ISSN 1977-9275
Opće
izvješće
o aktivnostima
Europske unije
2013.
Opće izvješće o aktivnostima Europske unije – 2013.
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Publikacije
1049 Bruxelles
BELGIJA
Europska komisija donijela je 21. siječnja 2014. Opće izvješće o aktivnostima
Europske unije – 2013. pod referentnim brojem COM(2014) 12.
http://europa.eu/general-report/hr
Fotografija na naslovnici: © Europska središnja banka/Robert Metsch
2014. – 232 str. – 21 × 29,7 cm
Print
ISBN 978-92-79-34334-6
ISSN 2315-1935
doi:10.2775/70071
PDF
ISBN 978-92-79-34385-8
ISSN 1977-9275
doi:10.2775/87093
EPUB
ISBN 978-92-79-34408-4
ISSN 1977-9275
doi:10.2775/91343
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.
© Europska unija, 2014.
Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Za uporabu ili
umnožavanje pojedinih fotografija treba zatražiti dopuštenje od nositelja
autorskih prava.
Printed in Luxembourg
Opće
izvješće
o aktivnostima
Europske unije
2013.
SADRŽAJ
PREDGOVOR
4
POGLAVLJE 1.
PREMA POLITIČKOJ UNIJI
K snažnoj i istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji
Aktivno promicanje integracije
Rasprava o budućnosti Europe
Uključivanje građana u raspravu
Nova vizija Europe
Pripreme za izbore za Europski parlament 2014.
6
9
10
12
13
15
16
POGLAVLJE 2.
PREMA EKONOMSKOJ, FISKALNOJ
I BANKARSKOJ UNIJI
Poboljšanje europskoga gospodarskog upravljanja i jačanje europske
strategije rasta
Financijska pomoć: pojedinosti programa za Irsku, Grčku, Portugal,
Cipar i Španjolsku
Jačanje ekonomske i monetarne unije za budućnost
Snažan financijski okvir za Europu i bankarska unija za europodručje
Zaštita potrošača u području financijskih usluga
Financijska sredstva za budućnost: osiguranje održivoga javnog prihoda
boljim usklađivanjem porezne politike
18
21
28
34
36
42
45
POGLAVLJE 3.
USUSRET GOSPODARSKOM OPORAVKU, RASTU
I OTVARANJU RADNIH MJESTA
48
Politike EU-a za rast – Europa 2020.
Otvoreno i pošteno unutarnje tržište
Doprinos trgovine gospodarskom rastu
Poljoprivredna, ribarstvena i pomorska politika
Proračun
51
73
95
97
102
POGLAVLJE 4.
PREMA EUROPI GRAĐANA, PRAVA, PRAVDE
I SIGURNOSTI
2013. – europska godina građana
Religijski i svjetonazorski dijalog
Temeljna prava
Građanstvo
Pravosuđe
Unutarnji poslovi
Olakšavanje svakodnevnog života građana
114
117
119
120
125
128
133
140
POGLAVLJE 5.
PUT PREMA JAČOJ ULOZI EU-a U SVIJETU
Europsko susjedstvo
Proširenje
Strateška partnerstva
Regionalne politike
Razvoj
Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije
Ljudska prava i demokracija
Višestrano upravljanje i globalni izazovi
Mir i sigurnost
150
153
157
161
165
172
176
179
181
188
POGLAVLJE 6.
RAD EUROPSKIH INSTITUCIJA I TIJELA
Europski parlament
Europsko vijeće
Vijeće Europske unije
Europska komisija
Sud Europske unije
Europska središnja banka
Europski revizorski sud
Europski gospodarski i socijalni odbor
Odbor regija Europske unije
Europska investicijska banka
Europski ombudsman
Decentralizirane agencije
Nacionalni parlamenti i njihova uloga u Europi
Transparentnost
KRONOLOGIJA
192
195
206
208
209
211
214
217
218
219
220
221
222
223
224
227
4
P R E D G OVO R
Prije pet godina počela je svjetska financijska kriza, koja se zatim iz financijskog sektora proširila na gospodarstvo i društvo u cjelini. Ali
Europa je uzvratila udarac te smo od tada prešli dug put.
Usred oluje morali smo konsolidirati svoj brod. To smo morali učiniti
zajedno, kao što smo i učinili, jer jedni drugima nismo mogli reći „tvoj
kraj broda tone”. U ponekad iznimno teškim uvjetima uspjeli smo zadržati pravac kada nam je prijetila opasnost od besciljnog prepuštanja
prilikama.
© Europska unija
Ponosan sam na doprinos Europske komisije rješavanju krize, čemu smo pristupili bez
oklijevanja. Predvodili smo oblikovanje kreativnoga, inovativnog, kolektivnog i sveobuhvatnog europskog odgovora, vođeni argumentima u korist dublje integracije.
Polaganje temelja obnovljene Unije koja počiva na stabilnosti, odgovornosti, rastu i
solidarnosti dug je, složen i ponekad mukotrpan proces. Ipak, stabilno napredujemo
i na europskoj i na nacionalnoj razini: ostvaren je napredak u rješavanju problema
prekomjernoga državnog duga, smanjenju neravnoteža, jačanju gospodarskog
upravljanja, poboljšanju financijskog nadzora, uspostavi održivoga bankarskog
sektora, provedbi potrebnih strukturnih reformi i povećanju naše konkurentnosti i
stope zaposlenosti.
Naša nastojanja usmjerena su na održavanje i jačanje europskoga socijalnog tržišnog
gospodarstva.
Aktivno pridonosimo traženju rješenja za poteškoće s kojima se suočava današnji
naraštaj mladih kako bismo građanima EU-a osigurali dobru budućnost.
U tu smo svrhu predložili i dogovorili novi višegodišnji financijski okvir okrenut budućnosti te smo pridonijeli njegovu donošenju. Iako dimenzijama ne odgovara u potpunosti početnim ambicijama Komisije, okvir obuhvaća znatno veći proračun za razvoj
znanja i vještina, kao i za istraživanje i inovacije. Razlog tomu je taj što čvrsto vjerujemo da je ulaganje u obrazovanje, izobrazbu, digitalnu ekonomiju i inovacije ključ za
mobiliziranje ljudskog potencijala i oslobađanje europskog potencijala rasta.
Hitnu potrebu za rješavanjem problema nezaposlenosti mladih uvrstili smo u sam vrh
europske političke agende, primjerice u sklopu inicijative za zapošljavanje mladih, jer
Europa ne može dopustiti da izgubi naraštaj mladih koji ne rade, ne studiraju i ne
pohađaju programe izobrazbe ili pripravništva.
U 2013. zabilježeni su prvi pozitivni rezultati uloženih napora. Za Europu, oporavak je
na pomolu. U drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a izišlo je iz recesije te se smanjuju ukupne razlike prinosa na obveznice; europska financijska tržišta ostvaruju dobre
rezultate i temelje se na čvršćim makroekonomskim podacima.
Iako smo svjesni dosad ostvarenog napretka, ne smijemo si dopustiti iluzije o zadaćama koje su pred nama. I dalje moramo ulagati velike napore kako bismo omogućili
oporavak naših gospodarstava, osjetno preokrenuli trend nezaposlenosti, osigurali
pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije s naglašenijom socijalnom dimenzijom i povećali demokratsku legitimnost i odgovornost naše Unije.
Činjenica je da su reformiranjem svojih gospodarstava naše države članice prihvatile
da dodatno ujedine svoje suverenitete, a takvo novo, važno i dalekosežno usklađivanje
treba se temeljiti na legitimitetu i odgovornosti. U konačnici ćemo morati produbiti
političku uniju jer će čvrstoća naše ekonomske i monetarne unije na kraju ovisiti o
političkoj i institucionalnoj strukturi na kojoj počiva. To osobito vrijedi za europodručje.
5
Međutim, uspostava integriranijeg europodručja ne smije biti na teret onoga što smo
svi zajedno ostvarili, od jedinstvenog tržišta do četiriju sloboda – ljudi, robe, usluga i
kapitala. Europska unija mora i dalje biti projekt za sve članice – zajednica jednakih.
Kao cjelina, Europska unija dobiva na snazi i u boljem je položaju očuvati integritet
jedinstvenog tržišta, svoje valute, članica i institucija.
Što je Europa integriranija i što više govori jednoglasno, to je u svijetu utjecajnija i
može najbolje zastupati svoje interese i braniti svoje vrijednosti.
Snažna, ujedinjena i otvorena Europa i dalje je nezaobilazni partner na svjetskoj razini,
bilo da je riječ o našim istočnim i južnim susjedima, Bliskom istoku ili Južnoj Americi.
Svijetu je potrebna Europa koja zagovara otvorena gospodarstva i bori se protiv protekcionizma; Europa koja suradnjom traži rješenja za svjetske probleme poput klimatskih promjena; Europa koja brani temeljna prava najranjivijih skupina ljudi; Europa
koja utjelovljuje povezanije regije te otvorena i uključiva društva.
Zreloj Europskoj uniji potrebna je zrela demokratska rasprava. Stoga je Komisija pokrenula mnoštvo inicijativa kako bi potaknula raspravu o našoj budućnosti, među
ostalim i dijaloge s javnošću u 2013., europskoj godini građana, te projekt „Nova vizija Europe”, a dala je i preporuke za unaprjeđenje sveobuhvatne političke rasprave i
istinsku demokratsku prirodu izbora za Europski parlament.
Nelson Mandela, jedna od najvažnijih ličnosti našeg doba, preminuo u prosincu
2013., rekao je da veličina čovjeka nije u tome da u životu nikad ne padne, već da
nakog svakog pada ponovno ustane.
U tim je riječima predivno sažeta sama bit Europe: vjera u napredak i vjera u ljude.
Europa ne prihvaća malodušnost. Europu odlikuje spremnost da djeluje, da svoju
sudbinu preuzme u vlastite ruke i da odgovori na svaki novi izazov.
U Općem izvješću o aktivnostima Europske unije – 2013. sveobuhvatno se opisuje
kako smo u tome uspjeli u protekloj godini te se daje uvid u način na koji to namjeravamo činiti u 2014. i godinama nakon nje.
José Manuel Barroso
POGLAVLJE 1.
Prema političkoj uniji
8
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
U
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
1 .
2013. Europa je počela izlaziti iz financijske i gospodarske krize. Europska
unija iz recesije je izišla u drugom tromjesečju godine zahvaljujući
početnim rezultatima niza reformi. Krhki oporavak još je u povojima i
potrebni su veliki napori za njegovo jačanje, osobito radi smanjenja visoke razine
nezaposlenosti, poglavito među mladima, i ponovne uspostave bankovnoga
kreditiranja kućanstava i poduzeća. Međutim, čvrsta potpora političkih čelnika i
institucija EU-a Uniji i euru, uključujući Europsku središnju banku (ESB), počinje
donositi rezultate.
Zastupnici Europskog parlamenta glasuju na plenarnoj sjednici
u Strasbourgu (Francuska).
P r E m a
P O l I t I č k O J
u n I J I
K snažnoj i istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji
Dok se, s jedne strane, bavio rješavanjem neposrednih poteškoća proizišlih iz krize, Eu
je nastavio i s glavnim projektom preoblikovanja svoje ekonomske i financijske
arhitekture. Veći broj programa uspostavljen je kako bi se, u zamjenu za reforme,
pomoglo državama članicama u financijskim poteškoćama, a kruna svega bila je
uspostava Europskoga stabilizacijskog mehanizma, stalnog mehanizma financijske
zaštite. Da bi se potaknuo gospodarski rast i spriječile buduće krize, ekonomske i
financijske politike intenzivnije se usklađuju na europskoj razini. usporedno se
uspostavlja bankarska unija sa zajedničkim sustavom za nadzor i rješavanje banaka
u europodručju, na temelju pravila utvrđenih za svih 28 država članica i otvorenih
svakoj od njih. to je prijeko potrebno jer su europska gospodarstva u velikoj mjeri
međuovisna, što se osobito potvrdilo tijekom krize.
ti su napori važni ne samo za Europu već za cijeli svijet. Eu sa svojih 507 milijuna
stanovnika čini 7,3 % svjetskog stanovništva te više od 23 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Skupni BDP Eu-a veći je od onog Sjedinjenih Država i dvostruko
veći od kineskoga.
Eu raspolaže brojnim adutima: od izvrsnoga ljudskog kapitala preko prvoklasnih
poduzeća i vrhunskog istraživanja i razvoja pa sve do institucija za visoko obrazovanje
koje privlače gotovo polovicu studenata iz cijelog svijeta koji su odabrali mobilnost na
međunarodnoj razini. Europskim modelom upravljanja usklađuju se nacionalni suverenitet i suradnja – među ostalim i u sklopu europskih institucija – te se promiče politička integracija. Europski model nadahnuće je mnogim susjednim zemljama. kao i u
prošlosti, taj model i dalje odgovara potrebama kontinenta, ali se na temelju iskustva
stečenoga tijekom krize radi na njegovu unaprjeđenju.
činjenica da je Eu primio nobelovu nagradu za mir 2012. ističe dobar primjer koji
Europa daje u pogledu pomirbe, mira i demokracije. međutim, želi li Europa zadržati
vodeću ulogu, potrebno je poboljšati upravljanje i osigurati demokratskije i
transparentnije institucije i postupak donošenja odluka. to je nužno jer se na europskoj
razini donosi sve veći broj odluka koje izravno utječu na svakodnevni život građana.
Države članice, čak ni one najveće, ne mogu se više samostalno suočavati s pojedinim
izazovima globaliziranoga gospodarstva niti ih same rješavati na odgovarajući način.
udruživanje suvereniteta jača položaj država članica i omogućuje im veći utjecaj na
svjetskoj razini.
Ekonomska integracija Europe jedinstveni je proces. Stvaranje ekonomske i monetarne
unije (Emu) nesumnjivo je jedna od temeljnih etapa europske integracije. Euro je
jedan od simbola europskog identiteta unutar granica Europe i u svijetu. međutim,
iako su postignuti neki od velikih ciljeva Emu-a, one preostale tek je potrebno ostvariti.
Odlučan odgovor na krizu bio je usmjeren na vraćanje povjerenja u dostignuća
jedinstvenog tržišta i jedinstvenu valutu, čiji je nepovratni značaj potvrđen. usmjereni
na pojedinačne gospodarske i institucijske reforme, moramo imati na umu širi
kontekst; moramo mobilizirati političku volju kako bismo ostvarili pomake na putu
prema dovršetku Emu-a, što bi u konačnici dovelo do potpune političke unije.
9
10
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
1 .
Aktivno promicanje integracije
Dva su događaja u 2013. jasno pokazala da su Eu i europodručje, unatoč izazovima
uzrokovanima krizom, odlučni i dalje zagovarati tješnje povezivanje.
Prvo, Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala država članica, što je, u razdoblju ni 20
godina od završetka ratova na Balkanu, snažan signal nade i povjerenja.
Zahtjev za članstvo u Eu-u Hrvatska je podnijela 2003., dok su aktivni pregovori trajali od 2005. do 2011. u prosincu 2011. čelnici Eu-a i Hrvatske potpisali su pristupni
ugovor. u ožujku 2013. Europska komisija objavila je svoje završno izvješće o praćenju
priprema za pristupanje Hrvatske (1), u kojem je potvrđena spremnost Hrvatske za
pristupanje uniji.
tijekom prijelaznog razdoblja do ulaska u uniju Hrvatska je u institucijama Eu-a imala
status aktivnog promatrača, zahvaljujući čemu se mogla upoznati s metodama rada
institucija te sudjelovati u postupku donošenja odluka.
Štefan Füle, povjerenik za
proširenje i europsku susjedsku
politiku, podiže zastavu Europske
unije ispred novog predstavništva
Komisije u Zagrebu (Hrvatska).
P r E m a
P O l I t I č k O J
11
u n I J I
Svečanost pristupanja održana je u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, a među
prisutnima su, kao predstavnici institucija Eu-a, bili i predsjednik Europskog parlamenta
martin Schulz, predsjednik Europskog vijeća Herman Van rompuy, predsjednik
Europske komisije José manuel Barroso te potpredsjednica komisije Viviane reding i
povjerenik Štefan Füle, kao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran
milanović, zajedno s tisućama hrvatskih građana.
Istodobno su u kući Europe u središtu Zagreba svečano otvoreni novo predstavništvo
Europske komisije i informacijski ured Europskog parlamenta.
Drugo, europodručje je odradilo pripreme za pristupanje 18. države članice, latvije,
koja je euro uvela 1. siječnja 2014. Pripreme za uvođenje eura dovršene su tijekom
2013. latvija je u ožujku službeno pozvala komisiju i ESB da u izvješćima o
konvergenciji ocijene ispunjava li zemlja gospodarske i pravne kriterije za pristupanje
europodručju, utvrđene maastrichtskim ugovorom.
komisija je u izvješću o konvergenciji (2) iz lipnja zaključila da je latvija spremna za
uvođenje eura. u konvergencijskom izvješću ESB-a (3) zaključeno je da latvija, unatoč
tomu što je dugoročna održivost gospodarske konvergencije i dalje razlog zabrinutosti,
načelno zadovoljava referentne vrijednosti konvergencijskih kriterija.
Europsko vijeće je 28. lipnja prihvatilo preporuku Euroskupine od 21. lipnja, nakon
čega ju je Vijeće u srpnju službeno odobrilo, čime je latviji omogućeno da od početka
2014. uvede zajedničku valutu.
Valdis Dombrovskis, latvijski
premijer, drži model kovanice
eura na proslavi pristupanja
Latvije europodručju
1. siječnja 2014.
12
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
1 .
Rasprava o budućnosti Europe
radi pokretanja javne rasprave, svoje zamisli o budućnosti europodručja Europska
komisija predstavila je 2012. u nacrtu za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu
uniju (4). u nacrtu su izneseni politička vizija i konkretni prijedlozi mjera potrebnih kako
bi se u kratkom, srednjem i dugom roku poduprla stabilnost eura i Eu-a u cjelini.
taj sveobuhvatni pristup jačanju europodručja temelji se na ovim temeljnim načelima:
▶ prvo, napredak u smjeru daljnje integracije trebalo bi ostvariti unutar institucijskog
i pravnog okvira ugovorâ, u skladu s metodom Zajednice;
▶ drugo, u potpunosti bi trebalo iskoristiti mogućnosti instrumenata na razini Eu-a, a
tek onda one koje se odnose samo na europodručje;
▶ treće, reforme bi ponajprije trebalo provesti na temelju sekundarnog zakonodavstva,
dok bi se izmjena ugovorâ razmatrala samo u nužnom slučaju.
u komisijinoj viziji predviđeno je da povećanje ekonomske i proračunske odgovornosti
prate veća solidarnost i financijska potpora. u nacrtu stoji i da bi svakom prijenosu
ovlasti na Eu morala odgovarati veća demokratska legitimnost i odgovornost na
razini Eu-a. nacrt ima snažnu socijalnu dimenziju i cilj mu je osigurati napredak Eu-a
u svim tim područjima istodobno. Podnaslov je nacrta „Pokretanje europske rasprave”,
a 2013. označila je početak jedne takve rasprave. Zastupnici u Europskom parlamentu,
nacionalni parlamentarci, vlade, novinari, akademici i građani okupili su se na
konferenciji u Bruxellesu u svibnju 2013. kako bi razgovarali o tome što za europske
građane znače ideje predstavljene u nacrtu. O zajedničkim načelima i prijedlozima za
uspostavu Emu-a raspravljalo je i Europsko vijeće koje je u tu svrhu održalo nekoliko
sastanaka.
Potrebno je povesti istinsku raspravu diljem Europe kako bi se pripremio teren za
snažnu političku uniju, što je krajnji cilj fiskalne i ekonomske integracije. Demokratska
legitimnost i odgovornost moraju držati korak sa sve većom ulogom i ovlastima Eu-a.
Stoga je predsjednik Barroso u govoru o stanju unije 2013. (5) potvrdio da prije izbora
za Europski parlament namjerava iznijeti dodatne ideje o najboljem načinu
konsolidacije i proširivanja metode Zajednice. Cilj je utvrditi načela i smjernice
potrebne za istinsku političku uniju kako bi se o njima povela istinska europska
rasprava.
P r E m a
P O l I t I č k O J
13
u n I J I
Uključivanje građana u raspravu
u 2013. Eu je raspravu o budućnosti Europe približio građanima. Štoviše, 2013. je proglašena europskom godinom građana, u čast 20. obljetnice europskoga građanstva
uvedenoga maastrichtskim ugovorom. Cilj europske godine građana bio je Europljanima
omogućiti bolje upoznavanje s pravima i mogućnostima koje im nudi građanstvo Eu-a.
DOGAĐANJA DILJEM EU-a
građanski dijalozi održani 2013.
0
500 km
Açores (PT)
Madeira (PT)
(FR)
Reykjavík
Guadeloupe
(FR)
Ísland
Canarias (ES)
København
Nederland
Bruxelles
Warszawa
Deutschland Berlin
Polska
Belgique
Luxembourg
Paris
France
Luxembourg
Kyïv
Česká
republikaSlovensko
Schweiz Liechtenstein
Bern
Suisse Svizzera
Wien
Hrvatska
Madrid
Italia
Sarajevo
Città del
Vaticano
España
București
Tbilisi
Haïastan
Yerevan
България
Bulgaria
София
Crna Priština Sofia
GoraKosovo
Iran
Podgorica *UNSCR 1244
Tiranë Skopje
P.J.R.M.
Shqipëria
Ελλάδα
Elláda
Alger
Rabat
El Maghreb
Sakartvelo
Beograd
Roma
Lisboa
Chișinău
România
Bosna i
Hercegovina Srbija
San Marino
Portugal
Moldova
Bratislava
Österreich
Budapest
Magyarország
Ljubljana Zagreb
Monaco
Ukraïna
Praha
Slovenija
Andorra
Qazaqstan
Belarus'
Amsterdam
BelgiëBrussel
Moskva
Latvija
Lietuva
Vilnius
R.
Minsk
Danmark
Baile Átha Cliath
Dublin
El Djazâir
Tunis
Tounis
La Réunion
(FR)
Rossija
Eesti
Rīga
United Kingdom
Guyane
(FR)
Brasil
Tallinn
Stockholm
London
Suriname
Helsinki
Helsingfors
Sverige
Oslo
Éire
Ireland
Mayotte
(FR)
Suomi
Finland
Norge
Martinique
(FR)
Ankara
Türkiye
Αθήνα
Athína
Valletta
Malta
Κύπρος
Kýpros
Λευκωσία
Lefkosía
Souriya
Libnan
Beyrouth
Iraq
Dimashq
Građanski dijalog (rujan 2012.–prosinac 2013.)
Planirani građanski dijalog (prosinac 2013.–ožujak 2014.)
Virtualni građanski dijalog (16. siječnja 2014.)
Europski građanski dijalog (27. ožujka 2014.)
Brojni dijalozi s građanima započeti u 2012. nastavljeni su tijekom 2013. i trajat će
do ožujka 2014. riječ je o otprilike 50 događanja u svim državama članicama u
kojima su aktivno sudjelovali predsjednik komisije i većina povjerenika. kao potvrda
da je riječ o opsežnijoj raspravi, mnogi su dijalozi organizirani u suradnji s političarima
na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te sa zastupnicima u Europskom
parlamentu.
time se želi potaknuti stvaranje istinskoga europskog javnog prostora u kojemu se o
europskim pitanjima raspravlja s europskoga gledišta.
14
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
1 .
rasprave su organizirane o sljedeće tri glavne teme:
▶ izlazak iz gospodarske krize;
▶ građanska prava i ostale neposredne poteškoće;
▶ budućnost Europe.
građanske dijaloge 2013. pratile su tisuće događanja povezanih s europskom godinom građana (vidjeti poglavlje 4. za dodatne informacije).
Govor Viviane Reding,
potpredsjednice Europske
komisije i povjerenice za
pravosuđe, temeljna prava i
građanstvo, tijekom građanskog
dijaloga u Solunu (Grčka).
P r E m a
P O l I t I č k O J
u n I J I
Nova vizija Europe
Posljednjih su godina novi izazovi ostavili dubok trag na europskom projektu, vjeri
građana i društvenim vrijednostima. Prijeko je potrebno da građani ponovno steknu
povjerenje u Europu te da se angažiraju i uključe u projekt koji je šest zemalja započelo
na podijeljenom i razorenom kontinentu prije više od 60 godina.
Poslijeratnu misao vodilju „zajedničkim tržištem do mira” potrebno je zamijeniti
„inačicom 2.0” koja može odoljeti kušnji vremena. nova, sveobuhvatna vizija Europe
morala bi odražavati razloge zbog kojih je proces europske integracije bio nuždan
odgovor na Drugi svjetski rat te zbog kojih je taj proces i danas važan. njome bi se
trebala uzeti u obzir zbilja europskog kontinenta koja se neprestano mijenja te
istaknuti da u Eu-u nije riječ samo o gospodarstvu i rastu već i o kulturnom jedinstvu
i zajedničkim vrijednostima u globaliziranom svijetu.
Projekt „nova vizija Europe” predložio je Europski parlament, a provodi ga komisija
nakon što je u govoru o stanju unije 2012. predsjednik Barroso pozvao na „veću i
bolju Europu”. Inicijativom se umjetnici, pisci, mislioci, znanstvenici i kulturnjaci pozivaju na sudjelovanje u raspravi i stvaranju vizije Europe kojom bi se europski građani
ponovno povezali s procesom izgradnje Europske unije, bilo danas bilo u budućnosti.
u govoru o stanju unije 2013. predsjednik Barroso pozvao je „sve one kojima je stalo
do Europe, bez obzira na političko ili ideološko opredjeljenje i porijeklo, da se zauzmu
za Europu”.
Projekt „nova vizija” pokrenuo je predsjednik Barroso u travnju 2013. radi njegove
provedbe, komisija je osnovala radnu skupinu iz područja kulture sa zadaćom
prikupljanja različitih doprinosa u završni dokument. Varšava je u srpnju bila domaćin
prve opće skupštine posvećene temi „Vizije i promišljanje Europe”, dok je druga
održana u prosincu u milanu. u obje je prigode bio prisutan predsjednik države ili vlade
zemlje domaćina. treća i završna skupština vjerojatno će se održati početkom 2014.
15
16
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
1 .
Pripreme za izbore za Europski parlament 2014.
Poziv građanima da zauzmu središnju ulogu u raspravama ujedno je pomogao i da se
pripremi teren za izbore za Europski parlament 2014. ti će izbori biti posebni iz dvaju
razloga.
Prvo, riječ je o prvim izborima koji će se održati u skladu s odredbama lisabonskog
ugovora, kojima se jača uloga građana Eu-a kao političkih dionika u Eu-u. ugovorom
se jačaju i ovlasti Parlamenta, konsolidira se njegova uloga kao suzakonodavca te mu
se dodjeljuju dodatne ovlasti, uključujući pravo izbora predsjednika komisije na
temelju prijedloga Vijeća, uzimajući u obzir rezultate europskih izbora.
Drugo, dolazeći izbori ključni su za utvrđivanje pravca u kojem će se Eu u budućnosti
razvijati. S obzirom na korjenite promjene započete tijekom krize, Eu se nalazi na raskrižju. Izbori za Europski parlament građanima daju priliku da odluče u kojem će
smjeru Eu krenuti te kakvu vrstu Eu-a žele u budućnosti.
u sklopu priprema za izbore za Parlament i izbor predsjednika komisije, komisija je
objavila komunikaciju (6) i preporuku (7) u kojima poziva na jače povezivanje građana
i Eu-a putem sljedećih mjera:
▶ prije i tijekom izbora nacionalne političke stranke trebale bi se izjasniti o tome kojoj
su europskoj političkoj stranci pridružene;
▶ države članice morale bi dogovoriti jedinstveni datum za održavanje izbora za
Europski parlament;
▶ političke bi stranke morale objaviti ime kandidata kojeg podupiru na izborima za
predsjednika komisije;
▶ tijekom kampanje političke bi stranke morale građane obavijestiti o svojem
kandidatu za predsjednika komisije i o njegovu programu.
Spomenute je prijedloge Parlament prihvatio u srpnju 2013. te je određen datum
izbora od 22. do 24. svibnja 2014.
P r E m a
P O l I t I č k O J
u n I J I
BILJEŠKE
(1) komunikacija komisije – Izvješće o praćenju priprema za pristupanje Hrvatske (COm(2013) 171).
(2) Izvješće komisije – Izvješće o konvergenciji za latviju za 2013. (COm(2013) 341).
(3) Izvješće Europske središnje banke – Izvješće o konvergenciji, lipanj 2013. (https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/
conrep/cr201306en.pdf).
(4) komunikacija komisije – nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – Pokretanje europske
rasprave (COm(2012) 777).
(5) http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-13-684_hr.htm
(6) komunikacija komisije – Pripreme za izbore za Europski parlament 2014.: daljnje povećanje demokratičnosti
i učinkovitosti izbora (COm(2013) 126).
(7) Preporuka komisije o poticanju demokratske i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament
(Sl l 79, 21.3.2013.).
FOTOGRAFIJE
Europska unija: stranice 8., 10., 11., 14.
17
POGLAVLJE 2.
Prema ekonomskoj,
fiskalnoj i bankarskoj
uniji
20
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
U
2013. nastavljena je temeljna preobrazba ekonomskog i proračunskog
usklađivanja u EU-u, što je potvrda da EU radi na trajnim promjenama i
rješavanju ozbiljnih proračunskih i strukturnih problema koji su se nakupili
tijekom proteklog desetljeća ili razdoblja duljega od toga. Treći europski semestar,
integrirani ciklus EU-a za ekonomsko i proračunsko usklađivanje, omogućio je
sveobuhvatnu i pravodobnu ocjenu ekonomskih politika država članica, pri čemu
je primjerena pozornost pridana međuovisnosti i prelijevanju poteškoća iz jedne
države u drugu. Nadalje, uvođenjem zakonodavnog paketa dviju mjera pojačan je
proračunski nadzor u europodručju.
U 2013. države članice uložile su velike napore kako bi javne financije dovele u
red i prepolovile ukupni proračunski deficit EU-a s njegove najviše razine iz 2009.
Aktivno su sudjelovale i u strukturnim reformama, temeljnim ekonomskim
reformama mirovinskog i poreznog sustava, radnog prava ili tržišta proizvoda i
usluga. Njima su uvedene promjene u način funkcioniranja gospodarstava te je
poboljšan potencijal država članica za rast i zapošljavanje. Irska je prva zemlja
koja je izišla iz programa ekonomske prilagodbe.
Osim pojačanih kapitalnih zahtjeva za banke, koji stupaju na snagu 1. siječnja
2014., EU je ostvario i znatan napredak prema dovršetku bankarske unije u europodručju, u cilju veće financijske stabilnosti i zaštite interesa poreznih obveznika.
Bankarska unija otvorena je svim državama članicama, što znači i državama
članicama izvan europodručja. Samo zajednički sustav može osigurati prekid začaranog kruga uzajamnog štetnog djelovanja država i njihovih banaka. Središnji
stup bankarske unije, jedinstveni nadzorni mehanizam, dogovoren je u 2013., a u
2014. postat će u potpunosti operativan. Njega će dopunjivati drugi stup, jedinstveni mehanizam rješavanja (JMR), u vezi s kojim su Parlament i Komisija svoja
stajališta donijeli u prosincu 2013. u cilju bržih trostranih pregovora u 2014. Tim
će se dvama mehanizmima, utemeljenima na jedinstvenim bankarskim pravilima
za svih 28 država članica EU-a, pridonijeti stabilnosti banaka i spriječiti da porezni obveznici budu ti koji bi u budućnosti mogli snositi troškove propalih banaka.
Zastava na zgradi Berlaymont (Europska komisija) u Bruxellesu
(Belgija), u znak dobrodošlice u povodu pristupanja Latvije
europodručju.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
21
u n I J I
Poboljšanje europskoga gospodarskog upravljanja
i jačanje europske strategije rasta
Europski semestar
kao temeljni instrument u sustavu europskoga gospodarskog upravljanja, europski je
semestar u 2013. ušao u svoju treću godinu. semestarskim postupkom jamči se
intenzivno usklađivanje proračunskih politika država članica na temelju Pakta o
stabilnosti i rastu te ekonomskih politika u skladu s dugoročnom strategijom Eu-a za
rast i zapošljavanje Europa 2020.
EUROPSKO
VIJEĆE
Europski čelnici
potvrđuju
završne
posebne
preporuke
po državama
članicama
Gospodarski
dijalog o
Europskom
vijeću/GPR-u
listopad
PPDČ
VIJEĆE
Nacionalni
ministri
raspravljaju
o posebnim
preporukama
po državama
članicama
PROVEDBA
Države članice
podnose svoje
programe stabilizacije
ili konvergencije (za
proračunske politike) i
nacionalne programe
reformi (za ekonomske
politike)
Gospodarski
dijalog o
GPR-u
rujan
kolovoz
srpanj
lipanj
svibanj
travanj
GPR
PRILAGOĐENI
SAVJETI
Komisija
predlaže posebne
preporuke po
državama
članicama u vezi
s proračunskim,
ekonomskim
i socijalnim
politikama
PPDČ
GPR
IMU
PROVEDBA
Države članice
donose proračune
Provjereni
podaci
Eurostata o
dugu i
deficitu
Proljetne gospodarske prognoze
€
PODRUČJE
Gospodarski
dijalog o
posebnim
preporukama
po državama
članicama
GPR: godišnji pregled rasta (opći ekonomski prioriteti EU-a)
MU: izvješće o mehanizmu upozoravanja (sustav analitičkog pregleda radi otkrivanja ekonomskih neravnoteža)
PPDČ: posebne preporuke po državama članicama
PPD: postupak u slučaju prekomjernog deficita
IDP: izvješće o detaljnom preispitivanju
Program gospodarskog partnerstva: sadržava opis ključnih strukturnih reformi potrebnih za trajnu korekciju deficita
PPDČ
DRŽAVE ČLANICE
EUROPSKI PARLAMENT
EUROPSKO
VIJEĆE
Europski
čelnici donose
ekonomske
prioritete na
temelju GPR-a
GPR
€
PODRUČJE
VIJEĆE
Nacionalni
ministri
analiziraju
GPR i donose
zaključke
GPR
EUROSKUPINA
Ministri financija
raspravljaju
o mišljenjima
EK-a o nacrtima
proračunskih
planova
IMU
EUROPSKO VIJEĆE/
VIJEĆE
PODRUČJE
GPR
€
PRORAČUNI
Mišljenje Komisije
o nacrtima
proračunskih
planova
IMU
EUROPSKA KOMISIJA
€
PODRUČJE
DETALJNA
ANALIZA
Komisija
objavljuje
izvješća o
detaljnom
preispitivanju
za države s
potencijalnim
ekonomskim
neravnotežama
IDP
Zimske gospodarske prognoze Prvi podaci
Eurostata o
dugu i
deficitu
Jesenske gospodarske prognoze
OPĆI PRIORITETI
Komisija objavljuje
godišnji pregled
rasta i izvješće
o mehanizmu
upozoravanja
ožujak
veljača
siječanj
studeni
prosinac
POSTUPAK EUROPSKOG SEMESTRA
PROVEDBA
Države članice
podnose nacrte
proračunskih
planova i
programe
gospodarskih
partnerstava
(države u PPD-u)
22
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
svrha je europskog semestra:
▶ utvrđivanje glavnih ekonomskih i društvenih izazova za Eu i europodručje uzimajući
u obzir rastuću međuovisnost država članica;
▶ ocjena napretka politika, dovoljno rano uočavanje novih izazova te posebnim
preporukama usmjeravanje država članica (Country-Specific Recommendations –
Csr) da svoje politike provode na način kojim se pridonosi održivoj prilagodbi i
rastu Eu-a, otvaranju radnih mjesta i osiguranju primjerenoga životnog standarda
za sve.
na temelju preporuke koju je komisija dala u godišnjem pregledu rasta 2013., Europsko vijeće utvrdilo je na sastanku u ožujku 2013. prioritetne reforme na razini Eu-a za
dolazeću godinu. Ti su prioriteti nepromijenjeni u odnosu prema prethodnoj godini,
djelomično zato što glavni gospodarski izazovi zahtijevaju trajnu pozornost politika,
ali ponajprije zato što dokazi potvrđuju uspješnost strategije Eu-a. riječ je o ovim
prioritetima:
▶ provedba diferencirane fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu;
▶ obnova normalnog kreditiranja gospodarstva;
▶ promicanje rasta i konkurentnosti za sadašnjost i budućnost;
▶ rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize;
▶ modernizacija javne uprave.
Olli Rehn, potpredsjednik Europske
komisije i povjerenik za
ekonomska i monetarna pitanja i
euro, tijekom rasprave o
europskom semestru u
Europskom parlamentu u
Strasbourgu (Francuska).
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
23
u n I J I
Posebne preporuke po državama članicama
u 2013. ekonomski i fiskalni planovi država članica temeljili su se na spomenutim
prioritetima. Države članice u travnju su komisiji na ocjenu podnijele svoje srednjoročne
proračunske planove (programi stabilizacije odnosno konvergencije) i planirane
gospodarske reforme (nacionalni programi reformi). na temelju integrirane analize
kojom su obuhvaćene fiskalne, makroekonomske i strukturne politike, komisija je
potkraj svibnja za svaku državu utvrdila konkretne savjete o politici, tj. posebne
preporuke po državama članicama. nakon što su o njima raspravile države članice,
Europsko vijeće ih je potvrdilo na sastanku u lipnju, a Vijeće Europske unije donijelo ih
je u srpnju. Dakle, države članice dobile su savjete o politici prije nego što su započele
s finalizacijom nacrta svojih nacionalnih proračuna i planova reformi za 2014. komisija
je pozorno pratila provedbu posebnih preporuka tijekom druge polovine 2013. uz to
je i poduzela mjere kako bi osigurala da se kohezijskom politikom Eu-a dopune
fiskalna konsolidacija i strukturne reforme, prije svega podupiranjem ulaganja u rast
i zapošljavanje te provedbe posebnih preporuka po državama članicama.
POSEBNE PREPORUKE PO DRŽAVAMA ČLANICAMA
BELGIJA
BUGARSKA
ČEŠKA
DANSKA
NJEMAČKA
ESTONIJA
ŠPANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
CIPAR
LATVIJA
LITVA
LUKSEMBURG
MAĐARSKA
MALTA
NIZOZEMSKA
AUSTRIJA
POLJSKA
SLOVENIJA
SLOVAČKA
FINSKA
ŠVEDSKA
UJEDINJENA KRALJEVINA
Obrazovanje
Fleksisigurnost
tržišta rada
Mehanizmi za
određivanje plaća
Aktivna politika
tržišta rada
TRŽIŠTE RADA
Sudjelovanje na
tržištu rada
Učinkovito
korištenje resursa
Istraživanje,
razvoj i inovacije
Javne usluge i
regulacija
Tržišno natjecanje
u sektoru usluga
STRUKTURNE REFORME
KOJIMA SE POTIČE RAST
Mrežne industrije
Pristup
financiranju
Stambeno tržište
FINANCIJSKI
SEKTOR
Bankarstvo
Oporezivanje
Fiskalni okvir
Mirovinski i
zdravstveni sustavi
Zdrave javne
financije
JAVNE FINANCIJE
24
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Ocjena nacrta proračunskih planova
država članica europodručja
u svibnju 2013. za europodručje je na snagu stupio proračunski zakonodavni paket
dviju mjera. listopad 2013. donio je prvi konkretan primjer primjene novih pravila
kada su države članice europodručja nacrte nacionalnih proračunskih planova
podnijele komisiji na ocjenu. Opća ocjena tih proračunskih planova, koju je komisija
dostavila 15. studenoga, bila je razmjerno pozitivna. Većina planova općenito je bila u
skladu s obvezama koje su države članice europodručja preuzele u pogledu duga i
deficita, uključujući obveze u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (pojačani
sustav Eu-a za praćenje država čiji deficit premašuje 3 % bDP-a). međutim, u
pojedinim državama komisija je utvrdila manjak manevarskog prostora.
komisijina mišljenja i same nacrte proračunskih planova u studenome su pozorno
analizirali i razmotrili ministri financija Euroskupine. ministri su utvrdili da većem broju
država prijeti opasnost od nepoštovanja pravila Pakta o stabilnosti i rastu, ali su i
izrazili potpunu predanost rješavanju tog problema. Dogovoreno je da bi se države
članice trebale usredotočiti na kvalitetu i sadržaj svake daljnje fiskalne prilagodbe
kako bi se osiguralo da se njima u što većoj mjeri pridonosi rastu.
Stupanje na snagu paketa dviju mjera
Dvjema uredbama iz paketa dviju mjera (1) dopunjuje se Pakt o stabilnosti i rastu,
ali se primjenjuju samo u državama članicama europodručja. na snagu su stupile
30. svibnja 2013., a prvi su put primijenjene u jesen, s početkom novoga europskog
semestra. One su odgovor na potrebu za unaprjeđenjem proračunskog
usklađivanja koja je posljedica tijesne međupovezanosti država članica sa
zajedničkom valutom. Jedan je od najvažnijih aspekata u tom kontekstu činjenica
da komisija ocjenjuje nacrte nacionalnih proračunskih planova i izdaje preporuke
kad je to potrebno. njima se utvrđuje i okvir unije za postupanje s državama u
financijskim poteškoćama. Paketom dviju mjera obveze preuzete ugovorom o
stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Emu-u ugrađuju se u pravo Eu-a.
glavne značajke paketa dviju mjera jesu:
1. strože praćenje i intenzivnije usklađivanje proračunske politike unutar europodručja, uključujući zajedničku jesensku ocjenu nacrta proračunskih planova i
stalni nadzor prekomjernih deficita u europodručju;
2. veća nadležnost i odgovornost pri utvrđivanju nacionalnih politika. s tim u vezi
nacionalne će neovisne prognoze biti osnova nacionalnih proračuna, čime će se
povećati pouzdanost i vjerodostojnost, dok će neovisne nacionalne institucije
pratiti usklađenost s nacionalnim fiskalnim pravilima, a to će povećati svijest o
europskim obvezama u području proračuna;
3. ugrađivanje načela praćenja koja se primjenjuju pri dodjeli financijske pomoći
u okvir unije. Time se uspostavlja novi pojačani nadzor koji podrazumijeva intenzivnije praćenje od onoga u skladu s uobičajenim postupkom nadzora i njime se obveze država na temelju programa makroekonomske prilagodbe uključuju u okvir Eu-a te se uvodi režim nadzora po isteku programa.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Rano otkrivanje ekonomskih rizika
Postupkom u slučaju makroekonomskih neravnoteža, na snazi od 2011., jamči se
stalna analiza ekonomskih politika svih 28 država članica tijekom cijele godine, čime
se omogućuje da se rizici poput balona na tržištu nekretnina ili gubitka konkurentnosti
otkriju prije nego što postanu problem za cjelokupno gospodarstvo i ostale države
članice.
Praćenje se temelji na ljestvici statističkih pokazatelja koja se objavljuje svake jeseni
u sklopu izvješća o mehanizmu upozoravanja (Imu). nakon toga po potrebi slijedi
detaljna analiza.
u 2013. komisija je zaključila da države članice napreduju u uklanjaju neravnoteža
nakupljenih prije krize. Pojedine države članice smanjile su deficite te su ostvarile
znatna poboljšanja troškovne konkurentnosti. međutim, potreban je dodatni napredak
kako bi se smanjio prekomjerni deficit i poboljšalo neto stanje međunarodnih ulaganja
najzaduženijih gospodarstava. u sklopu Imu-a za 2014. (2), objavljenoga u studenome
2013., komisija je preporučila podrobno preispitivanje razvoja događaja u 16 država
članica koje su suočene s različitim makroekonomskim izazovima i potencijalnim
slabostima koji bi se mogli proširiti na ostatak europodručja i Eu-a. Podrobna
preispitivanja po državama članicama bit će dovršena u proljeće 2014. kako bi komisija imala dovoljno vremena razmotriti je li u okviru sljedećih posebnih preporuka po
državama članicama, kao dio ciklusa europskog semestra, potrebno predlaganje posebnih mjera.
Ekonomski prioriteti nakon 2013.
u godišnjem pregledu rasta kao najveći izazov za Eu i njegove države članice u 2014.
istaknuto je poticanje i jačanje oporavka čiji su se znakovi počeli nazirati u 2013. Iz
pregleda je vidljivo da su države članice ostvarile napredak u pogledu pet prioriteta
utvrđenih u 2013., kao i to da su počele uklanjati neravnoteže nastale prije krize.
Znakove gospodarskog poboljšanja trebalo bi stoga shvatiti kao poticaj za daljnje
odlučno ulaganje napora, pri čemu je potrebno izbjegavati rizike povratka staroj
praksi, samodopadnosti ili „zasićenosti reformama”. Promišljanje pravednosti i
jasnoća ciljeva koje je potrebno ostvariti imat će najveću važnost za osiguravanje
opipljivih srednjoročnih i dugoročnih rezultata napora uloženih na nacionalnoj i
europskoj razini te njihovo prihvaćanje među građanima.
25
26
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Europski stabilizacijski mehanizam
kad je riječ o Europskome stabilizacijskome mehanizmu (Esm), 2013. je bila prva u
potpunosti operativna godina. riječ je o temeljnom čimbeniku zaštite financijske
stabilnosti unutar europodručja. s kreditnom sposobnošću u iznosu od 500 milijardi
Eur, Esm služi kao temeljna financijska potpora, osiguravajući financijsku pomoć
državama članicama europodručja koje se suočavaju s financijskim poteškoćama ili
kojima one prijete. sredstva iz Esm-a već su uporabljena za rekapitalizaciju financijskog
sektora Španjolske i kao financijska pomoć Cipru za provedbu programa
makroekonomske prilagodbe. Programe za Irsku, grčku i Portugal i dalje su zajednički
financirali Europski mehanizam za financijsku stabilnost (Efsm), Europski fond za
financijsku stabilnost (Efsf) i međunarodni monetarni fond (mmf).
uspostava Esm-a nije samostalan odgovor na krizu državnog duga, nego je dio niza
reformi provedenih na nacionalnoj razini, razini europodručja te na razini Eu-a. napori
koje države članice ulažu u pogledu fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, kao i
inicijative Eu-a i one međuvladine poput pojačanog Pakta o stabilnosti i rastu, ugovora
o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Emu-u (uključujući fiskalni ugovor), europskog
semestra i bankarske unije, imaju kritičnu važnost za uklanjanje uzroka krize i
sprječavanje mogućih budućih kriza. ako državi članici europodručja ipak bude
potrebna financijska pomoć, Esm će imati dovoljni kapacitet i dovoljno sredstava za
financijsku potporu i primjenu instrumenta kreditiranja, čime će se pokriti financijske
potrebe dotične zemlje sve dok se ponovno ne uspostavi pristup tržištu državnih
obveznica. u tu svrhu Esm prikuplja sredstva izdavanjem instrumenata tržišta novcem,
kao i srednjoročnih i dugoročnih instrumenata zaduživanja s dospijećem do 30 godina.
Emisije Esm-a osigurane su uplaćenim kapitalom u iznosu od 80 milijardi Eur i
obvezom koje države članice Esm-a imaju u pogledu osiguravanja doprinosa za
odobreni temeljni kapital.
EUROPSKI STABILIZACIJSKI MEHANIZAM U BROJKAMA
Kapital na poziv
iz država članica
europodručja
620 milijardi EUR
Temeljni kapital
700 milijardi
EUR
Uplaćeni kapital
80 milijardi EUR
Pričuve temeljnog
kapitala jamče
kreditnu sposobnost
u iznosu od
500 milijardi
EUR
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
27
u n I J I
Socijalna dimenzija ekonomske i monetarne unije
u komunikaciji o jačanju socijalne dimenzije Emu-a (3) komisija predlaže uspostavu
nove ljestvice s pet ključnih pokazatelja zapošljavanja/socijalnih pokazatelja, kojom
se pridonosi otkrivanju i skretanju pozornosti na glavne socijalne izazove i izazove u
području zapošljavanja unutar Emu-a, čije je rješavanje u zajedničkom interesu. riječ
je o sljedećim pokazateljima: nezaposlenost, nezaposlenost mladih i stopa neaktivnosti,
raspoloživi bruto dohodak domaćinstva, stopa rizika od siromaštva i nejednakosti
dohodaka (omjer između 20 % najbogatijeg stanovništva i 20 % najsiromašnijeg).
ljestvica je bila uključena u paket godišnjeg pregleda rasta 2014. (zajedničko izvješće
o zapošljavanju) i rabit će se u postupku europskog semestra, potencijalno
usmjeravajući posebne preporuke po državama članicama, ali bez sankcija.
PREGLED REZULTATA POSLJEDNJEG ISTRAŽIVANJA FLASH EUROBAROMETRA
(FL 386) U 17 DRŽAVA ČLANICA EUROPODRUČJA
Pozitivno mišljenje o jedinstvenoj valuti ima 57 % (+2 %) građana Eu-a koji žive unutar europodručja, u
usporedbi s 56 % u 2011. i 55 % u 2012.
%
FL386
10./2013.
FL362
10./2012.
FL335
11./2011.
FL306
10./2010.
FL279
10./2009.
FL251
7./2008.
FL216
8./2007.
FL193
9./2006.
FL175
10./2005.
FL165
11./2004.
FL153
11./2003.
11./2002.
FL139
70
60
50
40
30
20
10
0
28
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Financijska pomoć: pojedinosti programa za Irsku,
Grčku, Portugal, Cipar i Španjolsku
Irska
Irska je prva zemlja koja je uspješno izišla iz programa ekonomske prilagodbe, i to u
prosincu 2013. Program je službeno dogovoren u prosincu 2010. Obuhvaćao je
zajednički financijski paket od 85 milijardi Eur i odnosio se na razdoblje 2010.–2013.
„Uspješan dovršetak irskog
programa snažan je signal da
naš zajednički odgovor na krizu
donosi rezultate” – Olli Rehn,
potpredsjednik Europske
komisije nadležan za
ekonomska i monetarna pitanja
i euro.
Dana 21. studenoga 2010. Irska je službeno zatražila financijsku pomoć Eu-a i
međunarodnoga monetarnog fonda (mmf). Irski program ekonomske prilagodbe
obuhvaćao je doprinose Eu-a/Efsm-a (22,5 milijardi Eur), država članica europodručja/
Efsf-a (17,7 milijardi Eur), bilateralne doprinose ujedinjene kraljevine (3,8 milijardi
Eur), Švedske (0,6 milijardi Eur) i Danske (0,4 milijarde Eur), kao i sredstva mmf-a
(22,5 milijardi Eur). nadalje, pridonijela je i sama Irska s pomoću gotovinske rezerve
državne riznice i ulaganja nacionalnih pričuva mirovinskih fondova.
Ciljevi programa bili su:
▶ neposredno jačanje i sveobuhvatna reforma bankarskog sektora;
▶ ambiciozna fiskalna prilagodba u cilju obnove financijske održivosti, uz smanjenje
prekomjernog deficita do 2015.;
▶ reforme usmjerene na rast, osobito na tržištu rada, kako bi se ponovno omogućio
snažan i održiv rast.
PODACI O ISPLATAMA ZA IRSKU, U MILIJARDAMA EUR
Preispitivanje
Datum
Efsf
Efsm
mmf
bilateralno
ukupno
1.
T1 2011.
3,6
8,4
5,8
0,0
17,8
2.
T2 2011.
0,0
3,0
1,4
0,0
4,4
3.
T3 2011.
3,0
2,5
1,5
0,5
7,4
4.
T4 2011.
2,7
1,5
3,9
0,5
8,6
5.
T1 2012.
2,8
3,0
3,2
0,7
9,7
6.
T2 2012.
0,0
2,3
1,5
0,5
4,2
7.
T3 2012.
0,0
1,0
0,9
0,7
2,6
8.
T4 2012.
0,8
0,0
0,9
0,5
2,2
9.
T1 2013.
1,6
0,0
1,1
0,7
3,43
10.
T2 2013.
1,0
0,0
1,0
0,5
2,4
11.
T3 2013.
2,3
0,0
0,76
0,25
3,31
12.
T4 2013.
0,0
0,8
0,6
0,0
1,4
17,7
22,5
22,5
4,8
67,5
Ukupne isplate
napomena: neki su iznosi zaokruženi i ukupni iznos stoga ne mora biti točan zbroj iznosa u retcima i stupcima.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Izlazak Irske iz programa
ministri financija europodručja odobrili su u prosincu 2013. dvanaestu i konačnu
reviziju irskog programa prilagodbe. Odobrenje se temeljilo na komisijinu nacrtu
izvješća o usklađenosti objavljenome u studenome 2013. komisija je poduprla
odluku irske vlade da program prilagodbe napusti u prosincu, kao što je bilo i
planirano, i bez unaprijed dogovorenoga kreditnog instrumenta. Euroskupina je
pohvalila nepokolebljivost irskih vlasti u provedbi programa, uz napomenu da je
skori dovršetak irskog programa potvrda dobrih rezultata strategije Eu-a za
rješavanje krize. u tijeku su posljednje isplate Irskoj iz Efsf-a, Efsm-a i mmf-a.
IRSKO SE GOSPODARSTVO OPORAVLJA
komponente bDP-a na strani potražnje (lijeva os), rast realnog bDP-a (desna os)
– 0,15
–6 %
– 0,20
–8 %
2013.
(procjena)
2014.
(prognoza)
2015.
(prognoza)
–4 %
2012.
– 0,10
2011.
–2 %
2010.
– 0,05
2009.
0%
2008.
0
2007.
2%
2006.
0,05
2005.
4%
2004.
0,10
2003.
6%
2002.
0,15
Uvoz
Izvoz
Ulaganja
Državna potrošnja
Privatna potrošnja
Rast BDP-a
(ljestvica na
desnoj strani)
FISKALNA PRILAGODBA U IRSKOJ JE U TIJEKU
12
% BDP-a
10
10
5
Prihodi od poreza (3)
Ostali prihodi
Naknade za zaposlene
Socijalni transferi
Rashodi za kamate
Kapitalni izdaci
Ostali rashodi
Promjena u omjeru
deficita (4)
PP (2)
BDP-a
8
0
6
4
–5
2
– 10
– 15
Temeljni državni deficit (1)
Nominalne gornje granice u postupku zbog prekomjernog deficita
(1)
(2)
(3)
(4)
2009.–2013.
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
2007.–2009.
0
Temeljni državni deficit ne uključuje mjere financijskog sektora koje pridonose povećanju deficita.
Postotnih bodova.
Prihodi od poreza uključuju izravne i neizravne poreze te socijalne doprinose.
Znak minusa znači povećanje državnog deficita.
29
30
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Grčka
u kontekstu naglog pogoršanja uvjeta financiranja grčkog duga, od svibnja 2010.
grčka prima financijsku pomoć država članica europodručja i mmf-a u sklopu
posebnog programa kreditiranja (Greek Loan Facility – glf). namjera je poduprijeti
napore grčke vlade usmjerene na obnovu fiskalne održivosti i provedbu strukturnih
reformi kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva i time omogućio održiv
gospodarski rast.
Dana 14. ožujka 2012. ministri financija europodručja odobrili su sredstva za drugi
program ekonomske prilagodbe za grčku. uz neisplaćene iznose iz prvog programa
(glf), države članice europodručja i mmf osigurali su i dodatnih 130 milijardi Eur za
razdoblje 2012.–2014. financiranje prvog programa temeljilo se na bilateralnim
zajmovima, dok su države članice europodručja dogovorile da će se drugi program
financirati sredstvima Efsf-a, u potpunosti operativnog od kolovoza 2010.
u sklopu drugog programa osigurana je ukupna financijska pomoć od 164,5 milijardi
Eur do kraja 2014. Od tog iznosa 144,7 milijardi Eur odnosi se na doprinos europodručja iz sredstava Efsf-a, dok doprinos mmf-a iznosi 19,8 milijardi Eur. To je dio
četverogodišnjeg dogovora u iznosu od 28 milijardi Eur u sklopu proširenog fonda za
grčku što ga je mmf odobrio u ožujku 2012.
nadalje, pri pokretanju drugog programa postignut je dogovor o potrebi uključivanja
privatnog sektora radi poboljšanja održivosti grčkog duga. Tome je znatno pridonijela
i visoka razina sudjelovanja u grčkoj ponudi za zamjenu duga u proljeće 2012. Od
obveznica u ukupnoj vrijednosti od 205,6 milijardi Eur koje su bile ponuđene za
zamjenu, zamijenjeno je 95,7 % odnosno otprilike 197 milijardi Eur.
PODACI O ISPLATAMA ZA GRČKU, U MILIJARDAMA EUR
Isplata
Datum
Efsf
mmf
ukupno
1.
ožujak–lipanj
2012./1
74,0
1,6
75,6
2.1.
prosinac 2012./2
34,3
–
34,3
2.2.
siječanj 2013./3
7,2
–
7,2
2.3.
siječanj 2013.
2,0
3,24
5,24
2.4.
veljača 2013.
2,8
–
2,8
2.5.
svibanj 2013.
2,8
–
2,8
3.1.
svibanj 2013./4
4,2
1,74
5,94
3.2.
lipanj 2013.
3,3
–
3,3
4.1.
srpanj 2013./5
2,5
1,8
4,3
133,1
8,38
141,48
Ukupne isplate
napomena: neki su iznosi zaokruženi i ukupni iznos stoga ne mora biti točan zbroj iznosa u retcima i stupcima.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Portugal
Portugalski program ekonomske prilagodbe dogovoren je u svibnju 2011. Obuhvaća
zajednički financijski paket od 78 milijardi Eur i odnosi se na razdoblje od 2011. do
sredine 2014.
financijsku pomoć Eu-a, država članica europodručja i mmf-a Portugal je zatražio 7.
travnja 2011. Portugalski program ekonomske prilagodbe obuhvaća zajednički financijski paket od 78 milijardi Eur (Eu/Efsm 26 milijardi Eur, europodručje/Efsf
26 milijardi Eur, mmf otprilike 26 milijardi Eur). Programom su obuhvaćene reforme
kojima se potiče rast i zapošljavanje, fiskalne mjere za smanjenje javnog duga i deficita te mjere kojima bi se trebala osigurati stabilnost portugalskoga financijskog
sektora.
Ciljevi programa jesu:
▶ strukturne reforme za poticanje mogućeg rasta, otvaranje radnih mjesta i povećanje
konkurentnosti;
▶ strategija fiskalne konsolidacije, popraćena strukturnim fiskalnim mjerama i boljim
fiskalnim nadzorom javno-privatnih partnerstava i državnih poduzeća, radi
ostvarivanja stabilne stope smanjenja omjera bruto javnog duga i bDP-a u
srednjem roku i smanjenja deficita na razinu nižu od 3 % bDP-a do 2014.;
▶ strategija financijskog sektora utemeljena na rekapitalizaciji i razduživanju i mjere
zaštite financijskog sektora od neprimjerenog razduživanja s pomoću tržišnih
mehanizama poduprtih jamstvenim instrumentima.
PODACI O ISPLATAMA ZA PORTUGAL, U MILIJARDAMA EUR
Preispitivanje
Datum
Efsf
Efsm
mmf
ukupno
Odobrenje
T2 2011.
5,9
6,5
6,3
18,7
1.
T3 2011.
0,0
7,6
4,0
11,6
2.
T4 2011.
3,7
1,5
2,9
8,1
3.
T1 2012.
5,2
4,5
5,2
14,9
4.
T2 2012.
2,6
0,0
1,4
4,0
5.
T3 2012.
0,8
2,0
1,5
4,3
6.
T4 2012.
0,8
0,0
0,9
1,7
7.
T1 2013.
2,1
0,0
0,7
2,8
8. (*)
T2 2013.
1,8
0,0
1,0
2,8
9. (*)
T3 2013.
1,9
0,0
0,9
2,8
10.
T4 2013.
–
–
–
0,0
11.
T1 2014.
–
–
–
0,0
12.
T2 2014.
–
–
–
0,0
24,8
22,1
24,8
71,7
Ukupne isplate
napomena: neki su iznosi zaokruženi i ukupni iznos stoga ne mora biti točan zbroj iznosa u retcima i stupcima.
(*) Osmo preispitivanje sjedinjeno je s devetim.
31
32
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Cipar
Ciparski program ekonomske prilagodbe službeno je dogovoren u svibnju 2013. Cilj
mu je odlučno rješavanje financijskih, fiskalnih i strukturnih poteškoća s kojima je
gospodarstvo suočeno i trebao bi omogućiti povratak Cipra na put održivog rasta.
na zahtjev Cipra od 25. lipnja 2012. komisija, Europska središnja banka (Esb) i mmf
dogovorili su s ciparskim vlastima 2. travnja 2013. program ekonomske prilagodbe za
razdoblje 2013.–2016. financijski paket iznosit će do 10 milijardi Eur, od kojih će do
9 milijardi Eur biti osigurano u okviru Esm-a, dok se očekuje da će mmf pridonijeti s
otprilike 1 milijardom Eur.
Ciljevi programa jesu:
▶ ponovno osiguranje stabilnosti ciparskoga bankarskog sektora i vraćanje povjerenja
štediša i tržišta temeljitim restrukturiranjem i smanjenjem financijskih ustanova,
jačanjem nadzora i rješavanjem očekivanih manjaka kapitala;
▶ nastavljanje tekućeg procesa fiskalne konsolidacije kako bi se u što kraćem roku
smanjio prekomjerni deficit opće države;
▶ provedba strukturnih reformi kako bi se potaknuli konkurentnost i održiv i
uravnotežen rast te tako omogućila uspostava makroekonomske ravnoteže, prije
svega reformiranjem sustava indeksiranja plaća i uklanjanjem prepreka
neometanom funkcioniranju tržišta usluga.
PODACI O ISPLATAMA ZA CIPAR, U MILIJARDAMA EUR
Preispitivanje
Datum
Esm
mmf
ukupno
1.
T2 2013.
2,0
0,1
2,1
2.
T3 2013.
1,0
–
1,0
3.
T4 2013.
1,5
0,1
1,6
4. (*)
T1 2014.
0,1
0,1
0,2
5.
T2 2014.
–
–
0,0
6.
T3 2014.
–
–
0,0
7.
T4 2014.
–
–
0,0
8.
T1 2015.
–
–
0,0
9.
T2 2015.
–
–
0,0
10.
T3 2015.
–
–
0,0
11.
T4 2015.
–
–
0,0
12.
T1 2016.
–
–
0,0
4,6
0,3
4,9
Ukupne isplate
napomena: neki su iznosi zaokruženi i ukupni iznos stoga ne mora biti točan zbroj iznosa u retcima i stupcima.
(*) Četvrto preispitivanje službeno nije dovršeno.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Španjolska
Španjolska je financijsku pomoć zatražila 25. lipnja 2012. specifični uvjeti politika u
području financijskog sektora obuhvaćaju mjere za povećanje dugoročne otpornosti
bankarskog sektora, čime mu se ponovno omogućuje pristup tržištu, te mjere za
učinkovito upravljanje sredstvima naslijeđenima iz vremena raspada balona na tržištu
nekretnina. Dogovor je odobren na sastanku Euroskupine u bruxellesu 20. srpnja
2012.
Dogovor postignut sa Španjolskom obuhvaća i posebne mjere za banke, u skladu s
pravilima o državnim potporama, i opsežnije horizontalne makroekonomske reforme
i prilagodbu. financijska pomoć osigurana je za razdoblje od srpnja 2012. do prosinca
2013. Očekuje se, međutim, da će restrukturiranje banaka koje primaju javnu potporu
na temelju pravila o državnim potporama trajati do pet godina.
Posebne mjere za banke obuhvaćaju ova tri glavna elementa:
▶ prvo, sveobuhvatna dijagnostika potreba za kapitalom pojedinačnih banaka, na
temelju sveobuhvatne analize kvalitete imovine i postupka vrednovanja te
ispitivanja otpornosti banaka na stres;
▶ drugo, izdvajanje imovine umanjene vrijednosti iz bilance banaka koje primaju
javnu potporu i njezino prenošenje na vanjsko društvo za upravljanje imovinom;
▶ treće, rekapitalizacija i restrukturiranje održivih banaka i propisno rješavanje u
konačnici neodrživih banaka, za što je podjela tereta s privatnim sektorom jedan od
preduvjeta.
Zajmovi su odobreni fondu španjolske vlade za rekapitalizaciju banaka (Fondo de
reestructuración ordenada bancaria – frOb), koji ih je zatim proslijedio odgovarajućim
financijskim institucijama. sredstva su isplaćena u dvjema tranšama u iznosu od 41,3
milijarde Eur prije predviđenih rokova za rekapitalizaciju. Dodatne isplate nisu
planirane.
PODACI O ISPLATAMA ZA ŠPANJOLSKU, U MILIJARDAMA EUR (*)
Preispitivanje
Datum
Esm
ukupno
1.
T4 2012.
39,5
39,5
2.
T1 2013.
1,9
1,9
3.
T2 2013.
0,0
0,0
4.
T3 2013.
0,0
0,0
5. (**)
T4 2013.
0,0
0,0
41,3
41,3
Ukupne isplate
napomena: neki su iznosi zaokruženi i ukupni iznos stoga ne mora biti točan zbroj iznosa u retcima i stupcima.
(*) Zbog naravi programa, mmf je bio samo promatrač i nije pridonio financiranju.
(**) Peto preispitivanje još je u tijeku; nema predviđenih isplata.
33
34
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Jačanje ekonomske i monetarne unije za budućnost
u komisijinu nacrtu za snažan i istinski Emu, podrobnije opisanome u poglavlju 1.,
predviđaju se mjere potrebne za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno jačanje zajedničke valute (4). Provedba nekih reformi moguća je već sada na temelju sekundarnog
zakonodavstva, dok će za neke biti potrebne dodatne rasprave i moguća izmjena
ugovora. Eu je već počeo provoditi mnoge mjere utvrđene u nacrtu:
▶ komisija je u ožujku 2013. objavila dvije komunikacije u kojima su razrađene ideje
o prijašnjem (ex ante) usklađivanju planova glavnih gospodarskih reformi država
članica (5) i instrumentu za konvergenciju i konkurentnost (6) kako bi potaknula i
poduprla prioritetne reforme;
▶ zakonodavni paket dviju mjera na snazi je od svibnja 2013. (vidjeti prije u tekstu);
▶ postignut je dogovor o jedinstvenome nadzornom mehanizmu te je Esb počeo s
neovisnim vrednovanjem imovine banaka prije nego što u 2014. preuzme ulogu
nadzornog tijela;
▶ jedinstveni mehanizam rješavanja u fazi je donošenja nakon što je na Vijeću u
prosincu 2013. postignut dogovor o općem pristupu u tom kontekstu, među ostalim
i o uspostavi i postupnom uvođenju jedinstvenog fonda za rješavanje banaka i o
stvaranju jedinstvenog odbora za rješavanje; i Parlament radi na donošenju svojega
pregovaračkog stajališta;
Dalia Grybauskaitė, litavska
predsjednica i predsjedavajuća
Vijeća EU-a, Herman Van Rompuy,
predsjednik Europskog vijeća, i
José Manuel Barroso, predsjednik
Europske komisije, (s lijeva na
desno) na preliminarnoj tiskovnoj
konferenciji tijekom sastanka
Europskog vijeća u Bruxellesu
(Belgija) 19. i 20. prosinca.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
▶ komisija je u srpnju 2013. pojasnila kako u računovodstvene svrhe postupati s
određenim javnim ulaganjima u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu (tzv. klauzula
o ulaganjima);
▶ nakon dogovora s Parlamentom, komisija je osnovala stručnu skupinu kako bi
razmotrila dvije ideje sadržane u nacrtu: fond za otkup duga i kratkoročne obveznice
(eurobills);
▶ kao što je već spomenuto, komisija je u listopadu objavila komunikaciju o socijalnoj
dimenziji Emu-a, na što je pozvana na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2012.
Čelnici Eu-a dogovorili su se na sastanku Europskog vijeća u prosincu o glavnim
značajkama sustava međusobno prihvaćenih ugovornih aranžmana i povezanih
mehanizama solidarnosti kako bi se omogućila i podržala provedba reformi država
članica u područjima ključnima za rast, konkurentnost i zapošljavanje. Od predsjednika Europskog vijeća, Hermana Van rompuya, zatraženo je da u tijesnoj suradnji s
predsjednikom Europske komisije, Joséom manuelom barrosom, na temelju tih značajki nastavi djelovanje u tom kontekstu te o tome izvijesti na sastanku na vrhu u listopadu 2014.
35
36
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Snažan financijski okvir za Europu i bankarska unija
za europodručje
financijska kriza naglasila je potrebu za boljim uređenjem i nadzorom financijskog
sektora. stoga je komisija od 2010. predložila 30-ak skupova pravila kako bi se
osiguralo primjereno uređenje svih financijskih dionika, proizvoda i tržišta te učinkovit
nadzor nad njima. riječ je o zajedničkim pravilima za svih 28 država članica Eu-a i na
njima se temelji pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta financijskih usluga.
kriza europodručja dodala je radu Eu-a novu dimenziju, čime je u prvi plan stavljen
mogući začarani krug između banaka i država. Za prekid tog začaranog kruga nije
dovoljan samo čvršći financijski sektor. Potreban je, osobito kad je riječ o državama sa
zajedničkom valutom, dublji i integriraniji pristup kojim bi se u načelu osiguralo da se
u europodručju pravila zajednička za svih 28 država članica donose i provode
centralizirano.
Zbog toga su se šefovi vlada ili država Eu-a u lipnju 2012. obvezali u pogledu uspostave bankarske unije. Vizija bankarske unije dodatno je razrađena u studenome
2012. u okviru komisijina nacrta za snažan i istinski Emu.
Razlozi bankarske unije za europodručje
neusklađeni nacionalni pristupi rješavanju financijske krize pojačali su vezu između
banaka i država te su doveli do zabrinjavajuće fragmentacije jedinstvenog tržišta u
području zajmova i financiranja. Ta fragmentacija ima osobito štetne učinke na
europodručje, u kojem je narušen prijenos monetarne politike, a strogim ograničenjem
sredstava onemogućuje se učinkovito kreditiranje realnoga gospodarstva, a time i
rast.
kako bi se osigurala financijska stabilnost i rast u europodručju, nužan je brz napredak
prema bankarskoj uniji. stoga je na temelju čvrstoga regulatornog okvira koji dijeli 28
članica jedinstvenog tržišta (jedinstveni pravilnik) Europska komisija odabrala
holistički pristup i predložila plan s različitim mjerama za razvoj bankarske unije,
potencijalno otvoren svim državama članicama, ali obvezan za postojeće članice
europodručja (njih 18). Taj se plan i dalje poštuje, a njegovi će konkretni elementi
stupiti na snagu od 2014. na dalje.
Dovršena je uspostava jedinstvenoga nadzornog mehanizma
Europske banke danas su u mnogo boljem položaju nego prije dvije godine. na
tržištima su prikupile znatne količine kapitala, tako da su razine kapitala velikih
europskih banaka sada na razini onih američkih. međutim, još je puno toga potrebno
učiniti kako bi se uspostavio uspješan, ali i odgovorniji bankarski sektor, prije svega
unutar europodručja.
Dana 4. studenoga 2013., malo više od godinu dana nakon što je komisija predložila
uspostavu jedinstvenog mehanizma za nadzor banaka u europodručju, na snagu je
stupila uredba o jedinstvenome nadzornom mehanizmu (7). Taj će mehanizam u
2014. biti u potpunosti operativan.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Esb se u međuvremenu priprema za preuzimanje nove uloge nadzornog tijela.
Trenutačno radi na sveobuhvatnoj ocjeni svih banaka koje će biti pod njegovim
izravnim nadzorom, među ostalim i na procjeni rizika, analizi kvalitete imovine i
ispitivanju otpornosti na stres. uz to će prije preuzimanja te funkcije morati zaposliti
visokokvalificirano nadzorno osoblje i uspostaviti novu nadzornu strukturu koja će
obuhvaćati nacionalna nadzorna tijela.
glavne su značajke jedinstvenoga nadzornog mehanizma:
▶ Esb-u se dodjeljuju nove nadzorne ovlasti nad bankama u europodručju: licenciranje
svih banaka u Europi i ujednačena i dosljedna primjena jedinstvenog pravilnika
unutar europodručja, izravan nadzor nad bankama od sistemske važnosti,
uključujući sve banke čija imovina prelazi 30 milijardi Eur ili na koje se odnosi
najmanje 20 % bDP-a dotične zemlje (otprilike 130 banaka), i praćenje nadzora
što ga nacionalna nadzorna tijela provode nad manjim bankama. Iako su velike
sistemske banke u samom središtu europskoga nadzornog okvira, iz nedavnog je
iskustva vidljivo da i razmjerno male banke mogu biti prijetnja financijskoj
stabilnosti. stoga je prijeko potrebno da nadzorne zadaće koje su mu dodijeljene
Esb može izvršavati nad svim tim bankama;
▶ Esb će osigurati ujednačenu i dosljednu primjenu jedinstvenog pravilnika unutar
europodručja;
▶ jedinstveni nadzorni mehanizam otvoren je svim državama članicama izvan
europodručja;
▶ za prekogranične banke koje posluju i u državama članicama koje sudjeluju u
jedinstvenome nadzornom mehanizmu i u ostalim državama članicama, postojeći
postupci usklađivanja između nadzornih tijela matične države i nadzornih tijela
države domaćina ostaju nepromijenjeni;
▶ upravljačka struktura Esb-a sastojat će se od zasebnoga nadzornog odbora kojemu
će pomagati upravljački odbor (upravno vijeće Esb-a) s pravom prigovora na
odluke nadzornog odbora i posredničko radno tijelo. Prvom predsjednicom Odbora
za jedinstveni nadzorni mehanizam imenovana je Danièle nouy. u potpunosti je
osigurano jasno razdvajanje Esb-ovih monetarnih zadaća od onih nadzornih.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Europska središnja banka
(ESB)
šalju
članove Odbora
priprema
i provedba
zadaća
Nadzorna tijela
država članica sudionica
Jedinstveni pravilnik
Usklađivanje koje provodi
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
PRIKAZ JEDINSTVENOGA NADZORNOG MEHANIZMA
Nadzorna tijela
država članica
nesudionica
37
38
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Jedinstveni mehanizam rješavanja
u srpnju 2013. komisija je predložila dopunjivanje jedinstvenoga nadzornog
mehanizma jedinstvenim mehanizmom rješavanja za banke. njime će se na dosljedan
i centraliziran način primjenjivati materijalna pravila nacrta direktive o oporavku i
rješavanju banaka (8), čime će se osigurati dosljedno odlučivanje o rješavanju banaka
i zajednički mehanizmi financiranja rješavanja.
Osim jačeg nadzora, jedinstvenim mehanizmom rješavanja osiguralo bi se učinkovito
upravljanje rješavanjem banaka koje podliježu jedinstvenome nadzornom mehanizmu
te koje su suočene s velikim poteškoćama. u slučaju propasti prekograničnih banaka
to bi bilo mnogo učinkovitije od mreže nacionalnih tijela nadležnih za rješavanje te bi
se izbjegla opasnost od širenja.
Jedinstveni mehanizam rješavanja primjenjivao bi se kada bi Esb kao tijelo za nadzor
banaka zaključio da je potrebno riješiti određenu banku u europodručju ili u državi
članici koja sudjeluje u bankarskoj uniji. Države članice postignule su politički dogovor
19. prosinca te bi konačni dogovor o jedinstvenom mehanizmu rješavanja
suzakonodavci trebali postignuti prije isteka mandata trenutačnog Parlamenta u
proljeće 2014.
Zajednički alati za oporavak i rješavanje
u prosincu 2013. Parlament i Vijeće postignuli su politički dogovor o direktivi o
oporavku i rješavanju banaka. riječ je o temeljnom koraku prema uspostavi bankarske
unije. Zahvaljujući novim pravilima, nadležna tijela mogu odlučno djelovati prije
pojave problema, ali i u njihovoj ranoj fazi. ako se unatoč preventivnim mjerama
financijsko stanje banke pogorša u tolikoj mjeri da ga nije moguće popraviti, novim se
okvirom jamči da će dioničari i vjerovnici banke preuzeti svoj dio tereta. budu li
potrebna dodatna sredstva, na raspolaganju će biti unaprijed osigurana sredstva iz
nacionalnih fondova za rješavanje. njih će financirati bankarska industrija i svaka će
ih država članica morati osnovati i povećavati kako bi dosegnuli razinu od 1 %
pokrivenih depozita u rasponu od deset godina. sve će banke biti obvezne uplaćivati
u te fondove, ali će iznos doprinosa biti veći za one koje preuzimaju veće rizike.
Jačanje sustava osiguranja depozita
Drugi stup čvršćega financijskog sektora jamstvo je da će u slučaju propasti banaka
bankovni depoziti u svim državama članicama biti osigurani do iznosa od 100 000 Eur
po deponentu/banci. gledajući iz perspektive financijske stabilnosti, takvim se sustavom osiguranja deponentima onemogućuje da iz svojih banaka povuku velike iznose
i time potaknu opsadu banaka, čime se sprječavaju ozbiljne ekonomske posljedice.
komisija je u 2010. predložila jačanje postojećih pravila u tom području (9). Osiguranje
depozita u iznosu do 100 000 Eur i dalje se smatra prikladnim, a reformom bi se
omogućile brže isplate (kašnjenja u plaćanju smanjila bi se s postojećih 20 radnih
dana na 7 kalendarskih dana) i solidnije financiranje, prije svega ex ante financiranjem
sustava osiguranja depozita (ciljna bi se razina od najmanje 1,5 % prihvatljivih
depozita trebala dosegnuti u roku od deset godina). Parlament i države članice Eu-a
postignuli su politički dogovor o novim pravilima primjenjivima na sustav osiguranja
depozita u prosincu 2013. konačni dogovor očekuje se u 2014.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Stroži bonitetni zahtjevi
Paket o kapitalnim zahtjevima i pravilima o upravljanju likvidnošću za banke (Capital
Requirements Directive – CrD IV.), kojim se u obliku uredbe (10) i direktive (11) novi
globalni standardi za kapital banaka (obično poznati pod nazivom III. bazelski sporazum) prenose u pravni okvir Eu-a, objavljen je u Službenom listu Europske unije 27.
lipnja 2013.
novim se pravilima, koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2014., rješavaju neke od
poteškoća s kojima su se financijske institucije suočavale tijekom krize, konkretno s
nedostatnom količinom i kvalitetom kapitala, zbog čega je bila potrebna potpora
nacionalnih vlasti dotad neviđenih razmjera. Pravodobna provedba III. bazelskog
sporazuma jedna je od obveza što ih je Eu preuzeo u sklopu skupine g-20.
u okviru CrD-a IV. predviđaju se stroži bonitetni zahtjevi za banke, u skladu s kojima
banke moraju raspolagati dostatnim pričuvama kapitala i razinom likvidnosti. novim
okvirom pridonijet će se otpornosti banaka Eu-a te će im se povećati sposobnost
primjerenog upravljanja rizicima povezanima s njihovim djelatnostima te apsorbiranja
gubitaka koji mogu nastati u poslovanju.
nadalje, tim će se novim pravilima pojačati zahtjevi u pogledu mehanizama poslovnog
upravljanja i prakse banaka. Tako su, primjerice, uvedeni određeni zahtjevi koji se
odnose na raznolikost u upravljačkim tijelima, osobito u smislu ravnoteže spolova.
Osim toga, okvirom se uvode stroga pravila o varijabilnim primicima kako bi se
smanjilo prekomjerno preuzimanje rizika.
Propisi o agencijama za kreditni rejting stupili na snagu
agencije za kreditni rejting (akr) glavni su protagonisti na financijskim tržištima
današnjice. Ocjene kreditne sposobnosti izravno utječu na postupke ulagača,
zajmoprimaca, izdavatelja i vlada. Tako, na primjer, spuštanje kreditnog rejtinga
nekog društva može utjecati na kapital koji je banka dužna imati, a spuštanje
rejtinga državnog duga može dovesti do skupljeg zaduživanja zemlje. unatoč
tome što su 2009. (12) i 2011. (13) doneseni europski propisi o agencijama za kreditni rejting, događaji u kontekstu dužničke krize eura pokazali su da je postojeći
regulatorni okvir potrebno osnažiti. stoga je u studenome 2011. komisija predložila mjere za jačanje regulatornog okvira i uklanjanje preostalih slabih točaka.
nova pravila stupila su na snagu u lipnju 2013. (14).
39
40
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Vraćanje povjerenja u referentne vrijednosti
manipulacije lIbOr-om (London Interbank Offered Rate) i Euriborom (Euro
Interbank Offered Rate) dovele su do novčanih kazni od više milijuna eura izrečenih
različitim bankama u Europi i saD-u. Istražuju se i navodne manipulacije
sirovinama (npr. nafta, plin i biogorivo) i referentnim vrijednostima deviznog
tečaja. O referentnim vrijednostima ovise cijene financijskih instrumenata u
vrijednosti od više bilijuna eura, kao i milijuni stambenih hipoteka. Dakle,
manipulacija referentnim vrijednostima može dovesti do znatnih gubitaka za
potrošače i ulagače, narušiti realno gospodarstvo i dovesti u pitanje povjerenje u
tržište.
Zbog tog je razloga u studenome 2013. komisija predložila nacrt zakonodavnog
akta usmjerenoga na vraćanje povjerenja u integritet referentnih vrijednosti. referentna vrijednost je indeks (statistička mjera), izračunan na temelju reprezentativnog skupa osnovnih podataka, koji služi kao referentna cijena za financijski
instrument ili financijski ugovor ili za mjerenje uspješnosti investicijskog fonda.
novim pravilima o referentnim vrijednostima poboljšat će se njihova otpornost i
pouzdanost, olakšati sprječavanje i otkrivanje manipulacija te razjasniti koje ovlasti i nadzorne zadaće nadležna tijela imaju u tom pogledu. njima se dopunjuju
prijedlozi komisije, o kojima su se Europski parlament i Vijeće usuglasili u lipnju
2013., kako bi manipulacija referentnim vrijednostima postala kazneno djelo zloporabe tržišta na koje se primjenjuju stroge novčane kazne.
svrha je svih prije navedenih prijedloga prilagoditi pravila Eu-a novim tržišnim
okolnostima, prije svega širenjem njihova područja primjene kako bi se njima
obuhvatili svi financijski instrumenti kojima se trguje na organiziranim
platformama i izvan uređenog tržišta (OTC), kao i novoj tehnologiji. budući da
sankcije kojima nadležna tijela trenutačno raspolažu često nemaju odvraćajući
učinak, sankcije će biti strože i usklađenije. moguće kaznene sankcije bile su
predmetom zasebnoga dopunskog prijedloga, a pregovore o njemu Parlament i
Vijeće dovršili su krajem 2013. Taj bi politički dogovor Parlament trebao potvrditi
na plenarnom zasjedanju u 2014.
Državne potpore
Ponovna uspostava zdravijega financijskog sektora sposobnoga za financiranje
realnoga gospodarstva nužna je za oporavak Europe. u 2013. komisija je nastavila
provoditi nadzor državnih potpora kako bi pridonijela ponovnom stvaranju zdravoga
financijskog sektora. ako je realno moguće da će u budućnosti ponovno uspostaviti
održivo poslovanje, i to bez javne potpore, bankama se može dopustiti da i dalje
posluju čak i ako se u velikoj mjeri oslanjaju na državne potpore. To znači da se te
banke moraju znatno smanjiti i da moraju bitno promijeniti poslovne modele kako bi
ponovno postale održive. u 2013. komisija je nastavila ulagati napore kako bi
osigurala da se pomoć bankama novcem poreznih obveznika održi na najnižoj razini,
da vlasnici banaka preuzmu dovoljno velik dio tereta restrukturiranja i da se
narušavanja tržišnog natjecanja državnim potporama svedu na najmanju moguću
mjeru.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Posebna pravila Eu-a za državne potpore u razdoblju krize, na snazi od 2008.,
temeljito su revidirana u kolovozu 2013., od kada se i primjenjuju. novim se pravilima
uvode tri glavne promjene: prvo, prije nego što se posegne za novcem poreznih
obveznika, banke bi trebale iskoristiti unutarnje resurse i zatražiti doprinose dioničara,
vlasnika hibridnih vrijednosnih papira (oblik vrijednosnih papira kojim se kombiniraju
značajke vlasničkog kapitala i duga) i podređenih vjerovnika; drugo, rekapitalizacije
banaka ili mjere financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti u načelu će se
dopuštati samo nakon što komisija odobri restrukturacijski plan banke; treće,
određivanjem gornje granice za naknade izvršnom osoblju upravljački se kadar želi
potaknuti na pravodobnu provedbu restrukturiranja, čime se izbjegava potreba za
državnom potporom, kao i na provedbu dogovorenih planova restrukturiranja.
komisija je u 2013. donijela 50 odluka. Primjerice, komisija je odobrila planove za
restrukturiranje banaka Caixa geral de Depósitos, bPI i millenium bCP (sve iz
Portugala) (15), likvidacijske planove za banku Hypo alpe adria group (austrija) (16) i
banku aTE (grčka) (17), planove restrukturiranja za nekoliko slovenskih banaka (18) i
nove portugalske propise (19) o davanju državnih jamstava bankama koje jamče za
zajmove EIb-a odobrene trgovačkim društvima u Portugalu.
Usporedni bankarski sustav
usporedni bankarski sustav je sustav kreditnog posredovanja u koji su uključeni
subjekti i djelatnosti koji su izvan redovitoga bankarskog sustava. banke u
usporednome bankarskom sustavu nisu uređene kao banke, ali posluju na sličan
način. Odbor za financijsku stabilnost ugrubo je procijenio veličinu globalnoga
usporednog bankarskog sustava na više od 50 bilijuna Eur. To je 25–30 %
cjelokupnoga financijskog sustava i polovina ukupne bankovne imovine. stoga je
usporedni bankarski sustav od sistemske važnosti za europski financijski sustav.
Od početka financijske krize komisija provodi sveobuhvatnu reformu sektora
financijskih usluga u Europi. no ne smije se dopustiti da se u sustavu usporednog
bankarstva akumuliraju rizici, osobito ako se novim bankarskim pravilima određene
bankarske aktivnosti usmjere prema manje strogo reguliranom sektoru usporednog
bankarstva.
novčani fondovi, kao temeljna skupina dionika usporednoga bankarskog sustava,
važan su izvor kratkoročnog financiranja za financijske institucije, poduzeća i vlade.
novčani fondovi u Europi drže otprilike 22 % kratkoročnih dužničkih vrijednosnih
papira državnog i korporativnog sektora. Drže i 38 % kratkoročnih dužničkih
instrumenata bankarskog sektora. Zbog te sistemske povezanosti novčanih fondova s
bankarskim sektorom i financijama poduzeća i država, oni su u središtu međunarodnih
napora u području usporednoga bankarskog sustava.
kao nastavak na Zelenu knjigu o usporednome bankarskom sustavu 2012. (20),
komisija je u rujnu 2013. donijela komunikaciju o usporednome bankarskom
sustavu (21) te je predložila nova pravila za novčane fondove kako bi se poboljšanjem
njihova profila likvidnosti i stabilnosti osiguralo da se mogu bolje nositi s pritiskom
isplata u stresnim tržišnim uvjetima.
41
42
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Zaštita potrošača u području financijskih usluga
Direktiva o hipotekarnim kreditima
u prosincu 2013. Parlament i Vijeće donijeli su prijedlog (22) direktive čija je svrha
stvaranje odgovornoga, učinkovitog, zdravog i konkurentnog sveeuropskog tržišta
hipotekarnih kredita koje djeluje u korist potrošača. komisija je prijedlog podnijela u
2011.
Tijekom financijske krize pokazalo se koliku štetu neodgovorna praksa kreditiranja i
zaduživanja može nanijeti potrošačima i zajmodavcima, ali i financijskom sustavu i
gospodarstvu u cijelosti. To je osobito važno na današnjemu integriranom tržištu
Eu-a. Direktivom o hipotekarnim kreditima želi se osigurati da se takva praksa u budućnosti ne ponovi te pomoći vratiti povjerenje potrošača u financijski sustav.
nakon što direktiva stupi na snagu, zajmoprimci će uživati veću razinu zaštite
zahvaljujući čvrstim pravilima koja se odnose na oglašavanje, predugovorne
informacije, savjetovanje, ocjenu kreditne sposobnosti i prijevremenu otplatu. budući
da će banke biti dužne davati potrošačima personalizirane informacije s pomoću
europskoga standardiziranog informativnog obrasca, potrošači će moći usporediti
hipotekarne uvjete različitih davatelja.
Inicijativa o bankovnim računima
u današnjem svijetu europski građani ne mogu u potpunosti sudjelovati u društvu ako
nemaju bankovni račun. bankovni računi postali su sastavni dio svakodnevnog života
te, među ostalim, olakšavaju plaćanje računa za režije i kupnju na internetu.
Zakonodavstvom o jedinstvenom tržištu bankama je omogućeno poslovanje diljem
Europske unije i prekogranično pružanje usluga, ali građani ne uživaju istu razinu
mobilnosti jer često nisu u mogućnosti otvoriti račun u drugoj državi članici ili se
jednostavno prebaciti iz jedne banke u drugu. Štoviše, potrošači često previše plaćaju
za bankarske usluge te im se naplaćuju bankarske naknade koje nisu u potpunosti
transparentne.
komisija je u tom kontekstu u svibnju 2013. objavila Prijedlog direktive o
transparentnosti i usporedivosti naknada za račune za obavljanje platnog prometa,
promjeni računa za obavljanje platnog prometa i pristupu osnovnom računu za
obavljanje platnog prometa (23).
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
43
u n I J I
komisijinim prijedlogom obuhvaćena su sljedeća tri područja:
▶ usporedivost naknada za račune za obavljanje platnog prometa: potrošačima se
olakšava usporedba naknada što ih banke i ostali pružatelji platnih usluga u Eu-u
naplaćuju za račune za obavljanje platnog prometa;
▶ promjena računa za obavljanje platnog prometa: uspostavlja se jednostavan i brz
postupak za potrošače koji svoj račun za obavljanje platnog prometa žele prebaciti
u drugu banku ili drugom pružatelju usluga platnog prometa;
▶ pristup računima za obavljanje platnog prometa: potrošačima iz Eu-a omogućuje
se otvaranje računa za obavljanje platnog prometa u državama u kojima se nalazi
pružatelj usluga platnog prometa, pri čemu sami ne moraju imati prebivalište u toj
državi.
nadalje, tim će se odredbama potrošačima iz Eu-a, neovisno o njihovom financijskom
stanju, omogućiti otvaranje računa za obavljanje platnog prometa koji će im biti na
raspolaganju za osnovne radnje poput primanja plaće, penzije i naknada ili plaćanje
računa za režije itd.
Građanin podiže novac
na bankomatu.
44
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
Investicijski fondovi za dugoročna ulaganja
u skladu s obvezama najavljenima u komunikaciji o aktu o jedinstvenom tržištu II. (24)
iz listopada 2012. i Zelenoj knjizi o dugoročnom financiranju europskoga
gospodarstva (25), komisija je u lipnju 2013. dala prijedlog novog okvira za investicijske
fondove (26), namijenjenoga ulagačima koji žele dugoročno ulagati u trgovačka društva
i projekte. Ti bi privatni europski investicijski fondovi za dugoročna ulaganja (EIfDu)
ulagali samo u društva u koja je potrebno ulagati tijekom duljih vremenskih razdoblja.
novi bi fondovi bili dostupni svim vrstama ulagača diljem Europe, podložno određenim
zahtjevima utvrđenima pravom Eu-a. Ti se zahtjevi odnose na vrste dugoročne
imovine i vrste društava u koja EIfDu-ovi mogu ulagati, kao što su projekti u području
infrastrukture, prijevoza i održive energije, način na koji moraju rasporediti novac radi
smanjenja rizika te na informacije koje su dužni pružiti ulagačima.
Nova novčanica od 5 eura.
Prijedlog za zaštitu eura i ostalih valuta od krivotvorenja
u veljači 2013. komisija je predložila kaznenopravne mjere za jaču zaštitu eura i
ostalih valuta od krivotvorenja (27). Ti prijedlozi obuhvaćaju unaprjeđenje
prekograničnih istraga i uvođenje najnižih iznosa kazni, među ostalim i kaznu
zatvora, za najteža kaznena djela krivotvorenja. Prijedlogom će se omogućiti
ispitivanje zaplijenjenih krivotvorina tijekom sudskih postupaka radi daljnjeg
otkrivanja krivotvorenih eura u optjecaju. Prijedlog je u prosincu podupro Odbor
Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, što
je otvorilo put pregovorima u okviru Vijeća ministara, koji su dogovor o pravilima
postignuli u listopadu.
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
Financijska sredstva za budućnost: osiguranje
održivoga javnog prihoda boljim usklađivanjem
porezne politike
Porez na financijske transakcije u sklopu pojačane suradnje
nakon što je 11 država članica (28) zatražilo uspostavu pojačane suradnje među njima
radi primjene poreza na financijske transakcije, komisija je u veljači 2013. donijela
prijedlog direktive Vijeća o provedbi pojačane suradnje u području poreza na financijske transakcije (29).
nakon što ga primijeni 11 država članica, procjenjuje se da će porez na financijske
transakcije donijeti prihode od 30 do 35 milijardi Eur godišnje. Taj bi porez imao niske
stope, široku osnovicu i sigurnosne mreže protiv premještanja financijskog sektora.
Tri su glavna cilja poreza na financijske transakcije: prvo, jačanje jedinstvenog tržišta
smanjenjem broja različitih nacionalnih pristupa oporezivanju financijskih transakcija;
drugo, osiguravanje poštenog i znatnog doprinosa financijskog sektora javnim
prihodima; treće, potpora regulatornim mjerama kojima se financijski sektor potiče na
sudjelovanje u odgovornijim djelatnostima, usmjerenima na realno gospodarstvo.
Pravednije oporezivanje
u 2013. borba protiv poreznih prijevara zauzimala je vrlo visoko mjesto u političkoj
agendi unije. Događaji, potaknuti informacijama o offshore financijskim aktivnostima
koje su izbile u javnost, potvrdili su nužnost opsežnijeg i bržeg djelovanja protiv utaje
poreza. na sastanku u svibnju 2013. Europsko vijeće obvezalo se ubrzati rad na borbi
protiv poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnoga poreznog planiranja.
Prednost je dana promicanju i širenju područja primjene automatske razmjene
informacija na svim razinama. kad je riječ o Eu-u, komisija je u lipnju predložila da se
automatska razmjena informacija proširi među poreznim upravama Eu-a. u skladu s
prijedlogom, dividende, kapitalni dobitci, svi ostali oblici financijskog prihoda i salda
računa uvrstili bi se na popis kategorija koje podliježu automatskoj razmjeni
informacija unutar Eu-a. nakon sastanka Europskog vijeća u prosincu, jednoglasni
dogovor o tom prijedlogu trebao bi se postignuti početkom 2014. Time se za Eu
otvara prostor za uspostavu najopsežnijeg sustava automatske razmjene informacija
u svijetu.
45
46
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
2 .
u 2013. ministri financija Eu-a i skupine g-20 veliku su pozornost pridali i mehanizmima
smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja porezne dobiti (base erosion and profit
shifting – bEPs), kojima se omogućuje da društva svoju dobit prebace u jurisdikcije s
nižim porezima. na razini Eu-a radilo se na preporukama komisije o agresivnome
poreznom planiranju. kako bi se pratio napredak ostvaren u tom području,
uspostavljena je nova platforma s predstavnicima poreznih uprava Eu-a, poslovnog
sektora i civilnog društva. ministri financija skupine g-20 u rujnu su dali punu potporu
akcijskom planu OECD-a za bEPs (30) izjavivši da se „dobit mora oporezovati ako
potječe od obavljanja ekonomskih djelatnosti i ako je stvorena vrijednost. radi
smanjenja bEPs-ova, države članice pozivamo da ispitaju kako naši nacionalni propisi
pridonose bEPs-ovima i da međunarodnim i našim nacionalnim poreznim pravilima
onemoguće multinacionalnim kompanijama smanjenje ukupnoga plaćenog poreza
umjetnim prebacivanjem dobiti u jurisdikcije s niskim porezima”.
među inicijativama koje su u 2013. pokrenute u cilju pravednijeg oporezivanja jesu i
sljedeće: Vijeće je u srpnju postignulo dogovor o mehanizmu za brzo djelovanje protiv
prijevare povezane s PDV-om (31); nakon što je u svibnju dobila mandat od Vijeća,
komisija je započela pregovore o jačim sporazumima o oporezivanju štednje s našim
najbližim susjedima (andora, lihtenštajn, monako, san marino i Švicarska); rasprava
o oporezivanju digitalnoga gospodarstva pokrenuta je na sastanku Europskog vijeća
u listopadu; komisija je u rujnu predložila izmjene direktive o matičnim društvima i
društvima kćerima kako bi se onemogućilo agresivno porezno planiranje (32).
P r E m a
E k O n O m s k O J ,
f I s k a l n O J
I
b a n k a r s k O J
u n I J I
BILJEŠKE
(1) uredba (Eu) br. 472/2013 o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje
su suočene ozbiljnim poteškoćama u odnosu na svoju financijsku stabilnost ili im prijete takve poteškoće (sl l
140, 27.5.2013.).
uredba (Eu) br. 473/2013 o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i
osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (sl l 140, 27.5.2013.).
(2) Izvješće komisije – Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2014. (COm(2013) 790).
(3) komunikacija komisije – Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (COm(2013) 690).
(4) rasprava na visokoj razini o strukturi Emu-a održana je 19. lipnja na najvećoj godišnjoj gospodarskoj
konferenciji – bruxelleskome ekonomskom forumu (http://ec.europa.eu/economy_finance/bef2013/teaser/03/
index.html).
(5) komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji – Prethodno usklađivanje
planova za glavne reforme ekonomske politike (COm(2013) 166).
(6) komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji – uvođenje instrumenta za
konvergenciju i konkurentnost (COm(2013) 165).
(7) uredba Vijeća (Eu) br. 1024/2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama
bonitetnog nadzora kreditnih institucija (sl l 287, 29.10.2013.).
(8) Prijedlog direktive o uvođenju okvira za oporavak i rješavanje kreditnih institucija i investicijskih društava
(COm(2012) 280).
(9) Prijedlog direktive o sustavu osiguranja depozita (COm(2010) 368).
(10) uredba (Eu) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (sl l 176,
27.6.2013.).
(11) Direktiva 2013/36/Eu o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim
institucijama i investicijskim društvima (sl l 176, 27.6.2013.).
(12) uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting
(sl l 302, 17.11.2009.).
(13) uredba (Eu) br. 513/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o izmjeni uredbe (EZ) br.
1060/2009 o agencijama za kreditni rejting (sl l 145, 31.5.2011.).
(14) Direktiva 2013/14/Eu Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o
djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju
zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (uCITs)
i Direktive 2011/61/Eu o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje
na kreditne rejtinge (sl l 145, 31.5.2013.).
uredba (Eu) br. 462/2013 o izmjeni uredbe (EZ) br. 1060/2009 o agencijama za kreditni rejting (sl l 146,
31.5.2013.).
(15) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-738_en.htm
(16) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-811_en.htm
(17) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-401_en.htm
(18) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1276_en.htm
(19) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-617_en.htm
(20) Zelena knjiga komisije – usporedni bankarski sustav (COm(2012) 102).
(21) komunikacija komisije – usporedni bankarski sustav – rješavanje novih izvora rizika u financijskom sektoru
(COm(2013) 614).
(22) Prijedlog direktive o kreditnim aranžmanima koji se odnose na stambene nekretnine (COm(2011) 142).
(23) Prijedlog direktive o usporedivosti naknada povezanih s računima za obavljanje platnog prometa, promjeni
računa za obavljanje platnog prometa i pristupu računu za obavljanje platnog prometa s osnovnim
karakteristikama (COm(2013) 266).
(24) komunikacija komisije – akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast (COm(2012) 573).
(25) Zelena knjiga komisije – Dugoročno financiranje europskoga gospodarstva (COm(2013) 150).
(26) Prijedlog uredbe o europskim investicijskim fondovima za dugoročna ulaganja (COm(2013) 462).
(27) Prijedlog direktive o kaznenopravnoj zaštiti eura i ostalih valuta od krivotvorenja (COm(2013) 42).
(28) belgija, njemačka, Estonija, grčka, Španjolska, francuska, Italija, austrija, Portugal, slovenija i slovačka.
(29) Prijedlog direktive o provedbi pojačane suradnje u području poreza na financijske transakcije (COm(2013) 71).
(30) http://www.oecd.org/ctp/bEPsactionPlan.pdf
(31) Direktiva 2013/42/Eu o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u
odnosu na mehanizam brze reakcije na prijevaru u vezi s PDV-om (sl l 201, 26.7.2013.).
(32) Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2011/96/Eu o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na
matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (COm(2013) 814).
FOTOGRAFIJE
Europska unija: stranice 20., 22., 34.
istockphoto.com/stefan_redel: stranica 43.
Europska središnja banka: stranica 44.
47
POGLAVLJE 3.
Ususret gospodarskom
oporavku, rastu
i otvaranju radnih
mjesta
50
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
G
ospodarstvo Europe izašlo je iz recesije 2013. utirući put prema trajnijem
oporavku 2014. No mnoge države članice i dalje se bore s visokom nezaposlenošću, osobito među mladima.
Kako bi se neposredne mjere za rješavanje učinaka krize proširile na poticanje
gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, EU je udvostručio napore u provedbi
sveobuhvatne strategije za rast i otvaranje radnih mjesta Europa 2020. S obzirom na ukorijenjena uska grla u području rasta, otkrivena i produbljena krizom, u
strategiji Europa 2020. navode se tri ključne poluge koje treba pokrenuti na razini EU-a i nacionalnoj razini, naime, pametan, održiv i uključiv rast.
Strategija se oslanja na pet glavnih ciljeva koje EU i države članice do 2020. trebaju postignuti u pet područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene/energija, obrazovanje i socijalna uključenost te niz vodećih inicijativa. Cilj
je stvoriti solidne uvjete i temelje za rast.
Čvršća proračunska i gospodarska pravila koja se primjenjuju tijekom europskog
semestra pridonijet će postizanju ciljeva strategije Europa 2020. na razini EU-a.
Sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014.–2020., bit će i tijesno povezan s ciljevima strategije za potporu
državama članicama u naporima koje ulažu u postizanje ciljeva.
Na nacionalnoj se razini u svih pet ciljnih područja provode dalekosežne gospodarske reforme. Reforme tijekom godine prati Europska komisija, a svakog se
proljeća izdaju preporuke za svaku pojedinu državu članicu kako bi se naglasilo
koje su reforme najpotrebnije.
Strategija Europa 2020. oslanja se na pojačano gospodarsko upravljanje i čvršću
koordinaciju gospodarskih politika opisanih u poglavlju 2., a u ovom se poglavlju
iznosi pregled mjera namijenjenih osiguranju budućeg rasta u raznim područjima
politika i sektorima, od industrije do ribarstva. Također se navodi na koji smo
način jačali i produbljivali dva glavna izvora rasta, jedinstveno tržište i trgovinu,
te kako se EU koristi svojim financijskim resursima da potakne gospodarstvo u
godinama koje slijede.
Gradnja drugog mosta preko Dunava između Calafata (Rumunjska) i
Vidina (Bugarska).
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Politike EU-a za rast – Europa 2020.
ZEMLJOVID EUROPSKOG RASTA 2014.
Suomi
Finland
Sverige
Eesti
Éire
Ireland
Latvija
Lietuva
Danmark
United
Kingdom
Nederland
België
Belgique
France
Česká
republika
Österreich
España
0,0–1,0 %
Ispod 0,0 %
Slovensko
Magyarország
Slovenija
Hrvatska
Portugal
1,0–3,0 %
Polska
Deutschland
Luxembourg
>3,0 %
Italia
România
България
Bulgaria
Ελλάδα
Elláda
Malta
Κύπρος
Kýpros
Izvor: Službe Komisije.
Obrazovanje i osposobljavanje
Jedan je od ciljeva strategije Europa 2020. da do kraja desetljeća bude zaposleno
75 % osoba u dobi od 20 godina do 64 godine. kriza je, međutim, prouzročila visoke
stope nezaposlenosti diljem Europe. nezaposlenost mladih u Europi dosegnula je
24 %, a u zemljama poput grčke i Španjolske nezaposleno je više od polovine mladih
na tržištu rada. U isto je vrijeme u Europi više od 2 milijuna slobodnih radnih mjesta i
jasno je da postoji neusklađenost između ponude i potražnje. komisija to rješava na
nekoliko načina, usmjerujući se prema inicijativi za novo promišljanje obrazovanja i
mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih najavljenih krajem 2012. (kao i program
jamstava za mlade) (1).
r a d n I h
m J E s t a
51
52
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Androulla Vassiliou, povjerenica
za obrazovanje, kulturu,
višejezičnost i mlade, na
natjecanju u vještinama
WorldSkills u Leipzigu (Njemačka).
Postojećim programom cjeloživotnog učenja podupire se obrazovna mobilnost kroz
programe Erasmus (visoko obrazovanje), leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje),
Comenius (škole) i grundtvig (obrazovanje odraslih). U sklopu programa Erasmus i
leonardo da Vinci godišnje se podupire približno 140 000 pripravničkih mjesta u poduzećima ili drugim organizacijama (2). Četiri milijuna osoba, pretežno mladih, treba
primiti nepovratna sredstva u okviru novog programa Erasmus+ (3) za studiranje, osposobljavanje ili dobrovoljni rad u inozemstvu u razdoblju 2014.–2020., u usporedbi
s 2,5 milijuna korisnika u sklopu postojećih programa EU-a za mobilnost. tim međunarodnim iskustvom potiču se vještine i zapošljivost.
komisija je u srpnju pokrenula i Europski savez za naukovanje (4) u cilju potpore borbi
protiv nezaposlenosti mladih poboljšanjem kvalitete, ponude i ugleda naukovanja.
tim partnerstvom promicat će se partnerstva između zemalja i dionika kako bi mogli
utvrditi najuspješnije programe naukovanja u EU-u i primijeniti prilagođena rješenja.
skupina EU-a na visokoj razini za modernizaciju visokog obrazovanja izdala je izvješće (5)
koje obuhvaća niz praktičnih i financijski pristupačnih preporuka za poboljšanje nastave u visokom obrazovanju, uključujući prijedlog za osnivanje Europske akademije za
podučavanje i učenje, koja bi služila kao platforma za razmjenu najbolje prakse država članica i visokih učilišta.
Za učinkovite obrazovne sustave temeljnu važnost ima i potpuno iskorištavanje mogućnosti koje nude informacijske i komunikacijske tehnologije te otvoreni obrazovni
resursi. komisija je u rujnu izdala komunikaciju o otvaranju obrazovanja (6), utirući put
inovativnijem podučavanju i učenju na temelju uporabe tehnologija i pristupa digitalnim sadržajima kako bi se potaknuli visokokvalitetno obrazovanje i digitalne vještine
koje će do 2020. biti potrebne za 90 % radnih mjesta. U tom su kontekstu posebno
važan korak internetski tečajevi s velikim brojem sudionika (massive open online
courses – mOOC). komisija je poduprla pokretanje prvog mOOC-a na sveeuropskoj
razini, pri čemu je 40 sveučilišnih programa dostupno bez naknade te se omogućuje
pristup kvalitetnom obrazovanju iz doma.
ta je inicijativa povezana i s Velikom koalicijom za radna mjesta u digitalnom sektoru (7), platformom više dionika kojom se rješava pitanje nedostatka vještina u području informacijske i komunikacijske tehnologije (Ikt) i gotovo 900 000 slobodnih radnih
mjesta povezanih s Ikt-om (vidjeti odjeljak Zapošljavanje i socijalna uključenost).
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
53
m J E s t a
Zapošljavanje i socijalna uključenost
Zapošljavanje mladih
komisija zajedno s Europskim parlamentom, Vijećem Europske unije i dionicima radi
na svim aspektima zapošljavanja mladih i razvoju paketa za zapošljavanje mladih
koji je predložila u prosincu 2012.
Jamstva za mlade
komisija poziva svaku državu članicu da uvede jamstva za mlade (8). Cilj je osiguravanje
kvalitetne ponude radnih mjesta, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo
za mlade ljude u dobi do 25 godina u roku od 4 mjeseca nakon završetka formalnog
obrazovanja ili početka nezaposlenosti. U mnogim državama članicama to će iziskivati
strukturne reforme, uključujući razvoj sustavâ za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. države članice trebale bi uvoditi jamstva za mlade od 1. siječnja 2014.
U tu će svrhu države članice primiti potporu za financiranje iz Europskoga socijalnog
fonda (EsF), koji trenutačno svake godine raspolaže sredstvima u iznosu od 10 milijardi EUr. Još od razdoblja znatno prije krize EsF omogućuje ciljnu potporu u području nezaposlenosti mladih i daje temeljni doprinos u rješavanju trenutačnog rasta nezaposlenosti mladih te je 68 % njegova proračuna namijenjeno projektima koji mogu
biti korisni i mladima. Buduća uredba o EsF-u (9) obuhvaća namjenski prioritet za
ulaganje EsF-a usmjeren na održivu integraciju na tržištu rada za mlade koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja. države članice
suočene s visokom stopom nezaposlenosti mladih trebaju tu skupinu odrediti kao
posebnu ciljnu skupinu za financiranje iz EsF-a i omogućiti joj pristup tržištu rada.
kako bi se jamstvo za mlade ostvarilo, države članice moraju i u svojim nacionalnim
proračunima dati prednost mjerama namijenjenima zapošljavanju mladih.
PREGLED STOPE NEZAPOSLENOSTI MLADIH
PO DRŽAVAMA ČLANICAMA
%
60
50
40
30
20
(3) Drugo tromjesečje 2013.
(4) Kolovoz 2013.
Sjedinjene Države
Turska (4)
Japan
Norveška (1)
Finska
Švedska
Ujedinjena
Kraljevina (4)
Slovačka
Slovenija (1)
Rumunjska (3)
Poljska
Austrija
Portugal
Malta
Nizozemska
Luksemburg
Mađarska (1)
Litva
Latvija (2)
Italija
Cipar (2)
Francuska
Hrvatska (2)
Španjolska
Grčka (1)
Irska
Njemačka
(1) Rujan 2013.
(2) Treće tromjesečje 2013.
Estonija (1)
Češka
Danska
Belgija
Bugarska
0
EU-28
Europodručje
10
54
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Inicijativa za zapošljavanje mladih
kako bi se financijska potpora još više usredotočila na regije i pojedince koji su u
najvećoj mjeri suočeni s nezaposlenošću i neaktivnošću mladih, Europski parlament
i Europsko vijeće usuglasili su se o uspostavi namjenske inicijative za zapošljavanje
mladih (YEI) (10) uz potporu u iznosu od 3 milijarde EUr iz EsF-a i 3 milijarde EUr
iz proračuna EU-a. komisija se založila za to da se 6 milijardi EUr izdvoji u 2014. i
2015., a ne tijekom sedmogodišnjeg razdoblja VFO-a. naglasak će biti na pojedinim
mladim ljudima koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja i na regijama sa stopom nezaposlenosti mladih iznad 25 %. Inicijativom
YEI, koja će se uključiti u EsF 2014.–2020., podupire se provedba jamstava za mlade.
Od država članica koje imaju koristi od inicijative YEI zatraženo je da iznesu planove
za provedbu jamstava za mlade do kraja prosinca 2013. sve druge države članice
planove moraju podnijeti do proljeća 2014.
Europski savez za naukovanje
Osim jamstva za mlade, komisija razvija niz instrumenata na razini EU-a namijenjenih pomoći državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih. Budući da
naukovanje i učenje uz rad mladima olakšavaju prijelaz iz obrazovanja i osposobljavanja na posao, Vijeće, komisija i europski socijalni partneri pokrenuli su u srpnju
Europski savez za naukovanje (11). Cilj je poboljšanje kvalitete i ponuda mogućnosti
naukovanja diljem EU-a i promjena stajališta prema učenju na temelju naukovanja.
savez je platforma kojom se ujedinjuju javna tijela, poduzetnici, socijalni partneri,
pružatelji usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, predstavnici mladih i
drugi ključni dionici, poput gospodarskih komora, kako bi se koordinirale i unaprijedile
razne inicijative za uspješne programe naukovanja te promicala nacionalna partnerstva za dvostruke sustave strukovnog obrazovanja. Postoje sljedeći smjerovi djelovanja: ciljni prijenos znanja i potpora reformi sustava naukovanja; promicanje prednosti
naukovanja; pametna uporaba financiranja i resursa EU-a.
Kvalitetan okvir za naukovanje
trenutačno najviše zabrinjava činjenica da se u nekim naukovanjima nedovoljno uči ili
se mladi ljudi zlorabe kao jeftina radna snaga. komisija je u prosincu predložila smjernice kojima se naučnicima pruža mogućnost da steknu visokokvalitetno radno iskustvo u sigurnim i pravednim uvjetima te povećaju izglede za pronalaženje kvalitetnoga
radnog mjesta. Prijedlogom preporuke Vijeća o okviru za kvalitetu pripravništva (12)
države članice pozivaju se da svojim nacionalnim pravom odnosno praksom osiguraju
poštovanje načela utvrđenih smjernicama te da po potrebi prilagode zakonodavstvo.
na osnovi smjernica pripravnički se programi trebaju temeljiti na pismenom sporazumu koji obuhvaća obrazovni sadržaj i radne uvjete te se njime određuje hoće li
pripravnici primati plaću ili drugu naknadu te imaju li pravo na socijalno osiguranje.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Radne skupine
radne skupine komisije za zapošljavanje mladih ostvarile su 2013. daljnji napredak.
te skupine, koje se sastoje od nacionalnih službenika i službenika komisije, osnovane
su u veljači 2012. za osam država članica s najvišim razinama nezaposlenosti mladih:
Irsku, grčku, Španjolsku, Italiju, latviju, litvu, Portugal i slovačku. Zadaća radnih skupina bila je prikupljanje sredstava iz strukturnih fondova EU-a (uključujući EsF) koja
su još uvijek bila na raspolaganju za programsko razdoblje 2007.–2013. kako bi se
potaknulo otvaranje radnih mjesta za mlade i olakšao pristup financiranju za mala i
srednja poduzeća (msP). tijekom ljeta 2013. radilo se na provedbi odluka i prilagodbi
programa prema potrebi, npr. u Španjolskoj i litvi.
na temelju rada radnih skupina do početka 2013. izdvojena su sredstva EU-a u visini
otprilike 16 milijardi EUr (iz EsF-a i Europskog fonda za regionalni razvoj (ErdF)) za
ubrzanu isporuku ili preraspodjelu. do studenoga 2013. samo iz EsF-a preraspodijeljene su 4,2 milijarde EUr za posebne mjere koje bi, prema očekivanjima, trebale donijeti korist za više od milijun mladih.
EURES i „Tvoj prvi posao preko EURES-a”
radi poticanja mobilnosti i omogućivanja pristupa mogućnostima zapošljavanja,
komisija je pokrenula reformu Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EUrEs)
s namjerom uspostavljanja istinske sveeuropske mreže za pronalaženje posla i zapošljavanje. U studenome 2012. donesena je odluka o EUrEs-u (13) kako bi se maksimalno povećalo njegovo operativno funkcioniranje. Poseban je cilj EUrEs-a omogućivanje transparentnosti u obradi slobodnih radnih mjesta, poboljšanje usklađenosti
djelovanja među tržištima rada te postupak usklađivanja ponude i potražnje vještina,
poboljšanje usluga i suradnje javnih i privatnih davatelja usluga kako bi se povećao
učinak EUrEs-a. Cilj je programa „tvoj prvi posao preko EUrEs-a” pomoć mladim
ljudima u pronalaženju prvoga radnog mjesta u bilo kojoj od 28 država članica te
pomoći poduzetnicima u zapošljavanju mladih iz drugih država članica EU-a. „tvoj prvi
posao preko EUrEs-a” inicijativa je manjeg opsega s proračunom od 12 milijuna EUr
tijekom 3 godine. Cilj joj je provjeriti djelotvornost usluga prilagođenih mladim mobilnim osobama u dobi od 18 do 30 godina koje traže posao, u kombinaciji s određenom
financijskom pomoći.
r a d n I h
m J E s t a
55
56
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Program za zapošljavanje i socijalne inovacije
Vijeće ministara prihvatilo je u prosincu novi program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EasI), u okviru kojega će se za razdoblje 2014.–2020. na raspolaganje
staviti 920 milijuna EUr. njime će se poduprijeti inovativne socijalne politike i promicati mobilnost radne snage (npr. jačanjem inicijative „tvoj prvi posao preko EUrEs-a”)
te olakšati pristup mikrokreditima i poticati društveno poduzetništvo. Programom
EasI povezuju se tri postojeća financijska instrumenta i proširuje područje njihove
primjene: program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (Progress), EUrEs i europski mikrofinancijski instrument Progress.
László Andor, povjerenik
za zapošljavanje, socijalna pitanja
i uključenost, predstavlja
smjernice kojima se pripravnicima
omogućuje stjecanje
visokokvalitetnoga radnog
iskustva u sigurnim i pravednim
uvjetima.
Upućeni radnici
Vijeće se 9. prosinca usuglasilo u pogledu „općeg pristupa” prijedlogu komisije iz
ožujka 2012. (14) za poboljšanje provedbe mjera zaštite upućenih radnika utvrđenih
u direktivi o upućivanju radnika iz 1996. (15), čime se utire put mogućem sporazumu
Parlamenta i Vijeća prije izbora za Europski parlament. Prijedlogom bi se:
▶ utvrdili ambiciozniji standardi za jačanje svijesti radnika i trgovačkih društava o
njihovim pravima i obvezama;
▶ utvrdila pravila za poboljšanje suradnje nacionalnih tijela nadležnih za upućivanje;
▶ razjasnila definicija upućivanja;
▶ odredile nadležnosti država članica u pogledu provjere sukladnosti s pravilima
utvrđenima u direktivi iz 1996.;
▶ zahtijevalo od poduzeća koja upućuju radnike da odrede osobe za kontakt radi
održavanja veze s tijelima za izvršavanje zakona te da vode evidenciju osnovnih
dokumenata;
▶ poboljšalo ostvarivanje prava i obrada pritužbi;
▶ osiguralo da se administrativne kazne i globe koje su pružateljima usluga izrekla
izvršna tijela jedne države članice zbog nepoštovanja zahtjeva direktive iz 1996.
mogu provesti i naplatiti u drugoj državi članici.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Kvalitetan okvir za naukovanje
komisija je u prosincu predstavila najbolju praksu za predviđanje restrukturiranja
poduzeća i smanjivanje njegova učinka na zaposlenike, kao i socijalne uvjete u obliku
kvalitativnog okvira EU-a za predviđanje promjena i restrukturiranja (QFr). kvalitativnim okvirom pružaju se smjernice za poduzeća, zaposlenike, sindikate, organizacije
poslodavaca i javne uprave kako bi se olakšao postupak restrukturiranja za trgovačka
društva i zaposlenike s pomoću boljeg predviđanja i ulaganja u ljudski kapital, uz
istodobno smanjivanje učinka na društvo. komisija poziva države članice da podupru
provedbu kvalitativnog okvira, promiču ga te razmotre njegovu primjenu u slučaju
zaposlenika u javnom sektoru. također sve dionike poziva na suradnju na temelju
navedenih smjernica.
Javni zavodi za zapošljavanje
djelotvorni zavodi za zapošljavanje ključni su u praktičnoj provedbi politika zapošljavanja na nacionalnoj razini. na primjer, javni zavodi za zapošljavanje primjereno
su tijelo za pružanje savjeta tražiteljima zaposlenja o osposobljavanju, naukovanju,
pripravništvu i mogućnostima daljnjeg školovanja prilagođenoga njihovoj situaciji i
zahtjevima poslodavaca.
radi poboljšanja njihove djelotvornosti komisija je prihvatila prijedloge (16) za pokretanje mreže javnih zavoda za zapošljavanje kojom bi se omogućilo:
▶ usporedba uspješnosti javnih zavoda za zapošljavanje na temelju odgovarajućih
pokazatelja;
▶ utvrđivanje najbolje prakse;
▶ poticanje uzajamnog učenja.
mreža bi omogućila i potporu praktičnoj provedbi politika zapošljavanja u državama
članicama, npr. jamstava za mlade.
Europski socijalni fond od 2014. do 2020.
Uredba o Europskom socijalnom fondu u u razdoblju 2014.–2020. (17), s 19 prioriteta
ulaganja kroz četiri tematska cilja, obuhvaća popis područja u kojima je potrebna
konkretna politička intervencija, što je znatno jasnije nego u prijašnjem razdoblju
(2007.–2013.). naglasak je na aktivnom tržištu rada i mjerama za uključivanje te
reformi obrazovanja i javne uprave. Osim toga, svaka država članica mora osigurati
da se najmanje 20 % sredstava iz EsF-a izdvoji za socijalnu uključenost.
EsF je potpuno usklađen u cilju potpore strategiji Europa 2020. i provedbi preporuka
za pojedine države članice te u cilju doprinosa postizanju glavnih ciljeva u području
zapošljavanja, obrazovanja i smanjenja siromaštva. stoga će EsF u sljedećemu programskom razdoblju iznositi najmanje 23 % financiranja u okviru kohezijske politike.
tematska usmjerenost trebala bi osigurati da se financiranje usmjeri na nekoliko temeljnih političkih prioriteta. Osim toga, znatni su napori uloženi u pojednostavnjivanje
postupaka i pametniju potrošnju za postizanje više rezultata.
r a d n I h
m J E s t a
57
58
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Migracija kao instrument rasta
Zakonodavstvo EU-a o migraciji, poput direktive o plavoj karti (18) kojom se omogućuje
ulazak i boravak državljana trećih zemalja koji se zapošljavaju na radnim mjestima
za koja su potrebne visoke kvalifikacije, pridonosi privlačenju određenih kategorija
migranata. suzakonodavci su postignuli dogovor o kompromisnom tekstu direktive o
sezonskim radnicima (19) koja će se donijeti početkom 2014. Postignut je napredak u
pregovorima o direktivi o osobama premještenima unutar trgovačkog društva (20), ali
su potrebni daljnji napori kako bi Parlament i Vijeće postignuli dogovor. komisija se
nada i brzom napretku u pogledu prijedloga pravila za državljane trećih zemalja koji
dolaze u EU radi studiranja, znanstvenog istraživanja ili druge razmjene (21). države
članice, prije svega, moraju osigurati učinkovite mjere za promicanje integracije (22).
Potrebno je migrantima omogućiti razvoj njihova punog potencijala u sredini u kojoj
se u potpunosti poštuju njihova temeljna prava i u kojoj oni mogu aktivno sudjelovati
u društvu.
Važno je utvrditi i da se u državama članicama ispravno provodi direktiva o jedinstvenoj dozvoli (23), kojom se omogućuju određena jednaka prava zaposlenicima iz trećih
zemalja.
Paket mjera za socijalno ulaganje
komisija je u veljači 2013. donijela paket mjera za socijalno ulaganje (sIP). njime
se određuje integrirani okvir za reforme socijalne politike koje države članice moraju
pokrenuti radi modernizacije svojih sustava socijalne skrbi. sIP-om se omogućuju
strateške smjernice o tome kako osigurati odgovarajući životni standard, uz pripadajuća davanja i kvalitetne usluge, te kako socijalnu potrošnju učiniti djelotvornijom i
učinkovitijom. Paketom mjera za socijalno ulaganje naglašava se i važnost aktiviranja
i pokretanja politika namijenjenih poboljšanju socijalne uključenosti i pristupa tržištu
rada. temeljna je sastavnica pristupa utemeljenoga na socijalnom ulaganju priprema
osoba za suočavanje s rizicima tijekom života, a ne ograničiti se samo na ispravljanje
negativnih posljedica. tim se paketom daju strateške smjernice u nizu područja u
kojima ciljna ulaganja, posebno iz EsF-a, mogu znatno poboljšati život ljudi.
Istraživanje, razvoj, inovacije
Unija inovacija
Izvješćem o stanju Unije inovacija 2012. (24) dani su ažurirani podaci o napretku u
pogledu 34 obveze u okviru vodeće inicijative za uniju inovacija i pokazano je da
izvršavanje više od 80 % obveza dobro napreduje.
Unija inovacija jedna je od sedam vodećih inicijativa strategije Europa 2020. za pametni, održivi i uključivi rast, koja obuhvaća 34 mjere usmjerene na postizanje tri cilja:
▶ učiniti Europu uspješnom na svjetskoj razini u području znanosti;
▶ ukloniti prepreke inovacijama kao što su skupi postupak patentiranja, rascjepkanost
tržišta, sporost u normizaciji i nedostatak vještina, što trenutačno sprečava brzo
dospijevanje ideja na tržište;
▶ temeljito promijeniti način suradnje javnog i privatnog sektora.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
na zahtjev Europskog vijeća komisija je u rujnu predstavila novi pokazatelj inovativnosti kako bi postavila mjerila za nacionalne inovacijske politike i pratila uspjeh EU-a
u usporedbi s njegovim glavnim trgovinskim partnerima. njime se mjeri u kojoj mjeri
ideje koje potječu iz inovativnih sektora mogu dospjeti na tržište i tako pridonijeti
otvaranju boljih radnih mjesta te Europu učiniti konkurentnijom.
ljestvica uspjeha Unije inovacija za 2013. koja je objavljena u ožujku (25) pokazala je
da su se unatoč gospodarskoj krizi rezultati inovacija u EU-u poboljšavali godinu za
godinom, ali se razlike u inovativnosti među državama članicama povećavaju. Izvješćem o konkurentnosti Unije inovacija (26) koje je izdano u prosincu pokazalo se da
je Europa i dalje je glavni svjetski centar stvaranja znanja, ali da u pogledu brzo rastućih tehnologija budućnosti zaostaje za sjevernom amerikom i azijom.
Potpora kohezijske politike EU-a istraživanju i inovacijama
Istraživanjima i razvoju pogodovale su i daljnje investicije u okviru strukturnih fondova EU-a u 2013. (približno 25 % raspoloživih sredstava trenutačno se ulaže u to
područje). Zahvaljujući reformi kohezijske politike koja je dogovorena u prosincu,
zahtijevat će se prvi put da sve regije EU-a odvoje određeni minimalni postotak raspoloživih sredstava za istraživanje i inovacije u razdoblju 2014.–2020. te da se za
svaku regiju razviju strategije pametne specijalizacije.
Máire Geoghegan-Quinn,
povjerenica za istraživanje,
inovacije i znanost u posjetu
Nacionalnom institutu za fiziku
i nuklearno inženjerstvo Horia
Hulubei (IFIN HH) u Rumunjskoj.
Sedmi okvirni program
sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti
(7. OP), koji je pokrenut 2007., završio je u prosincu. tijekom sedam godina njime je s
pomoću doprinosa iz proračuna EU-a većim od 40 milijardi EUr sufinancirano više od
22 000 istraživačkih projekata, uključujući oko 4 000 korisnika nepovratnih sredstva
Europskog istraživačkog vijeća. Šesto izvješće o praćenju 7. OP-a (27), objavljeno u
kolovozu, pokazalo je da su približno 17 % svih sudionika bili msP-ovi.
59
60
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Obzor 2020.
Zakonodavstvo koje se odnosi na Obzor 2020. (28), program Europske unije za istraživanje i razvoj za razdoblje 2014.–2020., doneseno je prosincu. Proračunom od gotovo
80 milijardi EUr, tj. približno 30 % više u odnosu na prethodni okvirni program (7.
OP), s jednostavnijim pravilima sudjelovanja, Obzor 2020. do sada je najveći program
EU-a za istraživanje i jedan od najvećih javno financiranih istraživačkih programa u
svijetu.
s pomoću programa Obzor 2020. osigurat će se da se europsko gospodarstvo u budućnosti temelji na znanju te dugoročni doprinos rastu i stvaranju radnih mjesta.
Program je izgrađen na tri stupa: izvrsnoj znanosti, vodećem položaju industrije i
društvenim izazovima, a njime će se financirati sve vrste aktivnosti, od pionirske
znanosti do inovacija bliskih tržištu.
Programom se financiranje istraživanja inovacija na razini EU-a prvi put ujedinjuje
zahvaljujući jedinstvenom paketu propisa, čime će se drastično smanjiti birokracija.
glavni je cilj toga usklađenijeg i jednostavnijeg programa omogućiti jednostavnije
sudjelovanje, posebice manjim istraživačkim organizacijama i malim poduzećima.
Buduće vodeće inicijative za nove tehnologije
Buduće vodeće inicijative za nove tehnologije zamišljene su kako bi potaknule transformaciju znanosti, tehnologije i društva općenito. Vrlo su ambiciozne i oslanjaju se
na suradnju različitih disciplina, zajednica i programa te zahtijevaju dugotrajnu potporu do 10 godina. godine 2013. su u sklopu 7. OP (29) nakon izrazito selektivne pripreme odabrane dvije inicijative: „ljudski mozak” i „grafen”. Obje inicijative imaju velik
potencijal za stvaranje temeljitih promjena u proizvodima i materijalima u mnogim
područjima, dajući prednost u tržišnom natjecanju u širokom nizu sektora, uključujući
zdravstvo i skrb za starije, lijekove, kemikalije, elektroničke proizvode i Ikt.
Odredište Europa
radi privlačenja visokokvalificiranih istraživača u Europu, EU je 2013. u sjedinjenim državama organizirao tri događanja pod nazivom Odredište Europa. tijekom
tih događanja prikazana je izvrsnost istraživanja i inovacija u Europi te je podignuta svijest o mogućnostima ostvarivanja karijere i dobivanja sredstava zahvaljujući inicijativama EU-a kao što su Europsko istraživačko vijeće i djelovanja
marie skłodowska-Curie, te s pomoću programa država članica.
Paket ulaganja u inovacije
Plakat kampanje „Odredište Europa”
(Destination Europe).
komisija je u srpnju donijela paket ulaganja u inovacije s prijedlogom za uspostavu
formalnih partnerstava u istraživanju i inovacijama s industrijom i državama članicama u temeljnim strateškim sektorima kao što su biogospodarstvo, aeronautika i
elektronika. sveukupno bi šest javno-privatnih partnerstava i četiri javno-javna partnerstva imala predloženi proračun od približno 22 milijarde EUr: 8 milijardi EUr osiguralo bi se iz Obzora 2020., 10 milijardi iz industrije i 4 milijarde od država članica.
Inicijativama će se potaknuti konkurentnost industrije EU-a u sektorima koji osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta i pronaći rješenja za glavne izazove društva.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Digitalna agenda
Zakonodavni paket za „povezani kontinent”: stvaranje jedinstvenoga telekomunikacijskog
tržišta u EU-u
Ikt se u sve većoj mjeri doživljava kao izvor pametnoga, održivog i uključivog razvoja
u okviru strategije Europe 2020. (30) jer se svijet sve brže okreće prema gospodarstvu
utemeljenome na internetu, što ima izravni učinak na sve, od tradicionalnih usluga
kao što su bankarstvo i osiguranje, do novih sektora kao što su maloprodaja preko
interneta te od industrijske proizvodnje do opskrbe energijom.
međutim, u EU-u ne postoji istinsko jedinstveno tržište elektroničkih komunikacija.
tržište EU-a rascjepkano je na određena nacionalna tržišta i kao rezultat toga gubi
znatni izvor potencijalnog rasta, kako pokazuje godišnji barometar uspjeha digitalne
agende (31).
komisija je donijela zakonodavni paket za povezani kontinent (32), koji je usmjeren na
izgradnju povezanoga, konkurentnog kontinenta i omogućuje otvaranje održivih radnih mjesta i industrije kao odgovor na zahtjev Europskog vijeća da se uspostavi jedinstveno telekomunikacijsko tržište i riješe problemi koje potvrđuje tablica pokazatelja.
Neelie Kroes, potpredsjednica
Europske komisije i povjerenica
za digitalnu agendu, na događanju
„ICT 2013. – stvaranje,
povezivanje, rast” u Vilniusu
(Litva).
61
62
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Manje kopanja – jeftinija širokopojasna mreža
komisija predlaže nova pravila (33) za smanjenje troškova uvođenja brzog interneta za
30 %. građevinski radovi kao što je raskopavanje cesta radi polaganja optičkih kabela
iznose do 80 % troškova uvođenja brzih mreža. tim prijedlogom tvrtke bi mogle uštedjeti 40–60 milijardi EUr.
Ciljevi su predložene uredbe znatno smanjenje troškova građevinskih radova i nepotrebnih administrativnih troškova te povećanje učinkovitosti uvođenja infrastrukture za
elektroničku komunikaciju velikih brzina, a postignuli bi se širenjem postojećih najboljih
praksi diljem EU-a i poboljšanjem uvjeta za uspostavu i funkcioniranje unutarnjeg tržišta u području u kojem se podupire razvoj gotovo svih gospodarskih sektora.
Digitalnom agendom otvaraju se
brojne mogućnosti.
Elektroničko fakturiranje
Elektroničko fakturiranje važan je korak prema javnoj upravi u Europi koja se ne koristi
papirima (e-državna uprava), jedan od prioriteta digitalne agende i omogućuje znatnu
gospodarsku korist, kao i korist za okoliš. komisija procjenjuje da bi se uvođenjem
elektroničkog fakturiranja u javnu nabavu diljem EU-a moglo uštedjeti do 2,3 milijarde EUr. komisija je 26. lipnja predstavila prijedlog direktive o elektroničkom fakturiranju u javnoj nabavi (34) kako bi ubrzala uvođenje e-nabave u Europi. tom inicijativom i promicanjem uporabe elektroničkog fakturiranja u javnom sektoru uklonila bi se
rascjepkanost unutarnjeg tržišta (e-fakturiranje u poslovanju između poduzetništva i
države) i povećala interoperabilnost nacionalnih sustava za e-fakturiranje.
Potpora kohezijske politike EU-a digitalnoj agendi
Ikt-u su i dalje pogodovale investicije u okviru strukturnih fondova EU-a u 2013.
Od početka trenutačnoga programskog razdoblja uloženo je približno 14,6 milijardi
EUr, što je pomoglo priključivanju 4,7 milijuna građana više na širokopojasnu mrežu.
reformom kohezijske politike koja je dogovorena u prosincu (35) zahtijevat će se prvi
put da sve regije EU-a odvoje određeni minimalni postotak sredstava raspoloživih u
razdoblju 2014.–2020. za ulaganja u vezi s digitalnom agendom EU-a.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Industrijska politika i MSP-ovi
Mala i srednja poduzeća – oslobađanje europskoga poduzetničkog
potencijala
nakon pet godina djelovanja u neizvjesnome gospodarskom okruženju 2013. je za
msP-ove bila prva godina nakon 2008. u kojoj je zabilježeno kombinirano povećanje
ukupne zaposlenosti i dodane vrijednosti. Uzevši u obzir nezapamćenu dubinu i složenost krize, taj je obrat pokazao otpornost sektora msP-a (36).
kako bi se vratila rastu i većoj razini zaposlenosti, Europi su potrebni poduzetnici.
nova trgovačka društva, uključujući msP-ove, stvaraju više od četiri milijuna radnih
mjesta godišnje, odnosno 85 % svih novih radnih mjesta u privatnom sektoru EU-a.
Prepoznajući sastavnu ulogu koju poduzetnici imaju u gospodarskom oporavku, komisija je u siječnju pokrenula akcijski plan za poduzetništvo do 2020. (37). kombinacijom
ulaganja, unapređenja propisa i obrazovnih mogućnosti akcijski će plan pridonijeti
stvaranju rasta i radnih mjesta.
Antonio Tajani, potpredsjednik
Europske komisije i povjerenik za
industriju i poduzetništvo, na
otvaranju Europske svemirske
izložbe u Rimu (Italija).
Ususret industrijskom preporodu za prevladavanje gospodarske krize
lekcija koja se mora naučiti iz ove krize jest da Europa mora zadržati jak industrijski
sektor kao središnji dio svojega gospodarstva jer je to temeljno za inovacije, stvaranje vrijednosti i radna mjesta. dok se industrijski učinak stabilizirao, udjel industrije
u bruto domaćem proizvodu Europe (BdP) smanjio se s 15,5 % u 2012. na 15,1 %
u ljeto 2013. (38). Zaostaje međusobno približavanje umjereno uspješnih i industrijski
najkonkurentnijih zemalja. U tom kontekstu Europa mora iskoristiti svoje jake strane.
▶ Industrija EU-a i dalje je globalni predvodnik u nizu proizvodnih sektora, uključujući
kemijski sektor, strojarstvo, metalurgiju i automobilski sektor.
▶ Udjel EU-a u globalnom izvozu pao je prošlih nekoliko godina, ali je ukupno ostao
iznimno otporan unatoč snažnom rastu kine i ostalih gospodarstava u usponu.
63
64
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Mjere Komisije za pomoć poduzećima u prevladavanju krize
Pomoć industriji čelika
komisija je u lipnju predložila akcijski plan za europsku industriju čelika (39). Predlaže posebne političke mjere za sektor čelika, koji stoji pred ozbiljnim izazovima.
Jedna je od mogućnosti poduprijeti potražnju za čelikom proizvedenim u EU-u na
domaćem i stranom tržištu s pomoću mjera kojima će se osigurati da proizvođači čelika u EU-u imaju pristup tržištima izvan EU-a po načelima poštene trgovine.
nadalje, troškovi za industriju moraju se smanjiti, uključujući one koji nastaju na
temelju propisa EU-a. Inovacije, energetska učinkovitost i održivi postupci proizvodnje neizostavni su za čelične proizvode sljedeće generacije koji su bitni za
ostale glavne europske industrije. akcijskim planom predviđaju se i ciljne mjere za
potporu zaposlenosti u tom sektoru, koje će pratiti restrukturiranje i osigurati da
se visokokvalificirana radna snaga zadrži u Europi.
Potpora građevinskoj industriji
građevinska poduzeća koja žele proširiti svoje poslovanje u druge države članice
EU-a moraju biti svjesna izazova s kojima se moraju suočiti. Zahtjevi u pogledu
zapošljavanja, zaštite okoliša i sigurnosti mogu se razlikovati jednako kao i građevni materijali i proizvodi. komisija je 2013. pokrenula nekoliko inicijativa za
pomoć građevinskoj industriji. Jedan od primjera nova je uredba o građevnim
proizvodima (40) koja je stupila na snagu u srpnju. Ona će pomoći poduzećima u
prevladavanju navedenih poteškoća i građevinskim tvrtkama dati informacije
koje su im potrebne da bi bile uspješne u drugim zemljama EU-a (41).
Potpora obrambenoj i sigurnosnoj industriji
Obrambena industrija EU-a zapošljava otprilike 400 000 osoba i 2012. zabilježila je promet od približno 96 milijardi EUr. Ona je pokretač inovacija i razvija sposobnosti koje su potrebne za čuvanje europske sigurnosti i obranu. Istodobno na
taj sektor negativno utječu proračunska ograničenja i rascjepkanost tržišta. komisija je u srpnju radi poticanja inovacija, rasta i radnih mjesta izradila akcijski
plan (42) s prijedlozima i mjerama koje zagovaraju civilno-vojnu sinergiju i koje
podupiru msP-ove povezane s obranom. O komunikaciji je raspravljalo Europsko
vijeće u prosincu 2013. uz sljedeće tri teme: istinsko unutarnje tržište za obranu;
sveobuhvatna industrijska politika kojom se stvaraju mogućnosti za sve države
članice i industrije svih veličina diljem EU-a; i sinergija između civilnih istraživačkih programa Obzora 2020. i onih programa koje koordinira Europska obrambena
agencija (43). na temelju toga Europsko je vijeće utvrdilo brojne prioritetne mjere
s tri glavna cilja: povećanje učinkovitosti, vidljivosti i učinka zajedničke sigurnosne
i obrambene politike; jačanje i razvoj sposobnosti; i jačanje europske obrambene
industrije (44).
Smanjene naknade MSP-ovima u okviru zakonodavstva EU-a o kemikalijama
komisija je snizila naknade i pristojbe koje msP-ovi moraju platiti za registraciju
kemikalija. taj bi korak trebao pomoći msP-ovima koji proizvode ili trguju kemikalijama da zadrže konkurentnost tijekom trenutačno teškog stanja na tržištu.
Ovisno o veličini poduzeća, msP-ovi bi mogli ostvariti korist od smanjenja
od 35 do 95 % u odnosu prema uobičajenim naknadama za registraciju te od 25
do 90 % u odnosu prema uobičajenim naknadama za zahtjeve za odobrenje.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove
Pristup financiranju i dalje je jedna od najvećih poteškoća msP-ova u EU-u. nova i
mala poduzeća najviše su time pogođena, kako pokazuje anketa o pristupu financiranju iz 2013. (45). Približno jedna trećina ispitanih msP-ova nije uspjela ostvariti potpuno financiranje koje su planirali za 2013., a 15 % anketiranih osoba pristup financiranju smatra znatnim problemom za svoja poduzeća. tijekom posljednjih nekoliko
godina komisija neprestano radi na poboljšanju njihova položaja. s pomoću jamstava
u sklopu okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP), koja komisija financira
proračunom od 1,1 milijarde EUr do kraja 2012., aktivirani su zajmovi u vrijednosti
većoj od 13 milijardi EUr, čime se poduprlo gotovo 220 000 malih poduzeća diljem
Europe. ti će se napori nastaviti tijekom novoga programskog razdoblja 2014.–2020.
s pomoću programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COsmE).
Povećanje kapitala Europske investicijske banke
U siječnju svih je 27 država članica jednoglasno odobrilo cjelovitu uplatu od 10 milijardi EUr za povećanje kapitala Europske investicijske banke (EIB). Povećanje kapitala omogućit će europskoj instituciji za izdavanje dugoročnih zajmova da osigura
do 60 milijardi EUr dodatnih zajmova tijekom razdoblja od tri godine za gospodarski
održive projekte diljem EU-a. msP će biti jedan četiri prioritetna sektora na koje će se
usmjeriti dodatni zajmovi: preostala tri sektora jesu inovacije i vještine, čista energija
i moderna infrastruktura.
svaka država članica uplatila je dodatni kapital u skladu s njezinim trenutačnim vlasničkim udjelom. njime se dopunjuje 50 milijardi redovitih godišnjih zajmova EIB-a.
Sjedište Europske investicijske
banke u Luxembourgu.
Potpora malim i srednjim poduzećima u okviru kohezijske politike EU-a
msP-ovima su i nadalje pogodovale investicije u okviru strukturnih fondova EU-a u
2013. dana je potpora za više od 73 500 novih poduzeća i od početka trenutačnog
programskog razdoblja otvoreno je 263 000 radnih mjesta u sektoru msP-a. reformom kohezijske politike koja je dogovorena u prosincu zahtijevat će se prvi put da
sve regije EU-a odvoje određeni minimalni postotak raspoloživih sredstava za potporu msP-ovima u razdoblju 2014.–2020. Cilj je udvostručiti trenutačnu potporu na
otprilike 140 milijardi za razdoblje 2014.–2020., dijelom s pomoću povećane uporabe
financijskih instrumenata.
