključen sam u suradnju Hrvatske s Odborom regija od samih početaka i svjestan sam važnosti koju Odbor ima za lokalne i regionalne vlasti u Euro- 6 pi. Odbor regija bavi se politikama koje se provode na lokalnoj i regionalnoj razini i imaju ogroman utjecaj na živote građana u lokalnim zajednicama.Uloga Odbora regija važna je jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike aktivno sudjelovati u zakonodavnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da politike budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju na potrebe građana Europske unije. Izuzetno mi je drago što dolazimo kao promatrači u Odbor regija u trenutku kad je njegova uloga ojačana Lisabonskim ugovorom. To je nedvojbeno dokaz spremnosti europskih institucija da uključe lokalne i regionalne vlasti diljem Europe i njihove predstavnike u Bruxellesu u sve europske procese kao ravnopravnog partnera. U narednih godinu dana hrvatsko izaslanstvo promatrača bit će u prilici detaljnije upoznati rad Odbora regija i više surađivati s čelnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Europi.Nastojat ćemo se što bolje pripremiti za buduće vrijeme, kad će Hrvatska biti punopravna članica Europske unije. Siguran sam da mnogi hrvatski gradovi, općine i županije već i sad mogu biti usporediv primjer te da ćemo kroz naše sudjelovanje u radu Odbora regija ravnopravno s europskim kolegama dijeliti naša iskustva i znanja. 1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija Hrvatska na putu u Europsku uniju Smještena na raskrižju Sredozemlja i Srednje Europe, stara europska nacija i ujedno mlada država Hrvatska ponovno je postala nezavisna 1991., nakon raspada Jugoslavije. Za razliku od mirnih procesa demokratskih tranzicija koji su se odvili drugdje u Srednjoj Europi, Hrvatska je nažalost iskusila rat i okupaciju četvrtine svojeg teritorija, koja je trajala sve do 1995., kada je njegov veći dio oslobođen. Otada je Hrvatska dala sve od sebe da zaliječi rane toga razdoblja (više od 13.000 ubijenih, pola milijuna izbjegliREPUBLIKA HRVATSKA ca i 37 milijardi PREGLEDNA KARTA dolara ukupne ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA štete) te je uložila goleme napore da popravi ratne štete i provede zahtjevan program povratka izbjeglica. kako članice EU-a, tako i one koje to nisu. Ugošćujući svake godine više od 10 milijuna stranih turista, Hrvatska se ponovno uspela među najbolje turističke destinacije u Europi. SVETI MARTIN NA MURI MURSKO SREDIŠĆE ŠTRIGOVA SELNICA U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a država kandidatkinja postala je u lipnju 2004. Pregovori o pristupanju započeli su 3. listopada 2005., a završeni su 30. lipnja 2011. Tih šest godina koliko su pregovori trajali obilježilo je čak pet uzastopnih kriza Europske unije – institucionalna kriza 2005. nakon neuspjeha Ustavnog ugovora, zatim financijska kriza 2007., ekonomska kriza 2008., kriza Eurozone i naposljetku kriza Schengenskog prostora. Hrvatski uspjeh tim je veći ako se ima na umu da su u međuvremenu kriteriji za članstvo znatno postroženi, što je bilo posljedica iskustava stečenih u prethodnim krugovima proširenja. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji potpisan je 9. prosinca 2011. Nakon što su hrvatski građani na referendumu 22. siječnja 2012. podržali članstvo u Uniji dvotrećinskom većinom, potvrdio ga je i Hrvatski sabor. Kada Ugovor ratificiraju parlamenti svih država članica EU-a, Hrvatska će – kao što se očekuje – 1. srpnja 2013. postati 28. članicom Europske unije. VRATIŠINEC PODTUREN DEKANOVEC SVETI JURAJ NA BREGU ČAKOVEC GORNJI MIHALJEVEC ŠENKOVEC DOMAŠINEC BELICA Međimurska županija PETRIJANEC SRAČINEC KLENOVNIK BEDNJA BERETINEC SVETI ILIJA IVANEC NOVI GOLUBOVEC PETROVSKO PREGRADA DESINIĆ Krapinsko-zagorska županija KRAPINSKE TOPLICE MAČE SVETI KRIŽ ZAČRETJE KUMROVEC TUHELJ VISOKO BEDEKOVČINA KLANJEC VELIKO TRGOVIŠĆE KRALJEVEC NA SUTLI OROSLAVJE DONJA STUBICA GORNJA STUBICA JAKOVLJE KALINOVAC SVETI IVAN ŽABNO GRADEC ČAZMA KRAVARSKO PISAROVINA JELENJE MATULJI DELNICE BUZET VIŠKOVO KASTAV BRTONIGLA VERTENEGLIO NOVIGRAD VIŽINADA CITTANOVA VISINADA KAŠTELIR-LABINCI CASTELLIERE-S. DOMENICA TAR-VABRIGA TORRE-ABREGA LUPOGLAV KAROJBA GVOZD SATNICA ĐAKOVAČKA Karlovačka županija DRAGALIĆ HRVATSKA KOSTAJNICA TOUNJ OGULIN SVETVINČENAT LABIN RAKOVICA BAŠKA LIŽNJAN LISIGNANO VRHOVINE CRES PLITVIČKA JEZERA SENJ LOPAR RAB PERUŠIĆ MALI LOŠINJ Ličko-senjska županija DONJI LAPAC UDBINA NOVALJA GOSPIĆ KARLOBAG Hrvatska je istodobno provodila nužne demokratske promjene i prešla s planskog na tržišno gospodarstvo. Usto je morala izgraditi većinu institucija potrebnih za normalno funkcioniranje države. Reforme su 2000. godine poprimile novi zamah. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) gotovo se udvostručio u posljednjem desetljeću, a BDP po stanovniku iznosi danas 61% od prosjeka Europske unije te čak nadmašuje nekoliko njezinih novih članica. Hrvatska je također izgradila 900 kilometara novih autocesta, pa njezina modernizirana cestovna infrastruktura danas povezuje susjedne zemlje – KOLAN PAG LOVINAC STARIGRAD POVLJANA GRAČAC VIR RAŽANAC PRIVLAKA JASENICE VRSI POSEDARJE NIN Zadarska županija POLIČNIK OBROVAC NOVIGRAD ZADAR ZEMUNIK DONJI KNIN ERVENIK PREKO BIBINJE KALI ŠKABRNJA GALOVAC SUKOŠAN BENKOVAC KUKLJICA SVETI FILIP I JAKOV POLAČA LIŠANE OSTROVIČKE KIJEVO KISTANJE CIVLJANE BISKUPIJA SALI PROMINA BIOGRAD NA MORU PAŠMAN PAKOŠTANE TKON STANKOVCI VRLIKA Šibensko-kninska županija SKRADIN DRNIŠ VODICE PIROVAC MURTER KORNATI BILICE UNEŠIĆ MUĆ LEĆEVICA PRIMOŠTEN SEGET ŠOLTA VIS Izvornik karte: Registar prostornih jedinica Stanje podataka na dan 01.01.2012. ŽUPANJA KLIS TRILJ Splitsko-dalmatinska županija DUGOPOLJE KAŠTELA SOLIN CISTA PROVO SPLIT LOVREĆ PODSTRANA OKRUG KOMIŽA NIJEMCI ŠTITAR SLAVONSKI ŠAMAC DICMO TROGIR MARINA SIKIREVCI OTOK PRGOMET ROGOZNICA ORIOVAC SINJ ŠIBENIK PRIMORSKI DOLAC OTOK HRVACE RUŽIĆ TISNO TRIBUNJ GRADIŠTE GUNJA OTOČAC MEDULIN Vukovarsko-srijemska županija CERNA BABINA GREDA DRENOVCI SABORSKO