Suvremeni trendovi u me unarodnom turizmu

… da ponovimo…
Što je turizam
Suvremeni trendovi u
međunarodnom turizmu
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
… da ponovimo…
Što je međunarodni turizam (UNWTO) ?
receptivni turizam - uključuje turiste nerezidente koji borave
u promatranoj zemlji
emitivni turizam - uključuje turistička putovanja rezidenata u
druge zemlje
intraregionalni - interregionalni
3
turističko tržište - skup odnosa ponude i potražnje u
području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih
potreba na određenom prostoru, odnosno koji nastaju pod
utjecajem turističkih kretanja
receptivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na
kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda
emitivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na kojem
se nalazi veća koncentracija turističke potražnje
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
objašnjenje pojma:
•
što proučavaju trendovi, zašto se istražuju, tko ih istražuje,
kako se dijele, …
što su trendovi u turizmu?
vrste trendova u turizmu:
•
kvantitativni
kvalitativni
pregled razvoja kvalitativnih trendova:
od polovine 20. st. do 80-ih/90-ih godina
od 90-ih godina do prijelaza u novo tisućljeće
suvremeni trendovi u turizmu
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
4
ŠTO su trendovi ?
Cilj predavanja
2
… da ponovimo…
Što je turističko tržište ?
međunarodni turizam - uključuje kombinaciju, ukupnost
receptivnog i emitivnog turizma
PROSTOR izvan domicila
POTROŠNJA izvan domicila
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
1
ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalište i
ako s takvim boravkom nije povezana nikakva
njihova gospodarska djelatnost
dvije
determinante turizma
U Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
?
skup odnosa i pojava koje proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja
nekog mjesta:
Doc. dr.sc. Zvjezdana Hendija
Kolegij: Međunarodni turizam
Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije”
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
(Hunziker i Krapf)
5
“opća sklonost, tendencija prema čemu” (Anić, Goldstein, 1999, Rječnik
stranih riječi)
“komponenta vremenske pojave koja predočuje osnovnu dugoročnu
tendenciju njezina razvoja u vremenu“ (Ekonomski leksikon 1995)
smjer, pravac razvoja neke pojave u vremenu, u
odnosu na nešto
utvrđuju se:
usporedbom
analizom
istraživanjem
trendovi prate i uspoređuju neku pojavu
u vremenu ili u odnosu na nešto
6
ŠTO proučavaju
trendovi u turizmu?
KAKO se dijele i ŠTO prate?
VRSTE TRENDOVA u turizmu:
KVANTITATIVNI – proučavaju i uspoređuju podatke
KVALITATIVNI – proučavaju i uspoređuju obilježja
neke pojave (Prebežac 2004)
ŠTO se uspoređuje:
obilježja/ podaci
- u turizmu najčešći podaci br. noćenja i br. dolazaka
turista te br. postelja u smještajnim kapacitetima, ali i obilježja kao što je dob,
spol, motivacija turista i sl. Npr. “stupanj obrazovanja” kao obilježje potražnje
(prema istraživanju Tomas trendovi 2009 Instituta za turizam):
gosti koji posjećuju RH sve su bolje obrazovani, što je također zapaženo
kod europske populacije, a
posjetitelji nacionalnih parkova u RH bolje su obrazovani od turista koji
borave u primorskim mjestima na obali.
vrijeme – sve dimenzije - u turizmu najčešće: u odnosu na prethodni mjesec,
godinu, desetljeće i sl.
različite razine istraživanja - u turizmu najčešće razine:
ŠTO prate/ uspoređuju trendovi u turizmu?
PODATKE ili
OBILJEŽJA - mogu se iskazivati opisno ili numerički
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
7
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
ZAŠTO se istražuju trendovi?
IZVORI:
informacije o kretanjima na turist. tržištu kod:
ponude (npr. u gradu ZG je posljednjih godina izražen trend povećanja
hotelskih smj. kap., pa je tako prihvatni kapacitet hotela 2008. povećan za
12% u odnosu na 2006. god. (Tomas trendovi 2010 , Institut za turizam)
potražnje (npr. U RH je 2009. ostvareno 56 milijuna noćenja. Time je
nastavljen kontinuirani trend rasta turist. prometa, premda još uvijek nisu
dostignuti rezultati iz 1987. god. (68 mil.), (Tomas trendovi 2010 , IT)
proučavanje važno zbog prilagođavanja:
ponude potražnji
uvjetima okruženja
važno je uočiti promjene i
prilagoditi se na njihove posljedice
9
međunarodne org.: UNWTO
regionalne org.: ETC, PATA, …
strukovne asocijacije: CLIA, ASTA, …
statistički uredi/ konzultantske tvrtke:
WTM, ETM, RA, IPS, …
turistički sajmovi i skupovi: ITB, WM
Internet: TravelMole, …
znanstvenici i stručnjaci u turizmu
(ScienceDirect, u RH: EF, Institut za turizam;
DZS i sl.)
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Koja su najpoznatija istraživanja trendova
u turizmu?