65
66
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Uklanjanje prekograničnih poreznih prepreka
kako bi odgovorila na glavne probleme koje su poduzetnici istaknuli, komisija je krajem 2013. predložila uvođenje nove standardizirane prijave PdV-a, čime bi se troškovi
poduzeća u EU-u mogli smanjiti i za 15 milijardi EUr godišnje (46). Cilj je inicijative
smanjiti birokraciju za poduzeća, potaknuti poreznu disciplinu i porezne uprave diljem
Unije učiniti djelotvornijima.
takva inicijativa u potpunosti odražava predanost komisije za pametno donošenje
propisa i jedna je od inicijativa iz programa za prikladnost i učinkovitost propisa
(rEFIt) kojim se pojednostavnjuju pravila i smanjuje administrativni teret poduzećima.
Suzbijanje zakašnjelih plaćanja
Europske msP-ove osobito ugrožavaju zakašnjela plaćanja, i unutar vlastitih granica
i izvan njih, i ona su uzrok svakoga četvrtog bankrota u Europi. nedostatna zaštita
msP-ova ne šteti samo poduzećima nego i zaustavlja gospodarski rast, a također bi
mogla odvratiti i potencijalne poduzetnike od pokretanja posla. Propisi EU-a o suzbijanju zakašnjelih plaćanja u komercijalnim poslovima koji su doneseni 2011. (47) države
članice primijenile su u svojim nacionalnim propisima u 2013. njima se javna tijela
obvezuje da robu ili usluge plate u roku od 30 kalendarskih dana ili, u vrlo iznimnim
okolnostima, unutar 60 dana. Poduzeća sada imaju obvezu platiti svoje račune unutar
60 kalendarskih dana.
REFIT – olakšanje, pojednostavnjenje i pojeftinjenje zakonodavstva EU-a
donošenje propisa na razini EU-a donosi dodatnu vrijednost u područjima kao što su
tržišno natjecanje, trgovina i unutarnje tržište stvaranjem jednakih preduvjeta koji
ostvaraju mogućnosti za poduzeća i potrošače. njima se štite zdravlje, sigurnost i
prava građana. Zakonodavstvom EU-a stvara se zajednički okvir kojim se zamjenjuje
ili usklađuje 28 različitih nacionalnih propisa. time se državama članicama omogućuje da surađuju na uklanjanju problema koji ne poznaju nacionalne granice.
međutim, osiguravanje primjerenosti zakonodavstva EU-a svojoj svrsi temeljno je za
vraćanje Europe na put prema većem rastu i otvaranju radnih mjesta. Predsjednik
Europske komisije, José manuel Barroso, u govoru o stanju u Uniji 2013. (48), održanome u rujnu, naglasio je važnost pametnog donošenja propisa te je izjavio da Europska
unija mora biti „velika u velikim stvarima i manja u malima”.
komisija je proteklih nekoliko godina ulagala usklađene napore kako bi se racionaliziralo zakonodavstvo i smanjilo regulatorno opterećenje. komisija je od 2005. odobrila
660 inicijativa usmjerenih na pojednostavnjenje, kodifikaciju ili preinačenje zakonodavstva. Izvan snage stavljeno je više od 5 590 zakonodavnih akata.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
67
savjetovanja s msP-ovima o izdvajanju deset propisa EU-a koji ih najviše opterećuju
uvrštena su u prioritete komisijine agende o primjerenosti propisa. savjetovanjima u
ožujku utvrđeno je da se propisi koji najviše opterećuju msP-ove odnose na registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija (rEaCh), porez na dodanu vrijednost, sigurnost proizvoda, priznavanje stručnih kvalifikacija, zaštitu podataka, otpad, tržište radne snage, uređaje za bilježenje podataka u cestovnom prometu, javnu
nabavu i modernizirani carinski zakonik.
Praćenjem obveza iz komunikacije o primjerenosti propisa EU-a (49) iz prosinca 2012.,
kojom je pokrenut program rEFIt, komisija je u listopadu za svako pojedino područje
politike utvrdila gdje će poduzeti daljnje mjere za pojednostavnjenje ili povlačenje
propisa EU-a, smanjiti teret poduzećima i osigurati da provedba propisa EU-a postane
jednostavnija.
komunikacija iz listopada (50) obuhvaća rezultate pregleda cjelokupnog zakonodavstva EU-a i definira širok niz mjera koje su ili već provedene ili predložene Parlamentu
i Vijeću. Osim toga, komisija je najavila da će objaviti barometar uspjeha kako bi
pratila napredak na europskoj i nacionalnoj razini.
Svemirska politika i satelitska navigacija
Galileo
do sada su se korisnici globalnoga navigacijskog satelitskog sustava (gnss) diljem
svijeta morali osloniti na američki gPs ili ruske signale glonass. Europski galileo
korisnicima nudi novu i pouzdanu alternativu koju daju civilna, a ne vojna tijela.
Iako je glavni cilj stvaranja novog sustava bila europska neovisnost, galileo je, unatoč
tome, 100 % kompatibilan sa sustavima gPs i glonass, što ga čini novim elementom
u svjetskome globalnom navigacijskom satelitskom sustavu, koji je potpuno integriran
i koji je čvrst temelj za preciznije i pouzdanije pozicioniranje, čak i u gradovima koji
rastu u visinu i gdje zgrade mogu ometati signale.
sustav galileo otvara širok spektar novih poslovnih mogućnosti za proizvođače opreme i aplikacija i davatelje usluga za koje je potrebna visoka pouzdanost.
U 2013. su ispitivanja signala koje proizvode četiri satelita globalnoga navigacijskog
satelitskog sustava EU-a, koji su već u orbiti, dokazala da signali imaju visoku kvalitetu i preciznost, čak i iznad očekivanja. Prve usluge sustava galileo očekuju se krajem
2014. ili početkom 2015.
komisija namjerava kombinirati sustav koji biti uspostavljen u sklopu programa galileo s takvim sustavom sjedinjenih država, gPs-om, kako bi se povećala sigurnost
letenja. Učinak bilateralnog sporazuma između EU-a i sad-a odrazit će se diljem
svijeta i ta će sinergija doprinijeti stvaranju sigurnijega zračnog prometa i uspostavi
nužnih međunarodnih standarda za sustave zračne navigacije.
Raketa spremna da u orbitu ponese dva
satelita sustava Galileo.
68
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Kopernik
U prosincu 2013. europskim programom za praćenje Zemlje pod nazivom kopernik
pokrenut je novi režim širenja podataka iz otvorenih izvora kojim se osigurava besplatan, potpun i otvoren pristup cijelom nizu važnih podataka o okolišu. tim se pristupom
podupire razvoj korisnih aplikacija za niz različitih industrijskih segmenata (npr. poljoprivreda, osiguranje, promet, energetika). kopernik je dijelom već operativan, uglavnom na temelju podataka od postojećih satelitskih misija i senzora na kopnu, moru
i zraku, i svijetu omogućuje znatne koristi. kada je tajfun haiyan pogodio Filipine
8. studenoga 2013., odmah je aktivirana služba za upravljanje kriznim situacijama
sustava kopernik koja je isporučila prve zemljovide s procjenom štete (51). ta je služba
aktivirana i za pomoć spasilačkim ekipama za vrijeme poplava koje su pogodile sardiniju krajem studenoga 2013.
Regionalna i kohezijska politika
komisija je u travnju predstavila drugo strateško izvješće o napretku programa kohezijske politike u državama članicama za razdoblje 2007.–2013. (52). Izvješće o napretku donosi osvrt se na rezultate Europskog fonda za regionalni razvoj, kohezijskog
fonda i Europskoga socijalnog fonda.
U izvješću se u pogledu EFrr-a ističu napredak i poboljšanja za građane u nekoliko
različitih područja. kao rezultat ulaganja koja su učinjena od početka trenutačnoga
programskog razdoblja, dodatnih 1,9 milijuna ljudi sada ima pristup širokopojasnoj
mreži, 2,6 milijuna ljudi više ima priključak na vodu i daljnjih 5,7 milijuna ljudi uključeno je u projekte za gospodarenje vodom i otpadom. Uloženo je u približno 53 240
projekata za istraživanje i tehnički razvoj (rtd) te u 16 000 projekata za poslovna
istraživanja, a potporu je primilo 53 160 novih poduzeća.
Johannes Hahn, povjerenik za
regionalnu politiku, tijekom
posjeta Nizozemskoj.
U prosincu je odobrena velika reforma kohezijske politike za razdoblje financiranja
2014.–2020. (53). kroz kohezijsku politiku uložit će se 325 milijardi EUr (po cijenama
iz 2011.) u države članice EU-a, njihove regije i gradove radi postizanja općih ciljeva
EU-a u području rasta i otvaranja radnih mjesta te rješavanja pitanja klimatskih promjena, energetske ovisnosti i socijalne isključenosti.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
glavni elementi te reforme bili su: usmjerivanje ulaganja EFrr-a na glavne sektore
rasta koji su povezani s ciljevima strategije Europa 2020. (inovacije i istraživanja, digitalna agenda, potpora msP-ovima i niskougljično gospodarstvo); utvrđivanje jasnih,
transparentnih i mjerljivih ciljeva za postizanje odgovornosti i rezultata; uvođenje
uvjeta za dobivanje financiranja; uspostavljanje zajedničkoga strateškog okvira za pet
europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFrr, kohezijski fond, EsF, Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo); smanjivanje birokracije i pojednostavnjenje uporabe ulaganja EU-a; unapređivanje urbane dimenzije politike; osnaživanje prekogranične suradnje; jačanje poveznice između kohezijske politike i gospodarskog upravljanja; podupiranje većeg korištenja financijskih
instrumenata radi osiguravanja veće potpore i lakšeg pristupa kreditima msP-ovima.
PRAVO NA POTPORU IZ STRUKTURNIH FONDOVA (EFRR I ESF)
ZA RAZDOBLJE 2014.–2020.
Slabije razvijene regije
Tranzicijske regije
Canarias (ES)
Razvijenije regije
Guadeloupe
Martinique
(FR)
Suomi
Finland
Sverige
Guyane
(FR)
Mayotte
(FR)
Açores (PT)
Eesti
La Réunion
(FR)
Madeira
(PT)
Latvija
Lietuva
Danmark
Éire
Ireland
United Kingdom
Polska
Nederland
België
Belgique
Deutschland
Česká
republika
Luxembourg
France
Slovensko
Österreich Magyarország
România
Slovenija
Hrvatska
България
Bulgaria
Italia
Portugal
España
Ελλάδα
Elláda
Κύπρος
Kýpros
Malta
REGIOgis
r a d n I h
m J E s t a
69
70
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Instrument za povezivanje Europe
Instrument za povezivanje Europe glavni je instrument za postizanje ciljeva strategije
Europa 2020., donesen u studenome 2013. nakon završnog sporazuma o VFO-u za
razdoblje 2014.–2020. Ukupni proračun tog instrumenta za razdoblje 2014.–2020.
iznosi 33,3 milijarde EUr i služi financiranju transeuropskih prometnih, energetskih
i telekomunikacijskih mreža. Instrumentom bi se trebalo ubrzati dovršavanje transeuropskih mreža i osigurati financiranje iz javnog i privatnog sektora. to bi pomoglo
izgradnji željeznica, unutarnjih vodnih putova, luka, električnih mreža i plinovoda.
Pomoći će i jedinstvenome digitalnom tržištu da olakša mobilnost građana i poduzeća
davanjem neprekinute prekogranične javne usluge, primjerice e-nabava, e-zdravlje ili
otvoreni pristup podacima. Programom će se financirati i ograničen broj projekata za
širokopojasni pristup, i to u suradnji s EIB-om.
Transeuropska prometna mreža
Naftovod Družba („prijateljstvo”) na
češko-slovačkoj granici. Najveća
naftovodna mreža za sirovu naftu na
svijetu, koja će povezivati Rusiju i
Njemačku, jedan je od prioriteta
transeuropske energetske mreže (TEN-E).
Cilj je EU-a diljem 28 država članica uspostaviti snažnu transeuropsku prometnu
mrežu (tEn-t), povezati istok sa zapadom i zamijeniti današnju rascjepkanu prometnu mrežu istinskom europskom prometnom mrežom. Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se 26 milijardi EUr za tu mrežu, trostruko više od dosadašnjega raspoloživog financiranja.
TRANSEUROPSKE MREŽE (TENs)
Turku Naantali Helsinki
Oslo
Örebro
Hamina Kotka
Tallinn
Stockholm
Ventspils
Riga
Göteborg
Glasgow
Edinburgh
Kopenhagen
Belfast
Dublin
Kaunas
Vilnius
Bremen
Szczecin/Świnoujście
Hamburg
Amsterdam
Poznań
Felixstowe
Utrecht Osnabrück MagdeburgBerlin
Rotterdam
London
Varšava
Hanover
Frankfurt na Odri
Zeebrugge Antwerp
Düsseldorf
Dover
Wrocław
Dresden
Southampton Calais Gent
Köln
Prag
Lille Bruxelles
Le Havre
Katowice
Liege Frankfurt Würzburg
Ostrava
Nuremberg
Luxembourg Mannheim
Brno
Žilina
Stuttgart Regensburg
Metz
Passau
Pariz
Beč
Bratislava
Strasbourg
München
Wels/Linz
Dijon
Innsbruck
Budimpešta
Arad
Basel
Klagenfurt Graz
Birmingham
Lyon
Bordeaux
Bilbao
Valladolid
Porto
Aveiro
Torino Milan
Zaragoza
Barcelona
Tarragona
Sevilla
Antequera/Bobadilla
Temišvar
Udine
Verona Trst
Braşov
Sulina
Bukurešt
Ljubljana Zagreb
Venecija Koper Rijeka
Bologna
Genova
La Spezia
Marseille
Livorno
Perpignan
Vitoria
Madrid
Novara
Constanţa
Craiova
Ravenna
Burgas
Sofija
Ancona
Rim
Bari
Solun
Taranto
Napulj
Valencia
Sines
Klaipėda
Gdynia/Gdańsk
Rostock
Manchester
Liverpool
Cork
Lisabon
Malmö
Trelleborg
Igoumenitsa
Gioia Tauro
Palermo
Murcia
Cartagena
Patras
Nikozija
Atena/Pirej
Limassol
Algeciras
Izvor: Službe komisije.
Valletta
BASED ON THE OUTCOME OF THE INFORMAL TRILOGUE OF 27th JUNE 2013
BALTIČKO-JADRANSKA
ISTOČNA/ISTOČNOSREDOZEMNA
ATLANTSKA
SJEVERNOMORSKO-BALTIČKA
SKANDINAVSKO-SREDOZEMNA
SJEVERNOMORSKO-SREDOZEMNA
SREDOZEMNA
RAJNSKO-ALPSKA
RAJNSKO-DUNAVSKA
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
međuinstitucijski sporazum o mreži tEn-t postignut je u svibnju. Uredbom (54) se
2030. određuje kao krajnji rok da se ta središnja mreža u potpunosti poveže i učini
multimodalnom i operativnom. na središnju mrežu nadovezuje se devet glavnih prekograničnih koridora kojima će se poboljšati povezanost među različitim dijelovima
EU-a te olakšati i ubrzati protok robe i ljudi diljem Europe.
komisija je u listopadu objavila nove zemljovide koji prikazuju devet glavnih koridora
koji će uz bolju koordinaciju među državama članicama, regijama, upraviteljima infrastrukturnih objekata i ostalim dionicima te pod vodstvom europskih koordinatora
doprinijeti uspostavi središnje mreže.
Pravosuđe za rast
Analiza stanja u pravosuđu EU-a
kvaliteta, neovisnost i učinkovitost pravosudnih sustava važne su strukturne komponente održivog rasta i stabilnosti društva u svim državama članicama i temeljne su
za učinkovitu provedbu zakonodavstva EU-a. komisija je radi promicanja poboljšanja
kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava 2013. uvela analizu stanja u
pravosuđu EU-a (55), tj. novi alat za usporedbu koji pruža objektivne, pouzdane i usporedive podatke o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama. analiza
stanja u pravosuđu EU-a prioritet je i u europskom semestru, godišnjem ciklusu usklađivanja gospodarskih politika.
Učinkoviti sustavi pravosuđa ključan su čimbenik rasta. nacionalni pravosudni sustavi
imaju presudnu ulogu u poštovanju zakonodavstva EU-a, a učinkovitost nacionalnih
pravosudnih sustava nužna je i za učinkovitu provedbu zakonodavstva EU-a i funkcioniranje jedinstvenog tržišta.
Zajedničko europsko prodajno pravo za poticanje rasta u Europi
komisija je u 2013. nastavila zajednički rad s Parlamentom i Vijećem na donošenju
prijedloga uredbe o zajedničkome europskom prodajnom pravu (56). U vrijeme kada
se Europa oporavlja od duboke gospodarske i financijske krize, EU mora učiniti sve
kako bi proširio mogućnosti poduzeća da izvoze na nova tržišta i povećao povjerenje
potrošača. Zajedničko europsko prodajno pravo pruža dodatni paket ugovornopravnih
propisa koji vrijede diljem EU-a i koji poduzeća mogu primjenjivati bez obzira na to
gdje trguju unutar EU-a, što će im omogućiti smanjenje troškova prekogranične trgovine. Prijedlogom se olakšava trgovina digitalnim sadržajima na internetu, osobito
digitalnim sadržajima koji se mogu preuzimati iz oblaka.
r a d n I h
m J E s t a
71
72
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Ukidanje skupih i birokratskih žigova za javne dokumente
komisija je u travnju 2013. donijela prijedlog uredbe u cilju promicanja slobodnog
kretanja građana i poslovnih subjekata pojednostavnjivanjem administrativnih formalnosti potrebnih za prekogranično prihvaćanje javnih dokumenata među državama
članicama EU-a (57). Pojednostavnjivanje bi se primjenjivalo na javne dokumente koji
se odnose na rođenje, smrt, ime, brak, registrirano partnerstvo, roditeljstvo, posvajanje, boravište, državljanstvo, nacionalnost, nekretnine, pravni status i zastupanje
trgovačkog društva ili drugog poduzeća, pravo intelektualnog vlasništva i potvrde o
nekažnjavanju. na temelju prijedloga javni dokumenti u području njezine primjene bili
bi izuzeti od legalizacije i sličnih formalnosti. države članice stoga bi morale prihvatiti
javne dokumente izdane u drugoj državi članici kao autentične bez žiga za ovjeru
autentičnosti. Prijedlogom se uvode i standardizirani višejezični obrasci koje građani
ili poduzeća mogu zatražiti umjesto odgovarajućeg nacionalnoga javnog dokumenta
koji se odnosi na rođenje, smrt, brak, registrirano partnerstvo te pravni status i zastupanje trgovačkog društva ili drugog poduzeća.
Novi propisi o nesolventnosti
trenutačno su na raspravi prijedlozi komisije o nesolventnosti (58). njima se nastoje
modernizirati trenutačni propisi o prekograničnoj nesolventnosti iz 2000. novim će se
pravilima razviti novi pristup u pomaganju poduzećima da prevladavaju financijske
poteškoće kako bi izbjegli likvidaciju i nastavili poslovati, a istodobno zaštitili pravo
vjerovnika na povratak svojeg novca. Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta
dao je u prosincu glas potpore komisijinu prijedlogu.
Europski nalog za zamrzavanje računa
U prosincu je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove postiglo dogovor o općem pristupu komisijinu prijedlogu za stvaranje europskog naloga za zamrzavanje računa
kako bi se pojednostavnila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim
stvarima (59). Prijedlogom se olakšavaju prekogranični zahtjevi za naplatu duga te
se vjerovnicima osigurava veća sigurnost u tom pogledu, a time i veće povjerenje u
trgovinu na jedinstvenom tržištu EU-a.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Otvoreno i pošteno unutarnje tržište
Akti o jedinstvenom tržištu I. i II. – ostvareni napredak
U svjetlu financijske krize Europa mora brzo djelovati kako bi se ostvarila prosperitet
i stvorila više radnih mjesta. komisija je radi toga donijela akt o jedinstvenom tržištu
(sma), tj. niz mjera za poticanje europskog gospodarstva i otvaranje radnih mjesta.
Od 1992. godine jedinstveno tržište donijelo je znatne koristi i stvorilo nove mogućnosti. međutim, slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi ne teče uvijek glatko. U
nekim područjima ne postoji stvarno integrirano europsko tržište. Zakonodavstvo je
nepotpuno, a administrativne prepreke i nedovoljna provedba ostavljaju puni potencijal jedinstvenog tržišta neiskorištenim.
Potreban je i snažan poticaj povjerenju u jedinstveno tržište kako bi se stimulirao
gospodarski rast. Europa mora djelovati s više snage i uvjerenja kako bi pokazala da
jedinstveno tržište donosi društveni napredak i da potrošači, radnici i mala poduzeća
od njega mogu imati korist.
aktom o jedinstvenom tržištu koji je komisija predstavila u travnju 2011. (60) utvrđeno
je 12 instrumenata za poticanje rasta i jačanja povjerenja. komisija je u listopadu
2012. predložila drugi skup mjera (akt o jedinstvenom tržištu II.) (61) za daljnji razvoj
jedinstvenog tržišta i iskorištavanje neiskorištenog potencijala kao pokretača rasta.
komisija je iznijela prijedloge za svih 12 ključnih mjera u sklopu sma-a I. i 48 od 50
komplementarnih mjera. do danas je formalno doneseno 8 od 12 ključnih mjera: zakonodavstvo o europskom sustavu normizacije; zakonodavstvo o uspostavi jedinstvenog patenta; zakonodavstvo o fondovima poduzetničkoga kapitala; zakonodavstvo o
fondovima za socijalna ulaganja; zakonodavstvo o alternativnom rješavanju sporova;
pojednostavnjenje direktiva o računovodstvu; revizija direktive o stručnim kvalifikacijama; i financiranje infrastrukture (energetika i transport). krajem 2013. godine modernizacija pravila javne nabave bila je u uznapredovaloj fazi.
Michel Barnier, povjerenik za
unutarnje tržište i usluge, na
otvaranju mjeseca jedinstvenog
tržišta u Bruxellesu (Belgija).
73
74
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Pregovori s Parlamentom i Vijećem još su uvijek u tijeku za tri prijedloga: e-identifikacija i e-potpis; provedbena direktiva o upućenim radnicima; i revizija direktive o oporezivanju energije.
U pogledu akta o jedinstvenom tržištu II., komisija je iznijela prijedloge za svih devet
ključnih zakonodavnih mjera koje zahtijevaju odobrenje Parlamenta i Vijeća. donijela
je komunikacije i provedbene mjere za preostale tri ključne mjere koje ne zahtijevaju
djelovanje Parlamenta i Vijeća.
svih devet prijedloga ključnih zakonodavnih mjera trenutačno su predmet pregovora
u Parlamentu i Vijeću. Europsko vijeće suglasno je da tim prijedlozima treba dati
najviši prioritet kako bi se donijeli do kraja mandata trenutačnog saziva Parlamenta.
Stručne kvalifikacije
Budući da se radno sposobna populacija u mnogim državama članicama smanjuje, predviđa se da će se potražnja za visokokvalificiranim osobama od sadašnjeg
trenutka do 2020. povećati za gotovo 16 milijuna radnih mjesta. ako Europa namjerava zadovoljiti tu potražnju, moraju se popuniti praznine zbog nedostatka
radne snage, primjerice mobilnim i visokokvalificiranim stručnjacima iz drugih
država članica EU-a. Oni mogu biti temeljni izvor rasta, ali samo ako na jednostavan način mogu otići ondje gdje su radna mjesta i, ako je potrebno, da se njihove
kvalifikacije u EU-u priznaju brzo, jednostavno i pouzdano. stoga je komisija predstavila prijedlog (62) za moderniziranje direktive o stručnim kvalifikacijama (63).
revizijom koju su donijeli Parlament i Vijeće pojednostavnjuju se pravila za mobilnost stručnjaka unutar EU-a s pomoću europske strukovne iskaznice svim zainteresiranim strukama, kojom se omogućuje jednostavnije i brže priznavanje
stručnih kvalifikacija. Istodobno se direktivom pojačava zaštita građana i pacijenata uvođenjem mehanizama za upozorenje predstavnika zdravstvene struke i
stručnjaka koji rade s djecom. direktiva će stupiti na snagu u siječnju 2014. države članice morat će ju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku 2 godine od
stupanja na snagu, dakle, do početka 2016.
Javna nabava
svake godine javna tijela potroše 18 % BdP-a na robu, uslugu i radove. Uzimajući u obzir proračunska ograničenja i gospodarske poteškoće u većini država članica, politika javne nabave sada mora više nego ikada osigurati optimalno korištenje sredstava kako bi se stimulirao rast i stvorila radna mjesta i time pomoglo
postizanju ciljeva strategije Europa 2020. Prijedlozi komisije za reviziju direktiva
o javnoj nabavi (64) bili su dio cjelokupnog programa za temeljitu modernizaciju
postupaka javne nabave, uključujući koncesije, unutar EU-a. U lipnju 2013. postignut je politički dogovor između Parlamenta i Vijeća o navedenim prijedlozima.
na temelju političkog dogovora osigurana je pravna sukladnost između tekstova
novih direktiva kako bi Parlament na plenarnoj sjednici previđenoj u siječnju 2014.
mogao o tome glasovati.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Jedinstveno tržite prometa
Četvrti željeznički paket
komisija zagovara bolju kvalitetu i veći izbor željezničkih usluga u Europi. dalekosežnim mjerama koje su predložene četvrtim željezničkim paketom (65) u siječnju potiču
se inovacije u željeznicama EU-a zahvaljujući otvaranju tržišta domaćega putničkog
prometa tržišnom natjecanju, kao i tehničke i strukturne reforme. komisija je prilikom
donošenja akta o jedinstvenom tržištu II. u listopadu 2012. četvrti željeznički paket
odredila kao ključnu inicijativu za poticanje rasta u EU-u.
tim bi reformama Europska agencija za željeznice postala jedinstveno mjesto za izdavanje odobrenja za vozila koja vrijede diljem EU-a, što bi omogućilo 20 %-tno
skraćenje vremena potrebnog za dolazak novih željezničkih poduzeća na tržište i
20 %-tno smanjenje troškova i vremena za odobravanje tračničkih vozila. sveukupno,
do 2025. to bi trebalo dovesti do uštede željezničkim poduzećima u visini od 500
milijardi EUr.
radi poticanja inovacija, učinkovitosti i boljeg omjera uloženoga i dobivenoga, komisija predlaže da se do prosinca 2019. tržište usluga domaćega željezničkog putničkog
prijevoza otvori tržišnom natjecanju. kako bi svima osigurali pošten pristup željeznicama, neovisni upravitelji prugama (infrastrukturom) moraju se koordinirati na razini
EU-a i na učinkovit i nediskriminirajući način upravljati mrežama kako bi poduprli razvoj istinske europske mreže.
Vlak spreman za polazak na
kolodvoru u Kölnu (Njemačka).
„Plavi pojas” za jedinstveno tržište pomorskog prometa
komisija je u lipnju donijela planove za pojednostavnjenje carinskih formalnosti za
brodove, smanjivanje birokracije i rješavanje kašnjenja u lukama kako bi sektor učinila
konkurentnijim i smanjila administrativni teret za pomorski promet unutar EU-a na
razine koje su usporedive s drugim oblicima prometa. danas se špediteri i izvoznici
žale da pri slanju robe pomorskim prometom na kraćim relacijama unutar Europe
velika administrativna opterećenja u lukama uzrokuju dodatne troškove i znatna kašnjenja. Brodovi moraju u luci čekati satima na carinjenje, a katkad i danima. Zbog
tih je problema pomorski sektor manje privlačan od drugih oblika prometa, posebice
cestovnoga, što nepotrebno dovodi do većeg broja kamiona na našim ionako zakrčenim cestama.
75
76
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
komunikacijom „Plavi pojas, jedinstveni prometni prostor za brodarski prijevoz” (66)
utvrđuju se dva temeljna prijedloga za pojednostavnjivanje formalnosti za brodarski
prijevoz s pomoću izmjene postojećega carinskog zakonika.
▶ Pojednostavnjenje carinskih formalnosti za brodarska poduzeća unutar EU-a koja
se koriste redovitim linijama unutar EU-a i uglavnom prevoze robu EU-a.
▶ Pojednostavnjenje carinskih formalnosti za brodove koji prevoze europsku i
neeuropsku robu i koji pristaju u lukama trećih država.
Okvir za buduću lučku politiku EU-a
komisija je predstavila prijedloge za povećanje učinkovitosti i ukupne kvalitete lučkih usluga, poboljšanje lučkih djelatnosti i daljnjih prometnih veza u 319 najvažnijih
pomorskih luka duž obala Europe. Prijedlozi su izrađeni kako bi se lučkim operaterima
pomoglo da poboljšaju svoje usluge i kako bi im se dala veća financijska neovisnost.
njihovom bi provedbom europsko gospodarstvo do 2030. moglo uštedjeti do 10 milijardi EUr i doprinijeti razvoju novih pomorskih veza na kratkim relacijama.
Revizija akcijskog programa o prijevozu unutarnjim plovnim putovima
revizijom akcijskog programa potpore prijevozu unutarnjim polovnim putovima
(naiades) komisija se usredotočila na konkretne mjere povećanja doprinosa prijevoza
unutarnjim plovnim putovima održivom i učinkovitom prometu. mjere se odnose na
infrastrukturu, integraciju u multimodalne logističke lance, mjere smanjenja emisija,
povećanje standarda obuke i razmjene informacija. Prijevoz unutarnjim vodnim putovima siguran je način prijevoza uz niske troškove, s mnogo slobodnog kapaciteta, bez
zastoja, uz nisku emisiju buke i potrošnje energije te niski ugljični otisak.
Siim Kallas, potpredsjednik
Europske komisije i povjerenik za
promet, predstavio je u
Strasbourgu (Francuska) nove
inicijative za poboljšanje
korištenja europskim unutarnjim
vodnim putovima.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
E-vozila i pametne mreže: otvorenje prvog centra
za interoperabilnost EU–SAD
Prvi od dvaju istovjetnih centara za promicanje zajedničkih standarda za električnu
mobilnost i pametne mreže na obje strane atlantika otvoren je 2013. blizu Chicaga. Zajednički standardi i interoperabilnost između pametnih mreža i električnih
vozila omogućit će dublje prodiranje obnovljivih energija u sustave električne energije. Pokretanje Centra za interoperabilnost električnih vozila i pametnih mreža
rezultat je osamnaestomjesečnoga predanog rada interne znanstvene službe komisije – Zajedničkoga istraživačkog centra (JrC) i ministarstva za energetiku sjedinjenih američkih država (dOE). drugi centar, koji će se 2014. otvoriti u EU-u,
nalazit će se u prostorijama JrC-a u Pettenu u nizozemskoj i Ispri u Italiji.
Provjera e-vozila. Zajednički
istraživački centar (Joint Research
Centre – JRC) unaprijedio je
kapacitete za proučavanje
statičnih i dinamičnih kretanja
električnih mreža koje uključuju
sve više obnovljivih i
decentraliziranih izvora energije,
električnih vozila i elemenata
za pohranu.
Gradska mobilnost
komisija je u prosincu predstavila paket za konkurentniju i održiviju gradsku mobilnost (67) koji obuhvaća relevantne komisijine inicijative za razdoblje 2014.–2020. U
paketu se također navodi kako će komisija ojačati djelovanje u području održive gradske mobilnosti u područjima u kojima postoji dodana vrijednost EU-a te se države
članice potiču na odlučnije i bolje koordinirano djelovanje. gradska područja imaju
središnju ulogu u rastu i otvaranju radnih mjesta u Europi. Približno 72 % građana
EU-a živi u gradskim područjima, iz kojih potječe 85 % bruto domaćeg proizvoda
(BdP) EU-a. Istodobno su gradska područja izloženija negativnim učincima prometa,
poput prometnih zastoja, loše kvalitete zraka i visokih razina buke.
Zračni promet
U lipnju je komisija predložila ubrzavanje reforme europskog sustava kontrole zračnog prometa radi poboljšanja sigurnosti i nadzora i boljeg upravljanja zračnim prometom. Cilj je takozvanog paketa „Jedinstveno europsko nebo 2 +” (68) sprječavanje
krize u pogledu kapaciteta jer se očekuje da će broj letova tijekom sljedećih 10 do 20
godina porasti za 50 %. trenutačno neučinkovitost u rascjepkanom zračnom prostoru
EU-a zračnim prijevoznicima i potrošačima svake godine uzrokuju dodatne troškove
od gotovo 5 milijardi EUr. Zračni prostor trenutačno je organiziran na temelju nacionalnih granica te stoga često nisu mogući letovi izravnim pravcem. Zrakoplovi u
Europi lete prosječno 42 km dulje nego što je nužno, što uzrokuje dulje trajanje leta,
kašnjenje, dodatnu potrošnju goriva i emisiju CO2. Za usporedbu, sjedinjene države
nadziru jednako velik zračni prostor uz veći promet i skoro upola manje troškove. radi
postizanja poboljšanja u navedenim područjima, prijedlogom se namjeravaju ažurirati
četiri uredbe o osnivanju jedinstvenoga europskog neba (sEs) i izmijeniti pravila o
Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (Easa).
77
78
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Prava putnika
milijuni osoba na godišnjem odmoru koje su putovale u EU-u bili su 2013. prvi put
zaštićeni sveobuhvatnim pravima putnika, bez obzira na to jesu li putovali zrakoplovom, vlakom, brodom, autobusom ili turističkim autobusom.
Od siječnja se prava putnika primjenjuju na putnike brodova, uključujući velike trajekte i brodove za kružna putovanja morem ili rijekama, jezerima ili kanalima. Prava
obuhvaćaju nediskriminaciju na temelju državljanstva u pogledu tarifa i drugih ugovornih uvjeta, nediskriminirajuće postupanje prema osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti te odgovarajuće i dostupne informacije za sve putnike
prije i tijekom putovanja.
U ožujku je postala primjenjiva Uredba o pravima putnika autobusa i turističkih autobusa (69) kojom se putnicima autobusa i turističkih autobusa diljem EU-a omogućuju
vrlo slična nova prava. Uredbom se uvodi i niz obveza autobusnih prijevoznika i
upravitelja autobusnim kolodvorima u pogledu njihovih obveza prema putnicima.
komisija je u ožujku predložila i reviziju (70) zakonodavstva o pravima putnika u zračnom prometu. Cilj je revizije osigurati bolju primjenu prava putnika pojašnjenjem
prava u slučaju uskraćenog ukrcaja, dugog kašnjenja leta ili otkazivanja. komisija je
donijela i komunikaciju (71) o zaštiti putnika u slučaju nesolventnosti zračnog prijevoznika. U njoj se navode mjere koje mogu poduzeti države članice i kojima se može
povećati zaštita putnika ako zračni prijevoznik bankrotira. također se naglašava da
putnici s pojedinačnim zrakoplovnim kartama, iako nisu obuhvaćeni direktivom o paket-aranžmanima, imaju prava u skladu sa zakonodavstvom o putnicima u zračnom
prometu.
Dobra informiranost prije polaska na put
Prema istraživanjima, dvije trećine putnika ne znaju svoja prava. stoga je u lipnju
komisija pokrenula novu kampanju radi informiranja mnogih osoba koje su se
tijekom ljeta pripremale za putovanje o njihovim pravima i načinu njihova ostvarivanja. Osim toga, dostupna je i mobilna aplikacija o svim načinima prijevoza.
aplikacija je dostupna na 22 jezika EU-a. Za svaki mogući problem u aplikaciji se
objašnjavaju prava putnika i daju informacije o tome kome se mogu obratiti s
pritužbom.
Plakat o pravima putnika.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
79
Sigurnost cestovnog prometa
Budući da su provjere vozila iznimno važne za sigurnost cestovnog prometa, komisija
je u srpnju 2012. predložila paket o tehničkoj ispravnosti (72), tj. skup novih pravila za
jačanje režima testiranja, proširenja njegova područja djelovanja i veću učestalost
testiranja. novo zakonodavstvo namijenjeno je poboljšanju kvalitete pregleda vozila,
uključujući skutere i motocikle, utvrđivanjem općih minimalnih standarda za nedostatke, opremu i inspektore te suzbijanjem prijevare u vezi s kilometražom s pomoću
registriranog stanja kilometraže.
U lipnju je komisija donijela dva prijedloga (73) kako bi se do listopada 2015. u novim
automobilima osiguralo automatsko pozivanje hitne službe u slučaju teške nesreće.
sustavom e-poziva u slučaju teške nesreće automatski se poziva broj 112, jedinstveni broj za hitne slučajeve u Europi. sustavom se hitnim službama pruža informacija o
lokaciji vozila čak i ako vozač nije pri svijesti ili ne može telefonirati. Procjenjuje se da
bi se time moglo spasiti do 2 500 života godišnje. Za trošak manji od 100 EUr po
vozilu, sustavom e-poziva vrijeme odgovora na nesreće ubrzalo bi se za 40 % u
gradskim područjima i 50 % u ruralnim područjima.
Kako će funkcionirati novi automatski
sustav.
Od siječnja 2013. sve su nove vozačke dozvole izdane diljem EU-a u obliku plastične
„kreditne kartice” u standardnome europskom obliku i s jačom sigurnosnom zaštitom.
nova europska dozvola postupno će zamijeniti više od 100 različitih tiskanih i plastičnih modela koje trenutačno rabi više od 300 milijuna vozača u EU-u.
Čisti promet
Velik dio današnjeg onečišćenja zraka uzrokovan je benzinskim i dizelskim gorivom
koje se rabi u motornim vozilima. manje onečišćenja, manje oslanjanja na naftu i ispunjivanje ciljeva u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova moguće je postići
samo s pomoću alternativnih goriva. stoga je u siječnju komisija predložila paket za
čistu energiju u prometu (74) kako bi se osigurao razvoj crpki s alternativnim gorivom
diljem Europe. namjera je prijedloga prekinuti začarani krug: stanice za opskrbu ne
grade se jer nema dovoljno vozila; vozila se ne prodaju po konkurentnim cijenama jer
nema dovoljno potražnje. Potrošači ne kupuju vozila jer su skupa i ne postoje stanice
za opskrbu. U komunikaciji se predlažu ciljevi u državama članicama za minimalnu
razinu infrastrukture u području čistih goriva, poput električne energije, vodika i prirodnog plina, kao i zajednički standardi diljem Europe u pogledu opreme potrebne
kako bi se omogućilo putovanje kontinentom „alternativnim” vozilima.
Uzorak nove europske vozačke dozvole.
80
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
U skladu s novim europskim zakonodavstvom (norma Euro VI.) (75), na snazi od početka 2013., smanjit će se emisije dušikovih oksida i prašine iz novih vrsta kamiona i
autobusa. doći će do smanjenja od 80 % u emisijama dušikovih oksida i 66 % u
emisijama čestica. Osim zdravlja i okoliša, novo zakonodavstvo imat će i pozitivan
učinak na industriju: zakonodavstvom se uvode postupci testiranja i standardi usklađeni na svjetskoj razini kojima bi se trebao potaknuti izvoz u europskoj automobilskoj
industriji.
novom direktivom o rekreacijskim plovilima (76), koju je Parlament donio u listopadu
2013., godišnje emisije dušikovih oksida i ugljikovodika iz novih plovila smanjit će se
za 20 %, a emisije čestica za 34 %. to se odnosi na nekoliko milijuna motornih čamaca, jedrilica, osobnih plovila na vodomlazni pogon i drugih rekreacijskih plovila koja
plove europskim obalama, jezerima i rijekama. koncentracije dušikovih oksida iz rekreacijskih plovila ljeti mogu biti znatne u turističkim naseljima uz vodu.
Djelovanje u području klime
Zelena knjiga o okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.
komisija je u ožujku objavila Zelenu knjigu za pokretanje rasprave o klimatskoj i energetskoj politici EU-a do 2030. (77). U Zelenoj knjizi obuhvaćen je niz pitanja za razmatranje te ona služi kao referentni dokument za tromjesečnu javnu raspravu u kojoj je
prikupljeno 560 odgovora dionika, država članica i pojedinaca.
Motorni čamac na rijeci Shannonu u
okrugu Leitrimu (Irska).
na svojem sastanku održanom 22. svibnja Europsko vijeće pozdravilo je Zelenu knjigu
i izjavilo da će se navedenim pitanjem ponovno baviti na svojem sastanku koji će se
održati u proljeće 2014., nakon što komisija iznese konkretnije prijedloge. komisija to
namjerava učiniti u siječnju 2014.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
Ukupni cilj strategije jest učiniti EU otpornijim na neizbježni utjecaj klimatskih promjena s pomoću predviđanja i prilagodbe. Prilagodba klimatskim promjenama treba se
provoditi usporedno sa stalnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova. komisija je u
travnju predstavila svoju strategiju prilagodbe (78), koju je Vijeće pozdravilo u lipnju.
Connie Hedegaard, povjerenica
za klimatsku politiku, tijekom
razgovora na Twitteru s
internetskim korisnicima
u Bruxellesu (Belgija).
tri su glavna cilja navedene strategije:
▶ promicanje djelovanja država članica;
▶ uvođenje otpornosti politika širom EU-a na klimatske promjene i potrošnja pri kojoj
se uzimaju u obzir potrebe prilagodbe;
▶ poboljšano odlučivanje o prilagodbi.
Napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova
Izvješća koja su u listopadu objavile komisija (79) i Europska agencija za okoliš (80)
pokazuju da je EU od 1990. do 2011. uspio smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova
za 17 % iako je gospodarstvo tijekom tog razdoblja poraslo za 45 %. Procjene za
2012. pokazuju da se smanjenje od 1990. povećalo na 18 %.
s pomoću zakonodavnog paketa za pitanja klime i energetike iz 2009. (81) Unija je na
dobrom putu za postizanje glavnog cilja strategije Europa 2020. za smanjenje emisija od 20 %. najnovije prognoze država članica pokazuju da će ukupne emisije 2020.
zapravo biti 21 % ispod razine u 1990.
81
82
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Emisije stakleničkih plinova iz zračnog prometa
EU-ov pritisak tijekom godina urodio je plodom u listopadu 2013. kada je skupština
međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICaO) pristala donijeti globalni
tržišni mehanizam za rješavanje pitanja emisija iz međunarodnog zračnog prometa.
navedena mjera donijet će se do 2016. i primijeniti do 2020.
kao odgovor na taj pozitivni rezultat te kako bi se globalnim raspravama omogućio
dodatni zamah, komisija je ubrzo donijela prijedlog (82) za izmjenu područja primjene
sustava EU-a za trgovanje emisijama na emisije iz zračnog prometa. komisija predlaže
da sustavom bude obuhvaćen samo dio leta koji se odvija u regionalnom zračnom
prostoru 31 države članice Europskoga gospodarskog prostora (EgP). Promjena bi se
primjenjivala od početka 2014. do stupanja na snagu globalnoga tržišnog mehanizma.
Emisije CO2 iz cestovnih vozila
nakon sporazuma na temelju trijaloga s Parlamentom, Vijeće je odobrilo zakonodavstvo kojim se uvode modaliteti za postizanje ograničenja emisija ugljikova dioksida (CO2) iz novih automobila i vozila dostave do 2020. te potvrđuje ograničenje iz
2020. za vozila dostave. Za nove se automobile granica CO2-a u 2015. smanjuje
s 130 g/km na 95 g/km. Ograničenja će se 2020. trebati držati 95 % novih automobila, a od 2021. svi novi automobili. Za vozila dostave ograničenje će se smanjiti s
175 g/km u 2017. na 147 g/km u 2020. I za automobile i za vozila dostave navodi se
prosječan iznos ograničenja za cijeli novi vozni park.
sporazumi na temelju trijaloga još se moraju potvrditi na plenarnoj sjednici Parlamenta početkom 2014.
Emisije iz pomorskog prometa
komisija je u lipnju predložila zakonodavstvo za uspostavu sustava praćenja i izvješćivanja o emisijama ugljikova dioksida iz pomorske industrije (83). Prijedlog je usmjeren na velike brodove koji se koriste lukama EU-a. to je prvi od triju koraka strategije
za smanjenje emisija iz navedenog sektora koje je komisija izložila u komunikaciji (84)
donesenoj također u lipnju. sustav EU-a za praćenje i izvješćivanje, koji bi započeo
2018., zamišljen je kao sastavni element globalnog sustava za rješavanje pitanja
emisija iz pomorske industrije preko međunarodne pomorske organizacije.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama
U prosincu su Parlament i Vijeće odobrili izmjenu direktive EU-a o trgovanju emisijama (85), uz objašnjenje da bi se vremenski okvir dražbi emisijskih jedinica mogao
promijeniti kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje tržišta ugljika. Izmjenom se
komisiji omogućuje odgoda dražbi za 900 milijuna jedinica do kraja ovog desetljeća.
Cilj je navedene inicijative za „preraspodjelu” pridonijeti smanjenju utjecaja koji bi
višak jedinica imao u sustavu EU-a za trgovanje emisijama.
Potpora kohezijske politike EU-a gospodarstvu s niskim razinama ugljika
na temelju reforme kohezijske politike dogovorene u prosincu prvi će put biti potrebno
da sve regije EU-a odrede minimalni postotak sredstava dostupnih tijekom razdoblja
2014.–2020. namijenjen gospodarstvu s niskim razinama ugljika (20 % dostupnih
sredstava u razvijenijim regijama, 15 % u tranzicijskim regijama, a 12 % u manje
razvijenim regijama). time će se u razdoblju 2014.–2020. osigurati minimalno ulaganje od najmanje 23 milijarde EUr iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će se
dodatnim ulaganjima iz kohezijskog fonda pružiti daljnja potpora prelasku na gospodarstvo s niskim razinama ugljika.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
83
Energetika
Potrošačka prava
Porast cijena plina i električne energije uzrokuje zabrinutost i potrebu za podrobnom
analizom. komisija je pokrenula studiju o cijenama i trošku energije. U njoj će se analizirati elementi cijena energije za potrošače u kućanstvima i industriji u EU-u, troškovi
energije u industriji i kućanstvima te razvoj cijena u EU-u u odnosu na razvoj cijena u
drugim velikim gospodarstvima.
radi podizanja svijesti potrošača o njihovim pravima te time i njihove aktivne uloge
na tržištu energije, službe komisije pripremile su popis prava europskih potrošača
energije namijenjen jednostavnom čitanju. Popis obuhvaća odredbe za zaštitu potrošača kako je navedeno u direktivama o električnoj energiji (86) i plinu (87), direktivi o
energetskoj učinkovitosti (88) i direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada (89).
radna skupina za ugrožene potrošače, organizirana pod pokroviteljstvom građanskog
foruma za energiju (90), završila je izvješće o smjernicama koje se odnosi na zakonske
uvjete direktiva o električnoj energiji i plinu radi utvrđivanja koncepta ugroženih potrošača i rješavanja energetskog siromaštva gdje postoji. navode se glavni elementi
ugroženosti i primjeri instrumenata i prakse država članica radi razmjene informacija
i prakse među državama članicama kako bi se umanjio rizik energetskog siromaštva
i ugroženosti u sektoru energije.
Ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti
glavni prioritet plana rada za razdoblje 2012.–2014. u sklopu direktive o ekološkom
dizajnu (91) bio je rješavanje 29 neriješenih mjera iz prijašnjih programa rada u sklopu
prošle direktive (92). tijekom 2012. i 2013. završene su 24 mjere za ekološki dizajn i
označivanje energetske učinkovitosti i dokument sa smjernicama u pogledu ekološkog
dizajna. Ukupna ušteda na temelju već donesenih uredbi procjenjuje se na 760,5 tWh
godišnje do 2020. ako se u obzir uzmu povratni učinci i preklapanje s drugim propisima, te su mjere pridonijele otprilike trećini ciljeva strategije Europa 2020.
Na oznaci kotlovskih grijača navedeno
je: (I) naziv ili zaštitni znak dobavljača;
(II) dobavljačeva identifikacijska oznaka
modela; (III) funkcija zagrijavanja
prostora; (IV) razred sezonske
energetske učinkovitosti pri zagrijavanju
prostora; (V) nazivna toplinska snaga
izražena u kilovatima; (VI) razina zvučne
snage (LwA) u unutrašnjem prostoru,
izražena u decibelima (dB).
84
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Europsko vijeće – svibanj 2013.
U strateškoj raspravi o energiji održanoj tijekom navedenog zasjedanja Europskog
vijeća u svibnju naglašeno je pet prioriteta država članica i komisije u području energetske politike: jedinstveno tržište energije, ulaganja, diversifikacija izvora energije,
energetska učinkovitost i konkurentnost.
Šefovi država ili vlada ponovno su naglasili odlučnost za postizanje istinskoga jedinstvenog europskog tržišta energije do 2014. i naglasili da se do 2015. sve zemlje
moraju povezati sa zajedničkom mrežom. Čelnici su posebno naglasili da su potrebna
znatna ulaganja u novu i pametnu energetsku infrastrukturu kako bi se osigurala
neprekidna opskrba energijom po pristupačnim cijenama. to je iznimno važno i za
radna mjesta i održiv rast te će pridonijeti poboljšanju konkurentnosti.
U zaključcima sastanka na vrhu čelnici naglašavaju da je i dalje iznimno važno nastaviti pojačavati diversifikaciju opskrbe Europe energijom i razviti autohtone izvore kako
bi se omogućila sigurnost opskrbe, smanjila ovisnost Europe o vanjskim izvorima
energije i potaknuo gospodarski rast.
Günther Oettinger, povjerenik za
energiju na tiskovnoj konferenciji
u Bruxellesu (Belgija), posvećenoj
najavi konačnog popisa
prioritetnih projekata u području
energetske infrastrukture diljem
Europe do 2020.
Nuklearna sigurnost
„Cjelovite i transparentne procjene rizika i sigurnosti” (stres-testovi) nuklearnih elektrana u EU-u, koje su pokrenule komisija i Europska regulatorna skupina za nuklearnu
sigurnost (Ensreg) odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima u ožujku
2011., potvrdile su da su norme sigurnosti nuklearnih elektrana u Europi općenito
visoke. Ipak, stres-testovi su pokazali da su potrebna daljnja poboljšanja nuklearne
sigurnosti u EU-u. nacionalni regulatori nuklearne sigurnosti donijeli su nacionalne
programe djelovanja za provedbu potrebnih mjera, a komisija pomno prati postignut
napredak.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu Europsko vijeće ovlastilo je
komisiju da preispita postojeći pravni i regulatorni okvir za sigurnost nuklearnih instalacija. U listopadu 2013. (93) komisija je donijela prijedlog revidirane direktive o nuklearnoj sigurnosti čiji je ukupni zakonski cilj zadržati i promicati stalno poboljšavanje
nuklearne sigurnosti i njezine regulacije na razini EU-a. Od donošenja prve direktive o
osnovnim sigurnosnim standardima prije više od 50 godina izgrađeno je znatno zakonodavstvo EU-a o zaštiti od zračenja, koje se redovito ažurira. nakon prijedloga komisije 2012. (94), Vijeće će uskoro usvojiti novu direktivu o osnovnim sigurnosnim standardima. direktivom se omogućuju bolja zaštita zaposlenika i javnosti, kao i
pacijenata, te pojačani zahtjevi u pogledu pripravnosti i odgovora u hitnim slučajevima.
Cilj je komisije dodatno poboljšati suradnju s međunarodnom agencijom za atomsku
energiju (IaEa). U tom je smislu komisija u rujnu 2013. s IaEa-om potpisala memorandum o razumijevanju o nuklearnoj sigurnosti, čime se stvara poboljšani okvir za
opsežnu suradnju i daljnje sinergije te izbjegava udvostručavanje napora. U memorandumu o razumijevanju naglašava se i potreba za poboljšanjem vidljivosti djelovanja koja financira EU ili se provode uz znatnu tehničku pomoć.
Sigurnost na moru
direktivom o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (95) uspostavljaju se
minimalni uvjeti za sprječavanje velikih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica.
novim pravilima osigurat će se da se na svakoj naftnoj i plinskoj platformi na moru
koja djeluje u skladu s dozvolom koju je izdala država članica primjenjuju najviši
sigurnosni standardi. također će se omogućiti djelotvorna i brza reakcija u slučaju
nesreće. time bi se na najmanju moguću mjeru smanjili mogući štetni učinci za okoliš
i život obalnih zajednica. države članice moraju direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do srpnja 2015.
Okoliš
sedmi akcijski program za okoliš „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” usmjerivat će politiku zaštite okoliša do 2020. Cilj je prijedloga (96), koji su Parlament i Vijeće donijeli u studenome, povećati ekološku otpornost Europe i pretvoriti EU u uključivo
i održivo zeleno gospodarstvo. Zaštita i jačanje prirodnog kapitala, poticanje veće
učinkovitosti resursa i ubrzavanje prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama
ugljika glavne su sastavnice programa čija je namjena i rješavanje pitanja okolišnih
uzročnika bolesti. rezultati bi trebali pomoći pri poticanju održivog rasta i otvaranju
novih radnih mjesta kako bi Unija postala bolje i zdravije mjesto za život.
r a d n I h
m J E s t a
85
86
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Izvješće o vodi za kupanje
Voda za kupanje u Europi nastavlja se poboljšavati. Prema godišnjem izvješću o kvaliteti vode za kupanje u Europi (97) Europske agencija za okoliš za 2013., približno 94 %
kupališta u Europskoj uniji ispunjuje minimalne standarde kvalitete vode. kvaliteta
vode izvrsna je na 78 % mjesta, a broj mjesta koja ispunjuju minimalne zahtjeve
porastao je za 2 % u usporedbi s izvješćem iz 2012. Ističu se Cipar i luksemburg, gdje
sva navedena kupališta imaju izvrsnu kvalitetu vode. Još osam zemalja ima vrijednosti izvrsne kvalitete iznad prosjeka EU-a: malta (97 %), hrvatska (95 %), grčka (93 %),
njemačka (88 %), Portugal (87 %), Italija (85 %), Finska (83 %) i Španjolska (83 %).
to je poboljšanje u odnosu prema rezultatima iz 2012. koje slijedi pozitivan trend od
početka praćenja 1990. kvaliteta se sada prati u skladu s ažuriranom direktivom o
vodi za kupanje (98).
Plastične vrećice
U nekim državama članicama građani svake godine uporabe 500 plastičnih vrećica za
jednokratnu uporabu, dok u nekima uporabe četiri. U studenome je komisija predložila
uvođenje obveze za sve države članice da smanje potrošnju laganih plastičnih vrećica (99), uz slobodni izbor mjera koje će primijeniti.
Janez Potočnik, povjerenik za
okoliš, i engleski glumac Jeremy
Irons (lijevo) na zajedničkoj
tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu
(Belgija) u povodu izdavanja
Komisijine Zelene knjige o
plastičnom otpadu.
Održiva sječa stabala
Uredba o drvnoj građi (100) postala je primjenjiva u ožujku 2013., što znači da se sva
drvna građa na tržištu EU-a mora nabavljati u skladu sa zakonom. novi propis odnosi
se i na uvezenu drvnu građu i na proizvode od drva, kao i na drvnu građu i proizvode
od drva proizvedene u zemlji te obuhvaća niz proizvoda, od papira i pulpe do punog
drva i podova. Cilj je uvesti postupke kojima se rizik ilegalne trgovine drvom svodi na
najmanju moguću mjeru.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Invazivne strane vrste
U rujnu 2013. komisija je predložila zakonodavstvo za rješavanje pitanja invazivnih
stranih vrsta (Ias) u EU-u (101). Ias su vrste koje su izašle iz svojega prirodnog okoliša
zbog ljudskog djelovanja, a koje se razmnožavaju i šire uz negativne posljedice za
okoliš, gospodarstvo i društvo. One su sada, nakon gubitka staništa, drugi po važnosti
uzrok gubitka bioraznolikosti u Europi. trošak upravljanja tim problemom u EU-u trenutačno iznosi najmanje 12 milijardi EUr godišnje.
Znak za okoliš
Područje primjene znaka za okoliš EU-a, dobrovoljnog sustava s prepoznatljivom
oznakom u obliku cvijeta kojim se promiču proizvodi i usluge manje štetni za okoliš,
prošireno je na kupaonske slavine i glave na ručkama za tuširanje (102), zahode i pisoare (103) te opremu za snimanje, poput fotokopirnog uređaja (104).
Kvaliteta zraka
Europske politike posljednjih su desetljeća donijele znatna poboljšanja kvalitete zraka.
Unatoč tom napretku, onečišćenje zraka i dalje je glavni okolišni uzročnik lošeg zdravlja u EU-u, a loša kvaliteta zraka i dalje negativno utječe na mnoga prirodna područja.
komisija je u prosincu predložila novu strategiju u području kvalitete zraka (105), s
programom za daljnje djelovanje EU-a. strategija je popraćena zakonodavnim prijedlogom za reviziju direktive o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima (106) i prijedlogom direktive (107) na temelju koje će se prvi put nadzirati emisije postrojenja za
spaljivanje srednje veličine i pomoći u postizanju potrebnog smanjenja emisija. tom
su strategijom obuhvaćene i neregulatorne mjere potpore za jačanje kapaciteta i
suradnje na svim političkim razinama, a prioritetna područja su onečišćenje zraka u
gradovima, istraživanje i inovacije i međunarodna dimenzija politike u području kvalitete zraka.
Zelena prijestolnica Europe 2013.
bio je francuski grad Nantes.
Skulptura Aéroflorale II – staklenik
težak 8 tona i visok 16 metara –
putovala je Europom šireći
ekološke ideje grada.
87
88
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Prava intelektualnog i industrijskog vlasništva
Žigovi
komisija je u ožujku predstavila paket inicijativa (108) kojima će se sustavi za registraciju žigova diljem EU-a učiniti jeftinijima, bržima, pouzdanijima i predvidljivijima.
Predloženom reformom poboljšali bi se uvjeti za poduzeća kako bi stvarala inovacije
i ostvarivala korist od učinkovitije zaštite žigova od krivotvorenja, uključujući lažnu
robu koja je u tranzitu kroz područje EU-a.
Patenti
U prosincu 2012. donesene su uredbe kojima se osigurava jedinstvena zaštita patenata u EU-u kroz jaču suradnju među 25 država članica (sve države članice osim Italije i Španjolske) (109). U veljači 2013. države članice potpisale su međunarodni sporazum kojim se osniva Jedinstveni sud za patente (sporazum o UPC-u). da bi sporazum
o UPC-u stupio na snagu, a uredbe bile važeće, potrebna je ratifikacija sporazuma u
najmanje 13 država članica, uključujući tri države članice s najvećim brojem europskih patenata. Potrebna je i izmjena Uredbe (EU) br. 1215/2012 (110) o nadležnosti,
priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima kako bi se
omogućilo da sporazum o UPC-u stupi na snagu i osigurala dosljednost između ta dva
instrumenta. komisija je u srpnju 2013. predložila potrebne izmjene (111). Vijeće je o
njima postignulo dogovor u prosincu, a dogovor u Europskom parlamentu očekuje se
u ožujku 2014. kada se sustav počne primjenjivati, bit će moguće na jednome mjestu
steći europski patent jedinstvenog učinka – zakonsko pravo kojim se osigurava ujednačena zaštita izuma u 25 država članica – čime će se osigurati troškovne prednosti
i smanjiti administrativni teret.
Poslovne tajne
Vrijedeći zakoni o zaštiti od zloporabe neobjavljenih stručnih i poslovnih podataka
(poslovne tajne) znatno se razlikuju u državama EU-a. neke države nemaju posebne
zakone koji pokrivaju to pitanje. Poduzećima je vrlo teško razumjeti i pristupiti sustavima drugih država članica te, ako dođe do zloporabe povjerljivih podataka, slučaj
nerado daju na sud jer nisu sigurna da će povjerljivost njihovih poslovnih tajni biti
očuvana tijekom sudskog postupka. trenutačno rascjepkani sustav negativno se odražava na prekograničnu suradnju partnera u području poslovanja i istraživanja te je
velika prepreka iskorištavanju jedinstvenog tržišta kao pokretača inovacija i gospodarskog rasta.
stoga je Europska komisija u prosincu 2013. predložila nova pravila o zaštiti poslovnih
tajni od nezakonitog prikupljanja, uporabe i odavanja (112). nacrtom direktive uvodi se
zajednička definicija poslovnih tajni te načini na koje žrtve zloporabe poslovnih tajni
mogu ostvariti pravnu zaštitu. direktivom će se nacionalnim sudovima omogućiti
lakše rješavanje slučajeva zloporabe povjerljivih poslovnih podataka te uklanjanje
proizvoda s tržišta koji krše poslovne tajne, a žrtve će na jednostavniji način moći
dobiti odštetu zbog nezakonitih radnji.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Pošteno natjecanje na jedinstvenom tržištu
Politika tržišnog natjecanja može pomoći EU-u da prevlada spori gospodarski uspjeh
i potakne održivi rast. njome se promiču inovacije, osigurava da svi gospodarski subjekti djeluju po istim pravilima, a tržite održava otvorenim i natjecateljskim. Od nje
korist nemaju samo potrošači već se njome osiguravaju jednaki preduvjeti za sva
poduzeća koja posluju u EU-u. komisija posebice suzbija protutržišno ponašanje, kao
što su karteli i zloporabe vladajućeg položaja, preispituje spajanja i državne potpore i
potiče liberalizaciju.
Poduzeća u kartelima koja nadziru cijene ili među sobom dijele tržište zaštićena su od
pritiska konkurencije da lansiraju nove proizvode, poboljšaju kvalitetu i održavaju niske cijene. Posljedica toga je da potrošači plaćaju više za lošiju kvalitetu. ako ključni
subjekt na tržištu zloporabi vladajući položaj kako bi istisnuo konkurenciju s tržišta,
ona zbog toga može nestati, što uzrokuje povećanje cijena i smanjenje izbora za potrošače.
dužnost je komisije i nadgledanje državnih potpora kako bi se vlade spriječile da
troše javni novac za podupiranje lokalnih industrija ili pojedinih poduzeća, čime bi se
ostvarila nepoštena prednost, naštetilo konkurenciji i narušila trgovina.
spajanja mogu poduzećima omogućiti učinkovitije razvijanje novih proizvoda ili smanjenje troškova proizvodnje i distribucije. Povećanom učinkovitošću povećava se konkurencija na tržištu, a potrošači ostvaruju korist od bolje robe po poštenijim cijenama.
međutim, određena spajanja mogu oslabiti tržišno natjecanje, primjerice stvaranjem
ili jačanjem subjekata s vodećim položajem. to će vjerojatno naštetiti potrošačima
zbog viših cijena, smanjenog izbora ili manje inovacija.
Protumonopolna politika
komisija je predložila direktivu o pravilima na temelju kojih građani i poduzeća mogu
zatražiti odštetu zbog povrede zakonskih odredaba EU-a o zabrani monopolnog položaja (113). Prijedlogom se predviđa uklanjanje postupovnih prepreka koje sprečavaju
sve oštećene u Europi u ostvarivanju odštete za gubitke prouzročene protutržišnim
ponašanjem. Predlaže se jasno određivanje vrste odšteta koje se mogu zatražiti i tko
ima pravo na odštetu, onemogućivanje prekršiteljima uskraćivanje ključnih dokaza
sudu, utvrđivanje jasnih rokova za podnošenje zahtjeva za odštetu i pojednostavnjivanje načina izračuna iznosa odštete.
r a d n I h
m J E s t a
89
90
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
komisija je 2013. donijela osam protumonopolnih odluka.
▶ Europska komisija izrekla je kazne društvima telefónica i Portugal telecom u visini
od ukupno 79 milijuna EUr zbog dogovora da se u vremenskom razdoblju od rujna
2010. do veljače 2011. ne natječu na španjolskom telekomunikacijskom tržištu (114).
▶ Europska komisija odredila je novčanu kaznu microsoftu u iznosu od 561 milijun
EUr zbog neispunjenja obveze da od svibnja 2011. do srpnja 2012. korisnicima
ponudi izbor mrežnih preglednika u svojemu prvom servisnom paketu za Windows
7 (115).
▶ Pravno obvezujuće obveze CEZ-u, češkom proizvođaču i distributeru električne
energije, radi otklanjanja sumnje u zloporabu prevladavajućeg položaja
rezervacijom kapaciteta na distribucijskoj mreži kako bi spriječio ulazak konkurencije
na tržište (116). U odgovoru na to CEZ je ponudio da se odrekne znatnog kapaciteta
proizvodnje električne energije, što je komisija prihvatila.
▶ Preuzimanje pravno obvezujućih obveza članica star alliancea – air Canada, United
airlines i lufthansa – radi otklanjanja sumnje da je suradnja stranaka u okviru
zajedničkog pothvata s podjelom prihoda suprotna pravilima EU-a o monopolističkom
položaju i štetna za premium putnike na liniji Frankfurt–new York (117). stranke su
ponudile na raspolaganje određene vremenske blokove u zračnim lukama Frankfurt
i new York i sklapanje sporazuma s natjecateljima na tržištu, čime im se omogućuje
da ponude atraktivnije usluge.
▶ komisija je prihvatila obveze koje je preuzelo poduzeće Penguin kako bi otklonilo
sumnju da je obavljalo protunatjecateljske aktivnosti radi ograničavanja tržišnog
natjecanja u području maloprodajnih cijena e-knjiga u Europskome gospodarskom
prostoru (EgP), ispunjujući tako obveze koje su ponudila već četiri druga izdavača i
apple u 2012. (118).
▶ Europska komisija kaznila je dansko farmaceutsko poduzeće lundbeck i nekoliko
proizvođača generičkih lijekova ukupnom kaznom u visini od 146 005 000 EUr
zbog dogovora o odgodi stavljanja na tržište jeftinijega generičkog oblika
uspješnoga antidepresiva Citalopram poduzeća lundbeck (119).
▶ Isto tako, komisija je u prosincu izrekla kazne u visini od 10 798 000 EUr američkoj
farmaceutskoj kompaniji Johnson&Johnson te 5 493 000 EUr švicarskom
poduzeću novartis zbog odgode stavljanja na tržište generičkog oblika snažnog
lijeka protiv bolova Fentanyl (120).
▶ komisija je prihvatila ponuđene obveze operatera njemačkih željeznica deutsche
Bahn u vezi sa sustavom određivanja cijena vučne struje u njemačkoj i učinila ih
pravno obvezujućim (121). Vučna struja jest električna energija koja služi za pogon
lokomotiva.
Joaquín Almunia, potpredsjednik
Europske komisije i povjerenik
za tržišno natjecanje,
na tiskovnoj konferenciji u
Bruxellesu (Belgija).
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
komisija je izdala obavijest o utvrđenim činjenicama i poduzeću motorola mobility u
slučajevima zloporabe monopolskog položaja iz 2013. u vezi s mogućom zloporabom
osnovnih standardnih patenata za mobilne telefone (122); kao i rumunjskoj burzi za
električnu energiju OPCOm, koja je zahtijevala da sudionici na tržištu električne energije budu obveznici PdV-a u rumunjskoj (123). komisija je obavijesti o utvrđenim činjenicama dostavila na adresu 13 investicijskih banaka, udruženju International swaps
and derivatives association (Isda) i poduzeću markit u sklopu istrage o kreditnim
izvedenicama na temelju nastanka statusa neispunjivanja obveza, u vezi s mogućim
tajnim dogovorima da se burzama onemogući ulazak u posao s kreditnim izvedenicama (124). Obavijest o utvrđenim činjenicama dostavljena je i dioničkom društvu altstoff
recycling austria ag u vezi s mogućom zloporabom prevladavajućeg položaja na tržištima gospodarenja otpadom i njegovim pakiranjem u austriji (125).
komisija je obveze poduzeća Visa Europe u vezi s višestranim međubankovnim naknadama (mIF) za transakcije s potrošačkim kreditnim karticama u EgP-u (126) ispitala
na tržištu. Ostala ispitivanja na tržištu za preuzete obveze obavljena su u slučajevima
deutsche Bahn (127), google (128) i samsung (129).
komisija je 2013. otvorila tri formalna postupka zbog zloporabe monopolnog položaja: aB lietuvos geležinkeliai (litavski željeznički operater) (130), masterCard (131) i Bugarski energetski holding (132). Otvorena je i istraga kartela kako bi se utvrdilo je li
nekoliko brodarskih poduzeća za kontejnerski prijevoz djelovalo usklađeno (133).
Karteli
Europska komisija izdala je tri odluke o kartelima.
▶ komisija je u lipnju kaznila nekoliko dobavljača automobilske industrije ukupnom
kaznom od 141 791 000 EUr zbog vođenja pet kartela za dobavljanje kabelskih
snopova za toyotu, hondu, nissan i renault (134). kabelski snopovi provode električnu
energiju u automobilima, primjerice za pokretanje motora, otvaranje prozora ili
uključivanje klimatizacijskog uređaja.
▶ Europska komisija kaznila je u prosincu osam međunarodnih financijskih institucija
u sklopu slučaja lIBOr-a/Euribora ukupnom kaznom od 1 712 468 000 EUr zbog
sudjelovanja u nezakonitim kartelima na tržištu financijskih izvedenica. Četiri
institucije sudjelovale su u kartelu u vezi s izvedenicama kamatnih stopa izraženima
u eurima. Šest ih je sudjelovalo u jednom ili više bilateralnih kartela u vezi s
izvedenicama kamatnih stopa izraženima u japanskim jenima. Obje odluke
donesene su na temelju komisijina postupka za rješavanje spora; kazne koje su
poduzećima izrečene smanjene su za 10 % zbog pristanka na rješavanje spora.
▶ U prosincu je kažnjeno četvero trgovaca škampima iz sjevernog mora ukupnom
kaznom od 28 716 000 EUr zbog vođenja kartela (135).
komisija je dostavila dvije obavijesti o utvrđenim činjenicama poduzećima za koja
postoji sumnja da su uključena u kartele u sektorima industrije sintetičke gume (136) i
čipova za pametne kartice (137), a 2013. provela je i nenajavljene inspekcije u sektorima industrije biogoriva (138) i šećera (139) te internetske distribucije potrošačkih elektroničkih proizvoda i malih kućanskih aparata.
r a d n I h
m J E s t a
91
92
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Spajanja
Početkom prosinca komisija je donijela paket (140) kako bi pojednostavnila postupke
preispitivanja spajanja u skladu s Uredbom EU-a o koncentracijama (141). Paketom se
proširuje područje primjene njezina pojednostavnjenog postupka revizije neproblematičnih spajanja, što rezultira ukupnim udjelom slučajeva koji se rješavaju tim postupkom od 60 do 70 %. smanjena je i količina informacija potrebnih za prijavljivanje
transakcija u svim slučajevima, što donosi znatne koristi poduzećima i savjetnicima
u smislu pripremnog rada i povezanih troškova. Inicijativa je konkretni korak prema
ciljevima komisijina programa rEFIt kako bi se poduzećima olakšala primjena pravila
i postupaka.
tijekom 2013. komisiji je prijavljeno 257 spajanja, od kojih je 217 bezuvjetno odobreno (142). deset spajanja odobreno je uz obveze u fazi I. te dva daljnja spajanja uz obveze u fazi II. komisija je zabranila dva spajanja: UPs/tnt (143) i ryanair/aer lingus (144).
spajanja koja su bezuvjetno odobrena u prvoj fazi istrage obuhvaćala su, među
ostalim, simensovo preuzimanje jedinice željezničke signalizacije poduzeća Invensys;
stvaranje poduzeća Penguin random house, spajanjem dijelova izdavačkih poduzeća
Bertelsmann i Pearson; preuzimanje burze nYsE Euronext od Intercontinental Exchange; i Vodafonovo preuzimanje najveće njemačke kabelske mreže kabel deutschland.
dva su slučaja odobrena bezuvjetno nakon druge faze istrage: Olympic/aegean i rafinerije nynas/shell/harburg, u oba slučaja na temelju analize subjekata u teškoćama.
Primjeri spajanja koja su uvjetno odobrena jesu: mcCainovo stjecanje belgijskog poduzeća za preradu krumpira lutosa, uz uvjet prodaje maloprodajnog lanca lutosa u
EgP-u (čime bi se smanjilo tržišno natjecanje na belgijskome maloprodajnom tržištu
pomfrita); spajanje subjekata munksjö i poslovne jedinice ahlstroma za naljepnice i
obradu papira, uz uvjet preuzimanja određenih uvjeta stranaka; preuzimanje talijanskog poduzeća za zrakoplovnu opremu avio od poduzeća general Electric, što je
uzrokovalo zabrinutost da bi general Electric mogao blokirati izvoznu prodaju Eurofightera, odobreno je uz preuzimanje obveza kojima se osigurava da general Electric
neće imati pristup strateškim podacima konzorcija Eurojet kako bi Eurofighter i dalje
mogao sudjelovati u budućim kampanjama izvozne prodaje.
dvije zabrane u 2013. odnosile su se na predloženo preuzimanje tnt Expressa od
UPs-a u obrazloženje da bi preuzimanje ograničilo tržišno natjecanje u 15 država
članica smanjenjem broja ključnih subjekata za žurnu dostavu paketa na tržištu na
samo dva ili tri, i predloženo preuzimanje poduzeća aer lingus od ryanaira, čime bi
se spojila dva vodeća zrakoplovna poduzeća koja djeluju iz Irske s preklapanjima na
više od 40 linija.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Državne potpore
komisija je u 2013. ostvarila napredak u pogledu inicijative o modernizaciji državnih
potpora (145), koja je najavljena 2012., kako bi se revidirala i konsolidirala trenutačna
pravila o državnim potporama. Pravila o državnim potporama bit će jednostavnija i
ostavit će veći prostor mjerama potpore bez prethodnog prijavljivanja komisiji. Cilj
je postignuti veću usredotočenost na slučajeve s najvećim učinkom. to će uključivati
poboljšanu evaluaciju i nadzor poštovanja pravila. komisija je kao dio inicijative u prosincu donijela revidiranu uredbu o iznosima za male potpore koje su izvan područja
primjene kontrole državnih potpora EU-a jer se smatra da nemaju učinka na tržišno
natjecanje i trgovinu na unutarnjem tržištu (de minimis) (146). njome će se u znatnoj
mjeri smanjiti administrativni teret poduzećima u državama članicama.
Osim zakonodavnih promjena koje će dovesti do bankarske unije, komisija je reformirala posebna pravila za državne potpore za banke u poteškoćama koje su bile u
uporabi posljednjih pet godina.
Pravila sadržavaju tri glavne promjene: obvezu podjele opterećenja prema kojoj banke
moraju snositi veći dio tereta; državne potpore u obliku rekapitalizacije ili financijske
pomoći za imovinu umanjene vrijednosti neće biti dopuštene bez prethodne podjele
opterećenja i komisijina odobrenja plana restrukturiranja i gornje granice za plaću
izvršnih čelnika banaka koje primaju potpore (za više informacija o zakonodavstvu
koje se odnosi na bankarstvo vidjeti poglavlje 2.).
Carina
Parlament i Vijeće formalno su donijeli novu Uredbu o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva (IPr) (147) kao važni aspekt zaštite europskog poduzetništva od
počinitelja prijevara, štiteći pritom radna mjesta.
time je povećan opseg prava intelektualnog vlasništva koji se na granicama može
zakonski kontrolirati i zaštititi. Primjerice, sada je pokrivena krivotvorena roba koja se
šalje u malim pošiljkama. to je iznimno važno jer su poštanski i kurirski paketi činili
približno 70 % carinskih postupanja u 2012. time će EU ostati predvodnik u provedbi
prava intelektualnog vlasništva na granicama, a ujedno će se pojednostavniti rad
carine. U 2012. carinske službe EU-a zaplijenile su gotovo 40 milijuna proizvoda za
koje se sumnja da krše prava intelektualnog vlasništva. Iako je to manji broj nego
2011. godine, vrijednost zaustavljene robe još je uvijek visoka i iznosi gotovo 1 milijardu EUr.
Parlament i Vijeće službeno su u prosincu donijeli uredbe o praćenju trgovine prekursorima za droge unutar EU-a te između EU-a i trećih zemalja (148). ta će inicijativa biti
važan doprinos međunarodnim naporima protiv zloporabe prekursora za droge i stoga
važno postignuće u borbi protiv proizvodnje nezakonitih droga. komisija je u prosincu
predložila i okvir za usklađivanje skupa od 28 nacionalnih propisa o povredama carinskih propisa i odgovarajućima kaznama (149).
r a d n I h
m J E s t a
93
94
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Carinski zakonik Unije je na snazi
Parlament i Vijeće formalno su u listopadu donijeli Carinski zakonik Unije (150),
kojim će se osigurati da carina nastavi važnu zadaću, ali još učinkovitije i ekonomičnije. novim zakonikom omogućit će se pravna sigurnost poduzećima i jasnije
postupanje carinskih službenika diljem EU-a. njime se unapređuju i pojednostavnjuju pravila i postupci carinskih tijela i omogućuje učinkovitije djelovanje carine
u skladu s potrebama modernog doba.
među poboljšanjima koja će se uvesti jesu i mjere za prelazak carine na potpuno
elektroničko okruženje bez papira i odredbe kojima se za pouzdane trgovce
ubrzavaju carinski postupci.
Algirdas Šemeta, povjerenik za
oporezivanje, carinu, statistiku,
reviziju i borbu protiv prijevara,
sudjelovao je na prvom sastanku
skupine stručnjaka na visokoj
razini o oporezivanju
u digitalnom gospodarstvu.
Strategija za jačanje borbe protiv nezakonite trgovine duhanom
Europska komisija donijela je u lipnju 2013. opsežni paket (151) koji je usmjeren
na jačanje borbe protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, osobito krijumčarenja cigaretama. tom se strategijom utvrđuju brojne koordinirane mjere na
nacionalnoj razini, razini EU-a i na međunarodnoj razini te predlažu posebne mjere u
četiri temeljna područja:
▶ mjere za smanjenje interesa za krijumčarske aktivnosti;
▶ mjere za poboljšanje sigurnosti opskrbnog lanca;
▶ jača provedba zakona carinskih, policijskih i graničnih službi;
▶ veće sankcije za krijumčarske aktivnosti.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Doprinos trgovine gospodarskom rastu
trgovina je za gospodarstvo EU-a postala važno sredstvo za postizanje rasta i otvaranje radnih mjesta. trgovina Europu povezuje s novim globalnim centrima rasta i
izvor je povećanja produktivnosti. doprinos vanjske potražnje BdP-u trenutačno je
najvažniji izvor rasta EU-a jer su komponente domaće potražnje, i privatna i javna, i
dalje slabe. EU ostvaruje znatnu korist od globalizacije i ima dobre izglede da od rasta
trgovine još više profitira.
Karel De Gucht, povjerenik za
trgovinu, na tiskovnoj konferenciji
tijekom devetoga ministarskog
sastanka WTO-a na Baliju
(Indonezija).
glavni je cilj zajedničke trgovinske politike EU-a osigurati te, gdje je potrebno, ponovno odrediti europsko mjesto u globalnim opskrbnim lancima. Iako proizvodnja unutar
EU-a i dalje ima ključnu važnost, mora se priznati da su države članice u mnogim
sektorima sve manje i manje sposobne samostalno proizvoditi. trgovina sve više i
više predstavlja dodanu vrijednost, od istraživanja i razvoja do proizvodnje komponenti, sklapanja i logistike.
EU je u 2013. godini nastavio ambiciozni plan pregovora o bilateralnoj suradnji u
skladu s političkom promjenom „globalna Europa” iz 2006. EU je započeo s pregovorima o velikim i opsežnim sporazumima o slobodnoj trgovini s ključnim trgovinskim
partnerima poput sad-a i Japana.
U listopadu 2013. predsjednik Europske komisije, José manuel Barroso, i stephen
harper, kanadski premijer, postignuli su politički dogovor o ključnim čimbenicima
sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma. Bit će to prvi sporazum o
slobodnoj trgovini između EU-a i jedne države iz skupine g-8. njime će se otkloniti
99 % carina između dvaju gospodarstava i stvoriti znatne nove mogućnosti pristupa
tržištu u području usluga i ulaganja. na temelju političkog dogovora morat će se dovršiti tehnički pregovori kako bi se finalizirao pravni tekst sporazuma.
kanada je u 2012. bila 12. najvažniji trgovinski partner EU-a, dok je EU drugi najveći
trgovinski partner kanade, odmah nakon sad-a. Vrijednost bilateralne trgovine između EU-a i kanade u 2012. iznosila je 61,8 milijardi EUr. nedavna gospodarska studija koju su zajednički izradili EU i kanada prije pregovora pokazala je da bi opsežni
trgovinski sporazum mogao povećati njihovu bilateralnu trgovinu za više od 25 milijardi EUr.
95
96
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo
trgovinski odnosi između EU-a i sad-a već su najjači na svijetu. svaki dan razmjenjujemo robu i usluge u vrijednosti 2 milijardi EUr i stoga bi svaka prepreka
trgovini koju uklonimo mogla rezultirati znatnom gospodarskom dobiti. Cilj je
transatlantskoga trgovinskog i investicijskog partnerstva (ttIP), o kojem se trenutačno vode pregovori između EU-a i sad-a, ukloniti prepreke trgovini u širokom
nizu gospodarskih sektora kako bi se olakšala kupnja i prodaja robe i usluga između EU-a i sad-a. Povrh smanjenja carina diljem svih sektora, EU i sad žele
ukloniti prepreke iza carinskih granica, kao što su razlike u tehničkim propisima,
normama i postupcima odobravanja. One često nepotrebno oduzimaju vrijeme i
novac poduzećima koja žele prodavati svoje proizvode na oba tržišta.
Konferencija WTO-a na Baliju
Uspješni ishod konferencije WtO-a na Baliju malen je, ali važan korak prema dovršenju razvojnog plana iz dohe (dda), što ponovno donosi nadu da siromašnije
države svijeta neće ostati izvan glavnih tokova globalnoga gospodarstva.
konferencija je postignula znatan uspjeh u tri područja: postignut je dogovor kojim će se zahvaljujući pojednostavnjivanju carinskih postupaka znatno olakšati
trgovanje diljem svijeta; osigurana je dobava hrane najsiromašnijima; postignuti
su dogovori koji će koristiti najnerazvijenijim državama. to je temelj za ostvarivanje dda-a, koji je trenutačno zastao.
samim sporazumom o olakšavanju trgovine osigurat će se godišnje vrijednost
trgovine diljem svijeta u visini 50 milijardi EUr i trgovcima omogućiti da godišnje
uštede približno 325 milijardi EUr na troškovima povezanima s birokracijom na
carinama. ako se usporedi očekivana korist od ttIP-a (dodatnih 119 milijardi EUr
u rastu BdP-a za EU i 95 milijardi EUr za sad), opseg sporazuma o olakšavanju
trgovine postaje jasniji.
EU je nastavio s radom u multilateralnim trgovinskim forumima, kao što je svjetska
trgovinska organizacija (WtO) u Ženevi, koji je u prosincu kulminirao na 9. ministarskom sastanku WtO-a koji je održan na Baliju u Indoneziji.
Prijelazna uredba o bilateralnim ugovorima o ulaganju država članica (BIt) (152) stupila je na snagu početkom 2013. i nalazi se u fazi provedbe. EU je nadležan za pregovaranje o odredbama o zaštiti ulaganja. stoga će ih uključiti u svoje sporazume o
slobodnoj trgovini ili međunarodne sporazume o trgovini i na taj način stvoriti „paket”
pristupa tržištu i pravila za zaštitu, što bolje odgovara bliskoj povezanosti između
trgovine i ulaganja koju su stvorili sve rašireniji globalni vrijednosni lanci.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
Poljoprivredna, ribarstvena i pomorska politika
Reforma zajedničke poljoprivredne politike za pametni
i zeleni rast u ruralnim područjima
Parlament, Vijeće i komisija postignuli su u lipnju politički sporazuma o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2013., što je potvrđeno postignutim dogovorom o VFO-u u prosincu. to je važno postignuće nakon gotovo dvije godine pregovora
među trima institucijama EU-a.
Zakonodavni paket obuhvaća četiri osnovne uredbe ZPP-a: i. Uredbu o izravnim plaćanjima (153); ii. Uredbu o jedinstvenoj zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOt) (154); iii.
Uredbu o ruralnom razvoju (155); i iv. horizontalnu uredbu o financiranju, upravljanju i
nadzoru ZPP-a (156).
Paketom će se pokrenuti dalekosežne promjene kojima će se izravna plaćanja učiniti
pravednijima i zelenijima, pojačati položaj poljoprivrednika unutar prehrambenog
lanca, a ZPP učiniti učinkovitijim i transparentnijim. Cilj je ZPP-a osigurati konkurentnost europske poljoprivrede, ne samo u pogledu sigurnosti hrane i kvantitete, kvalitete i raznovrsnosti prehrambenih proizvoda nego i u pogledu dobrog upravljanja
prirodnim resursima. taj novi smjer koji je komisija predložila u listopadu 2011. u
velikoj mjeri podržali su i Parlament i Vijeće, dok su sve države članice podržale reformu. reforma će se postupno početi provoditi.
Dacian Cioloş, povjerenik za
poljoprivredu i ruralni razvoj,
na konferenciji „Obiteljska
poljoprivredna gospodarstva:
dijalog za bolju održivost i
otpornost poljoprivrede u Europi
i svijetu” u Bruxellesu (Belgija).
97
98
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Osnovne su značajke sporazuma sljedeće.
▶ Pošteniji ZPP – Prilikom raspodjele proračuna ZPP-a osigurat će se da ni jedna
država članica ne dobije manje od 75 % prosjeka Unije do 2019. Unutar dane
države članice ili regije smanjit će se odstupanja u razinama potpora od
gospodarstva do gospodarstva; osnovna potpora po hektaru ne može biti manja od
60 % prosječne potpore isplaćene do 2019. u jednome administrativnom ili
poljoprivrednom području. države članice moći će povećati potpore malim i
srednjim poljoprivrednim gospodarstvima izdavanjem većih razina potpore za
„prve hektare” gospodarstva. tom će se prilagodbom doprinijeti vrednovanju
raznolikosti poljoprivrednog sektora diljem Unije i dati bolje odgovore na očekivanja
građana EU-a u pogledu kvalitete njihove hrane.
▶ Zeleniji ZPP – sve države članice, sva ruralna područja i svi poljoprivrednici poduzet
će jednostavne, provjerene mjere za promicanje održivosti i suzbijanje klimatskih
promjena. U razdoblju 2014.–2020. uložit će se više od 100 milijardi EUr kako bi
se pomoglo poljoprivrednicima da se nose s izazovima kvalitete tla i vode,
bioraznolikosti i klimatskih promjena. Jedna trećina izravnih plaćanja bit će izravno
povezana s mjerama za zaštitu klime i okoliša; jedna trećina programskog
proračuna za ruralni razvoj morat će se dodijeliti mjerama koje se odnose na
agrookoliš, potpori organskoj poljoprivredi ili projektima povezanima s ulaganjima
koja su povoljna za okoliš te mjerama za poticanje inovacija.
▶ Učinkovitiji ZPP – Učinjena su značajna poboljšanja u pogledu funkcioniranja
zajedničkog ZtO-a kako bi se poboljšala konkurentnost proizvođača EU-a. među
najvažnija poboljšanja ubrajaju se povećana suradnja proizvođača radi poboljšanja
svojeg položaja unutar prehrambenog lanca, završetak režima kvota na šećer 30.
rujna 2017. i potvrđeni kraj sustava prava sadnje vinove loze do 2015. uvođenjem
sustava odobrenja za nove nasade vinove loze od 2016. nadalje, ostale izmjene
jedinstvenih pravila ZOt-a kojima se poboljšava usmjerenost tržištu europske
poljoprivrede u svjetlu povećane konkurencije na svjetskim tržištima, uz pružanje
učinkovite sigurnosne mreže poljoprivrednicima u kontekstu vanjskih neizvjesnosti
(uključujući izravna plaćanja i mogućnosti za upravljanje rizicima u skladu s
ruralnim razvojem).
▶ Usmjereniji ZPP – mladi poljoprivrednici u središtu su interesa novog ZPP-a.
Posebne mjere usmjerene su na mlade poljoprivrednike. Osim toga, uspostavljen je
posebni dobrovoljni instrument za mala poljoprivredna gospodarstva. Iznos
financijskih sredstava za poticanje istraživanja, inovacija i razmjenu znanja također
će se udvostručiti kako bi poboljšali konkurentnost i održivost europskoga
poljoprivrednog sektora.
▶ Učinkovitiji i transparentniji ZPP – Instrumentima ZPP omogućit će se svakoj državi
članici da na učinkovit i fleksibilan način ispuni zajedničke ciljeve uzimajući u obzir
raznolikost 28 država članica. Programi za ruralni razvoj bit će bolje koordinirani s
ostalim europskim fondovima, a sektorski pristup zamijenit će se prilagodljivijim
nacionalnim ili regionalnim strateškim pristupom. Podaci o korisnicima svih potpora
u sklopu ZPP-a, uključujući fizičke osobe, učinit će se javno dostupnima, uz iznimku
vrlo malih iznosa koji se dodjeljuju malim poljoprivrednicima.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Zajednička ribarstvena politika
Reforma zajedničke ribarstvene politike
godine 2013. započela je dugo očekivana reforma zajedničke ribarstvene politike
(ZrP) (157). Politički sporazum Parlamenta i Vijeća postignut je u svibnju, a reforme će
stupiti na snagu 1. siječnja 2014. primjenom strukturiranoga i postupnoga vremenskog plana za njihovu provedbu.
reforme predstavljaju čvrst akcijski plan koji stavlja veći naglasak na održivost okoliša te društvenu i gospodarsku održivost. Cilj joj je poduprijeti dugoročni rast ribarstvenog sektora, stvaranje poslovnih mogućnosti u obalnim područjima i u konačnici
omogućivanje građanima EU-a zdravu ribu i održivu opskrbu.
Održiv i odgovoran ribolov
da bi se ponovno oživjelo ribolovno gospodarstvo u Europi, potrebno je riblji stok
vratiti u zdravo stanje. kako bi se to postiglo, ribolovom će se postupno upravljati
na temelju razina najvećega održivog prinosa, a pri određivanju kvota uzet će se u
obzir savjeti znanstvenika. najveći održivi prinos odnosi se na najveći mogući ulov
koji je moguće ostvariti iz ribljeg stoka tijekom neodređenoga vremenskog razdoblja
a da mu se ne naškodi. Upravljanje stokovima u skladu s najvećim održivim prinosom
znači prelazak s prekomjernog ribolova u siromašnim ribljim stokovima na racionalno
ribarstvo u bogatim ribljim stokovima. dovest će do većih stokova i stoga do većih
mogućih ulova, veće profitne marže i boljeg povrata ulaganja.
Procjenjuje se da odbacivanje, praksa bacanja neželjene ribe natrag u more, čini 23 %
ukupnog ulova. Odbacivanje će se sada ukinuti u skladu s preciznim vremenskim
planom provedbe (postupno između 2015. i 2019.). ta će zabrana dovesti do pouzdanijih podataka o ribljim stokovima, boljeg upravljanja i poboljšanja učinkovitosti resursa. to je također i poticaj ribarima da izbjegnu neželjeni ulov s pomoću tehničkih rješenja kao što su uporaba specijalizirane opreme za ribolov određenih vrsta riba.
Ista načela održivosti, očuvanje ribljih stokova i oslanjanje na znanstvene spoznaje,
koji se primjenjuju u domaćim vodama, bit će i ključne sastavnice EU-ovih sporazuma
o partnerstvu u održivom ribarstvu, koji ribarskoj floti EU-a omogućuju aktivnosti u
stranim vodama.
r a d n I h
m J E s t a
99
100
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Donošenje odluka na odgovarajućoj razini
U sklopu novog ZrP-a odluke o tehničkim mjerama i mjerama očuvanja donose se
bliže ribolovnim područjima, posebice u blizini nacionalnih uprava, ribara i ostalih
zainteresiranih skupina, koji imaju lokalno znanje potrebno za donošenje odluka u
najboljem interesu i riba i ribara.
malo ribarstvo čini znatan udjel industrije, odnosno 77 % ukupne flote EU-a i ima
središnje značenje za budući održivi razvoj ribolova u Europi. Zbog toga se reformom
podupire taj dio sektora i daje pravo državama članicama da ograniče ribolovnu zonu
unutar 12 nautičkih milja od obale.
ažurirani podaci o cijenama i trendovima na tržištu, koje je dostavio Europski opservatorij za tržište proizvoda ribarstva i akvakulture (Eumofa) (158), novi mrežni alat koji
je komisija pokrenula 2013., omogućit će proizvođačima da bolje zadovolje potražnju
i povećaju tržišnu vrijednost svojih proizvoda.
Razumljivije oznake proizvoda
Prepoznajući problem zbunjujućih oznaka proizvoda i kao dio nove zajedničke
organizacije, komisija je uvela nove smjernice o označavanju proizvoda ribarstva
i akvakulture unutar EU-a kako bi pomogla potrošačima da donesu informirane
odluke o hrani koju jedu. Oznake proizvoda sadržavat će podatke o tome gdje je
riba ulovljena, tko ju je ulovio, načinu proizvodnje i datumu minimalnog roka trajanja te je li proizvod odleđen ili ne.
Akvakultura
Boljim okvirom za akvakulturu povećavat će se proizvodnja i opskrba plodovima mora
u EU-u, smanjit će se ovisnost o uvezenoj ribi i pridonijeti rastu na obalnim i ruralnim
područjima.
komisija je u suradnji s državama članicama uvela strateške smjernice za akvakulturu (159) kako bi riješila izazove s kojima se taj sektor suočava i utvrdila područja kao
što su pojednostavnjivanje administracije, prostorno planiranje, organizacija tržišta i
bolje označivanje i informiranje kako bi se tržišnim snagama pomoglo da iskoriste
potencijal europskog sektora akvakulture.
Maria Damanaki, povjerenica
za pomorstvo i ribarstvo,
na otvaranju fotografske
izložbe „Fishlove” u Bruxellesu
(Belgija).
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Europska pomorska politika
Prioritet za 2013. bila je provedba agende Plavi rast s posebnim naglaskom na područja najvećega gospodarskog potencijala. Inicijativa Znanje o moru 2020. prešla je iz
pilot-faze u operativnu fazu i više od 100 europskih organizacija pristalo je otvoriti
pristup svojim podacima o našim morima i obalama koji prije nisu bili široko dostupni.
Prijedlog direktive o planiranju pomorskog prostora i cjelovitom upravljanju obalnim
područjem (160) nalazi se u završnim fazama rasprave u Parlamentu i Vijeću. Ona je
stup na kojemu počiva agenda Plavi rast jer se od planiranja pomorskog prostora i
cjelovitog upravljanja obalnim područjem očekuje da će olakšavanjem prostornog
razvoja novih sektora potaknuti održivi rast u pomorskom području, kao što je obnovljiva energija ili akvakultura, uzimajući pritom u obzir zdravlje morskih ekosustava.
U suradnji s nadležnim regionalnim dionicima Europska komisija osvrnula se na posebne potrebe različitih morskih bazena. atlantski akcijski plan (161), koji je donesen
ove godine, odražava važnost morskog bazena za integriranu pomorsku politiku EU-a
u smislu njegova potencijala za rast. On predstavlja model kako atlantske države
članice EU-a, njihove regije i komisija mogu pomoći stvaranju održivog razvoja u
obalnim regijama.
Važnost pomorskog istraživanja na atlantiku naglašena je galwayskom izjavom o
suradnji na atlantskom oceanu (162), koja je u svibnju potpisana između EU-a, sad-a i
kanade. njezin je cilj proširiti i produbiti utjecaj istraživanja na djelovanja atlantskog
oceana i njegovu interakciju s arktikom.
napredak je ostvaren i na drugim područjima, osobito na Baltičkome moru. strategijom EU-a za regiju Baltičkog mora (163) prepoznalo se da bi regija trebala iskoristiti
svoje resurse i ostvariti najveći potencijal iz vodećih sektora inovacija i istraživanja,
snažnih pomorskih klastera, proaktivnog pristupa izazovima pomorskog okruženja i
dobro uspostavljene suradnje.
r a d n I h
m J E s t a
101
102
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Proračun
Višegodišnji financijski okvir 2014.–2020.
Na putu donošenja
Pregovori između država članica EU-a započeli su nakon predstavljanja prijedloga
komisije za VFO 2014.–2020., 29. lipnja 2011. (164). kulminirali su postignućem važnog sporazuma među šefovima država i vlada na sastanku Europskog vijeća koji je
održan 7. i 8. veljače 2013. države članice EU-a postignule su dogovor o ograničavanju najvećih mogućih rashoda na 959,99 milijardi EUr u odobrenim sredstvima za
preuzete obveze (po cijenama iz 2011.). gornja granica ukupnih odobrenih sredstva
za plaćanje iznosi 908,40 milijardi EUr (po cijenama iz 2011.).
na temelju odredaba članka 312. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
(UFEU) Vijeće donosi uredbu o VFO-u jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Parlamenta većinom glasova svojih članova. to je značilo da je konsenzus u Europskom
vijeću još uvijek bio podložan glasovanju u Parlamentu. Uredbu o VFO-u potrebno je
zaključiti u okviru međuinstitucijskog sporazuma na temelju članka 295. UFEU-a.
stajalište Parlamenta zabilježeno je u rezoluciji donesenoj u ožujku 2013. Parlament
nije doveo u pitanje ukupne razine preuzetih obveza i plaćanja koja je Europsko vijeće
odobrilo, ali je svoje odobrenje uvjetovao donošenjem izmjene proračuna za 2013.
kako bi se spriječilo neopravdano prebacivanje obveza plaćanja iz 2013. u idući
VFO. ključna pitanja koja je Parlament identificirao bila su potreba za obveznom i
opsežnom revizijom VFO-a nakon preuzimanja dužnosti idućeg saziva Parlamenta i
novog sastava komisije nakon europskih izbora 2014.; najveća moguća fleksibilnost
među naslovima i unutar njih te među financijskim godinama VFO-a; reforma sustava
vlastitih sredstava; jedinstvenost proračuna EU-a i više transparentnosti pri financijskim i proračunskim posljedicama djelovanja Unije.
Postupak pregovora intenzivirao se u svibnju i lipnju, a politički dogovor postignut je
27. lipnja 2013. na trostranom sastanku između predsjednika Parlamenta, irskog
predsjedništva Vijeća i predsjednika komisije. Europska komisija pristala je najkasnije
do 2016. provesti srednjoročnu reviziju VFO-a koja bi trebala biti popraćena zakonodavnim prijedlozima za reviziju Uredbe o VFO-u. Vijeće se složilo s povećanom fleksibilnošću pri prenošenju neizvršenih marži za plaćanja u iduće godine te da se od
2016. nadalje omogući prebacivanje neiskorištenih marži za odobrena sredstva preuzetih obveza iz razdoblja 2014.–2017. za političke ciljeve povezane s rastom i razvojem. težnja Parlamenta da osigura snažnu potporu mjerama u području zapošljavanja
mladih, obrazovanja, istraživanja te mjerama koje se odnose na msP-ove ostvarena
je uključivanjem odredbe o osiguravanju rashoda za ta područja unaprijed za 2014. i
2015. U pogledu vlastitih sredstava postignut je sporazum o planu za daljnje rješavanje toga važnog pitanja s pomoću skupine predstavnika triju institucija na visokoj razini koja bi se u tu svrhu sastala. Vijeće je odobrilo i izmjene proračuna, čime se na
raspolaganje stavljaju dodatna odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 11,2 milijarde EUr za proračunsku godinu 2013.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
dogovor o proračunu EU-a za 2014. i raznim izmjenama proračuna za 2013., postignut 12. studenoga postupkom mirenja, bio je važan zbog odobrenja Parlamenta u
vezi s dugoročnim financijskim planom EU-a koji je predstavljen nedugo zatim, tj. 19.
studenoga 2013. Vijeće je 2. prosinca 2013. službeno donijelo Uredbu o VFO-u za
razdoblje 2014.–2020. (165).
ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZETE OBVEZE PREMA NASLOVIMA
PRORAČUNA (TRENUTAČNE CIJENE)
U milijunima EUR
Zajednička poljoprivredna politika:
tržišne mjere i izravna plaćanja
Ukupno:
1 082 555 milijuna EUR
312 735
29 %
Ekonomska, socijalna
i teritorijalna kohezija
Zajednička poljoprivredna
politika: ruralni razvoj
366 791
95 577
34 %
9%
Ribarstvo i drugo
11 722
1%
Konkurentnost za
rast i radna mjesta
Sigurnost i građanstvo
142 130
17 725
13 %
2%
Globalna Europa
66 262
6%
Uprava
69 584
6%
Naknade
29
Bilijun EUR za ulaganja u budućnost Europe
U sklopu VFO-a Europska unija uložit će gotovo 1 bilijun EUr u rast i radna mjesta u
razdoblju 2014.–2020. taj moderni proračun okrenut budućnosti može znatno poboljšati život ljudi. Pomoći će u jačanju i održavanju oporavka koji je u tijeku diljem EU-a.
na raspolaganju su sredstva s pomoću kojih možemo pronaći izlaz iz krize, financijska potpora za osobe koje žive ispod granice siromaštva ili traže posao, mogućnosti
ulaganja u mala poduzeća i pomoć za lokalne zajednice, poljoprivrednike, istraživače
i studente.
Višegodišnjim financijskim okvirom za 2014.–2020. predviđena su ulaganja u 28
država članica kojima se želi odgovoriti na zajedničke izazove: podupiranje rasta i
otvaranje radnih mjesta diljem EU-a, povećanje sigurnosti u Europi i utjecaja Europe
u svijetu. Projekti koji se mogu financirati iz nacionalnih proračuna neće se financirati iz VFO-a, a VFO će biti usmjeren na područja gdje europska sredstva mogu donijeti
stvarnu promjenu. Financirat će se ono što se iz nacionalnih proračuna ne bi financiralo ili bi bilo skuplje.
r a d n I h
m J E s t a
103
104
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
VFO za 2014.–2020. moderan je i dugoročan financijski plan EU-a za 21. stoljeće.
njime se donose sljedeće važne inovacije, što jasno pokazuje dodanu vrijednost EU
proračuna.
▶ Znatno će se doprinijeti otvaranju radnih mjesta. najmanje 70 milijardi (otprilike
10 milijardi godišnje) bit će raspoloživo u okviru EsF-a kako bi se građanima
pomoglo u potrazi za poslom. novom inicijativom za zapošljavanje mladih koja je
povezana s EsF-om i koja vrijedi najmanje 6 milijardi EUr poduprijet će se provedba
jamstava za mlade u 2014. i 2015.
▶ reformiranom kohezijskom politikom osigurat će se 366,8 milijardi EUr (166) za
ulaganja u regije i gradove Europe te u realno gospodarstvo. Bit će to glavni
investicijski alat EU-a za postizanje ciljeva strategije Europa 2020.
▶ do sada najveći broj mladih može planirati boravak u inozemstvu zahvaljujući
novom programu EU-a Erasmus+, kojim se osigurava gotovo 15 milijardi EUr (167)
za razvoj vještina i mobilnosti.
▶ Europska kultura, kinematografija, televizija, glazba, književnost, izvedbena
umjetnost, baština i srodna područja imat će koristi od povećane potpore u okviru
novog programa EU-a kreativna Europa, s proračunom od gotovo 1,5 milijardi
EUr (168).
▶ Istraživanjem i razvojem koji se financiraju sredstvima EU-a poboljšat će se
kvaliteta života građana Europe i povećati globalna konkurentnost EU-a. Obzor
2020., novi program za istraživanje i razvoj, raspolaže proračunom od 80 milijardi
EUr (169), realno približno 30 % više nego u odnosu prema razdoblju 2007.–2013.
▶ mala i srednja poduzeća glavni su stup europskoga gospodarstva i čine približno
99 % svih europskih poduzeća te osiguravaju dvije trećine radnih mjesta u privatnom
sektoru. Potpora msP-ovima u okviru EFrr-a udvostručuje se tijekom 7 godina sa
70 milijardi EUr na 140 milijardi EUr, a novi program COsmE, prvi program EU-a
koji je usmjeren na msP-ove, osigurat će 2,3 milijardi EUr (170) za olakšavanje
pristupa tržištima i davanje jamstava za zajmove i rizični kapital msP-ovima.
▶ rast i radna mjesta u Europi znatno ovise o ulaganjima u infrastrukturu. novih 33,3
milijardi EUr (171) Instrumenta za povezivanje Europe pomoći će izgradnji cesta,
željeznica, električnih mreža i plinovoda, kao i infrastrukturi i uslugama za
jedinstveno digitalno tržište, osobito davanjem ključne financijske potpore koja je
potrebna kako bi se spojile nedostajuće poveznice europskih infrastrukturnih mreža
koje bi inače ostale neizgrađene (26,3 milijardi EUr za promet (172), 5,9 milijardi
EUr za energetiku i 1,1 milijardi EUr za digitalno tržište).
▶ Zbog nedostatnih javnih sredstava, povećava se potreba za iskorištavanjem drugih
izvora financiranja, čime proračun EU-a stvara učinak poluge u odnosu na izravno
financiranje nepovratnim sredstvima. Upravo je to cilj financijskih instrumenata
poput zajmova, jamstva, udjela i ostalih instrumenata za podjelu rizika koji se u
okviru VFO-a za 2014.–2020. mogu rabiti u znatnijoj mjeri.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
r a d n I h
m J E s t a
▶ najmanje 20 % cjelokupnog proračuna potrošit će se na projekte i politike koje se
odnose na klimu. te bi preuzete obveze mogle donijeti gotovo 180 milijardi EUr za
financiranje koje se odnosi na klimu, uključujući strukturne fondove, istraživanje,
poljoprivredu, pomorsku politiku i ribarstvo te razvoj.
▶ reformirani ZPP snažan je odgovor EU-a na velike izazove današnjice kao što su
sigurnost hrane, klimatske promjene, održivi razvoj i stvaranje radnih mjesta u
ruralnim područjima. također bolje odgovora očekivanjima građana: izravna
plaćanja bit će poštenija i zelenija, a imat će proračun od 312,7 milijardi EUr (173),
od čega će za ruralni razvoj biti odvojeno 95,6 milijardi EUr (174). Otvorena i
sigurnija Europa ima presudnu važnost za svoje građane. Budućim proračunom
osigurat će se da se aktivnosti EU-a koje stimuliraju gospodarski, kulturni i društveni
rast mogu razvijati u stabilnom, zakonitom i sigurnom okruženju. Pomoći će
građanima da se osjećaju opuštenima dok žive, putuju, studiraju ili posluju u
drugim državama članicama.
▶ kao odgovoran globalni subjekt, EU će nastaviti s angažmanom u ostatku svijeta.
Odnosi s neposrednim susjedstvom na istoku i jugu, kao i sa strateškim partnerima
EU-a, ostat će glavni prioritet. Financiranje sredstvima EU-a usredotočit će se još
više na pomoć najsiromašnijima na svijetu, time što će se ona usmjeriti prema
manjem broju zemalja (poput onih u subsaharskoj africi) i na manji broj sektora
(primjerice održiv i uključiv rast i dobro upravljanje).
▶ Pravila financiranja postat će znatno jednostavnija te će ih korisnici lakše razumjeti,
a bit će i manje izložena pogreškama. sveukupno će se uvesti otprilike 120 mjera
pojednostavnjivanja.
Opsežne dodatne informacije o VFO-u za razdoblje 2014.–2020. i novoj generaciji
programa potrošnje EU-a mogu se pronaći na internetskim stranicama komisije (175).
Janusz Lewandowski, povjerenik
za financijsko programiranje i
proračun, na tiskovnoj konferenciji
o proračunu EU-a za 2014.
u Bruxellesu (Belgija).
105
106
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Sredstva sljedećega višegodišnjeg financijskog okvira
nisu odobrene znatnije promjene načina financiranja sljedećeg VFO-a. međutim,
dogovor o osnivanju skupine na visokoj razini koju bi činili zastupnici Parlamenta te
članovi Vijeća i komisije znači da će se rasprava na tu temu nastaviti. U 2014. godini
na raspolaganju će biti prva ocjena. nacionalni parlamenti imat će mogućnost procijeniti rezultat rada u kontekstu međuparlamentarne konferencije koja će se održati
u 2016.
USPOREDBA VIŠEGODIŠNJEGA FINANCIJSKOG OKVIRA 2014.–2020.
I PRETHODNIH DVAJU RAZDOBLJA FINANCIRANJA
U milijardama EUR (cijene iz 2011.)
160,0
2000.–2006.: 878,5 milijardi EUR
2007.–2013.: 993,6 milijardi EUR
2014.–2020.: 960,0 milijardi EUR
150,0
140,0
Prosjek za 2007.–2013.
141,9 milijardi EUR
Prosjek za 2014.–2020.
137,1 milijarda EUR
130,0
120,0
Prosjek za 2000.–2006.
125,5 milijardi EUR
110,0
Gornja granica preuzetih obveza u okviru VFO-a 2000.–2006. za EU-15/25
Gornja granica preuzetih obveza u okviru VFO-a 2007.–2013. za EU-27
Gornja granica preuzetih obveza u okviru konačnog dogovora o VFO-u 2014.–2020. za EU-28
2020.
2019.
2018.
2017.
2016.
2015.
2014.
2013.
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
100,0
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Ocjena proračuna EU-a za 2011. i 2012.
U travnju 2013. Parlament je dao razrješnicu komisiji za provedbu proračuna za
2011. tom pozitivnom i važnom odlukom zaključeno je višemjesečno razdoblje u kojemu su dvije strane proračunskog tijela (Europski parlament i Vijeće) te revizorski
sud podrobno pregledali kako su se koristila sredstva iz proračuna za 2011. razrješnicom su prepoznati stalni napori komisije tijekom prošlih godina za poboljšano
upravljanje sredstvima EU-a i njihovu kontrolu. komisija je, prije svega, pozdravila
poziv Parlamenta i Vijeća da se dalje pojednostavne pravila i postupci kako bi se
smanjili rizici od pogrešaka. kao i obično, u okviru postupka davanja razrješnice proračuna, Europski parlament, kao proračunsko tijelo nadležno za davanje razrješnice,
te Vijeće i revizorski sud izdali su nekoliko zahtjeva i preporuka povezanih s upravljanjem sredstvima EU-a koje provode službe komisije.
revizorski sud objavio je u studenome 2013. izvješće o provedbi proračuna u financijskoj godini 2012. U tom izvješću revizorski je sud utvrdio da je u 2012. ukupna stopa
pogreške za potrošnju EU-a bila 4,8 %. to je bila viša stopa nego ona iz 2011. međutim, kako je sud sam priznao, razlog je tomu djelomice promjena pristupa uzorkovanju.
stopa pogreške za kohezijsku politiku, energetiku i promet bila je u skladu s poboljšanim stopama iz prethodne godine, čime je dokazano da sustav koji je postignut u
prethodnom programskom razdoblju bolje funkcionira.
Proračun EU-a za 2013.
Proračun EU-a za 2013. odražavao je ciljeve strategije Europa 2020., usmjerene na
rast i inovacije. Istodobno je odražavao i nastavak teškoga gospodarskog stanja u
mnogim državama članicama. komisija je izrazila zabrinutost da proračun najvjerojatnije neće biti dovoljan za pokrivanje svih računa jer je donesen znatno ispod potreba koje je komisija procijenila za 2013. stoga je komisija u ožujku 2013. predložila
izmjenu proračuna za dodatnih 11,2 milijarde EUr potrebnih za isplatu korisnika
programa koje financira EU, koji su diljem Europe dovršeni u 2012., kao i za pokrivanje
potraživanja kohezijske politike koja dolaze na naplatu 2013. Izmjene proračuna
odobrene su u studenome 2013.
r a d n I h
m J E s t a
107
108
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
Proračun EU-a za 2014.
Proračun EU-a za 2014. donesen je 20. studenoga 2013. kao prvi proračun novog
VFO-a za razdoblje 2014.–2020. Iznosi 142,6 milijardi EUr odobrenih sredstava za
preuzete obveze i 135,5 milijardi EUr odobrenih sredstva za plaćanja. Proračun za
2014. manji je 6,2 % od proračuna EU-a za 2013. i u odnosu prema obvezama i u
odnosu prema plaćanjima.
Uspostava novih programa u okviru VFO-a za razdoblje 2014.–2020.
Početak novoga programskog razdoblja 2014.–2020. prilika je za pokretanje novih
programa koji su bolje prilagođeni sadašnjim izazovima te su usmjereni na rast, zapošljavanje i konkurentnost. Unatoč smanjenju, proračun za 2014. predviđa povećanje
odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 3,3 % u području konkurentnost za
rast i zapošljavanje jer su umanjena sredstva EU-a usmjerena na mjere suzbijanja
nezaposlenosti i poticanja rasta. to obuhvaća novi program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija Obzor 2020. (9 milijardi EUr), inicijativu za zapošljavanje mladih
(YEI) (3,6 milijardi EUr), Instrument za povezivanje Europe (približno 2 milijarde EUr)
i mjere potpore poduzećima EU-a, posebice msP-ovima.
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
Ispunjivanje obveza EU-a
Osim planiranja proračuna za nove programe potrošnje, EU mora ispuniti prethodne
i trenutačne obveze prema korisnicima programa financiranja EU-a koje su nastale
prije 2014. Osigurano je samo 10,3 milijarde EUr za pokrivanje novih obveza koje će
EU preuzeti 2014. Od ukupnog iznosa od 135,5 milijardi EUr predviđenoga za plaćanja izdvojit će se 71,1 milijarda EUr (više od 50 %) za plaćanje nepodmirenih obveza
plaćanja iz programa koje su nastale prije 2014.
PREGLED PREMA STAVKAMA ODOBRENIH SREDSTAVA
IZ PRORAČUNA ZA 2014. (TRENUTAČNE CIJENE)
U milijunima EUR
Zajednička poljoprivredna politika:
tržišne mjere i izravna plaćanja
43 778
Ukupno:
142 184 milijuna EUR
30,69 %
Zajednička poljoprivredna
politika: ruralni razvoj
Ekonomska, socijalna
i teritorijalna kohezija
13 991
47 502
9,81 %
33,30 %
Ribarstvo i drugo
1 498
1,05 %
Konkurentnost za rast
i radna mjesta
Sigurnost i građanstvo
11,56 %
1,52 %
16 484
2 172
Globalna Europa
Uprava
5,84 %
5,89 %
8 325
8 405
Naknada
Posebni instrumenti
0,02 %
0,32 %
29
456
Ograničavanje administrativnih rashoda
drugu godinu za redom komisija je predložila smanjenje broja svojih djelatnika za
1 % (s iznimkom učinka koji je imalo pristupanje hrvatske) u sklopu svojeg prijedloga
da u roku od 5 godina postigne smanjenje broja osoblja od 5 %. komisija je predložila
i smanjenje vlastitih administrativnih rashoda od 1,1 % u područjima koja ona sama
odredi. međutim, ukupno smanjenje naslova proračuna EU-a za administraciju bilo je
manje (-0,2 %), uglavnom zbog povećanog broja mirovina koje se pokrivaju iz proračuna EU-a i troškova povezanih s pristupanjem hrvatske.
r a d n I h
m J E s t a
109
110
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
BILJEŠKE
(1) Zaključci Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport od 15. veljače 2013. (http://www.consilium.europa.eu/
uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/135490.pdf)
(2) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-12-379_en.htm
(3) http://ec.europa.eu/education/erasmus-plus/index_en.htm
(4) http://ec.europa.eu/education/news/2013/20130702_en.htm
(5) „Poboljšanje kvalitete podučavanja i učenja na visokim učilištima Europe” (http://ec.europa.eu/education/
higher-education/doc/modernisation_en.pdf).
(6) komunikacija komisije – Otvaranje obrazovanja: inovativno podučavanje i učenje za sve s pomoću novih
tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa (COm(2013) 654).
Vidjeti i: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-859_en.htm
(7) http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/grand-coalition-digital-jobs-0
(8) Prijedlog preporuke o uspostavi jamstva za mlade (COm(2012) 729).
Vidjeti i: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1079&langId=en
(9) Prijedlog uredbe o Europskome socijalnom fondu (COm(2011) 607).
(10) http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=1036
(11) http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/alliance_en.htm
(12) Prijedlog preporuke o okviru za kvalitetu pripravništva (COm(2013) 857).
(13) Odluka o provedbi Uredbe (EU) br. 492/2011 u vezi s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta i prijava za
posao te ponovne uspostave EUrEs-a (sl l 328, 28.11.2012.).
(14) Prijedlog direktive o provedbi direktive 96/71/EZ u pogledu upućivanja radnika u okviru pružanja usluga
(COm(2012) 131).
(15) direktiva 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (sl l 18, 21.1.1997.).
(16) Prijedlog odluke o poboljšanoj suradnji među javnim zavodima za zapošljavanje (COm(2013) 430).
(17) Uredba (EU) br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu (sl l 347, 20.12.2013.).
(18) direktiva 2009/50/EZ o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi visokokvalificiranog
zapošljavanja (sl l 155, 18.6.2009.).
Vidjeti i: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/immigration/work/index_en.htm
(19) Prijedlog direktive o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja radi sezonskog zapošljavanja
(COm(2010) 379).
(20) Prijedlog direktive o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar poduzeća
(COm(2010) 378).
(21) Prijedlog direktive o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja,
razmjene učenika, plaćenog i neplaćenog osposobljavanja, dobrovoljnog rada i rada au pair
(COm(2013) 151).
Vidjeti i: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-is-new/news/news/2013/20130325_01_en.htm
(22) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/immigration/integration/index_en.htm
(23) direktiva 2011/98/EU o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak
i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za
radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici (sl l 343, 23.12.2011.).
(24) komunikacija komisije – stanje Unije inovacija 2012.– Ubrzanje promjena (COm(2013) 149).
(25) http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2013_en.pdf
(26) dokument komisije – Izvješće o konkurentnosti Unije inovacija (http://ec.europa.eu/research/innovation-union/
pdf/competitiveness_report_2013.pdf).
(27) http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/fp7_monitoring_reports/6th_fp7_monitoring_report.pdf
(28) Odluka 2013/743/EU o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i
inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) (sl l 347, 20.12.2013.).
(29) http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/graphene-and-human-brain-project-win-largest-researchexcellence-award-history
(30) http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm
(31) http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/scoreboard
(32) http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/connected-continent-legislative-package
(33) Prijedlog uredbe o mjerama za smanjivanje troškova razvoja brze mreže elektroničke komunikacije
(COm(2013) 147).
Vidjeti i: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-281_en.htm
(34) Prijedlog direktive o elektroničkom fakturiranju u javnoj nabavi (COm(2013) 449).
(35) Uredba (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni
razvoj, Europskom socijalnom fondu, kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (sl l
347, 20.12.2013.).
(36) Vidjeti statističke podatke pregleda uspješnosti zakona o malom poduzetništvu iz 2013. (http://ec.europa.eu/
enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/index_en.htm).
(37) komunikacija komisije – akcijski plan za poduzetništvo 2020. – Ponovno buđenje poduzetničkog duha u
Europi (COm(2012) 795).
(38) dokument komisije – Izvješće o europskoj konkurentnosti za 2013. – Prema reindustrijalizaciji na temelju znanja
(http://ec.europa.eu/enterprise/policies/industrial-competitiveness/competitiveness-analysis/europeancompetitiveness-report/files/eu-2013-eur-comp-rep_en.pdf).
(39) komunikacija komisije – akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi (COm(2013) 407).
(40) Uredba (EU) br. 305/2011 o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (sl l
88, 4.4.2011.).
(41) http://ec.europa.eu/enterprise/magazine/articles/industrial-competitiveness/article_11074_en.htm
(42) komunikacija komisije – Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti (COm(2013) 542).
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
(43) http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/president/news/archives/2013/12/20131219_1_en.htm
(44) Zaključci Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/en/ec/140214.pdf).
(45) dokument komisije – anketa o pristupu financiranju za msP-ove iz 2013. http://ec.europa.eu/enterprise/
policies/finance/files/2013-safe-analytical-report_en.pdf).
(46) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost
s obzirom na standardnu prijavu PdV-a (COm(2013) 721).
(47) direktiva 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (sl l 48, 23.2.2011.).
(48) http://europa.eu/rapid/press-release_sPEECh-13-684_hr.htm
(49) komunikacija komisije – Primjerenost propisa EU-a (COm(2012) 746).
(50) komunikacija komisije – Prikladnost i učinkovitost propisa (rEFIt): zaključci i sljedeći koraci (COm(2013) 685).
(51) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1067_en.htm
(52) Izvješće komisije – kohezijska politika: strateško izvješće 2013. o provedbi programa 2007.–2013.
(COm(2013) 210).
(53) Uredba (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni
razvoj, Europskom socijalnom fondu, kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (sl l
347, 20.12.2013.).
(54) Prijedlog uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (COm(2011) 650).
(55) komunikacija komisije – analiza stanja u pravosuđu EU-a – alat za promicanje učinkovitog pravosuđa i rasta
(COm(2013) 160).
(56) Prijedlog uredbe o zajedničkome europskom pravu prodaje (COm(2011) 635).
(57) Prijedlog uredbe o poticanju slobodnog kretanja građana i poduzeća pojednostavnjenjem priznavanja
određenih javnih dokumenata u Europskoj uniji (COm(2013) 228).
(58) komunikacija komisije – novi europski pristup propasti poduzeća i nesolventnosti (COm(2012) 742).
Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1346/2000 o stečajnom postupku (COm(2012) 744).
(59) Prijedlog uredbe o stvaranju europskog naloga za zamrzavanje računa kako bi se pojednostavnila
prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima (COm(2011) 445).
(60) komunikacija komisije – akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest instrumenata za poticanje rasta i jačanja
povjerenja – „Zajedno za novi rast” (COm(2011) 206).
(61) komunikacija komisije – akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast (COm(2012) 573).
(62) Prijedlog direktive za izmjenu direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i uredbe o
administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (COm(2011) 883).
(63) direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (sl l 255, 30.9.2005.).
(64) Prijedlog direktive o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom
sektoru te sektoru poštanskih usluga (COm(2011) 895).
Prijedlog direktive o javnoj nabavi (COm(2011) 896).
(65) http://ec.europa.eu/transport/modes/rail/packages/2013_en.htm
(66) komunikacija komisije – Plavi pojas, jedinstveni prometni prostor u području pomorskog prometa
(COm(2013) 510).
(67) komunikacija komisije – Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem
resursa (COm(2013) 913).
dokument komisije – Poziv na provedbu mjera za unapređenje gradske logistike (sWd(2013) 524).
dokument komisije – Ciljne mjere za sigurnost na gradskim cestama (sWd(2013) 525).
dokument komisije – Poziv na pametnije reguliranje pristupa vozila gradovima (sWd(2013) 526).
dokument komisije – Pripremanje inteligentnih prometnih sustava za gradove EU-a (sWd(2013) 527).
(68) http://ec.europa.eu/transport/modes/air/single_european_sky/ses2plus_en.htm
(69) Uredba (EU) br. 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu (sl l 55, 28.2.2011.).
(70) Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima
u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku i Uredbe (EZ) br. 2027/97 o
odgovornosti zračnih prijevoznika u slučaju nesreća u vezi s prijevozom putnika i njihove prtljage
(COm(2013) 130).
(71) komunikacija komisije – Zaštita putnika u slučaju stečaja zračnog prijevoznika (COm(2013) 129).
(72) Prijedlog uredbe o povremenim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (COm(2012) 380).
Prijedlog o pregledu na cesti kojim se utvrđuje tehnička ispravnost gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji
(COm(2012) 382).
Prijedlog direktive o izmjeni direktive 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila (COm(2012) 381).
(73) Prijedlog odluke o uvođenju interoperabilnog sustava ePoziv (eCall) u cijeloj Europskoj uniji
(COm(2013) 315).
Prijedlog uredbe koji se odnosi na zahtjeve za homologaciju za uvođenje sustava ePoziv u vozila
(COm(2013) 316).
(74) http://ec.europa.eu/transport/themes/urban/cpt/index_en.htm
(75) Uredba komisije (EU) br. 582/2011 o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 595/2009 s obzirom na emisiju iz
teških vozila (Euro VI.) (sl l 167, 25.6.2011.).
(76) Prijedlog direktive o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon (COm(2011) 456).
(77) Zelena knjiga komisije – Okvir za klimatske i energetske politike za 2030. (COm(2013) 169).
(78) komunikacija komisije – strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COm(2013) 216).
(79) Izvješće komisije – napredak u postizanju ciljeva kyotskog protokola i Europske unije za 2020.
(COm(2013) 698).
(80) Izvješće Europske agencije za okoliš – trendovi i prognoze za Europu 2013. – Praćenje napretka u postizanju
klimatskih i energetskih ciljeva Europe do 2020. (http://www.eea.europa.eu/publications/trends-andprojections-2013).
(81) http://ec.europa.eu/clima/policies/package/documentation_en.htm
r a d n I h
m J E s t a
111
112
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
3 .
(82) Prijedlog direktive o izmjeni direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama
stakleničkih plinova unutar Zajednice u cilju provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene
globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2020. (COm(2013) 722).
(83) Prijedlog uredbe o praćenju, izvještavanju i provjeri emisije ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa
(COm(2013) 480).
(84) komunikacija komisije – Uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politike EU-a za smanjenje emisija
stakleničkih plinova (COm(2013) 479).
(85) Prijedlog direktive o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice
u cilju provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na
emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2020. (COm(2013) 722).
(86) direktiva 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (sl l 211, 14.8.2009.).
(87) direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (sl l 211, 14.8.2009.).
(88) direktiva 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (sl l 315, 14.11.2012.).
(89) direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada (sl l 153, 18.6.2010.).
(90) http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/forum_citizen_energy_en.htm
(91) direktiva 2009/125/EZ o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste
energiju (sl l 285, 31.10.2009.).
(92) direktiva 2005/32/EZ o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste
energiju (sl l 191, 22.7.2005.).
(93) Prijedlog direktive o izmjeni direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost
nuklearnih postrojenja (COm(2013) 715).
(94) Prijedlog direktive o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih standarda zaštite od opasnosti od izloženosti
ionizirajućem zračenju (COm(2012) 242.
(95) direktiva 2013/30/EU o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (sl l 178, 28.6.2013.).
(96) Prijedlog odluke o Općem akcijskom programu Unije za okoliš do 2020. – „Živjeti dobro unutar granica našeg
planeta” (COm(2012) 710).
(97) http://www.eea.europa.eu/publications/european-bathing-water-quality-2012
(98) direktiva 2006/7/EZ o upravljanju kvalitetom vode za kupanje (sl l 64, 4.3.2006.).
(99) Prijedlog direktive o izmjeni direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje
laganih plastičnih vrećica (COm(2013) 761).
(100) Uredba (EU) br. 995/2010 o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i
proizvode od drva (sl l 295, 12.11.2010.).
(101) Prijedlog uredbe o sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (COm(2013) 620).
(102) Odluka 2013/250/EU o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za sanitarne armature
(sl l 145, 31.5.2013.).
(103) Odluka 2013/641/EU o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za zahode i pisoare (sl l
299, 9.11.2013.).
(104) Odluka 2013/806/EU o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za opremu za slikovni
prikaz (sl l 353, 28.12.2013.).
(105) komunikacija komisije – Program za čišći zrak u Europi (COm(2013) 918).
(106) Prijedlog direktive o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača (COm(2013) 920).
(107) Prijedlog direktive o ograničavanju emisija u zrak određenih onečišćivača iz srednje velikih postrojenja za
izgaranje (COm(2013) 919).
(108) http://ec.europa.eu/internal_market/indprop/tm/index_en.htm
(109) http://ec.europa.eu/internal_market/indprop/patent/documents/index_en.htm
(110) Uredba (EU) br. 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim
stvarima (sl l 351, 20.12.2012.).
(111) Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u
građanskim i trgovačkim stvarima (COm(2013) 554).
(112) Prijedlog direktive o zaštiti neobjavljenih stručnih i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja (COm(2013) 813).
(113) Prijedlog direktive o određenim pravilima kojima se uređuju mjere za odštete u skladu s nacionalnim
propisima za povredu zakonskih odredbi država članica i Europske unije o tržišnom natjecanju (COm(2013) 404).
(114) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-39_en.htm
(115) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-196_en.htm
(116) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-320_en.htm
(117) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-456_en.htm
(118) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-746_en.htm
(119) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-563_en.htm
(120) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1233_en.htm
(121) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1289_en.htm
(122) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-406_en.htm
(123) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-486_en.htm
(124) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-630_en.htm
(125) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-711_en.htm
(126) http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39398
(127) http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39678
(128) http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39740
(129) http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39939
(130) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-197_en.htm
U s U s r E t
g O s P O d a r s k O m
O P O r a V k U ,
r a s t U
I
O t V a r a n J U
(131) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-314_en.htm
(132) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-656_en.htm
(133) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1144_en.htm
(134) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-673_en.htm
(135) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1175_en.htm
(136) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-179_en.htm
(137) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-346_en.htm
(138) http://europa.eu/rapid/press-release_mEmO-13-435_en.htm
(139) http://europa.eu/rapid/press-release_mEmO-13-443_en.htm
(140) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1214_en.htm
(141) Uredba (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (sl l 24, 29.1.2004.).
(142) Od konca studenoga 2013.
(143) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-68_en.htm
(144) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-167_en.htm
(145) http://ec.europa.eu/competition/state_aid/modernisation/index_en.html
(146) Uredba (EU) br. 1407/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de
minimis potpore (sl l 352, 24.12.2013.).
(147) Uredba (EU) br. 608/2013 o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva (sl l 181, 29.6.2013.).
(148) Uredba (EU) br. 1258/2013 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 273/2004 o prekursorima za droge (sl l 330,
10.12.2013.).
Uredba (EU) br. 1259/2013 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 111/2005 o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine
prekursorima za droge između Zajednice i trećih zemalja (sl l 330, 10.12.2013.).
(149) Prijedlog direktive o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COm(2013) 884).
(150) Uredba (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije (sl l 269, 10.10.2013.).
(151) komunikacija komisije – Jačanje borbe protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine
duhanskim proizvodima – Cjelovita strategija EU-a (COm(2013) 324).
(152) Uredba (EU) br. 1219/2012 o uspostavi prijelaznih aranžmana za bilateralne sporazume o ulaganjima između
država članica i trećih zemalja (sl l 351, 20.12.2012.).
(153) Uredba (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima
potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (sl l 347, 20.12.2013.).
(154) Uredba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (sl l
347, 20.12.2013.).
(155) Uredba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
(EPFrr) (sl l 347, 20.12.2013.).
(156) Uredba (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (sl l 347,
20.12.2013.).
(157) http://ec.europa.eu/fisheries/reform/index_en.htm
(158) http://ec.europa.eu/fisheries/market-observatory
(159) komunikacija komisije – strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a (COm(2013) 229).
(160) Prijedlog direktive o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim
područjem (COm(2013) 133).
(161) komunikacija komisije – akcijski plan za pomorsku strategiju u atlantskoj regiji – Promicanje pametnog,
održivog i uključivog rasta (COm(2013) 279).
(162) http://ec.europa.eu/research/iscp/pdf/galway_statement_atlantic_ocean_cooperation.pdf
(163) http://www.balticsea-region-strategy.eu
(164) Prijedlog uredbe kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (COm(2011) 398).
(165) Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–
2020. (sl l 347, 20.12.2013.).
(166) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 325 milijardi EUr.
(167) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 13 milijardi EUr.
(168) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 1,3 milijardi EUr.
(169) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 70 milijardi EUr.
(170) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 2 milijarde EUr.
(171) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 29 milijardi EUr.
(172) sastoji se od 15 milijardi EUr iz naslova 1.a i 11,3 milijardi namijenjenih Instrumentu za povezivanje Europe
u okviru kohezijskog fonda iz naslova 1.B (prema trenutačnim cijenama).
(173) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 277,85 milijardi EUr.
(174) trenutačne cijene: Ekvivalent u cijenama iz 2011.: 84,9 milijardi EUr.
(175) http://ec.europa.eu/budget/mff/figures/index_en.cfm
FOTOGRAFIJE
Christiane Blanchard: stranica 87.
dB ag/klee: stranica 75.
Esa/stephane Corvaja: stranica 67.
Europska investicijska banka: stranica 65.
Europska unija: stranice 50., 52., 56., 59., 61., 63., 68., 70., 73., 76., 77., 81., 84., 86., 90., 94., 95., 97., 100., 105.
thinkstock/getty Images: stranica 62.
r a d n I h
m J E s t a
113
POGLAVLJE 4.
Prema Europi
građana, prava,
pravde i sigurnosti
116
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
U
znak obilježavanja dvadesete obljetnice uspostave građanstva Europske
unije na osnovi Maastrichtskog ugovora, 2013. je proglašena europskom
godinom građana. Europljani su tako dobili priliku saznati više o pravima i
mogućnostima koje imaju kao građani EU-a.
Uz proces prevladavanja financijske i gospodarske krize, Europa poduzima korake
prema većoj integraciji, kakvi su bili nezamislivi još prije nekoliko godina. Na
europskoj se razini donosi sve više odluka koje izravno utječu na ljudske živote,
zbog čega institucije i postupci odlučivanja moraju postati demokratičniji i transparentniji.
Za to su potrebne hrabre promjene, ali ćemo prije razmatranja o uvođenju novih
struktura morati provesti široku raspravu. U toj raspravi o budućnosti Europe
važan će biti glas građana. Zbog toga je Europska komisija pokrenula niz dijaloga
s građanima diljem Unije kako bi od njih čula što očekuju te nedvosmisleno ukazala na to da će na predstojećim izborima za Europski parlament građani imati
istinsku priliku izjasniti se o tome kojim putem žele da Unija krene i kakvu Europu
žele. U tom kontekstu Komisija smatra primjerenim djelovanje u vezi s europskom godinom građana nastaviti i u 2014.
Europa postoji zbog građana i EU je u 2013. i dalje jamčio poštovanje i jačanje
njihovih prava, bilo da je riječ o zaštiti temeljnih prava ili rješavanju svakodnevnih problema građana. EU je isto tako nastavio izgrađivati istinsko europsko područje slobode, pravde i sigurnosti u službi građana – jedan od ključnih ciljeva
Unije navedenih u Lisabonskom ugovoru.
Viviane Reding, potpredsjednica Komisije i povjerenica za pravosuđe,
temeljna prava i građanstvo, na građanskom dijalogu u Marseillesu
(Francuska) 14. studenoga 2013.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
117
s I g u r n O s t I
2013. – europska godina građana
manifestacija kojom je službeno započela europska godina građana održana je u
dublinu 10. siječnja, kada je započelo i irsko predsjedanje Vijećem. Odmah nakon toga
održan je i prvi dijalog s građanima te godine.
S lijeva na desno: Enda Kenny,
irski premijer i predsjedavajući
tijekom irskog predsjedanja
Vijećem EU-a, Máire GeogheganQuinn, povjerenica za istraživanje,
inovacije i znanost, José Manuel
Barroso, predsjednik Europske
komisije, i Viviane Reding,
potpredsjednica Europske
komisije i povjerenica za
pravosuđe, temeljna prava i
građanstvo, na otvaranju
europske godine građana 2013.
u Dublinu (Irska).
diljem Eu-a održavale su se manifestacije poput niza dijaloga koje je Komisija vodila
s građanima, ali isto tako i izložbi, seminara i radionica, kako bi se šira javnost uključila u raspravu o budućnosti Eu-a te se s građanima razgovaralo o njihovim problemima, nadanjima i očekivanjima u pogledu njihova statusa građana Eu-a. ti su događaji poslužili kao katalizator za uspostavu kontakta sa širom javnošću diljem Eu-a.
tijekom europske godine građana donesen je niz dokumenata kojima će se i dugo
nakon isteka europske godine građana osiguravati trajan i sadržajan učinak. Prvi je od
tih dokumenata bilo izvješće o građanstvu Eu-a za 2013. (1), podneseno 8. svibnja,
koje su države članice 6. prosinca toplo pozdravile u skupu zaključaka Vijeća (2).
nakon toga je savez za europsku godinu građana (EYCa), koji predstavlja široku
mrežu organizacija civilnog društva koje djeluju na promicanju građanskog angažmana i poticanju europske integracije, 13. prosinca objavio skup preporuka za vođenje
politika. u dokumentu o vođenju politika koji je izdao EYCa daje se važan uvid iz perspektive organiziranoga civilnog društva.
118
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
na završnoj priredbi u Vilniusu 13. prosinca, organiziranoj u suradnji s litavskim predsjedanjem Vijeća, prikazana su temeljna dostignuća ostvarena u sklopu europske
godine građana. toga je dana u Vilniusu održan dijalog s građanima, uz sudjelovanje
Viviane reding, potpredsjednice Komisije zadužene za pravosuđe, temeljna prava i
građanstvo.
tijekom godine održano je 36 dijaloga s građanima u 21 državi članici, uz sudjelovanje
mnogih zastupnika Europskog parlamenta, skoro svih Komisijinih povjerenika te
predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlada. tijekom svakoga od tih događanja političari su se susretali i raspravljali s građanima iz svih društvenih slojeva. Puno
više građana pratilo je rasprave uživo na internetu ili u njima sudjelovalo preko
društvenih medija. u dijalozima s građanima naglasak je bio na pitanju kako Eu prevladava krizu te na pravima građana i budućnosti Europe. ta su događanja izazvala
veliko zanimanje medija te poslužila za proširenje rasprave na znatno širu publiku.
Cjelokupni niz dijaloga s građanima u tijeku je od rujna 2012. do ožujka 2014., uz
50-ak događanja u svih 28 država članica. Komisija u 2014. namjerava predstaviti
dokument o dijalozima.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
119
s I g u r n O s t I
Religijski i svjetonazorski dijalog
ured savjetnika za europsku politiku intenzivirao je dijalog s crkvama, vjerskim zajednicama te svjetonazorskim i nekonfesionalnim organizacijama, na osnovi članka 17.
ugovora o funkcioniranju Europske unije. Komisija taj dijalog vodi već nekoliko desetljeća.
Herman Van Rompuy, predsjednik
Europskog vijeća, José Manuel
Barroso, predsjednik Europske
komisije, i László Surján,
potpredsjednik Europskog
parlamenta, (u prvom redu s lijeva
na desno) primili su dvadesetak
visokih predstavnika kršćanske,
židovske, islamske i budističke
zajednice na sastanku na visokoj
razini „Građani u središtu
europskog projekta u vrijeme
promjena” u Bruxellesu (Belgija).
Predsjednici Parlamenta, Europskog vijeća i Komisije održali su sastanke s vjerskim
poglavarima te predstavnicima svjetonazorskih i nekonfesionalnih udruženja. u kontekstu europske godine građana te imajući na umu predstojeće izbore za Parlament u
svibnju 2014., težište je rasprava bilo na tome da se „građanima dodijeli središnja
uloga u europskom projektu u vrijeme promjena”. uz to, održana su tri seminara u
obliku dijaloga na temu građanstva Eu-a i populizma.
120
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Temeljna prava
Povelja o temeljnim pravima Europske unije
Izvješće o primjeni povelje
tri godine nakon što je postala pravno obvezujuća, učinak Povelje o temeljnim pravima Eu-a sve je očitiji. Ona postaje referentna točka ne samo za institucije Eu-a pri
sastavljanju zakonodavnih akata nego i za sudove na europskoj i nacionalnoj razini te
tako temeljna prava za građane Europe postaju dio stvarnosti.
u izvješću za 2012. (3) daje se sveobuhvatni pregled o tome kako su se temeljna
prava provodila tijekom prethodne godine. u njemu se, primjerice, ističe kako europske
institucije pomno uzimaju u obzir prava sadržana u Povelji pri predlaganju i donošenju
zakonodavnih akata Eu-a, dok je Povelja za države članice obvezujuća samo kada
provode politike i pravo Eu-a. u izvješću se upućuje na šest glava Povelje o temeljnim
pravima Eu-a: „dostojanstvo”, „slobode”, „jednakost”, „solidarnost”, „prava građana” i
„pravda”.
Kada Eu ima nadležnost djelovanja, Komisija može predložiti zakonodavni akt Eu-a
kojime se pravima i načelima iz Povelje daje konkretni učinak, poput:
▶ predložene opsežne reforme pravila Eu-a o zaštiti osobnih podataka;
▶ proaktivnog pristupa zauzetoga radi ubrzanja napretka prema boljoj ravnoteži
spolova u upravnim odborima europskih društava koja kotiraju na burzi;
▶ koraka poduzetih u cilju zaštite postupovnih prava i prava žrtava.
87
87
86
86
85
84
84
83
Belgija
Nizozemska
Slovenija
Ujedinjena Kraljevina
Italija
Grčka
88
Francuska
88
Luksemburg
88
EU-27
88
Cipar
89
Bugarska
90
Njemačka
Portugal
90
Poljska
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.
90
Austrija
90
Španjolska
91
Danska
91
Švedska
92
Irska
92
Mađarska
92
Estonija
93
Litva
94
Češka
94
Slovačka
95
Latvija
96
Rumunjska
Finska
98
Malta
SVIJEST GRAĐANA EUROPSKE UNIJE O SVOJIM PRAVIMA 2012.
(U POSTOCIMA) – PRAVO NA BORAVAK U SVIM DRŽAVAMA
ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE POD ODREĐENIM UVJETIMA
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Trenutačno stanje u vezi s pristupanjem EU-a Europskoj
konvenciji o ljudskim pravima
Pristupanje Eu-a Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
postalo je moguće stupanjem na snagu lisabonskog ugovora, kojime se institucije
Eu-a i države članice obvezuju poduzeti sve potrebne korake da bi se taj cilj ostvario.
u travnju 2013. na pregovaračkoj razini dogovoren je nacrt sporazuma o pristupanju
koji bi Eu trebao sklopiti s postojećim ugovornim strankama Konvencije, a to je 47
država članica Vijeća Europe. radi pravne sigurnosti, Komisija je u srpnju 2013. zatražila mišljenje suda o sukladnosti tog nacrta sporazuma o pristupanju s ugovorima
Eu-a.
Zaštita podataka
spoznaje o opsežnim programima nadzora koje provode sjedinjene države djelovale
su kao poziv na uzbunu i poslužile kao poticaj za pregovore o paketu reformi u području zaštite podataka (4), koji je Komisija predstavila u 2012. Odbor Europskog
parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u listopadu je glasovao o tom paketu, kojom je prilikom postignut dogovor o kompromisnom rješenju
između političkih stranaka te izražena snažna potpora prijedlozima Komisije. Europski
šefovi država i vlada obvezali su se na „pravodobno” donošenje novih pravila.
Cilj je tog paketa prilagoditi pravila Eu-a o zaštiti podataka iz 1995. potrebama internetskog doba. tom će se reformom osnažiti prava građana, primjerice pravo na prenosivost podataka, dok će se istodobno smanjiti administrativne formalnosti za poduzeća, na primjer tako što će se 28 nacionalnih zakona zamijeniti jednim kompaktnim
i jedinstvenim skupom pravila. Vrlo je važno što će se reformom osigurati da svako
trgovačko društvo koje svoje proizvode i usluge nudi europskim građanima mora poštovati europska pravila, bez obzira na to ima li sjedište u Eu-u ili izvan njega. nacionalna tijela za zaštitu podataka moći će društva koja krše ta pravila novčano kažnjavati u iznosu do 2 % njihova godišnjeg prihoda. u okviru reforme isto će se tako
uspostaviti jasna pravila za prijenos podataka: ako tijela države koja nije članica Eu-a
žele pristup podacima građana Eu-a izvan njihova državnog područja, morat će primjenjivati pravni okvir koji obuhvaća sudski nadzor.
afere u vezi sa špijuniranjem isto su tako nanijele znatnu štetu povjerenju u transatlantsko partnerstvo, koje se mora ponovno uspostaviti. Komisija je izjavila kako
smatra da je masovni nadzor građana neprihvatljiv. Potkraj studenoga pokrenula je
niz mjera kojima će se poboljšati zaštita podataka u transatlantskim odnosima. među
njima je i 13 preporuka o tome kako do ljeta 2014. poboljšati progam „sigurne luke”,
kojime se društvima omogućuje slanje podataka u sjedinjene države u trgovačke
svrhe. Komisija je također jasno dala do znanja da od sjedinjenih država očekuje da
radi na brzom dovršenju pregovora o krovnom sporazumu o zaštiti podataka između
Eu-a i sjedinjenih država. takvim bi se sporazumom europskim građanima pružila
konkretna i izvršiva prava, posebno pravo na sudsku zaštitu u sjedinjenim državama
kad god se njihovi osobni podaci ondje obrađuju.
121
122
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Sloboda kretanja
sloboda kretanja jedan je od stupova unije. Pravo građana Eu-a na slobodno kretanje
na području Eu-a jedna je od četiriju sloboda sadržanih u ugovoru. Osim toga, sloboda kretanja donosi i gospodarske koristi. međutim, uz to su pravo vezane i obveze.
Ono ne obuhvaća pravo na zloporabu sustava socijalne sigurnosti država članica. u
kontekstu pitanja u vezi s kojima je nekoliko država članica izrazilo zabrinutost, Komisija je stoga nacionalnim i lokalnim tijelima ponudila pomoć i upute o učinkovitoj primjeni pravila o slobodnom kretanju.
s tim je ciljem Komisija donijela komunikaciju o slobodi kretanja građana Eu-a i njihovih obitelji, naglašavajući potrebu zaštite toga temeljnog prava i istodobno jasno
dajući do znanja da je države članice spremna poduprijeti u procesuiranju potencijalnih zloporaba (5). u tome se dokumentu pojašnjavaju prava i obveze građana, kao i
mogućnosti koje se daju u okviru prava Eu-a i općenito mehanizama koje Eu nudi za
borbu protiv zloporabe slobode kretanja. u komunikaciji se utvrđuje pet mjera kojima
će se državama članicama i njihovim lokalnim vlastima pomoći u punoj primjeni
prava i mehanizama Eu-a. te mjere obuhvaćaju puno iskorištavanje strukturnih i investicijskih fondova Eu-a, priručnik o fiktivnim brakovima i obvezu promicanja razmjene najbolje prakse među tijelima lokalne vlasti. Kao što je dogovoreno na sastanku
Vijeća u prosincu (6), Komisija i države članice nastavit će suradnju na temelju tih pet
mjera.
Sve se više građana EU-a koristi
pravom na slobodno kretanje
Europskom unijom u potrazi za
poslom ili radi odmora.
Prijedlog o osiguranju veće slobode kretanja radnika
Premda su pravila Eu-a o slobodi kretanja radnika davno utvrđena, način na koji se
ona primjenjuju u praksi može dovesti do prepreka i diskriminacije (percipiranih ili
stvarnih) za radnike migrante u Eu-u kad rade ili traže zaposlenje u drugoj državi članici. Komisija je u travnju predložila mjere kojima se osigurava bolja primjena zakonodavstva Eu-a na pravo građana Eu-a na rad u drugoj državi članici. u prosincu su
Parlament i Vijeće postignuli privremeni sporazum o prijedlogu kojim bi se, ako se
postigne konačni sporazum (očekuje se početkom 2014.), mogla osigurati stvarna i
učinkovita primjena postojećih zakonodavnih akata. države članice imale bi obvezu:
▶ uspostaviti kontaktne točke na nacionalnoj razini na kojima bi se davale informacije,
pomoć i savjeti, tako da mobilni građani i poslodavci budu bolje informirani o
svojim pravima;
▶ pružati primjerena sredstva pravne zaštite na nacionalnoj razini;
▶ sindikatima, nevladinim organizacijama i drugim organizacijama omogućiti
pokretanje upravnog ili sudskog postupka u ime pojedinačnih radnika u slučaju
diskriminacije;
▶ mobilnim građanima Eu-a i poslodavcima općenito pružati kvalitetnije informacije.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
GRAĐANI EU-a KOJI ŽIVE I RADE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU-a
3,5 %
3,0 %
2,5 %
2,0 %
1,5 %
1,0 %
0,5 %
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
0
Izvor: Eurostat.
Direktiva o olakšavanju slobode kretanja omogućivanjem boljih uvjeta za
dobivanje i zadržavanje dodatnih mirovinskih prava
uklanjanje zapreka slobodnom kretanju radnika dio je borbe protiv nezaposlenosti.
Zaštitom strukovnih mirovina radnicima se može pomoći u traženju zaposlenja u
inozemstvu. tijekom godine postignut je sporazum o prijedlogu Komisije iz travnja
2013. (7), čime se stvaraju uvjeti za donošenje direktive prije europskih izbora 2014.
dogovorenim prijedlogom predviđa se da se prava radnika na strukovne mirovine
dodjeljuju nakon najviše tri godine radnog odnosa te da se ona zadržavaju nakon što
radnici izađu iz mirovinskog sustava. Prema dogovorenome kompromisnom rješenju
direktiva bi se odnosila samo na radnike koji idu iz jedne države članice u drugu.
međutim, države članice te standarde mogu proširiti i na radnike koji mijenjaju posao
unutar jedne države.
Borba protiv diskriminacije
Jednakost spolova
u 2013. Komisija je objavila godišnje izvješće o napretku na području jednakosti žena
i muškaraca (8). Provela je srednjoročnu reviziju strategije za jednakost žena i muškaraca (9), kojom je prilikom ustanovljeno da nakon isteka polovine petogodišnjeg
razdoblja provedbe strategije Komisija ispunjuje preuzete obveze. Poduzela je mjere
u većini područja obuhvaćenih strategijom, posebice u poboljšanju ravnoteže spolova pri donošenju odluka u gospodarstvu, rješavanju problema genitalnog sakaćenja
žena, promicanju jednakosti plaća i promicanju jednakosti u sveukupnoj gospodarskoj
strategiji Eu-a.
Komisija je isto tako preispitala primjenu direktive o jednakosti plaća (10). uz to, podnijela je izvješća Razlika u mirovinama među spolovima u EU-u (11) i Žene i muškarci
na rukovodećim položajima u EU-u 2013. (12). dana 28. veljače 2013. održan je treći
europski dan jednakih plaća, godišnja manifestacija za podizanje svijesti o činjenici da
još uvijek postoji velika razlika u plaćama žena i muškaraca. u svibnju je Komisija
podnijela izvješće o ciljevima iz Barcelone (13), u kojemu se iznosi procjena napretka u
ostvarivanju ciljnih vrijednosti za dostupnost usluga skrbi za djecu koje su 2002. godine dogovorili čelnici Eu-a.
123
124
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Komisija je također donijela komunikaciju „Prema ukidanju genitalnog sakaćenja
žena” (14). dokument se temelji na dugogodišnjem radu Eu-a i na izvješću Europskog
instituta za jednakost spolova (EIgE) (15). također se koristilo i rezultatima okruglog
stola na visokoj razini o genitalnom sakaćenju žena, održanoga 6. ožujka 2013., kao i
doprinosima javnom savjetovanju (16) te pisanim mišljenjem savjetodavnog odbora
Eu-a za jednake mogućnosti žena i muškaraca (17).
NEUSKLAĐENA RAZLIKA U PLAĆI MEĐU SPOLOVIMA
neusklađena razlika u plaći među spolovima (gPg) predstavlja razliku između bruto zarade po satu
muških i ženskih plaćenih zaposlenika izraženu u postotku prosječne bruto zarade po satu muških
plaćenih zaposlenika. u obzir su uzeti svi plaćeni zaposlenici u poduzećima s 10 ili više zaposlenika na
razini odjeljka naCE rev. 2., ukupno od B do s (bez O) – prije referentne godine 2008.; naCE rev. 1.1.,
ukupno od C do O (bez l). Pokazatelj gPg-a izračunava se u okviru podataka prikupljenih po metodologiji
istraživvanja o strukturi zarada (uredba (EZ) br. 530/1999). njime se zamjenjuju podaci iz neusklađenih
izvora.
% – NACE Rev. 2. (metodologija istraživanja o strukturi prihoda)
27,5
25
22,5
20
17,5
15
12,5
10
7,5
5
2,5
Grčka
Irska
Poljska
Slovenija
Italija
Malta
Luksemburg
Belgija
Litva
Portugal
Rumunjska
Bugarska
Latvija
Švedska
Francuska
Španjolska
Cipar
EU-27
Danska
Hrvatska
Mađarska
Nizozemska
Finska
Slovačka
Ujedinjena
Kraljevina
Češka
Njemačka
Austrija
Estonija
0
Nema podataka.
Izvor: Eurostat.
Preporuke o uključivanju Roma
države članice jednoglasno su prihvatile Komisijin prijedlog preporuke Vijeća (18), prvi
pravni instrument za uključivanje roma.
NAGRADA ZA PRISTUPAČNOST
GRADA OSOBAMA S
INVALIDITETOM ZA 2014.
Na europski dan osoba s
invaliditetom (3. prosinca)
dobitnikom Nagrade za
pristupačnost grada osobama s
invaliditetom proglašen je
Göteborg, zbog iznimno uspješnog
rada na poboljšanju
pristupačnosti osobama s
invaliditetom i starijim osobama.
Nagrada se dodjeljuje u sklopu
godišnjeg natjecanja
ustanovljenoga radi odavanja
priznanja gradovima s više od
50 000 stanovnika koji pokrenu
primjerne inicijative za
poboljšanje pristupačnosti u
urbanom okolišu. Dodjelu nagrade
organizira Komisija u suradnji s
Europskim forumom osoba s
invaliditetom.
time se nastoji osnažiti proces započet uspostavom okvira Eu-a za nacionalne strategije integracije roma, o kojemu su se sve države članice dogovorile 2011. u prijedlogu koji je Komisija iznijela u lipnju 2013. pozivaju se sve države članice Eu-a da
poboljšaju učinkovitost mjera za postizanje integracije roma u četiri ključna područja
(obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, stanovanje), kao i u području borbe protiv
diskriminacije i stereotipa te zaštite romske djece i žena. u njemu se preporučuje da
države članice poduzmu mjere kako bi se premostio jaz između roma i ostalog stanovništva.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Građanstvo
Izvješće o građanstvu za 2013.
u izvješću o građanstvu Eu-a za 2013 utvrđuje se 12 konkretnih mjera za uklanjanje
prepreka na koje građani još uvijek nailaze pri ostvarivanju svojih prava u Eu-u, posebice prava na slobodno kretanje i političkih prava. to je izvješće uslijedilo nakon izvješća iz 2010. te služi kao instrument kojim se građani Eu-a informiraju o pravima i
koristima koje ostvaruju u vezi sa svojim statusom građana Eu-a, jednako kao i pokretačka snaga za razvoj novih inicijativa radi postizanja zajedničkog područja prava
za sve građane Eu-a.
građanstvo Eu-a razvija se otkad je 1993. godine prvi put uključeno u ugovore. Ono,
međutim, još nije dosegnulo punu zrelost. ljudi još uvijek nailaze na prepreke pri
ostvarivanju svojih prava u svakodnevnom životu. Komisija od građana svake godine
zaprimi više od milijun upita o pitanjima povezanima s njihovim pravima. Zbog toga
je potrebno djelovati na osnaživanju prava građana u svakodnevnim situacijama.
Izvješće se temelji na opsežnim savjetovanjima s građanima, civilnim društvom i
stručnjacima (19). druge su institucije pokazale zanimanje za izvješće te na njega reagirale organiziranjem događaja i iznošenjem mišljenja. Vijeće je donijelo zaključke (20) koji su predstavljeni na završnoj manifestaciji europske godine građana u Vilniusu. Komisija je već provela neke mjere predložene u izvješću: kvalitativni okvir za
pripravnički staž (mjera 2., donesena u prosincu 2013.); paket o postupovnim pravima
(mjera 7., prijedlog donesen u studenome 2013.); revizija postupka za sporove male
vrijednosti (mjera 8., prijedlog donesen u studenome 2013.).
125
126
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
DVANAEST KLJUČNIH NOVIH MJERA ZA POBOLJŠANJE ŽIVOTA
GRAĐANA EU-a
u izvješću o građanstvu za 2013. Komisija predlaže dvanaest novih mjera u ključnim područjima kako bi
se i dalje uklanjale prepreke na koje građani nailaze u uživanju svojih prava u Eu-u.
1.
2.
Predložiti reviziju uredbe o usklađivanju sustava
socijalne sigurnosti i ispitati mogućnost prijenosa
davanja za nezaposlenost u drugu državu u razdoblju duljem od obvezna tri mjeseca kako bi se
građanima olakšalo traženje posla u drugoj državi
članici EU-a. Snažno potaknuti države članice da
maksimalno iskoriste mogućnosti trenutačnih propisa kako bi se tražiteljima zaposlenja omogućilo da,
dok posao traže u drugoj državi članici, naknadu za
nezaposlenost dobivaju u razdoblju do šest mjeseci.
Razvojem kvalitetnog okvira za osposobljavanje u
2013. pomoći mladim građanima EU-a u stjecanju
vještina i ulasku na tržište rada. Pokrenuti inicijativu za moderniziranje mreže EURES u 2013.
kako bi se omogućila važnija uloga i veći učinak
službi za zapošljavanje na nacionalnoj razini te
poboljšala koordinacija mobilnosti radne snage u
EU-u. Pokrenuti pilot-inicijativu za poboljšanje
razmjene informacija o mogućnostima osposobljavanja i naukovanja preko EURES-a.
3.
U 2013. i 2014. posvetiti se pronalasku rješenja za
uklanjanje prepreka na koje nailaze građani EU-a i
članovi njihovih obitelji koji žive u državi članici
EU-a koja nije njihova matična zemlja, u vezi s
osobnim i boravišnim ispravama koje izdaju
države članice, među ostalim i putem neobveznih
jedinstvenih dokumenata za građane gdje je to
primjenjivo.
4.
U 2013. pokrenuti inicijative kojima bi se promicala najbolja praksa oporezivanja u prekograničnim
situacijama te osigurala pravilna primjena prava
EU-a kako bi se europskim građanima koji se kreću
ili posluju preko granica olakšala primjena različitih
poreznih propisa, a posebno kako bi im se
omogućilo da izbjegnu dvostruko oporezivanje.
5.
Nastavljajući djelovanje u pogledu poboljšanja
sigurnosti građana EU-a na cestama, Komisija će
tijekom 2014. poduzeti konkretne mjere kako bi se
uspostavila zajednička „platforma s informacijama
o vozilima” kojom bi se olakšalo priznavanje potvrda o tehničkoj ispravnosti, čime će se građanima
omogućiti jednostavnije i sigurnije putovanje
automobilom u drugu državu članicu EU-a.
6.
Osobama s invaliditetom omogućiti bolju mobilnost
unutar EU-a tako što će se u 2014. poduprijeti
uvođenje EU-ove invalidske iskaznice koju bi države
članice međusobno priznavale i kojom bi se tim
osobama omogućilo jednako uživanje određenih
povlastica unutar EU-a (uglavnom u području prijevoza, turizma, kulture i slobodnih aktivnosti).
7.
Do kraja 2013. predložiti paket pravnih instrumenata kako bi se dalje ojačala postupovna prava
građana ako su osumnjičeni ili optuženi u kaznenom postupku, uzimajući u obzir poseban
položaj djece i ranjivih društvenih skupina.
8.
Do kraja 2013. Komisija će revidirati europski
postupak za sporove male vrijednosti kako bi se
olakšalo rješavanje sporova u vezi s kupnjom u
drugoj državi članici EU-a.
9.
Do proljeća 2014. u tijesnoj suradnji s nacionalnim
provedbenim tijelima i odgovarajućim dionicima
razviti model prikazivanja ključnih zahtjeva na internetu kako bi se informacije o digitalnim proizvodima učinilo jasnijima i jednostavnijima za usporedbu. Do proljeća 2014. na razini EU-a
pokrenuti namjensku kampanju za podizanje
svijesti o pravima potrošača.
10.
Poduzeti mjere kojima se osigurava da lokalna
uprava na raspolaganju ima instrumente za potpuno razumijevanje prava slobode kretanja
građana EU-a.
11.
Praktičnim smjernicama dostupnima na središnjem
portalu Europa pobrinuti se tijekom 2013. da
građanima bude jasnije i lakše saznati kome se
obratiti za zaštitu svojih prava.
Promicati svijest građana o pravima koja imaju
kao građani EU-a, a posebno o njihovim biračkim
pravima, tako što će se na Dan Europe (svibanj
2014.) objaviti priručnik u kojem se jasnim i jednostavnim jezikom predstavljaju njihova prava u
EU-u.
12.
Predložiti konstruktivne načine na koje će se
građanima EU-a koji žive u drugoj državi članici
EU-a omogućiti da zadržavanjem prava glasovanja na nacionalnim izborima u svojoj matičnoj
državi u potpunosti sudjeluju u demokratskom
životu EU-a.
Istražiti kako na temelju postojećih nacionalnih i
europskih struktura u 2013. ojačati i razviti europski javni prostor kako bi se uklonila trenutačna
prekogranična rascjepkanost javnog mnijenja.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Europska građanska inicijativa
Od početka stupanja na snagu toga novog instrumenta u travnju 2012. pokrenute su
22 inicijative za koje se prikupljaju izjave potpore od potpisnika diljem Eu-a. njima se
obuhvaća širok raspon tema, primjerice okoliš, telekomunikacije, mobilnost, prava
građana itd. (21).
u studenome 2013. završeno je razdoblje prikupljanja izjava za prve inicijative pokrenute 2012. Za tri inicijative objavljeno je da je prikupljen traženi broj potpisnika
(ukupno 1 milijun te minimalne kvote u najmanje sedam država članica).
Prva od njih, „right2water”, u kojoj se navodi da je „voda javno dobro, a ne roba”,
službeno je podnesena Komisiji 20. prosinca 2013. nakon što su nadležna nacionalna
tijela završila provjeru prikupljenih izjava potpore te ih pozitivno ocijenila. Komisija na
tu inicijativu mora odgovoriti do 20. ožujka 2014. te u odgovoru navesti hoće li predložiti zatraženi pravosudni akt i navesti razloge odluke.
druge dvije inicijative, jedna pod nazivom „One of us”, u kojoj se traži da Eu prestane
financirati aktivnosti koje za pretpostavku imaju uništenje ljudskih embrija, te druga
pod nazivom „stop vivisection”, kojom se traži prestanak vršenja pokusa na živim životinjama, vjerojatno će biti podnesene Komisiji početkom 2014. ako nadležna nacionalna tijela potvrde izjave potpore.
127
128
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Pravosuđe
Vladavina prava
Europska se unija izgrađuje na ključnim temeljnim vrijednostima. Ona počiva na vladavini prava, a od Komisije se tražila intervencija kada se vladavina prava u državama
članicama činila ugroženom. Kao što je u govoru o stanju unije za 2013. (22) najavio
predsjednik Europske komisije, José manuel Barroso, Komisija radi na uspostavi
okvira kojim će se omogućiti dosljedno reagiranje na takve situacije, temeljeći se na
objektivnosti i načelu jednakosti među državama članicama. On bi se aktivirao samo
kada postoji ozbiljan sustavski rizik za vladavinu prava i primjenjivao u skladu s prije
definiranim referentnim mjerilima (23).
nakon prepiske s mađarskim tijelima u vezi sa zakonima donesenima u skladu s novim mađarskim ustavom, Komisija je izrazila zabrinutost u pogledu sukladnosti četvrtog amandmana mađarskoga temeljnog zakona s pravom Eu-a i načelom vladavine
prava. Komisija je u skladu s tim obavila podrobnu pravnu analizu amandmana. Ona
je u studenome formalno završila pravni postupak pokrenut protiv mađarske 17. siječnja 2012. u vezi s prisilnim umirovljenjem 274. suca i državna odvjetnika nakon što
je ta zemlja poduzela potrebne mjere i donijela izmjene zakona.
Mehanizam suradnje i provjere
Komisija je u sklopu mehanizma suradnje i provjere (24) s rumunjskim tijelima
nastavila raditi na rješenju pitanja koja je pokrenula u izvješću u srpnju 2012.
Komisija je u siječnju 2013. izvijestila o napretku rumunjske te o mjerama koje
su se poduzele kako bi se ponovno uspostavilo poštovanje vladavine prava i neovisnosti sudstva u rumunjskoj (25). nakon obavljene procjene ustanovljeno je da
je rumunjska provela neke preporuke Komisije, ali ne sve. s rumunjskim se tijelima nastavlja suradnja u kontekstu mehanizma.
Komisija je nastavila pratiti napredak u sklopu mehanizma u Bugarskoj i rumunjskoj te je krajem 2014. izvijestila o procesu reformi.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
129
s I g u r n O s t I
„Assises de la Justice” – budućnost pravosudne politike
EU-a
Komisija je pokrenula široku raspravu o budućnosti pravosudne politike unutar Eu-a
uz poziv na sudjelovanje u toj raspravi i organizirala konferenciju na visokoj razini,
„assises de la Justice” (26), održanu u studenome 2013. na konferenciji su se okupili
visoki europski i nacionalni kreatori politika, suci i ostali dionici. Zajedničko razmatranje poslužilo je za razvijanje zamisli i ideja kojima će se pridonijeti uobličenju buduće
pravosudne politike unije. Komisija će u vezi s time u 2014. izdati komunikaciju.
Pogled na konferenciju „Assisez
de la Justice” u Bruxellesu
(Belgija).
NEOVISNOST PRAVOSUĐA (PERCEPCIJA NA LJESTVICI OD 1 DO 7
– VIŠA VRIJEDNOST ZNAČI BOLJU PERCEPCIJU)
7
6
5
4
3
2
1
Njemačka
Švedska
Ujedinjena
Kraljevina
Danska
Luksemburg
Estonija
Belgija
Austrija
Malta
Francuska
Cipar
Poljska
Španjolska
Latvija
Portugal
Italija
Slovenija
Mađarska
Češka
Litva
Grčka
4
7
9
13
16
21
28
30
35
37
39
50
60
61
67
68
70
72
75
82
98 108 114 115
11
Izvor: Svjetski gospodarski forum.
Slovačka
Irska
3
Rumunjska
Nizozemska
2
Broj se odnosi na rangiranje države među 114 država na svijetu.
Bugarska
Finska
0
130
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Pravosudna suradnja u građanskim i trgovačkim stvarima
Prijedlog revizije uredbe o sporovima male vrijednosti
Komisija je u studenome iznijela prijedlog (27) revizije uredbe o sporovima male vrijednosti (28). Europskim postupkom za sporove male vrijednosti (29) omogućuje se
jeftin i jednostavan način rješavanja prekograničnih sporova u iznosu do 2 000 Eur,
bez složenih pravnih postupaka. njime se poboljšava pristup pravosuđu za potrošače
i mala poduzeća u prekograničnim sporovima male vrijednosti. revizijom pravosudnog akta nastoji se postignuti šire korištenje postupkom, konkretno podizanjem donje
vrijednosti na 10 000 Eur.
Revizija direktive EU-a o putovanju u paket-aranžmanima
Komisija je u srpnju predložila (30) reviziju direktive Eu-a iz 1990. o putovanju u paketaranžmanima (31) radi osuvremenjivanja pravila koja se primjenjuju kada potrošači
rezerviraju odmore u paket-aranžmanima i kombiniraju ih s, primjerice, letovima,
boravkom u hotelima ili iznajmljivanjem automobila. novouvedenom zaštitom obuhvaćeno je pravo na dobivanje svih potrebnih informacija prije potpisivanja ugovora,
čime se osigurava da za izvršenje svake usluge u paket-aranžmanu netko bude odgovoran te omogućuje povratak turista u domovinu ako turoperator ode u stečaj. trenutačna pravila moraju se osuvremeniti, s obzirom na to da se sve više usluga putovanja
kombinira tako da se prilagođavaju kupcu, osobito na internetu, te zato što u takvim
slučajevima osobe koje odlaze na odmor nisu sigurne na kakvu zaštitu imaju pravo u
slučaju poteškoća.
Kazneno pravosuđe
Zakonodavni paket o postupovnim pravima
Komisija je nizom prijedloga nastavila raditi na dovršavanju akcijskog plana o postupovnim pravima u kaznenom postupku. Cilj je svih tih mjera svim građanima jamčiti
pravo na pošteno suđenje na cjelokupnom području Eu-a. nakon što se donesu, prijedlozima će se pridonijeti povećanju uzajamnog povjerenja u pravosudne sustave
država članica i osigurati bolje funkcioniranje europskoga područja pravde.
u Europskoj uniji svake godine ima više od 9 milijuna kaznenih postupaka. Komisija
od 2010. neprestano radi na uspostavi zajedničkih standarda Eu-a za sve kaznene
postupke.
Viviane Reding, potpredsjednica
Europske komisije i povjerenica za
pravosuđe, temeljna prava i
građanstvo, na tiskovnoj
konferenciji u Bruxellesu (Belgija),
namijenjenoj najavi paketa
prijedloga za jačanje prava
građana na pravedno suđenje u
kaznenim postupcima diljem
Unije.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Komisija je u studenome 2013. predstavila prijedlog direktive o jačanju određenih
vidova pretpostavke nedužnosti i prava na nazočnost na suđenju u kaznenom postupku (32). Kao dio tog paketa predložila je direktivu o postupovnim jamstvima za djecu
osumnjičenu ili optuženu u kaznenim postupcima (33) te iznijela prijedlog direktive o
privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima te za osobe u postupcima na temelju europskoga uhidbenog naloga (34). uz to,
donijela je preporuku o pravu na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe u
kaznenom postupku (35) te preporuku o postupovnim jamstvima za ranjive osobe
osumnjičene ili optužene u kaznenom postupku (36).
Pristup odvjetniku
u jesen su Parlament i Vijeće donijeli središnju mjeru u sklopu tog nastojanja da se
osigura pošteno suđenje svim građanima: direktivu o pravu na pristup odvjetniku te
o pravu na komunikaciju u slučaju oduzimanja slobode (37), koju je Komisija predstavila 2011. (38). u skladu s novim zakonodavnim aktom svakoj osumnjičenoj osobi,
bez obzira na to gdje se u Europskoj uniji nalazi, jamčit će se pravo na odvjetnika od
najranije faze postupka sve do njegova zaključenja. novim pravilima bi se također
osiguralo da svaka uhićena osoba ima priliku komunicirati sa svojom obitelji. ako se
nalaze u drugoj državi članici Eu-a, građani imaju pravo stupiti u kontakt s konzulatom svoje zemlje.
Komisija nadzire sukladnost s ugovorima
Komisija je pokrenula takozvani postupak iz članka 39. protiv Hrvatske, kojim se
predviđa aktiviranje zaštitne klauzule o pravosuđu i unutarnjim poslovima iz ugovora o pristupanju Hrvatske. ta je odluka donesena nakon što je Hrvatska u više
navrata odbila poštovati okvirnu odluku o europskome uhidbenom nalogu (39).
Hrvatska se kao odgovor na to obvezala izmijeniti svoje zakonodavne akte najkasnije do 1. siječnja 2014. radi usklađivanja s tom okvirnom odlukom.
Paket mjera o drogama
droge su složeni socijalno-zdravstveni problem koji pogađa milijune ljudi u Eu-u. u
Eu-u svake godine umre približno 6 500 ljudi zbog prekomjernih doza droge. uz droge
koje se nadziru i podliježu restriktivnim mjerama u skladu s konvencijama un-a o drogama, na unutarnjem se tržištu brzo šire nove psihoaktivne tvari kojima se oponaša
djelovanje droga koje nadzire un. Komisija je u 2013. predstavila paket od dva zakonodavna prijedloga s ciljem poboljšanja učinkovitosti djelovanja Eu-a u vezi s novim
psihoaktivnim tvarima (40). u skladu s pravilima, štetne psihoaktivne tvari moći će se
brzo povući s tržišta, pri čemu se neće dovesti u pitanje njihova raznovrsna zakonita
primjena u industrijske i komercijalne svrhe.
131
132
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Osnivanje Ureda europskoga javnog tužitelja radi zaštite financijskih
interesa Unije
u srpnju je Europska komisija ostvarila obećanje o primjeni politike nulte tolerancije o
pitanju prijevare na štetu proračuna Eu-a i predstavila prijedlog o osnivanju (41) ureda
europskoga javnog tužitelja. riječ je o iznimno važnom alatu za poboljšanje progona
počinitelja prijevara na štetu poreznih obveznika Eu-a. Kad je riječ o novcu poreznih
obveznika, svaki je euro važan – posebno u sadašnjemu gospodarskom ozračju.
ured europskoga javnog tužitelja bit će nadležan samo za istragu, kazneni progon, a
prema potrebi za podizanje optužnica – pred sudovima država članica – za kaznena
djela koja utječu na proračun Eu-a. ured europskoga javnog tužitelja bit će neovisna
institucija podložna demokratskom nadzoru.
Viviane Reding, potpredsjednica
Komisije za pravosuđe, temeljna
prava i građanstvo, i Algirdas
Šemeta, povjerenik za poreze,
carine, statistiku, reviziju i
prijevare, na zajedničkoj tiskovnoj
konferenciji u Bruxellesu (Belgija),
održanoj u povodu predstavljanja
uspostave Europskoga ureda
javnog tužitelja.
Komisija je također predstavila prijedloge (42) o reformi Eurojusta, agencije Europske
unije za suradnju u kaznenom pravosuđu.
trenutačno postoji vrlo neujednačena razina zaštite i provedbe diljem Eu-a u području borbe protiv prijevara na štetu unijina proračuna. radom ureda europskoga javnog
tužitelja zaštiti proračuna Eu-a daje se prioritetno mjesto u cijeloj Europi. njime će se
ukloniti jaz između kaznenih sustava država članica čije nadležnosti završavaju na
državnim granicama te tijela unije koja ne mogu provoditi kaznene istrage.
Komisija je predložila osnivanje ureda kao decentralizirane strukture koja će biti
uključena u nacionalne pravosudne sustave. delegirani europski tužitelji provodili bi
istrage i kaznene progone u odgovarajućoj državi članici angažiranjem osoblja iz
svoje države i primjenom nacionalnog zakonodavstva. njihovim aktivnostima upravljao bi europski javni tužitelj kako bi se zajamčio jedinstveni pristup u cijelom Eu-u.
nakon iscrpne analize obrazloženih mišljenja koje je primila od 14 nacionalnih parlamenata iz 11 država članica na temelju načela supsidijarnosti, Komisija je u studenome potvrdila da je njezin prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti u osnivačkim
ugovorima Eu-a i odlučila ga zadržati.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
133
s I g u r n O s t I
Unutarnji poslovi
Migracije
Tragedija kraj Lampeduse
u 2013. migracijske tragedije u sredozemlju, osobito nedaleko od talijanskog otoka
lampeduse, izazvale su veliku emocionalnu reakciju diljem Europe, pri čemu su građani tražili rješenja za sprečavanje takvih nezgoda. na temelju postojećih okvira i
alata za upravljanje migracijama, Komisija je uspostavila radnu skupinu za sredozemlje – koja se sastoji od Komisije, država članica i agencija Eu-a – radi razvoja i
provedbe kratkoročnih operativnih mjera i srednjoročnih inovativnih ideja kako bi se
izbjegao daljnji gubitak života na sredozemlju.
Enrico Letta, talijanski premijer
(posve desno), José Manuel
Barroso, predsjednik Europske
komisije, (u sredini) i Cecilia
Malmström, povjerenica za
unutarnje poslove, (posve lijevo)
odaju počast žrtvama tragedije
na Lampedusi (Italija).
Eurosur
novom uredbom od listopada 2013. (43) uspostavljen je Europski sustav za nadzor
granica (Eurosur) kako bi se povećala usklađenost u državama članicama i među
njima, pojačao nadzor granica, spriječila teška kaznena djela i potaknula borba protiv
djela kao što su trgovina drogom i trgovanje ljudima i smanjio neprihvatljiv broj smrtnih slučajeva među migrantima na moru. Eurosur je operativan od početka prosinca
2013.
Brod talijanske obalne straže u
ophodnji nekoliko milja od obale
Lampeduse (Italija).
134
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Trgovina ljudima
radi promicanja uloge civilnog društva i jačanja suradnje između relevantnih sudionika,
Komisija je u svibnju pokrenula platformu civilnog društva Eu-a za borbu protiv trgovine ljudima. Platforma na razini Eu-a služit će kao forum za organizacije civilnog društva koje djeluju na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u području ljudskih prava,
prava djece, prava žena i jednakosti spolova, prava migranata i skloništa. Osim toga
što će se sudionicima omogućiti interakcija, moći će proširiti svoje mreže i razmjenjivati konkretne ideje o najboljem načinu za pomoć žrtvama i sprečavanje da i drugi
postanu žrtve toga kaznenog djela, te će biti bolje informirani o sklopu politike Eu-a.
Komisija je 2013. također objavila dokument „Prava žrtava trgovine ljudima u Eu-u” (44).
dokument sadržava jasne, korisniku pristupačne informacije o radnim i socijalnim
pravima te pravima žrtava i migranata koja u skladu sa zakonodavstvom Eu-a imaju
žrtve trgovine ljudima. takvim pregledom koristit će se žrtve i osobe koje rade u tom
području (npr. nevladine udruge i policija), što će pridonijeti učinkovitijem ostvarenju tih
prava pomažući tijelima u državama članicama pri pružanju pomoći i zaštite.
u skladu s novom direktivom o trgovini ljudima (45) koju su države članice morale
prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do travnja 2013., Komisija nastavlja suradnju s
državama članicama o provedbi strategije Eu-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima (46).
također pozorno prati napore koje države članice poduzimaju radi prijenosa direktive
u nacionalno zakonodavstvo.
Vanjska dimenzija
u skladu s globalnim pristupom migraciji i mobilnosti (gamm), Eu nastavlja suradnju
s trećim zemljama i regijama te jača suradnju i dijaloge (vidjeti poglavlje 5. za više
pojedinosti).
Partnerstva za mobilnost potpisana su između Eu-a i maroka u lipnju 2013., a između
Eu-a i tunisa odnosno Eu-a i azerbajdžana u prosincu. Još jedno takvo partnerstvo
započeto je s Jordanom.
u 2013. nastavljeni su dijalozi i suradnja sa strateškim zemljama izvan Eu-a. Primjerice, dijalog Eu-a i Kine o mobilnosti i migracijama koji je iznova započeo na sastanku
na visokoj razini u listopadu 2013.
Osim toga, Eu vodi dijaloge s drugim regijama u svijetu. u tom je pogledu u travnju
2013. osnovano Partnerstvo svilenog puta za migracije, kojemu je cilj promicanje dijaloga i suradnje u upravljanju mješovitim migracijskim tokovima podrijetlom iz „zemalja svilenog puta” (posebice afganistana, Iraka, Irana i Pakistana). suradnja u području migracija i azila i dalje se razvija u okviru Istočnog partnerstva, s prvim
sastankom ministara za pravosuđe i unutarnje poslove o Istočnom partnerstvu u listopadu 2013. u luxembourgu, koji je prethodio trećem sastanku na vrhu o Istočnom
partnerstvu u Vilniusu u studenome 2013.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
135
s I g u r n O s t I
u pogledu viza i ponovnog prihvata, dijalog o liberalizaciji otvoren je s turskom, a
sporazum o ponovnom prihvatu potpisan je 16. prosinca 2013. sporazumi o ponovnom prihvatu i pojednostavnjenju viznih postupaka (47) sklopljeni su s armenijom i
Kabo Verdeom. sporazum o pojednostavnjenju viznih postupaka potpisan je s azerbajdžanom 29. studenoga 2013., prilikom sastanka na vrhu Istočnog partnerstva u
Vilniusu. novi sporazumi o pojednostavnjenju viznih postupaka s moldovom i ukrajinom stupili su na snagu 1. srpnja 2013. nastavljeni su razgovori o liberalizaciji viznog
režima s gruzijom, moldovom i ukrajinom. Izvješća Komisije o ispunjavanju mjerila
akcijskog plana za te države o liberalizaciji viznog režima (48) donesena su 15. studenoga 2013.
Cecilia Malmström, povjerenica za
unutarnje poslove, i Ahmet
Davutoğlu, turski ministar vanjskih
poslova, na potpisivanju
sporazuma EU –Turska o
ponovnom prihvatu u Ankari
(Turska).
Vanjske granice – schengenski prostor
Nova schengenska pravila radi bolje zaštite slobode kretanja građana
u listopadu su donesena nova pravila koja će se početi primjenjivati u roku od godine
dana. tim pravilima omogućuje se dobro upravljanje schengenskim prostorom uz jačanje slobodnog kretanja na prostoru Eu-a na temelju jasnih i transparentnih europskih
pravila zbog kojih će sustav postati još učinkovitiji. Komisija ima središnju ulogu kad je
riječ o praćenju i evaluaciji, a u tijesnoj suradnji sa stručnjacima iz država članica imat
će nadležnost kako bi se osiguralo da se schengenska pravila poštuju. Osim toga,
novim će se pravilima također osigurati da se onda kada je iznimno potrebno ponovno
uvesti granične kontrole na unutarnjim granicama, pri takvim odlukama uzmu u obzir
interesi unije i svih njezinih država članica.
136
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
SCHENGENSKI PROSTOR NA DAN 1. SRPNJA 2013.
Države EU-a koje su članice
schengenskog prostora
Države EU-a koje nisu članice
schengenskog prostora
Ísland
Države schengenskog prostora
koje nisu članice EU-a
Države kandidatkinje za
schengenski prostor
Suomi
Finland
Norge
Sverige
Eesti
AZORES (PT)
MADEIRA (PT)
CANARY
ISLANDS (ES)
Latvija
Éire
Ireland
Danmark
Lietuva
AÇORES (PT)
MADEIRA (PT)
United Kingdom
Nederland
België
Belgique
CANARIAS (ES)
France
Polska
Deutschland
Luxembourg
Schweiz
Suisse
Svizzera
Česká
republika
Österreich
Slovensko
Magyarország
Slovenija
România
Hrvatska
Portugal
España
Italia
България
Bulgaria
Ελλάδα
Elláda
Malta
Κύπρος
Kýpros
Schengenski informacijski sustav (SIS II.)
druga generacija schengenskoga informacijskog sustava (sIs II.) (49) počela se primjenjivati u travnju. sIs II. informacijski je sustav kojim se nacionalnim tijelima za
nadzor granica te carinskim i policijskim tijelima odgovornima za provjere unutar
schengenskog prostora omogućuje razmjena informacija o ljudima i predmetima koji
se traže ili su nestali, primjerice o ukradenim vozilima i dokumentima. sustavu sIs II.
će i dalje pripadati glavna uloga u olakšavanju slobodnog kretanja osoba u schengenskom prostoru, a istodobno će se povećati sigurnost na tom prostoru.
Postupno uvođenje Viznoga informacijskog sustava (VIS)
nakon uvođenja VIs-a u sjevernoj africi, Bliskom istoku i u području Zaljeva, VIs je u
ožujku uveden u središnjoj i zapadnoj africi, u lipnju u istočnoj i južnoj africi, u rujnu
u Južnoj americi te u studenome u središnjoj i jugoistočnoj aziji i Palestini. Osim što
je sustavom uspješno obrađeno više milijuna zahtjeva za izdavanje vize i operacija
iz vanjskih graničnih prijelaza i konzulata diljem svijeta, uvođenjem sustava VIs u
te regije bez incidenata upućuje se na to da je sustav postigao vrlo zadovoljavajuću
razinu i da može održati operacije u više regija.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
137
s I g u r n O s t I
Pametne granice
u veljači je Komisija predložila „paket mjera za pametne granice” (50) da bi ubrzala,
olakšala i istodobno pojačala postupke graničnih kontrola za strane državljane koji
putuju u Eu-u. Paket se sastoji od sustava ulaska/izlaska (EEs) (51) za bilježenje vremena i mjesta ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji putuju u Eu-u, te programa za registrirane putnike (52) kako bi se određenim skupinama čestih putnika iz
trećih zemalja omogućio ulazak u Eu-u primjenom pojednostavnjene granične kontrole.
Helikopter Njemačke savezne
policije iznad policijskoga
patrolnog čamca u Baltičkome
moru.
Pravila o operacijama na moru koje koordinira Frontex
Komisija je 12. travnja predložila uspostavu jasnih pravila za zajedničke patrole u vezi
s presretanjem, potragom, spašavanjem i iskrcajem u sklopu operacija na moru koje
koordinira Frontex (53). tim se prijedlogom odgovara na sudsku presudu (54) kojom je
iz postupovnih razloga opozvana Odluka Vijeća 2010/252/Eu.
Zajednički europski sustav azila
Zajednički europski sustav azila (CEas) (55) donesen je na svjetski dan izbjeglica
(20. lipnja 2013.). novim sustavom osigurat će se bolji pristup postupku azila za
osobe koje traže zaštitu, dovest će se do pravednijih, bržih i kvalitetnijih odluka o
azilu, osigurat će se da ljudi u strahu od progona ne budu ponovno izloženi opasnosti,
a osigurat će se i dostojni životni uvjeti za tražitelje azila i osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu unutar Eu-a.
novi instrumenti zajedničkoga europskog sustava sadržavaju:
▶ revidiranu direktivu o postupcima azila (56), cilj koje su pravednije, brže i kvalitetnije
odluke o azilu;
▶ revidiranu direktivu o uvjetima prihvata (57), kojom se osiguravaju humani
materijalni uvjeti (primjerice stanovanje) za tražitelje azila diljem Eu-a;
▶ revidiranu direktivu o kvalifikaciji (58), u kojoj je objašnjena osnova za odobravanje
međunarodne zaštite;
▶ revidiranu dublinsku uredbu (59), kojom se jača zaštita tražitelja azila u postupku
utvrđivanja države odgovorne za ispitivanje zahtjeva za azil i objašnjavaju pravila
kojima se uređuju odnosi među državama.
138
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
BROJ PODNOSITELJA ZAHTJEVA ZA AZIL U EU-28
350 000
300 000
250 000
200 000
150 000
100 000
50 000
2012.
2011.
2010.
2007.
0
Izvor: Eurostat.
Organizirani kriminal, policijska suradnja i terorizam
Zajednička borba protiv terorizma na razini EU-a
Protuterorističke policijske snage država članica udružile su se 17. i 18. travnja u
mrežu atlas, koju sponzorira Eu, i koja je provela dosad najsloženiju pripremu i simulaciju odgovora na krizu na europskoj razini. teroristički su napadi istodobno simulirani u devet različitih država članica Eu-a (Belgiji, Irskoj, Španjolskoj, Italiji, latviji,
austriji, rumunjskoj, slovačkoj i Švedskoj). niz je drugih postupaka otkrivanja i praktičnih testiranja otkrivanja također pokrenut u različitim područjima radi razvijanja
prevencije za terorističke napade.
Strategija unutarnje sigurnosti
u drugom izvješću o provedbi strategije unutarnje sigurnosti (Iss) (60), predstavljenome u travnju, naglašava se da je organizirani kriminal i dalje veliki izazov za unutarnju sigurnost Eu-a. Kibernetički kriminal, trgovina ljudima i povećanje nasilnog
ekstremizma također su velike sigurnosne prijetnje s kojima se Eu i dalje suočava,
kao i pranje novca i korupcija. novi prioriteti u borbi protiv teškoga i organiziranoga
međunarodnog kriminala unutar Eu-a utvrđeni su u ciklusu politika za razdoblje
2014.–2017.
Europol
Komisija je 27. ožujka predložila da agencija Eu-a za provedbu zakona (Europol)
postane učinkovitija pri prikupljanju i analizi informacija te razmjeni tih analiza s
državama članicama (61). time će Europol moći osigurati konkretniju i ciljnu potporu
nacionalnim tijelima za provedbu zakona u prekograničnim suradnjama i istragama.
Istodobno, prijedlogom se povećava odgovornost Europola u odnosu na Europski parlament i nacionalne parlamente te osnažuje zaštita osobnih podataka. Prijedlogom se
Komisije također učvršćuje veza između osposobljavanja/potpore i operativne suradnje spajanjem Europske policijske akademije (Cepol) s Europolom.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Strategija protiv nezakonite trgovine oružjem
Komisija je 21. listopada predstavila prijedloge za smanjenje s oružjem povezanog
nasilja u Europi (62). u izvješću su utvrđene mjere na razini Eu-a za bavljenje prijetnjama koje predstavljaju nezakonitu uporabu vatrenog oružja u okviru zakonodavstva, operativnih aktivnosti, osposobljavanja i sredstava Eu-a.
Kibernetička sigurnost
u Europi je 40 % korisnika interneta izrazilo ozbiljnu zabrinutost u vezi s uporabom ili
zloporabom osobnih podataka. Opasnost od kibernetičkog kriminala narušava povjerenje potrošača i utječe na spremnost građana da se služe internetom za kupnju ili
obavljanje bankovnih transakcija. time se stvara znatna prepreka digitalnome unutarnjem tržištu. Od siječnja 2013. novi Europski centar za računalni kriminal (EC3) (63)
počeo je s radom kako bi se europski građani i poduzeća zaštitili od prijetnji od kibernetičkih kriminalaca. EC3 udružuje stručno znanje i informacije, podupire kaznene
istrage i promiče pronalaženje rješenja na razini Eu-a, a istodobno podiže svijest o
pitanjima u vezi s kibernetičkim kriminalom u cijeloj uniji.
u veljači je predstavljena strategija za kibernetičku sigurnost (64) u kojoj se navodi
sveobuhvatna vizija Eu-a o najboljem načinu za sprečavanje i odgovaranje na kibernetičke prekide i napade. Komisija i Catherine ashton, visoka predstavnica unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije, donijeli su
zajednički tu strategiju uz direktivu koju je predložila Komisija na području sigurnosti
mreža i informacija (nIs) (65). Cilj je posebnih mjera ojačati kibernetičku otpornost
informacijskih sustava, smanjiti kibernetički kriminal te učvrstiti međunarodnu politiku
kibernetičke sigurnosti i kibernetičku obranu.
139
140
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Olakšavanje svakodnevnog života građana
Zdravlje građana i prava koja imaju kao potrošači
Zaštita potrošača
Alternativno rješavanje sporova ili rješavanje sporova putem interneta
Eu je u travnju donio pravila (66) o alternativnom rješavanju sporova. time će se
potrošačima osigurati mogućnost uporabe kvalitetnih instrumenata za alternativno
rješavanje sporova u gotovo svim vrstama ugovornih sporova koje imaju s trgovcima,
bez obzira na to što su kupili i jesu li to kupili putem interneta ili tradicionalnim putem,
u svojoj zemlji ili u inozemstvu. Izradit će se internetska platforma diljem Eu-a radi
lakšega internetskog rješavanja potrošačkih sporova koji proizlaze iz transakcija na
internetu.
Sigurnost neprehrambenih proizvoda u Europi
Komisija je u veljači donijela paket za sigurnost proizvoda i nadzor nad tržištem (67).
Paket sadržava rješenja namijenjena poboljšanju sigurnosti potrošačkih proizvoda
koji se kreću jedinstvenim tržištem i većem nadzoru tržišta u pogledu svih neprehrambenih proizvoda, uključujući one uvezene iz trećih zemalja.
Osim toga, brzi sustav obavješćivanja o opasnim neprehrambenim proizvodima
(raPEX) 2013. dodatno je poboljšao učinkovitost razmjene informacija između država
članica i Komisije o opasnim proizvodima pronađenima diljem Europe. suradnja s Kinom i sad-om i dalje je važan dio napora koje Europa ulaže u području sigurnosti
proizvoda.
Sigurnost kozmetičkih proizvoda
nova uredba o kozmetičkim proizvodima (68) postala je primjenjiva 11. srpnja 2013.
njome se jača zaštita potrošača, a istodobno se pojednostavnjuje djelovanje gospodarskih subjekata. na primjer, oznake na kozmetičkim proizvodima sada moraju
sadržavati podatke o imenu i prezimenu te adresi osobe nadležne za poštovanje pravila.
u ožujku je stupila na snagu potpuna zabrana ispitivanja kozmetičkih proizvoda na
životinjama u Eu-u. to je bio posljednji rok za ukidanje te se od navedenog datuma
kozmetički proizvodi ispitivani na životinjama više ne mogu stavljati na tržište u Eu-u.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Stupanje na snagu novih nižih ograničenja cijena roaminga od 1. srpnja
Eu je od 2007. postigao smanjenja više od 80 % za maloprodajne cijene poziva,
tekstovnih poruka i prijenosa podataka. Prijenos podataka u roamingu sada je do
91 % jeftiniji u usporedbi s 2007., a opseg tržišta prijenosa podataka u roamingu
porastao je za 630 % od 2007. Ove su godine posjetitelji u Hrvatskoj mogli znatno
uštedjeti jer je trošak prijenosa podataka bio gotovo 15 puta manji nego prije (69).
NAJVIŠA CIJENA ROAMINGA UNUTAR EU-a
(u eurocentima, bez PDV-a)
Od 1. srpnja 2012.
Od 1. srpnja 2013.
Od 1. srpnja 2014.
¢70
¢45
Prijenos podataka
(po MB-u)
¢20
Upućeni glasovni
pozivi (po minuti)
¢29
¢24
¢19
Primljeni glasovni
pozivi (po minuti)
¢8
¢7
¢5
¢9
¢8
¢6
SMS (po poruci)
Text
Promicanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Komisija je predstavila nacrt reforme politike informiranja o europskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te njihova promicanja (70). nova politika promicanja,
uz znatniji dodijeljeni proračun (200 milijuna Eur u 2020.) i buduću potporu europske
izvršne agencije, snažan je instrument za osvajanje novih tržišta. Pod sloganom „uživajte, europsko je” cilj joj je na temelju stvarne strategije utvrđene na europskoj razini
pomoći stručnjacima iz sektora pri izlasku na međunarodno tržište i bolje osvijestiti
potrošače o naporima koje europski poljoprivrednici ulažu u pružanje kvalitetnih proizvoda.
Kampanja „EU – stop krivotvorinama”
radi rješavanja izazova koji krivotvorenje i piratstvo proizvoda nameću zdravlju i
gospodarstvu, Komisija je 2013. pokrenula kampanju „Eu – stop krivotvorinama” (71). Krivotvorenom robom uzrokuje se šteta ugledu robnih marki, otuđuje
prihod trgovačkih društava i financijski podupire organizirani kriminal. Posebno su
štetni lažni lijekovi, alkoholna pića i igračke, koji se prodaju bez zaštite zdravlja i
sigurnosti koja se na temelju propisa Eu-a podrazumijeva pri kupnji izvorne robe.
Kao dio provedbe vodeće inicijative za industrijsku politiku u sklopu strategije
Europa 2020., cilj je kampanje zaustaviti proizvodnju i stavljanje u promet krivotvorene robe promicanjem tijesne suradnje Komisije, nacionalnih tijela i trgovinskih udruga. njezin je najvažniji cilj osvijestiti potrošače o štetnom učinku krivotvorenja i podsjetiti ih da se svojim djelovanjem i izborom mogu boriti protiv
njega.
141
142
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Zdravlje građana
Duhanski proizvodi
Polazna je pretpostavka revizije direktive o duhanskim proizvodima (72), čiji je cilj
poboljšati rad unutarnjeg tržišta i odvratiti mlade od počinjanja s pušenjem, da
„duhanski proizvodi moraju izgledati kao proizvodi od duhana i imati takav okus”.
Zakonodavni postupak za prijedlog revizije navedene direktive iznesen krajem 2012.
nastavio se velikom brzinom tijekom 2013., a 18. prosinca 2013. postignut je politički
dogovor Parlamenta i država članica.
Ključne mjere koje su prihvatili Parlament i Vijeće obuhvaćaju obveznu veliku fotografiju i tekstovna upozorenja na 65 % prednje i stražnje strane paketa cigareta i duhana
za motanje, a u tim proizvodima nisu dopuštene dodatne arome (npr. voće, mentol,
slatkiši). Prihvaćen je i prvi sustav na razini Eu-a za praćenje i utvrđivanje podrijetla
radi borbe protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima. u pogledu najspornijeg
elementa prijedloga, naime e-cigareta, dogovoreno je da će se za proizvode koji nisu
obuhvaćeni definicijom medicinskih proizvoda u odgovarajućoj direktivi (73) odrediti
obvezujući zahtjevi u pogledu sigurnosti i kvalitete, na primjer o sadržaju nikotina,
sastojcima i uređajima, kao i mehanizmima za ponovno punjenje.
Klinička ispitivanja
dana 20. prosinca 2013. postignut je politički dogovor o još jednom dokumentu važnome za zdravlje ljudi: revidiranim pravilima o kliničkim ispitivanjima (74). Klinička
ispitivanja nužna su za razvoj i unaprjeđivanje lijekova te kako bi se osiguralo da
pacijenti u Eu-u imaju pristup najinovativnijem i najučinkovitijem liječenju uz visoke
sigurnosne i etičke standarde. revidirana pravila u obliku su uredbe, što znači da će
nakon formalnog odobrenja u Parlamentu i Vijeću biti izravno primjenjiva diljem Eu-a.
Osim jačanja sigurnosti pacijenata, tim će se novim pravilima osigurati da Eu ostane
privlačno odredište za klinička istraživanja, što ima temeljnu važnost za konkurentnost i inovacijske kapacitete Europe.
Tonio Borg, povjerenik za
zdravstvo, na priredbi u povodu
pokretanja kampanje protiv
pušenja „Nezaustavljivi bivši
pušači” u Bruxellesu (Belgija).
Kemikalije
uporaba kemikalija u Europi postala je sigurnija od stupanja na snagu uredbe o
rEaCH-u (75). dostupnije informacije o kemijskim tvarima na tržištu i bolje usmjerene mjere za upravljanje rizicima znače smanjeni rizik od tvari registriranih u okviru
rEaCH-a.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
143
s I g u r n O s t I
Zdrava prehrana učenika
Komisija je u ožujku odobrila konačnu dodjelu sredstava Eu-a za distribuciju voća
i povrća u školama u sklopu programa opskrbe škole voćem u školskoj godini
2013./2014. u programu sudjeluje dvadeset pet država članica. s 90 milijuna
Eur sredstava Eu-a koja su na raspolaganju, glavni korisnici programa u školskoj
godini 2013./2014. bit će Italija (koja treba primiti više od 20,5 milijuna Eur),
nakon koje slijede Poljska (13,6 milijuna Eur), njemačka (12 milijuna Eur), rumunjska (4,9 milijuna Eur), Francuska (4,7 milijuna Eur), mađarska (4,5 milijuna Eur), Španjolska (4,4 milijuna Eur) i Češka (4,2 milijuna Eur).
Prekogranična zdravstvena skrb
sve države članice bile su dužne prenijeti direktivu o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (76) u nacionalno zakonodavstvo u listopadu 2013. tim
novim zakonodavstvom Eu-a objašnjavaju se prava pacijenata u pogledu pristupa
sigurnom i kvalitetnom liječenju u drugim državama članicama Eu-a te nadoknade
pripadajućih troškova. njime se omogućuje i pojačana suradnja sustava zdravstvene
skrbi u državama članicama. smjernice predviđene direktivom u pogledu sažetka
podataka o pacijentima namijenjenoga elektroničkoj razmjeni preko granica država
članica Eu-a dogovorene su 20. studenoga 2013. Cilj je smjernica poboljšati kontinuitet skrbi i omogućiti sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. u lipnju su uvedena
pravila namijenjena osnivanju europske mreže za procjenu zdravstvenih tehnologija.
s pomoću tih tehnologija donositeljima politika daju se informacije o prednostima i
komparativnoj vrijednosti zdravstvenih tehnologija i postupaka. to je temeljni instrument u planiranju proračuna za zdravstvenu skrb i ima vitalnu važnost za dugoročnu
održivost europskih sustava zdravstvene skrbi.
Prekogranične prijetnje zdravlju
Cilj je Odluke o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (77) bolja zaštita građana Eu-a od niza prijetnji zdravlju boljim planiranjem pripravnosti, poboljšanom
procjenom rizika i usklađenijim odgovorom na razini Eu-a. Obuhvaća ozbiljne prekogranične prijetnje uzrokovane zaraznim bolestima te kemijskim, biološkim i ekološkim
događajima. Obuhvaćena su i posebna zdravstvena pitanja, poput otpornosti na antimikrobna sredstva i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.
Dodatno praćenje medicinskih proizvoda
Od 1. rujna na unutarnjem se letku određenih medicinskih proizvoda na tržištu Eu-a
nalazi obrnuti crni trokut. tim će se simbolom pacijentima i zdravstvenim djelatnicima
omogućiti jednostavno prepoznavanje medicinskih proizvoda koji su pod dodatnim
nadzorom. Prateći tekst potaknut će ih da neočekivane nuspojave prijave putem nacionalnih sustava izvješćivanja.
Sustav upozorenja u području presađivanja
sigurnost pacijenata u postupku presađivanja i medicinskih postupaka koji obuhvaćaju ljudsko tkivo i stanice znatno je poboljšana 2013. nakon pokretanja internetskog sustava brzog upozorenja kojim se koriste nadležna nacionalna tijela. u Eu-u
se godišnje daruje ili presadi velika količina tkiva i stanica, a sustavom se omogućuje
brza razmjena informacija u pogledu upozorenja u navedenom području.
Novi simbol za medicinske
proizvode koji su još uvijek u
postupku ispitivanja.
144
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
Elektromagnetna polja
u lipnju su Parlament i Vijeće (78) prihvatili prijedlog Komisije o direktivi namijenjenoj
ažuriranju i poboljšanju pravila Eu-a za zaštitu zaposlenika od elektromagnetnih polja
na radnome mjestu. novom direktivom zaštitit će se zaposlenici poput liječnika i medicinskih sestara koji pacijente snimaju s pomoću magnetne rezonancije (mrI), osobe
koje rade s radarima, zavarivači i radnici koji popravljaju energetske vodove. države
članice morat će do 1. srpnja 2016. direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Sigurnost hrane i hrane za životinje te zdravlje životinja
Kao odgovor na otkrivanje neprijavljenog udjela konjskog mesa u proizvodima označenima kao proizvodi koji sadržavaju govedinu, Komisija je donijela preporuku (79) o
uspostavi koordiniranog programa na razini Eu-a za testiranje proizvoda na prisutnost
konjskog mesa i ostataka fenilbutazona, veterinarskog lijeka koji se ne smije uporabiti na životinjama koje služe za proizvodnju hrane. Komisija je 16. travnja 2013.
objavila rezultate navedenog programa za koordinirano testiranje, koji su pokazali
prisutnost konjskog dnK-a u manje od 5 % testiranih proizvoda te kontaminaciju fenilbutazonom u otprilike 0,5 % konjskih trupala. Komisija je sastavila i plan djelovanja
od pet točaka za jačanje sustava Eu-a i vraćanje povjerenja potrošača u području
službenih kontrola, kazni, označivanja podrijetla i putovnica za konje.
Pametnija pravila za sigurniju hranu
Paket za životinje, biljke i nadzor pod nazivom „Pametnija pravila za sigurniju
hranu” (80) najvažniji je dio zakonodavstva o prehrambenom lancu predloženoga
2013. svrha mu je znatno pojednostavnjenje i modernizacija postojećeg zakonodavstva. Obuhvaća zdravlje životinja, biljaka, biljnoga reprodukcijskog materijala
i nadzor kako bi se postupci racionalizirali i postali jednostavniji za sve sudionike
u prehrambenom lancu.
Cilj je novih pravila o zdravlju životinja poboljšanje gospodarske konkurentnosti
sektora davanjem prednosti postupcima s višom razinom rizika i poboljšanjem
instrumenata za borbu protiv ozbiljnih bolesti životinja. navedeno preispitivanje
vodi se načelom „bolje spriječiti nego liječiti” i očekivanim smanjenjem gospodarskih gubitaka zbog izbijanja bolesti. Cilj je novih pravila o zdravlju biljaka spriječiti ulazak novih štetnika u Eu-u zbog globalizacije i klimatskih promjena, uvesti
nadzor u svim državama članicama u pogledu pojave novih štetnika i u slučaju
takve pojave poduzeti mjere u ranoj fazi. Između prijedloga koji se odnose na
zdravlje biljaka i onih koji se odnose na biljni reprodukcijski materijal stvara se
poboljšana sinergija. Cilj je osigurati kvalitetan, zdrav i prepoznatljiv biljni reprodukcijski materijal za korisnike uz potporu inovacijama i doprinos očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih resursa.
Cilj je preispitivanja pravila o službenom nadzoru provedba djelotvornijeg i učinkovitijeg nadzora utemeljenoga na riziku. Financijske kazne za namjerna djela
prijevare povezane s hranom bit će odvraćajuće, a njihov iznos bit će barem jednak dobitku očekivanom od počinjene prijevare.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Ograničenje uporabe triju pesticida iz skupine neonikotinoida stupilo je na snagu 1.
prosinca 2013. Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFsa) utvrdila je da su ti pesticidi (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štetni za populaciju pčela medarica u Europi. te su mjere dio ukupne strategije Komisije za borbu protiv
smanjenja populacije pčela u Europi.
u lipnju 2013. Parlament i Vijeće donijeli su uredbu namijenjenu reviziji okvirnog zakonodavstva o hrani za posebne prehrambene potrebe („dijetetska hrana”) (81). Od
2016. tom će se novom uredbom ukinuti zastarjeli koncept „dijetetske hrane” i utvrditi jasna pravila za zaštitu posebno ugroženih skupina potrošača, poput dojenčadi
i male djece. Jednostavnijim pravilima osigurat će se veća pravna jasnoća, bolji okoliš
za operatere, bolja primjena pravila od nadležnih nacionalnih tijela i bolja zaštita
ugroženih potrošača.
Komisija je 18. prosinca 2013. donijela dva prijedloga direktiva o kloniranju životinja (82) i prijedlog za reviziju uredbe o novoj hrani (83). Cilj je tih dvaju prijedloga direktiva zabraniti tehnike kloniranja u Eu-u za domaće životinje (84) i uvoz tih kloniranih
životinja. Zabranit će se i stavljanje na tržište hrane, poput mesa ili mlijeka, proizvedene od kloniranih životinja. namjera je revizije uredbe o novoj hrani poboljšati
stavljanje nove i inovativne hrane na tržište Eu-a uz zadržavanje visoke razine zaštite
potrošača.
Kultura i mediji
Europska kultura, kinematografija, televizija, glazba, književnost, izvođačka umjetnost,
baština i povezana područja imat će koristi od snažnije potpore u sklopu novog programa Komisije „Kreativna Europa” (85), donesenoga 2013. Proračunom od 1,46 milijardi Eur (86) tijekom sljedećih sedam godina, što je 9 % više od trenutačnog iznosa,
programom će se potaknuti kulturni i kreativni sektori koji su glavni izvor radnih
mjesta i razvitka. Programom „Kreativna Europa” osigurat će se sredstva za najmanje
250 000 umjetnika i kulturnih djelatnika, 2 000 kina, 800 filmova i 4 500 prijevoda
knjiga. njime će se pokrenuti i novi instrument za davanje financijskih jamstava kojim
će se malim poduzećima iz područja kulturnog i kreativnog sektora omogućiti pristup
bankovnim kreditima u ukupnom iznosu do 750 milijuna Eur.
Europske prijestolnice kulture 2013. bili su gradovi marseille (Francuska) i Košice
(slovačka) (87). Vijeće je također službeno imenovalo aarhus (danska) i Paphos (Cipar)
europskim prijestolnicama kulture 2017., a Valettu (malta) europskom prijestolnicom
kulture 2018.
Koncertna dvorana Harpa u reykjaviku osvojila je nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu „mies van der rohe“ za 2013.; prostoru nave de música u madridu
dodijeljena je posebna pohvala za mlade arhitekte (88). nagrada Eu-a za suvremenu
arhitekturu najprestižnija je nagrada za europsku arhitekturu. nagrada iznosi
60 000 Eur, a posebna pohvala 20 000 Eur. Obje nagrade uključuju skulpturu koja
prikazuje paviljon miesa van der rohea u Barceloni, simbol te nagrade: izvrsnost i
inovacije u konceptualnom i konstruktivnom smislu.
145
146
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
dobitnici nagrade Europske unije za kulturnu baštinu/nagrade Europa nostra proglašeni su u lipnju na svečanosti održanoj u Odeonu Heroda atičkoga u podnožju akropole u ateni. među 30 dobitnika za 2013. bilo je i sedam dobitnika glavne nagrade, od
kojih je svaki osvojio 10 000 Eur: središnja zgrada Propileja u ateni (grčka); hidroplansko pristanište u tallinnu (Estonija); rimsko kazalište u medellínu (Španjolska);
strawberry Hill, london (ujedinjena Kraljevina); obnova posebnih strojeva pivovare
Wielemans-Ceuppens u Bruxellesu (Belgija); udruženje za promidžbu umjetnosti i
kulture na istoku njemačke, Berlin (njemačka) i projekt sOs azulejo, loures (Portugal).
dobitnici nagrade Europske unije za književnost za 2013. (89), priznanja najboljim
novim autorima u Europi, imenovani su u rujnu na otvaranju sajma knjiga u göteborgu, Švedska.
Poznati danski filmski redatelj thomas Vinterberg dobitnik je nagrade Europske unije
mEdIa (90) za 2013. nagrada se dodjeljuje najboljemu novom filmskom projektu s
potencijalom uspjeha koji ispunjava uvjete za potporu iz programa Eu mEdIa za kinematografiju. nagrada je Vinterbergu uručena na filmskom festivalu u Cannesu. Vinterberg nagradu dijeli sa suautorom tobiasom lindholmom i producentima sisse graum
i mortenom Kaufmannom za novi filmski projekt Kollektivet („Komuna”), u kojem je
riječ o životu u danskoj komuni u 1970-ima.
Androulla Vassiliou, povjerenica
za obrazovanje, kulturu,
višejezičnost i mlade, i Thomas
Vinterberg, dobitnik nagrade
MEDIA za godinu 2013., danski
filmski redatelj, na 66.
međunarodnome filmskom
festivalu u Cannesu (Francuska).
Etika i znanost
Etika
Europska skupina za etiku
Europska skupina za etiku (EgE) neovisno je, pluralističko i multidisciplinarno tijelo
koje savjetuje Komisiju o etičkim aspektima znanosti i novih tehnologija u vezi s
pripremom i provedbom politika unije te zakonodavstva. na zahtjev predsjednika
Komisije EgE je početkom 2013. donio mišljenje o istraživanju, proizvodnji i uporabi
energije (91). mišljenje je utemeljeno na nizu intenzivnih sastanaka sa stručnjacima
i dionicima (92) (uključujući industriju, civilno društvo, nevladine organizacije, akademske ustanove i predsjednike nacionalnih vijeća za etiku država članica Eu-27).
u mišljenju EgE predlaže integrirani etički pristup istraživanju, proizvodnji i uporabi
energije u Eu-u. u veljači 2013. EgE je na zahtjev predsjednika Komisije započeo rad
na svojemu mišljenju o etici tehnologija za osiguranje i nadzor.
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
Međunarodni dijalog Europske komisije o bioetici
međunarodni dijalog Europske komisije o bioetici održan je u rujnu 2013. sastali su se
predsjednici nacionalnih vijeća za etiku država članica i trećih zemalja sa svih kontinenata kako bi razmijenili iskustva i zajedno se osvrnuli na teme sigurnosti istraživanja i istraživanja u području sigurnosti. to je bio peti susret na kojem je međunarodni
forum za dijalog imao ulogu platforme uzajamnog učenja tih tijela te omogućio i
međudjelovanje i poveznice navedenih tijela i Komisije.
Znanost
nakon uvođenja funkcije glavnoga znanstvenog savjetnika predsjednika 2012., Komisija je dodatno učvrstila svoju opredijeljenost za donošenje politika na temelju dokaza
uspostavom predsjednikova savjetodavnoga znanstvenog i tehnološkog vijeća (staC).
Vijeće se sastoji od prestižnih znanstvenika te mu je cilj savjetovanje o važnosti znanosti i tehnologije u ovim područjima: i. društvo i oblikovanje politika; ii. vizija Europe
u budućnosti; iii. radna mjesta i rast te iv. predviđanja i prognoze za velike uspjehe.
BILJEŠKE
(1) Izvješće Komisije – Izvješće o građanstvu Eu-a za 2013. – građani Eu-a: vaša prava, vaša budućnost
(COm(2013) 269).
(2) Zaključci Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, 5. i 6. prosinca 2013. (http://www.consilium.europa.eu/
uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/jha/139938.pdf).
(3) Komunikacija Komisije – Izvješće o primjeni Povelje Eu-a o temeljnim pravima za 2012. (COm(2013) 271).
(4) http://ec.europa.eu/justice/newsroom/data-protection/news/120125_en.htm
(5) Komunikacija Komisije – sloboda kretanja građana Eu-a i njihovih obitelji: pet mjera za poboljšanje stanja
(COm(2013) 837).
(6) Zaključci Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, 5/6, prosinac 2013. (http://www.consilium.europa.eu/
uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/jha/139938.pdf).
(7) Prijedlog direktive o mjerama za lakše ostvarivanje prava radnika u kontekstu slobode kretanja radnika
(COm(2013) 236).
(8) dokument Komisije – Izvješće o napretku na području jednakosti žena i muškaraca u 2012. (COm(2013) 171).
(9) Komunikacija Komisije – strategija za jednakost žena i muškaraca 2010.–2015. (COm(2010) 491).
(10) direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i
ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (sl l 204, 26.7.2006.).
(11) http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/documents/131118_pension_gap_report_en.pdf
(12) http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/gender_balance_decision_making/131011_women_men_
leadership_en.pdf
(13) Izvješće Komisije – ciljevi iz Barcelone – razvoj objekata za skrb o maloj djeci u Europi s ciljem održivog i
uključivog rasta (COm(2013) 322).
(14) Komunikacija Komisije – Prema ukidanju genitalnog sakaćenja žena (COm(2013) 833).
(15) genitalno sakaćenje žena u Europskoj uniji i Hrvatskoj (http://eige.europa.eu/sites/default/files/EIgE-reportFgm-in-the-Eu-and-Croatia_0.pdf).
(16) rezultati savjetovanja dostupni su na poveznici: http://ec.europa.eu/justice/newsroom/gender-equality/
opinion/130306_en.htm
(17) mišljenje o inicijativi Eu-a u vezi s genitalnim sakaćenjem žena (http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/
other-institutions/advisory-comittee).
(18) Preporuka Vijeća o djelotvornim mjerama integracije roma u državama članicama (sl C 278, 24.12.2013.).
(19) Vidjeti sažetak na internetskoj stranici gu-a za pravosuđe: http://ec.europa.eu/justice/citizen/index_hr.htm
(20) Zaključci Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 5./6. prosinca 2013. (http://www.consilium.europa.eu/
uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/jha/139959.pdf).
(21) http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/initiatives/ongoing
(22) http://europa.eu/rapid/press-release_sPEECH-13-684_hr.htm
(23) http://europa.eu/rapid/press-release_sPEECH-13-677_en.htm
(24) Izvješće Komisije o napretku u rumunjskoj u okviru mehanizma suradnje i provjere (COm(2012) 410).
(25) Izvješće Komisije o napretku u rumunjskoj u okviru mehanizma suradnje i provjere (COm(2013) 47).
(26) http://ec.europa.eu/justice/events/assises-justice-2013/index_en.htm
147
148
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
4 .
(27) Prijedlog o izmjeni uredbe (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i
uredbe (EZ) br. 1896/2006 o uvođenju postupka za europski platni nalog (COm(2013) 794).
(28) uredba (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (sl l 199, 31.7.2007.).
(29) https://e-justice.europa.eu/content_small_claims-42-en.do
(30) Prijedlog direktive o putovanjima u paket aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima
(COm(2013) 512).
(31) direktiva 90/314/EEZ o putovanjima, odmorima i kružnim putovanjima u paket aranžmanima (sl l 158,
23.6.1990.).
(32) Prijedlog direktive o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava na nazočnost na suđenju u
kaznenom postupku (COm(2013) 821).
(33) Prijedlog direktive o o postupovnim jamstvima za djecu osumnjičenu ili optuženu u kaznenim postupcima
(COm(2013) 822).
(34) Prijedlog direktive o privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravnoj
pomoći u postupcima na temelju europskoga uhidbenog naloga (COm(2013) 824).
(35) Preporuka Komisije o pravu na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku (sl C
378, 24.12.2013.).
(36) Preporuka Komisije o postupovnim jamstvima za ranjive osobe osumnjičene ili optužene u kaznenom
postupku (sl C 378, 24.12.2013.).
(37) direktiva 2013/48/Eu o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog
uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju
s trećim osobama i konzularnim tijelima (sl l 294, 6.11.2013.).
(38) Prijedlog direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku te o pravu na komunikaciju nakon
uhićenja (COm(2011) 326).
(39) Okvirna odluka 2002/584/PuP o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica
(sl l 190, 18.7.2002.).
(40) Prijedlog direktive o izmjeni Okvirne odluke 2004/757/PuP kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa
sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u
pogledu definicije droge (COm (2013) 618).
Prijedlog uredbe o novim psihoaktivnim tvarima (COm(2013) 619).
(41) Prijedlog uredbe o osnivanju ureda europskog javnog tužitelja (COm(2013) 534).
(42) Prijedlog uredbe o agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) COm(2013) 535).
Komunikacija Komisije – Bolja zaštita financijskih interesa unije: osnivanje ureda europskog javnog tužitelja
i reforma Eurojusta (COm(2013) 532).
(43) uredba (Eu) br. 1052/2013 o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EurOsur) (sl l 295, 6.11.2013.).
(44) http://ec.europa.eu/anti-trafficking/Eu+Policy/Eu_rights_victims
(45) direktiva 2011/36/Eu o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti njezinih žrtava (sl l 101,
15.4.2011.).
(46) Komunikacija Komisije – strategija Eu-a o iskorjenjivanju trgovine ljudima 2012.–2016. (COm(2012) 286).
(47) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/visa-policy/index_
en.htm#facilitation
(48) Izvješće Komisije – Prvo izvješće o napretku gruzije u provedbi akcijskog plana liberalizacije viznog režima
(COm(2013)
808).
Izvješće Komisije – Peto izvješće o napretku republike moldove u provedbi akcijskog plana liberalizacije
viznog režima (COm(2013) 807).
Izvješće Komisije – treće izvješće o napretku ukrajine u provedbi akcijskog plana liberalizacije viznog režima
(COm(2013) 809).
(49) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/schengen-information-system/
index_en.htm
(50) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-is-new/news/news/2013/20130228_01_en.htm
(51) Prijedlog uredbe o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EEs) za bilježenje podataka o ulasku i izlasku državljana
trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica Europske unije (COm(2013) 95).
(52) Prijedlog uredbe o uspostavi programa za registrirane putnike (COm(2013) 97).
(53) Prijedlog uredbe o utvrđivanju pravila za nadzor vanjskih morskih granica u kontekstu operativne suradnje
koju koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država
članica Europske unije (COm(2013) 197).
(54) Odluka suda od 5.9.2012. u predmetu C-355/10 Parlament protiv Vijeća (http://curia.europa.eu/juris/liste.
jsf?language=en&num=C-355/10).
(55) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-is-new/news/news/2013/20130612_01_en.htm
(56) direktiva 2013/32/Eu o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (sl l 180,
29.6.2013.).
(57) direktiva 2013/33/Eu o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (sl
l 180, 29.6.2013.).
(58) direktiva 2011/95/Eu o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za
ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za
supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (sl l 337, 20.12.2011.).
(59) uredba (Eu) br. 604/2013 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za
razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje
ili osoba bez državljanstva (sl l 180, 29.6.2013.).
(60) Komunikacija Komisije – drugo izvješće o provedbi strategije unutarnje sigurnosti Eu-a (COm(2013) 179).
(61) Prijedlog uredbe o agenciji Europske unije za suradnju i osposobljavanje tijela za provedbu zakona (Europol)
(COm(2013) 173).
(62) Komunikacija Komisije – Oružje i unutarnja sigurnost u Eu-u: zaštita građana i suzbijanje nezakonite trgovine
(COm(2013) 716).
(63) http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-is-new/news/news/2013/20130109_01_en.htm
P r E m a
E u r O P I
g r a đ a n a ,
P r a V a ,
P r a V d E
I
s I g u r n O s t I
(64) Zajednička komunikacija – strategija Europske unije za kibernetičku sigurnost – otvoren, siguran i zaštićen
kibernetički prostor (JOIn(2013) 1).
(65) Prijedlog direktive o mjerama za postizanje visoke zajedničke razine sigurnosti mreža i informacija diljem
unije (COm(2013) 48).
(66) direktiva 2013/11/Eu o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (sl l 165, 18.6.2013.).
uredba (Eu) br. 524/2013 o online rješavanju potrošačkih sporova (sl l 165, 18.6.2013.).
(67) http://ec.europa.eu/consumers/safety/psmsp
(68) uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima (sl l 342, 22.12.2009.).
(69) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-611_en.htm
http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/roaming
(70) Prijedlog uredbe o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u
trećim zemljama (COm(2013) 812).
(71) http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/tajani/stop-fakes/index_en.htm
(72) Prijedlog direktive o usklađivanju zakonodavstava i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju
i prodaji duhana i srodnih proizvoda (COm(2012) 788).
(73) direktiva 2001/83/EZ o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (sl l 311, 28.11.2001.).
(74) Prijedlog uredbe o kliničkim ispitivanjima lijekova za ljudsku uporabu (COm(2012) 369).
(75) uredba (EZ) br. 1907/2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (rEaCH) i osnivanju
Europske agencije za kemikalije (sl l 396, 30.12.2006.).
(76) direktiva 2011/24/Eu o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (sl l 88, 4.4.2011.).
(77) Odluka br. 1082/2013/Eu o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (sl l 293, 5.11.2013.).
(78) direktiva 2013/35/Eu o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika
rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (sl l 179, 29.6.2013.).
(79) Preporuka Komisije o koordiniranom planu nadzora u cilju utvrđivanja prisutnosti prijevare pri stavljanju
određene hrane na tržište (sl l 48, 21.2.2013.).
(80) http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/pressroom/animal-plant-health_en.htm
(81) uredba (Eu) br. 609/2013 o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni
za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti (sl l 181, 29.6.2013.).
(82) Prijedlog direktive o kloniranju životinja koje pripadaju vrstama goveda, svinja, ovaca, koza i konja, koje se
uzgajaju i razmnožavaju u svrhu proizvodnje (COm(2013) 892).
Prijedlog direktive o stavljanju na tržište hrane dobivene od kloniranih životinja (COm(2013) 893).
(83) Prijedlog uredbe o novoj hrani (COm(2013) 894).
(84) goveda, svinje, ovce, koze i konji.
(85) http://ec.europa.eu/culture/creative-europe/index_en.htm
(86) 1,46 milijardi Eur uzimajući u obzir procijenjenu inflaciju. to odgovara iznosu od 1,3 milijarde Eur u „fiksnim”
cijenama za 2011.
(87) http://ec.europa.eu/culture/news/20130114-opening-events-ecoc_en.htm
(88) http://ec.europa.eu/culture/news/20130429-prize-for-architecture_en.htm
(89) http://ec.europa.eu/culture/news/20130924-literature-prize_en.htm
(90) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-419_en.htm?locale=en
(91) http://ec.europa.eu/bepa/european-group-ethics/docs/publications/opinion_no_27.pdf
(92) http://ec.europa.eu/bepa/european-group-ethics/welcome/activities/index_en.htm
FOTOGRAFIJE
Europska unija: stranice 116,. 117., 119., 122., 129., 130., 132., 133., 135., 137., 142., 146.
149
POGLAVLJE 5.
Put prema jačoj ulozi
EU-a u svijetu
152
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
E
uropska unija ima jedinstvenu ulogu u rješavanju globalnih pitanja. Zajedničkom suradnjom 28 zemalja EU-a može bolje braniti interese građana,
dok Unija može pokazati stabilnost, sigurnost, blagostanje i mir u susjedstvu, a i šire.
Jedan od najvažnijih događaja godine bio je dogovor oko iranskoga nuklearnog
programa. Catherine Ashton, visoka predstavnica Europske unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije, odigrala je glavnu ulogu u sklapanju tog sporazuma. Njezin rad obuhvaća održavanje političkog
dijaloga u Siriji radi postizanja nagodbe oko razornog sukoba koji je ondje izbio.
Dok nastavljaju primjenjivati sankcije sirijskom režimu, EU i države članice i dalje
su najvažniji svjetski izvor humanitarne pomoći za ljude pogođene sukobom.
Godine 2013. obnovljena su nastojanja s ciljem poticanja održive stabilnosti i
demokracije u europskom susjedstvu, a također i na jugu, u sjevernoj Africi, te je
dan novi poticaj partnerstvu s istočnom Europom. To se dogodilo usporedno sa
stalnim naporima oko jačanja postojećih i novih partnerstava diljem svijeta.
Te godine, uz pomoć EU-a, došlo je do dogovora između Kosova (1) i Srbije, koji je
otvorio vrata normalizaciji njihovih odnosa, što će koristiti ljudima u tim zemljama, na zapadnom Balkanu i šire u Europi.
Služba vanjskih poslova EU-a, Europska služba za vanjsko djelovanje, sada u
svojoj trećoj godini rada, omogućuje zastupanje i predstavljanje europskih politika i vrijednosti na globalnoj razini mrežom od 141 izaslanstava diljem svijeta.
Catherine Ashton, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku/potpredsjednica Komisije, najavljuje sporazum
o iranskome nuklearnom programu tijekom razgovora zemalja
E3+3 održanih u Ženevi (Švicarska) u studenome 2013. Kraj nje su
John Kerry, državni tajnik SAD-a, Wang Yi, kineski ministar vanjskih
poslova, Mohammad Javad Zarif, iranski ministar vanjskih poslova,
Guido Westerwelle, njemački savezni ministar vanjskih poslova, i
William Hague, britanski državni tajnik za vanjske poslove i poslove
Commonwealtha, (zdesna na lijevo).
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Europsko susjedstvo
Europska susjedska politika
Europska susjedska politika (ESP) ostaje temelj za uspostavu područja blagostanja sa
susjednim zemljama EU-a, ponajprije pojačanim političkim udruživanjem, gospodarskom integracijom i bliskom suradnjom. EU i dalje ulaže napore s ciljem potpore i
poticanja demokratske tranzicije u susjedstvu, političkim angažmanom, gospodarskom potporom i suradnjom s regionalnim organizacijama, a na raspolaganje je stavio
ukupno otprilike 1,3 milijarde EUR za nove obveze u susjednim zemljama. EU ostaje
najvažniji trgovački partner za gotovo sve zemlje u susjedstvu.
Južno susjedstvo
EU je i dalje u potpunosti angažiran u naporima da olakša političku i gospodarsku
tranziciju. EU je posebno uključen u pokušaje svladavanja sve dublje polarizacije u
Egiptu. EU će pratiti dolazeći izborni ciklus, počevši od referenduma o ustavu u siječnju
2014.
Dodjela pomoći EU-a Egiptu preispitana je nakon teškog stanja u zemlji i izbijanja
nasilja nakon svrgavanja predsjednika Mohameda Morsija. Kao što je propisalo Vijeće
za vanjske poslove u kolovozu, pomoć se usmjerila na društveno-gospodarski sektor
kako bi koristila onima kojima je najpotrebnija te civilnom društvu.
Sirija je i dalje upletena u oružani sukob koji je uzrokovao humanitarnu katastrofu
koja utječe na stabilnost susjednih zemalja, posebice Jordana i libanona. Visoka
predstavnica/potpredsjednica odigrala je važnu ulogu u održavanju političkog dijaloga
sa zainteresiranim stranama kako bi se pronašlo političko rješenje u Siriji, a aktivno je
sudjelovala i u pripremama za mirovnu konferenciju u Siriji (Ženeva II.). EU je 2013.
odlučio izmijeniti sankcije režimu u korist sirijskog stanovništva i oporbe zadržavajući
pritisak na režim. EU aktivno podupire provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2118 o uništenju kemijskog oružja u Siriji te materijalno podupire misiju
UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) (2).
153
154
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
U lipnju je donesena zajednička komunikacija „Prema cjelovitom pristupu EU-a sirijskoj krizi” (3) kojom se najavljuje paket pomoći od dodatnih 400 milijuna EUR za rješavanje posljedica krize. Paket obuhvaća razvojne programe za pomoć sirijskim
izbjeglicama i lokalnim zajednicama koje su ih prihvatile u libanonu i Jordanu. EU i
njegove države članice i dalje su najveći donatori humanitarne pomoći (s više od 2
milijarde EUR).
Kristalina Georgieva, povjerenica
za međunarodnu suradnju,
humanitarnu pomoć i odgovor na
krizne situacije, tijekom posjeta
sirijskome izbjegličkom kampu u
Mafraqu, na sirijsko-jordanskoj
granici.
EU je glavni partner koji sveobuhvatnim programom podupire libijski demokratski
tranzicijski proces. Ostaju važni izazovi od kojih je sigurnost najveći problem. Civilna
zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZVSP) integrirala je misiju upravljanja
granicama započetu u svibnju 2013., a podupire i poboljšanje sigurnosti libijskog
kopna, mora i zračnih granica. Suradnja s libijom uglavnom je na području sigurnosnog sektora preko različitih programa – u komplementarnosti s misijom ZVSP-om.
Što se tiče Tunisa, suradnja EU-a s tom zemljom oko političkog dijaloga i razvoja i
dalje je usmjerena na potporu procesu tranzicije. Unatoč političkim zastojima u imenovanju nove vlade, što je pridonijelo određenim zakašnjenjima, Odbor za pridruživanje sastao se u lipnju 2013., a u studenome postignut je politički sporazum o partnerstvu za mobilnost.
Novi akcijski plan EU–Maroko za razdoblje 2013.–2017. za provedbu naprednog statusa službeno je donesen u prosincu. Pregovori o dubokoj i sveobuhvatnoj slobodnoj
trgovinskoj zoni EU–Maroko započeli su 1. ožujka 2013., a prvo partnerstvo za mobilnost u južnom susjedstvu sklopljeno je u lipnju.
Politički dijalog na visokoj razini s alžirom nastavio se pogotovo s obzirom na sigurnosne izazove u Sahari/regiji Sahela. Memorandum o razumijevanju o uspostavi
strateškog partnerstva s alžirom u području energetike potpisan je u srpnju 2013.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
155
S V I J E T U
Istočno partnerstvo
Znatan napredak postignut je u provedbi Istočnog partnerstva u 2013.
Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, održan u studenome u Vilniusu, bio je prekretnica u odnosu EU-a sa zemljama Istočnog partnerstva. Pregovori o sporazumu o pridruživanju, uključujući i pregovore o sveobuhvatnoj slobodnoj trgovinskoj zoni s gruzijom i Moldovom završeni su, a sporazumi parafirani. Pregovori su nastavljeni s
azerbajdžanom. Međutim, početak sporazuma o pridruživanju s armenijom onemogućen je zbog neusklađenosti s jasnom željom armenije da se pridruži carinskoj uniji s
Bjelarusom, Kazakstanom i Rusijom.
Catherine Ashton, visoka
predstavnica Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/
potpredsjednica Europske
komisije, tijekom posjeta Kijevu
(Ukrajina) u prosincu posjetila je u
pratnji članova oporbe prosvjedni
kamp na Trgu neovisnosti (Majdan
nezaležnosti).
Ukrajinska vlada donijela je odluku o obustavi priprema za potpisivanje sporazuma o
pridruživanju s EU-om tjedan dana prije sastanka na vrhu. EU je i dalje voljan potpisati taj Sporazum na temelju odlučnog djelovanja i vidljivog napretka u pogledu
mjerila EU-a. S tim ciljem, već je postignut znatan napredak.
EU je prema Bjelarusu dosljedno provodio politiku kritičkog sudjelovanja. To je podrazumijevalo suradnju u sklopu multilateralne komponente Istočnog partnerstva i tehničkih dijaloga o konkretnim temama od zajedničkog interesa te potporu civilnom
društvu i bjelaruskom stanovništvu u cjelini. Istodobno, EU je produljio restriktivne
mjere za jednu godinu.
156
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
EU je pozdravio korake koje je poduzela gruzija kako bi provela reforme u područjima
kao što je pravosudni sustav. Predsjednički izbori u listopadu prošli su glatko, što je
bio važan korak za demokratsku konsolidaciju gruzije. Odnosi EU–gruzija nastavljaju
se produbljivati. gruzija je ponovno potvrdila ciljeve političkog udruživanja i gospodarske integracije s EU-om nakon druge političke tranzicije i namjere da što prije potpiše
sporazum o pridruživanju u 2014. Suradnja oko pitanja zajedničke sigurnosne i
obrambene politike (ZSOP) pojačana je potpisivanjem okvirnog sporazuma kojim se
gruziji dopušta sudjelovanje u operacijama upravljanja krizama pod vodstvom EU-a.
gruzija je također potpisala protokol o sudjelovanju u programima EU-a. EU i dalje
iskazuje aktivnu potporu teritorijalnom integritetu gruzije te izražava zabrinutost
zbog utvrđivanja graničnih struktura duž linije administrativnog razgraničenja.
Odnosi EU–Moldova i dalje se produbljuju, osobito nakon što su se formiranjem nove
vlade u svibnju potvrdili ciljevi političkog udruživanja i gospodarske integracije s
EU-om i namjera da se potpiše sporazum o pridruživanju do rujna 2014. Uloženi su
znatni napori, a na raspolaganje su stavljeni i resursi za provedbu sporazuma sklopljenih prijašnjih godina u području zrakoplovstva, poljoprivrede, civilne zaštite, sudjelovanja u agencijama i programima EU-a i suradnje oko ZSOP-a.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
157
S V I J E T U
Proširenje
Hrvatska
Hrvatska je pristupila Europskoj uniji kao 28. država članica 1. srpnja 2013. (vidjeti
poglavlje 1.).
Island
Nakon općih izbora 27. travnja 2013. islandska je vlada odlučila staviti pregovore o
pristupanju Europskoj uniji na čekanje navodeći da će se pregovori nastaviti samo ako
se odobre referendumom.
Turska
Turska je za EU i dalje ključna zemlja ako se uzmu u obzir njezino dinamično gospodarstvo, strateški položaj i važna regionalna uloga. Komisija je istaknula da je u interesu i EU-a i Turske da pristupni pregovori uskoro opet dobiju na dinamici, čime bi se
osiguralo da EU za Tursku i dalje bude mjerilo reformi. Vijeće se 2013. složilo oko
otvaranja jednog poglavlja, tj. poglavlja 22. o regionalnoj politici. Komisija i Turska su
16. prosinca potpisale Sporazum o ponovnom prihvatu EU–Turska te započele dijalog
o liberalizaciji viznog režima EU–Turska. Radi potpore procesu pristupnih pregovora i
njihove dopune, „pozitivna agenda” služi promicanju, među ostalim, usklađivanja s
pravnom stečevinom EU-a u mnogim područjima.
Pogled na Istanbul (Turska).
Crna Gora
Pregovori o pristupanju počeli su u lipnju 2012. Sastanci o analitičkom pregledu
pravne stečevine EU-a (screening) završeni su u lipnju 2013. Dva pregovaračka poglavlja (25. – Znanost i istraživanje i 26. – Obrazovanje i kultura) otvorena su i privremeno zatvorena. Poglavlja o vladavini prava, 23. – Pravosuđe i temeljna prava i 24.
– Pravda, sloboda i sigurnost, otvorena su na Međuvladinoj konferenciji u prosincu
2013., kao i poglavlja 5. – Javna nabava, 6. – Pravo trgovačkih društava te 20. – Poduzetništvo i industrijska politika.
158
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Srbija
Otvorena je nova faza u odnosima između EU-a i Srbije. Europsko vijeće odlučilo je u
lipnju otvoriti pregovore o pristupanju, a u prosincu je Vijeće donijelo i okvir za pregovore sa Srbijom. Komisija je u rujnu započela analitički pregled pravne stečevine EU-a.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Srbije stupio je na snagu 1.
rujna. Srbija je poduzela znatne mjere za normalizaciju odnosa s Kosovom. Također je
ponovno ojačala reforme i pozitivno doprinijela regionalnoj suradnji jačajući kontakte
na visokoj razini sa susjednim zemljama.
Središte Beograda (Srbija).
Bivša jugoslavenska republika Makedonija
Dijalog o pristupanju na visokoj razini, započet s Europskom komisijom u 2012., nastavljen je i u 2013. te je omogućio bržu provedbu reformi. Sastanci su održani u
travnju 2013. Kao što je Vijeće zatražilo u prosincu 2012., radi mogućeg odlučivanja
o otvaranju pregovora o pristupanju, Komisija je u travnju 2013. objavila izvješće (4)
o procjeni provedbe reformi u sklopu dijaloga o pristupanju na visokoj razini i promicanja dobrosusjedskih odnosa. U svjetlu nedostatka napretka u provedbi političkog
sporazuma, koji su sklopile glavne političke stranke 1. ožujka s ciljem rješavanja političke krize izazvane događajima u državnom parlamentu 24. prosinca 2012., Vijeće
nije u lipnju 2013. zauzelo stav o neizvršenim preporukama Komisije (5). U prosincu
se Vijeće uglavnom slagalo s procjenom Komisije da su politički kriteriji i dalje dostatno zadovoljeni, uzelo je u obzir preporuku Komisije da se započnu pregovori te izjavilo da će se vratiti na to pitanje 2014. uzimajući u obzir ažurirano izvješće koje primi
od Komisije.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Albanija
albanija je donijela ključne mjere koje su utvrđene u područjima vladavine prava, reforme javne uprave i proceduralnih pravila u parlamentu, a nastavila je ostvarivati
napredak i u ispunjavanju dvanaest ključnih prioriteta u skladu s mišljenjem iz
2010. (6). Štoviše, albanija je ostvarila jako dobar rezultat u vođenju parlamentarnih
izbora. Komisija je u listopadu priznala ostvareni napredak i preporučila da Vijeće albaniji odobri status države kandidatkinje pod uvjetom da albanija i dalje poduzima
mjere u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Osim toga, Komisija je utvrdila pet ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora i pokazala svoju spremnost da podupre albaniju u njihovom ostvarivanju uključivanjem u dijalog na visokoj
razini.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (BiH) je u zadovoljavanju političkih kriterija iz Kopenhagena i
zahtjeva akcijskog plana za stupanje na snagu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te za podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za članstvo ostvarila skroman napredak
Ta se zemlja treba hitno uključiti u provedbu programa EU-a. Najvažniji prvi korak
naprijed bile bi izmjene ustava Bosne i Hercegovine kako bi se uklonile odredbe koje
su nespojive s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. U uspostavi funkcionalnijih, usklađenijih i održivih institucijskih struktura do sada je ostvaren mali napredak.
EU i dalje surađuje s Bosnom i Hercegovinom koristeći se svim raspoloživim instrumentima.
Vijeće je u prosincu izrazilo zabrinutost zbog ograničenog napretka na putu prema
Europskoj uniji i nedostatka političke volje političkih čelnika Bosne i Hercegovine, što
je također dovelo do znatnog gubitka sredstva za 2013. iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć.
Kosovo
Nakon odobrenja Vijeća krajem lipnja, Komisija je u listopadu 2013. s Kosovom započela pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Odobrenje Vijeća uslijedilo
je nakon zajedničkog izvješća Komisije i Visoke predstavnice/potpredsjednice u travnju (7), u kojem se potvrdilo da je Kosovo riješilo ključne prioritete utvrđene u studiji
izvedivosti Komisije iz 2012. te da i dalje, uz pomoć EU-a, konstruktivno sudjeluje u
dijalogu sa Srbijom. Komisija je u travnju izdala preporuku Vijeću da potpiše i zaključi
okvirni sporazum kojim se Kosovu omogućuje sudjelovanje u programima EU-a (8).
Komisija je 16. listopada izdala izvješće o napretku Kosova (9). Izvješćem se potvrdio
napredak Kosova prema normalizaciji odnosa sa Srbijom, posebno prvi sporazum o
načelima sklopljen u travnju. U izvješću se također napominje da Kosovo u pitanjima
koja se odnose na europske integracije ostvaruje daljnji napredak. Međutim, ostaje
mnogo neriješenih pitanja, konkretno vladavina prava, reforma javne uprave, reforma
izbornog sustava, integracija zajednica i gospodarstvo. Dva kruga pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju održana su u razdoblju od rujna do prosinca. U
zaključcima Vijeća iz prosinca 2013. (10) uzela se u obzir namjera Komisije da se
spomenuti pregovori dovrše tijekom 2014.
159
160
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Dijalog Beograd–Priština
Srbija i Kosovo aktivno su i konstruktivno sudjelovali u dijalogu koji je omogućila Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije. Do danas je održano dvadeset sastanaka premijera. Te
rasprave rezultirale su Prvim sporazumom o načelima kojima je uređena normalizacija odnosa, koji je u svibnju dopunjen sveobuhvatnim provedbenim planom s jasnim
vremenskim rokom do kraja 2013. Taj povijesni uspjeh bio je temeljna promjena u
odnosima između dviju strana. Strane su u rujnu također postigle sporazume o energiji i telekomunikacijama. Nastavljena je provedba ostalih sporazuma koji su do danas
postignuti dijalogom. U izvješću Vijeću od 16. prosinca Visoka predstavnica Europske
unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije naglasila je da su provedeni svi elementi Sporazuma iz travnja.
Catherine Ashton, visoka
predstavnica Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/
potpredsjednica Europske
komisije, s Ivicom Dačićem,
srpskim premijerom, (lijevo) i
Hashimom Thaçijem, kosovskim
premijerom, u Bruxellesu (Belgija).
Regionalna suradnja
Regionalna je suradnja postala sveobuhvatnija u veljači i prosincu, priznavanjem Kosova kao punopravnog člana odbora Vijeća za regionalnu suradnju i Regionalne škole
za javnu upravu. Istodobno je otkazani sastanak na vrhu o procesu suradnje u jugoistočnoj Europi u Ohridu (bivša jugoslavenska republika Makedonija) u lipnju pokazao
da je potreban daljnji napredak. Zemlje zapadnog Balkana donijele su strategiju jugoistočne Europe 2020., čiji je cilj stvaranje milijun novih radnih mjesta u regiji do 2020.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
161
S V I J E T U
Strateška partnerstva
Suradnja sa strateškim partnerima
Sjedinjene Američke Države
Odnos EU–SaD nastavlja se jačati počinjanjem pregovora o revolucionarnome novom
sporazumu o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) u lipnju
2013. (vidjeti poglavlje 3.).
Karel de Gucht, povjerenik za
trgovinu, (drugi slijeva) sudjelovao
je u u Škotskoj na događanju u
sklopu transatlantskoga
trgovinskog i investicijskog
partnerstva (TTIP). Pridružio se
Alexu Salmondu, škotskome
prvom ministru, (drugi zdesna) i
drugim organizatorima turnira
Ryder Cup na proslavi priprema za
sljedeći turnir Ryder Cup.
Otkriće nadzornih aktivnosti Nacionalne sigurnosne agencije (NSa) dovelo je do uspostave ad hoc radne skupine EU–SaD za zaštitu podataka kako bi se razjasnila pravna
osnova, zaštitne mjere i nadzor primjenjivi na te nadzorne programe. Budući da je
prepoznao da partnerstvo između EU–SaD može biti kritično za sigurnost u Europi i
izvan nje, EU je SaD-u prenio zabrinutost i preporuke o pravima zaštite podataka
građana Europske unije.
Kao i s njegovim prethodnikom, Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije razvila je učinkovit i produktivan odnos s američkim državnim tajnikom, Johnom Kerryjem, što omogućuje
blisku i intenzivnu suradnju EU–SaD o mnogim pitanjima vanjske i sigurnosne politike,
kako u europskom susjedstvu, tako i šire.
Kanada
Odnosi EU–Kanada dosegnuli su ključnu prekretnicu, uz najavu sporazuma o finalizaciji sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETa) u listopadu 2013.
Tim sporazumom dodatno će se poticati bilateralna trgovina i ulaganja. Političkim
sporazumom o CETa-i stvaraju se pravi uvjeti za brzi završetak pregovora o sporazumu o strateškom partnerstvu (SPa), kojim će se omogućiti sveobuhvatni okvir za
odnose EU–Kanada. Sporazumom o strateškom partnerstvu (SPa) utvrdit će se zajedničke vrijednosti EU-a i Kanade radi podizanja odnosa na višu razinu produbljivanjem
i jačanjem veza u mnogim područjima bilateralne suradnje.
John Kerry, državni tajnik SAD-a, susreo
se s Catherine Ashton, visokom
predstavnicom Unije za vanjske poslove
i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom
Europske komisije, tijekom 68.
zasjedanja Opće skupštine UN-a u New
Yorku (SAD).
162
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Ruska Federacija
EU i dalje surađuje s Rusijom, koja je nužan, ali često i izazovan partner. Uspješan
posjet Kolegija povjerenika ruskoj vladi u ožujku dao je novi poticaj suradnji EU–Rusija
u brojnim područjima, a doveo je i do pokretanja formalnog dijaloga u novim područjima. Potpisan je europsko–ruski energetski plan 2050., značajan korak u našoj energetskoj suradnji
U lipnju 2013. u Jekaterinburgu je održan 31. sastanak na vrhu EU–Rusija. Njime se
potvrdila odlučnost obiju strana za daljnji razvoj suradnje EU–Rusija, osobito u pogledu ruskih interesa za modernizaciju, no također se razjasnilo da razlike ostaju ondje
gdje je potreban daljnji rad.
José Manuel Barroso, predsjednik
Europske komisije, Vladimir Putin,
ruski predsjednik, i Herman Van
Rompuy (s lijeva na desno),
predsjednik Europskog vijeća, na
31. sastanku na vrhu EU-Rusija u
Jekaterinburgu (Rusija).
EU je pomno pratio određene napretke situacije u Rusiji, obilježene daljnjim koracima
s ciljem ograničavanja civilnog društva i zastrašivanja oporbe. Zabrinutost EU-a u tom
pogledu spomenuta je i javno i političkim dijalogom na najvišoj razini. amnestija
odobrena u nekim svojstvenim slučajevima ljudskih prava i oslobađanje Mihaila Hodorkovskog na kraju godine bio je prvi korak, no potreba da se riješe sustavska pitanja
vladavine prava i dalje postoji.
Kina
Završetak tranzicije kineskog vodstva i 10. obljetnica sveobuhvatnoga strateškog
partnerstva EU–Kina obilježili su 2013. Europska unija bila je uspješna u uspostavi
veza s novom kineskom upravom i temelja za odnos EU–Kina idućih deset godina.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije započela je proces posjetom Kini u travnju, dok je na 16.
sastanku na vrhu EU–Kina u studenome uspostavljen strateški plan suradnje EU–Kina
2020. radi sveobuhvatnije suradnje tijekom idućih godina. Novi plan usredotočuje se
posebno na strateška pitanja, ulaganja, inovacije, urbanizaciju, klimatske promjene i
zaštitu okoliša, razmjene među građanima, kao i na pitanja obrane i sigurnosti. Važan
forum i izložba posvećeni urbanizaciji održani su u Pekingu tijekom sastanka na vrhu
u kojem su sudjelovali gradonačelnici s obiju strana.
ljudska prava ostala su na vrhu dnevnog reda sastanka EU-a i Kine. U lipnju je održan
zadnji krug dijaloga o ljudskim pravima. Stavros lambrinidis, posebni predstavnik
EU-a za ljudska prava, u rujnu je posjetio Kinu i Tibet.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Japan
U odnosima s Japanom, 2013. godinu obilježio je početak usporednih pregovora u
ožujku o okvirnom sporazumu koji obuhvaća političke, sektorske i globalne probleme
te sporazumu o slobodnoj trgovini. To može dramatično promijeniti razinu i intenzitet
suradnje između dviju strana, a smatra se da će donijeti i znatnu obostranu korist.
Dvadeset prvi sastanak na vrhu EU–Japan, održan u Tokiju u studenome, dao je priliku
čelnicima da potvrde snažnu predanost što bržem sklapanju tih ambicioznih sporazuma i politički podupru suradnju u nizu pitanja, kao što su znanost i tehnologija,
pripravnost za katastrofe te regionalna sigurnosna pitanja.
Južna Koreja
Europska unija i Južna Koreja proslavile su 2013. pedeset godina diplomatskih
odnosa, a surađivale su kako bi učvrstile strateško partnerstvo utemeljeno na okvirnom sporazumu i sporazumu o slobodnoj trgovini, potpisanima 2010. Sedmi bilateralni sastanak na vrhu u studenome odredio je budući smjer suradnje EU–Koreja za
vrijeme mandata predsjednice Park.
Indija
EU i Indija i dalje blisko surađuju s ciljem jačanja gospodarskih i političkih dimenzija
te dimenzija sektorske politike svojih odnosa, uz istodobno jačanje napora za dovršenje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini. Međutim, zbog početka predizborne
kampanje u Indiji u rujnu 2013. daljnji je napredak u tome području na čekanju.
Brazil
Šesti sastanak na vrhu EU–Brazil (Brazilija, siječanj) potvrdio je obostrano zadovoljstvo rezultatima postignutima tijekom više od 30 aktualnih dijaloga o područjima od
zajedničkog interesa. Obje strane izrazile su spremnost za daljnje jačanje strateškog
partnerstva, posebno u područjima kao što su znanost, tehnologija i inovacije, obrazovanje, klimatske promjene, energetika, održivi razvoj i tisućljetni razvojni ciljevi (MRC),
kao i ljudska prava te pitanja UN-a.
163
164
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Meksiko
Za Meksiko i EU godina je počela sastankom Hermana Van Rompuya, predsjednika
Europskog vijeća, Joséa Manuela Barrosa, predsjednika Europske komisije, i Enriquea
Peñe Nieta, novoga meksičkog predsjednika, na marginama sastanka na vrhu
EU–CElaC (zemlje latinske amerike i Karibi) u Santiagu (Čile). Potvrđujući izvrsno
stanje bilateralnih odnosa, predsjednici su se dogovorili oko osnivanja radne skupine koja će analizirati opseg i mogućnosti za modernizaciju globalnog sporazuma
između EU–Meksiko. Radna skupina sastala se u listopadu kako bi istražila mogućnosti modernizacije trgovinskog stupa sporazuma (11). Sastanci s ciljem potpunog
pregleda svih triju stupova sporazuma – političkog dijaloga, suradnje i trgovine – u
pripremi su za 2014.
Južna Afrika
EU i Južna afrika održali su šesti godišnji sastanak na vrhu u srpnju u Pretoriji. Ove
godine sastanak na vrhu održan je na međunarodni dan Nelsona Mandele, stoga su
predsjednici Van Rompuy i Barroso odali počast njegovoj baštini sudjelujući zajedno u
tradicionalnom radu u zajednici od 67. minuta (jedna minuta za svaku godinu Mandeline borbe). Predsjednici Van Rompuy i Barroso također su nazočili državnoj komemoraciji održanoj za Nelsona Mandelu u Sowetu 10. prosinca 2013.
Partnerstvo EU–Afrika – proslava 50 godina Afričke unije i
priprema sastanka na vrhu EU–Afrika zakazanoga za 2014.
Na kontinentalnoj razini, glavni partner EU-a u africi je afrička unija (aU), koja je u
svibnju 2013. godine proslavila 50 godina postojanja. Odnosi između afrike i EU-a
uokvireni su u kontekstu zajedničke strategije afrike–EU (JaES). Zajednička strategija
afrike i EU-a otvorila je novu fazu u odnosima EU–afrika te odredila zajedničku viziju
za partnerstvo jednakih: ostvarenje koristi za obje strane pojačanom bilateralnom
suradnjom oko gospodarskih i političkih pitanja, zajedničkim radom na međunarodnoj
sceni radi rješavanja globalnih izazova i boljim međuljudskim odnosima.
José Manuel Barroso, predsjednik
Europske komisije, posjetio je Adis
Abebu (Etiopija) da bi nazočio
proslavi pedesete obljetnice
osnivanja Organizacije afričkog
jedinstva.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Regionalne politike
Bliski istok i Zaljev
Bliskoistočni mirovni proces
U vezi s bliskoistočnim mirovnim procesom, zaključci Vijeća EU-a doneseni u prosincu
2012. (12) i srpnju 2013. (13) ponovno su potvrdili predanost EU-a pronalaženju rješenja putem stvaranja dviju država. EU je pokazao punu potporu nastavku izravnih
pregovora u kolovozu 2013. između izraelske i palestinske strane. U prosincu 2013. u
zaključcima Vijeća (14) naglašeno je da će EU pružiti do sada nezabilježenu europsku
političku, gospodarsku i sigurnosnu potporu objema stranama u kontekstu dogovora
o konačnom statusu.
Donošenje novoga akcijskog plana EU–Palestina u travnju 2013. nova je prekretnica
u odnosima EU–Palestina. Kao glavni donator Palestini, EU je nastavio s potporom
izgradnji institucija i reformskim nastojanjima palestinskih vlasti, a Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske
komisije bila je domaćica sastanka donatora ad hoc odbora za vezu (aHlC) 19. ožujka
u Bruxellesu.
Odnosi EU–Izrael napredovali su stupanjem na snagu Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (siječanj 2013.) i potpisivanjem Sporazuma o otvorenom nebu (lipanj 2013.). U srpnju je Komisija objavila smjernice o prihvatljivosti izraelskih subjekata i njihovih aktivnosti na područjima koje je Izrael
okupirao nakon lipnja 1967. za nepovratna sredstva, nagrade i financijske instrumente Unije od 2014. godine nadalje. U studenome zaključeni su pregovori oko izraelskog
sudjelovanja u programu EU-a za istraživanje i razvoj Obzor 2020. Europska služba
za vanjsko djelovanje (ESVD) i službe Komisije nastavile su rad na označivanju podrijetla proizvoda iz izraelskih naselja.
165
166
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Arapski poluotok, Iran i Irak
Iran
EU je i dalje predan traženju diplomatskog rješenja za iranski nuklearni problem. Tijekom 2013. E3+3 (Francuska, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina te Kina, Rusija i Sjedinjene američke Države), na čelu s Visokom predstavnicom Europske unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom Europske komisije, sudjelovali su u
diplomatskim naporima da se postigne sporazum s Iranom oko početnih mjera radi
postizanja sveobuhvatnoga, sporazumnog, dugoročnog dogovora kojim će se izgraditi
međunarodno povjerenje u isključivo miroljubivu svrhu iranskoga nuklearnog programa, poštujući iransko legitimno pravo na miroljubivo korištenje nuklearne energije
u skladu s ugovorom o neširenju nuklearnog oružja i potpuno uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Odbora guvernera Međunarodne agencije
za atomsku energiju (IaEa).
Mohammad Javad Zarif, iranski
ministar vanjskih poslova, stiže na
jedan od sastanaka, održanih u
Ženevi (Švicarska) u sklopu
razgovora zemalja E3+3 s Iranom
o iranskome nuklearnom
programu.
Izbori nove iranske vlasti za vrijeme predsjednika Hassana Rouhanija, koja je zauzela
konstruktivniji pristup razgovorima o nuklearnom programu, zajedno s diplomatskom
predanošću i jedinstvom E3+3, na temelju pristupa na dva kolosijeka, doveli su do
privremenog sporazuma s Iranom u studenome u Ženevi. Sporazum je poznat kao
zajednički akcijski plan, a obje ga strane smatraju prvim korakom prema takvom rješenju.
Sporazum uključuje dobrovoljnu predanost Irana da obustavi niz nuklearnih aktivnosti,
u zamjenu za ublažene sankcije i obećanje da neće uslijediti nikakve daljnje sankcije.
Za EU to znači obustavu određenih sankcija, dok se temeljne sankcije neće mijenjati.
Rad na provedbi zajedničkoga akcijskog plana iz Ženeve je u tijeku, s ciljem brzog
započinjanja provedbe početnih mjera za šestomjesečno razdoblje. Pravilna provedba
tog sporazuma bit će ključna za postizanje dugoročnoga diplomatskog rješenja.
EU i dalje izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Iranu. U javnim izjavama
EU je posebno osudio veliki broj pogubljenja (više od 400 u 2013.), kao i iranske loše
rezultate u pogledu temeljnih sloboda, kao što su sloboda izražavanja, okupljanja,
vjere ili uvjerenja. U rujnu je Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku/potpredsjednica Europske komisije pozdravila oslobađanje Nasrin
Sotoudeh, dobitnice Saharovljeve nagrade za 2012., i drugih zatvorenika zbog savjesti, izrazivši nadu da će taj pozitivni korak omogućiti poboljšanje stanja ljudskih prava
u Iranu pod novom vladom.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Irak
EU i Irak počeli su provedbu sporazuma o partnerstvu i suradnji na temelju privremene primjene onih dijelova koji se odnose na trgovinu i sektorsku suradnju. Održani
su sastanci triju pododbora za energetiku, trgovinu i trgovinska pitanja te ljudska
prava koji su bili prilika za jasne i otvorene rasprave o nizu prioritetnih područja i
mjera. Prvi sastanak Odbora za suradnju također je održan u Bagdadu u studenome
da bi se donio zaključak o napretku provedbe i odredili budući planovi. Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica
Europske komisije u lipnju je posjetila Irak kako bi se raspravilo o načinima rješavanja
sve većega sektaškog nasilja i potaknulo bilateralnu suradnju.
Jemen
EU je u potpunosti podupro proces nacionalnog dijaloga koji je započeo u ožujku, u
suradnji s državama članicama i međunarodnom zajednicom u cjelini. Zaključci Vijeća
iz listopada (15) poduprli su proces, ponovivši da se napredak mora ostvariti i izražavajući istodobno zabrinutost zbog sabotaža koje ometaju proces.
Središnja Azija
EU je jačao odnose sa zemljama središnje azije (Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan,
Turkmenistan, Uzbekistan) tijekom cijele 2013. na temelju strategije EU-a za središnju
aziju te revizije strategije i izvješća o napretku. Suradnja se nastavila razvijati poglavito u područjima regionalne inicijative za obrazovanje, vladavinu prava i zaštitu
okoliša/vode, kao i u području energetike, promicanja ljudskih prava te sprječavanja
trgovine drogom. Prvi dijalog o sigurnosti na visokoj razini EU–središnja azija održan
je u Bruxellesu u lipnju na razini zamjenika ministara vanjskih poslova, što pokazuje
sve veću važnost sigurnosnih pitanja u odnosima. U studenome je sklopljen revidirani
akcijski plan EU–središnja azija za borbu protiv droge, što je pozdravljeno na ministarskom sastanku EU–središnja azija 20. studenoga u Bruxellesu.
167
168
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Azija i Pacifik
godina 2013. bila je godina konsolidacije odnosa EU-a s njegovim azijskim i pacifičkim
partnerima. U kontekstu niza promjena na razini vodstva u nekoliko zemalja, ciljevi
EU-a bili su ponovno potvrditi suradnju s četiri azijska strateška partnera (Indija, Japan, Južna Koreja i Kina). Istodobno je EU nastavio ulogu u smislu potpore stabilnosti
i sigurnosti u regiji. Dijalog na visokoj razini, kao i redoviti politički dijalog i pomoć
pružena aziji i Pacifiku, ostaju na najvišoj razini. Privremeni sporazum o gospodarskom
partnerstvu EU–Pacifik s Papuom Novom gvinejom dodatno je proveden, a nastavili
su se i razgovori sa svim zemljama Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja
(aKP).
Azijsko-europski sastanci
Proces azijsko-europskih sastanaka (aSEM) bio je u 2013. usmjeren na unutarnju konsolidaciju, s ciljem da azijsko-europski sastanci budu učinkovitiji. Jedanaesti sastanak
ministara vanjskih poslova aSEM-a održan u studenome u New Delhiju omogućio je
iskren dijalog između Europe i azije o glavnim strateškim pitanjima, među kojima su
financijska i gospodarska pitanja, kao i netradicionalni sigurnosni izazovi, bili visoko
na dnevnom redu.
Savez zemalja jugoistočne Azije
Suradnja između EU-a i Saveza zemalja jugoistočne azije (aSEaN) dodatno je ojačana
2013. provedbom brunejskog plana djelovanja 2013.–2017. Radi ambicioznijega
političkog partnerstva EU–aSEaN, održano je nekoliko posjeta i sastanaka na visokoj
razini koji su potvrdili pozitivni zamah.
U regionalnom forumu aSEaN-a (aRF), aSEaN i EU, skupa s drugim partnerima, nastavili su se baviti regionalnim i međunarodnim sigurnosnim pitanjima od zajedničkog
interesa. Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/
potpredsjednica Europske komisije sudjelovala je na 20. sastanku ministara aRF-a u
Bruneju Darussalamu, održanome u srpnju, na kojem su se utvrdila stajališta EU-a o
prirodi glavnih sigurnosnih izazova koji utječu na regiju i o potrebi za sveobuhvatnim
i legitimnim rješenjima. Također je ponovila ambicije EU-a da sudjeluje u sastanku na
vrhu istočne azije.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
169
S V I J E T U
Mjanmar/Burma
EU je nastavio poticati i podupirati aktualnu tranziciju u Mjanmaru/Burmi u 2013.
Zajednička izjava predsjednika Van Rompuyja, predsjednika Barrosa i predsjednika
U Thein Seina, dana tijekom posjeta predsjednika U Thein Seina Bruxellesu u ožujku,
obilježava važnu prekretnicu u odnosima EU–Mjanmar i viziju za izgradnju trajnog
partnerstva i ostvarivanja planova demokratizacije, nacionalnog pomirenja i ekonomske liberalizacije. EU je u travnju povukao sve sankcije protiv Mjanmara/Burme, osim
embarga na oružje, jer je uočio pozitivne promjene koje su se dogodile i koje se trebaju nastaviti. Osim toga, EU je u srpnju ponovno uspostavio Opći sustav trgovinskih
povlastica (gSP) za Mjanmar/Burmu, nakon što je ta zemlja pokazala volju poboljšati
političko, socijalno i radno okruženje (16). U srpnju su se ministri vanjskih poslova EU
složili oko sveobuhvatnog okvira EU-a za Mjanmar/Burmu, kojim se postavljaju ciljevi
i prioriteti EU-a i država članica prema izgradnji trajnog partnerstva i promicanju bliže
suradnje. To je kolektivni napor koji uključuje djelovanje država članica EU-a i njegovih
institucija s ciljem potpore miru, demokraciji, razvoju i trgovini.
Daw Aung San Suu Kyi,
mjanmarska/burmanska
političarka i dobitnica
Saharovljeve nagrade 1990., s
Catherine Ashton, visokom
predstavnicom Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/
potpredsjednicom Europske
komisije, u Europskom parlamentu
u Strasbourgu (Francuska).
Radna skupina EU–Mjanmar održana je u Yangonu i Nay Pyi Tawu od 13. do 15. studenoga, a okupila je velik broj političkih, razvojnih i poslovnih resursa EU-a. Cilj je
radne skupine EU–Mjanmar iskazati sveobuhvatnu potporu EU-a tranziciji Mjanmara/
Burme oslanjajući se na cijeli raspon sredstava EU-a. Radna će skupina djelovati kao
glavni pokretač za ostvarivanje ambicije „izgradnje trajnog partnerstva EU–Mjanmar”,
kao što je izraženo u zajedničkoj izjavi triju predsjednika 5. ožujka i u skladu s odredbama zaključaka Vijeća iz travnja 2013. (17).
Konačno, EU je poboljšao diplomatsku prisutnost u zemlji otvaranjem pune delegacije
u Yangonu 2013.
170
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Afganistan
Zaključcima Vijeća iz lipnja (18) potvrđena je trajna odlučnost EU-a i njegovih država
članica da afganistanu pruže potporu tijekom tranzicije i desetljeća preobrazbe. U
svibnju je Vijeće produljilo mandat misiji EUPOl afghanistan radi potpore civilnoj
policiji i vladavini prava do 31. prosinca 2014. godine 2013. EU se obvezao dati
196,5 milijuna EUR za potporu lokalnom razvoju i upravljanju, vjerodostojnim i transparentnim izborima, regionalnoj suradnji afganistana sa susjedima, razvoju poljoprivrede i policiji.
Pakistan
EU je blisko surađivao s Pakistanom kako bi se poduprla aktualna reforma izbornog
ciklusa u zemlji. Izborna promatračka misija EU-a, na čelu s glavnim promatračem
Michaelom gahlerom, zastupnikom u Europskom parlamentu, osnovana je za pakistanske opće izbore u svibnju 2013. Ishod pakistanskih povijesnih izbora pozdravilo
je Vijeće kao znak jačanja demokracije zahvaljujući prvoj primopredaji civilne vlasti u
toj zemlji.
Sjeverna Koreja
EU je blisko surađivao s međunarodnom zajednicom i glavnim regionalnim sudionicima s ciljem sprječavanja daljnjeg razvoja ilegalnih projektila i nuklearnih programa
Sjeverne Koreje. U skladu s jednoglasnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih
naroda, EU je u travnju donio nove restriktivne mjere. EU je nastavio surađivati s
glavnim akterima s ciljem promicanja mirnog i trajnog rješenja za denuklearizaciju
Korejskog poluotoka i nastavka daljnjih razgovora na vjerodostojnoj osnovi. EU nije
promijenio politiku kritičke suradnje sa Sjevernom Korejom, no izravni dijalog 2013.
onemogućen je zbog pogoršanja situacije na poluotoku tijekom prve polovice godine.
EU je i dalje iznimno zabrinut zbog teškog stanja ljudskih prava u zemlji te je podupro
osnivanje istražnog povjerenstva UN-a kako bi se istražilo kršenje ljudskih prava u
Sjevernoj Koreji.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Latinska Amerika i karipske zemlje
Strateško partnerstvo EU-a s latinskom amerikom i karipskim zemljama (laC) u
cjelini je strukturirano dvogodišnjim sastancima na vrhu i zajedničkim akcijskim planom donesenim 2010. Sedmi sastanak na vrhu dviju regija održan je 26.–27. siječnja
u Santiagu (Čile) pod nazivom „Savez za održivi razvoj: promicanje ulaganja visoke
socijalne i ekološke vrijednosti”. To je bio prvi sastanak na vrhu održan s CElaC-om,
najavljujući novu fazu u odnosima tih dviju regija. Čelnici su usvojili političku deklaraciju i proširili postojeći akcijski plan tako da uključuje dva nova područja djelovanja:
rodnu ravnopravnost i investicije.
Vrlo dobro stanje bilateralnih odnosa s andskim državama vidljivo je po broju posjeta
na visokoj razini, uključujući i posjet Visoke predstavnice Europske unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice Europske komisije Čileu i Peruu te predsjednika Barrosa Kolumbiji. ambiciozni i opsežni višestranački trgovinski sporazum
sklopljen s Peruom i Kolumbijom 2012. privremeno je stupio na snagu u ožujku odnosno kolovozu 2013. Tim trgovinskim sporazumom daje se dodatni poticaj za odnose s
Kolumbijom i Peruom. Očekuje se da će sporazum donijeti uštede carinskih tarifa za
izvoznike u iznosu od više od 500 milijuna EUR godišnje te čak i veće dobitke stvaranjem stabilnog okvira za trgovinu i ulaganja.
Afrika
Politički prioriteti EU-a prema africi u pogledu politike i sigurnosti, odnosno promicanja
mira, demokracije i stabilnosti, bili su sve više u skladu s naporima na gospodarskom
i globalnom planu u područjima kao što su trgovina i ulaganja te klimatske promjene.
EU je uložio napore u izgradnju političkih odnosa s afričkom unijom, gospodarskom
zajednicom zapadnoafričkih država (Ecowas) i Zajednicom za razvoj južne afrike
(SaDC), kao i čvršćih ekonomskih veza sa Zajednicom istočne afrike (EaC) i Ecowasom.
Također je uložio napore u pronalaženje rješenja za političke probleme u zemljama iz
članka 96. Sporazuma iz Cotonoua (gvineja, gvineja Bisau, Madagaskar i Zimbabve).
EU je također poslao promatračke misije u gvineju, Keniju i Mali te izborne stručne
misije u Džibuti, gvineju Bisau i Ruandu, a pomogao je i pri izbornim procesima u
Burkini Faso, na Komorima, u Demokratskoj Republici Kongu, Keniji, libiji, na Madagaskaru, u Malaviju, Maliju, Sijera leoneu, Tunisu, Zambiji i Zimbabveu, kao i mreži potpore izbornim procesima Zajednice za razvoj južne afrike kako bi se spriječilo izborno
nasilje u južnoafričkim zemljama. EU i četiri države istočne i južne afrike (ESa) (Zimbabve i države u Indijskom oceanu – Madagaskar, Mauricijus i Sejšeli) poduzeli su
mjere kako bi se osigurala provedba ugovora o gospodarskom partnerstvu u 2013.,
dok su se pregovori nastavili s drugim subsaharskim afričkim regijama, a obilježili su
ih dva posjeta Karela De guchta, povjerenika za trgovinu.
171
172
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Razvoj
Provedba plana za promjenu
EU je u 2013. radio na provedbi preporuka politika iznesenih u planu za promjenu (19).
Od samog početka postupka programiranja budućih financijskih instrumenata
(2014.–2020.) delegacije i službe EU-a primile su jasne upute u programskim smjernicama kako bi razlikovanje, koncentracija i zajednički europski pristup postali stvarnost. EU će u većoj mjeri iskoristiti inovativne financijske instrumente u području
vanjske suradnje tijekom sljedećega višegodišnjeg financijskog okvira. Temeljito je
organiziran nastavak programiranja unutar države kako bi se osiguralo da je djelovanje EU-a usmjereno na najviše tri sektora te da su ti sektori dio političkih prioriteta
utvrđenih u planu za promjenu, tj. ljudskih prava, demokracije i drugih obilježja dobrog
upravljanja te potpore održivom i uključivom rastu. U više od 40 zemalja izneseni su
planovi zajedničkog programiranja država članica EU-a i ostalih donatora.
Andris Piebalgs, povjerenik za
razvoj, tijekom posjeta Boliviji radi
potpore projektu za promicanje
uzgoja drugih kultura osim koke,
koji financira EU.
Komunikacije o razvojnom okviru nakon 2015.
godina 2013. bila je važna za određivanje europskog stajališta o razvojnom okviru
nakon 2015.
Nakon javne rasprave održane u ljetu 2012. Komisija je u veljači 2013. objavila prvu
komunikaciju o temi razdoblja nakon 2015. (20). Komunikacijom se zagovara jedinstveni globalni okvir za razdoblje nakon 2015. kojim će se ujediniti problematika razvoja (postupak tisućljetnih razvojnih ciljeva) i zaštite okoliša (postupak Rio+20 uključujući izradu održivih razvojnih ciljeva). U travnju 2013. objavljeno je Europsko izvješće
o razvoju – nakon 2015.: globalne mjere za uključivu i održivu budućnost” (21) te je
naknadno predstavljeno na velikom broju foruma. Ministarstva razvoja i okoliša poduprla su u svibnju i lipnju 2013. zaključke Vijeća o globalnom planu nakon 2015. (22)
koje je Vijeće za opće poslove naknadno donijelo 25. lipnja 2013.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Partnerstvo EU-a i AKP-a
EU i članice afričke, karipske i pacifičke skupine država (aKP) u lipnju 2013. sklopile su
sporazum o odobrenju zahtjeva za pristupanje Somalije sporazumu o partnerstvu
EU-a i aKP-a te o dodjeli statusa promatrača Somaliji do trenutka završetka postupka
pristupanja. Somalija će postati 79. država aKP-a koja je potpisala Sporazum iz Cotonoua.
Afrika
Somalija i Afrički rog – novi dogovor za Somaliju
EU je dugoročni partner Somalije, kojoj je od 2008. dodijelio više od 1,2 milijarde EUR
pomoći s ciljem osiguranja osnovnih životnih potreba za somalski narod i poboljšanja
sigurnosti u zemlji. U Bruxellesu je 16. rujna 2013. održana konferencija EU-a i Somalije kojom se polaže kamen temeljac za sporazum o novom dogovoru sa Somalijom
i prikuplja dodatnih 1,6 milijardi EUR (uključujući 650 milijuna EUR koje je izravno
dodijelio EU) za provedbu najhitnijih prioriteta ponovne izgradnje somalske države
tijekom razdoblja 2013.–2016.
Potpora iz proračuna u osjetljivim situacijama: ugovori o izgradnji država
Côte d'Ivoire i Mali
Ugovor o izgradnji države Mali, vrijedan 225 milijuna EUR, potpisan je u svibnju kao
dio paketa pomoći vrijednog 523,9 milijuna EUR koji je Komisija najavila na Međunarodnoj konferenciji donatora „Zajedničkim snagama za novi Mali”. Tom se pomoći iz
proračuna pomaže vladi da osigura funkcioniranje osnovnih službi i uspostavi vladavinu prava za cjelokupno stanovništvo.
Ugovor o izgradnji države Côte d'Ivoire vrijedan 115 milijuna EUR ključni je dio opće
strategije EU-a s ciljem stabilizacije zemlje, uspostave državne vlasti i promicanja
uključivog rasta. Najkonkretniji rezultati postignuti do sada obuhvaćaju uredno djelovanje svih prvostupanjskih sudova u zemlji u kojima se obavljaju preslušanja u građanskim i kaznenim postupcima te uredno djelovanje 90 % policijskih postaja u zemlji.
173
174
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Latinska Amerika i karipske zemlje
Kada je riječ o kontinentalnoj razini, Komisija je u 2013. nastavila provoditi regionalne
programe u latinskoj americi i karipskim zemljama, a njima su uglavnom obuhvaćeni
održivi razvoj, visoko obrazovanje te socijalni i ekonomski razvoj, kao i pitanja iz područja sigurnosti, droga i migracije.
Regionalni program pomoći AL-Invest
DUGA POVIJEST USPJEHA
Programom AL-Invest
omogućena je unutarregionalna
trgovina i ulaganje u vrijednosti
od više od 500 milijuna EUR od
1994. do njegove četvrte faze u
2013. EU je programu AL-Invest
u tom razdoblju dodijelio
ukupno 144 milijuna EUR.
U 2013. privela se kraju četvrta faza programa al-Invest, važnog programa EU-a za
promicanje malih i srednjih poduzetništava (MSP) u latinskoj americi. Programom
al-Invest olakšala se internacionalizacija MSP-ova latinske amerike u suradnji s
europskim partnerima. Doprinosom EU-a od 50 milijuna EUR u posljednjoj (četvrtoj)
fazi u razdoblju 2009.–2013. znatno se pridonijelo snažnome gospodarskom rastu u
latinskoj americi.
LAIF-ov (ulagački instrument za
Latinsku Ameriku) projekt:
hidroelektrana „5 de Noviembre” u
El Salvadoru.
Zajednički instrumenti u regiji
Ulagački instrument za latinsku ameriku (laIF) učvrstio je 2013. položaj učinkovitog instrumenta spajanja nepovratnih sredstava i zajmova, uglavnom za velike infrastrukturne projekte.
Njime se stvara snažan učinak poluge, tj. usmjeravaju dodatna sredstva u područja od
velike strateške važnosti za razvoj. U razdoblju 2009.–2013. instrument je pokrenuo
ulaganja od više od 5 milijardi EUR u 25 projekata u latinskoj americi s ukupnim
doprinosom EU-a od 192,15 milijuna EUR.
Ulagački instrument za karipske zemlje (CIF) službeno je pokrenut 22. ožujka 2013. u
Barbadosu. S početnim proračunom od 40 milijuna EUR svrha je tog instrumenta
osiguranje financijskih sredstava spajanjem nepovratnih sredstava i zajmova radi
razvoja infrastrukture i privatnog sektora u karipskim zemljama.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
175
S V I J E T U
Hrana i prehrambeni proizvodi
EU, najveći donator hrane, prehrambene sigurnosti i poljoprivrednog razvoja, dodjeljuje godišnje najmanje 1 milijardu EUR za hranu i prehrambenu sigurnost (bez hitne
pomoći u hrani kao odgovor na krize). Pomoć EU-a usmjerena je na suzbijanje pothranjenosti, povećanje dostupnosti hrane te poboljšanje pristupa hrani osobama kojima
prijeti glad. Komisija je u ožujku 2013. donijela komunikaciju „Poboljšanje prehrane
majki i djece u kontekstu vanjske pomoći” (23), a Vijeće ju je u svibnju odobrilo. glavni
je element komunikacije predanost u pružanju pomoći partnerskim zemljama, s ciljem
smanjenja zaostajanja u rastu djece mlađe od 5 godina, za najmanje 7 milijuna djece
u 2025. Očekuje se da će akcijski planu za prehranu u kojemu se opisuju koraci koje
je potrebno poduzeti radi postizanja tog cilja biti finaliziran do prve polovine 2014.
Poljoprivredni projekt u Keniji
koji financira EU.
godina 2013. je i godina kada je objavljena konačna ocjena provedbe instrumenta
prehrane vrijednog 1 milijardu EUR. Taj je instrument imao učinak na 59 milijuna
osoba, uglavnom na male poljoprivrednike, s učinkom prelijevanja na dodatnih 93
milijuna. Djelovanje EU-a u području sigurnosti opskrbe hranom prepoznala je 2013.
međunarodna zajednica kada je Komisiji, kao jednome od dobitnika, dodijeljena prva
nagrada Jacquesa Dioufa. Nagrada je priznanje EU-u, prvome važnom donatoru, koji
je uspio zaustaviti trend star više od 40 godina, tj. razdoblje u kojemu je sigurnost u
području poljoprivrede i prehrane zauzimala nevažno mjesto u političkom programu.
Naporima EU-a održiv razvoj poljoprivrede i sigurnost u području prehrane i opskrbe
hranom popeli su se na ljestvici globalnoga političkog programa.
176
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije
Humanitarna pomoć
Prirodne katastrofe u svijetu sve su češće, snažnije i složenije, a pogoršavaju ih problemi kao što su klimatske promjene, ubrzana urbanizacija i nedovoljna razvijenost.
Oružani sukobi i dugotrajna krizna stanja zabrinjavajući su trendovi na globalnoj razini. EU, vodeći humanitarni donator u svijetu, tijekom 2013. odlučno se nosio s tim
izazovima. Sama Komisija osigurala je pomoć za milijune ljudi u više od 90 zemalja
darujući iznos veći od 1,3 milijarde EUR.
Skupina ECHO-vih humanitarnih
stručnjaka prva je stigla u Ormoc te
posjetila ruralna područja u južnom i
istočnom dijelu pokrajine Leyte na
Filipinima.
U studenome 2013. tajfun Haiyan pogodio je Filipine. Tajfun, zabilježen kao jedan od
najjačih do sada, prouzročio je velika razaranja, ostavio za sobom tisuće mrtvih,
4 milijuna raseljenih osoba te utjecao na živote više od 14 milijuna osoba. Skupine
stručnjaka EU-a iz područja humanitarne pomoći i civilne zaštite upućene su u najgore pogođena područja u roku od nekoliko sati nakon što se katastrofa dogodila kako
bi pružili pomoć i odgovorili na najhitnije potrebe stanovništva. Radi osiguranja koordinacije pomoći iz Europe i olakšanja logistike, aktiviran je mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Neposredno nakon katastrofe EU i njegove države članice pružile su
znatnu humanitarnu pomoć i pomoć u naravi u iznosu većemu od 150 milijuna
EUR. Komisija je poduprla postizanje srednjoročnog oporavka i pomogla stanovništvu
u naporima za ponovnom izgradnjom života.
Procjenjuje se da u Siriji 9,3 milijuna osoba, od kojih polovina djece, treba humanitarnu pomoć zbog nasilja kojemu su trenutačno izloženi. gotovo 6,5 milijuna osoba raseljeno je unutar zemlje, dok broj izbjeglica u susjednim zemljama premašuje
2,3 milijuna te još uvijek raste, što naglašava složenu regionalnu dimenziju te katastrofe. Pomoć iz Europe stiže do 80 % stanovništva pogođenog krizama te donosi
konkretne rezultate koji neposredno utječu na osobe pogođene sirijskom krizom. Komisija je 2013. mobilizirala dodatnih 350 milijuna EUR za humanitarnu pomoć, čime
se ukupna pomoć EU-a povećala na više od 2 milijarde EUR od kraja 2011. Osim toga,
materijalnu su pomoć dobile i susjedne zemlje koje su primile sirijske izbjeglice (primjerice u obliku ambulanti, grijača, pokrivača i higijenskih potrepština). Time je obuhvaćena i pomoć država članica Bugarskoj koja se tijekom godine suočila s pojačanim
priljevom sirijskih izbjeglica.
Jačanje vodoopskrbne infrastrukture u
kampu Zaatariju (Jordan).
Ugrožena kućanstva diljem Sahela pokušavaju se oporaviti od snažne krize zbog nestašice hrane koja je tu regiju pogodila 2012. Trenutačni oružani sukobi u Maliju pogoršali su stanje u toj zemlji u kojoj je gotovo 16 milijuna osoba u opasnosti zbog
nestašice hrane, od kojih 8 milijuna treba hitnu pomoć u hrani. Prioritet u 2013. bio je
jačanje otpornosti najugroženijih zajednica kako bi se mogle oduprijeti budućim krizama. U tu je svrhu Komisija preuzela vodeću ulogu u uspostavljanju inicijative
agIR–Sahel u okviru koje sve zainteresirane strane teže istome cilju, a to je Sahel bez
gladi u sljedećih 20 godina.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
177
S V I J E T U
EU predano pruža pomoć osobama koje su žrtve zaboravljenih kriza te odvaja 15 %
iz proračuna svoje humanitarne pomoći kako bi pomogao onima koji nisu dobili pozornost medija i donatora. Srednjoafrička Republika proživljava strašnu humanitarnu
krizu koju je šira međunarodna zajednica predugo zanemarivala. Nasilje unutar zemlje
dosegnulo je vrhunac krajem 2013. i natjeralo stotine tisuća ljudi iz glavnoga grada i
ostatka zemlje da napuste domove. Komisija je dodijelila 39 milijuna EUR humanitarne pomoći SaR-u i tako postala glavni donator te zemlje. EU je, osim toga, organizirao
višestruki zračni prijevoz radi dostave humanitarne pomoći i pomoći u ljudstvu SaR-u
u kojemu su mjere sigurnosti bile upitne.
Tri godine nakon razornog potresa na Haitiju 2010. humanitarna je pomoć toj zemlji i
dalje jako potrebna. Potpuno predan u pružanju pomoći, EU je 2013. povećao sredstva
humanitarne pomoći za 30,5 milijuna EUR i tako pomogao onima koji su zbog potresa
ostali bez domova, žrtvama kolere i osobama teško pogođenima uraganom Sandy. Uz
potporu sredstava EU-a humanitarne su organizacije bile u mogućnosti provesti veliki
broj hitnih operacija.
EU i djeca mira: odjeci Nobelove nagrade u budućnosti
Djeca su najranjivije žrtve sukoba. Europska unija odlučila je novčanu nagradu,
koju je primila u sklopu Nobelove nagrade 2012. za postignuća u području mira
na europskome kontinentu, darovati dječacima i djevojčicama diljem svijeta zakinutima za odrastanje u miru. Djeca u Kolumbiji dio su projekta kojim se sprječava
njihovo novačenje u redove oružanih skupina. Sredstva u Južnom Sudanu služe
kako bi se pomoglo djeci da započnu novi život u godinama nakon sukoba. Inicijativom u sklopu Nobelove nagrade EU-a, u Pakistanu se podupiru obrazovanje i
zaštita djece raseljene zbog sukoba. Ukupno više od 28 000 dječaka i djevojčica
imat će koristi od te inicijative. U studenome 2013. EU potvrdio je odluku o nastavku djelovanja inicijative „Djeca mira” (24) te najavio dodatna sredstva za nove
projekte u 2014.
Kristalina Georgieva, povjerenica
za međunarodnu suradnju,
humanitarnu pomoć i odgovor na
krizne situacije, i Dan Rohrmann,
predstavnik Unicefa u Pakistanu,
predstavljaju u Bruxellesu
(Belgija) obrazovni projekt koji se
financira sredstvima inicijative
EU-a „Djeca mira”.
178
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Međunarodna suradnja temeljna je u području humanitarne pomoći koje svakim danom nosi sa sobom sve više izazova. Tijekom 2013. EU nastavio je u oštrom tonu na
višestranim forumima. Cilj je EU-a, koji ima vodeću ulogu u planu preobrazbe, poboljšati zajednički odgovor na situacije u području humanitarne pomoći boljom koordinacijom na globalnoj razini, boljim vodstvom i odgovornošću. U duhu slogana „zajedničkim snagama za potrebite” Komisija u ime EU-a predsjedava Skupinom potpore
donatorima OCHa-e u razdoblju od srpnja 2013. do srpnja 2014. To je važan mehanizam za upoznavanje humanitarnih donatora s djelovanjem Ureda za koordinaciju
humanitarnih poslova (OCHa) Ujedinjenih naroda.
Civilna zaštita
Prirodne katastrofe i one izazvane ljudskim djelovanjem, teroristički napadi te tehnološke, radiološke i ekološke nesreće mogu se dogoditi bilo gdje i bilo kada. Uloga je
mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, kada se dogode, osigurati brz i koordiniran odgovor kako bi se pomoglo osobama pogođenima nesrećama oslanjajući se pritom na
stručna znanja i kapacitete dostupne diljem Unije.
U slučaju tajfuna Haiyan, koji je Filipine pogodio u studenome, koordinacijski centar
Komisije za odgovor na hitne situacije (ERCC) bio je operativno središte reakcije iz
Europe. Centar radi 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. ERCC počeo je s radom u
svibnju 2013., nakon čega je nastavio s jačanjem kapaciteta za odgovor na hitna
stanja u Uniji i na globalnoj razini. Centar prikuplja podatke o nesrećama u stvarnom
vremenu, nadzire opasna stanja i osigurava učinkovitu koordinaciju intervencija. Na
Filipinima je olakšao isporuku pomoći u obliku ljudstva i materijalnih sredstava, koja
je pristigla iz 20 država sudionica, te je pomogao u prijevozu sredstava civilne zaštite
u regiju.
Pomoć u suzbijanju šumskih požara u albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj gori, grčkoj i
Portugalu u 2012. i 2013. te pomoć pružena izbjeglicama u susjednim zemljama Sirije drugi su nedavni primjeri odgovora na hitna stanja u kojima se pomaže osobama
u nevolji unutar Unije i izvan nje.
