Irski poučak i HNB
Uz niske poreze i efikasnu
administraciju, sporovi se
trebaju brzo rješavati, bez
čestih mijenjanja pravila
Fiskalizacija i poreznici
Vlada očekuje da će se u
proračun iz sive zone izvući
oko 600 milijuna kuna, Linić
očekuje čak milijardu
Concept One na prekretnici
Može li hvaljeni električni
superautomobil inovatora
Mate Rimca ostati hrvatski
proizvod?
aktualno
Str. 6
aktualno
Str. 8
aktualno
Str. 10-11
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 6 0
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 14. siječnja 2013.
Godina LIX / Broj 3760.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
zlatne kune zagreba / prihodi od turizma / prodaja automobila / predstavljanja tvrtki / svijet financija
POSE
PR B
ILO AN
EEN
i G
Ent
erp Što d nfo
ris
on
Reforma poslovanja državnih institucija
Trošenje
državnog novca
bez jasnog nadzora
e Eu
o
rop si
eN
etw
ork
Državna tijela i javne tvrtke hitno moraju uvesti
kontroling, ujednačiti knjigovodstvo i objediniti
javnu nabavu, smatraju analitičari Clean starta
>>4-5
Intervju: Zoran Jelić
kako licitarska srca osvajaju svijet
>> 6-7
>> 12
Na tri sata leta imamo tržište od 820 milijuna potencijalnih
klijenata, kaže voditelj Klastera medicinskog turizma
Bilo ih je ovog Božića u Berlinu, prije i u Rotterdamu i Rimu, a sad
kreću na Pariz: licitarska radionica Blažeković osvaja srcem
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
utorak
19:10
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
Tjedni gospodarski razgovori
uskoro na
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
Ljubo Jurčić, Hrvatsko društvO ekonomista:
g(h)ost komentator: Joško Škokić, direktor tvrtke Škokić
Clean start je nepotreban spektakl
Ne želimo ostati bez
kvalitetnog domaćeg mesa
Clean start je samo medijski spektakl u kojem je
objavljeno ono što se već
znalo. Trebalo je očistiti društva od neefikasnih
troškova i nepravilnosti, i
to iza zatvorenih vrata. To
je napravljeno kao medijski šou, plaćeni spektakl
koji ljude baš i ne zanima jer narod želi posao i plaću. To
je nastavak nepotrebne priče kako ništa ne valja i kako
Hrvati ne plaćaju poreze. Sve se to manje-više znalo,
kako se radilo u državnim poduzećima i ministarstvima.
Postoje međunarodni knjigovodstveni standardi koje je
Hrvatska prihvatila, postojala su izvješća javnih poduzeća i ministarstava, njih su pregledavali njihovi revizori. Već 400 godina postoji dvojno knjigovodstvo; ako
je HZZO radio s Medikom, netko je to morao knjižiti.
Slavko Linić, ministar financija:
Obveznice uskoro i za građane
Mi u Vladi smatramo da
se trebamo u financiranju
okrenuti građanima. U izvršavanju obveza obratit
ćemo se domaćem bankarskom tržištu, ali ćemo
ići i prema građanima
kako bi svoju ušteđevinu
pretvorili u državne obveznice. Naš je veliki teret neprestani rast duga. Njegov
je glavni akumulator 14 milijardi kuna koliko nas stoji
neodgovorno ponašanje prošle vlasti prema brodogradnji. Opasno se približavamo dugu od 60 posto BDP-a.
Sustav fiskalizacije je dobar način kako stvari dovesti
u red. To je proizvod hrvatskog čovjeka koji je kreiran kako bi se što bolje kontrolirao gotovinski promet.
Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla:
Treba poticati izvoz i inovacije
Junaci modernog vremena sve su više gospodarstvenici koji uspijevaju
zadržati poslovni rast, razvoj i izvoz te povećati
broj zaposlenika. Rječnikom stare Grčke ili Rima,
to su moderni Odiseji ili
Spartaci. Brzorastuća gospodarstva već znaju da se budućnost kreira danas pa
su tome prilagodili i svoje strategije koje poseban fokus daju poticanju izvoza. Planovi ulaganja u razvojno
istraživačke i inovacijske aktivnosti govore o snažnoj
strateškoj opredijeljenosti tih zemalja.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Država bi trebala smanjiti PDV za mesne proizvode na 10 posto i ta bi
mjera mogla polučiti kvalitetan pomak
P
osljednjih godina svjedoci smo
kako ulazni troškovi rastu a kupovna moć
građana pada, tako da je
za očekivati da će domaći proizvođači svježeg
mesa i mesnih prerađevina uskoro, ako to već
nisu, početi poslovati na
granici rentabilnosti. To
znači da bi građani uskoro mogli ostati bez visokokvalitetnog mesa iz domaće proizvodnje, koje
je, prema mojem mišljenju, najkvalitetnije meso
u Europi. To znaju i naši
građani, ali su zbog krize i pada standarda prinuđeni kupovati jeftinije
meso lošije kvalitete. Pored toga, ulazak u Europsku uniju mogao bi, osim
svojih prednosti, donijeti
i dodatnu neizvjesnost za
male i srednje proizvođače mesa koji prije svega
cjenovno neće moći konkurirati velikim europskim proizvođačima.
U takvoj situaciji izlaz vidim u mjerama države koja bi svojom poreznom politikom
mogla sačuvati domaće
proizvođače a građanima bi se omogućila kupnja svježeg i visokokvalitetnog mesa iz domaće
proizvodnje.
Konkretno država bi trebala smanjiti PDV za mesne proizvode na 10 posto i ta bi
mjera mogla polučiti kvalitetan pomak. Smatram
da bi tim potezom drža-
va riješila mnoge probleme proizvođača i građana, a ne bi ni izgubila
prihode u proračunu jer
bi potrošnja mesa upravo
zbog njegove dostupnosti
porasla, što bi pokrenulo
čitav mehanizam i imalo
pozitivan učinak na cjelokupni proizvodni lanac.
U ovakvoj situaciji,
bez obzira na visoku kva-
Pribojavamo se
konkurencije
iz EU-a koja
bi jeftinijim
proizvodima mogla
ugroziti naše
poslovanje
litetu domaćeg mesa za
koju građani znaju, meso
postaje luksuz i od početka krize prodaja mesa
prema mojim procjenama
pada oko pet posto godišnje. Pored toga, građani
se odlučuju na cjenovno
pristupačnije meso iz zamrzivača ili uvoza. S obzirom na to da se radi o
prehrani, potrebno se zapitati: kamo takav trend
vodi? Da bismo potaknuli
proizvodnju mesa odnosno mesare i uzgajivače
stoke te osigurali zdravlje
građana, potrebno je preispitati poreznu politiku
na ovu djelatnost.
Mi trenutačno imamo osam mesnica te pakiramo svježe meso za
trgovačke lance čime bismo trebali biti zadovoljni. Ono čega se pribojavamo svakako je dolazak
konkurencije iz Europske unije koja bi mogla
jeftinijim proizvodima
ugroziti naše poslovanje,
odnosno naše razvojne
planove. Naime, mi imamo određene planove širenja tako da se planiramo baviti i proizvodnjom
trajnih suhomesnatih proizvoda.
Škokić je obiteljska
tvrtka koja zapošljava 45
radnika. Imamo sve certifikate i usklađeni smo
sa svim europskim standardima tako da spremno
dočekujemo ulazak u Europsku uniju, mada ne
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: marketing@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
znamo kako će se taj ulazak odraziti na tržište.
Kvalitetu svojih proizvoda možemo zahvaliti svome ocu Dani koji je
razradio koncept suradnje s uzgajivačima stoke
iz okolice Bjelovara. Naime, mi kupujemo telad
koju naši partneri uzgajaju i na koncu imamo kvalitetnu junad.
Partneri su jako zadovoljni jer im je osiguran
otkup, a nemaju problema ni s početnim kapitalom. Riječ je uglavnom
o ljudima koji imaju svoje polje i farmu, a nemaju dovoljno sredstava za
samostalnu proizvodnju.
Mi im nadziremo hranidbu stoke tako da u pravnom smislu imamo meso
iz ekološke proizvodnje. Pronašli smo dobitnu kombinaciju u kojoj
svi dobivaju, počevši od
uzgajivača pa do krajnjeg
kupca. Trenutačno imamo pedesetak kooperanata.
U tvrtki Škokić dovršili smo investiciju u proizvodni kompleks, a daljnja ulaganja ovisit će o
prilagodbi europskom tržištu. Veseli nas činjenica da imamo stalne kupce i uvjerili smo se da je
usmena reklama najbolja. Ona naravno ovisi
o kvaliteti proizvoda. U
svakom slučaju, cilj nam
je ulagati u proizvodnju
trajnih suhomesnatih proizvoda.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Uplaćena poticajna
sredstva
Na račune članova Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova Ministarstvo financija je 11.
siječnja uplatilo ukupan
iznos državnih poticajnih
sredstava za uplate dobrovoljne mirovinske štednje u 2011. godini. Na
račune članova Raiffeisen otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda i
pet zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova:
ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF
Hrvatskog novinarskog
društva, ZDMF Ericssona Nikola Tesla, ZDMF
T-HT-a i ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara,
uplaćeno je ukupno nešto
više od 10 milijuna kuna.
Dubinsko snimanje
Badela
Prošlog tjedna potencijalni ponuditelji koji su
ostvarili pravo na otkup
ponudbene dokumentacije započeli su postupak dubinskog snimanja
Društva Badel 1862. Vlada je ranije donijela odluku o prodaji 2.065.828
dionica (65,84 posto temeljnog kapitala) tvrtke,
koje ima u svom vlasništvu. Očekuje se da će due
diligence trajati do druge
polovine veljače.
Hrvatska 78. po
ekonomskim
slobodama
Heritage Foundation i
Wall Street Journal objavili su indeks ekonomskih
sloboda, prema kojemu
je od 117 zemalja Hrvatska na 78. mjestu. U skupini smo zemalja umjereno slobodnih ekonomija.
Napredak je postignut u
područjima upravljanja
državnom potrošnjom i
olakšanim
ulaganjima.
Ukupna ocjena Hrvatske
je ispod regionalnog prosjeka. Ispred Hrvatske su
Slovenija i Crna Gora, ali
i Gana i Mongolija.
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 2,3 mil kn plaćeno ( 2 mlrd €
za pregled stanja u 22 državne institucije
uštedjet će se na pruzi Botovo-Rijeka
Reforma poslovanja državnih institucija
Trošenje državnog no
bez jasnog nadzora
Državna tijela i javne tvrtke hitno moraju uvesti kontroling, ujednačiti knjigovodstvo i objediniti
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
A
ko nekome u državnoj
upravi odgovara da
se pojedino dugovanje ne
evidentira, onda se to i ne
napravi. No to ne znači
da taj dug ne postoji. Prije ili kasnije on se pribraja
ukupnom dugu i opterećuje državne financije.
To su neki od nalaza
zabilježenih u pregledu
stanja u 22 državne institucije (devet ministarstava i 13 javnih poduzeća).
Pregled koji je prošle go-
Ministarstvo
socijalne skrbi
moglo bi uštedjeti
43 milijuna kuna
samo na pošti
dine naručila Vlada, poznat je po nazivu Clean start. U Ministarstvu
zdravlja, primjerice, pronađeno je 677 milijuna kuna neevidentiranih
dugoročnih obveza. Dospjele a neplaćene obveze, prenesene u 2012. iz
2011. godine, iznosile su
u Ministarstvu gospodarstva 255 milijuna kuna,
u Ministarstvu poljoprivrede 570 milijuna kuna,
a u Ministarstvu financija
642 milijuna kuna.
U Vladi su manje-više znali da je stanje takvo, gotovo katastrofalno,
rekao je potpredsjednik
Neven Mimica. Istraživanje će im više poslužiti za odabir mjera kojima će pokušati poboljšati
upravljanje državnim tije-
lima u budućnosti. Istraživanje je plaćeno 2,3 milijuna kuna, a proveli su ga
analitičari KPMG-a, BDO
savjetovanja te tim Ekonomskog instituta i Inženjerskog biroa.
Uvođenje kontrolinga
i drugih metoda korporativnog upravljanja među
glavnim su savjetima.
Prema riječima Denisa
Petrovića, koordinatora
projekta, očito je da u državnim tijelima ne postoji
odgovarajući nadzor nad
proračunskim
sredstvima. Izvještaji o izvršenju
proračuna pokazuju samo
okvirne utrošene iznose,
ali nitko nema jasan uvid
u potrošnju u pojedinim
odjelima i stavcima. Tu se
krije i mogućnost znatnih
ušteda.
Dobar primjer upravljanja, prema Petrovićevim riječima, daju projekti sufinancirani novcem
Europske unije. U njima
se primjenjuju procedure
koje omogućavaju praćenje novčanog toka i realizaciju projekta.
Kako jamčiti
provedbu reformi
Analitičari su ustanovili
da su zaposleni u državnim tijelima visoko stručni, ali njihovu efikasnost
guše neprimjereni upravljački modeli. Promjene i
reforme redovito izazivaju otpor uhodanih struktura u sustavu, a ne primjećuje se snažna politička
volja za snažnijim promjenama. Potpredsjednik Neven Mimica i njegov kolega Branko Grčić
kazali su kako osim osobnog jamstva da će reforme ovaj put biti poduzete,
ne mogu više obećati. “Ni
jedna Vlada ne bi mogla u
kraćem roku provesti promjene”, istaknuo je Grčić.
Vladine dužnosnike
čeka velik posao. Analitičari ih upozoravaju da
trebaju promijeniti i ujednačiti
knjigovodstvene
procedure, jer sada svaki
dio uprave ima svoj model. Treba pojačati inter-
nu reviziju i centralizirati
javnu nabavu. U Ministarstvu zdravlja je pronađena
oprema kupljena u sklopu IPA programa, a koja
se uopće nije počela koristiti. U nekim slučajevima
oprema i zgrade predane
su bolnicama, a nisu isknjižene iz bilance Ministarstva. Potrebno je provesti inventuru i uskladiti
aktualne vrijednosti.
Informacijski sustav
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima veliku
količinu podataka koje
bi se moglo bolje koristiti i povećati efikasnost
upravljanja zavodom, ocijenili su analitičari. Provedba IPA projekta i tu
je poboljšala nadzor nad
utroškom novca. Pozitivnim je ocijenjen projekt
SMS-komunikacije s korisnicima zavoda. Ministarstvo socijalne skrbi
moglo bi uštedjeti 43 milijuna kuna kad bi novac
korisnicima porodiljnih i
drugih socijalnih naknada uplaćivao preko interneta, umjesto da šalje poštanske uplate.
Najmanje reda vlada
u sektoru prometa. Vlada je krenula u restrukturiranje željeznica i pokrenula nekoliko dugoročnih
projekata. Potpredsjednik Grčić istaknuo je kao
primjer gradnju i modernizaciju pruge od Botova
do Rijeke. “Nakon analize i procjene rasta pro-
Dobrodošla monetizacija autocesta
Vlada je za autoceste pokrenula projekt monetizacije, odnosno, ispitivanja mogućnosti davanja autocesta u koncesiju. I analitičari Clean starta podržavaju tu opciju. Dodaju
da bi valjalo procijeniti i efekte uvođenja vinjeta kakve imaju druge europske zemlje. Austrija primjerice od vinjeta i cestarine za teretna vozila godišnje zaradi 1,5 milijardi eura
na 2551 kilometar autocesta. Hrvatske autoceste cestari-
nom uprihode oko 170 milijuna eura na 868 kilometara autocesta kojima upravlja. Po kilometru austrijski operator
zaradi 0,72 eura, a HAC oko 0,19 eura. Da upravljanje hrvatskim autocestama traži ozbiljno restrukturiranje pokazuje i broj zaposlenih. Po kilometru autoceste u Austriji radi
1,25 zaposlenika. U Sloveniji 2,06 zaposlenika, a u Hrvatskoj 3,26 (HAC) i 4,03 radnika (Autocesta Rijeka-Zagreb).
5
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( za 15 do 20%
Dodijeljene zagrebačke Zlatne kune
može se smanjiti trošak Uprave za e-Hrvatsku
U Hrvatskoj gospodarskoj
komori-Komori
Zagreb nedavno su dodijeljene Zlatne kune
najuspješnijim trgovačkim društvima s područja Grada Zagreba
i Zagrebačke županije za ostvarene poslovne rezultate u prethodnoj godini. U kategoriji
ovca
javnu nabavu, smatraju analitičari Clean starta
meta u luci Rijeka odlučili smo se za gradnju pruge
u kojoj će se kombinirati
nizinska trasa s gradnjom
novih kolosijeka na postojećoj trasi kroz Gorski kotar. Investicija će iznositi
1,5 milijardi eura, umjesto
3,5 milijardi eura koliko
bi pruga stajala u potpuno novoj nizinskoj trasi.
I ubuduće ćemo koristiti ovake analize za dugoročne projekte”, rekao je
Grčić.
Manjak radnika u
ministarstvima?
Na Hrvatskoj radioteleviziji analitičari KPMGa pronašli su visoke troškove interne produkcije
zbog neprimjerenog korištenja kapaciteta, izostanka kontrole troškova
projekata i visokih fiksnih troškova poslovanja.
Uz veliki broj zaposlenih
(3390) HRT koristi i veliki broj vanjskih suradnika (3700 u šest mjeseci
2012.). Na HRT-u je i značajan udio proizvedenog a
neemitiranog programa, i
to od 14 do 20 posto.
U Upravi za e-Hrvatsku, smatraju analitičari,
moguće je na godišnjoj razini smanjiti proračun za
15 do 20 posto. U Ministarstvu financija utvrđen
je znatno manji broj popunjenih radnih mjesta od
Pliva Hrvatska i Agrofructus
najuspješnije tvrtke
sistematiziranih: predviđeno je 525, a popunjeno
301. Nedostaje, međutim,
snimka radnih procesa i
opterećenosti radnih mjesta, što ukazuje na preopterećenost, odnosno, podzaposlenost na pojedinim
radnim mjestima. Prosječni godišnji rashodi za zaposlene najniži su u Poreznoj upravi (125.261
kuna) i Carinskoj upravi (130.681 kuna), a najveći u Agenciji za reviziju (197.321 kuna) i SAFU
(agenciji za fondove EU,
158.572 kune). U samom
Ministarstvu financija trošak po zaposlenome iznosi 147.945 kuna. Udio
plaća u ukupnim troškovima hladnog pogona iznosi
76,8 posto.
Godišnji rashodi za
zaposlene najniži
su u Poreznoj i
Carinskoj upravi
U Ministarstvu gospodarstva rashodi za zaposlenog prosječno su
148.940 kuna, a najveći su u Agenciji za javno-privatno partnerstvo i
iznose 262.442 kune. U
Ministarstvu poljoprivrede prema sistematizaciji popunjeno je 74 posto
radnih mjesta. Rashodi za
zaposlene prosječno iznose 159.892 kune. Svim
tim institucijama analitičari Ekonomskog instituta
i Inženjerijskog biroa savjetuju da naprave snimku radnih procesa i reviziju koeficijenata složenosti
poslova.
Promijeniti smjer
ulaganja
Efikasnost poslovanja i
sustav kontrolinga treba
poboljšati i u Hrvatskoj
elektroprivredi,
Hrvatskim vodama i Hrvatskim
šumama. U HEP-u je proizvodnost višestruko manja, a udio rashoda za zaposlene veća u odnosu na
srodne kompanije iz novih članica EU-a. Manji je i udio investicija,
ali je veći nego prosjek u
tvrtkama iz starih članica EU-a. Marža EBITDA
u HEP-u iznosi 11 posto,
a u novim članicama 18
posto. EBITDA u Hrvatskim šumama iznosi 9,5
posto, dok je u 100 najvećih svjetskih kompanija iz
branše 13,3 posto.
Analitičari su HEP-u
savjetovali da broj distribucijskih područja smanji
sa 21 na pet i osmisli strategiju širenja na regionalno tržište. Investicije, osim
u termo i hidroelektrane,
trebalo bi usmjeriti u sustav distribucije energije.
Spajanje tijela za upravljanje državnom imovinom
Analitičari su predložili i spajanje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i
Agencije za upravljanje državnom imovinom. Uočili su da se njihove ovlasti preklapaju, da
se imovinom ne upravlja na optimalan način, nejasna je raspodjela odgovornosti i kontrole. Po sadašnjem modelu državni ured se bavi koordinacijom upravljanja i imenovanjima
u državnim tvrtkama. Agencija nadzire restrukturiranje, procjenu imovine i privatizaciju.
Analitičari smatraju da bi se bolja učinkovitost postigla kad bi se funkcije agencije pripojile državnom uredu.
Zlatne kune
dobili su Dok-ing
i Feroimpex u
kategoriji srednjih
te Bruketa&Žinić
i tvrtka Šulog u
kategoriji malih
velikih trgovačkih društava Zlatne kune dobile su
tvrtke Pliva Hrvatska i
Agrofructus, a u kategoriji srednja trgovačka društva Dok-Ing i Feroimpex
Automobilska
tehnika.
Bruketa&Žinić te tvrt-
ka Šulog dobili su Zlatne kune u kategoriji mala
trgovačka društva. Posebno priznanje HGKa dobila je tvrtka Kraš
za svoju 100. obljetnicu uspješnog poslovanja.
Na dodjeli je predsjednik
HGK-Komore
Zagreb
Zlatan Fröhlich istaknuo
kako su na području Zagreba i Zagrebačke županije u devet mjeseci 2012.
godine investicije smanjene za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine. Dodao je kako je gospodar-
ski i društveni problem i
nadalje porast nezaposlenih osoba kroz zadnja tri
tromjesečja 2012. godine, prosječno njih 41.000
ili 2,6 posto više u Zagrebu te 16.900 ili 4,5 posto
više nego u istom razdoblju 2011. u Zagrebačkoj
županiji.
Fröhlich je napomenuo kako ohrabruje podatak da su ipak tijekom
2012. nominalno povećani ukupni prihodi za 0,3
posto te izvoz za 10,7 posto u odnosu na predprošlu godinu. (S.P.)
U devet mjeseci 6,27 milijardi eura
Unatoč višim prihodima od turizma
čeka nas zahtjevna turistička godina
U Hrvatskoj su u devet
mjeseci 2012. prihodi od
turizma iznosili 6,27 milijardi eura što je 3,9 posto
više nego u istom razdoblju 2011., podaci su Hrvatske narodne banke. U
tom je razdoblju udio prihoda od turizma u ukupnom BDP-u iznosio 18,9
posto, ili jedan posto više
nego u devet mjeseci 2011.
Prema podacima Državnog
zavoda za statistiku, u lanjskom trećem tromjesečju prihodi od turizma iznosili su 4,3 milijarde eura
(2,9 posto više nego u trećem tromjesečju 2011). U
tom je razdoblju udio prihoda od putovanja u BDP-
u iznosio 35,8 posto ili 1,1
posto više nego 2011. Te je
statističke podatke komentirao ministar turizma Veljko Ostojić istaknuvši kako
oni pokazuju da je lanjski
trend porasta turističkog
prometa pratio i planirani
rast prihoda od turizma.
Govoreći o očekivanjima u turizmu u ovoj godini, Ostojić je rekao kako će
nastavak globalne krize i
dalje negativno utjecati na
gospodarska kretanja, ali
ipak se u tolikoj mjeri neće
odraziti na područje Mediterana, pa ni Hrvatske.
“Ovogodišnja turistička
sezona bit će izazovna, još
zahtjevnija od prošlogodiš-
nje, te se za nju još snažnije
pripremamo nizom novih
inovativnih mjera i aktivnosti. Pozitivno je to što
smo početak godine dočekali sa sniženom stopom
PDV-a za turizam, pa predviđamo kako će ove godine turistički prihod porasti
od dva do tri posto u odno-
Udio prihoda od
turizma u ukupnom
BDP-u iznosio je
18,9 posto
su na 2012. Procjenjuje se i
kako će se u turizam investirati od 2,5 do tri milijarde kuna. Važna je činjenica
da će Hrvatska uskoro ući
u članstvo EU-a i to neće
proći nezapaženo u svijetu”, rekao je Ostojić. Dodao je kako valja kvalitetno iskoristiti činjenicu da
će zbog toga naša zemlja
biti pod povećalom medijske pozornosti. (S.P.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 9 osnivača
IRSKI POUČAK
osnovalo Klaster 2010. godine
Zoran Jelić, voditelj Klastera medicinskog
Medicinski turiza
potencijalnih klijen
Investitorima treba
i dovoljno struje
Osim niskih poreza i efikasne administracije, važan
je i jasan pravni sustav, dok postupci u trgovačkim
sporovima trebaju biti brzi i ne smiju se putem mijenjati
pravila koja dovode do konačnih presuda
Porez na dobit manji od
15 posto i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, vrlo vjerojatno bi u vašu zemlju brzo
doveo ulagače iz SAD-a,
rekao je je Kieran Corrigan, bivši član irske
agencije odgovorne za
privlačenje stranih investicija. Na prošlotjednom
skupu u Hrvatskoj narodnoj banci predstavljen je
irski model gdje investicije stižu čak i u vrijeme krize pa i nakon praktičnog
sloma tamošnjeg bankarskog sustava.
“Hrvatska i Irska
mogu međusobno mnogo
toga naučiti. Naš je bankarski sustav ostao stabilan i u vrijeme krize, ali se
zato snažno smanjio priljev izravnih stranih investicija”, rekao je Boris
Investicije u
Hrvatskoj često
zapinju i na
slabo razvijenoj
infrastrukturi
Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Strani investitori su u
Irskoj u 2012. godini otvorili 12.700 radnih mjesta.
Investicije su dosezale 10
posto irskog BDP-a, dok
je prosjek EU-a oko četiri posto. Osim razvoja
sektora usluga, strana ulaganja povećala su i irski
robni izvoz. Oko 90 posto robnog izvoza posljedica je stranih investicija,
dok je u Hrvatskoj to oko
45 posto.
Odabrati sektor i
držati se pravila
Bitno je odabrati ideju,
odnosno sektore u kojima se žele privući ulagači
i držati se zadanih pravila. Frank McCabe, bivši
direktor irske podružnice Intela, koja je na vrhuncu zapošljavala 8000
kompjuterskih stručnjaka, istaknuo je da je softverski sektor u toj zemlji
nastao gotovo ni iz čega,
bez velike tradicije. Podloga su bili solidan obrazovni sustav, mnoštvo
inženjera koji govore engleski i blizina britanskih
i europskih financijskih
centara. Irske poteze vrlo
brzo kopiraju Luksemburg ili Nizozemska, pa
McCabe i Corrigan smatraju da bi i Zagreb tako
mogao postati vrlo snažan regionalni financijski
centar. Hrvatski glavni
grad ima čak i bolju logistiku i temelje za razvoj
nego svojedobno Irska.
O tome su razgovarali i
s guvernerom Vujčićem.
“Razgovarali smo o tome
i uz pivo, i nakon nekoliko rundi, oživotvore-
nje takvog centra bilo je
sve izglednije”, našalio se
Vujčić.
Osim niskih poreza
i efikasne administracije, važan je i jasan pravni sustav, naglasio je Gerard Danaher, odvjetnik i
počasni konzul Hrvatske
u Irskoj. Postupci u trgovačkim sporovima trebaju
biti brzi i ne smiju se putem mijenjati pravila koja
dovode do konačnih presuda. Na trgovačkim sudovima u Irskoj prosječno
vrijeme postupka iznosi
21 tjedan. Oko 25 posto
slučajeva riješi se u samo
mjesec dana, a gotovo 90
posto svih postupaka bude
dovršeno u 50 tjedana.
Investicije u Hrvatskoj često zapinju i na
slabo razvijenoj infrastrukturi. Ante Ramljak
iz Centra za energetske
investicije ispričao je
kako je prije 10 godina
Hyundai odabrao Slovačku za svoje tvornice jer
u Hrvatskoj nije mogao
dobiti izvor električne
struje od 100 megavata.
“Kod nas je i dalje snažan otpor protiv gradnje
gotovo bilo kakvih energetskih objekata, iako su
oni uvjet razvoja. Nije
popularno reći, ali za brži
razvoj Hrvatskoj bi trebao ‘ekonomski apsolutizam’”, zaključio je Ramljak. (I.V.)
Mi smo mala zemlja koja na tri sata leta ima tržište od 820 milij
koja zemlja može mjeriti, imamo svjetski priznato medicinsko os
mogućnost da se stanovnici EU-a putem svojih zdravstvenih os
Jasminka Filipas
filipas@privredni.hr
J
oš lani početkom
listopada Klaster
medicinskog turizma iz Zagreba pokrenuo je javnu kampanju
za razvoj medicinskog
i zdravstvenog turizma.
Klaster okuplja vodeće stručnjake iz područja
medicine, turizma i srodnih djelatnosti koji svojim
iskustvom i znanjem žele
unaprijediti stanje u toj in-
Od Hrvatske želimo
učiniti globalno
poznatu destinaciju
za zdravstveni i
medicinski turizam
te znamo kako to
praktično i postići
dustriji. Uz to, kao svojevrstan servis, u suradnji
sa svojim strateškim partnerima Klaster osigurava
povoljnije uvjete nabave
i usluga, organizira edukaciju te promiče interese svojih članova. Nakon
predstavljanja kampanje
u Zagrebu i više priobalnih gradova s voditeljem
Klastera medicinskog
turizma Zoranom Jelićem razgovarali smo o
perspektivi medicinskog
turizma.
Kada je Klaster osnovan, koliko imate članova i koje ste glavne probleme do sada uočili?
- Klaster smo osnovali
2010. godine s ciljem zajedničkog nastupa na inozemnim tržištima. Na sa-
mom početku bilo je devet
osnivača, no naš se broj
otkako je krenula kampanja značajno uvećava.
Glavni problem s kojim se
susrećemo je snažna konkurencija u zemljama koje
su poznate po medicinskom turizmu i koje subvencioniraju taj sektor.
Drugi problem je nepovjerenje dijela struke i sumnja da je takvo što moguće razviti i u Hrvatskoj.
Istovremeno, ima i onih
koji nas podupiru, koji su
prepoznali naš potencijal i
žele se aktivno uključiti u
ovaj projekt. Mi od Hrvatske želimo učiniti globalno poznatu destinaciju za
zdravstveni i medicinski
turizam te znamo kako to
praktično i postići.
Što točno želite postići kampanjom koju ste
pokrenuli i kakav je bio
odaziv zainteresiranih?
- Želimo podići svijest o
tome koliki se potencijal
za našu zemlju krije u razvoju ove mlade industrije. Nadalje, želimo privući članove iz ciljanih
destinacija - Grada Zagreba, Istre i Kvarnera te Dalmacije, organizirati ponudu i na taj način doći u
poziciju da možemo krenuti u aktivnu prodaju paketa medicinskog turizma
na međunarodnom tržištu. Odziv je većinom pozitivan, naši partneri prepoznaju našu ozbiljnost i
profesionalnost, spremni
su se uključiti i razumiju
da je udruživanje jedina
opcija ako se želimo probiti na sve zahtjevnijem
tržištu koje je danas uistinu postalo globalno.
U Strategiji razvoja
zdravstva navodi se da
je u Hrvatskoj iskorišteno svega 20 posto kapaciteta za razvoj medicinskog turizma. Što je
tomu uzrok i kako planirate unaprijediti tu djelatnost?
- Smatramo da je problem
u tome što ne postoji strategija razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma; Klaster je upravo
izrađuje. Naše toplice nužno trebaju renesansu kakvu
su doživjele toplice u Sloveniji, ali i strateško opredjeljenje države koja će
projektu dati potporu jer
će prepoznati koliki se profit krije u industriji zdravstvenog i medicinskog turizma. To je danas kolač
od 100 milijardi dolara. Mi
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 100 mlrd USD
Tržište rada
Više od 360.000
nezaposlenih
profit u industriji zdravstvenog i medicinskog turizma
turizma
m - tržište s milijunima
nata
una potencijalnih klijenata. Imamo blagu klimu i prirodne ljepote s kojima se malo
oblje i već postojeće smještajne i medicinske kapacitete, a uskoro će se otvoriti i
iguranja legalno liječe u Hrvatskoj
to medicinsko osoblje i
već postojeće smještajne
i medicinske kapacitete, a
uskoro će se otvoriti i mogućnost da se stanovnici
EU-a putem svojih zdravstvenih osiguranja legalno
liječe u Hrvatskoj. Dakle,
imamo izvrsne predispozicije za razvoj, i to smo
kroz ovu kampanju pokušali osvijestiti.
smo pokrenuli sustav koji
omogućuje kreiranje personalizirane ponude koja
je spoj turizma i medicine uz osobnu brigu za svakog klijenta, što je svakako
konkurentska prednost Hrvatske u odnosu na ostale
destinacije.
Možete li nešto reći o
procesu
certifikacije
koji namjeravate pokrenuti?
- Radi se o certifikatu kvalitete ISO 9001 za naše
Partner članove koji ćemo
implementirati u suradnji s certifikacijskom kućom Bureau Veritas. Smisao toga je postići visoku
razinu kvalitete, profesionalnosti i poslovanja koja
će nam prije svega omogućiti zaštitu klijenata, ali
i značajno olakšati organizaciju tako zahtjevnog sustava. To je svakako nešto
što nama u Hrvatskoj nedostaje. Hrvatska ima sve
potencijale, ali često izostaje sustav koji će stvari
povezati i kvalitetno organizirati. Pomoću ovog certifikata želimo da naši partneri prihvate novi sustav
poslovanja temeljen na
novim i zdravim načelima, a dodatno želimo utjecati na povoljniju klimu
poslovanja u Hrvatskoj.
Može li medicinski turizam produljiti turističku
sezonu i koliko?
- Kada govorimo o medicinskom turizmu, zapravo govorimo o jednoj
izvoznoj djelatnosti, koja
uz to značajno utječe na
7
produžetak turističke sezone. Želja nam je da se
većina poslovanja odvija
od rujna do lipnja. Nadalje, radi se o sektoru koji
će privući inozemne, ali
Naše toplice nužno
trebaju renesansu
kakvu su doživjele
toplice u Sloveniji
i pokrenuti domaće investicije i stvoriti značajan broj novih radnih mjesta. Mi smo mala zemlja
koja na tri sata leta ima tržište od 820 milijuna potencijalnih klijenata. Imamo blagu klimu i prirodne
ljepote s kojima se malo
koja zemlja može mjeriti, imamo svjetski prizna-
Kakav je potencijal europskih fondova za Klaster i njegove članove?
Može li se udruživanjem
povući više sredstava iz
fondova?
- Potencijal za korištenje
europskih fondova izrazito je velik jer Europska
unija prepoznaje značaj
konkurentske prednosti
koju donosi umrežavanje
poslovnih, istraživačkih i
edukativnih organizacija.
Klasteri su poimence zastupljeni u nekoliko strateških direktiva EU-a kao
sredstvo koje je Unija izabrala za unapređenje razvoja i konkurentnosti.
Razvijamo i prekograničnu suradnju s Crnom
Gorom, a željeli bismo
surađivati i s još nekim susjednim zemljama. U timu
imamo i stručnjaka za EU
fondove te se aktivno pripremamo za apliciranje
na natječaje koji će uskoro izaći kroz pretpristupne
i strukturne fondove. Edukacija, opremanje, promotivne aktivnosti, izgradnja infrastrukture i drugo,
samo su neki od segmenata za koje će se moći aplicirati. Svjesni smo jedinstvene prilike koja nam se
pruža i želimo je maksimalno iskoristiti.
Broj osoba evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
prošlog je tjedna prešao 360.000. U petak su
bile 364.364 registrirane
nezaposlene osobe. Još
više zabrinjava činjenica da se traže zaposlenici na samo 3804 slobodna radna mjesta.
Trenutačni broj nezaposlenih
predstavlja
dnevno stanje nezaposlenih osoba prijavljenih u
evidenciji HZZ-a, a broj
slobodnih radnih mjesta
pokazuje koliko je trenutačno raspoloživih slobodnih radnih mjesta
prijavljenih HZZ-u i oglašenih na web stranici Burza rada HZZ-a.
Posljednji
službeni
statistički podaci, koji su
rezultat redovitog mjesečnog izvještavanja o stanju
na tržištu rada, odnosili su
se na prosinac 2012. godine, kada je u evidenciji HZZ-a bilo registrirano 358.214 nezaposlenih,
što je za 27.888 osoba
više nego u listopadu. Dugotrajno je nezaposlenih
više od 150.000, a čak
62.654 nezaposlene osobe nemaju nikakvo radno
iskustvo. Među nezaposlenima je više od 72.000
mladih osoba, mlađih od
24 godine, a oko polovine njih nema radno iskustvo. Novčanu naknadu u
tom mjesecu koristile su
85.194 osobe, a prosječno
su dobivale 1698,21 kunu.
(K.S.)
*vijesti
Valamar preuzima
Riviera Adriju
Upravno vijeće Hrvatske
agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je
Valamar Adria Holdingu
odobrilo zahtjev za objavljivanje ponude za preuzimanje porečke hotelske
tvrtke Riviera Adria, a cijena koju se Valamar obvezuje platiti je 13 kuna po
dionici. Za Valamar Adria
Holding je obveza obja-
ve ponude za preuzimanje Riviere Adrije nastala
sredinom studenog prošle
godine kada je taj holding
zajedno s osobama s kojima zajednički djeluje prešao prag od 75 posto dionica Riviere Adrije.
Ukupan dug u padu
Hrvatski bruto inozemni
dug na kraju rujna prošle godine iznosio je 45,6
milijardi eura, što je u odnosu na kolovoz smanjenje za 368,2 milijuna eura,
ili za 0,8 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ukupni je inozemni dug manji i u odnosu
na kraj 2011. godine nominalno za 152,8 milijuna
eura, ili 0,3 posto. No inozemni dug države krajem
rujna prošle godine iznosio je 8,4 milijarde eura,
što je u odnosu na kraj
2011. povećanje za 1,4 milijardu eura, ili za 20 posto. Udio duga središnje
države u ukupnom inozemnom dugu povećan je sa
15,3 posto krajem 2011. na
18,4 posto krajem devetog
mjeseca 2012.
Novi krug prodaje
Mercatora
ING banka iz Londona,
konzultant vlasnika slovenskog trgovačkog lanca
Mercator, u novom pokušaju prodaje dionica pozvala je 70 potencijalnih
kupaca na predaju neobvezujućih ponuda. Kao
najozbiljniji kandidat spominje se hrvatski Agrokor. Među investitorima
kojima je ING banka uputila pozive je 28 strateških ulagača, među kojima
su i Aldi, Billa, Careffour,
Meto, Tesco i Walmart.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 400 poreznih inspektora ( najmanje 5000 kn
krenulo u obilazak ugostiteljskih objekata
kazna za one bez fiskalne blagajne
Evidentiranje prometa u gotovini
Fiskalizacija pod strogim
nadzorom poreznika
Vlada očekuje da će se u proračun iz sive ekonomske zone izvući oko 600 milijuna
kuna, a ministar financija Slavko Linić optimistično očekuje i cijelu milijardu
Sanja Plješa
Igor Vukić
V
iše od 400 poreznih inspektora prošli je tjedan
obišlo oko 2500 ugostiteljskih objekata i provjerilo jesu li nabavili nove
fiskalne blagajne, povezane s Poreznom upravom,
pomoću kojih se registrira svaki račun izdan u lo-
kalu. Dvjestotinjak vlasnika (oko osam posto)
nije ozbiljno shvatilo tu
zakonsku obvezu pa su
dobili rok od dva dana da
je ispune. U protivnom
slijedi pečaćenje objekta
i kazna od najmanje 5000
kuna.
Izlazak inspektora na
teren pokazuje da Ministarstvo financija ne prepušta slučaju provedbu
Zakona o fiskalizaciji.
Kompjuterski sustav pokazao je da je fiskalnu
blagajnu nabavilo oko
20.000 od 28.000 obveznika pa se krenulo u
podsjećanje zaboravnih.
Podsjetimo, fiskalizacija je uvedena kako bi se
spriječila porezna utaja na području poslovanja gotovinom i suzbila
nelojalna konkurencija.
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-29/12
Zagreb, 3. rujna 2012. godine.
PRESUDA
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća,
te Vladimira Njegovana i Olgice Mikinac, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi 1.-prijaviteljice KATARINE LOZANČIĆ iz Zagreba, Krvarić 80b i 2.-prijaviteljice LJUBICE KRESAJ iz Zagreba, Krvarić 80, protiv prijavljenog AGRAM-PLAST d.o.o. Zagreb, Bijenik 40/c, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 3.
rujna 2012. godine, u prisutnosti 1.-prijaviteljice Katarine Lozančić osobno i kao punomoćnice 2.-prijaviteljice te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,
presudio je
Prijavljeni: “AGRAM-PLAST” d.o.o. Zagreb, Bijenik 40/c
ODGOVORAN JE
što nije izvršio isporuku i montažu dva komada PVC ulaznih vrata, za što je primio predujam od 1.prijaviteljice u iznosu od 3.000,00 kn te od 2.prijaviteljice u iznosu od 3.600,00 kn, čime je počinio povredu
iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (“Narodne novine” br. 66/06, 114/06,
127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU
i
WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE
nakon pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
Vlada očekuje da će se u
proračun iz sive ekonomske zone izvući oko 600
milijuna kuna, a ministar financija Slavko Linić optimistično očekuje
i cijelu milijardu.
Pomoć HOK-a
Obveznici fiskalizacije
su fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak
od samostalne djelatnosti
te pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit. Ugostitelji
su morali nabaviti fiskalne blagajne već 1. siječnja. Od 1. travnja obveznici fiskalizacije bit će
i trgovci te osobe koje
se bave slobodnim zani-
Fiskalnu blagajnu
nabavilo je do sada
oko 20.000 od
28.000 obveznika
manjima. Od 1. srpnja fiskalne blagajne morat će
imati i svi ostali obveznici koji nisu započeli fiskalizaciju u prethodnim
etapama.
Od najave uvođenja
Zakona o fiskalizaciji,
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pomagala
je svojim članovima dajući im razne informacije, prosljeđujući naputke
Porezne uprave te organizirajući seminare u suradnji s Poreznom upravom, kako bi se što bolje
pripremili za uvođenje fiskalnih blagajni. “Ovih
dana javljaju nam se
obrtnici koji imaju problema u komunikaciji s
Poreznom upravom i žale
se da to ne funkcionira na
najbolji način. Dijelom
Odvjetnici ne žele fiskalizaciju
Hrvatska odvjetnička komora podnijela je Ustavnom
sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o fiskalizaciji u odnosu na odvjetništvo. Zatražili su i privremenu obustavu primjene tog zakona na odvjetnike sve dok Sud ne
donese konačnu odluku. Kako kažu u Odvjetničkoj komori osnovni razlog za to nije želja da se izbjegne plaćanje
poreza, već činjenica da niti jedna članica EU-a ne poznaje fiskalne blagajne u odvjetništvu jer to nije gospodarska djelatnost. Prema Zakonu o fiskalizaciji, odvjetnici bi
trebali od 1. travnja uvesti fiskalne blagajne.
se spominju i problemi
s programima za blagajne, a posebice se obrtnici
žale na visoke cijene programa te troškove svake
njegove izmjene”, rekla
je Snježana Tomić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću HOK-a.
Iz Porezne uprave se
poručuje da sustav dobro
funkcionira i da je od 1.
siječnja zaprimljeno 31,9
milijuna zapisa za račun od 13.100 OIB-a obveznika fiskalizacije te
27.678 zapisa za poslovni prostor od 8400 OIBa. Od početka nije bilo ni
jednog prekida u radu sustava fiskalizacije niti je
bilo problema u radu servera Porezne uprave.
Traži se izmjena
Pravilnika o PDV-u
“HOK je pozvao Ministarstvo financija i Poreznu upravu na razumijevanje prilikom početnih
nadzora kod primjene
ovog zakona. Više edukacije, a manje represije pravi je put koji će dati
rezultate jer su obrtnici
koji rade na svim razinama, a ne samo u turizmu
i ugostiteljstvu, zainteresirani za dostizanje visoke kvalitete i konkurentnosti u poslovanju”, kažu
u HOK-u.
Uz primjedbe na uvođenje fiskalizacije, u
HOK-u se oštro protive
primjeni članka 60., stavka 2. Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost koji
je stupio na snagu 1. siječnja. Tim je pravilnikom propisano smanjenje
stope PDV-a sa 25 na 10
posto na usluge pripremanja hrane i obavljanje
usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje
bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim
objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.
No, u te usluge nije
ubrojena dostava hrane
iz ugostiteljskog objekta ili narudžba hrane za
konzumaciju izvan tog
objekta. Riječ je o uslugama koje koriste catering objekti, objekti jednostavnih usluga,
slastičarnice,
pizzerije i ostali ugostiteljski
objekti kod kojih se hrana preuzima u objektu ili
dostavlja korisniku. Na
te se usluge i dalje plaća
PDV od 25 posto. HOK
smatra da takav pravilnik i njegovo tumačenje
pokazuje temeljno nepoznavanje ugostiteljske
struke te traže njegovu
hitnu izmjenu.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 573,4 mil kn posebnog poreza
na motorna vozila naplaćeno u 2012.
Sjednica hrvatske vlade
Dostavni automobili
izuzeti od poreza na
motorna vozila
Olakšicu dobivaju i oni koji izvoze rabljena vozila. U trenutku izvoza imat će
pravo na povrat plaćenog poreza, u skladu s amortizacijom. Na taj način će
rabljena vozila imati konkurentnije cijene za izvoz
plaćeno je 573,4 milijuna
kuna posebnog poreza na
motorna vozila. Rabljenih
automobila bilo je 9069,
vrijednih 232 milijuna
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
D
ostavna kombivozila koja služe isključivo za
obavljanje gospodarske
djelatnosti bit će izuzeta od plaćanja poreza na
motorna vozila, odlučila
je Vlada. Prema riječima
ministra financija Slavka
Linića, odluka je donesena nakon savjetovanja s
predstavnicima Hrvatske
gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca kako bi se pomoglo poduzetnicima.
Olakšicu dobivaju i
oni koji izvoze rabljena
vozila. U trenutku izvoza imat će pravo na povrat plaćenog poreza na
motorno vozilo, u skladu
s razdobljem u kojem je
vozilo korišteno, odnosno
amortizacijom. Na taj način će rabljena vozila imati konkurentnije cijene za
izvoz.
Zakonom o posebnom
porezu na motorna vozila, koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici, od oporezivanja će biti
izuzeta i plovila i zrakoplovi. Linić je objasnio da
prihod od tog poreza nije
značajan za proračun. Od
plovila je, primjerice, u
2011. stigao porezni prihod od 6,4 milijuna kuna.
Oporezivanje
automobila u novom zakonu
veže se uz ekološki utjecaj automobila. Osnovica
za oporezivanje je maloprodajna cijena s carinom
i PDV-om, a kod rabljenih vozila tržišna cijena.
Vozila s malom emisijom
Od oporezivanja će
biti izuzeta i plovila i
zrakoplovi
Manje subvencije za stambenu štednju
Poticaji za stambenu štednju smanjuju se sa 15 na 10
posto. Štediše će na svojih 5000 ušteđenih kuna ubuduće godišnje dobivati 500 umjesto 750 kuna. Ministar
financija Slavko Linić kaže da će ove godine razgovarati s bankarima o potpunom ukidanju poticaja jer oni nisu
pridonijeli cilju da mladi lakše dođu do stana. Poticaji državu godišnje stoje 160 milijuna kuna. I premijer Zoran
Milanović dodao je da stambena štednja uglavnom služi
da ljudi s viškom novca u stambenim štedionicama dobivaju veće kamate od obične štednje.
ugljičnog dioksida (85
grama po kilometru za dizelska vozila i 90 g/km za
benzinska vozila) bit će
potpuno oslobođena plaćanja posebnog poreza na
motorna vozila. Oslobođena su i vozila koja koriste samo električni pogon, dok će kod hibridnih
vozila oslobođenje biti u
postotku koji odgovara
dosegu vozila u potpuno
električnom načinu rada.
Zagađivačima skuplje
Prema tom zakonu, vozila koja emitiraju do 120
g/km ugljičnog dioksida
plaćat će ubuduće manji
porez nego dosad, do 130
grama bit će podjednak,
dok će kod vozila koja
emitiraju više CO2 iznos
poreza znatno rasti. Vlada na taj način želi utjecati na zaštitu okoliša. Istraživanja u Europi pokazuju
da su automobili odgovorni za 15 posto emisije
CO2. Promet je istodobno
i jedini veći sektor u EU-u
u kojem emisije stakleničkih plinova i dalje rastu.
Jačim oporezivanjem
vozila koja više onečišćuju Vlada želi spriječiti i
veći priljev rabljenih vozila koja će postati dostupnija kad Hrvatska uđe u
EU. Starija vozila, naime,
prosječno emitiraju više
CO2. U 2012. u Hrvatsku
je uvezeno 42.786 novih
automobila, vrijednih oko
3,4 milijarde kuna. Na-
kuna. Na njih je obračunat
posebni porez od 65 milijuna kuna. Uvezena su i
1963 motocikla za 36 milijuna kuna. Posebni porez iznosio je 5,3 milijuna kuna.
Novi zakon o
rudarstvu
Vlada je na usvojila i zakon o rudarstvu. Njime
se objedinjavaju dosadašnja tri natječaja za dobivanje rudarske koncesije
u jedan, čime se smanjuju administrativne prepreke u ovom sektoru. Koncesionari će, međutim, za
trajanja koncesije morati
provesti i sanaciju eksploatacijskog polja. Prije no
što dobiju koncesiju morat će dati dokaz da imaju novac za sanaciju jer
je s tim ranije bilo dosta
problema, prokomentirao
je ministar graditeljstva
Ivan Vrdoljak.
Igre na sreću na automatima ubuduće se smjeti
organizirati najviše 40 poduzeća. Dosad ih je moglo imati 70 poduzeća.
No igrama na automatima
sada se bavi oko 40 poduzeća, a analize pokazuju
da je to za Hrvatsku dovoljno, rekao je ministar
Slavko Linić.
9
Propali pregovori s Konzumom
Mercator preuzima
Pan trgovine
Iako su pregovori Pana s
Konzumom dugo trajali, na kraju će prodavaonice đakovačkog Pana
preuzeti Mercator.
Marinko
Mikulić,
predsjednik Uprave Pan
trgovine i konzorcija Pan,
radnicima je u prosincu
najavio kako će iznajmiti trgovine, a tada se kao
najozbiljniji kandidat za
preuzimanje spominjao
Agrokor, odnosno Konzum. No početkom ove
godine glavni kandidat za
najam je postao slovenski
trgovački lanac Mercator.
“Mercator je ponudio dva eura više po kvadratu za najam i za njih
smo se odlučili te potpisali obvezujuće pismo.
Sada se provodi utvrđivanje stanja, primopredaja,
plaćanje robe, preuzimanje radnika... U Mercatoru su rekli kako će u veljači preuzeti sve trgovine, a
pritom mislim na onih 27
trgovina kamo prelaze svi
zaposleni. Glavne trgovine u ovom trenutku neću
iznajmiti, za njih imam
neke druge planove”, najavio je Mikulić. Konzum je u posljednjem krugu razgovora tražio neke
izmjene na koje Mikulić nije htio pristati te je
odabrao ponudu Mercatora jer, koliko mu je poznato, taj trgovački lanac
ima niz malih prodavaonica u Sloveniji. Suradnja s Mercatorom koristit
će Panu i zbog mogućnosti plasiranja njihove ambalaže na slovenskom tržištu. (K.S.)
*vijesti
Agrokor prodaje još
dio svojih objekata
W.P. Carey, američka
kompanija specijalizirana
za investiranje u nekretnine, potpisala je još jedan
sale-leaseback ugovor s
koncernom Agrokor. Kupit će osam objekata trgovačkog lanca Konzum koji
se nalaze u okolici Zagreba i na obali, a vrijednost
ovog projekta je 34,6 milijuna eura. Nakon ugovora
o prodaji, Agrokor odnosno Konzum s W.P. Careyjem sklapa dugoročne
ugovore o najmu tih objekata. U W.P. Careyju su
istaknuli da je to njihov
četvrti deal s Agrokorom u
zadnje tri godine, a naglašavaju i kako je Agrokor za
njih atraktivna kompanija koja je otporna na krizu.
Do sada je Agrokor s tom
tvrtkom potpisao dugoročno financiranje u iznosu od 192 milijuna eura.
Viadukt gradi za
Hrvatske ceste
Poduzeće Viadukt i Hrvatske ceste potpisali su
ugovor o izgradnji brze
ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok,
vrijedan
123,6 milijuna kuna. Viadukt će prema ugovoru
graditi i spoj brze ceste na
Breznički Hum, odnosno
dionicu Andraševec-Mokrice. Rok izvršenja radova je 12 mjeseci od dana
uvođenja u posao.
U Zagrebu se manje
gradi
U Zagrebu je u prvih devet mjeseci prošle godine
izdano 378 odobrenja za
gradnju, što je za 15,4 posto ili 69 odobrenja manje
nego u istom razdoblju
2011. godine, pokazuju podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko
planiranje i razvoj grada.
Od ukupnog broja izdanih odobrenja 312 ili 82,5
posto izdano je za zgrade,
a 66 odnosno 17,5 posto
za ostale građevine. Kod
zgrada dominiraju stambene za koje je izdano 244
odobrenja.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 4285 vozila
marke VW registrirano lani u Hrvatskoj
( 3 do 4
automobila planira se isporučiti ove godine
Promocija plus
Concept One na prekretnici
Zanimljivo je da je lani bilo novoregistrirano 1025
Audija, 746 BMW-a, 298 Mercedesa, 36 Porschea,
16 Lexusa, 12 Infinitija, te po jedan Ferrari i Jaguar
Može li hrvatski
superautomobil
Prodano 36 novih
Porschea
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
P
rodaja novih automobila u Hrvatskoj primjetno je
pala. Naime, prema podacima agencije Promocija plus, u Hrvatskoj je lani
bilo registrirano 31.360
novih osobnih vozila, što
je 24,5 posto ili za 10.201
Udio električnih
vozila u ukupnoj
prodaji automobila
iznosi vrlo niskih
0,02 posto
automobil manje nego
u 2011. godini. Godine
2010. prodano je 38.587
novih automobila, a 2009.
njih 44.918. Tako je 2010.
bilo registrirano 14,09 posto manje novih vozila.
Valja naglasiti i kako je
2009. zabilježen veliki pad
u odnosu na 2008. godinu,
kada je bilo registrirano rekordnih 88.217 vozila.
Mnogi su razlozi pada
prodaje, a najistaknutiji su
lošiji standard, slabija kupovna moć građana zbog
globalne gospodarske krize te porezne promjene koje su, može se reći,
ujedno bile svijetla točka
prodaje u prva dva mjeseca lani. Tada su
mnogi poduzetnici
pohrlili u salone jer je 1.
ožujka 2012. ukinuta povlastica odbijanja pretporeza za kupnju automobila na tvrtku te je povećan
PDV na 25 posto. Podsjećamo, prema tadašnjem
Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, pravnim
je osobama bio dopušten
odbitak pretporeza od 70
posto za kupnju osobnog
automobila u vrijednosti
do 400.000 kuna. Sada taj
iznos završava u državnom proračunu.
Najbolje ide VW
Najprodavanija
marka
automobila lani bila je
Volkswagen. Drugim riječima, u Hrvatskoj je
2012. registrirano 4285
primjeraka VW vozila,
pa je tako ovaj njemački
proizvođač na našem tržištu imao udjel od 13,7 posto. Slijedi francuski Peugeot, koji je lani prodao
2765 osobnih automobila s udjelom od 8,8 posto. Na trećem mjestu nalazi se Opel s prodanih
2678 osobnih automobila i tržišnim udjelom od
8,5 posto. Četvrtoplasirani je Citroen s prodanih
2359 automobila, a slijede Renault (2325), Hyundai (1915), KIA (1818),
Chevrolet (1815), Škoda
(1787) i Ford (1402).
Zanimljiv je podatak
da je 2012. u nas novoregistrirano 1025 Audija,
746 BMW-a, 298 Mercedesa, 36 Porschea, 16
Lexusa, 12 Infinitija, te
po jedan Ferrari i Jaguar.
Gledajući pak prema
modelima, građani Hrvatske lani su na registraciju
najčešće odlazili u Opel
Astri (1237), Volkswagen
Polu (1145), Golfu (974),
Citroenu C4 (967) i Opel
Corsi (900).
Benzinci i dalje
vladaju
Uvriježenom mišljenju
unatoč, još uvijek se u Hrvatskoj registrira više automobila u koje je ugrađen benzinski pogonski
agregat (51,4 posto) nego
onih koji troše dizelsko
gorivo (48,6 posto). Udio
električnih vozila iznosi
vrlo niskih 0,02 posto.
Inače, najviše metalnih ljubimaca novoregistrirano je u Zagrebu i
okolici (11.046). Nadalje,
u Splitsko-dalmatinskoj
(2788),
Primorsko-goranskoj (2765), Bjelovarsko-bilogorskoj (1754) te
Istarskoj (1690) županiji.
S druge strane, najmanje posla s registracijom novih vozila imali
su djelatnici u stanicama
za tehnički pregled u Ličko-senjskoj (163), Krapinsko-zagorskoj (459) i
Virovitičko-podravskoj
(521) županiji.
Svake dvije do tri godine Rimac planira predstavljati novi model
eksponencijalno povećavati tržište i kapacitete. Iako je Rimčev
izbor najvažnijih događaja prošle godine i svugdje ga se ističe kao
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
U
automobilskoj
industriji razvoj
potpuno novog
automobila traje od tri
do pet godina i uključuje velika ulaganja i visoki rizik. Nakon više od tri
godine razvoja svog električnog superautomobila
Concept One, mladi inovator i poduzetnik Mate
Rimac sada je na prekretnici. Vrijeme je za izlazak
superautomobila na tržište, a to uključuje i velika
ulaganja i visok rizik.
Za proizvodnju u Hrvatskoj Rimac sada nema
dovoljno novca, a najveća prepreka je homologacija jer ona zahtijeva velike investicije. “Upravo
zbog toga smo se fokusirali na pružanje razvojnih usluga i prodaje komponenti autoindustriji te
istovremeno pronalaženje
strateških partnera koji će
osigurati potrebna sredstva. U međuvremenu
proizvodimo vrlo ograničenu količinu specijalnih
primjeraka koji se pojedinačno homologiraju u
zemljama u koje ih izvozimo”, pojasnio nam je
Mate Rimac.
Prvi strateški partner
bit će mu zasad neimenovana španjolska automobilska industrija
koja je kupila prvi primjerak Concepta One.
Suradnja bi trebala biti
dugoročna, nada se Rimac, ističući da mu je
takvo business-to-business poslovanje sada u
fokusu jer mu omogućuje nastavak razvoja i bez
proizvodnje i izravne prodaje automobila krajnjim
kupcima. Prvi prodani
primjerak trebao bi Španjolcima biti isporučen
već tijekom siječnja, a zarađeni novac (prema ranije objavljenim informacijama 750.000 eura) trebao
bi Rimcu biti dovoljan za
šest mjeseci mirnog rada
na daljnjem razvoju. Što
nakon toga?
Pogonske
komponente
Rimac ističe kako ne odustaje od ambiciozno postavljenog cilja da postane značajan proizvođač
automobila za krajnje
kupce. No, za to mu je
potrebna velika investicija koju trenutačno nije u
stanju financirati samostalno, pa je prisiljen svoj
know-how i tehnologiju
prodavati drugim tvrtkama kako bi opstao. Tako
sada za pojedine proizvođače razvija i isporučuje pogonske komponente (prvenstveno baterijske
sustave i motore), dok za
druge razvija kompletne
automobile koje oni potom mogu proizvoditi pod
svojim brendom.
Što se vlastitih automobila tiče, cilj mu je
ove godine isporučiti tri
do četiri automobila Concept One, dok je planirana godišnja proizvodnja
tijekom životnog vijeka modela 15 do 20 godišnje. Svake dvije do
tri godine Rimac planira
predstavljati novi model
automobila koji bi koštao
11
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 15 do 20 automobila
*vijesti
planirana godišnja proizvodnja Concepta One
električni
ostati hrvatski?
automobila koji bi koštao upola manje od prethodnog modela i na taj način
superautomobil dobio niz priznanja u svijetu, američki Bloomberg uvrstio ga je u
hrvatski proizvod, od hrvatske države još nije dobio nikakvu konkretnu potporu
za 1,5 sati i trošak pogona
od jedne kune za 100 km,
barem po sadašnjim cijenama električne energije.
Pregovori s
HBOR-om
Iako je Rimčev superautomobil dobio niz priznanja
u svijetu, američki Bloomberg uvrstio ga je u izbor najvažnijih događaja
prošle godine i svugdje ga
se ističe kao hrvatski proizvod, od hrvatske države još nije dobio nikakvu
konkretnu potporu.
Najveća prepreka
je homologacija jer
ona zahtijeva velike
investicije
upola manje od prethodnog modela i na taj način
eksponencijalno povećavati tržište i kapacitete.
Drugi proizvod koji
bi mu trebao donijeti prihode su električni motocikli, kojih planira ove
godine prodati nekoliko
desetaka. Riječ je o motociklima koji su isprva
trebali biti dar kupcu automobila, ali s vremenom
su prerasli u samostalni
proizvod. Iako razmjerno skupi, s cijenom većom od 5000 eura, Rimčevi motocikli cijenu
opravdavaju performansama: maksimalna brzina 75 km/h, doseg od 120
km uz punjenje baterije
“Na
žalost,
očito jedino ljudi na vlasti ne prepoznaju vrijednost projekta koji imaju
u vlastitom dvorištu. Nadam da će se to promijeniti”, kaže Rimac. U
kontaktu je, dodaje, s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) radi
mogućeg kredita za fi-
nanciranje proširenja proizvodnih kapaciteta, dovršetka projekta i lansiranja
novih proizvoda na tržište. U tome mu potporu
daje i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, pa se Rimac nada da
će se ipak pronaći rješenje
da projekt zadrži u Hrvatskoj i otvori što više radnih mjesta.
Bude li tako, Rimac
će moći održati, možda i
povećati, sadašnji visoki
udjel domaće proizvodnje
u svom automobilu.
“Gotovo sve značajne komponente automobila su domaći proizvod,
pa čak i alate za proizvodnju tih komponenti proizvode domaći kooperanti”, ističe Rimac. Iz uvoza
se nabavljaju uglavnom
samo generičke komponente, primjerice, diskovi
i kliješta za kočnice, brisači ili sigurnosni pojasevi. Za takve komponente
Rimac koristi dobavljače
iz autosporta, s obzirom
da njegove standarde kvalitete ne zadovoljavaju redovni dobavljači autoindustrije.
Tehničke karakteristike automobila
Rimac Concept One:
Komponente Concepta One koje se
proizvode u Hrvatskoj:
Snaga motora: 1.088 KS
• šasija
• kompletna karoserija
od kompozitnih
materijala
• kompletan interijer,
uključujući sklop
volana i pedaleriju
• baterijski sustav osim
ćelija
Okretni moment: 3.800 Nm
Ubrzanje 0-100 km/h: 2,8 sekundi
Maksimalna brzina: 305 km/h,
elektronički ograničena
Doseg s jednim punjenjem: do 600 km
Planirana proizvodnja: 88 komada
• motori
• prijenosnici (reduktori)
• poluosovine
• kompletna elektronika
• stakla
• infotainment sustav
• alati za proizvodnju
kompozitnih materijala
i stakala
Rastu depoziti u
bankama
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka u studenom su zabilježili blagi
rast u odnosu na listopad.
Prema podacima HNBa, ukupni su depoziti (depozitni novac te oročeni i
štedni kunski i devizni depoziti) na kraju studenog
dosegnuli gotovo 230 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto
više nego na kraju listopada. Na godišnjoj razini
ukupni su depoziti porasli
za 6,7 milijardi kuna, i to
zahvaljujući rastu štednih
i oročenih kunskih i deviznih depozita za 6,9 milijardi kuna, dok je depozitni novac zabilježio pad od
166 milijuna kuna.
Manji prirez u
Dubrovniku
Početkom ove godine počela se primjenjivati odluka o smanjenju prireza u Dubrovniku sa 15 na
10 posto. U gradskom poglavarstvu ističu kako je u
vremenima recesije Dubrovnik uspio svoj rast temeljiti na drugim izvorima prihoda te rasteretiti
obveznike prireza poreza
na dohodak. U gradskoj
upravi smatraju da će se
time građanima Dubrovnika, a time i dubrovačkom
gospodarstvu,
ukupno
vratiti oko pet milijuna
kuna na godišnjoj razini.
Nastavljen pad
prometa
Državni zavod za statistiku objavio je procjenu
prema kojoj je promet od
trgovine na malo, što su
ga ostvarili svi poslovni
subjekti koji se bave tom
djelatnošću bez obzira na
svoju pretežnu djelatnost,
u studenome prošle godine nominalno pao za 1,9,
a realno za 5,7 posto u odnosu na isti mjesec pret-
hodne godine. To je nešto
manji pad nego što se prema procjenama analitičara očekivalo. Podaci pokazuju kako je to ujedno i
deveti mjesec za redom u
kojem potrošnja pada, a u
posljednja tri mjeseca taj
se pad ustalio u rasponu
od 5,7 do šest posto.
IKEA se otvara 2014.
godine
IKEA je podnijela zahtjev
za izdavanje građevinske dozvole za svoju prvu
robnu kuću u Hrvatskoj,
na istočnom izlazu iz Zagreba kod Ivanje Reke u
Općini Rugvica.
Uspješno su riješene sve
imovinsko-pravne i administrativne pretpostavke za početak gradnje na
kojima se radilo nekoliko godina. Zakonski rok
za izdavanje građevinske
dozvole je maksimalno
45 dana i 15 dana nakon
izdavanja za njezinu pravomoćnost, pa u IKEA-i
očekuju početak radova u
ožujku ili travnju. Otvaranje robne kuće bit će godinu dana kasnije.
Splitska željezara
počinje raditi
Adria čelik je pokrenuo
testiranje postrojenja u
pogonima čeličane bivše
Željezare Split, čime će se
u cijelosti zaokružiti proizvodni proces u oba proizvodna pogona željezare:
čeličani i valjaonici. Kao
i u slučaju pogona valjaonice, u kojoj je proizvodnja rebrastog betonskog
čelika započela sredinom
prošle godine, testiranje
pogona čeličane je vrlo
zahtjevno jer postrojenje
skoro četiri godine nije
bilo u funkciji. Kada svi
strojevi i oprema budu ispitani i atestirani te nakon
dobivanja dozvola u čeličani će započeti redovita
proizvodnja.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
Više od običnog obrta – medičar i voskar Blažeković
Ekonomija srca
Naš rad i proizvodnja proizlaze iz srca, umijeća i tradicije, te takvi proizvodi nisu prikladni za obične trgovine ili
trgovačke lance. Stoga sam to nazvao ekonomijom srca, kaže Josip Ranogajec
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
P
rije točno 60 godina majstor Franjo Blažeković,
medičar i voskar, utemeljio je 1953. godine svoju obrtničku radionicu u
Osijeku. Tradiciju obrta
i umijeće izrade licitara,
svijeća i ostalih medičarskih proizvoda uspješno
je 1985. godine nastavila
njegova kći Antonija Ranogajec s obitelji. Status umjetničkog obrta, te
obrta s tradicijom koji je
Antonija dobila od Hrvatske obrtničke komore
2009. godine potvrdio je
radionicu Blažeković kao
jednu od najboljih medičarskih i voskarskih radionica u Hrvatskoj.
Pored osnovnih oblika kao što je srce, konjić,
beba ili tamburica, iz te radionice ukupno izlazi tridesetak licitarskih oblika.
Antonija Ranogajec
svojim je umjetničkim
izrazom i majstorstvom
sudjelovala u nizu značajnih projekata koji su
obogatili hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Svojevrsna prekretnica tradicijskog licitarskog
obrta u Hrvatskoj, kada je
taj obrt bio gotovo pred
izumiranjem, svakako je
bilo organiziranje izložbe zagrebačkog Etnografskog muzeja Licitarstvo i
medičarstvo - obrt višestoljetne tradicije, koja
je održano 2000. godine
i na kojoj se predstavila i
osječka radionica. Uslijedile su izložbe Zoete Zonde u Rotterdamu te među-
narodna izložba u Rimu.
Ipak, najveće je priznanje radionica Blažeković
dobila upisom na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne baštine
čovječanstva.
Obrt Blažeković, vlasnica Antonija Ranogajec
i njena obitelj dokaz su da
jedna mala manufaktura
može i u današnje vrijeme
čuvanjem tradicijskih vrijednosti pokazati nadolazećim generacijama kako
se uspjeh postiže upornošću i predanošću, a svemu
je pokretač ljubav i maleno licitarsko srce.
Globalizacija ubija
tradiciju
Iako se danas mnogo više
proizvode licitari nego
svijeće, jer globalno svjetsko tržište, a osobito svjećarski proizvodi s Dalekog istoka prevladavaju
- izrada svijeća i dalje se
kod Blažekovića odvija isključivo ručno putem
tzv. metode polijevanja. K
tome, nakon izrade svijeća se oslikava tako da se
apliciraju ukrasi od voska.
Time je zadržan tradicijski način izrade isto kao i
za izradu licitara i medenjaka. Licitari se izrađuju
od šećera, brašna i vode.
Nekada je to bio i jestivi
proizvod, ali sada uglavnom služi kao suvenir ili
ukras i nije jestiv proizvod
niti se prodaje kao takav.
“Što se svjećarstva
tiče, sada izrađujemo isključivo tradicijske svijeće – liturgijske, za krštenja ili vjenčanja, kao i one
obične. Nažalost, sada gotovo nitko više na grobo-
vima pokojnika ne želi
zapaliti klasičnu svijeću nego su prevladali nesretni plastični lampioni.
Tako je, nažalost, nestala i
gotovo uništena nekadašnja tradicija”, objašnjava Antonijin suprug Josip
Ranogajec.
Pored glavnog proizvoda – licitara – obrt
Blažeković se bavi i proizvodnjom medenjaka kao
završnog jestivog proi-
tek dvadesetak proizvođača od kojih možda njih pet
to radi na tradicijski ručni
način, kako se radilo tijekom nekoliko stoljeća.
Muzeji kao kupci
Što se plasmana tiče, nekada je to bila isključivo sezonska roba vezana
uz mjesne kirvaje. Danas
je drugačije, pa se licitari prodaju cijele godine.
Mnogi ga kupuju kao dar i
Berlin, Pariz, Rim, Rotterdam...
Jedno veliko licitarsko srce obrta Blažeković početkom
prosinca je završilo i u Berlinu kamo ga je odnio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić darujući ga svom berlinskom kolegi. Uz to, posredstvom zagrebačkog Etnografskog muzeja berlinski božićni bor bio je okićen i sa
300 malih licitarskih srca “Made by Blažeković”. Srca su
bila aplicirana natpisom Berlin-Zagreb i ukrašena specifičnim načinom kako to čini Antonija Ranogajec. Tako je
pretprošle godine bilo u Rimu, kao i u Vatikanu 2002. godine, te u Rotterdamu na izložbi tradicionalnih i posebno
dizajniranih licitara. Osim toga, Blažekovićevi licitari će
uskoro biti predstavljeni i u Parizu u sklopu predstavljanja hrvatske nematerijalne baštine u organizaciji Ministarstva kulture.
zvoda. Ne rade ih često,
nego jedino uoči kirvaja i
sličnih posebnih prilika. I
u tome je zadržana tradicija, te se njihovi medenjaci rade isključivo od kestenova meda. Kako kaže
Ranogajec, u Hrvatskoj je
suvenir. Specifičnost toga
proizvoda je u tome da ga
se ne može tek tako staviti na policu, nego on mora
imati svoju priču. A hrvatski licitar, osobito prepoznatljivo licitarsko srce, to
svakako ima. U taj je pro-
izvod istovremeno utkano zanatsko umijeće, duh
tradicije, ali i ljubav. To i
jest prava vrijednost tog
proizvoda. Da nije tako,
bio to proizvod kao i bilo
koji drugi. “Naši kupci su
brojni hrvatski muzeji poput Etnografskog u Zagrebu, vukovarskog ili Muzeja Slavonije u Osijeku
za potrebe svojih suvenirnica. Međutim, treba znati
kako naši licitari nisu klasična trgovačka roba koja
se nudi na policama trgovina. Naime, čitav naš rad
i proizvodnja proizlazi iz
srca, umijeća i tradicije.
Stoga takvi proizvodi nisu
prikladni za obične trgovine ili trgovačke lance.
Ja sam to nazvao ekonomijom srca jer uz te proizvode ide tradicija i priča,
a to ne može dati bilo tko.
Klasični plasman trgovačke robe s ovim što mi radimo nema nikakve veze.
Mi tako ne radimo niti želimo tako raditi”, kaže Josip Ranogajec.
NKD vs. UNESCO
Licitarski i medičarski
proizvodi obrta Blažeković neposredno su dostupni isključivo u njihovom
osječkom dućanu u sklopu
radionice ili na njihovim
štandovima koje postavljaju povodom osječkih
kirvaja sv. Antuna u Tvrđi
i sv. Ane uz osječko Anino groblje. Na lokalnim
sajmovima i sličnim događanjima ne žele sudjelovati jer su takva događanja, kako kaže Ranogajec,
zbog posvemašnje komercijalizacije izgubila svoj
temeljni značaj.
Iako je licitarski proizvod kao nematerijalno
dobro zaštićen pri UNESCO-u, sama proizvodnja nažalost nije adekvatno zaštićena u Hrvatskoj.
“Mi u Hrvatskoj uopće ne
postojimo kao obrt i zanimanje, nego se vodimo kao ‘ostala raznovrsna proizvodnja’. Nema
nas na NKD-ovoj listi, a
ja sam uvjeren kako ovo
nije ni ‘ostalo’ niti ‘raznovrsno’. To je obrt koji
ima višestoljetnu tradiciju
i to kao obiteljski obrt. On
se ne može naučiti u nekoj školi, nego se njeguje i uči isključivo u obitelji koja se time bavi”, kaže
Ranogajec.
Promet koji ostvare
dovoljan je da se od njega može skromno živjeti. Kako kaže Josip Ranogajec, da se u poslovanju
drže krutih ekonomskih
načela, davno bi zatvorili obrt.
“Međutim, u tom slučaju ne bi ostvarili ovakav
uspjeh kakav smo postigli u promociji tog tradicijskog obrta, ali i čitavog
grada i Hrvatske u svijetu. Primjerice, na CNN-u
je prije dvije godine emitiran prilog iz Osijeka u
trajanju od četiri minute o
obrtu Blažeković i izložbi
licitarskih jaslica u Rimu.
Prije toga se o Osijeku na
CNN-u govorilo samo još
u vrijeme rata. Ne trebam
naglašavati što u promotivnom smislu znače četiri
minute u programu CNNa. Mi smo time silno zadovoljni i takve stvari su nam
satisfakcija za sve što radimo”, kaže Ranogajec.
enterprise europe
info
Broj 76, 14. siječnja 2013.
CIP Intelligent Energy
Za pametno
upravljanje energijom
Europskim natječajem osigurano je 65 milijuna eura za projekte pametnog upravljanja
energijom. Na natječaju mogu sudjelovati i hrvatske tvrtke
Više od 80 milijuna
eura iz IPARD-a
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do
sada je isplatila 80,8 milijuna kuna
za 55 završenih IPARD projekata,
od toga 60 milijuna samo u ovoj
godini. IPARD je za poljoprivrednike
jedan od najznačajnijih i najpovoljnijih oblika financiranja koji nudi različite mogućnosti za unapređenje
poslovanja u sektoru poljoprivrede.
Korisnici IPARD programa, ovisno o
mjeri, mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke i
jedinice lokalne samouprave, ali i fizičke osobe koje se ne bave poljoprivredom. Agencija za plaćanja je nakon 15 provedenih natječaja za četiri
IPARD mjere do sada ugovorila 249
projekta s ukupnim iznosom ulaganja od gotovo milijardu kuna te iznosom ugovorene potpore od pola milijarde kuna. Od ukupnog iznosa
ugovorene potpore 75 posto je osigurano iz sredstava proračuna Europske unije, dok je 25 posto sredstava osigurano iz državnog proračuna.
Europska unija otvorila je javni natječaj CIP Intelligent Energy - Europe
vrijedan 65 milijuna eura. Na njega
se mogu do 8. svibnja prijaviti i projekti hrvatskih poduzetnika. Savez
za energetiku Zagreba, već tradicionalno, radi pružanja pomoći i u nadi
za što većim odzivom hrvatskih poduzetnika objavio je hrvatsku verziju teksta javnog natječaja koja je dostupna na portalu croenergo.eu.
Energo Media Servis će 18. siječnja održati i seminar Kako iskoristiti sredstva iz
programa CIP Intelligent Energy, a pojedinosti o sudjelovanju se mogu naći
na www.croenergo.eu/Seminar-Kakoiskoristiti-sredstva-iz-programa-CIP-INTELLIGENT-ENERGY-10495.aspx.
Ovim natječajem i sredstvima koji su na
raspolaganju želi se pridonijeti sigurnoj, održivoj i cjenovno kompetitivnoj
energiji za Europu kroz poticanje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja energetskih resursa, promicanje
novih i obnovljivih izvora energije, potporu energetskoj diverzifikaciji, promicanje energetske učinkovitosti i korištenja novih i obnovljivih izvora energije u
transportu.
Program je napravljen kako bi donio dodanu vrijednost europskoj energetskoj
strategiji Energy 2020, a u operativnom
smislu pokriva djelovanje u područjima
energetske učinkovitosti i racionalnog
korištenja energetskih resursa (SAVE),
novih i obnovljivih izvora energije (ALTENER) i energije u transportu (STEER)
kojim se potiče energetska učinkovitost i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u prometu.
Indikativni ukupni iznos na raspolaganju u okviru ovog natječaja je 65 milijuna
eura (SAVE - 15,6 milijuna eura, ALTENER
- 12,6 milijuna eura, STEER - 9,6 milijuna
eura i integrirane inicijative - 27,2 milijuna eura) za programe koji maksimalno
mogu trajati tri godine. Po pojedinom
programu osigurava se sufinanciranje u
iznosu od tri četvrtine ukupno prihvatljivih troškova. Prijedlozi programa mogu
se dostaviti isključivo u elektronskom
obliku, a obrazac za prijavu dostupan je
na http://ec.europa.eu/intelligentenergy.
Podnositelji zahtjeva mogu biti pravne
osobe, javne ili privatne, te osnovane na
području Europske unije, Hrvatske, Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Makedonije.
Važno je naglasiti kako se ne financiraju istraživanja, razvoj tehnologija i investicije u opremu kao ni izolirane, pojedinačne akcije na nacionalnoj ili lokalnoj
razini. Posebnost ovogodišnjeg natječaja je u tome da se više neće poticati projekti osvješćivanja javnosti već će se, između ostalog, krajnji potrošači poticati
na kupovinu zelenih usluga, proizvoda i
tehnologija.
enterprise europe
Raspisan natječaj
za izvorne hrvatske
proizvode
Piše >> Vesna Torbarina, voditeljica
Europske poduzetničke mreže
Umrežavanje poduzetnica
Dok u većini zemalja broj poduzetnica u velikoj mjeri zaostaje za brojem muškaraca uključenih u poduzetničke aktivnosti,
postoje zemlje u kojima je žensko poduzetništvo najdinamičniji segment sektora maloga
gospodarstva. Zanimljivo je da
je u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo polovina svih
američkih tvrtki u većinskom
vlasništvu žena, dok se u Kanadi između 1981. i 2001. godine broj poduzetnica povećao za
208 posto, u usporedbi s porastom broja muških poduzetnika
od 38 posto.
...
Iako je udio poduzetnica u ukupnom gospodarstvu Hrvatske 30
posto (23 posto tvrtke, sedam
posto obrti), riječ je o znatnom
napretku u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo samo osam
posto. S ovim prosjekom Hrvatska se trenutno nalazi na razini
prosjeka Europske unije.
...
Žensko je poduzetništvo doista opterećeno različitim preprekama, što onima koje muče
i njihove muške kolege (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir,
siva ekonomija...), što onim specifičnima, povezanim općenito s karakteristikama ženskoga poduzetništva (nedovoljna
podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena,
otežan pristup znanjima i vještinama...).
Važno je znati da su žene emotivno izdržljivije i otpornije na
frustracije kakve donosi suvremeno radno okružje. Posjeduju
veću samokontrolu, nisu brzoplete i iskazuju veću stabilnost
u stavovima. Žene vide problem
dublje i logičnije, s više analitike, te su u skladu s time njihove odluke sporije ali racionalnije i kvalitetnije. Nije naodmet
podsjetiti da poduzetnice kreću u manje financijske poduhvate, manje riskiraju, ali su radna
mjesta koja otvaraju trajnija i
stabilnija.
...
Poduzetnice posebno ističu potrebu jačeg umrežavanja žena
na svim razinama te međusobnu
razmjenu informacija i znanja.
Naglašavaju kako poduzetnički
pothvati žena zaslužuju potporu
državnih, regionalnih i lokalnih
vlasti, međunarodnih organizacija i projekata, te ih je potrebno
posebno izdvojiti, pomagati im i
mjeriti njihove učinke.
Hrvatska gospodarska komora
upravo je na završetku jednog
takvog projekta umrežavanja
poduzetnica. Radi se o EU projektu Europska mreža ambasadorica ženskog poduzetništva gdje
se omogućilo hrvatskim poduzetnicama umrežavanje s
poduzetnicama iz 22 europske zemlje. Osim umrežavanja
i mogućnosti suradnje, poduzetnice su u dvije godine trajanja projekta radile na podizanju samopouzdanja kada je
riječ o upuštanju u rizik poduzetničkih pothvata i otvaranja vlastitih tvrtki te podizanju
sposobnosti žena u stvaranju
vizije i kreiranju uspješnoga
poslovanja nizom radionica i
seminara.
[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/
hgk-radi-na-snaznom-umrezavanju-zena-poduzetnica/]
Zaklada Izvorno hrvatsko raspisala je natječaj za dodjelu sredstava za 2013. godinu. Fond Zaklade
na raspolaganju za ovu godinu ima
200.000 kuna koje će se podijeliti kako bi se potaknuo istraživački
rad i inovatorstvo u proizvodnji novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, te povećala proizvodnja i omogućilo otvaranje novih
radnih mjesta.
Prijave na natječaj mogu predati članice
Hrvatske gospodarske komore koje argumentirano obrazlože razloge za dodjelu sredstava. Sredstva se dodjeljuju
jednokratno, najviše do 70.000 kuna po
projektu.
Kriteriji na temelju kojih se provodi odabir kandidata za dodjelu sredstava su
konkretni učinci koji se primjenjuju u
proizvodnji ili se namjeravaju primijeniti,
kvantificirana racionalizacija u proizvodnji kod primjene inovativnih tehnologija, izvozni učinci, te povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta kao
rezultat projekta. Kandidati za dodjelu sredstava moraju dostaviti ispunjen
obrazac za prijavu na natječaj, opis projekta odnosno prijedlog realizacije projekta i procjenu potrebnih sredstava koji
opravdava zahtjev za dodjelu sredstava,
te kopiju izvatka iz sudskog registra.
Odluku o dodjeli sredstava donijet će
Zakladna uprava. Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati. Na
osnovi konačne odluke o dodjeli i iznosu sredstava s odabranim korisnikom
sredstava, predsjednik Zakladne uprave
zaključuje Ugovor o dodjeli sredstava
Zaklade u pisanom obliku. Ako korisnik
sredstava ne iskoristi sredstva u periodu od godine dana, morat će ih vratiti na račun Zaklade. Obavijest o dodjeli
sredstava bit će objavljena na internetskoj stranici HGK-a, a dobitnici će biti
proglašeni na svečanosti dodjele Zlatne kune.
Natječaj je objavljen na internetskoj
stranici HGK-a (http://www.hgk.hr), a
prijave za dodjelu sredstava dostavljaju
se do 25. siječnja na adresu:
Zaklada Izvorno hrvatsko
N/p Renata Patarčić, tajnica Zaklade
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
s naznakom “Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Izvorno hrvatsko za 2013.
godinu”.
Dodatne informacije mogu se dobiti na
telefone 01/ 4606 759 ili 01/ 4606 705.
Prvi regionalni
kontejnerski vlak
Prvi kontejnerski vlak na relaciji Rijeka-Beograd koji bi mogla sufinancirati i Europska unija u sklopu intenziviranja prijevoza željeznicom
stigao je u Beograd za manje od 24
sata od ukrcaja u Luci Rijeka.
Vlak je dio projekta Go rail – go green za
čija je sredstva aplicirala tvrtka AGIT iz
Zagreba, te ga u suradnji sa Željeznicama Republike Srbije pokrenula nastojeći većinu roba koju danas prevoze skupi
i ekološki znatno veći zagađivači - kamioni - preusmjeriti na jefiniju i po zaštitu
okoliša prihvatljiviju željeznicu.
Stručnjaci Prometnog fakulteta u Zagrebu procjenjuju kako je za transport
robe željeznicom potrebno dva do 2,7
puta manje energije nego za isti transport kamionima. To konkretno znači da
se za jednaku količinu robe (jedan brodski kontejner) na relaciji Rijeka-Beograd
kod prijevoza kamionom u atmosferu ispusti 38 tona ugljičnog dioksida, dok se
željezničkim prijevozom ispusti samo
11 tona. Na godišnjoj se razini tri četvrtine kontejnera iz Luke Rijeka transportira kamionima. Da je riječ o značajnom
projektu govori i uspostava stalne željezničke transportne linije na ovoj relaciji
dva puta tjedno. Znat će se točan dan i
sat otpreme i prispjeća vlaka, svi brodski
kontejneri bit će opremljeni GPS plombama, te će vlasnik robe u svakom trenutku znati točnu poziciju robe.
Europska unija planira sufinancirati značajan dio prijevoznih troškova kako bi za
vlasnike kontejnera transport željeznicom bio što jeftiniji, a onečišćenje čovjekovog okoliša što manje.
www.een.hr
14. siječnja 2013.
2 3
Inovatori
Znanje i
kreativnost za
prosperitet
Hrvatska u posljednjih četrdesetak godina osim Petrokemije nije osnovala niti jedan novi veliki industrijski kompleks. Inovatori su
ključni za stvaranje novih proizvoda za tržište i jačanje konkurentnosti i treba im pomoći da njihovi proizvodi dođu do tržišta
Gospodarska kriza i dalje traje, no
njeno prevladavanje nije moguće
zaduživanjem ili štednjom. Mnogi
stručnjaci govore kako je nužno uspostaviti nove gospodarske modele
koji će osigurati gospodarski rast.
Država ne može riješiti sve naše probleme, ali može i treba osigurati poticajno okruženje za rad inovatora i općenito kreativaca koji stvaraju novu dodanu
vrijednost, smatra predsjednik Hrvatske
gospodarske komore Nadan Vidošević.
“Nužni su sustavni poticaji za djelovanje talentiranih i inovativnih pojedinaca
čija eventualna pasivizacija ili nedovoljna iskorištenost ima kratkoročne i dugoročne negativne posljedice za gospodarski prosperitet. Pri tome valja naglasiti da
je rad inovatora svrsishodan, odnosno
društveno poželjan, samo kada se inovacije komercijaliziraju”, smatra Vidošević.
“Osim Petrokemije koja je pokrenuta prije 37 godina, u Hrvatskoj nije utemeljen
niti jedan novi i veliki industrijski kompleks. Upravo inovatori su ključni element za stvaranje novih proizvoda koje
moramo prije svega sami kupovati kao
domaće inovativne i kvalitetne proizvode, a to im je ujedno važna referenca za
proboj na strana tržišta. Uz pomoć domaćeg znanja i kreativnosti u relativno
kratkom vremenu možemo stvoriti prosperitetno društvo i snažne multinacionalne korporacije”, naglašava Vidošević.
Zajednica za inventivni rad Hrvatske
gospodarske komore osnovana je 1997.
godine i od tada aktivno predstavlja inovatore, poduzetnike i druge zainteresirane za razvoj inventivnog rada te komercijalizaciju inovacija. Zajednica djeluje u
okviru Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore kao neprofitna, dragovoljna organizacija, a broji 160 članica. Ona
ujedno pruža i stručnu pomoć pribavljanja sredstava u okviru Vladinih programa
poticanja malog gospodarstva te savjetodavnu pomoć vezanu uz financiranje
poduzetničkih inovacijskih projekata. U
prošloj godini je u suradnji s Hrvatskim
gospodarskim savezom organizirala
predstavljanje hrvatskih inovatora i inovacija u Njemačkoj putem elektronskog
časopisa KWD Cronnect, a na Gospodarsko-financijskom forumu za Mediteran (Milano Med Forum 2012) hrvatskim
inovatorima omogućeni su B2B susreti s
predstavnicima zemalja Mediterana.
U ovoj godini Centar za poduzetništvo,
inovacije i tehnološki razvoj izradit će
brošuru Budimo inovativni u kojoj će se
predstaviti 50 najboljih, komercijaliziranih hrvatskih inovacija, najavila je diektorica centra Tajana Kesić Šapić.
Zajednica za inventivni rad
Hrvatske gospodarske komore
osnovana je 1997. godine i
od tada aktivno predstavlja
inovatore, poduzetnike i
druge zainteresirane za
razvoj inventivnog rada te
komercijalizaciju inovacija
“Pružit će se stručna pomoć u pribavljanju sredstava u okviru Vladinih programa poticanja malog gospodarstva te
savjetodavna pomoć u vezi s financiranjem poduzetničkih inovacijskih projekata, a osigurat će se i supokroviteljstvo
na Međunarodnom salonu industrijskog vlasništva Arhimed u Moskvi, sajmu inovacija Palexpo u Ženevi, sajmu
inovatora Inpex u Pittsburghu, Međunarodnom sajmu ideja, inovacija i no-
vih proizvoda iENA u Nimbergu, Britanskom sajmu inovacija BIS u Londonu,
Sajmu inovacija Arca u Zagrebu, Izložbi 37. hrvatskog sajma inovacija Inova,
te Innova Fair Eureka u Bruxellesu”, najavila je Tajana Kesić Šapić.
Pokrenut će se i novi projekti pod nazivom Inovativne misije. U suradnji sa Vijećem Zajednice za inventivni rad, a na
osnovi prijedloga inovatora odabrano
je pet tržišta (Engleska, Rusija, Belgija,
Katar, Turska) na kojima će se dodatno
predstaviti hrvatski inovatori. Specifičnost ove manifestacije unaprijed su
dogovoreni B2B sastanci za inovatore.
U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i
Poslovno-inovacijskim centrom BICRO,
Zajednica za inventivni rad nastavit će
organizirati sastanke Poslovno-znanstvenog kluba koji imaju svrhu unaprijediti poslovnu suradnju akademske zajednice i poduzetništva, a sadržaj
sastanaka obuhvaćat će predstavljanje
uspješnih tržišnih projekata temeljenih
na suradnji znanstvenika i gospodarstvenika. Organizirat će se međunarodne konferencije o inovacijama u okviru
sajma inovacija Inova koja će se održati u listopadu 2013. u Zagrebu. (K.S.)
enterprise europe
Društveno odgovorno poslovanje
Dodana vrijednost
Mnoga hrvatska poduzeća odavno imaju elemente brige za lokalnu zajednicu uključenu u vlastito poslovanje. Tranzicija
budućnosti mora misliti i na to što čini za zajednicu
Hrvatske tvrtke su relativno davno
počele prakticirati brojne sastavnice društveno odgovornog poslovanja
(DOP), još u vrijeme kada smo živjeli
u Jugoslaviji. Mnoga od tadašnjih poduzeća bila su uspješno integrirana u
lokalnu zajednicu. No tranzicijski procesi koji su posljedica uspostavljanja
novog političkog i ekonomskog društva te veća konkurencija smanjili su
mogućnosti tvrtkama u brizi za lokalnu zajednicu. No posljednjih godina
interes za društveno odgovorno poslovanje raste.
Upravo te procese primijetila je i Hrvatska gospodarska komora i počela stimulirati te procese, ističe njen predsjednik Na-
dan Vidošević. “Kodeks etike u poslovanju
formuliran je 2005. godine, a danas mu je
pristupilo više od 700 tvrtki. Društveno
odgovorno poslovanje je svojevrsna poslovna filozofija i specifičan način djelovanja koji omogućuje novu percepciju uloge kapitala u društvu. Ipak, naše društvo
se raslojava, pri čemu dolazi od slabljenja
kohezijskih sila, a može se uočiti da čak i
unutar EU-a dolazi do zatvaranja pojedinih društvenih grupacija. Međutim i dalje treba afirmirati poslovanje kojem nije
isključivi cilj zgrtanje kapitala, a ta praksa koja afirmira brojne ciljeve korporativne politike najraširenija je u Skandinaviji i
tu praksu moraju slijediti ostali dijelovi Europe uključujući Hrvatsku”, naglašava Vidošević. Upravo tom temom bavio se se-
minar Društveno odgovorno poslovanje u
funkciji održivog razvoja gospodarstva koji je
organizirala Komora i Ministarstvo gospodarstva u suradnji s veleposlanstvima nordijskih zemalja - Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske, Kraljevine Danske i Republike
Finske.
Bo Eric Weber, veleposlanik Kraljevine Danske, ističe kako sve ubrzanija globalizacija
dodatno pojačava važnost DOP-a. “Za pojam društveno odgovorno poslovanje prvi
put sam čuo 1971. godine pri susretu sa
švedskim poslovnim ljudima. Praksa društveno odgovornog poslovanja mora postati sastavni dio poslovodnog modela svih
tvrtki, pri čemu maksimizacija dobiti i dalje
ostaje primarni cilj. Upravo društveno od-
Nagrada za najodgovornije
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za
održivi razvoj raspisali su natječaj za nagradu Indeksa DOPa, što je ujedno i preduvjet za prijavu za Europsku nagradu
za odgovorno poslovanje, koja se zaključuje 15. siječnja.
Osnovni kriterij za sudjelovanje u Indeksu DOP-a je poslovna
uspješnost u godini za koju se ispunjava upitnik, odnosno u 2011.
godini. Na natječaj su pozvana poduzeća s najboljim poslovnim
rezultatima u 2011., no u Indeksu mogu sudjelovati svi oni koji
su spomenutu godinu završili s pozitivnom bilancom. Svi oni koji
ispune upitnik Indeks DOP-a, a imaju projekt koji odgovara kriterijima, mogu se prijaviti za Europsku nagradu. Natječaj za Eu-
ropsku nagradu za DOP provodi se do 28. veljače, a fokus ove
nagrade stavljen je na uspješna partnerstva između poduzeća i
barem jednog ne-poslovnog dionika, što predstavlja inovativan
koncept na tržištu budući da se dosad većina nagrada za DOP fokusirala na nagrađivanje samostalne prakse poduzeća.
Sudjelovanjem u Indeksu DOP-a poduzeća dobivaju objektivnu
procjenu dobrovoljnih praksi i usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća, a svaki sudionik dobiva i individualne rezultate temeljem kriterija društveno odgovornog poslovanja, javno
predstavljanje agregiranih rezultata i mogućnost osvajanja nagrade za uložene napore i postignute rezultate.
govorno poslovanje skup je etičkih i moralnih načela koja nisu nužno regulirana zako-
Postkrizni EU
Ključ
jeuuobnovi
obnovipoduzetničkih
poduzetničk
Ključ je
Lada Stipić-Niseteo
Više tvrtki, više posla, “poduzetnici su
junaci našeg vremena, a poduzetništvo
je najmoćniji poticaj gospodarskog rasta”. Timm je riječima povjerenik za industriju i poduzetništvo EK-a Antonio
Tajani popratio predstavljanje Akcijskog plana za bolje korištenje potencijala poduzetništva. Plan pokriva razdoblje do kraja desetljeća, predstavljen je
na početku godine u kojoj će se, očekuje
se, EU konačno iskoprcati iz recesije, makar
u prosjeku. Plan će pomirivati uzdrmane
Grčku, Španjolsku, oživjela gospodarstva
poput Irske ili Njemačku, a predstavljen
je isti dan kad i Eurostatov izvještaj po kojem je nezaposlenost dostigla vrhunac
sa 26 milijuna ljudi bez posla, ili dva milijuna više nego godinu dana ranije. Kako
bi se ekonomija EU-a vratila na viši rast i,
što je u ovom trenutku bitnije, na višu razinu zaposlenosti, presudna je uloga malog i srednjeg poduzetništva koje bi trebalo svake godine stvoriti najmanje četiri
milijuna novih radnih mjesta. Ovo je deklaracija o potencijalima – stvarnost je drugačija: nepovoljna gospodarska klima snizila je postotak EU-ropljana zainteresiranih
za ulazak u poduzetničke vode; za tri im je
godine broj spao sa 45 na 37 posto.
Novac i tehnologija za oporavak
Kad je Plan objavljen, Europska investicijska banka objavila je kako ulijeva još 60 milijardi eura u sustav potpore ekonomskog
oporavka, ponovno s naglaskom na zapošljavanje. Irsko predsjedništvo EU-a u srce
svojih polugodišnjih aktivnosti postavilo je
povratak ljudi na posao što će izgleda ići
lakše već i u svjetlu činjenice da ni najglasniji lanjski katastrofičari ne misle da će se
eurozona raspasti.
Plan za poduzetništvo pokriva šest ključnih područja sugerirajući pristup financijama i potporu tvrtkama kako bi popravile tzv. demografiju biznisa po kojoj peti
rođendan doživi tek svaka druga tvrtka. U
igri su korištenje potencijala digitalne, ICT
ere, lakši prijenos vlasništva nad tvrtkama i omogućavanje da pošteni poduzetnici dobiju što je moguće prije bolju drugu priliku za nastavak aktivnosti. Budući da
na žene otpada svega trećina samozaposlenih u Europi, najavljena je snažnija kampanja njihovog privlačenja u poduzetničke
vode. Iza svega ovoga stoji činjenica: dvoje
od petoro Europljana bilo bi sretno postati vlastitim šefom - ako može! To je, u broj-
kama, potencijal od gotovo 21 milijun tvrtki male do srednje veličine.
Obnova poduzetničkog duha
U najtežoj ekonomskoj krizi u pola stoljeća
EU želi revitalizirati poduzetnički duh. Prvi
stup za akciju jest kvalitetn(ij)a edukacija
budućih poduzetnika - do petine učenika
koja za srednjoškolskog obrazovanja dobije znanja iz poduzetništva odlučit će se za
svoju tvrtku, stoga mladima valja osigurati dostatna znanja i vještine vezane uz kreativnost, timski rad, odgovornost, procjenu
rizika... plus model učenja praktičnim iskustvima. Europska komisija u obrazovanju
poduzetnika zagovara paneuropsku inicijativu, a među zanimljivim idejama je poziv članicama da se poduzetništvo do kraja
2015. godine ugradi u školske kurikulume.
Stvaranje bolje podloge za rad poduzeća
www.een.hr
14. siječnja 2013.
4 5
t za svakog poslodavca
je mnogim poduzećima smanjila prostor za društvenu odgovornost, no svaka tvrtka koja želi održivo poslovati u
novijih poslovnih modela, ističe Mirna
Maravić, savjetnica u Ministarstvu gospodarstva. “Jedan je od njih društveno odgovorno poslovanje koje se treba ugraditi u poslovne strategije i procese. Na taj
se način olakšava realizacija maksimalnih
vrijednosti odnosno koristi za sve dionike,
a ne samo za vlasnike tvrtki. Model DOPa stalno se razvija, pa je tako nedavno
formulirana nova politika društveno odgovornog poslovanja. Na taj se način poboljšava konkurentnost i olakšava upravljanje rizicima te se uspješnije smanjuju
troškovi, unapređuju se odnosi s kupcima
te djelotvornije upravlja ljudskim resursima”, ističe Mirna Maravić.
nom, ali svakako pomažu ugledu tvrtke u
društvu”, kaže Weber. Skori ulazak Hrvat-
ske u EU otvara brojne mogućnosti koje
možemo iskoristiti samo uz primjenu naj-
Global Compact je inicijativa koja afirmira
poštivanje ljudskih prava odnosno eliminaciju svih oblika diskriminacije, poštivanje različitosti, očuvanje okoliša, poticanje
razvoja zelene ekonomije i čistih tehnologija te uvođenje nulte stope tolerancije
prema korupciji, istaknula je Louisa Vinton,
stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj,
predstavljajući GRI smjernice i Global
Compact. “Globalni razvoj mora se odvijati na načelima održivog razvoja jer prirodni
resursi nisu neograničeni. Brojni menadžeri za sada još uvijek nisu svjesni da društveno odgovorno poslovanje, među ostalim, može pripomoći i u stvaranju profita.
U pogledu razvoja društveno odgovornog
poslovanja, ali i čistih tehnologija i ener-
getske učinkovitosti, Hrvatska je vodeća u
regiji”, ustvrdila je Louisa Vinton.
O vlastitim iskustvima u odgovornom poslovanju govorio je Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar-Instituta za elektrotehniku. “Institut sustavno gradi kvalitetne
odnose s kupcima, dobavljačima, vlasnicima i znanstvenom te lokalnom zajednicom. Stalno usavršavanje zaposlenika
svakodnevna je praksa, a svake godine zapošljavamo novih desetak visokoobrazovanih stručnjaka. Poštuju se međunarodni
standardi te se neprekidno nastoji osigurati
stabilnost poslovanja. Društveno odgovorno poslovanje jedna je od sastavnica stimulativnog okružja za inovacijske procese
i artikulaciju kvalitetnih organizacijskih odnosa, a DOP pozitivno djeluje i na reputaciju tvrtke, što je pretpostavka za angažman
kompetentnih zaposlenika”, ističe Car.
Darko Vidović iz tvrtke Nokia Siemens
Networks Zagreb dodaje kako su tri ključne sastavnice korporativne strategije profit, ljudi i proizvod, pri čemu je važno da je
tvrtka socijalno osjetljiva. “Dobavljači moraju biti certificirani te moraju poštivati načela društveno odgovornog poslovanja.
Za sva se radna mjesta mora voditi sustavna briga o zdravstvenim, radnim i sigurnosnim uvjetima, a svaka inovativna kompanija mora biti integrirana u društvo”,
zaključuje Vidović.
potencijala
hkih
potencijala
drugi je stup sustava a koji, između ostaloga, pretpostavlja kvalitetnije financiranje
programa otvaranja tvrtki, istraživanje novih poslovnih modela, mikrofinanciranje u
većem obujmu nego do sada ili intrigantnu ideju burze specijalizirane za trgovanje
dionicama malih i srednjih poduzeća. Na
raspolaganju su različite mjere koje bi pomogle tvrtkama preživjeti krizni peti rođendan – primjerenije tržišne prakse, porezne
olakšice, ekspertize, klasterizacija, poslovne
mreže ili bilo koji drugi vid interesnog povezivanja. U ovome će, kao i do sada, značajnu ulogu igrati provjerene korisne prakse i,
s njima, razmjena iskustava. Niša u ponudi mogućnosto su nedavno predstavljene opcije potpora unutar Europskog poljoprivrednog fonda ruralnog razvoja (EAFRD)
za pokretanje posla i razvijanje predložaka djelovanja poduzetnika u poljoprivredi.
Ako promjena vlasništva nad tvrtkom postane jednostavnija, čak i ako je učinjena
preko državnih granica veoma prisutnih u
prostoru zajedničkog tržišta EU-a, to bi značilo i spašavanje radnih mjesta. Jedna procjena tvrdi da se izgubi oko 600.000 radnih
mjesta u 150.000 tvrtki samo zbog barijera u praksama i zakonima. U ovoj godini bismo stoga mogli očekivati smislen prijedlog koncepta kako sve ovo izbjeći.
Bankroti - posljedica zakašnjelih
plaćanja
Posebna je priča ona o drugoj prilici. Vjerovali ili ne, unatoč svim zaštitama i zakonima,
96 posto bankrota temelji se na lancu zakašnjelih plaćanja (ili čak neplaćanja) i ostalih tzv. objektivnih okolnosti koje nemaju nikakve veze sa sposobnostima poduzetnika
i tvrtke u stečaju. Čitaju se kao “pošteni neu-
spjesi” bez podloge u bilo kakvoj vrsti muljaže. Stvari su toliko složene da u nekim članicama EU-a stečajni postupak traje do dvije
godine, a potrebno je još tri do devet (!) godina za obnavljanje aktivnosti. Istraživanja
su ukazala da su tvrtke s drugom prilikom
uspješnije i dugovječnije od novoosnovanih, rastu brže i privlače više novih radnika.
Stečaj ne smije predstavljati doživotnu kaznu već priliku za učenje i napredovanje,
upozorava EK. Članicama zajednice se sugerira da provedu zahtjev Vijeća za poduzetništvo (ili nešto što su već usvojile kao
zajedničku politiku EU-a!) iz svibnja 2011.
da se vrijeme podmirivanja računa bankro-
tirane tvrtke ograniči na tri godine, istovremeno nudeći pomoć obnavljanju aktivnosti. Plan EK-a za revitalizaciju poduzetništva
nudi inicijative kako privući više žena i koristiti potencijal starijih radnika i migranata ali i najmlađih, sada najteže pogođenih
nezaposlenošću, u nekim članicama i natpolovičnom većinom. Možda je prvi korak,
primijetili su u EK-u, priznati poduzetništvo
kao medij za stvaranje novih radnih mjesta
i, s tim, prosperiteta te taj stav prenijeti u državne uprave članica EU-a. Kažu da put od
5000 milja počinje prvim korakom. U ovom
slučaju, prvi bi korak pokrio glavninu distance. Ostatak su tehnikalije.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.
europa.eu.
Lviv, Ukraine. Andriy Storozhuk. lvivavtodor.tender@ukr.net; lvivavtodor.tender@
gmail.com. Rok za predaju prijava je 21. siječnja, a prijave se predaju na istu adresu.
Izgradnja autoceste
Republika Srbija raspisuje natječaj za
izvođača radova na izgradnji autoceste
europskog koridora X., koji sufinancira
Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj se odnosi na izgradnju koridora E
80, od Bele Palanke do izlaza Pirot zapad.
Izgradnja uključuje 22 kilometra ceste i
pet mostova, a posao mora biti obavljen
u 365 dana. Dokumentacija za ovaj natječaj može se dobiti na Koridori Srbije d.o.o.
Beograd, Procurement Department, Ulica Kralja Petra 21, 11000 Beograd, Serbia.
procurement@koridorisrbije.rs, www.koridorisrbije.rs. Rok za predaju prijava je 7.
veljače, a prijave se predaju na istu adresu.
Transformatori
Svenska Kraftnät, Sundbyberg, Švedska,
traži nabavu transformatora. Natječaj je
otvoren do 18. siječnja, a prijave se predaju na Svenska Kraftnät, Box 1200, For
the attention of: Hans Lundin, SE-174 24
Sundbyberg, Sweden, hans.lundin@svk.
se. Više podataka o nadmetanju i natječajnu dokumentaciju moguće je dobiti
na istoj adresi.
Modernizacija i obnova cesta
Europska banka za obnovu i razvitak sufinancira obnovu i modernizaciju cesta
u Lavovu u Ukrajini. Natječajem se traži izvođač radova na obnovi cesta i infrastrukture na tramvajskoj liniji 4 u Lavovu. Natječajnu dokumentaciju moguće je
dobiti od Lviv Communal Enterprise “Lvivavtodor”, Pasiky Halycky Street, 7, 79035
Izgradnja željezničke pruge
DB Netz AG, DB Station&Service GmbH
i DB Energie GmbH vertreten durch DB
ProjektBau GmbH, Leipzig, Njemačka, traži izvođača radova na izgradnji željezničke
pruge. Natječaj je otvoren do 18. siječnja,
a prijave na njemačkom jeziku predaju se na DB Netz AG, DB Station&Service
GmbH und DB Energie GmbH vertreten durch DB ProjektBau GmbH, Großer
Brockhaus 5, Contact point(s): Deutsche
Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Südost, TEI-SO-B, Salomonstraße 21,
For the attention of: Hoffmeister, Almuth,
04103 Leipzig, Germany, almuth.hoffme-
ister@deutschebahn.com. Više podataka
o nadmetanju na istoj adresi.
Najam zrakoplova
Geological Survey of Norway, Trondheim, Norveška traži najam zrakoplova. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave
na danskom, engleskom, norveškom ili
švedskom predaju se na Geological Survey of Norway (NGU), P.O. Box 6315 Sluppen, Contact point(s): Geomapping, For
the attention of: Continental shelf geophysics, 7491 Trondheim, Norway,
ngu@ngu.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2152.
Kamioni
Hispanagua, S.A.U, Madrid, Španjolska,
traži nabavu kamiona. Natječaj je otvoren
do 22. veljače, a prijave na španjolskom
jeziku predaju se na Hispanagua, S.A.U,
Sor Ángela de la Cruz, 6 4ª pta., For the
attention of: Jorge Ollero, 28020 Madrid,
Spain, E-mail: contratacion@hispanagua.
es. Više podataka o nadmetanju kao i natječajna dokumentacija mogu se dobiti
na istoj adresi.
Usluge bojenja
East Coast Main Line Company Limited,
York, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, traži nabavu usluge
bojenja zgrada. Natječaj je otvoren do 21.
siječnja, a prijave na engleskom jeziku se
predaju na: East Coast Main Line Company Limited, First Floor North, East Coast
House, 25 Skeldergate, For the attention of: Procurement, YO1 6DH York, United Kingdom, stationpainting@eastcoast.
co.uk. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Ključevi
Hispanagua, S.A.U, Madrid, Španjolska,
traži nabavu ključeva. Natječaj je otvoren
do 18. veljače, a prijave na španjolskom
jeziku predaju se na Hispanagua, S.A.U,
Sor Ángela de la Cruz, 6 4ª pta., For the
attention of: Jorge Ollero Vázquez, 28020
Madrid, Spain, e-mail: contratacion@hispanagua.es. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
zvod je pogodan za događanja poput
festivala, beach partyja, hotelskih i odmarališnih aktivnosti...
Bicikli (20121121006)
Njemačka tvrtka specijalizirana za razvoj
i proizvodnju visokokvalitetnih bicikala i
sličnih proizvoda (teretnih bicikala, taxi
bicikala, rikši, tandem-bicikala…) traži partnere za distribuciju i podugovaranje. Tvrtke koje odgovaraju traženom
profilu su: prodavaonice i iznajmljivači
bicikala, regionalne turističke agencije i
uredi, PR agencije za mobilne i vanjske
evente i marketing, bolnice i rehabilitacijski centri, državne i ekološke organizacije.
Turizam (20121121033)
Armenska tvrtka aktivna u turističkom sektoru, traži trgovinske posrednike (agente, predstavnike) zainteresirane za izlazni turizam te za pomoć u
prodaji njenih turističkih ponuda. Tvrtka također traži partnere iz istog sektora za joint venture aktivnosti, koji bi
bili zainteresirani za ulaganje u proširenje usluga tvrtke, spajanje ili razmjenu udjela.
Čarape (20121121015)
Grčka tvrtka koja se bavi proizvodnjom
muških sportskih i casual čarapa traži distributere i partnere za recipročnu
proizvodnju. Također, tvrtka može pružiti usluge proizvodnje europskim ugovarateljima.
Alkoholna pića (20121120047)
Britanska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom alkoholnih pića, s jakim modernim brendom i inovativnim ledenim alkoholnim proizvodom, traži partnere za
distribuciju i maloprodaju, u svrhu istraživanja i iskorištavanja njenog potencijala za međunarodni rast i razvoj. Proi-
Žarulje i rasvjetna tijela
(20121115048)
Makedonska maloprodajna tvrtka koja
se bavi maloprodajom malih električnih
žarulja i ostalih rasvjetnih proizvoda za
kućanstva, traži partnere za joint venture aktivnosti s ciljem poboljšanja prodaje i poslovanja.
Tvrda drvena građa
(20121119010)
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju proizvoda tvrde drvene građe
u pilanama nudi kompletnu ili djelomičnu prodaju tvrtke.
Potražnja za novim
rješenjima za pakiranje
proizvoda (20121119030)
Škotska tvrtka specijalizirana za ribarstvo i veleprodaju morskih plodova i
smrznute ribe traži nova rješenja za pakiranje svojih proizvoda za izvoz. Novo
pakiranje moglo bi biti od polistirena,
no prihvatljiva su sva rješenja koja će
pridonijeti smanjenju troškova.
Industrijska oprema za
avijaciju i hidraulična oprema
za spašavanje (20121119039)
Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju industrijske opreme za avijaciju i hidraulične opreme za spašavanje traži trgovinske posrednike
(distributere).
Oprema za postrojenja
za obradu otpadnih voda
(20121114035)
Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme koja se koristi u postrojenjima za obradu voda i otpadnih voda traži distributere za svoje proizvode.
Potražnja za proizvođačima
odjeće za policiju i vojsku
(20121119041)
Češka tvrtka specijalizirana za razvoj,
proizvodnju i distribuciju proizvoda
za snage sigurnosti, vojsku i pojedince, traži proizvođače odjeće za policiju i vojsku, poput majica kratkih rukava,
kombinezona, donjeg rublja, hlača, kamuflažne odjeće, remena, cipela...
Potražnja za dobavljačima
rabljenih strojeva
(20121119046)
Španjolska tvrtka koja se bavi kupnjom,
popravkom i prodajom strojeva za punjenje bocatraži dobavljače rabljenih
strojeva.
Drvene palete i plastični
proizvodi (20121119054)
Rumunjska tvrtka koja se bavi proizvodnjom drvenih paleta i plastičnih proizvoda za kućanstva i vrtlarstvo traži distributere i nudi usluge podugovaranja.
www.een.hr
14. siječnja 2013.
6 7
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako bi
se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda
koji predstavljaju ozbiljan rizik za
zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi
podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex/rapex_archives_
en.cfm.
Automobil Porsche, modeli Cayenne i
Panamera, tipovi 970 i 92A, proizvedeni između 2010. i 2012. godine. Proizvod
predstavlja rizik za kupce jer neispravni
turbo punjač može smanjiti snagu vozila i izazvati curenje ulja te u pojedinim
slučajevima i požar na vozilu. (slike 1,2)
Radijator nepoznatog brenda, model
Milano, 900 W Reference Leroy Merlin:
66162285, barkod 3351840911788, pro-
1
2
6
7
izveden u travnju 2006. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer radijator može eksplodirati zbog razloga koji
nije sa sigurnošću poznat. Do sada su
prijavljena tri incidenta s ozljedama ljudi. (slika 3)
Bluetooth set, brend MyFoneKit, tip TAD437E8E, serijski broj RT1A724US/7. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer
ispravljač koji se nalazi u kitu nije kvalitetno izoliran pa postoji opasnost od
električnog udara. Proizvod nije u skladu
sa standardom EN 60950 ni Direktivom
o proizvodima niskog napona. (slika 4)
LED svjetiljka, brend Helitronic, model
4 x 2 W power LED, model 16951, bar-
3
4
8
9
5
10
kod 4 002940 169515. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer razmak
između dijelova pod naponom i izoliranog materijala nije dovoljan pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skladu sa standardom EN
60968 i Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 5)
Automobili Mercedes-Benz, modeli SL
350, SL 500, SL 63 AMG, SL 65 AMG, tip
231, proizvedeni između 4. ožujka 2011.
i 31. svibnja 2012. Proizvodi predstavljaju rizik za korisnike jer u slučaju frontalnog sudara rashladna tekućina iz hladnjaka može inicirati vatru na motoru
vozila. (slike 7,8)
Igračka riba, brend Animal, model
Fish, barkod 2018150033005. Proizvod je rizičan za korisnike jer sadrži male dijelove koje je lako odvojiti
od igračke, inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu sa standardom EN
71-1, Europskom sigurnosnom direktivom i Direktivom o igračkama. (slika 6)
Automobili Mercedes-Benz, modeli
E 220 CDI, E 250 CDI, E 350 CDI, E 200
CGI, E 250 CGI, E 300, E 350, E 350 4MATIC BlueEFFICIENCY, E 500, proizvedeni
između 2. travnja i 29. lipnja 2012. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
zrak u zračnom jastuku desnog prozora
može iscuriti brže od potrebnog i povećati rizik od ozljeda. (slike 9,10)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Na internetskoj stranici www.een.hr
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su
objavljene u bazi Enterprise Europe
Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u
europsku bazu. Ako vas zanima neka
od ponuda za suradnju, pošaljite
upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre
ponude za koju ste zainteresirani.
Sustav koji elektromehanički raspršuje tekućinu iz spremnika (Ref: 12
ES 252K 3Q9W) • Međunarodna tvrtka
sa sjedištem u Španjolskoj sa značajnim
znanjem i iskustvom s proizvodima za
kućanstvo traži rješenje spremno za tržište koje raspršuje aktivne sastojke bilo
kojeg agregatnog stanja kontroliranim
procesom iz spremnika u zrak na elektromehanički način.
Sustav koji omogućuje uzimanje/prikupljanje dovoljne količine energije
iz kućnog okoliša i aktivnosti za uspostavljanje elektromehaničkog rješenja za nisku potrošnju energije (Ref:
12 ES 252K 3QAK) • Međunarodno poduzeće sa sjedištem u Španjolskoj koje
se bavi proizvodima za kućanstvo traži rješenje spremno za tržište koje omo-
gućuje prikupljanje energije u cilju smanjenja potrošnje pri upotrebi električnih
uređaja. Poduzeće je zainteresirano za
transfer tehnologije, zajedničko ulaganje
ili drugi oblik komercijalnog ugovora za
razvoj i proizvodnju proizvoda za tržište
široke potrošnje za kućanstvo.
Tehnologija dvostrukih stijenki na
termos bocama (Ref: 12 IE 51S6 3QSG)
• Irski tim za dizajn i razvoj proizvoda
koji djeluje na području razvoja kućanskih aparata radi na specifičnom projektu koji zahtijeva ugrađivanje dvostrukog
vakuumskog spremnika u proizvod. Poduzeće traži proizvođača s tehnologijom
i znanjem o proizvodnji ovakve vrste
spremnika za asistiranje u komercijalizaciji njihovog koncepta. Oblik partnerstva
može biti u formi komercijalnog ugovora uz tehničku podršku.
Rješenje koje povećava otpornost na
vlagu kod materijala od nanovlakana
namijenjenih za proizvodnju odjeće
za vanjske sportove (Ref: 12 CZ 0744
3QM6) • Češko poduzeće koje od laboratorija do industrijskih razmjera razvija
i proizvodi opremu za proizvodnju nanovlakana traži partnera koji će omogućiti rješenje za povećavanje otpornosti
nanovlakana na vlagu. Poduzeće je zainteresirano za rješenje spremno za trži-
šte, kao i za akademsko rješenje (patentirano ili samo uzorak). Konačan proizvod
(vodootporni sloj od nanovlakana – NFL)
koristit će se kao membrana za odjeću za
vanjske sportove.
Nova tehnologija, proizvod ili oprema u području energije (Ref: 12 ES
26E9 3PB9) • Baskijsko poduzeće traži
partnera posvećenog svakom konkretnom području obnovljivih izvora energije, s novim i inovativnim tehnologijama, proizvodima ili opremom za daljnji
razvoj u interesu potpisivanja ugovora
o proizvodnji ili zajedničkog ulaganja s
ugovorom o proizvodnji. Partner, njegova tehnologija i proizvodi moraju imati
dokazanu povijest. Cilj projekta je osnovati novo poduzeće u Španjolskoj. Poduzeće traži start-up ili konsolidirano poduzeće za partnera.
Gorive ćelije bazirane na metanolu
(DMFC: direktna metanolska goriva ćelija) za pilot-izvedbu bezmrežne jedinice (Ref: 12 CZ 0744 3P8K) • Mali poduzetnik iz Češke koji radi s obnovljivim izvorima
energije traži partnera s iskustvom u području direktnih metanolskih gorivih ćelija.
Poduzeće razvija pilot-uređaj koji će moći
raditi kao bezmrežni izvor energije. Poduzeće je već testiralo sustav na postojećim
zgradama i trenutno traži proizvođača odgovarajuće tehnologije za istraživanje mogućih poboljšanja i strategije smanjenja
troškova u DMFC tehnologiji.
Tehnologija za miješanje tekstilnih
boja (Ref: 12 LV 58AD 3QSB) • Poduzeće
iz Latvije traži partnera koji može ponuditi
tehnologiju i znanje o miješanju tekstilnih
boja prema Pantone knjizi boja. Poduzeće je zainteresirano za tehničku suradnju i
komercijalni ugovor uz tehničku podršku.
Tehnologija za sušenje drveta (Ref: 12
LV 58AD 3OQ4) • Poduzeće iz Latvije koje
se bavi proizvodnjom drvenog ugljena u
potrazi je za inovativnom tehnologijom
sušenja drveta. Cilj je smanjiti vlažnost sirovog drveta kao sirovine za proizvodnju
drvenog ugljena. Ponuđena tehnologija
trebala bi biti isplativa i potpuno razvijena. Poduzeće traži komercijalni ugovor s
tehničkom podrškom.
enterprise europe
14. siječnja 2013.
8
Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu
Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su
Poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu.
Program omogućuje osobama bilo
koje dobi - učenicima, studentima,
nastavnicima, nenastavnom osoblju,
stručnjacima u strukovnom obrazovanju, kao i svim zaposlenim i nezaposlenim osobama koje žele usavršavati
svoja znanja i sposobnosti - sudjelovanje u poticajnim iskustvima učenja.
Program također potpomaže razvoj
sustava obrazovanja i osposobljavanja
u Europi kroz aktivnosti koje uključuju međunarodnu suradnju u vidu razmjena, studijskih posjeta te umrežavanja. Natječaj je otvoren za sudjelovanje
svim institucijama iz Republike Hrvatske, u suradnji s međunarodnim partnerima.
Za Hrvatsku je za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cje-
loživotno učenje u 2013. okvirno planirano oko 63,8 milijuna kuna.
Program se dijeli na četiri potprograma u okviru kojih se financiraju projekti
na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja: Comenius je namijenjen
vrtićima, osnovnim i srednjim školama,
Leonardo da Vinci institucijama koje se
bave strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, kao i gospodarskom
sektoru; Erasmus je namijenjen visokim
učilištima, a Grundtvig institucijama za
obrazovanje odraslih (u segmentu općeg obrazovanja odraslih). Tu je još i
Transverzalni program, koji nudi mogućnosti studijskih posjeta za donositelje odluka u obrazovanju.
Poziv na natječaj i pripadajuća dokumentacija dostupni su na mrežnim
stranicama Agencije za mobilnost i
programe EU-a: www.mobilnost.hr. U
tijeku je priprema nacionalnog Poziva
na natječaj (konačna objava ovisi o fi-
nalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne
dokumentacije, a informacije su dostupne na http://www.mobilnost.hr/
index.php?id=634.
Agencija će kao i svake godine organizirati seminare za potencijalne prijavitelje čiji je cilj pružanje stručne potpore
prilikom prijave na natječaj. Podrobnije
obavijesti o mjestu održavanja, dnevnom redu i načinu prijave na seminar
bit će dostupne naknadno na internetskim stranicama Agencije pod: http://
www.mobilnost.hr/index.php?id=415.
Planiraju se organizirati tzv. webinari
(interaktivne prezentacije putem interneta) kako bi se osiguralo odgovarajuće informiranje potencijalnih prijavitelja koji nisu u mogućnosti sudjelovati
na seminarima.
Više detalja o Programu za cjeloživotno
učenje možete saznati na mrežnoj stranici www.mobilnost.hr.
Otvoren natječaj za nagradu Greenovation2013
Program Saveza za energetiku Zagreba
za razvoj zelenoga gospodarstva odnosi
se na cjelovito poboljšanje performansi
gospodarstva Hrvatske kroz održivi razvoj što uključuje učinkovito i održivo
korištenje resursa, zaštitu okoliša i sprečavanje gubitka biološke raznolikosti,
razvoj novih i zelenih usluga, proizvoda,
tehnologija i metodologije proizvodnje
te druge koncepte koji čine štedno, zeleno i konkurentno gospodarstvo.
Teme natječaja su, kao i prošle godine,
obnovljivi izvori energije, energetska
učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, tehnologije reciklaže, zelena gradnja, zeleni turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda
i zelene uslužne djelatnosti. Generalna
tema natječaja za nagradu u 2013. godini je zelena gradnja.
Savez za energetiku Zagreba otvorio je drugi po redu javni natječaj za
dodjelu godišnje nagrade Greenovation 2013 čime se ističu i promiču
vodeći hrvatski poduzetnici i novinari koji djeluju u području zelenoga gospodarstva.
Nagrade će se dodijeliti u ukupno 10
kategorija, i to za najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva;
najbolji start-up hrvatskog zelenog
gospodarstva; najbolju uslugu hrvatskog zelenog gospodarstva; najbolji
proizvod hrvatskog zelenog gospodarstva; najbolju tehnologiju hrvatskog
zelenog gospodarstva; najbolju marketinšku kampanju hrvatskog zelenog
gospodarstva; najbolji web program
hrvatskog zelenog gospodarstva; najboljeg menadžera hrvatskog zelenog
gospodarstva; najboljeg novinara hrvatskog zelenog gospodarstva i najbolji tim hrvatskog zelenog gospodarstva.
Dobitnici nagrade Greenovation 2013
u prvih osam kategorija ostvaruju pravo na petogodišnje korištenje i isticanje
oznake “Green Mark - Sign of Exellence”,
oznake u vlasništvu Saveza za energetiku Zagreba te povoljnije uvjete sudjelovanja na prvom hrvatskom green lifestyle sajmu Greenvest: Home Edition
koji će se održati od 17. do 19. listopada
2013. godine u Arena centru u Zagrebu.
Tekst natječaja i obrazac za prijavu dostupni su na http://www.croenergo.eu/
Otvoren-natjecaj-za-nagradu-GREENOVATION-2013-10127.aspx.
Rok za prijavu je 31. ožujka 2013. godine.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
24. siječnja - B2B poslovni susreti u sklopu
7. veljače - Life science, poslovni susreti na području
Häuslbauermesse, Graz, Austrija. Teme susreta: solarna
biotehnologija, medicine i farmaceutike,
tehnologija, grijanje/hlađenje/ventilacija, biomasa, izolacija Edinburgh, Velika Britanija
24. siječnja - Matchmaking susret Europske unije i
Latinske Amerike i Kariba, Santiago, Čile
18. veljače - Sajam Ambiente, poslovni susreti na
području robe široke potrošnje, Frankfurt na
28. siječnja - Green ventures - brokerage o tehnologijama Majni, Njemačka
zaštite okoliša, Leipzig, Njemačka
5.-9. ožujka - CeBIT, 15 Future Match, Hannover,
4. veljače - EWEA 2013, poslovni susreti za poduzetnike i Njemačka
stručnjake s područja vjetroenergetike, Beč, Austrija
Za sve upite obratite se na neku od email adresa, ovisno o potprogramu interesa:
comenius@mobilnost.hr; erasmus@
mobilnost;
leonardo@mobilnost.hr;
grundtvig@mobilnost.hr; studijski.posjeti@mobilnost.hr.
Rok za prijavu je 11. rujna 2013. godine.
Brokerage o ekološkim
tehnologijama Green
Ventures
U okviru sajmova Terra Tec i EnerTec
29. i 30. siječnja u Leipzigu, u Njemačkoj, održat će se brokerage event
Green Ventures koji organiziraju Europska poduzetnička mreža, Sajam
Leipzig, industrijske i trgovinske komore Leipziga i Potsdama te AGIL
GmbH Leipzig. Green Ventures pruža
izlagačima, poslovnim posjetiteljima i
stručnjacima mogućnost prezentiranja
tehnologije, usluga, znanja i projekata,
kao i susreta s tvrtkama koje traže inovativne tehnologije, poslovne partnere ili suradnju u istraživanjima. Sajam je
namijenjen tvrtkama, istraživačkim institucijama i lokalnoj upravi, a fokusira
se na vodu i otpadne vode, recikliranje i
zbrinjavanje otpada, upravljanje zemljištem, obnovljivim materijalima, biološkim otpadom i energetikom, na mjerenja u industriji te analitiku u upravljanju
zaštitom okoliša. Više podataka o događanjima na http://www.leipzigermesse.de/LeMMon/enertec_web_eng.
nsf i http://www.leipziger-messe.de/
LeMMon/terratec_web_eng.nsf.
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 800 kg po hektaru ( više od 50%
aktualna proizvodnja ribe
Ribnjačarstvo Končanica
lanjski rast Uloline prodaje i proizvodnje
Ulola, Zagreb
Za siguran ulov
zdrave ribe
Prirodno
pomlađivanje
Ribljim stanarima ovog velikog uzgajališta uvedeno je i
centralno grijanje kako bi se mogli mrijestiti i pri nižim
temperaturama
Ulola kozmetika stvorena je od prirodnih sastojaka
mediteranskog podneblja poput maslinovog i palminog
ulja, meda, gline, pčelinjeg voska, mlijeka, maka, cimeta
d kada je početkom 2010. od Hrvatskog fonda za
privatizaciju kupila 51,2
posto dionica Ribnjačarstva Končanica, Vodoprivreda Daruvar u tu je tvrtku
uložila gotovo pet milijuna kuna. Riječ je o najstarijem hrvatskom ribnjačar-
svijetu je prije desetak godina počeo jačati trend uporabe prirodnih
materijala u kozmetičke
svrhe, pa se tako i u Hrvatskoj nametnula potreba za prirodnom kozmetikom. Prije 11 godina u
Zagrebu je osnovana tvrtka Ulola koja je u početku proizvodila prirodne
sapune. Prije dvije godine Ulola je promijenila
vlasničku strukturu, uvela mnoge novosti u tehnologiji, a lansirani su i novi
kozmetički
proizvodi.
Odgovarajući na sve veće
potrebe domaćeg tržišta,
nastala je Ulola kozmetika stvorena na temelju
tradicionalne recepture,
od prirodnih sastojaka
mediteranskog podneblja
poput maslinovog i palminog ulja, meda, gline,
pčelinjeg voska, mlijeka,
maka, lavande, ružmarina, naranče i cimeta.
“Za sada zapošljavamo četiri radnika, a uskoro
ćemo prema novom modelu zapošljavanja zaposliti
još jednog djelatnika. No,
važno je istaknuti kako se
prirodna kozmetika nikada
ne proizvodi na lager nego
prema narudžbi jer uvi-
O
U sanaciju
ribnjaka i gradnju
mrijestilišta uloženo
je pet milijuna kuna
stvu, nastalom na ranijim
šumskim terenima i livadama, ručnim kopanjem početkom 20. stoljeća. Nalazi
se uz rijeku Ilovu, na području Općine Končanica
u Bjelovarsko-bilogorskoj
županiji na ukupnoj površini od 1474 hektara, u dužini od 12 kilometara. Od
24 ribnjaka koji čine kompleks ribnjačarstva riba se
uzgaja u njih sedam, na površini od 520 hektara. Prilikom akvizicije većina ribnjaka bila je zapuštena i
izvan funkcije pa je Vodoprivreda uklonila mulj i bilje koji su prekrili dno, produbila ga na prosječno dva
metra te ojačala nasipe iz-
među ribnjaka dužine 60
kilometara. “Veliko iskustvo u održavanju vodenih tokova, kvalitetna mehanizacija i strojevi koje
smo ranije kupili za sanaciju ribnjaka u Garešnici
omogućilo nam je da radove u prvim fazama obavimo bez ikakvih problema
- brzo, efikasno i na vrijeme”, kaže direktor Ribnjačarstva Končanica Davor
Rohlik.
Ribolovci dobrodošli
Odmah je uslijedila i gradnja suvremenog mrijestilišta za šarane kako bi se
mogla proizvoditi kvalitetna riblja mlađ. Investicija vrijedna 500.000 kuna
završena je ugradnjom sustava centralnog grijanja
što pruža mogućnost mriještenja i pri nižim temperaturama. “Želimo proizvesti brend i vratiti ugled
i kvalitetu matičnog stada koje je Ribnjačarstvo
Končanica imala prije rata
na području cijele bivše
države. Lokacija ribnjaka je odlična, a voda čista.
Koristimo samo prirodnu hranu, ribu ne hranimo poletima”, ističe Rohlik dodavši kako je cilj
proizvodnju podići s tre-
nutnih 800 na 1400 kilograma po hektaru. Proizvodnja im je, dodaje, lani
porasla za pet posto, a ove
godine očekuju rast od čak
30 posto.
Uzgaja se šaran kao
dominanta vrsta te som,
smuđ, štuka, linjak, sivi
tolstolobik i nešto malo
bijelog tolstolobika koji
se koristi kao pročistač
vode. Trenutno je angažiran 41 stalni radnik, a u
narednih pet godina planiraju zaposliti još 20 ljudi.
Od ribnjaka koristi imaju i poljoprivrednici jer se
od njih otkupljuje hrana
za ribe - pšenica, kukuruz,
ječam i ostalo.
Ribnjačarstvo
gospodari i zajedničkim lovištem i uzgajalištem
divljači na ribnjačkim površinama, a istovremeno sa sanacijom uzgajališta krenulo se u uređenje
ribnjaka za sportski ribolov. “Želja nam je ribnjake približiti širem sloju
građana jer je riječ o velikom kompleksu bogatom
biljnim i životinjskim svijetom u kojem žive stotine vrste ptica. Sve to će
upotpuniti turističku ponudu daruvarskog kraja”,
kaže Rohlik. (G.G.)
U
jek mora biti svježa”, rekla je Andrea Maceljski,
direktorica razvoja tvrtke Ulola. Govoreći o poslovanju Ulole u 2012. godini, Andrea Maceljski je
istaknula kako je lani zabilježen porast proizvodnje i
prodaje za više od 50 posto. I ove godine očekuju
rast proizvodnje i prodaje,
a planira se lansiranje i nekoliko novih kozmetičkih
proizvoda. U Ulolinom
portfelju nalaze se isključivo prirodni kozmetički
proizvodi za njegu tijela,
i to nekoliko vrsti soli za
kupanje, sapuna, pilinga i
maslaca za tijelo te nova
Ulola facelift krema koja
“briše” bore i neravnine na
licu. Valja istaknuti da svaki Ulolin proizvod prolazi
nekoliko faza analize i testiranja u skladu s hrvatskim zakonodavstvom.
Uskoro i na Islandu
“Ponosni smo na to da je
Ulola kozmetika prepoznata i u drugim zemljama, primjerice Makedoniji te Bosni i Hercegovini,
a imamo potpisan ugovor
s jednom američkom tvrtkom, no nismo još počeli s isporukama naših proizvoda. Planiramo prvo
ići u zemlje regije jer već
pregovaramo sa Srbijom i
Slovenijom, a nakon toga
idemo u Italiju i Island”,
istaknula je Andrea Maceljski.
U Ulolinom
portfelju nalaze
se isključivo
prirodni kozmetički
proizvodi za njegu
tijela
Prema njezinim riječima, duga je lista problema s kojima se susreću u
poslovanju, no posebno je
izdvojila administraciju
te problem s promocijom
i plasiranjem proizvoda
jer je to, kako je kazala,
vrlo zahtjevno i traži velika ulaganja. Poseban izazov za Ulolu su financije
jer se tvrtka orijentirala na
dosta skupe kredite, a za
europske fondove do sada
nisu mogli konkurirati.
Rješenje problema Andrea Maceljski vidi u boljoj, bržoj i kraćoj administraciji kod dobivanja
potvrda i dozvola kao i
većem razumijevanju banaka za probleme vlasnika tvrtki. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Sarajevo domaćin
EYOWF 2017.
Generalna skupština Europskog olimpijskog komiteta na zasjedanju u
Rimu i službeno je potvrdila da su Sarajevo i
Istočno Sarajevo domaćini XIII. Europskog zimskog olimpijskog festivala 2017. godine.
Domaćini su obaviješteni
da će se na natjecanja prijaviti najmanje 1500 natjecatelja iz 49 europskih
zemalja sa 3500 pratitelja,
a očekuje se i dolazak velikog broja novinara i turista. Do tada, u vrijeme
akutnog nedostatka kapitala i ekonomske krize,
morat će se pronaći investitori ponajprije za obnovu devastiranih skakaonica i gotovo uništene bob i
sanjkaške staze.
Centralna banka BiH
dobila ocjenu 5A
U
postimplementacijskom monitoringu Centralna banka BiH dobila
je od EU-a najvišu ocjenu 5A za veoma uspješno
proveden projekt suradnje s ECB-Eurosistemom.
Godinu dana nakon završetka programa tehničke
suradnje CB-a BiH i Europske centralne banke,
EU ga je ocijenio kao svoj
najambiciozniji projekt
realiziran u BiH. Ključni
čimbenici uspjeha projek-
ta su precizno definirani
projektni ciljevi i modaliteti realiziranja, te visoka razina vlasništva CB-a
BiH nad svim fazama projekta.
Blokirana 59.124
računa
Krajem prošle godine po
podacima Centralne banke BiH bilo je blokirano
59.124 računa 36.223 poslovna subjekta u bankama
BiH, 583 više nego u studenom. Po izvješću 10 poslovnih banaka u srpskom
entitetu i 18 u Federaciji BiH, od ukupnog broja
blokiranih računa, 35.846
tvrtki imalo je blokiran
najmanje jedan račun.
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( više od 100 mil KM
( oko 1000
dug svake od dviju entitetskih željezničkih tvrtki
radnika viška u svakoj od njih
Bosanskohercegovačkoj željeznici crno se piše
Prvi i zadnji vlak
Prije 140 godina, 24. prosinca 1872. godine puštena je u promet prva željeznička pruga
normalnog kolosijeka u Bosni i Hercegovini od Dobrljina, granične postaje na Uni, do Banje
Luke, kao prva dionica planirane i nikad realizirane transbalkanske željeznice
Zdravko Latal
latal@privredni.hr
P
rvi vlak na prvoj pruzi u Bosni i Hercegovini od Banja Luke do
Dobrljina, tada granične postaje na Uni između
Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva, a danas između BiH i Hrvatske, začuo se prije 140 godina,
24. prosinca 1872. godine u vrijeme turske vladavine u Bosni. Bila je to
pruga normalnog kolosi-
U prometu je ostao,
ali je pitanje do
kada, jedino dnevni
brzi vlak SarajevoZagreb
jeka duga 101,6 kilometara, izgrađena kao dio planirane i nikad realizirane
transbalkanske željezničke magistrale koja je trebala povezati Carigrad s
Bečom. No to pripada povijesti. Sada je posljednji
brzi noćni vlak, onaj od
Sarajeva do Zagreba, prestao prometovati 9. prosinca, dakle 140 godina
kasnije, sa stupanjem na
snagu novog reda vožnje.
S tim datumom prestali su
prometovati i brzi vlakovi
od Sarajeva do Beograda
te do Budimpešte. U prometu je ostao, ali pitanje
je do kada, jedino dnevni brzi vlak Sarajevo-Zagreb preko Banje Luke i
Dobrljina. Čini se da se
željeznici, bar kad je riječ o putničkom prometovanju, crno piše. Ukinuto
je i nekoliko lokalnih vlakova, uključujući i jedini
lokalni vlak koji je vozio
Unskom prugom od Bi-
haća do Bosanskog Novog.
Talgo vlakove jede
hrđa
Još do prije devet godina
činilo se da će bosanskohercegovačke željeznice
krenuti u Europu brzinom
većom od 100 kilometara na sat. Željeznice Federacije BiH kupile su u
Španjolskoj devet garnitura superbrzih nagibnih
vlakova talgo i od tada ti
vlakovi stoje na sporednim kolosijecima i proždire ih hrđa. Gubici na željeznici su ogromni, svaka
od dviju entitetskih tvrtki “zaradila” je više od
100 milijuna konvertibilnih maraka duga i ima po
1000 radnika viška. Novim redom vožnje, nakon
ukidanja brzih i lokalnih
vlakova, taj broj će se i
povećati.
No ugodnije je vratiti
se u povijesti, prvom vlaku koji je, po nekim starim dokumentima, vozio
za tadašnje pojmove luđačkom brzinom od 20 kilometara na sat. Pruga je,
pak, imala dva početka,
ali ne i kraj, jer nije imala
vezu s austro-ugarskim ili
bilo kojim drugim željeznicama. Prvi vlak imao
je i tzv. VIP vagon koji se
zvao “Paša vagon” u kojem su ugledniji putnici
mogli dobiti kahvu, turski
čaj, rahatlokum, ili neki
drugi orijentalni specijalitet. Zanimljivo je da su
tračnice, lokomotive, vagoni kao i sve ostalo dopremljeni u vrijeme kada
nije postojala prometnica
u Bosni do Dobrljina. Prijevozna sredstva, oprema
i sve ostalo potrebno za
gradnju pruge tovarilo se
na splavove u Sisku i spuštalo Savom do ušća Une,
odakle su tegljeni, kao što
su to činili burlaci na Volgi, uzvodno do Dobrljina.
Nažalost, željezničari, znanstvena i kulturna
javnost BiH zaboravili su
obilježiti taj značajan datum.
Kao i danas, tako i
prije 140 godina Europa
je interesno bila podijeljena na Balkanu. U Austro-Ugarskoj su također
bila podijeljena mišljenja
kojim pravcem treba krenuti u ostvarivanje državnih interesa na istoku, jer
se na zapadu, nakon poraza od Pruske, nije ima-
lo što tražiti. Osmansko
Carstvo, koje je tada bilo
prezaduženo, izlaz iz ekonomske krize vidjelo je u
prometnom povezivanju
s Europom. Beč je gledao svoje, a Budimpešta
svoje interese. Austrijanci i Turci željeli su graditi željeznicu od Siska
preko Banje Luke, Travnika, Sarajeva i Sandžaka do Soluna i Istanbula.
Budimpešta se tome oštro
protivila obrazlažući da je
to preskupa investicija te
da bi pruga preko Srbije
išla povoljnijom i kraćom
trasom.
Strateški karakter
Bosne
Transbalkanska željeznička magistrala bila bi duga
2159 kilometara, a ona
preko Srbije 1696. Pruga preko Bosne imala je,
međutim, i strateški karakter - onemogućila bi
ujedinjenje Srbije i Crne
Gore. “Zahvaljujući” Srbiji s kojom se nije mogao
postići dogovor o tarifama, te posebice slobodi
transporta, ipak je odlučeno da se pruga gradi preko
Bosne. Izgrađeno je samo
161,6 od 2159 kilometara.
Posao osnivanja konzorcija, projektiranja i gradnje povjeren je pariškom
financijeru barunu Mauriceu de Hirschu, avanturistu s golemim političkim i
financijskim vezama koji
je u izgradnji orijentalnih
željeznica imao značajnu
ulogu. Nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine
i austro-ugarske okupacije Bosne, monarhija je
počela intenzivno graditi
uske pruge, upravo trasama koje je zacrtao Hirsch.
Okupacijske trupe počele su graditi pruge na liniji svog prodora u Bosnu,
dolinom rijeke Bosne. Prvih dana rujna 1878. godine započela je gradnja
uske pruge od Bosanskog
Broda do Sarajeva, a 10.
rujna u Derventi je osnovana direkcija bosanskohercegovačkih željeznica pod nazivom Direkcija
carskih i kraljevskih bosanskih željeznica. Direktor je bio austro-ugarski
major, inženjer Johan Tomašek, a osoblje Direkcije činilo je sedam austrougarskih oficira i vojnih
činovnika te 30 civilnih
činovnika također iz Austro-Ugarske.
15
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 530 mil € ( 2,7 mil €
uložio KBC u 10 godina
*vijesti
dobio KBC prodajom 22 posto udjela u NLB-u
SLOVENSKA BANKARSKA SENZACIJA
Prodaja za vrećicu kikirikija
S ulagačkog pohoda u Sloveniji belgijski bankari vraćaju se pokunjeni i nasamareni, dok NLB
dolazi na loš glas i u Belgiji, a preko sanacijskog čistilišta europske monetarne politike i u širem
prostoru Europske unije
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
U
Hrvatskoj
je
nezapaženo
prošla slovenska bankarska senzacija
koja se dogodila u blagdanskom krešendu između Božića i Nove godine. Belgijska banka
KBC završila je desetogodišnju Odiseju u Sloveniji prodajom 22 posto
Za 34 posto udjela
u NLB-u belgijska
banka platila je
2002. godine 435
milijuna eura
udjela u Novoj Ljubljanskoj banci takorekuć za
vrećicu kikirikija. Sve
ono što je KBC uložio i
kasnije dokapitalizirao,
potrošivši ukupno 530
milijuna eura, sada je u
Ljubljani ostavio za smiješnu svotu od 2,7 milijuna eura. Ulaznica u
NLB stajala je 166 eura
po dionici. Sada na izlasku ta dionica vrijedi tek
jedan euro.
Izigran KBC
S ulagačkog pohoda u
Sloveniji belgijski bankari vraćaju se pokunjeni i
nasamareni tako da štediše iz Hrvatske i BiH nisu
jedine žrtve problematične iskrenosti i sebične
pragme bankarskih politika u Sloveniji. NLB dolazi na loš glas i u Belgiji,
a preko sanacijskog čistilišta europske monetarne
politike i u širem prostoru Europske unije.
KBC je došao u Sloveniju 2002. godine. Za
34 posto udjela u NLB-u
belgijska banka platila je tada 435 milijuna
eura. Janez Drnovšek kao
predsjednik vlade i An-
ton Rop, tadašnji ministar financija, obećali su
ulagaču iz Belgije da će
najkasnije do 2006. godine steći većinski udjel u
najvećoj slovenskoj banci. Drnovšekovo obećanje
grubo je pogazio Janez
Janša. Raznim manevrima dao je znati belgijskim
ulagačima da se mogu rastati od svojih strateških
zamisli o većinskom vlasništvu.
Partnerstvo s figom u
džepu
Uvidjevši da je izigran,
KBC je stratešku investiciju prekrojio u portfeljsko ulaganje. Odbio je
sudjelovati u dokapitalizacijama, pa se njegov početni udjel od 34 posto na
kraju skvrčio na samo 22
posto. Odnosi u bankarskom braku bili su svakim
danom hladniji. Na kraju
balade KBC je povukao
sva jamstva s kredita ko-
jima se NLB držalo na infuzijama.
Partnerstvo s figom u
džepu zasolio je ovih dana
slovenski ministar financija Janez Šušteršič, rekavši da KBC plaća visoku cijenu za to što zajedno
sa slovenskom državom
“nije bolje upravljao
NLB-om”! Sudionik sa
22 posto udjela, žrtva pogaženog obećanja da će
postati većinskim vlasnikom, nije dobro upravljao bankom, te je slovenska država dogurala do 86
posto vlasništva. O tempora, o mores! Toliko o
iskrenosti i principijelnosti ljudi iz slovenske vlasti koji rado predbacuju
Hrvatskoj da se ne ponaša
principijelno i ne drži dogovora, odnosno da popušta samo kada osjeti nož
pod vratom. U toj maniri razmahao se Karl Erjavec, ministar vanjskih
poslova, zaprijetivši Hr-
vatskoj blokadom pristupnog ugovora ne povuče
li Vlada u Zagrebu ovlaštenja Zagrebačkoj i Privrednoj banci za podizanje tužbi protiv NLB-a.
Nedvojbeno je uspjeh
otpremiti partnera sa
samo 2,7 milijuna eura
džeparca iz Slovenije, ali
se njime nitko u deželi
ne hvali. Šuti vlada, šute
i mediji. Netko zbog srama, većina zbog – straha. Što ako dionica NLBa doista ne vrijedi mnogo
više od onoga što je država platila KBC-u? Janez Šušteršič požurio se
umiriti javnost izjavom da
euro po dionici “ne odražava stvarnu vrijednost
NLB-a te da je postignuta cijena rezultat pregovaračkog procesa i vremenske stiske u kojoj se našao
KBC”. Tko bi rekao da su
stručnjaci iz velike belgijske banke bili tako inferiorni pregovarači!
Skupa zaštita nacionalnog interesa
Mussomeli: Komplicirate život investitorima
Guverner središnje banke Marko Kranjec potvrdio je ovih dana da banke u stranom
vlasništvu odobravaju kredite uz niže kamate od onih koje prakticiraju banke u domaćem vlasništvu. Za kredit iznad milijun eura strane banke zaračunavaju čak 2,6
postotna boda niže kamate. Razloge za kamatnu diskrepanciju guverner nalazi u lošem kreditnom portfelju i u lošim plasmanima. Slovenske banke, naime, prinuđene
su dati na štednju četiri posto kamata, dok banke u euro području prosječno na štednju daju kamate od 2,6 posto. U Sloveniji je neusporedivo više nenaplativih kredita, stoga banke nadoknađuju ispad kamatnih prihoda višom kamatnom mjerom na
nove kredite.
Američki veleposlanik Joseph A. Mussomeli nije naročito omiljen u Sloveniji, ponajviše zbog izravnog odziva na
aktualne prilike i pojave. Ovih dana opet je iznenadio slovensku javnost neuvijenim odgovorom na pitanje – zašto u Sloveniji nema više stranih investicija. “U pitanju je
iskrenost sa slovenske strane. Nagovarate investitore,
a kada dođu, zakomplicirate im život”, rekao je veleposlanik Mussomeli, precizirajući da se u sve vrste odluka
upliće mnogo interesnih skupina.
Rebalansiranje
Tri dana prije isteka godine zastupnici slovenskog
Državnog zbora brzopoteznim rebalansom proračuna bili su prinuđeni
preusmjeriti 402 milijuna eura za dodatne intervencije u gospodarstvu.
Najveći iznos, 320 milijuna eura, namijenjen je
prevođenju CoCo kreditnih papira u dokapitalizaciju NLB-a, dok
je 25 milijuna došlo
na naplatu ministarstvu financija s naslova jamstvene sheme. Broj
poduzeća koja su dobila
kredite prema zakonu o
jamstvenoj shemi, dakle
uz blagoslov države, narastao je iznad svih očekivanja, a sada ih ne mogu
vraćati, pa je ceh za oživljavanje gospodarstva došao na naplatu poreznim
obveznicima.
Menadžeri se zaigrali
Sedam menadžera, ujedno i vlasnika tvrtke Kol-
pa iz Metlike - proizvođača opreme za kupaonice,
u Hrvatskoj se upustilo u
sad već propale nekretninske poslove. Nadajući
se zaradi, oni su prije krize pokrenuli gradnju stanova u Zagrebu, te za to
uzeli kredite vrijedne 34,5
milijuna eura. Za njih je
jamčila krovna tvrtka, a
ne vrate li ih do 2015. ili
pak zakasne s otplatom
rate, NLB će kao kreditor
postati vlasnik svega za
jedan euro.
NFD u dezinvestiranju
Prošli tjedan službeno je
počela prodaja prezaduženog NFD-a, slovenskog
društva za upravljanje.
Prije toga NFD prodao
je društvo za upravljanje
Aureus Invest u Hrvatskoj, navodno za nekoliko
stotina tisuća eura i to turskom investicijskom fondu NETA Yatirim Menkul
Degerler Anonim Sirket.
Istanbulski kupac dio je
grupe specijalizirane za
investicije u JI Europi, za
račun stranaka iz SAD-a.
16 STIL
*vijesti
Noć muzeja u
Hrvatskoj
Kulturno-turistička manifestacija Noć muzeja
održat će se 25. siječnja
u Hrvatskoj. Veliki broj
muzeja i galerija i ove će
godine svojim sudjelovanjem u Noći muzeja pridonijeti atraktivnosti te
manifestacije te popularizaciji muzeja u našoj zemlji. Muzeji i galerije bit
će otvoreni od 18 do jedan sat iza ponoći, a ulaz
će biti besplatan za
sve posjetitelje.
Kutjevačko Vincelovo
Kutjevačko Vincelovo je
tradicionalna pučka svetkovina u čast blagdana sv.
Vinka, zaštitnika vinogradara, kojom vinogradari kutjevačkog kraja kroz
stoljeća obilježavaju početak rezidbe vinove loze
u svojim vinogradima.
Manifestacija Kutjevačko Vincelovo održava se
na kutjevačkom vinskom
trgu - Trgu graševine, a
započinje paljenjem vatre
oko koje posjetitelji tradicionalno peku čuveni vincelovski ražanj.
Festa sv. Vlaha u
Dubrovniku
Već više od tisuću godina Dubrovčani slave
blagdan svoga zaštitnika sv. Vlaha, 2. veljače,
kada otvaraju vrata svoga grada. U čast sv. Vlaha
i Dana grada Dubrovnika toga se dana održavaju brojna kulturna, zabavna, glazbena i sportska
događanja. Manifestacija Festa sv. Vlaha uvrštena je 2009. godine u registar nematerijalne baštine
UNESCO-a.
Međunarodna izložba
vinskih pehara i
vrčeva
Likovni art dizajn centar
Ladica i likovni umjetnik
Hanibal Salvaro organizatori su međunarodne izložbe vinskih pehara i vrčeva
koja se održava u galeriji Sveti Ivan Zelina, od
19. siječnja do 2. veljače.
Cilj izložbe je poticanje
kreativnog oblikovanja te
umjetničko obogaćivanje
dobrih običaja.
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( i do 10.000 sudionika ( 187. put
okupi Riječki karneval
održava se Samoborski fašnik
Karnevali u Hrvatskoj
Počinje peto godišnje doba
Karnevalske manifestacije održavaju se diljem Hrvatske, a među najznačajnijima su karnevali u
Rijeci, Samoboru i Senju
i originalni fašnički meniji po popularnim cijenama. “Važnost Fašnika
za Samobor je višestruka,
od tradicijske i kulturne,
pa do turističke i gospodarske. Ipak, u doba recesije izazov je organizirati
Fašnik na kojem će se svi
dobro zabaviti”, rekao je
Krešo Beljak, samoborski gradonačelnik.
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
U
prošlosti su početkom svake
godine na području Rijeke i okolnih
mjesta tzv. ružne maske
urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla želeći
na taj način prikazati kako
se rastjeruje zima i priziva proljeće. Od tada do
današnjih dana Rijeka je
postala glavni karnevalski grad u Hrvatskoj, ali
i u regiji. U doba maškara gradska vrata zatvorena
su za svaku ozbiljnost, a
otvaraju se samo bezbrižnom veselju. Ove se godine Riječki karneval održava od 17. siječnja do 13.
veljače. No, osim u Rijeci
karnevalske manifestacije održavaju se i u drugim
gradovima diljem Hrvatske, a među najznačajnijima su karnevali u Samoboru i Senju. Najveća
turističko-zabavna manifestacija Grada Samobora
- Samoborski fašnik održava se 187. put od 1. do
12. veljače, a uz tradicionalni program na središnjem samoborskom trgu
Karnevali pomažu u
turističkoj promociji
Kako kažu u Turističkoj zajednici Rijeke, tamošnji međunarodni karneval kulturna je baština
s fašničkom princezom
Srakom, princem Fašnikom, Fiškalom i Sucem
posjetitelje očekuju raznovrsni programi.
Vraća se srednji vijek
U duhu tradicije Samoborskog fašnika brojni
umjetnici na satiričan način osvrnut će se na aktualnu društveno-političku
situaciju u gradu i državi,
a organizatori najavljuju kako će tema ove godine biti srednji vijek. Očekuje se dolazak oko 2500
djece iz škola i vrtića, 700
članova mjesnih odbora
te oko 500 sudionika karnevalskih skupina iz Hrvatske. Grad Samobor i
tamošnja turistička zajednica svake godine u organizaciju Fašnika ulažu
više od milijun kuna, pa
će tako biti i ove godine.
U organizaciju je uključeno i Udruženje obrtnika Samobora, a u okviru te manifestacije održat
će se i natjecanje najbolje uređenih ugostiteljskih
objekata. Pripremat će se
Prošle je godine
organizacija
Riječkog karnevala
iznosila oko 1,5
milijuna kuna
Hrvatske, ali i turistički
adut Rijeke. Svake godine ta manifestacija okuplja od 8000 do 10.000
sudionika te nekoliko desetaka tisuća posjetitelja.
Zbog toga, Riječki karneval nazivaju i “peto godišnje doba”. Do sada se nije
točno znalo koliki su troškovi organizacije karnevala, a riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ni
sada nije precizirao o kolikoj je svoti riječ, ali je
istaknuo kako Grad Rijeka ove godine za tu manifestaciju izdvaja 250.000
kuna, dok ostalo osigurava tamošnja turistička zajednica, Turistička zajednica Primorsko-goranske
županije, Primorsko-goranska županija, Ministarstvo turizma i sponzori. Usporedbe radi, prošle
je godine organizacija Riječkog karnevala iznosila
oko 1,5 milijuna kuna, od
čega su 50 posto sredstava
osigurali sponzori, a ostatak turistička zajednica iz
vlastitih prihoda.
Pod pokroviteljstvom
Grada Senja te u organizaciji tamošnje turističke
zajednice i karnevalskog
odbora, od 12. siječnja
do 10. veljače održava se
355. Senjski mesopust.
Tijekom sljedećih mjesec
dana u Senju će se vikendima održati devet karnevalskih zabava, od čega
pet za odrasle i četiri dječje redute.
NovA integrirana brend kampanja
Adriatic Luxury Hotels: sinonim za luksuz, sinonim
za Dubrovnik
Grupacija
Adriatic
Luxury Hotels, jedna
od vodećih hrvatskih
hotelskih
kompanija
koja upravlja luksuznim hotelima i vilama
u Dubrovniku, u 2013.
godinu ulazi s novom integriranom brend kampanjom. Najnovija kampanja, čiji je koncept
osmišljen unutar prodajno-marketinškog
ALH
tima, a realiziran uz pomoć agencije Marko Todorović Live View Photo Studio, inspirirana je
jedinstvenim
Dubrovnikom, koji čini vizualnu okosnicu svih materijala kampanje, a logičan
je nastavak redizajna vizualnog identiteta i nove
branding strukture predstavljene početkom 2012.
godine.
Cilj nove marketinške
kampanje je plasirati Dubrovnik kao luksuznu turističku destinaciju, a hotele
grupacije ALH kao njene
nositelje. Ključni elementi u realizaciji kampanje
bile su fotografije poznatih vizura Dubrovnika, i
to prvenstveno starogradske jezgre te jedinstvenih
lokacija hotela grupacije
ALH s pogledom na Du-
brovnik, poput vrtova Vile
Šeherezade ili plaže hotela Excelsiora. Tim je projektima grupacija ALH
zaokružila ciklus rebrandinga te krenula u daljnju
promociju na internacionalnim tržištima, sa snažnim fokusom na vrijednostima i snazi Dubrovnika
kao vodećeg turističkog
brenda i u luksuznom segmentu. (J.V.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 1,5 mil kn
utrošeno u razvoj PlayKontrola
PlayKontrol Hrvatska
Svaki takt
ima svoj dan,
ali i mjesto
Zadatak ovog web servisa nije obračun autorskih prava, nego isključivo
izvođenja glazbe u medijima. Sustav može retroaktivno pretražiti arhivu
izvještaj i statistike o izvođenju pjesama u željenom razdoblju
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
S
kladatelji, autori
pjesama, aranžeri,
glazbenici i ostali
koji djeluju na glazbenoj
sceni od nedavno mogu
prvi put u Hrvatskoj putem neovisnog web servisa PlayKontrol provjeriti kada je, gdje i u kojoj
mjeri izvođeno njihovo
djelo. Naime, kada se prijave za korištenje sustava,
korisnici mogu uploadati svoja djela čija će izvođenja PlayKontrol od tog
trenutka nadalje pratiti u
medijima. Također, sustav
može retroaktivno pretražiti arhivu te generirati izvještaj i statistike o izvođenju pjesama u željenom
razdoblju unatrag.
Servis je rezultat suradnje hrvatske tvrtke Informacija i švedske Arctre. Valja naglasiti
kako se ne radi o alatu čiji
je zadatak obračun autorskih prijava, već isključivo praćenje izvođenja
glazbe u medijima.
Daniel Mošmondor,
direktor Informacije i
voditelj projekta razvoja PlayKontrola, kaže
nam kako postoje udruge koje će autorima pjesama i glazbenicima rado
dati tražene informacije.
“Međutim one, na žalost,
neće biti toliko precizne
ni ažurne kao informacije koje korisnici dobivaju
s PlayKontrola”, ističe on
dodavši kako u Hrvatskoj
nema sličnih proizvoda.
“Postoje tvrtke koje snimaju i analiziraju medije,
ali koliko znam, ne u takvom obujmu. Poznata su
nam dva sustava od kojih
je jedan orijentiran globalno, a prati više od 2000
radijskih postaja. Drugi pak je lokalni, za Sjedinjene Američke Države,
Servis je rezultat
suradnje hrvatske
tvrtke Informacija i
švedske Arctre
a prati većinom televizijske postaje. Naš je pristup malo drukčiji, upravo zbog konkurencije”,
objašnjava.
Ideja o pokretanju
web servisa vjerojatno je
proizašla iz činjenice da
je njegov autor dugo slušao o tome kako je teško
prikupiti podatke o izvođenju glazbenog djela iz
elektronskih medija, čak i
kada je sudjelovao u automatskom prenošenju podataka do agencije koja ih
treba dalje obraditi. “Ako
to povežemo s time što
volim raditi ‘nemoguće’
projekte i nešto što je jedinstveno u globalnom
smislu, ovo je bio pravi
pogodak”, napominje on.
Sigurna plaća nauštrb
avanturizma
Sustav je s radom započeo
prije nekoliko tjedana te
se ne zna točan broj korisnika. “Jedino što za sada
mogu reći jest to da nam
korisnici svaki dan dolaze na web stranicu kako
bi pogledali izvještaje za
prethodni dan. To je vrlo
ohrabrujuće. I da, već sjedaju uplate od nekih korisnika, što pokazuje kako
smo ipak bili na pravom
putu i da je ova usluga potrebna hrvatskom glazbenom tržištu”, naglašava
Mošmondor.
Cijeli se servis sastoji od nekoliko podsustava kao što je onaj za snimanje i prihvat arhivnih
materijala. “Taj sustav napravljen je tako da može
pratiti ono što se emitira na gotovo neograničenom broju radijskih postaja”, naglašava. Zatim,
tzv. engine pronalazi glazbu u tim arhiviranim materijalima, a potom web
stranica poslužuje krajnje
korisnike. “Razvoj je tra-
jao najmanje tri godine,
uz troškove koji se penju i
do 1,5 milijun kuna”, kaže
Mošmondor.
Kako tvrtka Informacija zapošljava djelatnike diljem svijeta, putem
web burzi rada mogu se
naći stručnjaci za konkretna područja. “Tako je
kroz sam projekt Informacija provukla barem
desetak stručnjaka iz raznih područja, gdje je svaki odradio svoj dio posla i
na taj način pridonio cijelom projektu. Informacija je bila zadužena za dio
sustava koji prikuplja audio materijale iz medija te
engine za prepoznavanje
pjesama u arhivi. Švedska Arctra se pobrinula za
web sučelje cijelog servisa, odnosno da ono kroz
praktičan i ugodan izgled
bude dostupno krajnjim
korisnicima”, pojašnjava on.
Skok u marketing
Mošmondor
nastavlja
kako je iz njegove perspektive teško ocijeniti ICT sektor u Hrvatskoj
s obzirom na to da su djelatnici i dobavljači Informatike redom stranci.
“Možda je lakše reći zašto su nam dobavljači i
djelatnici izvana. Naime,
najvećeg dobavljača ko-
praćenje
te generirati
jeg trenutačno imamo nismo mogli, a ni probali,
naći ovdje jer nam za servis treba podatkovni centar velike propusnosti i sa
što manjom cijenom. Da
smo pokušali nabaviti to
u Hrvatskoj, cijena bi bila
nekoliko puta veća. Što
se djelatnika tiče, u Hrvatskoj ima hrpa izuzetno kvalitetnih stručnjaka.
Međutim, svi oni operiraju po nekim ozbiljnim
tvrtkama i nije im stalo do
avanturizma već do sigurne plaće. A to im, mi kao
startup, nismo mogli ponuditi”, napominje.
Od budućih poslovnih koraka ponajprije najavljuje proširenje ovoga servisa na cijelu regiju.
“Hrvatska je najveći izvoznik glazbe u regiji i siguran sam kako će glazbenici biti presretni da mogu
vidjeti cijeli svoj doseg
od Vardara pa do Triglava. U samom servisu planiramo napraviti mnogo
izvještaja, grafikona, usporedbi i tome slično, koji
će omogućiti korisnicima
još bolji uvid u podatke.
K tomu, mogući poslovni koraci su pronalaženje
novih tržišta i partnera za
otvaranje franšiza na tim
područjima te skok u sferu marketinga”, zaključuje Mošmondor.
*vijesti
OneAccess odabrao
Combis
Combis je postao partner francuskog OneAccessa, jednog od vodećih svjetskih proizvođača
korisničke mrežne opreme namijenjene telekomunikacijskim
tvrtkama, koji podržava više od
140 pružatelja usluga diljem svijeta. Juraj Markotić, direktor Combisovog
sektora IP komunikacija, ističe kako OneAccess veliku pažnju pridaje
istraživanju i razvoju novih proizvoda i usluga,
što je Combisu bio dodatan poticaj za ostvarivanje
partnerstva.
Zimska škola
informatike
U Srednjoj školi Krapina prošli tjedan održana
je 18. zimska škola informatike koja je okupila tristotinjak polaznika. Tijekom škole bilo je održano
15 radionica, tako da su
se sudionici mogli bolje upoznati primjerice s
osnovama računala, ali i
naprednim programskim
jezicima te programiranjem. Organizatori su, uz
Srednju školu Krapina,
bili Hrvatski savez informatičara i Krapinski informatički klub (KRIK).
Postupak protiv HT-a
AZTN je pokrenuo postupak utvrđivanja zlopo-
rabe vladajućeg položaja
Hrvatskog Telekoma radi
postojanja indicija o ograničavanju tržišta na štetu potrošača na maloprodajnom tržištu prijenosa
televizijskih programa uz
plaćanje naknade. Naime,
Arena sport kanali i premium sportski sadržaji,
kao što su izravni prijenosi nogometnih utakmica
UEFA Lige prvaka, UEFA
Europske lige i prve hrvatske nogometne lige, u
nas su dostupni samo putem MaxTV usluge, što
bi, po mišljenju Agencije, moglo dovesti do ograničavanja razvoja tržišnog
natjecanja i smanjenog izbora za potrošače.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Mirko Tatalović, Ivan Mišetić i Jasmin Bajić
MENADŽMENT ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE
Mate
Knjigom su prezentirani rezultati dvaju međusobno povezanih objekata istraživanja: menadžmenta i zrakoplovne
kompanije. Sadržajne cjeline obuhvaćaju i završavaju primjerima iz prakse. Na kraju svakog dijela izdvajaju se karakteristične i dominantne vještine, znanja i spoznaje koje
uspješan menadžer zrakoplovne kompanije mora svladati.
U knjizi je ponuđena vizija budućnosti menadžmenta zrakoplovne kompanije te mogući okviri strateškog razvoja
zrakoplovnog tržišta u Hrvatskoj.
William Paul Young
PREKRETNICA
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Savjetovanje o ambalažnoj
tehnologiji
GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.
hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz
područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj
industriji.
Nudi usluge savjetovanja
o ambalažnim materijalima, njihovoj optimalnoj primjeni, tehnologiji proizvodnje te suradnji
s najboljim i najkvalitetnijim proizvođačima
svih vrsta ambalaže u regiji. Kontakt: Goran Andrilović,
goran.andrilovic@gaconsulting.hr,
+385 48 221300, +385
99 2175139.
Izrada prototipova
Anthony Spencer je egoist, ponosan na svoj poslovni
uspjeh koji je postigao potpuno sam. No, zbog moždanog
krvarenja Tony je u komatoznom stanju. “Budi” se i nađe
u nadnaravnom svijetu koji odražava dimenzije njegova
života na Zemlji, od lijepoga i časnoga do pokvarenoga. Tu
ulazi u živopisne interakcije s drugima, za koje pretpostavlja da su projekcije njegove podsvijesti; svejedno slijedi njihove upute, nadajući se da bi ga mogle dovesti do istinitog,
iskrenog života i, možda, iskupljenja.
Protorapid,
Barcelona, Španjolska, www.
protorapid.com. Tvrtka
se bavi izradom prototipova za različite sektore
(autoindustrija, električna oprema, kozmetika,
farmaceutski
proizvodi...) te nudi svoje usluge. Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec.org.
Valter Hugo Mãe
stroj za pravljenje Španjolaca
Izrada prototipova
Naklada Ljevak
Vuković&Runjić
António je u staračkom domu uvjeren da starost ne može
biti ništa drugo doli ružna. Ne mora biti, tvrdi Valter Hugo
Mãe, starost je svakakva, kao i život sâm. I dalje se lome
koplja oko toga tko navija za Porto a tko za Benficu, tko
je ljevičar a tko desničar, tko je smješten u sobe s pogledom na park a tko u one s pogledom na groblje...i sve je to
podjednako važno. Zato rečenice počinju malim slovom –
kraj je jednako važan kao i početak, računa se svaki dah,
računa se sve do... točke.
Luko Paljetak, Natalija Vorobjova
Četveroručna sonata
V.B.Z.
Natalija Vorobjova i Luko Paljetak kroz devet poglavlja romana, od kojih svako ima žensku i mušku stranu, opisuju
odnos dvoje ljudi koji se posve slučajno upuštaju u ljubavni trokut, koristeći tjelesnu ljubav natopljenu strašću kao
jezik i način komunikacije. U Četveroručnoj sonati ljubavni
čin je i čin filozofije, čin mišljenja, stvaranja. Kako su se
isprepletali tijelima u “svili njenih plahti” u početnim poglavljima, tako su se tijekom romanesknog vremena jedan
muškarac i jedna žena isprepletali mislima.
Snježana Grković-Janović
Boje jednog vremena
Srednja Europa
Ovo memoarsko djelo odnosi se na autoričin život u Beogradu između 1958. i 1970. godine gdje je studirala i radila
kao socijalna radnica. Jugoslavija se u to vrijeme otvarala
prema Zapadu i Trećem svijetu. Napredak se najjasnije vidio na polju socijalne i kulturne politike te porasta životnog
standarda. Prošlo je poratno doba jednakosti u siromaštvu
te nastalo relativno blagostanje, došlo do porasta kupovne moći te više slobode kretanja unutar i izvan državnih
granica.
Proto Technology, Bukurešt, Rumunjska, www.
p r o t o t e c h n o l o g y. r o .
Proto Technology je rumunjska tvrtka specijalizirana za izradu prototipova i modela za
sljedeća područja: autoindustrija, željeznička
industrija, zrakoplovna industrija, električni aparati, kozmetika,
namještaj...
Kontakt:
Elena-Claudia
Gheorghe, contact@proto-
technology.ro, +40 31
7309385.
subasic@hrbi.hr, +385 1
6504269.
Inženjering i projektiranje
Komunikacijske tehnologije
Hen-Mar, Zagreb, www.
hen-mar.com.
Tvrtka
nudi usluge inženjeringa
i projektiranja te visokokvalitetne proizvode za
procesnu, farmaceutsku i
kemijsku industriju.
Kontakt: Mladen Hendija, mladen.hendija@henmar.hr, +385 1 3708116.
Ericsson Nikola Tesla,
Zagreb, www.ericsson.
hr. Tvrtka je sastavni
dio globalne korporacije Ericsson, kompanija okrenuta suvremenim
načinima
komuniciranja. Aktivnosti kompanije obuhvaćaju prodaju
i marketing, istraživanje
Tehnologija prerade
sekundarnih sirovina
Ekos, Bjelovar, www.
ekos-bjelovar.hr. Tvrtka nudi ulaganje u tehnologiju prerade sekundarnih
sirovina.
Kontakt: Romana Belovarac, ekos.d.o.o@bj.tcom.hr, +385 43 211879.
Vojna industrija i tehnologija
Brodarski institut, Zagreb, www.hrbi.hr. Tvrtka je institut primijenjenih tehničkih znanosti
i tehnologije u državnom vlasništvu. Znanstvena baza instituta je
najvažnija konkurentska prednost zahvaljujući kojoj su znanja iz
područja vojne industrije i tehnologije uspješno
primijenjena na području gospodarstva. Među
ukupno 180 radnika, institut zapošljava brojne
profesije koje omogućavaju rješavanje multidisciplinarnih projekata
koji u pravilu predstavljaju razvojne projekte visoke složenosti sa
značajnim udjelom inovativnih rješenja. Kontakt: Nina Subašić, nina.
i razvoj, dizajn cjelovitih komunikacijskih rješenja, usluge u području
višeuslužnih i mobilnih
mreža najnovijih generacija, uključujući mobilni internet te sistemsku integraciju složenih
sustava u svim segmentima poslovanja. Kontakt:
Josip Skorin, josip.skorin@ericsson.com, +385
1 3654134.
Sustavi za pročišćavanje
vode
Astracia, Split. Tvrtka instalira i prodaje napredne tehnološke sustave za pročišćavanje vode
za piće. Desalinizacijom
mora i drugih vodnih
izvora proizvode vodu za
piće. Kontakt: Inga Sindik,
iksindik@inet.hr,
+385 21 549275, +385
91 5600940.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Održavanje fontana
Tvrtka Parkovi iz Opatije
nabavlja usluge održavanja fontana. Rok dostave
ponuda je 5. veljače.
Održavanje meteoroloških
stanica
Autocesta Rijeka-Zagreb
nabavlja usluge godišnjeg
održavanja meteoroloških
stanica. Rok dostave ponuda je 31. siječnja.
Rashladni uređaji i oprema
za zamrzavanje
NP Plitvička jezera nabavlja rashladne uređaje
i opremu za zamrzavanje.
Rok dostave ponuda je 31.
siječnja.
Gume za vozila
Zračna luka Dubrovnik
nabavlja gume za vozila. Rok dostave ponuda je
22. siječnja.
Regija
Računala i oprema
Radiotelevizija Federacije BiH u Sarajevu nabavlja računala i opremu. Rok
dostave ponuda je 28. siječnja.
Vozila
Vojvodinašume u Petrovaradinu nabavlja vozi-
la (putnička, terenska, dostavna, osobna...). Rok
dostave ponuda je 6. veljače.
Pločice za obilježavanje
Šume Republike Srpske u
Sokolcu nabavljaju pločice za obilježavanje šumskih drvnih sorti. Rok dostave ponuda je 11. veljače.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Poslovni prostori u
Dalmaciji, hotel u Slavoniji
Poslovni prostori u Rijeci procijenjeni na 95,7
milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovno-proizvodni
kompleks u Rijeci, ljevaonu i stolariju, kuću, gospodarske zgrade i put u
Ulici Milutina Barača 19,
ukupne površine 18.733
četvorna metra. Dražba za
ovu nekretninu održat će
se 17. siječnja na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 31/V.,
u 11 sati. Prodaje se po
načelu
“viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.
Ne može se prodati ispod
jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine - 9.571.600 kuna
i potrebno ju je uplatiti na
račun Suda br. 23900011300002256, poziv na
broj 3431-12.
Poslovne zgrade i krug
pogona u Kaštel Sućurcu procijenjeni na 70,4
milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja
objekte - poslovne proizvodne zgrade i zemljište na kojem su objekti
izgrađeni, skladište, zgradu-blagovaonicu s garderobom, trafostanice, kompresorsku stanicu i drugo
te prostor za pripremu
proizvodnje kao i strojeve i opremu u njima. Javno otvaranje prispjelih
pismenih prijava i usmena javna dražba bit će 5.
veljače u 12 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu,
Sukoišanska 6, soba 22 podrumski dio. Prodaje
se po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Sve obavijesti kao i
dogovor za pregled stvari koje se prodaju mogu
se dobiti svakog radnog dana od 8 do 15 sati
u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem Ivom Jukićem na mobitel 091/2406
996. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10
posto od početne prodajne cijene i potrebno ju je
uplatiti najkasnije do 1.
veljače.
Industrijsko dvorište i
zgrade u Zagrebu procijenjene na 40,3 milijuna kuna. Nekretnina u
naravi predstavlja industrijsko dvorište i zgrade
u Gundulićevoj 33, ukupne površine 15.874 četvorna metra. Dražba će
se održati 22. ožujka u 9
sati na Općinskom sudu
u Ivanić-Gradu, Športska
2. Na javnoj dražbi kao
kupci mogu sudjelovati
samo osobe koje su prethodno uplatile osiguranje
koje iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Osiguranje se polaže na račun Općinskog
suda u Ivanić-Gradu broj
2390001-1300000656,
poziv na broj 05-19-134609. Osobe koje sudjeluju
u javnoj dražbi dužne su
prije početka ročišta Sudu
predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da su
uplatile osiguranje. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine
utvrđene vrijednosti.
Hotel u Slavonskom
Brodu procijenjen na
16,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel i dvorište na
Trgu pobjede bb, ukupne
površine 3.094 četvorna
metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 19.
veljače na Općinskom
sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba
2, u 11 sati. Nekretnina
se ne može prodati ispod
dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi
10 posto procijenjene vrijednosti.
Kuća u Poreču procijenjena na 4,9 milijuna
kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište u Višnjanskoj ulici
15, površine 554 četvorna
metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 25.
siječnja u 11 sati na Općinskom sudu u Poreču,
soba 7. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije
trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 22. siječnja od 13 do
13.30 sati, uz prethodni
dogovor sa sudskim ovršiteljem kojeg je potrebno kontaktirati dan ranije
od 8 do 9 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je
uplatiti na račun Suda broj
2390001-1300002432,
pozivom na broj 06-170511, te predočiti Sudu prije dražbe.
Kuća u Zagrebu procijenjena na 4,3 milijuna
kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuće broj
21 i 23, četiri zgrade, dvorište i oranicu u Odri, ukupne površine 812 četvornih metara. Dražba za ovu
nekretninu održat će se
24. siječnja u podne na
Općinskom građanskom
sudu u Zagrebu, Ulica
grada Vukovara 84, u sobi
308/III. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo
osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na
ž.r. HR17 2390 011 3000
0326 5, model HR05 poziv na broj 116-2167-09
kod HPB-a. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što
se pristupi dražbi. Nekretnine se mogu razgledati
dan prije ročišta u podne
uz sudskog ovršitelja. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine
utvrđene vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Maženje
poljoprivrednika
dr. Uroš Dujšin
E
uropska unija danas troši 40 posto
svog proračuna
na poljoprivredu, djelatnost koja stvara manje od
dva posto BDP-a i zapošljava manje od pet posto radne snage. Nijedna
druga skupina radnika ne
uživa takvo maženje: radnici u čeličanama i brodogradilištima masovno su
gubili svoja radna mjesta
kada su nekonkurentne industrije podvrgnute dijeti. Sada ih slijede radnici
u automobilskoj industriji; no seoske farmere očito treba sačuvati po svaku
cijenu.
Rogobatni lobiji
seljaka
Otkud takva velikodušnost? Eurokrati ukazuju
na to da je zajednička poljoprivredna politika jedina koja je potpuno europeizirana. Ona možda
i uzima velik dio u skromnom europskom proračunu i kao takva još je
uvijek malena u odnosu
na ukupne javne izdatke
za EU, tj. oko 0,4 posto.
Ipak europske vlade, a i
neke izvan EU-a kao Norveška i Švicarska, strahuju od svojih rogobatnih lobija seljaka. S druge
strane, poljoprivreda podsjeća na djedovinu predaka, seoske krajolike i
nacionalne identitete izražene putem hrane. I sam
je De Gaulle jednom zapitao: “Kako možete vladati
zemljom koja ima 246 vrsta sira?”
Ova je politika djelomično nastala i iz želje
za povećanjem proizvodnje hrane nakon Drugog
svjetskog rata. Stvaranje
zajedničkog tržišta značilo je da Njemačka može
slobodno prodavati industrijske proizvode izvan
granica, pa je Francuska
zaželjela na isti način prodati obilje svojih poljoprivrednih proizvoda. Ona je
bila i transfer sredstava iz
Njemačke u Francusku, tj.
skriveni oblik ratnih reparacija. Proizvođači su
bili povlašteni u odnosu
na potrošače zbog visokih
zajamčenih cijena poljoprivrednicima, uz pomoć
visokih carina. U 1980-ima
Europska je ekonomska
zajednica imala gomile
maslaca i jezera vina koje
je trebalo platiti, skladištiti i bacati na međunarodna tržišta. Velika Britanija je od te politike koja
je odnosila 80 posto europskog proračuna dobila
malo, što je potaklo Margaret Thatcher da si osigura trajni popust na neto
doprinos Zajednici.
Dosadašnja razina
proizvodnje
Tijekom godina ta se politika mijenjala i od garantiranja cijena prebacila težište na plaćanje
poljoprivrednicima da povremeno ne obrađuju dio
svojih zemljišta. Reformama se željelo potaknuti poljoprivrednike da se
ravnaju prema tržišnim
cijenama, a ne prema subvencijama. Novac je prebačen s “prvog stupa” na
onaj drugi – pa sada subvencije pravdaju podrškom javnoj koristi kao
što je očuvanje krajolika,
ekologija i smanjenje siromaštva kao i osiguranje
opskrbljenosti hranom i
njene kvalitete. Ipak mnogi su od tih segmenata lažni. Većina novca još uvijek ide u prvi stup, a prava
su na dosadašnjim razinama proizvodnje. Velik novac odlazi najvećim zemljoposjednicima
koji često primjenjuju intenzivne metode proizvodnje koje degradiraju
zemlju umjesto da se pomaže gorštacima koji proizvode kozji sir. K tome,
da bi zaštitili zapadnjačke
poljoprivrednike, subvencije za poljoprivrednike s
istoka smanjuju se tek postupno uz nisko određene
plafone. Jedan hektar ze-
Velik novac
odlazi najvećim
zemljoposjednicima
koji često
primjenjuju
intenzivne metode
proizvodnje
mljišta u Belgiji ili Nizozemskoj donosi tri ili četiri puta više podrške nego
jedan hektar na Baltiku.
Čak i tamo gdje su poljoprivrednici u teškoćama, teško je pravdati njihov drugačiji tretman u
odnosu na druge radnike
čiji je standard nizak ili
ugrožen. I njima bi se trebalo omogućiti da se prilagode, a ne da im se vječno pomaže. Uz to bi velik
dio pomoći poljoprivredi trebalo vratiti na nacionalnu razinu i kontrolu.
Ako vlade (i birači) žele
da krave s klepkama pasu
na cvjetnim livadama,
tada bi u svakom slučaju
trebali platiti za točno usmjerenu pomoć.
20 SVIJET FINANCIJA
( 35,3 mlrd kn
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva
( 293,4 mil kn
dug pravnih osoba izvan sektora gospodarstva
Financijska agencija
Blokirano 70.010 poslovnih
Zadnjega dana lanjskoga studenoga iznos nepodmirenog, a dospjelog duga dosegnuo je 43,71 milijardu kuna. Građani,
Z
bog
pristiglog,
a nepodmirenog
duga
zadnjega
dana lanjskoga studenoga, prema podacima Financijske agencije, bilo je
blokirano 70.010 poslovnih subjekata. Ukupan
iznos njihova duga bio
je 43,71 milijardu kuna,
što je za 830,08 milijuna
kuna ili 1,9 posto manje
nego prošlogodišnjeg listopada.
Kad je riječ o građanima, 30. studenoga 2012.
bilo je blokirano njih
246.142 koji su ukupno
dugovali 17,29 milijardi
kuna, što je šest posto više
u odnosu na listopad.
Broj zaprimljenih osnova za plaćanje od 1. siječnja 2011. do 30. studenoga 2012. godine je,
kažu u Fini, 2.459.319 osnova, od čega se njih 46
posto odnosi na poslovne subjekte, a 54 posto na
građane. U istom razdoblju
ukupno je izvršeno 35,3
milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 4,8 milijardi kuna po osnovama
koje se odnose na građane.
a iznos za 2,3 posto. Broj
nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj
blokadi, u mjesec dana
povećan je za 1,6 posto,
dok je iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjen za 9,6 posto.
Dugotrajno blokirani i
dalje dominiraju
Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, u studenome
su i dalje dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju
tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao
i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje,
u odnosu na listopad, nešto je smanjen - broj poslovnih subjekata za 3,5,
Čak 46.140
poslovnih subjekta
nema zaposlenih, a
duguju 55,5 posto
ukupnoga duga
U studenome su u blokadi do 60 dana bila 4364
poslovna subjekta, što je
za 69 više nego u listopadu, a iznos njihovih neizvršenih osnova manji je
za 121,9 milijuna kuna.
Više od tri četvrtine
poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a
iznos njihove blokade čini
81,8 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih
subjekata u dugotrajnoj
blokadi, više od godinu
dana, dominiraju oni koji
su blokirani pet i više godina - njih je 34,2 posto.
Promatramo li pojavu
insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje
obavljaju registriranu djelatnost, očito je da dominiraju pravne i fizičke
osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više
dana.
Gotovo dvije trećine
svih poslovnih subjekata
ili njih 46.140 odnosi se
na poslovne subjekte bez
zaposlenih. Iznos njihova
duga čini 55,5 posto iznosa ukupnih neizvršenih
osnova za plaćanje.
Od ukupno 70.010
blokiranih poslovnih subjekata, nešto manje od
polovine su pravne osobe,
s time da se na njih odnosi
81,3 posto iznosa ukupnih
nepodmirenih dugovanja.
Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih
osoba u trajanju od 31 do
60 dana, i to 455,3 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od
360 dana - 28,4 milijarde
kuna.
Od 34.926 blokiranih pravnih osoba, njih
33.479 ili 95,9 posto odnosi se na pravne osobe iz
sektora gospodarstva, dakle na trgovačka društva,
banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemne osniva-
če, investicijska društva,
kreditne unije te zajedničke financijske institucije.
Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se
35,3 milijarde ili 99,2 posto nepodmirenih dugovanja, dok na pravne osobe
koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava
i političke stranke) otpada 293,4 milijuna kuna ili
0,8 posto.
Veliki dio pravnih
osoba, 76,4 posto ili njih
20.254, koje su u dugotrajnoj blokadi, su bez zaposlenih. Njihov ukupan
dug iznosi 17,2 milijarde
kuna.
Duguju, a nemaju
zaposlenih
U odnosu na stanje prošlogodišnjeg
listopada,
HRVATSKA NARODNA BANKA
Ipak oporavak gospodarske aktivno
Pozitivan doprinos rastu BDP-a od 0,3 posto poglavito bi trebale dati investicije, ponajprije u javnom sektoru, te izvoz roba i usluga.
Z
a 2013. predviđa se postupan
oporavak gospodarske aktivnosti, ali realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda mogla
bi dosegnuti tek 0,3 posto. Pozitivan doprinos
rastu poglavito bi trebale dati investicije, ponajprije u javnom sektoru,
te izvoz roba i usluga. S
druge strane, osobna potrošnja i dalje će imati negativan učinak na BDP, s
obzirom na kretanja na tržištu rada, pad realnoga
raspoloživog dohotka i
očekivani nastavak, iako
usporeni, razduživanja
kućanstava. Državna će
se potrošnja također vjerojatno ponovno smanjiti. Glavni negativni rizik
ostvarenja gospodarskog
rasta povezan je s ambicioznim programom investicija javnih poduzeća,
ističe se, između ostaloga u, zadnjem Biltenu
Hrvatske narodne banke.
Kad je riječ o tržištu rada,
u središnjoj banci ni ove
godine ne očekuju pozitivna kretanja. U skladu
s time prosječna stopa anketne nezaposlenosti mogla bi se još povećavati
i u 2013. dosegnuti 15,2
posto. U uvjetima dalj-
njeg pada zaposlenosti
očekuje se također vrlo
blagi rast nominalnih i
pad realnih plaća.
Inflacija 3,2 posto
U 2013. se očekuje usporavanje prosječne inflacije
potrošačkih cijena na 3,2
posto u uvjetima slabljenja domaćih i uvoznih
inflatornih pritisaka. Administrativne odluke vezane uz usklađivanje s
propisima Europske unije (ukidanje nulte stope
PDV-a i povećanje trošarina na cigarete) utjecat
će na povećanje inflacije,
no manje nego u 2012.
Osim toga, u HNBu očekuju kako će se tijekom ove godine nastaviti s poboljšanjem salda
tekućeg računa platne
bilance, pri čemu bi se
njegova vrijednost mogla približiti nuli. Tome
će pogodovati rast izvoza robe i usluga koji će
biti snažniji od njihova uvoza, a pozitivan bi
trebao biti i učinak rasta
neto transfera iz proračuna EU-a. Inozemni bi
se dug, nakon stagnacije
u 2012., ove godine mogao nastaviti povećavati,
pod dominantnim utjecajem većeg zaduživanja
21
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
( 8,15 mlrd kn
Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. studenoga 2012. – prema ročnosti
nepodmireno dugovanje fizičkih osoba
subjekata
njih 246.142, ukupno su dugovali 17,29 milijardi kuna
broj insolventnih pravnih
osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 7,9 posto, a iznos njihova duga
za 3,2 posto. Prema stanju krajem pretprošle godine, broj pravnih osoba
u blokadi dužoj od 360
dana smanjen je za 7,2
posto, a iznos za jedan
posto.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana u studenome su bile blokirane
2263 pravne osobe, što
je za 0,5 posto više nego
potkraj listopada, ali 17,8
posto manje nego krajem
2011. Njihove neizvršene
osnove iznosile su 1,006
milijuna kuna što je i 25,7
posto manje nego krajem
prosinca 2011. i 12,3 posto manje nego krajem listopada 2012. Na fizičke osobe u blokadi duže
od jedne godine odnosi se
79,6 posto od ukupnoga
broja blokiranih fizičkih
osoba. Kao i kod pravnih,
najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje
nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do
60 dana, i to 47 milijuna kuna, a najveći iznos
fizičkih osoba u blokadi
neprekidna trajanja više
od 360 dana - 7,4 milijarde kuna.
Kod fizičkih osoba
koje su dugotrajno blokirane, njih 62,6 posto ili
17.479 su fizičke osobe
bez zaposlenih radnika,
dok je njihov ukupan dug
4,3 milijarde kuna.
Prema stanju krajem
listopada, kod fizičkih je
osoba, za razliku od pravnih, evidentiran blagi porast, kako broja fizičkih
osoba u dugotrajnoj blokadi, tako i iznosa prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje
više od 360 dana. Broj
fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana,
kao i iznos duga povećani
su za 1,2 posto.
Prema stanju krajem
2011. godine broj fizičkih
osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, manji je
za 14,5 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova
za 5,7 posto. Na dan 30.
studenoga 2012. zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana, bila
je blokirana 2101 fizička osoba, čiji je evidentirani prijavljeni dospjeli,
a nepodmiren dug iznosio 137,3 milijuna kuna,
što je za 19,1 milijun više
nego lanjskoga listopada.
(V.A.)
Iznosi u tisućama kuna
Iznos prijavljenih
neizvršenih
osnova za plaćanje
641.081
Broj blokiranih
poslovnih subjekata
Broj zaposlenih
do 30 dana
2.782
10.570
31 – 60 dana
1.582
3.583
502.255
61 – 180 dana
4.725
8.758
2.929.408
181 – 360 dana
6.511
6.162
3.894.114
više od 360 dana
54.410
30.787
35.741.441
UKUPNO
70.010
59.860
43.708.299
Trajanje blokade
Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. studenoga 2012.
Iznosi u tisućama kuna
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za
plaćanje
550.749
Broj blokiranih
pravnih osoba
Broj zaposlenih
1.426
8.670
837
2.871
455.277
61 – 180 dana
2.619
6.781
2.600.382
181 – 360 dana
3.545
4.010
3.566.748
više od 360 dana
26.499
15.428
28.381.145
UKUPNO
34.926
37.760
35.554.301
Trajanje blokade
do 30 dana
31 – 60 dana
Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. studenoga 2012.
Iznosi u tisućama kuna
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za
plaćanje
90.332
Broj blokiranih
fizičkih osoba
Broj zaposlenih
1.356
1.900
745
712
46.978
61 – 180 dana
2.106
1.977
329.026
181 – 360 dana
2.966
2.152
327.366
više od 360 dana
27.911
15.359
7.360.296
35.084
22.100
8.153.998
Trajanje blokade
do 30 dana
31 – 60 dana
UKUPNO
Izvor: Fina
sti
Glavni negativni rizik ostvarenja gospodarskog rasta povezan je s ambicioznim programom investicija javnih poduzeća
države na inozemnim tržištima.
Premija za rizik Hrvatske i troškovi financiranja banaka majki zamjetno su pogodniji od
pokazatelja s kraja drugog tromjesečja 2012.
To se povoljno odrazilo
na primarno tržište trezorskih zapisa Ministarstva financija, kao i na
zaduživanje poduzeća u
inozemstvu. No, izostao
je učinak takvih kretanja na domaće kamatne
stope, osobito kod dugoročnih kredita, što nepovoljno utječe na domaću
kreditnu aktivnost. Osim
toga, kod boljih je klijenata primjetljiva i supstitucija domaćeg financiranja inozemnim. Pad
ukupnih plasmana poduzećima dodatno se ubrzao što upućuje na trend
razduživanja tog sektora.
Takav je trend već prije bio vidljiv kod sektora stanovništva. S obzirom na visoku razinu
zaduženosti poduzeća i
stanovništva te slab poslovni i potrošački optimizam može se očekivati
nastavak trenda razduživanja. To je dodatni uteg
koji pogoršava perspektivu brzoga gospodarskog
oporavka. Spora reakcija banaka na poboljšanje
inozemnih uvjeta financiranja pokazuje da postoje ograničavajući činitelji i na strani ponude
kredita.
I dalje stabilan tečaj
kune
Monetarna politika i dalje će se temeljiti na podržavanju stabilnosti tečaja domaće valute prema
euru, a kunska likvidnost
bankovnog sustava bit će
visoka kao i do sada. Ako
se pojave pritisci na tečaj, HNB će biti spreman
reagirati deviznim inter-
vencijama ili drugim instrumentima monetarne
politike. U 2013. očekuje se tek blagi rast kreditnih agregata zbog nastav-
Povećanje
stope održivog
rasta zahtijeva
provođenje reformi
ka nepovoljnih kretanja
ponude i potražnje za kreditima, a i s obzirom na to
da recentna iskustva pokazuju da su dosezi ekspanzivnog
usmjerenja
monetarne politike u po-
ticanju kreditnog rasta
ograničeni.
Prema državnom proračunu za 2013. ukupan
manjak opće države mogao bi dosegnuti 5,8 posto projiciranog BDP-a.
Usklađivanje pojedinih
poreza s propisima EU-a
ugrađeno je u porezni sustav, stoga je dodatno povećano ukupno porezno
opterećenje.
Predviđeno je da povećanje rashoda bude veće od povećanja prihoda, pri čemu bi
se najviše povećali rashodi za investicije i sanaciju
bolnica. Uz takav manjak
javni dug opće države na-
stavit će se povećavati.
Iako se raspoloženje tržišta prema zemljama s tržištima u nastajanju pa
tako i Hrvatskoj posljednjih nekoliko mjeseci popravilo, takva proračunska kretanja mogu dovesti
do pogoršanja kreditnog
rejtinga kao i ponovnog
povećanja premije za rizik.
Povećanje stope održivog rasta zahtijeva provođenje reformi kojima
bi se povećao proizvodni
i izvozni potencijal gospodarstva te značajno poboljšala poslovna klima.
(V.A.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Intenzivno trgovanje uz visoku likvidnost
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
prvoj dekadi siječnja novčano
tržište je vrlo
dinamično. U organiziranom trgovanju na Tržištu
novca Zagreb sudionici
ovih dana znatno intenzivnije trguju te je struktura pozajmica zanimljiva, a
opseg trgovanja znatno je
rastao u usporedbi s razdobljem ranije. Kako je
u srijedu započelo novo
razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, potražnja
za kratkoročnim pozajmicama je porasla. Iako
je uobičajeno da povećanje potražnje za novcem
potiče rast kamatnih sto-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
7.1.’13. - 11.1.’13.
31.12.’12. - 4.1.’13.
u%
800
3
600
2
400
1
200
0
7.1.2013.
8.1.2013.
9.1.2013.
pa, zbog izuzetno visoke likvidnosti sustava kamatna stopa je otporna na
rast potražnje. Unatoč činjenici što je novo razdoblje održavanja na samom
početku, značajni iznosi
dnevnih viškova likvidnosti deponiraju se u središ-
10.1.2013.
0
11.1.2013.
nju banku kao prekonoćni
depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa
proteklog je tjedna iznosila 0,9 posto, a prekonoćna
0,59 posto.
Prošlog je tjedna održana aukcija trezorskih
ponedjeljak
utorak
zapisa Ministarstva financija. Umjesto planiranih
200 upisano je 408 milijuna kuna i to s rokom dospijeća od 182 i 364 dana.
Iako je upisan dvostruko
veći iznos od planiranog
primjetan je nešto manji
interes sudionika za upis
srijeda
četvrtak
petak
trezorskih zapisa. Prinosi
na kunske trezorske zapise ostali su nepromijenjeni. Kod trezorskih zapisa
u eurima prihvaćene su
sve pristigle ponude te je
upisano 32 milijuna eura
s rokovima dospijeća od
91 dan i 364 dana. Slje-
deću aukciju Ministarstvo financija objavit će
naknadno.
Iako je novčano tržište dinamičnije, u novoj
godini za sada nema značajnih promjena u odnosu ponude i potražnje, te
visini kamatne stope na
novčanom tržištu. Visoka
likvidnost sustava dominira i u ovom razdoblju
uz kamatne stope koje se
već dulje vrijeme zadržavaju na minimalnim razinama. Takva kretanja
na novčanom tržištu mogla bi snažnije potaknuti
i ostale segmente financijskog tržišta, osobito tržište kapitala koje ovih
dana pokazuje postupan
rast.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Franak i dolar u padu
Mirex nastavio rasti
U proteklom tjednu euro
se kretao stabilno i nije
bitno promijenio vrijednost po srednjem tečaju
valuta
CAD
švicarski franak
GBP
6,416281
6,224727
britanska funta
5.82
CHF
4.27
7.58
5.79
4.26
7.57
5.76
4.25
7.56
5.73
4.24
9,194175
USD
američki dolar
5,705726
EUR
euro
7,568645
7.55
5.70
4.23
7.54
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
5.67
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
4.22
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
Međunarodno tržište kapitala
Stabilan tjedan s bankama u minusu
Američke
dionice
pale su krajem proteklog tjedna nakon što je
Standard&Poor’s 500 Index porastao na najvišu razinu u zadnjih pet godina.
6200
6140
Bankarski sektor predvodio je pad, među ostalima
i najveći američki davatelj
zajmova Wells Fargo&Co.
pao je za 1,4 posto. Corning Inc. koji proizvodi
13500
FTSE 100
13440
3200
Dow Jones
3160
6080
13380
3120
6020
13320
3080
5960
13260
3040
5900
13200
3000
7.1.
3800
3760
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
7.1.
7800
CAC40
7760
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
DAX
10720
7720
7680
10560
3640
7640
10480
7600
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
9.1.
10.1.
11.1.
NIKKEI 225
10640
3720
7.1.
NASDAQ
7.1.
10800
3680
3600
Trend od početka prosinca prošle godine je nastavljen. Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog
mirovinskog fonda, krajem prošlog tjedna iznosio je
179,3139 bodova. U posljednja četiri tjedna Mirex je
porastao za više od 4,5 bodova.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
180
180
178
178
176
176
174
174
172
172
170
primjena od 12. siječnja 2013. 7.1.
Izvor: HNB
USD
franak koji je u tjednu izgubio nešto manje od četiri lipe. Franak je tjedan
zaključio na 6,22 kune.
5,803286
japanski jen (100)
CHF
7.59
6,030793
kanadski dolar
JPY
EUR
Srednji tečaj za devize
australski dolar
AUD
nu na vrijednosti izgubio
10 lipa i zaključno je vrijedio 5,71 kunu. Istim smjerom kretao se i švicarski
Hrvatske narodne banke.
Tjedan je započeo i završio na 7,57 kuna uz male
oscilacije. Dolar je u tjed-
10400
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
11.1.
7.1.
8.1.
stakla za televizore pao je
za četiri posto nakon što
ga je loše procijenila Goldman Sachs Grupa. Cijene roba su također pale
nakon vijesti o rastućoj inflaciji na kineskom tržištu
koja je u prosincu narasla na najvišu razinu u zadnjih sedam mjeseci, a pad
je zabilježila i cijena nafte.
Porasle su pak talijanske
obveznice, kao i vrijednost
eura prema drugim valutama. Na europskom tržištu
rast je predvodio Cap Gemini, najveći francuski davatelj računalnih usluga
prateći rast narudžbi svog
glavnog konkurenta, tvrtke
Infosys.
170
10.12.
18.12.
28.12.
10.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.1.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
Mirex (*)
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ profit dobrovoljni mirovinski fond
Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
2.23 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
183,3556
185,0097
164,6638
179,3599
179,3139
194,1565
215,9101
133,1831
155,5681
158,4304
171,6754
106,6445
119,0890
206,9993
201,6402
217,4471
100,4851
157,9714
139,3435
117,0797
179,7280
122,7101
133,4040
193,6323
165,6121
135,1273
119,2881
153,8976
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3760, 14. siječnja 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 227,732 milijuna kuna
Atlantic Grupa dobitnik tjedna
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
Proteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio
70,8 milijuna kuna što je
porast od 64,2 posto u odTop 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
AD Plastik d.d.
Viro tvornica šećera d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Valamar Adria Holding d.d.
Petrokemija d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Ledo d.d.
Adris grupa d.d. (red.)
Atlantic Grupa d.d.
nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex je u tjedan
dana porastao za 1,9 posto
te je njegova posljednja
vrijednost bila 1.844,24
boda. Crobex10 tjedan je
završio na 1.030,60 bodova što je rast od dva posto.
tjedna
promjena
+1,45%
+3,72%
+3,45%
+5,87%
+4,29%
+3,57%
+1,34%
0,00%
+5,44%
+6,61%
zadnja cijena
211,01
117,20
600,00
272,08
119,00
241,20
1.440,00
7.700,05
305,00
645,00
promet
10.606.739,92
6.127.644,48
5.627.017,72
4.902.867,92
4.723.620,08
4.336.617,15
3.276.930,39
3.131.295,56
2.621.792,51
2.105.920,93
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 70.572.976,64 kn
Najveći promet je ostvaren
dionicom Hrvatskog telekoma, kojom je trgovano u
vrijednosti od 10,6 milijuna kuna, a tjedan je završila na 205,42 kune što je
porast od 1,45 posto. Najveći dobitnik među 10 naj10 dionica s najvećim
rastom cijene
HG Spot d.d.
Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d.
Magma d.d.
Lošinjska plovidba - holding d.d.
IPK Osijek d.d.
Mlinar d.d.
Badel 1862 d.d.
Saponia d.d.
Varteks d.d.
Jadroplov d.d.
trgovanijih je drugi tjedan
uzastopno dionica Atlantic Grupe koja je porasla
za 6,6 posto te je trgovanje
završila na 645 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 2,1 milijuna kuna.
tjedna
promjena
+98,00%
+45,09%
+26,32%
+22,86%
+20,00%
+18,22%
+15,26%
+14,51%
+13,23%
+12,73%
zadnja cijena
promet
1,98
7,98
0,72
43,00
12,00
212,79
43,80
149,00
9,50
62,00
505,34
576,14
9.528,55
43.834,43
36,00
10.639,50
1.793.806,19
3.874,00
52.951,30
328.985,15
INVESTICIJSKI FONDOVI
je vrijednost udjela porasla
za 5,24 posto, slijedi ga indeksni fond VB Crobex10
s porastom od 4,55 posto.
Šest dioničkih je palo, a
najviše ZB euroaktiv kojemu je vrijednost udjela smanjena za 0,49 posto.
Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je C-Premium koji je porastao za 2,46
posto, a slijedi ga HPB
Global s porastom od 2,18
posto. U grupi mješovitih
pali su samo KD Balanced
i VB Smart za 0,75 odnosno 0,20 posto. Kod obvezničkih fondova najuspješniji je bio Raiffeisen Bonds
koji je porastao za 0,47 posto, a slijedi ga HPB Obveznički s porastom od 0,37
posto. Među obvezničkim
samo je OTP euro obveznički pao i to minimalno, za 0,01 posto. Novčani
fondovi imali su uglavnom
pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Agram Euro
Cash s porastom od 0,08
posto, dok Platinum Cash
kao jedini bilježi pad od
0,02 posto. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Erste Balanced
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
1.844,2400
1.030,6000
103,6215
122,1892
Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći
od dva milijuna kuna, a ni
jedna nije zabilježila pad
10 dionica s najvećim
padom cijene
Istraturist Umag d.d.
Borik d.d.
Uljanik d.d.
Validus d.d.
Hoteli Živogošće d.d.
Solaris d.d.
ZIF Breza d.d.
Industrogradnja Grupa d.d.
Turbo Certifikat nafta Short
Imperial hoteljerstvo d.d.
tjedna promjena
+1,88%
+2,01%
-0,21%
-0,10%
cijene. Ukupno je 30 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna
promjena
-31,32%
-28,43%
-22,31%
-20,00%
-20,00%
-18,30%
-12,15%
-11,86%
-10,41%
-7,67%
zadnja cijena
122,25
35,75
50,50
0,40
16,00
337,00
11,42
119,00
99,00
181,00
promet
1.881,00
1.179,75
8.185,25
2.432,40
1.280,00
16.098,00
7.313,32
79.473,93
171.785,60
34.104,55
*vijesti
Rast većine fondova osmi tjedan u nizu
Iza nas je još jedan odličan,
već osmi uzastopni tjedan
u kojem velika većina fondova bilježi rast. Proteklog
tjedna čak je 75 od ukupno
85 fondova ostvarilo porast
vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je drugi
tjedan uzastopno NFD Aureus US Algorithm kojemu
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Valuta
od 4. do 10. siječnja 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
€
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,2031
8,7266
116,5200
115,7700
131,6200
52,2004
12,2023
126,7675
48,5100
71,0718
82,9834
75,6200
92,5273
98,8500
45,9416
29,8452
22,7245
68,3478
46,1353
63,3697
70,2756
101,2345
12,0014
26,9900
6,8367
38,2237
87,3038
490,9971
79,3075
80,7900
131,0573
104,7701
9,2851
108,2769
80,0063
96,0416
9,5905
92,0900
81,8675
108,2000
113,8828
0,56
1,46
1,01
-0,49
2,12
2,25
0,35
0,94
2,36
2,66
3,45
4,13
1,84
1,06
2,72
1,42
0,74
3,38
-0,11
0,79
0,91
-0,16
-0,20
2,82
0,29
3,98
0,25
1,52
1,42
2,59
5,24
1,55
0,56
0,89
-0,25
4,55
1,45
-0,08
1,97
2,25
3,00
€
€
kn
103,2900
137,9400
95,2572
1,22
1,07
1,98
Naziv(fond)
Valuta
*Tjedna
promjena [%]
10,4366
0,86
Vrijednost udjela
HI-balanced
€
Raiffeisen Balanced
€
122,8900
2,07
ICF Balanced
kn
115,1833
1,76
HPB Global
kn
80,9468
2,18
OTP uravnoteženi
kn
95,5607
1,80
-0,75
KD Balanced
kn
7,8482
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
kn
78,7633
1,74
C-Premium
kn
4,8445
2,46
Agram Trust
kn
59,5332
1,57
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
€
9,1325
0,56
1,46
Allianz Portfolio
kn
122,7144
Raiffeisen Prestige
€
95,3400
1,41
VB SMART
€
96,7308
-0,20
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
€
176,0800
0,34
HI-conservative
€
11,9391
0,05
Raiffeisen Bonds
€
164,9600
0,47
PBZ Bond fond
€
112,9763
0,30
Erste Bond
€
131,0900
0,11
Capital One
kn
178,1469
0,16
HPB Obveznički
€
138,7808
0,37
OTP euro obveznički
€
125,8811
-0,01
0,04
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
kn
139,5687
ZB plus
kn
171,3890
0,03
ZB europlus
€
146,3920
0,03
0,06
PBZ Euro Novčani
€
133,7623
Raiffeisen Cash
kn
152,8200
0,03
Erste Money
kn
146,4600
0,05
0,04
HI-cash
kn
145,8233
PBZ Dollar fond
$
127,5690
0,01
HPB Novčani
kn
139,3338
0,03
OTP novčani fond
kn
129,3681
0,03
VB Cash
kn
122,9153
0,05
0,08
Agram Euro Cash
€
11,4794
Allianz Cash
kn
115,3526
0,03
Platinum Cash
kn
80,8203
-0,02
Erste Euro-Money
€
112,1300
0,04
Auctor Cash
kn
104,9635
0,06
Raiffeisen euroCash
€
103,2500
0,01
HPB Euronovčani
€
103,2449
0,02
Locusta Cash
kn
1267,4129
0,07
NFD Aureus MultiCash
kn
102,7810
0,06
ZSE: Pad prometa u
2012. godini
Najtrgovanija
dionica
na Zagrebačkoj burzi u
protekloj godini, s prometom od 599,8 milijuna kuna, bila je dionica
HT-a čija je cijena tijekom prošle godine pala
za 18,5 posto, na 197,20
kuna. Ukupni promet na
Burzi u prošloj je godini
iznosio 3,8 milijardi kuna
i za 34,9 posto je manji u
odnosu na godinu ranije.
Redovni promet dionicama u prošloj je godini
iznosio 2,9 milijardi kuna
i čak je 44,3 posto manji
nego godinu ranije.
Podravka čisti
bilancu
Podravka je obavijestila
dioničare kako razmatra
umanjenja vrijednosti nematerijalne imovine stečene u prethodnim razdobljima prema trendovima
na tržištima te usklađenja
vrijednosti neke materijalne imovine koja nije
u funkciji stvaranja nove
vrijednosti. Okvirno se
procjenjuje da bi ukupni
iznos takvih jednokratnih stavki mogao biti oko
70 milijuna kuna. Navedeni je iznos samo preliminarna procjena menadžmenta prema najboljim
saznanjima, a konačna
vrijednost usklađenja bit
će vidljiva u revidiranim
godišnjim financijskim
izvještajima za prošlu godinu.
Ledo preuzeo Frikom
Ledo je za oko 730 milijuna kuna preuzeo drugu
kompaniju iz Agrokorovog koncerna, srpski Frikom. U blok trgovini na
Beogradskoj burzi prodano je 629.806, od ukupno
emitirane 657.182 dionice Frikoma, što predstavlja oko 96 posto dionica, za oko 96,4 milijuna
eura. Nedavnom dokapitalizacijom od 750 milijuna kuna, u kojoj su
većinu izdanja novih dionica upisali mirovinski
fondovi, Ledo je najavio
da prikuplja sredstva za
kupnju Frikoma iz Beograda i Leda Podgorica
od Agrokora.
Prodaja državnih
dionica
Agencija za upravljanje državnom imovinom
objavila je javni poziv
za iskazivanje interesa za kupnju dionica/poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu
Republike Hrvatske kroz
javno nadmetanje. Na
prodaju su udjeli u tvrtkama Drvna industrija Zelina, Heruc, Ilirik
trend, Maraska, Meteor,
Pastor inženjering, Prehrana, Ribnjičarstvo Poljana, Sladis, Tiskara Zelina i čakovečki Zrinski.
Rok za podnošenje pisma namjere za iskazivanje interesa je 25. siječnja 2013. godine.
60 godina
u službi
gospodarstva
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
FINANCIJSKA
INDUSTRIJA
18
20
GODINA
400 najvećih i
najuspješnijih poduzetnika
i
Rang-ljestvice banaka, GODINA
osiguranja, leasinga i fondova
d
POSLOVNA
OCEKIVANJA
pv+
pvTV
pvinternational
Poslovne televizijske emisije
Biblioteka
Privrednog vjesnika
z
zeleni
in mmagazin
Zeleno je – IN
Magazin o poslovnom
životnom stilu
centar za
istraživanja
Barometar gospodarstva
Izbor ekonomskog
analitičara godine
Istraživanje poslovne klime
u hrvatskim tvrtkama
pv multimedija
Web, društvene mreže
www.privredni.hr
Dobitnik nagrade
Regionalni Media Biznis Partner 2012.
Privredni vjesnik d.o.o.
A
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska
W
www.privredni.hr
utemeljeno 1953.
E
redakcija@privredni.hr

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA