Najbolje prakse, iskustva i trendovi interoperabilnosti u BiH i drugim zemljama Projekt: Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Komponenta 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH Verzija 2.2 19. septembar 2012. PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 2 of 47 Sadržaj 1 Opseg dokumenta .......................................................................................................... 4 2 Uvod ............................................................................................................................... 5 3 Interoperabilnost u EU .................................................................................................... 9 3.1 Inicijative u EU ........................................................................................................... 9 3.1.1 Europska strategija interoperabilnosti (European Interoperability Strategy – EIS) . 9 3.1.2 Europski okvir interoperabilnosti (European Interoperability Framework – EIF) ....10 3.1.3 ISA .......................................................................................................................15 3.1.4 CIP ICT ................................................................................................................16 3.1.5 Mjerenje razvoja ...................................................................................................16 3.2 Nadnacionalni projekti u EU ......................................................................................16 3.2.1 Joinup.eu..............................................................................................................17 3.2.2 ePractice portal (epractice.eu) ..............................................................................17 3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK) ................................................18 3.2.4 the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL) .......................18 3.2.5 Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS) ............................19 3.3 Dobre prakse u EU ...................................................................................................20 3.3.1 Austrija .................................................................................................................21 3.3.2 Danska .................................................................................................................24 3.3.3 Njemačka .............................................................................................................25 3.3.4 Francuska ............................................................................................................27 3.3.5 Grčka....................................................................................................................27 3.3.6 Estonija ................................................................................................................28 4 Interoperabilnost u BiH ..................................................................................................30 4.1 Drţavna razina ..........................................................................................................32 4.1.1 Centrale evidencije pri IDDEEA ............................................................................33 4.1.2 e- Vlada u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine .................................................36 4.1.3 Izrada digitalne orto foto mape .............................................................................37 4.1.4 Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i reţima inspekcije (SPIRA) ......37 4.1.5 GoProcure – Uspostava informacijskog sustava elektronske javne nabavke ........37 4.1.6 Informacijski sustav za upravljanje ljudskim potencijalima (HR/MIS) ....................37 4.2 Federacija BiH ..........................................................................................................38 4.3 Republika Srpska ......................................................................................................39 4.4 Brčko distrikt .............................................................................................................42 5 Zaključak .......................................................................................................................44 2 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 3 of 47 Povijest verzija: Datum Verzija Opis 14-10-2011 1.0 Inicijalna verzija 17-10-2011 1.1 Dodano poglavlje 3.1.5. Mjerenje razvoja 28-11-2011 1.2 Dodano poglavlje 4. Zaključak 16-6-2012 1.3 Zamijenjena poglavlja Osor.eu i Semic.eu sa Joinup.eu 3-7-2012 2.0. Objedinjeni komentari eksperata Proširenja poglavlja: 3 (3.1.1, 3.2, 3.3, 4.), 4 (dodano poglavlje 4.1.7), 5. Aţurirana poglavlja: 4.2, 4.3 i 4.4. 4-7-2012 2.1 Stilske izmjene 19-9-2012 2.2 Izmjene prema komentarima RS sa 4. radionice IT 3 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 4 of 47 1 Opseg dokumenta Ovaj dokument dio je pripremne dokumentacije za izradu Okvira interoperabilnosti u BiH u okviru Komponente 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH, a koja uključuje: 1. Najbolje prakse, iskustva i trendovi interoperabilnosti u BiH i drugim zemljama. 2. Vodilje okvira interoperabilnosti koji sadrţi koncept, pravila i standarde. 3. Nacrt Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti za BiH s pratećim setom dokumenata 4. Nacrt Okvira interoperabilnosti za BiH Dokument je namijenjen Implementacijskom i Nadzornom timu projekta, čiji sadrţaj daje pregled inicijativa Europske komisije, pregled postojećeg stanja u BiH te primjere dobrih praksi u području regulacije i primjene okvira interoperabilnosti u EU. Sukladno Početnom izvještaju izlazne podatke po ostalim komponentama čini sljedeća dokumentacija: Komponenta 2. Stvaranje zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije meta-podataka 1. Lista meta-rječnika podataka, te definicija XML šema/standarda koji ih opisuju 2. Standardi, vodilje i politike za razvoj i odrţavanje rječnika podataka 3. Inicijalni rječnik podataka u formi XML shema, koji se treba objaviti kao otvoreni standard 4. Nacrt Uputstva za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije meta-podataka Komponenta 3. Razvijanje standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija 1. Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija 2. Nacrt Uputstva za primjenu standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija Komponenta 4. . Razvijanje strategije javnih registara 1. Analiza postojećih parcijalnih elektronskih registara 2. Strateški prijedlozi za optimalnu mobilizaciju i meĎusobno elektronskih registara 3. Lista prioriteta za implementaciju javnih registara 4. Nacrt Strategije javnih registara u BiH 5. Nacrt Uputstva za implementaciju Strategije javnih registara povezivanje 4 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 5 of 47 2 Uvod Svjetski gospodarski forum na godišnjoj razini provodi istraţivanje „„Network readiness index―1. Istraţivanje se provodi u suradnji s relevantnim institucijama u pojedinim drţavama, a za Bosnu i Hercegovinu to je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Prema posljednjem istraţivanju za 2010-2011. godinu Bosna i Hercegovina pozicionirana je na 110 mjestu od 138 drţava koje su sudjelovale u istraţivanju (slika 1.). Usporedbe radi, pozicija drţava okruţenja je sljedeća: Slovenija (34), Crna gora (44), MaĎarska(49), Hrvatska (54), Poljska (62), Grčka (64), Makedonija (72), Albanija (87), Srbija (93). Metodologija izračuna indeksa dostupna je u izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma, a temelji se na mjerenjima sljedećih skupina podindeksa: ICT okruţenje: trţišno okruţenje, političko okruţenje, pravno okruţenje, infrastrukturno okruţenje Spremnost za korištenje ICT-a: pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave Korištenje ICT-a od strane pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave U segmentu infrastrukturne spremnosti na korištenje ICT, Bosna i Hercegovina pozicionirana je na 77. mjesto na ljestvici (slika 2). Unatoč tome, po spremnosti javne uprave za korištenje ICT-a BiH je na 134 mjestu (slika 3), a po korištenju ICT-a u javnoj upravi na 133 mjestu (slika 4.). Ovi podaci ukazuju na potrebu za pojačanim aktivnostima i inicijativama za povećanje primjene IT-a u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini s ciljem osposobljavanja postojeće infrastrukture za uvoĎenje elektroničkih javnih usluga i u konačnici pruţanje takvih usluga. Prema „Polugodišnjem izvještaju o napretku (praćenje provoĎenja Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH)― Ureda koordinatora za reformu javne uprave za period od 01. januara do 30. juna 2011. (radna verzija), institucije javne uprave u Bosni Hercegovini ne prepoznaju potrebu za uvezivanjem i razmjenom podataka sa IKT sistemima drugih institucija, te potrebu za korištenjem već postojećih podataka ukoliko isti već postoje u IKT sistemima drugih institucija. Stoga pojedinačni projekti u oblasti e-Uprave u BiH ne doprinose gradnji fleksibilnih i višestruko upotrebljivih rješenja koja bi osigurala esencijalne blokove za pruţanje usluga za graĎane. Stoga je potrebno u Bosni i Hercegovini stvoriti i usvojiti okvir interoperabilnosti za javnu upravu koji bi se primjenjivao na svim administrativnim razinama. Okvir interoperabilnosti koji će osigurati da aktivnosti u području interoperabilnosti javne uprave na niţim administrativnim razinama budu komplementarne i povezane te dati vodilje i olakšati institucijama uvoĎenje elektronskih javnih usluga graĎanima i privrednim subjektima da u bilo kojem trenutku s bilo koje lokacije dobiju bilo koju uslugu javne uprave (pomoću automatiziranih elektronskih usluga). U konačnici na strateškoj razini okvir interoperabilnosti je sredstvo podrške radu javne uprave koje joj omogućava: 1 The Global Information Technology Report 2010–2011 © 2011 World Economic Forum 5 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 6 of 47 1. brţe i efikasnije posluţivanje graĎana i gospodarstva korištenjem elektroničkih usluga, 2. preciznije i brţe odlučivanje u kompleksnoj okolini praćenjem ključnih pokazatelja uspješnosti, 3. povezivanje i manje troškove institucija javne uprave, 4. bolje upravljanje i iskorištenje podatkovne imovine. 5. 6. 7. 8. 9. niţi oportunitetni trošak graĎana i privrede. harmonična i sinkronizirana primjena ICT u institucijama javne uprave, priliku za razvoj domaće ICT industrije, poticanje i pruţanje primjera za djelovanje i razvoj ICT kod gospodarskih subjekata, sudjelovanje u strateškom razvoju BiH kroz poticanje elektroničkog poslovanja. Potreba za uspostavljanjem, usvajanjem i odrţavanjem okvira interoperabilnosti proizlazi iz potrebe javne uprave da pruţa kvalitetne usluge graĎanima i gospodarstvu (kroz one-stopshop pruţanje usluga) te potrebe za smanjenjem troškova kako na strani institucija javne uprave kod pruţanja usluga, tako i na strani graĎana i gospodarstva - konzumenata tih usluga. Slika 1. Network readiness index (Izvor: http://www.weforum.org) 6 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 7 of 47 Slika 2. Spremnost infrastrukture (Izvor: http://www.weforum.org) Slika 3. Indeks spremnosti javne uprave (Izvor: http://www.weforum.org) 7 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 8 of 47 Slika 4. Indeks korištenja ICT-a od strane javne uprave (Izvor: http://www.weforum.org) 8 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 9 of 47 3 Interoperabilnost u EU Interoperabilnost na razini Europske unije prepoznata je kao izuzetno vaţna inicijativa u postizanju jedinstvenosti EU trţišta (kako trţišta roba i usluga, tako i trţišta radne snage). Stoga su očekivano dva ključna područja za postizanje interoperabilnosti u javnoj nabavi i jedinstvenog identiteta fizičkih osoba. Europska komisija je, u okviru svoje Strategije Europa 2020, dana 19. svibnja 2010. objavila priopćenje koje sadrţi inicijativu pod nazivom Digitalna agenda za Europu. Digitalna agenda prepoznaje sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske unije: 1. stvaranje jedinstvenoga digitalnog trţišta, 2. poboljšanje interoperabilnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga, 3. poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu, 4. osiguranje pruţanja znatno brţeg pristupa internetu, 5. poticanje ulaganja u istraţivanje i razvoj, 6. poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti, 7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva, kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene skrbi i starenje stanovništva. Dakle, Digitalna agenda, na najvišoj razini, interoperabilnost pozicionira kao jednu od ovih sedam ključnih inicijativa za podršku jedinstvenom trţištu. Dva su ključna elementa provedbe Digitalne agende za Europu: Europska strategija interoperabilnosti (eng. the European Interoperability Strategy - EIS) i Europski okvir interoperabilnosti (eng. the European Interoperability Framework - EIF). 3.1 Inicijative u EU2 3.1.1 Europska strategija interoperabilnosti (European Interoperability Strategy – EIS) Europska strategija interoperabilnosti (eng. the European Interoperability Strategy - EIS) je krovni strateški plan u području prekogranične interoperabilnosti, koji daje smjernice u vezi interakcije, razmjene i suradnje izmeĎu europskih javnih uprava za isporuku europskih javnih usluga preko nacionalnih granica. Imajući u vidu da se pruţanje usluga javne uprave odvija u sloţenim i promjenjivim uvjetima osiguravanje interoperabilnosti na svim razinama je kontinuiran zadatak. EIS definira dva pristupa pitanju interoperabilnosti: globalni (eng. Top-down) pristup koji podrazumijeva implementaciju inicijativa počevši od uspostavljanja političkog konteksta i pravnog okvira do preporuka za implementaciju interoperabilnosti sektorski (eng. Bottom-up) pristup koji podrazumijeva provedbu ciljanih projekata čiji rezultati s jedne strane dotiču stvarna otvorena pitanja u implementaciji interoperabilnosti, a s druge testiraju pravni okvir u odnosu na stvarne potrebe. „Top-down― pristup podrazumijeva definiranje općeprihvaćene, globalne, vizije ili ţeljenog stanja, u odreĎenom političko pravnom kontekstu. U pravilu ţeljeno stanje iskazuje se 2 Izvor: ISA – Interoperability Solutions for European Public Administrations (www.isa.eu) 9 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 10 of 47 pravnim aktom (strategija, zakon, propis…) i predstavlja iskaz političke volje sa stvaranjem pravnih preduvjeta za provoĎenje adekvatno aktivnosti. U Bosni i Hercegovini, usluge koje pruţa IDDEEA primjer su ovog pristupa. Potreba za sreĎivanjem evidencija o, primjerice, prebivalištu od strane nadleţnih institucija (u ovom slučaju nadleţni MUP-ovi), formalizirana je kroz Zakon o IDDEEA-i koji uspostavlja politički kontekst i pravni okvir za implementaciju, te time omogućuje implementaciju. „Bottom-up― provedba ciljanih projekata polazi od potrebe za institucija za implementacijom interoperabilnosti u konkretnom području (na primjer. parcijalni registri poslovnih subjekata). Inicijativa u ovakvom pristupu kreće od zainteresiranih institucija (u ovom primjeru: nadleţnih za voĎenje registara poslovnih subjekata). Proces suradnje nadleţnih institucija rezultira prilagodbom pravnog okvira (na primjer: donošenje Okvirnog zakona), te dotiču stvarna pitanja u implementaciji (na primjer: postojanje/ne postojanje odgovarajućih semantičkih komponenti u zajedničkom rječniku, odabir tehnologije, nivo sigurnosnih zahtjeva….). EIS interoperabilnost promatra kroz sljedećih pet klastera i na njih primjenjuje oba ranije navedena pristupa: Pouzdana razmjena informacija Arhitektura interoperabilnosti Procjena utjecaja primjene ICT-a na novu EU legislativu Podizanje svijesti o interoperabilnosti Dijeljenje informacija o dobrim praksama 3.1.2 Europski okvir interoperabilnosti (European Interoperability Framework – EIF) Europski okvir interoperabilnosti (EIF) nastavlja na Europsku strategiju interoperabilnosti (EIS), a prethodi izgradnji sustava preporuka i standarda na različitim razinama interoperabilnosti s ciljem omogućavanja pruţanja usluga i servisa javne uprave prema graĎanima i gospodarstvu na EU razini. Svrha Europskog okvira za interoperabilnost (EIF) je: • promicanje i potpora pruţanju usluga javne uprave na EU razini poticanjem prekogranične i meĎu-sektorske interoperabilnosti, • podrška radu javnih uprava zemalja članica kako bi se osiguralo pruţanje europskih javnih usluga graĎanima i gospodarstvu; • nadopuniti i povezati na Europskoj razini različite okvire interoperabilnosti zemalja članica. 10 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 11 of 47 Strategija Vladanje Opseg okvira interoperabilnosti Okvir Dizajn Vodilje i preporuke Implementacija Usluge i alati Operacije Slika 5. Pozicioniranje EIF 2.0 u političkom kontekstu Ključne dimenzije kroz koje EIF2.0 razmatra pitanja interoperabilnosti čine: Lista e-usluga Scenariji pruţanja e-usluga Temeljni principi za pruţanje e-usluga Konceptualni model pruţanja usluga Razine interoperabilnosti Sporazumi o interoperabilnosti Upravljanje interoperabilnošću (eng. interoperability governance) EIF, kao dokument moţemo shvatiti kao alat pomoću kojega Europska komisija usmjerava aktivnosti zemalja članica ka ţeljenom stanju iz perspektive Europske unije. Ovaj dokument sudjeluje u „top-down― pristupu koji u Europska komisija provodi u domeni dizajna interoperabilnosti. Stoga, EIF 2.0. gore navede dimenzije „top-down― pristupom promovira kao ključne u postizanju interoperabilnosti. EIF2.0 prepoznaje sljedeće ključne usluge elektroničke javne uprave: Poslovanje 1 Registracija poduzeda 2 Javna nabava 3 Prijava patenata i žigova 4 Zaštita potrošača, označavanje, pakiranje Dozvole i potvrde 5 Izvodi iz matica rođenih i vjenčanih 6 Vozačke dozvole 7 Pasoši i vize 8 Radne dozvole, dozvole boravka 9 Registracija vozila 11 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 12 of 47 Obrazovanje 10 Osnivanje škola i fakulteta 11 Stipendije Porezi za građane 12 On-line prijava poreza Socijalno osiguranje 13 Informacije o uslugama u sustavu socijalnih osiguranja 14 Olakšice za nezaposlene 15 Dječji doplatak 16 Mirovine 17 Zdravstveno osiguranje Prikupljanje statističkih podataka 18 Porezi za poslovne subjekte 19 Povrat PDV-a 20 Informacije o poreznim poticajima 21 Deklaracija trošarina roba Rad 22 Priznavanje kvalifikacija i diploma 23 Traženje posla Potrošači 24 Informacije o carinskim obvezama 25 Carinske deklaracije EIF2.0 prepoznaje tri scenarija pružanja usluga: A. direktna komunikacija izmeĎu graĎana/gospodarskih subjekata jedne drţave s administracijom druge drţave B. razmjena informacija izmeĎu administracija dviju drţava na zahtjev graĎana/gospodarskog subjekta C. razmjena informacija izmeĎu administracija dvaju drţava i/ili EU administracije 12 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 13 of 47 Slika 6. Scenarij A Slika 7. Scenarij B Slika 8. Scenarij C EIF2.0 definira temeljne principe pružanja usluga javne uprave. Prvu grupu principa čine supsidijarnost i proporcionalnost koji postavljaju okvir za djelovanje na EU razini u području europskih javnih usluga. 13 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 14 of 47 Sljedeća skupina principa u fokusu ima generičke potrebe korisnika i očekivanja: „korisnik u središtu―, uključivost i dostupnost, sigurnost i privatnost, višejezičnost, pojednostavljenje administrativnih postupaka, transparentnost, očuvanje informacija. Posljednja skupina pruţa temelj za suradnju izmeĎu javnih uprava: otvorenost, ponovno korištenje, tehnološka neutralnost i prilagodljivost, djelotvornost i učinkovitost. Konceptualni model pružanja usluga javne uprave ilustrira na koji način korisnici usluga (graĎani, gospodarstvo, javna uprava) dobivaju isporuku ţeljenih (agregiranih) elektroničkih usluga javne uprave na pouzdan način orkestracijom osnovnih usluga javne uprave koje se temelje na izvornim registrima, vanjskim uslugama i facilitatorima interoperabilnosti. Korisnici (građani, poslovni subjekti, javna uprava) Agregirane usluge javne uprave Orkestracija (intermedijarni portali / tokovi poslova) Upravljanje sigurnim komunikacijama Sigurna razmjena podataka putem interneta ili privarnih mreža (potpisivanje, certifikcija, enkripcija, logiranje) Bazične usluge javne uprave Facilitatori interoperabilnosti Bazni registri Vanjske usluge Slika 9. Konceptualni model pruţanja usluga javne uprave Interoperabilnost uspostave novih usluga javne uprave promatra se pravnoj, organizacijskoj/procesnoj, semantičkoj/podatkovnoj i tehničkoj razini. Ove četiri razine interoperabilnosti povezuje politički kontekst nastanka i ţivotnog ciklusa pojedine usluge. Politički kontekst odnosi se na političko okruţenje, podršku na najvišoj razini, te suradnju različitih administrativnih nivoa, administracija i/ili institucija koje su uključene u pruţanje pojedine usluge javne uprave. Nuţno je da akteri uključeni u pruţanje usluga imaju kompatibilne vizije, poravnate prioritete i usmjerene ciljeve. Pravna interoperabilnost odnosi se na usklaĎivanje zakonodavstva na način da ono utvrĎuje odgovarajuću pravnu teţinu i pravna pravila pod kojima se razmjenjuju podaci. Organizacijska/procesna interoperabilnost odnosi se na način kako institucije različitih javnih uprava meĎusobno suraĎuju s ciljem ostvarenja zajedničkog cilja: uspostave zajedničke usluge. Da bi različite javne uprave /institucije javne uprave djelovale u suglasju, vaţan 14 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 15 of 47 aspekt je poravnavanje poslovnih procesa obiju organizacija. Poravnavanje procesa obično proširuje proces i eksterno povezuje interne procese pojedinih organizacija. Orijentiranost na korisnika (eng. user centricity) dovodi do toga da dio procesa u kojemu je sudjelovao sam korisnik (komunikacija s različitim institucijama) preuzimaju institucije komunicirajući izmeĎu sebe. Na taj način uspostavljaju se novi organizacijski odnosi i obveze izmeĎu institucija koje je nuţno formalizirati (sporazumi). Pri tome je nuţno predvidjeti i upravljanje promjenama s ciljem osiguranja kontinuiranog i pouzdanog pruţanja usluga. Semantička interoperabilnost odnosi se na semantičko usklaĎivanje i preciziranje značenja informacija u razmjeni. Značenje informacija mora biti precizno u mjeri da ga sve strane u razmjeni jednoznačno razumiju te očuvano na odgovarajući način (rječnici i katalozi podatka, XML sheme i repozitoriji XML shema…) u svrhu očuvanja dostupnosti svim stranama u razmjeni. Tehnička interoperabilnost odnosi se na tehničke uvjete pod kojima se odvijaju interakcija i prijenos podataka, a podrazumijeva planiranje tehničkih pitanja povezanih s povezivanjem računalnih sustava i usluga. Iako pisani sporazumi o interoperabilnosti proizlaze iz potrebe za formalizacijom odnosa i obveza institucija uključenih u pruţanje jedne usluge graĎanima/gospodarstvu, oni specificiraju suradnju na svim razinama interoperabilnosti temeljeći se na postojećim specifikacijama i preporukama u području koje reguliraju, a istovremeno pridonoseći standardizacijskom procesu. Imajući u vidu da se pruţanje usluga odvija u kompleksnom i promjenjivom okruţenju nuţno je uspostaviti odrţivi način upravljanja interoperabilnošću. Nuţno je uspostaviti okvir koji obuhvaća različite administrativne razine i koji opisuje obveze, odgovornosti i odnose pojedinih administrativnih razina prema drugima. 3.1.3 ISA Odlukom Europskog parlamenta3 uspostavljen je program za interoperabilnost rješenja javnih uprava zemalja članica EU po nazivom „The Interoperability Solutions for European Public Administrations― (ISA) kao ključni element provedbe EIF-a. ISA program nasljednik je završenog IDABC4 programa. Jedan od zaključaka završne evaluacije IDABC programa bio je da koordinirani pristup doprinosi brţoj isporuci usluga javne uprave veće kvalitete korištenjem zajedničkih rješenja i njihovim dijeljenjem. Nastavno na taj zaključak, cilj ISA-e je poticati interoperabilnost izmeĎu javnih uprava na način da potpomaţe uspostaviti zajedničke pristupe koji će olakšati suradnju. Dijeljenje i ponovno korištenje alata kao što su generičke platforme i generičke komponente, uz korištenje usluga zajedničkih infrastruktura, ima za cilj smanjiti troškove i vrijeme potrebne za uspostavu usluga. Kolaboracija i suradnja zainteresiranih dionika e-javne uprave odvija se putem kolaboracijskih platformi: 3 Decision No 922/2009/EC of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 on establishing a programme on interoperability solutions for European public administrations (ISA) — OJ L 260, 03.10.2009, p. 11. 4 Interoperable Delivery of European eGovernment Services to public Administrations, Businesses and Citizens 15 3.1.4 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 16 of 47 Open Source Observatory and Repository for European public administrations (OSOR.EU)5 The Semantic Interoperability Centre Europe (SEMIC.EU) ePractice portal (epractice.eu). CIP ICT Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija predstavlja program koji je Europska komisija pokrenula u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost (CIP), osnovanog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 1639/2006/EC u listopadu 2006. godine. Svojevrsni je nastavak e-TEN, Modinis i e-Content programa te obuhvaća projekte koji omogućavaju jednak pristup informacijskom prostoru u smislu sigurnosti, većeg kapaciteta i infrastrukturne podrške, s ciljem prevladavanja prepreka u razvoju informacijskog društva. Program je otvoren za sve zemlje članice EU te pridruţene članice (temeljem sporazuma o pridruţivanju ili posebnim dogovorom s trećim zemljama). Financiraju se različiti tipovi projekata ovisno o tematici, opsegu i trajanju.6 Projekti CIP ICT PSP (poput STORK7, PEPPOL8, SPOCS9) pruţaju podršku za uspostavu i korištenje ICT-a te doprinose stvaranju boljih javnih usluga. Javne i privatne organizacije iz EU sudjeluju u pilot-projektima te na taj način testiraju i validiraju interoperabilnost izmeĎu nacionalnih sustava i sam europski okvir interoperabilnosti. 3.1.5 Mjerenje razvoja Praćenje razvoja elektroničke javne uprave u drţavama članicama EU na temelju odreĎenih pokazatelja, kao i najbolje prakse je vaţan dio procjene napretka razvoja. Na razini EU takva mjerenja provode se u obliku jednogodišnjih studija The eGovernment Benchmark Report. Mjerenje se provodi po unaprijed utvrĎenoj metodologiji temeljenoj na indikatorima mjerenja razine informatiziranosti prema Bangemannovom izvještaju. Metodologija mjerenja koje se provodi već 10 godina mijenja se ovisno o ciljevima zacrtanima strateškim okvirom na razini Europske unije, ali i napretku informacijske tehnologije i njezine primjene. Indikatori su dizajnirani na način da su usporedivi kroz vrijeme, ali i da osiguravaju usporedivost zemalja u danom trenutku. 3.2 Nadnacionalni projekti u EU10 Nadnacionalni projekti u EU predstavljaju „botom-up― pristup izgradnji interoperabilnosg okruţenja u EU. Nadnacionalni projekti okupljaju zainteresirane strane u odreĎenom području, a rezultat procesa suradnje varira od prilagodbe pravnog okvira (na primjer: inicijative za izmjene direktiva), do rješenja u spornim pitanjima u implementaciji (na primjer: definiranje odgovarajućih semantičkih komponenti u zajedničkom rječniku….). 5 Sredinom listopada 2011. godine, ISA će platforme OSOR.EU i SEMIC.EU ujedniti u jedinstvenu kolaborativnu platformu joinup (www.joinup.eu)s proširenim opsegom usluga. 6 Više informacija na http://ec.europa.eu/information_society/activities/ict_psp/index_en.htm 7 Vidi poglavlje 3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK) 8 Vidi poglavlje 3.2.4 the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL) 9 Vidi poglavlje 3.2.5 Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS 10 Izvori: www.osor.eu; www.semic.eu; www.epractice.eu; www.eid-stork.eu; www.peppol.eu; www.eu-spocs.eu 16 3.2.1 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 17 of 47 Joinup.eu „Joinup― je platforma izraĎena od strane Europske komisije i financiran od strane Europske unije putem ISA programa. Inicijalno platforma je nastala u prosincu 2011. godine objedinjavanjem dvaju postojećih portala Semic.eu i Osor.eu. Ona nudi novi set usluga za sve (direktno ili indirektno) rade za javnu upravu, a sluţi kao alat pomoću kojega svi zainteresirani mogu podijeliti svoje iskustvo u izradi i korištenju rješenja u području interoperabilnosti. Cilj ovog portala je omogućiti razmjenu rješenja za interoperabilnost rješenja u javnoj upravi, kolaborativni razvoj, dijeljenje i ponovno korištenje „open-source― softvera i semantičkih komponenti za potrebe javne uprave. „Joinup― platforma nudi sadrţaje i uvid u različita područja interesa poput: Prekogranične i meĎuresorne interakcije izmeĎu javnih uprava Paneuropske elektroničke usluge javne uprave Pravne informacije o korištenju i razvoju „open-source― softvera u javnoj upravi Utjecaj interoperabilnosti na EU regulativu i aktivnosti Pristup repozitoriju semantičke imovine za višestruku uporabu Pomoć u metodologijama i praksama u razvoju semantičke imovine Paneuropski projekti elektroničke javne uprave. U dijelu razmjene „open-source― rješenja, temelji se na tome da ukoliko se softver se ne dijeli nego se iste komponente razvijaju iznova diljem Europe, to rezultira tehničkim rješenjima koja rade isto i podrţavaju iste funkcije, ali nisu interoperabilna. U dijelu razmjene semantičke imovine, platforma jest servis za suradnju i repozitorij imovine koja čini semantičku interoperabilnost. Pojam "imovina koja čini semantičku interoperabilnost" opisuje resurs koji podrţava razmjenu podataka u distribuiranim informacijskim sustavima, ugrubo "imovina koja čini semantičku interoperabilnost" moţe se shvatiti kao skup modela podataka koji pomaţu u prevladavanju razlika izmeĎu sustava koji su uključeni u razmjenu odreĎenih podataka. Platforma pozicionira harmonizaciju iznad standardizacije, te slijedeći ovaj princip, promiče ponovnu upotrebu sintaktičke (npr. XML shema) i semantičke imovine (npr. ontologija) koji su potrebni za ostvarenje semantičke interoperabilnosti. 3.2.2 ePractice portal (epractice.eu) ePractice.eu treća je kolaborativna platforma financirana od strane Europske komisije najprije kroz . ePractice.eu pruţa uslugu profesionalnim zajednicama vezanim uz eGovernment , eInclusion i eHealth. To je interaktivna inicijativa koja omogućuje svojim korisnicima da raspravljaju i utječu na politike i način na koji javne uprave rade i pruţaju usluge. ePractice.eu za kolaboraciju koriste profesionalci iz zemalja članica, zemalja kandidata i zemalja EFTA-e. Platforma je otvorena te joj se pridruţuju i stručnjaci izvan EU i EU povezane mreţe zemalja. Portal omogućava korisnicima da: 1. Dijele svoje stvarne slučajevima i objavljuju ih na web-mjestu. 17 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 18 of 47 2. Upoznaju osobe sa sličnim interesima iz cijele Europe i prošire svoje profesionalne mreţe. 3. Uče iz iskustva drugih, ocjenjuju i komentiraju objavljene slučajeve ePractice.eu portal kombinira online aktivnosti s čestim offline dogaĎajima poput: radionica, okruglih stolova i drugih vrsta javnih prezentacija. ePractice okuplja niz stvarnih studija slučajeva, dostavljenih od strane članova ePractice zajednice, u veliki bazu znanja koja sluţi kao referentna točka za sve korisnike. Članovi ePractice zajednice ne ograničavaju se isključivo na razmjenu studija slučajeva nego i razmjenjuju savjete, iskustva, informacije o dogaĎajima i sl. 3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK) Cilj projekta STORK je uspostaviti platformu interoperabilnost elektroničkih identiteta na EU razini koja će omogućiti graĎanima identifikaciju uz predočenje svoje nacionalne elektroničke osobne iskaznice bez obzira u kojoj zemlji članici se fizički nalaze. Projekt će testirati prekograničnu autentikaciju korisnika putem pet pilot projekata koji će koristiti postojeće usluge javnih uprava zemalja članica EU. Očekivano je da se platformi s vremenom pridruţe ostali pruţatelji usluga čime bi se povećao broj prekograničnih usluga za europske korisnike. GraĎani bi u budućnosti trebali moći u bilo kojoj zemlji članici EU osnovati tvrtku, dobiti povrat poreza ili prijaviti se na fakultet bez fizičke nazočnosti, a za pristup tim uslugama trebao bi biti dovoljan unos osobnih podataka uz pomoć nacionalne elektroničke osobne iskaznice, a STORK platforma će pribaviti potrebna jamstva i dokaze (provjeru autentičnosti) od javne uprave koja je izdala nacionalnu elektroničku osobnu iskaznicu. Uloga STORK platforme je identificirati korisnika koji je zatraţio uslugu, i poslati njegove podatke sučelju traţene usluge. Poštujući princip zaštite privatnosti, korisnik u svakom trenutku kontrolira podatke koji će biti poslani. Eksplicitni pristanak vlasnika podataka, a korisnik je isključivi vlasnik svojih osobnih podataka, neophodan je za svako slanje podataka. Projekt STORK testira prekogranične usluge u pet područja: Pilot 1: Demonstracijska platforma koja pokazuje da prekogranična elektroničkih usluga moţe raditi u nekoliko drţava članica. Pilot uključuje uključuju nacionalne portale Austrije (help.gv.at), Estonije (eesti.ee), Njemačke (Mein-service-BW), Portugala (portaldocidadao.pt), Velike Britanije, regionalni portal Katalonije u Španjolskoj i portal namijenjen specifičnoj usluzi vezanoj uz prijavu posla u Belgiji (limosa.be). Pilot 2: Portal „Safer Chat― za promicanje sigurnog korištenja interneta od strane djece i mladih. Pilot 3: Portal „Student Mobility― za pomoć ljudima koji ţele studirati u različitim drţavama članicama. Pilot 4: Platforma „Electronic Delivery― koja će biti omogućavati sigurnu prekograničnu online isporuku dokumenata. Pilot 5: Portal „Change of Address― za pomoć ljudima koji prelaze granice EU. 3.2.4 the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL) 18 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 19 of 47 Projekt PEPPOL ima za cilj širenje trţišta, povezanost i interoperabilnost dionika u javnoj nabavi. PEPPOL omogućuje pristup standardiziranoj transportnoj IT platformi putem pristupnih točaka, i pruţa usluge za elektroničke javne nabave primjenjujući standardizirane oblike elektroničke dokumenata (na temelju UBL i CEN / BII). PEPPOL se ne natječe na trţištu IT usluga i rješenja, nego omogućuje IT kompanija nuĎenje novih vrijednosti njihovim klijentima povezivanjem na PEPOLL platformu. PEPOLL infrastruktura dizajnirana je kao otvorena standardizirana platforma koja povezuje postojeće mreţe i povezuje pojedinačne otoke ePoslovanja u EU s ciljem povećavanja mogućnosti u poslovanju i podrške prekogranične interoperabilnosti. Elektronička PEPOLL transportna infrastruktura omogućuje javnim upravama i tvrtkama povezivanje njihovih IT sustava i pouzdanu razmjenu podataka i poslovnih dokumenata. Ovo je moguće uz opći sporazum o procesima prekogranične javne nabave implementacijom otvorenih standarda. PEPPOL podrţava korištenje UBL 2,0 dokumenata i CEN / BII profila. CEN / BII (Business interoperabilnosti Interface) je specifikacija načina izvršavanja jednog ili više poslovnih procesa, kao što su naručivanje ili fakturiranje. PEPPOL implementira CEN / BII profile pri definiranju specifičnih poslovnih scenarija. Tako su stvoren specifikacije kao CEN BII profil s dodatnim pravnim, organizacijskim i tehničkim uvjetima specifičnima za pan-europske potrebe. PEPOLL transportna infrastrukturakoristi skup tehničkih specifikacija poznatih pod nazivom BusDox (Business ) kako bi se organizacijama omogućila sigurna i pouzdana razmjena elektroničkih dokumenata. BusDox omogućuje da korisnici mogu prenijeti bilo koju vrstu XML dokumenta izmeĎu bilo koje dvije mreţe. standardizirani procesi javne nabave štede vrijeme, poboljšavaju transparentnost i povećavaju konkurenciju. 3.2.5 Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS) Cilj projekta SPOCS je omogućiti neprekinute elektroničke postupke za pruţanje prekograničnih usluga temeljen na postojećim nacionalnim sustavima. Na primjer: talijanski agent za nekretnine ţeli proširiti svoje poslovanje u Bremenu, u Njemačkoj. Informacije koje je dobio od jedinstvene točke pristupa Bremenu ne specificiraju koji talijanski dokumenti su potrebni. SPOCS platforma treba omogućiti talijanskom agentu odraĎivanje svih administrativnih postupaka online i preko granica putem jedinstvene točke pristupa (eng. the Single Point of Contact – PSC). Provedba Direktive o uslugama11 poziva na uspostavu jedinstvene točke pristupa (PSC). Jedinstvene točke pristupa djeluju kao posrednici izmeĎu davatelja usluga i nacionalnih 11 The Services Directive (Directive 2006/123/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on services in the internal market) 19 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 20 of 47 javnih uprava. Cilj ovih "one-stop-shop" je ispuniti sljedeće dvije funkcije: širenje informacija i upravljanje/obrada predmeta. Stoga, SPOCS piloti koriste SPOCS gradivne blokove za distribuciju, elektroničke dokumente, elektroničku isporuku, elektroničku sigurnost i elektroničke usluge u nacionalna okruţenja putem jedinstvenih točaka pristupa zemalja članica EU. Cilj pilot projekata je pokazati da gradivni blokovi razvijenu u okviru SPOCS-a čine interoperabilan sloj koji funkcionira u stvarnom okruţenju. 3.3 Dobre prakse u EU12 U ovom dokumentu prikazane su dobre prakse u zemljama članicama EU u kontekstu: upravljanja interoperabilnosti (organizacijski odnosi) arhitekturi interoperabilnosti (arhitekturalni pristup na drţavnoj razini). Austrija je dugo godina u vrhu svih EU mjerenja razvoja elektroničke javne uprave, te kao takva ima razvijen i stabilan sustav upravljanja i razvijenu infrastrukturu. Austrijska infrastruktura osigurava potpuno integrirani proces pruţanja usluga elektroničke javne uprave koji počinje zahtjevom graĎana putem web forme i završava elektroničkom dostavom odgovora. Obzirom da je uspostava ovakvog sustava daleko lakša u centraliziranim zemljama kakva je Austrija, cijena jednog ovakvog sustava izuzetno je visoka (do 2009 godine okvirna cijena ELAK sustava iznosila je 40 milijuna EUR). Danska s druge strane ne primjenjuje „top-down― sustav već djeluje po principu "uskladi ili objasni" kroz niz dobrovoljnih standardizacijskih odbora. Danski pristup zanimljiv je iz BiH perspektive s obzirom da se BiH sastoji od upravnih nivoa visokog stupnja neovisnosti. Njemačka, kao savez drţava, relevantna je kao primjer dobre prakse u kontekstu harmonizacije saveznih drţava s visokim stupnjem samostalnosti. Visoki stupanj samostalnosti saveznih drţava, s jedne strane radi nadleţnosti, predstavlja prepreku za postizanje idealnog sustava interoperabilnosti. No s druge strane, dobro pozicionira minimum zajedničkih standarda i infrastrukture potrebne za implementaciju interoperabilnosti u decentraliziranoj drţavi, posebno na nivou tehničke interoperabilnosti (SAGA). Francuska, kao primjer dobre prakse u području semantičke interoperabilnosti, koristi UN/ UN/CEFACT jezgrene komponente i odrţava uspješan organizacijski model za aţuriranje semantičkih standarda, Grčka je takoĎer primjer dobre prakse u području semantičke interoperabilnosti, detalji o grčkom pristupu semantici dani su u dokumentu „Lista metarječnika―. U ovom dokumentu Grčka dano je pozicioniranje ove dobre prakse u Okviru interoperabilnosti te arhitektura i organizacija infrastrukture interoperabilnosti. Slična arhitektura bit će predloţena i za BiH. Estonija je jedan od novijih primjera dobre prakse, koja je uspostavom apsolutno centralizirane infrastrukture u kratkom roku postigla visok stupanj informatizacije u javnoj upravi. Primjer je uspješnog upravljanja implementacijom interoperabilnosti kroz prioritetizaciju te kratkoročne i srednjoročne aktivnosti. 12 Izvor: www.epractice.eu 20 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 21 of 47 Pristup u BiH temeljit će se na: tehničkoj interoperabilnosti po modelu koji primjenjuje njemačka SAGA semantičkoj interoperabilnosti po modelu koji primjenjuje Francuska arhitekturi/infrastrukturi interabilnosti po modelu koji primjenjuje Grčka organizacijski na danskom „bottom-up―principu „uskladi ili objasni―. Estonski centralizirani model, iako nije primjenjiv u BiH, pogodan je za manje administrativne jedinice s visokim stupnjem samostalnosti (na primjer: BD BiH, kantoni…). 3.3.1 Austrija Prve aktivnosti na uspostavi elektroničke uprave u Austriji započele su 1995. godine formiranjem radne skupine za informacijsko društvo od strane savezne Vlade. Zadaća radne skupine bilo je utvrĎivanje prilika i prijetnji u razvoju informacijskog društva. Od tog početka, javne uprava i eGovernment projektni timovi kontinuirano rade na proširivanju i poboljšavanju usluga javne uprave i poslovnih procese na kojima usluge počivaju. Godine 1998 dogovoren je Sporazum o suradnji u području ICT izmeĎu savezne drţave i različitih regija. U svibnju 2003, austrijska savezna vlada je pokrenula inicijativu eUprava pod nazivom „Ofenziva za e-Upravu― s ciljem koordinacije aktivnosti u svim područjima elektroničke uprave na svim administrativnim razinama u zemlji. 2007. godine, Austrija je postala prva zemlja članica EU koja je postigla online dostupnost svih usluga za graĎane. Temeljni okvir za eUpravu u Austriji čine Zakon o elektroničkoj upravi, Opći zakon o administrativnim procesima i Zakon o elektroničkom potpisu. Ovaj okvir (revidiran 2007. godine) postavlja osnovne strateške principe za razvoj elektroničke uprave: Blizina graĎanima Praktičnost kroz učinkovitost Povjerenje i sigurnost Transparentnost Pristupačnost Upotrebljivosti Sigurnost podataka Suradnja Odrţivost Interoperabilnost Tehnološka neutralnost Ključni elementi razvoja elektroničke uprave u Austriji jesu primjena elektroničkog potpisa, uvoĎenje informacijskih sustava za elektroničku obradu podataka sa kartica graĎana. Informacijski posrednici iz javnog i privatnog sektora pruţaju usluge koje koriste kartice graĎana za autentikaciju (pojam „kartice― ne podrazumijeva isključivo osobne iskaznice graĎana već i druge pametne kartice koje graĎani koriste, poput kreditnih kartica koje omogućavaju autentikaciju sukladno pravnom okviru za elektronički potpis). Središnji element elektroničke javne uprave u Austriji jest platforma „Digital Austria― koja je pod nadzorom ureda glavnog saveznog sluţbenika za informiranje (eng. Federal Chief Information Officer) koji je pruţa konzultantske usluge saveznoj vladi u vezi politike, strategije i pitanja implementacije. 21 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 22 of 47 Jedan od većih sustava izgraĎenih u okviru platforme Digital Austria je sustav za razmjenu dokumenta izmeĎu tijela drţavne uprave poznat pod nazivom ELAK. Sustav za razmjenu je jedan na razini drţave, a temelji se na specifikacijama EDIAKT i EDIAKT II. EDIAKT su, u osnovi, specifikacije zahtjeva koje sustavi koji se priključuju na ELAK moraju zadovoljavati uključujući i XML sheme za razmjenu dokumenta. EDIAKT je namijenjen razmjeni informacija izmeĎu tijela drţavne uprave, a EDIAKT II je svojevrsna nadogradnja za potrebe tijela lokalne samouprave koje se priključuju na sam ELAK. Slika 10. Razmjena dokumenata putem ELAK-a Prema „Austria: e-Government Factsheet― okvirna cijena sustava 40 milijuna EUR, što ELAK čini najvećim pojedinačnim e-GOV projektom u Austriji. EDIAKT II razlikuje pet razina integracije sustava pojedinih tijela u ELAK: Razina 0. Primatelj samo zaprima elektroničke akte i pregledava ih pomoću EDIAKT preglednika (javno dostupna aplikacija poput Acrobat reader-a). Razina 1. Primatelj evidentira zaprimljene akte (urudţbira ih) i pohranjuje u svoj sustav. Razina 2. Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument i obraĎuje zaprimljene podatke iz dokumenta (ne same dokumente, već podatke iz pojedinih polja). Razina 3. Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument i obraĎuje zaprimljene podatke i metapodatke iz dokumenta (ne same dokumente, već podatke iz pojedinih polja). Za razliku od razine 2. na razini tri primatelj koristi i metapodatke primljenog dokumenta koji sadrţe inicijalnu informaciju o procesu u kojem dokument sudjeluje. Razina 4. Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument te podatke i metapodatke dokumenta koristi u daljnjoj obradi podataka (pripremi novih podataka, evidencijama i sl. ) i prepakirava ih u skladu s vlastitim potrebama. 22 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 23 of 47 Slika 11. Struktura EDIAKT II. Funkcionalna implementacija podijeljena u dva koraka: 1. EDIAKT light – preuzimanje dokumenta i povlačenje dokumenta u poslovni proces tijela) 2. EDIAKT complete – preuzimanje dokumenta, povlačenje dokumenta u poslovni proces tijela, korištenje dokumenta i interpretiranje podataka iz dokumenta u obradi konkretnog predmeta . Slika 12. Shematski prikaz EDIAKT light i EDIAKT complete Program odraĎuje austrijski federalni računalni centar BRZ Das Bundesrechenzentrum sa partnerima: IBM - hardver i Febasoft – softver. U upravljanju cijelim sustavom sudjeluju predstavnici tijela koja jesu ili se ţele uključiti u ELAK. 23 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 24 of 47 ELAK ima oko 8,500 korisnika, a njegova specifičnost je u tome da podupire potpuno integrirani proces elektroničke javne uprave koji počinje zahtjevom graĎana putem web forme, a nastavlja se automatskom registracijom zaprimanja, elektroničkim tijekom rada, digitalnim potpisom, i završava automatiziranom otpremom i elektroničkom dostavom. 3.3.2 Danska U Danskoj, glavna pokretačka sila iza standarda interoperabilnost, i šire usvajanje otvorenih standarda od strane Vlade u cjelini, jest parlamentarna rezolucija iz 2006. godine kojom se danska Vlada poziva na pridrţavanje otvorenih standarda za ICT. To je potaklo Vladu da obveţe javnu upravu da definira sedam kompleta otvorenih standarda za nova ulaganja u IT u javnoj upravi. Od 1.1.2008. godine javna uprava obvezno se pridrţava propisanih: standarda za razmjenu dokumenata (ODF / OOXML) standarda za razmjenu podataka izmeĎu tijela javne vlasti (OIOXML) standarda za elektroničke datoteke i upravljanje dokumentima (FESD) standarda za elektronske nabave u javnom (OIOUBL) standarda za digitalni potpis (OCES) standarda za javne web stranice standarda za IT sigurnost Reţim usklaĎivanja temelji se na "uskladi ili objasni" načelu. Iako je obvezna primjena standarda, nema nametanja primjene i nema prateće legislative. U standardizacijskim odborima zastupljene su sve tri administrativne razine u Danskoj (drţava, regije i općine), svi su zastupljeni u standardima odborima. Odrţavaju se jednogodišnji sastanci povezani s izradom proračuna. Na zajedničkom sastanku svih administrativnih razina dogovara se opseg primjene standarda za sljedeće proračunsko razdoblje, a ostatak godine administrativne razine nezavisno rade. Iz perspektive nacionalnog okvira interoperabilnosti, najrelevantniji su OIOXML standardi. Danska je odlučila primijeniti „bottom-up― pristup, omogućujući "organski" rast niza semantičkih poruke standarda i jezgrenih komponente voĎen od strane stručnjaka. Iako su rad i prateći alati i procesi financirani od danske Vlada, OIO odbor (s predstavnicima svih zainteresiranih strana, a ne samo središnje drţave) odlučuje o usvajanju standarda i ţivotnim ciklusima. Osim semantičkog sloja, u primjeni je 181 de facto tehnička norma koje prethode inicijativi otvorenih standarda. 24 3.3.3 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 25 of 47 Njemačka Do 2010. godine u Saveznoj Republici Njemačkoj elektronička uprava razvijala sa individualno sukladno nadleţnostima pojedinih institucija i s obzirom na administrativnu razinu kojoj pripadaju. Stoga, Savezna Republika Njemačka nema formalno usvojen okvir interoperabilnosti na saveznoj razini, ali objavljuje niz preporuka za uspostavu interoperabilnosti izmeĎu administracija saveznih drţava. Nepostojanje formalnog okvira interoperabilnosti, usporilo je, ali nije zaustavilo razvoj elektroničke uprave. Kada se promatra politički kontekst Savezne Republike Njemačke, on je uvelike odreĎen činjenicom da se radi o federaciji 16 drţava s vrlo visokim stupnjem samostalnosti pri čemu se posebna paţnja posvećuje podjeli nadleţnosti i poštivanju načela nemiješanja u nadleţnosti drugih administrativnih razina pa čak ni nadleţnosti institucija. To znači da su unutar ministarske zadaće pod velikim utjecajem horizontalnih granica i zahtijevaju konsenzus. Kultura konsenzusa je karakteristični element suradnje izmeĎu federalnih ministarstava u svim horizontalnim pitanjima, pa tako i razvoju elektroničke javne uprave. Ipak, protekom vremena jačala je potreba za sustavnim, pravno-reguliranim upravljanjem pitanjima u području razvoja elektroničke uprave i općenito informacijskog društva te je 2010. godine usvojena pravna osnova za suradnju u području IT-a izmeĎu federalne drţave i saveznih drţava koja definira upravljačku strukturu. S druge strane, Nacionalnom strategijom elektroničke uprave (Deutchland Online – DOL) nadopunjuje upravljačke strukture u području sadrţaja. Ona definira misiju, područje djelovanja i ciljeve za njemačku elektroničku javnu upravu do 2015. godine. Pravno gledano, područje interoperabilnosti, razmjene informacija i razvoja elektroničke uprave, od 2010. godine pozicionirano je u Temeljnom zakonu Savezne Republike Njemačke čime je dan ustavni mandat za poticanje koordinacije meĎu svim drţavnim razinama, i to izmeĎu federalne vlade, saveznih drţava i lokalnih vlasti u području informacijske tehnologije. Temeljem članka 91c Temeljnog zakona, sklopljen je meĎudrţavni ugovor o uspostavljanju Vijeća za IT planiranje i suradnju u korištenju IT u javnoj upravi. Ovaj Ugovor, koji su supotpisale sve drţave i Savezna Drţava Njemačka, na saveznoj razini uspostavlja stalno radno tijelo „Vijeće za IT planiranje―, zadaće, sastav, način rada i odlučivanja Vijeća. Vijeće je sastavljeno od kompetentnih IT predstavnika drţava i povjerenika za IT federalne Vlade. Bez prava glasa u radu Vijeća sudjeluju predstavnici tri udruţenja općina i federalni povjerenik za zaštitu podataka i slobodu informacija. Povjerenstvo o svom radu izvještava Konferenciju premijera federalne i drţavnih vlada. Osnovne zadaće povjerenstva jesu: Koordinacija i kooperacija izmeĎu federalne Vlade i vlada saveznih drţava u pitanjima informacijske tehnologije, Rješavanje u pitanjima vezanima uz neovisnost ili multidisplinarnost u području interoperabilnosti i sigurnosnim standardima Nadzor nad projektima u području elektronske javne uprave, Planiranje i razvoj mreţnih kapaciteta Poveznicu i pozicioniranje potrebe za postizanje interoperabilnosti izmeĎu drţavnih uprava federalnih drţava predstavlja Deutchland Online (DOL) strategija. Temeljne inicijative za postizanje interoperabilnosti u Njemačkoj jesu: 25 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 26 of 47 Standardi i arhitekture za razvoj aplikacija (SAGA) „XÖV-Standardisierung― koja obuhvaća standardizaciju XML poruka „XÖV-Koordination― koja definira upravljanje standardizacijskim procesom. Standardi se prepoznaju kao neophodni kako bi se uspostavila i odrţala interoperabilnost različitih aplikacija u budućnosti. Standardi i arhitekture za eGovernment aplikacije (SAGA) propisuju ove standarde i njihove odnose i ovisnosti u kontekstu arhitekturalnih okvira. Standardi i smjernice opisane u SAGA primjenjuju se na sve eGovernment inicijative za osiguravanje učinkovite razmjene informacija izmeĎu federalne vlade, graĎani, tvrtki i partnera na federalnoj razini. Prva verzija SAGA je objavljena kao dio BundOnline inicijative u 2002. Iako se SAGA odnosi isključivo na saveznu vladu, ona je u vlasništvu i njome upravlja savezni sluţbenik za informiranje (Bund CIO), a u nadleţnosti je Ministarstva unutarnjih poslova. Usvajanje i mandatornost standarda i smjernica razlikuje se od ministarstva do ministarstva. Većina ministarstava odabire skup standarda koje će primijeniti. Stoga primjena, primjerice tehničkih standarda moţe imati znatne devijacije (u slučaju kada platforma preporučena SAGA-om, Java 2 Enterprise Edition, nije u skladu s postojećim ulaganjima u nekom području). Upravljanje je centralno dodijeljeno saveznom sluţbeniku za informiranje (Bund CIO). Djeluju i horizontalne stručne radne skupine (Expertenkreis), koje daju doprinos i mišljenja o standardima, no konačnu riječ (kroz objavljivanje bijele, sive i crne liste standarda) ima Bund CIO. Iz perspektive sporazuma o interoperabilnosti, SAGA ima jak fokus na tehnički sloj. Tehnički standardi opisani su iz nekoliko gledišta. S računalnog gledište fokus je na arhitektonskim stilovima i smjernicama, inţenjerski pogled usmjeren na postupke za uspostavljanje infrastrukture, a tehnološkog stajališta usredotočuje se na tehničke norme koje podupiru različite arhitektonske komponente. Na višoj razini apstrakcije, SAGA spominje pravne i organizacijske aspekte interoperabilnosti kada govori o drugim inicijativama koje omogućuju eUpravu. Nekoliko organizacijskih smjernica i razmatranja odnose se uglavnom na specifičnu decentraliziranu prirodu sustava njemačke Vlade. MeĎutim, SAGA ne sadrţi organizacijske preporuke. Semantički sloj je izvan opsega SAGA-e i pokriven je posebnom inicijativom „Deutschland Online (DOL)―. DOL ima veći politički krug jer uključuje i savezne drţave i općine temeljem dopuna Temeljnog zakona. Jedna od DOL inicijativa uspostavljena odlukom Vijeća za IT planiranje, je „XÖV-Standardisierung― u čijem fokusu je standardizacija XML poruka. XÖV Koordinacijski tim („XÖV-Koordination―), takoĎer uspostavljen odlukom Vijeća za IT planiranje, upravlja standardizacijskim procesom i osigurava ponovnu uporabu standardnih XÖV (XML) komponenti i usklaĎivanje s meĎunarodnim standardima, kao što su UN/CEFACT i „the Dublic Core Metadata Initiative―. Standardizacijske aktivnosti temelje se na zahtjevima, a pokretanje standardizacijskog procesa odvija se kroz DOL projekte. Jezgrene komponente objavljuje središnji XÖV Koordinacijski tim u X-Repozitoriju („XRepository―). 26 3.3.4 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 27 of 47 Francuska U Fransuckoj je interoperabilnost u nadleţnosti Uprave za modernizaciju drţave (Direction générale de la modernisation de l'état – DGME). Uprava provodi dvije glavne inicijative: okvir interoperabilnosti (RGI) i zajednički model podataka. Francuski okvir interoperabilnosti (Référentiel Général d’Interopérabilité - RGI) se sastoji od skupa normi i standarda po razinama interoperabilnosti za informacijske sustave u javnoj upravi (izmeĎu vlada, uprava i poduzeća, drţavnih i osobnih). Na organizacijskoj razini RGI preporuke imaju za cilj za promicanje interoperabilnosti izmeĎu različitih aktera. One dopuštaju dionicima koji traţe interakciju čime promoviraju interoperabilnosti svojih informacijskih sustava na razini višoj od jednostavne bilateralne suradnje. Na semantičkom sloju, zajednički model podataka temelji se na UN/CEFACT jezgrenim komponentama, a u izradu su uključena ministarstva i druga tijela javne vlasti. Model obuhvaća pregled dostupnih semantičkih standarda i formata podijeljenih u dva područja: osnovni formati za: audio, semantičke fotografije, pokretne slike i kodiranje znakova; te sloţene formate za agregiranje različitih sadrţaja na primjer, uredske dokumente i formate za saţimanje datoteka. Ovaj zajednički model podataka redovito se aţurira. RGI postavlja tehnička pravila bi se osigurala interoperabilnost informacijskih sustava, uključujući repozitorije standarda podataka i ostalih standarda koji će koristiti institucije javne uprave. Tehnička pravila donose se za četiri područja: prezentacija (npr. navigacijske tehnologije), multimedija (npr. poruka, telefonija), tehnologija web servisa i infrastruktura (npr. mreţni protokoli). 3.3.5 Grčka Grčki okvir interoperabilnosti (eGIF), trenutno u verziji 3.0, sastoji se od sljedećih osnovnih čimbenika: certifikacijski okvir za web stranice i portale u javnoj upravi koji specificira upute i standarda navedenih koji se moraju primijeniti tijekom razvoja javnih web stranica za institucije javne uprave; Okvir interoperabilnosti izmeĎu informacijskih sustava i transakcijskih usluga javne uprave, koji uključuje tehničke specifikacije i standard koji trebaju biti korišteni tijekom razvoja informacijskih sustava u javnoj upravi; Autentikacijski okvir koji postavlja standarde, postupke i tehnologije potrebne za registraciju, identifikaciju i autentikaciju korisnika (graĎana/poduzeća); Dokumentacijski model koji obuhvaća razvoj standarda za metapodatake i XML sheme; Predloţene definicije XML sheme za nekoliko dokumenata, jezgrene komponente i kodne liste. Grčki okvir interoperabilnosti reguliran je zakonom, koji se odnosi i na okvir, i na odrţavanje procesa koji ga okruţuju. Ipak, primjena okvira nije obvezujuća. U praksi zakon se provodi u okviru operativnog programa „―Digital Convergence‖. Ovaj program specificira strategiju i aktivnosti s ciljem učinkovitog korištenja ICT-a, u razdoblju 2007-2013. IT projekti iz programa obvezni su primjenjivati grčki okvir interoperabilnosti kako bi se skratilo vrijeme uspostave usluga te kako bi se povećala 27 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 28 of 47 kvaliteta usluga. Izvan programa primjenom okvira interoperabilnosti ne upravlja se centralno. MeĎutim, u praksi, svi relevantni projekti iz područja elektroničke uprave razvijaju se u skladu s grčkim okvirom interoperabilnosti. Upravljanje ţivotnim ciklusom standarda odvija se na transparentan način objavom lista standarda i to liste vaţećih standarda, liste kandidata za standarde i liste zastarjelih standarda. 3.3.6 Estonija Temelj interoperabilnosti u Estoniji jest opseţna Strategija informacijskog društva. Plan provedbe estonske Strategije informacijskog društva fokusiran je na kratkoročne i srednjoročne aktivnosti koje naglašavaju poticanje informatičkog znanja u cijeloj zemlji i s indikatorima i SMART13 ciljevima na godišnjoj razini. Izrada i odrţavanje estonskog Nacionalnog okvira za interoperabilnost u nadleţnosti je Drţavnog ureda za informacijske sustave (RiSO) dijela Ministarstva ekonomskih poslova i komunikacija. Najnovije verzije se javno objavljuju u wiki obliku. Okvir interoperabilnosti temelji se na X-Road infrastrukturi i razvojem usluga javne uprave na X-Road-u. Okvir je generalizacija standarda uvedenih X-Road infrastrukturom i portalom za graĎane KIT. Semantički standardi i tehnički standardi objavljuju se neovisno od okvira interoperabilnosti. Jedan od ciljeva arhitekturalnog okvira jest i postizanje interoperabilnosti korištenjem: Otvorenih standarda PKI infrastrukture Pametne ID kartice X-Road infrastrukture srednjeg sloja za povezivanje baza podataka Središnjih portala za: graĎane (KIT), tvrtke (EIT) i drţavne sluţbenike (AIT) 13 Ciljevi su specifični, mjerljivi, dostiţni, vaţni, vremenski ograničeni (SMART = Specific; Measurable; Attainable; Relevant; Time-Bound 28 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 29 of 47 Slika 13. Arhitektura elektroničke uprave u Estoniji Pri implementaciji novih usluga u fokusu je X-Road infrastruktura koja brine o sigurnoj razmjeni informacija, autentikaciji i autorizaciji graĎana i drţavnih sluţbenika, a pristup svim uslugama mora biti jednoobrazan. S obzirom da je korištenje objavljenih standarda mandatorno, nove usluge koje se priključuju na X-Road ocjenjuje, verificira i ovjerava Drţavni ured za informacijske sustave (RiSO). Okvir i prateće objavljene specifikacije aţuriraju se po potrebi. Iako je Drţavni ured za informacijske sustave odgovoran za izradu, aţuriranje i objavu okvira i pratećih specifikacija proces je otvoren te svoj doprinos mogu dati sve zainteresirane strane (uključujući širu javnost, graĎane i gospodarstvo). 29 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 30 of 47 4 Interoperabilnost u BiH U području interoperabilnosti Bosna i Hercegovina već je na različitim administrativnim razinama započela „top-down― aktivnosti u uspostavi interoperabilnosti. Na drţavnoj razini Vijeće ministara BiH usvojilo je strateški i pravni okvir razvoja informacijskog društva a čine ga: Politika razvoja informacijskog društva BiH, 2004. godina Strategija razvoja informacionog društva BiH, 2004. godina Akcioni plan razvoja informacionog društva BiH, 2004. godina Odluka o usvajanju politike softvera u institucijama Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH― br. 88/07) Odluka o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pruţanja usluga ovjeravanja („Sluţbeni glasnik BiH― br. 21/09) Odluka o odreĎivanju drţavnih organa za informatičku sigurnost sistema za obradu, prenos i pohranu tajnih podataka („Sluţbeni glasnik BiH― br. 31/10) Uputstvo o izradi i odrţavanju sluţbenih internet stranica institucija Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH― br. 21/09) Odluka o elektronskom poslovanju i "e-vladi" u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH―, br. 07/10) S druge strane, postoje i primjeri „bottom-up― pristupa implementaciji sistema interoperabilnosti na sektorskim nivo (na primjer Inspektorat Republike Srpske predloţio projekat uspostavlјanja Informacionog sistema elektronskih registara i identifikacije poslovnih subjekata i objekata (e-Registry) i projekat uspostavlјanja Informacionog sistema za interoperabilnost (Interoperability Information System – IIS), Vlada Brčko distrikta BiH predloţila je projekat uspostavljanja interoperabilnosti javnih registara BD BiH) Većina navedenih dokumenata odnosi na period 2004-2010 i njihova validnost je istekla, stoga je potrebno pripremiti i usvojiti revidirane strateške dokumente koji bi dali nove smjernice i ciljeve razvoja informacijskog društva u narednom periodu i akceptirali aktualnu situaciju i usuglašeno adresirali formalnu podjelu nadleţnosti u daljem razvoju informacijskog društva u BiH. Osim ovih dokumenata Ured koordinatora reforme javne uprave je 2006. godine inicirao usvajanje Strategije reforme javne uprave i pratećeg Akcijskog plana 1 za provedbu Strategije. Strategiju RJU su usvojile vlade entiteta, Brčko distrikta BiH te Vijeće ministara 2006. godine i ona predstavlja ključni dokument za uspostavljanje prioriteta i definiranje ciljeva i pristupa u okviru cjelokupnih napora u RJU pa tako i u oblasti primjene informacionih tehnologija u javnoj upravi. Strategija RJU definira oblast IT-a kao „ključni instrument reforme javne uprave: za povećanje efikasnosti (raditi više sa manje) i poboljšanje pružanja usluga od strane vlada“. Akcijski plan 1 revidiran je tokom 2011. godine te je Revidirani akcijski plan 1 usvojen na 153. sjednici VM BiH 14.6.2011. godine. Većina strateških dokumenata, ICT prepoznaje kao alat za napredak i razvoj područja koje ureĎuje. Osim „Strategije reforme javne uprave―, na nivou BiH to čini i revidirana ―Srednjoročna razvojna strategija BiH 2004-2007― (kao i prijedlog nove strategije za razdoblje 2010. – 2014.) s pratećim akcijskim planom koja ICT vidi prioritetnu podršku ostvarenju 30 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 31 of 47 ciljeva strategije koji uključuju: ostvarivanje pretpostavki za samoodrţiv i ujednačen ekonomski razvoj, smanjenje siromaštva i ubrzanje integracije u Evropsku uniju (EU), pri čemu Strategija ICT prepoznaje kao pokretača povećanja konkurentnosti zemalja zahvaljujući svojoj modernizirajućoj snazi kao suštinskog omogućivača rasta i razvitka. Bosna i Hercegovina potpisnica je i eSEE Agenda plus za razvoj informacijskog društva u Jugoistočnoj Evropi SEE 2007-2011 koja definira listu prioriteta kao razvojni okvir za razvoj informacionog društva. U prioritetnoj oblasti „Uključivo informacijsko društvo― jedan od prioriteta jesu javne usluge koje osigurava IKT i e-Vlada. Ciljevi vezani uz navedeni prioritet uključuju uvoĎenje skupa osnovnih usluga elektroničke javne uprave, te uvoĎenje središnjih informacijskih sustava elektroničke javne uprave te središnjih portala, kao i poticanje razvoja elektroničkog poslovanja. Iako usvojen 2006. godine puna provedba Zakona o elektronskom potpisu u potpunosti nije zaţivjela niti na jednom administrativnom nivou što usporava uvoĎenje elektronskih usluga u BiH. Sve administrativne razine provode aktivnosti vezane uz uspostavu PKI infrastrukture. Na drţavnoj razini meĎutim nije postignuto suglasje o modelu interoperabilnosti PKI infrastruktura koje su u implementaciji. Uslijed nedostatka specifikacija, preporuka i standarda, institucije provode projekte primjene IKT s fokusom na vlastite specifičnosti i specifične procese, istovremeno ne prepoznajući šire okruţenje u kojemu informacijski sustavi koje uvode djeluju te ignorirajući mogućnost da informacije koje prikupljaju od graĎana/gospodarstva već postoje u informacijskim sustavima drugih institucija te stoga i neprepoznajući potrebu za uvezivanjem i razmjenom podataka s drugim institucijama. Ova situacija rezultira uvoĎenjem informacijskih sustava upitne interoperabilnosti čime je oteţano uspostavljanje kvalitetnih elektroničkih usluga za graĎane/gospodarstvo. Projekti predstavljeni u ovom dokumentu izbor su iz liste projekata informatizacije prikupljenih putem javno dostupnih podataka, prikupljenih kroz intervjue sa ekspertima (članovima Implementacijskog tima i zainteresiranih strana) na terenu. Temeljna pravila i kriteriji u odabiru projekata koji su predstavljeni u ovom dokumentu jesu: projekti iz oblasti graĎani, privredni subjekti, prostorni podaci projekti čiji rezultat jesu informacijski sistemi koji imaju sposobnost automatske komunikacije s drugima sistemima projekti čiji rezultat je informacijski sistem kojeg koristi više institucija istog ili različitih upravnih nivoa, projekti čiji rezultat je informacijski sistem kojeg krajnji korisnici (graĎani i gospodarstvo) sa cijelog teritorija BiH bez obzira na prebivalište ili sjedište projekti čiji rezultat jesu informacijski sistemi koji su spremni za komunikaciju s drugim sistemima projekti koji su usmjereni na pruţanje elektronskih usluga. U ovom dokumentu, projekti su predstavljeni po pojedinim upravnim nivoima i bez ulaţenja u ocjenu zrelosti pojedinih projekata u odnosu na zahtjeve za interoperabilnost, te analizu potreba za razmjenom podataka izmeĎu pojedinih informacijskih sistema. Potreba za uvezivanjem usluga, poslovnih procesa i razmjenom podataka različitih institucija s istog ili različitih upravnih nivoa jest evidentna i kao takva će bit adresirana u odgovarajućim kontekstima: razmjena podataka u inicijalnom rječniku podataka, uvezivanje usluga u listi 31 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 32 of 47 prioriteta za informatizaciju registara, uvezivanje poslovnih procesa u procesnom pogledu na arhitekture sistema i razvoj aplikacija. 4.1 Državna razina Na razini Vijeća ministara BiH, informacijsko društvo u nadleţnosti je Ministarstva komunikacija i transporta BiH. Nastavno na ranije opisani strateški okvir, Vijeće ministara usvojilo je sljedeći pravni okvir: Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka (Sl. gl. BiH 32/01) Zakon o zaštiti ličnih podataka (―Sluţbeni glasnik BIH‖ br. 49/06) Zakon o elektronskom potpisu (Sl.glasnik BiH broj 91/06); Odluka o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pruţanja usluga ovjeravanja (Sl.glasnik BiH broj 21/09) Zakon o elektroničkom pravnom i poslovnom prometu ( Sl.Gl.BiH 88/2007) Iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH na snazi već od 2006.godine, pojavila su se mnoga neriješena institucionalna i politička pitanja koja onemogućavaju ili usporavaju proces implementacije Zakona, a samim tim i razvoj područja primjene elektronskog potpisa u BiH, meĎu kojima su najvaţniji: Nerazumijevanje nadleţnosti u oblasti elektronskog potpisa i elektronskog poslovanja; Institucije u BiH nisu u dovoljnoj mjeri bile posvećene implementaciji Zakona o elektronskom potpisu BiH; Spori napredak reforme javne uprave i loše poslovno okruţenje u društvu umanjuje značaj primjene elektronskog potpisa i sve prednosti koji se time postiţu; Nepostojanje Ureda za akreditaciju i nadzor CA u okviru Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Osnovnu tehničku komponentu čine jedna ili više infrastruktura javnih ključeva (PKI). To moţe biti ili centralna infrastruktura sa jednim organom za izdavanje potvrda i podreĎenim organima koji izdaju potvrde za elektronske potpise ili nezavisnije infrastrukture na nekom stepenu interoperabilnosti. U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji PKI infrastruktura za pravna i fizička lica na nivou drţave. MeĎutim, postoji niz nezavisnih PKI infrastruktura, prije svega elektronsko bankarstvo i djelomično u sektoru elektronske vlade koji djeluju u zatvorenim sistemima. Stoga tehnički problem nije u tolikoj mjeri zasnovan na nepostojanju PKI infrastrukture na nivou drţave. Prije se moţe reći da je problem u okupljanju i spajanju različitih postojećih PKI infrastruktura i informatičkih sistema. Da bi se ovaj Zakon mogao implementirati u otvorenim sistemima neophodno je formiranje nadzornog tijela u sklopu Ministarstva komunikacija i prometa BiH (Ured za nadzor i akreditiranje ovjerilaca). Prijedlog za formiranje ovog Ureda je u više navrata iniciran prema Vijeću ministara, meĎutim do danas nije usvojen. Nadleţno Ministarstvo komunikacija i transporta BiH izradilo je RIA dokument „Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni okvir za elektronski potpis―, gdje se kroz analizu načina implementacije e-Potpisa i opcija za njegovu primjenu, te cost-benefit analize i preporuka za prihvatanje najpovoljnije opcija, definira moguće rješenje prihvatljivo za sve zainteresirane strane. Ovaj dokument je upućen na Vijeće ministara, te nakon što Vijeće ministara prihvati zaključke koji proizlaze iz najbolje opcije obraĎene u dokumentu, Ministarstvo će poduzeti aktivnosti oko formiranja Ureda i zapošljavanja u Uredu, te time omogućiti implementaciju Zakona u otvorenim sistemima. 32 4.1.1 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 33 of 47 Centrale evidencije pri IDDEEA Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) je utemeljena Zakonom o Agenciji za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH― broj: 56/08). Osnivanjem ove agencije na razinu BiH je formirana institucija koja prati, koordinira i institucionalno regulira oblast razvoja identifikacijskih dokumenata, prati relevantne standarde i regulative Europske unije i razvoj u skladu sa tim standardima. Time je oblast identifikacijskih dokumenata i centralnih evidencija u BiH riješena u skladu sa evropskim regulativama, te je sustavno i dugoročno regulirana ova oblast vezana za evropske integracije. IDDEEA vodi sljedeće evidencije: a) jedinstvenih matičnih brojeva (JMB); b) prebivališta i boravišta drţavljana Bosne i Hercegovine; c) ličnih karata drţavljana Bosne i Hercegovine; d) graĎanskih, sluţbenih i diplomatskih pasoša; e) vozačkih dozvola; f) registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju; g) ličnih karata za strane drţavljane; h) novčanih kazni i prekršajnu evidenciju; i) i druge evidencije za koje postoji suglasnost izvornih tijela, a uz posebnu odluku Vijeća ministara. IzmeĎu ostalih poslova popisanih Zakonom o Agenciji, Agencija obavlja poslove: • odrţava i upravlja bazama podataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su definirane zakonom i informacionih sistema putem kojih se pristupa navedenim evidencijama; • osigurava adekvatnu infrastrukturu, posebne uslove za rad i zaštitu podataka, te druge tehničke preduvjete za nesmetano funkcioniranje baza podataka koje su u njenoj nadleţnosti i baza podataka koje su u nadleţnosti drugih ministarstava, institucija i organa na njihov zahtjev i u skladu sa zakonom; • izdaje podatke o evidencijama i iz evidencija ovlaštenim institucijama i pravnim licima; • projektira, razvija i odrţava softverska rješenja potrebna za voĎenje evidencija u nadleţnosti Agencije, bilo internim resursima, suradnjom sa izvornim organima ili angaţmanom kompanija; • razvija, odrţava i unaprjeĎuje telekomunikacijske mreţe za prijenos podataka za potrebe Agencije, te drugih organa javne sigurnosti u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, a kako bi se omogućila efikasna razmjena podataka iz registara definiranih ovim zakonom; • definira standarde za opremu koju će nadleţni, prijemni i izvorni organi nabavljati i koristiti u procesu obrade i razmjene podataka u skladu s ovim zakonom; • definira standarde što je neophodno na lokacijama s kojih se vrši pristup sistemu centralne evidencije i razmjene podataka kako bi se postigla sigurnost i zaštita podataka i sistema, • provodi upravne postupke koji se tiču djelokruga Agencije u skladu s vaţećim zakonskim propisima. 33 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 34 of 47 Osim toga, Agencija je isključivo nadleţna za tehničko odrţavanje i elektronsko arhiviranje podataka i informacija koje se vode u evidencijama, kao javnog dobra u Bosni i Hercegovini. Agencija je nadleţna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacijskih dokumenata, odnosno zaduţena je za elektronske certifikate i elektronske potpise vezano za identifikacijske dokumente, u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski potpis. Sukladno gore navedenim nadleţnostima, Agencija je donijela: Pravilnik o sadrţaju i načinu voĎenja evidencija Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka Odluka o visini naknade za pristup podacima iz evidencija koje vodi IDDEEA Instrukcija za uplatu administrativne takse za pristup podacima Standardi zaštite na lokacijama i preporuke za rad djelatnika nadleţnih tijela – verzija 2 Standardi za opremu i softver – verzija 3 Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka na visokoj razini opisuje tehnička i operativna pravila pristupa podacima i detaljnije definira prijenos i načine razmjene podataka. Standardi za opremu i softver propisuju minimalne standarde koje oprema i softver moraju da zadovolje, a da bi im povezivanje bilo dozvoljeno. Iako postoji, repozitorij XML shema nije javno objavljen, te se opseg ulaznih i izlaznih podatka dogovara na pojedinačnoj bazi i formalizira bilateralnim sporazumom koji dodatno ureĎuje sva pitanja vezana za tehnički pristup i obavezno sadrţava spisak lokacija sa svim tehničkim podacima za svaku pojedinačnu lokaciju. Agencija osigurava pristup registrima koji su u njenoj nadleţnosti kroz uporabu infrastrukture za razmjenu podataka. Ova infrastruktura je softverska aplikacija bazirana na Oracle Enterprise Service Bus-u. Korisnici pristupaju podacima kroz uporabu bogatog skupa servisa instaliranih u okviru infrastrukture. Sva komunikacija se odvija kroz uporabu ulaznih i izlaznih XML poruka. Infrastruktura podrţava različite protokole uključujući HTTP/SOA, JMS, JCA, WSIF, što garantira prijam i isporuku poruka koristeći sinhrone ili asinhrone zahtjeve i odgovore ili modele tipa objavi/pretplati. Korisnici su duţni da u svakom upitu osiguraju podatak o korisniku koji postavlja upit i razlogu postavljanja upita. Ovi podaci se upisuju u ţurnale i koriste se u slučajevima istraga o zlouporabi podataka. Uporaba ovakve otvorene infrastrukture ne ograničava korisnike u izboru razvojnih alata, jezika, operativnih sustava itd. Korisničke aplikacije mogu biti pisane u bilo kojem jeziku koji podrţava uporabu ―Web servisa‖ tj. HML Ii HTTP (PHP, VB6, Delphi, NET jezici, Java,…). TakoĎer ni arhitektura korisničkih aplikacija nije ničim uvjetovana tako da podacima mogu pristupati i Web aplikacije, klijent/server aplikacije i/ili SOA orijentirane aplikacije. Ukoliko do sada razvijeni skup servisa ne zadovoljava potrebe korisničke aplikacije, Agencija će u dogovoru sa korisnikom razviti nove ili prilagoditi postojeće servise. Zahtjev za uporabu servisa mora jasno precizirati na temelju kojih ulaznih podataka korisnik ţeli da dobije skup izlaznih podataka. Prilikom definicije ulaznih podataka moraju biti ispoštovane odredbe Zakona o Agenciji, članak 9. stavak (3). Izlazni podaci su definirani Pravilnikom o sadrţaju i načinu voĎenja evidencija koji je usvojen od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i objavljen u „Sluţbenom glasniku BiH" br. 35/09. 34 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 35 of 47 Evidencijama, koje vodi IDDEEA, institucije mogu elektronički pristupiti putem web servisa u svojstvu izvornih tijela, prijamnih tijela ili ostale pravne osobe koje dobiju odobrenje za pristup: Drţavni nivo • Ministarstvo civilnih poslova • Ministarstvo vanjskih poslova • Ministarstvo sigurnosti • Ministarstvo komunikacija i prometa • Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice • Agencija za zaštitu osobnih podataka • Granična policija • Drţavna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) • Sluţba za poslove sa strancima • Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) • Središnje izborno povjerenstvo • Visoko sudsko i tuţilačko vijeće (VSTV) • Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) • Agencija za drţavnu sluţbu Tijela na razini entiteta, Brčko distrikta i ţupanija • MUP RS • FMUP • MUP Unsko-sanskog kantona • MUP Posavskog kantona • MUP Tuzlanskog kantona • MUP Zeničko-dobojskog kantona • MUP Bosansko-podrinjskog kantona • MUP Srednjobosanskog kantona • MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona • MUP Zapadnohercegovačkog kantona • MUP Kantona Sarajevo • MUP Kantona 10 • Policijski organi • Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS • Ministarstvo pravde FBiH • Ţupanijski/okruţni sudovi • Inspekcije u FBiH i ţupanijama • Inspektorat RS • Porezna uprava FBiH • Poreska uprava RS • Javni registar Brčko distrikta • Policija Brčko distrikta • Pravosudni organi Brčko distrikta • Inspektorat Brčko distrikta • Poreska uprava Brčko distrikta Tijela na razini općina • Matični uredi • Općinska izborna povjerenstva 35 • • • PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 36 of 47 Općinski/osnovni sudovi Komunalne policije Inspekcije na općinskoj razini IDDEEA planira uspostaviti elektroničke usluge za graĎane povezane s evidencijama koje vodi, a prvi korak u tome je provedba projekta „e-portal―. Projekt „e-Portal― financiran od strane Delegacije Europske unije sa ciljem da razvoja internog portala IDDEEA-e koji je preduvjet za pruţanje eksternih web usluga i uspostavu web portala koji će osigurati web usluge namijenjene vladinim institucijama (G2G), graĎanima (G2C) i poslovnoj zajednici (G2B) u BiH. Sukladno Strategiji razvoja IDDEEA-e, od 12+8+3 e-usluga iz e-SEE Agenda plus, IDDEEA će uskoro biti spremna pruţiti njih tri: o osobni dokumenti (LK, vozačke dozvole i putne isprave), o registracija vozila i o prijava promjene prebivališta, Puštanje ovih usluga u produkciju uvelike ovisi o implementaciji zakona o elektronskom potpisu. 4.1.2 e- Vlada u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Faza I projekta e- Vlade u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine implementirana je od strane Ministarstva komunikacija i transporta BiH i UNDP, a financirana od EK/UNDP, s općim ciljem doprinosa razvoju i unapreĎenju servisa eVlade koji će povećati efikasnost, efektivnost i integriranje procesa unutar vladinih institucija. Uspostavljanjem informacijskog sustava putem kojeg bi se omogućilo pruţanje boljih javnih usluga, poboljšao bi se i odnos izmeĎu graĎana i poslovnih zajednica i njihovih vlada. Ovaj projekt trebao je biti prva faza šireg, sveobuhvatnog programa putem kojeg se pokušalo unaprijediti efikasnost Vijeća ministara BiH uvoĎenjem i korištenjem sveobuhvatnog seta IKT alata i rješenja, primjenjivih u svim sektorima, kao i neophodnim redizajniranjem poslovnih procesa Vijeća ministara BiH. U prvoj fazi programa, projekt e- Vlade u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine bio je fokusiran na veću efikasnost Vijeća ministara BiH kroz uvoĎenje mreţnog sistema i usluga osnovne komunikacije i suradnje, a koji povezuje sva ministarstva i institucije unutar Vijeća ministara BiH.Povezivanje drţavnih institucija u jedinstveni informacijski sustav vlasti preduvjet je za uspostavu ujedinjenog portala BH vlasti i uspostavu sustava upravljanja grant sredstava, čime se poboljšalo praćenje, upravljanje i izvještavanje o vanjskoj financijskog pomoći. Ova prva faza je završena i Generalni sekretarijat VM trenutno opsluţuje 1100 svojih korisnika (12 institucija) sa servisima koji su implementirani u ovoj fazi. Prvom fazom uspostavljena je zajednička infrastruktura i servisi koji uključuju: aplikaciju elektronskih sjednica, implementaciju sigurnosnih standarda informacionih sustava, web hosting, hosting domena, Jedinstven web portal Vijeća ministara i CMS, Centraliziranu antivirusnu zaštitu, autentifikaciju i autorizacija korisnika, intranet portal, mogućnost korištenja storage prostora za zajedničke i personalne direktorije, 36 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 37 of 47 centralizirani sustav kontrole upravljanja printerima institucija, . Po završetku prve faze projekta, započeta je, i naknadno prekinuta, druga faza projekta fokusirana na uvoĎenje sustava za upravljanje dokumentima (DMS). Osnivanjem Odsjeka za odrţavanje i razvoj sustava elektroničkog poslovanja i „e-vlade― pri Generalnom tajništvu Vijeća ministara, -nastavljen je rad i implementacija novih projekata i servisa u sustav „evlade― u koje je uključeno i uvoĎenje sustava za upravljanje dokumentima (planirana su sredstva u budţetu za 2013. godinu) za institucije koje se nalaze na sustavu „e-vlade―, te se radi na kontinuiranom unaprijeĎeniju postojećih servisa . Odsjek za odrţavanje i razvoj sustava elektroničkog poslovanja i „e-vlade― kontinuirano radi na uključivanju novih institucija u sustav „e-vlade―. 4.1.3 Izrada digitalne orto foto mape U okviru reforme zemljišne uprave Delegacija Europske unije financira ovaj projekt sa svrhom kreiranja orto foto mape i slike iz zraka koje će omogućiti potpun i funkcionalan način pregleda cijele teritorije BiH. Imajući u vidu da su institucije nadleţne za zemljišne knjige i/ili katastar na svim administrativnim razina BiH ili provele ili provode projekte uspostave GIS sustava, ovaj projekt daje standardiziranu i harmoniziranu osnovu za GIS sustave u BiH. Sam projekt nema IT komponentu, ali su njegovi ciljevi relevantni u području standardizacije i primjene standardnih tehnika i metoda koji mogu doprinijeti uspostavi interoperabilnosti GIS sustava na različitim administrativnim nivoima, ali preko granica BiH. 4.1.4 Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcije (SPIRA) U svrhu reforme i pojednostavljenja procedura koje se odnose na dozvole i inspekciju pri pokretanju poduzeća jedan od ciljeva projekta bio je i poboljšanje komunikacija izmeĎu predstavnika vlasti i sektora malih poduzeća, veće i efikasnije sudjelovanje malih poduzeća na svim razinama uz pomoć boljeg on-line pristupa informacijama bitnim za proces poslovanja i izdavanja graĎevinskih dozvola. 4.1.5 GoProcure – Uspostava informacijskog sustava elektronske javne nabavke Opći cilj projekta bio je razviti profesionalnu sposobnost za upravljanje i razvoj javne nabavke, profesionalnu praksu i standarde u skladu sa najboljom praksom EU-normi. Dva su rezultata projekta. Prvi rezultat projekta je razvijen, implementiran, testiran, debagiran, dokumentiran informacijski sustav za obavijesti o javnoj nabavki (GO-PROCURE), a drugi je pripremljen dokument Specifikacija zahtjeva za informacijski sustav e-Javne nabavke (BeHaPPy). Oba ova sustava imaju snaţne zahtjeve na interoperabilnost s aspekta razmjene podataka s registrima poput registra pravnih osoba (dobavljači) te razmjene podataka s drugim sustavima za praćenje i provedbu javne nabave. 4.1.6 Informacijski sustav za upravljanje ljudskim potencijalima (HR/MIS) HRMIS je koncipiran kao sveobuhvatni informacijski sustav za upravljanje ljudskim resursima (HRMIS - Human Resources Management Information System) kojeg će koristiti institucije BiH, a bit će dostupan i institucijama na razinu entiteta i Brčko Distrikta. Cilj je bio ojačati ulogu kadrovskih sluţbi u pojedinačnim institucijama Bosne i Hercegovine, tako što će uvijek 37 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 38 of 47 imati točne i svrsishodne informacije o svim aspektima upravljanja ljudskim resursima, te omogućiti institucijama da lakše planiraju zapošljavanje i vrše procjenu potreba za obukom, efikasno izvršavaju interne transfere, poboljšaju razmjenu informacija izmeĎu različitih institucija, ali i izmeĎu kadrovskih sluţbi pojedinačnih institucija. Iako implementiran, sustav trenutno nije u uporabi. UvoĎenje informacijskih sustava koji podrţavaju upravne procese propisane odreĎenim pravnim okvirom, u većini slučajeva potrebno je implementirati uz istovremenu implementaciju prilagodbe pravnog okvira. Postojeći pravni okviri, u većini slučajeva temelje se na pisanoj, papirnatoj, komunikaciji fizičkih dokumenta, što moţe ograničiti primjenu ICT-a u tako definiranim procesima. Stoga, prilagodba pravnog okvira i uvoĎenje novih informacijskih sustava, a posebno e-Usluga moraju biti harmonizirani i sinkronizirani. 4.2 Federacija BiH Na razini Federacije BiH nadleţnost za upravno područje informacijsko društvo u nadleţnosti je Federalnog ministarstva komunikacija i transporta. Operativno, institucije Federacije BiH u području informacijskog društva preuzimaju pravni i operativni okvir od Vijeća ministara. U tijeku je inicijativa za izradu snimke i praćenja stanja informacijskog društva na razini Federacije BiH. Nepostojanje PKI infrastrukture umnogome onemogućava značajnije korištenje IKT tehnologije u institucijama Federacije. U tijeku je inicijativa za uspostavu NCA za Federaciju. Prema Odluci Vlade FBiH od 24.8.2011. kao registracioni autoritet na upravnim nivou FBiH odreĎena je JP Pošta BiH. Pri čemu još uvijek postoji potreba za reguliranjem pitanja krovnog registracionog autoriteta u BiH (eng. root CA). Institucije Federacije BiH aktivno sudjeluju u projektima primjene IKT na drţavnoj razini, ali i samostalno uvode informacijske sustave u pojedinim upravnim područjima. U tijeku je izrada informacijskih sustava koji u potpunosti integriraju podatke na području Federacije BiH za: • sudski registar • registar malih i srednjih poduzeća u Federaciji BiH (ISR MSP) • obrtni registar - ISOR • jedinstveni registar udruga • registar vanbudţetskih naknada • sistem kontrole prometa naftnih derivata • evidencija akata Vlade FBiH U području digitalizacije zemljišnih knjiga, uspostavljen je sustav „LaRIS―, a u području katastarskih knjiga, uspostavljen je sustav „CadIS―. Model podataka katastra (CadIS) definiran je sukladno relevantnim IT/GIS standardima i javno je dostupan. Model podataka za zemljišnu knjigu (LaRIS) nije dokumentiran na način koji zahtijevaju IT/GIS standardi, i nije dostupan u UML notaciji. To praktično znači da je prije integracije ovih modela neophodno formalno specificirati LaRIS model podataka, kao preduvjet za integraciju s CadIS modelom podataka.14 U tijeku je usklaĎivanje zemljišnih knjiga i katastra, te formiranje zajedničkog sistema za geo pozicioniranje. 14 II. Kongres o katastru: Infrastruktura prostornih podataka u Federaciji BiH, Obradović, Ţeljko Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove http://www.gdhb.ba/Radovi_II_Kongres_o_katastru/03NACIONALNA_INFRASTRUKTURA_PROSTORNIH_PODATAKAIZAZOV_ZA_BUDUCNOST/Obradovic/IPP_u_FBIH_tekst.pdf 38 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 39 of 47 U kontekstu evidencija koje u ime nadleţnih organa vodi IDDEEA, svi nadleţni organi uvezani su s odgovarajućim IDDEEA registrima. Sloţena struktura Federacije BiH omogućava kantonima, koji u dijelu imaju vlastitu suverenost i vlastite Vlade, samostalne aktivnosti u području informatizacije i uspostave interoperabilnosti. 4.3 Republika Srpska Strateški i pravni okvir informacionog društva u Republici Srpskoj definiran je sljedećim aktima Vlade Republike Srpske: Strategija razvoja elektronske vlade, Zakon o elektronskom dokumentu RS Zakon o elektronskom poslovanju RS Zakon o informacionoj bezbjednosti RS Zakon o elektronskom potpisu RS o Uredba o nositelju poslova elektroničke certifikacije republičkih organa uprave o Pravilnik o evidenciji certifikacionih tijela o Pravilnik o sadrţaju i načinu voĎenja registra certifikacionih tijela za izdavanje kvalificiranih elektronskih certifikata o Pravilnik o mjerama zaštite elektroničkog potpisa i naprednog elektronskog potpisa, najniţem iznosu obveznog osiguranja i primjeni organizacijskih i tehničkih mjera zaštite certifikata o Pravilnik o tehničkim pravilima za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata certifikacionih tijela u Republici Srpska Na osnovu odredaba Zakona o Vladi Republike Srpske i Zakona o sistemu javnih sluţbi , Vlada Republike Srpske na sjednici odrţanoj 26.12.2007.godine donijela je Odluku o osnivanju Javne Ustanove „Agencija za informaciono društvo Republike Srpske―. Ovim aktom Republika Srpska dobila je instituciju zaduţenu za praćenje razvoja informacionog društva te promociju upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija. Nadzor nad radom Agencije, u ime Vlade RS, obavlja Ministarstvo nauke i tehnologije. Agencija je ovlaštena i zaduţena da obavlja sljedeće poslove: • koordinacija razvoja informatike i Interneta u saradnji sa drugim nadleţnim organima u javnoj upravi, školstvu i zdravstvu; • predlaţe i sprovodi mjere izgradnje informacionih sistema organa lokalne samouprave (skupštine gradova i opština) koje obezbjeĎuju komunikaciju sa republičkim organima i primjenu unificiranih programskih rješenja u što većoj mjeri; • Licenciranje sertifikacionih tijela u infrastrukturi javnih ključeva; • Izdavanje licenci i sertifikata, konsalting i obuka kadrova drţavne uprave i davanje stručne ocjene informatičke osposobljenosti istih; • koordinira rad na formiranju jedinstvene baze podataka drţavnih organa i organa lokalne uprave u Republici Srpskoj; • definiše koncept interkonekcijskih pravila za informatičku meĎuoperativnost; • stručnu verfikaciju projekata iz oblasti IKT u javnom sektoru, prvenstveno u upravi; • razvoj zakonodavstva i priprema nacrte propisa i opštih akata u oblasti primjene informatike i Interneta u javnoj upravi, poslovnom okruţenju i školstvu, i preduzima mjere za njihovo sprovoĎenje (eLegaslativa); • utvrĎivanje tehnoloških standarda i standarda procesa rada u oblasti primjene informatike i Interneta i preduzima mjere za njihovo sprovoĎenje; 39 • • • • • • • • • • • • • • • • • • PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 40 of 47 promociju primjene novih tehnologija i kreiranje novih poslova u informacionom sektoru; monitoring propisivanja akata i implementaciju regulative u području infrastrukture i ePoslovanja; prati i savjetuje u vezi meĎunarodnih ugovora koji se odnose na IKT, strana ulaganja u oblasti IKT i sl.; pruţa savjetodavnu podršku u oblastima borbe protiv "Cyber" kriminala; inicira i koordinira stvaranje razvojnih centara, tehno-parkova i klastereske povezanosti proizvodnje u oblasti IKT; promociju informacionog društva u okviru reforme obrazovnog sistema i koordinaciju implementacije drţavnih projekata vezanih za učešće IKT u obrazovnom procesu; akreditovanje edukacijskih i ispitnih centara, u saradnji sa Ministarstvom prosvete i kulture, koji omogućuju sertifikovanje graĎana u IKT oblasti kroz formu postobrazovanja i doţivotnog učenja; utvrĎivanje standarda i procedura i davanja saglasnosti za nabavku opreme i programskih rješenja, izvoĎenje radova i pruţanje usluga iz oblasti informatike i Interneta za potrebe javne uprave i javnog sektora; razvoj zajedničke računarsko-telekomunikacione mreţe drţavnih organa i drugih informatičkih i Internet resursa u vlasništvu Republike; praćenje razvoja Interneta u svijetu, usaglašavanje naših potreba kao i svakodnevna primjena Interneta u drţavnoj upravi, javnom sektoru i poslovanju; razvijanje metodologije, tehnologije i organizacije razvoja informacionih sistema republičkih organa; utvrĎivanje standarda i procedura i preduzimanje mjera za obezbjeĎenje i zaštitu podataka informacionih sistema; unapreĎenje dugoročnog planiranja i upravljanja informatičko-telekomunikacionom i Internet infrastrukturom; implementaciju i koordinaciju projekata usmjerenih na umanjenje "tehnološkog raskoraka" izmeĎu BiH i razvijenog svijeta, unutar BiH po entitetima i regionima, kao i izmeĎu različitih socijalnih grupa u RS praćenje dostignuća u drugim zemljama ili asocijacijama zemalja iz svog delokruga i vršenje odgovarajuće harmonizacije praćenje i podsticanje razvoja industrije informacionih i komunikacionih tehnologija (softver, inţinjering, hardver, konsalting), specijalno malih i srednjih preduzeća, promovisanje ravnomjernog razvoja informacionog društva, uključujući udaljena (ruralna) područja, pomaganje dostizanja uslova za evropske i regionalne integracije u području IKT i izgradnje informacionog društva. Sve IT aktivnosti i projekti u RS praćeni su od strane Agencije. Agencija vodi Registar IKT projekata u RS. Registar je jedan od ključnih alata kojim se mjeri stupanj razvoja, identificiraju potrebe i koordiniraju aktivnosti na polju razvoja IKT u tijelima javne uprave i drugim institucijama RS. Ovim alatom se na jednom mjestu objedinjuju se i sistematiziraju podaci o ostvarenim, tekućim i planiranim aktivnostima na polju informacijskih tehnologija. Pristup registru je ograničen na ovlaštene predstavnike tijela i ustanova, dok su izvještaji iz registra javno dostupni. Portal eSrpska je središnji portal javne uprave Republike Srpske za komunikaciju s graĎanima i gospodarstvom. U prvoj fazi, portalu daje informacije o servisima drţavne i javne 40 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 41 of 47 uprave Republike srpske organiziran u odnosu na ţivotne situacije graĎana i tvrtki. U sljedećim fazama predviĎeno je da na portalu eSrpska budu dostupne elektroničke usluge. Preduvjet za drugu fazu uvoĎenja eUsluga, Agencija provodi projekt uspostave PKI infrastrukture Uspostava PKI infrastrukture uspostavlja mehanizam elektroničke razmjene dokumenata koji garantira vjerodostojnost elektronskih dokumenata (u papirnatom svijetu to čine potpis I pečat, a u digitalnom elektronički potpis i vremenska oznaka – eng.time-stamp). Agencija za informatičko društvo RS je uredbom Vlade RS odreĎena za nosioca poslova elektronske certifikacije za organe drţavne uprave i realizirala je projekat izrade PKI za organe javne uprave RS. Nadalje, u skladu sa Strategijom e-Vlade 2009. - 2012. godine, Vlada RS je takoĎer usvojila svoj Zakon o elektronskom potpisu, elektronskom dokumentu i elektronskom poslovanju sa adekvatnim pratećim podzakonskim aktima. Uredbom Vlade RS nadleţnost za obavljanje poslova elektronske certifikacije u republičkim organima uprave data je Agenciji za informaciono društvo RS. Registar certifikacijskih tijela vodi Ministarstvo nauke i tehnologije RS. Organ za certifikaciju Spske pošte (poštanska kompanija) je u procesu jačanja svojih tehničkih i organizacijskih kapaciteta i oprema se kako bi mogao početi obavljanje duţnosti davatelja usluga certificiranja za osiguranje kvalificiranih elektronskih certifikata. U svrhu elektronsko voĎenja matičnih knjiga završen je projekt Servis elektronskih matičnih knjiga čime je uspostavljen je centralni sistem za elektronsku obradu podatka i čuvanje drugog primjerka matičnih knjiga. Implementacija projekta i izrada tehničkog rješenja provedena je pod monitoringom Agencije za informaciono društvo RS. Infrastrukturu geoprostornih podataka Republike Srpske čine Geoportal, e-Katastar, Srpos, Katalog objekata, katalog meta podataka. Geoportal predstavlja ciljno mjesto za prikaz geoprostornih podatka, njihov pregled, izmjenu i pretragu. Geoportal aplikacija Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove je izraĎen na način da sa jedne strane, kroz servise i aplikacije omogućava prezentaciju, distribuciju i naplatu distribuiranih podataka iz nadleţnosti Uprave, a sa druge strane da obezbijedi interoperabilnost sa podacima drugih institucija Republike Srpske koji zajedno sa podacima Uprave čine IGPRS, a sve u skladu sa INSPIRE direktivom i drugim meĎunarodnim standardima u ovoj oblasti. Katalog objekata sluzi kao sadrţaj za tipove objekata ili klasa koji se mogu pronaći na Geoportalu. Katalog Metapodataka je web aplikacija ciji glavni cilj je pregled i kreiranje metapodataka u skladu sa INSPIRE direktivom (2007/2/EC)1 i INSPIRE Metadata Regulation (1205/2008)2. Katalog Metapodataka omogucava opis skupa prostornih podataka ili prostronih servisa u skladu sa standardima ISO 19115:2003 i ISO 19119:2005iii. e- KATASTAR je aplikacija za pregled katastarskih podataka. Srpos je mreţa permanentnih GPS/GNSS stanica Republike Srpske je satelitski pozicioni servis u nadleţnosti Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske. Sektor za informacione tehnologije kao organizaciona jedinica unutar Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske ima sledeće nadleţnosti: Sеktоr zа infоrmаciоnе tеhnоlоgiје оbаvlја pоslоvе rаzvоја, uspоstаvlјаnjа i usklаĎivаnjа infоrmаciоnоg sistеmа Vlаde kојimа sе prеuzimа vоdеćа ulоgа u rаciоnаlizаciјi i stаndаrdizаciјi pоstојеćih i plаnirаnju i uvоĎеnju nоvih infоrmаciоnih sistеmа Vlаde i Gеnеrаlnоg sеkrеtаriјаta Vlаdе. 41 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 42 of 47 U оkviru Sеktоrа iz stаvа 1. оvоg člаnа: dеfinišе sе, rаzviја i sprоvоdi Strаtеgiја rаzvоја infоrmаciоnih tеhnоlоgiја u Vlаdi (u dаlјеm tеkstu: IТ); prеdlаţе, usklаĎuје i sprоvоdi strаtеgiја еlеktrоnskе Vlаdе (u dаlјеm tеkstu: е-Vlаdа); prоcјеnjuјu i dеfinišu priоritеti rаzvоја IТ u Vlаdi i njеnim tiјеlimа, dеfinišu stаndаrdi i usklаĎuјu sа mеĎunаrоdnim prоpisimа iz оblаsti IТ; štiti intеgritеt i bеzbјеdnоst IТ rеsursа Vlаdе; rаzviја i оdrţаvа cеntrаlnа IТ mrеţа i uslugе zаsnоvаnе nа cеntrаlizоvаnim sеrvisimа i bаzаmа pоdаtаkа i оdrţаvа cеntrаlni rеgistаr IТ оprеmе i sоftvеrа Vlаdе; priprеmајu nаcrti prоpisа, učеstvuје u izrаdi оpštih аkаtа u оblаsti IТ, Intеrnеtа i Intrаnеtа u Vlаdi i prеduzimајu mјеrе zа njihоvо sprоvоĎеnjе, dоnоsе prаvilа zа kоrišćеnjе IТ rеsursа Vlаdе, rukоvоdi i učеstvuје u izrаdi prојеkаtа i prоgrаmskih аkаtа IТ kојi ćе sе kоristiti u Vlаdi i njеnim tiјеlimа: еlеktrоnskо zdrаvstvо, uprаvа, оbrаzоvаnjе i zаkоnоdаvstvо (u dаlјеm tеkstu: е-zdrаvstvо, е-uprаvа, е-оbrаzоvаnjе i еzаkоnоdаvstvо); оbјеdinjаvајu infоrmаtičkе pоtrеbе Vlаdе i rеpubličkih оrgаnа uprаvе, cеntrаlizuјu i usklаĎuјu еlеktrоnski sеrvisi, intеrnеt kоmunikаciја, еlеktrоnskа pоštа i mrеţni rеsursi; kооrdinirа plаnirаnjе, rаzvој i pоvеzivаnjе infоrmаciоnih sistеmа rеpubličkе uprаvе; kооrdinirа nаbаvkа vаţniје IТ оprеmе i uslugа, uklјučuјući sоftvеr i ugоvоrе о оdrţаvаnju i brinе о rеаlizаciјi ugоvоrа о kоrišćеnju licеncirаnоg sоftvеrа; dеfinišu sе i usklаĎuјu stаndаrdi sа mеĎunаrоdnim prоpisimа iz оblаsti IТ; prоcјеnjuјu i dеfinišu priоritеti u rаzvојu е-Vlаdе; rukоvоdi prојеktimа i prоgrаmskim аktimа zа rаzvој infоrmаciоnоg sistеmа, sistеmа zа еlеktrоnskе sјеdnicе Vlаdе i Sistеmа zа uprаvlјаnjе dоkumеntimа (Document System Mаnagement); stаndаrdizuјu i unаprеĎuјu prоtоkоli zа rаzmјеnu uprаvnih dоkumеnаtа i infоrmаciја; učеstvuје u izrаdi, rаzvојu i sprоvоĎеnju (implеmеntаciјi) prојеkаtа iz оblаsti еlеktrоnskе uprаvе; prеdlаţu rјеšеnjа zа uјеdinjеnu kоmunikаciјu i krеirајu rјеšеnjа zа stаndаrdnо prikuplјаnjе, uprаvlјаnjе i pоhrаnjivаnjе pоdаtаkа, rаdnо оkruţеnjе uzајаmnоg pоvеzivаnjа i pоlitikе i dоzvоlе zа pristup IТ rеsursimа; аdministrirа mrеţnu i kоmunikаciоnu оprеmu; usklаĎuјu аplikаtivnа rјеšеnjа sа sеrvisnо оriјеntisаnim аrhitеkturоm (SOA) sа pоslоvnim prоcеsimа; unаprеĎuје еfikаsnоst rаdа u Vlаdi i njеnim tiјеlimа pоdizаnjеm kvаlitеtа sistеmа kоntrоlе krоz intеgrаciјu еlеktrоnskih sеrvisа; nаdzirе krеtаnjе infоrmаciја i pоslоvnih prоcеsа u оblаsti еlеktrоnskе uprаvе; kооrdinirа plаnirаnjе, rаzvој i оdrţаvаnjе Web pоrtаlа Vlаdе i intеrnеt prеzеntаciја nа nivоu Vlаdе i rеpubličkih оrgаnа uprаvе; prојеktuје, rаzviја i tеhnički pоdrţаvа sistеm zа оdrţаvаnjе еlеktrоnskih sјеdnicа Vlаdе; plаnirа, usklаĎuје i rаzviја infоrmаciоni sistеm zа Gеnеrаlni sеkrеtаriјаt Vlаdе i uspоstаvlјајu еlеktrоnski sеrvisi Gеnеrаlnоg sеkrеtаriјаtа Vlаdе, uklјučuјući plаnirаnjе, uvоĎеnjе i rаzvој Sistеmа zа uprаvlјаnjе dоkumеntimа; plаnirа, kооrdinirа i sprоvоdi IТ оbukа i škоlоvаnjе zаpоslеnih u Gеnеrаlnоm sеkrеtаriјаtu Vlаdе, IТ sluţbеnikа u Vlаdi, svim njеnim tiјеlimа i učеsnikа еlеktrоnskе sјеdnicе Vlаdе (е-Board); pruţа nеоphоdnа tеhničkа pоmоć kоrisnicimа еlеktrоnskih sеrvisа u Vlаdi i оbаvlјајu drugi pоslоvi kојimа sе utvrĎuје i unаprеĎuје Strаtеgiја rаzvоја infоrmаciоnih tеhnоlоgiја u Vlаdi i еlеktrоnskе Vlаdе. 4.4 Brčko distrikt Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Postizanje interoperabilnosti na razini Brčko distrikta olakšano relativnom jednostavnom administrativnom strukturom Brčko distrikta. BD BiH je razvio Strategiju razvoja informacijskoga društva Brčko Distrikta, te pripadajući Akcioni plan za period 2008-2010, a Zakon o elektronskom potpisu i elektronskoj ispravi BD BiH je takoĎer donesen i trebao bi stupiti na snagu 1.7.2012. godine. U tijeku je uvoĎenje PKI infrastrukture, tj. infrastrukture javnih ključeva, koja je najčešće korištena tehnologija za implementaciju elektronskih potpisa. Cilj projekta je osigurati zaštitu on-line servisa, individualne autentifikacije i elektroničke transakcije primjenom PKI-a bazirane na digitalnom certifikatu i elektroničkom potpisu. 42 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 43 of 47 Odjel za javni registar Brčko distrikta implementirao je više projekata u području informacijskog društva te su u produkciji informacijski sustavi za temeljne registre: • graĎana, • katastar zemljišta i nekretnina. Osim registara Odjela za javni registar u produkciji su i registri: pravnih subjekata (Osnovni sud BDBiH) nezaposlenih osoba (Zavod za zapošljavanje BDBiH) uposlenih osoba (entitetski PIO/MIO) zdravstvenih osiguranika (Fond zdravstvenog osiguranja BDBiH) nositelji stanarskog prava (Kancelarija za upravljanje javnom imovinom BDBiH) pri nadleţnim odjelima i institucijama. Matične knjige vode se elektroničkim putem no decentralizirano uz replikaciju podataka. Nuţno je razviti potpunu spremnost elektronskih matičnih knjiga za razmjenu podataka s drugim sistemima na način da one budu vjerodostojan izvor podataka. Stoga je nuţno provesti sravnjivanje i verifikaciju podataka s ciljem stvaranja podatkovno vjerodostojne evidencije spremne za razmjenu s drugim sistemima . Brčko distrikt ima uspostavljen GIS sustav koji obuhvaća katastar zemljišta/nekretnina, izlaganje podataka o nekretninama, Katastar ulica i kućnih brojeva, Sistem za integraciju Grunta i Katastra, Katastar komunalnih ureĎaja. U tijeku je dogradnja i integracija GIS sustava koja obuhvaća detaljnu snimka stanja, podatkovne osnovice, tehnologija i rješenja, koja su do sada uvedena. Na osnovu izvršene analize donijet će se odluke koji sustavi će se zamjenjivati, a koji uvezivati. Sustav e-Poslovanja Vlade BD, koji se sastoji od podsustava za poslovnu korespondenciju I podsustava elektronske arhive s modulima za upravljanje sistemom skeniranja i modulom upravljanje elektronskom dokumentacijom, nadograĎuje se stvarnim poslovnim procesima i aktivnostima koji su posljedica upravljanja dokumentima, a u svrhu brţeg i efikasnijeg voĎenja uredskog poslovanja, uštede u vremenu i materijalu, te povećanja tačnosti i aţurnosti cjelokupne dokumentacije. Po završetku nadogradnje sustav će integrirati upravljanje sluţbenom dokumentacijom i aktima, elektroničkim dokumentima, poslovnim procesima te procesom timskog rada i kolaboracije. Sistem će omogućiti voĎenja sluţbenih dokumenata i poslovnih procesa u potpuno elektroničkom obliku. 43 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 44 of 47 5 Zaključak U svrhu pozicioniranja BiH u kontekstu primjene informacijskih tehnologija, konzultantski tim je analizirao „Network readiness index―. Istraţivanje koje provodi Svjetski gospodarski forum, na godišnjoj razini, u suradnji s relevantnim institucijama u pojedinim drţavama, a za Bosnu i Hercegovinu to je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Ovo istraţivanje odabrano je radi metodologije koja obuhvaća mjerenja na razinama: • ICT okruţenje: trţišno okruţenje, političko okruţenje, pravno okruţenje, infrastrukturno okruţenje • Spremnost za korištenje ICT-a: pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave • Korištenje ICT-a od strane pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave Indeksi za BiH pokazuju dobro infrastrukturno okruţenje za primjenu ICT tehnologija, ali nisku spremnost i korištenje ICT-a od strane javne uprave. TakoĎer, vidljivo je i značajno odstupanje poslovnog sektora od javne uprave u spremnosti, a posebno u korištenju ICT-a. Potencijalna posljedica nastavka ovakvog trenda jest da javna uprava negativno utječe na primjenu elektroničkog poslovanja u gospodarstvu te konkurentnost. Analiza inicijativa i nadnacionalnih projekata na razini Evropske unije, koji su podrška postizanju prekogranične interoperabilnosti, daje pregled ključnih inicijativa, relevantnih i za BiH s obzirom da je načelo zajedničkog trţišta i jednake prilike za sve zajedničko i Europskoj uniji i BiH. U tom smislu, konceptualni modeli i fokusirane inicijative primjenjivi su i u BiH. Analiza organizacijskih praksi dala je primjere zemalja u kojima je razvijena infrastruktura javne uprave, a modeli kojih su relevantni za predlaganje modela za BiH. Stoga su primjeri odabrani na način da reprezentiraju: • Model temeljen na „top-down― pristupu u kojem se standardi izraĎuju i odrţavaju na drţavnoj razini, a sama primjena je nametnuta niţim administrativnim razinama – Austrija • Model temeljen na „bottom-up― pristupu u kojem inicijativa za standardizacijom dolazi od niţih administrativnih razina prema višima po načelu "uskladi ili objasni" - Danska • Model nuţnih zajedničkih standarda na primjeru saveza drţava s jakim suverenitetom – Njemačka, Francuska • Model zajedničke infrastrukture za podršku primjeni interoperabilnosti – Grčka, Estonija. „Top-down― model centralnog upravljanja interoperabilnosti, njenim elementima i resursima, primjeren je za jaka centralizirana politička okruţenja s jasno razgraničenim nadleţnostima te osigurava da se zajedničkim informacijskim resursima upravlja s jednog mjesta. S druge strane, u decentraliziranim okruţenjima primjereniji je „bottom-up― model koji omogućuje niţim administrativnim nivoima da sami upravljaju interoperabilnosti usklaĎujući se s drugima. Nuţno je da ukupni organizacijski odnosi u BiH kombiniraju ova dva modela. Pri čemu je potrebno ustrojiti minimalni skup standarda i minimalni koordinacijski mehanizam na razini BiH u svrhu lakšeg postizanja interoperabilnosti izmeĎu različitih administrativnih nivoa... Kada je riječ o entitetskom nivou, Republika Srpska ima jasan centralizirani model upravljanja interoperabilnosti putem Agencije za informaciono društvo RS. Model upravljanja interoperabilnosti u BiH mora predvidjeti centralizirano upravljanje u Republici Srpskoj i 44 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 45 of 47 Distriktu Brčko BiH, ali i decentralizirani model u Federaciji BiH u kojemu Koordinacija za interoperabilnost na nivou FBiH uključuje i koordinaciju izmeĎu kantonalnih Vlada. Interoperabilnost omogućava javne podatke razmjenjivati izmeĎu različitih propisanih izvora, te automatski omogućiti takve podatke ugraditi u usluge izvedene pomoću ICT-a (e-Usluge). Interoperabilnost omogućit će da svi javni podaci, budu javno dobro (podatkovna imovina) dostupno po principu „sve svima, suglasno propisima―,. Svaki entitet/sastavnica BiH, koji ima ustavnu samostalnost, mora za podatke iz svojih izvornih javnih registara organizirati javnu upotrebu temeljenu na zakonima i drugim propisima. Ta odgovornost ima svoju obavezu, ali i pravo, da vlade i njihovi organi dobiju ostale javne podatke od drugih institucija u Bosni i Hercegovini. Svakoj instituciji ili jedinici lokalne samouprave, za posluţivanje „njihovih― graĎana, privrednih subjekata i ostalih sastavnica društva, potrebni su podaci koji su za te iste graĎane i subjekte nastali izvan njegovog područja nadleţnosti. Stoga je razmjena sluţbenih podataka i dokumenata središnje pitanje interoperabilnosti. Interoperabilnost je zajedničko pitanje u Bosni i Hercegovini te infrastrukturno dobro koje će omogućiti da se na temelju znanstveno tehnološkog razvoja upotrijebe, na efektivan način, najnovije metode i modeli poslovanja bazirani na modernim ICT tehnologijama. Posebno vaţni su instrumenti za implementaciju interoperabilnosti i elektroničko poslovanje kao što su elektronički potpis, elektronički identitet, elektronički dokument…, a ureĎeni su posebnim propisima. Interoperabilnost je infrastruktura koja se organizirano izgraĎuje da bi se omogućilo „strujanje podataka― bez ograničenja, ali suglasno propisima. Zato su vlade odgovorne učiniti vlastite napore (kroz institucije iz svoje nadleţnosti) te učiniti zajedničke napore za izgradnju i korištenje ove infrastrukture za dobrobit svima. Pitanje interoperabilnosti nije političko pitanje, već pitanje svrhovitosti i korištenja potencijala modernog znanstveno tehnološkog razvoja, no sadrţava političku volju vlada da sinkronizirano, u dogovorenim rokovima, organiziraju, financiraju i provedu projekte kojima će se modernizirati javni registri i omogućiti elektroničke usluge. Taj, zajednički dogovoren, „ritam― modernizacije javnih registara i izgradnje elektroničkih servisa predstavlja ključni faktor uspjeha uspostave interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini (eGIF Bosne i Hercegovine, temeljen na preporukama EIF-a Europske unije). Zakonima i drugim propisima utvrĎeno je da su podaci iz registara i evidencija sluţbeni i kao takvi trebaju biti stavljeni u sluţbu za usluge prema graĎanima, privredi i društvu općenito. Vlade su odgovorne da za institucije iz svoje nadleţnosti postave pravne nadleţnosti za javne registre i druge evidencije te osiguraju organizacijske, financijske, tehničke i druge preduvjete za obavljanje ove javne funkcije. Da bi javni registri (javne knjige), suglasno zakonima, bile dostupne na različite načine za javnu upotrebu i za opću korist svima, potrebno je propisati i omogućiti razmjenu podataka izmeĎu različitih institucija i registara jer se u baš svakom registru nalaze i podaci iz drugih registara bez obzira je li nadleţnost na istom ili različitm upravnim nivoima. U prvom redu elektroničku dostupnost treba omogućiti izvornim registrima, tako da graĎani i drugi subjekti ne moraju, suprotno zahtjevima iz zakona koji reguliraju sustave uprava, 45 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA Page: 46 of 47 prikupljati potvrde o činjenicama koje se već vode u evidencijama drugih institucija. Vlasnici podataka o graĎanima su sami graĎani, a ne institucije nivoa vlasti u BiH, tako da je poštovanje zakona o zaštiti osobnih podataka jedan od vrlo vaţnih zahtjeva. Veliki zahtjevi za javnost podataka istovremeno imaju i visoku razinu zahtjeva za informacijsku sigurnost i zaštitu podataka i dokumenata, tako da se podatke smije koristiti isključivo za namjene propisane zakonom. Instutucije nivoa vlasti u BiH koji vode javne registre trebaju se pripremiti i izgraditi sisteme za elektroničke usluge te omogućiti interoperabilnost prema drugim javnim registrima potrebnim za te usluge, ali vlade i parlamenti trebaju osigurati planove i financijska sredstva za te namjene. Pored toga što vlade moraju organizirati i propisati rad institucija iz svoje nadleţnosti, istovremeno je bitno, a one su i odgovorne, kroz planove i financijska sredstva, omogućiti sinkronicitet spremnosti tako da sve institucije nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini na svim administrativnim razinama omoguće razmjenu sluţbenih podataka na pravno prihvatljiv način. Stoga, u Okviru interoperabilnosti i pripadnim planovima upravnih nivoa mora biti jasno definirana provedba: organizacijske nadleţnosti, sinkronizaciju planova, budţetiranje projekata kao i postavljanje koordinacijskih mehanizama sa koordinacijskim tijelima (u kojima će biti duţnosnici koji su imenovani od tih vlada). 46 PRILOG: Prijedlog sadržaja Okvira interoperabilnosti 1 Uvod 2 Okvir interoperabilnosti BiH 2.1 Definicija i cilj 2.2 Svrha 2.3 Konceptualni model okvira interoperabilnosti 2.4 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH 3 Načela interoperabilnosti 4 Razine interoperabilnosti 4.1 Politički kontekst 4.2 Pravna interoperabilnost 4.3 Organizacijska interoperabilnost 4.4 Semantička interoperabilnost 4.5 Tehnička interoperabilnost 5 Upravljanje Okvirom 5.1 Organizacija implementacije Okvira 5.2 Inicijalni planovi i budţetske projekcije 5.3 Izmjena / Odrţavanje Okvira 5.4 Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem 5.5 Praćenje implementacije i izvještavanje 6 Primjena u javnoj upravi 6.1 Uspostava i odrţavanje elektronskih usluga javne uprave 6.2 Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka 6.3 Nadleţnost za javne registre 6.4 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata 6.5 Zajednički repozitorij polovnih procesa 6.6 Zajedničke sabirnice 6.7 Infrastruktura javnog ključa (PKI, elektronski potpis) i facilitatori za interoperabilnost 6.8 Zajednički tehnološki standardi 6.9 Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti BiH 6.10 Potporni servisi 7 Primjena u privredi i civilnom sektoru 7.1 Privreda 7.2 Pruţatelji usluga 7.3 Civilni sektor
© Copyright 2024 Paperzz