Gazprom u Hrvatskoj
Ne žele samo prodavati
plin, nego sudjelovati i
u liberalizaciji tržišta. U
prijevodu: cijene idu dolje!
Medicinski turizam za starije
Sve više će rasti potražnja
stranih umirovljenika za
dužim boravkom - pa i
liječenjem - na Mediteranu
Bum solarnih elektrana
U samo dva mjeseca
popunjena je ovogodišnja
domaća kvota za sunčeve
elektrane
aktualno
Str. 7
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 7
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 6 1
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 21. siječnja 2013.
Godina LIX / Broj 3761.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
prognoze svjetske banke / snijeg i urbanizam / strana ulaganja / domotex 2013 / stil / svijet financija
Građevina
Energetska
obnova kao
pokretač
gospodarstva
Potpisani su okvirni sporazumi
za Zagreb i Panonsku Hrvatsku, a time
zapravo počinju energetski pregledi
zgrada u javnom sektoru
>>16-17
Prilika za razvoj drvne industrije
Intervju: Dušan Mramor
>> 14
>> 12-13
Panonski drvni centar u Virovitici imat će i proizvodni pogon za
izradu prototipova i nultih serija za poduzetnike
Kod nas školstvo i gospodarstvo itekako idu ruku pod ruku, kaže
dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
utorak
19:10
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
Tjedni gospodarski razgovori
uskoro na
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Veljko Ostojić, ministar turizma:
Golf na Srđu je nekretninski projekt
Kad se govori o predstavljenom projektu golfa na
Srđu, onda treba jasno kazati da se tu radi o nekretninskom projektu i tako
ga treba tretirati. To je
projekt koji u svojem sadržaju ima i golf, ali se tu
nipošto ne radi o turističkom projektu i tu je riječ o zamjeni teza. Stalno se govori samo o golfu, a on je u stvarnosti tek u drugom
planu. Golf je samo medij za podizanje vrijednosti nekretnine, jer se tu govori o gradnji 200 vila. Ako je već
tako planirano, mi to podržavamo, ali neka se prvo izgradi hotel, zatim golf tereni pa na kraju vile.
Tomislav Debeljak, DIV Grupa Samobor:
Birokracija je učinila svoje
U novu tvornicu u Kninu
investirali smo 15 milijuna eura vlastitih sredstava
i 10 milijuna eura kredita
Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Investicija
je krenula u doba najžešće krize 2009. godine i to
po starom Zakonu o poticanju investicija. Dobili smo samo 2,1 milijun eura poticaja od države, dok prema novoj verziji zakona na
svakih uloženih pet milijuna eura država daje još dva
milijuna. Još je gradnja i kasnila jer nismo mogli odmah dobiti sve dozvole, birokracija je učinila svoje, no
danas je to sve iza nas.
Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a:
Bolja uprava pomaže i domaćim
ulagačima
Velike kompanije koje
žele ulagati u Hrvatsku
često se susreću s administrativnim problemima pa
je stoga veoma dobro što
je Radna skupina za investicije počela identificirati i uklanjati te zapreke.
EU će uvijek poduprijeti
sve mjere koje vode prema održivom ekonomskom rastu. U tom smislu ulazak na zajedničko tržište predstavlja veliku priliku i za hrvatska poduzeća. Njihov
je glavni izazov ostvarivanje konkurentnosti za natjecanje na europskom tržištu. Stvaranje dobre poslovne klime u Hrvatskoj zato će i njima biti od velike pomoći.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: Joško Stella, direktor Turističke
zajednice Splitsko-dalmatinske županije
U turizmu je sve
povezano
Nastojimo uključiti sve dionike u turizmu u naš projekt, koji je upravo ono
što nazivamo dobro osmišljenim destinacijskim menadžmentom
L
oša povezanost
neke destinacije
izvan glavne turističke sezone osnovna
je zapreka za posjet vikend turista, organiziranje kongresa, cjelogodišnje poslovanje hotela i
općenito produljenje turističke sezone. Kada govorimo o zimskoj sezoni,
činjenica je da gosti neće
doći ako je prometna povezanost loša, a još više
ako nemaju zašto doći. U
turizmu je sve povezano i
međuovisno. Kako bi se
sezona produljila, nužno
je da svi dionici u turizmu budu povezani u zajedničke projekte.
Srednja
Dalmacija
je najbolje povezana niskobudžetnim zrakoplovnim kompanijama - Zračna luka Split primila je
oko 500.000 takvih putnika, što je više od Zagreba, Dubrovnika, dvostruko više od Zadra... U
narednom razdoblju zahvaljujući privlačnosti
Dalmacije kao destinacije možemo očekivati sve
više takvih gostiju.
Turistička zajednica
Splitsko-dalmatinske županije u suradnji
s Turističkom zajednicom Splita osmislila je
projekt koji bi privukao
goste u Srednju Dalmaciju, a koji uključuje putovanje jednom od low
cost kompanija koja slijeće u splitsku zračnu
luku. Projekt podrazumijeva i suradnju s agencijama koje bi trebale ponuditi aranžmane, u što
je uključena zrakoplovna
karta, hotelski smještaj
i aktivnosti koje mogu
zanimati turiste. Inozemnim gostima tako ćemo
ponuditi besplatne vikend-karte u splitskom
HNK koji nam je izišao u
susret i ponudio besplatan ulaz na predstave prilagođene inozemnim go-
Kulturni turizam
jedna je od
prednosti ponude
Srednje Dalmacije
stima u svibnju. Turisti
koji prihvate te pakete
imat će i besplatni Split
card - kartu koja im omogućuje besplatan posjet
muzejima i kulturnim
znamenitostima. Organizirat će im se i nekoliko
koncerata dalmatinskih
klapa i izleti po iznimno
povoljnim cijenama. Pored toga, imat će prigodu
sudjelovati u raznim gastro i kulturnim manifestacijama.
Plan je da se u cilju
produljenja turističke sezone ovaj paket usluga
pomiče svake godine pre-
ma njenom početku. Tim
više što se naša tradicionalna tržišta svake godine
povećavaju, tako da ovim
akcijama nastojimo potaknuti još masovniji dolazak gostiju.
Kako bi svi imali koristi, nastojimo uključiti sve dionike u turizmu da sudjeluju u ovom
projektu koji je upravo ono što nazivamo dobro osmišljenim destinacijskim menadžmentom.
Naime, Turistička zajednica ima sve alate kako bi
putem društvenih mreža i
drugim promotivnim ka-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: marketing@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
nalima napravila veliku
promociju kako projekta, tako i ove destinacije.
Radi se o klasičnom povezivanju javnog i privatnog sektora u kojem svi
moraju nešto uložiti ili se
nečega odreći, dok je korist od toga za sve velika.
Bitno je da ova destinacija ima kvalitetan proizvod, a na nama je da ga
približimo turistima.
Kulturni turizam je
svakako jedna od velikih prednosti u ponudi
Srednje Dalmacije i bitan je segment razvoja
turizma. I prije sam se,
a i ubuduće ću se truditi da on dobije veću pozornost i da se na pravi
način valorizira. Povezivanje kulturnih lokaliteta, tematskih staza i
eko-etno sela može biti
vrlo privlačan proizvod
koji čak može biti presudan za izbor destinacije u
koju će doći veći broj turista. Uigrana i dobro povezana ekipa poduzetnika, lokalne samouprave i
sustava turističkih zajednica može napraviti vrhunski rezultat i produljiti sezonu. Inače, lani je
Splitsko-dalmatinska županija zabilježila pet posto više dolazaka i šest
posto više noćenja u odnosu na godinu prije, a od
ovogodišnje sezone očekujemo nove rekorde.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
ZLZ u travnju može u
gradnju
Do travnja će biti otkupljeno zemljište i izdani
dokumenti za gradnju novog terminala Zračne luke
Zagreb. Konzorcij ZAIC,
koji je odabran na natječaju, tada će morati uplatiti
dva milijuna eura u proračun i može početi gradnju.
Rok za dovršenje projekta je tri godine. Ako ZAIC
odustane, Hrvatska će
imati gotov projekt, spreman za realizaciju, ocijenio je ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Končar parafirao
ugovor za
Brodotrogir
Parafiran je ugovor između tvrtke Kermas energija, u vlasništvu Danka
Končara, i Ministarstva
gospodarstva o kupnji dionica Brodotrogira. Ugovor će biti poslan na
odobrenje Europskoj komisiji, a nakon toga će o
njemu odlučivati i Vlada.
Končar je najavio da će
održati brodogradnju kao
temeljnu djelatnost trogirskoga škvera. Sadašnji broj zaposlenika, njih
1239, smanjio bi se ove
godine za 239, a u idućih
pet godina za još 105 radnika. Najviše ljudi zadržalo bi se u brodogradnji,
ali bi se išlo i u turističku
ponudu - marinu, servisnu
bazu te poslovno-turističku zonu.
PDV od 10 posto i za
dostavu hrane
Ministarstvo
financija
uskoro bi trebalo donijeti
novi pravilnik kojim bi se
PDV sa sniženom stopom
od 10 posto primjenjivao
i za dostavu hrane iz ugostiteljskih objekata, neslužbeno najavljuje Jutarnji list. No, da bi mogao
obračunavati jedinstvenu
stopu od 10 posto, uvjet
je da ugostiteljski objekt
više od 50 posto prometa
ostvaruje u vlastitom prostoru. Hrvatska obrtnička
komora traži pak da se nižom stopom obuhvate svi
dostavljači hrane, pa i oni
koji imaju samo
kuhinju
te nude
catering
u tuđem
prostoru.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 4 doma za starije
ima Splitsko-dalmatinska županija
( 967 korisnika
i 316 djelatnika imaju ta 4 doma
Nove investicije u zdravstvo i skrb o starijima
Medicinski turizam za st
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara mogućnost da postane nova Florida zbog sve veće potražnje stranih
zdravstvenim uslugama, brzorastućoj grani gospodarstva koja je već odavno zaživjela u Italiji, Španjolskoj i Portugalu,
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
P
rema studiji GlobalPosta i Economist Intelligence Unita, Hrvatska je na
UN-ovoj listi 182 promatrane države na 45. mjestu s indeksom 87 i ubraja
se u skupinu visokorazvijenog društva te predstavlja jednu od najpoželjnijih
destinacija za život u mirovini. Isto tako u posljednje vrijeme sve se više
razgovara o medicinskom
turizmu koji u Europi raste po stopi od 20 posto,
a u Hrvatskoj se priprema
i strategija razvoja koja bi
težište stavila na umirovljenike iz europskih zemalja.
Splitsko-dalmatinska
županija ima u vlasništvu četiri doma za starije
i nemoćne od kojih niti jedan nije u zaobalju te desetak privatnih klasičnih
domova za starije koji su
manjih kapaciteta i nemaju razvijenu zdravstvenu skrb. Navedena četiri
doma imaju 967 korisnika i 316 djelatnika. Tre-
nutno je na listi čekanja
2265 osoba. Prosječno
vrijeme čekanja je tri godine, a kroničan problem
je i nedovoljan broj stručnih djelatnika.
Prema studiji
GlobalPosta
i Economist
Intelligence Unita,
Hrvatska je jedna
od najpoželjnijih
destinacija za život
u mirovini
“Glavni problem u sustavu socijalne skrbi je nedovoljan smještajni kapacitet u domovima za stare
i nemoćne. To su osnovni gospodarski razlozi za
ulaganje u domove, a postoje i velike mogućnosti
prodaje novih smještajnih
kapaciteta na vanjskim tržištima jer su kod nas cijene smještajnih i dodatnih
usluga, od kojih u prvom
redu mislim na pružanje
zdravstvenih usluga, povoljnije nego u tim državama”, istaknuo je Marin
Bosotina, vlasnik tvrtke Crohno koja u svom
vlasništvu ima Medicinski centar Analiza u Dugopolju.
Situacija bi se uskoro mogla uvelike promijeniti jer je uz MC Analizu
pred otvaranjem i još jedan respektabilan objekt
- Splitska kuća zdravlja.
Oba objekta imaju velike
ambicije u zdravstvenom
turizmu čiji razvoj ima
veliku prednost pred sezonskom turističkom ponudom budući da osigurava svoje usluge tijekom
cijele sezone.
Investicija može
biti dovršena za tri
mjeseca
MC Analiza ima ambiciju postati vodeći centar
personalizirane medicine koji svojim klijentima
nudi zdravstvenu uslugu
na svjetskoj razini. Nudi
dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju te zdravstveni
nadzor, a u ponudi će biti
i personalizirana genetska
dijagnostika.
“Imamo veliku prigodu ostvariti pomak jer se
pojavilo nekoliko vrlo ozbiljnih domaćih investitora u zdravstvo”, kaže vlasnik MC Analize. “Većina
nas računa i na medicinski turizam. Kod starijih
osoba osnovni problem je
noć, a boraveći u našim
apartmanima, gdje im je
zdravstvena usluga na dohvat ruke, taj se problem
može riješiti”.
Medicinski
centar Analiza površine je
11.300 metara četvornih,
od čega je zgrada površine 3537 metara četvornih. U sklopu centra
nalaze se prostorije s laboratorijskom dijagnostikom,
genetskim
testiranjem, mikrobiologijom,
radiološkom dijagnostikom,
dvije
operacijske
dvorane i 14 specijalističkih ordinacija. Investicija je vrijedna 90
milijuna kuna.
“U jednom krilu zgrade, koje je izdvojeno i povezano s medicinskim
centrom, možemo
ponuditi 100 apartmana
ljudima kojima je neophodna medicinska skrb ili
onima koji žele imati medicinsku skrb u svojoj blizini. O tome da nam se
pridruže u dijelu smještajnih kapaciteta pregovaramo s potencijalnim partnerima, a partner može
prostor staviti u
Medicinsko-turistički kompleks na Braču - projekt vrijedan 275 milijuna eura
Medis Brachia kreće k ostvarenju
Projekt izgradnje medicinsko-turističkog kompleksa Medis Brachia u
bračkoj Općini Nerežišća, piše Slobodna Dalmacija koja je taj projekt prva najavila još
prije dvije godine, nije
ostao puko slovo na papiru. Investicija vrijedna
275 milijuna eura kreće
pomalo prema ostvarenju,
kaže nerežiški načelnik
Lovre Kuščević, navodeći
da bi prvotni projekt, od-
lukom švicarske investicijske kompanije Verica
Trust AG, mogao dobiti
proširenje izgradnjom klinike za tumore s izvorom
ionskih čestica.
“Klinika s revolucionarnom metodom liječenja najtežih oblika tumora digla bi Nerežišća,
Brač i Hrvatsku u svjetski
vrh medicinskog turizma.
Naša bi zemlja bila uza
sam bok Njemačkoj, Austriji, Italiji i Japanu. Naš
je investicijski fond zainteresiran za to da takva
klinika bude realizirana i
u sklopu nerežiškog medicinsko-turističkog kompleksa na Vidovoj gori”,
kaže načelnik Kuščević.
Optimizam mu podgrijava nedavni posjet hrvatskog izaslanstva Bečkom Novom Mjestu
prigodom
primopredaje postrojenja za ubrzavanje čestica i ionskog izvora, najvažnijih sastavnica
austrijskog istraživačkog
centra za liječenje tumora
MedAustrona.
Riječ je o kapitalnoj
investiciji za otok,
koju bi pratio PDV
od 60 milijuna eura
U hrvatskoj su delegaciji uz Kuščevića bili i
predstavnici Ministarstva
regionalnog razvoja, In-
stituta Ruđer Bošković te
Splitsko-dalmatinske županije, kako bi se upoznali
s elementima projekta na
licu mjesta.
“Samo bi klinika za liječenje tumora godišnje
mogla primiti 1500 pacijenata. S obzirom na to
da tretman traje 30 dana,
godišnje bismo ostvarili
45.000 noćenja. To bi bio
samo dio onoga što planiramo realizirati u sklopu
našeg projekta. Riječ je o
5
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 2265 osoba
na listi čekanja, a prosječno vrijeme čekanja je tri godine
arije osobe
umirovljenika za dužim boravkom na Mediteranu. Riječ je o luksuznim
ističe Meri Tomić, voditeljica projekta Splitska kuća zdravlja
funkciju za tri mjeseca uz
puno manja ulaganja nego
da započne samostalnu
investiciju”, ističe Marin
Bosotina.
Luksuzni smještaj s
poliklinikom
Splitska
tvrtka SEM 1986
planira
do
ljeta ove godine otvoriti Splitsku
kuću zdravlja
koja objedinjuje rezidenciju “Dioklecijan” za
luk-
iznimno značajnoj investiciji, za koju je investitor već riješio imovinskopravne odnose i osigurao
novac za prostornoplansku dokumentaciju do razine urbanističkog plana
uređenja”, kaže Kuščević.
Što zapravo Medis
Brachia donosi s tri velika kompleksa rasprostranjena na milijun četvornih metara Vidove gore?
Među ostalim, gradnju
četiriju
specijalističkih
zdravstvenih centara, hotele A-kategorije, urbane vile, wellness, dućane,
sportske terene, dalmatinske kućice i trgove od ka-
suzni smještaj seniora iz
Hrvatske i cijele Europe
te polikliniku. Vrijednost
ove investicije je 15 milijuna eura.
“Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se
otvara mogućnost da postane nova Florida zbog
sve veće potražnje stranih umirovljenika, pogotovo iz sjevernijih dijelova Starog kontinenta,
za dužim boravkom na
Mediteranu”, kaže Meri
Tomić, voditeljica projekta Splitska kuća
zdravlja. “Riječ je o luksuznim
zdravstvenim
uslugama, brzorastućoj
grani gospodarstva, koja
je već odavno zaživjela u
Italiji, Španjolskoj i Portugalu, a ukidanjem turističkih viza omogućit
će se duži boravak europskih umirovljenika
i u Dalmaciji, području
s ugodnom mediteranskom klimom i obiljem
sunca te zdravom hranom. Pored toga postoji
i značajan broj naših povratnika s rada u inozemstvu, pa čak i umirovljenika iz kontinentalnog
dijela Hrvatske kojima
se pruža jedinstvena prilika odmarati se ili rehabilitirati u polivalentnom
centru u srcu Dalmacije
koji je, svojom filozofijom i sadržajem, potpuna
suprotnost institucijama
slične namjene za seniore”, istaknula je Meri Tomić.
Za razliku od europskih centara, koji su dislocirani od gradova, Splitska
kuća zdravlja smještena je
gotovo u centru Splita, na
Gripama, udaljenima tek
15 minuta lagane šetnje
do starogradske jezgre,
atraktivnih gradskih plaža
i šetnica.
Rezidencija Dioklecijan ima 59 smještajnih jedinica koje je moguće unajmiti dugoročno.
Osim u smještajnim prostorima, korisnicima su na
raspolaganju i ostali društveni sadržaji, a osim “stanara” rezidencije, i ostali
građani Splita mogu koristiti fizikalnu terapiju,
medicinsko-biokemijski
laboratorij i specijalističke ordinacije koje će biti
u liječničkom zakupu.
mena, restorane i klubove,
po uzoru na švicarsko lječilište Bad Ragaz.
“Razvoj projekta zahtijevat će i razvoj infrastrukture,
gradnju
prometnica, uvođenje kanalizacije, jačanje energetskog sustava, ali i povezivanje s uvalama južne
strane otoka. Riječ je o
kapitalnoj investiciji za
cijeli otok koju bi pratio PDV od 60,7 milijuna
eura, PDV iz poslovanja
u desetogodišnjem razdoblju od 119 milijuna eura,
a prihod Općine mogao
bi biti 20 milijuna eura”,
kaže načelnik Kuščević.
( 0,8 posto
prognoza rasta hrvatskog gospodarstva u 2013.
Prognoze Svjetske banke
U 2013. blagi rast,
nezaposlenost
ostaje visoka
Svjetska banka savjetuje niz mjera, a među prioritetnima su
povećanje mobilnosti radne snage, prilagodba socijalnog
sustava demografskim trendovima i usklađivanje regulative
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
U
prošloj su godini gospodarstva
skupine EU11
(Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija,
Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija
i Hrvatska) ostvarile nešto
veći rast od ostatka Europske unije, prema Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke.
Unatoč recesiji u eurozoni, zemlje EU11 zajedno
su zabilježile rast od jedan posto, iako uz veliki raspon. Najveći rast bilježi Latvija (5,3 posto), a
najveći pad Slovenija (2,3
posto), nakon koje slijedi
Hrvatska s padom BDPa od 1,8 posto. Svjetska
banka predviđa da će cijeli blok EU11 u 2013. rasti za 1,3 posto, pri čemu
se za Hrvatsku prognozira rast od 0,8 posto. Jedina država kojoj Svjetska
banka i u idućoj godini predviđa pad BDP-a je
Slovenija (za 1,6 posto).
Pozitivan učinak na
zemlje EU11 imalo je
smirivanje financijskog
tržišta, što je dovelo do
smanjenja kamata na nova
zaduženja, a negativno je
djelovao nastavak recesije
u eurozoni. Najveći strukturni problem ostaje tvrdoglavo visoka nezaposlenost, uz rastući udjel
nenaplativih kredita.
Novi porezi
Što se zapošljavanja tiče,
budućnost nam nije blistava, predviđaju u Svjet-
skoj banci. Čak i uz blagi
rast gospodarstva, stopa
nezaposlenosti će ostati
visoka, u svim zemljama
dvoznamenkasta, a u Sloveniji se očekuje i daljnji
rast nezaposlenosti. Pad
nezaposlenosti može se
očekivati tek u srednjoročnom razdoblju.
Čak i uz blagi rast
gospodarstva, stopa
nezaposlenosti će
ostati visoka
Svjetska banka očekuje da će u 2013. godini vlade država skupine
EU11 nastaviti proces fiskalne konsolidacije, pa
bi se ukupni deficit njihovih proračuna trebao smanjiti za 0,3 postotna boda,
na oko tri posto. Iako se
većina zemalja trudi konsolidirati proračune kresanjem troškova, Svjetska
banka kao iznimke navodi
Hrvatsku, koja je povećala rashode proračuna zbog
investicija i poticaja, te
Poljsku, koja planira potaknuti investicije izvanproračunskim sredstvima. S
druge strane, gotovo sve
zemlje EU11 povećavaju
postojeće ili uvode nove
poreze: Hrvatska je uvela
novu stopu PDV-a od pet
posto umjesto nulte stope,
Češka je povećala opću
stopu PDV-a za jedan postotni bod, a Slovačka za
četiri postotna boda, Mađarska planira povećanje direktnih poreza, dok
Bugarska uvodi porez od
10 posto na štednju. Sve
to nije dovoljno za dugoročan gospodarski rast,
pa svima njima Svjetska
banka savjetuje niz mjera, a među prioritetnima
su povećanje mobilnosti radne snage, prilagodba socijalnog sustava demografskim trendovima i
usklađivanje regulative.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 208 ekipa i 68 vozila
( 2449 km
ima zagrebačka zimska služba
dužina cesta koje čisti
Čišćenje snijega
Mehanizacija ne pomaže puno
ako je grad neprilagođen
Za uklanjanje velikih količina snijega nije dovoljna samo mehanizacija. U gradovima gdje uobičajeno padaju velike
količine snijega ulice i prostor projektiraju se računajući na to da se taj snijeg može privremeno skloniti
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
R
ekordne količine snijega koje
su napadale proteklih dana u Zagrebu razotkrile su stvarne mogućnosti zimskih službi u
izvanrednim okolnostima.
Iako Zagreb na papiru ima
impresivnu zimsku službu
s čak 208 ekipa i 68 specijalnih vozila raspoređenih
u 12 mjesta pripravnosti u
sklopu četiri nadcestarije,
ona mora očistiti 2449 kilometara prometnica ukupne površine od gotovo
13 milijuna četvornih metara. Zimska služba u Zagrebu funkcionira u četiri
stupnja pripravnosti i dvije razine prednosti, a svi
se njeni rokovi - što većina građana ne zna - odnose tek na vrijeme nakon
prestanka padalina. Tako
se za ceste u prvom prioritetu prohodnost osigurava pet do osam sati nakon prestanka padalina, a
za ceste drugog prioriteta u roku od 24 sata nakon
prestanka padalina. Drugim riječima, prigovarati zimskoj službi što nije
očistila cestu dok snijeg
još pada jalov je posao.
Mehanizacija koja dominira u zagrebačkoj zimskoj službi – a to su ralice
i buldožeri – omogućuje
razmjerno brzo i efikasno
pomicanje snijega s prometnica, pri čemu u najvišem stupnju pripravnosti
postojeći broj ralica može
čistiti istu cestu otprilike
svaka tri sata. No, kada u
U Moskvi se snijeg
uklanja u desni
vozni trak ili na
široki nogostup
jednom danu, kao što je
to bilo u Zagrebu 13. siječnja, padne 68 centimetara snijega (gotovo tri
po satu), samo pomica-
nje snijega s prometnica
ne rješava problem, štoviše pogoršava ga, posebno pješacima i vlasnicima
parkiranih
automobila.
Snijeg treba pokupiti s ceste, utovariti ga i odvesti.
Ruske freze
Zimske službe u svjetskim
gradovima u kojima često
pada obilan snijeg imaju razna rješenja za odvoženje snijega s kritičnih
mjesta. Svugdje se snijeg odvozi kamionima ili
traktorskim prikolicama s
velikim tovarnim sanducima, kazao nam je Frane
Franičević, predsjednik
Uprave tvrtke Rasco,
vodećeg europskog proizvođača komunalne opreme. Način utovara varira,
ali snijeg se obično prikuplja, sklanja na stranu uz
pomoć snježnih plugova
te se poslije zahvaća frezama, baca u sanduke kamiona i odvozi. U Rusiji postoje specijalne freze
s transporterima i vlasti-
tim sanducima, međutim,
ističe Franičević, situacija je tamo specifična i ne
može se kopirati. Kako
takve opreme treba relativno malo, a i zahtijeva
nešto drugačiju tehnologiju u proizvodnji, tvrtka
Rasco ne proizvodi freze.
Od uređaja koji sklanjaju snijeg s mjesta na
kojima on smeta (poput
raskrižja) Rasco proizvodi specijalni snježni plug
pod nazivom Mosor. To
je snježni plug s bočnom
pregradom koji će prikupiti snijeg i odvući ga s raskrižja te odložiti uzduž
ceste gdje manje smeta ili
ne smeta.
Treba, međutim, imati na umu da za uklanjanje velikih količina snijega nije dovoljna samo
mehanizacija, kako god
moćna i inovativna ona
bila. Stoga se u gradovima gdje uobičajeno padaju velike količine snijega
ulice i prostor projektiraju računajući na to da se
taj snijeg može privremeno skloniti. U Moskvi se,
primjerice, snijeg uklanja
u desni vozni trak ili na
široki nogostup te kasnije odvozi kad vremenske
prilike to dopuste.
