SKRIPTA MT_ZH_10 11 2014_od 74 do 90.pdf Size

Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
3.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE UKLJUČENE U TURIZAM 1
“Turizam po svojoj prirodi zahtijeva posebno raznoliku, složenu i prostorno razgranatu, ali istodobno elastičnu, usklađenu i efikasnu
organizaciju.” (Dragutin Alfier, 1994.)
U ovom poglavlju analiziraju se međunarodne organizacije, izravno i neizravno povezane s turizmom,
jer su one, svojim djelovanjem, svaka u svom području i u različitom opsegu, uvelike odredile
smjerove razvoja turizma u svijetu.
4.1. Nastanak i obilježja međunarodnih organizacija kao i prvih međunarodnih
organizacija u turizmu
4.1.1.
Prve međunarodne organizacije
Pojam organizacije dolazi od grčke riječi organon, što znači oruđe, sredstvo (Anić, Goldstein, 1999:
932). Opći pojam organizacije obuhvaća neku cjelinu većega broja ljudi ili njihovih skupina koja
služi određenim ciljevima ili interesima (Hendija, 2011:82). Dawson definira organizacije kao
skupine osoba koje se povezuju u nekim formalnim organizacijskim oblicima (prema pravilima i
propisima) u cilju ostvarivanja pojedinačnih i zajedničkih ciljeva (Dawson, 1986, u: Pearce, 1992:3). Ti
zajednički ciljevi najbolje se mogu ostvariti kroz jedinstvene aktivnosti svih formalno uključenih
subjekata u nekoj organizaciji (Pearce, 1992:3). Hall i Tolbert ističu da je ogroman broj organizacija s
kojima se čovjek svakodnevno susreće bilo da je uključen u njih izravno ili koristi njihove proizvode i
usluge, dakle neizravno (Hall, Tolbert, 2005). Organizacije se javljaju u svim područjima ljudske
aktivnosti (političkom, gospodarskom, zdravstvenom, obrazovnom i sl.) pa tako i u turizmu (Pearce,
1992:3).
Organizacija u turizmu definira se kao sustav za koordinaciju odnosa između nositelja i izvršitelja
zadataka turističke politike. Za Alfijera organizacija je tradicionalna osnova i jedno od najvažnijih
sredstava turističke politike, tako da su razvijenost organizacije turizma i njezina djelotvornost vjeran
odraz i najbolje mjerilo opće turističke razvijenosti svake zemlje (Alfijer, 1994:60).
Za turizam su vrlo važni međunarodni integracijski procesi i organiziranje na toj razini. No, zbog
njegova interdisciplinarnoga karaktera (od ugostiteljstva do prometa, trgovine, kulture, sporta,
poljoprivrede, industrije, graditeljstva i sl.) riječ je o širokom spektru međunarodnih organizacija koje su
izravno i neizravno povezane s turizmom.
Do šire pojave takvih organizacija povezanih s turizmom dolazi tek nakon Drugoga svjetskog rata,
kada se intenzivira proces međunarodnog povezivanja na svim razinama i u svim područjima.
Općenito se međunarodne organizacije počinju pojavljivati tek unutar zadnjih 150 godina, s time da ih
je prije 1950.-ih godina bilo tek nekoliko desetaka. No, u drugoj polovici 20. stoljeća stvaraju se već
stotine takvih organizacija (LeRoy Bennett, Oliver, 2004:12). Prema podacima Saveza međunarodnih
udruga, UIA (Union of International Associations) početkom 21. stoljeća (2010. godine) u svijetu je
djelovalo više od 63.400 međunarodnih organizacija, među kojima je bilo oko 7.600 međuvladinih
organizacija (koje formiraju interesno povezana vladina tijela pojedinih država), a ostale su bile
nevladine ili mješovite organizacije (Meierhenrich, 2012:13). Uočljiva je dominacija međunarodnih
nevladinih organizacija tzv. NGO (nongovernmental organizations) s udjelom od 88% u ukupnom broju
svih međunarodnih organizacija. Međunarodne nevladine organizacije osnovane su u gotovo svakom
zamislivom području ljudske djelatnosti – od religije i prometa do umjetnosti i znanosti (LeRoy Bennett,
Oliver, 2004:246), a snažno su zastupljene i u turizmu.
1
Kao podloga za ovo poglavlje poslužio je originalni tekst iz udžbenika: Hendija, Z. (2011) Organizacijska
struktura turizma, U: Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i suradnici, Turizam – ekonomske osnove i
organizacijski sustav, pp.109-120, koji je djelomično korigiran i nadopunjen. Također je korišten tekst: Hitrec, T.,
Hendija, Z. (2008) Međunarodne organizacije povezane s turizmom, U: Hitrec, T., Hendija, Z., Politika,
organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za menadžment – studij turizma, Zagreb, pp. 94-124.
74
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Postavlja se pitanje zbog čega su se međunarodne organizacije, koje su danas toliko važne za sva
područja ljudske aktivnosti, počele razvijati tako kasno? Premda su nacionalne države stalno
održavale međusobne diplomatske, pravne, političke i gospodarske odnose, one su često i
međusobno ratovale (LeRoy Bennett, Oliver, 2004:12). Upravo zbog tog rivaliteta u ratovima i
kolonijalnim osvajanjima koji su posebno obilježili 17. i 18. stoljeće do značajnije pojave međunarodnih
organizacija dolazi tek od 20. stoljeća (LeRoy Bennett, Oliver, 2004:18).
Razvoj međunarodnih organizacija započeo je najprije među istovrsnim strukovnim subjektima na
profesionalnoj osnovi, pa se kao prva međunarodna nevladina organizacija spominje Međunarodna
telegrafska unija utemeljena 1865. godine u Parizu te 1863. Međunarodni crveni križ, kao humanitarna
organizacija utemeljena u Genevi (Švicarska) na skupu na kojem je prisustvovalo 14 zemalja.
Zanimljivo je da su prve važnije međudržavne (međuvladine) organizacije, koje su se pojavile na
pragu 20. stoljeća, bile političkog i socijalnog, a ne ekonomskoga karaktera, što se može objasniti
dominacijom nekoliko snažnih imperijalističkih sila, zbog čega tada još nije bilo izraženije potrebe za
ekonomskim povezivanjem (Mileta, 1983: 21). Tako su 1919. utemeljene Liga naroda (osnovana s
ciljem održanja mira u svijetu) i Međunarodna organizacija rada (osnovana s ciljem zaštite radničkih
socijalnih prava), te Međunarodno udruženje za socijalnu sigurnost 1927. godine (također socijalnog
karaktera).
Začeci današnjih međunarodnih ekonomskih organizacija i integracija bili su različiti carinski savezi i
međunarodni sporazumi koje su sklapale pojedine države još u 19. stoljeću (Previšić, Ozretić Došen,
1999:153).
Primjer 4.1. Primjeri prvih važnijih međunarodnih sporazuma
Primjeri takvih saveza su:
Carinski savez Švedske i Norveške (iz 1874. i 1905.),
Carigradska konvencija o slobodnom pravu prolaza Sueskim kanalom (iz 1888.),
sporazum o pravu plovidbe Elbom i Rajnom (1821.) i sl. (Previšić, Ozretić Došen, 1999:153; LeRoy Bennett, Oliver,2004:18 ).
Većina tih međunarodnih sporazuma regulirala je pravo nesmetane plovidbe riječnim i morskim
putovima, unifikaciju postupaka za kolanje vijesti i informacija, unifikaciju zaštite autorskih prava i
industrijskog vlasništva i sl. (Mileta, 1983: 9).
Međunarodne organizacije ekonomskog karaktera pojavljuju se od druge polovice 20. stoljeća, dakle
relativno kasno, ali otkad su se pojavile odredile su razvoj svjetskog tržišta (Mileta, 1983:21). Tada taj
proces intenzivira i u turizmu.
Primjer 4.2. Prve međunarodne ekonomske organizacije
Prve međunarodne organizacije univerzalnog karaktera (što znači da djeluju u cijelom svijetu):
1944. Svjetska banka;
1944. Međunarodni monetarni fond,
Prve regionalne međunarodne ekonomske organizacije na tlu Europe:
1948. Organizacija za europsku ekonomsku suradnju, OEEC;
1949. Europska zajednica za ugljen i čelik, kao prethodnica Europske ekonomske zajednice. EEZ-a,
1949. Vijeće Europe, koje je i danas aktivna te je stoga najstarija regionalna međuvladina organizacija u Europi.
4.1.2.
Prve organizacije u turizmu i njihovo međusobno povezivanje
U turizmu se prve organizacije počinju javljati između 1860. godina (alpinistički klubovi, planinarska
društva, kamperski klubovi, biciklistički klubovi, udruge izviđača i sl. organizacije emitivnog karaktera) i
1870. godina (turistička društva, društva za poljepšanje mjesta i sl. organizacije receptivnog
karaktera), a krajem tog 19. stoljeća utemeljena je i prva strukovna turistička organizacija
međunarodnoga karaktera. To je bio Međunarodni turistički savez, AIT (Alliance Internationale de
Tourisme) utemeljen 1898. godine u Genevi (Švicarska) kao nevladina i neprofitna međunarodna
organizacija povezujući u to doba 17 biciklističkih touring klubova nekoliko zemalja, a aktivna je i
danas.
75
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Primjer 4.3. Zadaci Međunarodnog turističkog saveza, AIT-a
Savez je utemeljen kao neprofitna i nevladina organizacija za zaštitu prava putnika i pružanje savjeta na putovanjima 1898. godine u
Genevi (Švicarska) povezujući 17 nacionalnih biciklističkih klubova.
U početku djelovanja zadaci AIT-a su bili: informiranje i pružanje pravnih savjeta putnicima te njihovo osiguranje tijekom putovanja,
pružanje pomoć na cesti i tehničkih usluga u slučaju nezgoda na putovanju, tiskanje turističkih vodiča i sl.
Danas AIT djeluje kao savez touring klubova, auto klubova i prometnih turističkih organizacija te ima važnu ulogu u međunarodnom
cestovnom prometu. Prvobitni zadaci prošireni su na promicanje međunarodnog turizma, zaštitu okoliša, veću sigurnost prometa i sl. U
2013. godini AIT je okupljao 117 organizacija iz 96 zemalja diljem svijeta, a jedan od njezinih članova je npr. ADAC, Njemački autoklub,
vrlo popularan kod kampera. (Hitrec, Hendija, 2008:117; AIT (2014) About the AIT & its History, dostupno na: http://www.aittouringalliance.com/about-ait-its-history (26.12.2014).
Početkom 20. stoljeća u turizmu dolazi do povezivanja društvenih organizacija u regionalne i
nacionalne saveze, a tek od druge polovine 20. stoljeća do njihovog povezivanja na međunarodnoj
razini.
Primjer 4.4. Prve regionalne i nacionalne organizacije u turizmu u svijetu
Tako su u Europi utemeljeni:
Švicarski turistički savez, SFV 1893. (Schweizerischer Fremdenverkehrsverband),
Savez austrijskih pokrajinskih turističkih saveza 1913. (Bund der Österreichischen Fremdenverkehrsverbände)
Talijanski nacionalni turistički savez, ENIT 1919. (Ente Nazionale Italiano per il Turismo) i sl.
U to doba i na našim prostorima počinju se osnivati prvi regionalni turistički savezi, pa je oko 1922. osnivaju regionalni turistički
savezi u Splitu i Dubrovniku (Hitrec, Hendija, 2008:61).
U svijetu se kao prve turističke organizacije spominju:
Department of Tourist and Health Resorts utemeljena 1901. na Novom Zelandu kao prva nacionalna turistička organizacija izvan
Europe te 1903. prva državna turistička organizacija u državi Hawaji USA (Adejinka-Ojo, S. F. et al., 2014: 152; Pearce, 1992:164).
Do povezivanja istih struka u turizmu u neprofitne i nevladine organizacije najprije dolazi na
regionalnoj i nacionalnoj razini također početkom 20. stoljeća, čime je stvorena osnovica za
međunarodne strukovne asocijacije u turizmu. Među takve prve nacionalne organizacije u turizmu
ubrajaju se i Američko nacionalno udruženje restorana, NRA (National Restaurant Association) i
Američko udruženje hotela i drugih vrsta smještaja, AH&LA (American Hotel and Lodging
Association), organizacije koje su utemeljene 1919. godine u SAD-a, koje su i danas aktivne (Hitrec i
Hendija, 2008: 113).
Primjer 4.5. Američko nacionalno udruženje restorana, NRA (National Restaurant Assiciation of America)
NRA je utemeljena 1919. u Washingtona s ciljem promocije i zaštite interesa ugostitelja. Odigrala je važnu ulogu u razdoblju prohibicije
kada je u SAD-u uvedena zabrana proizvodnje alkohola i točenja alkoholnih pića u razdoblju od 1920. do 1933. godine.
Danas se zalaže za podizanje kvalitete i standardizaciju usluga u ugostiteljstvu. Vodeća je američka nacionalna ugostiteljska organizacija
jer zastupa interese više od 13 milijuna zaposlenih u 500.000 restorana i drugih ugostiteljskih objekata u SAD-u (Hitrec, Hendija,
2008:113).
U takve (strukovne) organizacije utemeljene početkom 20. stoljeća može se ubrojiti i prethodnica
današnje Svjetske turističke organizacije UN-a, odnosno Međunarodna unija službenih turističkih
organizacija, IUOTO (International Union of Official Travel organisations) koja je 1925. utemeljena u
Haagu (Nizozemska) (Marković, 1967:198) te je, uz AIT, jedna od prvih međunarodnih organizacija u
turizmu.
Porastom utjecaja turizma u svijetu (osobito otkako je polovicom 20. stoljeća započeo njegov vrlo
dinamični razvoj), ujedno jača važnost i uloga integracijskih procesa na međunarodnoj razini u turizmu
prema raznim kriterijima i na svim razinama.
Kada se govori o dinamici povezivanja u turizmu razlikuju se sljedeće faze:
● sporadično povezivanje
− od kraja 19. stoljeća do završetka Drugog svjetskog rata,
− pojava prvih organizacija u turizmu i njihovog povezivanja u
međunarodne organizacije;
● masovno
− nakon Drugog svjetskog rata do 1980. godina, kada dolazi do
masovnog razvoja suvremenog turizma,
− dolazi do masovnog povezivanja tj. nastanka međunarodnih
organizacija u svim područjima i na svim razinama, pa i u
76
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
●
intenzivno
−
−
−
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
turizmu;
od 1980. do danas, a od početka 21. stoljeća posebno intenzivira
proces povezivanja,
svakodnevno „niču“ nove organizacije, a stare se povezuju,
okrupnjavaju ili nestaju,
na intenziviranje procesa povezivanja utječe tehnološki
napredak, kompjuterizacija, intenziviranje globalizacijskih
procesa i stalni rast turizma u svijetu.
Danas djeluje veoma velik broj međunarodnih organizacija u turizmu i za potrebe turizma, ali je zbog
njihovog interdisciplinarnog karaktera nemoguće obuhvatiti sve međunarodne organizacije povezane s
turizmom.
4.1.3.
Funkcije i obilježja međunarodnih organizacija
U 21. stoljeću posebno je porasla važnost međunarodnih organizacija u svim područjima. Danas se
njihove glavne funkcije odnose na:
 suradnju među državama i uređenje brojnih pitanja vezanih uz ljudska prava, zaštitu okoliša,
trgovinu te rješavanje svih aspekata društvenih i gospodarskih odnosa među državama,
 suradnju u rješavanju konfliktnih i kriznih situacija,
 tehničku pomoć,
 prikupljanje statističkih podataka i njihovu međusobnu usporedbu,
 analiziranje promjena i trendova na tržištu,
 prikupljanje, proučavanje i širenje informacija,
 utvrđivanje zakona i propisa koji su međunarodno prihvaćeni i sl.
Različitost međunarodnih organizacija jedno je od njihovih osnovnih obilježja, koje se ogleda u:
razlozima njihova osnivanja, odnosno ciljevima i interesima koje trebaju zadovoljiti, opsegu tema
kojima se bave, veličini (broju članova), geografskom području djelovanja (prostoru na kojem djeluju),
važnosti (u svijetu ili za neko uže područje) i sl. (Hitrec, Hendija, 2008:95). Zbog njihove velike
različitosti vrlo ih je teško sistematizirati.
Ipak, usprkos velikih međusobnih razlika sve međunarodne organizacije imaju nekoliko zajedničkih
obilježja koja se odnose na:
 subjekte, mogu biti iz raznih zemalja, iz cijelog svijeta, ali moraju biti najmanje dva
međunarodna subjekta,
 osnivanje zbog ostvarivanja nekih zajedničkih interesa ili ciljeva, a na temelju određenog
pravnog akta (koji može biti ugovor, konvencija i sl. pravni dokument),
 financiranje iz vlastitog proračuna (koji se može puniti ili iz članarina ili iz donacija i sl.),
 unutrašnje ustrojstvo odnosno unutrašnju organizaciju jer imaju osnovne organe (najčešće
skupštinu i/ili izvršni odbor) te pomoćne organe (koji mogu biti stalna ili povremena tijela),
 administraciju (imaju svoj administrativni aparat),
 propisan način donošenja odluka (što može biti konsenzusom, nadglasavanjem,
natpolovičnom većinom i sl. oblici glasanja).
Na osnovi navedenih zajedničkih obilježja međunarodne organizacije definiraju se kao zajednice
više međunarodnih subjekata, koje su osnovane međunarodnim ugovorom, imaju svoje
vlastite organe, a služe postizanju nekih zajedničkih ciljeva i interesa (Mileta, 1983:23; Hitrec i
Hendija, 2008:95). Na isti način Previšić i Ozretić Došen definiraju i međunarodne ekonomske
organizacije kao zajednice više država utemeljene na međunarodnim ugovorima, s vlastitim tijelima,
radi ostvarivanja zajednički utvrđenih ciljeva (Previšić, Ozretić Došen, 1999: 153).
Budući da međunarodne organizacije predstavljaju takav tip organizacije koja je ustanovljena
ugovorom ili nekim drugim pravnim instrumentom, one posjeduju vlastitu pravnu osobnost. Što se tiče
njihova članstva one mogu uz predstavnike država (to su tzv. vladine međunarodne organizacije),
uključivati i druge subjekte (u tom slučaju su to nevladine međunarodne organizacije tzv. NGO, a
mogu biti i mješoviti tip organizacija čiji su članovi predstavnici iz javnog i privatnog sektora) (Gaja,
2011:2).
77
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
4.1.4.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Pravni okvir udruživanja u turizmu
Da bi se uopće mogle osnovati međunarodne organizacije, mora biti zadovoljen pravni okvir, što se
regulira posebnim sporazumom (ugovorom) među subjektima (strankama koje se udružuju). Uloga
međunarodnih organizacija najuočljivija je u domeni međunarodnog prava jer su one, od trenutka kada
su se pojavile do danas stvorile pozamašan korpus pravnih dokumenata i pravni okvir za djelovanje
donijevši pri tome mnoštvo propisa (koji su ponekad obvezatni u primjeni, a katkad samo
preporučljivi).
Osnovna podjela tih međunarodnih sporazuma je prema broju uključenih subjekata i prema njihovom
sadržaju.
Prema broju uključenih subjekata razlikuju se bilatelarni i multilateralni ugovori, pri čemu su bilateralni
samo između dva uključena subjekta, dok su svi drugi multilateralni (zbog većeg broja uključenih
subjekata).
Primjer 4.6. Primjer bilateralnog ugovora u turizmu RH
Memorandum o suglasnosti između Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Državne uprave za turizam Narodne Republike Kine o
provedbi plana organiziranih grupnih putovanja kineskih državljana u Hrvatsku potpisan 29. svibnja 2000. godine. (Ministarstvo turizma
RH (2014) Međunarodni ugovori, dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=373, 26.12.2014.).
Prema sadržaju međunarodnih sporazuma mogu se potpisivati ugovori, rezolucije, deklaracije,
konvencije, kodeksi, protokoli, preporuke i slični pravni dokumenti međunarodnog karaktera.
Primjer 4.7. Primjeri međunarodnih ugovora prema sadržaju sporazuma u međunarodnom turizmu
Ugovori
- reguliraju uvjete poslovanja,
- npr. Međunarodni pravilnik o poslovanju između turističkih agencija i hotelijera, donositelji IH&RA, Međunarodna
udruga hotela i restorana i UFTAA, Svjetski savez udruženja turističkih agencija - za svijet; te HOTREC, Savez
nacionalnih udruženja hotelijera, restoratera i kavanara u EU i Europskom ekonomskom prostoru i ECTAA, Savez
nacionalnih udruženja turističkih agencija i turoperatora u EU u Europi;
Rezolucije
- su pismeni zaključci ili stavovi nekog važnog međunarodnog skupa,
- npr. Rezolucija Vijeća Europe o politici održivog razvoja okoliša primjerenog turizmu u priobalnim područjima,
- npr. rezolucija UNWTO-a o pravima svih na turizam iz 2005.;
Deklaracije
- su službene izjave o temeljnim načelima,
- npr. Deklaracija UNWTO-a o olakšavanju turističkih putovanja iz 2009.;
Konvencije
- su međunarodni sporazumi o nekom važnom pitanju, problemu ili općevažeće pravilo koje vrijedi za sve i kojeg se
svi pridržavaju,
- npr. konvencija UNESCO-a (Organizacije UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu) o zaštiti kulturne i prirodne
baštine iz 1972. godine;
Kodeksi
- su zbirke pravila odnosno skup načela,
- npr. Globalni etički kodeks za turizam iz 2001. UNWTO-a i sl.
Preporuke, protokoli i sl.
Takvi pravni dokumenti su predmet proučavanja međunarodnog prava, a sklopljeni ugovori za
uključene subjekte imaju u pravilu prednost pred domaćom legislativom ukoliko dođe do kolizije
nacionalnih i međunarodnih propisa, od kojih su neki vrlo relevantni i u globalnim razmjerima.
4.1.5.
Važnost međunarodnih organizacija u turizmu
Međunarodne organizacije odigrale su važnu ulogu u razvoju turizma. Gee naglašava njihovu ulogu u
olakšavanju međunarodnog turizma u domeni pravnog reguliranja odnosa u turizmu (Gee, 1997: 304).
Po uzoru na druge međunarodne organizacije sve takve organizacije izravno i neizravno uključene u
turizam u posljednjih nekoliko desetljeća stvorile su pozamašan korpus obveznih i neobveznih
(neformalnih) dokumenata za turizam, što znači da su neki obvezni u primjeni, a neki samo
preporučljivi.
U tome se i ogleda velika važnost integracijskih procesa za turizam. Naime, takve organizacije
predlagale i donosile (na međunarodnim konferencijama ili autonomno) mnoštvo raznovrsnih
78
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
međunarodnih akata (sporazuma, deklaracija, rezolucija, protokola i sl.), obvezujućeg ili neformalnog
karaktera. Većina tih propisa i danas je aktualna u turizmu.
U početku su ti međunarodni akti uglavnom bili usmjereni na osiguranje olakšica na putovanjima (oko
uređivanja graničnih formalnosti pri prelasku granice, viza, putovnica, osobne prtljage turista i
sličnoga), a danas su najviše usmjereni na zaštitu turista kao potrošača te zaštitu i očuvanje prirodne i
kulturne baštine.
Područja interesa međunarodnih organizacija povezanih s turizmom mijenjala su se ovisno o fazi
razvoja turizma, pa se razlikuju dvije glavne faze u razvoju tih organizacija prema njihovim interesima,
a to su ujedno i njihove glavne aktivnosti u turizmu:
− donose propise za osiguranje olakšica na putovanjima (oko
● na početku djelovanja
uređenja graničnih formalnosti prilikom prelaska granica, viza,
putovnica i sl.);
− donose propise oko brige za osobnu prtljagu turista i sl.;
− brinu se za zaštitu prava putnika, odnosno turista kao
● od 21. stoljeća do danas
potrošača;
− brinu oko zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine i sl.
Dakle, jedna od glavnih aktivnosti međunarodnih organizacija u turizmu ogleda se u donošenju
niza pravnih dokumenata, pa one između brojnih drugih mjera kojima unapređuju razvoj turizma u
svijetu donose:
● razne međunarodne ugovore
− koji reguliraju uvjete poslovanja npr. između turističke
agencije ili turoperatora i hotelijera:
npr. Međunarodni pravilnik o poslovanju između turističkih agencija i hotelijera,
donositelji IH&RA i UFTAA za svijet, te HOTREC i ECTAA u Europi;
●
propise o zaštiti prava putnika
●
međunarodne konvencije i
ostale međunarodne dokumente
(rezolucije, deklaracije, protokole
i sl.)
−
pravo na bescarinski uvoz osobnih predmeta turista i
sl.
− pravo na prijevoz putnika i prtljage u svim vrstama
prijevoznih sredstva i sl.
− pravo na vizu za vremenski ograničeni boravak u stranoj
zemlji (ako se traži) i sl.;
Ti dokumenti važni su za stvaranje uvjeta za funkcioniranje
turizma, a njima se reguliraju sljedeća područja:
− zaštita okoliša:
−
−
−
−
npr. Rezolucija Vijeća Europe o održivoj turističkoj razvojnoj politici u
zaštićenim područjima
npr. rezolucija UNWTO-a o pravima svih na turizam iz 2005;
zaštita prava radnika i poticanje zapošljavanja,
poticanje razvoja slabije razvijenih područja,
zaštita ugroženih socijalnih skupina u turizmu kao što
je primjerice pravno regulirana zaštita djece od prostitucije
i drugih oblika eksploatacije u turizmu:
npr. UNWTO donosi 1996. dokument o Zaštiti djece od prostitucije i drugih
oblika eksploatacije u turizmu;
standardizacija usluga i sl.
Međunarodne organizacije potaknule su i razne druge aktivnosti koje su sve izravno ili neizravno
snažno utjecale na razvoj turizma u cijelom svijetu.
4.1.6.
Podjela međunarodnih organizacija povezanih s turizmom
Gaja naglašava da su međunarodne organizacije vrlo raznovrsne, s obzirom na veličinu, članstvo,
funkcije i resurse (Gaja, 2011:3). U eri globalizacije i internacionalizacije ta različitost još više dolazi do
izražaja u svim područjima, a posebno u turizmu zbog njegovog interdisciplinarnog karaktera, što
otežava pokušaj njihova sistematiziranja.
79
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Različitost međunarodnih organizacija proizlazi iz različitih:
● razloga osnivanja:
− odnosno prema ciljevima i interesima koje trebaju riješiti:
npr. UNWTO vs. Blue Flag (Plava zastava za plaže i marine);
● opsega tema kojima se bave:
− može biti veliki ili uzak opseg tema:
npr. UN vs. CLIA, Međunarodno udruženje organizatora krstarenja;
● veličine:
− prema broju članova:
npr. PATA, Azijsko-pacifičko turističko udruženje vs. HOTREC;
●
●
●
važnosti u svijetu ili u nekom
području djelovanja:
snazi utjecaja u nekom području
ili regiji:
osnivača:
npr. UN vs. CTO, Karipska turistička organizacija
npr. UNESCO vs. ECOVAST, Europsko vijeće za sela i male gradove.
− odnosno da li ih osnivaju vladina tijela ili nevladine udruge:
npr. UNWTO vs. UFTAA
Po istim kriterijima mogu se podijeliti i međunarodne organizacije povezane s turizmom, odnosno
međunarodne organizacije povezane s turizmom razlikuju se prema:
broju članica:
● bilateralne
● multilateralne
geografskom području djelovanja odnosno razini djelovanja:
● univerzalne ili svjetske (npr. UNWTO, WTTC)
● regionalne (npr. PATA, CTO)
gospodarskom području djelovanja:
● opće (npr. UN, OECD)
● specijalizirane (npr. IH&RA, Blue Flag)
prema karakteru članica:
● vladine ili međudržavne (npr. Vijeće Europe)
● nevladine ili privatne te mješovite, tako što se
povezuje i javni i privatni sektor (npr. PATA)
Hitrec i Hendija podijelili su međunarodne organizacije povezane s turizmom prema dva temeljna
kriterija: na one koje su općeg karaktera (a na neki način su povezane s turizmom) te na
specijalizirane organizacija za turizam (usmjerene na turizam kao uže područje djelovanja) odnosno
prema gospodarskom području djelovanja (Hitrec i Hendija, 2008: 97). Daljnja njihova podjela
provedena je prema razini djelovanja odnosno prema geografskom području djelovanja na one koje
djeluju univerzalno (u cijelom svijetu) ili regionalno (na nekom užem području).
Slika 4.1. Podjela međunarodnih organizacija povezanih s turizmom
Međunarodne organizacije povezane s turizmom
Organizacije općeg karaktera
koje se bave turizmom
Međunarodne turističke
organizacije
● Svjetske (univerzalne)
● Svjetske (univerzalne) organizacije
općeg karaktera povezane s turizmom
● Regionalne međunarodne organizacije
općeg karaktera povezane s turizmom
turističke organizacije
● Regionalne međunrarodne
turističke organizacije
● Strukovne međunarodne
turističke organizacije
Sve one multilateralnog su karaktera, što znači da povezuju više od dva međunarodna subjekta.
80
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
4.2. Međunarodne organizacije općeg karaktera koje su povezane s turizmom
4.2.1.
Podjela međunarodnih organizacija općeg karaktera povezanih s turizmom
Turizmom se bave i međunarodne organizacije koje su primarno osnovane zbog nekih drugih ciljeva,
a tek postupno su područje svog interesa usmjerile i na turizam. Tako se, primjerice, i sami Ujedinjeni
narodi (UN), kao krovna međunarodna organizacija utemeljena zbog osiguranja mira i sigurnosti u
svijetu, bave i nekim aspektima turizma, a slično je i s brojnim drugim međunarodnim organizacijama
općega karaktera. Prema području na kojem djeluju te se organizacije mogu razvrstati na univerzalne
(svjetske) i regionalne (ako djeluju na nekom užem području).
Podjela općih organizacija povezanih s turizmom prema geografskom kriteriju:
● svjetske (univerzalne) organizacije
− UN, specijalizirane agencije UN-a (UNWTO, WHO, UNESCO i dr.),
programi UN-a (UNDP, UNEP);
općeg karaktera povezene s turizmom:
− OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj;
● regionalne međunarodne organizacije
U Europi:
općeg karaktera povezane s turizmom: − Europska unija;
− Vijeće Europe;
− OESS, Organizacija za sigurnost i suradnju;
− Radna zajednica Alpe Jadran;
− SEI, Srednjeeuropska inicijativa i sl.;
U drugim regijama svijeta:
−
−
4.2.2.
Caricom, Zajednica karipskih država;
Arapska liga u Arapskim državama i sl.
Svjetske (univerzalne) organizacije općeg karaktera povezane s turizmom
Osim spomenutih Ujedinjenih naroda, u ovoj skupini je i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj,
OECD (Organization for Economic Cooperation and Development).
# Ujedinjeni narodi, UN (United Nations)
UN su osnovani 1945., a sjedište im je u New Yorku, gdje im je i tajništvo, premda su neke službe razasute diljem svijeta. Pravni je
slijednik Lige naroda nakon što je ova prestala djelovati. Svrha osnivanja UN-a uglavnom se svodi na očuvanje mira i sigurnosti u svijetu,
razvijanje prijateljskih odnosa među narodima, ostvarivanje međunarodne suradnje u rješavanju svjetskih problema (političkih, socijalnih,
ekonomskih, kulturnih i sl.). UN je jedina međuvladina organizacija opće svrhe djelovanja (LeRoy Bennett, Oliver, 2004:9).
UN se bave raznim aspektima turizma te primjerice:
 brine za zaštitu okoliša i potiče održivi razvoj turizma,
 sudjeluje u izradi metodologije za definiranje osnovnih pokazatelja u turizmu (npr.UN je zajedno s



UNWTO-om, Eurostatom i OECD-om sudjelovao u izradi Satelitske bilance turizma, a i ranije je njihov Statistički komitet dao
znatan doprinos u sistematizaciji podataka i definiranju pojmova u turizmu),
bavi se problemima zaposlenosti u turizmu,
potiče razvoj slabije razvijenih područja u svijetu putem turizma,
inicira međunarodne konferencije posvećene turizmu i sl. (tako su npr. posebne konferencije o turizmu bile
1963. u Rimu gdje su u turističku statistiku pored turista uključeni i izletnici te je definiran pojam posjetitelja, zatim 1980. u Manili
i druge).
Neke aspekte turizma rješavaju osim toga Statistički komitet UN-a, njihove specijalizirane agencije i
programi UN-a.
Specijalizirane agencije UN-a također se bave turizmom, svaka u svom području.
Specijalizirane agencije UN-a osnivaju se po međunarodnom sporazumu i neovisno od UN-a, a postaju specijaliziranom agencijom UN-a
temeljem sporazuma koji se sklapa između agencije i Ujedinjenih naroda (LeRoy Bennett, Oliver, 2004:267).
Od njezinih 17 agencija za turizam su najvažnije sljedeće:
● WHO, Svjetska zdravstvena
− propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na
organizacija (World Health
međunarodnim putovanjima;
Organization, WHO):
● UNESCO, Organizacija UN-a
− zaslužna je za Popis svjetske baštine kojem je cilj
81
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
utvrđivanje (identifikacija), zaštita (konzervacija) i
prezentacija svjetskog prirodnog i kulturnoga blaga.
za obrazovanje, znanost i
kulturu (UN Educational,
Scientific and Cultural
Organization)
−
●
●
ILO, Međunarodna
organizacija rada (International
Labour Organization)
UNWTO, Svjetska turistička
2
organizacija UN-a (UN World
Tourism Organization)
(Na Listi svjetske baštine 2013. bilo je 1.007 zaštićenog materijalnog svjetskog
blaga, pri čemu iz RH 6 materijalnih kulturnih dobara: grad Dubrovnik, grad
Trogir, Eufrazijeva bazilika iz Poreča, Šibenska katedrala, Dioklecijanova
palača u Splitu, Starogradsko polje s otoka Hvara te Plitvička jezera kao jedino
zaštićeno prirodno materijalno dobro na toj Listi);
−
surađuje s UNWTO-om na projektima „Put svile“ i „Marko
Polo“ koji su obuhvatili turističku promidžbu nekoliko
zemalja;
štiti prava radnika u turizmu;
−
−
najmlađa i za turizam najvažnija;
status specijalizirane agencije UN-a stekla 2003. godine.
(Treba napomenuti da se godinama za Svjetsku turističku organizaciju rabio
akronim WTO, kao i za Svjetsku trgovinsku organizaciju, što je uzrokovalo
brojne nesporazume. Nakon stjecanja statusa specijalizirane agencije UN-a
Svjetska turistička organizacija počinje koristiti kraticu UNWTO.)
Neki programi UN-a također se bave turizmom, a izdvajaju se:
● UNEP, Program UN-a za
− tim programom je potaknuto nekoliko projekata kojima se
zaštitu okoliša (UN
štiti priroda kao osnovica razvoja turizma (to su, npr.,
Environment Programme)
projekti Zeleni globus, Plava zastava i sl.)
●
UNDP, Programa UN-a za
razvoj (UN Development
Programme)
−
Plava zastava ili Blue Flag je danas općeprihvaćena međunarodna ekološka
oznaka kvalitete za plaže i marine. Projekt je potaknut 1985. kao Europska
plava zastava kada su prve plaže u Francuskoj dobile tu oznaku kvalitete, a od
2001. postaje Svjetska plava zastava (pri čemu se kriteriji vrednovanja razlikuju
od europskih).Sjedište udruge je u Danskoj, a u RH projekt vodi udruga Lijepa
naša. Plava zastava se dodjeljuje na 1 godinu što znači da se stalno provodi
kontrola kvalitete te se ona može i izgubiti. Prva Plava zastava u RH bila je ACI
marina Umag 1988., a u 2012. godini tu oznaku je imalo 18 marina i 106 plaža
u našoj zemlji. Iste godine u svijetu je bilo dodijeljeno 3.329 Plavih zastava za
plaže i 597 za marine.
Projekt Zeleni globus potaknut je nakon Agende 21 1992. godine, a cilj projekta
je smanjiti pritiske na okoliš izazvanih razvojem turizma).);
važan za slabije razvijene zemlje koje se pokušavaju
razviti uz pomoć turizma.
# Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD (Organization for Economic Cooperation
and Development) koja se uglavnom bavi turističkom politikom. OECD ima poseban Turistički komitet
koji služi kao forum za koordiniranje turističke politike.
OECD su osnovani 1961. u Parizu s ciljem poticanja ekonomskog rasta u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta.
4.2.3.
Regionalne međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s turizmom
LeRoy Bennet i Oliver definiraju općenito pojam regionalnih međunarodnih organizacija. Po njima
regionalna međunarodna organizacija je takva organizacija koja okuplja neki segment svijeta u svrhu
postizanja zajedničkih ciljeva temeljnih na zemljopisnim, socijalnim, kulturološkim, gospodarskim i
političkim vezama, te koja ima ustroj uređen formalnim međudržavnim sporazumima (LeRoy Bennett,
Oliver, 2004:208).
U turizmu razlikuju se regionalne organizacije općeg karaktera koje djeluju u Europi te one koje djeluju
u drugim svjetskim regijama.
2
Više o Svjetskoj turističkoj organizaciji UN-a u poglavlju 4.3.2. u nastavku ove skripte.
82
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
U Europi valja izdvojiti sljedeće regionalne međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s
turizmom:
 Europska unija,
 VE, Vijeće Europe (Council of Europe, CoE),
 OESS, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (Organization for Security and
Cooperation in Europe, OSCE),
 SEI, Srednjoeuropsku inicijativu (Central European Initiative, CEI),
 Radnu zajednicu Alpe-Jadran (Working Community Alpe-Adria),
 Jadransko-jonsku inicijativu (Adriatic-Ionian Initiative, AII),
 JER, Jadransku euroregiju (Adriatic Euroregion, AE) i druge.
Primjer 4.8. Primjeri nekih regionalnih organizacija općeg karaktera povezanih s turizmom koje djeluju izvan Europe
Izvan Europe turizmom se također bave neke regionalne organizacije, kao što je npr. Arapska liga (djeluje među Arapskim državama, koja
se davi nekim kulturnim aspektima turizma) te Zajednica karipskih zemalja, CARICOM (Caribbean Community) koja se bavi utjecajem
turizma na okoliš u Srednjoj Americi, a tu su još brojne druge organizacije.
3
# Europska unija
U Europskoj uniji turizmu je namijenjena specijalna misija, a kao ilustraciju vrlo široke uključenosti te
nadnacionalne integracije u turizam regije valja spomenuti da se u EU:
 stimuliraju određeni specifični oblici i vrste turizma (kulturni, omladinski, ruralni i drugi),
 unapređuje kvaliteta usluga,
 provodi zaštita turista kao potrošača,
 potiče očuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine,
 potiče zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu,
 provodi standardizacija usluga,
 poduzimaju razne druge mnogobrojne aktivnosti (Hitrec, Hendija, 1999:3).
# VE, Vijeće Europe (Council of Europe, CoE)
Ta organizacija je najstariji međuvladina organizacija na tlu Europe jer je utemeljena 1949. u Londonu,
a danas joj je sjedište u Strasbourgu (Francuska).
Glavni zadaci CoE su zaštita ljudskih prava, zaštita okoliša, zaštita od društvenih problema (droga, diskriminacija, nacionalne manjine,
zaštita žena i djece i sl.). CoE se zalaže za slobodu izražavanja medija, slobodu okupljanja, ravnopravnost, zaštitu manjina, zaštitu od
terorizma i sl. Ta najstarija europska organizacija posebno je aktivna u očuvanju i promicanju zajedničke kulturne baštine u Europi.
Osim Europske unije, vrlo veliku važnost za turizam regije ima Vijeće Europe. Ta organizacija bavi se:
 poticanjem razvoja kulturnog turizma tako što promovira posebne kulturne itinerare povezujući
turističku ponudu nekoliko zemalja naglašavajući elemente povezanosti među njima
Primjer 4.9. Primjeri nekih tematskih putova koje je Vijeće Europe potaknulo između 1987. i 1994. u turizmu
CoE je pokrenulo sljedeće tematske putove: Santiago de Compostela u 1987. koji prolazi kroz Francusku, Italiju,Belgiju i
Ujedinjenu Kraljevinu; Seoske nastambe na Pirinejskom poluotoku; Putovi svile – projekt koji je pokrenut 1987. u Europi, a
zatim ga je UNWTO proširio na širu regiju; Barok 1988. u Portugalu, Italiji, Malti, Sloveniji i Hrvatskoj; Utjecaji samostana;
Parkovi i vrtovi; Mozart; Vikinzi; Kelti; Gradovi otkrića; Putovi humanista i sl. (Grosjean, E. 1994. 61).

održivim razvojem i okolišem u regiji, čime pridonosi razvoju turizma u regiji.
Primjer 4.10. Primjeri aktivnosti Vijeća Europe usmjerenih na zaštitu okoliša i održivi razvoj
U vezi zaštite okoliša CoE je donijelo nekoliko značajnih preporuka, konvencija i rezolucija, kao što je npr.:
−
Rezolucija o održivoj turističkoj razvojnoj politici u zaštićenim područjima Vijeća Europe;
−
Rezolucija Vijeća Europe o politici održivog razvoja okoliša primjerenog turizmu u priobalnim područjima.
# Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, OESS (Organization for Security and
Cooperation in Europe, OSCE)
OESS se periferno bavi turizmom kao čimbenikom održanja mira i sigurnosti u regiji.
Primjer 4.11. Najvažniji dokument OESS-a koji sadrži neke odredbe o turizmu
Helsinški akt iz 1975. sadržavao je neke odredbe o turizmu kao čimbeniku mira i političke stabilnosti i sigurnosti u regiji.
3
Više o Europskoj uniji u Pogavlju 5. ove skripte.
83
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
I ostale europske regionalne organizacije općega karaktera (SEI, Radna zajednica Alpe-Jadran, JJI,
JER i sl.) imaju važnu ulogu u razvoju turizma regije, a od njihovih aktivnosti usmjerenih na turizam
valja izdvojiti sljedeće:
 većina od njih ima posebnu radnu skupinu za turizam,
 bave se zajedničkom promidžbom međusobno povezanih zemalja,
 potiču razne specifične oblike i vrste turizma,
 izrađuju zajedničke itinerare objedinjujući turističku ponudu regija na međunarodnoj razini,
 zajednički rješavaju prometnu infrastrukturu i međusobnu povezanost,
 brinu se oko zaštite prirodnih i kulturnih resursa i
 poduzimaju razne druge mjere kojim općenito potiču turizam multilateralnom suradnjom
temeljenoj na očuvanju nacionalnih posebnosti.
Članstvo Republike Hrvatske u regionalnim organizacijama općeg karaktera važno je za turizam naše
zemlje zbog:
 obogaćivanja turističke ponude,
 objedinjenog promotivnog nastupa na turističkom tržištu (čime se smanjuju troškovi promidžbe
jer su zajednički promotivni materijali i promotivni nastup),
 postizanja više razine standardiziranih usluga,
 lakšeg praćenja promjena i trendova na tržištu koji utječu na turizam.
4.3. Međunarodne turističke organizacije
Zbog interdisciplinarnoga karaktera turizma u njemu djeluje velik broj međunarodnih organizacija, bilo
onih izravno, a još više onih koje su s njim neizravno povezane. U osnovi se međunarodne
organizacije specijalizirane za turizam odnosno međunarodne turističke organizacije prema
teritorijalnom načelu i prema području djelovanja mogu podijeliti na:
 svjetske (univerzalne) turističke organizacije
 regionalne međunarodne turističke organizacije i
 strukovne međunarodne turističke organizacije.
4.3.1.
Podjela međunarodnih turističkih organizacija
U nastavku se navode primjeri nekih međunarodnih turističkih organizacija prema skupinama na koje
su podijeljene:
● svjetske (univerzalne) turističke
− UNWTO, Svjetska turistička organizacija UN-a (UN World Tourism Organization);
− WTTC, Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council);
organizacije
● regionalne međunarodne
U Europi:
turističke organizacije:
− ETC, Europska turistička komisija (European Travel Commission);
U drugim regijama svijeta:
− PATA, Azijsko-pacifičko turističko udruženje (Pasific Asia Travel Association);
− CTO, Karipska turistička organizacija (Caribbean Tourism Organization);
− COTAL, Latinsko-američka turistička organizacija (Confederation of Latin
American Tourism Organizations);
●
strukovne međunarodne
turističke organizacije:
Prema užem području djelovanja ovdje je moguće razlikovati
četiri skupine organizacija:
− organizacije čije članice pružaju usluge smještaja i prehrane:
npr. IH&RA, Međunarodna udruga hotela i restorana i sl.;
− organizacije čije članice pružaju posredničke usluge u
turizmu i usluge prijevoza:
npr. UFTAA, Svjetski savez udruženja turističkih agencija i sl.;
− organizacije koje se bave zaštitom i prezentacijom prirodnih i
društvenih resursa:
npr. ECOVAST, Europsko vijeće za sela i male gradove i sl.;
− strukovna međunarodna udruženja znanstvenika i drugih
stručnjaka u turizmu, novinara te sudionika putovanja
npr. FEG, Europski savez udruga turističkih vodiča i sl.
84
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
4.3.2.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Svjetske (univerzalne) međunarodne turističke organizacije
Ovdje ulaze dvije vodeće turističke organizacije koje djeluju globalno, u cijelom svijetu. To su:
 Svjetska turistička organizacija UN-a, UNWTO (UN World Tourism Organization)
 Svjetsko vijeće za putovanja i turizam, kraticom WTTC (World Travel and Tourism Council).
# UNWTO, Svjetska turistička organizacija UN-a (UN World Tourism Organization)
Svjetska turistička organizacija, UNWTO, krovna je organizacija u turizmu čiji je glavni zadatak
unaprjeđivanje općih uvjeta za razvoj turizma u svijetu. Osnovana je 1975. godine u Madridu kao
pravni slijednik Međunarodne unije službenih turističkih organizacija, IUOTO (International Union of
Official Travel organisations), a koja je bila utemeljena čak pola stoljeća ranije (Marković 1967:198).
Od 2003. godine UNWTO je postao specijalizirana agencija UN-a zbog velike uloge koju je odigrao u
poticanju razvoja turizma u svijetu, kao i zbog svojih aktivnosti u poticanju gospodarskog prosperiteta i
zaposlenosti putem turizma globalno, a pogotovo u slabije razvijenim područjima, ali i zbog napora u
ostvarivanju što bolje suradnje među narodima u turizmu.
UNWTO je jedina međuvladina organizacija koja služi kao globalni forum za turističku politiku i razna
pitanja o turizmu u svijetu. Kao međuvladina organizacija okuplja vrhovna tijela državne uprave
zadužena za turizam (iz većine država svijeta) koja su ovlaštena da zastupaju nacionalne interese u
turizmu. Hrvatska je službeno njezina članica od 1997. godine (preko tadašnjeg Ministarstva turizma
RH), premda je još od 1934. godine (u ondašnjoj državnoj tvorevini na ovim prostorima) bila uključena
u prethodnu organizaciju (IUOTO), što najbolje govori o našoj dugoj međunarodnoj suradnji u turizmu.
Prema podacima za 2014. godinu UNWTO ima 156 stalnih članova (vladina tijela zadužena za turizam
u pojedinim zemljama) te više od 400 pridruženih (od obrazovnih do znanstvenih institucija, turističkih
udruga većinom iz javnog sektora, sve do privatnih poduzetnika uključenih u turizam: hotelijera,
restoratera, ugostitelja, zrakoplovnih kompanija, turističkih agenata i turoperatora, organizatora
krstarenja i sl.).
Na početku djelovanja Svjetska turistička organizacija bila je usmjerena na:
 uklanjanje brojnih prepreka s kojim se turizam povremeno suočavao (vize, visoki porezi),
 poticanje državne pomoći za hotelsku izgradnju,
 standardizaciju hotelskog smještaja,
 statističko praćenje pokazatelja u turizmu.
Osnovni cilj UNWTO-a sadržan je u trećem članku statuta te organizacije, gdje se navodi kako je to
unapređivanje i razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski razvoj, razumijevanje među
narodima, mir, blagostanje i svekoliko poštivanje te uvažavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda bez
obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru (NN 10/97).
U skladu s postavljenim ciljevima djelovanja i definiranom ulogom u razvoju turizma osnovna zadaća
UNWTO-a je da svojim članicama osigurava savjete i pomoć u razvoju turizma na njihovim
nacionalnim prostorima, a na taj način unapređuje i razvoj turizma u cijelom svijetu.
Početne zadaće kojima se Svjetska turistička organizacija bavila na početku svoj djelovanja kasnije su
proširene pa se danas UNWTO bavi sljedećim:
 nastavljena je njezina aktivnost u uklanjanju raznih zapreka slobodnog protoka putnika
(npr. viza);
 potiče održivi razvoj turizma (što je sadržano u Globalnom etičkom kodeksu za turizam, koji
je jedan od najvažnijih dokumenata UNWTO-a donesen 2001. godine koji propisuje „pravila
igre u turizmu” jer sadržava 10 načela poželjnog etičkog ponašanja u turizmu);
 zalaže se za sigurnost putovanja i boravka u turističkim destinacijama;
 prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu;
 analizira podatke o turističkim kretanjima u svijetu;
 prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u turizmu;
 poduzima aktivnosti u cilju unapređenja konkurentnosti;
 pomaže slabije razvijenim zemljama i regijama;
 potiče partnerstvo između javnog i privatnog sektora;
85
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.

Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
promiče međunarodno razumijevanje i mir u svijetu kroz turizam i sl.
Osim toga UNWTO vodi brojne međunarodne projekte koji su na različite načine povezani s
turizmom diljem cijelog svijeta (istraživačke, konzultantske i sl.) i organizira skupove na kojima
donosi važne dokumente za turizam.
Primjer 4.12. Najnoviji dokumenti UNWTO a protekla dva desetljeća
- Deklaracija o olakšavanju turističkih putovanja iz 2009. – pravila za turističke agencije, za vizni režim, za osobe s posebnim potrebama i
za osobe zaražene virusom side i drugim opasnim zaraznim bolestima;
Rezolucija o pravima svih na turizam pod nazivom “Turizam dostupan za sve” iz 2005. posvećeno osobama s posebnim potrebama
(invalidima i sl.);
- Globalni etički kodeks za turizam iz 2001. – propisuje “pravila igre u turizmu” jer sadržava 10 načela etičkog ponašanja u turizmu;
- Zaštita djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu iz 1996. i brojni drugi dokumenti.
Važna uloga UNWTO-a je u izradi brojnih projekata i programa pomoću kojih UNWTO: unapređuje
konkurentnost turističkih destinacija kroz podizanje kvalitete i ulaganje u promociju, promiče održivi
razvoj turizma, potiče razvoj turizma u svijetu kroz uključivanje UNWTO-a u nacionalne razvojne
politike, pomaže razvoj slabije razvijenih zemalja i regija, ulaže znatna sredstva u obrazovanje i
stručno usavršavanje kadrova i sl.
Primjer 4.13. Odabrani programi i projekti UNWTO-a
- etička i socijalna dimenzija turizma (u sklopu tog projekta usvojen je Globalni etički kodeks za turizam)
- program Put svile
- korištenje obnovljivih izvora energije u hotelijerstvu
- krizni menadžment u turizmu
- menadžment turističke destinacije
- ulaganje u znanje, obrazovanje i stručno usavršavanje kadrova u turizmu
- trendovi na turističkom tržištu i prognoze rasta turizma u svijetu
- turisička statistika (u okviru koje je izrađena turistička satelitska bilanca)
- dokumentaristička aktivnost i sl. programi i projekti (Abramović, 2014:4) .
Na dan kada je usvojen statut UNWTO-a obilježava se Svjetski dan turizma što je svake godine 27.
rujna. UNWTO obilježava taj dan organiziranjem raznih manifestacija i događanja. Sva zbivanja uvijek
se vežu uz neku aktualnu temu ili problem u svjetskom turizmu, što se mijenja iz godine u godinu, a
smjenjuju se i zemlje domaćini.
Primjer 4.14. Teme Svjetskog dana turizma
2014. Turizam i razvoj zajednice
2013. Turizam i vode
2012. Turizam i održiva energija
2011. Povezivanje kultura kroz turizam
2010. Turizam i bioraznolikost
2009. Isticanje razlika u turizmu
2008. Turizam i klimatske promjene
2007. Uloga žena u turizmu
2006. Turizam pridonosi gospodarskom rastu
2005. Putovanja i prijevoz . od Jil Vernovih fantazija do stvarnosti
2004. Sport i turizam (Abramović, 2014:52).
4
Do danas je UNWTO razvio vrlo bogatu konzultantsku, dokumentarističku i publicističku aktivnost .
# WTTC, Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council)
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam, WTTC mlađa je organizacija od UNWTO-a utemeljena 1990.
godine u Londonu radi utvrđivanja važnosti turizma za svjetsko gospodarstvo. Glavni zadatak
WTTC-a je uvjeriti vlade pojedinih zemalja u golem doprinos putovanja i turizma u razvoju nacionalnih
gospodarstava i svjetske ekonomije općenito (Vukonić, Čavlek, 2001:448). Osim što upozorava na
stratešku važnost turizma za ekonomski prosperitet i zaposlenost, WTTC utječe na kreiranje politike
razvoja turizma na nacionalnoj i međunarodnoj razini, podupire održivi razvoj turizma u svijetu te tako
pridonosi zaštiti okoliša, a zalaže se i za otvorenost tržišta i potiče konkurentnost u turizmu.
4
Najpoznatije publikacije UNWTO-a navedene su u poglavlju 3.1. u ovoj skripti u Primjeru 3.9.
86
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
4.3.3.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Regionalne međunarodne turističke organizacije
Gee ističe da je povezivanje u turizmu na regionalnoj osnovi uvjetovano pripadnošću geografskoj
regiji, a jedan od glavnih ciljeva tih međunarodnih integracija je zajednički marketing koji je
znatno učinkovitiji nego li individualni pristup, posebno ako je riječ o destinaciji koja još nije
prepoznatljiva na turističkom tržištu (Gee, 1996: 304).
Među regionalnim turističkim organizacijama valja izdvojiti sljedeće:
● ETC, Europsku turističku komisiju
− u Europi
(European Travel Commission)
● PATA, Azijsko-pacifičko turističko
− u Azijsko-pacifičkoj regiji
udruženje (Pasific Asia Travel Association)
● CTO, Karipska turistička organizacija
− na Karibima
(Caribbean Tourism Organization)
− osnovana :
- u cilju unapređenja turizma u toj regiji,
- promocije karipskog turizma na
prekomorskim težištima,
- predstavljanje Kariba kao cjelogodišnje
turističke destinacije
● COTAL, Latinsko američka turistička
− u Latinskoj Americi
organizacija (Confederation of Latin
− osnovana u cilju unapređenja turizma u toj regiji
American Tourism Organizations)
# ETC, Europska turistička komisija (European Travel Commission)
Od 1948. godine djeluje kao nacionalni turistički ured cijele Europe jer je utemeljena sa svrhom
objedinjene promocije turističke ponude Europe na prekomorskim tržištima (Amerike, Australije,
Azije i sl.), a oslanjajući se pri tome na pojedinačne promocijske kampanje svojih članica, tj.
nacionalnih turističkih organizacija priključenih europskih država (Hrvatska turistička zajednica je
također njezina članica). Glavne aktivnosti te organizacije mogu se svesti na oglašavanje, promociju i
odnose s javnošću.
Značajna je uloga ETC-a u dokumentarističko-publicističkoj aktivnosti jer provodi i objavljuje brojna
istraživanja u turizmu (npr. trendova na europskom turističkom tržištu, ali su još važnija njihova
5
istraživanja o obilježjima putovanja turista iz pojedinih emitivnih tržišta ) te u toj domeni često
ostvaruje suradnju s renomiranim stručnjacima Svjetske turističke organizacije UN-a.
# PATA, Azijsko-pacifičko turističko udruženje (Pasific Asia Travel Association)
Regionalna je turistička organizacija za jugoistočnu Aziju i jedna je od najbrojnijih regionalnih
turističkih organizacija u svijetu mješovitog karaktera (ima više od 4 000 članova ne samo iz javnog
već i iz privatnog sektora).
Upravo zahvaljujući njezinu djelovanju taj dio svijeta uspio je ostvariti jednu od najdinamičnijih stopa
rasta turizma u svijetu jer je 1951. godine, kada je organizacija utemeljena, Azijsko-pacifička regija bila
turistički slabo razvijena. Zaslužna za kreiranja imidža regije kao najuzbudljivijeg dijela svijeta.
U toj regiji koja je bila izložena financijskoj krizi (1997. godine), zaraznim bolestima (SARS, ptičja
6
gripa), prirodnim katastrofama (tsunami u prosincu 2004. godine) , PATA je odigrala ključnu ulogu
ne samo u razvoju već i u stabiliziranju turizma u kriznim situacijama.
U okviru PATA-e utemeljen je i poseban fond za zaštitu kulturne baštine u regiji.
PATA provodi istraživanja u turizmu i obrazovanje kadrova u turizmu.
5
O dokumentarističko-publicističkoj aktivnosti ETC-a vidi poglavlje 3.1. i primjer 3.12. ove Skripte.
Vidi poglavlje 2.7. i primjer 2.21. ove Skripte o ulozi PATA-e u oporavku Azijsko-pacifičke regije nakon tsunamija
u prosincu 2004. godine.
6
87
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
4.3.4.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Strukovne međunarodne turističke organizacije
Zbog interdisciplinarnog karaktera turizma strukovne međunarodne turističke organizacije potrebno je
grupirati po nekim kriterijima tim više što njih ima najviše u turizmu. Hitrec i Hendija grupirali su ih
stoga na četiri velike skupine prema užem području djelovanja. Naime strukovne organizacije se
mnogo više razlikuju prema tome pružaju li usluge smještaja, usluge prehrane ili brinu li oko
organizacije putovanja, nego li prema prostoru na kojem djeluju. Osim toga, praksa je pokazala da
većina tih usko specijaliziranih organizacija, koje u početku počnu djelovati lokalno, postupno
vremenom poprime globalni karakter te se njihov utjecaj proširi na cijeli svijet (Hitrec, Hendija,
2008:105).
Strukovnih međunarodnih organizacija u turizmu specijaliziranih za neka uska područja djelovanja ima
toliko mnogo da ih je nemoguće sve obuhvatiti zbog isprepletenosti turizma s raznim drugim
područjima. Većinom su nastale tako što su iz organizacija na lokalnoj razini postepeno okrupnjavajući
poprimile globalni karakter, a također postoje i one koje su odmah ustrojene kao međunarodne.
Od širokog spektra međunarodnih strukovnih turističkih organizacija za ilustraciju izdvajaju se samo
neke od njih. Zbog velikoga broja tih organizacija u nastavku se za neke od njih ne navode puni nazivi,
već samo kratice izvedene iz originalnih naziva, po kojima su već dobro poznate u turističkoj praksi.
Prema užem području djelovanja te se organizacije mogu grupirati na četiri skupine, organizacije čije
članice pružaju usluge smještaja i prehrane, organizacije čije članice pružaju posredničke usluge u
turizmu i usluge prijevoza, organizacije koje se bave zaštitom i prezentacijom prirodnih i društvenih
resursa te strukovna međunarodna udruženja znanstvenika i drugih stručnjaka u turizmu, novinara i
sudionika putovanja.
Međunarodne strukovne turističke organizacije povezuju sljedeće organizacije.
# Organizacije čije članice pružaju usluge smještaja i prehrane:
− IH&RA, Međunarodna udruga hotela i restorana,
● međunarodna udruženja
(International Hotel and Restaurant Association) djeluje
hotelijera:
globalno u cijelom svijetu;
− na američkom kontinentu djeluje: AH&LA, Američko
nacionalno udruženje hotela i drugih vrsta smještaja
(American Lodging and Restaurant Association);
− u Europi djeluje HOTREC, Savez nacionalnih udruženja
hotelijera, restoratera i kavanara u EU i Europskom
ekonomskom prostoru (Confederation of National
Associations of Hotels, Restaurants & Cafes in EU and
EEA);
● međunarodna udruženja
− EFCO&HPA, Europski savez kampova i udruga
odmorišnih parkova (European Federation of Campingsite
kampova i zabavnih parkova:
Organisations and Holiday Park Associations);
− HI, Međunarodni savez omladinskih hostela (Hostelling
● međunarodna udruženja
International);
omladinskih hostela u svijetu i
Europi:
− EMRA, Europska udruga modernih restorana (European
● međunarodna udruženja
Modern Restaurant Association) i slične organizacije;
modernih restorana:
# Organizacije čije članice pružaju posredničke usluge i usluge prijevoza u turizmu:
− UFTAA, Svjetski savez udruženja turističkih agencija
● udruženja turističkih agencija i
(United Federation of Travel Agents' Associations,
turoperatora:
UFTAA);
− slična regionalna organizacija djeluje u Europi: ECTAA,
Savez nacionalnih udruženja turističkih agenata i
turoperatora u EU (Group of national travel agents' and
tour operators' associations within the EU);
− ASTA, Američko udruženje turističkih agencija u SAD
(American Society of Travel Agents);
88
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
−
−
−
●
organizacije koje pružaju
posredničke usluge u turizmu i
prijevozu:
−
−
−
−
−
WATA, Svjetsko udruženje turističkih agencija (World
Association of Travel Agencies);
IFTO, Međunarodni savez turoperatora (International
Federation of Tour Operators);
ETOA, Europski savez turoperatora (European tourism
association);
CLIA, Međunarodno udruženje organizatora krstarenja
(Cruise Lines International Association);
AIT, Međunarodni turistički savez;
RDA, Međunarodni savez autobusera;
ECF, Europski savez biciklista;
IATA, Međunarodno udruženje zračnog prijevoza i slične
organizacije
# Organizacije koje se bave zaštitom i prezentacijom resursa (prirodnih i društvenih) i sl.:
● razne međunarodne strukovne
● EFCT, europski kongresni gradovi;
organizacije koje se bave
● FECC, europski karnevalski gradovi;
zaštitom resursa i sl.:
● ICOMOS, Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke
cjeline;
● IAAPA, Međunarodno udruženje zabavnih parkova;
● ETTFA, Europsko udruženje turističkih sajmova;
● TIES, Međunarodno društvo za ekoturizam;
● ATLAS, Europsko udruženje za obrazovanje o turizmu i
rekreaciji;
● ISPA, Međunarodno udruženje lječilišta i ESPA, Europsko
udruženje lječilišta;
● ECOVAST, Europsko vijeće za sela i male gradove;
● ECHOR, Savez europskih dvoraca i razne druge
međunarodne organizacije.
# Strukovna međunarodna udruženja znanstvenika i drugih stručnjaka u turizmu, novinara te
sudionika putovanja:
● SKÅL, Međunarodno udruženje stručnjaka za turizam i
● razne međunarodne strukovne
putovanja;
organizacije koje povezuju
● AIEST, Međunarodna udruga znanstvenih stručnjaka u
znanstvenike i druge stručnjake
turizmu;
u turizmu te sudionike putovanja:
● ETAG, Europska akcijska grupa za putovanja i turizam;
● WFTGA i FEG, Svjetski i europski savez udruženja
turističkih vodiča;
● WYSETC, Svjetski savez za organizaciju studentskih,
obrazovnih i drugih turističkih putovanja mladih
(World Youth Student and Educational Travel
Confederation);
● FIJET, Međunarodni savez novinara i pisaca u turizmu
i još cijeli niz raznih drugih organizacija izravno je i
neizravno povezano s turizmom.
Međunarodne organizacije, svaka u svom području, odigrale su vrlo važnu ulogu u poticanju i
unaprjeđivanju turizma u svijetu u onom području u kojem djeluju i za koje su specijalizirane, a čije se
djelovanje pokatkad širilo i izvan njihova uskog područja djelovanja.
Literatura:
Knjige i članci:
●
●
Abramović, D. (2014) Analiza programa i projekata Svjetske turističke organizacije UN-a u cilju
unapređenja turizma u svijetu, diplomski rad, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu.
Adeyinka-Ojo, S.F., Khoo-Lattimore, C., Nair, V. (2014) A framework for rural tourism management and
marketing organisations, Procedia Social and Behavioral Sciences, Elsevier, Vol. 144, pp.151-163,
dostupno na. www.sciencedirect.com [10.11.2014].
89
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Alfier, D. (1994) Mjesto i uloga turističke društvene organizacije u sadašnjem stadiju našeg razvoja (rad
objavljen 1968.). U Hitrec, T. (ur.) Turizam – izbor radova (str. 59. – 81.), Zagreb, Institut za turizam,
Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode.
Anić, V., Goldstein, I. (1999) Rječnik stranih riječi, Zagreb, Novi Liber.
Gaja, G. (2011) Articles on the Responsability of International organizations, United Nations, New York,
dostupno na: http://legal.un.org/avl/ha/ario/ario.html (26.12.2014).
Gee, C. Y. (1997) The role of the international and regional organizations in tourism, 14. poglavlje u:
Gee, C. Y., International Tourism: A Global Perspective, WTO, Madrid, pp.303-319.
Grosjean, E. (1994) Vijeće Europe: Europska konvencija o kulturi 1954.-1995., priručnik koji sadrži
pregled 40 godina kulturne suradnje, Vijeće za kulturnu suradnju, 63. zasjedanje, Strasbourg.
Hall, R. H., Tolbert, P. S. (2005) Organizations: Structure, Processes and Outcomes, 9th edition,
Prentice Hall, New Jersey.
Hendija, Z. (2011) Organizacijska struktura turizma, U: Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O.
i suradnici, Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, pp.109-120.
Hitrec, T., Hendija, Z. (2008) Međunarodne organizacije povezane s turizmom, U: Hitrec, T., Hendija, Z.,
Politika, organizacija i pravo u turizmu. Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, pp.94-124.
LeRoy Bennett, A., Oliver, J.K: (2004) Međunarodne organizacije, Načela i problemi, Politička kultura,
nakladno-istraživački zavod, Zagreb.
Marković, S., Marković, Z. (1967) Osnove turizma. Prvo izdanje, Školska knjiga, Zagreb.
Meierhenrich, J. (2012) International organisations, University of London International Programmes by
The London School of Economics and Political Science, University of London.
Mileta, V. (1983) Međunarodne ekonomske organizacije i integracije. Biblioteka: socijalističko
samoupravljanje i suvremeni svijet, Zagreb.
Pearce, D. (1992) Tourist organizations, Longman Group UK, London.
Previšič, J., Ozretić Došen, Đ. (1999) Međunarodni marketing, Masmedia, Zagreb
Vukonić, B., Čavlek, N. (2001) Rječnik turizma, Masmedija, Zagreb.
Internetski izvori:
●
●
●
AIT (2014) About the AIT & its History, dostupno na: http://www.ait-touringalliance.com/about-ait-itshistory (26.12.2014).
Ministarstvo turizma RH (2014) Međunarodni ugovori, dostupno na:
http://www.mint.hr/default.aspx?id=373, 26.12.2014.
World Tourism Organization: Global Code of Ethics for Tourism, dostupno na: www.worldtourism.org/code_ethics/eng.html
90

Download Report