IT:
TOMAS – Stavovi
i potroš
potrošnja turista
U RH
Pisa Forum/
ITB Report
Travel Trends
Report
UNWTO:
Tourism Vision,
Market Trends…
Trends…
IPK: European
Travel Monitor,
WTM
VAŽNOST tržišnih istraživanja u
turizmu
kvalitetan izvor podataka
ona su “dobavljač informacija pri stvaranju
konkretnih odluka” (J. Krippendorf 1986)
pokazuju: - kretanja na turist. tržištu kod ponude
i potražnje
- obilježja turist. potražnje
uočavaju TRŽIŠNE TRENDOVE i PROMJENE, koje
mogu biti:
Trž
Tržišna
istraž
istraživanja
ETC:
Tourism Trends
for Europe
EU:
Eurobarometer
većina tržišnih istraživanja utvrđuje trendove
10
Reiseanalyse,
ADAC
(Njemač
(Njemačka)
Britanski
statistič
statistički ured
BTT - IPS
(Velika Britanija)
Britanija)
8
TKO istražuje trendove?
Značaj trendova u turizmu:
međunarodna tj. u svijetu, u Europi, u EU, u Sredozemlju;
nacionalna – u nekoj zemlji;
regionalna;
lokalna – u turističkoj destinaciji i sl.
11
interne u turizmu, a moguće su i kod ponude i kod
potražnje ili
eksterne - u društvu, u okruženju, u stavovima,…
12
Zašto je potrebno istraživati
promjene?
KAKVE promjene su moguće u
nekom vremenu?
Zbog njihovog utjecaja na
razvoj neke pojave
POZITIVAN
STAGNACIJA – nema promjene (npr. kada se u turizmu
govori da je u nekoj zemlji npr. u Grčkoj zabilježen ISTI br. noćenja kao i
prethodne godine, dok je u regiji tj. u Sredozemlju došlo do RASTA, ta
informacija ukazuje na lošije rezultate u grčkom turizmu u odnosu na
konkurentske zemlje).
promjena:
RAST ili
PAD
NEGATIVAN
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
13
npr. ino. noćenja u RH porasla su (ili pala su) za 10%:
- u xxxx. god. u odnosu na prethodnu god.
- u xxxx. god. u odnosu na ino. noćenja u 2.zemlji,
npr. Španj., gdje su u istom razdoblju porasla za 15%
- u xxxx. god. u odnosu na noć. domaćih turista
koja su porasla za npr. 5%.
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
14
Utjecaj okruženja na turizam
Promjene u suvremenom društvu i okruženju:
PROMJENA: globalno zatopljenje i
ozonske rupe
Što se predviđa za 100 godina?
klimatske promjene
zagađenje okoliša
prijevozna sredstva i prometna povezanost
tehničko-tehnološka otkrića
socio-demografske promjene
nepredvidivi događaji:
prirodne katastrofe
terorizam, ...
ekonomsko - financijski uvjeti
…
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
15
PROMJENA: prirodne katastrofe
Preplanula put nije više “IN”
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
16
PROMJENA: zagađenje okoliša
“Erupcija vulkana na Islandu bi mogla trajati i 12 mjeseci” (Jutarnji list,
21.3.2010.)
paraliziran zračni promet nad Europom
u ožujku 2010.!
stručnjaci UNWTO-a predlažu mjere
zaštite putnika
rast razine mora između 31 i 65 cm
Venecija pod vodom?
Sredozemlje prevruće, sj. Europa “IN”
potrošnja energije (klima, grijanje)
Kakve će biti plaže sutrašnjice?
Kakve su perspektive “sunce i more”
turističkog proizvoda? (UNWTO – Global
Forecasts and Profiles of Market Segments
2001)
“Potres u Japanu” (Jutarnji list, 11.3.2011.)
pad putovanja Japanaca iz solidarnosti
s pogođenim regijama
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
17
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
18
PROMJENA: zračni prijevoz
70-te godine 20.st. - JUMBO JET omogućio masovna
putovanja (Čavlek 1998)
SKY EUROPE – bankrot 2.9.2009.
21. st . LCC “low cost carrier boom”
Ryanair,
Germanwings,
Easy-Jet,
Hapag Lloyd Express,
Skyeurope - bankrot 2.9.2009.
…
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
(UNWTO – Tourism Vision 2020, 1998)
u svemir, na Mjesec?
19
PROMJENA: druge vrste prijevoza
ekološki prihvatljivi ultra brzi vlakovi
el.automobili ili nešto drugo …
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
na Sjeverni pol?
u dubine oceana?
na Mount Everest?
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
20
PROMJENA: informatičko društvo, komunikacije,
mobilna telefonija
21
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
22
PROMJENA: azijski demografski rast (ETC 2006)
MLADI TURISTI:
iz Indije
iz Kine
PROMJENA: starenje Europljana, erozija
tradicionalne obitelji
TKO će biti turisti
sutrašnjice?
“GOLDEN AGE” generacija?
Samci?
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Kako će putovati turisti sutrašnjice i gdje?
23
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
24
PROMJENA: financijska kriza, recesija,
nezaposlenost
PROMJENA: nepredvidivi događaji
terorizam, ratovi, agresije
bolesti
prirodne i ekološke katastrofe
gospodarske krize, recesija, nezaposlenost, …
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
25
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
pojavom zarazne bolesti lokalni problem postaje
globalni
preporuka WHO:
“izbjegavajte
putovanja u
krizna žarišta”
u mjesec dana
26
utjecaj zaraznih bolesti na putovanja:
PROMJENA: strah od zaraznih bolesti
H1N1
od pojave gripe
18.3.2009.
Sars
u Meksiku
umrle 84 osobe
ptičja gripa
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
1982. recesija zbog naftne krize
2006. globalna gospodarska i financ. kriza:
smanjuje se broj putovanja,
skraćuje se duljina boravka u destinaciji,
mijenjaju se odredišta putovanja,
traži se VFM i smanjuje turistička potrošnja,
“stay-cation = stay at home vacation”, …
27
“Nije opasan virus svinjske gripe, već virus
pesimizma” Zaključak 9. skupa svjetskih turističkih stručnjaka
GDJE će putovati turisti ?
u sigurne destinacije, a koje su to sada, koje će biti sigurne
sutra?
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
28
“Kriza pojela grčki turizam” (14.6.2010.)
kako je to utjecalo na
održanog u svibnju 2009. u St. Catarini u Brazilu.
druge zemlje u
Sredozemlju, a posebno na
našu zemlju?
Što je uporiš
uporište te tvrdnje?
STALNI TREND RASTA turizma u svijetu
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
29
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
30
ŠTO se događa s turizmom danas, a
što se događalo ranije u sličnim
situacijama?
Turizam se stalno:
prilagođava,
mijenja,
preusmjerava u sigurnija područja,
usporava, ali
ne PREKIDA TREND RASTA.
Kvantitativni trendovi u
međunarodnom turizmu
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
31
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
T1: stalni rast turizma u svijetu.
Kretanje turizma u svijetu
N e g a tivn i
u tje ca ji
2 0 0 3 . ra t u Ira k u; b o le s t S a rs
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
2 0 0 1 . te ro ris tič k i n a p a d n a S A D
1006
19 9 9 . N A TO in te rve n c ija u K o s o v u
1 9 9 7/9 8 . e k o n o m s k a k riza u A z iji
1 9 9 1. ra t u P e rz ijs k o m z a lije v u
278
278
276
282
306
320
330
359
384
409
438
440
478
494
518
540
574
598
616
640
687
686
706
693
764
2010.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
1999.
1998.
1997.
1996.
1995.
1994.
1993.
1992.
1991.
1990.
1989.
1988.
1987.
1986.
1985.
1984.
1983.
1982.
1981.
166
69
M eđ u na rod n i turis tič k i do las c i
(u m ilijun im a )
1980.
1970.
1960.
1950.
25
1 9 8 6 . k a ta s tro fa u Č e rn o b ilu
1 9 8 1 . b o le s t s id a u A fric i
1 9 8 0 -8 2 . re c e s ija ; na ftn a k riz a
33
kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno
prostorna distribucija međunarodnih turist. dolazaka
vodeće turističke destinacija u svijetu
kretanje prihoda od turizma globalno
prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu
vodeće emitivne zemlje svijeta i sl.
svi podaci i obiljež
obilježja “u” i “o” turizmu na raznim razinama
i za sve vremenske dimenzije
34
Od koga se prikupljaju podaci o
kvantitativnim trendovima turizma
u svijetu i koji?
Što se najčešće analizira o turizmu u
svijetu?
INO tur. dolasci u svijetu:
1950. _
25 milijuna
1960. _
69 milijuna
4M
1970. _
166 milijuna
36
1980. _
287 milijuna
6E
puta
1990. _
456 milijuna
veći
681
2000. _
681 milijuna
4S
2005. _
805 milijuna
287
2006. _
850 milijuna
69
2007. _
909 milijuna
1960. 1980. 2000. 2020.
2008. _
924 milijuna
bez obzira na razne nepredvidive 2010. _ 940 milijuna
2020.*_1.602 milijuna
događaje i promjene u društvu
1602
* UNWTO prognoza
KVANTITATIVNI TRENDOVI
u međunarodnom turizmu
32
35
Izvor: UNWTO – publikacije,
http://unwto.org/facts/menu.html (izbornik: Facts and Figures), WTTC,
Eurostat, ETC,…
Vrste podataka:
Međunarodni turistički dolasci (različito prikupljanje podataka po
zemljama) u svijetu, po regijama i po receptivnim zemljama:
TF International tourist arrivals at frontiers (excluding same-day
visitors);
VF International visitor arrivals at frontiers (including tourists and
same-day visitors);
TCE International tourist arrivals at collective tourism establishments;
THS International tourist arrivals at hotels and similar establishments.
Prihodi od turizma u svijetu, po regijama i po zemljama (različite valute,
USD, euro ili nacionalne valute) – International tourism receipts
Rashodi od turizma - International tourism expenditures – za vodeća
emitivna tržišta
36
…
T2: Europa je stalno vodeća
T3: trend je i smanjenja
receptivna turistička regija svijeta, ali …
važnosti Europe i …
više od polovine inozemnih turističkih kretanja
STALNO se ostvaruje u Europi (UNWTO Barometer 2010,
% u inozemnim dolascima u svijetu:
1950. _
66 %
od 25 mil. međunar. tur. dolazaka
1960. _
73 %
1970. _
68 %
1980. _
65 %
od 456 mil. međunar. tur. dolazaka
1990. _
62 %
2000. _
57 %
2005. _
55 %
2006. _
55 %
2007. _
54 %
od 940 mil. međunar. tur. dolazaka,
2010. _
51 %
svaki drugi je u Europi (477 mil.)
2020.*_
46 %
Vol 7, Issue 1)
Europa
477
mil.
51%
Azija / Pacifik
204 mil.
22%
Bliski istok
60 mil.
6%
Afrika
46 mil.
5%
Amerike
150 mil.
16%
Podaci za 2010. godinu
37
Izvor: UNWTO
Izvor: Svjetska turistička organizacija
Udio Europe u međunarodnom turizmu
* UNWTO prognoza
T4: … povećanja važnosti
T5: … koja je u ovom tisućljeću
Azijskopacifičke regije …
prestigla Ameriku.
(Bilen 1998)
Udio Azije i Pacifika u međunar. turizmu -
% u inozemnim dolascima u svijetu:
1950. _
0,8 %
Azijsko-pacifička regija
1960. _
1,3 %
bilježi najdinamičniji
1970. _
3,7 %
trend rasta turizma u
1980. _
8,5 %
svijetu (u toj regiji
1990. _
12,7 %
inozemni turistički dolasci
2000. _
16,0 %
rasli su po stopi od 12%
2005. _
19,3 %
2006. _
19,8 %
u razdoblju od 1950. do
2007. _
20,4 %
2010)
2010. _
21,7 %
svako peto putovanje u
2020.*_
26,6 %
svijetu
39
* UNWTO prognoza
38
(od 2002. godine)
Udio Amerike u međunarodnom turizmu (u%)
% u inozemnim dolascima u svijetu:
1950. _
29,6 %
1990. _
20,4 %
2000. _
18,8 %
2001. _
17,9 %
2002. _
16,7 %
2003. _
16,3 %
....
2007. _
15,7 %
2010. _
15,9 %
2020.*_
18,1 %
* UNWTO prognoza
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
40
T6: ravnomjernija je geografska
distribucija turističkih kretanja u
svijetu
1950.
25 mil.
ino. turist. dolazaka
Amerika
30%
Azija i
Pacifik
1%
2010.
940 mil.
Amerika
16%
ino. turist. dolazaka
Azija i
Pacifik
22%
Ostalo
11%
Ostalo
3%
Europa
66%
Europa
51%
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
41
Regionalna distribucija međunar. turističkih dolazaka
po receptivnim regijama (u %)
1950. 1970.
2010.
Europa
66 %
68 % > 51 %
Amerika
30 %
Azija i Pacifik
0,6 %
26 % >
4% <
16 %
22 %
Bliski Istok
1,4 %
1%
6%
Afrika
2,0 %
2%
5%
Međunarodni turistički
dolasci (milijuni)
25,0
165,8
940,0
42
T7: trend disperzije turističkog
Regionalna distribucija prihoda
od turizma u svijetu
prometa na sve veći broj receptivnih
turističkih zemalja u svijetu (Čavlek 1997)
Udio prihoda od turizma u svijetu (%)
Europa
1970.
61 %
Amerika
27 %
Azija i Pacifik
7%
Bliski Istok
2%
>
2010.
44 %
20 %
<
27 %
6%
Afrika
3%
3%
Prihodi (milijarde USD)
17,9
919,0
43
Top deset turističkih destinacija u svijetu (prema
udjelu u inozemnim turističkim dolascima):
2010.
1950.
1. SAD
2. Kanada
3. Italija
4. Francuska
5. Švicarska
6. Irska
7. Austrija
8. Španjolska
9. Njemač
Njemačka
10.Velika Britanija
1. Francuska
2. SAD
3. Kina
4. Španjolska
5. Italija
%
6. Velika Britanija
7. Turska
8. Njemač
Njemačka
9. Malazija
10.Meksiko
88
45%
44
T8: trend dinamičnog rasta turističkog
prometa u nekim novim receptivnim
turističkim zemljama (Čavlek 1997)
Glavni trendovi na turist. tržištu
trend rasta turist. potražnje
trend disperzije turist. prometa na sve veći broj
receptivnih turist. zemalja u svijetu, sve je jača
konkurencija na turist. tržištu
trend nagle ekspanzije turisti. prometa u zemljama
koje do tada nisu bilježile značajniji turist. promet –
BRIC tržišta
nove turističke destinacije:
Kina, Ukrajina, Turska, Malezija, Rusija,
Grčka, …
u budućnosti predviđa se još dinamičniji rast
BRIC turističkih destinacija:
Brazila, Rusije, Indije i Kine
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
45
46
T9: smanjenje dominacije nekoliko vodećih
emitivnih tržišta
T10: pojava novih emitivnih tržišta (zemlje velike
populacije)
Koji su podaci indikativni za vodeća
emitivna tržišta u svijetu?
izdaci za turistička putovanja –
turistička potrošnja
broj putovanja u inozemstvo
Problem: ne prate ih sve zemlje u svijetu
47
Top 10 emitivnih tržišta u svijetu (prema udjelu u
turističkoj potrošnji u svijetu):
2010.
1998.
1. SAD 14,8%
2. Njemač
Njemačka 12,4%
3. Vel. Britanija 8,5%
4. Japan 7,6%
5. Francuska 4,7%
6. Italija 4,6%
7. Nizozemska 2,9%
8. Austrija 2,5%
9. Kanada 2,4%
10.Belgija
10.Belgija 2,3%
1. Njemač
Njemačka 8,5%
2. SAD 8,2%
3. Kina 6,0%
4. Vel. Britanija 5,3%
5. Francuska 4,3%
% 6. Kanada 3,2%
7. Japan 3,0%
8. Italija 2,9%
9. Rusija 2,9%
10. Australija 2,5%
63
47%
48
T11: među emitivnim zemljama dinamičan
Kinesko i rusko emitivno tržište u
fokusu (UNWTO 2010 – The Russian Outbound Travel Market,
je trend rasta BRIC tržišta, a zbog
mnogoljudnosti tih zemalja prognoze su
posebno optimistične (WTTC 2009)
BRIC =
Brazil,
Rusija,
Indija,
Kina
Kina – ETC, 2011)
BRICs: Residents' trips abroad
Putovanja
Millions
120
100
u inozemstvo (u milijunima)
Brazil
Russia
India
80
China
60
40
20
KINESKO EMITIVNO TRŽIŠTE: prognozira se da bi do 2013. prosječni
prihodi kineskih kućanstava biti veći od prihoda francuskog, talijanskog
i britanskog kućanstva
RUSKO EMITIVNO TRŽIŠTE:
potencijal 141 mil. stan. (2009.) – 9. zemlja u svijetu;
13 milijunskih gradova, a samo Moskva: 12 mil. stan.
rastuće emitivno tržište: 9. u svijetu prema izdacima za turistička
putovanja (2009.)
najpopularnija odredišta Rusa: Turska, Kina, Egipat, Finska, Italija,
Španjolska, Ukrajina, Grčka, Tajland i Njemačka
tržišni segmenti: novonastala srednja klasa, zlatna mladež, atipični
mladi profesionalci, srednje bogata klasa, ruski ekstremni bogataši
0
2000
2009
2020
Source : Oxford Economics
49
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
50
KVALITATIVNI TRENDOVI
u međunarodnom turizmu
Što se analizira?
globalne promjene (interne i eksterne) te njihov utjecaj
na turizam:
ŠTO je utjecalo na razvoj turizma?
ŠTO će utjecati ubuduće?
KAKO će se turizam razvijati?
obilježja turističke ponude i potražnje:
tržišni segmenti – diversifikacija turističke potražnje
diversifikacija turističke ponude
Kvalitativni trendovi u
međunarodnom turizmu
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
51
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
52
STEEP model
(Freyer 1995, objavljeno u
Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR)
Čemu služi analiza trendova u turizmu?
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
TEHNOLOŠKI
(Technological)
analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim
turističkim zemljama:
da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom
tržištu,
da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju
kako bi se mogle što brže prilagoditi tim
promjenama i bolje nositi s konkurencijom.
SOCIJALNI
(Social)
53
TURIZAM
I
PUTOVANJA
OKOLIŠNI
(Environmental)
POLITIČKI
EKONOMSKI
(Political)
(Economic)
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
54
1. velika transformacija
suvremenog turizma (Čižmar, Hendija 1992)
Faze razvoja
suvremenog turizma
Pod utjecajem globalnih promjena turizam se
strukturno transformira:
4S masovni HARD turizam
dinamične stope rasta
uzak krug emitivnih i receptivnih tržišta
od polovine do osamdesetih godina 20. st.
I.
transf.
masovni HARD
turizam
transformirao se u
SOFT
6E individualizirani SOFT turizam
umjereniji rast
od devedesetih godina 20. stoljeća do pred neku godinu
više emitivnih i receptivnih zemalja među kojima
sve više raste konkurentnost
4M – aktualno
M
M
M
M
=
=
=
=
moderate growth, umjeren rast
multidiversification, multidiverzifikacija
multitasking, više zadaća
mobile, mobilna telefonija
4S
II.
transf.
6E
55
56
1. velika transformacija
suvremenog turizma (Hendija 2002)
HARD – SOFT turizam
HARD 4S
unificirani masovni
turizam 4 S
1 vrsta odmora
opušten, inertan
dokoličar
odmaranje, kupanje,
sunčanje
nemaran prema okolišu
odmor jednom godišnje
unificirani paket
aranžman
SOFT 6E
diferenciran i
segmentiran
razne vrste putovanja
dinamičan i
aktivan turist
doživljaj, aktivnost,
učenje
ekološki svjestan
kraći i češći odmori
“tailor made” aranžman
57
EDUCATION
(obrazovanje)
66 SE
4S
4S
21. stoljeće
20. stoljeće
SEX
(ljubav)
ESCAPE
(bijeg)
SUN
(sunce)
EXCITEMENT
(uzbuđenje)
ECOLOGY
(ekologija)
ENTERTAINMENT
(zabava)
tradicionalno industrijsko društvo mijenja se u
INORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKO
58
(Hendija 2002)
široki spektar raznih vrsta putovanja, mnogo
sadržajniji i aktivniji odmori
diversifikacija turističkog proizvoda
diversifikacija turističke potražnje
traži se doživljaj, učenje, mogućnost aktivnog
sudjelovanja u raznim aktivnostima
od odmora se očekuje relaksacija duha i tijela
veća briga za sigurnost
izrazit individualizam i zadovoljavanje osobnih
potreba, …
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
EXPERIENCE
(doživljaj)
Promjene turističke potražnje zbog
sociodemografskih primjena (1/2)
GLAVNE PROMJENE U TURIZMU:
SEA
(more)
SAND
(pijesak)
“6E” turizam (Hendija 2002)
SOFT TURIZAM –
individualni, podređen
potrebama svakog
pojedinog turista
(TRŽIŠNOG SEGMENTA)
59
bolje obrazovanje stanovništva
viša ekološka svijest
više zaposlenih žena
viši životni standard
ranije umirovljenje
…
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
60
Diverzifikacija turističke
potražnje prema tržišnim
segmentima (Nordin 2005, Randall 2009)
Promjene turističke potražnje zbog
sociodemografskih primjena (2/2)
(Hendija 2002)
potražnja je zahtjevnija, sofisticiranija,
racionalna i selektivna
rastu aktivnosti kojima se turisti bave
novi segmenti u potražnji:
zaposlene žene i
starije stanovništvo
ranije umirovljenje: mogućnosti putovanja
zbog zdravlja, izbjegavanje vrućine,
produžuju sezonu
biraju se ekološki intaktne destinacije
…
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
GENERACIJSKE SKUPINE:
61
“golden age”
prije 1942.
baby boomers
1943.-1959.
X - baby busters
1960.-1979.
Y - milenijska
1980.-1999.
M – multitasking,
mobile/ nintendo (post
poslije 2000…
62
11.9.2001)
Generacija X i Y
Golden age generacija
> mlađi od 30 godina
(Svjetski savez za organizaciju
studentskih, obrazovnih i drugih turističkih putovanja mladih, WYSETC, World
Youth Student & Educational Travel Confederation 2008)
putnici budućnosti – važan tržišni segment
svako 5. putovanje u svijetu
traže avanture, sport, nova mjesta, METROPOLE
motivacija: upoznavanje drugih kultura, rad ili studij u
inozemstvu, putovanje je “životna mogućnost”
posjećuju muzeje, kulturno-povijesne
znamenitosti, hrane se u fast food restoranima
putuju s naprtnjačama, LCC
ovisnici o medijima
informiraju se i kupuju na Internetu
dnevno troše manje, ali ukupno više, jer im
putovanja dulje traju
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
> iznad 60 godina
63
(World Travel Monitor 2003)
glavni tržišni segment
nude im se posebni turistički proizvodi – “autobusna tura za
sretne seniore”, zdravstvena putovanja
preferiraju organizirana putovanja
uglavnom samci (putuju bez partnera)
putuju izvan glavne sezone i dulje borave
razgledavaju, više se zanimaju
za kulturne sadržaje
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Baby boom generacija
M generacija (multitasking, mobile)
> između 30 i 59 godina
> najmlađi (djeca i omladina)
u turizmu: potaknuli avanturistička putovanja
na odmoru traže: PREKID SVAKODNEVNE RUTINE i
JEDINSTVENI DOŽIVLJAJ
traže: aktivan odmor, planinarenje, ribolov, kampiranje,
posjećuju kulturno-povijesne znamenitosti i sl.
imaju dovoljno financ. sredstava da si priušte VRHUNSKI
DOŽIVLJAJ
preferiraju individualna putovanja
posvećuju pažnju vlastitom zdravlju, brizi za okoliš
2 skupine: obiteljski gosti ili DINKS/ samci/ rastavljeni (erozija
tradicionalne zapadnjačke obitelji i smanjenje broja djece u
razvijenim zemljama, ali drugačiji je trend u azijskim zemljama)
s njima putuje 2. generacijska skupina (M) – oni biraju
itinerere, proučavaju Internet, putuju u zabavne parkove
65
64
kako će se ponašati turisti sutrašnjice?
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
66
Novi trendovi u potražnji i u ponudi –
2. TRANSFORMACIJA TURIZMA?
Činitelji koji danas snažno utječu na turizam:
sigurnost
zdravlje
ekologija i klimatske promjene
kultura
cijene
“4M” - turizam
Danas (2011.) i sutra:
M = moderate growth
M = multidiversification
M = multitasking
M = mobile
promjene u ponudi
promjene u potražnji
promjene u okruženju
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
67
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Promjene sustava vrijednosti i načina
života koje utječu na potražnju
na odmoru se pridaje veća pažnja zaštiti okoliša
turisti su spremni financijski podržati zaštitu nekih
destinacija (prihvaćaju tzv. ekološki porez)
mijenjaju se odredišta putovanja – putuje se u turistički
nerazvijena područja (u unutrašnjost, u zaleđe, na
svjetionike, …)
povećana je osjetljivost turista na cijene
osim što su iskusni putnici, Internet im omogućava
prikupljanje informacija i organizaciju putovanja
putovanje je prepušteno individualnoj inicijativi i
spontanim odlukama
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
69
70
Ekspanzija novih turističkih
proizvoda
DIVERZIFIKACIJA i VIŠESTRUKA
PODSEGMENTACIJA
(MULTISEGMENTACIJA) POTRAŽNJE:
DIVERZIFIKACIJA i MULTISEGMENTACIJA
PROGRAMA
SPECIJALIZACIJA, ali i STANDARDIZACIJA
KVALITETE USLUGA te BRANDIRANJE (prepoznatljive
tržišne marke)
HIGH TECH OPREMLJENOST
NOVI PROIZVODI
preobilna ponuda višestruko nadmašuje potražnju
na tržištu vlada oštra konkurentska borba za svakog
potrošača
Najnoviji trendovi u potražnji
68
Najnoviji trendovi u ponudi
raste svijest o potrebi zaštite okoliša:
umjeren rast
multidiverzifikacija
više zadaća
mobilna telefonija
slavne osobe
bogataši
istospolni parovi
DINKS
YUPI
multigeneracijski segment
71
sunce i more
sportski turizam: skijanje, ronjenje, biciklizam, NOVI:
adrenalinski sportovi
avanturizam – tvrdi i meki: kajakaštvo po divljim vodama,
alpinizam, zmajarenje, rafting; NOVI: dubine oceana,
svemirska putovanja, …
eko turizam
kulturni/ gradski turizam
NOVI: luksuzna shopping putovanja
NOVI: programi specijalnih interesa (hobi)
preventivni zdravstveni turizam
seoski turizam
krstarenja
tematski parkovi
sastanci i konferencije
kratke posjete gradovima, itd.
72
10 megatrendova u svijetu
Što se mijenja?
prema UNWTO istraživanju (Nordin 2005)
usprkos financijskoj krizi intenzitet
putovanja ne slabi, već raste
mijenja se struktura turističke potrošnje – više
se ekonomizira s turističkom potrošnjom
mijenja se ponašanje turista kao sudionika
putovanja
putuje se u “close to home destinacije”
trend rasta domaćeg turizma i
intraregionalnih putovanja
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Neki od trendova uočenih 2005. godine:
povećana briga za sigurnost i stabilnost
sve više zrelih i iskusnih putnika
starenje populacije
povećanje konkurentnosti
uvođenje novih tehnologija
veća važnost se pridaje kvaliteti usluga
73
74
10 top trendova u turizmu
Trendovi u europskom turizmu
prema Randall Travel Marketing 2005 istraživanju
(Nordin 2005)
(ETC 2006)
Raste interes Europljana za:
tradicionalnim odmorom
odmorom u očuvanoj prirodi
preventivno zdravstvenim, a ne kurativnim
odmorom
obrazovanjem i upoznavanjem tuđih kultura
drugim vrstama: nautički, ronilački, biciklistički,
skijaški, golf, planinarenje, tematski zabavni parkovi,
AVANTURIZAM i sl.
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Neki trendovi uočeni 2005. na američkom tržištu:
nastavlja se trend “last minute putovanja”
raste tehnološka ovisnost
traži se sigurnost i komfor
sociodemografska struktura stanovništva i način
života i dalje se mijenja
tradicionalno razumijevanja pojma “odmora” se
mijenja
rastu putovanja izvan glavne sezone
rastu putovanja s kućnim ljubimcima
rastu putovanja vrhunski opremljenim
autodomovima (RV), …
75
76
10 top trendova u turizmu
prema Randall Travel Marketing 2007 istraživanju
(Randall 2007)
Neki od trendova uočenih 2007. godine na am. tržištu:
trend rasta krstarenja zbog kondenzirane ponude
(bogatstva sadržaja) i jednostavnosti organizacije
putovanja, posebno za tržišni segment “poor time”
raste zanimanje za posjećivanje nacionalnih parkova
geoturizam – rast interesa za destinacijama u
kojima se štiti priroda i gdje se nudi autentična
usluga, …
raste tržišni segment “more to do + less time to do
it” – skraćuju se turistička putovanja
opada interes za kongresima (video
konferencije!)
77
i još o trendovima…
Neki od trendova :
na tradicionalnim emitivnim tržištima u slijedećih 40 godina
predviđa se rast starijih gostiju (+45 godina):
zdraviji će putovati češće zbog turističkih motiva
bolesniji – u toplice ili na zdravstveno rekreativne programe
samci ili s članovima obitelji ili s prijateljima
preferiraju organizirana putovanja
siromašniji ili bogatiji
zbog svekolikih promjena u okruženju i samom turizmu njega
stalno obilježavaju:
kvantitativne promjene tj. RAST i
kvalitativne promjene tj. RAZVITAK
78
Umjesto zaključka
Zaključak ITB-a 2008.:
je li “turistička industrija” spremna za NOVOG
TURISTA ?
može li se “turistička industrija” prilagoditi
(i kako brzo) NOVIM TRENDOVIMA?
Ne preživljavaju oni koji su najjači i
najinteligentniji, već oni koji se najbrže
prilagode promjenama.
Potrebno je pravodobno uočiti promjene i
njihove posljedice (TRENDOVE) kako bi im
se pravodobno mogli prilagoditi.
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni2011.
79
Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.
Obvezna literatura (1/3):
Čavlek, N. et al. (2011) Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav,
Školska knjiga, Zagreb, pp. 50- 79;
Hendija, Z. (2002) Promjene u suvremenom društvu, trendovi u suvremenom
turizmu, Turizam, Vol. 50 (1), pp. 90-91.
Čižmar, S., Hendija, Z. (1992) Utjecaj aktualnih društvenih promjena na svjetska
turistička kretanja, Turizam, Vol 50 (1), pp. 82-89.
81
Dopunski Internet izvori (2/3):
80
Dopunska literatura (2/3):
Obvezni Internet izvori:
ETC, European Travel Commission (2006) Tourism Trends for Europe.
http://www.etccorporate.org/resources/uploads/ETC_Tourism_Trends_for_Europe_092006_ENG.pdf.
Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR.
UNWTO Tourism Highlights 2010 (2011) Edition 2011.
http://mkt.unwto.org/en/content/tourism-highlights
UNWTO World Tourism Barometer (January 2011) Volume 9, No 1,
Edition 2011. http://mkt.unwto.org/en/barometer
“It is not the strongest of the species
that survives, nor the most intelligent
that survives. It is the one that is the
most adaptable to change” (Charles Darwin).
ETC, European Travel Commission (2004) Tourism Trends for Europe to the Year 2005 and
Beyond. http://www.etc-corporate.org/images/uploads/Diptych%20ETC-ETAG.pdf
Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for 2007-2008
http://www.rtmnet.com/Portals/1/2007%20and%202008%20Top%20Ten%20Trends%20%20July%202007.pdf
UNWTO (2009) Facts & Figures, Historical perspective of world tourism, For complete data:
International Tourist Arrivals, 1950-2005 (pdf) - World and tourism regions
http://unwto.org/facts/eng/pdf/historical/ITA_1950_2005.pdf
UNWTO (2009) Facts & Figures, Tourism indicators, For complete data: International
Tourist Arrivals by regions and subregions (ie. Europe), 1950-2005 (pdf) - world and
tourism regions http://unwto.org/facts/eng/pdf/indicators/new/ITR05_europe_US$.pdf.
Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for 2007-2008
http://www.rtmnet.com/Portals/1/2007%20and%202008%20Top%20Ten%20Trends%20%20July%202007.pdf
European Commission (March 2010) Survey on the attitudes of Europeans towards tourism.
Flash Eurobasrometer 291.
http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=5668
83
Cooper, C. (2008) Contemporary tourism – an international approach, Elsever, pp.51-76.
Mouthino L. (2005) Strateški menadžment u turizmu, Masmedia, Zagreb, pp. 15–64.
Vukonić, B. (2010) Turizam – budućnost mnogih iluzija, Plejada, pp.77-207.
UNWTO (1999) Tourism 2020 Vision – A New Forecast from the World Tourism
Organization, Vol. 7, Madrid.
UNWTO (2000) Tourism 2020 Vision – Europe, Vol.4, Madrid.
UNWTO (2001) Tourism 2020 Vision – Global Forecasts and Profiles of Market Segments,
Vol.7, Madrid.
Poon A. (1998) Tourism, Technology and Competitive Strategies, CABI Publishing, New
York.
Čavlek N. (1997) Svjetsko turističko tržište – trendovi (1950.-1996.) i perspektive, Acta
Turistica, Vol.9.(1), pp.1-106.
Bilen, M. (1998) Regionalni aspekti distribucije turističkog prometa u svijetu, Turizam,
Vol.46(1), pp.3-15.
Tomas trendovi 1987-2008 (2009) Institut za turizam, Zagreb.
Marušić, M., Prebežac, D. (2004.), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb.
Čavlek, N. (1997) Svjetsko turističko tržište – trendovi (1950.-1996.) i perspektive, Acta
Turistica, Vol 9. (1), pp1-106.
82

Download Report