Troškovi veliki
Zagreb je u tom smislu
vrlo specifičan, jer prostor (ulice i prometna infrastruktura), običaji, pa
čak i propisi nisu prilagođeni niti organizirani
za rad teške mehanizacije za odvoz snijega. Stoga se, zaključuje Franičević, teško može napraviti
puno više u situaciji kakva je sad u Zagrebu. Moguće je, eventualno, uzeti nekoliko garnitura freza
kako bi se snijeg s prostora na koje te freze mogu
pristupiti bacao u kamione i odvozio. Rasco za tu
svrhu može ponuditi freze švicarskog proizvođača Zaugg, koje montiraju
na svoje malo univerzalno
vozilo Muvo.
Slične freze u ponudi ima i tvrtka Tehnopan
iz Kašine. Njihova freza
za snijeg priključuje se na
traktor snage do 50 konjskih snaga, a širina zahvata snijega je 1,3 ili 1,6 metara. Freza može čistiti
snijeg do visine od 60 cm.
Pogon je preko kardana
i hidromotora za usmjerivač izbacivanja. Kako
ističe vlasnik Tehnopana Vilim Pantlik, freza
je vrlo efikasna, odbacuje
snijeg do 12 metara, a radna brzina je oko 12 km/h.
Količina očišćenog snijega ovisi, naravno, o njegovoj visini.
Kakvu god mehanizaciju koristili, troškovi
čišćenja i odvoza snijega uvijek su veliki. Zimska služba u Zagrebu u
prosječnim godinama potroši između 25 i 30 milijuna kuna. U ovoj natprosječnoj godini Grad je
osigurao 45 milijuna, ali
upitno je hoće li i to biti
dovoljno.
7
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 60 mil eura
težak projekt Gazproma i Plinacra na gradnji dijela Južnog toka
( 50:50
raspodjela ulaganja
Gazprom želi sudjelovati i u razvijanju liberaliziranog hrvatskog tržišta
S Gazpromom stiže jeftiniji
plin za gospodarstvo
Nakon što je godinama na veliko prodavao plin Ini, u skladu s dugoročnim
ugovorima, Gazprom sada želi svojim proizvodom doći do krajnjeg potrošača
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
R
uski plinski gigant Gazprom
ne želi samo
prodati svoj plin na hrvatskom tržištu, već želi sudjelovati u razvijanju liberaliziranog hrvatskog
tržišta, rekao je Aleksandar Medvedev, zamjenik direktora i glavni
operativac Gazproma
nakon prošlotjednog sastanka s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom.
Medvedev
je uz ostalo najavio da
Gazprom namjerava sagraditi mrežu punionica
za ukapljeni prirodni plin
na koji bi vozili osobni
automobili, gospodarska
vozila i autobusi. Takav
plan je prije krize za Hrvatsku razmatrao austrij-
ski OMV, ali ga nikad nije
ostvario ne samo zbog
krize, već i zbog promjena
u svojoj strategiji. Ona je
u posljednje vrijeme više
usmjerena prema istraživanju nafte i plina, a manje prema maloprodaji.
Gazprom pak u Hrvatskoj želi isprobati suprotan smjer. Nakon što je
godinama na veliko prodavao plin Ini, u skladu s
dugoročnim ugovorima,
sada želi svojim proizvodom doći do krajnjeg potrošača. Medvedev je na-
javio da bi u konačnici i
građani mogli birati povoljnijeg plinskog dobavljača.
Petrokemija ugovorila
jeftiniji plin
Za gospodarstvo je prvi
korak već učinjen. Kutinska Petrokemija potpisala je prošli tjedan ugovor
s Gazpromovom tvrtkom
o godišnjoj dobavi 130
milijuna prostornih metara plina, po nižoj cijeni
nego što ga je Petrokemija dosad plaćala. Ugovo-
Direktor Gazproma s Josipovićem
Radne sastanke s hrvatskim sugovornicima odradio je
glavni operativac Aleksandar Medvedev, a kao potvrda
ozbiljnosti namjera u četvrtak je u Zagreb došao i Aleksej Miller, predsjednik Upravnog odbora Gazproma i jedan od najutjecajnih ruskih dužnosnika. Miller je posjetio predsjednika Republike Ivu Josipovića, a razgovarao
je i s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić.
rena količina predstavlja
20 posto godišnjih potreba kutinske tvornice.
Gazprom i Plinacro
zajednički će graditi odvojak plinovoda Južni
tok koji će se protezati od
granice Hrvatske sa Srbijom do Slavonskog Broda. Prošli je tjedan o tome
potpisan i poseban akcijski plan. Vrijednost projekta iznosit će 60 milijuna eura, a partneri će
financirati svaki svoju polovinu. Mladen Antunović, direktor Plinacroa,
kaže da će Plinacro u temeljni kapital uložiti 10
milijuna eura, a za ostalo
će se zadužiti. No velikog
rizika u tom poslu neće
biti jer će Gazprom zakupiti cijeli kapacitet od 2,7
milijardi prostornih metara tog plinovodnog odvojka. Gazprom je također u
razgovorima najavio da će
povrat na ulaganje iznositi
oko osam posto.
Kapacitet novog plinovoda pokazuje da će
Gazprom doista biti snažno zainteresiran za razvoj tržišta. Svakako ne
iz humanitarnih razloga. Medvedev je najavio i sudjelovanje u gradnji termoelektrana na plin
i proizvodnji električne
energije za koju bi kupce tražio u Hrvatskoj, ali
i u široj regiji. Analitičari prognoziraju da bi u budućnosti cijene plina mogle padati pa zato i veliki
proizvođači plina traže
mogućnosti da sudjeluju u proizvodnji dodane
vrijednosti, s većom zaradom. O projektima za
proizvodnju struje više će
se znati do kraja godine,
najavio je Medvedev.
Gradnja počinje u
srpnju 2015.
Gradnja odvojka plinovoda Južni tok za Hrvatsku
počet će u srpnju 2015., a
prve količine plina poteći
će u prosincu 2016. Time
će se povećati sigurnost
opskrbe, a uz pravce dobave preko Slovenije i Mađarske bit će moguće dobivati plin bez posrednika
i uz nižu cijenu. To sve
omogućava dolazak i drugih dobavljača i može utjecati na snižavanje cijena.
Rusku kompaniju zanima također i istraživanje nalazišta nafte i plina
kako u podmorju Jadrana tako i na kopnu. “Neka
Vlada što prije raspiše
natječaje za istraživanje
ugljikovodika, a mi smo
spremni sudjelovati s konkurentnom ponudom”, rekao je Medvedev.
Bum solarnih elektrana u Hrvatskoj
Veći interes za solarne elektrane traži i veće naknade
J
ednostavnije procedure za instaliranje solarnih panela, produljenje roka
otkupa struje na 14 godina
i drugi poticaji, potaknuli su pravi bum solarnih
elektrana u
Hr-
vatskoj. U samo dva mjeseca popunjena je ovogodišnja kvota za sunčeve
elektrane. Za 2013. godinu ona je iznosila 25
megavata (MW), i to 15
megavata za integrirane elektrane (na krovovima kuća) i 10 MW za
veće, neintegrirane elektrane. S tim tempom bit
će u 2014. zadovoljen i
cilj od 45 megavata instalirane snage u sunčevim elektranama. Tu količinu je Hrvatska, prema
Strategiji energetskog razvoja, trebala dostegnuti
tek 2020. godine!
HROTE, operator tržišta električne energije,
na svojim je web stranicama objavio da je dosegnuta kvota, ali i da će i dalje zaprimati zahtjeve za
sklapanje ugovora o otkupu električne energije. Novi ugovori se ipak
neće sklapati, posebice za
one zahtjeve koji su predani nakon 31. prosinca, “dok se ne stvore zakonske
pretpostavke”.
Sklapat će se ugovori jedino ako odustane netko
od onih koji su ranije dobili ugovore. U Ministarstvu gospodarstva kažu da
će se o prebukiranoj kvoti solarnih elektrana uskoro morati donijeti posebna
odluka. U igri je nekoliko opcija, primjerice da
se poveća naknada za poticanje obnovljivih izvora
energije. Nju sada plaća
svaki potrošač, i to 0,005
kuna po potrošenom kilovat satu električne energije. Povećanje naknade ne
bi znatno povećalo račune za struju, ali svako povećanje cijene, makar i
samo od nekoliko desetaka kuna na godišnjoj razini, politički je vrlo osjetljivo pitanje.
Moguće je i da se zaključi kako će se poticati samo elektrane manje
snage. Takav smjer je vrlo
izvjestan pa se neslužbeno
najavljuje da će investitori
koji kreću u projekt od 30
kW dobiti ugovore, dok
će oni od 300 kW morati čekati političku odluku
o tretmanu novih postrojenja za proizvodnju sunčeve energije.
Sada u Hrvatskoj rade
102 sunčane elektrane
ukupne snage 3,8 MW,
koje isporučuju energiju
u sustav po poticanoj cijeni. S operatorom tržišta
još 422 elektrane sklopile su ugovor, ali u prosincu prošle godine još nisu
bile priključene na mrežu. Njihova je ukupna
snaga oko 11 megavata.
Ukupno je u Hrvatskoj
aktivno 129 elektrana
koje proizvode iz obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrana ima devet, elektrana na bioplin
osam, na biomasu rade tri
elektrane, a jedna elektrana radi na deponijski plin.
Ukupna instalirana snaga koja je priključena na
mrežu iznosi 172,9 megavata. (I.V.)
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 452,7 mil €
ušlo u Hrvatsku u 9 mjeseci 2012. (upola manje nego 2011.)
( od toga 99,2 mil €
bila su vlasnička ulaganja u nekretnine
Poticanje investicija
Koprivničkoj elektrani stiže
biomasa nakon dvije godine
U pripremi je i novi zakon: za svako ulaganje koje se proglasi strateškim, svi će potrebni dokumenti morati biti
izdani u roku od 10 dana. Ako se to ne dogodi, primijenit će se načelo “šutnje administracije” i smatrati da je
nadležno tijelo dalo suglasnost s realizacijom investicije
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
R
adna skupina za
investicije Vlade dogovorila
je s Hrvatskim šumama
(HŠ) isporuku drvne biomase za projekt elektrane u Koprivničkom Ivancu. Na sastanak je pozvan
direktor HŠ-a Ivan Pavelić pa je postignut dogovor da se za elektranu osigura 160.000 tona drvne
sječke.
Time će ta investicija, koja je dvije godine u
zastoju upravo zbog nedostatka goriva, odnosno
biomase, konačno moći
u realizaciju. Investitor
elektrane je tvrtka E-two-
Privatne investicije
svrstane su među
glavne poluge za
izlazak iz krize
energy s njemačkim kapitalom. Elektrana će stajati
487 milijuna eura, imat će
snagu 20 megavata i zapošljavati 70 radnika.
Radna skupina za investicije, koju vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, na dnevnom redu
ima pedesetak takvih projekata. Vlada je osnovala
tu radnu skupinu kako bi
rješavala konkretne probleme i ubrzala realizaciju
već započetih projekata.
U pripremi je i novi zakon
o strateškim investicijama
za projekte koji će uživati posebnu državnu podršku. Kad po tom zakonu
bude donesena odluka da
se neko ulaganje smatra
strateškim, svi će potrebni
dokumenti morati biti izdavani u roku od 10 dana.
Ako se to ne dogodi, primijenit će se načelo “šutnje administracije” i smatrati da je nadležno tijelo
dalo suglasnost s realizacijom investicije.
Najviše u nekretnine
Privatne investicije svrstane su među glavne poluge za izlazak iz krize.
Iako neki poduzetnici,
poput Luke Rajića, uspijevaju u kratkom roku
oživotvoriti svoje investicije (kao što su tvornica lijekova PharmaS ili
logistički centri), mnogi
često zapinju na lokalnoj
administraciji. Usporavanje se primjećuje i kod
izravnih stranih ulaganja.
U prvih devet mjeseci u
Hrvatsku je stiglo 452,7
milijuna eura, što je gotovo upola manje nego u
istom razdoblju prethod-
Vlada želi 20., a ne 84. mjesto na ljestvici konkurentnosti
Vlada je odlučila da će smjer za poboljšanje hrvatske konkurentnosti biti izvještaj Svjetske banke Doing business po kojem se Hrvatska nalazi na 84. mjestu na svijetu po lakoći poslovanja i investiranja. Analize i prepreke za investicije navedene u tom izvještaju koristit će se u pripremi propisa, u aktivnostima Radne skupine za investicije i drugim
potezima usmjerenima na olakšavanje ulaganja. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva,
kaže kako je postavljen ambiciozan cilj da Hrvatska za nekoliko godina dođe do 20. mjesta na toj ljestvici svjetske konkurentnosti.
ne godine. Prema statistici koju je objavila Hrvatska narodna banka,
najviše je bilo vlasničkih
ulaganja u nekretnine,
u iznosu od 99,2 milijuna eura, potom slijedi poslovanje nekretninama sa
93,2 milijuna eura. Stranci su 85,6 milijuna eura
uložili u djelatnosti rekreacije, kulture i sporta,
74,8 milijuna eura u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini, a 71,6
milijuna eura u financijsko posredovanje.
“Strani ulagači najviše se žale na nedovoljnu pravnu sigurnost i česte izmjene propisa”, kaže
Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a. Dodaje kako je teško očekivati
da će netko ulagati novac
ako na dozvolu čeka dvije
godine. Otići će u zemlje
gdje su uvjeti jednostavniji i gdje će brže ostvariti
očekivani prinos. Mudrinić smatra da za hrvatsku
situaciju nije kriva samo
recesija.
Povjerenik za
birokratsku džunglu
Problemi su se vukli godinama, a kriza je na svjetlo
dana izvukla ono što ne
valja. U idućem kvartalu
trebalo bi povući snažne
poteze, ističe Mudrinić,
poput rebalansa proračuna ili izmjene Zakona o
radu. Ulagači moraju dobiti čvrsta jamstva da će u
Hrvatskoj dobiti primjeren tretman.
Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost,
odgovara da će državna tijela raditi upravo to: svaki
važniji investitor dobit
će svog povjerenika koji
će ga voditi kroz administrativnu džunglu. Donesen je Zakon o poticanju
investicija s obilnim novčanim poticajima za svako novo otvoreno radno
mjesto, a pripremljeni su
i drugi propisi za ubrzanje
ulaganja. “Alate za postizanje rezultata imamo, ali
nam za to treba i vremena”, rekao je Novinić. Na
nedavnom
predstavljanju irskog ulagačkog modela u Hrvatskoj narodnoj banci čulo se kako su
niski porezi na dobit jedan od glavnih mamaca za investitore. Sandra
Švaljek,
ravnateljica
Ekonomskog instituta,
smatra da je potrebnije razviti cijeli sustav tako da
privlači ulagače. Naime,
prema istraživanju međunarodnih institucija, u Hrvatskoj postoji primjerna
lakoća plaćanja poreza i
relativno jednostavan porezni sustav. Čak je u jednom razdoblju i porez na
dobit bio niži nego u Irskoj i drugim konkurentnim zemljama. No prednosti treba znati dobro
promovirati, a toga je Hrvatskoj znalo nedostajati. Darko Lorencin,
pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, podsjeća da su strana
ulaganja najprije stizala
u najbolje hrvatske industrije i tržišta poput telekomunikacija i financijskog sektora. Investitori
su došli sami, tražeći najisplativije prilike. Stoga
će u Hrvatskoj biti izrađena strategija industrijske politike koja će pokazati koji sektori će biti
isplativi u budućnosti. “U
njih će se slijevati i najviše novca iz eurofondova pa će i to biti putokaz
drugim inozemnim ulagačima”, zaključio je Lorencin.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( kazna do 500.000 kn
za nelegalnu prenamjenu poljoprivrednog zemljišta
Kreće strategija industrijske politike
Država će poticati 12
industrijskih sektora
Sjednica hrvatske vlade
Oranice i ribnjaci u
zakup na 50 godina
Za poljoprivredno zemljište koje postaje dio građevinske zone, platit će se
naknada od 25 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta u toj zoni
ti onaj tko ne održava zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju
i umanjuje mu vrijednost.
Do 100.000 kuna kaznit
će se korisnik koji štetnim
tvarima uništi mogućnost
proizvodnje na nekom tlu.
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
P
oljoprivredno zemljište i ribnjaci
moći će se davati u zakup na 50 godina,
prema zakonu o poljoprivrednom zemljištu što
ga je Vlada prošli tjedan
poslala u Sabor. Zakonom se želi ubrzati prodaja i davanje u zakup
poljoprivrednog zemljišta. Od 890.214 hektara
poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
dosad je prodano i zaku-
Kaznu do 30.000
kuna može zaraditi
onaj tko ne održava
zemljište sposobnim
za poljoprivrednu
proizvodnju
pljeno samo 30 posto, odnosno oko 262.000 hektara. Usko grlo bile su
jedinice lokalne samouprave koje su morale napraviti programe za raspolaganje zemljištem i
tek onda je zemljište moglo u promet. Izrada programa išla je sporo, mnoge općine i gradovi nisu
ni dovršili svoje programe pa je 500.000 hektara
zemlje ostalo neiskorišteno, objasnio je ministar
poljoprivrede Tihomir
Jakovina.
Natječaji za
zakupnike
Vlada je zato odlučila zakup, prodaju i raspolaganje zemljištem povjeriti
Agenciji za poljoprivredno zemljište. Zakupci će
se birati na natječaju na
kojem mogu dobiti uku-
pno 100 bodova. Najviše
60 bodova dobivat će za
gospodarski program koji
namjeravaju provoditi na
zemljištu. Dosadašnji posjednik, ako ima valjani
ugovor za korištenje zemljišta, dobiva 20 bodova. Sljedećih 20 bodova
dobit će se razmjerno visini ponuđene zakupnine.
Novac od zakupnine
podijelit će državni proračun i lokalna jedinica u
kojoj se nalazi zemljište ili
ribnjak. U slučajevima kad
nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, Agencija će sklapati ugovore o
zakupu na pet godina. Također su pooštreni uvjeti promjene namjene ze-
mljišta. Za poljoprivredno
zemljište koje izmjenom
prostornog plana postaje
dio građevinske zone, platit će se naknada od 25 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta u toj
zoni. Za osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište naknada je
50 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta. Za poljoprivredno zemljište koje je već unutar
granica građevinskog područja, visina naknade iznosi 2,5 posto. Promjena namjene uz zaobilaženje
dokumenata prostornog
uređenja kaznit će se do
500.000 kuna. Kaznu do
30.000 kuna može zaradi-
Usklađivanje s trošarinama Unije
Hrvatska će i dalje postupno povećavati trošarine na cigarete kako bi se 2017. dostigao EU. Po novoj tarifi iznosit će 64 eura za 1000 cigareta. Kako će se to odraziti na
cijene u maloprodaji, ovisit će i o maržama proizvođača
i trgovaca, rekao je ministar financija Slavko Linić. Uvodi se trošarina na potrošnju električne energije u gospodarstvu (primjerice, za trgovačke centre, obrte, poslovne urede), koja bi račune za struju mogla povećati za
jedan do dva posto (7,5 kuna po megavat satu). Ministar Linić smatra da tvrtke zbog toga neće povećavati
cijene proizvoda i usluga.
Optička mreža
Oko sedam milijardi kuna
mogla bi dugoročno stajati izgradnja optičke, odnosno svjetlovodne mreže koja bi svim građanima
omogućila širokopojasni
internet i najveće brzine
prijenosa podataka. Država i njena poduzeća već
su napravili oko 3000 kilometara svjetlovoda, ali
mreža je rascjepkana između raznih korisnika i u
različitim je pravnim statusima. Prema riječima
Darka Parića, pomoćnika ministra uprave i koordinatora digitalizacije
državne uprave, iz proračuna se godišnje plaća
oko 250 milijuna kuna za
prijenos podataka, što bi
se moglo uštedjeti vlastitom mrežom.
Postojeće
državne
mreže trebalo bi povezati, graditi nove kilometre
svjetlovoda i onda sve to
na tržišnom principu i pod
nadzorom
HAKOM-a
iznajmljivati privatnim telekomunikacijskim kompanijama. Sada je samo
oko 15 posto stanovništva, uglavnom u većim
gradovima,
pokriveno
mrežom za širokopojasni
internet. Dostupnost brzih internetskih veza temelj je za razvoj novih digitalnih usluga, a to vodi
većoj zaposlenosti i potiče rast BDP-a, istaknuo je
ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
9
Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je proces
izrade strategije industrijske politike za razdoblje od 2014. do 2020.
Strategija bi trebala biti
dovršena do ljeta, a kako
se doznaje u Ministarstvu
gospodarstva, industrijski
sektori koji će biti označeni prioritetnim bit će prehrambeno-prerađivačka
industrija, drvno-prerađivačka industrija, automobilska industrija (dijelovi i
autoklasteri), zatim brodogradnja i mala brodogradnja, obrambena industrija,
ICT industrija, proizvodnja
tekstila i kože te zdravstvena industrija (farmaceutika
i proizvodnja medicinske
opreme).
Među najvažnijim sektorima su i kemijska industrija, proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i
opreme, građevinska i kreativna industrija. Prema riječima Darka Lorencina,
pomoćnika ministra gospodarstva, za svaki sektor
izradit će se SWOT analize, odrediti ciljevi i mjere
kojima će se ti ciljevi dostizati. Definirat će se i mjerila kojima će se pratiti ostvarenje strategije. Odredit
će se i institucije koje će
biti odgovorne za provedbu.Izrada strategije koordinirat će se s njemačkim ministarstvom gospodarstva,
čiji će stručnjaci prenijeti svoja iskustva u izradi i
oživotvorenju njemačke
industrijske politike. Za
predstavnike hrvatskih ministarstava koji će sudjelovati u izradi Strategije industrijske politike bit će u
veljači organiziran seminar na kojem će predavati
predstavnici njemačkog instituta Frauhofer.
Strategija
industrijske politike koristit će se i
kao alat za usklađivanje s
Europskom unijom, odnosno kao temelj za korištenje sredstava iz kohezijskih fondova EU-a. (I.V.)
*vijesti
Nastavlja se gradnja
cesta
Uskoro će se nastaviti
gradnja novih dionica autoceste Zagreb-Sisak od
Buševca do Lekenika, zatim južne obilaznice oko
Osijeka, dionica brze ceste Split-Dugopolje i Solin-Kaštel Stari. Gradit će
se tunel Sveti Ilija i most
na Dravi na koridoru V.c.
“Pronađene su nove udruge izvođača i kompromisom riješeni neki problemi pa će gradnja biti
nastavljena”, rekao je
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade.
Jastrebarsko u
Bruxellesu
Predstavnici
Jastrebarskog sudjelovat će u Bruxellesu na konferenciji o
najboljoj praksi za provođenje i kreiranje energetskih strategija. Gradonačelnik Zvonimir Novosel
i suradnici prezentirat će
mjere za smanjenje emisije CO2 u gradu za 20 posto
do 2020. Također, Grad je
umanjio cijenu plaćanja
komunalnog
doprinosa
za gradnju niskoenergetskih kuća, a u potpunosti
oslobodio za gradnju pasivnih.
Objavljen nacrt zakona o investicijama
Ministarstvo gospodarstva objavilo je na svojim web stranicama nacrt prijedloga zakona o
strateškim investicijskim
projektima Hrvatske, a
strateškim će se smatrati
projekti čija je vrijednost
ulaganja najmanje 150
milijuna kuna, ili ako se
njihovom provedbom ispunjavaju neki od desetak
kriterija.
10 PREDSTAVLJAMO
( od 2011. god
posluje Exsto Vital
EXSTO VITAL, ZAGREB
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( za 60%
kraća isporuka novih usluga
ALTUS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE, ZAGREB
Više usluga, veća
vrijednost
Smršavjeti
nije teško
Trudimo se da naš rad, proizvode i usluge prepoznaju
svi kojima je potrebna pomoć u mršavljenju, kaže Alan
Otročak
T
vrtka Exsto Vital posluje od sredine 2011. godine. Osnovne djelatnosti
su joj savjetovanje i prodaja Eurodiet programa
zdrave prehrane s povećanim udjelom proteina.
Trenutačno je u tvrtki troje zaposlenih i nekoliko
vanjskih suradnika - nutricionista.
Alan Otročak, direktor Exsto Vitala, kaže
kako domaće tržište pruža
velike mogućnosti. “Zbog
toga se svakodnevno trudimo da naš rad, proizvode i usluge prepoznaju svi
kojima je potrebna pomoć
u mršavljenju, odnosno
svi koji bi željeli živjeti
zdravo uz vrhunsku i medicinski provjerenu prehranu”, ističe on.
Prve informacije o
učinkovitosti
Eurodiet
metode i prehrane dobivene su od jedne liječnice koja je u kratkom roku
uz pomoć tog brenda skinula priličan broj kilograma, a uz to se izvrsno
osjećala i izgledala. “To
pozitivno iskustvo te brojna druga svjedočanstva iz
Europe o kvaliteti i učinkovitosti Eurodieta potaknuli su nas da dovedemo
Eurodiet u Hrvatsku. Tre-
balo nam je gotovo dvije
godine da program mršavljenja uz pomoć Eurodieta
zaživi u Hrvatskoj”, prisjeća se on.
S obzirom na ekonomske neprilike koje vladaju,
opstanak i poslovni razvoj
tvrtke u prvih godinu i pol
postojanja smatra značajnim uspjehom. Ponajprije
zato što su u kratkom razdoblju ostvarili sve preduvjete za dobro poslovanje i
uveli taj novi brend na tržište. “Pritom ističem kako
smo do sada održali tri vrlo
Ulazak Hrvatske
u Europsku uniju
ova tvrtka vidi kao
veliku priliku
uspješne Eurodiet radionice o pretilosti. Odziv liječnika opće prakse, koji su
se informirali o našim proizvodima i Eurodiet metodi prehrane, bio je fantastičan”, napominje on.
Pozitivan poticaj
Problemi poslovanja u
Hrvatskoj, dodaje, zapravo su općepoznati. “Zbog
nepovoljnih uvjeta poslovanja i birokracije opstaju
samo najuporniji te, može
se reći, najtvrdoglaviji”,
naglašava Otročak dodajući kako pokretanje vlastitog biznisa u Hrvatskoj
nije nimalo lak posao.