MARČANA FAŽANA FASANA PULA POLA ILOK TOVARNIK PRIVLAKA GUNDINCI VRBANJA BRINJE PUNAT ANDRIJAŠEVCI VRPOLJE VELIKA KOPANICA OPRISAVCI LOVAS STARI JANKOVCI BOŠNJACI KRK RAŠA VODNJAN DIGNANO VINKOVCI TOMPOJEVCI DONJI ANDRIJEVCI GORNJA VRBA BEBRINA PLAŠKI VRBNIK BARBAN BALE - VALLE SLAVONSKI BROD KLAKAR DVOR MALINSKADUBAŠNICA ROVINJ ROVIGNO GARČIN Brodsko-posavska županija BRODSKI STUPNIK DAVOR CETINGRAD DOBRINJ SVETA NEDELJA STARI VOĐINCI IVANKOVO MIKANOVCI STRIZIVOJNA BUKOVLJE SIBINJ NOVA KAPELA JOSIPDOL NOVI VINODOLSKI ŽMINJ KANFANAR STARO PETROVO SELO VRBJE SLUNJ GRAČIŠĆE VRSAR - ORSERA VUKOVAR BOGDANOVCI NEGOSLAVCI ĐAKOVO TRNAVA PODCRKAVLJE NOVA GRADIŠKA HRVATSKA DUBICA STARA GRADIŠKA CRIKVENICA NUŠTAR JARMINA LEVANJSKA VAROŠ PLETERNICA REŠETARI GORNJI BOGIĆEVCI DONJI KUKURUZARI TOPUSKO OMIŠALJ JAKŠIĆ OKUČANI BOROVO MARKUŠICA VIŠKOVCI POŽEGA CERNIK NOVSKA JASENOVAC MAJUR TORDINCI GORJANI DRENJE ČAGLIN SUNJA GLINA VOJNIĆ VINODOLSKA OPĆINA KRŠAN TRPINJA ŠODOLOVCI KUTJEVO SEMELJCI BRESTOVAC KRALJEVICA MOŠĆENIČKA DRAGA PIĆAN SVETI PETAR U ŠUMI ERNESTINOVO VUKA KAPTOL Požeško-slavonska županija KRNJAK PAZIN TINJAN ERDUT VLADISLAVCI PUNITOVCI VELIKA PAKRAC BARILOVIĆ FUŽINE OSIJEK ANTUNOVAC ČEPIN PODGORAČ NAŠICE LIPOVLJANI Sisačko-moslavačka županija GENERALSKI STOL RAVNA GORA BAKAR MRKOPALJ BIZOVAC DONJA MOTIČINA LIPIK SISAK PETRINJA VRBOVSKO LOKVE RIJEKA KOSTRENA Istarska županija SVETI LOVREČ OPATIJA CEROVLJE LOVRAN VIŠNJAN VISIGNANO POREČ - PARENZO FUNTANA FONTANE ČAVLE Primorsko-goranska županija MOTOVUN MONTONA Osječko-baranjska županija KOŠKA ORAHOVICA KUTINA KARLOVAC SKRAD BOSILJEVO ĐURĐENOVAC SIRAČ FERIČANCI DUGA RESA OPRTALJ PORTOLE BILJE DARDA ZDENCI ČAČINCI DEŽANOVAC LASINJA NETRETIĆ BROD MORAVICE GROŽNJAN GRISIGNANA VALPOVO PETRIJEVCI MIKLEUŠ VOĆIN DARUVAR KLANA LANIŠĆE BUJE - BUIE MARIJANCI MAGADENOVAC ĐULOVAC KONČANICA GAREŠNICA POPOVAČA POKUPSKO ČEMINAC CRNAC NOVA BUKOVICA HERCEGOVAC VELIKA LUDINA MARTINSKA VES LEKENIK ČABAR UMAG UMAGO JAGODNJAK BELIŠĆE VELIKA TRNOVITICA KRIŽ PETLOVAC DONJI MIHOLJAC VILJEVO SLATINA BEREK IVANIĆ-GRAD ORLE KLINČA SELA OZALJ DRAGANIĆ ČAĐAVICA Virovitičko-podravska županija Bjelovarsko-bilogorska županija GRUBIŠNO POLJE ŽAKANJE KNEŽEVI VINOGRADI PODRAVSKA MOSLAVINA SUHOPOLJE IVANSKA KLOŠTAR IVANIĆ KAMANJE BELI MANASTIR SOPJE VIROVITICA NOVA RAČA VELIKI GRĐEVAC RUGVICA VELIKA GORICA JASTREBARSKO POPOVAC VELIKA PISANICA ŠTEFANJE BRCKOVLJANI Zagrebačka županija KRAŠIĆ DRAŽ GRADINA SEVERIN SAMOBOR RIBNIK LUKAČ ŠPIŠIĆ BUKOVICA FARKAŠEVAC DUBRAVA SVETA NEDELJA STUPNIK ŠANDROVAC BJELOVAR ZAPREŠIĆ ŽUMBERAK VELIKO TROJSTVO ROVIŠĆE PITOMAČA RAKOVEC DUGO SELO PODRAVSKE SESVETE ĐURĐEVAC KLOŠTAR PODRAVSKI PRESEKA BISTRA GRAD ZAGREB NOVO VIRJE VIRJE ZRINSKI TOPOLOVAC KAPELA SVETI IVAN ZELINA Grad Zagreb MOLVE KRIŽEVCI VRBOVEC BRDOVEC GOLA HLEBINE NOVIGRAD PODRAVSKI FERDINANDOVAC SVETI PETAR OREHOVEC BREZNICA BEDENICA STUBIČKE TOPLICE DRNJE PETERANEC KOPRIVNIČKI BREGI SOKOLOVAC GORNJA RIJEKA KONJŠČINA MARIJA BISTRICA LUKA ĐELEKOVEC KOPRIVNICA KALNIK ZABOK DUBRAVICA PUŠĆA MARIJA GORICA ZLATAR BISTRICA RASINJA LJUBEŠĆICA BUDINŠČINA BREZNIČKI HUM HRAŠĆINA LEGRAD KOPRIVNIČKI IVANEC Koprivničko-križevačka županija ZLATAR MIHOVLJAN MALI BUKOVEC LUDBREG VARAŽDINSKE TOPLICE NOVI MAROF LOBOR RADOBOJ KRAPINA ZAGORSKA SELA VELIKI BUKOVEC SVETI ĐURĐ MARTIJANEC GORNJI KNEGINEC ĐURMANEC JESENJE HUM NA SUTLI TRNOVEC BARTOLOVEČKI Varaždinska županijaJALŽABET LEPOGLAVA SVETA DONJI MARIJA VIDOVEC DONJA DUBRAVA PRELOG OREHOVICA VARAŽDIN VIDOVEC KOTORIBA STRAHONINEC VINICA DONJA VOĆA MARUŠEVEC DONJI GORIČAN KRALJEVEC PRIBISLAVEC MALA SUBOTICA NEDELIŠĆE CESTICA OMIŠ PROLOŽAC LOKVIČIĆI IMOTSKI ŠESTANOVAC DUGI RAT ZADVARJE PODBABLJEZMIJAVCI BRELA SUTIVAN MILNA ZAGVOZD SUPETAR RUNOVIĆI BAŠKA VODA POSTIRA MAKARSKA PUČIŠĆA NEREŽIŠĆA SELCA TUČEPI BOL VRGORAC PODGORA STARI GRAD HVAR GRADAC JELSA POJEZERJE SUĆURAJ PLOČE KULA NORINSKA METKOVIĆ OPUZEN TRPANJ ZAŽABLJE SLIVNO OREBIĆ KORČULA VELA LUKA BLATO SMOKVICA JANJINA LUMBARDA STON DUBROVAČKO PRIMORJE Dubrovačko-neretvanska županija LASTOVO MLJET DUBROVNIK ŽUPA DUBROVAČKA KONAVLE DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA 7 Hrvatska na lokalnoj razini Pravo hrvatskih građana na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda se ponajprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog značaja, samostalno uređenje unutarnjeg ustrojstva i organizacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje djelokruga tijela lokalnih jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite prihode i samostalno raspolaganje vlastitim prihodima. Hrvatska ima 21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i Grad Zagreb koji, kao glavni grad i najveća urbana cjelina, istovremeno obnaša status grada i županije. Svaka županija (osim Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina, a jedan od gradova na području županije ima status županijskog sjedišta. Postoji ukupno 127 gradova (uključujući Zagreb) i 429 općina. Najveći je Grad Zagreb s otprilike 800 000 stanovnika, a najmanja je Općina Civljane s 240 stanovnika. Ostali veći gradovi su Split, Rijeka, Osijek (između 100 000 i 200 000 stanovnika) te Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac i Pula. Unutar skupine gradova izdvaja se kategorija tzv. velikih gradova, odnosno 15 lokalnih jedinica koje imaju više od 35 000 stanovnika. Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (općinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupština) i izvršno tijelo (općinski načelnik, gradonačelnik ili župan). Članovi predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na mandat od četiri godine. Općina i grad obavljaju poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti i komunalni red, skrb o djeci, socijalnu 8 skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. Uz ove poslove, veliki grad i grad-sjedište županije obavljaju i poslove održavanja javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata koji se odnose na gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja te druge poslove propisane zakonom. Županija obavlja poslove koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko planiranje, itd. Lokalna i regionalna samouprava financira se od prihoda iz vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza, novčanih kazni, upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primitaka od financijske imovine i zaduživanja. Na lokalnoj i regionalnoj razini 22 nacionalne manjine, koliko ih je prepoznato u preambuli hrvatskog Ustava i koje ukupno predstavljaju oko 7% stanovništva, ostvaruju politička i druga manjinska prava, poput prava na odgovarajuću zastupljenost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, prava na uporabu manjinskog jezika i pisma. Hrvatska lokalna i regionalna samouprava svoje interese zastupa putem tri nacionalne udruge: Udruge gradova, Udruge općina i Hrvatske zajednice županija. Predsjednik Udruge gradova je g. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke; Udruge općina, g. Đuro Bukvić, načelnik Općine Lukač, a Hrvatske zajednice županija, g. Božo Galić, župan Vukovarskosrijemske županije. Pogodnosti europske regionalne politike Kohezijska (regionalna) politika Europske unije osmišljena je kako bi smanjila razlike u stupnju gospodarske, društvene i socijalne razvijenosti država članica i njihovih regija te poticala razvoj konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. U razdoblju od 2007. do 2013. više od trećine ukupnog proračuna Europske unije namijenjeno je kohezijskoj politici (347 milijardi eura), a instrumenti ove politike su strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijski fond. Glavni ciljevi kohezijske politike u tom razdoblju su: pristupnom razdoblju je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje obavlja i poslove bivšega Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. Informacije o programiranju mogu se pronaći na internetskoj adresi: www.mrrfeu.hr Informacije o provedbi programa pretpristupne pomoći IPA (javni natječaji i najave) mogu se pronaći na internetskoj stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU): www.safu. hr. Kao Provedbena agencija, SAFU je nadležan za cjelokupno upravljanje sredstvima, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanja, računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u Hrvatskoj. • Konvergencija (stimuliranje rasta i zaposlenosti u najslabije razvijenim regijama; BDP po glavi stanovnika manji od 75% prosjeka EU-a), • Regionalna konkurentnost i zapošljavanje (odnosi se na sve regije koje ne zadovoljavaju kriterije cilja konvergencije), Od datuma pristupanja, na temelju sadašnje pravne stečevine EU-a, svim trima statističkim regijama Hrvatske koje prema kategorizaciji Eurostata ulaze surađuje u Podunavlju, a od 2010. Hrvatska je također ključni akter u JadranskoPregovorima u okviru u razinu NUTS 2 (SjeJonskoj makroregiji, uz aktivnu potporu Odbora regija poglavlja “Regionalna verozapadna Hrvatska, politika i koordinacija Središnja i istočna (Pastrukturnih instrumenanonska) Hrvatska te Jadranska Hrvatska) postaju dostupna ta“, Hrvatska je radila na stvaranju preduvjeta za korištenje sredstva za pomoć u okviru cilja „Konvergencije“. strukturnih instrumenata koji uključuju pripremu strateških • Europska teritorijalna suradnja (prekogranična, transnacionalna i međuregionalna) (obu- Promovirana putem Europske unije, Makroregionalna strategija predstavlja inovativni način teritorijalne suradnje različitih lokalnih dionika, regija i država hvaća sve regije). s uravnoteženim i održivim razvojem kao zajedničkim ciljem. Hrvatska aktivno dokumenata, pripremu projekata, odgovarajuće administrativne kapacitete te dobre rezultate u provedbi pretpristupnih programa. Hrvatska je provodila projekte u okviru programa pretpristupne pomoći PHARE, ISPA i SAPARD te program IPA, čija je provedba i dalje u tijeku. Nakon što Hrvatska postane država članica, EU će projekte čija je provedba već započela u okviru pretpristupne pomoći (komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala programa IPA) tretirati kao projekte u sklopu strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Hrvatska je osigurala da se na temelju važećih propisa do kraja financijskog okvira 2007-2013, projekti provode prema pravilu N+3, prema kojem sredstva koja se izdvajaju, primjerice, u 2013. godini moraju biti iskorištena do kraja 2016. Središnje tijelo za koordiniranje pripreme programa EU-a, praćenja njihove provedbe te evaluaciju u pristupnom i post- Od datuma pristupanja, Hrvatska je također otvorena mogućnost korištenja sredstava Kohezijskog fonda. Među manjim područjima, koji odgovaraju trećoj statističkoj razini (NUTS 3), sva područja duž kopnene granice Hrvatske i sva pomorska granična područja mogu sudjelovati u programima i projektima prekogranične suradnje u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje. Sve statističke regije Hrvatske razine NUTS 2 bit će uključene u zajedničke ili posebne skupine regija u svrhu transnacionalne suradnje te će se međuregionalna suradnja moći odvijati na cijelom teritoriju Hrvatske. Od 2014. godine, za Hrvatsku će, kao i za ostale države članice EU-a, biti predviđena odgovarajuća sredstva u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2014.–2020., o čijoj se strukturi, sveukupnom obujmu, iznosima po pojedinačnim proračunskim glavama te izvorima i metodologiji prikupljanja proračunskih sredstava trenutačno vode rasprave i pregovori unutar Europske unije. 9 Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu Kao neki od primjera uspješnih europskih projekata u Hrvatskoj među onima koji se odnose na promet može se navesti obnova željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica, na krajnjem istoku zemlje. To je jedan od najvećih financijskih projekata u Hrvatskoj financiran iz europskih pretpristupnih fondova i prvi kojim se sufinanciraju ulaganja u željezničku infrastrukturu. Na području zaštite okoliša, može se istaknuti Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, na jadranskoj obali, čiji je cilj uvođenje modernog i ekološki prihvatljivog sustava gos- podarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije usklađenog s hrvatskim propisima i europskim standardima. Što se tiče prekogranične suradnje može se izdvojiti primjer projekta prekogranične suradnje Hrvatska–Italija, PHARE 2006 WINE-DEV, čiji je korisnik Općina Lovas u hrvatskom Podunavlju, a svrha projekta je doprinos održivom i integriranom razvoju proizvodnje vina na području Vukovarsko-srijemske županije kroz razmjenu inovativnih metodologija. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina „Remedisanus“ Grad Rijeka Ukupna vrijednost: 1,1 milijuna eura Ukupna vrijednost: 49,3 milijuna eura Sufinanciranje: 22,3 milijuna eura, pretpristupni program IPA Nositelj projekta: Ekoplus d.o.o. Partneri u projektu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada. Integralni sustav gospodarenja otpadom temelji se na smanjivanju količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne ili energetske svrhe te trajnom odlaganju uz strogu primjenu propisa. Cilj je projekta smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka te uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji. Slijede podaci o najvažnijim projektima. Krapinsko-zagorska županija Sufinanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična suradnja Slovenija–Hrvatska Partneri na projektu: Zagorska razvojna agencija, Grad Zaprešić, Općina Brežice, Općina Sevnica i Institut za okoliš i prostor Slovenije Glavni je cilj “Remedisanusa” zaštititi okoliš i očuvati prirodna i kulturna bogatstva pograničnog područja te pridonijeti općoj zaštiti okoliša pograničnog područja kroz mijenjanje postojećih navika štetnih za okoliš. Glavne su aktivnosti ovog projekta analiza te potom sanacija divljih odlagališta otpada, snimanje edukativnog filma i provedba edukacije u široj javnosti, uspostava interakcijske platforme te uspostava sabirališnih otoka. Mura – Drava.Bike – Mursko-dravske biciklističke staze Varaždinska županija i Međimurska županija Ukupna vrijednost: 1,8 milijuna eura Sufinanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična suradnja Slovenija–Hrvatska Partneri na projektu: deset slovenskih i hrvatskih partnera odnosno pograničnih regija koje su povezane rijekama Murom i Dravom, točnije, obuhvaća Pomursku i Podravsku regiju u Sloveniji i Varaždinsku i Međimursku županiju u Hrvatskoj Cilj projekta je uspostavljanje atraktivne pogranične turističke destinacije što ujedno znači poticanje gospodarskog rasta jačanjem uslužnog sektora u obje pogranične regije. Osim uređenja atraktivnih i sigurnih biciklističkih staza, u okviru projekta organizira se odgovarajuća prateća infrastruktura te veza s ugostiteljskom ponudom u okolici i s prirodnim i kulturnim znamenitostima u tom području. Osim toga, Mura – Drava.Bike omogućit će i nastavak ruta “Murradweg” i “Drauradweg” te će na taj način biti uvrštena na popis europskih biciklističkih ruta. www.mura-drava.eu 10 Razvojem umjetničkih vještina do svijeta rada Priroda za budućnost Grad Kutina Ukupna vrijednost: 404,7 tisuća eura Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje: IPA prekogranični program Hrvatska – Crna Gora 2007–2013 Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA d.o.o. Partner u projektu: Javna ustanova za upravljanje zaštićenom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske županije (Hrvatska) i Javno poduzeće za nacionalne parkove (Crna Gora) Ukupna vrijednost: 102,5 tisuća eura Sufinanciranje: iz pretpristupnog programa IPA – Razvoj ljudskih potencijala Nositelj projekta: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Kutina Partneri u projektu: Udruga „OSI“ – osoba s invaliditetom Kutina, Pučko otvoreno učilište Kutina, Grad Kutina, Muzej Moslavine Kutina Ciljana skupina ovog jednogodišnjeg projekta bile su nezaposlene osobe s invaliditetom na području Grada Kutine. Cilj projekta bilo je pridonijeti povećanju zapošljivosti osoba s invaliditetom i smanjenju socijalne isključenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Projektom je unaprijeđena razina znanja i vještina osoba s invaliditetom na području Sisačko-moslavačke županije provođenjem prilagođenih obrazovnih programa i aktivnosti socijalnog poduzetništva. Stvorimo prilike za nezaposlene mlade na tržištu rada – ŠANSA Dubrovačko-neretvanska županija Ukupna vrijednost: 108,3 tisuća eura Sufinanciranje: “Mladi na tržištu rada” EuropeAid/129227/M/ACT/HR Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA d.o.o. Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude na pograničnom području Hrvatske i Crne Gore kroz turističku valorizaciju zaštićenih prirodnih područja, predstavljajući ih kao zajedničku turističku ponudu regije. Projektne aktivnosti se odnose na provedbu biomonitoringa špiljskih objekata, uspostavu herpetološkog rezervata u Dubrovačkom primorju, infrastrukturni radovi na špilji Šipun (Konavli) i vidikovca Lastovsko otočje te njihovo uređenje, uspostavljanje vidikovca u Nacionalnim parkovima Lovčen i Skadarsko jezero te istraživanje 12 špiljskih objekata od kojih su dva i označena u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, osmišljavanje tematske staze bioraznolikosti na Baćinskim jezerima i dovršenje radova na tematskim stazama u Nacionalnim parkovima Crne Gore. Turistički „Eko-etno centar Adica“ Grad Vukovar Ukupna vrijednost projekta: 781,8 tisuća eura – sredstva EU-a: 585,4 tisuća eura – Grad Vukovar: 196,4 tisuća eura EU sufinanciranje - instrument predpristupne pomoći prekograničnog programa za Hrvatsku i Crnu Goru Nositelj projekta: Grad Vukovar Suradnici: Eco-cultural Alliance Vukovar, Turistička zajednica grada Vukovara i Udruženje obrtnika Vukovar Opći cilj ovog projekta je pridonijeti održivom društvenoekonomskom razvoju Vukovarsko-srijemske županije poboljšanjem i širenjem lokalne turističke ponude na području grada Vukovara. Projektom će se razviti i poboljšati s turizmom povezana javna infrastruktura kao što je ponuda restorana i vinskog podruma te prostorije za održavanje radionica iz starih zanata. Partner u projektu: Dubrovački centar za poduzetništvo Ciljana skupina projekta su dugoročno nezaposleni mladi i mladi bez radnog iskustva u dobnoj skupini od 20 do 29 godina. Projekt će pružiti poboljšano znanje i vještine osnova poduzetništva za potencijalne mlade poduzetnike kroz uspostavu specijaliziranog trening programa za poduzetništvo; unaprijeđeno radno iskustvo kroz provedbu dvodnevnog procesa tzv. praćenja u odabranoj tvrtci u sektoru od interesa za polaznika; promovirati poduzetništvo mladih kroz niz promotivnih aktivnosti i osigurati kontinuiranu podršku i savjetodavne usluge mladim nezaposlenim osobama kroz inovativnu web-platformu. 11 Tehnološki park / BISC Nova Gradiška Grad Nova Gradiška Ukupna vrijednost projekta: 1,15 milijuna eura – sredstva EU-a: 803,1 tisuća eura Nositelj: Grad Nova Gradiška Suradnici: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Sveučilište J.J.Strossmayera Osijek, Conzorzio per l’AREA di ricerca scientifica e technologica di Trieste - AREA Science park Italija, Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška, Elektrotehnička škola Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Slavonski Brod, Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, Regionalna razvojna agencija IAL FV Italija Unaprjeđenje konkurentnosti Brodsko-posavske županije kao jedne od najslabije razvijenih u Hrvatskoj cilj je ovog projekta s naglaskom na transferu znanja i novim tehnologijama te razvoj kapaciteta za pružanje poslovnih usluga. U ovom inkubatoru svoje će poslovne nedoumice rješavati mali i srednji poduzetnici dok će se obrtnici, radnici, učenici i studenti na tom mjestu dodatno obrazovati i usavršavati. Regionalni Poslovni Centar za potporu poslovanju i gospodarskih aktivnosti Općina Lovas Ukupna vrijednost projekta: 543,2 tisuća eura – sredstva EU-a: 407,4 tisuća eura – Općina Lovas s partnerima: 135,8 tisuća eura Nositelj projekta: Općina Lovas Partneri: Vukovarsko-srijemska županija, Općina Tompojevci, Ured za međunarodnu suradnju TNTL, Udruga vinogradara i vinara TNTL i Udruga korisnika sustava za navodnjavanje Opatovac Glavni cilj ovog projekta je ojačati malo i srednje poduzetništvo na području Općine Lovas kroz pomoć poduzetnicima u uspostavljanju poslova, podupiranje postojećih malih poduzetnika i inovativne ekonomske aktivnosti. Tijekom provedbe projekta izgradit će se regionalna poslovna zgrada u Poslovnoj zoni Lovas koja će sadržavati šest ureda namijenjena poslovnim subjektima kao i konferencijsku dvoranu. 12 Završetak Memorijalnog centra „Faust Vrančić“ Otok Prvić Ukupna vrijednost projekta: 1,3 milijuna eura – sredstva EU-a: 960 tisuća eura – Grad Vodice s partnerom: 346,5 tisuća eura Nositelj: Grad Vodice Partner: Turistička zajednica grada Vodice Do sada je Grad Vodice uložio oko 450 000 eura, i napravio najveći dio osnovnih građevinskih radova, a cilj je dovršetak i otvaranje jedinstvenog Memorijalnog centra posvećenog poznatom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju padobrana, inženjeru, svećeniku, biskupu Faustu Vrančiću koji je živio na otoku Prviću, i čiji se grob nalazi u crkvi u Prvić Luci. Cilj je projekta potpora razvoju turizma na otoku Prviću i u Vodicama te povećanje ponude u području kulturnog turizma. 2. Ukratko o Odboru regija – zajednica europskih lokalnih i regionalnih vlasti Zašto Odbor Regija? Tri glavne institucije za odlučivanje u Europskoj uniji (EU) su Europski parlament koji zastupa građane EU-a i oni ga izravno biraju, Vijeće Europske unije koje zastupa pojedinačne države članice te Europska komisija koja podupire interese Unije kao cjeline. Međutim, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za provedbu velike većine odluka donesenih na europskoj razini - oko dvije trećine zakonodavstva EU-a provodi se u praksi na podnacionalnoj razini. Zbog toga je 1994. godine osnovan Odbor regija (CoR) da bi lokalnim i regionalnim vlastima pružio priliku da izraze svoje nazore o sadržaju zakonskih prijedloga EU u fazi izrade radi njihove prilagodbe potrebama građana. Europski ugovori predviđaju da se CoR mora konzultirati kad god se podnose prijedlozi u područjima koja bi mogla imati posljedice na lokalnoj ili regionalnoj razini. U praksi to znači da se CoR konzultira o većini europskih zakona. U ugovoru iz Maastrichta (1992.) navedeno je pet područja za obvezne konzultacije: ekonomska i socijalna kohezija, tran- seuropska mreža, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Ugovoru iz Amsterdama (1997.) dodano je još pet područja: politika zapošljavanja, socijalna politika, okoliš, stručno osposobljavanje i prijevoz. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma (2009.), Odbor regija stekao je nove ovlasti, kako u području teritorijalne kohezije tako i u smislu praćenja načela supsidijarnosti. CoR sada ima veću savjetodavnu ulogu, a također i novi utjecaj na provedbu višerazinskog upravljanja. Europski parlament, Komisija i Vijeće moraju se konzultirati s Odborom regija prilikom donošenja zakona u bilo kojem području s regionalnim utjecajem. Mišljenja Odbora sada pokrivaju nekoliko novih područja politike, uključujući energiju i klimatske promjene. Međutim, sve tri institucije također se mogu posavjetovati s CoR-om i izvan tih područja, uvide li lokalne ili regionalne implikacije u svom radu. CoR također može staviti svoje prioritete na dnevni red EU-a izlaganjem mišljenja na vlastitu inicijativu i izradom izvješća o temama za koje je zainteresiran. Ali angažman CoR-a ne prestaje nakon što izloži svoje mišljenje o prijedlogu Komisije. CoR se također ima pravo obratiti Komisiji, Parlamentu i Vijeću u slučaju da ne prihvate njegovo stajalište. U iznimnim slučajevima, CoR se može obratiti i Europskom sudu pravde ako smatra da nije primjereno konzultiran. 13 Kako Odbor regija funkcionira? liberala i demokrata za Europu (ALDE) i Europske savez (EA). CoR se sastoji od 344 člana i istog broja zamjenskih članova. Ove članove imenuju države članice na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovo birani. Oni moraju imati izborni mandat ili biti politički odgovorni izabranoj skupštini. Rad Odbora, istinske političke skupštine, utemeljen je na tri osnovna načela: Iz tog razloga, članovi kojima prestaje takav mandat automatski gube svoje mjesto u CoR-u. Svaka država bira svoje članove na vlastiti način, s tim da članovi moraju odražavati političku i geografsku ravnotežu i biti izabrani i na regionalnoj i na lokalnoj razini. Članovi CoR-a biraju vlastitog predsjednika - trenutno je to gđa Mercedes Bresso iz regije Pijemont u Italiji. Rad CoR-a podijeljen je unutar šest specijaliziranih povjerenstava: − Politika teritorijalne kohezije (COTER) − Ekonomska i socijalna politika(ECOS) − Okoliš, klimatske promjene i energija (ENVE) − Kultura, obrazovanje i istraživanje (EDUC) − Građanstvo, upravljanje, institucijski i vanjski poslovi (CIVEX) − Prirodni resursi (NAT) Povjerenstva, koja okupljaju članove CoR-a, izrađuju nacrte mišljenja o zakonskim prijedlozima EU-a. O nacrtu se zatim glasuje na jednom od pet plenarnih zasjedanja CoR-a, koja se održavaju svake godine. Usvojen je samo ako dobije većinu glasova. Četiri su političke skupine zastupljene u CoR-u: Europska pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PES), Savez 14 − Načelo supsidijarnosti: ovo načelo zahtijeva da odluke koje treba donijeti na razini države najbolje služe općim interesima. EU se ne treba baviti inicijativama koje bi bolje provodile nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti. − Načelo blizine: sve razine vlasti moraju raditi što transparentnije, što bliže s javnošću, tako da građani znaju tko je za što odgovoran i kako mogu priopćiti svoja gledišta. − Načelo partnerstva: europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju raditi zajedno kroz cijeli proces odlučivanja. Približavanje Europske unije građanima Iako se veliki dio rada CoR-a oslanja na njegovu uključenost u zakonodavni proces, njegova uloga tu ne prestaje. Članovi CoR-a iz dana u dan žive i rade u svojim regijama i gradovima kao regionalni predsjednici, gradonačelnici i lokalnih vijećnici. To im omogućuje da ostanu u kontaktu s problemima ljudi koje predstavljaju, što pak omogućuje da ova stajališta prenesu u središte europskog sustava kada dođu u Bruxelles na sastanke CoR-a. Osim toga, CoR redovito usavršava profil lokalnih i regionalnih vlasti prema europskoj razini organiziranjem konferencija, seminara i izložbi tijekom cijele godine. 3. Hrvatska i Odbor regija: jačanje odnosa Hrvatski izaslanici u Odboru regija Hrvatske lokalne i regionalne vlasti u raznim institucionalnim oblicima surađuju s Odborom regija još od 2006. godine, kada je u Bruxellesu održan prvi sastanak Radne skupne za Hrvatsku. Tijekom iduće tri godine održano je šest sastanaka Radne skupine, a 2007. godine na sastanku u Zagrebu sudjelovao je i tadašnji predsjednik Odbora regija, g. Luc Van den Brande. Sastanak Radne skupine u Zagrebu organizirale su Udruga gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatska zajednica županija. Na jednom od posljednjih sastanaka Radne skupine g. Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, predstavio je inicijativu hrvatskih nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti za uspostavom Zajedničkog savjetodavnog odbora između Hrvatske i Odbora regija. Inicijativu je podržala hrvatska Vlada, a inauguracijski sastanak održan je u Dubrovniku, u lipnju 2010. godine. U Zajedničkom savjetodavnom odboru sudjelovalo je ukupno jedanaest predstavnika hrvatskih gradova, općina i županija te jedanaest članova Odbora regija, pod supredsjedanjem gđe Linde Gillham, vijećnice Okruga Runnymede i g. Nikole Dobroslavića, dubrovačko-neretvanskog župana. U dvije godine održana su četiri sastanka – dva u Bruxellesu i dva u Hrvatskoj (Dubrovnik i Vukovar). Hrvatski i europski predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti raspravljali su o brojnim temama od zajedničkog interesa i razmjenjivali iskustva. Razgovaralo se o ovlastima i financiranju lokalnih i regionalnih vlasti u zemljama Europske unije i Hrvatskoj, makroregijama i njihovoj ulozi u razvoju županija, gradova i općina, ulozi lokalnih vlasti u razvoju održivog turizma, suradnji nacionalnih vlada i lokalnih i regionalnih vlasti u vrijeme gospodarske krize te o projektima u gradovima, općinama i županijama financiranima iz europskih fondova. Na svim sastancima razgovaralo se i o napretku i najnovijim postignućima u pregovorima između Hrvatske i Europske unije. Ova suradnja pridonijela je boljem razumijevanju i većem interesu hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti da i dalje budu uključeni u aktivnosti Odbora regija. Sedmero članova sadašnjeg izaslanstva promatrača sudjelovalo je u radu Zajedničkog savjetodavnog odbora. U travnju 2011. godine, Hrvatsku je posjetila i predsjednica Odbora regija gđa Mercedes Bresso. U Zagrebu se sastala s dužnosnicima udruženja lokalnih i regionalnih vlasti s kojima je razgovarala o budućem izaslanstvu promatrača u Odboru regija, suradnji Hrvatske i Odbora regija te važnosti decentralizacije i jačanja administrativnih kapaciteta u gradovima, općina i županijama. Uz Zagreb posjetila je i Vukovar u kojem je sudjelovala na sastanku Dunavske inicijative. Predstavnici hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti od početka sudjeluju i u radu ARLEM-a (Skupštine euro-mediteranskih regionalnih i lokalnih vlasti), čija je glavna uloga dati euro- Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso, te Lindom Gilham (EA/UK) i Nikolom Dobroslavićem, supredsjedateljima Zajedničkog savjetodavnog odbora EU–Hrvatska pri Odboru regija. 15 mediteranskom partnerstvu lokalnu i regionalnu dimenziju. Inauguracijski sastanak ARLEM-a održan je u siječnju 2010. godine u Barceloni. Hrvatski predstavnici u ARLEM-u su istarski župan g. Ivan Jakovčić, ujedno i član Biroa ARLEM-a i g. Danijel Katičin, načelnik Općine Tkon. Glavni ciljevi ARLEMa su uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u daljnji razvoj ovog područja, jačanje suradnje unatoč političkim i institucionalnim preprekama te uspostava konkretnih projekata na ovom području. ARLEM broji 84 člana iz Europske unije i 16 mediteranskih partnera, a u Biro ARLEM-a imenovano je 8 članova. Za formuliranje mišljenja ARLEM-a zadužena su dva povjerenstva: za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja i za održivi razvoj. Hrvatski član Ivan Jakovčić ujedno je i supredsjedatelj Povjerenstva za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja te je bio domaćin trećeg sastanka Komisije održanog u srpnju 2011. godine u Poreču. Hrvatski gradovi i općine te Udruga gradova i Udruga općina kao podupiruće strukture, uključeni su u inicijativu Europske komisije Savez gradonačelnika (Covenant of Mayors), koju Odbor regija podržava od samog početka 2008. godine. Potpisivanjem inicijative gradovi i općine uključuju se u borbu protiv klimatskih promjena, razvijanje održivih izvora energije i smanjenje emisije CO2 za 20% kroz povećanje energetske učinkovitosti i stvaranje novih oblika energije. Do danas je inicijativu potpisalo 3773 lokalnih jedinica u 27 članica Europske unije i 19 ostalih zemalja. Potpisnici su i 38 hrvatskih gradova i općina, a prvi među njima inicijativu su potpisali gradovi Zagreb i Rijeka. Hrvatske županije, gradovi i općine, putem svojih predstavništava u Bruxellesu sudjeluju u godišnjem okupljanju europskih gradova i regija OPEN DAYS u organizaciji Odbora regija od 2005. godine. Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, tijekom plenarnog zasjedanja Odbora regija, Bruxelles, svibanj 2012. 16 Hrvatski promatrači u Odboru regija Hrvatski predstavnici i predsjednik CIVEX-a Luc Van den Brande. Izaslanstvo hrvatskih promatrača broji devet članova, predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj, koji su neposredno izabrani na posljednjim lokalnim izborima održanima 2009. godine. U izaslanstvu su četiri predstavnika regionalnih vlasti (županija) i pet predstavnika lokalnih vlasti (tri iz gradova i dva iz općina). Članove Izaslanstva je na prijedlog nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti imenovalo Ministarstvo uprave, u čijoj je nadležnosti lokalna i regionalna samouprava u Hrvatskoj. Izaslanstvo sudjeluje na plenarnim sjednicama i u radu Biroa, a od 1. srpnja 2012. godine sudjelovat će i u radu svih šest povjerenstava Odbora regija. Članovi izaslanstva sudjeluju u radu svojih političkih skupina – Stranke europskih socijalista (PES), Europske pučke stranke (EPP) i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE). Na poziv Vojko Obersnela, gradonačelnika Rijeke i predsjednika hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija, PES grupa održat će izvanrednu sjednicu 31. kolovoza 2012. u Rijeci na temu Održivog razvoja kroz industrijsku obnovu. Na poziv Ivana Jakovčića, istarskog župana i promatrača u Odboru regija, sjednica ALDE grupe održat će se u Poreču 19. listopada 2012. s fokusom na prijedloge za otvaranje novih radnih mjesta. 17 Vojko Obersnel Gradonačelnik Grada Rijeke — PES Predsjednik Izaslanstva Mi koji dolazimo iz lokalnih i regionalnih vlasti, najbolje poznajemo potrebe naših građana, s obzirom na to da smo im najbliža razina vlasti. U neposrednom smo kontaktu s njihovima potrebama i problemima i najbolje prepoznajemo njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti mogućnosti i ugodan život u područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša. Naši ciljevi ne razlikuju se od ciljeva naših europskih kolega. Upravo zato je uloga Odbora regija značajna jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike sudjelovati u zakonodavnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da te politike budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju potrebama građana Europske unije. Nikola Dobroslavić Župan Dubrovačko-neretvanske županije — EPP Zamjenik predsjednika Izaslanstva Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska regija, poznata turistička destinacija, s povijesnim gradom Dubrovnikom kao svojim sjedištem i svojim glavnim turističkim brandom. Ona je međutim i regija sa značajnom poljoprivredom u dolini rijeke Neretve, s važnom lukom Ploče, izuzetnom marikulturom i vrhunskim vinima. To je i regija u kojoj djeluju tri sveučilišta i jedna visoka američka škola, što pokazuje naše stremljenje k regiji znanja i kvalitetnog obrazovanja. Za nas je regionalni razvoj važna sastavnica djelovanja županije, suradnja s drugim regijama vrelo znanja i iskustava, a djelovanje u Odboru regija Europske unije počast i povlastica. Sudjelovanje u Odboru regija shvaćamo kao mogućnost stjecanja znanja, razmjenu iskustava, predstavljanja naših iskustava, ali i sudjelovanja u kreiranju regionalnih i lokalnih, ali i ukupnih europskih politika. Siniša Hajdaš Dončić Župan Krapinsko-zagorske županije — PES Krapinsko-zagorska županija kohezijsku politiku EU vidi kao politiku sa stvarnom dodanom vrijednošću, čiji ciljevi pokazuju dimenziju europskih integracija. Regionalnu dimenziju treba razmotriti kao važan čimbenik za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Nadam se da će budućnost donijeti alate i mehanizme koji će učinkovito poduprijeti regionalne specifičnosti, posebno u slučajevima kada regije moraju nadvladati svoja socijalna i ekonomska ograničenja. Vjerujem da će financijska platforma biti prilagođena regionalnim zahtjevima, kapacitetima i mogućnostima, ali i da regije moraju graditi vlastite kapacitete da bi osigurale razvoj. Predrag Štromar Župan Varaždinske županije — ALDE Vizija Varaždinske županije je postati konkurentna sredina koja svojim građanima osigurava visoku kvalitetu života i rada, kroz ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje kao pokretačke snage razvoja. U 2010. godini, zauzeli smo prvo mjesto među županijama po konkurentnosti, a želimo postati i županija najobrazovanijih ljudi u regiji. U svom radu kroz Odbor regija trudit ću se da zahtjevi regija i jedinica lokalnih vlasti budu uzeti u obzir kod kreiranja snažne regionalne politike. Vjerujem kako ujedinjeni u zajedničkom interesu, poštujući načelo supsidijarnosti, možemo raditi na jačanju regionalne i lokalne razine, vodeći brigu i računa o utvrđenim specifičnim regionalnim i lokalnim posebnostima i prioritetima. Smatram da je dužnost i obveza regionalnih vlasti utvrditi prioritete razvoja svojih zajednica u konzultativnom procesu s građanima i svim dionicima strateškog planiranja, uz istovremeno zalaganje za zaštitu interesa svojih regija na nacionalnim i europskim razinama institucionalnim putem. Ivan Jakovčić Župan Istarske županije — ALDE Osim što je savez država, Europska unija je i savez regija, odnosno lokalnih i regionalnih vlasti, zastupljenih u Odboru regija (Committee of the Regions). Upravo imenovano izaslanstvo promatrača hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti u Odboru regija, kojeg sam i ja član, izuzetno je bitno iz razloga što je razina lokalnih i regionalnih vlasti bliža građanima, koja je, po načelu supisidijarnosti, važna razina za donošenje odluka i strategija. U Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, to se sve više prepoznaje. 18 Jelena Pavičić Vukičević Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba — PES Grad Zagreb, kao glavni grad, ne zaboravlja na partnerstvo s našom širom regijom i drugim hrvatskim regijama i gradovima. Zagreb je prepoznat kao grad znanja i poduzetništva, tradicije, kulture, koji je siguran i zabavan za život. Istodobno, svjesni smo vrijednosti i osjetljivosti naših prirodnih resursa, okoliša, krajobrazne i biološke raznolikosti. Davor Žmegač Gradonačelnik Grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija) — ALDE Nova regionalna politika predstavlja za Hrvatsku jedan od ključnih razvojnih potencijala i jedan od najvažnijih alata za postizanje ujednačenog stupnja razvoja svih dijelova Hrvatske. Jačanje uloge gradova i regija te fiskalna i upravna decentralizacija prilika je koju Hrvatska ne smije propustiti, a u čemu je ključan proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Zbog svega navedenog sudjelovanje u radu Odbora regija je mogućnost da Hrvatska pridonese zajedničkom razvoju, razmjeni iskustava i razvoju moderne, efikasne i tolerantne zajednice europskih građana. Đuro Bukvić Načelnik Općine Lukač (Virovitičko-podravska županija) — EPP U općinama živi gotovo jedna trećina hrvatskih građana koji, jednako kao i građani drugih europskih država, od lokalne vlasti očekuju da im osigura uvjete za život i rad, da se skrbi o komunalnoj infrastrukturi, ulicama, javnim površinama i da osniva dječje vrtiće. Stoga mislim da je važno sudjelovati u radu Odbora regija jer on, između ostalog, predstavlja i jedinstveno mjesto razmjene dobre prakse između europskih lokalnih dužnosnika. Ivana Posavec Krivec Načelnica Općine Križ (Zagrebačka županija) — PES Čvrsto vjerujem u europsku budućnost Hrvatske. Iako se povremeno mogu čuti kritički stavovi o Europskoj uniji, realnost i iskustva država članica, usprkos sveopćoj krizi, govore kako članstvo nudi perspektivu i budućnost. Europska je unija prilika da male lokalne jedinice bilo samostalno ili udružene, ostvare zacrtane planove u sveopćem razvitku svog područja. Europska unija i njeni fondovi prilika su da osiguramo bolju budućnost naše djece. 19 Kontakti Odbor regija i Izaslanstvo Republike Hrvatske Uredi hrvatskih gradova i općina u Bruxellesu Udruge lokalnih i regionalnih vlasti Odbor regija Bâtiment Jacques Delors Rue Belliard/Belliardstraat 99-101 B-1040 Bruxelles/Brussel Tel: +32 (0)22822211 Fax: +32 (0)22822325 www.cor.europa.eu Ured hrvatskih regija 84 Avenue de Tervueren B-1040 Bruxelles Tel/fax: +32 2 736 8587 E-mail: iris.jakupic@croatianregions.eu www.croatianregions.eu Koordinacija hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija Ured Dubrovačko-neretvanske županije 47 Rue de Toulouse B-1000 Bruxelles T: +32 2 280 28 22 F: +32 2 230 13 40 E-mail: katarina@dubrovnik-neretva.eu www.dubrovnik-neretva.eu Udruga gradova u Republici Hrvatskoj Medveščak 17 10 000 Zagreb Republika Hrvatska Tel: +385 1 6313 323 Fax: +385 1 4668 003 E-mail: info@udruga-gradova.hr www.udruga-gradova.hr Gđa Sofija Babić Nacionalna koordinatorica Udruga gradova u Republici Hrvatskoj Medveščak 17 10 000 Zagreb Republika Hrvatska Tel: +385 1 6313 325 Fax: +385 1 4668 003 E-mail: sofija@udruga-gradova.hr www.udruga-gradova.hr G. Mladen Ivanović Zamjenik nacionalnog koordinatora Udruga općina u Republici Hrvatskoj Hrgovići 59 10 000 Zagreb Republika Hrvatska Tel: +385 1 3689 153 Fax: +385 1 3637 116 E-mail: mivanovic@udruga-opcina.hr www.udruga-opcina.hr Ured Istarske županije 49 Rue du Commerce B-1000 Bruxelles Tel: +32 2 502 55 91 Fax: +32 2 502 46 37 E-mail: eu.office@istra-istria.hr www.istra-europa.eu Ured Osječko-baranjske županije 18B Rue Montoyer B-1000 Bruxelles Telefon: +32 2 335 00 92 Fax: +32 2 230 27 33 E-mail: slavonija@slavonija.be Udruga općina u Republici Hrvatskoj Hrgovići 59 10 000 Zagreb Republika Hrvatska Tel: +385 1 3689 151 Fax: +385 1 3637 116 E-mail: info@udruga-opcina.hr www.udruga-opcina.hr Hrvatska zajednica županija Ulica grada Vukovara 271 10 000 Zagreb Tel: +385 1 6110 361 Fax: +385 1 604 767 E-mail: tajnistvo@hrvzz.hr www.hrvzz.hr Diplomatsko-konzularna predstavništva Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Avenue des Arts 50 1000 Bruxelles Tel: +32 2 507 54 11 Fax: +32 2 646 56 64 E-mail: cromiss.eu@mvep.hr www.eu.mfa.hr Delegacija Europske unije u Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6 10000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4896 500 Fax: +385 (0) 1 4896 555 E-mail: delegation-croatia@eeas.europa.eu www.delhrv.ec.europa.eu 20 cdr_1555/3-2012/HR Lipanj 2012. Izdavač: Uprava za komunikaciju, novinstvo i javne priredbe Rue Belliard/Belliardstraat 101 _ 1040 Bruxelles/Brussel _ BELGIQUE/BELGÏE Tel. +32 2/282 22 11 _ Fax +32 2/282 23 25 www.cor.europa.eu
© Copyright 2024 Paperzz