Mehanizam civilne zaštite EU-a od svoje je uspostave 2001. reagirao na više od 180
nesreća diljem svijeta. U djelovanju tog mehanizma sudjeluju sve države članice EU-a,
bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, lihtenštajn i Norveška. To se djelovanje usredotočuje na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od
intervencija pojedinačnih država.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Ljudska prava i demokracija
Ljudska prava
EU je nastavio s naporima stavljanja ljudskih prava i demokracije u središte djelovanja. Napredak je postignut u provedbi mjera obuhvaćenih akcijskim planom EU-a o
ljudskim pravima i demokraciji (25), a posebno u pogledu završetka globalne mreže
kontaktnih točaka u području ljudskih prava i demokracije, napretka u području ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, pristupa razvoju utemeljenome na pravu, revidiranih smjernice o smrtnoj kazni, prava djece i žena, te određivanja smjernica o homoseksualnim, biseksualnim, transrodnim i interspolnim osobama (populacija lgBTI-ja)
i slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja. Tijekom cijele godine EU je nastavio aktivno
podupirati organizacije civilnog društva i organizirati posebne dijaloge na temu ljudskih prava s više od 20 zemalja. Nadalje, rad posebnog predstavnika EU-a za ljudska
prava poboljšao je dosljednost i vidljivost ljudskih prava u vanjskoj politici EU-a.
EU je nastavio predano djelovati u području ljudskih prava pri UN-u te pridonio izgradnji i obrani snažnih standarda i mehanizama za promicanje i zaštitu ljudskih prava. EU
je posebno aktivno sudjelovao u radu Vijeća za ljudska prava i Opće skupštine UN-a
te je predstavio nekoliko inicijativa o predmetnim zemljama i važna tematska pitanja.
179
180
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Potpora demokraciji i demokratizaciji
U 2013. EU je nastavio podupirati izborne procese diljem svijeta slanjem misija za
promatranje izbora (EOM) i misija izbornih stručnjaka (EEM) te pružanjem pomoći pri
izborima i potpore domaćim promatračima. Misije za promatranje izbora poslane su
u Jordan (parlamentarni izbori 23. siječnja), Keniju (opći izbori 4. ožujka), Paragvaj
(opći izbori 21. travnja), Pakistan (parlamentarni i pokrajinski izbori 11. svibnja), Mali
(predsjednički izbori 28. srpnja, dodatno slanje misije za parlamentarne izbore 24.
studenoga i 15. prosinca), gvineju (parlamentarni izbori 28. rujna), Madagaskar (predsjednički i parlamentarni izbori 25. listopada i 20. prosinca), Kosovo (lokalni izbori 3.
studenoga), Nepal (ustavna skupština/parlamentarni izbori 19. studenoga) i Honduras
(predsjednički i parlamentarni izbori 24. studenoga). Misije izbornih stručnjaka poslane su u Butan, Kambodžu, na Maldive i Mauricijus te u Ruandu, Svazi, Togo i Zimbabve.
Osim toga, praćenje provedbe preporuka misije za promatranje izbora prioritetno je
(prema akcijskom planu o ljudskim pravima). Za sada je započelo redovito javljanje
voditelja misija, smjernice za misije za promatranje izbora i delegacije su u izradi, a
misije za praćenje provedbe preporuka poslane su u Malavi (prosinac 2012.), Boliviju
(ožujak 2013.) i Mozambik (svibanj 2013.).
Među mjere obuhvaćene akcijskim planom EU-a o ljudskim pravima i demokraciji
ubraja se i završetak rada na devet pilot-projekata u sklopu kojih se razvijaju nove
metode rada za potporu demokraciji/demokratizaciji. Zemlje pilot-projekata bile su
Benin, Bolivija, gana, Indonezija, Kirgistan, libanon, Maldivi, Mongolija i Salomonovi
Otoci. Posao su zajednički obavili EEaS, gU za razvoj i suradnju – Europeaid i delegacije EU-a, a usredotočili su se na šest područja djelovanja utvrđenih u zaključcima
Vijeća iz 2009. (26) : pristup prilagođen pojedinoj zemlji, dijalog i partnerstvo, dosljednosti i koordinacija EU-a, osviještenost, međunarodna suradnja i vidljivost.
Konkretni rezultati po zemljama bili su profil demokracije i akcijski plan potpore demokraciji. Rad se nastavlja u opsegu u kojemu to lokalni kontekst dopušta kako bi se
poboljšala suradnja među EU-om, državama članicama EU-a, partnerskim vladama i
ostalim ključnim subjektima. S drugom generacijom pilot-projekata počelo se krajem
2013. koristeći se rezultatima prve generacije radi uvođenja takvih projekata na globalnoj razini do kraja 2015.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
181
S V I J E T U
Višestrano upravljanje i globalni izazovi
Višestranost
EU u Ujedinjenim narodima
Kao vjeran zagovornik višestranosti, EU je nastavio raditi na jačanju UN-a. Njegovo je
djelovanje usmjereno na promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, održivi razvoj i
ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava te unaprjeđenje učinkovitosti UN-a.
U okviru Opće skupštine UN-a, EU je aktivno sudjelovao na nekoliko sastanaka na visokoj razini s učinkom na razvoj, a osobito na posebnom događanju posvećenom tisućljetnim razvojnim ciljevima, sastanku na visokoj razini o invaliditetu i razvoju,
prvom sastanku političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju koji je osnovan
u sklopu konferencije Rio+20 te sastanku na visokoj razini o migraciji i razvoju. Na tim
su sastancima doneseni završni dokumenti uz odgovarajući doprinos EU-a. EU je pridonio i pregovorima o donošenju i samom donošenju nekoliko rezolucija Opće skupštine UN-a s izravnim učinkom na razvoj, ljudska prava, razoružanje i neširenje oružja,
očuvanje i izgradnju mira.
Završni dokument posebnog događanja posvećenoga tisućljetnim razvojnim ciljevima
Opća skupština UN-a donijela je u listopadu 2013. Taj dokument dobra je osnova za
daljnje rasprave te sadržava plan za predstojeći međuvladin postupak koji će započeti 69. zasjedanjem Opće skupštine UN-a i dovesti do sastanka na vrhu u rujnu 2015.
na kojem će se donijeti razvojni plan za razdoblje nakon 2015. EU djeluje kako bi u
novome razvojnom planu osigurao ravnomjernu uključenost tema kao što su mir, sigurnost i ranjivost, ljudska prava, dobro upravljanje i vladavina prava.
Suradnja u promicanju mira i sigurnosti
U 2013. EU je nastavio blisku suradnju s UN-om u području vojnog i civilnog
upravljanja krizama u više zemalja, a posebice u Demokratskoj Republici Kongu,
na Kosovu, u libiji, Maliju i Somaliji. Upravni odbor EU–UN za upravljanje krizom
sastao se u travnju u Bruxellesu i u studenome u New Yorku kako bi raspravljao
o trenutačnome kriznom stanju i konkretnoj suradnji EU-a i UN-a u sjedištima i na
terenu. Provedba akcijskog plana za jačanje potpore ZSOP-a UN-ovim mirovnim
operacijama bilježi stalni napredak. Dovršenjem zajedničkih smjernica EU-a i
UN-a u području planiranja, za slučajeve u kojima obje organizacije djeluju na
istom području, znatno će se olakšati suradnja EU-a i UN-a prilikom planiranja
misija i operacija.
Zgrada UN-a u New Yorku (SAD).
182
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
EU u drugim višestranim forumima
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
EU je u 2013. i dalje imao važnu ulogu u sklopu Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS), uključujući sprječavanje pokušaja nekih država sudionica da smanje
obveze OESS-a, te je podupro njegove različite regionalne i tematske prioritete. EU
podupire djelovanje neovisnih institucija OESS-a te nastavlja blisku suradnju s njegovim terenskim misijama, posebice na zapadnom Balkanu, južnom Kavkazu i u srednjoj
aziji. EU nastavlja snažno podupirati napore OESS-a u poticanju pregovora o rješavanju sukoba na području Pridnjestrovlja, u gruziji i u gorskom Karabahu.
NATO
Suradnja EU-a i NaTO-a i dalje je dobra, uključujući onu u okviru dogovora „Berlin plus”.
Među osobljem EU-a i NaTO-a česti su kontakti u vezi s operativnim angažmanima,
planiranjem i razvojem sposobnosti. Visoka predstavnica/potpredsjednica redovito se
sastaje s glavnim tajnikom NaTO-a, a na više lokacija postoji suradnja između misija
i operacija NaTO-a i ZSOP-a. Europsko vijeće koje se sastalo u prosincu 2013. prepoznalo je važnost odnosa EU-a i NaTO-a. EU nastavlja težiti zbiljskome međuorganizacijskom odnosu.
Vijeće Europe
EU nastavlja suradnju s Vijećem Europe, posebice u području europske susjedske politike (s posebnim naglaskom na Istočno partnerstvo i južno Sredozemlje) i zapadnog
Balkana. Osobito se nastavila dobra suradnja s Vijećem Europe u pitanjima povezanima s pravosuđem i unutarnjim poslovima, u sklopu provedbe Stockholmskog programa EU-a, te u području vladavine prava i demokracije, zahvaljujući bliskoj suradnji
s Venecijanskom komisijom u pogledu ustavnih reformi i pitanja povezanih s izbornim
pravom. Važan korak u pregovorima o pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima postignut je u travnju 2013. sklapanjem sporazuma na tehničkoj razini
o nacrtu sporazuma o pristupanju.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
183
S V I J E T U
G-7, G-8 i G-20
Komisija je u 2013. sudjelovala na brojnim sastancima na vrhu i sastanaka ta tri
foruma, među ostalim, kako bi raspravljala o globalnom gospodarstvu, te na sastanku
na vrhu skupine g-8 održanome u lipnju u loch Erneu, o prioritetima trgovine, oporezivanja i transparentnosti. Djelovanje skupine g-8 u području razvoja i dalje je ponajprije bilo usmjereno na poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom. Proširen je novi
Savez za sigurnost opskrbe hranom i prehranu. EU i čelnici zemalja skupine g-8
nastavljaju aktivno djelovati u izgradnji partnerstva partnerskih vlada u africi, zemalja skupine g-8 i privatnog sektora kako bi se u sljedećih deset godina potporom rastu
poljoprivrede 50 milijuna ljudi izvuklo iz siromaštva. Tijekom 2013. EU je pružio
snažnu potporu inicijativi Ujedinjene Kraljevine, za trgovinu u africi. Inicijativa o transparentnosti skupine g-8 koju je predvodila Ujedinjena Kraljevina obuhvatila je nekoliko važnih područja, uključujući inicijativu o transparentnosti ekstraktivne industrije,
transparentnost pomoći, transparentnost oporezivanja te smanjenje pranja novca i
poboljšanje poreznih sustava u zemljama u razvoju. U svim je navedenim područjima
EU vrlo aktivan.
Herman Van Rompuy, predsjednik
Europskog vijeća, i José Manuel
Barroso, predsjednik Europske
komisije, na osmom sastanku na
vrhu skupine G-20 u Sankt
Peterburgu (Rusija).
U 2013. su održana četiri sastanka ministara financija skupine g-20 i središnjih banaka. Teme sastanaka bile su globalno gospodarstvo i aktivnosti koje je potrebno
poduzeti za jačanje oporavka. Na sastanku na vrhu u Sankt Peterburgu čelnici zemalja
skupine g-20 obvezali su se, među ostalim, i na suradnju u upravljanju posljedicama
koje nekonvencionalne monetarne politike imaju na druge zemlje.
Prihvaćanjem uspostave automatske razmjene poreznih informacija na tom je sastanku na vrhu skupine g-20 potvrđena radikalna globalna promjena stava koja vodi
pravednijem oporezivanju. EU je osigurao da provedba novog standarda među članicama skupine g-20 počne 2015. Zemlje skupine g-20 poduzimaju mjere kako bi
osigurale da poduzeća i pojedinci plaćaju dospjele poreze koji su u teškim vremenima
izrazito potrebni za buduća ulaganja.
184
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Globalni izazovi
Neširenje oružja i konvencionalna oružja
EU je nastavio podupirati UN-u u postupku koji vodi sklapanju Ugovora o trgovini
oružjem u cilju veće odgovornosti i transparentnosti u trgovini konvencionalnim oružjem. EU je aktivno sudjelovao na završnoj diplomatskoj konferenciji UN-a o ugovoru
o trgovini oružjem (18.–28. ožujka 2013., New York) i pozdravio njegovo donošenje
2. ožujka 2013. na Općoj skupštini UN-a.
EU je povećao potporu Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IaEa), a i dalje je
glavni donator Fonda za nuklearnu sigurnost IaEa-e, s više od 31 milijuna EUR dodijeljenih nakon 2004. Nova odluka Vijeća o izdvajanju više od 8 milijuna EUR za taj
fond odobrena je 21. listopada 2013. (27).
U 2013. došlo je do velikog napretka i u području sigurnosti i zaštite te održivosti u
svemiru. EU je 16. i 17. svibnja u Kijevu te 20. i 22. studenoga u Bangkoku održao
otvoreno savjetovanje o prijedlogu Međunarodnog kodeksa o aktivnostima u svemiru
kako bi kodeks dobio širu međunarodnu potporu, radi njegova donošenja tijekom
2014. Cilj je kodeksom pridonijeti mjerama transparentnosti i izgradnje povjerenja u
okviru aktivnosti u svemiru. EU je podupirao jačanje svijesti o važnosti pravila ponašanja i mjera transparentnosti i izgradnje povjerenja u svemiru i uz pomoć regionalnih
seminara. Osim sastanka u Kuala lumpuru u 2012. dodatni sastanci održani su u
2013. u adis abebi (Etiopija), astani (Kazakstan) i Mexico Cityju (Meksiko).
Klimatske promjene i sigurnost
Sigurnosni vidovi klimatskih promjena i u 2013. nalazili su se visoko na listi prioriteta
EU-a.
U lipnju 2013. je Vijeće za vanjske poslove donijelo zaključke (28) o načinima daljnjeg
jačanja klimatske diplomacije EU-a radi potpore stvaranju političkih uvjeta koji vode
sklapanju ugovora predviđenom za 2015. Tijekom godine EU je pojačao napore oko
poticanja ambicioznih klimatskih mjera u zemljama partnerima služeći se pri tome
svim instrumentima vanjskih politika.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
185
S V I J E T U
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama, održana u studenome u Varšavi, korak
je naprijed u međunarodnoj borbi protiv klimatskih promjena. Kao odgovor na zahtjev
EU-a, na konferenciji dogovoren je vremenski raspored prema kojem će države predstaviti svoje doprinose smanjenju ili ograničenju emisija stakleničkih plinova u sklopu
novoga globalnog sporazuma o klimatskim promjenama čije je donošenje predviđeno
za 2015. Na konferenciji su također dogovoreni načini poticanja nastojanja za veće
smanjenje emisija do kraja ovog desetljeća, uspostavljeni mehanizmi nošenja s gubicima i štetom uzrokovanima klimatskim promjenama u ranjivim zemljama u razvoju
i dogovorene odluke kojima se potiče provedba niza mjera koje su već dogovorene na
međunarodnoj razini, uključujući financijska sredstva za potporu zemljama u razvoju
i borbu protiv deforestacije tropskih šuma.
Connie Hedegaard, povjerenica
za klimatsku politiku, drži uvodni
govor na konferenciji Ujedinjenih
naroda o klimatskim promjenama
COP19/CMP9 u Varšavi (Poljska).
U 2013. Komisija je dodijelila dodatnih 47 milijuna EUR za financiranje devet novih
intervencija globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena u Čadu, Džibutiju,
na Haitiju, Komorima, u Malaviju, Mauritaniji, Mjanmaru/Burmi, na Svetom Tomi i
Prinsipeu i u Tanzaniji. Na taj se način od četiri pilot-projekta u 2008. došlo do 48
nacionalnih i regionalnih programa u 38 zemalja i osam regija i podregija, a dodijeljena su sredstva u iznosu od približno 300 milijuna EUR.
186
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Migracije
Vanjska dimenzija migracijske politike EU-a, a posebice suradnja s trećim zemljama
u području migracije, jasan je prioritet EU-a. EU sustavno uvodi migraciju u svoje
političke, gospodarske i socijalne dijaloge s trećim zemljama. Strateški dijalozi o pitanjima migracije uspostavljeni su s nizom ključnih partnera, primjerice Indijom, Kinom,
Rusijom i SaD-om, te u sklopu nekoliko regionalnih inicijativa, primjerice partnerstva
za migraciju, mobilnost i zapošljavanje sklopljenog između EU-a i afrike, Rabatskog
procesa, Istočnog partnerstva, Partnerstva svilenog puta te suradnje EU-a i CElaC-a.
U okviru tih dijaloga dotiču se različite dimenzije fenomena migracije, kao što su
veza migracija i razvoja, pitanja mobilnosti, suzbijanje nezakonite migracije, ponovni
prihvat i trgovina ljudima. EU aktivno sudjeluje i u raspravama koje se održavaju u
sklopu različitih međunarodnih foruma, a razvio je i blisku suradnju s različitim međunarodnim dionicima koji se bave migracijom.
U svibnju je Komisija donijela novu komunikaciju pod naslovom „Povećanje učinka
migracije na razvoj” (29), na kojoj su se temeljili stajalište EU-a tijekom dijaloga na
visokoj razini UN-a o međunarodnoj migraciji i razvoju, održanoga u listopadu 2013.,
i prijedlozi za ambiciozniji pristup migraciji i razvoju na razini EU-a.
Diplomacija u području voda
U 2013. EU je proveo projekt evidentiranja sigurne opskrbe vodom na području EU-a
radi dobivanja bolje slike djelovanja EU-a i država članica u području glavnih regionalnih i prekograničnih izazova povezanih sa sigurnošću opskrbe vodom diljem svijeta.
Rezultati upućuju na visok stupanj sudjelovanja EU-a i država članica te veliku sveobuhvatnost inicijativa i aktivnosti diljem svijeta.
Na osnovi tog projekta evidentiranja, u srpnju 2013. Vijeće za vanjske poslove prvi je
put donijelo zaključke o diplomaciji u području voda (30) kako bi EU-u omogućilo veću
uključenost u izazove povezane sa sigurnošću opskrbe vodom u cijelom svijetu. U
svojim zaključcima Vijeće kao konkretni cilj diplomacije u području voda prepoznaje
proaktivnu uključenost u prekogranične izazove povezane sa sigurnošću opskrbe vodom radi promicanja zajedničkog i održivog upravljanja vodom, a kao neposredne
prioritete diplomacije u području voda navodi Nil i središnju aziju. Zaključcima Vijeća
također se potiče promicanje međunarodnih sporazuma o suradnji u području voda i
odgovarajuće međunarodne konvencije o vodama te uspostava međunarodnih
partnerstava u promicanju regionalne i prekogranične suradnje u području voda.
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
Diplomacija u području energetike
Oslanjajući se na povećano sudjelovanje Visoke predstavnice/potpredsjednice i
ESVD-a u diplomaciji u području energetike, u travnju 2013. na sastanku Vijeća za
vanjske poslove ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o vanjskoj politici, a
poseban naglasak stavljen je na načine na koje vanjska politika može pomoći ciljevima energetske politike EU-a, a osobito na Južni koridor.
Kibernetička sigurnost
U veljači 2013. su Visoka predstavnica/potpredsjednica i Komisija donijele zajedničku komunikaciju o strategiji EU-a za kibernetičku sigurnost (31), prvi sveobuhvatni
strateški dokument EU-a o tome sve prisutnijem problemu. Strategija je usmjerena
na neizbježnu potrebu za povećanjem preventivnih djelovanja u području kibernetičke sigurnosti diljem EU-a, a cilj je poboljšati horizontalnu suradnju među različitim
područjima politike u EU-u, kao što su kibernetička otpornost, kibernetički kriminal,
međunarodna politika EU-a u pogledu kibernetičkog prostora te pitanja povezana
sa ZSOP-om. U strategiji su postavljeni jasni prioriteti međunarodne politike EU-a u
pogledu kibernetičkog prostora: očuvanje slobode i otvorenosti kibernetičkog prostora,
razvoj pravila ponašanja i provedba postojećih međunarodnih propisa u kibernetičkom
prostoru, jačanje kapaciteta povezanih s kibernetičkom sigurnošću u trećim zemljama
i poticanje međunarodne suradnje u pitanjima povezanima s kibernetičkim prostorom.
Strategija se provodila tijekom cijele 2013. Europska služba za vanjsko djelovanje u
suradnji sa strateškim partnerima EU-a sve se više bavi pitanjima povezanima s kibernetičkim prostorom. Nastavio se razvoj pravila ponašanja u kibernetičkom prostoru i postignut je dogovor o prvom skupu mjera izgradnje povjerenja u okviru OESS-a.
Europska služba za vanjsko djelovanje započela je s globalnom izgradnjom kapaciteta s naglaskom na jačanje vladavine prava u kibernetičkom prostoru i odgovor na incidente. Sredstva dodijeljena tom djelovanju porast će u idućih pet godina, a kroz
suradnju s međunarodnim partnerima i organizacijama, privatnim sektorom i civilnim
društvom razvija se odgovarajući model za potporu izgradnji kapaciteta.
Borba protiv terorizma
Prijetnja od terorizma i dalje je velika i neprestano raste. Nedavni napadi naglašavaju
stalnu prijetnju i činjenicu da je terorizam globalni izazov, što dokazuju i teroristički
napadi u Bostonu, alžiru i Keniji te razvoj stanja u Maliju i području Sahela. U 2013.
povećala se decentralizacija terorizma. Raspršena i prožimajuća priroda terorizma
zahtijeva višestrani odgovor u cilju poticanja globalne koordinacije radi sprječavanja
napada, prepoznavanja kriminalnih mreža i blokiranja izvora financiranja decentraliziranih, sofisticiranih terorističkih mreža i nezadovoljnih pojedinaca.
U okviru sveobuhvatnog pristupa Europska služba za vanjsko djelovanje uspostavila
je političke dijaloge na temu borbe protiv terorizma s mnogim ključnim partnerima i
međunarodnim organizacijama te time pridonijela produbljenju međunarodnog konsenzusa i poticanju međunarodnih napora u borbi protiv terorizma. Posebni su dijalozi vođeni s UN-om, Kanadom, Pakistanom, Rusijom, SaD-om, Saudijskom arabijom,
Turskom i Ujedinjenim arapskim Emiratima.
187
188
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Mir i sigurnost
Zajednička sigurnosna i obrambena politika
godinu 2013. obilježile su mnoge promjene u području ZSOP-a. EU je pokrenuo dvije
nove misije, odnosno misiju EU-a za obuku u Maliju i misiju EU-a za pomoć pri upravljanju granicama u libiji. U 2013. EU je uputio ukupno više od 7 000 civilnih i vojnih
službenika u dvanaest civilnih misija i četiri vojne operacije.
Sigurnost i obrana dobile su na važnosti na popisu prioriteta EU-a i u okviru priprema
za Europsko vijeće o sigurnosti i obrani u prosincu 2013. glavni cilj tematske rasprave
među čelnicima bio je jačanje učinkovitosti i učinka ZSOP-a, poticanje razvoja obrambenih kapaciteta i jačanje europske obrambene industrije.
U razdoblju koje je prethodilo sastanku Europskog vijeća Komisija je u srpnju predstavila komunikaciju o europskome obrambenom i sigurnosnom sektoru (32), a Visoka
predstavnica/potpredsjednica (čelnica Europske obrambene agencije) u listopadu je
predstavila veliko izvješće o ZSOP-u. Vijeće je donijelo odluke u studenome (33), a
Europsko vijeće prihvatilo ih je u prosincu.
MISIJE KOJE EU PREDVODI DILJEM SVIJETA
EUFOR Althea
Bosna i
Hercegovina
EULEX
Kosovo
EUMM
Gruzija
EUPOL
COPPS
Palestina
EUPOL
Afganistan
EU ZSOP
?
(zajednička sigurnosna i obrambena politika)
EUBAM
Libija
EUTM
Mali
EUBAM
RAFAH
Palestina
EUCAP
SAHEL
Niger
Euavsec
Južni
Sudan
EUSEC
DR
Kongo
4 vojne
misije u tijeku
Eujust
LEX
Irak
EU
Navfor
Atalanta
EUTM
Somalija
EUPOL
DR
Kongo
12 civilnih
misija u tijeku
?
Trenutačno više od
7 000 zaposlenih
12 završenih
misija od 2003.
80 000 zaposlenih od 2003.:
vojnici, policajci i stručnjaci u
području vladavine prava
EUCAP NESTOR
Džibuti, Kenija,
Sejšeli,
Somalija,
Tanzanija
Ciljevi: održavanje mira,
sprječavanje sukoba, jačanje
međunarodne sigurnosti i potpora
vladavini prava
Džibuti
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
189
S V I J E T U
U libiji je na poseban zahtjev libijskih vlasti EU pokrenuo EUBaM libija, civilnu misiju
ZSOP-a, čiji je cilj libijskim vlastima osigurati nužno potrebne kapacitete za integrirano upravljanja granicama. Uz to je EU započeo s provedbom projekata u području
reforme policijskog i pravosudnog sektora, sigurnog skladištenja konvencionalnoga
oružja i municije i upravljanja njihovim zalihama te ponovne izgradnje libijskih kapaciteta za kaznene istrage, a nastavio je i s provedbom širokog paketa potpore u području jačanja javne uprave, strukovnog osposobljavanja, dobrog upravljanja, zdravstva, obrazovanja i civilnog društva.
Kao odgovor na državni udar koji se 2012. dogodio u Maliju, Vijeće je u siječnju 2013.
organiziralo misiju ZSOP-a za savjetovanje malijskih obrambenih tijela i osposobljavanje taktičkih postrojbi. Misija za obuku EU-a u Maliju (EUTM Mali) odgovor je na
službeni zahtjev malijskih vlasti i Rezoluciju 2071 Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj se
regionalne i međunarodne partnere, uključujući EU, poziva na pružanje pomoći radi
poboljšanja kapaciteta malijskih oružanih snaga. EUTM je jedan od nekoliko instrumenata, u okviru sveobuhvatnog pristupa EU-a, u skladu sa strategijom za sigurnost i
razvoj u Sahelu.
Francuski brod pomorskih snaga
EU-a (EU Navfor) FS Nivôse prati
plovilo Svjetskog programa za
hranu (WFP).
190
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
5 .
Djelovanje EU-a na afričkom rogu još je jedan sjajan primjer postizanja rezultata
uporabom različitih instrumenata EU-a.
▶ Pomorskoj operaciji Europske unije, EU Navfor–atalanta, priznana je vodeća uloga
u međunarodnoj borbi protiv gusarstva, a zajednički napori doveli su do dramatičnog
smanjenja broja gusarskih napada u adenskom zaljevu i zapadnome Indijskom
oceanu. U 2013. je uz somalijsku obalu bilo manje od 20 napada i sumnjivih
događaja, a od svibnja 2012. gusari nisu napali ni jedan veliki brod.
▶ Istodobno se u okviru civilne misije EUCaP Nestor razvijaju kapaciteti partnerskih
zemalja u regiji kako bi se poduprle u osiguranju pomorske sigurnosti u vlastitim
vodama.
Talijanski vojnici u sklopu Misije
za obuku Europske unije (EUTM)
u Somaliji prilikom obuke
somalijskih postrojba.
▶ Na kopnu je u okviru misije EUTM Somalija uspješno obučeno više od 3 000
somalskih vojnika, što je važan doprinos oslobođenju Mogadishua i kasnijemu
novom političkom početku u Somaliji. U tom je kontekstu misija ove godine dobila
novu ulogu strateškog savjetnika somalskih vlasti u pogledu restrukturiranja
oružanih snaga.
Sveobuhvatni pristup/sprječavanje sukoba
Uniji u području vanjskih odnosa na raspolaganju stoje brojne politike i alati – od pomoći u području diplomacije, sigurnosti, obrane, financija, trgovine, razvoja i humanitarne pomoći do vanjske dimenzije unutarnjih politika EU-a – kako bi ostvarila krajnji
rezultat koji očekuju države članice i međunarodna zajednica. To je glavna prednost
EU-a kao međunarodnog dionika.
U prosincu 2013. Europska komisija i Visoka predstavnica/potpredsjednica donijele su
Zajedničku komunikaciju pod naslovom „Sveobuhvatni pristup EU-a vanjskim konfliktima i krizama” (34) kako bi se dodatno pojačali napori koje EU ulaže u povećanje
učinkovitosti i koherentnosti svojega globalnog djelovanja, pritom se oslanjajući na
sve instrumente i resurse kojima raspolaže.
BILJEŠKE
(1) Tim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te se on rabi u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti
UN-a 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
(2) Nakon hitnog zahtjeva država članica EU-a i SaD-a, EU je 18. prosinca 2013. obećao 12 milijuna EUR posebnoj
zakladi OPCW-a koja je uspostavljena s ciljem uništavanja sirijskoga kemijskog oružja. Sredstva EU-a zajedno
s doprinosima drugih (posebno Norveške i Japana) omogućila su OPCW-u da 20. prosinca pokrene potrebni
natječajni postupak kako je i planirano. Doprinos EU-a financirat će se iz Instrumenta za stabilnost.
(3) Zajednička komunikacija – Prema cjelovitom pristupu EU-a sirijskoj krizi (JOIN(2013) 22).
(4) Izvješće Komisije – Bivša jugoslavenska republika Makedonija: provedba reformi u okviru dijaloga na visokoj
razini o pristupanju i promicanja dobrosusjedskih odnosa (COM(2013) 205).
(5) U listopadu 2013. Komisija je ponovila svoju preporuku da se otvore pregovori o pristupanju, smatrajući da je
prijelaz u sljedeću fazu procesa proširenja bitan kako bi se učvrstile i potaknule daljnje reforme te kako bi se
ojačali međuetnički odnosi.
(6) Komunikacija Komisije – Mišljenje Komisije o zahtjevu albanije za članstvom u Europskoj uniji (COM(2010) 680).
P U T
P R E M A
J A Č O J
U L O Z I
E U - a
U
S V I J E T U
(7) Zajedničko izvješće o napretku Kosova u rješavanju problema utvrđenih u odlukama Vijeća iz prosinca 2012.
u pogledu moguće odluke o otvaranju pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (JOIN(2013) 8).
(8) Prijedlog za odluku o zaključku Okvirnog sporazuma između Europske unije i Kosova o općim načelima za
sudjelovanjem Kosova u programima Unije (COM(2013) 219).
(9) Komunikacija Komisije – Strategija proširenja i glavni izazovi za 2013.-2014. (COM(2013) 700).
Dokument Komisije – Izvješće o napretku Kosova za 2013. (SWD(2013) 416).
(10) Zaključci Vijeća za opće poslove, 17. prosinca 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/
pressdata/EN/genaff/140144.pdf).
(11) Od sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini EU–Meksiko, ukupna se bilateralna trgovina udvostručila, s 21,7
milijardi EUR 2000. na 47,1 milijardu EUR 2012.
(12) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 10. prosinca 2012. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/
docs/pressdata/EN/foraff/134140.pdf).
(13) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 22. srpnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/138293.pdf).
(14) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 16. prosinca 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/140097.pdf).
(15) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 21. listopada 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/139093.pdf).
(16) Trgovinske povlastice EU-a obustavljene su 1997. jer je ta država ozbiljno i sustavno kršila temeljne
međunarodne konvencije o prisilnom radu.
(17) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 22. i 23. travnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_
Data/docs/pressdata/EN/foraff/136921.pdf).
(18) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 24. lipnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/137590.pdf).
(19) Komunikacija Komisije – Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu (COM(2011) 637).
(20) Komunikacija Komisije – Dostojan život za svakoga: kraj siromaštvu i održiva budućnost za cijeli svijet
(COM(2013) 92).
(21) http://www.erd-report.eu/erd/report_2012/documents/FullReportEN.pdf
(22) Zaključci Vijeća za opće poslove, 25. lipnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/
pressdata/EN/foraff/137606.pdf).
(23) Komunikacija Komisije – Poboljšanje prehrane majki i djece u kontekstu vanjske pomoći: politički okvir EU-a
(COM(2013) 141) (http://eur-lex.europa.eu/lexUriServ/lexUriServ.do?uri=COM:2013:0141:FIN:EN:PDF).
(24) http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/factsheets/thematic/eu_children_of_peace_en.pdf
(25) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/131181.pdf
(26) Zaključci Vijeća za vanjske poslove, 17. studenoga 2009. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/en/gena/111250.pdf).
(27) Odluka Vijeća 2013/517/ZVSP od 21. listopada 2013. o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za
atomsku energiju u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU-a
protiv širenja oružja za masovno uništenje (Sl l 281, 23.10.2013.).
(28) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 24. lipnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/137593.pdf)
(29) Komunikacija Komisije – Povećanje učinka migracije na razvoj – Doprinos EU-a UN-ovom dijalogu na visokoj
razini i budućim koracima prema proširenju veza između razvoja i migracije (COM(2013) 292).
(30) Zaključci Vijeća za vanjske poslove od 22. srpnja 2013. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/
docs/pressdata/EN/foraff/138253.pdf).
(31) Zajednička komunikacija – Strategija EU-a za strategiju kibernetičke sigurnosti: otvoren, siguran i zaštićen
kibernetički prostor (JOIN(2013) 1).
(32) Komunikacija Komisije – Ususret konkurentnijem i učinkovitijem obrambenom i sigurnosnom sektoru
(COM(2013) 542).
(33) Zaključci Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, 25. i 26. studeni 2013.
(34) Zajednička komunikacija „Sveobuhvatni pristup EU-a vanjskim konfliktima i krizama” (JOIN(2013) 30).
FOTOGRAFIJE
Europska unija: stranice 152., 154., 155., 157., 158., 160., 161., 162., 164., 166., 169., 172., 174., 175., 177.,
183., 185.
Europska unija/ECHO, arlynn aquino: stranica 176.
Unicef/Jordan/2013./Noorani: stranica 176.
UN Photo/andrea Brizzi: stranica 181.
EU Navfor 2014.: stranica 189.
Bundeswehr/Marc Tessensohn: stranica 190.
191
POGLAVLJE 6.
Rad europskih
institucija i tijela
194
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
I
zazovi europskoga gospodarstva u 2013. znatno su se odrazili na opseg posla
institucija Unije. Nastavilo se sa zakonodavnim radom izgradnje ekonomske i
monetarne unije (EMU). Znatan je napredak ostvaren u području gospodarskog
upravljanja, financijskog uređenja i nadzora te u stvaranju bankarske unije.
S obzirom na početak gospodarskog oporavka u 2013., institucije su se više usredotočile na program rasta i zapošljavanja, uključujući borbu protiv nezaposlenosti mladih. Tijekom godine mnogo je učinjeno u području višegodišnjega financijskog okvira (VFO), odnosno proračuna Unije u razdoblju 2014.–2020., čime su u
žarište stavljene politike i mjere usmjerene na rast kako bi se omogućila daljnja
potpora pozitivnom planu zapošljavanja.
Tijekom 2013. institucije i tijela Unije bavili su se i mnogim drugim pitanjima, od
borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, vanjskih poslova i međunarodne
trgovine, do temeljnih i građanskih prava.
Novo sjedište Europskog vijeća u izgradnji u Bruxellesu (Belgija).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
195
t I J E l a
Europski parlament
glavne teme o kojima se raspravljalo u Parlamentu tijekom 2013. bile su važna pitanja EMu-a, bankarska unija i financijske usluge. Među različitim raspravama, poput
one o programima predsjedavanja, na plenarnim je sjednicama posebna pozornost
pridana budućim koracima jačanja EMu-a i odgovarajućoj kombinaciji gospodarskih
strategija radi rješavanja krize u Europi. tijekom svih rasprava Parlamenta glavne su
teme bile davanje društvene dimenzije EMu-u i pronalaženje pravilne ravnoteže između fiskalne konsolidacije i rasta, pri čemu je problem nezaposlenosti mladih sve
više bio u središtu pozornosti.
Martin Schulz, predsjednik
Europskog parlamenta, u svojem
uredu u Bruxellesu (Belgija).
Važan je bio i zakonodavni aspekt u ekonomskom i monetarnom području: prihvaćeni
su sporazumi u prvom čitanju postignuti s Vijećem o ključnim pitanjima kao što su
paket dviju mjera, agencije za procjenu kreditnog rejtinga, kapitalni zahtjevi i pravila
o upravljanju likvidnošću za banke (1) te direktive o transparentnosti (2) i računovodstvu (3). Parlament je uz to nastojao potaknuti druge institucije na jače djelovanje. u
lipnju je na dnevni red uvrštena rasprava na kojoj su se komisija i Vijeće morali očitovati o navodnom kašnjenju prijedlogâ o financijskim uslugama.
Parlament je nakon svibanjskih plenarnih rasprava glasovao o jedinstvenome nadzornom mehanizmu bankarske unije. Prije glasovanja komisija je dala izjavu i održala
raspravu o stanju u bankarskoj uniji, a predsjednik Europskog parlamenta Martin
schulz dao je usmenu izjavu o općem dogovoru o međuinstitucijskom sporazumu
postignutome između Parlamenta i Europske središnje banke (EsB), u kojemu su navedene pojedinosti postupaka koji se odnose na demokratsku odgovornost nadzorne
funkcije EsB-a. Predsjednik schulz pozornost je usmjerio na jačanje parlamentarnog
nadzora, a ishod pregovora nazvao je „velikim napretkom” u europskim politikama. u
rujnu su predsjednik schulz i predsjednik EsB-a Mario draghi dali zajedničku izjavu, a
Parlament je odobrio zakonodavni akt o jedinstvenome nadzornom mehanizmu koji je
stupio na snagu u studenome. time je EsB-u omogućen napredak u pripremama za
preuzimanje zadaće bonitetnog nadzora.
196
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
napredak s preostalim stupovima bankarske unije, a posebice s jedinstvenim mehanizmom rješavanja (JMR), i dalje je bio često naglašavan cilj Parlamenta tijekom godine, u čemu se poduprla komisija, dok je na zasjedanju u prosincu, u sklopu raznih
rasprava i donesenih tekstova, izražena zabrinutost i kritika zbog međuvladina pristupa koji je zauzet na raspravama Vijeća o JMR-u.
Važan nezakonodavni doprinos u tom području bilo je izvješće o izvedivosti uvođenja
obveznica za stabilnost, kojim je stvoren „okvir za razmišljanje”. Isto tako, rezolucija
donesena na plenarnoj sjednici u svibnju o budućim zakonodavnim prijedlozima o
ekonomskoj i monetarnoj uniji sadržavala je važne poruke koje su bile odgovor na
komunikacije komisije o prethodnom usklađivanju ekonomske politike (4) te o instrumentu za konvergenciju i konkurentnost (5). njome je naglašena važnost parlamentarnog nadzora te se među inim poziva na donošenje prijedloga o kodeksu konvergencije u okviru europskog semestra, na temelju strategije Europa 2020., koji bi uključivao
snažan socijalni stup.
Isto tako, Parlament je u srpnju donio izvješće o vlastitoj inicijativi o restrukturiranju
bankarskog sektora u kojemu se promiče pristup temeljen na načelima te kojime se
predlaže razdvajanje osnovnih i spekulativnih aktivnosti (iako su zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli mnoštvo stajališta o tome kako bi to razdvajanje trebalo
ostvariti).
u listopadu je održana posebna rasprava o europskom semestru te su glavni klubovi
zastupnika pozdravili rezultate ciklusa 2012.–2013., a mnogi su i podsjetili na to koliko je važno da države članice preuzmu veću odgovornost. Zastupnici su imali podijeljena mišljenja o tome u kojoj bi mjeri posebne preporuke po državama članicama
morale biti obvezujuće, naglašavajući pritom različite prioritete, primjerice fiskalnu
konsolidaciju u odnosu na društvenu dimenziju.
José Manuel Barroso, predsjednik
Europske komisije, tijekom govora
o stanju Unije pred Europskim
parlamentom u Strasbourgu
(Francuska).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Govor o stanju Unije
Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso u rujnu je u Europskom parlamentu održao svoj četvrti i posljednji govor o stanju unije u svojem mandatu.
Predsjednik je izjavio da su nadolazeći europski izbori prilika i obveza za proeuropske struje u strankama da podignu glas i založe se za Europu. Pritom bi
mogli naglasiti odlučan i sve uspješniji odgovor unije na financijsku i gospodarsku
krizu u proteklih pet godina. nadalje, Parlament bi preostalih osam mjeseci do
izbora mogao iskoristiti za dogovor o najvažnijim zakonodavnim aktima.
Prema reakcijama klubova zastupnika može se zaključiti da su u pogledu dolazećih izbora spremni zauzeti različita stajališta i da se njihova stajališta o uspješnosti europske strategije protiv suzbijanja krize uvelike razlikuju.
Zakonodavstvo
Općenito, valja spomenuti odbijanje izvješća o preraspodjeli sredstava (raspored
dražbi dozvola za emisije stakleničkih plinova) u travnju. u skladu s poslovnikom
Parlamenta izvješće je vraćeno nadležnom odboru koji je potom na plenarnoj sjednici
u srpnju podnio prerađenu inačicu. nakon što je Vijeće prihvatilo tekst kako ga je izmijenio Parlament, izvješće je vraćeno na plenarnu sjednicu u prosincu, kada je odobren sporazum postignut s Vijećem. Isto tako, na plenarnim je sjednicama u dva navrata podneseno i izvješće o zemaljskom rukovanju. nakon što je odbijeno i vraćeno
odboru u prosincu 2012., prerađena inačica odobrena je u travnju.
Odbor za mirenje odobrio je u listopadu izvješće o daljnjoj makrofinancijskoj pomoći
za gruziju, pri čemu je Parlament ponudio znatnu potporu za konačni sporazum, a
izvjestitelj je pozdravio rješenje kojim je okončana duga međuinstitucijska borba.
komisija je prije toga povukla svoj prijedlog.
Budući da se na plenarnoj sjednici promijenilo stajalište Parlamenta u korist prihvaćanja sporazuma o partnerstvu u ribarstvu s Mauritanijom, a protiv prijedloga Odbora
za ribarstvo, do njegova odbijanja nije došlo.
na plenarnoj sjednici glasovalo se i protiv pokušaja odborâ da se suprotstave nacrtu
provedbenih mjera komisije. Među inim, pokazalo se da je pitanje ograničavanja
vremena leta vrlo osjetljivo te je izazvalo veliko zanimanje.
197
198
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
u slučaju izvješća o uredbi o trećim zemljama čiji državljani podliježu obvezi posjedovanja vize ili su od nje izuzeti (6), na plenarnoj je sjednici tijesnom većinom poduprt
tekst usuglašen s Vijećem u korist sporazumu u prvom čitanju, usprkos jasnim upozorenjima predsjednika schulza i komisije zbog rizičnog pravnog položaja u odnosu na
delegirane ili provedbene akte, dok je komisija izričito naglasila da zadržava pravo
traženja pravnog lijeka od suda Europske unije.
u određenim je područjima Parlament donio izvješća o vlastitoj inicijativi, tražeći od
komisije da podnese zakonodavni prijedlog. u jednom od izvješća komisija se poziva
na podnošenje zakonodavnog prijedloga o statutu europskoga uzajamnog društva, a
u drugome na podnošenje zakonodavnog prijedloga o europskom zakonu o administrativnom postupku. u trećemu se poziva na određivanje minimalnih socijalnih pravila za restrukturiranje donošenjem prijedloga zakonodavnog akta o obavješćivanju
radnika i savjetovanju s njima te o predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime.
nadalje, u izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem od komisije je zatraženo da
podnese prijedlog akta s ciljem jačanja upravljanja jedinstvenim tržištem, uključujući
ideju „određivanja stupa jedinstvenog tržišta za europski semestar”.
kao posljedica namjere komisije da povuče prijedlog iz 2005. o obveznom obilježavanju podrijetla uvezenih proizvoda, na plenarnoj je sjednici, a potom i u rezoluciji,
izraženo žaljenje svih klubova zbog te namjere, ali je komisija kao razlog navela
blokadu Vijeća i činjenicu da izvorni prijedlog ne sadržava nova pravila svjetske trgovinske organizacije (WtO).
Parlament je u nekoliko slučajeva donio svoje izmjene i odgodio glasovanje o zakonodavnoj rezoluciji, prenoseći time snažnu poruku o svojem stajalištu, ali ostavljajući
otvorenom mogućnost postizanja sporazuma s Vijećem putem neformalnih (trostranih) pregovora. time su obuhvaćena izvješća Parlamenta o bankarskoj uniji, ali i o
nadležnostima države zastave, europskoj demografskoj statistici, recikliranju brodova,
paketu u području tehničkih pregleda, zajedničkim ulaganjima u prenosive vrijednosne
papire (ucIts V.), medicinskim uređajima, direktivi o ocjeni utjecaja na okoliš i o dugoočekivanoj direktivi o duhanu.
Isto tako, pri primjeni revidiranih pravila Parlamenta o međuinstitucijskim pregovorima (članak 70. i članak 70.a) određeni su dijelovi bili predmet plenarne rasprave prije
nego što je donoseno samo izvješće odbora, radi dobivanja političke potpore (mandata) plenarne sjednice za pregovaračko stajalište Parlamenta. Prvi slučaj obuhvaćao je
dijelove o paketu reformi zajedničke poljoprivredne politike (7) .
Sastanak Odbora Europskog
parlamenta za zapošljavanje i
socijalna pitanja u Bruxellesu
(Belgija).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Nezakonodavni rad – politička i ostala aktualna pitanja
Izvješća Parlamenta o vlastitoj inicijativi za koja se smatra da su strateški važna i da
odražavaju prioritete Parlamenta bila su predmet punih rasprava. Obuhvaćala su
teme poput pristupa financijama za MsP-ove, korporativne društvene odgovornosti,
energetskog plana za razdoblje do 2050., provedbe strategije za mlade, nezaposlenosti mladih, godišnjih izvješća o politici tržišnog natjecanja i o javnim financijama Eu-a,
jednakog tretmana muškaraca i žena te tisućljetnih ciljeva razvoja.
Poseban naglasak tijekom godine stavljen je na jedinstveno tržište, uz niz rasprava i
izvješća o različitim aspektima: dovršenje jedinstvenoga digitalnog tržišta (srpanj i
listopad), unutarnje tržište usluga (rujan), unutarnje energetsko tržište (rujan), dovršenje europskoga istraživačkog prostora (listopad) i elektronička komunikacija (listopad).
Posebni odbor za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca donio je privremeno
izvješće u lipnju te završno izvješće u listopadu o rješavanju problema organiziranog
kriminala, korupcije i pranja novca. Zastupnici su na raspravama i u izvješćima pozvali na stvaranje jedinstvenoga regulatornog okvira te na strože sankcije protiv mafijaških organizacija i prilagođene istražne metode, pri čemu su ponudili potporu uspostavi ureda europskoga javnog tužitelja.
Borba protiv korupcije bila je predmet posebne rasprave u siječnju, kada su zastupnici pozdravili plan za otvaranje ureda europskoga javnog tužitelja i istaknuli potrebu
za daljnjim poboljšanjem upravljanja nacionalnih uprava fondovima Eu-a. Problem
porezne prijevare i poreznih oaza dobio je na važnosti tijekom s njim povezanih rasprava na sastanku Europskog vijeća u svibnju. na plenarnoj sjednici u svibnju donesena je rezolucija kojom se traži jasna definicija poreznih oaza i uspostavljanje europskoga crnog popisa poreznih oaza. u prosincu je to ponovno bila tema na plenarnoj
sjednici, kada je donesena rezolucija kojom se poziva na određivanje ambicioznih ciljeva radi smanjivanja porezne prijevare i porezne utaje, tako da se do 2020. porezni
jaz smanji barem za polovinu.
nezakonodavne teme preispitane su u obliku usmenih pitanja upućenih Vijeću i komisiji ili izjava zatraženih od Vijeća i/ili komisije. Među njima posebno su bila zastupljena
pitanja vanjske trgovine i ribarstva. to su bile prilike da se preispita stajalište komisije i zatraži pojašnjenje različitih tema kao što su „pravilo jedne torbe” u zrakoplovu,
prekogranično odobrenje za megakamione, modernizacija državnih potpora, mjere za
oporavak europske industrije i mjere poduzete nakon skandala s konjskim mesom.
199
200
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
u političkom smislu Parlament je u pojedinim zemljama nastavio pratiti probleme koji
su najčešće prouzročili žestoke rasprave, kojima je u velikoj mjeri dominirala politika,
poput izmjena ustava u Mađarskoj, političkog stanja u Bugarskoj ili zatvaranja nacionalne televizijske kuće u grčkoj. Problem Mađarske još se jednom pojavio u srpnju,
kada je na plenarnoj sjednici doneseno izvješće o stanju temeljnih prava u toj zemlji.
u izvješću je zaključeno da „sustavni i opći trend stalnih izmjena ustavnog i pravnog
okvira u kratkim vremenskim razdobljima te sadržaj tih izmjena nisu u skladu s vrijednostima iz članka 2., članka 3. stavka 1. i članka 6. uEu-a te da odstupaju od načela iz članka 4. stavka 3. uEu-a”. u izvješću je ponovno potvrđeno da Parlament
poziva na „uspostavu novog mehanizma kojim bi se osiguralo da države članice poštuju zajedničke vrijednosti navedene u članku 2. uEu-a”. komisija je pozvana na
stvaranje „programa uzbunjivanja iz članka 2. uEu-a, odnosno mehanizma za praćenje vrijednosti unije, što komisija hitno i prioritetno mora riješiti na najvišoj političkoj
razini”.
nadalje, Parlament je odmah reagirao na problem američkog programa nadziranja
(PRIsM) te su svi klubovi zastupnika izrazili veliku zabrinutost zbog kršenja temeljnih
prava. u srpnju je na plenarnoj sjednici donesena zajednička rezolucija o utjecaju na
pravo građana na zaštitu podataka, a Parlament je u listopadu, nakon žestoke rasprave prethodnog mjeseca, donio rezoluciju kojom se poziva na obustavu sporazuma
sWIFt.
Isto tako, veliko zanimanje u Parlamentu izazvali su tragični događaji na lampedusi i
u siriji, a pitanje izbjeglica iz područja sredozemlja i sirije te općenito migracijska
politika bile su središnje teme jesenskih plenarnih rasprava. Rezolucijom iz listopada
(nastavak na siriju) pozvane su sve države članice i komisija da, među inim, rade na
planiranju u slučaju nužde, uključujući mogućnost primjene direktive o privremenoj
zaštiti (8), te na uspostavi dosljednijeg pristupa temeljenoga na solidarnosti s najopterećenijim državama članicama. u drugoj rezoluciji, također iz listopada (nastavak na
lampedusu), pozdravlja se uspostavljanje radne skupine za sredozemlje i među inim
se poziva na razmatranje ideje o osnivanju obalne straže Eu-a.
Susret Konferencije
predsjednika političkih skupina
u Strasbourgu (Francuska).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Parlament je pozvao nekoliko predsjednika država ili vlada da tijekom sjednica iznesu
svoje vizije budućnosti Europe. u takvim su raspravama sudjelovali austrijski kancelar
Werner Faymann (u siječnju), francuski predsjednik François hollande (u veljači) i finski premirjer Jyrki katainen (u travnju). Zastupnici su općenito pozdravili nov pristup
kojim dvorana Parlamenta postaje središte europske demokracije i političkih rasprava.
Održano je i nekoliko formalnih sastanaka na kojima su govorili visoki uzvanici (predsjednici Izraela, Malija, Portugala, senegala, slovenije i tunisa), ali nije bilo rasprave.
Proračunska pitanja
u području proračuna cijelom su godinom dominirale rasprave o višegodišnjemu financijskom okviru (VFO) 2014.–2020. Parlament je do kraja vršio pritisak i konačno
glasovanje o suglasnosti odgodio s listopada na studeni. nakon dugih i teških pregovora u kojima su izbile komplikacije između VFO-a i izmjena proračuna za 2013.,
pregovora o proračunu za 2014. i osnivanja skupine na visokoj razini radi preispitivanja sustava vlastitih resursa Eu-a, Parlament je konačno u studenome odobrio rezoluciju Vijeća kojom se utvrđuje VFO 2014.–2020. i s njime povezani međuinstitucijski
sporazum. to je u studenome i prosincu omogućilo glasovanja o mnogim daljnjim
sektorskim pravnim osnovama povezanima s VFO-om.
usporedno s glasovanjem o VFO-u, Parlament je odobrio i proračun za 2014. Rezultat
je velikim dijelom protumačen kao najbolji mogući kompromis koji se mogao postignuti u teškim gospodarskim i fiskalnim uvjetima u državama članicama. Istodobno je
bio meta kritika svih stranaka (osim krajnje desnih), koje su smatrale da je previše
ograničen da bi se njime odgovorilo na izazove unije, pogotovo zbog malih rezervi za
nepredviđene rashode, te da nije dovoljan da bi se njime riješili problemi s plaćanjima
koji su se nagomilali tijekom proteklih godina. Mnogi su stoga smatrali da je proračun
za 2014. prvi jasni dokaz nedostatnih sredstava predviđenih u sklopu VFO-a za zadaće unije predviđene ugovorom, čije ispunjivanje očekuju građani.
201
202
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Institucijska pitanja
Parlament se bavio i pitanjima imenovanja. Od toga je najvažnije bilo da je u lipnju
velikom većinom odobreno imenovanje kandidata nevena Mimice za prvoga hrvatskog povjerenika od 1. srpnja 2013. neven Mimica nadležan je za potrošačku politiku.
u skladu s uvjetima iz ugovora o pristupanju hrvatske, Vijeće se službeno moralo
savjetovati s Parlamentom oko imenovanja.
Neven Mimica, povjerenik za
potrošačku politiku, tijekom
preslušanja pred Europskim
parlamentom u Bruxellesu
(Belgija).
Isto tako, Parlament je u srpnju izabrao Emily O’Reilly za novoga europskog ombudsmana (od 1. listopada 2013.) te je s ombudsmanom na odlasku, P. nikiforosom
diamandourosom, održao raspravu u rujnu. njegovo je mišljenje da su tijekom njegova desetogodišnjeg mandata institucije Eu-a postale transparentnije i više usmjerene
na usluge te je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da se građani sve više obraćaju
ombudsmanu.
s druge strane, poteškoće je izazvalo imenovanje hrvatskog člana Revizorskog suda
jer su, usprkos negativnom glasu Parlamenta, njegovo imenovanje potvrdili hrvatska
i Vijeće. to je dovelo do rasprave (u listopadu) tijekom koje su se zastupnici u Parlamentu usprotivili Vijeću u nastojanju da se pronađe najbolje rješenje kojim bi se poštovala preporuka Parlamenta. Parlament je u prosincu odobrio imenovanje pet novih
članova suda (iz grčke, Francuske, luksemburga, nizozemske i ujedinjene kraljevine).
Parlament je u lipnju odobrio nacrt odluke Europskog vijeća o sastavu Europskog
parlamenta kojom se uzima u obzir pristupanje hrvatske i broj mjesta u Parlamentu
u skladu s lisabonskim ugovorom (751). Pragmatični pristup brojnom sastavu Parlamenta, prema kojemu bi se jedno mjesto oduzelo od 12 trenutačnih država članica
srednje veličine, pri čemu nijedna država ne dobiva novo mjesto, Europsko vijeće
odobrilo je bez izmjena.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Parlament je u svibnju odobrio i nacrt odluke Vijeća o određivanju datuma parlamentarnih izbora 2014., koji će se, umjesto od 5. do 8. lipnja, održati od 22. do 25. svibnja
2014. Parlament je donio i izvješće o praktičnim pripremama za održavanje europskih
izbora 2014. u izvješću je predloženo stvaranje jače i izravnije poveznice između
glasača i rezultata izbora (npr. da svaka politička stranka imenuje kandidata za predsjednika komisije) te olakšavanje sudjelovanja glasača i njihova poistovjećivanja s
europskim strankama (uporaba logotipa parlamentarnih stranaka i pripadnosti njima,
kampanja diljem Eu-a, sinkronizirana objava rezultata itd.).
Parlament je u studenome uvjerljivom većinom donio i izvješće o određivanju sjedišta
institucija Eu-a, u kojemu je pozvao na redoviti postupak izmjene ugovora kako bi
dobio pravo da sam odredi gdje će mu biti sjedište.
kao i svake godine, o programu rada komisije za sljedeću godinu raspravljalo se na
plenarnoj sjednici u studenome. klubovi su većinom pozdravili program rada smatrajući da sadržava jasne i usmjerene prioritete za ostatak mandata.
Institucijska pitanja koja se bave budućnošću bila su prioritet u prosincu, a na plenarnoj sjednici donesena su izvješća o višerazinskom upravljanju i o odnosima između
Parlamenta i institucija koje predstavljaju nacionalne vlade. Izvješća sadržavaju
analize razvoja institucija u pogledu sve snažnijeg EMu-a, pitanje diferencirane integracije i rastuće uloge Europskog vijeća te potrebne mjere koje Parlament mora poduzeti radi jamčenja odgovarajućeg nadzora i kontrole. glavna pitanja u drugom izvješću bila su imenovanje sljedećeg predsjednika komisije (posebice kako će Europsko
vijeće poštovati izbor europskih građana na nadolazećim europskim izborima) i
predložena (druga) rasprava o govoru o stanju unije s predsjednikom Europskog vijeća te s catherine ashton, visokom predstavnicom unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku/potpredsjednicom Europske komisije.
203
204
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Vanjski poslovi
u području vanjskih poslova Parlament je raspravljao o brojnim temama, na primjer o
stanju u siriji, pri čemu je poseban naglasak stavljen na oružani sukob, diplomatske
napore i humanitarnu situaciju. druga je tema bila Mali: francuska vojna intervencija,
ali i stabilizacija i rekonstrukcija zemlje. Prvenstvo su imale i pripreme za sastanak na
vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu te razvoj događaja Egiptu i turskoj. O stanju u
Bangladešu raspravljalo se u kontekstu industrijskih katastrofa. Parlament je odobrio
sporazum o partnerstvu i suradnji s Irakom. Raspravljao je i o tekućim pregovorima o
sporazumu o suradnji za partnerstvo i razvoj između Eu-a i afganistana te o strategijama Eu-a za područje arktika i afričkog roga.
u središtu pozornosti u prosincu bila je ukrajina zbog masovnih prosvjeda protiv vladine odluke da ne potpiše sporazum o pridruživanju s Eu-om. tijekom emocionalno
nabijene rasprave zastupnici iz glavnih klubova naglasili su da vrata Eu-a za ukrajinu
moraju ostati otvorena i da bi se Eu trenutačno morao uključiti u posredovanje, služeći se svim instrumentima koje ima na raspolaganju, kako bi se izbjegla uporaba sile
protiv prosvjednika.
Parlament je raspravljao i o dugoročnijim i strukturnim pitanjima: pregledu organizacije
i funkcioniranja Europske službe za vanjsko djelovanje (EsVd) u 2013. (9), drugoj izmjeni sporazuma iz cotonoua, tisućljetnim razvojnim ciljevima (MRc), „godišnjem izvješću
o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici”, provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike te o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu (10).
Parlament je i ove godine raspravljao o izvješćima komisije o proširenju u vezi s
određenim zemljama (albanija, Bosna i hercegovina, crna gora, hrvatska, Island,
kosovo (11), bivša jugoslavenska republika Makedonija, srbija i turska).
Ove je godine saharovljevu nagradu Parlament dodijelio Malali Yousafzai. Održane su
i svečanosti u čast dobitnika saharovljeve nagrade kojima proteklih godina nije mogla
biti uručena: aung san suu kyi (dobitnica 1990.), dame u bijelom (2005.) i guillermo
Fariñas (2010.).
Martin Schulz, predsjednik
Europskog parlamenta, uručuje
Saharovljevu nagradu Malali
Yousafzai (u nazočnosti njezina
oca, lijevo) u Strasbourgu
(Francuska).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Međunarodna trgovina
Parlament je nadzirao i podupirao trgovinske pregovore Eu-a. u kontekstu transatlantskoga trgovinskog i investicijskog partnerstva (ttIP) zastupnici su pozvali na
puno poštovanje zaštite osobnih podataka i na isključivanje kulturnih i audiovizualnih
usluga iz pregovora. Parlament je podupro i pregovore između Eu-a i kine o dvostranom sporazumu o ulaganjima te od komisije zatražio da „pozitivno odgovori na želju
tajvana” za sličnim sporazumom. nadalje, zastupnici su ponovno dali potporu trgovinskim pregovorima s Mercosurom te pozitivnom ishodu razvojnog programa iz dohe
prije Ministarske konferencije WtO-a.
Parlamentarna pitanja
u 2013. zastupnici su komisiji uputili 13 448 pitanja, što je najveći broj pitanja dosad
i povećanje 21,34 % u odnosu prema 2012. „Vrijeme za pitanja” s komisijom održano
je u 2013. samo jedanput, a bilo je posvećeno inovacijama, istraživanju i razvoju,
posebice u sklopu Obzora 2020. Zastupnici spontano postavljaju pitanja skupini povjerenika o prije dogovorenoj temi (postupak „uspostave kontakta pogledom”). Iskustvo s novim postupkom u cjelini je bilo pozitivno, no mogu se očekivati poboljšanja
pri vođenju „vremena za pitanje” u kontekstu revizije poslovnika Parlamenta, što bi
moglo dovesti do novog sustava „vremena za pitanja”.
205
206
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Europsko vijeće
u Europskom vijeću godina je bila posebno aktivna, tako da su donesene dalekosežne
odluke i ostvarene brze reakcije na sve veći broj europskih i međunarodnih događaja.
Pod vodstvom predsjednika hermana Van Rompuyja Europsko vijeće sastalo se tijekom 2013. šest puta. uz to je održan i sastanak na vrhu država europodručja.
Proteklih je nekoliko godina bilo puno izazova kojima je dominirala financijska i gospodarska kriza. stoga su u 2013. najvažnija pitanja u Europskom vijeću bila rast i zapošljavanje. ti su prioriteti bili i u središtu pozornosti na sastancima Europskog vijeća.
Šefovi država ili vlada,
predsjednik Europskog parlamenta
i predsjednik Europske komisije
na listopadskom sastanku
Europskog vijeća u Bruxellesu
(Belgija).
na sastanku u veljači Europsko vijeće postiglo je sporazum o VFO-u Eu-a za razdoblje
2014.–2020. dogovorenim proračunom jasno se usredotočilo na mobilizaciju resursa
radi podupiranja rasta, zapošljavanja, konkurentnosti i konvergencije. Europsko vijeće
potvrdilo je i ambiciozan trgovinski plan komisije.
Europsko vijeće u ožujku je odredilo prioritete gospodarske politike za sljedeću godinu
i potvrdilo opću gospodarsku strategiju koju je predložila komisija u svojemu godišnjem pregledu rasta. s obzirom na društveno stanje u Europi, a posebice među mladima, Europsko vijeće dogovorilo se da će se posebna pozornost pridati temama koje
mogu potaknuti rast i zaposlenje. spomenuta je i društvena dimenzija te se razmatrao
daljnji rad na EMu-u.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
u svibnju se Europsko vijeće usredotočilo na jaču konkurentnost te su održane posebne rasprave o energetici i djelotvornim mjerama u borbi protiv porezne utaje i porezne
prijevare, što je posebno osjetljivo pitanje u doba kada se od mnogih europskih građana traži doprinos općem gospodarstvu. Vijeće se bavilo i europskom ovisnošću o
uvozu energije i s tim povezanim troškovima koje snose mnoga kućanstva i poduzeća
i koji se sve više osjećaju u doba krize.
Europsko vijeće posebnu je pozornost u lipnju usmjerilo na socijalnu situaciju u uniji
te na rizik koji iz nje proizlazi, a sastanak na vrhu bio je posvećen zapošljavanju
mladih i jačanju konkurentnosti. Europski su se vođe dogovorili o nizu akcija kojima bi
se promicala radna mjesta za mlade i pomoglo najvažnijim europskim poslodavcima
– MsP-ovima. Za zapošljavanje mladih predviđen je proračun od 6 milijardi EuR, a
MsP-ovima je obećano povećanje kredita od Eu-a i Europske investicijske banke (EIB).
na sastanku Europskog vijeća u listopadu predsjednici država i vlada bavili su se digitalnim gospodarstvom, gospodarskom i socijalnom politikom, EMu-om, Istočnim
partnerstvom i migracijskim tijekovima.
na sastanku Europskog vijeća u prosincu na dnevnom je redu bio niz važnih tema
poput obrambene politike, napretka prema bankarskoj uniji, jačeg usklađivanja gospodarske politike u ekonomskoj i monetarnoj uniji, provedbe Pakta za rast i zapošljavanje te stanja u ukrajini, siriji i srednjoafričkoj Republici.
207
208
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Vijeće Europske unije
u prvoj polovini 2013. Vijećem Europske unije predsjedala je Irska, a u drugoj polovini
rotirajuće predsjedništvo preuzela je litva. Prioriteti irskog predsjedanja tijekom prve
polovine 2013. bili su osiguravanje stabilnosti koja bi trebala dovesti do zapošljavanja
i rasta. u drugom semestru 2013. litva je prvi put preuzela predsjedanje Vijećem,
iskoristivši priliku da se predstavi i ojača veze s Europom. litva je svoje napore usredotočila na rad prema vjerodostojnoj, rastućoj i otvorenoj Europi.
u okviru dvaju predsjedanja Vijeće se sastalo u devet od deset mogućih sastava (Vijeće za opće poslove, Vijeće za ekonomska i financijska pitanja, Vijeće za pravosuđe i
unutarnje poslove, Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka
pitanja, Vijeće za konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir),
Vijeće za promet, telekomunikacije i energiju, Vijeće za okoliš, Vijeće za obrazovanje,
mlade, kulturu i sport te Vijeće za vanjske poslove pod predsjedanjem Visoke predstavnice unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice komisije.
na dnevnom redu različitih sastava Vijeća bio je niz zakonodavnih prijedloga i nezakonodavnih rasprava. teme na dnevnom redu velikim su dijelom odražavale izazove
u Europi i pitanja na koja je Eu brzo morao reagirati, posebice razvoj gospodarske
situacije, financijsko uređenje i nadzor, snažniji EMu i zakonodavni prijedlozi o novoj
generaciji financijskih instrumenata za VFO Eu-a 2014.–2020. dovršeni su pregovori
o većini instrumenata VFO-a kako bi novo financiranje bilo dostupno već od početka
2014. Vijeće je u studenome odobrilo sporazum s Parlamentom o proračunu za 2014.
Logotipi irskog i litavskog predsjedanja
Vijećem 2013.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
209
t I J E l a
Europska komisija
komisija je iskoristila pravo inicijative i središnju ulogu u gospodarskom upravljanju
kako bi poduprla gospodarski oporavak i poduzela dodatne korake prema istinskom
EMu-u. na temelju plana za snažan i istinski EMu iz studenoga 2012. (12) podnijela je
dvije komunikacije o mehanizmima namijenjenima jačanju usklađivanja gospodarske
politike i integraciji u europodručju (13). Zajedno s preporukama iz komunikacije o socijalnoj dimenziji EMu-a (14), bile su dio doprinosa komisije raspravi Europskog vijeća
o EMu-u u prosincu. komisija je uložila napore kako bi se stvorila bankarska unija.
Zajamčila je donošenje jedinstvenoga nadzornog mehanizma i s Parlamentom i Vijećem radila na donošenju prijedloga za uspostavu jedinstvenoga nadzornog mehanizma koji je podnijela u srpnju (15). kako bi olakšala demokratski nadzor, komisija je
poduprla pragmatične mjere za jače uključivanje Europskog parlamenta i nacionalnih
parlamenata u postupak europskog semestra.
sporazumom o VFO-u 2014.–2020. postignutim u 2013. dovršeni su pregovori u kojima je komisija sudjelovala dvije godine. komisija je pojačala i napore kako bi pojednostavnila zakonodavstvo Eu-a. komunikacijom „Prikladnost i uspješnost programa
Europske unije (REFIt): rezultati i sljedeći koraci” (16) završila je opsežno ispitivanje
cjelokupnoga postojećeg zakonodavstva Eu-a objasnivši što je dosad učinjeno, što
namjerava poduzeti i zašto je to važno za rast i zapošljavanje. nakon što je Vijeće u
lipnju dalo zeleno svjetlo za početak pregovora o trgovini i ulaganjima sa sad-om,
komisija je u drugoj polovini godine vodila dva kruga pregovora o opsežnome ttIP-u.
Maroš Šefčovič, potpredsjednik
Europske komisije i povjerenik za
međuinstitucijske odnose i
upravu, na plenarnoj sjednici
Europskog parlamenta u
Strasbourgu (Francuska).
komisija je pozdravila nevena Mimicu, kojeg je hrvatska imenovala kandidatom za
povjerenika. nakon nužnih savjetovanja s Parlamentom početkom lipnja, Vijeće je
zajedničkom suglasnošću s predsjednikom komisije imenovalo novog povjerenika
kako bi dužnost mogao preuzeti 1. srpnja. Predsjednik Barroso je povjereniku Mimici
dodijelio portfelj potrošačke politike.
210
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
u 2013. bilo je 1300 postupaka zbog povrede, prvotno pokrenutih protiv država članica na temelju navodne povrede pri provedbi prava Eu-a (brojka se odnosi na prvu
fazu postupka u kojoj se šalje službeno upozorenje sukladno s člankom 258. ugovora
o funkcioniranju Europske unije (uFEu)). udjel područja politika s najvećim brojem
istraga, kao što su pitanja okoliša, oporezivanje i carinska unija, promet te unutarnje
tržište i usluge, iznosio je otprilike 63 %.
komisija je nastavila s naporima u pogledu modernizacije javnih uprava diljem Europe kako bi se povećale i poboljšale digitalne usluge za građane i poduzeća te smanjili troškovi u javnom sektoru. globalni pristup temeljni je za uspjeh: horizontalne, prekogranične inicijative, koje obuhvaćaju sve razine javne uprave (europsku, nacionalnu
i regionalnu) imat će jak učinak. Programom komisije o interoperabilnim rješenjima
za europske javne uprave (Isa) (17) omogućuje se širok niz rješenja i alata za podršku
modernizaciji javnih uprava. u nastavku su navedena neka rješenja koja su ostvarena
u sklopu Isa-e.
▶ alat za strojno prevođenje Mt@Ec (18), koji je razvila komisija, omogućuje
prevođenje na sve službene jezike Eu-a. trenutačno se rabi u brojnim rješenjima
e-vlade kako bi se u glavnim crtama ustanovili sadržaj i relevantnost dokumenata
prije nego što se proslijede pravome nadležnom tijelu ili osobi za kontakt. alatom
Mt@Ec mogu se koristiti i zainteresirane države članice putem pilot-programa.
alat se temelji na komisijinim golemim jezičnim resursima i lingvističkom stručnom
znanju (trenutačno više od 650 milijuna rečenica na 23 jezika) i bit će dostupan
ostalim javnim tijelima u 2014.
▶ semantički napori (19) koje je poduzela komisija doveli su do brojnih specifikacija
koje se sada prepoznaju u postupku normizacije međunarodnih organizacija za
norme i u koji su integrirane.
▶ alat za elektroničko fakturiranje e-PRIOR (20), besplatno dostupan svim
zainteresiranim javnim upravama, rabi 48 glavnih uprava komisije te izvršne i
regulatorne agencije. Belgija je odlučila preuzeti elektroničko fakturiranje (21) kao
nacionalno rješenje, procijenivši da bi godišnja korist mogla dosegnuti 2 milijuna
EuR za dobavljače i 7,5 milijuna EuR za javnost.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
211
t I J E l a
Sud Europske unije
sud i Opći sud donijeli su važne presude koje obuhvaćaju velik broj područja zakonodavstva Eu-a i utječu na cijeli niz prava i aktivnosti u Eu-u.
Članovi Suda u Luxembourgu.
Temeljna prava
u predmetu Radu (22) sud je presudio da u skladu s Poveljom o temeljnim pravima nije
dopušteno odbijanje provođenja europskoga uhidbenog naloga ako osobu nije saslušalo tijelo koje ga je izdalo. sud je naglasio da je s pomoću europskoga uhidbenog
naloga olakšana i ubrzana pravosudna suradnja, što vodi do cilja da Eu postane područje slobode, sigurnosti i pravde temeljene na znatnome međusobnom povjerenju
koje bi moralo postojati među državama članicama. Iz toga proizlazi činjenica da
države članice u načelu moraju provoditi europski uhidbeni nalog. Mogućnost odbijanja provođenja europskoga uhidbenog naloga kada se krše prava obrane tijekom suđenja primjenjuje se samo na predmete u kojima je suđenje dovelo do nametanja
kaznene presude u odsutnosti. kršenje prava na preslušanje od strane tijela koje je
izdalo europski uhidbeni nalog ne ubraja se u iznimke.
u predmetu Kadi (23) Veliko vijeće suda nastojalo je utvrditi sadržaj postupovnih prava
osumnjičenih terorista i uspostaviti ravnotežu između prijeke potrebe za suzbijanjem
međunarodnog terorizma i zaštite temeljnih prava i sloboda osumnjičenih terorista. u
postupcima povezanima s popisivanjem ili zadržavanjem na popisu imena osobe
osumnjičene za povezanost s terorizmom, sud smatra da nadležno tijelo Eu-a predmetnoj osobi mora predočiti dokaze na kojima se temelji odluka. nadalje, sud smatra
da nadležno tijelo Eu-a predmetnoj osobi mora omogućiti da izrazi svoje mišljenje o
dokazima zbog kojih se tereti te mora utvrditi je li to mišljenje utemeljeno.
212
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
u predmetu Åkerberg Fransson (24) sud je objasnio kriterije za primjenu Povelje u
smislu njezina članka 51., koji se odnosi na pitanje provodi li država članica zakonodavstvo Eu-a. Mišljenje je suda da država članica provodi zakonodavstvo Eu-a od
trenutka kada se uspostavi djelomična veza između nacionalne mjere i zakonodavstva
Eu-a. drugim riječima, upućivanje na države članice koje „provode” zakonodavstvo
Eu-a u članku 51. Povelje nadilazi nacionalne mjere koje su donesene u posebnoj
namjeri primjene odredbe zakonodavstva Eu-a. Budući da se temeljna prava zajamčena Poveljom moraju poštovati kada nacionalno zakonodavstvo ulazi u područje
primjene zakonodavstva Eu-a, primjena zakonodavstva Eu-a podrazumijeva i primjenu temeljnih prava zajamčenih Poveljom.
u predmetu Melloni (25) sud je potvrdio da se temeljno ustavno načelo nadređenosti
zakonodavstva Eu-a podrazumijeva i u odnosu između Povelje s jedne strane i nacionalnih ustavnih odredaba o temeljnim pravima s druge strane. država članica ne
može se pozvati na odredbu svojeg ustava koja navodno pruža višu razinu zaštite
temeljnog prava nego Povelja, navodeći to kao razlog neprimjene jasne odredbe zakonodavnog akta Eu-a.
u predmetu ZZ (26) sud je istaknuo da u skladu s direktivom 2004/38/EZ osoba kojoj
je odbijen ulazak zbog zaštite javnog poretka ili sigurnosti mora biti obaviještena pisanim putem, i to na način da može razumjeti sadržaj odluke i posljedice za nju. nadalje, precizno i u potpunosti mora biti informirana o razlozima na temelju kojih je
odluka donesena osim ako je to u suprotnosti s interesima državne sigurnosti. sud je
naveo da pozivanje države članice na nacionalnu sigurnost ne sprječava Eu da poduzme radnje u područjima koja su u ovlasti Eu-a, posebice kako bi se osigurala primjena
zakonodavstva Eu-a.
Zaštita potrošača
sud je presudio da direktiva 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (27) potrošaču mora omogućiti traženje ukidanja izvršnog postupka ako sumnja
u valjanost ugovora ili kojeg uvjeta iz njega. sud je bio mišljenja i da nacionalni sudac
mora preispitati pravnu situaciju potrošača, uzimajući u obzir važeće nacionalno
pravo u odsutnosti dogovora među stranama kako bi se utvrdilo postojanje „znatne
neravnoteže”. sud je ponovno naglasio da je u prilogu direktivi 93/13/EEZ naveden
samo indikativan i nepotpun popis uvjeta koji se mogu smatrati nepoštenima. sud
smatra da nacionalni sudovi moraju ocijeniti jesu li određene klauzule sadržane u hipotekarnom kreditu poštene (28).
kada je riječ o direktivi 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta
u odnosu prema potrošaču (29), sud je presudio da je poslovna praksa koja zavarava
potrošače nepoštena i stoga zabranjena te da ne postoji potreba dokazivanja da nije
u skladu sa zahtjevima profesionalne pažnje (30).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
sud je zaključio da se direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog
subjekta u odnosu prema potrošaču mora tumačiti tako da definicija „trgovca” u nepoštenoj poslovnoj praksi uključuje javno tijelo i tijelo koje obavlja javnu funkciju.
Potrošači će stoga biti zaštićeni od nepoštene poslovne prakse takvih tijela (31).
sud je odlučio da pojam „oglašavanje” kako je utvrđen u članku 2. stavku 1. direktive
84/450/EEZ o zavaravajućem oglašavanju (32) i članku 2. točki (a) direktive 2006/114/EZ
o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (33) obuhvaća i uporabu naziva domene
te uporabu metaoznaka u metapodacima internetske stranice. Međutim, sama registracija naziva domene njime nije obuhvaćena (34).
Jednak tretman
sud je utvrdio svoje tumačenje pojma invaliditeta radi zaštite od diskriminacije predviđene direktivom 2000/78/EZ (35). Presudio je da invaliditet može biti posljedica
stanja uzrokovanog bolešću, kada ta bolest dovodi do dugotrajnog ograničenja posebice zbog fizičkih, duševnih ili psiholoških nedostataka koje u doticaju s raznim preprekama osobu mogu spriječiti u punom i djelotvornom obavljanju profesionalne
djelatnosti na istoj razini kao i njezini kolege. u tom kontekstu, zdravstveno stanje
osobe s invaliditetom sposobne za rad, iako samo u nepunome radnom vremenu,
moguće je obuhvatiti pojmom „invaliditet”. sud je do tog zaključka došao nakon što se
pozvao na činjenicu da se direktiva 2000/78/EZ mora tumačiti u skladu s konvencijom
un-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je Eu prihvatio (36).
Nediskriminacija
sud je protumačio da se pravilo o dijeljenju tereta dokaza iz direktive 2000/78/EZ
primjenjuje na zabranu diskriminacije temeljene na spolnom opredjeljenju. Predmet
se temeljio na izjavama georgea Becalija, koji se predstavio kao „sponzor” nk-a
steaua Bucureşti, profesionalnoga nogometnog kluba sa sjedištem u Bukureštu, da
nikad ne bi unajmio homoseksualnog igrača. sud je bio mišljenja da se direktiva može
primijeniti u toj situaciji jer su se dane izjave odnosile na „uvjete pristupa zaposlenju
... uključujući ... uvjete zapošljavanja” koji su obuhvaćeni tom direktivom (37).
Sloboda kretanja
u nekoliko predmeta koji se odnose na dodjeljivanje studentskih stipendija sud je
presudio da se članci 20. i 21. uFEu-a moraju tumačiti kao isključivanje nacionalnog
zakonodavstva u skladu s kojim dodjela stipendija za obrazovanje ili izobrazbu vlastitom državljaninu za školovanje u drugoj državi članici podliježe zahtjevu da se nakon
predmetnog školovanja stekne strukovna kvalifikacija jednaka kvalifikaciji u državi
koja dodjeljuje stipendiju. Ograničenje prava na slobodu kretanja i boravka ne može
biti opravdano ciljem izbjegavanja neopravdanoga financijskog tereta. Mišljenje je
suda i da bi uvjet neprekidnog boravka od 3 godine mogao odvratiti građane od korištenja svojim pravom na slobodu kretanja i boravka u drugoj državi članici, s obzirom
na utjecaj koji bi korištenje tom slobodom vjerojatno imalo na pravo na stipendiju za
školovanje ili studiranje (38).
213
214
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Europska središnja banka
s obzirom na negativne rizike povezane s gospodarskim izgledima za europodručje i
niskim srednjoročnim inflacijskim očekivanjima, EsB je u 2013. dvaput, 2. svibnja i
7. studenoga, snizio kamatne stope.
u oba slučaja kamatne stope EsB-a za glavne operacije refinanciranja u Eurosustavu
snižene su za 25 baznih bodova, čime su dosegnule rekordno nisku razinu od 0,25 %.
kamatne stope za granični kredit snižene su za različite iznose, u svibnju za 50 baznih
bodova (39), a u studenome za 25 baznih bodova (40), čime su dosegnule 0,75 %, dok
je stopa za depozitni instrument ostala nepromijenjena na 0,00 %.
Obje su odluke bile u skladu s prognozom nakon sastanka u srpnju 2013., kada je EsB
priopćio da i dalje očekuje zadržavanje temeljnih kamatnih stopa na trenutačnoj ili
nižoj razini tijekom duljega vremenskog razdoblja, a s obzirom na opću gospodarsku
slabost i oslabljenu monetarnu dinamiku te posljedična sveukupna ublažena predviđanja inflacija koja se nastavljaju u srednjoročnom razdoblju. upravno vijeće EsB-a to
je stajalište ponovilo i na sastanku u studenome.
Mario Draghi, predsjednik
Europske središnje banke, na
tiskovnoj konferenciji nakon
listopadskog sastanka Upravnog
vijeća u Parizu (Francuska).
EsB je poduzeo i druge mjere radi ponovne uspostave pravilnog funkcioniranja transmisijskog mehanizma monetarne politike. cilj je tih takozvanih nestandardnih mjera
monetarne politike zajamčiti da su međubankovne stope u europodručju u skladu s
kamatnim stopama koje je odredio EsB. kao dio tih mjera EsB je nastavio osiguravati visoku likvidnost bankarskog sektora u svim operacijama refinanciranja u obliku
akcija s fiksnom kamatnom stopom u punom iznosu te će tako nastaviti najmanje do
srpnja 2015. to znači da financijske institucije od EsB-a mogu dobiti sva potrebna
sredstva uz uvjet da imaju odgovarajuće osiguranje radi pokrivanja zajmova i da su
suglasne plaćati utvrđene kamatne stope.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
to mogu činiti, na primjer, sudjelujući u glavnim operacijama refinanciranja, koje osiguravaju sredstva u eurima tijekom tjedan dana, ili u drugim operacijama refinanciranja s posebnim rokom dospijeća, koje osiguravaju sredstva, primjerice, u trajanju
jednog razdoblja održavanja (otprilike 1 mjesec, kako je navedeno u detaljnom kalendaru). Mogu dobiti i sredstva putem operacija dugoročnog refinanciranja s tromjesečnim rokom (41) za koje je EsB najavio da će se i dalje provoditi kao natječajni postupci s fiksnim kamatama stopom u punom iznosu najmanje do 24. lipnja 2015.
Budući da se poboljšalo funkcioniranje tržišta, a postupak razduživanja banaka nastavio, potražnja banaka za operacijama refinanciranja EsB-a čak se smanjila od rujna
2012.
s obzirom na važnost međubankarskih referentnih stopa kao što je Euribor za provedbu monetarne politike, EsB je pozdravio namjeru komisije da sustavno regulira važne
referentne stope te njezine planove za utvrđivanje ovlasti kojom bi se zahtijevala
obvezna davanja za sustavno važne referentne stope. EsB je potaknuo banke da i
dalje sudjeluju u skupinama za referentnu stopu (42).
EsB nastoji osigurati i da bankarski sustav dobije pristup likvidnosti u drugim valutama kada i ako treba. krajem listopada EsB je zajedno s kanadskom, engleskom, japanskom, američkom i švicarskom narodnom bankom objavio da se njihovi privremeni dvostrani dogovori o likvidnosnoj zamjeni pretvaraju u trajne dogovore, odnosno ti
će dogovori biti na snazi do daljnjega.
u tom je kontekstu EsB najavio da će do daljnjega nastaviti provedba redovitih operacija za osiguravanje likvidnosti u američkim dolarima s rokom dospijeća od otprilike
1 tjedan odnosno 3 mjeseca.
nadalje, EsB je u listopadu 2013. najavio postizanje dvostranog dogovora o deviznoj
zamjeni s narodnom Republikom kinom. s gledišta Eurosustava, taj bi dogovor morao
poslužiti kao zaštitni instrument likvidnosti i bankama u europodručju osigurati neprestan dotok kineskog juana.
EsB je u veljači odlučio objaviti imovinu Eurosustava u vrijednosnim papirima zbog
zahtjeva u okviru programa trgovine vrijednosnim papirima (sMP) (43). Program trgovine vrijednosnim papirima uveden je 2010. radi rješavanja „neispravnog funkcioniranja trgovine vrijednosnim papirima i ponovnog uspostavljanja odgovarajućega transmisijskog mehanizma monetarne politike” (44), a prestao je postojati u rujnu 2012.
nakon odluke da svoju imovinu zadrži u okviru programa trgovine vrijednosnim papirima do roka dospijeća, EsB je u prosincu 2013. još upravljao vrijednosnim papirima
u vrijednosti od 184 milijarde EuR (45) kao dijelom programa trgovine vrijednosnim
papirima. EsB je upravljao i s 41,9 milijardi EuR, odnosno 15,4 milijarde EuR (46) u
okviru svojeg 1. i 2. programa kupnje pokrivenih obveznica koji su prethodno završili.
215
216
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
EsB je prilagodio svoj okvir instrumenata osiguranja kako bi zadržao primjerenost tih
instrumenata, održavajući pritom dostupnost instrumenata za operacije monetarne
politike Eurosustava. Prvo, EsB je donio Odluku EsB/2013/6 kojom se od 1. ožujka
2015. sprečava uporaba nepokrivenih bankovnih obveznica za koje jamči država kao
instrumenata osiguranja za operacije monetarne politike Eurosustava i koje je izdala
druga ugovorna stranka ili subjekt tijesno povezan s tom drugom ugovornom strankom (47). drugo, EsB je revidirao svoj okvir za kontrolu rizika, što je dovelo do novog
tretmana vrijednosnih papira osiguranih imovinom te je zadržao pokrivene obveznice (48). treće, EsB je donio odluke povezane s primjerenošću utrživih dužničkih instrumenata koje je izdala ili za njih jamči Republika cipar (49), u skladu s onim što je učinjeno za druge zemlje iz programa.
kada je riječ o novčanicama, EsB je započeo s uvođenjem druge serije novčanica eura,
serije „Europa”, izdavanjem novčanica od 5 eura od 2. svibnja 2013. u državama
europodručja.
nove novčanice postupno će se uvoditi tijekom godina, i to od najmanje prema najvećoj vrijednosti. nominalna vrijednost ostaje nepromijenjena: 5 EuR, 10 EuR, 20 EuR,
50 EuR, 100 EuR, 200 EuR i 500 EuR. Predsjednik EsB-a, Mario draghi, predstavio je
10. siječnja 2013. novu novčanicu od 5 eura u arheološkom muzeju u Frankfurtu na
Majni. EsB i nacionalne središnje banke Eurosustava vode informativnu kampanju o
seriji novčanica „Europa” te o novoj novčanici od 5 eura. cilj je kampanje olakšati
prepoznavanje nove novčanice i njezinih sigurnosnih obilježja. kampanji je posvećena
posebna internetska stranica (50).
u području sustava plaćanja, EsB je izdao preporuke o sigurnosti plaćanja na internetu (51). Pokrenuo je i javna savjetovanja o uslugama pristupa računu za obavljanje
platnog prometa te o zahtjevima za nadzor sustavno važnih sustava plaćanja (52). u
tom je području objavio i prvo izvješće o migraciji na jedinstveno područje plaćanja u
eurima (sEPa) i upozorio na rizike kasne migracije (53).
u području međunarodne suradnje EsB je zaključio program Eurosustava za suradnju
s narodnom bankom republike Makedonije (nBRM) (54), koji financira Europska unija,
te program suradnje među središnjim bankama s narodnom bankom srbije (nBs) (55),
koji također financira Eu.
EsB je nastavio sa sudjelovanjem u financijskim pregledima u zemljama koje dobivaju financijsku pomoć Eu-a i Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) (56) te je i dalje
donosio odluke povezane s davanjem hitne pomoći nacionalnih središnjih banaka
Eurosustava za probleme s likvidnošću drugih domaćih ugovornih stranaka.
u okviru komunikacijskih aktivnosti namijenjenih javnosti EsB je pokrenuo treću
obrazovnu igru „top floor – Probij se do vrha!”, dostupnu na internetskoj stranici EsB-a
na 22 službena jezika Eu-a (57).
nadalje, EsB je zajedno s nacionalnim središnjim bankama europodručja proveo
učeničko natjecanje o monetarnoj politici „generacija €uro”. Ono se održava svake
godine i na nacionalnoj ga razini organiziraju nacionalne središnje banke u mnogim
državama europodručja.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
217
t I J E l a
Europski revizorski sud
Europski revizorski sud (ERs) neovisna je revizorska institucija Eu-a. Izvješća i mišljenja o reviziji ERs-a važna su karika u lancu odgovornosti Eu-a te služe za to da bi se,
prije svega u sklopu godišnjeg postupka davanja razrješnice, nadležni za upravljanje
proračunom Eu-a pozvali na odgovornost. Riječ je uglavnom o komisiji, ali se odnosi i
na druge institucije i tijela Eu-a. Važnu ulogu u zajedničkom upravljanju imaju i države članice.
Vítor Manuel da Silva Caldeira,
predsjednik Europskoga
revizorskog suda, (lijevo) i José
Manuel Barroso, predsjednik
Europske komisije, pri
pregledavanju dokumenta tijekom
godišnjeg sastanka Komisije
i Suda u Bruxellesu (Belgija).
ERs je svoje godišnje izvješće o proračunu Eu-a za financijsku godinu 2012. (58)
objavio u studenome 2013. u izvješću se navodi da se u većini rashodovnih područja
proračuna Eu-a važeće zakonodavstvo ne poštuje u potpunosti. stoga je ERs pozvao
na razmatranje pravila potrošnje Eu-a i preporučio pojednostavnjenje zakonodavnog
okvira.
gledajući na proračun Eu-a u cjelini, ERs-ova procjena stope pogreške pri potrošnji
bila je 4,8 % za financijsku godinu 2012. (3,9 % za 2011.). u svim područjima operativne potrošnje u 2012. postojale su značajne pogreške. Procjena stope pogreške nije
mjera prijevare ili gubitka, nego je procjena količine novca koji nije trebalo isplatiti jer
nije bio uporabljen u skladu s predmetnim zakonodavstvom. tipične pogreške obuhvaćaju isplate za korisnike ili projekte koji nisu bili prihvatljivi ili za nabavu usluga,
robe ili ulaganja bez pravilne primjene pravila o javnoj nabavi. Eu je 2012. potrošio
138,6 milijardi EuR, od kojeg se iznosa otprilike 80 % odnosilo na zajedničko upravljanje komisije i država članica. ERs je kritizirao nadležna tijela država članica u slučajevima kada su imala dovoljno raspoloživih informacija kako bi otkrila i ispravila
pogreške prije nego što su zatražila nadoknadu sredstava iz proračuna Eu-a. Pravilima
za razdoblje potrošnje 2007.–2013. države članice nisu bile dovoljno potaknute da se
djelotvornije koriste sustavom financijskog upravljanja. nalazi revizije i mišljenja
ERs-a pokazala su kako bi trebalo poboljšati financijsko upravljanje Eu-a. ERs je
stoga preporučio da bi njih u potpunosti trebalo uzeti u obzir pri određivanju pravila
upravljanja i nadzora financijskog okvira 2014.–2020.
218
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Europski gospodarski i socijalni odbor
Europski gospodarski i socijalni odbor (EgsO) na svojih je devet plenarnih sjednica u
2013. podnio 206 mišljenja, od toga 35 samoinicijativnih mišljenja i 10 razmatračkih
mišljenja (četiri na zahtjev komisije i šest na zahtjev predsjedništava Vijeća).
EgsO je 17. travnja 2013. izabrao novog predsjednika, henrija Malossea (skupina
poslodavaca/FR), na drugo dvoipolgodišnje razdoblje trenutačnog mandata (2013.–
2015.). Zamijenio je staffana nilssona (razni interesi/sE), koji je bio predsjednik
EgsO-a tijekom prve polovine petogodišnjeg mandata. Jane Morrice (razni interesi/
uk) izabrana je za potpredsjednicu za komunikacije, a hans-Joachim Wilms (skupina
zaposlenika/dE) za potpredsjednika za proračunska pitanja. Postupak izbora novoga
glavnog tajnika EgsO-a pokrenut je krajem 2013. novi predsjednik EgsO-a naglasak
je stavio na reformu radnih metoda – usredotočenost na nekoliko važnih pitanja,
umjesto nepotrebnog širenja rada na manje važna pitanja, veća selektivnost i bolja
kvaliteta u odnosu prema samoinicijativnim mišljenjima te jačanje sposobnosti predviđanja EgsO-a.
Henri Malosse, predsjednik Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora
(EGSO), na plenarnoj sjednici EGSO-a u
Bruxellesu (Belgija).
Zahvaljujući upravljačkoj skupini strategije Europa 2020., Odbor je 2013. intenzivno
sudjelovao u raspravama o provedbi strategije Europa 2020. i o europskom semestru.
Mnoge su rasprave bile posvećene financijskoj krizi i reakciji na nju te problemu nezaposlenosti, s posebnim naglaskom na nezaposlenost mladih. EgsO je raspravljao o
glavnim rezultatima politika unije, primjerice o moderniziranoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2013. i budućoj kohezijskoj politici. EgsO je aktivno sudjelovao
u razmatranjima o višegodišnjemu financijskom okviru nakon 2013. nadalje, na
dnevnom redu EgsO-a bili su i energetski sektor te uloga malih i srednjih poduzeća.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
219
t I J E l a
Odbor regija Europske unije
na pet plenarnih sjednica u 2013. Odbor regija Europske unije (OR) podnio je 73 mišljenja, od toga je bilo 15 samoinicijativnih mišljenja i 1 mišljenje o perspektivama
(komisija nije zatražila nijedno, a predsjedništva Vijeća 4).
s pomoću platforme za praćenje strategije Europa 2020. Odbor je nastavio ocjenjivati strategije za rast i zapošljavanje iz perspektive regija i gradova Eu-a. naglasio je
važnost jačanja uloge lokalnih i regionalnih tijela u europskom semestru. Odbor je
objavio i „Četvrto izvješće OR-a o praćenju strategije Europa 2020.” (59) i organizirao
niz konferencija o sedam vodećih inicijativa strategije Europa 2020. kojima će se
pridonijeti sastanku na vrhu regija i gradova u ateni u ožujku 2014. te srednjoročnom
pregledu strategije Europa 2020. druga pitanja, kao što su pregovori o VFO-u
2014.–2020. i kohezijskoj politici u sklopu njega, također su često bili predmet rasprave. Financijska kriza bila je također jedna od tema, s posebnim naglaskom na nezaposlenost mladih i budućnost Eu-a odnosno nacrtu komisije o EMu-u. Odbor je pripremio
i izvješće o svojoj institucijskoj i političkoj ulozi koji će predstaviti u travnju 2014.
prilikom 20. godišnjice OR-a, a tema je jačanje njegove institucijske i političke uloge
nakon 2015.
Odbor je tijekom 2013. organizirao i niz važnih događanja. dani otvorenih vrata 2013.,
koje je zajednički organizirao s komisijom, održani su pod motom „Europske regije i
gradovi na putu prema 2020.” na više od sto seminara i radionica okupili su se brojni
sudionici iz uprave i akademskih krugova, a uvodni govor održao je predsjednik komisije Barroso. nadalje, Bundesrat u Berlinu u prosincu je organizirao konferenciju o
supsidijarnosti. Odbor je nastavio i sa svojom Bijelom knjigom o višerazinskom upravljanju (60) te objavio rezultate i organizirao popratne sastanke.
„100 EUrbanih rješenja”, izložba
održana u kontekstu otvorenih
dana 2013. u Bruxellesu (Belgija).
220
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Europska investicijska banka
Europska investicijska banka, čiji su vlasnici 28 država članica i čije interese zastupa,
pri provedbi politike Eu-a tijesno surađuje s drugim institucijama Eu-a. kao najveći
višestrani zajmoprimac i zajmodavac na svijetu, pruža usluge financiranja i savjetovanja za dobre i održive investicijske projekte koji pridonose provedbi ciljeva politike
unije. EIB je nadležan i za provedbu financijskih aspekata vanjske i razvojne politike
Eu-a. skupina EIB-a obuhvaća Europski investicijski fond koji se bavi inovativnim instrumentima financiranja za mala i srednja poduzeća.
skupina EIB-a odigrala je važnu ulogu u poticanju financiranja gospodarstva u 2013.
nakon povećanja kapitala od 10 milijardi EuR dogovorenoga 2012. kreditna aktivnost
EIB-a dosegnula je 71,7 milijardi EuR u 2013., što je rast od 37 % od prethodne godine. EIB je svoje aktivnosti usredotočio na glavne prioritete Eu-a, kao što su mala i
srednja poduzeća, inovacije i vještine, učinkovitost resursa i strateške infrastrukture.
Werner Hoyer, predsjednik
Europske investicijske banke, na
Europskome financijskom
kongresu u Sopotu (Poljska).
kako bi u 2013. riješila probleme MsP-ova povezane s vlastitim financiranjem, komisija je, zajedno s EIB-om i EIF-om, pripremila inicijativu kojom bi se olakšao pristup
MsP-ova financiranju. Istodobno, nakon zahtjeva Europskog vijeća u lipnju 2013.,
komisija, EIB i EIF ocjenjuju mogućnosti za povećanje kreditne sposobnosti EIF-a.
Isto tako, komisija i EIB dovršili su pripreme za zajedničke financijske instrumente
podjele rizika koji će se provoditi u sklopu VFO-u 2014.–2020., posebice u okviru instrumenta za povezivanje Europe, Obzora 2020. te programa za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (cOsME). to obuhvaća i nastavak na pilot-fazu inicijative projektnih obveznica Eu-a i EIB-a, čije je ocjenjivanje započelo 2013.
komisija je 2013. izradila zakonodavni prijedlog o sljedećemu vanjskom mandatu
EIB-a za razdoblje 2014.–2020. komisija je predložila ukupni iznos od 28 milijardi
EuR za financijske operacije EIB-a u okviru jamstva Eu-a, od čega bi 3 milijarde EuR
bile neobvezne, a odlučilo bi se sredinom mandata.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
221
t I J E l a
Europski ombudsman
Zbog svojih ovlasti i činjenice da većina njezinih odluka neposredno ili posredno utječe
na građane, komisija je i dalje najčešći predmet pritužbi upućenih Europskom ombudsmanu.
Od svih istražnih predmeta koje je Europski ombudsman pokrenuo 2013., 62,7 %
odnosilo se na komisiju. komisija je od Europskog ombudsmana zaprimila 173 nova
istražna predmeta i odgovorila na njih 278, uključujući i one koji su pokrenuti u prethodnim godinama, a 2013. još nisu bili zaključeni.
Pritužbe koje je istraživao Ombudsman odnosile su se na nekoliko područja aktivnosti
uključujući: zakonitost (primjena materijalnih i/ili postupovnih pravila), zahtjeve za
dostavu informacija, pravednost i razumno vremensko ograničenje za donošenje odluka i zahtjeve za javni pristup dokumentima.
P. nikiforos diamandouros objavio je 14. ožujka 2013. namjeru povlačenja s dužnosti
nakon 10 godina mandata. Za mjesto europskog ombudsmana Odbor za predstavke
Parlamenta saslušao je šest kandidata, a to su: dagmar Roth-Behrendt (MEP), Ria
Oomen-Ruijten (MEP), Francesco Enrico speroni (MEP), Emily O’Reilly (ombudsman u
Irskoj), alex Brenninkmeijer (ombudsman u nizozemskoj) i Markus Jaeger (dužnosnik
u Vijeću Europe).
Emily O'Reilly, novi europski
ombudsman, u Strasbourgu
(Francuska).
Izbori za novog ombudsmana održani su 2. srpnja 2013. i izabrana je Emily O’Reilly.
dužnost je preuzela 1. listopada 2013. Jednom od svojih proaktivnih uloga smatra
stavljanje naglaska na probleme građana i približavanje institucija Eu-a građanima.
Željela bi razmotriti žarište djelovanja ombudsmana te pojačati njegov utjecaj i vidljivost.
222
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Decentralizirane agencije
komisija je nastavila s provedbom plana praćenja zajedničkog pristupa Parlamenta,
Vijeća i komisije decentraliziranim agencijama, donesenoga 2012., blisko surađujući
s mrežom agencija.
u izvješću donesenome u prosincu komisija je ispitala napredak u svim područjima
obuhvaćenima zajedničkim pristupom. Pet zadaća koje je komisija smatrala prioritetima ili su ostvarene (smjernice o sprečavanju i upravljanju sukobima interesa,
smjernice o sporazumima o sjedištu, smjernice o pripremi proračuna na temelju rezultata) ili su pri kraju i bit će ostvarene početkom 2014. (smjernice o programskim
dokumentima i glavnim pokazateljima uspješnosti, smjernice o vrednovanju). druge
ostvarene zadaće bile su revizija pravilnika o osoblju i okvirne financijske uredbe kako
bi se pojednostavnila pravila primjenjiva na agencije, smjernice za agencijske strategije borbe protiv prijevara i smjernice za komunikacijske strategije agencija.
Provedba plana nastavit će se 2014. i u razdoblju nakon nje, u skladu s njime predviđenim zadaćama i rokovima. Isto tako, komisija je predložila prilagodbu upravljanja
sedam postojećih decentraliziranih agencija prilikom revizije njihovih akata o osnivanju: Europske agencije za željeznice (ERa), Europskoga nadzornog tijela za gnss
(gsa), ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OhIM), Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (Easa), ureda Europske unije za pravosudnu suradnju
(Eurojust) te Europske policijske akademije (cEPOl) i Europskoga policijskog ureda
(Europol) za koje je predloženo spajanje.
decentralizirane agencije Eu-a imaju više od 7 000 zaposlenih te su do 2013. primile
proračunska sredstva Eu-a u iznosu od 727,5 milijuna EuR.
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
Nacionalni parlamenti i njihova uloga u Europi
I u 2013. politički dijalog s nacionalnim parlamentima bio je temeljni dio komisijina
međuinstitucijskog programa.
u siječnju 2013. održao se prvi Europski parlamentarni tjedan, tijekom kojega su se
zastupnici u europskom i u nacionalnim parlamentima sastali u Bruxellesu radi rasprave o europskom semestru.
Potreba za jačom demokratskom legitimnošću i odgovornošću u gospodarskom
upravljanju u Eu-u bila je jedna od glavnih tema na koju se usredotočila konferencija
parlamentarnih odbora Eu-a za europske poslove (cOsac) na svojim plenarnim sjednicama u dublinu u Irskoj i u Vilniusu u litvi. u svojem doprinosu donesenome na
sjednici u dublinu, cOsac je pozvao komisiju da dogovori niz mjera za jačanje političkog dijaloga, uključujući davanje konkretnijih odgovora na obrazložena mišljenja,
pridavanje posebne pozornosti pitanjima koja je postavila najmanje jedna trećina
nacionalnih parlamenata te uzimanje u obzir zahtjeva pojedinaca ili skupina iz nacionalnih parlamenta za nove zakonodavne prijedloge. komisija je u svojem odgovoru
potvrdila predanost u pružanju pravodobnih i prikladnih odgovora te je objasnila da u
svakom slučaju posebno bilježi primjedbe ili dvojbe koje dijeli velik broj nacionalnih
parlamenata te ih uzima u obzir u zakonodavnom postupku. komisija je potvrdila i da
je spremna razmotriti postoji li potreba za novim ili izmijenjenim pravilima u predmetnom području politike. glavna tema plenarne sjednice cOsac-a u Vilniusu (jubilarna
50. sjednica) bila je uloga nacionalnih parlamenata, posebice u kontekstu EMu-a.
Prva sjednica novouspostavljene međuparlamentarne konferencije u skladu s člankom 13. fiskalnog ugovora održana je u listopadu u Vilniusu.
Velika većina mišljenja nacionalnih parlamenata i dalje se odnosi na sadržaj prijedlogâ komisije i na nezakonodavne dokumente, a ne na aspekte supsidijarnosti.
nacionalni su parlamenti u 2013. drugi put pokrenuli takozvani postupak „žutog kartona” (61), tada na prijedlog komisije o osnivanju ureda europskoga javnog tužitelja (62). komisija je u roku od 8 tjedana zaprimila obrazložena mišljenja iz 14 domova
(ukupno 18 glasova) koji su zaključili da prijedlog komisije nije bio u skladu s načelom
supsidijarnosti. komisija je potom u reviziji pozorno ocijenila razloge navedene u
obrazloženim mišljenjima, ali je u komunikaciji od 27. studenoga 2013. (63) zaključila
da nacionalni parlamenti nisu dokazali da se prijedlogom krši načelo supsidijarnosti.
komisija je stoga prijedlog odlučila zadržati.
Općenito, nacionalni su parlamenti u 2013. komisiji dostavili 592 mišljenja, otprilike
koliko i prethodne godine. no broj obrazloženih mišljenja o navodnim kršenjima supsidijarnosti bio je malo veći (15 % u odnosu prema 13 %).
223
224
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
Transparentnost
u prijašnjih nekoliko godina komisija je uložila mnogo truda u povećanje transparentnosti u pogledu stručnih skupina kojima se koristi pri prikupljanju vanjskoga
stručnog znanja za izradu prijedloga ili pravila i utvrđivanje politika. Posebice je poboljšano pružanje informacija u okviru internetskog registra komisijinih stručnih skupina i ostalih sličnih subjekata (64), koji je time postao pristupačniji korisnicima.
Parlament i Vijeće odobrili su 2013. prijedlog komisije da se u zakonodavstvo Eu-a
uvrsti deponiranje povijesnog arhiva institucija Eu-a (65) pri Europskome sveučilišnom
institutu (EuI) u Firenci u Italiji (66). sve će institucije Eu-a (67) morati deponirati svoj
povijesni arhiv pri EuI-ju pošto bude otvoren za javnost nakon 30 godina. nadalje,
uredbom se želi naglasiti odlučnost institucija Eu-a da svoj arhiv učine dostupnim
javnosti elektroničkim putem te da olakšaju internetski pristup.
BILJEŠKE
(1) uredba (Eu) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (sl l 176,
27.6.2013.).
direktiva 2013/36/Eu o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim
institucijama i investicijskim društvima (sl l 176, 27.6.2013.).
(2) direktiva 2013/50/Eu o izmjeni direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s
informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, direktive
2003/71/EZ o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom
uvrštavanja u trgovanje i direktive 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi
direktive 2004/109/EZ (sl l 294, 6.11.2013.).
(3) direktiva 2013/34/Eu o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i vezanim
izvješćima za određene vrste poduzeća (sl l 182, 29.6.2013.).
(4) komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj gospodarskoj i monetarnoj uniji – Prethodno usklađivanje
planova glavnih reformi ekonomske politike (cOM(2013) 166).
(5) komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj gospodarskoj i monetarnoj uniji – uvođenje instrumenta za
konvergenciju i konkurentnost (cOM(2013) 165).
(6) Prijedlog uredbe o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati
vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (cOM(2011) 290).
(7) uredba (Eu) br. 1219/2012 o uspostavi prijelaznih aranžmana za bilateralne sporazume o ulaganjima između
država članica i trećih zemalja (sl l 351, 20.12.2012.).
uredba (Eu) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima
potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (sl l 347, 20.12.2013.).
uredba (Eu) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (sl l
347, 20.12.2013.).
uredba (Eu) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
(EPFRR) (sl l 347, 20.12.2013.).
uredba (Eu) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (OJ l 347,
20.12.2013.).
(8) direktiva 2001/55/EZ o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva
raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju
posljedica prihvata takvih osoba (sl l 212, 7.8.2001.).
(9) „Pregled EsVd-a”(http://eeas.europa.eu/library/publications/2013/3/2013_eeas_review_en.pdf).
(10) „godišnje izvješće Eu-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2012. (http://register.consilium.europa.eu/
pdf/en/13/st09/st09431.en13.pdf).
(11) tim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te se on rabi u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti
un-a 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti kosova.
(12) komunikacija komisije – nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – Pokretanje europske
rasprave (cOM(2012) 777).
(13) komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj gospodarskoj i monetarnoj uniji – uvođenje instrumenta za
konvergenciju i konkurentnost (cOM(2013) 165).
komunikacija komisije – Prema snažnoj i istinskoj gospodarskoj i monetarnoj uniji – Prethodno usklađivanje
planova glavnih reformi ekonomske politike (cOM(2013) 166).
(14) komunikacija komisije – Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (cOM(2013) 690).
R a d
E u R O P s k I h
I n s t I t u c I J a
I
t I J E l a
(15) Prijedlog uredbe o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za rješavanje kreditnih institucija i
određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma rješavanja i jedinstvenog fonda za
rješavanje banaka (cOM(2013) 520).
(16) komunikacija komisije – Prikladnost i uspješnost programa Europske unije (REFIt): rezultati i sljedeći koraci
(cOM2013) 685).
(17) http://ec.europa.eu/isa
(18) http://ec.europa.eu/isa/actions/02-interoperability-architecture/2-8action_en.htm
(19) https://joinup.ec.europa.eu/community/semic/description
(20) http://ec.europa.eu/isa/actions/01-trusted-information-exchange/1-7action_en.htm
(21) http://ec.europa.eu/isa/news/2013/e_invoicing_en.htm
(22) Odluka suda od 29. siječnja 2013. u predmetu Radu (c-396/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=
en&num=c-396/11).
(23) Odluka suda od 18. srpnja 2013. u spojenim predmetima Komisija i drugi protiv Kadija (c-584/10 P,
c-593/10 P i c-595/10 P) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-584/10%20P).
(24) Odluka suda od 26. veljače 2013. u predmetu Åkerberg Fransson (c-617/10) (http://curia.europa.eu/juris/liste.
jsf?language=en&num=c-617/10).
(25) Odluka suda od 26. veljače 2013. u predmetu Melloni (c-399/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=
en&num=c-399/11).
(26) Odluka suda od 4. lipnja 2013. u predmetu ZZ (c-300/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=
en&num=c-300/11).
(27) direktiva 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (sl l 95, 21.4.1993.).
(28) Odluka suda od 14. ožujka 2013. u predmetu Aziz (c-415/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=
en&num=c-415/11).
(29) direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na
unutarnjem tržištu (sl l 149, 11.6.2005.).
(30) Odluka suda od 19. rujna 2013. u predmetu CHS Tour Services (c-435/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.
jsf?language=en&num=c-435/11).
(31) Odluka suda od 3. listopada 2013. u predmetu Zentrale zur Bekämpfung unlauteren Wettbewerbs (c-59/12)
(http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-59/12).
(32) direktiva 84/450/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na zavaravajuće
oglašavanje (sl l 250, 19.9.1984.).
(33) direktiva 2006/114/EZ o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (sl l 376, 27.12.2006.).
(34) Odluka suda od 11. srpnja 2013. u predmetu Belgian Electronic Sorting Technology (c-657/11) (http://curia.
europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-657/11).
(35) direktiva 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja
(sl l 303, 2.12.2000.).
(36) Odluka suda od 11. travnja 2013. u spojenim predmetima HK Danmark (Ring i Skouboe Werge) (c-335/11 i
c-337/11) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=sl&jur=c,t,F&num=c-335/11&td=all).
(37) Odluka suda od 25. travnja 2013. u predmetu Asociația Accept (c-81/12) (http://curia.europa.eu/juris/liste.
jsf?language=en&num=c-81/12).
(38) Odluka suda od 18. srpnja 2013. u spojenim predmetima Prinz and Seeberger (c-523/11 i c-585/11) (http://
curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-523/11) i od 24. listopada 2013. u predmetu Thiele
Meneses (c-220/12) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-220/12) i u predmetu Elrick
(c-275/12) (http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=c-275/12).
(39) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130502.en.html
(40) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr131107.en.html
(41) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130502_2.en.html
(42) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130208.en.html
(43) https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130221_1.en.html
(44) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2010/html/pr100510.en.html
(45) Podaci od 9. prosinca 2013. EsB je u veljači 2013. odlučio objaviti udjel vrijednosnih papira Eurosustava zbog
zahtjeva u okviru programa trgovine vrijednosnim papirima, što je u skladu s predviđenim stavom o
transparentnosti za izravne monetarne transakcije, objavljenim 6. rujna 2012. (http://www.ecb.europa.eu/
press/pr/date/2013/html/pr130221_1.en.html).
(46) Podaci od 9. prosinca 2013.
(47) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130322.en.html
(48) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130718.en.html
(49) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130705.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130628_1.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130502_3.en.html
(50) http://www.new-euro-banknotes.eu
(51) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130131_1.en.html
(52) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130607.en.html
(53) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130321_1.en.html
(54) http://www.ecb.int/press/pr/date/2013/html/pr130710.en.html
(55) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130131.en.html
(56) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130204.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130207_1.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130315.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130325.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130415.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130418.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130509.en.html
225
226
O P Ć E
I Z V J E Š Ć E
2 0 1 3 .
—
P O g l a V l J E
6 .
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130603.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130708.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130718_1.en.html
http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130731.en.html
(57) http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr130417.en.html
(58) http://www.eca.europa.eu/lists/Ecadocuments/aR12/aR12_En.pdf
(59) https://portal.cor.europa.eu/europe2020/news/Pages/4th-coR-Monitoring-Report.aspx
(60) Mišljenje Odbora regija – Bijela knjiga Odbora regija o višerazinskom upravljanju (sl c 211, 4.9.2009.).
(61) Prvi postupak „žutog kartona” pokrenut je u svibnju 2012. na prijedlog o korištenju pravom na kolektivne
mjere u okviru slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (cOM(2012) 130).
(62) Prijedlog uredbe o osnivanju ureda europskog javnog tužitelja (cOM(2013) 534).
(63) komunikacija komisije o reviziji prijedloga uredbe o osnivanju ureda europskog javnog tužitelja u odnosu na
načelo supsidijarnosti (cOM(2013) 851).
(64) http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm
(65) Prijedlog uredbe o izmjeni uredbe (EEZ/Euratom) br. 354/83 u pogledu deponiranja povijesnog arhiva
institucija pri Europskome sveučilišnom institutu u Firenci (cOM(2012) 456).
(66) donesena uredba stupit će na snagu nakon što ju odobre nacionalni parlamenti dviju država članica koje su
imale parlamentarnu kontrolnu rezervu.
(67) Iznimka je određena za sud i EsB koji dobrovoljno mogu pohraniti svoju arhivsku građu, ali nisu obvezni.
FOTOGRAFIJE
Philippe samyn and Partners architects & engineers, lead and design Partner/Philippe samyn and Partners architects & engineers, studio Valle Progettazioni architects, Buro happold limited engineers: stranica 194.
Europska unija: stranice 195., 196., 198., 200., 202., 204., 206., 208., 209., 211., 217., 221.
Banque de France/Yann dejardin: stranica 214.
Eric herchaft: stranica 218.
Europska unija/Bob Van Mol: stranica 219.
Europska investicijska banka: stranica 220.
227
227
K R O N O LO G I J A
NA POPISU U NASTAVKU NAVODE SE NEKI OD GLAVNIH
DOGAĐAJA U 2013. U SVIM PODRUČJIMA POLITIKE. NJIME SE
NE NAMJERAVA DATI ISCRPAN PRIKAZ DOGAĐAJA – OSTALI
VAŽNI DOGAĐAJI OPŠIRNIJE SU OPISANI U SAMOM IZVJEŠĆU.
SIJEČANJ
VELJAČA
Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, imenovan je
predsjednikom Euroskupine.
Europsko vijeće postiže politički dogovor o višegodišnjemu
financijskom okviru 2014.–2020.
Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) održava prvu aukciju
tromjesečnih trezorskih zapisa, čime je pokrenut njegov program
kratkoročnog financiranja.
Europsko vijeće odobrava pokretanje posebne inicijative za
zapošljavanje mladih, čiji će proračun za razdoblje 2014.–2020.
iznositi 6 milijardi EUR.
Nova financijska uredba EU-a i pravila primjene.
Gospodarska prognoza Komisije pokazuje da gospodarstvo EU-a
postupno izlazi iz turbulentnog razdoblja.
Nagrade RegioStars 2013.
Najveća nagrada u povijesti za izvrsnost u istraživanju dodijeljena
je inicijativama „Grafen” i „Ljudski mozak”, ali se borba za
dugoročno financiranje znanosti nastavlja.
Postignut je sporazum između EU-a i SAD-a o programu za označivanje
energetske učinkovitosti uredske opreme „Energetska zvijezda”.
Komisija predstavlja prijedlog poreza na financijske transakcije u
sklopu postupka pojačane suradnje.
Komisija poziva na pojednostavnjenje pristupa sredstvima EU-a u
vremenima krize.
Nagrada European Border Breakers za glazbene umjetnike u EU-u.
Povijesno najviša razina izvršenja proračuna EU-a dosegnuta je u
financijskoj godini 2012. (99,9 %).
Sve nove vozačke dozvole izdane u EU-u moraju biti u obliku
plastične „kreditne kartice”, u standardnome europskom formatu i
u skladu sa strožim sigurnosnim zahtjevima.
U sklopu tzv. postupka poravnanja računa Komisija od država
članica traži povrat nepropisno isplaćenih sredstava za provedbu
poljoprivredne politike EU-a u iznosu od ukupno 414 milijuna EUR.
Komisija donosi paket „Čista energija za promet” koji obuhvaća
mjere za izgradnju crpki alternativnih goriva diljem Europe kako bi
se smanjila ovisnost prometa o nafti.
Komisija najavljuje nova sredstva za financiranje istraživanja
rijetkih bolesti.
Komisija donosi četvrti paket u području željezničkih usluga kako
bi omogućila bolju kvalitetu i širi izbor usluga željezničkog prometa
u Europi.
Komisija donosi akcijski plan u području poduzetništva.
Otvoren je Europski centar za kibernetički kriminal.
Šesti sastanak na vrhu između EU-a i Brazila u Brasiliji (Brazil) i
prvi sastanak na vrhu između EU-a i Zajednice latinskoameričkih i
karipskih država u Santiagu (Čile).
Komisija donosi Komunikaciju o utvrđivanju europskoga akcijskog
plana za maloprodajni sektor i Zelenu knjigu o nepoštenoj
trgovačkoj praksi među poduzećima u opskrbnom lancu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Europi.
Komisija donosi paket o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta
kojim se poboljšava sigurnost potrošačkih proizvoda na jedinstvenom tržištu.
Komisija predlaže kaznenopravne mjere za suzbijanje krivotvorenja eura.
U suradnji s Catherine Ashton, visokom predstavnicom Unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom Komisije,
Komisija objavljuje strategiju EU-a u području kibernetičke sigurnosti; kao i Komisijin prijedlog direktive o mrežnoj i informacijskoj
sigurnosti.
Prijedlog o nadzoru i praćenju u svemiru (radi izbjegavanja sudara
sa svemirskim otpadom).
228
Prijedlog uredbe o uspostavi sustava ulaska/izlaska radi bilježenja
podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze
vanjske granice država članica Europske unije.
Prijedlog uredbe o uspostavi programa registriranih putnika.
Prijedlog direktive o mjerama za osiguranje zajedničke visoke
razine mrežne i informacijske sigurnosti diljem Unije.
Početak misije osposobljavanja EU-a u Maliju. Misijom se podupire
ponovna uspostava oružanih snaga Malija te u njoj sudjeluje više
od 200 instruktora i oko 350 članova pomoćnog i zaštitnog
osoblja.
OŽUJAK
Latvija podnosi službeni zahtjev za pristupanje europodručju od
2014.
Ministri financija EU-a postižu dogovor o produženju rokova
dospijeća za zajmove koji su Irskoj i Portugalu osigurani u sklopu
programa ekonomske prilagodbe.
Europsko vijeće utvrđuje prioritete reformi na razini EU-a za 2013.
Komisija predlaže prethodno usklađivanje nacionalnih planova za
temeljne reforme ekonomske politike na razini EU-a te instrument
za konvergenciju i konkurentnost, radi poticanja prioritetnih reformi
i potpore takvim reformama.
Komisija predlaže direktivu o planiranju pomorskog prostora i
integriranom upravljanju obalnim područjem.
Dogovor EU-a i Japana o otvaranju pregovora o sporazumu o
slobodnoj trgovini i sporazumu o strateškom partnerstvu. Pregovori
počinju mjesec dana nakon toga.
Donošenje prijedloga o reviziji uredbe o žigu Zajednice i direktive o
žigu.
Objavljivanje izvješća „Stanje Unije inovacija 2012.” i „Ljestvica
rezultata Unije inovacija 2013.”
TRAVANJ
Komisija provodi podrobno ispitivanje 13 država članica kako bi
ocijenila potencijalne makroekonomske neravnoteže i utvrđuje da
je potrebno daljnje praćenje i predanost provedbi strukturnih
reformi.
Nakon odobrenja država članica europodručja, Odbor guvernera
ESM-a odobrava ekonomsku pomoć Cipru (koju Odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) potvrđuje u svibnju) za
razdoblje 2013.–2016. Financijski će paket iznositi do 10
milijardi EUR.
Objavljivanje financijske uredbe koja se primjenjuje na opći
proračun Unije i pravila njezine primjene.
Komisija objavljuje rezultate ankete o deset propisa EU-a koji
najviše opterećuju mala i srednja poduzeća (MSP), nakon čega
smanjuje naknade koje MSP-ovi plaćaju za registraciju uporabe
kemijskih tvari (u skladu s uredbom REACH).
Prvi sporazum o načelima za normalizaciju odnosa između Srbije i
Kosova (dijalog Beograd–Priština uz posredovanje Visoke
predstavnice/potpredsjednice Komisije), čiji sveobuhvatni
provedbeni plan slijedi u svibnju.
Rok za provedbu direktive o kašnjenju u plaćanju i Komisijina
kampanja za podizanje svijesti o novim zahtjevima u vezi s
platnim prometom.
Komisija predlaže mjere kojima se osigurava bolja primjena
zakonodavstva EU-a u području prava građana EU-a na rad u
drugim državama članicama.
Komisijina kampanja za potporu prekograničnoj naplati duga.
Uvođenje prvih sveeuropskih otvorenih i masovnih internetskih
tečajeva na sveučilišnoj razini.
Ažuriranje proračuna 2013. i višegodišnjega financijskog okvira
zbog ulaska Hrvatske u EU-u.
Proračun EU-a 2013.: dodatna sredstva potrebna za uspješnu
provedbu programa i plaćanje neisplaćenih zahtjeva.
Komisijin akcijski plan za suzbijanje prijevara povezanih s hranom
slijedom skandala s konjskim mesom.
Zabrana ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama na razini
EU-a.
Komisija predlaže pravila za smanjenje troškova instalacije
širokopojasne mreže.
Počinje se primjenjivati Uredba o drvnoj građi kojom se zabranjuje
stavljanje nezakonito posječenog drva na europsko tržište.
Prijedlog direktive o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih
zemalja radi istraživanja, studiranja, razmjene učenika, plaćenog i
neplaćenog osposobljavanja, dobrovoljnog rada i rada u sklopu
programa au pair.
Komisija donosi strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim
promjenama.
Schengenski informacijski sustav postaje operativan.
Prijedlog uredbe o utvrđivanju pravila za nadzor vanjskih morskih
granica u kontekstu operativne suradnje koju koordinira Europska
agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim
granicama država članica Europske unije (Frontex).
Drugo izvješće o provedbi strategije unutarnje sigurnosti EU-a.
Henri Malosse preuzima mandat kao 30. predsjednik Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora.
Komisija predlaže nova pravila za aerodinamičnija teretna vozila
kojima će se smanjiti potrošnja goriva i poboljšati sigurnost
nezaštićenih sudionika u prometu.
Prijedlog uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju i osposobljavanje tijela za provedbu zakona (Europol).
SVIBANJ
EU prvi u svijetu utvrđuje prava putnika u svim vrstama prijevoza,
bilo da je riječ o zračnom, željezničkom, brodskom ili autobusnom
prometu.
Europska središnja banka (ESB) smanjuje glavnu kamatnu stopu
na 0,50 %, a kamatnu stopu graničnog kredita na 1,00 %, te
izdaje novu seriju novčanica od 5 EUR s poboljšanim sigurnosnim
značajkama.
Komisija objavljuje podatke o povijesno najnižem broju stradalih u
cestovnom prometu u Europi.
229
U proljetnoj gospodarskoj prognozi Komisija utvrđuje da se
gospodarstvo EU-a postupno oporavlja.
U okviru europskog semestra Komisija izdaje godišnje posebne
preporuke po državama članicama.
Stupanje na snagu dviju uredbi iz paketa dviju mjera kojima se
dopunjuje Pakt o stabilnosti i rastu, koje se primjenjuju samo u
državama članicama europodručja.
Parlament i Vijeće postižu politički dogovor o reformi zajedničke
ribarstvene politike i o uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta za
proizvode ribarstva i akvakulture.
Digitalna agenda: nova posebna pravila za potrošače u slučaju
gubitka ili krađe osobnih podataka u okviru telekomunikacijskih
usluga u EU-u.
Održan je europski tjedan održive energije.
U okviru tzv. postupka poravnanja računa Komisija od država
članica traži povrat nepropisno isplaćenih sredstava za provedbu
poljoprivredne politike EU-a u iznosu od ukupno 230 milijuna EUR.
Komisijin akcijski plan u području industrije čelika.
Komisija donosi izvješće o građanstvu EU-a za 2013.
EU i Izrael potpisuju sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu
koji će se postupno širiti kako bi se njime obuhvatila i njihova
tržišta.
Pokreće se zajedničko istraživanje Atlantskog oceana s Kanadom i
SAD-om.
Danski filmski redatelj Thomas Vinterberg dobitnik je nagrade EU
Prix MEDIA u Cannesu.
Preslušanje Nevena Mimice, hrvatskog kandidata za povjerenika
EU-a, pred Europskim parlamentom.
Komisija predlaže modernizaciju 319 glavnih morskih luka duž
europske obale kako bi se poboljšalo funkcioniranje luka i daljnja
prometna povezanost.
Parlament, Vijeće i Komisija postižu povijesni dogovor o prijedlozima za preobrazbu postojeće rascjepkane mreže europskih cesta,
željeznica, zračnih luka i kanala u jedinstvenu prometnu mrežu
(nova transeuropska prometna mreža).
Komisija predlaže novu europsku industrijsku strategiju u području
elektronike kojom se predviđa usmjerenija potpora radi mobiliziranja
novih privatnih ulaganja u iznosu od 100 milijardi EUR.
Početak misije EU-a za pomoć na granicama u Libiji, kojom se
libijskim vlastima pomaže u jačanju sigurnosti na libijskim
granicama. U misiji sudjeluje otprilike 110 članova međunarodnog
osoblja.
Europska agencija za okoliš objavljuje godišnje izvješće o kvaliteti
vode za kupanje u Europi. Prema izvješću 94 % kupališta u
Europskoj uniji ispunjuje minimalne zahtjeve kvalitete vode.
Prijedlog direktive o transparentnosti i usporedivosti naknada za
račune za obavljanje platnog prometa, promjeni računa za
obavljanje platnog prometa i pristupu osnovnom računu za
obavljanje platnog prometa.
Na početku europskog mjeseca mozga Komisija najavljuje nova
sredstva za financiranje istraživanja mozga.
LIPANJ
U sklopu Izvješća o konvergenciji Komisija potvrđuje spremnost
Latvije za uvođenje eura 1. siječnja 2014. Euroskupina preporučuje
pristupanje Latvije europodručju.
Pokretanje pregovora o trgovinskom i investicijskom partnerstvu s
SAD-om.
Donošenje prijedloga direktive o načinu na koji građani i društva
mogu potraživati odštetu ako su bili žrtve kršenja protumonopolnih pravila EU-a.
Zajednička izjava o uspostavi partnerstva za mobilnost između
Maroka i Europske unije i njezinih država članica.
Intervencija Komisije radi rješavanja problema zakrčenosti
europskoga zračnog prometa ubrzavanjem uspostave jedinstvenoga europskog neba.
Komisija donosi dva prijedloga koji se odnose na sustav eCall kako
bi osigurala da do listopada 2015. automobili budu opremljeni
sustavom za automatsko pozivanje hitnih službi u slučaju teških
prometnih nesreća.
Komisija pokreće novu kampanju o pravima putnika.
Nacrt proračuna EU-a za 2014.: Komisija podnosi prijedlog u
skladu s trenutačnim stanjem u Europi.
Na konferenciji u sklopu tjedna inovativnih regija u Europi,
održanoj u Corku u Irskoj, objavljeni su dobitnici Europske nagrade
za inovacije u javnoj upravi.
Sedam europskih projekata dobitnici su velike nagrade EU-a za
kulturnu baštinu Europa nostra.
Nagrada EU-a za suvremenu arhitekturu dodijeljena je projektu
islandske koncertne dvorane i konferencijskog centra Harpa u
Reykjaviku.
Stupanje na snagu pravila o agencijama za kreditni rejting.
Komisija donosi sveobuhvatni paket kojim se želi unaprijediti
borba protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima.
SRPANJ
Komisija predlaže uspostavu jedinstvenog mehanizma rješavanja
(JRM) za banke u ozbiljnim poteškoćama.
Vijeće Ecofina i ministri financija EU-a službeno odobravaju
pristupanje Latvije europodručju od 1. siječnja 2014.
Komisija donosi prijedlog za uspostavu Ureda europskoga javnog
tužitelja radi zaštite proračuna EU-a od prijevara.
Stupanje na snagu nove uredbe o kozmetičkim proizvodima kojom
se jača zaštita potrošača. Donošenje paketa u području ulaganja u
inovacije.
Vijeće donosi dvije mjere za bolje sprječavanje prijevara povezanih
s PDV-om, prije svega kružnih prijevara, kao i mehanizam brze
reakcije.
Komisija utvrđuje niz zajedničkih, neobvezujućih načela za
mehanizme kolektivne pravne zaštite u državama članicama.
Nove niže gornje granice cijena mobilnog roaminga primjenjuju se
od 1. srpnja: podatkovni promet jeftiniji za 36 % , dok je u
Hrvatskoj cijena roaminga 15 puta niža.
Komisija donosi prijedlog za proširenje opsega automatske
razmjene informacija unutar EU-a.
Komisijin akcijski plan u području obrambene i sigurnosne
industrije.
230
Komisijin prijedlog o izmjeni uredbe o Europskom fondu solidarnosti.
Stupanje na snagu novih zahtjeva povezanih s kemijskim tvarima
u igračkama.
Komisija pojednostavnjuje carinske formalnosti za brodove („plavi
pojas”).
Komisija najavljuje nova sredstva u iznosu od 600 milijuna EUR
namijenjena rješavanju problema zakrčenosti europskoga zračnog
prometa te produljuje mandat Zajedničkom poduzeću za
istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenoga
europskog neba.
Komisija ažurira crni popis zračnih prijevoznika.
U Jekaterinburgu (Rusija) održan je 31. sastanak na vrhu između
EU-a i Rusije.
U Pretoriji (Južna Afrika) održan je šesti sastanak na vrhu između
EU-a i Južne Afrike.
Novi internetski okvir vrednovanja jedinstvenog tržišta kojim se
prikazuje kako u stvarnosti jedinstveno tržište djeluje za građane i
poduzetnike koji žele raditi, putovati, trgovati, ulagati ili poslovati u
inozemstvu.
Stupanje na snagu zakonodavnog paketa kojim se, u obliku uredbe
i direktive, novi globalni standardi za bankovni kapital (poznati pod
nazivom III. bazelski sporazum) prenose u pravni okvir EU-a.
KOLOVOZ
Temeljita revizija posebnih pravila EU-a za državne potpore u
razdoblju krize koja su na snazi od 2008.
U sklopu tzv. postupka poravnanja računa Europska komisija od
država članica traži povrat nepropisno isplaćenih sredstava za
provedbu poljoprivredne politike EU-a u iznosu od ukupno
180 milijuna EUR.
RUJAN
Zakonodavni paket „Povezani kontinent”: Komisija donosi
ambiciozni paket reformi za telekomunikacijsko tržište.
Komisija donosi komunikaciju o usporednome bankarskom sustavu
i prijedlog novih pravila za poboljšanje likvidnosti i stabilnosti
novčanih fondova.
Komisija donosi prijedlog uredbe o indeksima koji služe kao
referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i ugovorima,
radi vraćanja povjerenja u referentne vrijednosti nakon otkrića
manipulacije referentnim kamatnim stopama.
Na snagu stupaju uredbe o ekološkom dizajnu i označivanju
energetske učinkovitosti grijača vode, grijača prostora i kombiniranih grijača.
Uvodi se nagrada iCapital za europski glavni grad inovacija.
Na snagu stupa simbol za lijekove pod dodatnim nadzorom (crni
preokrenuti trokut).
Komisija objavljuje glavni plan za sirovine.
Komisija donosi uredbu o invazivnim stranim vrstama radi sprječavanja brzo rastuće prijetnje od invazivnih vrsta i upravljanja njome.
Janezu Potočniku, povjereniku za okoliš, dodijeljena je nagrada
Ujedinjenih naroda „Champions of the Earth” za 2013.
Komisija protiv Hrvatske pokreće postupak iz članka 39. zbog
nepoštovanja okvirne odluke o europskome uhidbenom nalogu.
LISTOPAD
Nakon odobrenja Parlamenta u rujnu ministri financija EU-a na
sastanku Vijeća Ecofina službeno donose jedinstveni nadzorni
mehanizam (SSM) kojim se od rujna 2014. najveće europske
banke stavljaju pod izravni nadzor ESB-a.
Prije preuzimanja uloge jedinstvenog tijela za nadzor banaka ESB
objavljuje pojedinosti sveobuhvatne ocjene banaka u europodručju.
Komisija odlučuje ojačati socijalnu dimenziju gospodarske i
monetarne unije.
Parlament, Vijeće i Komisija postižu politički dogovor o završnoj
cjelovitoj inačici projekta reforme zajedničke poljoprivredne politike
(ZPP).
Emily O’Reilly, bivši irski ombudsman, nasljeđuje P. Nikiforosa
Diamandourosa u ulozi europskog ombudsmana.
Donošenje direktive o pravu na odvjetnika u kaznenom postupku u
EU-u.
Dogovor o finalizaciji sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog
sporazuma s Kanadom.
U sklopu ESM-a pokreće se dugoročni program financiranja
plasiranjem petogodišnje obveznice u iznosu od 7 milijuna EUR.
Parlament i Vijeće donose uredbu o novome carinskom zakoniku
Unije.
Donosi se uredba o uspostavljanju europskog sustava za nadzor
granica (Eurosur).
Vatreno oružje i unutarnja sigurnost EU-a: zaštita građana i
suzbijanje nezakonite trgovine.
Na skupštini Međunarodnog tijela za civilno zrakoplovstvo
postignut je temeljni sporazum o zrakoplovnim emisijama, što
Komisija pozdravlja.
Komisija objavljuje nove zemljovide na kojima je prikazano devet
glavnih koridora koji će biti okosnica prometa unutar europskoga
jedinstvenog tržišta.
Komisija pokreće inicijativu „Otvaranje obrazovanja” radi poticanja
inovacija i digitalnih vještina u školama i na sveučilištima.
Komisija odlučuje pomoći Njemačkoj, Austriji, Češkoj i Rumunjskoj
nakon poplava i suša.
Europski tjedan regija i gradova (dani otvorenih vrata)
STUDENI
Parlament odobrava višegodišnji financijski okvir za 2014.–2020.,
a Vijeće u prosincu daje konačnu suglasnost. U budućnost Europe
uložit će se bilijun EUR.
Izvješće Revizorskog suda upućuje na to da se proračunom EU-a
upravlja ispravno.
231
Zemlje E3+3 (Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina te Kina,
Rusija i SAD) u Ženevi (Švicarska) s Iranom postižu privremeni
sporazum o zajedničkom planu djelovanja u vezi s iranskim
nuklearnim programom. Pregovore vodi Visoka predstavnica/
potpredsjednica Komisije.
Komisijina jesenska ekonomska prognoza upućuje na postupni
oporavak.
Komisija objavljuje izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2014.,
čime pokreće godišnji ciklus postupka za makroekonomske
neravnoteže i preporučuje daljnji podrobni pregled u 16 država
članica. Komisija također donosi godišnji pregled rasta za 2014. u
kojem kao najveći izazov navodi održavanje započetog oporavka.
Komisija postiže velik korak naprijed u provedbi novih pravila za
ekonomsko upravljanje utvrđenih u sklopu paketa od dvije mjere
i prvi put objavljuje mišljenja o nacrtima proračunskih planova
trinaest država članica koje ne sudjeluju u programu ekonomske
prilagodbe i procjenuje programe gospodarskih partnerstava pet
država članica europodručja. Komisija također procjenjuje stanje
prekomjernog deficita i moguća nepoštovanja kriterija duga i
deficita.
PROSINAC
Irska je prva država koja izlazi iz programa ekonomske prilagodbe.
Ministri financija na sastanku Vijeća Ecofina postižu dogovor o
jedinstvenome mehanizmu rješavanja (SRM).
Parlament, Komisija i države članice postižu politički dogovor o
direktivi o sanaciji i oporavku banaka.
Parlament i Vijeće donose uredbe o europskom strukturnim i
investicijskim fondovima za razdoblje 2014.–2020.
Vijeće odobrava reformu ZPP-a.
Prvi put nakon 2005. Europsko vijeće raspravlja o europskoj
sigurnosnoj i obrambenoj politici i odlučuje ojačati europsku
suradnju u tom području.
Dana 31. prosinca 2013. završava sedmi okvirni program za
istraživanja i tehnološki razvoj i objavljuju se prvi pozivi na
podnošenje prijedloga u sklopu programa Obzor 2020.
Švicarska se pridružuje programu EU-a za satelitsku navigaciju
Galileo.
ESB snižava glavnu kamatnu stopu na 0,25 %, a kamatnu stopu
za granični kredit na 0,75 %.
Objavljuje se izvješće o konkurentnosti Unije inovacija za 2013.
Europski parlament odobrava reformu ZPP-a.
EU utrostručuje sredstva za inovacije u željezničkom sektoru.
Komisija objavljuje smjernice za državnu intervenciju na tržištima
električne energije.
Europska komisija prihvaća „Prelazak na željeznicu” („Shift2Rail”),
novo javno-privatno partnerstvo u sklopu kojega će se u istraživanje i inovacije uložiti gotovo 1 milijarda EUR kako bi se povećao
europski željeznički prijevoz putnika i tereta.
Komisija u Bruxellesu organizira veliku konferenciju o budućnosti
politike pravosuđa EU-a („Assises de la Justice”).
Europski parlament odobrava financiranje europskih programa
satelitske navigacije do 2020.
Uporaba interneta tijekom leta: Komisija zračnim kompanijama
daje zeleno svjetlo za širokopojasne usluge 3G i 4G u zrakoplovu.
Licencije za Europu: industrija obećava rješenja za povećanje
sadržaja na jedinstvenome digitalnom tržištu.
Nagrada EU-a za književnost dodijeljena je 12 europskih autora.
Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije osniva zajedničku
radnu skupinu EU-a i Mjanmara u Nay Pyi Tawu i Yangonu
(Mjanmar/Burma). Cilj je radne skupine potpora postupku političke i
gospodarske tranzicije u Mjanmaru/Burmi.
U Bruxellesu se održava sedmi sastanak na vrhu između EU-a i
Južne Koreje koji označuje 50. godišnjicu diplomatskih odnosa
između EU-a i Južne Koreje.
U Tokiju se održava 21. sastanak na vrhu između EU-a i Japana.
Sastankom se daje novi poticaj pregovorima o strateškom
partnerstvu i sporazumima o slobodnoj trgovini te jača suradnja u
području regionalnog i globalnog mira i sigurnosti.
Na 16. sastanku na vrhu između EU-a i Kine, održanome u
Pekingu, počinju pregovori o sporazumu o ulaganjima, prvome
samostalnom sporazumu o ulaganjima EU-a s trećom zemljom.
Komisija donosi prijedlog smanjenja uporabe plastičnih vrećica i
od država članica zahtijeva smanjenje uporabe laganih plastičnih
vrećica.
Parlament i Vijeća donose odluku o sedmome akcijskom planu za
okoliš. Tim se sveobuhvatnim okvirom pod nazivom „Živjeti dobro
unutar granica našeg planeta” daju smjernice politici u području
okoliša do 2020.
Komisija ažurira crni popis zračnih prijevoznika.
U sklopu novog paketa urbane mobilnosti Komisija povećava
potporu gradovima i na taj način putovanja gradom čini lakšima i
ekološki prihvatljivijima.
Komisija i Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije donose
zajedničku komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu EU-a vanjskim
sukobima i krizama.
Komisija donosi paket politika o zračnom prijevozu.
Komisija donosi komunikaciju o dovršetku jedinstvenog tržišta u
području dostave paketa radi poticanja e-trgovine u EU-u.
U sklopu tzv. postupka poravnanja računa Europska komisija od
država članica traži povrat nepropisno isplaćenih sredstava za
provedbu poljoprivredne politike EU-a u iznosu od ukupno
335 milijuna EUR.
Kontakt s EU-om
INTERNETOM
Informacije na svim službenim jezicima Europske unije dostupne su na portalu Europa:
http://europa.eu
OSOBNO
Diljem Europe postoji mnoštvo lokalnih informacijskih centara EU-a.
Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetskoj stranici:
http://europedirect.europa.eu
TELEFONOM ILI E-POŠTOM
Služba Europe Direct odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete nazvati besplatni telefonski broj:
00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne dopuštaju pristup brojevima 00 800 ili naplaćuju takve
pozive) ili telefonski broj koji se plaća +32 22999696 ako zovete izvan EU-a, a možete poslati i upit
elektroničkom poštom preko internetske stranice: http://europedirect.europa.eu

ČITAJTE O EUROPI
Publikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od vas na internetskoj stranici knjižare EU-a:
http://bookshop.europa.eu
Informacije i izdanja o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku možete dobiti na adresi:
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Ulica Augusta Cesarca 2
10000 Zagreb
HRVATSKA
Telefon: 385 1 4681 300
Faks: +385 1 4627 499
Internetska stranica: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Adresa e-pošte: comm-rep-zag@ec.europa.eu
Europska unija ima izaslanstva diljem svijeta.
Europska unija
Αθήνα
Athína
Member
States of
the European
(2013)
Države članice
Europske
unije Union
(2013.)
Candidate
and potentiali candidate
countries
Države kandidatkinje
potencijalne
države kandidatkinje
NA-AD-14-001-HR-N
doi:10.2775/87093

novoj metodi brojčanog označivanja - EUR-Lex

(za gospodarske i financijske poslove), Bruxelles, 9

Rast za održivu budućnost bogatu radnim mjestima

Govor Vítora Caldeire, predsjednika Europskog

Više….

Brošura EDIC 2014.

Godišnje izvješće za 2012. godinu - česta pitanja

Zapošljavanje i radni odnosi u željezničkom sektoru

Poziv na podnošenje prijedloga – GR/001/15 - OHIM

Mitovi i legende o Europskoj uniji