“S obzirom na to da smo
mnogo naučili poslujući
izvan Hrvatske, ne bojimo
se i spremni smo na nove
izazove. Vjerujemo kako
bi hrvatsko gospodarstvo
puno toga moglo naučiti od razvijenih tržišta poput njemačkog ili švicarskog”, smatra on.
U Hrvatskoj postoji
nekoliko kompanija koje
zastupaju slične brendove. “Konkurenciju smatramo pozitivnim poticajem jer njihov nas rast
dodatno motivira i potiče
na daljnji razvoj”, kaže.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju tvrtka vidi
kao veliku priliku. “Pored
toga, vjerujemo kako će
se i uvjeti poslovanja promijenti na bolje”, ističe.
Planovi tvrtke u budućnosti su širenje te vjerojatno zastupstvo i distribucija drugih proizvoda
unutar medicinske domene. “Ako se sve kockice
poslože, nadamo se uspjehu i otvaranju novih radnih
mjesta koja su našem društvu itekako potrebna”, zaključuje Otročak. (B.O.)
Tvrtka je uvela nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima
PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga
podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga
T
vrtka Altus IT
osnovana je u veljači 2011. godine i posluje s klijentima
iz pet zemalja regije, te
u Španjolskoj, Rusiji, Argentini i SAD-u. Kako ne
bi bilo zabune, tvrtka Altus IT nije nova u ovom
poslu nego je nastavila
poslovanje tvrtke Markoja osnovane 1994. godine,
a pružanjem usluga podatkovnog centra se bavi od
2005. godine. Podsjetimo,
u prvih pet godina poslovanja data centar Markoja postao je poznat kao
jedno od vodećih telekomunikacijskih čvorišta u
Hrvatskoj, preko kojeg
mnoge domaće telekomunikacijske tvrtke ostvaruju svoju vezu sa svijetom.
Znači, data centar Altus IT osnovan je na način da je u njega prebačeno čitavo poslovanje data
centra Markoja - infrastruktura, usluge i zaposlenici koji su uključeni u
taj dio poslovanja i odnose s klijentima.
Trenutačno Altus IT
posjeduje data centar s
dvije sistemske dvorane
smještene unutar Ericsson
kampusa u Zagrebu. Osim
što svaka zadovoljava visoke standarde sigurnosti,
redundancije i kvalitete,
u potpunosti su neovisne
jedna o drugoj kad je riječ o napajanju energijom,
komunikaciji i klimatizaciji, tako da mogu služiti
kao backup jedna drugoj.
Potpuno integrirano
rješenje
Njihovi klijenti su tvrtke
raznih profila, uključujući i financijske institucije
i telekome. Gotovo svi telekomi koji postoje u Republici Hrvatskoj na neki
su način prisutni u Altus
IT data centru, što uvelike
olakšava peering i omogućuje velik izbor za uspostavljanje komunikacijskih ruta.
Nedavno su uveli nova IBM-ova rješenja
temeljena na sustavima
PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja
cloud usluga. Primjenom
Flex rješenja tvrtka će
moći ponuditi srednjim i
velikim tvrtkama iz različitih područja, primjerice industrije nafte i plina,
farmaceutske industrije,
telekomunikacija i financija, pomoć u skraćivanju
isporuke novih usluga za
60 posto.
Uvođenje nove, fleksibilne, skalabilne i učinkovite
infrastrukture
omogućit će Altusu bolju iskoristivost prostora
Klijenti Altus IT-a su
tvrtke raznih profila
u vlastitim podatkovnim
centrima, kao i mogućnost isporuke više različitih usluga koje donose
veću stvarnu vrijednost.
“U potrazi za rješenjem koje ispunjava naše potrebe procijenili smo mnoge sustave
i odabrali upravo IBMovo Flex rješenje temeljeno na konceptu pametnijeg računalstva. IBM-ov
PureSystems se istaknuo
kao potpuno integrirano
rješenje koje nam može
pomoći kako bismo i u
budućem razdoblju ostvarivali rast i klijentima pružali kvalitetnu uslugu”,
istaknuo je Goran Đoreski, predsjednik Uprave
Altus IT-a. (J.V.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( do 3500 t ribe godišnje
*vijesti
plan proizvodnje u Ve Be Cotu
Ve Be Cot stvara vodeno carstvo na ušću Neretve
Sve u vodi - od povrća do ribe
Ulaganje u obnovljive izvore energije nam je nužno jer moramo osigurati konstantnu
temperaturu unutar kompleksa bazena, budući da nam je cilj imati dva proizvodna ciklusa
godišnje, ističe Bebić
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
Č
ak 19 natječaja
bilo je provedeno
da bi tvrtka Ve Be
Cot preuzela tvrtku Agro
Delta u stečajnom postupku i postala vlasnik zemljišta koje se prostire na
površini većoj od 50 hektara, neposredno do ušća
rijeke Neretve i Jadranske
magistrale u blizini Rogotina. U tom se kompleksu,
uz nekoliko gospodarskih
objekata, nalazi više plastenika u kojima vlasnik i
direktor Ve Be Cota Vjekoslav Bebić uzgaja konzumnu rajčicu, papriku,
krastavac, kupusnjače te
Kada se sve dovrši,
ukupna investicija
doseći će oko 30
milijuna eura
još nekoliko vrsta povrća. Plastenici se prostiru
na 12.000 četvornih metara površine.
Hidroponski način
uzgoja
Bebić je prvi u Hrvatskoj
ugradio opremu za hidroponski način proizvodnje.
Radi se o najsuvremenijem načinu plasteničke proizvodnje uz najmoderniju opremu, koji su
potom stručnjaci s Agronomskog fakulteta preporučivali drugim poduzetnicima.
“Ovaj način uzgoja
povrća temelji se na tome
da je kontrolirano sve potrebno za biljku, i ono što
joj nedostaje dodaje se
prema njenim potrebama.
Ovakva proizvodnje donosi uštede vode i hranjiva, a rast biljaka je bolji.
Obrada zemljišta, odnosno
ljudski rad je minimalan,
a povrće se može uzgajati na prostoru gdje je inače
uzgoj ograničen zbog tla”,
ističe Vjekoslav Bebić.
Proizvodnja je automatizirana, nadzirana je
elektronski, a pod videonadzorom je čitav kompleks zemljišta. Proizvodnja se odvija u najmanje
dva ciklusa godišnje.
“Osnovni problem je
činjenica da naši otkupljivači, a samim tim i tržište,
ne prihvaćaju cijenu hidroponskog načina proizvodnje. U europskim zemljama se zna da je tako
proizvedeno povrće skuplje od ostalog zato što je
njegova kvaliteta i nutritivna vrijednost nekoliko
puta bolja nego kod uobičajne plasteničke proizvodnje.
Hidroponska
proizvodnja se smatra
ekološkom, a povrće ima
originalan miris, vrhunsku kvalitetu. Problem je
to što otkupljivači ne kategoriziraju rajčicu nego
je sva pod jednom kategorijom”, ističe Vjekoslav
Bebić.
Suvremeni uzgoj ribe
No uzgoj povrća ovoj je
tvrtki sekundarna djelatnost: Vjekoslav Bebić čvrsto je odlučio na
tom kompleksu baviti se
marikulturom. Kao i kod
plastenika, Bebić se i za
uzgoj ribe odlučio za najsuvremeniju tehnologiju.
“Opremio sam mrijestilište, kompjuterizirao
ga, a u tehnologiju je uloženo milijun eura. Pored
toga, napravljene su bušotine iz kojih će se crpiti
morska voda - Ina Crosco
je obavio bušenje na dubinu od 110 metara”, pojašnjava. Bebićev strateški cilj je da se na ovom
kompleksu bavi mriještenjem i uzgojem gofa, kozica, jegulje, zlatnog cipla
te jesetre za kavijar i konzumiranje.
Kada se završi, ovo
će biti jedna od tri najveće farme za uzgoj ribe u
Europi, odnosno najveća u ovom dijelu Europe.
Opremljena su 32 postojeća bazena i izgrađeno 20
novih. Bebić je uveo najsuvremeniju reciklažnu
tehnologiju za uzgoj ribe,
a njegov savjetnik Jurica
Jug Dujaković napravio je
niz inovacija kako bi poboljšao tehnološki proces.
Bioplinska i solarna
energana
Ishođene su sve suglasnosti, dozvole, odobrenja
koncesija, razrađeni svi
projekti, a pronađen je i
strateški partner koji bi na
krovove ugradio solarnu
elektranu. Predviđena je
i gradnja bioplinska energane snage oko tri MW, s
kompostanom koja se nadopunjuje s uzgojem ribe
jer proizvodi toplu vodu
potrebnu za taj uzgoj.
Kompostana bi tako zbrinula i dio otpada. I za ovaj
projekt je pronađen strateški partner. “Ulaganje u
obnovljive izvore energije
nam je nužno jer moramo
osigurati konstantnu temperaturu unutar kompleksa bazena budući da nam
je cilj imati dva proizvodna ciklusa godišnje. Usporedbe radi, kod ostalih hrvatskih uzgajivača,
koji uzgajaju ribu u kavezima, jedan ciklus traje
najmanje dvije godine, a
nama bi trajao šest mjeseci. Nakon natkrivanja bazena proizvodni kapacitet
bio bi oko 3000 do 3500
tona ribe, ovisno o vrsti
ribe koju tržište bude tražilo. Usporedbe radi, svi
hrvatski uzgajivači trenutačno proizvode oko 4500
tona ribe”, ističe Bebić.
Da bi se projekt dovršio, valja još natkriti bazene - što je investicija od
2,5 milijuna eura. Kada
sve bude gotovo, ukupna
investicija doseći će oko
30 milijuna eura.
Vrijednost ovog projekta je i u tome što bi zaposlio veći broj ljudi, a
svoj interes u njemu našlo bi i oko 1500 kooperanata.
Nacionalno vijeće za
umirovljenike
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, bipartitno tijelo koje
djeluje između hrvatske vlade i umirovljeničkih udruga, konstituirano je proteklog tjedna, a
za predsjednika je izabran
Vlado Nožarić, predsjednik Matice umirovljenika
Hrvatske. Ministar rada i
mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je
da će se na sastanku Nacionalnog vijeća 1. veljače razgovarati o Zakonu o
mirovinskom osiguranju
te o mirovinskoj reformi.
Mrsić je naglasio i da će
se u ovoj godini mirovine
usklađivati te isplaćivati
na vrijeme.
Fincima Hrvatska
najzanimljivija
Hrvatska je ovogodišnja
dobitnica nagrade Finnish
Travel Award 2013. za
najzanimljiviju stranu destinaciju prema odabiru
javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava
najvećeg turističkog sajma u Finskoj, Matka Travel Faira. Hrvatska turistička ponuda na sajmu u
Helsinkiju promovirana je
na poslovnim radionicama Global Workshop, na
kojima su predstavnicima
finskih agencija predstavljene ljepote Hrvatske.
Certifikat za IT
sigurnost
Raiffeisen Investu dodijeljen je prestižni certifikat ISO 27001:2005,
kao priznanje za uspostavu i upravljanje informacijskom sigurnošću te
usklađenost s najvišim
svjetskim standardima.
“Raiffeisen Invest jedino je investicijsko društvo koje ima taj certifikat
za cjelokupno poslovanje,
što je i dodatna potvrda
našega truda u postizanju
visokih standarda”, izjavila je predsjednica Uprave
Vesna Tomljanović Čičak.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 74.587
zahtjeva za legalizaciju podneseno do kraja 2012.
Uspjeh legalizacije: zahtjeva više od očekivanog
( 7000 aktivnih članova
ima Alumni klub ljubljanskog Ekonomskog fakulteta
DUŠAN MRAMOR, DEKAN EKONOMSKOG FAKULTETA SVEU
Školstvo i gospo
U sve fakultetske aktivnosti uključena je poslovna praksa, stručnjaci
primjerima. K tomu, predstavnici kompanija uključeni su u procese
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
Za gotovo 17.000
zgrada više nema nade
– slijedi rušenje
Rušit će se prvo one zgrade koje se ne koriste, potom one koje
se povremeno koriste, a tek na kraju one koje se stalno koriste
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
P
ostupak legalizacije bespravne
gradnje, pokrenut zadnjom izmjenom
zakona u kolovozu prošle godine, zabilježio je
uspjeh veći od očekivanja. Prema podacima
koje je iznijela resorna
ministrica Ana Mrak
Taritaš, do kraja 2012.
podneseno je 74.587 zahtjeva za legalizaciju, a u
Ministarstvu bi bili zadovoljni i da ih je bilo pedesetak tisuća. Brojka
uključuje oko 15.000 zahtjeva podnesenih prema
prethodnom zakonu, koji
je donijela HDZ-ova vlada, dok je prema novom
zakonu, koji bitno olakšava i pojeftinjuje legalizaciju, u pet mjeseci podneseno četiri puta više
zahtjeva. Samo od sredine studenoga do kraja
prosinca prošle godine u
53 ureda državne uprave
stiglo je čak 37.456 zahtjeva, a za tako veliki
odaziv građana ministrica zahvaljuje i medijima
koji su legalizaciji mjesecima davali veliki pro-
stor. Do kraja 2012. legalizirana su 8223 objekta,
a ukupno je riješeno (što
pozitivno, što negativno)
12.730 predmeta. Najviše zahtjeva za legalizaciju stiglo je u Zadarskoj
županiji, a potom u Gradu Zagrebu, a najuspješniji u rješavanju su Koprivničko-križevačka i
Krapinsko-zagorska županija, s preko 30 posto
riješenih zahtjeva.
Bit će ružnih scena
Drugu stranu uspješne
priče o legalizaciji čine
građevine koje se više
nikako ne mogu legalizirati jer imaju izvršno
rješenje o rušenju, a njihovi vlasnici nisu iskoristili zadnju priliku i podnijeli zahtjev do kraja
prošle godine. Od ukupno 31.716 takvih zgrada,
njih 14.726 ušlo je u postupak legalizacije podnošenjem zahtjeva, dok
su vlasnici 16.965 zgrada ignorirali sve pozive
države. Njima sada slijedi rušenje i tu povratka
više nema, čvrsto je odlučila ministrica. Kako je
riječ o ipak velikom broju zgrada, podijelit će ih
u tri kategorije: rušit će se
prvo one koje se ne koriste, potom one koje se
povremeno koriste, a tek
na kraju one koje se stalno koriste. “To će trajati koliko će trajati, koštati
koliko će koštati, a građevinske operative ćemo
koristiti koliko bude trebalo”, odlučna je ministrica. Neće to, među-
Do kraja 2012.
legalizirana su
8223 objekta, a
ukupno je riješeno
12.730 predmeta
tim, moći sami napraviti,
jer će sigurno biti ružnih
scena, pa Ana Mrak Taritaš očekuje pomoć policije i socijalne skrbi u
slučajevima kada će država rušenjem kuća od nekih građana napraviti beskućnike. Ukupni broj od
16.965 zgrada za rušenje ipak bi na kraju mogao biti nešto manji, jer
je moguće da su zahtjevi
za neke od njih podneseni pod drugim imenom od
onoga koje se nalazi na
rješenju za rušenje.
E
konomski fakultet Sveučilišta u
Ljubljani još je
prije 2000. godine donio
stratešku odluku da će početi konkurirati najpoznatijim poslovnim školama
u svijetu. To je od Fakulteta zahtijevalo potpunu
reorganizaciju i promjenu
poslovnog modela.
Dušan Mramor, dekan
Ekonomskog
fakulteta i bivši slovenski ministar financija, u razgovoru za Privredni vjesnik
ističe kako je to i ostvareno. Tako je sada u sve
fakultetske
aktivnosti
uključena poslovna praksa, stručnjaci iz tog područja svakodnevno gostuju na predavanjima, a
studenti uče na konkretnim primjerima. K tomu,
predstavnici kompanija
uključeni su u procese donošenja strateških odluka
Fakulteta, kao i u promjene studijskih programa i
sadržaja. Članovi Alumni
kluba ljubljanskog Ekonomskog fakulteta, koji
trenutačno okuplja 7000
aktivnih članova, čine visoki i srednji menadžment
slovenskog gospodarstva
i zauzimaju vrlo utjecajne pozicije u inozemstvu.
Može li se takav model integracije školstva i
gospodarstva preslikati i
na hrvatsko visoko školstvo?
- Naravno. Potrebno je
samo mnogo motivacije,
upornosti i otvorenosti.
Uvođenje takvih promjena u već ustaljene sustave
vrlo je zahtjevan i težak
postupak, ponajprije zbog
nefleksibilnosti zakono-
davstva koje vrlo sporo
potiče razvoj. U globalnom okruženju sve se kreće vrlo brzo i vrlo je teško
na takvom tržištu konkurirati. Kao primjer bih
istaknuo brzi razvoj visokog školstva u Kini i Indiji.
Ima li još uvijek prepreka koje se mogu otkloniti kako bi suradnja
obrazovanja i gospodarstva bila još bolja?
- U ovom se trenutku gospodarstvo, pa tako i društvo, nalazi u strahovitom
grču, koji sprečava investicije u ne nužno potrebne stvari. U taj segment
spadaju usluge kao što su
poslovna edukacija, savjetovanje, sudjelovanje
u različitim projektima,
Gospodarstvo,
pa tako i društvo,
nalazi se u
strahovitom grču
sponzorirana studentska
događanja... U svakom
razdoblju znanje ima posebnu važnost i zato će
kompanije koje u ovom
trenutku prestaju ulagati u
razvoj ljudskih potencijala teže konkurirati onima
koje neprestano dobivaju
svježe znanje. Kompanije
moraju imati pristup svježem znanju koje je važno
za rješavanje njihovih poslovnih problema. Upravo zato se mnoga poduzeća odlučuju za tzv. in
company programe koje
nudimo. Sastavljeni su
na temelju bliske suradnje Fakulteta i kompanije.
Njihov sadržaj obuhvaća
konkretno rješavanje problema i primjere s dugoročnim rješenjima. To za-
pravo, uz stečeno znanje,
predstavlja dodanu vrijednost takvog programa.
Koje je izazove Europska unija donijela slovenskom visokom školstvu?
- U zadnje vrijeme glavna
promjena na tom području bilo je uvođenje Bolonjske deklaracije. Ekonomski fakultet u Ljubljani bio
je prvi fakultet na slovenskom prostoru, onaj koji
je “orao ledinu” i probijao se kroz proces implementacije i među prvima
uveo bolonjske programe
na svim razinama obrazovanja - dodiplomskom,
postdiplomskom i doktorskom. Najveće probleme
na tom području predstavljalo je slovensko zakonodavstvo koje je odstupalo
od mnogih sustava u europskom prostoru, pa i u
svijetu. Zakon je, naime,
izjednačio stari fakultetski
visokoškolski studij s magistarskim nazivom prema
bolonjskom sistemu. Posljedica toga je da se bolonjski magistarski naziv
na neki način obezvrijedio
u usporedbi s nekadašnjim
akademskim nazivom magistra znanosti. Jednak
problem predstavlja i vrijeme studiranja. Ono u
Sloveniji omogućava dulji status studenta u odnosu na inozemstvo. A to posljedično znači da su strani
diplomanti, koji konkuriraju na radnim mjestima,
mlađi i time konkurentniji
na tržištu rada. Kako su se
otvorile granice Europske
unije, došlo je do slobodnog i neograničenog protoka znanja. Ako smo željeli postati pravi igrači u
otvorenom prostoru Europske unije, morali smo
uvesti izuzetno mnogo sa-
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 69% diplomanata
Britanci žele dobavljače
HGK povezao Tesco
i hrvatske tvrtke
zapošljava privatni sektor
ČILIŠTA U LJUBLJANI
odarstvo ruku pod ruku
iz tog područja svakodnevno gostuju na predavanjima, a studenti uče na konkretnim
donošen ja strateških odluka Fakulteta, kao i u promjene studijskih programa i sadržaja
su zaposleni u financijama, računovodstvu, reviziji, marketingu i prodaji. Oko trećine ispitanika
zaposleno je u tvrtkama
koje su barem djelomično u stranom vlasništvu.
Čak 52 posto ispitanih
navodi da je zadovoljno
svojim trenutačnim poslom, a 58 posto ih smatra da su na pravom putu.
Raste li broj novoupisanih studenata iz godine
u godinu?
- Ekonomski fakultet u
Ljubljani provodi svjesnu politiku smanjivanja upisnih mjesta. Time
slijedimo cilj povećanja
kvalitete i istovremenog
povećanja broja profesora. K tomu, na području
poslovne edukacije uvodimo nove proizvode za
visoki menadžement.
držaja na engleskom jeziku i time omogućiti studij stranim državljanima u
Sloveniji. Ekonomski fakultet je u tom procesu naletio i na jednu vrlo važnu prepreku, a to je mreža
međunarodnih partnerskih
institucija i stranih predavača. Tu je mrežu kroz
sve ove godine uspješno
izgradio.
Koliki postotak studenata Vašeg fakulteta
nakon diplome pronađe posao?
- Na temelju rezultata Studije o zapošljavanju slovenskih studenata
Ekonomskog fakulteta,
koju smo proveli 2009.
i 2010. godine, utvrđeno
je kako je 60 posto studenata/ispitanika zaposle-
no u razdoblju od prva tri
mjeseca traženja posla, a
25 posto u roku od šest
mjeseci. Štoviše, 91 posto ispitanih diplomanata našlo je posao u roku
od jedne godine nakon
diplomiranja.
Privatni
sektor zapošljava 69 posto diplomanata. Oni se
zapošljavaju u različitim
sektorima, ali većinom
Školarina je viša ili niža
u odnosu na druge privatne, ali i javne ustanove u slovenskom visokom školstvu?
- Dodiplomski i postdiplomski studij na našem
fakultetu moguće je upisati kao redovni studij,
što znači da je besplatan. Cijenu izvanrednog
studija pak odredilo je
Sveučilište. Važno je naglasiti kako je za hrvatske državljane studij na
našem fakultetu besplatan.
Najvjerojatnije će nastati velik interes za studiranje na hrvatskim fakultetima
S obzirom na skorašnji ulazak u EU, što Hrvatska može
očekivati?
- Hrvatska na tom području može očekivati pritisak internacionalizacije, potrebu za pozicioniranjem hrvatskog sveučilišta na globalnom tržištu visokoškolskih
usluga.
Zbog zemljopisne pozicije, atraktivnosti Hrvatske kao
turističke destinacije i njene prepoznatljivosti širom EU
prostora, najvjerojatnije će nastati vrlo velik interes za
studiranje na hrvatskim fakultetima. Kod odabira fakulteta u inozemstvu vrlo je često presudna kvaliteta, destinacija i njena atraktivnost.
Hrvatska sveučilišta moraju se okrenuti engleskim sadržajima i programima te otvoriti prema potražnji. To je
svakako jedinstvena prilika za prijenos znanja, a vrlo je
bitno da fakulteti omogućuju svojim studentima studij u
inozemnim institucijama. Taj prijenos znanja iznimno je
važan za dugoročni uspjeh države.
Predstavnici Tesca, trećeg najvećeg maloprodajnog lanca na svijetu, pregovarali su prošli
tjedan u Zagrebu s hrvatskim proizvođačima,
potencijalnim novim dobavljačima neprehrambenih proizvoda široke
potrošnje. Susret je organizirala Hrvatska gospodarska komora, a sudjelovalo je dvadesetak tvrtki.
Među njima su bili proizvođači uredskog materijala, tiskanih proizvoda,
posuđa i druge robe.
“Izuzetno smo zadovoljni održanim sastancima, posebno zahvaljujemo
Hrvatskoj
gospodarskoj komori i
njenoj organizaciji ovog
susreta. Već smo donijeli i odluku o suradnji s nekim hrvatskim tvrtkama”,
poručili su iz Tesca nakon
sastanka održanog pod
nazivom Hrvatska kao
nabavno tržište za Tesco.
Predstavnici britanske kompanije lani u jesen obratili su se Hrvatskoj gospodarskoj komori
te izrazili želju da se upoznaju s hrvatskim tržištem i poduzećima kojima
mogu omogućiti plasman
na policama svojih trgovina diljem Europe i svijeta.
Zvonko Fišer, direktor tvrtke Mar-Mar, vodećeg proizvođača školskih
bilježnica u regiji, izjavio
je kako je razgovor bio i
više nego konkretan. Već
su dogovorili i posjet ljudi
iz Tesca svom štandu koji
će potkraj siječnja imati
na međunarodnom sajmu
za papir, uredski materijal
i tiskanice u Frankfurtu.
Razgovorima je zadovoljna i Nevenka Pelko, direktorica prodaje, marketinga i poslovnog razvoja
tvrtke Inkerpor koja se
bavi proizvodnjom porculana i ove godine obilježava 60. obljetnicu postojanja. (I.V.)
*vijesti
Jakovina u Berlinu
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina posjetio je
u Berlinu 78. međunarodni sajam prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva Zeleni tjedan. U okviru sajma
održan je i summit ministara poljoprivrede, na kojem je sudjelovalo oko 60
ministara iz cijelog svijeta. Ove godine na sajmu je
svoje proizvode predstavilo preko 1600 izlagača iz
približno 60 zemalja, uz
preko 420.000 posjetitelja.
Zagreb - najbolji za
kongrese
Na kongresnoj burzi Conventa u Ljubljani Zagreb je
osvojio nagradu Meetings
star kao najbolja kongresna destinacija Jugoistočne
Europe. Priznanje je dobio
i zagrebački hotel Esplanade kao nabolji luksuzni hotel. Prema podacima
Turističke zajednice Grada Zagreba, u prvih devet
mjeseci 2012. održana su
2274 poslovna skupa, koji
čine gotovo polovinu svih
skupova održanih u Hrvatskoj.
Tri hotela Maistre na
TripAdvisoru
Tri hotela rovinjske Maistre - Monte Mulini,
Lone i Istra - uvrštena su
među najboljih 25 hotela
u Hrvatskoj prema izboru TripAdvisora, najvećeg
svjetskog portala za putovanja. Biralo se među više
od 650.000 hotela, a nagrađeno je više od 6000
smještajnih objekata iz 82
države i devet regija.
TripAdvisor najveća je
svjetska mrežna zajednica
putnika koja na globalnoj
razini broji više od 60 milijuna posjetitelja godišnje
i više od 75 milijuna kritika i mišljenja.
14 AKTUALNO
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
centar sam osmišljavao više od godinu dana i nema veze ni s jednom
“ Drvni
državnom institucijom već je privatni projekt optimista koji
misle da se znanjem može daleko više.
”
Arhitekt Krunoslav Kovač
Podravka distribuira
Badel u Sloveniji
Dvije hrvatske kompanije, Podravka i Badel 1862,
potpisale su ugovor o distribuciji prema kojem koprivnička
prehrambena
kompanija postaje ekskluzivni distibuter proizvoda Badela 1862 za područje Slovenije. Od 1. ožujka
Podravka će u Sloveniji distribuirati program jakih alkoholnih pića, vina
i sokova Badela 1862. Za
Podravku, značaj ugovora prije svega je proširenje
palete proizvoda te povećanje troškovne efikasnosti poduzeća u Sloveniji,
dok će Badel 1862, pak,
imati partnera s velikim internacionalnim iskustvom
te jakom i razgranatom
distributivnom mrežom za
svoje priznate proizvode, a
što će omogućiti kvalitetniju i efikasniju distribuciju njegovog proizvodnog
programa, priopćeno je iz
kompanija.
Manje odobrenja za
građenje
U studenome 2012. izdano
je 691 odobrenje za građenje, što je manje za 9,6
posto u odnosu na studeni
2011., objavio je Državni
zavod za statistiku. Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju
od siječnja do studenoga
2012. u usporedbi s istim
razdobljem 2011. manji je
za 12,7 posto. Prema izdanim odobrenjima za građenje u studenome 2012.,
predviđeno je građenje
673 stana s prosječnom
površinom od 96,1 četvornog metra.
Nove stanice za
tehnički pregled
Tvrtka
Croatia-tehnički pregledi u Karlovcu je
otvorila novu stanicu za
tehnički pregled vozila.
Croatia-tehnički pregledi
dio je Grupe Croatia osiguranje koja upravlja sa 44
stanice za tehnički pregled
vozila diljem Hrvatske.
Nakon otvorenja stanice
za tehnički pregled vozila u Karlovcu, ove godine
planira se otvorenje i stanica u Rijeci, Sinju i Korčuli.
Predstavljen Panonski drvni centar u Virovitici
Prilika za opstanak i
razvoj drvne industrije
Centar će u pet hrvatskih i tri mađarske županije poticati razvoj inovativnih proizvoda
i tehnologija, a predviđen je i proizvodni pogon za izradu prototipova i nultih serija za
poduzetnike
Goran Gazdek
U
Virovitici
je
predstavljen
Panonski drvni centar izvrsnosti, zajednički projekt Virovitičko-podravske županije,
Drvnog klastera Viridis
i Razvojne agencije VIDRA te Grada Virovitice koji je darovao potrebno zemljište za izgradnju
centra u Poduzetničkoj
zoni II. Panonski drvni centar izvrsnosti imat
će površinu 1950 četvornih metara, a sadržaji će
biti na usluzi obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima u drvoprerađivačkoj industriji za
područja Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske,
Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije u Hrvatskoj te županija
Baranya, Somogy i Zala u
Mađarskoj.
Građevinski dio projektiranja, uključujući i dozvolu, bit će gotov do kraja
lipnja 2013. kada će projekt biti spreman za izrav-
no financiranje iz Europskog fonda za regionalni
razvoj putem Operativnog
programa za regionalnu
konkurentnost Republike Hrvatske. Procijenjena
ukupna vrijednost investicije iznosi oko 23 milijuna
kuna bez PDV-a.
Više sadržaja
U Drvnom centru bilo bi
zaposleno dvadesetak visokoobrazovanih radni-
sti kao spoj javnog, sveučilišnog i gospodarskog
sektora uobičajeni oblik
potpore industriji u Europi. “Program Panonskog
drvnog centra izvrsnosti imao bi veliki značaj
za opstanak drvne industrije panonske Hrvatske.
On daje odgovor na pitanje: što je za gladnog bolje, da mu pokloniš ribu ili
da ga naučiš loviti. Smatram da su dosadašnji po-
trebu na ovaj način pomoći malim i srednjim poduzetnicima. Naš centar će
imati nekoliko aktivnosti
više nego austrijski - fotostudio i izradu promidžbenih materijala”, kaže
Kovač.
Drvena kuća u kojoj
bi bili smješteni uredi i
pogoni je inovativno projektirana, ali ona je u ovoj
priči, naglašava Kovač,
sporedna stvar. Centar će
ticaji poduzetnicima promašaj i da bi ovakav vid
pomoći bio puno učinkovitiji. Putujem, gledam,
osluškujem što pametniji rade. Vrlo sličan model
je i u Austriji gdje postoje četiri takva centra koje
sam nekoliko puta obišao.
Visoko drvnoindustrijski
razvijena zemlja ima po-
poticati razvoj inovativnih proizvoda i tehnologija, a predviđen je i proizvodni pogon za izradu
prototipova i nultih serija
za poduzetnike.
Do kraja lipnja
projekt će biti
spreman za izravno
financiranje iz
Europskog fonda za
regionalni razvoj
ka, diplomiranih inženjera drvne tehnologije,
diplomiranih ekonomista,
produkt i grafičkih dizajnera, drvnih i strojarskih
tehničara i inženjera strojarstva. Arhitekt Krunoslav Kovač koji je osmislio projekt i koordinirao
timom stručnjaka kaže
kako su centri izvrsno-
Burza stručnjaka i
strojeva
Poduzetnik bi tako dobio dizajnirani proizvod
namijenjen prvenstveno
izvozu, tehnološko rješenje sa svom potrebnom
dokumentacijom
pomoću koje može izraditi proizvod u svojoj tvrtki, uzorak i nultu seriju,
profesionalnu fotodokumentaciju,
promidžbeni materijal, web stranice
i prospekte, prezentaciju
proizvoda na domaćim i
stranim sajmovima i web
portalima te uspostaviti
kontakt s kupcima iz Europske unije i educirati se
o novim tehnologijama i
materijalima.
Predviđena je i burza stručnjaka te polovnih
i novih strojeva, organizacija sajmova i izložbi,
atestiranje proizvoda u
ovlaštenoj instituciji, edukacija o proizvodnji tradicijskih drvnih proizvoda i
druge aktivnosti.
“Drvni centar sam
osmišljavao više od godinu dana i nema veze ni s
jednom državnom institucijom već je privatni projekt optimista koji misle
da se znanjem može daleko više”, zaključuje Kovač.
15
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( gotovo 90% proizvodnje
( 920 radnika
TVIN prodaje na stranom tržištu
zaposleno u TVIN-u
Drvna industija TVIN proslavila 99. rođendan
Slamić: U uvjetima ovakve
recesije uspjeh je opstati
U TVIN-u su na prvi nagovještaj krize, prije više od pet godina, izrađene stručne procjene i doneseni programi
restrukturiranja proizvodnje. Zahvaljujući ponajviše Ikei, rade za tržišta Engleske, Francuske, Njemačke, Irske,
Belgije i Nizozemske
Goran Gazdek
V
irovitička drvna
industrija TVIN,
najuspješnija
i
najveća hrvatska tvrtka u
drvnoj branši, proslavila je 99 godina rada. Poduzeće iz kojeg je izrastao TVIN utemeljeno
je 1913. godine kada je
Društvo za izradu lijesova sagradilo pilanu. Dioničko društvo Drach preuzelo ju je 1917. godine
od kada se postupno razvija u modernu tvornicu
kakva je danas. Od tada
do danas, kroz razne oblike organizacije proizvodnje, u TVIN-u stvaraju
vrhunske proizvode pri-
mjerenog dizajna. TVIN
je danas društvo s ograničenom odgovornošću u
potpunom vlasništvu zaposlenih, bivših i sadašnjih, a gotovo 90 posto
proizvodnje prodaje na
stranom tržištu (Engleska,
Francuska, Njemačka, Irska, Belgija i Nizozemska) zahvaljujući, prije
svega, suradnji sa švedskom Ikeom.
“Već pet godina recesija pritišće proizvodnju što je rezultiralo manjom potražnjom, ali nam
je pokazalo kako smanjiti troškove da bismo bili
konkurentni na tržištu. U
takvim uvjetima uspjeh je
opstati”, rekao je direktor
TVIN-a Ivan Slamić i
podsjetio kako nisu čekali sudbinu već su na prvi
nagovještaj krize izrađene
stručne procjene i doneseni programi restrukturiranja proizvodnje.
Čak 12 tvornica
U 12 specijaliziranih
TVIN-ovih tvornica u Virovitici, Grubišnom Polju, Pitomači i Županji
trenutačno je zaposleno
920 radnika, a razmišlja
se o otvaranju novih radnih mjesta u skladu s investicijama koje su u planu.
Otpuštanja nije bilo, prirodnim odljevom otišli su
tek oni koji su stekli uvjete za mirovinu. “Plaće
nisu smanjivane, radnik
koji ispuni normu zarađuje kao i 2008. godine. No,
danas se rade manje serije, treba biti brži i fleksibilniji u radu, na to se
radnici moraju naviknu-
I u iduće dvije do tri
godine, dodaje, u TVINu će morati voditi brigu o
Plaće nisu
smanjivane, radnik
koji ispuni normu
zarađuje kao i
2008. godine, kaže
Slamić
ti. Standard možemo povećavati disciplinom, radom i ispunjenjem normi,
to radnici moraju shvatiti”, odrješit je Slamić.
troškovima proizvodnje,
kvaliteti i cijeni proizvoda. Glavni ciljevi su tehnološki razvoj i stvaranje
novih proizvoda, prilago-
đenih potrebama tržišta
kako bi bar zadržali trenutne kapacitete dok ne
dođe vrijeme u kojem će
potražnja biti veća nego
danas.
“U 2012. godini smo
kompletno obnovili lakirnice u Virovitici i Pitomači, a za 2013. pripremamo
dvije veće investicije kako
bismo i dalje bili najbolji.
No, o tome ćemo govoriti kada sve bude gotovo.
Samo rad i odgovornost te
nadasve zajedništvo svih
nas ovdje koji TVIN doživljavamo kao svoj dom
osigurat će nam dostojnu budućnost u Europskoj
uniji”, zaključio je Slamić.
Hrvatske šume i drvoprerađivači
Dogovor nakon pet godina pregovaranja
Drvoprerađivači su postigli da se u idućih 10 godina 70 posto od ukupne godišnje drvne mase prodaje domaćim
kupcima, a samo 30 posto na međunarodnim licitacijama
N
akon pet godina pregovaranja
s Hrvatskim šumama i razgovora s dvije
prethodne vlade, predstavnici drvoprerađivačke industrije okupljeni u HGKu potpisali su krajem
prosinca protekle godine
Pismo razumijevanja za
formiranje količina, cijena
i rabatne politike, te višegodišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. Ostvarenjem takvog dogovora
drvoprerađivači su posti-
gli da se u idućih 10 godina 70 posto od ukupne
godišnje drvne mase prodaje domaćim kupcima, a
samo 30 posto na međunarodnim licitacijama.
Cilj potpisivanja ovog
pisma razumijevanja je
uređenje uvjeta prodaje
trupaca između Hrvatskih
šuma i drvoprerađivača
kojima se višegodišnjim
ugovorima jamči isporuka sirovine.
O detaljima dugog
pregovaračkog procesa i
postignutih uvjeta ugovaranja razgovaralo se nedavno u Đakovu gdje je
održana zajednička sjednica strukovnih grupa drvoprerađivačke industrije
HGK-županijskih komora
Osijek, Požega, Slavonski
Brod i Vukovar uz predstavnike drvoprerađivačkih tvrtki i pilana s područja Slavonije i Baranje.
“Strateški interes drvne industrije bio je doći
do višegodišnjeg ugovora zbog sigurnosti sirovi-
na. Naime, ulaskom Hrvatske u EU doći će do
dodatnog otvaranja i tržišta sirovina, a to i je ono
što najviše zanima strane
kompanije. Ostvareni višegodišnji ugovor je strateška stvar – model koji
daje sigurnost drvoprerađivačima u opskrbi sirovinom”, istaknuo je Zdravko Jelčić, predsjednik
Strukovne skupine drvoprerađivača u HGK-u.
Dodao je kako prihvaćeni model buduće surad-
nje s Hrvatskim šumama
nije idealan, ali ipak zadovoljava interese svih i daje
dobru osnovu da se potiče
i zaštiti finalna proizvodnja, zaposlenost, izvoz i
kapaciteti hrvatske drvoprerađivačke industrije.
Ugovorom su utvrđena i
načela politike cijene trupaca. Iako se očekuje rast
cijene trupaca u prosjeku
za 15 posto, konačna cijena bit će različita za drvoprerađivače. Naime, utvrđeno je sedam cjenovnih
razreda ovisno o stupnju
finalizacije trupaca i udjelu u uvozu. Konkretno,
proizvođači finalnih drvnih proizvoda kao što je
namještaj ili podne obloge
cjenovno će biti pogodovani u odnosu na pilare i
izvoznike drvnih proizvoda niskog stupnja dodane
vrijednosti. Naravno, takvom suradnjom šumara
i drvoprerađivača i Hrvatske šume će ubuduće poslovati s manjim poslovnim rizikom. (S.S.)
16 TEMA TJEDNA
Traži se smanjenje ekoloških naknada
Autootpad zbrinjavati
na tržišni način
Američka gospodarska
komora i proizvođači automobila održali su sastanak s ministrom zaštite
okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem kako
bi razgovarali o prijedlozima za promjene u području ekoloških naknada i modela gospodarenja
automobilskim otpadom.
Prijedlog AmChama je
smanjenje naknada za opterećenje okoliša otpadom s
postojećih 0,85 HRK/kg na
0,45 HRK/kg, a dugoročno
i njihovo potpuno ukidanje
te uspostava novog, tržišnog modela gospodarenja
otpadnim motornim vozilima. Većina europskih zemalja uspostavila je praksu
upravljanja otpadnim vozilima u potpunosti zasnovanu na tržišnim principima,
uz ostvarenje dobiti i bez
potpore države.
Hrvatska je najskuplja
u Europi po visini naknada koje je većina zemalja
EU-a napustila. Obveznici plaćanja naknada su proizvođači vozila koji ih
plaćaju prilikom uvoza.
Plaćanje naknada ove visine poskupljuje cijenu automobila, negativno utječe
na razinu prodaje te otežava poslovanje industriji teško pogođenoj krizom, ocjenjuje se u AmChamu.
Naknade se uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost,
koji ih samo u manjoj mjeri koristi u svrhu za koju su
prikupljene, a veći dio koristi za druge projekte (što je
suprotno fondovskom načinu djelovanja). AmCham
smatra da ovakvi poticaji
nisu opravdani jer se industrija gospodarenja otpadom
može samostalno financirati
iz otpadnog materijala (prikupljene sirovine). Otvaranjem tržišta potaknula bi se
ekonomska aktivnost u sektoru gospodarenja otpadnim
vozilima, priopćila je Američka gospodarska komora u
Hrvatskoj. (I.V.)
*vijesti
Ikea uskoro dobiva
dozvolu
U idućih 60 dana Ikea će
dobiti konačnu dozvolu za
gradnju, izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon prošlotjednog sastanka s Ewom Björling,
švedskom ministricom trgovine. Gradnja Ikeinog trgovačkog centra kod Ivanje Reke mogla bi početi
u travnju. Grčić je najavio
da bi ovog tjedna Vlada trebala dati i ocjenu ponuda
za nove vojne zrakoplove.
Među ponuđačima se nalazi i švedski Grippen. Švedska i Hrvatska ove su godine unatoč krizi povećale
međusobnu robnu razmjenu, na više od 200 milijuna dolara.
Pad premija osiguranja
Hrvatsko tržište osiguranja i u prošloj godini bilježi pad ukupne zaračunate
bruto premije. Krajem prosinca 2012. ukupna bruto
premija 27 društava za osiguranje iznosila je 9,04 mi-
lijarde kuna, što je 106,5
milijuna kuna ili 1,2 posto manje nego na kraju
2011. godine, podaci su Hrvatskog ureda za osiguranje. Pad premije ostvaren
je tako četvrtu godinu zaredom.
Izložba industrijskog
dizajna
U Centru za dizajn HGK-a
otvorena je izložba “Carmen Mikuš – Redizajnirano”. Ideja autorice izložbe
je da ponovnom upotrebom
materijala produlji vijek nekog postojećeg proizvoda.
Tako su nastale svjetiljke od
slomljenih kišobrana i drugi izloženi predmeti. Izložba je otvorena do 8. veljače.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( oko 500 mil kn godišnje
ušteda od podizanja energetske učinkovitosti javnih zgrada
Građevina ni(je) sektor-slučaj
Energetska o
pokretač gos
Na natječajima za energetsku obnovu bira se najjeftiniji ponuđač, često bez
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
I
zvođači energetskih
pregleda zgrada u javnom sektoru nedavno su potpisali dvogodišnje okvirne sporazume
za dvije regije – Grad Zagreb i Panonsku Hrvatsku. Vrijednost tih okvirnih sporazuma je gotovo
2,6 milijuna kuna, a time,
zapravo, počinju energetski pregledi zgrada u javnom sektoru. Provođenje
energetskog pregleda i certifikacije predviđeno je za
oko 300 objekata u držav-
Za svaki euro uložen
u obnovu Irska je
natrag dobila pet
nom vlasništvu koji imaju ukupnu korisnu površinu veću od 1000 četvornih
metara. Energetski pregledi preduvjet su za provođenje Programa energetske učinkovitosti, odnosno
energetske obnove zgrada u javnom sektoru s ciljem učinkovitog korištenja
energije. Potencijal ušteda,
prema procjenama, je oko
500 milijuna kuna godišnje podizanjem energetske
učinkovitosti zgrada javnog sektora.
Za Grad Zagreb odabrana je ponuda zajednice
ponuditelja koju čine tvrtke
ABACO i ALFA-inženjering iz Slavonskog Broda
te Inel iz Đakova. Vrijed-
nost posla iznosi 1,5 milijuna kuna.
Za regiju Panonska Hrvatska odabrana je ponuda
iste zajednice ponuditelja.
Sporazum je vrijedan nešto
više od milijun kuna, objavio je Centar za praćenje
energetskog sektora i investicija (CEI).
Valja naglasiti kako se
energetska obnova zgrada
pokazala kao izuzetno dobar pokretač gospodarstva
u nekim državama Europske unije. Tako je, primjerice, u Njemačkoj obnovljeno više od 1,3 milijuna
domova, čime je stvoreno više od 350.000 radnih
mjesta. U Irskoj je ugradnja toplinske izolacije, tj.
fasade - što je tek dio energetske obnove zgrada koja
uključuje postavljanje dizalica topline, energetski
učinkovitih prozora, solarnih panela i fotonaponskih
ćelija - stvorila oko 3000
radnih mjesta. Obnova fasada Ircima je pak donijela
prosječne uštede na računima za energiju od oko 450
eura godišnje po kućanstvu. A za svaki euro uložen u obnovu, država je dobila natrag pet. Energetska
obnova u toj zemlji pokazala je kako je politička podrška kroz zakonski okvir,
ali i poticaje, presudna za
uspješnost tog programa.
Sve više ESCO tvrtki
Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih
sustava
(HUPFAS), kaže kako je
građevinski sektor više od
40 mjeseci u padu. “O njemu se u posljednje vrijeme
govori kao o sektoru-slučaju. Međutim, to tako ne treba biti i energetska obnova
ga može pokrenuti. Naime,
posla ima jer 80 posto zgra-
da u Hrvatskoj nije odgovarajuće toplinski izolirano”,
istaknuo je Rajković na panel-diskusiji Uspješni europski projekti energetske
obnove javnih i privatnih
zgrada, koju je organizirao
HUPFAS.
Energetska uvertira za EU
U briselskom uredu Hrvatske gospodarske komore 22. siječnja održava se konferencija EU Regions meet Croatia in
the EU – Sustainable Energy Challenge for All, koja je posvećena energetici, ulaganjima u energetske projekte i
energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. Na
skupu, kako je najavljeno, sudjeluju ministar pomorstva,
prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zastupnici
Europskog parlamenta, načelnici uprava Europske komisije te prva potpredsjednica Odbora regija Mercedes Bresso.
17
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( između 10.000 i 22.000 ( 119 mil €
radnih mjesta može otvoriti energetska obnova
trebalo bi investirati u energetsku obnovu
obnova kao
spodarstva
glavnog projekta. No on mora postojati jer jamči uštede i racionalizaciju potrošnje energije
CO-Energy Service Company). Jer, u posljednjih
nekoliko godina zbog zakonskih nedorečenosti i
prepreka tek je nekoliko tvrtki zatražilo i dobilo suglasnost za obavljanje energetskih usluga.
“Sada, kada je zakon izmijenjen, oformljen je priličan broj ESCO tvrtki. A
svim zainteresiranima država daje model po kojemu se to radi”, ističe ona.
Ana Pavičić-Kaselj,
suradnica u Odjelu resursne ekonomije, zaštite
okoliša i regionalnog razvoja u Institutu za međunarodne odnose, naglašava kako je javni sektor
tek mali dio kolača. “Pravi izazov su višestambene
zgrade. Stoga želimo korak
po korak obnavljati javne
zgrade kako bi one postale dobar primjer stambenima”, kaže ona.
Međutim,
trenutačna situacija je takva da na
natječajima za energetsku obnovu nema kriterija ekonomske isplativnosti.
“Tako se prilikom natječa-
ja bira najjeftiniji ponuđač,
često bez glavnog projekta,
i potom nitko ne može jamčiti ni dokazati energetske
uštede. Stoga mora postojati glavni projekt koji jamči
uštede i racionalizaciju potrošnje i to je jedini dobar
način energetske obnove”,
napominje Ana PavičićKaselj koja je donedavno
bila pomoćnica ministrice
za energetsku učinkovitost
u Ministarstvu graditeljstva
i prostornog uređenja.
Podsjeća i na ciljeve i obveze Hrvatske prema Europskoj uniji, naročito one da do 2020. godine
trebamo za 20 posto sma-
njiti emisiju stakleničkih
plinova, za 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj
potrošnji energije te za isto
toliko biti energetski učinkovitija zemlja u odnosu na
razine iz 1990. godine.
Kako bi se ti ciljevi ostvarili, zakonodavni okvir već je nekoliko
puta izmijenjen i dopunjen. Tako, među ostalim,
Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (ZUKE)
sada glasnije poziva tvrtke unutar građevinskog
sektora da budu pružatelji energetske usluge (ES-
Energija je napotrebniji
resurs
Valja naglasiti kako su
ESCO zapravo one tvrtke koje obavljaju energetske usluge i primjenjuju
mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti na postrojenju ili prostoru nekog korisnika, koji pritom
do određene mjere preuzima financijski rizik. Plaćanje obavljenih usluga se
temelji (u cijelosti ili djelomično) na postignutom
poboljšanju
energetske
učinkovitosti i drugim dogovorenim kriterijima.
Nadalje, osim ZUKEa izmijenjen je krovni Zakon o proračunu, koji također snažnije otvara vrata
ESCO tvrtkama. “Moramo
dići našu industriju, proizvođače solarnih panela i
fotonaponskih ćelija, fasadnih sustava i energetski učinkovite stolarije, te
zaposliti ljude. Primjerice,
da bi se energetski obnovila zgrada od 1000 četvornih metara, potrebno je oko
50 ljudi. Kako je u Hrvatskoj otprilike 11.000 zgra-
da u javnom sektoru, energetska obnova, procjenjuje
se, može otvoriti između
10.000 i 22.000 radnih mjesta, uz investiciju od 119
milijuna eura”, napominje
Ana Pavičić-Kaselj dodajući kako milijun eura investicije u energetsku obnovu
znači otvaranje ili zadržavanje 19 radnih mjesta, dok
ta brojka u sektoru obnovljivih izvora iznosi sedam.
Adrian Joyce, direktor kampanje Renovate
Europe Europskog saveza
tvrtki za energetsku učinkovitost u zgradarstvu,
ističe kako je energija najpotrebniji resurs. “Potrošnja i uvoz energije kontinuirano rastu. Svaka zemlja
mora preuzeti odgovornost
kako bi povećala energetsku učinkovitost i smanjila
emisije stakleničkih plinova te napraviti plan s cilje-
Stopa energetske
obnove zgrada u
EU-u iznosi oko
jedan posto godišnje
vima koje bi trebala ostvariti do 2050. godine”, kaže.
Stopa energetske obnove zgrada u Europskoj uniji, nastavlja on, iznosi oko
jedan posto godišnje. “Ne
znamo jesu li to površinske
ili dubinske obnove. Ono,
pak, što znamo jest da trebamo obnovu podići na razinu od tri posto i održavati je do 2050. godine. To
europskom građevinskom
sektoru može donijeti 830
milijardi eura godišnje”,
napominje Joyce dodavši
kako bi se s ambicioznim
programima obnove moglo stvoriti oko dva milijuna radnih mjesta.
Bespovratna sredstva
Owen Lewis, donedavni
direktor Državne uprave za održivu energiju
(SEAI) i profesor emeritus s Arhitektonskog fakulteta u Dublinu, kaže
kako je u Irskoj, koja uvozi
90 posto energije i pritom
je energetski neučinkovita,
pokrenuta energetska obnova više od milijun zgrada. K tomu, podignuta je
svijest stanovništva o važnosti ove teme i razvijen
najbolji sustav energetskog
klasificiranja zgrada u EUu. “Središnju ulogu u programima energetske obnove zgrada ima certifikat
BER-Building Energy Rating. Irska trenutačno ima
oko 300.000 tih certifikata te je tako stvorena velika
baza podataka. Bilježimo,
također, povećanje broja procjenitelja energetskih
svojstava zgrada koji tražene podatke upisuju u sustav. Ako, primjerice, upisani certifikat nije u skladu
s propisima, sustav automatski alarmira nadležne
osobe koje odmah započinju s revizijom prikupljenih podataka”, ističe Lewis
dodajući kako u Irskoj postoje i programi za dodjelu
bespovratnih financijskih
sredstava kako bi se građani potaknuli na energetsku
obnovu svojih domova.
18 EUROGLAS
( 7. put
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
Irska predsjeda Europskom unijom
( 64 mlrd € ili 40% BDP-a
irska je država ulila u sanaciju banaka
Kako iz krize: irski recept
Teško stečeni oporavak
Cijena fiskalne konsolidacije bila je visoka, po strogosti odmah iza Grčke. No, Irska se izvukla. Njeni dužnosnici,
poučeni strmoglavim padom od cvjetajuće ekonomije do zemlje koju su s dna dizali zajedničkim snagama EU i
MMF, danas su izrazito rezervirani što se prognoza tiče i kažu:“Sve je moguće”
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
P
reuzevši već sedmi put predsjedanje Europskom
unijom Irska je uzela kormilo u vremenima izlaska
iz krize – koja ju je uzdrmala kao rijetko koju zemlju. U Irskoj je početak
krize označila eksplozija
mjehura u kome su, dok
je trajalo, ludovali i bankari i građani i tvrtke. Tržište ove zemlje s brojem
stanovnika blizu Hrvatskoj postalo je minijaturni
odraz američkoga: banke
su mimo svih kriterija dijelile kredite nošene iluzijom beskonačnog prosperiteta. S rekordno niskom,
gotovo simboličnom nezaposlenošću i BDP-om
koji je nekadašnjeg fenjeraša EU-a po bogatstvu
doveo do samog vrha dohotka po glavi stanovnika,
Irci su masovno dizali hipoteke kupujući kuće, stanove, poslovne prostore.
Kada se sve slavno urušilo, građevinska industrija, koja je vjerno slijedila
apetite tržišta za stambenim prostorom pridonoseći petini BDP-a, naprasno
je ostala bez angažmana a
ljudi bez posla. Španjolski
scenarij, također. Nije pomogao ni pozitivan utjecaj europskih strukturnih
fondova sa svojih tri posto BDP-a godišnje. Cijena fiskalne konsolidacije
bila je visoka, po strogosti odmah iza Grčke. No,
Irska se izvukla. Njeni
dužnosnici, poučeni strmoglavim padom od cvjetajuće ekonomije do zemlje koju su s dna dizali
zajedničkim snagama EU
i MMF, danas su izrazito rezervirani što se pro-
dam mršavih godina Irci
su započeli odmah došavši do toga da su zadovoljni kao, uostalom, i ostatak
eurozone i cijelog EU-a,
gotovo pa simboličnim
rastom BDP-a. BDP je rastao preklani i lani, ove
bi godine stigao do jedan
posto. Istovremeno, sta-
Snažan rast od
devedesetih
naovamo je,
prema ocjeni irske
vlade, ostvaren
prvenstveno
zahvaljujući
intenzivnoj
integraciji u tržište
EU-a
gnoza tiče. “Sve je moguće”, oprezno će kazati
taioseach (premijer) Enda
Kenny i to ponavljati doslovno u svakoj prilici.
Trezvenija Irska
Zamjenik guvernera tamošnje središnje banke
Stefan Gerlach ističe da
je na ruševinama ostataka mjehura počela izgradnja nove, trezvenije Irske
- zemlje koja je, nošena
zamahom općeg blagostanja neutemeljenog na realnoj ekonomiji, na najgori način spoznala istinitost
one biblijske o debelim i
mršavim kravama. Sa se-
bilizirala se cijena stambenog prostora – koji je
prvo, u vremenima uzleta, učetverostručio vrijednost, potom se ona strmoglavila kao i sve ostalo u
ekonomiji zemlje, da bi se
grafovi stabilizirali, bez
izgleda za nekakav porast.
I nezaposlenost je zauzdana. Od tehničke statističke
nule u vremenima procvata nezaposlenost je početkom prošle godine dostigla vrhunac sa 15 posto,
smanjujući se na još jako
visokih 14,6 posto. Dio
pada nezaposlenosti Irska
zahvaljuje svom tradicionalnom, provjerenom lije-
ku za ekonomske teškoće
- emigraciji...
Priča o vremenima
prosperiteta ilustirana je
brojkama. Ulazak u eurozonu snizio je hipotekarnu kamatu sa 11,5 u
devedesetima na 3,5 posto 2005. godine. Snažan
rast od devedesetih naovamo je, prema ocjeni irske vlade, ostvaren prvenstveno zahvaljujući
intenzivnoj integraciji u
tržište EU-a, koje su Irci
znali iskoristiti. Ludilo s
nekretninama privuklo
je banke, dijelile su kredite šakom i kapom, ne
obazirući se na rizike.
U irskoj središnjoj banci kasnije će poslovanje
banaka u ovom razdoblju opisivati kao “zapanjujuće zanemarivanje”
kreditnih rizika, optužujući prvenstveno upravne odbore financijskih
institucija. Irska je svoje probleme stvorila na
domaćem terenu - uvozeći novac izvana. Cijene nekretnina dostigle su
najvišu točku 2007. godine, a onda je počeo slobodni pad. BDP je između 2007. i lani snižen za
petinu, domaća potrošnja za četvrtinu, možda
i više. Irska je država u
sanaciju banaka, glavnih
krivaca kraha, ulila 64
milijarde eura ili 40 posto BDP-a. Državne su
financije također upale u
ludi ritam krize. Od de-
vedesetih, kada je počeo
uspon zavrijedivši ekonomiji zemlje nadimak
“irski tigar”, javni je dug
sa stopostotnog došao na
25-postotni u godini uoči
krize i potom nabujao u
nebeske visine. Stvari se
normaliziraju nakon što
su odobreni iznosi od dva
i pol godišnja BDP-a na
ime svih vrsta garancija.
I tamo porez na
imovinu
Moralo se štedjeti, nije
bilo alternative, uvjeravaju predstavnici irske
vlade. Zatraživši pomoć
od EU-a i MMF-a Irska
je stvorila dovoljno manevarskog prostora za fiskalnu konsolidaciju (ili,
narodski, sniženje proračunske potrošnje) mjerenu sa 18 posto BDP-a.
Samo je Grčka primorana
na strože uvjete stiskanja
remena! Već je ostvareno 85 posto ušteda planiranih do 2015. Trećinu je
irska vlada našla na strani prihoda, a dvije trećine
snižavanjem rashoda. Porez na dodanu vrijednost
povišen je za dva postotka, a u ovoj godini startao
je (naravno, nepopularni)
porez na imovinu. Usprkos svim naporima proračunski je deficit s gotovo osam posto još daleko
od maastrichtskog tri-postotnog plafona, a javni bi
dug u ovoj godni trebao
dostići maksimum od 121
posto BDP-a (orijentacije
radi, limit po Maastrichtu
je 60 posto – i malo koja
članica EU-a ga je uspjela održati).
Poseban je dio irske financijske tragedije
usklađivanje hipotekarnih
obveza građana i visoke
stope nezaposlenosti, šest
puta više negoli u vremenima kada su bogatstvom
opijeni Irci masovno dizali kredite. Domaćinstva
štede ubacujući nacionalnu ekonomiju u začarani
krug nižeg rasta ekonomskih aktivnosti vezanog
uz smanjenu potrošnju.
Dosta je nesigurnosti u
susprezanje
potrošnje
unio novi zakon o osobnoj insolventnosti ograničavajući razdoblje osobnog bankrota sa 12 na tri
godine.
Zahvaljujući
svim
mjerama za sanaciju posljedica kraha, Irska danas
bez problema i uz povoljne uvjete posuđuje potreban joj novac: tržišta joj
vjeruju. Dugova je još
mnogo, pogotovo hipotekarnih, postizanje njihove održivosti poboljšat će
prognoze uspješnog izlaska iz krize, uvjereni su
Irci.
Nije stoga neobično
da su baš irski eurozastupnici nekidan na raspravi
u Europskom parlamentu
bili glasni zagovornici europskog rješenja problema
bankarskih dugova...
19
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 4647 policajaca
nadzirat će buduće vanjske granice EU-a
( 8 glavnih točaka
preostalih u pregovorima konačno je ispunjeno
Prema 1. srpnju
Još samo dvije
neriješene točke
Nakon sastanaka s nadležnim povjerenicima ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić objavila je da su od 10 točaka
preostale samo dvije – dovršenje privatizacije brodogradilišta u dosjeu Brodosplit i rješenje tzv. neumskog koridora
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
R
asprava
pred
francuskim parlamentom, kojom je i u Francuskoj završio proces ratifikacije
hrvatskog pristupnog ugovora, ostavila je još samo
šest članica EU-a nezavršena posla, a od njih jedina Slovenija nije ni taknula proceduru. Ono što
je zanimljivije u ovoj priči jest ispunjavanje preostalih 10 udarnih, glavnih
točaka, navedenih u jesen
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i Štefan Füle, povjerenik Europske unije za proširenje
Finalno izvješće
o monitoringu
najavljeno je za
ožujak
konačnim rješenjima za 3.
maj i Brodotrogir - “čime
bi se kompletiralo restrukturiranje”, kako se kaže u
Komisijinim dokumentima.
prošle godine u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu. Nakon sastanaka
s nadležnim povjerenicima ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić objavila
je da su od 10 točaka preostale samo dvije – dovršenje privatizacije brodogradilišta u dosjeu Brodosplit
i rješenje tzv. neumskog
koridora. Hrvatska strana
nastavlja dijalog s Komisijom, iduću etapu obavlja
ministar Vrdoljak s povjerenikom za tržišno natjecanje i suradnicima. Općenito traži se “prihvatljivo
rješenje”. Prema aneksu
VIII. Ugovora o pristupanju, Hrvatska do dana ulaska u EU 1. srpnja ove godine treba s dnevnog reda
skinuti privatizaciju brodogradilišta kroz potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita te s
Teren realizacije
Granični prijelazi na neumskom koridoru bili bi,
prema planovima, gotovi do kraja ožujka, a s tim
bi se datumom smatrale spremnima pogranične
inspekcijske službe zadužene za akreditacijski postupak prijelaza hrane i
životinja. Izrada trajnijeg
rješenja za Neum s odgovorom je li to zatvorena cesta, trajekt, most, tunel ili nešto peto, počela
bi u rano proljeće, temeljem sugestija studije o
izvedivosti. Još je jedan
integracijski element time
prešao iz sfere političkih
igrica na teren realizacije.
Jesenski izvještaj o monitoringu nabrojao je čitav
niz područja na kojima se
moralo poraditi. Nije riječ o famoznih 10 točaka s kojima se uglavnom
bavila javnost u zemlji –
hrvatska je strana dobila interni raster s obvezama, seriju “kućica” koje
se - slično pregovaračkom
procesu i prilagodbi - križaju čim se posao završi.
Riječ je o tehnicitetima,
mjerljivim promjenama,
zadacima u ovoj finalnoj fazi, oslobođenim bilo
kakvih političkih natruha. Time je proces znatno
olakšan. Intenzivnije bavljenje sudova, pogotovo u
regijama, slučajevima korupcije pridonosi jačanju
tzv. track recorda, promjena potvrđenih uvjerljivim rezultatima, o antikorupcijskoj borbi. Ona je,
makar za analitičare Europske komisije, prilično
uspješna kada se s istražiteljima i sucima suoče
politički vrhovi, no na lokalnim je razinama žilava
nedodirljivost moćnika.
Posebno su na udaru javne nabave s pripadajućim
im neregularnostima. U
tržišnom natjecanju, primjerice, brodogradilišta
jesu u fokusu, ali se jed-
nako tako pazi na državne potpore, argumentaciju zašto su dodijeljene
– za što su zatraženi i dobiveni dodatni dokumenti,
čime je i ova “kućica” ispunjena.
Pravosuđe u središtu
pažnje
Popis zadataka u pravosuđu je impozantan, Hrvatska je zaista prva zemlja
u kojoj je 23. poglavlje skupa sa 24., unutarnjim
poslovima - zauzelo centar cijelog procesa preobrazbe. Zanimljivo je da
su na ovo upozorili i zastupnici francuskog parlamenta nekidan tijekom
rasprave o ratifikaciji pristupnog ugovora, složivši se da se radilo o dosad
najzahtjevnijim,
najtežim pregovorima s nekim
kandidatom... Za konačnu
procjenu u pravosuđu dovoljne su brojke – i njima
hrvatska strana uredno za-
Kako van iz Cefte
U pripreme valja ubrojiti i osmišljavanje aranžmana za
izlazak Hrvatske iz Cefte i nove trgovinske mjere između EU-a, Hrvatske i zemalja obuhvaćenih regionalnom
zonom slobodne trgovine kako se ne bi remetili ili prekidali tradicionalni trgovinski tokovi i bilo koja strana pretrpjela gubitak. U novoj situaciji, s Hrvatskom kao članicom unutarnjeg tržišta EU-a, proizvodi iz zemalja Cefte
uživaju povlasticu bescarinskog tretmana (uz neke manje izuzetke), dok hrvatski, s druge strane, više nisu
pod režimom Cefte već podliježu zaštitnim carinama.
Naravno, novi propisi postavljaju daleko više standarde
zdravstvene ispravnosti i kvalitete prehrambenih proizvoda uvezenih u Hrvatsku. Ovakvih je potresa bilo i prilikom prošlog proširenja, dakle nisu ništa novo, a pogotovo to nisu problemi koji se ne bi dali riješiti uz nešto
pregovora i, naravno, dobre volje.
sipa Komsijine službe. Riječ je o odavno dobro uhodanoj komunikaciji, sada
već znalaca problematike.
Rasprava u francuskom parlamentu pokazala je koliki značaj članice
pridaju efikasnom nadzoru granica. Vanjske granice EU-a od ljeta će se premjestiti na hrvatske prema
Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Sve pripreme i koordinacija sa susjedima trebaju
biti završene što je moguće ranije. Buduće vanjske
granice EU-a nadzirat će
4647 policajaca, čije se
uvježbavanje za poslove
prema standardima Schengenske zone bez granica
nastavlja.
Značajno je i da je hrvatska strana spremna za
prijelaz na europske pot-
Hrvatska je zaista
prva zemlja u
kojoj je poglavlje
o pravosuđu došlo
u centar cijelog
procesa preobrazbe
pore poljoprivredi i ruralnom razvoju te se ni ovdje ne bi trebalo očekivati
probleme s kakvima se
suočavala većina novih
članica, čak i uz gledanje
kroz prste.
Finalno izvješće o monitoringu najavljeno je za
ožujak. Usprkos malobrojnim glasovima (isključivo za unutarnjopolitičke
potrebe u članicama) teško je vjerovati da će Hrvatska zahtijevati dodatno
praćenje – sustav kome su
još uvijek podvrgnute Rumunjska i Bugarska.
20 MERIDIJANI
( 130 mlrd € dodatnog kapitala
*vijesti
Rast europskih
aviokompanija
Članice Udruženja europskih
aviokompanija (AEA) zabilježile su
u 2012. rast broja putnika od 2,4 posto. Rast je
uglavnom ostvaren na
međunarodnim letovima.
Nastavljen je i trend bolje
popunjenosti na razinu od
79,1 posto. Ukupno je 29
članica AEA-e prevezlo
prošle godine 370 milijuna putnika. Najveći rast
broja putnika ostvaren je
na linijama prema Sjevernoj Africi, gdje je promet
obnovljen nakon političkih nemira koji su tu regiju zahvatili u 2011. godini. Unatoč rastu putnika
kompanije se i dalje bore
s financijskim teškoćama,
objavila je AEA.
EBRD očekuje veću
dobit
Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je
prošli tjedan da će joj neto
dobit u 2012. poskočiti na
oko milijardu eura, sa 173
milijuna eura u prethodnoj
godini. Banka je u prošloj
godini uložila 8,7 milijardi
eura u rekordnih 388 projekata na tradicionalnim
područjima poslovanja. U
2011. uložila je devet milijardi eura u 380 projekata.
Najviše su ulagali u Rusiju
(2,6 milijardi eura) i Tursku (milijarda eura).
Istarska vinarija
Benvenuti u
Amsterdamu
Istarska obiteljska vinarija
Benvenuti predstavila se u
Amsterdamu tijekom 11.
sajma Wine Professional.
Vina Benvenuti sljubljena su s kuhinjom Christophera Naylora, jednog od
vodećih amsterdamskih
kuhara. Posjetiteljima je
predstavljen niz od svježe
malvazije, preko složenijeg Anno Dominija (duža
maceracija malvazije), pa
do terana i prve malvazije
prosušenih bobica. Benvenuti vinarija već izvozi
svoja vina na tržišta Beneluxa.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
prikupile banke u protekle 4 godine u regiji SIE
Analiza UniCredita o bankovnom sektoru SIE u 2013.
Dobra profitabilnost
unatoč lošem okruženju
U budućnosti će biti važno obnoviti rast gospodarstva, a time i potražnju za kreditima, koju će
banke podržati. Na tom putu regulatori, vlade i banke trebaju postići pravu ravnotežu
I
ako i dalje pod pritiskom nesigurnog
globalnog okruženja
i nestabilnosti unutar eurozone, bankovni sektor
Srednje i Istočne Europe
i dalje iskazuje dobru profitabilnost. Uz očekivani
prosječni povrat na kapital
od 10,9 posto u razdoblju
od 2012. do 2015., regija
će ostvariti atraktivnu dvoznamenkastu stopu profitabilnosti koja je održivija
nego u Zapadnoj Europi,
ističe se u najnovijoj studiji bankovnog sektora koju
je napravio UniCreditov
odjel strateškog planiranja za SIE i koja pokriva
17 zemalja regije.
Rast kreditiranja
Prihodi u regiji su pod
pritiskom, ali su profitne
marže i dalje dvostruko
veće no u Zapadnoj Europi. Troškovna učinkovitost
i upravljanje rizicima i dalje će biti dominantni čimbenici za rezultate banaka.
Unutar regije SIE vidljiva
je jasna podjela. S jedne
su strane Turska i Rusija
Kvaliteta aktive
predstavljat će
čimbenik rizika,
barem do 2014.
godine
koje ostvaruju iznadprosječne rezultate, dok će
u bankovnom sektoru na
Balkanu i u Ukrajini profitabilnost i dalje biti u padu.
Kvaliteta aktive predstavljat će čimbenik rizika,
barem do 2014. godine.
U Srednjoj i Istočnoj Europi rast kreditira-
nja i imovine nije prekidan od izbijanja globalne
financijske krize 2008.,
navodi se u analizi. Štoviše, ukupna aktiva banaka u regiji SIE u stalnom
je porastu, pa je ukupni
rast u razdoblju između
rujna 2008. i rujna 2012.
iznosio 700 milijardi eura
iako je brzina rasta usporena u usporedbi s pretkriznim razdobljem. “Usporeni rast ukupne imovine
uzrokovan je opreznijim
pristupom, padom kvalitete imovine i ograničenim mogućnostima za
ulaganje”, kazao je Aurelio Maccario, voditelj
Strateškog planiranja za
SIE u UniCreditu, napomenuvši kako omjer kredita i depozita ima sve
važniju ulogu radi potrebe za poboljšanjem strukture financiranja bilance.
Slijedom toga smanjuje se važnost obveza prema inozemstvu kao izvora financiranja iako su ta
sredstva i dalje relevantan čimbenik za dinamiku
kreditiranja na lokalnim
tržištima. Tijekom protekle četiri godine banke
u regiji SIE prikupile su
2013-2017. prosječni. realni rast BDP-a,
po regijama (%)
EMU
1.2
CE(1)
2.6
SEE(2)
2.9
LATAM
4.0
MENA
4.2
CIS+TK
4.4
Sub.-Sah. Afrika
5.7
ASEAN-5(3)
5.8
Kina
8.5
(1)
(2)
(3)
Srednja Europa: Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija
SIE: BiH, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija
ASEAN-5: Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland i VIjetnam
IZVOR: IMF WEO (studeni 2012.)
oko 130 milijardi eura dodatnog kapitala, što je kumulativno povećanje od
49 posto.
Unatoč slaboj potražnji, najnovija kretanja
pokazuju da je u mnogim
zemljama SIE lani poraslo kreditiranje iako postoje znatne razlike unutar regije. Tako su na čelu
Rusija i Turska s najjačim
rastom kredita klijentima,
kao i izrazito povoljnim
omjerom kredita i depozita. Što se tiče kamatnih
stopa, središnje banke u
regiji SIE opet se vraćaju
mjerama popuštanja monetarne politike. Od 2008.
konsolidirana potraživanja europskih banaka na
temelju izravnih i deviznih kredita u regiji SIE
su smanjena. Štoviše, u
posljednje se vrijeme kreću oko “novog prosjeka”.
Uloga stranih igrača
Strani igrači imaju važnu ulogu u bankovnom
sustavu Srednje i Istočne
Europe. Uključujući Rusiju i Kazahstan, 30. lipnja prošle godine 43 posto ukupne aktive bilo je
u vlasništvu međunarodnih bankovnih grupacija,
što je nešto manje u odnosu na kraj 2010. kada
je taj udio iznosio 46 posto. Ako se izuzmu Rusija i Kazahstan, gdje domaći igrači imaju oko
70 posto tržišnog udjela, strane grupe drže gotovo dvije trećine ukupne
aktive bankovnog sektora. Nasuprot tome, strani
su igrači zabilježili porast
udjela aktive u SIE unutar
ukupne aktive svojih grupa, od 12,8 posto na 13,5
posto unutar zadnje četiri godine. “Međunarodne bankovne grupe u SIE
djeluju više na strani pasive, potičući domaće financiranje, nego na strani
aktive. Time su grupe koje
posluju u više zemalja poboljšale svoj prosječni
omjer kredita i depozita u
SIE sa 107,2 na 98,2 posto”, kaže Maccario.
Posljedično se omjer
aktive i vlastitog kapitala smanjio na razinu nižu
nego u pretkriznom razdoblju, ali višu nego u
2009. i 2010.
U budućnosti će biti
važno obnoviti rast gospodarstva, a time i potražnju za kreditima, koju
će banke podržati. Na
tom putu regulatori, vlade i banke trebaju postići pravu ravnotežu između regulatorne zaštite
i nastojanja za povećanjem rasta. “U mnogim
zemljama SIE krediti poduzećima čine više od 30
posto bilanci banaka. S
druge strane, poduzeća
su ovisna o financiranju
putem banaka, slično kao
i u Zapadnoj Europi”,
ističe Gianni Franco
Papa, direktor UniCredita za Srednju i Istočnu
Europu. (V.A.)
21
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 80% hrastovih parketa
domaći proizvođači prodaju u EU i Njemačku
Hrvatski parketari oduševili na Domotexu
Pogled u svijet
Privlačnost
regionalne integracije
dr. Uroš Dujšin
R
Hrvatski hrast: poželjan na
svakom zahtjevnom tržištu
O
sam
hrvatskih
proizvođača parketa predstavilo se na Međunarodnom
sajmu podnih obloga Domotex 2013, koji se održao od 12. do 15. siječnja
u njemačkom Hannoveru. Organizator nastupa
je Hrvatska gospodarska
komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Na površini od 425
četvornih metara svoje
proizvode predstavile su
tvrtke Pan parket, Parketi Požgaj, Spačva, Mopar,
Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdrvo i, prvi
put, DIN Novoselec.
“Ovo je već godinama
najvažniji sajam za hrvatske proizvođače parketa.
Koliko je za naše tvrtke i
brendiranje njihovih proizvoda važan nastup na
ovom najvećem i najmodernijem sajmu parketa u
Europi, potvrđuje primjer
tvrtki Pan parket, Požgaj
i Mopar. Zahvaljujući nastupima na ovome i sličnim sajmovima te proizvodnji visokokvalitetnog
dvoslojnog i troslojnog
parketa, te su tvrtke uspjele izgradili prepoznatljivost i brend u EU-u. Koristeći modernu tehnologiju
i hrast, najvredniju hrvatsku sirovinu, naši proizvođači parketa ne samo
da idu u korak s trendovima potražnje na stranim
tržištima nego su postigli
i visoku konkurentnost”,
rekao je Igor Barbarić,
tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a. Nadalje,
tvrtke poput Galekovića,
Spačve, Drvoproizvoda
i DIN Novoselca postižu
iznimno dobre rezultate
u prodaji klasičnog parketa upravo zahvaljujući slavonskom hrastu koji
je vrlo visoko etabliran u
svijetu parketa.
Važna tržišta
Domotex, na kojem je ove
godine nastupilo 1350
izlagača iz 60 zemalja,
pokazao se opet kao izvrsno mjesto za sklapanje poslova, što je i razlog
ponovnog nastupa domaćih proizvođača. Tvrtka
Pan parket, primjerice, na
sajmu je sudjelovala već
osmi put. “Imamo zaista sjajan finalni proizvod
koji je više prepoznatljiv
u Europi nego na domaćem tržištu”, poručuju iz
Pan parketa.
Tržište parketa u Europi vrlo je važno za do-
Prognoze za 2013.
predviđaju da će
Njemačka, Austrija
i Švicarska i nadalje
biti stabilna tržišta
maće parketare, a prognoze za 2013. predviđaju
da će Njemačka, Austrija
i Švicarska i nadalje biti
stabilna tržišta s manjim
porastom. Ne tako dobra
prognoza s padom prodaje na tržištu parketa može
se očekivati u Francuskoj
(-15 posto), Italiji (-15 posto), Španjolskoj (-20 posto) te Danskoj (-5 posto).
“Ovo je vrlo važna informacija za naše proizvođače parketa jer se na takvim
tržištima očekuje i smanjivanje cijena”, rekao je
Daniel Smiljanić, direktor tvrtke Pan parket
i predsjednik Odbora za
marketing, sajmove i međunarodna udruženja pri
Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK-a.
Vrijedan proizvod
“Imamo visokovrijedan i
kvalitetan proizvod koji
možemo plasirati na svako zahtjevno tržište. U EU
i Njemačku domaći proizvođači prodaju oko 80
posto hrastovog parketa
zbog kojeg trenutno možemo pozitivno poslovati na ovim tržištima. Kada
bismo mogli još smanjiti
cijene, izvoz bi porastao
višestruko. Svakako ne
treba zanemariti nova tržišta poput Turske i Rusije,
ali potrebno je biti u toku
trendova troslojnih parketa gdje se otvaraju nova tržišta poput Indije i Kine”,
objasnio je Zdravko Požgaj, vlasnik tvrtke Parketi Požgaj i ujedno predsjednik Grupacije drvo u
graditeljstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. (P.V.)
egionalni sporazumi su trenutačno jedini način promicanja slobode
trgovine – ističe Economist, a da se smatraju korisnima dokazuje i njihova popularnost. Od oko
70 njih u 1990. njihov
je broj danas porastao
na više od 300,
a spremaju se i
novi. Sporazum o
slobodi trgovine
između SAD-a
i Europske unije
mogao
bi zaživjeti
ove godine,
kao i Transpacifičko partnerstvo
između Amerike
i zemalja Azije i
Latinske Amerike.
Zato je i opravdano pitanje – na koji se način oni
uklapaju u projekt liberalizacije trgovine.
Najjednostavniji način da to ocijenimo je
smanjivanje carina i ukidanje subvencija. U 2011.
jedna je analiza OECD-a
pročešljala 55 takvih
aranžmana ispitujući jesu
li snižena davanja na poljoprivredne proizvode.
Pokazalo se da su u posljednjih 10 godina sporazumi između bogatih
zemalja i onih u usponu
povećali broj proizvoda
bez carine sa 68 na 87 posto. U sporazumima među
zemljama u usponu taj je
udio porastao sa 28 na 92
posto. U tri od pet ovih
sporazuma ukinute su i
subvencije. Očito je prema tome da ti sporazumi
snižavaju barijere.
Carine nisu sve
No snižavanje carina nije
jedino mjerilo uspjeha.
Tehničke i regulatorne zapreke su često važnije.
Kada se propisi ne slažu,
tada se trgovanje ne može
uspostaviti po bilo koju cijenu. Neke razlike odražavaju značajne probleme, primjerice kako treba
obavljati medicinske te-
stove za lijekove. No najpouzdaniji test ovih sporazuma je njihov utjecaj na
trgovinu. Njegovo određivanje može biti složeno
jer mnogo faktora, poput
tečajeva i rasta, utječe na
obujam trgovine. Američko ministarstvo
poljoprivrede je nedavno
ispitalo 11 velikih sporazuma od 1975. do 2005.,
gledajući utjecaj na trgovinu hranom što je naročito sporno područje trgovanja. Tu su uključeni i
Europska unija i NAFTA,
sporazum između SAD-a,
Kanade i Meksika. Tu
se procjenjivalo kako bi
izgledala struktura trgovine da tih sporazuma
nije bilo, uzimajući u obzir udaljenost, zajedničke
granice, jezik i makroekonomske varijable.
Rezultati ove analize
pokazali su zašto su takvi
sporazumi popularni. Zahvaljujući njima trgovina
hranom unutar regije porasla je u 10 od 11 slučajeva; u EU-u i NAFTA-i
rezultat je bio rast od barem tri posto na godinu.
U šest od 11 ovih sporazuma okoristile su se i zemlje nečlanice; trgovina
hranom kao što su žitarice, voće i povrće između
članica NAFTA-e i drugih
zemalja rasla je dva posto
na godinu. Vjerojatno su
zbog opremanja trgovine,
kao i investiranjem u dis-
tribucijske centre, poduzeća iz zajednice bila u stanju iskoristiti faktore koji
u širem smislu pogoduju
trgovini. Drugi način za
određivanje učinka trgovanja je proučavanje odnosa na burzama.
Dva problema
Ako ovi sporazumi doista potiču trgovinu, tada će
se i izgledi
poslovanja
za poduzeća u zemlji poboljšati kada
se završe pregovori o
sporazumu.
Budući da investitori pri izboru dionica
gledaju unaprijed, cijene bi trebale porasti čim se saznaju novosti. Niz empirijskih studija
samo potvrđuju ove pretpostavke. No unatoč ovim
prednostima ostaju dva velika problema. Prvi je strahovanje da će sporazumi
pogodovati poduzećima
unutar zajednice, na šte-
U 10 godina
sporazumi između
bogatih zemalja
i onih u usponu
povećali su broj
proizvoda bez
carine sa 68 na 87
posto
tu onih izvan nje. Iako je
spomenuta američka analiza dokazala da je nakon
zaključenja sporazuma trgovina porasla, bilo je i
slučajeva skretanja trgovine – naročito u EU-u. I
kod ASEAN-a učinak je
bio sličan. Drugi je problem nedostatak pravila
koja osiguravaju jednakost
svim partnerima. Budući da veće zemlje mogu
određivati uvjete, male se
zemlje moraju nositi s različitim propisima za različite trgovinske partnere.
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Turci dobili gradnju
najskuplje dionice
autoceste
Turska kompanija Cengis
Insaat Sanayi ve Ticaret
a.s., koja već gradi jednu od
dionica sarajevske zaobilaznice na koridoru V.c, dobila je novi posao - izgradnju
dosad najskuplje dionice Vlakovo-Lepenica duge
10,1 kilometar. Vrijednost
radova je 350,1 milijun maraka, a radovi koji počinju
ovih dana bit će okončani
za 20 mjeseci. Turska kompanija u posao je ušla sa sedam tvrtki iz BiH kojima
je povjerila posao vrijedan
200 milijuna maraka. Na
odluku investitora JP Autocesta FBiH da posao povjere Turcima žalbu je uputio
konzorcij talijanskih kompanija Impresa Pizzarotti
& C.S.P.A. uz tvrdnju da
su na natječaju bili 25 milijuna eura jeftiniji od Turaka. No bez obzira na žalbu,
Autoceste FBiH potpisale
su ugovor o gradnji s turskom kompanijom.
Zračna luka Mostar:
80.000 putnika
Međunarodna zračna luka
Mostar u prošloj godini
imala je rekordan promet
od 80.000 putnika, čime
je dostignut promet iz
predratnog vremena. Prema najavama, ove godine
broj putnika će biti povećan do 35 posto. Lani je
poduzeće uspješno poslovalo, a ove godine planira se proširenje terminala.
BiH na 103. mjestu
ekonomskih sloboda
Prema istraživanjima The
Heritage Foundationa i
Wall Street Journala o
ekonomskim slobodama u
177 zemalja, BiH se našla na 103. mjestu. S indeksom od 57,3 posto BiH je,
u ekonomskom smislu,
među neslobodnim zemljama. Među 43 europske zemlje BiH je na nezavidnom 39. mjestu.
Ostale balkanske zemlje
svrstane su u kategoriju
umjereno slobodnih ekonomija, osim Srbije koja
je na 94. mjestu u svijetu.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( za 450 mil KM manji
prihodi zbog ukidanja carina za dio proizvoda iz EU-a
Bosna i Hercegovina u borbi za zaštitu domaćih proizvođača
Tvrda pregovaračka platforma
U pregovorima će se tražiti povećanje kvota za bescarinski izvoz u EU pojedinih proizvoda kao što su
šećer, vino, riba... Istodobno će se nastojati za oko 300 proizvoda iz EU-a zadržati sadašnje carine,
posebice kad je riječ o uvozu mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća
Zdravko Latal
latal@privredni.hr
P
rvog dana ove godine ukinute su
carine za dio proizvoda iz država Europske unije, primjerice na
uvoz polovnih vozila, što
će smanjiti prihode Bosne
i Hercegovine za oko 450
milijuna konvertibilnih
maraka. Ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a sredinom ove godine priho-
Svako popuštanje,
svaki omekšan
nastup dovodi u
pitanje opstanak
brojnih tvrtki u BiH
di od carina će se dodatno
umanjiti, a izvoz mlijeka i proizvoda životinjskog podrijetla proizvođače i državu će stajati,
kako je ranije procijenjeno, oko 400 milijuna KM.
Udruženje voćara Republike Srpske zatražilo je
od države zaštitu zbog
prekomjernog uvoza voća
po dampinškim cijenama
koje su gotovo dvostruko
niže od onih na europskim
burzama.
Povećati izvozne
kvote
O ovim financijskim i
proizvodnim problemima počelo se razmišljati na razini države i u
komorskim
udruženjima pet minuta poslije 12
- potkraj prošle i početkom ove godine. Tako se
upravo privodi kraju izrada platforme za pregovore s EU-om o carinskom
režimu za agrarni sektor
i prehrambenu industriju
nakon ulaska Hrvatske u
Uniju, ali i za proizvode
drugih članica EU-a. Poljoprivrednici i gospodarstvenici svoje su zahtjeve
iznijeli potkraj prošle godine u anketama koje su
u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i
Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizirale entitetske komore i Distrikt
Brčko.
Jedinstvena
ocjena
koja proizlazi iz ovih anketa ukazuje da će se na
domaće proizvođače veoma loše odraziti Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju zemlje europskim integracijama,
da su olako prihvaćene i
dane brojne koncesije članicama EU-a, te da bi davanje dodatnih koncesija
bilo katastrofalno za nacionalnu ekonomiju, posebice prerađivačku industriju. Poručeno je da
popuštanja i novih koncesija koje će ugrožavati
poslovanje tvrtki i poljoprivrednika više ne smije biti. Uz to, pregovara-
či su obvezani zahtijevati
povećanje kvota za izvoz
bosanskohercegovačkih
proizvoda. Vlasnici i menadžment tvrtki, pa i onih
koje su u vlasništvu inozemnog kapitala, podržali su čvršći pristup pregovorima i neprihvaćanje
bilo kakve daljnje liberalizacije carinskog režima.
Svako popuštanje, svaki
omekšan nastup dovodi u
pitanje opstanak brojnih
tvrtki u zemlji, istaknuli
su privrednici u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
S obzirom na to da
proizvodnja na poljima
i u tvornicama ne dobiva dovoljno poticaja entitetskih vlada, poljoprivrednici, posebice u
Federaciji BiH, već dulje
prijete radikalnim prosvjedima jer im u cijelosti nisu isplaćeni poticaji iz 2011., kao ni oni iz
prošle godine. Stoga se
postavlja pitanje kako se
poljoprivredni proizvođači mogu u takvim uvjetima suočiti na vanjskom
i domaćem tržištu s konkurencijom iz EU-a čiji
poljoprivrednici
imaju
prepoznatljive proizvode
i velike poticaje.
Trgovinski deficit
sedam milijardi KM
Iz Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH poručeno
je kako će se u pregovorima tražiti povećanje kvota
za bescarinski izvoz u EU
pojedinih proizvoda kao
što su šećer, vino, riba,
med... Istodobno će se nastojati za oko 300 proizvoda iz EU-a zadržati sadašnje carine, posebice kad je
riječ o carinama na uvoz
mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih
proizvoda, te voća i povrća. A Hrvatska je ostvarivala značajan izvoz u BiH
upravo tih proizvoda.
Ukupni trgovinski deficit BiH s inozemstvom
lani je iznosio, kako se
procjenjuje, više od sedam milijardi KM, od
toga s članicama EU-a
2,3 milijarde KM. Najveći deficit ostvaren je s Hrvatskom i Rusijom, po 1,4
milijarde KM. Hrvatska
zahtijeva, tvrde bosanskohercegovački izvoznici,
da u trgovini sa zemljama Cefte zadrži postojeći
status, no tome će se pregovarači iz BiH usprotiviti. Osim toga, Vijeće
ministara BiH je potkraj
protekle godine prihvatilo incijativu Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o
donošenju propisa koji se
odnose na povećanje trošarina na pivo. Prijedlogom se predviđa uvođenje trošarine od 20 KM
na hektolitar piva za domaće i strane proizvođače koji godišnje proizvode do 400.000 hektolitara
piva te 35 KM za one čija
proizvodnja premašuje tu
proizvodnju. Pri tome valja dodati da proizvodnja
ni u jednoj bosanskohercegovačkoj pivovari ne
premašuje 400.000 hektolitara.
23
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
“ Ako je točno ovo s Janšom i Jankovićem, onda je to kraj Slovenije, njenog ugleda
i suverenosti. Slovenski građani, inozemstvo i strana financijska tržišta izgubit će
posljednji tračak povjerenja u Sloveniju. ”
Peter Kraljič, ekonomski stručnjak
Vladajuće elite prokockale vjerodostojnost
Zašto Janša mora otići
Umjesto “šoka konkurentnosti” Slovenija je dobila “šok koruptivnosti”. Izlaz iz krize bit
će težak i dramatičan
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
R
aspada se druga Janšina vladajuća koalicija,
tako da Sloveniju čekaju pakleni tjedni i mjeseci koji bi mogli “opržiti” i
poneka hrvatska očekivanja, posebno ona povezana s članstvom u EU-u od
1. srpnja ove godine. Veliko je, naime, pitanje kada
će nova vlast postati operativnom. Svaki od mogućih raspleta bit će zamršen i prepun dramatike.
Najmanje moguća opcija s formiranjem tehničke
vlade, kao i mogućnost da
Janšina stranka SDS ponudi drugog mandatara,
jednako su komplicirane
kao i najvjerojatnije rješenje s prijevremenim izborima. U svakom slučaju,
nova vlast mogla bi kasniti s ratifikacijskim procedurama zbog čega bi EU
zajedno s Hrvatskom postao kolateralnom žrtvom
najnovije pobune slovenskog naroda protiv domaćih vladajućih elita.
Bačva bez dna
Slovenskoj bačvi “izbilo
je dno” petnaestak radara
što ih je mariborski gradonačelnik Franc Kangler
dao postaviti na gradske
ulice i to u javno-privatnom partnerstvu sa svojim prijateljem iz starih
dana. Radari su u samo
nekoliko dana registrira-
li (i penalizirali) na tisuće vozača u prekoračenju
brzine. Revoltirani vozači
možda bi se nekako i priviknuli na gradski harač
da je prihod od kazni išao
u gradski proračun. Kada
su građani saznali da je
Kangler svom “javno-privatnom” prijatelju prepustio 94 posto od ubranih
kazni, mase su provalile
U svakom slučaju,
nova vlast mogla
bi kasniti s
ratifikacijskim
procedurama
na ulice gdje su se ubrzo
sukobile sa snagama reda.
Kangler se na Silvestrovo
povukao s gradonačelničkog mjesta, ali je tada
već gorjela cijela Slovenija čijim građanima nije
bilo teško prisjetiti se raznih “kanglerizama” u
svojim mjestima. Nezadovoljstvo je kulminiralo desetak dana kasnije objavom nalaza
Antikorupcijske komisije. Tročlana komisija izvijestila je
slovensku javnost da
su prvaci dviju vodećih slovenskih stranaka, SDS-a i Pozitivne Slovenije,
Janez Janša i Zoran Janković, propustili
ispravno prikazati svoj
imetak u dužno-
sničkim imovinskim karticama. Poznati političari
koje se inače otprije tereti u raznim sudskim sporovima, između ostalog i
za koruptivno ponašanje,
počeli su svoju obranu
nepromišljenim iznošenjem brojki. Prikazujući
ispravnima brojne transakcijske rošade kojima
su Janša i Janković pomicali brojke s mnogo nula
u svim mogućim smjerovima, dva vodeća političara pokazala su slovenskoj javnosti nešto drugo
- da oko njih teče novac u
potocima, sa svih strana i
u količinama koje nedvojbeno premašuju njihova
formalna primanja. U isto
vrijeme siromašnima se
ispostavlja račun za financijsku konsolidaciju
Slovenije.
Javnost je
u pro-
svjednim ophodnjama jasno rekla što misli o kleptokraciji vladajućih elita.
Na jednom od transparenata Janši su uputili poruku: “Trgovac oružjem na
kraju je ubio državu.” Poruku je u jednom intervjuu
obrazložio Peter Kraljič,
nekadašnji savjetnik njemačke vlade i čovjek kojeg je za savjetnika želio i Ivica Račan. “Ako je
točno ovo s Janšom i Jankovićem, onda je to kraj
Slovenije, njenog ugleda i suverenosti. Slovenski građani, inozemstvo i
strana financijska tržišta
izgubit će posljednji tračak povjerenja u Sloveniju”, rekao je Kraljič uz
dodatak da je Slovenija
trebala “šok konkurentnosti”, a dobila je “šok koruptivnosti”.
U zatvor zbog
Prijatelja
Hoćemo ljude na vlasti
koji će raditi sukladno zakonu, pa i više od toga koji će uvažavati visoke moralne standarde! To
je sukus poruka s većine
prosvjeda u Sloveniji. Poruke idu dalje od Janše i
Jankovića, mnogo širem
krugu ljudi koji su se također ponašali kao da im
je sve dopušteno i koji takvo ponašanje pravdaju
tvrdnjom da ne čine ništa
što se ne čini svuda oko
njih - i da je sve ispravno
i pravno pokriveno. A nije
tako, tvrde prosvjednici
pozivajući se na nekoliko
novijih afera.
Nedavno je zastupnik
iz Kranja morao vratiti mandat i to zbog dobre
ocjene na ispitu iz njemačkog jezika. Tu mu je
ocjenu, naime, pribavio
dubler na ispitu. Zastupnik se nije dao maknuti iz parlamenta sve dok
profesorica
njemačkog
nije pred sudskom porotom odrješito rekla da čovjeka pred sobom nikada
nije vidjela na ispitu. Sud
u Kopru prošli tjedan prvi
u Sloveniji presudio je akterima političko-poslovnog ortakluka. Robert Časer, inače Janšin kadar na
čelu Luke Koper, kupio
je zemljišni kompleks na
Orleškoj gmajni za širenje
lučkog skladišnog prostora, ali ne od izvornih vlasnika nego od tvrtke Marjana Mikuša. Na poslovnu
suradnju Časara i Mikuša
nagovorio je tadašnji zastupnik SDS-a u Državnom zboru, Srećko Prijatelj. Mikuš je zemljište
kupio po 31 euro za metar, a potom ga brzo prodao Luci Koper po cijeni
od 65 eura za metar. Političko-poslovna
trojka
razliku je stavila u džep.
Sada će u zatvor - Časar
na šest, Mikuš na četiri i
Prijatelj na tri godine. To
je slovenski novum. Javnost se pita kada će na red
oni što su u bankarskom
sustavu pretvorili milijardu eura u - crvotočinu.
*vijesti
Gorenje se zaštitilo
od spontanih
štrajkova
Spontani štrajk, kakav se
Gorenju dogodio krajem
prošle godine, neće se ponoviti, zajamčili su tvornički sindikati upravi koju
vodi Franjo Bobinec. Zauzvrat, uprava se obvezala da će posebne dodatke
ugraditi u osnovnu plaću te otkloniti platne nerazmjere izazvane 2009.
godine podizanjem minimalne plaće na 600 eura.
Gubitak 500 radnih mjesta zbog preseljenja manje
unosne proizvodnje u Srbiju nadoknadit će se premještanjem dijela proizvodnje iz švedskog Aska
u Velenje.
Slovenske banke u
slobodnom padu
Od rujna 2010. do studenog 2012. u svim bankarskim sustavima EU-a,
osim u Švedskoj, pogoršala se stabilnost - a najviše u Sloveniji. Analitičari britanske financijske
revije Euromoney objavili
su da je slovenska bankarska stabilnost u tom razdoblju erodirala sa 8,3 na
5,5, unutar raspona ocjenjivanja od 0 do 10.
Radikalizira se
problem socijalnog
dampinga
Afera sa zapošljavanjem
šest radnika u mariborskom pogonu Žita, posredstvom slovačke agencije Job Service, i to za
samo 300 eura mjesečne
plaće, razotkrila je velike
razmjere socijalnog dampinga u Sloveniji koji je
nerijetko nadograđen notornim kršenjem radnog
zakonodavstva. Pribavljanjem radnika za druge poslodavce bavi se u
Sloveniji 160 registriranih agencija koje zapošljavaju 6530 radnika. Za
zloporabe u agencijskom
zapošljavanju najviše se
okrivljuje inspekcija rada.
Inspektorima se prigovara da ne reagiraju odlučno
i pravodobno na očita kršenja prava radnika.
24 STIL
*vijesti
Upis plovila u
hrvatske registre
brodova
Kako bi se usuglasile procedure i postupci potrebni
za carinjenje i upis plovila u hrvatske registre brodova, pripremljen je informativni letak koji sadrži
detaljne informacije o carinjenju i načinu registracije plovila u Hrvatskoj te
potrebnoj dokumentaciji.
Letak je izrađen na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a
nalazi se na web stranicama ministarstava turizma,
financija - Porezne i Carinske uprave, pomorstva,
prometa i infrastrukture,
Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice te Hrvatske
udruge poslodavaca.
Kamp Glavotok
primljen u
Ecocamping
Kamp Glavotok, koji se
nalazi pokraj Malinske na
otoku Krku, prvi je hrvatski kamp koji je dobio europsku ekološku oznaku
Ecocamping. To se posebno priznanje daje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s načelima
održivog razvoja i ekologije. Dodjeljuje ga i certificira udruga Ecocamping sa
sjedištem u Njemačkoj, kojoj je primarni cilj promicanje ekologije i održivog
razvoja, sigurnosti te kvalitete europskih kampova.
Londonski tjednik
TNT promovira Pulu
Londonski tjednik za ljubitelje putovanja TNT na
svojoj je internetskoj stranici objavio članak u kojem promovira Pulu kao
idealnu destinaciju za odmor tijekom vikenda, ali
i u zimskim mjesecima.
U članku se navodi kako
je Pula “biser na obali Jadranskog mora” te se posebno naglašavaju znamenitosti toga grada. TNT se
besplatno distribuira stanovnicima Velike Britanije, Australije i Novog
Zelanda te ima više od
250.000 čitatelja.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 34 mil kn za inovacije
lani kroz subvencije dalo Ministarstvo turizma
Inovativni turizam - novi oblik u turističkoj industriji
365 dana turističkih događanja
Programi inovativnog turizma razvijaju se s ciljem obogaćivanja i unapređenja ukupne
turističke i ugostiteljske ponude te produljenja turističke sezone
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
V
eć dugo se u javnosti
spominje
kako hrvatski turizam mora krenuti prema
održivom razvitku, a kako
bi se to i ostvarilo, u posljednje vrijeme razvija se
novi oblik turizma - inovativni turizam. Za inovacije perspektivnih turističkih proizvoda prošle
je godine Ministarstvo turizma kroz sustav subvencija izdvojilo 34 milijuna
kuna, dok za ovu godinu
još nisu raspisani natječaji
za takve projekte. Programi inovativnog turizma
razvijaju se s ciljem obogaćivanja i unapređenja
ukupne turističke i ugostiteljske ponude te produljenja turističke sezone.
Neki od inovativnih
projekata su opatijski projekt Rivijera kroz stoljeće, projekt Nacionalnog
parka Brijuni Doživljaj
prirodnih i arheoloških
vrijednosti
brijunskog
podmorja te projekt Phoenix Arbor na otoku Murteru. Ovogodišnje pilotdogađanje Rivijera kroz
stoljeće predstavlja jedan
od šest vodećih destinacijskih događanja u sklopu projekta 365 dana Rivijere koji su zajednički
napravili Grad Opatija i
slovenska Općina Piran,
a partneri su turističke zajednice Opatije i Portoroža. Tom prekograničnom
suradnjom nastoji se postupno napraviti atraktivan i konkurentan integrirani turistički proizvod na
temelju jedinstvenih po-
Rimsku vilu iz
1. stoljeća na
Brijunima moći
će pod morem
razgledati svatko
tko zna koristiti
masku i disalicu
tencijala opatijske i portoroške rivijere. Projekt 365
dana Rivijere jednim dijelom financira Europska
unija iz sredstava Europskog fonda za regionalni
razvoj.
“Cilj tog projekta je
unapređenje inovativnih
kulturnih i zabavnih do-
gađanja kroz prepoznatljivost i atraktivnost Opatije
i Portoroža. Prva manifestacija u sklopu projekta je Karneval u Opatiji. Osim toga, uskoro će
se održavati i neke druge
manifestacije u Portorožu
koje trebaju postati mamac za dolazak gostiju u
Opatiju, ali i Portorož tijekom cijele godine”, rekao
je Ivo Dujmić, opatijski
gradonačelnik. Kako je
pojasnio, Opatija i Portorož imaju najdulju tradiciju organiziranog turizma u Jugoistočnoj Europi
i smatraju se bivšim najelitnijim odredištima Austro-Ugarske Monarhije.
Podvodno
razgledavanje
U sklopu razvitka inovativnog turizma nastaju i
projekti edukativno-ekološkog usmjerenja. Primjer za to je projekt Phoenix Arbor na Murteru
koji je izrađen u suradnji
s udrugom Feniks voditeljice Irene Ateljević. Ona
je ujedno i autorica Strategije održivog razvoja općine Murter. Prema tom
projektu, na mjestu nekadašnjih austro-ugarskih
vojarni nastat će edukativni centar za ljudski razvoj
i inovativne akcije.
Inovacijama u turizmu bave se i u Istri, u Na-
cionalnom parku Brijuni
gdje je krenula realizacija
projekta Doživljaj prirodnih i arheoloških vrijednosti brijunskog podmorja. Provedbu tog projekta,
na temelju programa poticanja inovacija u turizmu sufinancira Ministarstvo turizma, a predviđa
se da će se završiti u svibnju ove godine. Prema
projektu predviđeno je
postavljanje
podvodne
poučne staze u uvali Verige na istočnoj strani Velog Brijuna. “Duljina staze iznosit će 500 metara, a
prateći oblik obale, na dubini od najviše jednog metra postavit će se šest informativno-edukacijskih
ploča s ciljem naglašavanja određenih prirodnih i
arheoloških vrijednosti”,
rekli su u službi odnosa s
javnošću NP Brijuni. Roneći podvodnom poučnom stazom posjetitelji
će razgledati dio antičkog
kompleksa rimske vile iz
prvog stoljeća. Stazom će
moći prolaziti posjetitelji
svih dobnih skupina koji
znaju plivati i koristiti se
maskom, disalicom i perajama.
Porečki kamp dobitnik je ovogodišnje nagrade ADAC Best Campsite 2013
Lanterna među 144 najbolja europska kampa
Porečki kamp Lanterna dobitnik je ovogodišnje nagrade ADAC Best
Campsite 2013 kao jedan
od 144 najbolja kampa u
Europi.
Ta je nagrada nasljednica
prošlogodišnjeg ADAC priznanja Superplatz, a od ove godine
promijenjeno joj je ime te
je to sada zajednička nagrada najvećih njemačkih
i nizozemskih autoklubova - ADAC i ANWB. Ovu
prestižnu nagradu u 2013.
godini dobivaju europski kampovi ocijenjeni s
maksimalnih pet zvjezdica, dok je prethodne godine Supertplatz nagradu
dobilo njih 76 (među kojima je također bila Lanterna).
ADAC i ANWB od
sada će godišnju inspekciju uvjeta u europskim
kampovima provoditi zajednički, a obuhvatit će
sljedeće kategorije: sanitarni prostori, prostor
kampa i ostali javni pro-
stori poput ceste, puteva i recepcije; dostupnost
i kvaliteta trgovina i prostora za prehranjivanje te
kvaliteta, kapacitet i uređenje plaža i bazena. Porečki kamp Lanterna
smješten je na zapadnoj
obali istarskog poluotoka
te je najveći kamp u Hrvatskoj s kapacitetom od
9000 ljudi i obalom dužine tri kilometra.
Osim Lanterne, koja
je osvojila maksimalnih
pet zvjezdica, poboljša-
nje u kvaliteti vidljivo je i
u ostalim kampovima pod
upravljanjem Valamara
koji posluju pod brendom
Camping on the Adriatic,
a koji su ove godine osvojili bolje ocjene nego lani.
Porečki naturistički kamp
Solaris i novi kamp Krk
imaju 4,5 zvjezdica, krčki
Ježevac te porečki kampovi Istra i Orsera četiri,
a pulski kamp Brioni, rabačka Marina i dubrovački Solitudo osvojili su njih
tri. (J.V.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( oko 200 korisnika ( 10 minuta
ima servis Naucime.net
*vijesti
traje predavanje
Edukacijski web servis
Znanje iz ekrana
Zadacima, zasad samo iz matematike, obuhvaćeni su sedmi i osmi razred osnovne škole,
svi razredi srednje škole prema gimnazijskom programu te fakulteti, a u pripremi su i
zadaci za državnu maturu
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
N
aucime.net je
edukacijski
web servis koji
putem videopredavanja
učenicima i studentima
omogućuje da iz udobnosti vlastitog doma uče
i vježbaju zadatke iz matematike. Zadaci iz dru-
Daljnji razvoj
projekta financirat
će se članarinama
prikupljenim od
korisnika
gih predmeta, točnije fizike i kemije, su u pripremi.
Uz već postojeću mogućnost komuniciranja učenika s profesorima putem
Skypea, koji je od početka
nastanka servisa integriran u samu stranicu, trenutačno je u fazi izrade i
implementacije napredni
sustav za testiranje učenika. Kad se s time završi, započinje izrada sustava za kontrolu naučenoga
koji će biti namijenjen roditeljima korisnika servisa.
Mladen Čuljat, koordinator ovog projekta,
čiji je nakladnik Udruga za promicanje informatike i informacijskih
tehnologija Tempo, ističe kako je rad na Naucime.net servisu započeo u
rujnu prošle godine i još
uvijek traje. “Već od samog početka razvoja projekt je prepoznat i dobio
je bezrezervnu moralnu i
financijsku podršku načelnika Općine Oriovac
Antuna Pavetića. Nakon
Oriovca, uslijedila je podrška i drugih općina s
područja Brodsko-posavske županije, kao i same
Županije, te pojedinih
gospodarstvenika. Financijska sredstva potrebna
za rad koja smo prikupili na ovaj način poslužila
su nam za pokrivanje početnih troškova kao što su
godišnji zakup vlastitog
poslužitelja te još nekih
usluga”, kaže.
Kako je za rad ovakvog projekta na godišnjoj razini potreban znatan novac, a osloniti se na
donacije sponzora, gledajući dugoročno, prilično je nesigurno, pa će se
daljnji razvoj projekta financirati članarinama prikupljenim od korisnika.
“Riječ je o simboličnom
iznosu koji ne predstavlja
financijsko opterećenje
korisnicima, a brojnost
članova projektu osigurava neovisnost, jamstvo je
njegova opstanka i pruža mu mogućnost daljnjeg
razvoja”, objašnjava on.
Ovaj edukacijski web,
nastavlja Čuljat, nastao je
po uzoru na svjetski poznatu Khan akademiju
koju osobno podržavaju,
financiraju te su njeni veliki fanovi Eric Schmidt,
izvršni predsjednik Googlea, i Bill Gates, osnivač i predsjednik Microsofta. Oni, prema vlastitu
priznanju, vrlo često na
Khan akademiji provjeravaju i nadopunjuju svoje
znanje. “Želja nam je stoga bila nešto slično ponuditi domaćim korisnicima, ali i otići korak dalje
s mogućnostima i funkcionalnostima u odnosu na
taj naš uzor i slične domaće web servise”, napominje.
Naglasak na kvaliteti
U početku, na razvoju
projekta radile su tri osobe. “Danas je ekipa u potpunosti izmijenjena i broji
sedam članova”, naglašava on dodavši kako se servisom trenutačno koristi dvjestotinjak korisnika
i taj se broj svakodnevno povećava. “S obzirom
na to da je servis službeno pušten u rad tek prije dva mjeseca, mi smo i
više nego zadovoljni od-
zivom. A prema povratnim informacijama možemo zaključiti kako su i
korisnici njime zadovoljni čemu u prilog ide i činjenica da nam veliki dio
njih dovodi nove korisnike”, ističe.
Valja naglasiti kako
profesionalni tim koji stoji iza servisa naglasak
stavlja na kvalitetu predavanja i videomaterijala
koji su u visokoj rezoluciji (HD kvaliteti), koncipirani tako da ne traju dulje
od desetak minuta. Zadacima su obuhvaćeni sedmi i osmi razred osnovne
škole, svi razredi srednje škole prema gimnazijskom programu te fakulteti, a u pripremi su i
zadaci za državnu maturu.
Osim Naucime.neta u
Hrvatskoj postoji još nekoliko sličnih edukacijskih web servisa. Čuljat
kaže kako ih ne može nazvati konkurencijom zato
što svi oni svoju ponudu
temelje isključivo na videolekcijama. “Naucime.
net ide korak dalje i nudi
napredne funkcije poput
Skype komunikacije, sustava za testiranje te nadzora i kontrole”, podsjeća on.
ICT sektor u Hrvatskoj smatra jako dobro razvijenim. “Međutim, na
žalost, za većinu usluga
i softverskih proizvoda u
pravilu vlada prilična nezainteresiranost
domaćih korisnika što rezultira
sve većom orijentacijom
hrvatskih ICT tvrtki prema stranim tržištima. Ulaskom u Europsku uniju
smatramo kako će ovaj
problem još više doći do
izražaja. Razlog tome vidimo u prilično izraženoj
ekonomskoj krizi u kojoj
se trenutno nalazi naša zemlja”, tvrdi on.
U budućnosti pak ekipa koja stoji iza ovog web
servisa planira pokrenuti još jedan, na drugoj domeni, koji bi bio namijenjen učenicima nižih
razreda osnovne škole, a
temeljit će se na zabavnim
edukativnim igrama prilagođenim nastavnom pro-
Ovaj edukacijski
web nastao je po
uzoru na svjetski
poznatu Khan
akademiju
gramu. “Također ćemo po
potrebi postojeći Naucime.net proširivati dodatnim funkcionalnostima te
po mogućnosti i materijalima iz nekih drugih školskih predmeta. Ako nam
to mogućnosti dopuste,
želja nam je sudjelovati
i u raznim humanitarnim
akcijama kroz koje bismo
pomagali djeci kojoj je to
potrebno”, zaključuje Čuljat.
Privlačenje
potencijalnih ulagača
Na Veleučilištu VERN
predstavljen je program
Akademije za mlade softverske tvrtke, Software Startup Academy, koju
provode Microsoft Hrvatska i Veleučilište VERN.
Na Akademiju se prijavilo više od 150 zagrebačkih studenata, a na razini
Hrvatske više od 500. Tijekom predstavljanja razgovaralo se o radionicama
i predavanjima, kao i načinu na koji će se raditi na
zajedničkim projektima, s
krajnjim ciljem predstavljanja rješenja potencijalnim ulagačima.
‘Fondovska’
društvena mreža
Predstavljanje
Publiconna, prve društvene
međunarodne mreže namijenjene
organizaciji javnog sektora i tvrtkama koje koriste fondove
EU-a i drugih globalnih
donatorskih agencija, održava se 22. siječnja u prostoru Sveučilišta u Zagrebu u Zvonimirovoj 7.
Publiconn je baziran na
profilima
organizacija,
tvrtki i ustanova, a omogućava pretraživanje i dobivanje korisnih informacija za poslovanje.
Istraživanje Googlea
i GfK-a
Ukoliko postoje parametri
prema kojima Hrvatska ne
zaostaje za europskim zemljama, onda su to pristup
internetu među poslovnim
korisnicima te broj malih i
srednjih tvrtki s vlastitom
web stranicom. Naime, 90
posto malih i srednjih tvrtki u nas ima pristup internetu, a više od 50 posto i
vlastitu web stranicu. Taj
udio pak penje se na 99
posto kad je riječ o tvrtkama s više od 10 zaposlenih, pokazuje istraživanje
koje je 2012. za Google
Hrvatska provela agencija
za istraživanje tržišta GfK
na uzorku od 700 malih i
srednjih tvrtki iz cijele Hrvatske.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
William Dalrymple
Devet života
Naklada Ljevak
William Dalrymple je u ovoj svojoj knjizi sažeo 25 godina
istraživanja i pisanja o Indiji i njenim vjerskim tradicijama i
sastavio neku vrstu indijskih Canterburyjskih priča koje nas
uvode u svjetove za koje nam je teško pojmiti da postoje.
Tako primjerice džainska redovnica dovodi u kušnju vlastito
umijeće izdizanja iznad ovozemaljskoga svijeta, dok joj najbolja prijateljica umire od gladi... Dalrymple uranja duboko
u srce naroda koji je razapet između sve burnije moderne
svakodnevice i održavanja kontinuiteta drevnih tradicija.
Clive Staples Lewis
Četiri ljubavi
Verbum
Ova knjiga prikazuje četiri vrste ljudske ljubavi: storge –
privrženost, philia – prijateljstvo, eros – zaljubljenost i
agape – karitas ili milosrdnu ljubav. Ova je knjiga mudro,
nježno i iskreno razmišljanje o vrlinama i izazovima ljubavi, a u sebi sabire bogatstvo sadržaja i izvora od Biblije i
svetoga Augustina pa do Jane Austin. Riječ je o snažnim i
poticajnim razmišljanjima o jednoj od najutjecajnijih emocija u čovjekovu životu.
Patricia Cornwell
SCARPETTIN FAKTOR
Algoritam
Tjedan je uoči Božića. Sveprisutna pojava doktorice Kay
Scarpette potaknula je, kako se čini, niz neočekivanih i
uznemirujućih događaja. Uživo će je pitati o senzacionalističkom slučaju Hanne Starr, financijske mogulice koja
je nestala uoči Dana zahvalnosti, potom će primiti uznemirujući poziv od nekadašnje pacijentice svojega supruga
Bentona Wesleyja, a u predvorju zgrade u kojoj stanuje
dočekat će je paket. Uskoro će je neposredna smrtonosna
prijetnja uplesti u nadrealni zaplet...
Eva Illouz
ZAŠTO LJUBAV BOLI
Planetopija
U ovoj sociološkoj studiji autorica tvrdi da ljubavne boli nisu
isključivo posljedica naših ranjenih psiha. Naprotiv, uzrok
pronalazi u Hollywoodu, kapitalizmu i internetu koji su
izazvali posvemašnji kaos u našim ljubavnim životima, a
nas pretvorili u potrošače ljubavi. Pritom su autonomnost i
individualizam uzdigli na pijedestal zbog čega smo postali
poput kompulzivnih kupaca koji neprestano uspoređuju
ponudu i traže bolji odabir na tržištu ljubavi.
Dragica Vitas
IZ VRTOVA NAŠIH BAKA
Eurofutura
O ljekovitosti luka, kupusa, češnjaka, mrkve i ostalog povrća napisano je mnogo knjiga. Ipak, ova se razlikuje, ne
samo po zanimljivim pričama, receptima, hranjivoj vrijednosti i ljekovitom djelovanju, nego i po nježnosti.
Uz sve ostale vrijednosti ova mala knjiga je poticaj za spas
domaćih starinskih sorti povrća, voća, cvijeća pa i životinja
koje nestaju. Opisane su 32 vrste povrća, njihove hranjive
i ljekovite vrijednosti, iznesene ideje za korištenje i recepti.
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
NOVE KNJIGE: SAMI ZAJEDNO, TIM PRESS, ZAGREB
Prepušteni umreženoj
pustolovini
Temeljeći se na razgovorima s brojnom djecom i odraslima, knjiga
opisuje nove oblike međuljudskih odnosa i iznosi nova shvaćanja
privatnosti i društva, intime i samoće
K
njiga Sami zajedno rezultat je
petnaestogodišnjeg istraživanja ljudskih
života u digitalnom i virtualnom prostoru. Temeljeći se na razgovorima s
brojnom djecom i odraslima, knjiga opisuje nove
oblike međuljudskih odnosa i iznosi nova shvaćanja privatnosti i društva,
intime i samoće. Autorica
je provodila eksperimente i sustavna opažanja te
Na mreži ljudi
ponekad ne znaju
komuniciraju li
uistinu i je li kome
stalo do njih
koristila obilnu literaturu
kako bi opisala sve rašireniju pojavu odmaka ljudi
od samih sebe i potaknula zabrinutost zbog sve
veće prevlasti tehnologije
u privatnim životima djece i odraslih.
Sherry Turkle tako
piše da ljudi očekuju više od tehnologije, a manje jedni od
drugih. To ih stavlja
u središte oluje. Preopterećeni, prepustili
su se vezama koje ne
donose previše rizika
i koje su im uvijek pri
ruci, kao što su prijatelji na Facebooku ili
likovi u igrama.
Zanimljivo je, međutim, kako je knjiga
priča o emocionalnom
pomaku i rizicima koji
su došli nesvjesno te
ujedno o nadi, jer po-
kazuje kako na mjestima
gdje je digitalno zasićenje
najveće još uvijek postoje
ljudi, posebice mladi, koji
postavljaju teška pitanja
o povratku na ono što je
najbitnije za održavanje
izravnih ljudskih veza.
Uprogramirano
uzbuđenje
Knjiga otkriva kako s obzirom na to da smo nepovjerljivi prema drugim ljudima, pomisao
na druženje s robotima pruža privid kontrole, dobrodošlu zamjenu.
Robot nam, kao kockaru pred poker aparatom,
nudi uprogramirano uzbuđenje, u dozama koje
su dovoljne da nas zadrže
u igri. Dopuštamo si uživati u neuzvraćenoj ljubavi, s obzirom na to da
nema tog robota koji bi
nam mogao uzvratiti ljubav. Isto nepovjerenje
obilježava i naše umrežene živote. Naime, i na
tom području priželjkujemo kontrolirati veze,
regulirati svoju razinu
dostupnosti. Jedan odvjetnik tako komentira kako
se nema vremena sastati s klijentom. “Umjesto
toga poslat ću mu bilješke
elektroničkom poštom”,
kaže. Kolege koji rade u
istom hodniku više se ne
žele vidjeti niti jedni druge zvati telefonom. Tvrde
da su “poruke učinkovitije” ili kažu “stavit ću to na
Facebook”. Tako su ljudi,
unatoč uspostavljenim vezama, usamljeni.
Autorica piše kako
ponekad ulažu trud da im
suživot s drugima bude
poput simulacije. Naglašavaju životne drame i
pokušavaju
kontrolirati sve oko sebe. No takvi
napori najčešće ne završe
dobro. Nakon što dožive
neuspjeh, takvi ljudi dolaze u napast vratiti se onome što im jedino ide od
ruke – životu na zaslonu.
Ako je ovdje riječ o ovisnosti,
to onda nije ovisnost o tehnologiji. Posrijedi
je, kaže Sherry
Turkle, ovisnost
o navikama uma
kakve im tehnologija omogućava održavati.
No na mreži
ljudi ponekad ne
znaju komuniciraju li uistinu i je li
kome stalo do njih.
Stoga im može postati nepodnošljiva
pomisao da sami
sebi prave društvo.
(B.O.)
O autorici
Psihologinja Sherry Turkle predaje na društvenim studijima znanosti i tehnologije na
Tehnološkom institutu u Massachusettsu (MIT). Osim ove, napisala je još dvije knjige. U
prvog knjizi The Second Self, Turkle govori o subjektivnoj strani osobnih računala, ne o
onome što ona rade za nas, nego što čine nama, našem viđenju samih sebe, odnosa u
koje stupamo, definiciji onoga što po nama znači biti čovjek. U Life on the Screen pozornost je prebacila s našeg viđenja računala na način na koji ljudi stvaraju nove identitete na mreži.
27
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
dia Wu, claudia.wu99@
msa.hinet.net, +886 4
23015920.
Na bubnju dom za starije,
kuće i poslovni prostori
Kuća, voćnjak i oranice
u Zagrebu, vrijedni 1,7
milijuna kuna. U naravi riječ je o kući u Ilici br.
448 te o oranici i voćnjaku od 98 četvornih hvati.
Cijela nekretnina zauzima
površinu od 664 četvorna
metra. Dražbeno ročište
održat će se 24. siječnja u
9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,
Ulica grada Vukovara 84,
u sobi 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu
sudjelovati samo osobe
koje su na dan ročišta za
dražbu uplatile jamčevinu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB
na broj HR 17 2390001130000326 5, pozivom na
broj MODEL HR05 ŠIFRA 116-2433-09. Kupac
je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi.
Dom za starije i nemoćne
Afrodita u Splitu, procijenjen na 11,1 milijun
kuna. Ukupne površine
607 četvornih metara, ova
zgrada osim niskog i visokog prizemlja ima još dva
kata. Dražba će se održati 24. siječnja u 9 sati na
Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51 na
drugom katu. Nekretnina
koja se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti nalazi se
na adresi Vrgoračka 29 u
Splitu. Jamčevinu u iznosu od 1.113.000 kuna treba uplatiti na račun Suda
br. 2390001-1300000195,
model 00, šifra 88, poziv
na broj 01-4150-09.
Stambena katnica i pašnjaci u Lunu kod Novalje na otoku Pagu,
ukupne vrijednosti 1,8
milijuna kuna. Katnica
je površine 340 četvornih
metara, a okolni pašnjaci oko 500 četvornih metara. Dražba će se održati 25. siječnja u 10 sati na
Općinskom sudu u Pagu,
Mandrač 3, u sobi broj 7.
Nekretnina se ne može
prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno
ispod iznosa od 602.802
kuna. Jamčevina iznosi 10
posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun Suda broj 23900011300002537, poziv na
broj 333-130-99.
Poslovna zgrada u Rijeci, na adresi Riva Boduli 1, procijenjena na
87,1 milijun kuna. Poslovni prostori prostiru se
na 6620 četvornih metara.
Ročište za dražbu održat
će se 29. siječnja u 10.30
sati u zgradi Trgovačkog
suda u Rijeci, Zadarska
1 i 3, u sobi broj 11. Razgledavanje je moguće uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na
051/213 494. Jamčevina
iznosi pet posto.
Građevinsko zemljište
od 19.345 četvornih metara u mjestu Šišan, Općina Ližnjan, u Istarskoj
županiji. Procijenjeno
je na 7,3 milijuna kuna.
Ročište za dražbu održat će se 31. siječnja u 9
sati u zgradi Trgovačkog
suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka br.
1, sudnica broj 1. Nekretnina se može razgledati uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na
098/9023 000 ili 052/432
728. Jamčevina iznosi
480.100 kuna.
Građevinsko zemljište
većim dijelom uređeno za parkirališni prostor u Splitu, prodaje se
za 25 milijuna kuna. Nalazi se na području Smo-
kovika u Splitu, a ima
ukupnu površinu 12.121
četvorni metar. Dražba će
se održati 30. siječnja u 9
sati na Općinskom sudu u
Splitu, Dračevac, u sobi
broj 53/II. Gradilište se ne
može prodati ispod dvije
trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na
račun Suda br. 23900011300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 1017195-11.
Strojevi i oprema za šivanje i peglanje, za industriju tekstila, odjeće i kože, prodaju se u
Splitu za 1,2 milijuna
kuna. Oprema se nalazi na adresi Poljička cesta
32, a može se razgledati
svakog radnog dana od 8
do 15 sati u dogovoru sa
stečajnim upraviteljem na
098/205 828. Dražba će se
održati 29. siječnja u 9.30
sati na Trgovačkom sudu
u Splitu, Sukoišanska 6, u
sobi broj 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto.
Poslovni prostor, dosadašnja poslovnica banke, prodaje se u Šibeniku za 2,9 milijuna kuna.
Ukupne je površine 156
četvornih metara, a nalazi se na adresi Vladimira Nazora 1, u prizemlju.
Dražba će se održati 29.
siječnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi
broj 11, na prvom katu.
Razgledavanje prostora
moguće je uz dogovor sa
stečajnim upraviteljem na
051/213 494. Jamčevina
iznosi pet posto.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Zamjenski autodijelovi
Paneli od drveta i traktor
Cie BIM, Pariz, Francuska. Tvrtka nudi panele
od drveta okoume, grupa 1., i to 1813.18 prostornih metara po cijeni
od 145.000 eura, te traktor i mljevilicu Wwlink
EC 6060 Dutch-Dragon
Chip Box 435, proizvedene 2007. godine. Kontakt:
Goce Trajkovski, +33 1
47 28 73 38.
Poslovni računalni programi
Mikrostil,
Varaždin,
www.mikrostil.hr. Tvrtka nudi poslovni softver za razne djelatnosti:
ugostiteljstvo, trgovinu,
veleprodaju,
turističke
agencije, salone ljepote,
fitness i spa centre, knjigovodstvo profitnih i neprofitnih organizacija...
Touch screen POS blagajne pripremljene za rad s
poreznim/fiskalnim blagajnama. Kontakt: Ivona
Mikić, info@mikrostil.hr,
+385 42 492562, +385 99
5749595.
Oprema za vozila
Junson International Taichung, Taiwan. Tvrtka
je specijalizirana za proizvodnju različite opreme
za vozila, kao što su: head
up display (sustav prikaza informacija na vjetrobranu), car recorder DVR
(snimač za vozilo), senzori za parkiranje... Proizvodi imaju E-Mark, CE,
ISO9001 i TS-16949 certifikate. Kontakt: Clau-
KEJ Parts, Varšava, Poljska,
www.kejparts.pl.
Tvrtka je specijalizirana za distribuciju zamjenskih dijelova za japanske,
koreanske i europske automobile. Ponuda tvrtke obuhvaća široki asortiman originalnih dijelova
za koreanske automobile:
KIA, Hyundai, Daewoo
i Chevrolet. KEJ Parts je
i distributer tvrtki poput
Ashika, Herth-Buss i Blue
Print kao i distributer rezervnih dijelova za automobile koje su proizveli europski automobilski
koncerni. Kontakt: Karina Krzysiek, export@
kejparts.pl,
+48
22
478408, +48 728 362903.
Autodijelovi
ABAC GmbH, Ludwigshafen am Rhein, Njemačka. Tvrtka nudi suradnju onima koji žele uvoziti
autodijelove, nove i polovne, kao i limariju. Kontakt: Milan Mihaljević,
abactrading2001@yahoo.de, +49 621 6299527,
+385 95 9057773.
Rabljeni američki automobili
MER inc, Washington
DC, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka je
specijalizirana za izvoz
rabljenih vozila (uključujući autobuse, vatrogasna vozila i ambulantna
kola). Kontakt: Mehreteab
Woldemariam,
merincorp@gmail.com,
+1 202 3681878.
Prenosivi štand
Insta Exhibitions, Mumbai, Indija, www.instagroup.com. Tvrtka nudi
prenosivi izložbeni komplet (štand). Njegove karakteristike su: štand se
može složiti u različitim
stilovima i oblicima, opetovana upotreba, lako se
transportira, lako se sastavlja i rastavlja, štedi novac, nisu potrebni posebni
alati i vještine. Kontakt:
bangalore@insta-group.
com, +91 22 28251806,
+91 9323125764.
Bankarska oprema
FHU Globe, Piaseczno,
Poljska. Tvrtka nudi:
multisefove, blagajničke
kutije, blagajničke automate, noćne trezore, depozitne automate i samoposlužne
depozitne
automate. Kontakt: Jacek Wroblewski, jacek.
wroblewski@globe.net.
pl, +48 22 7568807.
Informatička oprema
Novointel
informatika,
Zagreb, www.novointel.
hr. Tvrtka nudi platformu za veću pouzdanost i
napredne multimedijalne
komunikacije (govor, podaci, slike, internet, video)
unutar malih ili srednjevelikih poduzeća - IP Office 500, Avaya IP Office.
Svim svojim korisnicima
tvrtka nudi izvedbu novih,
atestiranje i rekonfiguriranje, kao i popravke - sanacije postojećih instalacija strukturnog kabliranja.
Kontakt: Slaven Šimić,
novointel@zg.t-com.
hr, +385 1 4574446, +385
98 9149426.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Lutke
Veleučilište u Varaždinu
nabavlja umjetne lutke s
dodacima za vježbu. Rok
dostave ponuda je 5. veljače.
Sportska oprema
MUP Policijska uprava
istarska nabavlja sportsku opremu. Rok dostave ponuda je 6. veljače.
Izgradnja i održavanje
sportskih terena
Osječko-baranjska
županija nabavlja usluge izgradnje i održavanja
sportskih terena (ruko-
metnih igrališta) na području Županije. Rok
dostave ponuda je 31. siječnja.
Radna odjeća
Zračna luka Dubrovnik
nabavlja radnu odjeću.
Rok dostave ponuda je 1.
veljače.
Regija
Sanitarna oprema i oprema
za samospašavanje
Javno preduzeće za skloništa u Beogradu nabavlja
sanitarnu opremu i opremu za samospašavanje.
Rok dostave ponuda je 21.
veljače.
Baterije i fotofilmovi
Ministarstvo unutrašnjih
poslova Unsko-sanskog
kantona nabavlja baterije
i fotofilmove. Rok dostave ponuda je 28. veljače.
Uredski materijal
Kantonalni centar za socijalni rad u Sarajevu nabavlja
uredski materijal. Rok dostave ponuda je 12. veljače.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
za 3%
(
Inflacija 3,4 posto
RBA istraživanja
veći prihodi malih poduzetnika
Prema podacima DZS-a,
potrošačke su cijene u
prosincu zabilježile rast
od 4,7 posto na godišnjoj
razini, što je nešto više
nego u studenome kada
je taj rast iznosio 4,4 posto.
Prosječna
godišnja
stopa rasta potrošačkih
cijena u 2012. iznosila je
3,4 posto, u usporedbi sa
2,3 posto u 2011. Lani su
rastu cijena najviše pridonijele cijene prehrane i
energije. Ako se iz indeksa
potrošačkih cijena isključe te dvije kategorije, čiji
je udio u strukturi potrošačkih cijena nešto manji
od 50 posto, cijene su porasle u prosjeku za jedan
posto u odnosu na 2011.
Protekle su godine inflatorne pritiske stvarali
rast porezne presije (povećanje stope PDV-a),
rast administrativno utvrđenih cijena (rast cijena
električne energije i plina) te vremenske nepogode, odnosno suša, koja je
pridonijela poskupljenju
hrane.
Cijene prehrane porasle su za prosječno 3,9 posto na godišnjoj razini, na
što je najviše utjecao rast
cijena mesa za 5,9 posto,
a visoke stope rasta zabilježile su i cijene voća
i povrća (8,5 posto, odnosno 5,5 posto). Cijene
u kategoriji Stanovanje,
voda, energija, plin i druga goriva više su u prosjeku za 10,5 posto, pri čemu
su cijene električne energije više za 16,4, plina za
21,3, a tekućih goriva za
12,7 posto.
Ove godine analitičari
RBA očekuju sličnu stopu
rasta potrošačkih cijena
kao i 2012. U prvom dijelu godine uz bazni učinak (rast cijena električne
energije i plina dogodio se
lanjskoga svibnja, a prehrambenih proizvoda tijekom ljeta), inflatorne pritiske stvarat će ukidanje
nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja.
*vijesti
Gubitak javnih
poduzeća 257
milijuna kuna
Dvadesetak javnih poduzeća ostvarilo je u prvih
devet mjeseci 2012. gubitak od 257 milijuna kuna,
objavilo je Ministarstvo
financija. Sedam poduzeća imalo je gubitak od
661 milijuna kuna, a 11
tvrtki zabilježilo je dobit od 404 milijuna kuna.
Javna poduzeća su ukupno dužna 47,8 milijardi kuna za dugoročne obveze i 12,3 milijarde kuna
kratkoročnih obveza.
Poreznim dužnicima
oproštene kamate
Vlada je otpisala 113,4
milijuna kuna kamata
za sedam poduzeća koja
su jednokratno otplatila
glavnicu poreznog duga i
drugih dugovanja proračunu. Ministarstvo financija oprostilo je 87 mili-
( za 2,8%
povećani njihovi rashodi
Poslovanje poduzetnika u prva tri prošlogodišnja kvartala
Ostvarena bruto dob
Prema Fininim podacima u prvih devet lanjskih mjeseci jedino
9,4 posto, a srednji za 11,2 posto
P
rema podacima iz
obrađenih kvartalnih statističkih
izvještaja, koja su za razdoblje siječanj-rujan protekle godine Financijskoj
agenciji podnijela 92.492
poduzetnika, obveznika
poreza na dobit, s ukupno
843.534 zaposlena, ostvareno je 458,9 milijardi
kuna ukupnog prihoda i
433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te je bruto
dobit (višak prihoda nad
rashodima) 25,1 milijardu kuna.
Ukupni prihodi povećani su, prema istom razdoblju 2011. godine, za
0,7 posto, a povećani su i
ukupni rashodi za 1,1 posto te je uslijed većeg povećanja rashoda smanjena
bruto dobit za 5,6 posto.
su mali poduzetnici
Smanjenje bruto dobiti bilo bi veće da nije bilo
izvanrednih prihoda brodogradnje iz sredstava
proračuna u okviru državnog programa restrukturiranja brodogradnje.
Rezultati poslovanja
poduzetnika Hrvatske u
prvih devet mjeseci 2012.
godine, prema kriteriju
veličine poduzetnika, pokazuju da su sve tri kategorije poduzetnika (mali,
srednji i veliki) poslovali relativno dobro, jer je
ostvarena bruto dobit (višak prihoda nad rashodima). Najveću bruto dobit
ostvarili su veliki poduzetnici koji su imali 15,3
milijarde kuna bruto dobiti ili 61,1 posto ukupne
bruto dobiti poduzetnika
Hrvatske, zatim mali po-
Kako se poslovalo u županijama
juna kuna kamata (na 52
milijuna glavnice), a Ministarstvo
poljoprivrede otpisalo je 25 milijuna
kuna zateznih kamata, nastalih na 25 milijuna jednokratno plaćenih obveza.
Bescarinska kvota za
biogorivo
U 2013. u Hrvatsku će
se bez carine moći uvesti 22.000 tona sirovog
ulja od uljane repice i soje
koje se koriste za proizvodnju biodizela. Domaća proizvodnja uljarica
nije dovoljna za proizvodnju prehrambenog ulja i
za potrebe proizvodnje biodizela.
Grad Zagreb - domi
Bruto dobit u prva tri lanjska kvartala u Gradu Zagrebu iznosila je 9,5 milijardi kuna,
kune što je 17,4 posto više od prosjeka
Poduzetnici Hrvatske,
njih 92.492, obveznika
poreza na dobit u devet
mjeseci prošle godine,
ukupno gledajući, relativno su pozitivno poslovali. Prihodi su im
vrjednosno bili veći od
rashoda tako da je ostvarena ukupna bruto dobit
od 25,1 milijarde kuna,
što je, na godišnjoj razini, za 5,6 posto manje.
Preklani je, naime, bruto dobit iznosila 26,6 milijardi kuna, pokazuju
podaci Financijske agencije.
Jedna od karakteristika hrvatskog gospodarstva jest velika razlika u
razvijenosti pojedinih regija/županija. U odnosu prema 2011. godini, i
rezultati poslovanja poduzetnika po županijama imaju slična obilježja. Dominantna je uloga
Grada Zagreba, zatim slijede Splitsko-dalmatinska,
Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka
i Osječko-baranjska županija, dok su na začelju Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i
Ličko-senjska županija.
Ostvarena je bruto dobit,
odnosno ukupni priho-
U Gradu Zagrebu
zaposleno je
340.000 osoba od
ukupno 844.000
zaposlenih
di bili su veći od ukupnih
rashoda u svim županijama, i to u rasponu od 56
milijuna kuna u Šibensko-kninskoj županiji, do
9,5 milijardi kuna u Gra-
du Zagrebu. U 10 županija povećana je bruto dobit, najviše u Zadarskoj
županiji (sa 12 milijuna
kuna u prvih devet mjeseci 2011., na 385 milijuna u prvih devet mjeseci
2012.). Najbolje rezultate
pak imali su poduzetnici
Sisačko-moslavačke županije - 745 milijuna kuna
bruto dobiti u odnosu na
479 milijuna kuna bruto
gubitka koliko je on iznosio u prvih devet mjeseci pretprošle godine. U 11
županija smanjena je bruto dobit. Tako su poduzet-
29
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
( 3852 kn
*vijesti
prosječna neto plaća kod malih poduzetnika
it od 25,1 milijardu kuna
na godišnjoj razini povećali bruto dobit za 5,4 posto, dok su veliki poduzetnici smanjili dobit za
duzetnici sa 7,5 milijardi
kuna ili 29,9 posto ukupne bruto dobiti te srednji
sa 2,3 milijarde kuna ili
devet posto ukupne bruto dobiti. U odnosu prema istom razdoblju 2011.
godine, u prvih devet lanjskih mjeseci jedino su
mali poduzetnici povećali bruto dobit za 5,4 posto,
dok su ostale dvije kategorije poduzetnika smanjile bruto dobit, i to veliki poduzetnici za 9,4, a
srednji za 11,2 posto.
Potraživanja veća od
obveza
U uvjetima gospodarske krize mali su poduzetnici uspješno poslovali i uspjeli u devet mjeseci
2012. godine povećati prihode za tri posto, rashode
za 2,8 posto te je uslijed
većeg povećanja prihoda od rashoda povećana
i bruto dobit za 5,4 posto. Mali poduzetnici su u
ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u devet
mjeseci protekle godine
imali udio od 98,1 posto
u broju poduzetnika, 48,4
posto u broju zaposlenih,
31,3 posto u ukupnim prihodima, 31,4 posto u ukupnim rashodima, 29,9 posto u bruto dobiti, 38,9
posto u potraživanjima od
kupaca, 42,9 posto u obvezama prema dobavljačima te u ukupnim investicijama 37,1 posto.
Za ostvarene rezultate
poslovanja zaposleni su
kod velikih poduzetnika
bili nagrađeni iznadpro-
sječnim neto plaćama.
Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod velikih poduzetnika iznosila 5852
Mali poduzetnici su
u ukupnom broju
poduzetnika imali
udio od 98,1 posto
kune, što je za 24,4 posto više od prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske koja je bila
4703 kune. U istom razdoblju, zaposlenima kod
malih poduzetnika obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3852 kune, što je
18,1 posto ispod prosjeka, a zaposlenima kod
srednjih poduzetnika prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4887 kuna
ili 3,9 posto iznad prosjeka Hrvatske.
Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima na
dan 30. rujna 2012. kod
hrvatskih poduzetnika pokazuje da su potraživanja za 3,7 milijardi kuna
veća od obveza, što je povoljno. Kod velikih poduzetnika razlika u korist
potraživanja iznosi 3,4
milijarde kuna, kod srednje velikih poduzetnika
4,4 milijarde kuna, a najlošija je situacija kod malih poduzetnika, kojima
su obveze prema dobavljačima veće od potraživanja od kupaca za 4,1 milijardu kuna. (V.A.)
nantan
dok su prosječne neto plaće iznosile 5522
nici Šibensko-kninske županije, u odnosu na isto
devetomjesečno razdoblje
2011., smanjili bruto dobit za 50,6 posto.
Plaća - odraz
gospodarske
strukture
Velika bruto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije velikim
dijelom rezultat je izvanrednih prihoda brodogradilišta iz državnog
programa sanacije brodogradnje, i to: 3. maja,
Brodosplita i Brodotrogira. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci zaposlenima kod poduzetnika
obveznika poreza na dobit obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od
4703 kune. Iznadprosječne plaće od 5522 kune ili
17,4 posto više od prosjeka, imali su samo zaposleni kod poduzetnika u
Gradu Zagrebu. U svim
ostalim županijama zaposleni su imali prosječne
mjesečne neto plaće manje od prosjeka svih poduzetnika, i to počevši od
0,7 posto kod poduzetnika Istarske županije pa do
26,7 posto kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije. Ti su rezultati odraz gospodarske
strukture Hrvatske po županijama i velike koncentracije broja zaposlenih u
Gradu Zagrebu. Naime,
broj zaposlenih u Gradu
Zagrebu iznosi 340.000
od 844.000 ukupno zaposlenih kod hrvatskih
poduzetnika i to, između ostalih, u financijskom
sektoru, poslovnim uslugama i telekomunikacijama, u kojima se i inače
isplaćuju iznadprosječne
neto plaće. Prosječne su
mjesečne neto plaće poduzetnika Hrvatske u devet mjeseci 2012., prema
istom razdoblju prethodne godine, ostale na istoj
razini. Povećane su u 16
županija (od 0,2 posto u
Osječko-baranjskoj
do
3,4 posto u Virovitičkopodravskoj županiji), dok
su smanjene u pet županija (od 0,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj
do
2,2 posto u Splitsko-dalmatinskoj).
Zapečaćeno
osam lokala zbog
fiskalizacije
Više od 300 poreznih inspektora obavilo je do
17. siječnja 6068 nadzora kod obveznika fiskalizacije. Kod 377 lokala i
poslovnih prostora uočene su nepravilnosti. Većina ih je u međuvremenu otklonila nedostatke,
osim osam lokala koji su
zapečaćeni. Od početka
fiskalizacije informatički sustav Porezne uprave bez posebnih teškoća zaprimio je zapise za
55,4 milijuna računa od
14.015 različitih OIB-a,
te 64.454 zapisa za poslovni prostor od 13.482
različita OIB-a.
Mercator izdaje
komercijalne zapise
Slovensko trgovačko poduzeće Mercator pozvalo
je potencijalne investitore na kupovinu šestomjesečnih komercijalnih zapisa kojima želi prikupiti
20 milijuna eura svježih
sredstava za financiranje
poslovanja. Zapisi će se
izdati 29. siječnja ove godine s kamatnom stopom
od 4,5 posto plus šestomjesečni euribor. To je
četvrti put u zadnje dvije godine da najveća slovenska kompanija nastoji
putem komercijalnih zapisa doći do svježih sredstava. Obećana kamatna
stopa je veća nego u ranijim prilikama.
Ingra nastavlja rad u
Iraku
Predstavnici Ingre razgovarat će u Zagrebu s
iračkim izaslanstvom o
rekonstrukciji hidroelektrane Haditha koju je Ingra izgradila prije četrdesetak godina. Projekt
obnove odvijao bi se u nekoliko faza, vrijedan je
5,8 milijuna eura, a posao bi trebao biti završen
do 2014. godine. Ugovor
o obnovi zagrebačka građevinska tvrtka potpisala je s iračkim partnerima
2011. godine.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Trgovina s visokom ponudom novca i niskom kamatom
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
zuzetno dobra likvidnost sudionika i dalje
podržava visoku ponudu novca u organiziranom trgovanju sudionika
na Tržištu novca Zagreb.
Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve u
prvoj dekadi, nema napetosti u trgovanju kratkoročnim pozajmicama, a
kamatna stopa je vrlo povoljna. Depozitne institucije krajem dana svoje
viškove deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto.
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
3
400
2
300
200
1
100
0
14.1.2013.
15.1.2013.
16.1.2013.
Prosječna dnevna kamatna stopa prošli tjedan
iznosila je 1,21 posto, a
prekonoćna 0,74 posto.
Sudionicima s viškom
kratkoročne likvidnosti
17.1.2013.
0
18.1.2013.
odgovaralo bi redovito
tjedno održavanje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija kako
bi što lakše upravljali tim
viškovima. Iako aukcija u
ponedjeljak
utorak
ovome razdoblju nije održana, najavljena je za utorak 22. siječnja kada je
planiran iznos od 250 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa, i to 100
Hrvatsko devizno tržište
valuta
valutama, a najviše - za
2,63 posto - prema švicarskom franku. Srednji tečaj
franka prošli tjedan spustio se do 6,06 kuna što
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
kanadski dolar
5,719881
JPY
japanski jen (100)
6,302355
CHF
švicarski franak
6,060928
GBP
britanska funta
9,022699
USD
američki dolar
5,660798
EUR
euro
7,562826
Izvor: HNB
EUR
je razina na kojoj nije bio
od prosinca 2011. godine.
Posljedica je to jačanja
eura prema franku na međunarodnom tržištu, zbog
7.575
5,947488
USD
15.1.
16.1.
17.1.
stabilizacije stanja u eurozoni. Tečaj franka i dalje
će ovisiti o tempu globalnog oporavka pa analitičari još ne mogu dati definitivnu ocjenu hoće li se i
taj trend nastaviti.
5.680
CHF
6.20
7.570
5.675
6.16
7.565
5.670
6.12
7.560
5.665
6.08
7.555
5.660
6.04
7.550
primjena od 19. siječnja 2013. 14.1.
18.1.
5.655
14.1.
15.1.
16.1.
17.1.
18.1.
15.1.
16.1.
17.1.
18.1.
Val optimizma na svjetskim tržištima
Izvještaji o prihodima i
profitima najvećih kompanija u prošloj godini značajno su utjecali na
kretanja na burzama prošlog tjedna.
Dionice Morgan Stanleya
i General Electrica rasle
su prosječno oko dva posto na tjednoj razini, nakon što su te kompanije
objavile rezultate bolje od
prognoza.
S druge strane Intel je za-
bilježio pad od 6,5 posto
nakon podatka da mu je
prodaja smanjena u dva
posljednja kvartala.
No prevladavale su dobre
korporacijske vijesti pa se
to prenijelo i na opći opti-
6200
13700
3200
6140
13640
Dow Jones
3160
6080
13580
3120
6020
13520
3080
5960
13460
3040
5900
13400
3000
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
3800
3760
CAC40
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
7800
7760
DAX
10920
7720
10840
3680
7680
10760
3640
7640
7600
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
NASDAQ
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
11000
3720
3600
četvrtak
petak
milijuna kuna na rok od
182 dana i 150 milijuna
kuna na rok od 364 dana.
Realno je očekivati da će
zanimanje sudionika biti
znatno iznad planiranog
NIKKEI 225
10680
10600
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.
Mirex iznad 180 bodova
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan probio granicu od 180
bodova, narastavši do 180,2647 bodova. U proteklih
tjedan dana ostvario je rast od 0,8181 boda.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
182
182
179
181
176
180
173
179
17.12.
27.12.
7.1.
17.1.
14.1.
15.1.
16.1.
17.1.
6.00
14.1.
Međunarodno tržište kapitala
FTSE 100
srijeda
Mirovinski fondovi
Švicarski franak u značajnom padu
Kuna je na tjednoj razini,
u odnosu na tečajnu listu
Hrvatske narodne banke
od prošlog petka, ojačala
prema svim značajnijim
14.1.’13. - 18.1.’13.
7.1.’13. - 11.1.’13.
u%
500
iznosa aukcije, a prinosi
na trezorske zapise ne bi
se trebali značajnije mijenjati. Što se tiče trezorskih
zapisa u eurima, planirano je izdanje u iznosu od
pet milijuna eura na rok
od 91 dan i 10 milijuna
eura na rok od 364 dana.
Sudeći prema kretanjima u prvoj polovini siječnja, zaključuje se da
početak godine nije donio
značajnije promjene na
novčanom tržištu. Dobra
likvidnost sustava uz visoku ponudu novca i niske
kamatne stope najvjerojatnije će biti obilježja sustava još neko vrijeme.
mizam na financijskim tržištima.
U Italiji se očekuje još
jedna relativno teška godina jer je središnja banka ocijenila da bi se recesija mogla nastaviti te da
bi talijanski BDP i ove godine mogao završiti u minusu od oko jedan posto.
Protekli tjedan zamah je
dobio francuski indeks
CAC s novim pozitivnim
rezultatom.
Na vrhu ljestvice našle su
se kompanije poput Renaulta s rastom od 2,75 posto, velika banka BNP Paribas rasla je 1,75 posto,
a plus bilježi i francuska
podružnica Arcelor Mittala, od 1,55 posto.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.1.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
184,1501
185,7353
164,8878
180,9881
180,2647
193,7499
215,8706
133,4590
156,4397
158,4088
173,0924
106,8290
119,1289
206,9952
201,7508
217,4244
100,5924
157,9243
140,0163
117,2127
122,8220
133,7291
195,1215
166,3453
135,2108
119,7359
154,0878
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3761, 21. siječnja 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 340,750 milijuna kuna
Dionica Ingre rasla 19,8 posto
je u odnosu na tjedan ranije porast od 45,66 posto.
Crobex je u tjedan dana
porastao za 2,23 posto
te je njegova posljednja
vrijednost bila 1.885,33
boda. Crobex10 je tjedan
završio na 1.051,97 bodo-
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je
102,799 milijuna kuna što
Top 10
po prometu
Petrokemija d.d.
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Ingra d.d.
Valamar grupa d.d.
Riviera Adria d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Tisak d.d.
Ledo d.d.
Atlantic Grupa d.d.
tjedna
promjena
-1,12%
+1,19%
+2,65%
+19,79%
+0,54%
+1,71%
+2,91%
+3,49%
0,00%
+6,98%
zadnja cijena
238,50
213,53
122,15
4,60
93,00
13,10
280,00
212,10
7.700,00
690,00
promet
12.911.819,05
9.061.587,14
5.758.028,71
4.769.198,12
4.654.713,37
4.400.084,97
4.247.232,96
3.938.518,00
3.737.488,45
3.156.379,26
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 102.799.549,30 kn
va što predstavlja porast
od 2,07 posto. Najveći
promet ostvaren je dionicom Petrokemije, kojom je trgovano u vrijednosti od 12,912 milijuna
kuna, a tjedan je završila
na 238,50 kuna što je pad
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Zlatni rat d.d.
Ingra d.d.
Chromos agro d.d.
Turbo Certifikat nafta Long 1
Končar - mjerni trans. d.d.
Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d.
Viadukt d.d.
Istraturist Umag d.d.
Turbo Certifikat Euro Bund short 1
HUP - Zagreb d.d.
od 1,12 posto. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Ingre koja
je porasla za 19,79 posto
te je trgovanje završila na
4,60 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od
tjedna
promjena
+98,00%
+45,09%
+26,32%
+22,86%
+20,00%
+18,22%
+15,26%
+14,51%
+13,23%
+12,73%
zadnja cijena
11,50
4,60
210,00
85,70
1.400,00
124,00
403,00
140,00
83,20
1.218,00
promet
1.150,00
4.769.198,12
1.619.100,00
693.705,10
60.200,00
1.561.019,16
1.182.037,38
30.016,24
101.390,03
308.552,20
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.885,3300
1.051,9700
104,7481
123,6142
4,7 milijuna kuna. Visoke
poraste imale su još i dionice Atlantic Grupe (6,98
posto), Tiska (3,49 posto),
10 dionica s najvećim
padom cijene
Iza nas je još jedan dobar tjedan, bilježimo već
deveti uzastopni tjedan u
kojem je većina fondova rasla. Ukupno je 57 od
ukupno 83 aktivna fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Među onima
s rastom na vrhu ljestvice se nalaze fondovi koji
pretežno investiraju na
ZSE, dok su u minusu bili
većinom fondovi orijentirani na strana tržišta.
Najuspješniji
dionički
fond protekloga tjedna
bio je HPB Dionički koji
bilježi tjedni rast od 2,58
posto, slijedi ga indeksni
fond VB Crobex10 s rastom od 2,01 posto. Osamnaest dioničkih fondova je palo, a najviše NFD
Aureus MENA kojem je
vrijednost udjela smanjena za 2,56 posto. Najuspješniji kod mješovitih
fondova bio je HPB Glo-
bal s rastom od 2,17 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od
1,59 posto. U grupi mješovitih pala su tri fonda,
najviše NFD Aureus EM
Balanced za 0,85 posto, a
slijedi KD Balanced s padom od 0,59 posto. Kod
obvezničkih fondova najuspješniji je bio OTP
euro obveznički koji je
porastao 1,18 posto, a slijedi ga HPB Obveznički
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
(1,14 posto).
Među obvezničkima je
najviše pao ZB bond, za
0,55 posto, a slijedi ga
Capital One s padom od
0,10 posto.
Novčani fondovi imali su
uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji
je bio Agram Euro Cash
s rastom od 0,08 posto,
dok Platinum Cash kao
jedini bilježi pad od 0,02
posto. (I.L.)
od 11. do 17. siječnja 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,0847
8,7001
115,7400
116,1800
130,5400
51,6144
12,1796
128,0593
48,7900
71,8977
85,1233
77,0100
91,5233
99,6000
46,6334
29,7258
22,4293
68,6267
45,5678
63,3805
71,0363
101,3932
11,9623
6,8495
38,9201
87,4785
478,4516
79,8177
81,8600
128,5111
106,4605
9,2775
108,3756
79,1740
97,9728
9,4778
90,7000
80,5362
108,7600
115,2719
-0,90
-0,30
-0,67
0,35
-0,82
-1,12
-0,19
1,02
0,58
1,16
2,58
1,84
-1,09
0,76
1,51
-0,40
-1,30
0,41
-1,23
0,02
1,08
0,16
-0,33
0,19
1,82
0,20
-2,56
0,64
1,32
-1,94
1,61
-0,08
0,09
-1,04
2,01
-1,18
-1,51
-1,63
0,52
1,22
€
138,2300
0,21
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
-39,39%
-25,17%
-16,71%
-15,75%
-13,95%
-12,50%
-11,82%
-11,76%
-11,63%
-11,41%
zadnja cijena
1,20
22,60
124,10
80,04
37,00
0,35
15,00
105,00
380,00
87,70
promet
1.237,20
369.082,60
62.050,00
8.562,00
7.868,98
317,25
3.192,90
109.057,88
50.259,61
609.588,00
*vijesti
U plusu fondovi orijentirani na domaće tržište
Naziv(fond)
povlaštene dionice Adris
Grupe (2,91 posto) i Valamar Adria Holdinga (2,65
posto).
tjedna
promjena
HG Spot d.d.
Turbo Certifikat nafta Short 1
Kreditna banka Zagreb d.d.
Hoteli Croatia d.d.
Lošinjska plovidba - holding d.d.
Validus d.d.
TEP-tvornice el. Proizvoda d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Dukat mliječna industrija d.d.
Turbo Certifikat nafta Short
tjedna promjena
+2,23%
+2,07%
+1,09%
+1,17%
Naziv(fond)
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
96,0861
10,4441
123,3000
117,0179
82,6997
96,8942
7,8018
78,0909
4,9078
59,7253
9,1375
123,2275
95,7900
96,2187
*Tjedna
promjena [%]
0,87
0,07
0,33
1,59
2,17
1,40
-0,59
-0,85
1,31
0,32
0,05
0,42
0,47
-0,53
€
€
€
€
€
kn
€
€
175,1100
11,9489
164,8200
113,6502
131,0600
177,9702
140,3645
127,3620
-0,55
0,08
-0,08
0,60
-0,02
-0,10
1,14
1,18
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
139,6199
171,4338
146,4186
133,8413
152,8800
146,5100
145,8883
127,5808
139,3738
129,4361
122,9731
11,4883
115,3842
80,8078
112,1600
105,0136
103,2700
103,2721
1268,1153
102,8398
0,04
0,03
0,02
0,06
0,04
0,03
0,04
0,01
0,03
0,05
0,05
0,08
0,03
-0,02
0,03
0,05
0,02
0,03
0,06
0,06
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
Pad prometa u
trgovini 5,7 posto
Promet u trgovini na malo
od studenog 2011. do studenog 2012. pao je realno za 5,7 posto, objavio je
Državni zavod za statistiku. U prošlom studenom,
u odnosu na listopad, pad
je iznosio 11,3 posto. Na
mjesečni pad najviše je
utjecalo smanjenje prodaje motornih goriva od
12,5 posto. Prodavalo se i
manje alkoholnih i drugih
pića za 16,3 posto. Promet
u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama pao
je za 9,3 posto. Na godišnjoj razini statistika bilježi
najveći pad u maloprodaji motornih vozila, za 40,4
posto.
Rast
proizvođačkih
cijena
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda nastavile su s rastom i tijekom prosinca. Prema
podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene ukupne
industrije porasle su u
prosincu 4,9 posto u odnosu na isti mjesec prije
godinu dana. Prevladavajući utjecaj na rast proizvođačkih cijena i dalje
dolazi od rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, dok je rast
proizvođačkih cijena na
vanjskom tržištu prilično
blag. Proizvođačke cijene
na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od
6,9 posto, što je blago
ubrzavanje rasta u odnosu na studeni.
Gubitak Petrokemije
170 milijuna kuna
Kutinska Petrokemija ne
ide u privatizaciju, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Glasine o brzoj privatizaciji i zanimanju ruskog Gazproma za preuzimanje te tvrtke podigle
su cijenu dionica Petrokemije i uzbunile radnike
koji su aktivirali stožer za
obranu. Vrdoljak kaže da
treba razgovarati o tome
kako poboljšati poslovanje u Petrokemiji koja
je prošlu godinu završila
s gubitkom od 170 milijuna kuna. Tek u dugom
roku može se povesti rasprava o optimalnom modelu privatizacije, dodao
je Vrdoljak.
Manji dug središnje
države
Prema podacima HNB-a,
na kraju lanjskoga rujna
dug središnje države, koji
uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske
fondove, iznosio je 171,8
milijardi kuna, što je za
1,8 milijardi kuna manje
nego potkraj kolovoza. U
prvih devet prošlogodišnjih mjeseci dug središnje
države porastao je za 17,8
milijardi kuna ili 11,6 posto, najviše u travnju zbog
izdavanja kunskih i eurskih
obveznica.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA