POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM
UREDU 10000 ZAGREB
Prvi hrvatski časopis o mesu
Kvaliteta trupova i
mesa pilića kokoši
pasmine hrvatica iz
ekološkoga tova
BROJ 5
RUJAN - LISTOPAD
GODINA XV - 2013.
Quality of chicken
carcass and meat of
Croatian hen breed
from organic fattening
UDK 6370.5. • UDK 664.91 - ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d. ZAGREB • www.meso.hr
SADRŽAJ
332
334
336
341
345
346
348
350
371
372
AKTUALNO
Hrvatski proizvodi dobili zaštitu naziva proizvoda
sa zemljopisnim oznakama
Iz Ministarstva poljoprivrede
IZ HAP-e
Perspektive uzgoja izvornih pasmina svinja u RH
Prehrambeni aditivi
Aditivi u proizvodnji mariniranih proizvoda
ribarstva
Iz literature i prakse
Kantaksantin – pigment u hrani za životinje
Dezinfekcija i dezinficijensi
Voda - kondiciranje i dezinkfeckija I. dio
RIBE NAŠEG MORA - Vučić
Događanja
Anuga 2013: The most important platform for the international food business
Frankfurt Welcomes the World to Fi Europe & Ni 2013
ISAP – Internacionalni sajam pršuta
ZNANSTVENO STRUČNI DIO
ZNANSTVENI RAD
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
376
ZNANSTVENI RAD
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa
simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
382
PRETHODNO PRIOPĆENJE
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih
uz dodatak prirodnog propolisa
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
386
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
392
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
PREGLEDNI RAD
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
ZNANSTVENI RAD
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
Pretplata 6 brojeva / Subscription for 6 issues:
Hrvatska 400,00 kn
Inozemstvo 70 EUR
Časopis “MESO” prijavljen je u Odjelu upravnopravnih poslova Ureda za priopćavanje
Vlade Republike Hrvatske pod brojem 504-02/3-99-01.
Prvi hrvatski časopis “MESO” novčano podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa.
Radovi objavljeni u časopisu “MESO” referirani su u svjetskim referalnim časopisima: CAB
Abstracts, Food Science and Technology Abstracts, Zoological Records, GLOBAL HEALTH i
ULRICHSWEB. Časopis se distribuira putem EBSCO Publishing.
Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Uredništvo časopisa “MESO” pridržava pravo članke
prilagoditi stilu časopisa. Izdavač ne snosi odgovornost za stavove iz objavljenih članaka.
Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne može biti reproduciran
bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju. Časopis izlazi dvomjesečno u 6 brojeva.
Posjetite nas u našim mesnicama: M-1, Bedekovčina, S. Radića 8, 049/213-167 • M-2, Sveti Ivan Zelina, Zagrebačka 1,
01/2061-493 • M-3, Konjščina, I. Gluhaka 13, 049/464-622 • M-4, Tržnica Trešnjevka, 01/3097-518 • M-5, Bedenica, Bedenica bb,
01/2043-834 • M-6, Novi Marof, Autobusni kolodvor, 042/205-148 • M-8, Tržnica Dubrava, Koledinečka bb, 01/2852-034 • M-9,
Tržnica Kvatrić, Martićeva 75, 01/4650-787 • M-10, Oroslavje, Trg Oro 2, 049/284-036
www.meso.hr
IMPRESSUM
Direktorica, glavna i odgovorna urednica /
Director - Editor-in-chief:
Katarina Lučić, dipl. oecc.
Redaktor / Sub-editor:
Prof.dr. sc. Lidija Kozačinski,
Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost
hrane Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu / Dept. of Hygiene, Technology and
Food Safety Faculty of Veterinary Medicine,
University of Zagreb
SADRŽAJ
Bedenica bb
10381 Bedenica
Tel.: 01/2043-830
Faks: 01/2043-838
e-mail: kudelic@kudelic-bedenica.hr
web: www.kudelic-bedenica.hr
Urednički kolegij / Editorial staff:
doc. dr. sc. Pavel Bystrický (Slovačka),
prof. dr. sc. Beniamino Cenci Goga
(Italija),
doc. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck (Hrvatska)
prof. dr. sc. Faruk Čaklovica (BiH),
prof. dr. sc. Branimir Čavlek (Hrvatska),
prof. dr. sc. Mirza Hadžiosmanović
(Hrvatska),
prof. dr. sc. Kurt Houf (Belgija),
prof. dr. sc. Zlatko Janječić (Hrvatska)
prof. dr. sc. Danijel Karolyi (Hrvatska),
prof. dr. sc. Dragan Kovačević (Hrvatska),
prof. dr. sc. Marina Krvavica (Hrvatska)
doc. dr. sc. Helga Medić (Hrvatska),
prof. dr. sc. Branimir Mioković (Hrvatska),
prof. dr. sc. Bela Njari (Hrvatska),
prof. dr. sc. Željko Pavičić (Hrvatska),
prof. dr. sc. Maja Popović (Hrvatska),
prof. dr. sc. Marija Vučemilo (Hrvatska),
prof. dr. sc. Božidar Žlender (Slovenija),
Izvršni urednik / Executive editor:
Ivan Mrkobrad
Lektori / Language editors:
Zrinka Sabadoš, prof. - hrvatski jezik
Sanja Šimunović, prof. - engleski jezik
Ljiljana Troskot, prof. - njemački jezik
Marina Mladenović, prof. - talijanski
jezik
Izdavač / Publisher:
“Zadružna štampa” d.d.
Jakićeva 1, Zagreb • P.P. 910
Tel./Fax: ++385 (0)1 230 13 47
++385 (0)1 231 60 50
++385 (0)1 231 60 60
e-mail: meso@meso.hr
www.meso.hr
Grafičko oblikovanje / Layout and design:
Marijan Pupačić, Pixel art d.o.o.
e-mail: marijan.pupacic@gmail.com
Tisak / Print:
TISKARA ZELINA d.d.
K. Krizmanić 1
10380 Sv. I. Zelina
15 godina s vama
MESO
331
Aktualno
Aktualno
Hrvatski proizvodi dobili zaštitu naziva
proizvoda sa zemljopisnim oznakama
Priznanje tradicije i kakvoće za potporu konkurentnosti
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede 10. listopada 2013. godine objavljena je vijest o održanoj konferenciji na kojoj su prezentirani ciljevi i rezultati EBRD/FAO projekta „Potpora kvalitetnim prehrambenim
proizvodima u Republici Hrvatskoj za poboljšanje veza između poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača“. Donosimo objavu sa stranica Ministarstva
“Neretvanska mandarina” iz doline
Neretve i “Baranjski kulen” iz područja Baranje dobili su zaštitu naziva
proizvoda sa zemljopisnim oznakama (ZO), znakom koji se upotrebljava za proizvode zemljopisnog podrijetla koji posjeduju osobitu kakvoću,
ugled ili značajke koje se u osnovi
pripisuju tom podrijetlu, “neretvanska mandarina” oznaku izvornosti i
“baranjski kulen” oznaku zemljopisnog podrijetla.
Zemljopisne oznake su zaštićene u
skladu s međunarodnim sporazumima i nacionalnim zakonodavstvom
što uključuje zakonodavstvo za tu
vrstu zaštite, propise o žigu u obliku
zajedničkih oznaka ili certifikacijskih oznaka, propise protiv nelojalne konkurencije, zaštite potrošača
ili posebne zakone ili uredbe koje
potvrđuju pojedinačne zemljopisne
oznake o podrijetlu proizvoda.
S obzirom da potražnja za izvornim proizvodima visoke kakvoće
raste, ovo priznanje također povećava njihovu konkurentnost na
tržištu. Njihova zaštita “pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da
kvalitetan proizvod iz tržišne niše
učinkovitije stave na tržište i dobiju pristup većim distribucijskim
mrežama i europskim tržištima” zahvaljujući pojačanoj zaštiti svoje
robne marke, kaže Vedrana Jelušić
Kašić, Direktorica EBRD za Hrvatsku,
na zajedničkoj FAO/EBRD konferenciji danas održanoj u Zagrebu.
332
MESO 15 godina s vama
Ovom zaštitom, neretvanska mandarina i baranjski kulen, se pridružuju proizvodima poput Parmigiano
Reggiano, Champagne ili Florida
Oranges, koji uživaju svjetski ugled.
Diljem svijeta postoji otprilike 10.000
proizvoda s zemljopisnom oznakom
čiji se godišnji promet procjenjuje na
preko 50 milijardi USD.
niju i Baranju, Istru i Dalmaciju – s
različitim vrstama i tehnologijom
pripreme tradicionalnih proizvoda,”
kaže Jelena Đugum, iz Ministarstva
poljoprivrede RH. “Njihovi se načini
proizvodnje prenose s generacije na
generaciju i danas su uistinu tipični
i vrlo važni za našu zemlju, posebno
u kontekstu turističkog i ruralnog razvoja Hrvatske.”
Baranjski kulen je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla u srpnju 2012., a “neretvanska mandarina”
zaštićena je oznakom izvornosti u
rujnu 2013. godine.
Zaštićeni nazivi kao zaštićene zemljopisne oznake su učinkoviti način
prenošenja informacija potrošačima
o njegovoj kakvoći, sigurnosti i tradiciji. Kao dio procesa zaštite, skupina
proizvođača definira službene standarde. Ovi standardi štitit će ugled
i vrijednost njihovih proizvoda.
Slijedeći korak za Republiku Hrvatsku je pobrinuti se da Europska
komisija prizna njezine proizvode
sa zaštićenim nazivom proizvoda
na nacionalnom nivou, tako da oni
budu priznati i na europskom tržištu.
Zajedničko predstavljanje robne marke kroz zemljopisne oznake može poduprijeti ruralni razvoj,
zaštititi kulturno naslijeđe i dodati
vrijednost lokalnim proizvodima.
“Imamo nekoliko područja – Slavo-
Njihova uspješna zaštita je rezultat
zajedničkog projekta FAO/EBRD projekta za razvoj zemljopisnih oznaka
u Hrvatskoj i osnaživanje poslovnih poveznica. Uz potporu hrvatske
tvrtke za poljoprivrednu industrijsku proizvodnju, Agrokora i skupina organiziranih poljoprivrednih
proizvođača izrađeni su standardi,
a proces zaštite zemljopisnim oznakama trajao je otprilike 3 godine.
Priznavanje ovih zemljopisnih
oznaka ide dalje od ova dva proizvoda, za koje se očekuje da će poslužiti
kao vodeći primjeri u regiji. Određeni broj proizvođača sličnih proizvoda
već je započeo s procesom zaštite
autohtonih proizvoda. S rastom međunarodnog prepoznavanja proizvođači ovih proizvoda će se moći i
dalje držati tradicije i kulture, uz povećanje vrijednosti svojih proizvoda.
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Iz HAH-a
Godišnje izvješće o
rezultatima analiza
službenih kontrola hrane i
hrane za životinje u 2012.
godini
Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskom agencijom za
hranu izradilo je Godišnje izvješće o
radu službenih laboratorija za 2012.
godinu, na temelju prikupljenih i
obrađenih podataka svih službenih
laboratorija za 2012. godinu.
Službeni laboratoriji analiziraju
uzorke hrane i hrane za životinje dostavljene od strane inspektora tijekom provođenja službenih kontrola.
Godišnje izvješće sadrži ukupan broj
uzoraka zaprimljenih od pojedinih
inspekcija te broj izvršenih analiza
podijeljenih na mikrobiološke, kemijske, fizikalne i radiološke parametre.
U 2012. godini ukupno je obrađeno 22 154 uzoraka hrane i hrane za
životinje, na kojima je izvršeno ukupno 176 309 analiza.Laboratoriji koji
provode ispitivanja hrane i hrane za
životinje za potrebe službenih kontrola, osim što neizostavno moraju
biti akreditirani prema normi HRN
EN ISO/IEC 17025, moraju biti i ovlašteni od strane Ministarstva poljoprivrede ili Ministarstva zdravlja sukladno Zakonu o službenim kontrolama
koje se provode sukladno propisima
o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne
novine, broj 81/2013) te na temelju
Pravilnika o ovlašćivanju službenih
i referentnih laboratorija za hranu i
hranu za životinje (Narodne novine,
broj 86/2010, 7/2011 i 74/2013) te
su dužni Ministarstvu poljoprivrede i
Hrvatskoj agenciji za hranu dostaviti
godišnje izvješće do kraja veljače naredne godine.
Izvješće u cijelosti pogledajte na
www.meso.hr
http://www.hah.hr/pdf/izvjesce_laboratorija_
za_2012_godinu.pdf
Održan međunarodni
skup "Održivi
prehrambeni sustavi u
svrhu dostupnosti sigurne
hrane i nutritivno vrijedne
prehrane“
17.10.13
U organizaciji Hrvatske agencije za
hranu (HAH) i Organizacije za hranu
i poljoprivredu Ujedinjenih naroda
(FAO), 16. listopada u Osijeku, povodom obilježavanja Svjetskog dana
hrane, održan je međunarodni skup
"Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane”. Ovaj međunarodni skup održan je pod visokim
pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. Ive Josipovića i Ministarstva poljoprivrede.
Na skupu je sudjelovalo oko 130
predstavnika nadležnih tijela, poljoprivrednih proizvođačkih organizacija, predstavnika industrije, organizacija potrošača, znanstvenika te
ostalih dionika, s područja Hrvatske
i regije.
U uvodnom dijelu programa, prisutne goste pozdravili su ravnateljica
HAH-a, Andrea Gross-Bošković, Klara
Szeker, predstavnica FAO-a, Vladimir
Ham, zamjenik gradonačelnika grada Osijeka, Željko Kraljičak, zamjenik
župana Osječko-baranjske županije
te Davorka Hajduković, pomoćnica
ministra poljoprivrede Republike Hrvatske.
Sudionicima se video porukom
obratio i predsjednik Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ivo Josipović.
Na stranicama HAH-a dostupne su
prezentacije predavanja pozvanih
predavača. m
15 godina s vama
MESO
333
Iz Ministarstva poljoprivrede
Održan Stručni savjet za praćenje stanja u
svinjogojstvu i proizvodnji svinjskog mesa
U Ministarstvu poljoprivrede je
4. studenog 2013. godine održana
sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u svinjogojstvu na kojoj je
razmatrano aktualno stanje u sektoru.
Istaknuti su postojeći problemi
u sektoru poput porasta troškova
energenata, nedostatak poljoprivrednog zemljišta, problemi s izvozom svježeg svinjskog mesa u zemlje
EU, mala zainteresiranost industrije
za domaće svinjsko meso, niska cijena svinjskog mesa iz uvoza, visoki
troškovi klaonica, nekonkurentnosti
na tržištu i neorganiziranosti proizvođača.
Savjetu su predstavljene i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju
olakšavanja planiranja proizvodnje,
smanjivanja administrativnih barijera i olakšavanja mogućnosti dobivanja financijskih sredstava kako bi što
lakše mogli realizirati svoje projekte.
334
MESO 15 godina s vama
Neke od kratkoročnih mjera predložene za poboljšanje stanja u sektoru su provođenje natječaja za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, korištenje dostupnih programa kreditiranja
HBOR-a, osiguranje povoljnih uvjeta
nabavke sjemena i umjetnog gnojiva od strane proizvođača inputa.
Predložene dugoročne mjere uključuju organiziraniji pristup tržištu razvojem proizvođačkih organizacija,
razvoj novih proizvoda veće dodane
vrijednosti, jačanje marketinga, povećanje inovativnosti i ulaganja u
razvoj, podupiranje proizvođača savjetovanjem i znanjem, poboljšanje i
održavanje genetske kvalitete stoke
te poseban pristup mladim poljoprivrednicima.
Članovi Savjeta su izrazili želju za
aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem u daljnjim aktivnostima i radu
Savjeta, a te očekuju da se mjere
počnu primjenjivati u što je skorijem
vremenu, za poboljšanje aktualnog
stanja u sektoru i pomoć poljoprivrednim proizvođačima.
Dogovorene su aktivnosti vezane
uz posebne sastanke s predstavnicima Uprave veterinarstva i sigurnosti
hrane po pitanju suzbijanja bolesti
Aujeszkog i primjenom odredbi o
dobrobiti životinja u uzgoju svinja.
U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede,
Središnjeg saveza udruga uzgajivača
svinja Hrvatske, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog
fakulteta u Osijeku, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke
komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore,
te tvrtki Žito d.o.o. Osijek, Belje d.d.
Darda, GIU Croatiastočar, Pik Vrbovec - Mesne industrije d.d., Ravlić
UTD, Mesna industrija – Vajda d.d.,
Mesna industrija Braća Pivac d.o.o..
m
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Iz HPA-e
Iz HPA-e
Željko Mahnet, dipl. ing., HPA
U Republici Hrvatskoj se trenutno uzgajaju dvije izvorne pasmine svinja
- turopoljska i crna slavonska svinja
Turopoljska svinja spada među
najstarije pasmine svinja u Europi.
Nastala je na području Turopolja.
Njezin razvoj je trajao kroz dugi vremenski period, a formirala se prema
gospodarskim zahtjevima vremena u kojem je nastajala i prema zahtjevima tradicionalnog otvorenog
sustava držanja svinja. Najveći broj
turopoljskih svinja uzgajao se početkom 20. stoljeća kada se proširila i na
krajeve izvan Turopolja. 50-tih godina 20. stoljeća uslijed promijenjenih
zahtijeva tržišta (smanjena je potražnja za svinjskom masti), kao i promijenjenih gospodarskih okolnosti
(ukidanja zemljišnih zajednica) dolazi do smanjenog interesa za držanje
turopoljske svinje koju zamjenjuju
europske pasmine koje su mesnatije
i produktivnije.
Crna slavonska je za razliku od
turopoljske svinje nastala planski u
19. stoljeću na imanju grofa Pfeiffera u Orlovnjaku pokraj Osijeka. Grof
Pfeiffer je križao krmače lasaste mangulice s nerastima Berkshire pasmine. U zadnjoj fazi, za oplodnju ranije
nastalih križanki, korišteni su nerasti
pasmine Poland Chine. Crna slavonska svinja nastala je kao odgovor
na potrebu stvaranja ranije zrelije i
produktivnije svinje koja će zadržati
svojstva otpornosti i prilagođenosti
držanja na ispaši. Iako boljih proizvodnih osobina od turopoljske svinje, i crna slavonska je u drugoj polovini 20. stoljeća potisnuta iz uzgoja
pod pritiskom produktivnijih inozemnih pasmina.
Prema podacima iz Godišnjih izviješća Hrvatske poljoprivredne agen-
336
MESO 15 godina s vama
Grafikon 1. Brojno stanje matičnih grla turopoljske svinje od 2011. do 2012. godine
cije, 1996. godine u Hrvatskoj je u uz-
crne slavonske svinje nije isključivo
Grafikon 2. Brojno stanje matičnih grla crne slavonske svinje od 2011. do 2012.
godine
goju bilo samo 20 krmača turopoljske svinje i 46 krmača crne slavonske
svinje. Iako se uzgoj i očuvanje izvornih pasmina potiče od strane države
od 1996. godine, djelomično možemo biti zadovoljni povećanjem broja crne slavonske, ali nikako ne i turopoljske svinje, gdje broj matičnih
životinja stagnira u zadnjih nekoliko
godina (Grafikon 1.).
Razlog za povećanje populacije
u državnim potporama, jer je iznos
potpora za uzgoj turopoljske svinje
u jednom periodu bio 50% veći nego
za crnu slavonsku. Razlog je komercijalizacija uzgoja kroz proizvodnju
određenih proizvoda od crne slavonske svinje. Dakako i ova komercijalizacije je daleko od onog što bi
mogla biti.
Kakve su perspektive uzgoja izvornih pasmina svinja? Ponajprije uzga-
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
jivači koji drže određene životinje,
trebali bi imati i određenu financijsku korist od uzgoja. Razumljivo je
da se krmače mogu držati iz hobija
ili s aspekta zadovoljavanja vlastitih
potreba za mesom, ali teško je za
očekivati da će iz istih razloga netko
držati 20, 50 ili 100 krmača.
Kako su to neki drugi napravili? U
Europi ima nekoliko primjera kako
se izvorne pasmine svinja uspješno
koriste u proizvodnji specifičnih proizvoda s dodanom vrijednosti. Jedan
od najpoznatijih primjera je Iberijska
svinja i pršut Pata Negra koji se od
nje proizvodi u Španjolskoj. Vjerojatno je manje poznato da je Mađarska
podigla svoju proizvodnju mangulice također zahvaljujući suradnji sa
španjolskom tvrtkom za proizvodnju pršuta koja od butova mangulice
proizvodi Serrano pršut. U Mađarskoj
je 1991. godine bilo oko 200 krmača
mangulice da bi 2009. godine bilo
zaklano 50 000 tovljenika pasmine
mangulica. Ovo su vjerojatno najveći projekti koji su ostvareni s proizvodima od izvornih pasmina svinja, ali
nikako nisu i jedini. Postoje i drugi
primjeri korištenja izvornih pasmina
u proizvodnji određenih tradicionalnih proizvoda, ali i korištenje izvornih pasmina u razvoju turističke i
gastronomske ponude.
www.meso.hr
Otvaranje europskog tržišta vjerojatno je dobra prilika
za naše uzgajivače izvornih
pasmina. Tržište Europe je zasićeno svinjetinom iz konvencionalnih uzgoja, ali posebni
proizvodi vrhunske kvalitete
zasigurno bi mogli pronaći
svoje mjesto na ovom zahtjevnom tržištu. Naravno da
se ništa neće dogoditi samo
po sebi. Potrebno je napraviti
niz predradnji da bi se moglo
ozbiljnije participirati na jednom velikom tržištu. Neke od
njih treba najprije napraviti „u
svojoj kući“, a to je ponajprije
promoviranje, a onda i zaštita
određenih proizvoda. Ne znam koliko nas je čulo za neki proizvod od naših izvornih pasmina osim možda kulena od crne slavonske svinje? Kako
će kupac željeti kupiti neki proizvod
ako za njega nije ni čuo, a kamoli ga
imao priliku probati? Da bi se moglo
ozbiljno sudjelovati na nekom tržištu
pa makar i samo našem unutarnjem
potrebno je imati određene količine
proizvoda standardne kvalitete. Da
bi to postigli potrebno je povećati
broj životinja, finalizirati proizvodnju
kroz preradu. Teško je očekivati da
će svaki uzgajivač sam s vlastitom
preradom moći ozbiljnije sudjelovati na tržištu osim u dijelu turističke
i gastronomske ponude vlastitog
gospodarstva. Stoga je nužno raditi
na udruživanju proizvođača. Sve ove
radnje trebalo bi raditi istovremeno.
Naše izvorne pasmine su polovicom prošlog stoljeća iz uzgoja
potisnule produktivnije inozemne
pasmine svinja. Međutim, svojstva
otpornosti i dugovječnosti i kvalitete
mesa koja odlikuju izvorne pasmine
počela su se cijeniti zadnjih godina.
Iako manje produktivne, one su vrlo
skromnih zahtjeva prema smještajnim uvjetima i hranidbi te prilično
otporne na neke bolesti. Proizvodni
ciklus tovljenika traje od godinu i pol
do dvije za razliku od modernih pasmina i hibrida gdje je taj ciklus 3-4
puta kraći. Ekstenzivnim (ili polu intenzivnim) načinom uzgoja, a upravo za takav način uzgoja su i nastale,
izvorne pasmine kompenziraju manju proizvodnju i ujedno osiguravaju prepoznatljivu kvalitetu mesa.
Ne treba zaboraviti da će i u novom
programskom razdoblju od 2014. do
2020. godine u sklopu Programa ruralnog razvoja i dalje ostati određen
iznos potpora za uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.
Iz HPA-e
Perspektive uzgoja
izvornih pasmina svinja u RH
Hrvatska danas ni približno ne
koristi kapacitete koje ima u svojim
izvornim pasminama svinja i pred
svima nama je još puno posla (pred
uzgajivačima, strukom i znanošću).
U nekim stvarima smo, na žalost tek
na početku, no raduje činjenica da
se u zadnje vrijeme javljaju mladi
ljudi koji se bave uzgojem izvornih
pasmina. Ti uzgajivači svjesni su mogućnosti koje se pružaju kroz uzgoj
izvornih pasmina, a ujedno i poduzimaju konkretne korake u vidu organiziranja, promocije i postavljanja
standarda.
Izrazito je važno očuvanje izvornih
pasmina kao nacionalnog blaga i dijela povijesnog i kulturnog identiteta
Hrvatske, ali i genetske varijabilnosti.
Jedini dugoročno siguran način očuvanja izvornih pasmina je kroz njihovu komercijalizaciju. Na taj način ne
samo da ćemo očuvati izvorne pasmine svinja nego i omogućiti opstanak jednog dijela OPG-a koji će se baviti uzgojem izvornih pasmina svinja i
ostanak ljudi na selu. Trend „povratka
korijenima“ u prehrani koji je prisutan
u Europi, a počeo se javljati i kod nas,
trebao bi biti dobra motivacija za uzgoj izvornih pasmina svinja. Izvorne
pasmine svinja zasigurno neće biti
dominantne u strukturi svinjogojske
proizvodnje Hrvatske, ali kroz ekonomično korištenje prirodnih resursa,
udruživanje proizvođača i finalizaciju
proizvodnje kroz preradu te naravno
jaču marketinšku aktivnost, uzgoj
izvornih pasmina ima dobru perspektivu. m
15 godina s vama
MESO
337
338
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
339
Prehrambeni aditivi
Brenntag Hrvatska d.o.o. was founded in 1998 and belongs to the largest European and second largest distributer of
chemicals in the world, Brenntag AG. Our principals are the world's leading producers of raw materials and additives.
The range of products that we offer encompasses salts, acids, alkalis, solvents and special raw materials, additives and
supplements for the pharmaceutical industry, animal nutrition, cosmetics production, cleaning items, additional resources for
printing, plastics and polymers, metal surface protection, water treatment, housing chemicals and personal care items,
coatings and construction additives, leather and textile processing, paper and cellulose industry, as well as for the food
industry that includes also products, raw materials and additives for the meat industry.
PRODUCT RANGE FOR THE MEAT INDUSTRY AND FISH PROCESSING
Starches
Preservatives and pH regulators
Natural and modified corn starch
Natural and modified potato starch
Lactic acid
Sodium and potassium lactate
Glukonodelta lactone
Sodium acetate and diacetate
Sodium citrate
Natamycin
Potassium sorbate
Sodium bicarbonate
Sugars and sweeteners
Dextrose
Maltodextrin
Inulin and oligofructose
Emulsifiers and stabilisers
Pea protein
Carrageenans
Carboxymethyl cellulose (CMC)
Citric acid monodiglicerides (Citrem)
Potato protein
Flavour enhancers
Monosodium glutamate (MSG)
Nucleotides (IMP, GMP, I+G)
Yeast extract
Hydrolysed vegetable proteins (HVP)
Soy proteins
Phosphates
Soy isolate
Soy concentrate
Soy texturate
Sodium tripolyphosphate
Di-phosphates
Polyphosphates
Milk proteins
Fibre
Sodium caseinate
Cellulose fibres
Citrus fibres
Potato fibres
Animal proteins
Natural colours
Antioxidants
Carmoisine
Ascorbic acid (vitamin C)
Sodium ascorbate
Isoascorbic acid
Sodium isoascorbate (erythorbate)
Natural antioxidants
Pepper oleoresin
Starter cultures and enzymes
Transglutaminase
Nitrous salt
T. Janči1, N. Marušić1
Jedna od najstarijih metoda kemijskog konzerviranja različitih vrsta
ribe je mariniranje. Konzervirajući
učinak postiže se smanjenjem pH
vrijednosti, aktiviteta vode i povećanjem udjela soli u mesu ribe uranjanjem i zrenjem ribe u marinadi
tj. vodenoj otopini soli i organskih
kiselina. Iako je glavna svrha procesa mariniranja smanjenje aktivnosti i
broja mikroorganizama, uslijed djelovanja sastojaka marinade značajno se mijenjaju senzorička svojstva
ribljeg mesa čime nastaje proizvod
karakterističnog okusa, arome, boje
i teksture. Termička obrada ovakvog
proizvoda negativno utječe na razvijene senzoričke karakteristike zbog
čega se marinirani proizvodi ne
steriliziraju pa ih ubrajamo u blago
konzervirane proizvode kraćeg roka
trajnosti.
Ipak, razlikujemo dva tipa marinada, hladni i vrući, pri čemu vruće
marinade uključuju termičku obradu
ribe (kuhanje ili pečenje) koja prethodi samom postupku mariniranja i
nema značajan utjecaj na održivost
finalnog proizvoda. U skladu s tim,
hladne marinade možemo definirati
kao termički neobrađene riblje polukonzerve dobivene zrenjem svježe,
smrznute ili soljene ribe u kupelji pripremljenoj od vode, soli i organskih
kiselina uz mogući dodatak različitih
začina, umaka, ulja i drugih dodataka.
Najčešće se u procesu mariniranja
koristi otopina soli i octa, koja je u
procesu mariniranja i zrenja nešto
veće koncentracije, a po završetku
zrenja riba se vadi iz marinade te pakira u ambalažu uz dodatak naljeva
istog sastava, ali niže koncentracije.
Osim octene kiseline (E260) mogu
se koristiti i druge organske kiseline
dobivene iz prirodnih izvora poput
limunske kiseline (E330) koje su općenito dobar izbor za konzerviranje
i regulaciju kiselosti te postizanje
specifičnih senzoričkih karakteristika proizvoda. Kupelj za mariniranje
obično sadrži od 4 do 4,5% octene
kiseline i 7 do 8% soli, dok se u naljevu te koncentracije kreću od 1 do 2%
octene kiseline i 2 do 4% soli.
vezivnog tkiva i mišićnih membrana
uslijed čega dolazi do omekšavanja
tkiva. Također daje i karakterističan
kiselkast okus proizvodu.
Sol također ima vrlo važnu ulogu
u formiranju teksture mariniranih
proizvoda, no u ovom slučaju ima
suprotno djelovanje od octene kiseline. Uz to što sudjeluje u denaturaciji proteina sol je također zaslužna
za dehidrataciju i očvršćivanje konzistencije izvlačeći dio vode iz tkiva
ribe. Uslijed dehidratacije dolazi do
smanjenja mase proizvoda (kalo)
tijekom procesa mariniranja koje
može iznositi i do 20%.
Sinergističko djelovanje octene kiseline i soli usporava rast i razvoj mikroorganizama i na taj način se postiže produljenje trajnosti proizvoda,
no upotrebom većih koncentracija
navedenih sastojaka narušavaju se
senzorička svojstva proizvoda koji
poprima oštar, izrazito kiseo i slani
okus te kao takav nije dobro prihvaćen od strane potrošača. Navedene
koncentracije octene kiseline i soli
u marinadi osiguravaju optimalni
odnos između ova dva parametra,
vrlo važna za kvalitetu finalnog proizvoda.
Tijekom procesa zrenja u salamuri,
čija pH vrijednost iznosi 4 – 4,5, aktivnost enzima nije inhibirana tako
da i oni sudjeluju u procesu zrenja
i formiranju finalnog proizvoda.
Ovdje je potrebno istaknuti ulogu
katepsina čija je aktivnost pri ovim
uvjetima čak i pojačana i očituje se u
razgradnji mišićnih proteina na manje peptide i slobodne aminokiseline koji daju specifičnu aromu ovim
proizvodima. Osim formiranja arome
uslijed razgradnje proteina dolazi do
omekšavanja teksture proizvoda te
smanjenja količine proteina i masti u
mesu ribe.
Osim utjecaja na trajnost proizvoda octena kiselina ima vrlo važnu
ulogu kod razvoja poželjnih senzoričkih karakteristika jer izaziva
denaturaciju proteina u tkivu ribe
i promjenu boje mesa te djelomično otapanje kolagenih komponenti
Sam postupak zrenja traje od 4 do
6 dana što ovisi o brojnim faktorima
od kojih su najvažniji temperatura
kupelji, omjer količine ribe i kupelji,
sastavu ribljeg mesa i fiziološkom
stanju ribe. Općenito, omjer ribe i
kupelji mora biti minimalno 1,5 : 1, a
Prehrambeni aditivi
Aditivi u proizvodnji mariniranih
proizvoda ribarstva
Brenntag Hrvatska d.o.o. is certified according to the ISO norms 9001:2008 and 22000:2005.
Brenntag Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 173p, 10 000 Zagreb
tel. +385 (1) 2405 710 fax. +385 (1) 2405 711, e-mail: office@brenntag.hr, Web: www.brenntag.hr
340
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
1
Tibor Janči, dipl.ing., asistent; dr. sc. Nives Marušić, asistent, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
341
Prehrambeni aditivi
Difuzija soli i kiseline u tkivo pospješuje se miješanjem tijekom
procesa proizvodnje, a tijekom proizvodnje i skladištenja potrebno je
voditi brigu o tome da je tkivo ribe u
potpunosti uronjeno u marinadu jer
u kontaktu sa zrakom može doći do
procesa oksidacije te nastanka užeglih aroma i okusa. Završetak procesa zrenja prepoznaje se po senzoričkim karakteristikama te po sjajnom,
staklastom izgledu mesa ribe.
Osim nabrojenih sastojaka u mari-
nade se mogu dodavati različiti začini kako bi se poboljšala aroma i okus
proizvoda. Također se mogu dodati
i različiti sastojci slatkog okusa kako
bi se djelomično ublažio kiseli okus
mariniranih proizvoda. Dodatak šećera u ovakav nesteriliziran proizvod
može potaknuti procese fermentacije zbog čega se umjesto šećera upotrebljavaju različita sladila kao što su
acesulfam K (E950), aspartam (E951),
saharin (E954), sukraloza (E955) i aspartam-acesulfam (E962).
Na kraju možemo reći da je za proizvodnju kvalitetnog mariniranog
proizvoda potrebno znanje i iskustvo kako bi se postigao optimalan
odnos trajnosti i kvalitete proizvoda upotrebom najpogodnijih sirovina, njihovih omjera, ispravnog
tehnološkog procesa proizvodnje
te visokih higijenskih standarda u
proizvodnom pogonu. Rok trajanja
ovako proizvedenih mariniranih proizvoda kreće se od nekoliko tjedana
do nekoliko mjeseci u rashlađenom
stanju.
Još valja napomenuti da proces
proizvodnje hladnih marinada, koji
ne uključuje nikakvu toplinsku obradu, nije dostatan za uništavanje parazita poput nematoda Anisakis spp.
koji se često nalaze u sitnoj plavoj
ribi poput inćuna. Zbog toga je hladno marinirane proizvode potrebno
zamrznuti na temperaturi nižoj od
-20°C u trajanju od najmanje 24 sata
kako bismo mogli uživati u ovoj delikatesi bez rizika po naše zdravlje.
m
ŠAFRAM d.o.o. – PODRAVSKO CRVENO MORE
Poduzeće ŠAFRAM je "kuća začina" koja posluje od 1991.g. i jedini
je proizvođač začinske paprike u Hrvatskoj. Paprika porijeklom dolazi iz
Meksika, a biološki je visoko vrijedno
povrće bogato visokim sadržajem
posebice C vitamina, minerala: kalij,
fosfor, željezo, te pigmenata i eteričnih ulja koji joj daju specifičnu boju,
okus i miris. Kapsaicin je tvar koja
paprici daje ljutinu i djeluje antiseptički, a sprječava razvoj bakterija
truljenja i poboljšava probavu. Iako
bogata ljekovitim sastojcima, ljute
sorte se ne preporučuju onima s gastroenterološkim bolestima. Neki joj
čak pripisuju i afrodizijačko svojstvo.
Začinska paprika se puno koristi u
našim krajevima, posebice Slavoniji i
nezaobilazni je začin jelima počevši
od čobanca, fiš paprikaša, gulaša, raznih umaka, variva, kulena, domaćih
kobasica i drugih jela što je i jedan
od glavnih razloga što se ŠAFRAM
342
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
opredijelio za proizvodnju baš ovog
proizvoda.
će dislociranost zasijanih površina
pomoći u ostvarenju većih prinosa.
PODRAVSKO CRVENO MORE je
drugi naziv za Šafram-ovu tvornicu
za preradu paprike koja se nalazi u
Turanovcu kraj Virovitice. Tvornica
je opremljena sušarom, mlinovima,
sterilizatorom, laboratorijem za ispitivanje kvalitete te strojevima za
pakiranje. Tvrtka posjeduje u svojem
vlasništvu zemlju na kojoj se uglavnom provode eksperimenti raznih
sorata paprike s obzirom na bolji prinos i jačinu boje o čemu ovisi sama
kvaliteta začinske paprike. Proizvodnja paprike je organizirana preko
kooperanata na području Virovitičko-podravske,
Osječko-baranjske
i Vukovarsko-srijemske županije.
Poljoprivredu svakako možemo nazvati tvornicom bez krova, tako da je
teško uvijek postići željene rezultate
i ciljeve koji prije svega ovise o vremenskim uvjetima pa se nadamo da
Poduzeće ŠAFRAM svoju proizvodnju zasniva na certificiranom
sjemenu začinske paprike prve generacije bez dodataka bilo kakvih
aditiva ili umjetnih boja. Iz svoje ponude izdvajamo ŠAFRAM DELIKATES
SLATKU PAPRIKU koja se dobiva od
prvih berbi najkvalitetnijih sorata začinske paprike. Pored delikates slatke paprike, tu su i ŠAFRAM SLATKA
i ŠAFRAM LJUTA začinska paprika
koje su i najčešči sastojci prehrane.
Svojim kupcima možemo ponuditi
proizvod koji ima zaokruženi proces kontrolirane proizvodnje za što
je tvrtka uspjela ishoditi IFS FOOD
certifikat. Kvalitetu proizvoda možemo potvrditi i brojnim nagradama. U
svakom slučaju za ŠAFRAM PAPRIKU
će se odlučiti oni kupci koji žele kvalitetan proizvod poznatog porijekla.
Prehrambeni aditivi
temperatura tijekom procesa zrenja
od 10 – 15°C jer je pri nižim temperaturama difuzija soli i kiseline u tkivo
znatno usporena dok više temperature negativno utječu na kvalitetu
finalnog proizvoda.
Prehrambeni aditivi
m
15 godina s vama
MESO
343
Iz literature i prakse
Exclusive dealership
for Croatia:
DUNAV OIL Ltd.
Ivana Gorana Kovačića 92
32000 Vukovar, Hrvatska
Head Office: I. Resnik 114a,
10000 Zagreb, Hrvatska
Phone: +385 1 202 48 18
Fax: +385 1 202 49 09
E-mail: info@dunavoil.hr
VK AROMATICS produces natural and synthetic aromas for
• confectionery industry • baking industry • dairy industry • drink industry
AROMAS FOR MEAT INDUSTRY:
-aroma of garlic (oil)
-aroma of smoke (liquid and powder
-aroma of chicken paprikash
-aroma of roast chicken
-aroma of beef
-aroma of roast beef
-aroma of roast pork
-aroma of grilled meat
-substitute for sodium glutamate
All aromas are produced in accordance
with FEMA GRAS program.
VK AROMATICS owns the following certificates:
• HACCP • halal • kosher
vegetable oils
FUTURE PLANS
DUNAV OIL Ltd is a company engaged
in whole sale of vegetable oils (raw, degummed and refined oils).
The company has its own logistics for the
transport of vegetable oils:
- river tanker of 1100 mt capacity
- stainless steel truck tanks
- classic truck trailers
- warehouses (floor warehouses, reservoirs
for liquid cargo)
DUNAV OIL Ltd is going to expand its assortment with
Kantaksantin (E 161g) je tvar koja
pripada grupi karotenoida. Karotenoidi i beta-karoten su crveno narančasti pigmenti u mrkvi, a provitamini su vitamina A. U prirodi se još
nalazi i u škampima, iako se smatra
da je većina ove tvari uglavnom sintetizirana. Prisustvo kantaksantina (i
sličnih tvari) u hrani za perad pojačava intenzivno žutu boju žumanjka
jaja, kao i mesa peradi, a koristi se i
za postizanje intenzivne boje mesa
lososa i pastrve. Pored toga, vjeruje
se da karotenoidi imaju pozitivne
nutritivne učinke, tj. da djeluju kao
antioksidansi.
Kantaksantin nije jedino bojilo
koje se dodaje hrani za životinje.
Bojilo Astaksantin (E 161j) također
se koristi pri uzgoju lososa i pastrve,
Kapsantin (E160c), Beta-apo-betakarotinol (E160e), Beta-apo-betakarotinska kiselina (E160f ), Lutein
(E160b), Kriptoksantin (E161c) i Zeaksantin (E1161h) dozvoljeni su u
prehrani peradi, a Citranaksantin
(E161i) dozvoljen je samo u prehrani
nesilica.
Maksimalna dozvoljena količina
Kantaksantina u prehrani peradi je
do 80 mg/kg hrane. Isto se odnosi i
na lososa i pastrvu.
industrial margarines and vegetable fat as follows:
Što se tiče prehrane ljudi, prema
mišljenju Europske komisije, prihvatljiv dnevni unos (ADI) za Kantaksantin je 0 – 0.03 mg/kg tjelesne težine
po osobi dnevno, no ADI može biti
povećan velikom potrošnjom mesa
salmonida i/ili mesa peradi. ADI,
izražen kao milligram po kilogramu
tjelesne težine, je količina tvari koja
se uz minimalan rizik dnevno smije unijeti prehranom. ADI se može
smanjiti reduciranjem maksimalnog
dozvoljenog limita (MPL) Kantaksantina u hrani za životinje:
nesilice
Prijedlog
(mg/kg hrane)
8
brojleri
25
losos i pastrva
25
Kategorija
Nepoželjan učinak na ljudsko
zdravlje povezan sa izloženošću ljudi
visokim razinama kantaksantina je
njegovo taloženje na šarenici, kako
pokazuju neka istraživanja. No, ta
razina opada prestankom unosa tog
pigmenta kroz hranu.
Kako se određuje ADI
(acceptable daily intake) –
prihvatljiv dnevni unos?
ADI je uglavnom rezultat dugoročnih studija o hrani za životinje. Za
početak se određuje NOEL (No Effect
Level) – razina bez učinka. To je količina tvari koja može biti dodana hrani za životinje na dnevnoj bazi, bez
toksičnog učinka.
NOEL se zatim nizom sigurnosnih
čimbenika preračunava kako bi se
dobio ADI za čovjeka, većinom na
način da se dobivena vrijednost podijeli sa 100. Na primjer, NOEL na
životinjskoj studiji promatran je na
100 mg/kg tjelesne težine, a to je
onda pretvoreno u ADI od 1 mg/kg
tjelesne težine za čovjeka.
Iz literature i prakse
VK Aromatics d.o.o.
Real aromas for the whole world!
Kantaksantin – pigment u hrani za životinje
Sigurnosni čimbenici računaju se
za različite vrste testiranih životinja
i čovjeka, te za razliku između individua ovih skupina prema zdravstvenom stanju, prehrani, starosti i sl.
ADI ne predstavlja razinu toksičnosti; to je zapravo sigurna razina unosa. Individua može povremeno prijeći ADI, ali samo onoliko dugo koliko
je ADI ispod prosjeka za određeni
vremenski period. Iako se zove prihvatljiv dnevni unos, ADI bi se uvijek
trebao uspoređivati sa prosječnim
unosom tijekom prolongiranog razdoblja – a ne sa unosom dan po dan.
više o tome na www.hah.hr
m
- puff pastry margarine
- cake margarine
- liquid vegetable fat for frying
- industrial vegetable fat
BEL-CRO TRADE d.o.o.
Pršutana Miljevci
Tel./Fax: 022 882-482
GSM: 098 316-988, 098 403-420
E-mail: belcrodr@gmail.com
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
345
MINERAL PROMET d.o.o.
Dezinfekcija i dezinficijensi
Voda - kondiciranje i dezinkfeckija I. dio
“Dok piješ vodu, misli na izvor”.
Kineska poslovica
Stručni rad
Vučemilo1, M.
Voda je neophodna za život zemlje
i njezinih stanovnika. Voda pokriva
71% površine planete Zemlje. Od toga
je 97% slana, morska voda, 2,4 % su
ledenjaci, a svega 0,6% je pitka voda.
Pitka voda se po podrijetlu dijeli na:
atmosfersku, površinsku i podzemnu,
koje se razlikuju po sastavu:
• atmosferske vode su po sastavu
slične destiliranoj vodi, ne sadrže
otopljene mineralne tvari, sadrže
otopljene plinove, organske i anorganske čestice, prašinu i mikroorganizme. To su mekane vode s 0-5
odH, bljutava okusa, korozivne i niskog pH.
• površinske vode, stajačice i vodotoci, sadrže otopljene mineralne i
organske tvari pa su stoga ukusnije
za piće, a sadrže i mikroorganizme
• podzemne vode, nastaju prodorom
oborinske i površinske vode kroz
propusne vodonosne slojeve tla do
vodonepropusnih slojeva. Prolaskom otapaju mineralne tvari i soli,
okus im je bolji, ali im je veća tvrdoća (preko 20 odH). Dijelimo ih na
vode temeljnice i pukotinske vode.
Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja
u Europi i 42. u svijetu. Oko 60% njezinog vodenog bogatstva nalazi se
unutar Hrvatske. Potrošnja pitke vode
svugdje u svijetu je u porastu, pa tako
i kod nas svaki stanovnik prosječno
dnevno potroši oko 230 litara pitke
vode. Znatna količina vode koja se
koristi u vodoopskrbi gubi se zbog
dotrajalih vodovodnih cijevi, a drugi
problem je nedovoljan broj pročistaća za vodu. Unatoč tomu, mi smo još
uvijek sretnici jer možemo piti vodu
iz slavina. Za ilustraciju navodimo da
odrasla osoba dnevno u SAD troši 250
do 300 litara vode, stanovnik Engleske
1
346
Habdelićeva 32, Velika Gorica
Tel./Fax: (+385) 01 6222 031
Mob.: (+385) 091 1314 602
E-mail: mineral.promet@zg.t-com.hr
Zeolite against
mycotoxines, pesticides,
herbicides, radioactivity
and other toxines in meat.
Zeolite (activated
clinoptilolite) has a strong
200 litara, stanovnik EU oko 150 litara,
a stanovnik Gambija 4,5 litre ili Malija
8 litara. Dok se razvijeni svijet doslovno razbacuje vodom, dotle siromašne
zemlje nemaju ni minimum za piće. U
Africi zbog nedovoljne količine vode
godišnje umire više od 5 milijuna ljudi.
Znanstvenici koji se bave tim problemima predviđaju da će 2025. godine
nestašica vode dovesti do ograničene
proizvodnje hrane u svijetu.
Vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni
u čijem vlasništvu (Zakon o vodama
RH – temeljne odredbe), a Okvirna direktiva o vodama EU navodi "Voda nije
komercijalni proizvod kao neki drugi,
nego naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i u skladu s tim postupati“.
Vrste voda na Zemlji
Vodu koju koristimo za piće crpimo
iz podzemlja. To je tzv. "sirova voda“
i prije uporabe trebamo je kondicionirati. Pod pojmom kondicioniranje
vode podrazumijeva se niz fizikalnih
i kemijskih pustupaka kojima se voda
dovodi u zdravstveno ispravnu vodu
za piće. To su postupci: koagulacije,
flokulacije, sedimentacije, filtracije
i dezinfekcije. U nekim slučajevima
ako su prisutne soli željeza za njihovo
uklanjenje koristimo deferizaciju, ili za
uklanjanje masti i ulja flotaciju.
exchange affinity
for above mentioned toxines,
absorbs them and
eliminates from the
organism through
excrement.
Mycotoxines are the
main agents in causing
esophageal and cervical
cancer.
Due to their thermostability,
temeperature treatments
sush as cooking and freezing,
do not destroy them.
Mycotoxine-free meat is
healthier, much more tasty,
compact and free of aqueous
blood vessels.
Eliminacija troškova papira
za sušenje ruku u prehrambenoj industriji
Primjenom Dyson Airblade sušila za ruke eliminirati ćete troškove
papira za sušenje ruku za više od 95% !
Dyson Airblade osigurava brzo i higijensko sušenje ruku. Dyson Airblade
je jedino sušilo za ruke koje je odobreno za primjenu u pogonima
prerade hrane. HACCP i NSF certifikat garantiraju higijensko sušenje ruku.
Primjenom HEPA H13 filtera iz zraka se odstranjuje 99,99% bakterija.
Preporučuje nas struka: Podravka, Ledo, PIK Vrbovec, PPK, ...
Za više informacija posjetite: www.dysonairblade.hr
Kontakt: +385 1 38 18 139 ili saniteh@saniteh.com.
Generalno zastupstvo i distribucija:
SANITEH doo, Slavenskog 1, Zagreb
m
prof. dr. sc. Marija Vučemilo, redoviti profesor, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Zagreb, , Hrvatska
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
347
Ribe našeg mora
Ribe našeg mora
ski i rekreacijski ribolovci koji sitnu povraz. Najloni su danas toliko kvaribu love i bacaju u more, a za sebe litetni da je posve dovoljna debljina
zadržavaju tek kvalitetniju lovinu. najlona 0,10 milimetara, ali je preporučljivije koristiti nešto deblji, do
Vučić se hrani sitnom ribom i 0,20 mm, jer može se uloviti i koja
ostalim živim organizmima što ih druga, veća riba. S tako tankim najnalazi na morskom dnu. Zato će lonom je teško baratati, a da se ne
se zaletjeti na svaku ješku koja se zamrsi, pa je bolje loviti pomoću
nađe na udici. A, budući da je prož- štapa. Predvez bi se trebao raditi od
drljiv, kao i ostale ribe iz njegove još tanjeg najlona - za 0,05 mm, ali je
obitelji, ješku će lakomo zagristi, sve skupa previše tanko i lagano da
bez puno okolišanja. U lovu vučića bi se netko upustio u izradu gotovo
nije previše važna ni veličina udice, nevidljivih prama. Pa još na njih i udini debljina najlona. Razumljivo je, ce vezivati! Treba imati i dobro oko,
neće se uloviti nekom velikom udi- odnosno dobar vid za sve to. Veličina
com, kojom se love velike ribe, ali udice za vučića može biti 14 - 17, a
ako se nađe u blizini on će pojuriti težina olova ovisi o dubini na kojoj
i na ješku što se nalazi na toj udici. će se loviti, u prosjeku 5 - 10 dekagrama. Oko ješke ne treba previše
Onome tko se odluči za lov vučića razmišljati - meso svježe ribe, lignja,
možemo preporučiti sasvim lagani dagnja, crvić... grist će i na ogrca. Tekst i foto: Branko Šuljić Burza Nautike broj: 091 (str: 128-129)
Ima prijatelja ribljega svijeta kojima je vučić zanimljiv iz drugih razloga, a ne kao atraktivna i uspješna
lovina koju će kasnije pripremiti za
jela. Takvi vučića žele dobiti živoga,
da bi ga držali u kućnom akvariju. Takvom načinu života on se brzo i lako
prilagođava, oko njega nema prevelike brige. Za držanje u akvariju posebno je zanimljiv zbog atraktivnih
boja svog tijela.
Ima jedna mala riba, zapravo ribica, bez prave tržišne vrijednosti, što
je i razumljivo, budući da je ljubiteljima riblje spize posve nezanimljiva.
Ni među ribarima, odnosno ribolovcima nije posebno cijenjena, ali...
dosta se lovi. Teško bi se moglo naći
sportskog ili rekreacijskog ribolovca
koji nije lovio i upoznao tu ribu, i to
među svojim prvim lovinama. Kad se
ulovi, sportski i rekreacijski ribolovci
više se ljute, nego što se raduju takvu
ulovu. Obradovat će jedino početnike. Vučić ili vuk. Riba koja je dobila
ime po svome rodu - vučice. Isto se
ime ponekad daje pirki, ali i mnogo
cjenjenijem lubenu, koji je pripadnik iste obitelji. Vučić je mala riba s
mnoštvom naziva što ih ima na našoj obali. Spomenimo samo neke:
mišić, kanjić, divlji kanj, mezokanjac,
mezopirak, bačvarić, čučin, saketić,
prašćić, kantarić, pirkica... Nećemo
dalje navoditi njegove nazive, previše ih ima. Na našoj obali i otocima,
pronašao sam u stručnoj literaturi,
vučić ima 68 narodnih naziva. Slabiji poznavaoci riba zamijenit će ga
s nekim od poznatijih rođaka, pa
su odatle i izvedeni neki od naziva. Vučić je riba izdužena tijela, ovalna
oblika, spljoštena u boku. Malo, ali za
348
MESO 15 godina s vama
Može se pokušati i s tunjom, također lagane konstrukcije. Povraz je,
međutim, praktičniji i efikasniji zbog
dubine na kojoj se vučić zadržava. Tunjom se može uloviti poneki primjerak kad se zatekne na manjoj dubini.
Uostalom, mnogo puta sam svjedočio ulovima vučića štapom s obale.
Za sportske i ribolovce-rekreativce, dakle one koji love udicom, topliji dio godine je najbolja sezona za
uspješan lov vučića, iako ga se može
loviti čitave godine. U hladnijem dijelu godine više se lovi alatima gospodarskog ribolova, mrežama - koćama i poponicama.
Ribe našeg mora
Vučić
Ustupljeno sa http://www.burzanautike.com
Objavljeno: 6.4..2009. m
Teško bi se našlo ribolovca, čak i početnika, koji odlazi u ribolov s
namjerom da lovi vučića, odnosno vučiće. On se najčešće ulovi kad se
pođe u lov na neku drugu ribu i kada se želi uloviti nešto kvalitetnije.
Bez obzira na to, kad se ulovio rijetko će ga tko baciti natrag u more
svoju veličinu snažno tijelo završava
velikom glavom na koju otpada trećina duljine. Oblikom tijela uistinu je
sličan kanjcu i pirki, samo je od njih
manji. Karakteristika vučića je i ta što
na škržnim zaklopcima, na njihovu
stražnjem dijelu, ima nekoliko bodlji koje strše prema natrag. Iz života
vučića treba istaknuti još jedan zanimljiv detalj - on je dvospolac, ima
muške i ženske spolne organe. Osnovna boja tijela mu je narančastosiva, ponekad crvenkastosiva
ili smeđasta u gornjem dijelu i po
bokovima, dok su s donje strane te
boje bljeđe. Po bokovima ima 4-5
tamnijih, širokih uspravnih pruga,
a na sredini leđne peraje ima crnu
mrlju. Na glavi ima tri žute pruge.
Vučić maksimalno naraste do 15
centimetara, dostižući pritom težinu
od 6 dekagrama. Prosječni primjerci su dosta manji i njima se težina
kreće tek oko jednog dekagrama, s
duljinom od desetak centimetara.
Vučić je stanovnik čitavoga Jadrana.
I ne samo Jadrana... Jednako je ra-
sprostranjen u cijelom Mediteranu,
uključujući i Crno more, te istočni
Atlantik, od Senegala na jugu do
Biskaja na sjeveru. U našemu moru
gušće je naseljen u unutrašnjim kanalima, te uz vanjske rubove otoka,
a češće se sreće na dalmatinskom
području, posebno oko Splita i u
Malostonskom zaljevu. Najčešće se
zadržava na dubinama između 30 i
130 metara, ali se isto tako može naći
i u plićaku, i na 200 metara. Zadržava se na muljevitu i pjeskovitu dnu,
posebno tamo gdje se nalaze naselja
spužava, ali i na ostalim vrstama dna,
u livadama posidonije. Kako loviti i uloviti vučića? To si pitanje malo tko postavlja, jer uistinu bi
se teško našlo ribolovca, čak i početnika, koji odlazi u ribolov s namjerom
da lovi vučića, odnosno vučiće. On se
najčešće ulovi kad se pođe u lov na
neku drugu ribu i kada se želi uloviti
nešto kvalitetnije, a ne sićušnog vučića. Bez obzira na to, kad se ulovio
rijetko će ga tko baciti natrag u more.
To će učiniti tek oni iskusniji sport-
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
349
Events
Events
•
•
•
•
Friedhelm Dornseifer, Präsident des
Bundesverbandes des Deutschen Lebensmittelhandels (BVLH), betonte
darüber hinaus die Bedeutung der
Anuga als Forum für Politik und Wirtschaft: "Minister und Staatssekretäre
aus aller Welt sind nach Deutschland
gereist, um die Anuga zu besuchen.
Diese starke Präsenz unterstreicht den
Stellenwert der Messe für die weltweite Lebensmittelwirtschaft. Darüber
hinaus zeigt sie, dass die Anuga für die
internationale Politik eine wichtige Dialogplattform ist. Die starke
Präsenz wirtschaftspolitischer Delegationen unterstreicht
eindrucksvoll
das Ansehen,
das die Anuga bei der
internationalen Politik
genießt.“
Hohe Entscheidungskompetenz der rund 155.000 Einkäufer aus 187 Ländern
Weltweite Handelstätigkeit in Köln
Gute Kontakte, intensive Gespräche
Food Values: Wertschätzung für Lebensmittel in der Diskussion, Convenience-Produkte bleiben Thema
M
it einem sehr guten Ergebnis
endete am 9. Oktober 2013
die 32. Anuga in Köln. Rund
155.000 Fachbesucher aus 187 Ländern sorgten fünf Tage lang für rege
Betriebsamkeit an den Ständen der
6.777 Aussteller. "Die Anuga ist für das
internationale Foodbusiness die weltweit wichtigste Plattform.“ Mit diesen
Worten zog Gerald Böse, Vorsitzender
der Geschäftsführung der Koelnmesse
GmbH, Bilanz. "Nirgendwo sonst werden Angebot und Nachfrage in dieser
Qualität so effektiv zueinander geführt
wie zur Anuga in Köln“. Dabei werde
die Anuga sowohl auf nationaler als
auch auf internationaler Ebene ihrer
Bedeutung für die weltweite Han-
Events
Anuga 2013: Für das internationale
Foodbusiness die wichtigste Plattform
"Die steigende Beliebtheit
deutscher Qualitätslebensmittel im
Ausland treibt das nachhaltige Wachstum der Branche
an – das konnten wir auch wieder
auf der Anuga feststellen“, meinte Dr.
Werner Ingold, Vorsitzender der Bundesvereinigung der Deutschen Ernährungsindustrie (BVE). "Lebensmittel in
delstätigkeit in der Ernährungswirtschaft gerecht. Mit rund 65 Prozent
Auslandsanteil erwies sich die Anuga
erneut als die internationale Handelsdrehscheibe für Nahrungsmittel und
Getränke. Die ausstellenden Unternehmen lobten übereinstimmend
die Qualität und Internationalität der
Fachbesucher und berichteten von intensiven Gesprächen auf hohem Entscheidungsniveau.
350
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
351
Events
Events
•
•
•
•
Deutschland waren noch nie so hochwertig, sicher, preisgünstig und vielfältig wie heute. Deswegen müssen wir
die Wertschätzung für unsere Produkte stärken und über die Leistungen der
Lebensmittelhersteller aufklären. Die
Anuga hat Wirtschaft und Politik richtungsweisende Impulse gegeben.“
über das Angebot. Viele Unternehmen berichteten von guter Ordertätigkeit. Allgemein werde ein gutes
Nachmessegeschäft erwartet, so ein
Firmensprecher.
The approximately 155,000 buyers from 187 countries had a high level of decision-making
authority
Global trading comes to Cologne
Excellent contacts, intense discussions
Food Values: An appreciation of the value of food was discussed, convenience products continue to be a
major theme
keit in den Fokus.
Auch die Frage nach der Wertschätzung von Lebensmitteln prägte
die Diskussionen auf der Anuga. Das
Auch der DEHOGA Bundesverband
zog eine sehr positive Schlussbilanz.
Hauptgeschäftsführerin Ingrid Hartges: "Die erfolgreichen Messetage in
Köln haben eindrucksvoll die Bedeutung der Anuga für unsere Branche
belegt. Gastronomen, Küchenchefs,
Betriebsleiter haben die Anuga als
Inspirations- und Informationsquelle genutzt. Der ‚DEHOGA Marktplatz
Gastronomie‘ war der Treffpunkt der
gastronomischen Branche.“
Die Atmosphäre der Anuga war
gekennzeichnet durch Business und
Networking. Entscheider aus dem nationalen wie aus dem internationalen
Handel, führende Importeure und die
Einkäufer wichtiger Caterer-Unternehmen informierten sich umfassend
O
Die Ernährungsindustrie nutzte die
Anuga erneut als Leistungsschau der
Branche. Neue Produkte als Ergebnis
weiterentwickelter Produktionsmethoden ebenso wie neue Marketingkonzepte sorgten für Impulse.
Zu den Trends: Convenience ist weiter auf dem Vormarsch. Die Lebensmittelkette bedient damit konsequent
die Bedürfnisse von immer mehr Menschen, deren Ernährungsgewohnheiten sich den veränderten Alltagssituationen zunehmend anpassen. Dabei
stellen mehr und mehr Hersteller- und
Handelsmarkenprodukte neben der
hohen Qualität die Aspekte Genuss,
Frische, Gesundheit und Nachhaltig-
352
MESO 15 godina s vama
Events
Anuga 2013: The most important platform
for the international food business
n 9th October 2013, the 32nd Anuga came to
a close having posted excellent results. For five
days, around 155,000 trade visitors from 187
countries ensured there was lots of activity at the stands
of the 6,777 exhibitors. “Anuga is the most important
platform in the world for the international food business.” With these words Gerald Böse, President and Chief
Executive Officer of Koelnmesse GmbH, summed up the
fair. “The Anuga trade fair in Cologne is unique: nowhere
else brings supply and demand together so effectively at
such a high level of quality.” In this way Anuga confirms
its importance for worldwide
Motto "Food Values“, unter dem die
Debatte geführt wurde, beleuchtete
Änderungen im Konsumer-Verhalten
ebenso wie die Anstrengungen der
Branche für mehr Dialog und Transparenz. Im Trend lagen auf der Messe
auch zielgruppenorientierte Angebote, beispielsweise für Vegetarier, Veganer oder Menschen mit Lebensmittelunverträglichkeiten. Ungebrochen
war das Interesse für Biolebensmittel,
fair gehandelte Produkte und regionale Spezialitäten.
Die nächste Anuga findet statt
vom 10. bis 14. Oktober 2015.
Weitere Informationen:
www.anuga.de (www.anuga.com).
m
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
353
Events
Events
Events
trading in the food sector at the national and international levels alike.
With around 65 percent of the participants coming from abroad, Anuga once again demonstrated that it
is the international food and beverage trading hub. The exhibiting
companies reported many intense
discussions with high-level decisionmakers and consistently praised the
quality and internationality of the
trade visitors.
Friedhelm Dornseifer, President of
the Federal Association of the German Retail Grocery Trade (BVLH),
also emphasized how important
Anuga is for policy-making and the
economy. “Ministers and Secretaries of State from all over the world
travelled to Germany in order to visit
Anuga,“ he said. ”This strong presence underscores the position occupied by the trade fair in the global
foodindustry. Moreover, it shows
that Anuga is an important platform for promoting dialogue among
international policy-makers. The
large number of economic delegations impressively demonstrates the
reputation enjoyed by Anuga in the
world of international politics.”
tor, Ingrid Hartges, said, “The successful trade fair days in Cologne
impressively demonstrated Anuga’s
importance for our sector. Caterers,
chefs and business managers used
Anuga as a source of inspiration and
information. The DEHOGA Catering
Marketplace served as the meeting
“Anuga once again highlighted
that the sector’s sustained growth
is being driven by the increasing
popularity of high-quality German
food abroad,” said Dr. Werner Ingold, Chairman of the Federation of
German Food and Drink Industries
(BVE). “Food in Germany is of higher
quality than ever before. It is also
more diverse, safer and cheaper. We
therefore have to increase people’s
appreciation of our products and
communicate food manufacturers’
achievements. Anuga has provided politicians and businesses with
trendsetting momentum.”
place for the catering sector.”
The atmosphere at Anuga was
characterized by a business attitude
and extensive networking. Decisionmakers from the domestic and international trade, as well as leading importers and buyers from key cater-
ing firms came to the fair to obtain
in-depth information about services
and the products on display. Many
companies reported a good level
of ordering activity. One company
spokesperson also said that the participants generally expect post-fair
business to be good.
The German Hotel and Restaurant
Association DEHOGA was also very
satisfied with the overall results.
The association’s managing direc-
354
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
355
Proizvodno trgovačko uslužni obrt
Events
Grubešić
Topolovec 12
10340 Vrbovec
Kontakt osoba: Miljenko Grubešić
cused on the appreciation of food.
The debate - held under the motto
“Food Values” - addressed not only
changes in consumer behaviour but
also the sector’s efforts to engage
in a broader dialogue and promote
transparency. The trade fair also featured the trend towards providing
offers for specific target groups - for
example, vegetarians, vegans and
people with intolerances regarding
certain types of food. Organic food,
fair-trade products and regional
specialities all continued to attract
lots of interest.
Obiteljska smo tvrtka sa tridesetogodišnjom tradicijom u proizvodnji inoks opreme
za prehrambene industrije, male i srednje
mesoprerađivače. Vlasnici tvrtke su znanja i
iskustva stjecali dugogodišnjim radom u vodećoj mesnoj industriji. U djelokrug našeg
poslovanja spada i opremanje objekata za
skladištenje, prodaju i distribuciju, ugostiteljstvo i trgovinu.
Sva oprema izrađena je sukladno zakonskoj regulativi i temeljnim načelima HACCP
sustava, odrednicama Codex Alimentarius,
Higijenskog Paketa EU, SSOP, GMP i sl.).
The next Anuga will take placefrom 10 to 14 October 2015.
For further information:
The food industry once again used
Anuga to present the sector’s full
range of products and services. Additional momentum was generated
by new marketing concepts as well
as new products that are the result
of enhanced production methods.
www.anuga.de (www.anuga.com).
m
Uz izradu opreme nudimo i opremanje
prostora, savjetovanje i know how, a sve u cilju potpunog zadovoljenja inspekcijskih zahtjeva. Posjedujemo probijačicu lima Trunpf
5000 r s kojom radimo i uslužne poslove vezane uz probijanje lima (rezne perforacije i
nepravilne oblike).
Iz našeg asortimana izdvajamo slijedeće:
podni sifoni, kanali i rine sa lameliranom rešetkom, rukoperi sa i bez sterilizatora, sudoperi i stolovi rađeni po mjeri, zračne zavjese,
inox ormari, inox transporteri i dr. prema Vašim potrebama.
Obratite nam se sa povjerenjem!
GEM GRUBEŠIĆ
The following trends were observed at the fair: Convenience products are becoming more and more
widespread. With these products,
the food supply chain is consistently
meeting the needs of an increasing
number of people who are adapting
their eating habits to the changed
nature of daily life. More and more
manufacturers and brand-name
products are now focusing on the
freshness, taste, nutrition and sustainability of their food products as
well as on the products’ high quality.
Discussions at Anuga also fo-
356
MESO 15 godina s vama
!
AKCIJA
00kn
1.050,
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Tel.: 01/2792-909
Fax: 01/2791-074
e-mail: gem@gemgrubesic.hr
www.gemgrubesic.hr
MI PROIZVODIMO!
Events
Events
The trusted route to market since 1986!
The world’s most important gathering for the Food + Beverage industry!
W
ith the global food ingredients market forecasted to
grow by 2.7% in 2013, innovation is critical to grow the industry
over the coming years. Coupled with
the global population growth and
the increasing affluence of the developing world, the food and beverage
ingredients industry is under extreme
pressure to source and maintain quality and price sensitive ingredients for
its customers. European manufacturers are further hindered by the ongoing Eurocrisis, therefore making it
more critical than ever to ensure that
they have the highest quality ingredient suppliers, at the best price with
new solutions to bring innovative
products to market.
To help food and beverage producers find the most innovative ingredient providers, UBM Live is organising
the 2013 edition of Fi Europe & Ni,
taking place on the 19-21 November in Frankfurt, Germany. Being the
industry staple for over 25 years, Fi
Europe is the leading platform to
source innovative ingredients, identify trends to drive market growth and
nurture business networks.
And here’s why, Fi Europe 2013
promises an unrivalled line up of
more than 1,300 world-class exhibitors, all offering solutions for innovative food and beverage applications.
It attracts a global audience of over
26,000 attendees from all aspects of
the food industry and it only occurs
once every two years – it simply can’t
be missed!
Whether seeking to incrementally
improve existing food and beverage
358
MESO 15 godina s vama
products, systems or radically innovate through new technologies and
new formulation processes, Fi Europe
is the place to be on the 19-21 November 2013!
“92% of visitors at Fi Europe and Ni
2011 are likely to do new business as
a result of their visit” FiE Visitor Survey
2011
Show Highlights
What’s NEW from last edition
Building on the success of the last
edition of Fi Europe, this year the
show promises even more innovation and learning opportunities.
With 73% MORE educational features
available onsite and 140 NEW exhibitors booked, you are guaranteed to
discover the ingredients and solutions you are looking for.
Leading ingredients
manufacturers
Taking place at Messe Frankfurt
and extending over 3 halls, the exhibition will showcase the latest product developments and innovations
from the world’s leading ingredients
suppliers and solution providers,
including Döhler, Roquette, Cargill,
Brenntag, Tate & Lyle, ADM, FrieslandCampina, Barry Callebaut, DSM, Naturex, BASF, CNI, Fortitech, Rousselot,
Beneo, and many more.
Seminar Sessions
The 25-minute seminar sessions
are free to attend and will inform
visitors about the latest innovations,
developments and food trends. Key
exhibitors will present new product
applications, cutting edge technology and practical insights. Along-
side these, a variety of educational
seminars will be provided by Mintel
throughout the event.
Industry Insight Theatre (New
this year)
As Fi Europe is aiming to educate
and share innovative ideas alongside
the traditional exhibition, a new feature has been added to the program.
Free 30 minute content rich workshops and educational seminars will
be presenting the latest trends and
innovations impacting the food &
beverage industry. These workshops
are presented by leading associations, research companies and scholars such as NVC, Euromonitor, EAS,
GOED, Canadean, Leatherhead, Food
Valley and more.
Ask the Expert (New this year)
Reserve 1-to-1 sessions with a market intelligence analysts and vertical
market specialists from leading research companies such as Euromonitor, Leatherhead Food Research and
Mintel.
FiE Excellence Awards (New
Categories)
The FiE Excellence Awards recognizes and celebrates the very best innovations and companies in the food
ingredients community. This is an opportunity for entrants to gain powerful media exposure and differentiate
themselves amongst competitors.
The awards cover a wide range of
categories including: Bakery, Beverage, Confectionery, Dairy, Snacks/
On-The-Go, Savoury/Meat, and Sustainability Initiative of the year. The
awards ceremony will culminate in
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
the announcement of the prestigious
and highly coveted, Most Innovative
Food Ingredient Award.
Barry Callebaut took home The
Most Innovative Food Ingredient
Award in 2011 and are still reaping
the rewards of winning, “After winning the award, even more people
showed up at our booth at Fi Europe. Even our competitors came to
congratulate us. But it wasn’t a one
day experience. The attention for our
Terra Cacao® product range grew for
weeks and months after the trade
show. It is still growing exponentially.”
Marketing Director Food Manufacturers Western Europe at Barry Callebaut
- 2011 Award Winner All nominated
products will be displayed onsite at
the FiE 2013 Awards Zone for all to
see and learn more about.
New Product Zone
The New Product Zone produced
in association with Innova Market
Insights, showcases 36+ new products highlighting recent launches from exhibitors at the forefront
of innovation in the food and beverage industry. It is the perfect opportunity to give new products a
proper introduction to the market for
all to see. A popular area for visitors
and press, this feature has become a
trendsetting spot for the food industry.
Ingredients in Action application
bar
This year, Innova Market Insights
are presenting “Ingredients In Action”
- an ingredients application tasting
bar where visitors can use all 5 senses
to explore how the latest ingredients
are being applied to finished food
products and learn about trends driving new product development today.
Innovation Tours
The experts from NutriMarketing
will be conducting guided tours on
the show floor, highlighting to visitors how exhibitors are responding
www.meso.hr
to key trends through innovation.
Discovery Tours (New this year)
Too busy to attend one of the
guided Innovation Tours? Why not
follow a trend specific tour at your
own speed with the guided trail show
maps produced in conjunction with
Leatherhead Food Research? Learn
about key trends while finding the
perfect exhibitor to help you realize
your product goals.
Food ingredients Europe
Conference
The three-day conference, divided
into 20 modules, addresses the most
important issues faced by the food
industry today. Each module will feature a line-up of expert speakers from
leading food and beverage manufacturers, ingredients suppliers and
research organisations. 70+ speakers
include Senior Managers from Mars,
EFSA, Marlow Foods, Marks & Spencer, Cocofina and more. The conferences will focus on the hottest topics
within the F&B industry and address
key trends in Dairy, Beverages, Pet
Nutrition, Botanicals, Natural Ingredients, Functional Foods and Reformulation solutions.
FiE VIP Club
The Fi Europe & Ni 2013 VIP Club
is an oasis away from the show floor
where five-star hospitality can be
enjoyed. There is a range of facilities
to help visitors catch up with emails,
network with other VIPs or enjoy a
well-earned break away from the
hustle and bustle of the exhibition.
Access the Content Vault (New
this year)
The FiE Content Vault is stuffed full
of market reports, whitepapers, case
studies, digital magazines and webinars from leading research companies and industry intellectuals. Only
attendees at Fi Europe 2013 will be
granted exclusive access to the Content Vault.
The Venue
This year, Fi Europe & Ni 2013 takes
place in Frankfurt, a world-class financial and service centre, at the heart of
the dynamic Frankfurt Rhine Main
region. Being one of Europe’s top
corporate locations, with its central
position and excellent infrastructure,
Frankfurt is the ultimate location for
international companies to meet and
generate new business links with colleagues from around the globe.
Events
Frankfurt Welcomes the World to
Fi Europe & Ni 2013
Mark your agendas
Source new ingredients, business
partners and product solutions from
the only show that brings together
over 1,300 global suppliers and
26,000 senior decision makers.
Grow your business at the place
where billion dollar food and beverage contracts are decided - over 25%
of all food ingredient purchases are
made here with an average budget
of €905K per visitor.
Nurture valuable business partnerships through high-value networking, exchange ideas with industry
experts and keep up to date with the
latest market developments.
No matter where you are located
or in what sector you operate, Fi Europe & Ni is the must attend event
for the Food + Beverage industry. It
is a unique platform to meet existing
and potential suppliers, learn about
the latest trends and developments,
acquire priceless industry knowledge
and explore endless networking opportunities.
About the organiser
UBM Live is a division of UBM plc., which
is headquartered in London, UK. The office
in the Netherlands is the organiser of the
world leading Fi, Hi, Ni and CPhI series of
pharmaceutical and food ingredient trade
shows. The Dutch office also publishes International Food Ingredients (IFi) magazine,
organises related conference activities and
has a rapidly growing online business. m
15 godina s vama
MESO
359
Događanja
Događanja
te obvezama s obzirom na trenutne
zakonske propise vezane za uzgoj
ovaca i koza.
I ove godine uzgajivači su na savjetovanju sudjelovali u velikom broju,
izrazivši veliki interes za teme izložene na ovogodišnjem savjetovanju
čemu u prilog govori aktivno sudjelovanje uzgajivača na gotovo svim
izlaganjima.
Eva Lučić Robić, univ. spec. oec. HPA
U Šibeniku je 24. listopada 2013.
godine održano dvodnevno savjetovanje za uzgajivače ovaca i koza i 14.
izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza
uzgajivača ovaca i koza. Okupljene
uzgajivače i stručnjake za ovčarsku
i kozarsku proizvodnju pozdravio je
dr. sc. Zdravko Barać, v.d. ravnatelj
Hrvatske poljoprivredne agencije,
istaknuvši da je savjetovanje prvenstveno mjesto razmjene iskustava i
stjecanja novih znanja. Istaknuo je
i uspješnu suradnju između HPA i
Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca
i koza, čega je rezultat i petnaestogodišnje održavanje i ove manifestacije. Antun Jureša, predsjednik
Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i
koza, također se prigodnim riječima
obratio okupljenima. Tomislav Vrdoljak zamjenik župana Šibensko-kninske županije, pozdravio je okupljene
i istaknuo kako Šibensko-kninska županije potiče proizvodnju ovčje i kozje proizvodnje čemu u prilog govori
i povećanje broja uzgajivača ovaca i
koza na području županije. Županija nizom mjera potiče razvoj ovčarstva, proteklih godina održavane
su edukacije za sirare, a u suradnji s
Udrugom sirara iz Šibensko-kninske
županije ‘Mišinac’ pokrenut je i postupak registracije naziva proizvoda
sir iz mišine.
Po završetku uvodnog dijela
uslijedila je i degustacija
najbolje ocijenjenih sireva s
ovogodišnje izložbe.
ranja i zaštite janjetine i jaretine na
nacionalnoj i europskoj razini.
Nakon pozdravnih govora prof. dr.
sc. Neven Antunac je u ime predsjednice Stručnog povjerenstva za ocje-
Šampion ovogodišnje izložbe polutvrdi kozji sir s dodatkom ruma proizvođača
OPG „Đurković“, iz Marijančaca
nu sireva prof. dr. sc. Jasmine Havranek, iznio dojmove o kvaliteti ocijenjenih sireva za ovogodišnju izložbu.
Od ukupno 194 pristigla proizvoda
od ovčjeg i kozjeg mlijeka ocijenjeno je 176 sireva. Kvaliteta proizvoda
Šampion ovogodišnje 14. izložbe je polutvrdi kozji sir s dodatkom
ruma proizvođača OPG „Đurković“ iz
Marijančaca. Po prvi puta ove godine dodijeljena su posebna priznanja
za uspješnost i kontinuitet u kvaliteti
ovčjih i kozjih sireva, te kolekciji paških sireva. Za kolekciju ovčjih sireva
priznanje je uručeno proizvođaču
OPG Magriž, za kolekciju kozjih sireva proizvođaču OPG Đurković, a
za kontinuitet kvalitete kozjih sireva
proizvođaču OPG Moravec. Za kolekciju paških sireva nagrađeni su proizvođači Franjo Zubović, Ante Prtorić,
Tereza Vidas Puhalović, OPG Marka
Škunca i OPG Emila Oštarića, te za
inovativnost za paški sir serviran sa
slatkim od smokava proizvođačici
Zamjenica ministra poljoprivrede
Snježana Španjol, koja je ujedno i
otvorila savjetovanje i izložbu, pozdravila je okupljene te istaknula da
je ovčarska i kozarska proizvodnja
potencijalna za daljnji razvoj i povećanje, te je naglasila važnost brendi-
360
MESO 15 godina s vama
utvrđena je temeljem postignutog
broja bodova, prema 20-bodovnom
sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za
ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“. Dodijeljeno je 137
odličja: 79 zlatnih, 33 srebrna i 25
brončanih. Značajka ovogodišnjeg
ocjenjivanja je velika ujednačenost
kvalitete, raznolikost asortimana,
bolja kvaliteta sireva (posebice mikrobiološka) u odnosu na prethodna
ocjenjivanja. Ovogodišnje ocjenjivanje bilo je iznimno uspješno budući
da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju
osnovne kriterije kakvoće mlijeka
koje koriste za preradu u sir.
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
Terezi Vidas Puhalović.
Na dvodnevnoj edukaciji za uzgajivače ovaca i koza čija je svrha
unaprjeđenje ovčarske i kozarske
proizvodnje predstavljanjem novih
saznanja radi usavršavanja proizvodnog procesa na gospodarstvima,
stručnjaci s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, predstavili su najnovije mogućnosti u
provedbi uzgojnih programa, uzgojnih tehnologija, hranidbe, te zdravstvene zaštite ovaca i koza. Sudionici
su imali priliku čuti o aktualnostima
vezanim za zaštitu Paške janjetine
oznakom izvornosti, kao i odlikama
bukovačke jaretine, te mogućnostima njezine zaštite. Uzgajivači su tako
imali priliku čuti o važnosti sitnozrnih mahunarki u proizvodnji krme, te
primjeni koncentrata u hranidbi mliječnih ovaca i koza. Također su informirani o efikasnosti modela u Operativnom programu razvoja ovčarstva
i kozarstva, a ukazane su najčešće
pogreške prilikom elektroničkog
označavanja malih preživača. Drugi
dan savjetovanja bio je predviđen za
teme iz područja zdravlja životinja,
pa su uzgajivači imali priliku saznati
o bolestima ovaca i koza uzrokovane
zbog nepažnje samih uzgajivača, o
bolesti kokcidoze janjadi, te parazitima u koza. Uzgajivači su upoznati
i s novim tehnikama mužnje, tehnikama važnim za proizvodnju sireva,
Događanja
Održano 15. savjetovanje za uzgajivače
ovaca i koza i 14. izložba hrvatskih ovčjih i
kozjih sireva
Predavanja na
15. savjetovanju
uzgajivača ovaca i koza
Danijel Mulc dipl.ing. i sur.: Aktivnosti Odjela za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja
Mr. sc. Dubravka Živoder: Paška
janjetina na putu do oznake izvornosti
Prof. dr. sc. Boro Mioč i sur.: Bukovička (Bukovačka) jaretina
Prof. dr. sc. Velimir Sušić i sur.: Primjena križanja u ovčarstvu i kozarstvu
Prof. dr. sc. Josip Leto: Važnost
sitnozrnih mahunarka u proizvodnji
krme
Dr. sc. Goran Kiš: Praktična primjena koncentrata u hranidbi mliječnih
ovaca i koza
Prof. dr. sc. Zoran Grgić i sur: Pretpostavke efikasnosti modela u Operativnom programu razvoja ovčarstva i
kozarstva
Prof. dr. sc. Igor Štoković: Najčešće pogreške prilikom elektroničkog
označavanja malih preživača
Doc. dr. sc. Antun Kostelić: Bolesti
ovaca i koza uzrokovane nepažnjom
uzgajivača
Dr. sc. Branko Šoštarić: Kokcidioza
janjadi i jaradi, nedovoljno prepoznata i sve važnija bolest u našim stadima
Prof. dr. sc. Alen Džidić: Nove tehnike mužnje mlijeka
Prof. dr. sc. Samir Kalit: Kazein i
njegova uloga u nastajanju gruša i izdvajanju sirutke
Prof. dr. sc. Albert Marinculić: I paraziti znaju da koze nisu ovce
Tomislav Kiš dr. med. vet.: Obveze
uzgajivača ovaca i koza u trenutnim
m
zakonskim propisima
15 godina s vama
MESO
361
Događanja
Događanja
Zlato su dobili:
Kategorija Istarski pršut:
• PRŠUTANA ANTOLOVIĆ iz Tinjana
• tvrtka PISINIUM iz Pazina.
19.-20. listopada 2013., Tinjan
Općina Tinjan ima bogatu kulturnu baštinu, a posebno je poznata po
pršutanama koje proizvode vrhunsku gastro deliciju – istarski pršut,
te se u suradnji s Udrugom pršutara
Istarske županije organizira ISAP –
Internacionalni sajam pršuta.
Svake godine u mjesecu listopadu,
u malom istarskom u središnjoj Istri,
organizira se tradicionalni Internacionalni sajam pršuta ISAP. Ove godine je održan sedmi po redu.
Sajam okuplja oko 30 proizvođača
pršuta iz različitih europskih zemalja
– Portugal, Španjolska, Italija, Slove-
362
MESO 15 godina s vama
nija, Austrija, Bosna i Hercegovina,
Francuska te naravno Hrvatska, a
kroz dva dana koliko traje sajam, Ti-
njan posjeti preko 25.000 ljubitelja
ove delicije.
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Ovogodišnjoj manifestaciji su nazočili Ministar poljoprivrede Tihomir
Jakovina, Istarski župan Valter Flego,
načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin i Pročelnik za poljoprivredu Istar-
www.meso.hr
Događanja
ISAP – Internacionalni sajam pršuta
ske županije Milan Antolović. Šampioni sajma su PRŠUTI JELENIĆ iz Svetoga Petra u Šumi te MEL
vlasnika Jakova Lovrića iz Hrvaca kraj
Sinja. 15 godina s vama
MESO
363
Najbolji dalmatinski okus
Događanja
•
•
Kategorija nedimljeni pršut:
• tvrtka RADIX-ISTRA iz Pule koja
nudi talijanski pršut Sapori di
Parma.
CO proizvođača Aquilino iz Jerez
de los Caballerosa.
Ovogodišnji partner sajma je pršutana Sa-
Kategorija ostali pršuti:
• španjolski pršut JARMON IBERI-
pori della Valdichiana iz talijanskog mjesta
Monte San Savino u Toskani koji su se pred-
Events
•
•
•
•
•
•
Kategorija Dalmatinski pršut:
PRŠUTANA PUNTICA iz Vinjerca,
EURODELIKATESE iz Metkovića,
BABA DELICIJE iz Drniša,
VOŠTANE iz Trilja,
BEL CRO-TRADE iz Drniša,
POLJOPRIVREDNO-BRANITELJSKA ZADRUGA SVILAJA iz
Vrlike,
DELICIJE MAROVIĆ iz Sinja
KULINA NOVA SELA iz
Metkovića.
Events
stavili sa proizvodom Prosciutto Toscano.
Nagrađeni pršutari
http://www.erovinj.info/tvrtka/rovinj/prsutarna-jelenic-proizvodnja-istarskog-prsuta--prodam
ja-prsuta--prsutarna/8888_23_23
www.dalmatinski-prsut.com
Tel./Fax: 023/ 275 171
Ćoze 18, Vinjerac
23 242 Posedarje - Zadar
Strast za kvalitetom i predanost u radu i proizvodnji naših
proizvoda čine tvrtku MeL jedinstvenom. Obitelj Lovrić
svoju tradicionalnu proizvodnju koja potječe iz kućne
radinosti pokrenula je 1980-ih godina. Korak po korak
i upornim radom stvarao se svaki proizvod tvrtke MeL.
Naši proizvodi po svojim značajkama, sastavu i dizajnu
zadovoljavaju visoke svjetske kriterije, autohtoni su
rezultat tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije te
stoga jesu ponosni nositelji znakova "Hrvatska kvaliteta" i
"Izvorno hrvatsko".
Naša misija je stvarati visokokvalitetne proizvode s kojima
ćemo našim potrošačima priuštiti najbolji užitak i osigurati
njihovo povjerenje. Potvrda našeg rada su brojne osvojene
nagrade na natjecanjima za kvalitetu od kojih bi izdvojili za
2013. godinu
- ISAP 2013. Internacionalni sajam pršuta
"PRŠUT ŠAMPION“
- Nacionalni sajam pršuta 2013."PRŠUT ŠAMPION“
www.mel-lovric.com
364
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
365
PISINIUM - symbol of autochthonous
traditional Istrian meat specialties
As early as in the 1980s the owner
and the founder of Pisinium had a vision on creating an enterprise which
would produce quality meat specialties. The vision became a reality in
1995 and since then, along with the
constant investment into knowledge,
technology and equipment, Pisinium
has developed into the largest Istrian
producer of cured meat products
based on pork and beef. Today, Pisinium is a symbol of autochthonous traditional Istrian meat specialties which
are distributed via numerous sales
channels in Croatia. But, 15 years ago
when the story of the Istrian pancetta, sausage or prosciutto started,
Istria was unknown and unexplored
with its gastronomic specialties. They
were completely new and unknown
products for consumers outside Istria.
By insisting on quality, the products
took hold without marketing and
their production and sale have been
growing on a daily basis. Believing in
its own products, Pisinium has built
a new manufacturing plant which is
completely in accordance with the
requirements of the EU and it proudly
started with the export.
What makes Pisinium
Istrian specialties special?
366
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Pisinium is a family firm and, as
such, it lives with its products 24
hours a day. Family members have
been aware of them since early age
because the knowledge on the production of Istrian specialties has been
transmitted from one generation to
another. Under the term Istrian specialties there are the following products: Istrian pancetta, Istrian buđola,
Istrian pork thick neck - žlomprt,
Istrian dry sausage and Istrian grill
sausage, pešt-zaseka spread, Istrian prosciutto. Except for these,
there are also products which are
produced the Istrian way, but they
don’t have a long production tradition and they are: Istrian salamin,
Istrian salami, Veli Jože salami, prosciutto and truffle spread, Istrian
sausage with truffles and, the most
www.meso.hr
important one being Prosciutto Ruža.
There are a couple of details which
connect Istrian meat products and
they are air- drying exclusively, no
smoking and there are used natural
spices like sea salt, fresh garlic, black
pepper, laurel and rosemary. The process of drying depends on the kind of
product, from one month for a sausage to at least 12 months for Istrian
prosciutto. Noble rot which appears
in a long drying process gives a final
touch in recognition and rich taste of
Istrian specialties. Prosciutto Ruža belongs to Istrian specialties by its quality and production manner, but it has
no long production tradition such as
it is the case with Istrian prosciutto,
which is a true autochthonous product of this area. Pisinium won a gold
medal for its Istrian prosciutto at this
year’s International Prosciutto Fair,
second time in a row.
Istrian prosciutto
The most valuable product of all
products in the range of Istrian specialties is surely the Istrian prosciutto,
which by its quality stands side by
side (if not being even above) the
world-known Italian and Spanish prosciuttos. It has received the designation of origin and it now only remains
for us producers to place it where it
belongs – to the world stage. Istrian
prosciutto is a unique prosciutto by
the quality of raw material (pigs were
fed natural feed – pumpkins, beet,
cooked potato, cereal and alike), processing of the ham (fat and skin are
removed from the ham and pelvic
bone remains) until the process of
production. We point out that pigs
for Istrian prosciutto were reared and
fed at specially controlled Croatian
farms (Belje), and the strongest desire
is to carry out the pig breeding and
slaughter in Istria. Therefore Pisinium,
together with the Association of the
Istrian prosciutto producers initiated
the process of reviving the Istrian
farms, in order to obtain the 100% Istrian product, from breeding, slaughter to production. Pigs for production
of Istrian prosciutto are of specially
selected breeds - Large White and
Swedish Landrace. To be ready for
slaughter they must reach a weight of
180kg, which takes up to 12 months.
Hams must not weigh more than
13kg. The Istrian prosciutto is 100%
handmade product, made only from
natural ingredients with no added
artificial preservatives and additives –
only sea salt, garlic, pepper, laurel and
rosemary. The prosciutto is dried in
chambers with air circulation and the
most important is that in days when
bora is blowing, the protected windows are to be opened so that nature
can do what it does best and that is
drying of prosciuttos. Istrian prosciutto is pinkish-red color, streaked with
sweet fat. Noble rot which covers it
from the outside, surely contributes
to its taste and odor.
Today, more than ever, we are ready
for all challenges. We are flexible and
professional, we strive for the best
and every day we grow in all aspects.
That is the reason we came out of the
production a little bit into catering
industry and retail and we opened
Houses of Istrian prosciutto. These are
the places where modern and traditional are intertwined, as well as sale
and catering.
We must mention for the end of
this story that Pisinium produces
over 40 products in its range so,
except for Istrian specialties, there
are also all kinds of semi durable
products: mortadella, cooked prosciutto, Pazin, Kranjska and barbecue sausage, porkette and different smoked products.
Welcome to Pisinium family…
15 godina s vama MESO
367
Zbrinjavanje životinjskih nusproizvoda
od sada na najvišoj razini
Agroproteinka d.d., najveći prerađivač životinjskih nusproizvoda u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, je 3.
listopada 2013. u Grubišnom Polju svečano otvorila novo sabiralište u kojem će prikupljati bivšu hranu iz
trgovačkih lanaca, klaoničke nusproizvode i ostale nusproizvode životinjskog podrijetla s teritorija Bjelovarsko-bilogorske županije i ostalih, susjednih županija. Svečanom otvorenju nazočili su pomoćnica ministra
poljoprivrede Mirjana Mataušić-Pišl, gradonačelnik grada Grubišno Polje Zlatko Mađeruh i menadžment tvrtke Agroproteinka na čelu s Ivicom Grlićem Radmanom, direktorom tvrtke, te predstavnici nadležnih tijela i
institucija kao i predstavnici subjekata u poslovanju s hranom. Vrijednost investicije je oko 6 milijuna kuna.
dr.sc. Mirjana Mataušić-Pišl, dr.vet.med., pomoćnica ministra Poljoprivrede
g. Ivica Grlić Radman, direktor
Investicija je sufinancirana iz
IPARD Programa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju.
Zaštita ljudskog i
životinjskog zdravlja,
kao i očuvanje okoliša na
prvom mjestu
Zbog potencijalnog rizika širenja
raznih zaraza, nepropisno i neadekvatno zbrinjavanje nusproizvoda
životinjskog podrijetla predstavlja
veliku opasnost za zdravlje ljudi i
životinja kao i direktno kontaminiranje okoliša. U novom sabiralištu
u Grubišnom Polju će se redovito
i sigurno prikupljati nusproizvodi
životinjskog podrijetla i isto tako
redovito, odnosno na dnevnoj
bazi, otpremati u Agroproteinkine
pogone za preradu u Sesvetskom
Kraljevcu. Sabiralište je izgrađeno
u skladu s propisima i regulativom Ministarstva poljoprivrede i
zadovoljava sve strogo propisane
uvjete vezane uz lokaciju, kapacitet i tehnološku opremljenost najsuvremenijih objekata ovog tipa.
Sabirališta su ekonomski i ekološki
najprihvatljivija rješenja za zbrinjavanje životinjskog nusproizvoda, a
prema preliminarnim proračunima
368
MESO 15 godina s vama
u sabiralište u Grubišnom Polju bi
se dnevno trebalo dopremati između 20 i 30 tona svih kategorija
nusproizvoda životinjskog podrijetla. Budući da su sabirališta tranzitni centri u kojima nema prerade
ni proizvodnje, ne postoji nikakav
rizik ugrožavanja okoliša. Upravo
suprotno, ovakvim načinom zbrinjavanja otpada, zaštita okoliša
se podiže na najvišu razinu i kao
takvo, sabiralište u Grubišnom
S lijeva na desno:
Zlatko Mađeruh, gradonačelnik Grubišnog Polja
Vladimir Bilek, zastupnik u Hrvatskom saboru, Klub zastupnika nacionalnih manjina,
Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru, Klub zastupnika nacionalnih manjina
dr.sc. Mirjana Mataušić-Pišl, dr.vet.med., pomoćnica ministra Poljoprivrede
Ispred mikrofona g. Ivica Grlić Radman, direktor
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Polju predstavlja značajan doprinos zaštiti ljudskog i životinjskog
zdravlja kao i zaštiti okoliša čitave
Bjelovarsko-bilogorske županije
kao i susjednih županija. Uz sve navedeno trebalo bi spomenuti da će
se u sabiralištu zaposliti pet novih
djelatnika što je dodatni doprinos
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Velike zasluge u ovome projektu
ima i grad Grubišno polje bez čije
pomoći bi realizacija projekta bila
nemoguća.
Strateški odabir lokacija
sabirališta
U skladu s Nacionalnim programom za unaprjeđenje objekata u
poslovanju s hranom i nusproizvodima životinjskog podrijetla Agroproteinka je izgradila tri sabirališta
i to na području Pazina, Garčina i
Grubišnog Polja. Vrijednost cijele
investicije iznosila je oko 20 milijuna kuna. Uz već jedno postojeće
sabiralište u Biljanima Gornjim kod
Benkovca (u neposrednoj blizini
Zadra) stvoren je koncept cjelovi-
www.meso.hr
tog rješenja koji ima za cilj maksimalno skraćivanje vremena od
nastajanja nusproizvoda do preuzimanja. Lokacije postojećih sabirališta izabrane su strateški kako bi
se omogućilo ekonomski opravdano i učinkovito prikupljanje svih,
pa i najmanjih količina životinjskih
nusproizvoda.
Podrška EU programa
Gradnja sabirališta na području
Pazina, Garčina i Grubišnog Polja sufinancirana su sredstvima iz
IPARD programa, što nije za iznenaditi budući da je Agroproteinka
i u prošlosti zadovoljila zahtjevne
uvjete i EU standarde i povukla
sredstva iz SAPARD programa. Naime, 2006. godine Agroproteinka je
za gradnju uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda (sukladno direktivi IPPC EU uz jamstvo
najvećeg stupnja pročišćavanja)
te za adaptaciju linije za obradu
prerađenog životinjskog proteina dobila čak 92 posto od maksimalno mogućih 10 milijuna kuna.
Agroproteinka – lider u
jugoistočnoj Europi
Agroproteinka d.d. iz Sesvetskog
Kraljevca je vodeća tvrtka s 60 godišnjom tradicijom te najveći prerađivač nusproizvoda životinjskog
podrijetla u Hrvatskoj i lider u jugoistočnoj Europi u ovoj specifičnoj djelatnosti. Agroproteinka godišnje zbrinjava oko 90 tisuća tona
nusproizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatskoj, a tvrtka raspolaže
ujedno i s dva objekta tzv. „otvorenog tipa” za preradu nusproizvoda
životinjskog podrijetla u Hrvatskoj.
Svojim pogonima za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla,
postojećim i novo sagrađenim sabiralištima, značajnim je dijelom
riješen problem nekontroliranog i
proizvoljnog odbacivanja životinjskog nusproizvoda, kao posljedice
proizvodnje hrane u okoliš čime
je onemogućeno zagađivanje tla,
pitke vode i zraka u Hrvatskoj odnosno sprječavanje procesa koji
mogu ugrožavati i rušiti hrvatski
održivi eko-sustav.
m
15 godina s vama
MESO
369
Događanja
VIP projekt: “Modulacija imunosti zdravlja kao alternativa antibioticima
u uzgoju konzumnih životinja”, voditeljice prof. dr. sc. Maje Popović,
osvojio zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2013.
ZNANSTVENO STRUČNI PRILOZI
ZNANSTVENI RAD
SCIENTIFIC PAPER
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova...........372
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
Quality of chicken carcass and meat of
Croatian hen breed from organic fattening.............................................................398
ZNANSTVENI RAD
Od 2. do 5. listopada 2013. godine
u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
u Zagrebu održana je 11. Međunarodna izložba inovacija ARCA 2013.
Inače, misija ARCA-e je jače povezivanje gospodarskih subjekata s akademskom zajednicom, kao i korištenje znanstvene i istraživačke infrastrukture s ciljem osnaživanja konkurentnost našeg gospodarstva. Na
ovogodišnjoj Izložbi predstavljeno
je više od 200 domaćih i inozemnih
inovacija, od praktičnih inovacija za
svakodnevnu uporabu do znanstvenih projekata i otkrića.
Među ovogodišnjim inovacijama
nagrađenim Zlatnom medaljom je i
projekt: “Modulacija imunosti zdravlja kao alternativa antibioticima u
uzgoju konzumnih životinja”, prof.
dr. sc. Maje Popović i suradnika. Projekt je odobren za sufinanciranje od
Vijeća za istraživanja u poljoprivredi
Ministarstva poljoprivrede, a temelji
se na činjenici da od 2006. godine,
Europske upute ograničavaju nekliničku uporabu antibiotskih poticatelja rasta u proizvodnji konzumnih
domaćih životinja. Danas se traga za
alternativnim strategijama u preventivi/kontroli gubitaka u intenzivnim
uzgojima. Osim cijepljenja te stra-
tegije uključuju uporabu imunobiotika i/ili nutraceutika - prirodnih ili
sintetičkih pripravaka koji pružaju
zaštitu od crijevnih infekcija u mladunčadi. Znanstvena postignuća
ovog projekta uključuju: 1) multidisciplinarni pristup karakterizacije
modela sustava mladunčadi konzumnih domaćih životinja koji se
mogu rabiti u Hrvatskoj i izvan nje,
za uniformno vrednovanje njihovih
proizvodnih osobitosti, zdravstvenih
pokazatelja i optimalnog funkcioniranja crijevne imunosti; 2) utvrđivanje najdjelotvornijeg imunobiotika
i/ili nutraceutika kao adjuvansa i/ili
alternative antibiotskih poticatelja
rasta u stočnoj hrani; 3) znanstvene
preporuke za siguran i djelotvoran
izbor novih dodataka hrani i uzgojnih sustava bez antibiotika, neškodljivih po okoliš, a zaštitnih za dobrobit životinja. Ova bi postignuća dala
inovativne doprinose praksi time što
bi kratkoročno rješila zdravstvene
probleme u intenzivnom stočarstvu
uvođenjem nutritivne modulacije s
pomoću izabranih imunobiotika i/ili
nutraceutika u skladu s propisima EU
o zabrani dodavanja antibiotskih poticatelja rasta u stočnu hranu. Osim
toga bi se uvođenjem nutritivne modulacije s pomoću izabranih imuno-
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa
simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja...............................................................376
PRETHODNO PRIOPĆENJE
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih
uz dodatak prirodnog propolisa.................................................................................382
PREGLEDNI RAD
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi................................................386
ZNANSTVENI RAD
biotika i/ili nutraceutik uz niži unos
hrane postigao veći prirast tjelesne
mase konzumnih domaćih životinja.
Dugoročno, dobivene spoznaje
osigurale bi: 1) održavanje zdravlja
probave i uspostavljanje crijevne
imunosti radi preventive/kontrole crijevnih infekcija u konzumnih
domaćih živootinja i to uporabom
gospodarstveno kompetitivnih alternativa prihvatljivih, kako za farmere, tako i zaproizvođače stočne
hrane i konzumente, i 2) uspostavu
proizvodnje mesa s nižim udjelima
kolesterola porijeklom od konzumnih domaćih životinja hranjenih
izabranim imunobioticima i/ili nutraceuticima.
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga m
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav
čistih kultura krmnih trava........................................................................................392
WISSENSCHAFTLICHE BEILAGEN
REVIEW
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
The effect of the castration on meat quality traits of Holstein young bulls............386
SCIENTIFIC PAPER
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
The effect of defoliation management on the productivity and
botanical composition of the pure stands of forage grasses...................................392
APPENDICE SCIENTIFICOESPERTA
previa comunicazione
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
Qualità delle carcasse e della carne dei polli della gallina
di razza hrvatica da allevamento biologico...............................................................398
Vorbericht
Vorbericht
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
Einfluss der Bodenart auf Eigenschaften des Rumpfes
und Fleischqualität der Simmentaler Fleckviehstiere aus intensiver Zucht...........403
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
L'effetto del tipo di pavimento sulle caratteristiche delle carcasse e sulla
qualità della carne della razza bovina Simmental dell'allevamento intensivo......403
UBERSICHTSARBEIT
rassegna
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
Qualität des Hühnerfleisches stammend von
Masthühnern gefüttert mit Zugabe von natürlichem Propolis................................408
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
La qualità della carne dei polli da ingrasso alimentati
con l'aggiunta della propoli naturale........................................................................408
UBERSICHTSARBEIT
rassegna
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
Einfluss der Kastration auf Fleischqualität von Holstein Jungvieh.........................386
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
Influenza della castrazione sulle caratteristiche qualitative
della carne di vitello Holstein....................................................................................386
MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU
BROJ 5
RUJAN - LISTOPAD
GODINA XV 2013.
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
SHORT COMMUNICATION
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed
with the supplement of nature propolis..................................................................408
Vorbericht
Vorbericht
MESO 15 godina s vama
SCIENTIFIC PAPER
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
Effect of floor type on carcass and meat quality
of intensively reared Simmental bulls......................................................................403
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
Qualität der Rümpfe und des Fleisches bei Hennehühnern
der Rasse hrvatica aus ökologischer Mast.................................................................398
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
Einfluss der Defoliation auf Produktivität und Florazusammensetzung
der reinen Kulturen der Viehfuttergräser..................................................................392
370
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL PAPERS
Vorbericht
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
L'effetto della defogliazione sulla produttività e composizione
floristica di colture pure delle piante foraggere......................................................392
UDK 6370.5,
UDK 664.91
ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d.
Zagreb
www.meso.hr
371
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši
pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Senčić1, Đ., D. Samac1, G. Kalić2, M. Baban1
Tablica 1. Udio osnovnih dijelova (konformacija) trupova pilića iz ekološkoga (E)
i konvencionalnoga (K) tova
Skupine pilića
Dio trupa
Udjeli
g
Prsa
znanstveni rad
Nadbatak
Sažetak
Istraživana je kvaliteta pilećih trupova i mesa od po 18 pilića hrvatske autohtone pasmine hrvatica (dudica) porijeklom iz ekološkoga
i konvencionalnoga tova. Pilići iz ekološke skupine hranjeni su prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N.
13/02). Obje analizirane skupine pilića tovljene su tijekom 98 dana. Prosječna završna tjelesna masa pilića iz ekološkoga tova bila je
0,769 ± 0,06 kg, a iz konvencionalnoga tova 0,883 ± 0,14 kg, dok je prosječna masa obrađenih pilećih trupova bila 0,528 ± 0,05 kg
(ekološka skupina) i 0,605 ± 0,10 kg (konvencionalna skupina). Trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05) veći udio
prsa (17,94 %) u odnosu na trupove pilića iz konvencionalnoga tova (16,94 %), dok u pogledu udjela drugih dijelova u trupu, nisu
utvrđene značajne razlike (p<0,05), između analiziranih skupina pilića. Prsa i nadbataci pilića iz ekološkoga tova imali su značajno
manji udjel kože, dok u pogledu udjela mišićnog tkiva i kostiju u navedenim dijelovima, nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Meso pilića iz ekološkoga tova, u odnosu na ono pilića iz konvencionalnoga tova,
imalo je značajno višu (p<0,05) pH1 vrijednost (6,46 : 6,24), i vrlo značajno nižu (p<0,01) L* vrijednost (62,06 : 63,87), višu a* vrijednost
(12,01 : 9,79), višu b* vrijednost (19,64 : 17,14), manje vode (74,51 % : 74,97 %), više sirovih bjelančevina (24,32 % : 23,42 %), manje
masti (0,79 % : 1,37 %) i manje pepela (1,16 % : 1,19 %).
Ključne riječi: kvaliteta pilećih trupova i mesa, pasmina kokoši hrvatica, ekološki tov
Uvod
Potražnja za ekološki proizvedenim mesom peradi, osobito pilećim
mesom, u svijetu sve je veća, naročito u razvijenim zemljama (EU, SAD).
Potrošači su voljni platiti i značajno
višu cijenu za takvo meso. Ekološka
proizvodnja pilećega mesa preferira
se ne samo zbog bolje kakvoće mesa,
već i zbog održavanja bioraznolikosti. To je jedan od glavnih ciljeva
ekološke proizvodnje. Mnogi autori,
poput Hovi i sur. (2003), predložili
su da u ekološkoj proizvodnji budu
zastupljeniji spororastući genotipovi, zbog njihove bolje prilagođenosti siromašnijim uvjetima okoliša.
Mnoge europske zemlje financiraju
projekte koje vode k valorizaciji autohtonih pasmina peradi u ekološkoj
proizvodnji, usprkos njihovoj slabijoj
proizvodnosti.
Batak
Tako su, primjerice, Moula i sur.
(2009) izvijestili o proizvodnosti belgijske lokalne pasmine Famennoise,
Lariviere i sur. (2006.) o belgijskoj
pasmini Ardennaise, Tixier-Boichard
i sur. (2006.) o francuskoj pasmini
Bresse. Castellini i sur. (2002.a) o talijanskoj pasmini Robusta maculata,
Pavlovski i sur. (2009.) o autohtonoj
srbijanskoj pasmini Golovratki (Naked neck) i drugi.
Cilj je ovoga rada ukazati na klaonička svojstva pilića hrvatske autohtone pasmine kokoši hrvatica (dudica) i tako doprinijeti njenom vrednovanju i očuvanju od izumiranja.
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno na 18 pilećih trupova (9 muških i 9 ženskih) iz
ekološke skupine (n=100) i 18 (9 m +
9 ž) pilećih trupova iz konvencionalne skupine (n=100) pilića autohtone
hrvatske pasmine kokoši hrvatica,
crveni soj (varijetet). Ekološka skupina pilića tovljena je prema Pravilniku
o ekološkoj proizvodnji životinjskih
proizvoda (N.N. 13/02). Prvih 28 dana
tova obje skupine pilića provele su u
peradnjaku u kontroliranim uvjetima, a nakon toga pilići iz ekološke
skupine držani su na pašnjaku. Po m2
peradnjaka bilo je smješteno 10 pilića. U prvom razdoblju tova, do 28.
dana, pilići obje analizirane skupine
hranjene su smjesom starter s 21,74
% sir. bjelančevina i 11,97 MJ ME/kg,
a nakon toga razdoblja, do 98. dana
tova, hranjene su smjesom finišer s
20,12 % sir. bjelančevina i 11,97 MJ
ME/kg. Krmne smjese za ekološki
tovljene piliće bile su sastavljene od
ekološki proizvedenih i dozvoljenih
krmiva. Na kraju tova (98. dan) pilići iz ekološke skupine bili su teški
0,767 ± 0,06 kg, a pilići iz konvencionalne skupine 0,883 ± 0,14 kg. Pileći
Krila
Leđa i zdjelica
Jetra
Želudac
Noge
2
372
dr. sc. Đuro Senčić, redoviti profesor; dr. sc. Danijela Samac, viši asistent; dr. sc. Mirjana Baban, redoviti profesor;Zavod za stočarstvo, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, Osijek
mr. sc. Goran Kalić, Poljoprivredna škola Vinkovci, Hansa Dietricha Genschera 16, Vinkovci
K (n=18)
χ± s
χ± s
95,06 ± 15,19
101,89 ± 16,21
NS
Značajnost razlika
%
17,94 ± 1,50
16,94 ± 1,52
*
g
%
g
67,00 ± 11,04
12,63 ± 1,32
66,28 ± 10,89
78,00 ± 18,16
12,71 ± 1,21
79,06 ± 19,28
*
NS
*
%
12,52 ± 1,45
12,96 ± 1,49
NS
g
62,78 ± 9,10
70,78 ± 14,78
NS
%
11,86 ± 1,23
11,66 ± 0,83
NS
g
154,67 ± 6,36
181,11± 35,06
**
%
29,26 ± 1,49
29,95 ± 3,14
NS
g
18,50 ± 4,18
22,33 ± 5,41
*
%
3,55 ± 0,96
3,70± 0,67
NS
g
33,00 ± 6,18
38,44 ± 6,63
*
%
6,26 ± 1,15
6,44 ± 1,21
NS
g
31,61 ± 5,69
33,67± 6,72
NS
%
5,98 ± 0,97
5,64 ± 1,10
NS
605,28 ± 0,10
**
Masa obrađenog
g
528,90 ± 0,05
trupa
*p<0,05; *p<0,01; NS-nije značajno
Kakvoća mesa istražena je na
prsnom mišićju (m. pectoralis). Vrijednost pH1 mesa određena je 45
minuta post mortem, a vrijednost
pH2 određena je 24 sata post mortem pomoću kontaktnog pH-metra
Mettler Toledo. Sposobnost vezanja
vode određena je prema metodi
Grau i Hamm (1952.), a parametri
boje mesa (L*, a* i b*) pomoću kromometra Minolta CR-410.
Tablica 2. Kompozicija osnovnih dijelova trupova (prsa, bataci, nadbataci) pilića
iz ekološkoga (E) i konvencionalnoga (K) tova
Dio
trupa
n= 18
Udio
Skupine
pilića
E
g
K
Prsa
E
%
K
E
g
K
Batak
E
%
K
E
g
K
Nadbatak
E
1
E (n=18)
%
K
Koža
χ± s
3,33 ±
1,33
5,61 ±
2,72
3,56 ±
1,47
5,50 ±
2,69
3,56 ±
1,76
3,39 ±
1,46
5,40 ±
2,49
4,30 ±
1,22
4,44 ±
1,85
7,17 ±
3,47
6,62 ±
2,53
8,73 ±
2,76
*p<0,05; *p<0,01; NS-nije značajno
Mišićno tkivo
Značajnost
razlika
**
*
NS
NS
**
*
Značajnost
razlika
67,06 ±
11,37
69,50 ±
9,12
70,70 ±
6,15
68,61 ±
5,02
42,67 ±
10,63
8,89 ±
12,84
62,97 ±
5,92
63,00 ±
4,79
43,83 ±
7,87
52,11 ±
12,49
66,07 ±
4,78
66,26 ±
5,95
NS
NS
NS
NS
*
NS
Koštano tkivo
χ± s
24,67 ±
7,06
26,78 ±
9,00
25,74 ±
5,67
25,89 ±
5,42
20,78 ±
2,76
25,22 ±
6,25
31,64 ±
5,61
32,70 ±
4,55
18,00 ±
4,06
19,78 ±
5,94
27,31 ±
4,99
25,01 ±
5,45
trupovi obrađeni su prema principu
„Pripremljeno za roštilj“ (Uredba EZ
br. 543/2008), a nakon toga su ohlađeni tijekom 24 sata na + 4ºC. Pileći
trupovi su rasječeni na osnovne dijelove, a zatim su najvrjedniji dijelovi
(batkovi, nadbatci i prsa) disecirani
na kožu, mišićno tkivo i kosti.
Značajnost
razlika
NS
NS
**
NS
NS
NS
Sadržaj sirovih bjelančevina utvrđen je prema Kjeldahl metodi, a sadržaj masti prema Soxhlet metodi.
Statistička analiza rezultata istraživanja obavljena je analizom varijance-jednostruka klasifikacija. Razlike
između aritmetičkih sredina testirane su t-testom, pomoću statističkog
paketa (Stat. Soft. Inc. 2008.).
Rezultati i rasprava
Apsolutni i relativni udjeli osnovnih dijelova u trupovima pilića
(konformacija), i mase obrađenih
pilećih trupova, vidljivi su iz Tablice
1. Obrađeni trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,01)
manju masu. U pogledu relativnog
udjela osnovnih dijelova u masi pilećih trupova, nisu utvrđene značajne
razlike (p>0,05) između analiziranih
skupina, osim s obzirom na udio
prsa, koja su količinski bila značajno
(p<0,05) više zastupljena u trupovima pilića iz ekološkoga tova.
Castellini i sur. (2002b) utvrdili su
da su pilići iz ekološkoga tova, do
81. dana, u odnosu na one iz konvencionalnoga tova, postizali manju
tjelesnu masu i pri tome imali veći
udio prsa (25,20% : 23,50%) i batkova (15,50 : 15,00 %), a manji udio
373
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Tablica 3. Kakvoća mišićnoga tkiva (m. pectoralis) pilića iz ekološkoga (E) i konvencionalnoga (K) tova
Skupine pilića
Pokazatelji
Značajnost
razlika
E (n=18)
K (n=18)
χ± s
χ± s
pH1
6,46 ± 0,26
6,24 ± 0,25
*
pH2
5,76 ± 0,17
5,74 ± 0,13
NS
Sposobnost vezanja vode, cm2
Boja:
-L*
-a*
4,40 ± 0,65
5,04 ± 1,32
NS
**
62,06 ± 1,69
12,01 ± 1,32
63,87 ± 1,77
9,7 ± 1,60
-b*
19,64 ± 2,57
17,14 ± 2,05
**
Voda, %
74,51 ± 0,22
74,97 ± 0,61
**
Sir. bjelančevine, %
24,32 ± 0,39
23,42 ± 0,69
**
Masti, %
Pepeo, %
0,79 ± 0,13
1,16 ± 0,01
1,37 ± 0,39
1,19 ± 0,01
**
**
**
*p<0,05; *p<0,01; NS-nije značajno
abdominalne masti u trupu (1,00 %
: 2,90 %).
Količinski udio (kompozicija) najvrjednijih dijelova pilećih trupova
(prsa, bataci i nadbataci), vidljiva je
iz tablice 2. Prsa i nadbataci pilića
iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05) manji udio kože u odnosu na iste dijelove trupa pilića iz
konvencionalnoga tova. U pogledu
relativnoga udjela mišićnog tkiva i
kostiju u navedenim dijelovima pilećih trupova, nisu utvrđene značajne
razlike između pilića iz ekološkoga i
konvencionalnoga tova.
Husak i sur. (2008) utvrdili su značajno (p<0,05) više tamnog mišićja
bataka i nadbataka u pilića iz ekološkoga tova u odnosu na piliće iz
“free range” i konvencionalnoga tova
(23,2 % : 21,5 % : 21.5 %). Udio kože
bio je značajno (p<0,05) manji u pilića iz ekološkoga tova u odnosu na
piliće iz free range i konvencionalnoga tova. Organski pilići imali su veći
prinos kostiju (p<0,05).
Kakvoća mišićnoga tkiva pilića,
vidljiva je iz Tablice 3. Meso pilića iz
ekološkoga tova imalo je značajno
(p>0,05) višu pH1 vrijednost u odnosu na meso pilića iz konvencional-
374
noga tova. S obzirom na pH2 vrijednost, nisu utvrđene značajne razlike
(p>0,05) između mesa analiziranih
skupina. U istraživanju Husak i sur.
(2008) vrijednost pH mesa prsa iz
ekološkoga tova bila je također veća
(p<0,05) u odnosu na pH vrijednosti
mesa iz free range i konvencionalnoga tova. Raach-Moujahed i sur.
(2011) također su utvrdili značajno
višu pH vrijednost mesa od pilića iz
ekološkoga tova u odnosu na onu
od pilića iz konvencionalnoga tova.
Kim i sur. (2008) nisu utvrdili razlike
u pH vrijednosti prsnog mišićja pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga
tova, dok su Castellini i sur. (2002b)
utvrdili značajno nižu konačnu pH
vrijednost pilećega mesa iz ekološkoga tova.
U pogledu sposobnosti vezanja
vode mesa nisu utvrđene značajne
razlike (p>0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. U
istraživanju Castellini i sur. (2002b)
meso pilića iz ekološkoga tova imalo je značajno (p<0,05) slabiju sposobnost vezanja vode (%) i veći gubitak mase (%) kuhanjem u odnosu
na meso pilića iz konvencionalnoga
tova.
S obzirom na parametre boje mesa
pileće meso iz ekološkoga tova imalo je vrlo značajno (p<0,01) manji
stupanj svjetloće (L*), te veći stupanj
crvenila (a*) i žutila (b*). Kim i sur.
(2008) također su utvrdili da prsno
mišićje pilića iz ekološkoga tova, u
odnosu na ono iz konvencionalnoga
tova, ima vrlo značajno (p<0,01) nižu
L* vrijednost, te više a* i b* vrijednosti. U istraživanju Husak i sur. (2008),
u pogledu boje (L*), pilići iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05)
tamnije meso prsa, bataka i nadbataka i značajno (p<0,05) manje pigmenta žute boje (b*) u odnosu na
piliće iz free range i konvencionalnoga tova. U istraživanju Raach-Moujahed i sur. (2011) nije bilo značajnih
razlika (p>0,05) u pogledu parametara boje (L*, a* i b*) mesa prsa i
bataka između pilića iz ekološkoga i
konvencionalnoga tova.
Meso pilića iz ekološkoga tova,
u odnosu na ono iz konvencionalnoga tova, imalo je vrlo značajno
(p<0,01) veći sadržaj sir. bjelančevina i manji sadržaj masti i pepela. U
pogledu sadržaja vode u mesu, nisu
utvrđene značajne razlike (p>0,05)
između analiziranih skupina pilića.
U istraživanju Husak i sur. (2008) sadržaj bjelančevina u prsima pilića iz
ekološkoga tova bio je veći (p<0,01)
u odnosu na sadržaj bjelančevina u
prsima pilića iz free range i konvencionalne skupine pilića. Castellini i
sur. (2002b) utvrdili su u mesu pilića iz ekološkoga tova značajno više
vode, a manje masti, dok u pogledu
sadržaja bjelančevina i pepela nisu
utvrđene značajne razlike. Kim i sur.
(2008) nisu utvrdili značajne razlike s
obzirom na količinu vode, bjelančevina i masti, ali su utvrdili značajno
više pepela u prsnom mišićju pilića
iz ekološkoga tova u odnosu na ono
iz konvencionalnoga tova.
(16,94 %), dok u pogledu udjela drugih dijelova u trupu, nisu utvrđene
značajne razlike između analiziranih
skupina pilića (p<0,05). Prsa i nadbataci pilića iz ekološkoga tova imali
su značajno manji udio kože, dok u
pogledu udjela mišićnog tkiva i kostiju u navedenim dijelovima nisu
utvrđene značajne razlike između
pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Piliće meso iz ekološkoga
tova, u odnosu na ono iz konvencionalnoga tova, imalo je značajno
(p<0,05) višu pH1 vrijednost (6,46 :
6,24), i vrlo značajno (p<0,01) nižu
L* vrijednost (62,06 : 63,87), višu a*
vrijednost (12,01 : 9,79), višu b* vrijednost (19,64 : 17,14), manju količinu vode (74,51 % : 74,97 %), više bjelančevina (24,32 % : 23,42 %), manje
masti (0,79 % : 1,37 %) i pepela (1,16
% : 1,19 %).
Grau, R., R. Hamm (1952.): Eine einfac-
Official Journal of the European Uni-
he Methode zur Bestimmung der Wasser
on, COMMISSION REGULATION (EC) No
bildung in Fleisch. Die Fleischwirtschaft, 4, pp.
543/2008. …www.fsai.ie/uploadedFiles/Le-
295-297.
gislation/Legislation_Update/Reg543_2008.
Hovi, M., A. Sundrum, S.M. Thamsborg
Pavlovski, Z., Z. Škrbić, M. Lukić, D. Vito-
(2003.): Animal health and welfare in organic
rović, V. Petričević (2009.): Naked neck – au-
livestock in Europe: current state and future
tochthonous breed of chicken in Serbia: Car-
challenges. Livestock Production Science 80,
cass characteristics. Biotechnology in Animal
1-2, 41-53.
Husbandry 1-2, 1-11.
Husak, R. L., J. Sebranek, K. Bregendahl
Raach-Moujahed, A., B. Haddad, N. Mou-
(2008.): A survey of commercially available
jahed, M. Bouallegue (2011.): Evoluation of
broilers marketed as organic, free-range, and
Growth Performances and Meat Quality of Tu-
conventional broilers for cooked meat yields,
nisian Local Poultry Raised in Outdoor Access.
meat composition, and relative value. Poultry
International Journal of Poultry Science 10, 7,
Science 87, 2367- 2376.
552-559.
Kim, D. H., S.H. Cho, J.H. Kim, P.N. Seong,
STATISTICA - Stat Soft, Inc. (data analysis
J.M. Lee, K.H. Hah, D.G. Lim (2008.): Diffe-
software system), version 7,1, 2008., www.
rences in meat quality between organically
statsoft.com
produced broiler muscles. 54 International
Tixier-Boichard, M. A., A. Audiot, R. Ber-
Congress of Meat Science and Technology,
nigaud, X. Rognon, C. Berthouly, P. Magde-
10-15 August, Cape Town, South Africa.
laine, G. Coquerelle, R. Grinand, M. Boulay,
Lariviere, J. M., P. Leroy (2006.): Genetic
D. Ramanantseheno, Y. Amigues, H. Legros,
parameters of body weight in the Ardennaise
C. Guintarad, J. Lossouarn, E. Verrier (2006.):
Literatura
chicken breed, Proceedings of the 8th World
Valorisation des races anciennes de poulets:
Castellini, C., C. Mugnai, A. Dal Bosco
Congress on Genetics Applied to Livestock
facteurs sociaux, technico-economiques, ge-
(2002.a): Meat quality of three chicken ge-
Production, Belo Horizonte, Minas Gerais, Bra-
netiques et reglementaire. Les Actes du BRG,
notypes reared according to the organic
zil, 13-18 Aug., pp:7-23.
6: 495-520.
system. Ital. J. Food Sci. (4), pp. 411-412.
Moula, N., N. Antoine-Moussiaux, F. Far-
Castellini, C., C. Mugnai, A. Dal Bosco
nir, P. Leroy (2009.): Evaluation of the produc-
(2002.b): Effect of organic production system
tion performances of an endangered local
on broiler carcass and meat quality. Meat Sci.
poultry breed, the Famennoise. International
60, pp. 219-225.
Journal of Poultry Science 8, 4, 389-396.
….. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02)
Dostavljeno: 12.7.2013.
Prihvaćeno: 9.9.2013.
m
www.meso.hr
Zaključak
Trupovi pilića iz ekološkoga tova
imali su značajno (p<0,05) veći udio
prsa (17,94 %) u odnosu na trupove pilića iz konvencionalnoga tova
375
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i
kakvoću mesa simentalskih bikova iz
intenzivnog uzgoja
D. Karolyi1, A. Jakupec1, K. Salajpal1, A. Radovčić2, M. Konjačić3, H. Čatipović2, T. Jakopović2, I. Jurić1
znanstveni rad
Sažetak
U radu je istraživan utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog sustava proizvodnje goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj. Tijekom tova životinje su držane u zajedničkim boksovima na cementnom rešetkastom podu (RP
skupina, n=15) ili na punom podu uz steljenje slamom (PP skupina, n=15). Prosječna podna površina po biku iznosila je 4.7 m2 u RP
i 6.0 m2 PP skupini. Hranidba je bila u obliku kompletno izmiješanog obroka sastavljenog iz silaže kukuruznog zrna i čitave stabljike,
super-koncentrata i sijena (prosječni sastav po kg: 599 g of ST, 76 g of SP i 4.59 MJ of ME). Bikovi su zaklani pri sličnoj dobi (494±17
dana) i završnoj tjelesnoj masi (597,5±56,4 kg) te su utvrđena svojstva trupa (klaonička masa topla, klaonički randman %, EUROP
klasifikacija trupova). Boja (CIE L*a*b*) i pH mesa izmjereni su na Longissimus thoracis mišiću 24 h post mortem u razini 8.-og rebra.
Isti je mišić uzorkovan za kemijsku analizu sadržaja suhe tvari, proteina, pepela, ukupnog željeza te sadržaja intramuskularne masti.
Podatci su obrađeni Studentovim t-testom. Generalno, u istraživanju nije utvrđen značajan utjecaj (P>0.05) vrste poda na bilo koje od
analiziranih svojstava trupa ili kakvoće i sastava mesa, izuzev za pH24 i sadržaj pepela, čije su vrijednosti bile niže, odnosno više kod
RP nego kod PP skupine: 5,61 prema 5,68 (P=0.0168), odnosno 10,53 prema 10,36 g/kg (P=0.0466).
Ključne riječi: tovna goveda, simentalska pasmina, vrsta poda, svojstva trupa, kakvoća mesa
Uvod
U intenzivnoj proizvodnji goveđeg
mesa u Republici Hrvatskoj (RH) bikovi se poglavito drže unutar objekata u zajedničkim boksovima na
betonskom rešetkastom podu ili punom podu uz steljenje slamom. Na
oba tipa podova životinje se uobičajeno drže slobodno uz veću nasadnu
gustoću. Prednosti držanja životinja
u boksovima s potpuno rešetkastim
podom jesu u nepostojanju potrebe
steljenja i nižem utrošku rada potrebnog za uklanjanje gnojnice u odnosu
na sustav punog poda (Lowe i sur.,
2001; Cozzi i sur., 2005). Međutim,
rešetkasti su podovi manje poželjni
s stajališta dobrobiti životinja, jer su
često pre-klizavi i stoga povezani uz
više stope izlučenja životinja uslijed
češćih lokomotornih problema, poput fraktura nogu i šepavosti (Cerchiaro i sur., 2005; Schulze Westerath
1
2
3
376
i sur., 2007). Pored toga, značajne
promjene u ponašanju bikova, kako
u ležanju tako i u stajanju, češće su
zabilježene u boksovima s rešetkastim podom nego u boksovima s
nasteljenim ležištem (Absmanner i
sur., 2009). Glede utjecaja vrste poda
(rešetkasti ili steljenje) na tovne performanse i kakvoću trupova i mesa,
prethodna su istraživanja ustanovila
manje razvidne razlike, pogotovo
kada je prostor koji su bikovi imali na
raspolaganju bio podjednak (Gottardo i sur., 2003). U ovom radu istraživan je utjecaj vrste poda na svojstva
trupova i mesa na uzorku simentalskih bikova iz intenzivnog sustava
proizvodnje goveđeg mesa u RH.
Materijali i metode
Životinje, smještaj i hranidba
Istraživanje je provedeno 2008.
godine sa 30 simentalskih bikova iz
sustava intenzivne proizvodnje goveđeg mesa na dvije komercijalne
farme tovne junadi s različitim načinima držanja životinja: a) na punom
cementnom podu uz steljenje slamom (Farma A, PP skupina, n=15) i b)
na potpuno rešetkastom betonskom
podu (Farma B, RP skupina, n=15). Na
farmi A, u PP skupini bikovi su držani
slobodno u zajedničkom boksu unutar objekta zatvorenog s tri strane
zidovima i otvorenim dijelom prema
vanjskom hranidbenom hodniku. Dimenzije zajedničkog boksa bile su u
duljinu 6,3 m u ležištu i 2,7 m u tzv.
blatnom hodniku, uz širinu 10 m. Ležišni dio u odnosu na blatni hodnik
niži je za 50 centimetara. Prosječna
podna površina po grlu iznosila je 6
m2. Dnevna potrošnja slame iznosila je 5 do 6 kg po grlu. Blatni hodnik
čišćen je pomoću utovarivača 2 do 3
puta tjedno, dok ležišni prostor nije
dr.sc. Danijel Karolyi, izvanredni profesor; Antonija Jakupec, MS student; dr.sc. Krešimir Salajpal, izvanredni profesor, dr.sc. Ivan Jurić, redoviti profesor u mirovini, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za opće stočarstvo, Svetošimunska cesta 25, Zagreb
Ante Radovčić, dr.vet.med., Hrvoje Čatipović, dr.vet.med., Tomislav Jakopović, dipl.ing.agr., Belje d.d., Industrijska zona 1, Mece, Darda
dr.sc. Miljenko Konjačić, docent, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
Tablica 1. Opisna statistika za svojstva trupa simentalskih bikova držanih na steljenom punom podu (PP) ili rešetkastom podu (RP)
Vrsta poda /
svojstva trupa
PP (n=15)
Dob (dani)
Završna masa (kg)
Masa trupa (kg)
Min.
Maks.
Prosjek
KV (%)
470
527
491,2
17,69
3,60
510
715
596,67
54,60
9,15
SD
303
431
357,14
33,59
9,41
57,50
61,45
59,41
1,09
1,84
470
531
495,8
17,45
3,52
Završna masa (kg)
495
700
598,33
59,96
10,02
Masa trupa (kg)
300
421
358,00
38,58
10,78
56,13
61,86
59,82
1,69
2,83
Randman (%)
RP (n=15)
Dob (dani)
Randman (%)
Min. – minimum; Maks. – maksimum; SD – st. devijacija; KV – koeficijent varijacija
Tablica 2. Usporedba svojstava trupa simentalskih bikova držanih na steljenom
punom podu (PP) ili rešetkastom podu (RP)
Svojstva trupa
Dob (dani)
Vrsta poda
FF (n=15)
SF (n=15)
P-vrijednost
491,2 ± 4,57
495,8 ± 4,51
0,4793
Završna masa (kg)
596,67 ± 14,01
598,33 ± 15,48
0,9371
Masa trupa (kg)
357,14 ± 8,98
358,00 ± 9,96
0,9497
Randman (%)
59,41 ± 0,29
59,82 ± 0,44
0,4463
Prosjek ± standardna greška; Studentov t-test (dvostrana-provjera)
čišćen tijekom tova (čisti se nakon
svakog završenog turnusa, odnosno
svakih 5 do 6 mjeseci). Na farmi B,
skupina RP bikova držana je unutar
zatvorenog objekta na potpuno rešetkastom betonskom podu (širina
gazne površine gredica 15,5 cm uz
razmak od 35 mm). Životinje su također držane slobodno, u zajedničkom
boksu dimenzija 7x10 m. Prosječna
podna površina u RP skupini iznosila
je 4,7 m2 po biku. Tov i hranidba životinja bili su slični u obje skupine,
budući da obje istraživane farme posluju unutar istog poslovnog sustava
(Belje d.d., AGROKOR). Ukratko, bikovi
su hranjeni kompletno izmiješanim
obrokom sastavljenim iz silaže kukuruznog zrna i čitave stabljike, sijena i
super-koncentrata (34 % sirovih proteina) baziranog na sačmi soje i uljane repice, te vitaminsko-mineralnom
dodatku (30 000 U vitamina A, 3 300
U vitamina D3, 120 mg vitamina E i
37,5 mg Cu po kg ST). Obrok je davan jednokratno u jutarnjim satima
(prosječni sastav po kg: 599 g ST, 76
g SP i 4.59 MJ ME). Dob i tjelesna
masa (prosjek ± standardna devijacija) bikova na kraju tova bile su 491,2
± 17,7 dana i 596,7 ± 54,4 kg u PP
skupini, odnosno 495,8 ± 17,5 dana i
598,3 ± 60,0 kg u RP skupini.
Svojstva trupa i kakvoća mesa
Sve životinje zaklane su istog dana
u komercijalnoj klaonici (PIK Vrbovec) prema standardnoj proceduri i
u skladu s važećim propisima (Anon.,
2004 i 2006). Transportna udaljenost
od farme do klaonice bila je oko 10
km za PP skupinu i oko 80 km za RP
skupinu bikova. Klaonički randman
(%) izračunat je kao: (klaonička masa
topla / tjelesna masa prija klanja) x
100. Klasifikacija trupova prema EUROP sustavu izvršena je na toplim
trupovima od strane ovlaštenog
klasifikatora (Croatiakontrola d.o.o.).
Klasifikacija je obuhvaćala ocjenu
mišićne razvijenosti (konformacije) trupova (izraženu kao E-odlična,
U-vrlo dobra, R-dobra, O-osrednja
ili P-slaba) i ocjenu prekrivenosti
trupova masnim tkivom (izraženu
kao 1-vrlo slaba, 2-slaba, 3-srednja,
4-jaka ili 5-vrlo jaka). Vrijednost pH
u m.longissimus thoracis izmjerena
je na desnim polovicama u razini
8-og rebra uporabom TESTO 230
pH metra (TESTO, Germany) korištenjem ubodne elektrode (tip 13) 24
sata (pH24) post mortem. Boja mesa
određena je 24 h post mortem pomoću prijenosnog Chroma-metra
MINOLTA CR 410 (mjerna površina
Æ 50 mm, izvor osvjetljenja D65, Konica Minolta, Japan) uporabom CIE
L*a*b* sustava (CIE, 1976). Mjerenja
su obavljena na površini svježeg presjeka m.longissimus thoracis u razini
8-og rebra nakon otprilike 10-minutne stabilizacije boje mesa. Isti je mišić
uzorkovan i pohranjen na -20 ºC do
analiza kemijskog sastava
Kemijske analize
Sadržaj vlage (suhe tvari), pepela, bjelančevina i masti u uzorcima
određeni su referentnim metodama
za meso i mesne proizvode (Anon.,
1997, 1998, 1978 i 2001). Ukupno
željezo (Fe) određeno je spektrofotometrijskom atomskom apsorpcijom.
Analiza podataka
Za sve analizirane varijable izračunata je opisna statistika. Usporedba
prosjeka skupina izvršena je putem
Studentovog t – testa primjenom
PROC TTEST procedure, dok su razlike između proporcija EUROP klasa
analizirane Hi-kvadrat testom primjenom PROC FREQ procedure i opcije Fisher-ovog egzaktnog testa statističkog programa SAS (SAS, 2002).
Rezultati i rasprava
Opisna statistika i usporedba svojstava trupa PP i RP bikova prikazana
je u Tablicama 1 i 2.
Svi trupovi bili su klasirani unutar
EUROP konformacijskih klasa E, U i
R s slijedećom distribucijom: 2, 9 i 4
u PP skupini, odnosno 5, 7 i 3 u RP
377
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
Opisna statistika i usporedba svojstava kakvoće mesa PP i RP bikova
prikazana je u Tablicama 3 i 4.
Iz rezultata prikazanih u Tablicama
1 i 3, vidljiva je općenita ujednačenost analiziranih varijabli svojstava
kakvoće trupova i mesa, uz iznimku
boje mesa b*, sadržaja Fe i, naročito
sadržaja intramuskularne masti, kod
kojih je ustanovljen viši stupanj variranja. Prosječne vrijednosti pH24
mesa u ovom istraživanju sukladne
su ranije objavljenim rezultatima
Marenčića i sur. (2012) za simentalske bikove slične dobi i mase trupa,
dok su parametri boje mesa L*, a* i b*
utvrđeni u ovom istraživanju bili općenito niži nego u gore navedenom
istraživanju, tj. utvrđena je nešto
tamnija i manje crvena boja mesa.
Kemijski sastav mesa prikazan ovdje
usporediv je s rezultatima Štokovića
i sur. (2009) za simentalske bikove
stare 420 dana u pogledu suhe tvari,
bjelančevina i pepela, no niži glede
najpromjenljivije mišićne komponente – intramuskularne masti. Bolja
paralela glede odnosa dob/masa-kemijski sastav mišića može se povući
s rezultatima Bureš i sur. (2006), koji
su utvrdili vrlo sličan sastav mišića,
uključujući i sadržaj intramuskularne
masti kod simentalskih bikova starih
prosječno 508 dana, žive mase 632
kg i mase trupa 364 kg. U usporedbi s
jednogodišnjim simentalskim “babybeef” bikovima (Karolyi i sur., 2011)
prosječni sadržaj intaramuskularne
masti utvrđen u ovom istraživanju
bio je očekivano viši, otprilike dvostruko. Utvrđeni sadržaj Fe nalazio se
unutar granica navedenih u literaturi za goveđe meso (Schönfeldt and
378
Tablica 3. Opisna statistika svojstva kakvoće mesa (m.longissimus thoracis) simentalskih bikova držanih na steljenom punom podu (PP) ili rešetkastom podu
(RP)
Vrsta poda /
svojstva kakvoće mesa
PP (n=15)
Min.
Maks.
Prosjek
SD
pH 24
5,56
5,75
5,68
0,05
0,93
36,99
41,64
39,57
1,62
4,08
Boja a*
22,19
26,68
23,96
1,18
4,91
Boja b*
6,69
11,43
8,94
1,21
13,59
Suha tvar (g/kg)
243,20
271,10
253,62
9,86
3,89
Protein (g/kg)
210
228,50
220,50
5,41
2,45
Mast (g/kg)
16,00
50,20
25,11
10,14
40,38
Pepeo (g/kg)
10,10
10,90
10,36
0,20
1,92
Fe (mg/kg)
15,20
22,30
17,70
1,84
10,40
RP (n=15)
pH 24
5,52
5,87
5,61
0,09
1,54
Boja L*
37,96
44,24
40,47
1,84
4,53
Boja a*
21,39
25,75
24,31
1,20
4,92
Boja b*
7,26
11,55
9,67
1,13
11,64
Suha tvar (g/kg)
242,30
268,40
254,87
7,83
3,07
Protein (g/kg)
202,20
236,20
221,46
9,03
4,08
Mast (g/kg)
10,90
39,50
25,87
8,53
32,96
Pepeo (g/kg)
10,20
11,00
10,53
0,24
2,26
Fe (mg/kg)
11,30
23,30
18,15
3,05
16,81
Min. – minimum; Maks. – maksimum; SD – st. devijacija; KV – koeficijent varijacija
Tablica 4. Usporedba svojstva kakvoće mesa (m.longissimus thoracis) simentalskih bikova držanih na steljenom punom podu (PP) ili rešetkastom podu (RP)
Vrsta poda
P-vrijednost
FF (n=15)
SF (n=15)
pH 24
5,68 ± 0,01
5,61 ± 0,02
0,0168
Boja L*
39,58 ± 0,42
40,47 ± 0,47
0,1678
Boja a*
23,96 ± 0,30
24,31 ± 0,31
0,4242
Boja b*
8,94 ± 0,31
9,67 ± 0,29
0,0983
Suha tvar (g/kg)
253,62 ± 2,55
254,87 ± 2,02
0,7028
Protein (g/kg)
220,50 ± 1,40
221,46 ± 2,33
0,7265
Mast (g/kg)
25,11 ± 2,62
25,87 ± 2,20
0,8258
Pepeo (g/kg)
10,36 ± 0,05
10,53 ± 0,06
0,0466
Fe (mg/kg)
17,70 ± 0,48
18,15 ± 0,79
0,6261
Prosjek ± standardna greška; Studentov t-test (dvostrana-provjera)
Hall, 2011).
Glede utjecaja vrste poda na istraživane varijable, rezultati u Grafikonu
1 i Tablici 2, pokazuju da između PP i
RP bikova nije bilo razlika (P>0.05) u
pogledu završne mase, mase trupa,
klaoničkog randmana i EUROP kla-
RP
KV (%)
Boja L*
Kakvoća mesa
10
sifikacije na liniji klanja. U pogledu
svojstava kakvoće mesa (Tablica 4),
postojala je mala ali statistički značajna razlika u vrijednosti pH24, koja
je u PP skupini imala višu prosječnu
vrijednost u odnosu na RP skupinu
(5,68 prema 5,61, P=0,0168). Nije
utvrđen (P>0.05) utjecaj vrste poda
PP
8
Broj trupova
skupini (Grafikon 1). Proporcije klasa
nisu se značajno razlikovale između
skupina (P=0.6160, Fisher-ov egzaktni test). Glede stupnja prekrivenosti
trupova masnim tkivom, velika većina trupova ocjenjena je ocjenom 3,
izuzev 13,3 % and 6,7 % trupova u PP
skupini, koji su dobili ocjenu 4, odnosno 2 (podatci nisu prikazani).
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
6
4
istraživanju slična svojstva trupova i
kakvoće mesa. Dobiveni rezultati potvrđuju prijašnje nalaze da vrsta poda
ima mali utjecaj na kakvoću trupova
i mesa bikova u intenzivnom uzgoju,
pogotovo kada je raspoloživa podna
površina po grlu usporediva. Međutim, za dodatnu potvrdu ovih rezultata, istraživanje treba ponoviti na većem broju životinja i u bolje kontroliranim eksperimentalnim uvjetima. Zahvala
2
Istraživanje je provedeno u okviru EUREKA Projekta E! 3983-RF i u suradnji s Belje d.d.
0
E
U
R
Konformacija (EUROP klase)
(AGROKOR). Autori se zahvaljuju osoblju farmi
(Poljenski Lug i Potok) te klaonice (PIK Vrbovec
Mesna industrija d.d.) na svesrdnoj pomoći u
provedbi istraživanja.
Grafikon 1. Distribucija trupova unutar EUROP klasa
(PP – puni pod, RP – rešetkasti pod)
*Dio podataka iznesenih u ovome radu potječe iz Diplomskog rada studentice Antonije Jakupec, mentora prof.dr.sc. D.Karolyi.
na parametre boje mesa L* i a*, dok
je za parametar b* utvrđena tendencija (P<0.1) više vrijednosti kod RP
bikova. Kemijski sastav mesa bio je
također sličan (P>0.05) između skupina, izuzev za sadržaj pepela koji je
bio nešto viši u RP u odnosu na PP
skupinu (10,53 prema 10,36 g/kg,
P=0,0466). Međutim, sadržaj ukupnog Fe u mesu nije se značajnije
razlikovao (P>0.05) između skupina.
Rezultati svojstava trupova i kakvoće
mesa ovog istraživanja suglasni su s
prethodnim studijama u kojima nije
utvrđen utjecaj vrste poda (steljenje
ili rešetkasti) na kakvoću trupova i
mesa kod mladih bikova pri jednakoj
raspoloživoj površini poda (Gottardo
et al., 2003) i tovnih kastrata (Lowe
et al, 2001). Glede rezultata mjerenja pH mesa, dobro je poznato da
brzina i opseg glikolize post mortem
u mesu ovisi o razini glikogena u mišićima životinje prije smrti (Gregory,
2003). Primjerice, ukoliko je glikogen u mišićima potrošen zbog iscrpljivanja životinja prije klanja (npr.
neprimjeren prijevoz i postupanje s
životinjama, međusobna borba i sl.),
niska razina mišićnog glikogena rezultirati će višim konačnim pH mesa
(Aaslyng, 2002). Stoga, u pogledu pH
mesa, kod kojeg je u ovom istraživanju utvrđen mali ali značajni utjecaj
grupe, može se pretpostaviti da su
uočene razlike vjerojatnije posljedica
postupaka prije klanja, uključujući i
duljinu trajanja prijevoza i/ili boravka životinja u stočnom depou, a manje posljedica vrste poda. U svakom
slučaju, uočene razlike u pH mesa
između PP i RP skupina bile su male
i s vrijednostima generalno unutar
granica normalne post mortem glikolize u goveđem mesu. Iz literature je
također poznato da mišići aktivnijih
životinja sadrže više razine mišićnog
pigmenta mioglobina u usporedbi
s mišićima manje aktivnih životinja
(Warriss, 2000). Kako rešetkasti podovi općenito mogu izazvati više mišićnih tenzija i veću aktivnosti životinja,
bilo je za pretpostaviti da bi RP bikovi
mogli imati tamnije meso s višim sadržajem željeza u odnosu na PP bikove. Međutim, rezultati ovog istraživanja nisu potvrdili takve pretpostavke.
Literatura
Aaslyng M.D. (2002): Quality indicators
for raw meat. In Kerry, J., Kerry, J., Ledward,
D. (eds) Meat processing – Improving quality,
Woodhead Publishing Limited, Cambridge,
England, 157-174.
Absmanner E., C. Rouha-Mülleder, T.
Scharl (2009): Effects of different housing
systems on the behaviour of beef bulls - An
on-farm assessment on Austrian farms. Applied Animal Behaviour Science, 118, 12-19.
Anonimno (1978): Meso i mesni proizvodi
– Određivanje sadržaja dušik. ISO Standard br.
937. International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonimno (1997): Meso i mesni proizvodi
– Određivanje sadržaja vlage. ISO Standard br.
1442. International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonimno (1998): Meso i mesni proizvodi
– Određivanje ukupnog pepela. ISO Standard
br. 936. International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonimno (2001): Meso i mesni proizvodi – Određivanje sadržaja ukupne masti. ISO
Zaključak
Simentalski bikovi usporedive dobi
i tjelesne mase uzgojeni na rešetkastom ili punom podu uz steljenje
u sustavu intenzivne proizvodnje
goveđeg mesa pokazali su u ovom
Standard br. 1443. International Organization
for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonimno (2004): Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja, Narodne Novine, 20.
Anonimno (2006): Zakon o zaštiti životinja,
379
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
Bureš, D., L. Barton, R. Zahradkova, V. Te-
N.G., Grandin, T. (eds) Animal Welfare and Meat
slik, V. Krejčova (2006): Chemical compositi-
Science, CABI Publishing, United Kingdom,
on, sensory characteristics, and fatty acid pro-
108-122.
čarstvo, 66, 253-262.
SAS (2002): SAS/STAT® User’s Guide: version 9.1, SAS Institute, Cary, NC.
Schönfeldt H.C., N. G. Hall (2011): Deter-
file of muscle from Aberdeen Angus, Charolais,
Gottardo F., R. Ricci, G. Fregolent, L. Ri-
mining iron bio-availability with a constant
Simmental and Hereford bulls. Czech Journal
varotto, G. Cozzi (2003): Welfare and meat
heme iron value. Journal of Food Composition
of Animal Science, 51, 279-284.
quality of beef cattle housed on two types of
and Analysis, 24, 738-740.
Cerchiaro I., B. Contiero, R. Mantovani
(2005): Analysis of factors affecting health
floors with the same space allowance. Italian
Journal of Animal Science, 2, 243-253.
Schulze Westerath, H., L. Gygax, C.
Karolyi D., V. Čubrić-Čurik, K. Salajpal,
cleanliness of finishing bulls kept in housing
tion systems. Italian Journal of Animal Science,
M. Đikić (2011): The effect of sex and DGAT1
systems with different lying area surfaces. The
4 (Suppl. 3), 122-124.
gene polymorphism on fat deposition traits in
Veterinary Journal, 174, 77-85.
CIE (1976): Supplement No.2 to CIE Publi-
Simmental beef cattle. Acta Veterinaria (Beo-
Štoković I., I. Karadjole, D. Križanović, P.
Božić, A. Ekert Kabalin (2009): Phenotypic
grad), 62, 91-100.
Lowe D.E., R.W.J. Steen, V.E. Beattie, B.W.
characteristics and heritability of m. longissi-
Psychrome-
Moss (2001): The effects of floor type systems
mus dorsi chemical composition in Croatian
tric Color Terms. Commission Internationale
on the performance, cleanliness, carcass com-
Simmental bulls. Veterinarski Arhiv, 79, 333-
de I ´Eclairage, Paris.
position and meat quality of housed finishing
341.
Recommendations on uniform color spacescolor difference equations, Cozzi G., R. Ricci, M. Dorigo, D. Zanet
(2005): Growth performance, cleanliness and
beef cattle. Livestock Production Science, 69,
Warriss P.D. (2000): Meat Science – An Introductory Text, CABI Publishing, Wallingford,
33-42.
lameness of finishing Charolais bulls housed in
Marenčić D., A. Ivanković, V. Pintić, N. Ke-
littered pens of different design. Italian Journal
lava-Ugarković, T. Jakopović (2012): Effects
of Animal Science, 4 (Suppl. 2), 251-253.
of pre-slaughter rest period on some physi-
Gregory N.G. (2003): Post-mortem muscle
cochemical properties of Simmental beef. Sto-
UK
Dostavljeno:21.9.2013.
Prihvaćeno:21.10.2013.
m
SUBSCRIPTION FOR MESO
The first Croatian meat journal
I subscribe to 6 (six) issues of the MESO journal, at the price of 400,00kn (for Croatia) or 70 EUR (for abroad).
At my request I will receive a specimen copy of the journal. The cost of delivery is included.
I will pay the subscription in a following way:
(Please choose the desired method of payment and write the necessary information)
Postal money order Bank wire transfer to the bank account
Please send your order by mail, fax or e-mail.
Name and surname
Corporation
Address
post-code
Tel/fax
e-mail
Date
Personal signature
(Signature required)
Company stamp
Zadružna štampa d.d.• Jakićeva 1, 10000 ZAGREB, Croatia
Phone: 00385( 1) 2316- 050, Fax : 00385(1) 2314-922, 2316 - 060
E-mail: meso@meso.hr
VAT number: 3223094 • Name of the bank: Zagrebačka banka
Address of the bank: Maksimirska 86-88 a, 10000 ZAGREB SWIFT CODE: ZABAHR2X
Contry of the company: HRVATSKA/CROATIA/ • IBAN KOD: HR3823600001101905427
380
Bela Njari i Nevijo Zdolec
ISBN: 978-953-6062-88-1
Nakladnik: Veterinarski fakultet, 2012.
Cijena knjige: 300 kn
Mayer, B. Wechsler (2007): Leg lesions and
status of animals under intensive beef produc-
cation No. 15 (E-1.3.1) 1978, 1971/(TC-1- 3).
KLAONIČKA OBRADA I
VETERINARSKI PREGLED
Građa ovog sveučilišnog udžbenika
podijeljena je u osam poglavlja. U uvodnom dijelu autori tumače osnovne pojmove iz područja veterinarskog javnog
zdravstva te djelokrug rada veterinara
koji obavljaju poslove vezane uz higijenu i tehnologiju proizvodnje hrane.
Čitatelj ima priliku naučiti razlikovati i
pravilno primjenjivati termine “klaonička obrada” i “klanje.” U prvom poglavlju
opisani su higijensko tehnološki uvjeti
izgradnje i uređenja klaoničkih objekata. Slijedi poglavlje o pregledu životinja
prije klaoničke obrade (ante mortem) te
ono o prisilnom klanju. Dobrobiti životinja u klaoničkom objektu posvećeno je
četvrto poglavlje. Naredno je poglavlje
najopsežnije, donosi detaljan opis klaoničke obrade i pregleda mesa goveda,
malih preživača, kopitara, svinja,sivljači,
peradi, kunića i nojeva. Za svaku su životinjsku vrstu dijagramski prikazane
faze rada u klaoničkom objektu. Brojnim
fotografijama iz vlastite zbirke autori su
nam zorno predočili određene zahvate na životinjama i tehnološke procese
snimljene u najmodernijim klaonicama.
Detaljne ilustracije i crteži zasjecanja i
palpacije limfnim čvorova i drugih organa u svrhu veterinarskog pregleda
mesa, iznimno su dragocjeni i edukativni. Razveselit će veterinare praktičare
ali i studente koji uče nastavni predmet
Higijena i tehnologija hrane. Posebno će
biti od koristi kolegama koji pripremaju
stručni ispit, ali i podsjetnik ovlaštenim
veterinarima koji rade u kontrolnim tijelima. O označavanju trupova nakon post
mortem pregleda govori se u šestom
poglavlju. Obredna, odnosno ritualna
klanja, košer i halal, definirana su i objašnjena u zasebnom poglavlju. Posljednje,
osmo poglavlje posvećeno je procjeni
uporabljivosti mesa i organa za prehranu
ljudi. I to poglavlje obiluje fotografijama
patološki promijenjenih životinjskih organa te grafičkim prikazima razvojnih
ciklusa parazita. Najprije je podastrta
zakonska osnova propisanih radnji a
zatim tehnika post mortem pregleda i
prosuđivanje važnih zoonoza. Na kraju
knjige nalazi se popis korištene literature i prilozi s raznim obrascima, papirnatim oznakama,izvješćima i evidencijama
koje se rutinski rabe u klaoničkim objektima. Ukratko, vrijednost ove knjige je u
njenoj posve praktičnoj orijentaciji.
Knjigu možete naručiti putem telefona
01 3779 444 ili kupiti online, u web knjižari Medicinske naklade.
Vlasta HERAK-PERKOVIĆ m
VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO I SIGURNOST HRANE
Urednici: Lidija Kozačinski, Bela Njari,
Željka Cvrtila Fleck
ISBN: 978-953-6062-89-8
Nakladnik: Veterinarski fakultet, 2012.
Cijena knjige: 180 kn
Četrnaest autora, nastavnika Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
napisalo je ovaj moderan sveučilišni priručnik namijenjen studentima. Članovi
autorskog tima su (abecednim redosljedom): prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, dr.
sc. Ivana Filipović, prof. dr. sc. Lidija Kozačinski, prof. dr. sc. Branimir Mioković, prof.
dr. sc. Bela Njari, prof. dr. sc. Željko Pavičić,
Marko Poletto, dr. med. vet., prof. dr. sc.
Jelena Pompe-Gotal, prof. dr. sc. Andrea
Prevendar Crnić, prof. dr. sc. Emil Srebo-
Nova literatura
metabolism and meat quality. In: Gregory,
Narodne Novine, 135.
Nova literatura
čan, prof. dr. sc. Dagny Stojčević, prof.
dr. sc. Alenka Tofant, prof. dr. sc. Marija
Vučemilo i dr. sc. Nevijo Zdolec. Priručnik
sadržava tri cjeline.
Prvu cjelinu čine izabrana poglavlja iz područja veterinarskog javnog
zdravstva: higijena i tehnologija hrane,
animalna higijena, okoliš i etologija,
parazitologija te farmakologija i toksikologija. U drugoj cjelini čitateljima je
objašnjeno veterinarsko zakonodavstvo
i sustav nadzora sigurnosti hrane. Treći
dio knjige posvećen je kontroli kakvoće
i higijeni ispravnosti hrane. Čitatelj se
informira o suvremenoj koncepciji veterinarskog nadzora u proizvodnji i prometu hrane te menadžmentu kakvoće i
sigurnosti hrane. Uči o onečišćivačima u
prehrambenom lancu, proizvodnji hrane
na OPG-ima, važnim parazitima i štetnim
reziduama u tkivu. Organizacija veterinarske inspekcije i zakonodavni okvir
veterinarskog nadzora sastavnica su ove
knjige. Objašnjena su ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti u inspekciji hrane. Posebna je pozornost posvećena kontroli
kakvoće hrane.
Pomoću 27 tabela i jednako toliko
shematskih prikaza, dijagrama i stabala
odluke, postignuta je preglednost građe
i lakše svladavanje gradiva.
Knjigu možete naručiti putem telefona
01 3779 444 ili kupiti online, u web knjižari Medicinske naklade.
Vlasta HERAK-PERKOVIĆ m
381
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom
od tovnih pilića hranjenih uz dodatak
prirodnog propolisa
D. Špoljarić1, G. Mršić2, M. J. Petek2, I. Špoljarić2, S. Srečec3, Ž. Cvrtila Fleck4, K. Špiranec5,
D. Mihelić5, L. Kozačinski4, M. Popović1
tov pilića dodavan je praškasti pripravak prirodnog propolisa proizvođača
OPG Špoljarić , Zagreb (Slika 1).
Slika 1. Pčelinje košnice OPG Špoljarić
prethodno priopćenje
Sažetak
Učinak dodatka nativnog propolisa na kvalitetu mesa tovnih pilića istražen je u ovom radu. Osim smolastih biljnih sastavnica, u
propolisu se nalaze sekreti pčelinjih žlijezda slinovnica poput lipofilne tvari, sluzi, ljepila, ulja, pa i voska. Propolis ima brojna terapeutska djelovanja poput antimikrobnog (antibakterijsko, antivirusno, antifungalno), protuupalno, regeneracijskog (zacjeljuje rane i obnavlja oštećeno tkivo), imunostimulacijskog, anestetičkog, spazmatičnog, te antikancerogenog (antitumorsko), kardiovaskularnog
(učvršćuje strukture kapilara) i naposlijetku antioksidativnog. Upotreba antibiotskih poticatelja rasta napuštena je u peradarskoj
proizvodnji i nužno je pronaći alternativne strategije kontrole i prevencije infekcija. U istraživanju su korišteni bataci i bijelo meso od
deset tovnih pilića iz svake pokusne skupine kako bi se ispitao utjecaj dodatka prirodnog propolisa standardnoj krmnoj smjesi za tovne piliće na kemijsku kvalitetu mesa pomoću standardnih kemijskih metoda. Rezultati ovog istraživanja pokazuju pozitivan učinak
prirodnog propolisa na kvalitetu mesa tovnih pilića.
Ključne riječi: tovni pilići, propolis, kvaliteta mesa
Uvod
Apiterapija u suvremenoj biomedicini sve je učestaliji odabir u prevenciji
i terapiji ljudi i životinja, pri čemu se sve
veća pažnja pridaje ljekovitim svojstvima propolisa. Smatra se da riječ propolis potječe od grčkih riječi pro (pred,
za) i polis (grad) što znači zaštita grada,
odnosno košnice, ili od riječi propoliso,
što na grčkom ili na latinskom znači zamazivati odnosno zaglađivati. Naime,
pčele tijekom proljeća i ljeta prikupljaju smolaste konzistencije žuto-zelene
do smeđe ili crveno-smeđe boje izlučevine tkiva pupoljaka i/ili kore najčešće topole, johe, jablana, breze, jasena
i kestena, čime premazuju unutrašnjost košnice kako bi se zimi zaštitile
od hladnoće, propuha, vremenskih
nepogoda i potresa. Također propolisom poliraju i stanice saća koje im služe kao skladišta za med, cvjetni prah ili
2
3
4
1
5
382
za leglo. Osim kao gradbeni materijal
košnica, propolis zahvaljujući lako hlapljivim eteričnim uljima ima izrazit
protumikrobni učinak na patogenu
mikrofloru košnica. Sklonost raznih vrsta pčela za sakupljanje propolisa nije
jednaka. Tako, Kavkaska pčela (Apis
mellifera caucasica) koristi velike količine propolisa (300 g), dok talijanska i
ukrajinska manje. Pčele rasprostranjene u Indiji Apis dostra, Apis indica i Apis
florea, te afrička podvrsta obične medonosne pčele (Apis mellifera scutellata) ne sakupljaju propolis ili ga sakupe
u neznatnoj količini. Osim smolastih
biljnih sastavnica, u propolisu se nalaze sekreti pčelinjih žlijezda slinovnica
poput lipofilne tvari, sluzi, ljepila, ulja,
pa i voska (Špoljarić, 2013) Na osnovi
dostupnih literaturnih podataka uporaba propolisa oralno i/ili parenteralno u većim količinama nije toksičana
za životinje i ljude, već naprotiv ima
brojna terapeutska djelovanja poput
antimikrobnog (antibakterijsko, antivirusno, antifungalno), protuupalnog,
regeneracijskog (zacjeljuje rane i obnavlja oštećeno tkivo), imunostimulacijskog, anestetičkog, spazmatičnog,
te antikancerogenog (antitumorsko),
kardiovaskularnog (učvršćuje strukture kapilara) i naposlijetku antioksidativnog (Sforcin, 2007). Shodno tome,
pripravci prirodnog propolisa mogli
bi biti i važne sastavnice alternativne
strategije nekliničkoj uporabi antibiotika, napose u proizvodnji stočne
hrane za životinje namijenjene ljudskoj prehrani. Stoga, cilj ovog rada bio
je prikazati kemijsku ocjena kakvoće
pilećeg mesa podrijetlom od tovnih
pilića hranjenih tijekom proizvodnog
procesa uz prirodnog propolisa.
dr. sc. Daniel Špoljarić; prof. dr. sc. Maja Popović; Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju, , Heinzelova 55, Zagreb
doc. dr. sc. Gordan Mršić; dr. sc. Maja Jelena Petek; Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja„Ivan Vučetić“ MUP-a RH, Ilica 335, Zagreb
dr. sc. Siniša Srečec, prof., Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Milislava Demerca 1, Križevci
prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck; prof. dr. sc .Lidija Kozačinski, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane, Heinzelova 55,
Zagreb
Katarina Špiranec, dr. med. vet.; prof. dr. sc. Damir Mihelić; Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Heinzelova 55, Zagreb
Slika 2. Elektronskim mikroskopom
SEM-u Tescan Mira3 FEG vizualizirana pčela Apis Mellifera Carnica OPG-a
Špoljarić (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan
Vučetić, Zagreb, Hrvatska).
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno u okviru
VIP projekta No.: 2012-11-17. Istraživanje je 38 dana provedeno na OPG
Živković, Kvarte, Perušić na 90 tovnih
pilića (soja ROSS 308, 45 muškog spola, 45 ženskog spola). Piliće su razvrstali u 2 skupine sa po 45 jedinki u svakoj.
Skupine su držane odvojeno, ali u
istom objektu. Pilići skupine C tijekom
pokusa hranjeni su kontroliranom
hranom namijenjenom za tov pilića
(starter u dobi od 0. do 14. dana starosti, finišer I od 14. do 28. dana starosti;
finišer II od 28. do 38. dana starosti).
Pilićima skupine A tijekom cijelog pokusa u kontroliranu hranu za tov pilića
dodavan je praškasti pripravak prirodnog propolisa u koncentraciji od 0,1%.
Tijekom cijelog pokusa pilićima su hrana i voda bili dostupni ad libitum. Za
umješavanje u kontroliranu hranu za
Propolis je uzeti iz zajednica pčela
Apis Mellifera Carnica (Slika 2.) sa područja Ivanić Grada. Nakon oduzimanja,
hlađen je jedan sat na -20˚C, te je potom usitnjen. Nakon što su uzeti uzorci za analitičke i mikrobiološke analize,
uzorci usitnjenog prirodnog propolisa
analizirani su metodom vezanog sustava plinske kromatografije - spektrometrija masa (GC-MS, Perkin Elmer,
SAD) (Centar za forenzična ispitivanja,
istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić,
Zagreb, Hrvatska) te elektronskim mikroskopom SEM Philips XL 30 s EDX
detektorom pomoću programskog
paketa Genesis verzija 6.02 (proizvođača Edax), i EDX detektora aktivne
površine 10 mm2 (proizvođača EDAX,
model 135-10 PV9760/68) (Centar za
forenzična ispitivanja, istraživanja i
vještačenja Ivan Vučetić, Zagreb, Hrvatska. Potom je prirodni propolis u
prahu umješavan u komercijalnu hranu za tov pilića u koncentraciji 0,1%
(Slika 3,4).
Na kraju pokusa, 38. dana, u klaonici od po deset pileta iz svake pokusne
skupine uzeti su po dva uzorka bataka
i mesa prsiju kako bi se ispitao učinak
dodanog pripravka prirodnog propolisa u komercijalnu hranu za tov pilića
na kemijski sastav pilećeg mesa. Na
Zavodu za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Veterinarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu u pilećem mesu
određeni su udjeli: vode (metoda po
ISO 1442 standardu), masti (metoda
po ISO 1443 standardu), bjelančevina
(metodom ISO 937 standardu) te pepela (metoda po ISO 936 standardu).
Statistička provjera dobivenih analitičkih rezultata u udjelu masti i bjelančevina u mesu kontrolne (C skupina)
grupe i tretirane grupe (A) pilića, provedena je uporabom t-testa za vezane
uzorke.
Rasprava i rezultati
U suvremenom intenzivnom uzgoju
konzumnih životinja znatni se napori
ulažu u razumijevanje crijevnih infekcijskih bolesti, njihove dijagnoze, uključujući i biologiju uzročnika, otpornosti domaćina i liječenja, pri čemu se
malo se zna o preventivi tih bolesti s
pomoću imunomodulacijskih i nutritivnih strategija. Naime, svi ti problemi
do sada bili su rješavani dodavanjem
subterapijskih doza antibiotskih promotora rasta u stočnu hranu. Bojazan
od mogućeg rizika po ljudsko zdravlje
zbog uporabe i/ili zlouporabe antibiotskih promotora rasta u hrani za
konzumne životinje, dovela je do zabrane njihove uporabe u zemljama
EU (propis EK broj 1831/2003). Radi
prilagođavanja na povlačenje antibiotskih promotora rasta iz uporabe
(u EU od 2006. godine), sada postaje
nužno i za Hrvatsku, kao zemlji članici
EU od 01.07.2013. godine, da prihvati
propise EU te da se priključi europskim znanstvenim trendovima u veterinarskoj medicini u cilju utvrđivanja
relevantnih zdravstvenih kriterija, kao
i znanstveno utemeljenih preporuka
Slika 3. Uzorak suhe biomase u prahu
nativnog propolisa
Slika 4. Elektronskim mikroskopom
SEM-u Tescan Mira3 FEG vizualizirana ultrastruktura biomase u prahu
prirodnog propolisa (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, Zagreb, Hrvatska).
383
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
Nadalje, u bijelom mesu udjel masti
u tretiranoj (A skupini) pilića, signifikantno je veći u usporedbi s kontrolom (p<0,05), dok nema signifikantnih
razlika u udjelu bjelančevina između
kotrolne i tretirane grupe pilića.
Tablica 1. GC-MS kvalitativna analiza
pokusnih pripravaka.
GC-MS kvalitativna analiza pripravak
prirodnog propolisa
benzil alkohol
benzojeva kiselina
4-vinilfenol
2-metoksi-4-vinilfenol
vanilin
benzil-benzoat
4-hidroksicinamična kiselina
ferulna kiselina
tektokrizin
za uporabu alternativa antibiotskim
poticatelja rasta u hrani. Stoga, danas,
kada se napušta uporaba antibiotskih
poticatelja rasta i u peradarskoj proizvodnji, jedna od mogućih alternativnih strategija za kontrolu i prevenciju
infekcija pilića u intenzivnom uzgoju
mogla bi biti i umješavanje prirodnog
propolisa u stočnu hranu, pri čemu je
nužno provjeriti i definirati njegove
moguće probiotske i imunomodulacijske učinak na zdravlje i proizvodnost pilića u tovu. Na osnovi literaturnih podataka poznato je da sastav
propolisa ovisi o biljnim vrstama s
kojih ga pčele prikupljaju pri čemu
su njegove osnovne sastavnice: flavonoidi, derivati cinaminske kiseline,
terpeni, alkoholi, ketoni, fenoli, kalkoni, heteroaromatski spojevi, ugljikohidrati, te 22 minerala i sedam vitamina
(Dobrowolski i sur., 1991; Bankova i
sur., 2000). U ovim istraživanjima metodom vezanog sustava plinske kromatografije-spektrometrije masa (GCMS) u pripravku prirodnog propolisa,
umješavanom u standardnu hranu za
piliće, nije utvrđeno prisustvo toksičnih spojeva štetnih po zdravlje hranjenih pilića (Tablica 1, Slika 5). Također
niti elementnom kemijskom analizom
uzorka pripravka prirodnog propolisa
na prisustvo teških metala rađenoj na
elektronskom mikroskopu SEM-u Philips XL 30 s EDX detektorom (EDAX),
aktivne površine 10mm2, u ovom radu
nije utvrđeno njihovo prisustvo, dok
su samo u tragovima utvrđeni natrij,
sumpor i kalcij (Slika 6).
Oršolić i sur. (2008) napominju da se
384
Zaključak
Promijenjeni kemijski sastav mesa
pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa, neovisno o njegovim
utvrđenim povoljnim učincima na
zdravstvene, imunosne i proizvodne
pokazatelje, indikativni je pokazatelj
opravdanosti daljnjeg istraživanja
umješavanja propolisa u krmne smjese za konzumne životinje i to ovisno
o koncentraciji umješavanja, te duljini
perioda dodavanje tijekom uzgojnog
razdoblja.
Slika 5. Histogramski prikaz GC-MS kvalitativne analize pripravka prirodnog
propolisa korištenog u pokusu (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i
vještačenja Ivan Vučetić, Zagreb, Hrvatska).
Tablica 2. Kemijski sastav mesa pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
tijekom 38 dana pokusa (n=10 po svakoj skupini)
Pokusne
Rasjek pilećeg mesa
Voda, %
Pepeo, %
skupine
Batak
72,19
1,02
C
Bijelo meso
70,58
1,14
A
Batak
73,00
1,06
Bijelo meso
72,85
1,13
Zahvala
Tablica 3. Razlike u udjelu masti i bjelančevina (%) u mesu bataka pilića (n=10 po
svakoj skupini)
C
Tretmani
Ovaj rad je financiran od strane VIP projekta
broj 2012-11-17, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (053-0532265-2255).
A
Mast
Bjelančevine
Mast
Bjelančevine
Prosjek
7,46
17,90
6,94
17,38
St. Pogreš.
0,19
0,075
0,08
0,092
Usporedbe
C vs A
C vs A
-
-
Razlika
0,52*
0,52**
-
-
Stand. Dev. Razlike
0,623
0,478
-
-
ma, S. A. Shah, S. A. Naqvi, P. C. Dandiya
t
2,656
3,414
-
-
(1991): Antibacterial, antifungal, antiamoe-
p
0,0261
0,0076
-
-
bic, antiinflammatory and antipyretic studies
Literatura
Bankova, V., S. L. De Castro, M. C. Marcucci
(2000): Propolis: recent advances in chemistry
and plant origin. Apidologie, 31, 3-15.
Dobrowolski, J. W., S. B. Vohora, K. Shar-
on propolis bee products. J Ethnopharmacol.,
**: p<0.01; *: p<0.05; ns: nije signifikantno; C=Kontrola, A=tretman s 0,1% propolisa
Tablica 4. Razlike u udjelu masti i bjelančevina u bijelom mesu pilića (n=10 po
svakoj grupi); A grupa – pilići hranjeni prirodnim propolisom tijekom 38 dana,
C-kontrola (bez propolisa)
Tretmani
C
35(1), 77-82.
Oršolić, N., A. Horvat Knežević, V. Benković, I. Bašić (2008): Benefits of use of propolis
and related flavonoids against the toxicity of
chemotherapeutic agents. In Scientific eviden-
A
Mast
Bjelančevine
Mast
Bjelančevine
Prosjek
5.656
20.076
6.035
19.801
St. Pogreš.
0.128
0.101
0.127
0.102
Usporedbe
-
C vs A
A vs C
-
Razlika
-
0.275 ns
0.379*
-
Stand. Dev. Razlike
-
0.466
0.434
-
t
-
1.864
2.757
-
p
-
0.095
0.022
-
**: p<0.01; *: p<0.05; ns: nije signifikantno; C=Kontrola, A=tretman s 0,1% propolisa
flavonoidnim sastavnicama propolisa
pripisuje probiotski i imunostimulacijski učinak, te da intenzitet tih učinaka
Slika 6. Elementna kemijska analiza uzorka pripravka prirodnog propolisa na
prisustvo teških metale rađena na elektronskom mikroskopu SEM-u Philips XL
30 s EDX detektorom (EDAX), aktivne površine 10mm2 (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, Zagreb, Hrvatska).
ovisi o samoj koncentraciji flavonoida
u pripravku propolisa koja varira s obzirom na različita geografska područja
i biljke koje tamo obitavaju. Za pripravak prirodnog propolisa u ovom radu
dodavanog u hranu za piliće, u našim
do sada neobjavljenim istraživanjima,
utvrdili smo njegove povoljne učinke
na zdravstvene, imunosne i proizvodne pokazatelje u pilića. Međutim, u
mesu pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa utvrdili smo promijenjeni kemijski sastav. Naime, meso
pilića hranjenih uz dodatak pripravka
prirodnog propolisa nije imalo promijenjen kemijski sastav s obzirom
na udjele vode i pepela u mesu prsne
muskulature (bijelo meso) i batacima
(tamno meso) pokusnih pilića u odnosu na meso 38 dana starih tovnih pilića
hranjenih komercijalnom hranom (Tablica 2).
ce of the use of propolis in ehtnomedicine. Edited by Oršolić N., I. Bašić,: Transworld Research
Network, 195-222. Sforcin, J. M. (2007): Propolis and the immune system: a review. J. Ethnopharmacol., 113,
1-14.
Međutim, iz Tablice 3 posve je razvidno da su udjeli masti i bjelančevina u mesu bataka pilića hranjenih
prirodnim propolisom signifikantno
veći u usporedbi s kontrolnom skupinom (na razini pogreške p<0,05 za
udjel masti odnosno p<0,01 za udjel
bjelančevina).
Špoljarić, D. (2013): Modulacijski učinci nativnog propolisa, pripravka plemenite pečurke i
β-glukana na imunosne te proizvodne pokazatelje odbijene prasadi. Disertacija, Veterinarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dostavljeno: 10.9.2013.
Prihvaćeno: 28.10.2013.
m
385
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
Utjecaj kastracije na odlike mesa
holštajnske junadi
Tablica 1. Vrijednosti površine MLD-a, pH i pokazatelja boje mesa kastrata i bikova (LSM ± SE)
Table 1 Longissimus muscle area, pH value and colour traits of castrate and bull
meat (LSM ± SE)
Pokazatelji
Traits
Površina MLD-a (cm2)
Longissimus muscle area
pH_24ha
Instrumentalna bojab
Instrumental colour
L*_24h
Kos1, I., M. Konjačić1, A. Ivanković1, I. Širić1, T. Jakopović2
znanstveni rad
2
386
Razina značajnosti
Significance
60,95 ± 2,34
68,41 ± 1,98
*
5,55 ± 0,04
5,55 ± 0,03
NS
42,76 ± 0,61
39,21 ± 0,50
**
a*_24h
20,79 ± 0,30
21,28 ± 0,24
NS
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utjecaj kastracije muške junadi holštajn pasmine na površinu i fizikalne karakteristike mišića m.
longissimus dorsi (MLD). Istraživanje je bilo provedeno na 24 juneta, od kojih je 10 jedinki bilo kastrirano pri prosječnoj tjelesnoj masi
od 220 kg. Obje pokusne skupine junadi držane su u istim smještajnim i hranidbenim uvjetima, a ukupno trajanje tova iznosilo je 14
mjeseci. Nakon klanja i hlađenja trupova izvršeno je mjerenje površine, pH vrijednosti, boje, gubitka mesnog soka i kala kuhanja na
MLD-u između 12. i 13. rebra. Istraživanjem je utvrđena značajno veća površina MLD-a kod bikova za 10,9% u odnosu na kastrate. Pokazatelji boje L* i b* bili su značajno veći u kastrata, dok se vrijednosti pH i a* mjerene 24 sata nakon klanja nisu značajno razlikovale
između skupina. Kalo kuhanja bio je značajno veći u bikova za 15,3 % u odnosu na kastrate. Utvrđen je značajno veći iznos gubitka
mesnog soka u kastrata nakon jednog, dva i pet dana čuvanja u hladnjaku za 100,6, 47,0 i 24,9% u odnosu na bikove. Međutim,
nakon 7 dana čuvanja u hladnjaku ukupni gubitak mesnog soka nije se značajno razlikovao između skupina. Detaljnijom analizom
ustanovljena je značajno veća dnevna razlika iznosa gubitaka mesnog soka u kastrata tijekom prvog dana čuvanja, potom su dnevne
razlike bile ujednačene, a tijekom sedmog dana dnevna razlika bila je značajno veća u bikova. Prema dobivenim rezultatima možemo
zaključiti da je meso kastrata svjetlije boje s većim gubitkom mesnog soka, ali manjim kalom kuhanja u odnosu na meso bikova.
Ključne riječi: govedo, holštajn, kastracija, kakvoća mesa
b*_24h
5,79 ± 0,21
4,82 ± 0,17
**
Proizvodnja govedskog mesa
predstavlja važnu sastavnicu poljoprivredne proizvodnje Republike
Hrvatske s udjelom od 11,89 % u
vrijednosti trženih animalnih proizvoda (SLJRH, 2013; HPA 2013). Međutim, zadnjih godina proizvodnja
govedskog mesa uslijed pada ukupnog broja krava suočena je s problemom nedostatka kvalitetne teladi za tov. Stoga se promišlja o učinkovitim modelima tova raspoložive
teladi, uključujući holštajn telad koja
potječu iz mliječnih stada. Budući
da je udio holštajn pasmine u ukupnoj populaciji goveda u Hrvatskoj
25,11% (HPA, 2013), raspoloživ je
značajan broj muške teladi holštajn
pasmine za tov. Međutim, proizvođači govedskog mesa nerado koriste
holštajnsku telad u tovu do većih
završnih tjelesnih masa zbog manjih
dnevnih prirasta i lošijeg randmana
u usporedbi s tovljenicima simental
Bikovi
Bulls
Sažetak
Uvod
1
Kastrati
Castrates
ske i mesnih pasmina. Pored toga,
utovljena holštajnska junad na liniji
klanja ima manji udio mesa u trupu,
posebice najvrednijih dijelova trupa (but, leđa i slabine) te veći udio
kostiju i masti u usporedbi s junadi
mesnih pasmina (Barton i sur., 2003).
Stoga uzgajivači junadi, uz uvažavanje zahtjeva potrošača i okolnosti
govedarske proizvodnje, nastoje
uskladiti genotip i/ili tehnologiju uz
istovremeno optimiziranje učinkovitosti (profitabilnosti) proizvodnje.
Poznato je da su mekoća, okus i
mramoriranost među najcjenjenijim
kvalitativnim obilježjima mesa (Grunert i sur., 2004) pa je vrijedno razmotriti tehnološke postupke i mogućnosti njihova poboljšanja. Ranija
istraživanja pokazuju da kastrirana
junad ima manje dnevne priraste,
mase polovica kao i prinos mišićnog
tkiva uz povećanje zamašćenosti
trupova (Arthaud i sur., 1977; Ko-
njačić i sur., 2012; Mach i sur., 2009;
Purchas i sur., 2002). Premda navedeni proizvodni pokazatelji ne ukazuju na ekonomsku opravdanost
kastracije, kastracijom junadi dobiva
se sočnije i mekše meso koje sadrži
više intramuskularne masti (Purchas
i sur., 2002), što potrošači jako cijene. Nadalje, smanjena je učestalost
visokih pH vrijednosti i tamne boje
mesa kod kastrata koja je glavni razlog odbijanja kupovine (Morgan i
sur., 1993; Knight i sur., 1999). Također, utvrđeno je da kastracija dovodi
do smanjenja agresivnog ponašanja
što uzgajivačima olakšava postupanje sa životinjama (Price i sur., 2003;
Katz, 2007). Uvažavajući prednosti i
nedostatke kastracije, cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske
junadi.
Materijali i metode
Istraživanje je provedeno na 24 ju-
dr. sc. Ivica Kos, viši asistent; doc. dr. sc. Miljenko Konjačić, docent; prof. dr. sc. Ante Ivanković, redoviti profesor; Ivan Širić, dipl. ing. agr., znanstveni novakasistent; Zavod za specijalno stočarstvo, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb
Tomislav Jakopović, dipl. ing. agr., Belje d.d., Industrijska zona 1, Mece, Darda, Hrvatska
L*_7d
35,32 ± 0,60
31,58 ± 0,49
***
a*_7d
16,98 ± 0,36
15,71 ± 0,29
*
b*_7d
4,54 ± 0,22
3,32 ± 0,18
**
LSM: srednja korigirana vrijednost - least squares means; SE: standardna greška - standard error;
NS: P>0,05; *: P<0,05; **: P<0,01; ***: P<0,0001
a
pH_24h: pH vrijednost mjerena 24 sata nakon smrti - pH value measured 24 h post mortem
b
Instrumentalna boja mjerena 24 sata nakon smrti (_24h) i nakon 7 dana čuvanja (_7d) - Instru-
mental colour measured 24 h post mortem (_24h) and after 7 days of storage (_7d); L*: svjetlina
- lightness; a*: crvenilo - redness; b*: žućkasto - yellowness
neta holštajn pasmine, od kojih je 10
jedinki bilo kastrirano pri prosječnoj
tjelesnoj masi od 220 kg. Obje pokusne skupine junadi držane su u istim
smještajnim i hranidbenim uvjetima.
Ukupno trajanje tova iznosilo je 14
mjeseci. Prijevoz junadi do klaonice,
postupak klanja te obrada i rasijecanje trupova na polovice obavljeni su
prema važećoj zakonskoj regulativi
(NN 20/04; NN 116/05; NN 02/09; NN
68/09) u ovlaštenoj klaonici. Nakon
24 sata hlađenja trupova izmjerena
je površina, pH vrijednost, boja, gubitak mesnog soka i kalo kuhanja na
isječku mišića musculus longissimus
dorsi (MLD) između 12. i 13. rebra.
Površina MLD-a na presjeku 12. i 13.
rebra iscrtana je na prozirnoj foliji i
izmjerena je planimetrom Robotron
(Reiss Precision) i izražena u cm2.
Mjerenje pH vrijednosti (pH_24h)
izvršeno je pomoću prijenosnog
pH-metra IQ 150 (IQ Scientific Instruments, USA) opremljenim ubodnom
elektrodom BlueLine 21pH (Schott
AG, Germany). Pokazatelji boje mesa
izmjereni su pomoću kolorimetra
Chroma Meter CR 410 (Konica Mino-
lta, Japan) s 50 mm dijametarskim
područjem mjerenja i spektrom boja
L*, a*, b* (CIE, 1976) uz standardnu
iluminaciju za meso D-65 s vremenom stabilizacije boje (blooming
time) od 30 min. Mjerenje pokazatelja boje izvršeno je 24 sata nakon
klanja (L*_24h, a*_24h, b*_24h) te
nakon 7 dana čuvanja mesa na temperaturi +4°C (L*_7d, a*_7d, b*_7d).
Mjerenje gubitka mesnog soka izvršeno je na uzorku mišića MLD očišćenog od vezivnog tkiva, debljine
2 cm i mase 105 ± 5 g. Takvi uzorci
obrisani su apsorbirajućim papirom
i izvagani na vagi Mettler Toledo
P1200 s preciznošću 0,01 g te postavljeni u kontejner veličine 17x17
cm i visine 8 cm na tanku plastičnu
mrežicu veličine oka 1x0,5 cm na
način da ne dodiruju stjenke kontejnera. Tako pripremljeni uzorci čuvani
su u hladnjaku na temperaturi +4°C i
izvagani nakon jednog (DL_1d), dva
(DL_2d), pet (DL_5d) i sedam dana
(DL_7d), a prije vaganja nakratko su
obrisani apsorbirajućim papirom.
Postotak izgubljenog mesnog soka
izračunat je kao razlika između po-
četne mase uzoraka i mase uzoraka
nakon određenog vremenskog razdoblja (1, 2, 5 i 7 dana), podijeljena s početnom masom uzoraka te
pomnožena sa 100 (Honikel, 1998).
Kalo kuhanja određen je na uzorcima MLD-a mase 32 ± 2 g i standardiziranog oblika valjka (4x3 cm) sječenog poprečno prema smjeru pružanja mišićnih vlakana. Takvi uzorci
nakratko su obrisani apsorbirajućim
papirom te izvagani na vagi Mettler
Toledo P1200 s preciznošću 0,01 g,
stavljeni u vrećice HDPE (polietilen
visoke čvrstoće) i kuhani u kipućoj
vodi do postizanja temperature 75°C
u središtu uzorka. Nakon kuhanja
uzorci su ohlađeni u ledenoj vodi na
temperaturu 15°C, nakratko obrisani
apsorbirajućim papirom i ponovno
izvagani. Kalo kuhanja izračunat je
kao razlika između početne mase
uzoraka i mase uzoraka nakon kuhanja, podijeljena s početnom masom
uzoraka te pomnožena sa 100 (Honikel, 1998). Dobiveni podaci obrađeni
su pomoću statističkog programa
SAS (SAS, 2008) te je utjecaj spola
na navedene pokazatelje analiziran
korištenjem GLM procedure, a kao
kovarijabla uključena je živa masa
junadi kod klanja.
Rezultati i rasprava
U tablici 1. prikazane su vrijednosti površine MLD-a, pH i pokazatelja
boje mesa kastrata i bikova holštajn
pasmine goveda. Površina MLDa kastrata bila je značajno manja
(P<0,05) za 10,9 % od površine MLDa bikova. Slični rezultati na trupovima holštajnske junadi dobiveni su u
istraživanju Martija i sur. (2011) koji
su utvrdili statistički značajnu razliku između kastrata i bikova u iznosu od 9,1 % (P=0,02), dok su Mach
i sur. (2009) ustanovili da razlika između kastrata i bikova iznosi 18,6
% (P=0,01). Istraživanja na drugim
pasminama i križancima dodatno
potvrđuju da kastrati imaju značajno manju površinu MLD-a od bikova
(Arthaud i sur., 1969; Knight i sur.,
1999; Morgan i sur., 1993; Purchas i
387
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
sur., 2002). Razlog manjim površinama MLD-a kod kastriranih životinja
je promjena fiziološkog statusa životinje zbog smanjene koncentracije testosterona u plazmi što dovodi
do promjena u metabolizmu dušika
i rastu tkiva (Galbraith i sur., 1978).
Pored toga, Knight i sur. (1999) napominju da promjene u veličini i masi
mišića nisu samo uzrokovane usporavanjem mišićnog rasta, nego je
prisutan katabolizam mišića i s njim
povezana redukcija veličine mišića.
Navedene promjene su vidljive u
odnosima mišićnog, masnog i koštanog tkiva rebarnog isječka između
kastrata i bikova kao što je pokazano brojnim istraživanjima (Arthaud i
sur., 1977; Keane i sur., 2003; Konjačić i sur., 2012). Pritom je u kastrata
jasno uočljiv manji udio mišićnog
tkiva, a veći udio potkožnog i intramuskularnog masnog tkiva.
Prosječne vrijednosti pH_24h i
pokazatelja boje L*_24h, a*_24h i
b*_24h slične su rezultatima drugih
istraživanja na junadi holštajn pasmine (Chládek i Ingr, 2003; Mach i
sur., 2009; Marti i sur., 2011). Istraživanjem je utvrđeno da se vrijednosti
pH_24h i pokazatelja boje a*_24h
nisu značajno razlikovale između
kastrata i bikova. Međutim, vrijednosti pokazatelja boje mesa L*_24h
i b*_24h bile su značajno veće
(P<0,01) u kastrata usprkos jednakim
pH vrijednostima, što upućuje na zaključak da je meso kastrata svjetlije
boje. Navedena tvrdnja u suglasju je
sa zaključcima Macha i sur. (2009) na
holštajnskoj junadi, a slične rezultate
prikazuju Knight i sur. (1999) te Morgan i sur. (1993) na drugim pasminama i križancima goveda. Razlike u
boji MLD-a nakon 7 dana čuvanja u
hladnjaku (L*_7d, a*_7d, b*_7d) su
još značajnije i potvrđuju zaključak
da je meso kastrata svjetlije boje od
mesa bikova.
Wulf i sur. (1997) utvrdili su negativne koeficijente korelacije između
pH vrijednosti i pokazatelja boje L*
388
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
8,3 % u odnosu na rano-kastriranu
junad. Iz tih podataka se može vidjeti da je utjecaj kastracije na kalo
kuhanja mjerljiv čak i između junadi kastrirane pri različitoj dobi, pri
čemu je taj učinak izraženiji ukoliko
je kastracija nastupila ranije. Razlog
većem kalu kuhanja u bikova mogao
bi se pripisati manjem sadržaju suhe
tvari MLD-a, odnosno većem sadržaju vode kao što napominju Mandell i
sur. (1997), a potvrđuju Destefanis i
sur. (2003) te Segato i sur. (2005).
Tablica 2. Sposobnost vezanja vode mesa MLD mišića kastrata i bikova (LSM ± SE)
Table 2 Water holding capacity of castrate and bull longissimus muscle
(LSM ± SE)
Razina
Pokazatelji
Kastrati
Bikovi
značajnosti
Traits
Castrates
Bulls
Significance
Gubitak mesnog soka (%)a
Drip loss
DL_1d
3,35 ± 0,24 1,67 ± 0,19
***
DL_2d
4,87 ± 0,30
3,22 ± 0,25
**
DL_5d
8,02 ± 0,47
5,68 ± 0,39
**
DL_7d
Kalo kuhanja (%)
Cooking loss
9,65 ± 0,49
8,51 ± 0,40
NS
22,27 ± 0,96 25,68 ± 0,79
*
LSM: srednja korigirana vrijednost - least squares means; SE: standardna greška - standard error;
NS: P>0,05; *: P<0,05; **: P<0,01; ***: P<0,0001
a
Gubitak mesnog soka (DL) nakon jednog (_1d), dva (_2d), pet (_5d) i sedam (_7d) dana čuvanja
- Drip loss (DL) measured after one (_1d), two (_2d), five (_5d) and seven (_7d) days of storage
(r = -0,50) te pokazatelja boje b* (r
= -0,57) zbog čega zaključuju da je
veća pH vrijednost povezana s tamnijom bojom mesa. Tamnija boja
mesa bikova mogla bi biti uzrokovana bržom potrošnjom glikogena za
vrijeme života zbog izraženije temperamentnosti što u procesima poslije smrti dovodi do manje tvorbe
mliječne kiseline te većih konačnih
pH vrijednosti i posljedično tamnije
boje mesa (Purchas i sur., 2002). Međutim, u ovom istraživanju nisu utvrđene razlike u pH_24h vrijednosti
između kastrata i bikova pa možemo
pretpostaviti da su prisutni kompleksniji mehanizmi koji uzrokuju razlike
u boji mesa, poput biokemijskih
procesa redukcije metmioglobina i
lipidne peroksidacije (Bekhit i Faustman, 2005). Moguće varijacije u boji
mogle bi biti uzrokovane razlikama
u sadržaju hematina u mesu kao
posljedice kastracije kao što tumače
Parrassin i sur. (1999) iako pojedina
istraživanja navode da ne postoje razlike u sadržaju mioglobina između
kastrata i bikova (Field, 1971).
U tablici 2 prikazani su iznosi gubitka mesnog soka i kala kuhanja u
kastrata i bikova. Utvrđen je značajno veći gubitak mesnog soka u kastrata nakon jednog, dva i pet dana
čuvanja uzoraka u hladnjaku. Pritom
je gubitak mesnog soka DL_1d u
kastrata bio značajno veći za 100,6
% nego u bikova, DL_2d za 47,0 %,
a DL_5d za 24,9 %. Iako su kastrati
imali za 13,4 % veći gubitak mesnog
soka nakon sedam dana čuvanja, dobivena razlika nije bila statistički značajna. Manje razlike između kastrata
i bikova utvrdili su Destefanis i sur.
(2003) koji navode da je gubitak mesnog soka nakon 2 dana čuvanja u
mesu rano kastrirane junadi bio veći
svega 6,4 % nego u bikova, što nije
bilo statistički značajno. Slično tome,
Purchas i Aungsupakorn (1993) navode da kastrati frizijske pasmine
imaju za svega 3,1 % veći gubitak
mesnog soka dobiven metodom
kompresije nego bikovi. Međutim,
isti autori primijetili su značajan
utjecaj pH vrijednosti na dobivene
rezultate pa su nakon prilagodbe pH
vrijednosti utvrdili da bikovi imaju
značajno veći gubitak istisnute vode
za 4,4 %.
Veći gubitak mesnog soka u kastrata mogao bi biti uzrokovan izraženijim padom pH vrijednosti (Knight i
sur., 1999; Purchas i sur., 2002) koji je
utjecao na slabiji kapacitet vezanja
vode kao što navode Huff-Lonergan
i Lonergan (2005). Isti autori dodatno napominju da je taj učinak izraženiji ako je temperatura mesa veća,
Grafikon 1. Dnevne razlike gubitaka mesnog soka kod kastrata i bikova tijekom
sedam dana čuvanja
Graph 1. Daily difference of drip losses of castrates and bulls during seven days
of storage
NS: P>0,05; **: P<0,01; ***: P<0,0001
jer tada dolazi do djelomične denaturacije proteina koji najviše vežu
vodu. Brojna istraživanja pokazala
su da trupovi kastrata imaju veću
debljinu potkožnog masnog tkiva
(Knight i sur., 1999; Konjačić i sur.,
2012; Mach i sur., 2009; Purchas i sur.,
2002) koje može usporiti intenzitet
hlađenja trupova te omogućiti odvijanje glikolize i brže spuštanje pH
vrijednosti. U prilog tome su rezultati istraživanja Brucea i Balla (1990)
koji su ustanovili da postoji značajna
razlika u padu pH vrijednosti u prvim
satima nakon klanja u junećih trupova hlađenih različitom brzinom. Međutim, autori nisu statistički potvrdili
razliku u pH vrijednosti trupova nakon 24 sata hlađenja. Stoga možemo
pretpostaviti da je razlika u gubitku
mesnog soka dijelom uzrokovana
razlikom u brzini pada pH vrijednosti prema navodima Huff-Lonergan
i Lonergana (2005) iako je konačna
pH vrijednost bila ujednačena.
Prosječni kalo kuhanja uzoraka
MLD-a holštajn bikova bio je značajno veći (P<0,05) za 15,3% u odnosu
na kastrate. Značajne razlike između kastrata i bikova prethodno su
utvrdili Filipčík i sur. (2009) i Mandell
i sur. (1997) na junećim trupovima
križanaca nekoliko pasmina goveda,
dok Knight i sur. (1999) te Morgan
i sur. (1993) navode da ne postoje
značajne razlike između bikova i kastrata. Kalo kuhanja mogao bi biti
važan čimbenik palatabilnosti jer
je negativno povezan s mekoćom,
žvakavosti i otpuštanjem vode pri
žvakanju (Gullett i sur., 1996). Purchas i sur. (2002) uočili su značajan
utjecaj konačne pH vrijednosti na
kalo kuhanja (P<0,001), pa su nakon
prilagodbe pH vrijednosti utvrdili
da je kalo kuhanja pri 60 °C u bikova bio značajno veći za 8,2 % nego u
kastrata (P<0,01), a pri 70 °C za 4,9 %
(P<0,001).
Utjecaj kastracije na kalo kuhanja
prikazali su Destefanis i sur. (2003)
na trupovima bikova te rano i kasno
kastrirane piemondtske junadi. Autori su naveli da su bikovi imali veći
kalo kuhanja za 9,5 % od rano-kastrirane junadi, ali dobivena razlika nije
bila statistički značajna. U isto vrijeme je kasno-kastrirana junad imala
značajno veći (P<0,05) kalo kuhanja
od rano-kastrirane junadi za 15,7 %.
Slične rezultate prikazali su Segato
i sur. (2005) na simentalskoj junadi i
utvrdili značajno veći (P<0,01) kalo
kuhanja kasno-kastrirane junadi za
Na grafikonu 1 prikazane su dnevne razlike gubitaka mesnog soka
u kastrata i bikova tijekom 7 dana
čuvanja. Najveća dnevna razlika između kastrata i bikova utvrđena je
nakon jednog dana čuvanja. Tijekom
sljedećih dana dnevna razlika bila je
vrlo slična (P>0,05) pa je uzrokovala
da ukupan (kumulativan) gubitak
mesnog soka ostane statistički različit između kastrata i bikova. S druge
strane, dnevna razlika gubitaka mesnog soka nakon 7 dana čuvanja bila
je značajno veća (P<0,01) u bikova. Iz
navedenog je vidljivo da su kastrati
imali najveći gubitak mesnog soka
nakon jednog dana čuvanja koji je
postepeno padao do sedmog dana.
S druge strane, u bikova je kapajući
gubitak bio manji nego u kastrata nakon jednog dana čuvanja, ali
nakon sedam dana ponovno raste.
Slične rezultate prikazuju Florek i sur.
(2007) koji su utvrdili da gubitak mesnog soka vakumiranih uzoraka mišića MLD i m. semimembranosus nakon 7 dana čuvanja znakovito raste u
bikova. Istraživanjem je utvrđeno da
je glavnina razlike između kastrata i
bikova utvrđena nakon jednog dana
čuvanja što je u skladu sa zaključcima Morgana i sur. (1993) da tijekom
vremena dolazi do značajnije proteolize strukturnih proteina mišićne
stanice koji uzrokuju omekšavanje
mesa i dovode do ujednačavanje
teksturnih i senzornih karakteristika.
Zaključak
U provedenom istraživanju utvr-
389
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
đena je značajno manja površina
MLD-a u kastrata što se može objasniti smanjenom koncentracijom
testosterona u plazmi i posljedično
slabijim razvojem mišićnog tkiva.
Usprkos ujednačenim vrijednostima
pH vrijednosti ustanovljene su značajne razlike u boji MLD-a mjerene
24 sata nakon smrti i nakon 7 dana
čuvanja u hladnjaku.
Temeljem dobivenih rezultata
može se zaključiti da je meso kastrata karakterizirano svjetlijom bojom
i većim gubitkom mesnog soka, ali
manjim kalom kuhanja u odnosu na
meso bikova. Također, uočeno je da
rutinsko mjerenje pH vrijednosti ne
daje zadovoljavajuće informacije o
ostalim aspektima kakvoće mesa te
su potrebna detaljnija istraživanja o
toj povezanosti.
and European/American descent, and Belgi-
407-439.
an Blue×Holstein–Friesians, slaughtered at two
Summary
weights. Livestock Production Science 84: 207–
The aim of this paper was to establish the effect of the castration of Holstein young bulls on eye-muscle area and physical characteristics of longissimus muscle. Research was carried out on 24 young bulls, from which 10 were castrated at proximate body weight of
220 kg. Both experimental groups were kept in the same conditions during the total fattening period of 14 months. Eye-muscle area,
pH value, colour, drip loss and cooking loss were determined after slaughter and carcass cooling on longissimus muscle between 12th
and 13th rib. It was found that bulls had significantly higher longissimus muscle area for 10.9% compared to castrates. Colour traits L*
and b* were significantly higher in castrates, while pH value and a* measured 24 h post mortem did not differ among groups. Cooking
loss was higher in bulls for 15.3% compared to castrates. Significantly higher drip loss was determined in castrates after one, two and
five days of storage in refrigerator for 100.6, 47.0 and 24.9%, respectively. However, drip loss measured after 7 days of storage did not
differ between experimental groups. A thorough analysis showed that significantly higher daily difference of drip losses was found in
castrates during first day of storage; then the daily differences were similar, and during 7th day there was higher daily difference of
drip losses in bulls. According to the results obtained we can conclude that castrates had lighter (paler) meat with higher drip loss, but
smaller cooking loss compared to bulls.
Key words: beef, Holstein, castration, meat quality
Bruce, H.L., R.O. Ball (1990): Postmortem interactions of muscle temperature, pH and extension on beef quality. Journal of Animal Science 68:
4167-4175.
Knight, T. W., G.P. Cosgrove, A.F. Death, C.B.
Anderson (1999): Effect of interval from castration of bulls to slaughter on carcass characteristics
beef production parameters of Holstein steers
and meat quality. New Zealand Journal of Agricul-
fattened up to 10-12 months of age. Czech Journal
tural Research 42: 269–277.
of Animal Science 48: 475-480.
International de l’Eclairage, Vienna
Destefanis, G., A. Brugiapaglia, M.T. Barge,
C. Lazzaroni (2003): Effect of castration on meat
quality in Piemontese cattle. Meat Science 64: 215218.
Konjačić, M., I. Kos, T. Jakopović, A. Ivanković, I. Širić, N. Kelava Ugarković, V. Kušec, D. Marenčić (2012): Utjecaj kastracije na rezultate tova i
odlike trupova junadi holštajn pasmine. Stočarstvo
66: 243-251.
Mach, N., A. Bach, C.E. Realini, I. Font, M.
Furnols, A. Velarde, M. Devant (2009): Burdizzo
Field, R.A. (1971): Effect of castration on meat
pre-pubertal castration effects on performance,
quality and quantity. Journal of Animal Science 32:
behaviour, carcass characteristics, and meat qu-
849-858.
ality of Holstein bulls fed high-concentrate diets.
Filipčík, R., J. Šubrt, M. Bjelka (2009): The fac-
Meat Science 81: 329–334.
tors influencing beef quality in bulls, heifers and
Mandell I.B., E.A. Gullett, J.W. Wilton, R.A.
steers. Slovak Journal of Animal Science 42: 54-61.
Kemp, O.B. Allen (1997): Effects of gender and
Florek, M., A. Litwińczuk, P. Skałecki, M.
breed on carcass traits, chemical composition, and
Ryszkowska-Siwko (2007): Changes of physi-
palatability attributes in Hereford and Simmental
cochemical properties of bullocks and heifers
bulls and steers. Livestock Production Science 49:
meat during 14 days of ageing under vacuum.
235-248.
Polish Journal of Food and Nutrition Sciences 57:
281-288.
Galbraith, H., D.G. Demspter, T.B. Miller
(1978): A note on the effect of castration on the
Marti, S., C.E. Realini, A. Bach, M. Perez-Juan,
M. Devant (2011): Effect of vitamin A restriction
on performance and meat quality in finishing Holstein bulls and steers. Meat Science 89: 412-418.
Sommario
Einfluss der Kastration auf Fleischqualität von Holstein Jungvieh
Das Ziel dieser Arbeit war, den Einfluss von Kastration der Jungstiere der Holstein Rasse auf die Oberfläche und physikalische Charakteristiken der Muskel m. longissimus dorsi (MLD) zu bestimmen. Die Untersuchung wurde auf 24 Stück Jungvieh durchgeführt,
von denen 10 Stück bei durchschnittlicher Körpermasse von 220 kg kastriert wurden. Beide Jungvieh -Experimentgruppen wurden in
denselben Fütterungs- und Unterbringungsbedingungen gehalten, die Gesamtdauer der Mast war 14 Monate. Nach Schlachten und
Kühlen der Rümpfe wurden die Fläche, pH Wert, Farbe, Abscheiden des Fleischsaftes und Kalo des Kochen auf MLD zwischen Rippen
12. und 13. gemessen. Die Untersuchung zeigte eine bedeutend größere Fläche des MLD bei Stieren um 10,9 % in Bezug auf die Kastrate. Die Farbenindikatoren L* und b* waren bedeutend größer bei Kastraten, während die pH Werte und a* gemessen 24 Stunden nach
dem Schlachten keine bedeutenden Unterschiede zwischen den Gruppen zeigten. Der Kalo des Kochens war bedeutend größer bei
Stieren um 15,3 % in Bezug auf die Kastrate. Es ist auch ein bedeutend größerer Verlust von Fleischsaft bei Kastraten nach einem Tag,
zwei und fünf Tagen des Aufbewahrens im Kühlschrank um 100,6, 47,0 und 24,9% in Bezug auf die Stiere festgestellt. Jedoch, nach
7 Tagen des Aufbewahrens im Kühlschrank unterschied sich der Verlust von Fleischsaft bei den Gruppen nicht. Durch Detaillanalyse
wurde festgestellt, dass ein größerer täglicher Verlust des Fleischsaftes bei Kastraten im Laufe des ersten Tages des Aufbewahrens
stattfand, danach wurden die täglichen Verlüste ausgeglichener und nach dem siebten Tag war der Tagesunterschied bedeutend
größer bei Stieren. Laut bekommenen Resultate kann man feststellen, dass das Fleisch der Kastrate heller ist, mit größerem Verlust des
Fleischsaftes, jedoch mit kleinerem Kalo des Kochens, in Bezug auf das Fleisch der Stiere.
Schlüsselwörter: Rind, Holstein, Kastration, Fleischqualität
Influenza della castrazione sulle caratteristiche qualitative della carne di vitello Holstein
growth performance and concentration of some
Morgan, J. B., T.L. Wheeler, M. Koohmaraie,
blood metabolites and hormones in British Friesi-
J.W. Savell, J.D. Crouse, (1993): Meat tenderness
Sommario
an male cattle. Animal Production 26: 339–342.
and the calpain proteolytic system in longissimus
L’obiettivo di questa ricerca è stato quello di determinare l’influenza della castrazione dei vitelli maschi Holstein sulla superficie e sulle
caratteristiche fisiche del muscolo m. longissimus dorsi (MLD). La ricerca è stata condotta su 24 vitelli, di cui 10 vitelli sono stati castrati con un peso medio di 220 kg. Entrambi i gruppi di prova, della durata complessiva dell’allevamento di 14 mesi, sono tenuti nelle
stesse condizioni di alloggio e di alimentazione. Dopo la macellazione e il raffreddamento delle carcasse sono eseguite le misurazioni
della superficie, del valore di pH, del colore, della perdita di gocciolamento (drip loss) e della perdita di liquido per cottura (cooking
loss) nel MLD tra la 12a e la 13a costola. La ricerca ha presentato una maggiore superficie (10,9 %) del MLD nei vitelloni rispetto ai
castrati. Gli indici del colore L* e b* sono risultati maggiori nei vitelli castrati, mentre il valore di pH e il valore di a* misurati 24 ore
dopo la macellazione non hanno evidenziato differenze significative tra i due gruppi. La perdita di liquido per cottura (cooking loss) è
risultata notevolmente maggiore (15,3%) nei vitelloni rispetto ai castrati. La perdita di gocciolamento (drip loss) è risultata maggiore
nei castrati dopo uno, due e cinque giorni di conservazione in frigorifero (100,6, 47,0, 24,9) rispetto ai vitelloni. Invece, dopo 7 giorni
di conservazione in frigorifero la perdita di gocciolamento totale non ha evidenziato differenze significative tra i gruppi. L’ analisi più
dettagliata ha rivelato una maggiore differenza nell’apporto della perdita di gocciolamento al giorno nei castrati durante il primo
giorno di conservazione, poi le differenze al giorno si sono uniformate e durante il settimo giorno la differenza al giorno è risultata
notevolmente maggiore nei vitelloni. Gli esiti ottenuti consentono di concludere che la carne dei castrati è di un colore più chiaro e
presenta un maggiore gocciolamento, ma una minore perdita di cottura rispetto alla carne dei vitelloni.
Parole chiave: manzo, Holstein, castrazione, qualità della carne
Grunert, K.G., L. Bredahl, K. Brunso (2004):
Consumer perception of meat quality and implications for product development in the meat science- A review. Meat Science 66: 259-272.
Gullett, E.A., S. Buttenham, T. Hore (1996):
Effect of age and cut on consistency of tenderness
and leanness of beef. Food Quality and Preferance
7: 37-45.
Honikel, K.O. (1998): Reference methods for
Meat Science, 49: 447-457.
muscle of young bulls and steers. Journal of Animal Science 7: 1471–1476.
NN 02/09. Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i
polovica (2009). Narodne novine 02/09.
NN 116/05. Pravilnik o uvjetima i načinu prijevoza životinja (2005). Narodne novine 116/05.
NN 20/04. Pravilnik o kakvoći goveđih trupova
i polovica na liniji klanja (2004). Narodne novine
20/04.
NN 68/09. Pravilnik o izmjenama pravilnika o
kakvoći goveđih trupova i polovica (2009). Narodne novine 68/09.
Arthaud, V.H., R.W. Mandigo, R.M. Koch,
HPA (2013): Godišnje izvješće za 2012. godi-
A.W. Kotula (1977): Carcass Composition, Quality
nu. Hrvatska poljoprivredna agencija, Križevci.
Parrassin P.R., V. Thenard, R. Dumont, M.
and Palatability Attributes of Bulls and Steers Fed
Huff-Lonergan, E., S.M. Lonergan (2005):
Grosse, J.M. Trommenschlager, M. Roux (1999):
Different Energy Levels and Killed at Four Ages.
Mechanisms of water-holding capacity of meat:
Effects of age at castration in beef steer production
Purchas, R.W., D. L. Burnham, S. T. Morris
Journal of Animal Science 44: 53-64.
The role of post-mortem biochemical and structu-
of Holstein and Montbeliard breeds. Productions
(2002): Effects of growth potential and growth
ral changes. Meat Science 71: 194-204.
Animales 12: 207–216.
path on tenderness of beef longissimus muscle
Barton, L., V. Teslik, R. Zahradikova, D. Bureš
(2003): Growth, feed efficiency and carcass characteristics of Czech Pied and Holstein bulls. Czech
Journal of Animal Science 48 (11): 459-465.
Bekhit, A.E.D., C. Faustman (2005): Me-
390
218.
Chládek, G., I. Ingr (2003): Meat quality and
the assessment of physical characteristics of meat.
Literatura
The effect of the castration on meat quality traits of Holstein young bulls
tmyoglobin reducing activity. Meat Science 71:
CIE (1976): Colorimetry, 2nd edn. Commission
Istraživanjem su utvrđeni značajno
veći iznosi gubitka mesnog soka nakon jedan, dva i pet dana čuvanja u
hladnjaku u kastrata. Kako nije utvrđena razlika u konačnoj pH vrijednosti, moguće je da je postojala razlika
u brzini pada pH vrijednosti tijekom
prvih sati nakon klanja što je uzrokovalo promjene u sposobnosti vezanja vode kako navode drugi autori.
U prilog tome govore dnevne razlike
gubitaka mesnog soka koje su bile
značajno veće u kastrata samo nakon jednog dana čuvanja. Dnevne
razlike nakon dva i pet dana čuvanja
nisu se značajno razlikovale između
skupina, dok je nakon 7 dana čuvanja čak utvrđena značajno veća
dnevna razlika u bikova.
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
Katz, L.S. (2007): Sexual behavior of domesticated ruminants. Hormonal Behavior 52: 56–63.
Price, E.O., T.E. Adams, C.C. Huxsoll, R.E.
Borgwardt (2003): Aggressive behavior is redu-
ence 81: 411–415.
from bulls and steers. Journal of Animal Science
80: 3211–3221.
Keane, M. G. (2003): Beef production from
ced in bulls actively immunized against gonado-
Purchas, R.W., R. Aungsupakorn (1993):
Holstein-Friesian bulls and steers of New Zealand
tropin-releasing hormone. Journal of Animal Sci-
Further investigations into the relationship betwe-
en ultimate pH and tenderness for beef samples
from bulls and steers. Meat Science 34: 163-178.
SAS (2001): SAS System Release (V 9.1). SAS Institute Inc., Cary, NC, USA.
Segato, S., C. Elia, C. Mazzini, C. Bianchi, I.
SLJRH (2013): Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2012. Zagreb.
Wulf, D.M., S.F. O’Connor, J.D. Tatum, G.C.
Smith (1997): Using objective measures of muscle
color to predict beef longissimus tenderness. Jour-
Andrighetto (2005): Effect of castration age on
nal of Animal Science 75: 684-692.
carcass traits and meat quality of Simmental bulls.
Dostavljeno: 15.9.2013.
Prihvaćeno: 2.10.2013.
Italian Journal of Animal Science 4: 263-265.
m
391
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni
sastav čistih kultura krmnih trava
Tablica 1. Mjesečne količine oborina i srednje mjesečne temperature zraka u
2008. i 2009. godini i višegodišnji prosjek, Medvednica-Puntijarka
Table 1 Monthly precipitation and mean monthly air temperatures in 2008.,
2009. and long term average, Medvednica-Puntijarka
I
OBORINE (mm)
19632008
2009
1992
19,4
146,4
68,8
II
18,3
71,3
77,3
1,4
-2,0
-2,4
III
190,6
78,0
92,4
1,9
1,7
1,9
IV
56,1
61,1
87,2
6,5
9,7
5,5
V
67,8
59,4
102,4
12,2
12,8
10,5
VI
186,2
85,2
153,8
15,5
13,6
13,2
VII
126,8
98,9
97,1
16,4
16,9
16
VIII
106,1
113,7
109,9
16,6
17,3
15,8
IX
85,8
23,9
108,1
10,3
13,7
12,4
Mjesec/Godina
Bošnjak1 , K., J. Leto1, M. Vranić1, H. Kutnjak1, D. Uher1, N. Iljkić1
znanstveni rad
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj defolijacijskog managementa (A -učestala defolijacija –defolijacija pri visini tratine 18 cm; B -srednjeučestala defolijacija – A+6 dana i C-rijetka defolijacija – A+12 dana) na prinos suhe tvari (ST) i florni sastav čistih kultura klupčaste
oštrice, livadne vlasulje i trstikaste vlasulje. Utvrđena je specifična reakcija travnih vrsta u prinosu ST na defolijacijski management
(P<0,05). Razlike u relativnom udjelu trava (P<0,05) i zeljanica (P<0,05) u prinosu ST između defolijacijskih tretmana ovisile su o godini. Utvrđene su značajne razlike između travnih vrsta u relativnom udjelu trava (P<0,001) i zeljanica (P<0,001). Rezultati istraživanja
ukazuju na važnost izbora prikladnog defolijacijskog managementa ovisno o vrsti krmnih trava.
Ključne riječi: defolijacijski management, krmne trave, prinos, florni sastav
Uvod
Proizvodnja krme na obiteljskim
gospodarstvima često puta je ograničena klimom, niskom opskrbom tla
hranjivima i tradicionalnim načinom
iskorištavanja travnjaka (kasna košnja), odnosno ne postoji sustavna organizacija korištenja travnjaka.
Održivost sustava proizvodnje mlijeka ili mesa ovisi između ostalog i
o izboru travne vrste na kojem će se
temeljiti proizvodnja i korištenje voluminozne krme. Klupčasta oštrica
i trstikasta vlasulja su široko rasprostranjene višegodišnje travne vrste
vrlo dobro prilagođene tlima različite
plodnosti i različitim klimatskim uvjetima, otporne na visoke temperature
i sušu. S druge strane livadna vlasulja
je vrsta vlažnijih tala, manje otporna
na sušu i visoke temperature (Peeters
i sur., 2004).
Defolijacijski management važan
je čimbenik proizvodnje i korištenja
krme sa travnjaka, a određen je intenzitetom i učestalošću defolijacije. Učestalost defolijacije travnjaka predstavlja interval između defolijacija, a obično se iskazuje brojem dana, visinom
1
392
tratine, količinom biljne mase, brojem
novo-razvijenih listova ili kombinacijom nekih od navedenih pokazatelja.
U odabiru optimalnog defolijacijskog managementa pojedinih travnih vrsta važno je uzeti u obzir njegov
utjecaj na prinos i kakvoću krme. O
učestalosti defolijacije ovisi produktivnost (Burns i sur., 2002; Nevens i
Rehuel, 2003) i kvaliteta krme (Donaghy i sur., 2008). Općenito govoreći,
učestalija defolijacija sa manjim brojem dana između defolijacija rezultira
manjim prinosom ST no nešto boljom
kvalitetom krme (Turner i sur., 2006a,
b). S druge strane, rezultati koje iznose
Brink i sur. (2010) ukazuju da se u rjeđem defolijacijskom managementu
(tri puta godišnje) mogu očekivati veći
godišnji prinosi ST u usporedbi s košnjom u šest otkosa godišnje.
Međutim, travne vrste različito reagiraju na učestalost defolijacije. Povećanje učestalosti defolijacije rezultira
smanjenjem prinosa ST klupčaste oštrice i trstikaste vlasulje, dok je prinos
ST engleskog ljulja bio veći kod učestalije defolijacije (Pontes i sur., 2007).
Za smjese različitih kultivara trstika-
ste vlasulje i bijele djeteline u godini
punog korištenja Leto i sur. (2010) su
utvrdili različitu reakciju smjesa u prinosu ST na učestalost defolijacije.
Općenito se smatra da je različita
reakcija između vrsta na učestalost
defolijacije posljedica razlike u brzini
razvoja i pojave listova (Fulkerson i
Donaghy, 2001). Stoga se u novije vrijeme pojava novih listova naknadnog
porasta nakon posljednje defolijacije
koristi za iskazivanje učestalosti defolijacije. Tako se pojava trećeg lista
nakon posljednje defolijacije smatra
optimalnim trenutkom za defolijaciju
engleskog ljulja, dok se za klupčastu
oštricu optimalnim smatra pojava
četvrtog lista (Turner i sur., 2006b).
Donaghy i sur. (2008) su utvrdili da je
defolijacija nakon pojave četvrtog lista
rezultirala 20 % većom produkcijom
ST trstikaste vlasulje, no uz smanjenu
hranjivost biljne mase.
S druge strane vrlo je dobro poznato
da brzina pojave i razvoja listova kod
pojedinih travnih vrsta mogu biti različiti u različitim uvjetima okoline (Davies i Thomas, 1983; Casal i sur., 1985). Iz
toga razloga, reakcija trava na defolijacijski management mora biti istražena
doc. dr. sc. Krešimir Bošnjak (e pošta: kbosnjak@agr.hr); prof. dr. sc. Josip Leto; prof. dr. sc. Marina Vranić; dr. sc. Hrvoje Kutnjak; doc. dr. sc. Darko Uher;
Nikolina Iljkić, dipl.ing. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska
TEMPERATURA (°C)
19632008
2009
1992
1,4
-3,6
-2,2
X
78
96,0
120,6
9,1
6,7
7,4
XI
91,7
107,7
103,6
4
5,2
1,8
XII
123,4
124,7
109,8
-1,1
-1,2
-0,9
SUMA/PROSJEK
1150,2
1066,3
1231,0
7,9
7,6
6,6
Tablica 2. Rezultati ANOVE za pokazatelje prinosa ST i relativnih udjela trava i
zeljanica
Table 2 The ANOVA table for the dry (DM) matter yield and the relative share of
the grasses and forbs
Izvori varijabiliteta
Source of the variability
Defolijacija (D)
Defoliation (D)
Travna vrsta (T)
Grass species (T)
D×T
Godina (G)
Year (G)
D×G
Relativni udio
The relative share of the
Trava
Zeljanica
Grasses
Forbs
n-1
Prinos ST
DM yeld
2
**
NS
NS
2
NS
***
***
4
*
NS
NS
1
**
**
**
2
**
*
*
T×G
2
NS
***
***
D×T×G
4
NS
NS
NS
* signifikantno uz P=0,05; ** signifikantno uz P=0,01; *** signifikantno uz P=0,001; NS nije signifikantno (P>0,05)
* significant at P=0,05; ** significant at P=0,01; *** significant at P=0,001; NS not significant
(P>0,05)
u različitim agroekološkim uvjetima.
Utjecaj defolijacijskog managementa na prinos i kvalitetu travnjaka vrlo je
dobro istražen u uvjetima košnje i kod
kasnijih faza rasta biljne mase (košnja i
metličanje). Međutim vrlo je malo podataka o utjecaju defolijacijskog managementa na prinos ST čistih kultura
trava u uvjetima bez primjene N, naročito u ranim fazama rasta biljne mase
koje su karakteristične za napasivanje.
Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj defolijacijskog managementa na produktivnost čistih kultura trava u uvjetima
simuliranog napasivanja bez primjene
mineralnog dušika.
Materijal i metode
Poljski pokus proveden je tijekom
2008. i 2009. godine na pokusnoj površini Centra za travnjaštvo, Sveučilišta
u Zagrebu Agronomskog fakulteta
(638 m nadmorske visine; 45°55’42’’
S, 15°58’18’’ I). Tlo na pokusnoj parceli
sadržavalo je 0,951 mg P2O5 kg-1 tla,
3,6 mg K2O kg-1 tla, 0,12% ukupnog N,
2,16% humusa. Reakcija tla iznosila je
pH 5,6 (KCl) odnosno pH 6,8 (H2O).
Pokus je postavljen po split-plot shemi (3×3), u tri ponavljanja. Kao glavni
faktor postavljen je režim defolijacije
u tri razine – A-učestala defolijacija
(defolijacija pri visini tratine 18 cm);
B-srednje učestala defolijacija (A+6
dana) i C-rijetka defolijacija (A+12
dana). Razlike u početnom defolijacijskom managementu rezultirale su
različitim ponovnim porastom kod sva
tri tretmana te različitim obrascima
defolijacije u ostatku vegetacijske sezone. Kao podfaktor postavljene su tri
čiste kulture krmnih trava - klupčasta
oštrica (Dactylis glomerata L. cv. Amba;
30 kg ha-1), livadna vlasulja (Festuca
pratensis Huds. cv. Cosmolit; 50 kg ha1
) i trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea Schreb. cv. Baradiso 50 kg ha-1).
Oranje je izvršeno u jesen 2007. godine. Osnovna gnojidba obavljena je
u proljeće 2008. primjenom 62 kg ha-1
P2O5 u obliku trostrukog superfosfata
(45% P2O5).
Dopunska obrada tla obavljena je
frezom, nakon čega je tlo povaljano
kako bi se ubrzalo slijeganje. Sjetva je
izvršena u proljeće 2008. godine. Neposredno nakon sjetve obavljeno je
valjanje posijane površine.
Početkom srpnja 2008. godine sve
su parcele pokošene na visinu 7 cm s
ciljem uklanjanja korova. Za košnju je
korištena oscilirajuća kosa na kultivatoru, a pokošena masa je uklonjena s
pokusne površine.
Prinos ST je utvrđen košnjom i vaganjem biljne mase s cijele parcele (8,4
393
Rezultati su obrađeni analizom varijance, u statističkom programu SAS,
koristeći MIXED proceduru (SAS Institut, 1999). Analiza varijance za pokazatelje prinosa ST i relativnih udjela flornih sastavnica rađena je prema modelu „split-plot ponovljen u vremenu i
prostoru“ (Steel i Torrie, 1980). Nakon
analize varijance, kod signifikantnih
učinaka i interakcija proveden je test
za usporedbu srednjih vrijednosti.
Klimatološki podaci za 2008. i 2009.
godinu na mjernoj postaji Puntijarka
prikazani su u tablici 1.
Tablica 3. Utjecaj defolijacijskog managementa i travne vrste na prinos ST travnjaka
Table 3 The effect of the defoliation management and grass species on the dry
matter (DM) yield
Klupčasta oštrica
Orchardgrass
Livadna vlasulja
Meadow fescue
Trstikasta vlasulja
Tall fescue
LSD (0,05)§
394
Prosjek vrste
Average
3103
3829
3370
2612
3644
2944
3067
2829
3472
3297
3199
2873b
NS
3406a
3357a
437
LSD za usporedbu prosječnih vrijednosti unutar defolijacija; §§ LSD za usporedbu prosječnih vrijednosti unutar vrsta trava; NS nije signifikantno (P>0,05); a, b, c - vrijednosti označene različitim
slovima signifikantno se razlikuju uz P<0,001
§
LSD for comparing means within defoliations; §§ LSD for comparing means within grass species;
NS not significant (P>0.05); a, b, c – means with same letter are not significantly different P<0.001
Tablica 4. Utjecaj defolijacijskog managementa i vegetacijske sezone na prinos
ST travnjaka
Table 4 The effect of the defoliation management and growing season on the
DM yield
Defolijacijski management/
Defoliation management
Učestala defolijacija
Frequent defoliation
Srednje učestala defolijacija
Moderate frequent defoliation
Rijetka defolijacija
Infrequent defoliation
LSD (0,001)§
LSD (0,05) §§
Godina / Year
2008
2009
kg ST ha-1____________
kg DM ha-1
____________
1131
4615
1683
5129
1134
5579
1631
345
LSD za usporedbu prosječnih vrijednosti unutar defolijacija; §§ LSD za usporedbu prosječnih
vrijednosti unutar godina;
§
LSD for comparing means within defoliations; §§ LSD for comparing means within years;
§
(tablica 2). Učestala defolijacija rezultirala je značajno manjim prinosom ST u
usporedbi sa srednje učestalom defolijacijom kod livadne vlasulje i trstikaste vlasulje (P<0,05; tablica 3), dok kod
klupčaste oštrice nije utvrđeno povećanje prinosa ST kod srednje učestale
80%
70%
43,5
43,8
64,6
60%
50%
40%
30%
20%
56,5
56,2
Učestala defolijacija
Frequent defoliation
S rednje učestala
defolijacija
Moderate frequent
defoliation
35,4
Rijetka defolijacija
Infrequent defoliation
The relative share of the grasses
Relativni udio zeljanica The relative share of the forbs
3177
498
90%
Relativni udio trava
§
Ukupne godišnje količine oborina u
obje godine istraživanja bile su manje
od višegodišnjeg prosjeka (80,8 mm u
2008. godini i 164,7 mm u 2009. godini), uz 1,3°C višu temperaturu u 2008.
i 1°C višu temperaturu u 2009. godini.
Reakcija travnjaka u prinosu ST na
defolijacijski management ovisila je o
travnoj vrsti, na što ukazuje signifikantna interakcija defolijacija×travna vrsta
Srednje
učestala
Rijetka
defolijacija
defolijacija
Moderate
Infrequent
frequent
defoliation
defoliation
__________
kg ST ha-1__________
kg DM ha-1
555
LSD (0,05)§§
Prosjek defolijacija
Average
LSD (0,01)
Rezultati i rasprava
Utvrđena je značajna razlika između defolijacijskih režima u prinosu ST
(tablica 2). Općenito govoreći odgađanje defolijacije, odnosno defolijacija
u rjeđem intervalu rezultirala je povećanjem prinosa ST (tablica 3), što je u
skladu sa rezultatima ranijih istraživanja (Turner i sur., 2006; Donaghy i sur.,
2008; Brink i sur., 2010).
Učestala
defolijacija
Frequent
defoliation
100%
defolijacije u usporedbi sa učestalom
defolijacijom (P>0,05). Rijetka je defolijacija rezultirala povećanjem prinosa
ST klupčaste oštrice prosječno za 23%
u usporedbi sa srednje učestalom defolijacijom (P<0,01). Prinos ST livadne
vlasulje kod rijetke defolijacije bio je
Grafikon 1. Relativni udio flornih sastavnica ovisno o defolijacijskom managementu u 2008. godini
Figure 1 The relative share of the floristic components depending on defoliation management in the year 2008.
19% manji u usporedbi sa prinosom
ST kod srednje-učestale defolijacije
(P<0,01), dok kod trstikaste vlasulje
razlika u prinosu ST nije bila signifikantna (tablica 3). Rezultati istraživanja u
skladu su sa rezultatima ranijih studija
o utjecaju defolijacijskog managementa na prinos ST travnjaka (Pontes
i sur., 2007; Brink i sur., 2010) koji su
utvrdili specifičnu reakciju travnih vrsta na učestalost defolijacije. Prilikom
izbora defolijacijskog managementa
treba voditi računa o značajnom padu
hranjivosti trstikaste vlasulje sa odgađanjem defolijacije (Sinclair i sur.,
2006; Brink i sur., 2010).
Signifikantna interakcija defolijacijski management×godina za prinos
ST (tablica 2) ukazuje da reakcija travnjaka na defolijacijski režim nije bila
identična u obje godine istraživanja.
Tako je u 2008. godini najveći prinos
ST utvrđen kod srednje-učestalog defolijacijskog managementa (tablica 4)
dok razlika između učestale defolijacije i rijetke defolijacije nije bila značajna (P>0,05). U 2009. godini učestala
defolijacija rezultirala je 10 % nižim
prinosom ST u usporedbi sa srednjeučestalom defolijacijom (P<0,05) i 17
% nižim prinosom ST u usporedbi sa
rijetkom defolijacijom (P<0,01). Prinos
ST kod učestale defolijacije bio je 9%
viši u usporedbi sa srednje-učestalom
defolijacijom (P<0,05). Rezultati istraživanja u skladu su sa rezultatima Abraham i sur. (2009) koji su u prvoj godini
Relativni udjeli flornih sastavnica
The relative share of the floristic
components
m2). Sa svake parcele uzeti su poduzorci biljne mase (2 × 700 g), izvagani te
osušeni u sušioniku na temperaturi
od 60°C u trajanju od 48 sati za utvrđivanje udjela ST u biljnoj masi. Florni
sastav smjese utvrđen je na dva poduzorka po parceli (2 × 300 g) koji su
razdvojeni na florne sastavnice – trave
i zeljanice. Do razdvajanja uzorci su čuvani u hladnoj komori na temperaturi
od 4°C. Razdvojene komponente su
osušene u sušioniku na temperaturi
od 60°C u trajanju od 48 sati, nakon
čega su izvagane te je izračunat udio
svake florne sastavnice u ST.
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
Relativni udjeli flornih sastavnica
The relative share of the floristic
components
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
100%
90%
2,3
2,7
7,7
80%
70%
60%
92,3
97,3
97,7
Učestala defolijacija
Frequent defoliation
S rednje učestala
defolijacija
Moderate frequent
defoliation
Rijetka defolijacija
Infrequent defoliation
50%
40%
30%
20%
Relativni udio trava
The relative share of the grasses
Relativni udio zeljanica The relative share of the forbs
Grafikon 2. Relativni udio flornih sastavnica ovisno defolijacijskom managementu u 2009. godini
Figure 2 The relative share of the floristic components depending on defoliation management in the year 2009.
istraživanja utvrdili niži prinos ST kod
rjeđeg defolijacijskog managementa,
dok je u drugoj godini rjeđa defolijacije rezultirala najvećim prinosom ST.
Nasuprot tome u istraživanju Brink i
sur. (2010) reakcija istraživanih vrsta u
prinosu ST na defolijacijski management bila je identična u svim godinama istraživanja.
Razlike između defolijacijskih tretmana u ovom istraživanju rezultirale
su različitom učestalosti defolijacija što
je kao posljedicu imalo različite uzorke
defolijacije na razini broja defolijacija
tijekom godine i godišnjeg prinosa ST.
Tako je u 2008. godini bilo ukupno dvije defolijacije kod učestalog i srednjeučestalog defolijacijskog tretmana te
jedna defolijacija u rjeđem defolijacijskom tretmanu. U 2009. godini ukupno
je bilo tri defolijacije kod učestalog i
srednje-učestalog defolijacijskog tretmana te dvije defolijacije u rjeđem defolijacijskom tretmanu. Iako je prosječni broj dana između sukcesivnih defolijacija bio različit u pojedinim godinama
istraživanja i dijelovima vegetacijske
sezone, prosječni broj dana između
sukcesivnih defolijacija (prosjek za obje
godine) iznosio je 38, 48 i >49 dana kod
tretmana učestale, srednje-učestale i
rijetke defolijacije, tim slijedom. Posljedica je to različite reakcije trava u brzini razvoja i pojave listova u različitim
klimatskim uvjetima (Davies i Thomas,
1983) te posljedično tome i u različitim
dijelovima vegetacijske sezone.
Nisu utvrđene razlike između travnih
vrsta u godišnjem prinosu ST (tablica
2). Godišnji prinosi ST istraživanih vrsta
bili su slični u obje godine istraživanja,
na što upućuje nesignifikantnost interakcije travna vrsta×godina (tablica 2).
Prosječni prinosi ST travnjaka u 2008. i
2009. godini iznosili su 1316 i 5108 kg
ST ha-1 (P=0,0019). Relativno nizak prinos ST u prvoj godini istraživanja prvenstveno je posljedica proljetne sjetve u 2008. godini, te relativno dugog
perioda stabilizacije tratine tijekom
kojeg je dio prinosa bio odstranjen u
postupku mehaničkog odstranjivanja
korovskih vrsta. Tome u prilog ide i činjenica da sve tri istraživane vrste karakterizira spor rast u godini sjetve, te
spora uspostava i stabilizacija tratine.
Prosječni prinosi ST istraživanih vrsta u
2009. godini bez primjene N niži su od
prinosa utvrđenih uz primjenu 200 kg
N ha-1 (Brink i sur., 2010), no viši od prinosa čistih kultura trava uz primjenu
67 kg N ha-1 (Sleugh i sur., 2000).
Razlike u prinosu ST između istraživanih vrsta ovisile su o defolijacijskom
managementu (tablica 2). Signifikantna interakcija vrsta×defolijacijski
management najvećim je dijelom
posljedica činjenice da su značajne razlike u prinosu ST između travnih vrsta
utvrđene samo kod učestale i rijetke
defolijacije, dok kod srednje-učestale
defolijacije razlike u prinosu ST nisu
bile signifikantne (tablica 3). Tako je u
učestaloj i rijetkoj defolijaciji prinos ST
395
100%
90%
80%
36,9
41,6
70%
73,4
60%
50%
40%
63,1
58,4
30%
20%
Klupčasta oštrica
Orchardgrass
Livadna vlasulja
Meadow fescue
26,6
Trstikasta vlasulja
Tall fescue
Relativni udio trava The relative share of the grasses
Relativni udio zeljanica The relative share of the forbs
Grafikon 3. Relativni udio flornih sastavnica ovisno o travnoj
vrsti u 2008. godini
Figure 3 The relative share of the floristic components depending on grass species in the year 2008.
klupčaste oštrice bio 27% i 30 % veći
u usporedbi sa prinosom livadne vlasulje, tim slijedom (tablica 3; P<0,05),
dok razlika u prinosu ST između livadne vlasulje i trstikaste vlasulje nije bila
signifikantna (P>0,05). Nasuprot tome,
kod srednje-učestale defolijacije nisu
utvrđene signifikantne razlike između
travnih vrsta u prinosu ST (P>0,05).
Razlike u relativnom udjelu trava i
zeljanica u prinosu ST između tretmana učestalosti defolijacije ovisile su
o godini. Signifikantnost interakcije
defolijacija×godina za relativni udio
trava u prinosu ST (tablica 2), najvećim dijelom posljedica je činjenice da
je kod rjeđe defolijacije u 2008. godini
(grafikon 1) utvrđen signifikantno manji udio trava u usporedbi sa učestalom (P<0,01) i srednje-učestalom defolijacijom (P<0,01), dok u 2009. godini (grafikon 2) nisu utvrđene značajne
razlike između defolijacijskih tretmana
u relativnom udjelu trava (P>0,05).
Slično tome, relativni udio zeljanica u
2008. godini kod rijetke defolijacije bio
je značajno veći u usporedbi sa učestalom (P<0,01) i srednje-učestalom
defolijacijom (P<0,01), dok u 2009. godini, razlike između defolijacijskih tretmana u relativnom udjelu trava nisu
bile značajne (P>0,05).
Utvrđene su značajne razlike između travnih vrsta u relativnom udjelu
trava i zeljanica (tablica 2). Značajno
396
Relativni udjeli flornih sastavnica
The relative share of the floristic
components
Relativni udjeli flornih sastavnica
The relative share of the floristic
components
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
100%
90%
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
The effect of defoliation management on the productivity and
botanical composition of the pure stands of forage grasses
4,4
5,2
3,2
80%
Summary
70%
The aim of this study was to investigate the effect of defoliation management (A- frequent defoliation – defoliation at 18 cm herbage
height; B - moderate frequent defoliation – A+6 days and infrequent defoliation – A+12 days) on the dry matter (DM) yield and the
botanical composition of the pure stands of orchardgrass, meadow fescue and tall fescue. A specific reaction of the investigated grass
species on the defoliation management was found for DM yield (P<0.05). The differences in relative share of grasses (P<0.05) and
forbs (P<0.05) in DM yield among the defoliation managements were dependent on year. The significant differences between grass
species were found for relative share of grasses (P<0.001) and forbs (P<0,001) in the DM. The results indicate the importance of the
decision about appropriate defoliation management for different forage grass species.
Keywords: defoliation management, forage grasses, yield, botanical composition
60%
96,8
94,8
95,6
Klupčasta oštrica
Orchardgrass
Livadna vlasulja
Meadow fescue
Trstikasta vlasulja
Tall fescue
50%
40%
30%
20%
Relativni udio trava The relative share of the grasses
Einfluss der Defoliation auf Produktivität und Florazusammensetzung
der reinen Kulturen der Viehfuttergräser
Relativni udio zeljanica The relative share of the forbs
Grafikon 4. Relativni udio flornih sastavnica ovisno o travnoj
vrsti u 2009. godini
Figure 4 The relative share of the floristic components depending on grass species in the year 2009
veći udio trava (80%) utvrđen je kod
klupčaste oštrice, u usporedbi sa livadnom vlasuljom (P<0,05) i trstikastom vlasuljom (P<0,001) kod kojih
je relativni udio trava iznosio 76,6%
i 61,1%, tim slijedom. Prosječni udio
trava kod trstikaste vlasulje bio je značajno manji (P<0,001) u usporedbi sa
prosječnim udjelom trava utvrđenim
kod livadne vlasulje. Značajno veći
udio zeljanica utvrđen je kod trstikaste
vlasulje (38,9%) u usporedbi sa livadnom vlasuljom (P<0,001) i klupčastom
oštricom (P<0,001) kod kojih je relativni udio zeljanica iznosio 23,4% i 20%,
tim slijedom. Prosječni udio zeljanica
u prinosu ST kod livadne vlasulje bio
je značajno veći (P<0,05) u usporedbi
sa prosječnim udjelom zeljanica utvrđenim kod klupčaste oštrice. Međutim, signifikantnost interakcije travna
vrsta×godina za relativnom udjelu
trava i zeljanica(tablica 2) najvećim je
dijelom posljedica činjenice da navedena reakcija travnih vrsta utvrđena
samo u 2008. godini (grafikon 3), dok u
2009. godini (grafikon 4) razlike između travnih vrsta u relativnom udjelu
trava i zeljanica nisu bile signifikantne
(P>0,05).
Zaključci
Izbor defolijacijskog managementa
ovisi o travnoj vrsti. Preporučeni režimi
defolijacije bili bi: rijetka defolijacija za
klupčastu oštricu te srednje-učestala
defolijacija za livadnu i trstikastu vlasu-
lju. Razlike u prinosu ST između klupčaste oštrice, livadne vlasulje i trstikaste vlasulje mogu se očekivati samo
pri učestaloj i srednje-učestaloj defolijaciji. Utjecaj defolijacijskog managementa i travne vrste na relativni udio
trava i zeljanica u prinosu ST dolazi do
izražaja samo u godini sjetve. Rijetka
defolijacija u godini sjetve rezultirati
će smanjenim udjelom trava i povećanjem udjela zeljanica u prinosu ST.
Literatura
Abraham E.M., Z.M. Parissi, P. Sklavou, A.
Kyriazopoulos, C.N. Tsiouvaras (2009): Defoliation
frequency effects on winter forage production and
Zusammenfassung
Das Ziel dieser Arbeit war die Bestimmung des Einflusses von Defoliationsmanagement (A – häufige Defoliation – Defoliation bei
Rasenhöhe 18 cm; B – mittelhäufige Defoliation – A + 6 Tage und C – seltene Defoliation – A + 12 Tage) auf den Beitrag von Trockensubstanz (ST) und Florazusammensetzung der reinen Kulturen „klupčasta oštrica, livadna vlasulja und trstikasta vlasulja“ (Dactylis
glomerata L, Festuca pratensis Huds., Festuca arundinacea Schreb). Es wurde die spezifische Reaktion der Viehfuttergräser im Beitrag ST auf Defoliationsmanagement (P<0,05) festgestellt. Unterschiede im relativen Anteil der Gräser (P<0,05) und der Krautgräser
(P<0,05) im Beitrag ST zwischen den Defoliationsbehandlungen hingen vom Jahr ab. Es wurden bedeutende Unterschiede zwischen
den Grassorten im relativen Anteil der Gräser (P<0,001) und der Krautgräser (P<0,001) festgestellt. Die Untersuchungsresultate weisen auf die Wichtigkeit der Wahl des geeigneten Defoliationsmanagements abhängig von Viehfuttergräsersorten hin.
Schlüsselwörter: Defoliationsmanagement, Viehfuttergräser, Beitrag, Florazusammensetzung
L'effetto della defogliazione sulla produttività e composizione floristica
di colture pure delle piante foraggere
Sommario
L'obbietivo del presente lavoro è stato quello di determinare l'influenza del management della defogliazione (A – defogliazioni frequenti – defogliazioni all'altezza del terreno erboso di 18 cm; B – defogliazioni di frequenza media – A + 6 giorni e C – defogliazioni
infrequenti – A + 12 giorni) sulla produzione di sostanza secca (ST) e sulla composizione floristica di colture pure della dattile, della festuca dei prati e della festuca arundinacea. È stabilita una specifica reazione delle specie erbacee nell'apporto di ST sul management
della defogliazione (P<0,05). Le differenze nella percentuale relativa delle erbe (P<0,05) e delle piante erbacee (P<0,05) nell'apporto
di ST tra i trattamenti di defogliazione dipendono dall'anno. Sono determinate le differenze di rilievo tra le specie erbacee nella percentuale relativa delle erbe (P<0,001) e piante erbacee (P<0,001). I risultati della ricerca indicano l'importanza della scelta adatta del
management della defogliazione che dipende dalla specie di piante foraggere.
Parole chiave: management defogliazione, piante foraggere, apporto, composizione floristica
nutritive value of different entries of Dactylis glome-
(2008): Effect of defoliation management on water-
Peeters A., C. Vanbellinghen, J. Frame (2004):
rata L. New Zealand Journal of Agricultural Research
soluble carbohydrate energy reserves, dry matter
Wild and Sown Grasses: Profiles of a Temperate Spe-
Steel R.G.D.. J.H. Torrie (1980): Principles and
52, 229-237.
yields, and herbage quality of tall fescue. Agronomy
cies Selection, Ecology, Biodiversity and Use. Food
Procedures of Statistics., Second edition, McGraw-
Journal 100, 122-127.
and Agriculture Organization of the United Nations,
Hill, Inc., 395-397
Brink G.E., M.D. Casler, N.P. Martin (2010): Mea-
Agronomy Journal 92, 24-29.
Turner L.R., D.J. Donaghy, P.A. Lane, R.P.
dow Fescue, Tall Fescue, and Orchardgrass Response
Fulkerson W.J., D.J. Donaghy (2001): Plant-so-
to Defoliation Management. Agronomy Journal 102,
luble carbohydrate reserves and senescence - key
Pontes L.S., P. Carrere, D. Andueza, F. Louault,
Rawnsley (2006a): Effect of defoliation manage-
667-674.
criteria for developing an effective grazing manage-
J.F.oussana. (2007): Seasonal productivity and nutri-
ment, based on leaf stage, on perennial ryegrass (Lo-
Burns J.C., D.S. Chamblee, F.G. Giesbrecht
ment system for ryegrass-based pastures: a review.
tive value of temperate grasses found in semi-natural
lium perenne L.), prairie grass (Bromus willdenowii
(2002): Defoliation intensity effects on season-long
Australian Journal of Experimental Agriculture 41,
pastures in Europe: responses to cutting frequency
Kunth.) and cocksfoot (Dactylis glomerata L.) under
dry matter distribution and nutritive value of tall fes-
261-275.
and N supply. Grass and Forage Science 62, 485-496.
dryland conditions. 2. Nutritive value. Grass and Fo-
cue. Crop Science 42, 1274-1284.
Leto J., K. Bošnjak, G. Perculija, H. Kutnjak., M.
311 str.
SAS Institute. (1999): The SAS System for Win-
rage Science 61, 175-181.
Turner L.R., D.J. Donaghy, P.A. Lane, R.P.
Casal J.J., V.A Deregibus, R.A. Sanchez (1985):
Vranic, T. Bakovic (2010) Effect of harvest frequency
Variations in Tiller Dynamics and Morphology in Lo-
on Festuca arundinacea Shreb.- Trifolium repens L.
Sinclair K., W.J. Fulkerson, S.G. Morris (2006)
Rawnsley (2006b): Effect of defoliation manage-
lium-Multiflorum Lam Vegetative and Reproductive
binary mixtures productivity, U: Maric, S. L. Z. (Ur.),
Influence of regrowth time on the forage quality of
ment, based on leaf stage, on perennial ryegrass (Lo-
Plants as Affected by Differences in Red Far-Red Irra-
45. hrvatski i 5. Meunarodni simpozij agronoma, 15-
prairie grass, perennial ryegrass and tall fescue under
lium perenne L.), prairie grass (Bromus willdenowii
diation. Annals of Botany 56, 553-559.
19 veljače 2010, Opatija, Hrvatska. Zbornik Radova.
non-limiting soil nutrient and moisture conditions.
Kunth.) and cocksfoot (Dactylis glomerata L.) under
813-817.
Australian Journal of Experimental Agriculture 46,
dryland conditions. 1. Regrowth, tillering and water-
45-51.
soluble carbohydrate concentration. Grass and Fora-
Davies A., H. Thomas (1983): Rates of Leaf and
dows. Version 8. SAS Inst., Cary, NC.
Tiller Production in Young Spaced Perennial Ryegrass
Nevens F., D. Rehuel (2003): Effects of cutting
Plants in Relation to Soil-Temperature and Solar-Ra-
or grazing grass swards on herbage yield, nitrogen
Sleugh B., K.J. Moore, J.R. George, E.C. Bru-
diation. Annals of Botany 51, 591-597.
uptake and residual soil nitrate at different levels of
mmer (2000): Binary legume-grass mixtures impro-
N fertilization. Grass and Forage Science 58, 431-449.
ve forage yield, quality, and seasonal distribution.
Donaghy D.J., L.R. Turner, K.A. Adamczewski
ge Science 61, 164-174.
Dostavljeno: 28.5.2013.
Prihvaćeno: 29.10.2013.
m
397
Quality of chicken carcass and meat of Croatian hen breed from organic fattening
Quality of chicken carcass and meat of Croatian hen breed from organic fattening
Senčić1, Đ., D. Samac1, G. Kalić2, M. Baban1
Table 1 Carcass conformation of the chickens from organic (O) and conventional
(C) fattening
Carcass part
g
Breast
scientific paper
Drumstick
Summary
The quality of chicken carcasses and meat of 18 chickens of Croatian autochthonous breed of Croatian hen (dudica) per organic and
conventional fattening group was researched. The chickens from the organic group were fed according to the Ordinance on organic
production of animal products (Official Gazette No. 13/02). Both analyzed groups of chickens were fattened during 98 days. Average
final body weight of chickens from the organic fattening was 0.769 ± 0.06 kg, and from the conventional fattening it was 0.883 ± 0.14
kg, whereas average mass of processed chicken carcasses was 0.528 ± 0.05 kg (organic group) and 0.605 ± 0.10 kg (conventional group). Carcasses of the chickens from the organic fattening had a significantly (p<0.05) higher share of breast (17.94%) in comparison
to carcasses of the chickens from the conventional fattening (16.94%), whereas in terms of share of other parts in the carcass there
weren’t determined significant differences (p<0.05) between the analyzed groups of chickens. Breast and thigh of chickens from the
organic fattening had a significantly lower share of skin, whereas in terms of shares of muscle tissue and bones in those parts there
weren’t determined significant differences (p<0.05) between the chickens from the organic and conventional fattening. The meat of
the chickens from the organic fattening, in comparison to the one of the chickens from the conventional fattening had a significantly
higher (p<0.05) pH1 value (6.46 : 6.24), and a very significantly lower (p<0.01) L* value (62.06 : 63.87), higher a* value (12.01 : 9.79),
higher b* value (19.64 : 17.14), less water (74.51 % : 74.97 %), more crude protein (24.32 % : 23.42 %), less fat (0.79 % : 1.37 %) and less
ash (1.16 % : 1.19 %).
Keywords: quality of chicken carcasses and meat, Croatian hen breed, organic fattening
Introduction
In the world, especially in the developed countries (EU, USA) there is
an increasing demand for chicken
meat from the organic production. Consumers are willing to pay
a significantly higher price for such
meat. The organic production of
chicken meat is preferred not only
due to a better quality but also due
to maintaining biodiversity. That
is one of the main goals of organic
production. Many authors, like Hovi
et al. (2003), suggested that slowgrowing genotypes should be more
represented in the organic production due to their better adaptation
to poorer environmental conditions.
Many European countries finance
projects which lead to valorization
of autochthonous poultry breeds in
organic production, despite of their
weaker productivity.
So, for example, Moula et al. (2009)
1
2
398
reported on productivity of Belgian
local breed Famennoise, Lariviere et
al. (2006) on Belgian breed Ardennaise, Tixier-Boichard et al. (2006)
on French breed Bresse. Castellini et
al. (2002a) reported on Italian breed
Robusta maculata, Pavlovski et al.
(2009) on autochthonous Serbian
breed Naked neck and others.
The goal of this work was to indicate to carcass traits of chicken of autochthonous Croatian hen (dudica)
breed and in such a way contribute
to its appreciation and preserving
the breed from extinction.
Material and methods
The research was conducted on
18 chicken carcasses (9 male and
9 female) from the organic group
(n=100) and 18 (9m + 9f ) chicken
carcasses from the conventional
group of chicken from autochthonous Croatian hen breed, red type
(variety). The organic group of chicken was fattened according to the
Ordinance on organic production
of animal products (Official Gazette
No. 13/02). Both groups spent the
first 28 days of fattening in a poultry
house under controlled conditions
and after that the chickens from the
organic group were pasture-raised.
10 chickens were placed per each
m2 of the poultry house. In the first
period of fattening, up to the 28th
day, the chickens from both analyzed groups were fed a starter mixture with 21.74% crude protein and
11.97% MJ ME/kg, and after that
period, up to the 98th day of fattening they were fed a finisher mixture
with 20.12% crude protein and 11.97
MJ ME/kg. The feed for chickens
from the organic group consisted
of ecologically produced and permitted feeds. At the end of the fattening (98th day), the chickens from
the organic group weighed 0.767 ±
Đuro Senčić, PhD, Full professor; Danijela Samac, PhD, senior assistant; Mirjana Baban, PhD, full professor;Department for Animal Husbandry, Faculty of Agriculture, Kralja Petra Svačića 1d, Osijek
Goran Kalić, M.Sc. High School of Agriculture, Vinkovci, Hansa Dietricha Genschera 16, Vinkovci
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Shares
Thigh
Wings
Back and pelvis
Liver
Stomach
Legs
Carcass weight
mass
Groups of chickens
E (n=18)
K (n=18)
O (n=18)
C (n=18)
χ± s
χ± s
95.06 ± 15.19
Significant
differences
101.89 ± 16.21
NS
%
17.94 ± 1.50
16.94 ± 1.52
*
g
67.00 ± 11.04
78.00 ± 18.16
*
%
12.63 ± 1.32
12.71 ± 1.21
NS
g
66.28 ± 10.89
79.06 ± 19.28
*
%
12.52 ± 1.45
12.96 ± 1.49
NS
g
62.78 ± 9.10
70.78 ± 14.78
NS
%
11.86 ± 1.23
11.66 ± 0.83
NS
g
154.67 ± 6.36
181.11± 3506
**
%
29.26 ± 1.49
29.95 ± 3.14
NS
g
18.50 ± 4.18
22.33 ± 5.41
*
%
3.55 ± 0.96
3.70± 0.67
NS
g
33.00 ± 6.18
38.44 ± 6.63
*
%
6.26 ± 1.15
6.44 ± 1.21
NS
g
31.61 ± 5.69
33.67± 6.72
NS
%
5.98 ± 0.97
5.64 ± 1.10
NS
g
528.90 ± 0.05
605.28 ± 0.10
**
Meat quality was researched on m.
pectoralis muscle. pH1 value of meat
was determined 45 min post mortem
and pH2 was determined 24 hours
post mortem by the contact pH meter Mettler Toledo. Water holding capacity was determined according to
the Grau and Hamm (1952) method,
and color parameters of the meat
(L*, a* i b*) were determined by the
chromometer Minolta CR-410.
*p<0.05; *p<0.01; NS-nije značajno/not significant
Table 2 The composition of the essential parts of the carcass (breast, drumstick,
thigh) of chickens from organic (O) and conventional (C) fattening
Carcass
part
n= 18
Skin
Groups
Shares of chicken-s
E
g
K
Breast
E
%
K
E
g
K
Drumstick
E
%
K
E
g
K
Thigh
E
%
K
χ± s
3.33 ±
1.33
5.61 ±
2.72
3.56 ±
1.47
5.50 ±
2.69
3.56 ±
1.76
3.39 ±
1.46
5.40 ±
2.49
4.30 ±
1.22
4.44 ±
1.85
7.17 ±
3.47
6.62 ±
2.53
8.73 ±
2.76
Muscle tissue
Significant
differen-ces
**
67.06 ±
11.37
NS
69.50 ± 9.12
70.70 ± 6.15
*
NS
68.61 ± 5.02
NS
42.67 ±
10.63
NS
8.89 ± 12.84
62.97 ± 5.92
NS
NS
63.00 ± 4.79
43.83 ± 7.87
**
52.11 ±
12.49
*
66.07 ± 4.78
*
*p<0.05; *p<0.01; NS-nije značajno/not significant
www.meso.hr
Significant
differe-nces
NS
66.26 ± 5.95
Bone tissue
χ± s
24.67 ±
7.06
26.78 ±
9.00
25.74 ±
5.67
25.89 ±
5.42
20.78 ±
2.76
25.22 ±
6.25
31.64 ±
5.61
32.70 ±
4.55
18.00 ±
4.06
19.78 ±
5.94
27.31 ±
4.99
25.01 ±
5.45
0.06 kg, and the chickens from the
conventional group 0.883 ± 0.14 kg.
Chicken carcasses were processed
according to the principle “Prepared
for barbecue” (Regulation EC No.
543/2008) and after that they were
cooled during the period of 24 hours
at +4°C. Chicken carcasses were cut
to basic parts and then the most
valuable parts (drumstick, thigh and
breast) were dissected to skin, muscle tissue and bones.
Significant
differences
NS
Crude protein content was determined according to the Kjeldahl
method and fat content according
to the Soxhlet method. Statistical
analysis of research results was performed by the variance analysis –
single classification. The differences
between the means were tested by
t-test, by the statistical analysis package (Stat.Soft.Inc.2008).
Scientific and professional section
Quality of chicken carcass and meat of
Croatian hen breed from organic fattening
Results and discussion
NS
**
NS
NS
NS
Absolute and relative shares of
basic parts in chicken carcasses
(conformation) and mass of the processed chicken carcasses can be seen
in Table 1. Processed carcasses of
chickens from the organic fattening
group had a significantly (p<0.01)
lower mass. In terms of relative share
of basic parts in the mass of chicken
carcasses there weren’t determined
significant differences (p>0.05) between the analyzed groups, except
for the share of breast which were
in terms of quantity significantly
(p<0.05) represented more in the
carcasses of chickens from the organic fattening group.
15 godina s vama
MESO
399
Quality of chicken carcass and meat of Croatian hen breed from organic fattening
Quantitative share (composition) of the most valuable parts of
chicken carcasses (breast, drumstick
and thigh) can be seen from Table 2.
Breast and thigh from the organic
fattening had a significantly (p<0.05)
lower share of skin in comparison to
the same parts of the carcass of the
chickens from the conventional fattening. In terms of relative share of
muscle tissue and bones in the listed parts of chicken carcasses, there
weren’t determined significant differences between the chickens from
the organic and the conventional
fattening groups.
Husak et al. (2008) determined a
significantly (p<0.05) higher share of
dark meat of drumstick and thigh in
chickens from the organic fattening
in comparison to the free range chickens and those from the conventional fattening (23.2%:21.5%:21.5%).
The share of skin was significantly
(p<0.05) lower in chickens from the
organic fattening in comparison to
free range chickens and those from
the conventional fattening. Organic
chickens had a higher yield in bones
(p<0.05).
The quality of muscle tissue of
chickens can be seen in Table 3. The
meat of the chickens from the organic fattening had a significantly
(p>0.05) higher pH1 value in comparison to the meat of the chickens from
the conventional fattening. Considering the pH2 value, there weren’t
determined significant differences
(p>0.05) between the meats of the
analyzed groups. In research by Hu-
400
MESO 15 godina s vama
Qualität der Rümpfe und des Fleisches bei Hennehühnern
der Rasse hrvatica aus ökologischer Mast
Table 3 The quality of muscle tissue (m. pectoralis) of chickens from organic (O)
and conventional (C) fattening
Groups of chickens
E (n=18)
K (n=18)
O (n=18)
C (n=18)
χ± s
χ± s
Indicators
Zusammenfassung
Significant
differences
pH1
6.46 ± 0.26
6.24 ± 0.25
*
pH2
5.76 ± 0.17
5.74 ± 0.13
NS
Water holding capacity, cm2
Color:
-L*
-a*
4.40 ± 0.65
5.04 ± 1.32
NS
62.06 ± 1.69
12.01 ± 1.32
63.87 ± 1.77
9.7 ± 1.60
**
**
-b*
19.64 ± 2.57
17.14 ± 2.05
**
Water, %
74.51 ± 0.22
74.97 ± 0.61
**
Crude proteins, %
24.32 ± 0.39
23.42 ± 0.69
**
Fat, %
0.79 ± 0.13
1.37 ± 0.39
**
Ash, %
1.16 ± 0.01
1.19 ± 0.01
**
Es wurde die Qualität der Hühnerrümpfe und des Fleisches bei 18 Hühnern der kroatischen autochtonen Rasse hrvatica (dudica) untersucht, die aus der ökologischen und konventionellen Mast stammten. Die Hühner aus der ökologischen Gruppe wurden nach der
Dienstvorschrift über die ökologische Herstellung der Erzeugnisse tierischer Herkunft (NN 13/02) gefüttert. Die Hühner aus den beiden analysierten Gruppen wurden während 98 Tage gemästet. Die durchschnittliche Endkörpermasse der Hühner aus ökologischer
Mast war 0,769 ±0,06 kg, und aus der konventionellen Mast betrug sie 0,883 ±0,14 kg. Die durchschnittliche Masse der verarbeiteten
Hühnerrümpfe war 0,528±0,05 kg (ökologische Gruppe) und 0,605±0,10 kg (konventionelle Gruppe). Die Hühnerrümpfe aus der organischen Mast hatten einen bedeutend (p<0,05) größeren Anteil der Brust (17,94 %) in Bezug auf die Hühnerrümpfe aus der konventionellen Mast (16,94 %), während in bezug auf andere Rumpfteile der analysierten Gruppen (p<0,01) keine größeren Unterschiede
festgestellt worden sind. Brust und Oberkeule der Hühner aus der ökologischen Mast hatten einen bedeutend kleineren Anteil der
Haut, während hinsichtlich des Anteils von Muskelgewebe und Knochen bei den angeführten Teilen keine bedeutenden Unterschiede
zwischen den Hühnern aus der ökologischen und konventionellen Mast festgestellt worden sind. Das Fleisch der Hühner aus der ökologischen Mast in Bezug auf die Hühner aus der konventionellen Mast hatte einen besonders (p<0,05) größeren pH1 Wert (6,46 : 6,24)
und einen sehr bedeutend (p<0,01) niedrigeren L* Wert (62,06 : 63,87), einen größeren a* Wert (12,01 : 9,79), einen größeren b* Wert
(19,64 : 17,14), einen niedrigeren Wasseranteil (74,51 % : 74,97 %) , einen höheren Anteil von rohen Proteinen (24,32 % : 23,42 %) und
einen niedrigeren Fettanteil (0,79 % : 1,37 %) sowie einen niedrigeren Ascheanteil (1,16 % : 1,19 %).
Schlüsselwörter: Qualität der Hühnerrümpfe und des Fleisches, Hennerasse hrvatica, ökologische Mast
*p<0,05; *p<0,01; NS-nije značajno
sak et al. (2008), pH value of meat
from the organic fattening was also
higher (p<0.05) in comparison to
pH values of the meat from the free
range and the conventional fattening. Raach-Moujahed et al. (2011)
also determined significantly higher
pH value of meat from the chickens
from the organic fattening in comparison to the one of the chickens
from the conventional fattening. Kim
et al. (2008) did not determine differences in pH value of breast muscle
of the chickens from the organic
and conventional fattening, whereas
Castellini et al. (2002b) determined a
significantly lower final pH value of
the chicken meat from the organic
fattening.
In terms of water holding capacity
of meat, there weren’t determined
significant differences (p>0.05) between the chickens from the organic and conventional fattening
groups. In research by Castellini et
al. (2002b), the meat of the chickens
from the organic fattening had a
significantly (p<0.05) weaker water
holding capacity (%) and a larger
loss of mass (%) by cooking in comparison to the meat of the chickens
from the conventional fattening.
Regarding color parameters of the
meat, chicken meat from the organic fattening had a very significantly
(p<0.01) lower degree of brightness
(L*), then a higher degree of redness
(a*) and yellowness (b*). Kim et al.
(2008) also claimed that breast muscle of the chickens from the organic
fattening has a very significantly
(p<0.01) lower L* value, then higher
a* and b* values in comparison to
those from the conventional fattening. In research by Husak et al. (2008),
in terms of color (L*), the chickens
from the organic fattening had a
significantly (p<0.05) darker meat
of breast, drumstick and thigh and
significantly (p<0.05) less pigments
of yellow color (b*) in comparison to
free range and conventional fattening chickens. In research by RaachMoujahed et al. (2011), there weren’t
significant differences (p>0.05) in
terms of color parameters (L*, a* and
b*) of the meat of breast and drumstick between the chickens from the
organic and conventional fattening.
The meat of the chickens from the
organic fattening, in comparison
to the one from the conventional
fattening had a very significantly
(p<0.01) higher content of crude
protein and a lower content of fat
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Sommario
Qualità delle carcasse e della carne dei polli della gallina
di razza hrvatica da allevamento biologico
È stata esaminata la qualità delle carcasse dei polli e della carne di 18 polli di razza autoctona hrvatica (dudica) proveniente da
allevamento biologico e convenzionale. I polli dall›allevamento biologico sono stati ingrassati secondo il Regolamento relativo alla
produzione biologica dei prodotti di origine animale. Entrambi i gruppi dei polli sono stati ingrassati nel periodo di 98 giorni. Il peso
medio dei polli dell›allevamento biologico era 0,769 ± 0,06 kg, e dell›allevamento convenzionale 0,883 ± 0,14 kg. Il peso medio delle
carcasse trattate dei polli era 0,528 ± 0,05 kg (allevamento biologico) e 0,605 ± 0,10 kg (allevamento convenzionale). Le carcasse dei
polli di allevamento biologico hanno presentato una notevole diversificazione (p<0,05) dell›incidenza del petto (17,94 %) rispetto alle
carcasse dell›allevamento convenzionale (16,94 %). Rispetto all›incidenza delle altre parti della carcassa, non sono stabilite differenze significative tra i due gruppi dei polli analizzati (p<0,05 ). La pelle del petto e delle sovracosce è risultata presente in percentuale
maggiore neI gruppo d›allevamento biologico. Rispetto all›incidenza del tessuto muscolare e delle ossa delle parti indicate non sono
rivelate differenze di rilievo tra i polli d›allevamento biologico e quelli d›allevamento convenzionale. La carne dei polli d›allevamento
biologico rispetto a quella dei polli d›allevamento convenzionale ha presentato un notevolmente elevato valore di pH1 (6,46 : 6,24),
un valore inferiore (p<0,01) di L* (62,06 : 63,87), un valore più elevato di a* (12,01 : 9,79), un valore più elevato di b* (19,64 : 17,14),
una minore percentuale di acqua (74,51 % : 74,97 %), un contenuto più elevato di proteina grezza (24,32 % : 23,42 %), un contenuto
inferiore di grassi (0,79 % : 1,37 %) e un contenuto inferiore di ceneri (1,16 % : 1,19 %).
Parole chiave: qualità delle carcasse e della carne di polli, gallina di razza hrvatica, allevamento biologico
and ash. In terms of water content in
the meat there weren’t determined
significant differences (p>0.05)
between the analyzed groups of
chickens. In research by Husak et al.
(2008), protein content in breast of
the chickens from the organic fattening was higher (p<0.01) in comparison to protein content in breast
of the chickens from free range and
conventional fattening groups. In
the meat of the chickens from the
organic fattening, Castellini et al.
(2002b) determined significantly
higher content of water and less
fat, whereas in terms of contents of
protein and ash there weren’t determined significant differences. Kim
et al. (2008) did not determine significant differences considering the
www.meso.hr
contents of water, protein and fat,
but they determined significantly
more ash in breast muscle of the
chickens from the organic fattening
in comparison to the ones from the
conventional fattening.
Conclusion
Carcasses of the chickens from
the organic fattening had a significantly (p<0.05) larger share of breast
(17.94%) in comparison to the carcasses of the chickens from the conventional fattening (16.94%), whereas in terms of shares of other parts in
the carcass there weren’t determined
differences between the analyzed
groups of chickens (p<0.05). Breast
and thigh of the chickens from the
organic fattening had a significantly
Scientific and professional section
Castellini et al. (2002b) determined
that up to the 81st day chickens from
the organic group, in comparison
to those from the conventional
group, achieved lower body mass
and thereby had a larger share of
breast (25.20%:23.50%) and drumstick (15.50%:15.00%), and a lower
share of abdominal fat in a carcass
(1.00%:2.90%).
Quality of chicken carcass and meat of Croatian hen breed from organic fattening
lower share of skin, whereas in terms
of shares of muscle tissue and bones
in listed parts there weren’t determined significant differences between the chickens from the organic
and conventional fattening.
Chicken meat from the organic
fattening, in comparison to the one
from the conventional fattening, had
a significantly (p<0.05) higher pH1
value (6.46 : 6.24), and very significantly (p<0.01) lower L* value (62.06
: 63.87), higher a* value (12.01 : 9.79),
higher b* value (19.64 : 17.14), lower
content of water (74.51 % : 74.97 %),
more protein (24.32 % : 23.42 %), less
fat (0.79 % : 1.37 %) and ash (1.16 %
: 1.19 %).
15 godina s vama
MESO
401
Quality of chicken carcass and meat of Croatian hen breed from organic fattening
Effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls
Lee, K.H. Hah, D.G. Lim (2008.): Differences in
breed of chicken in Serbia: Carcass characteristics.
Castellini, C., C. Mugnai, A. Dal Bosco
meat quality between organically produced broil-
Biotechnology in Animal Husbandry 1-2, 1-11.
(2002.a): Meat quality of three chicken genotypes
er muscles. 54 International Congress of Meat Sci-
Raach-Moujahed, A., B. Haddad, N. Mou-
reared according to the organic system. Ital. J.
ence and Technology, 10-15 August, Cape Town,
jahed, M. Bouallegue (2011.): Evoluation of
Food Sci. (4), pp. 411-412.
South Africa.
Growth Performances and Meat Quality of Tuni-
Castellini, C., C. Mugnai, A. Dal Bosco
Lariviere, J. M., P. Leroy (2006.): Genetic pa-
sian Local Poultry Raised in Outdoor Access. Inter-
(2002.b): Effect of organic production system on
rameters of body weight in the Ardennaise chick-
national Journal of Poultry Science 10, 7, 552-559.
broiler carcass and meat quality. Meat Sci. 60, pp.
en breed, Proceedings of the 8th World Congress
STATISTICA - Stat Soft, Inc. (data analysis soft-
219-225.
on Genetics Applied to Livestock Production, Belo
ware system), version 7,1, 2008., www.statsoft.
Grau, R., R. Hamm (1952.): Eine einfache
Methode zur Bestimmung der Wasser bildung in
Horizonte, Minas Gerais, Brazil, 13-18 Aug., pp:7-
com
Hovi, M., A. Sundrum, S.M. Thamsborg
P. Leroy (2009.): Evaluation of the production per-
laine, G. Coquerelle, R. Grinand, M. Boulay, D.
(2003.): Animal health and welfare in organic live-
formances of an endangered local poultry breed,
Ramanantseheno, Y. Amigues, H. Legros, C.
stock in Europe: current state and future challeng-
the Famennoise. International Journal of Poultry
Guintarad, J. Lossouarn, E. Verrier (2006.): Val-
es. Livestock Production Science 80, 1-2, 41-53.
Science 8, 4, 389-396.
orisation des races anciennes de poulets: facteurs
Husak, R. L., J. Sebranek, K. Bregendahl
Official Journal of the European Union,
(2008.): A survey of commercially available broilers
COMMISSION REGULATION (EC) No 543/2008.
marketed as organic, free-range, and conventional
…www.fsai.ie/uploadedFiles/Legislation/Legisla-
broilers for cooked meat yields, meat composition,
tion_Update/Reg543_2008.
and relative value. Poultry Science 87, 2367- 2376.
Pavlovski, Z., Z. Škrbić, M. Lukić, D. Vitorović,
Kim, D. H., S.H. Cho, J.H. Kim, P.N. Seong, J.M.
V. Petričević (2009.): Naked neck – autochthonous
Tradicionalno kvalitetan
asortiman jednodnevne peradi:
• pilići za tov
• nesilice
• grahorasti
• pure
• patke
• guske
Summary
This study investigated the effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls. The animals were
housed in common pens on a concrete slatted floor (SF group, n=15) or a full floor with straw bedding (FF group, n=15). The space
allowance in SF and FF groups was 4.7 and 6.0 m2 per bull, respectively. Diet in both groups was given as total mixture ration composed from maize grain and stalk silage, super-concentrate and hay (average composition per kg: 599 g of DM, 76 g of crude protein
and 4.59 MJ of ME as feed). After the slaughter at similar age (494±17 days) and final body weight (597.5±56.4 kg), the carcass traits
(hot carcass weight, dressing-out %, EUROP classes distribution) were determined. Meat pH and colour (CIE L*a*b*) was measured
at the Longissimus thoracis muscle 24 h post mortem at the level of the 8th rib. The same muscle was sampled for chemical analysis
of dry matter, protein, ash, total iron and intramuscular fat content. Data were analyzed by Student’s t-test. In general, there was no
significant effect (P>0.05) of floor type on any of carcass or meat quality traits and chemical composition, except for meat pH24 value
and ash content, which in SF group shoved respectively lower and higher results than in the FF group: 5.61 vs. 5.68 (P=0.0168) and
10.53 vs. 10.36 g/kg (P=0.0466).
Keywords: beef cattle, Simmental breed, type of floor, carcass traits, meat quality
sociaux, technico-economiques, genetiques et
reglementaire. Les Actes du BRG, 6: 495-520.
…..
Pravilnik
o
ekološkoj
proizvodnji
životinjskih proizvoda (NN 13/02)
Received: 12th July.2013
Accepted: 9th September 2013
Proizvodnja i prodaja
jednodnevne peradi i stočne hrane
m
www.valipile.hr
Proizvodnja i prodaja krmnih
smjesa za:
• perad
• goveda
• svinje
• kuniće
• koze
• ovce
• dopunske krmne smjese
Prodaja mesa peradi i utovljenih brojlera
Jednodnevna perad
• Tel: (+385) 01 2048 901
scientific paper
Tixier-Boichard, M. A., A. Audiot, R. Berni-
23.
gaud, X. Rognon, C. Berthouly, P. Magde-
• Ive Politea 62
• 10361 Sesvetski Kraljevac
D. Karolyi1, A. Jakupec1, K. Salajpal1, A. Radovčić2, M. Konjačić3, H. Čatipović2, T. Jakopović2, I. Jurić1
Moula, N., N. Antoine-Moussiaux, F. Farnir,
Fleisch. Die Fleischwirtschaft, 4, pp. 295-297.
Effect of floor type on carcass
and meat quality of intensively
reared Simmental bulls
Kvaliteta potvrđena ISO 9001 : 2000 i HACCP
Prodaja mesa
• Tel: (+385) 01 2048 913
Stočna hrana
• Tel: (+385) 01 2048 905
• Fax: (+385) 01 2048 902
• E-mail: valipile@valipile.hr
Introduction
In intensive beef farming in Croatia, bulls are mainly kept indoors in
common pens on concrete slatted
floor or full floor with straw bedding. At both floor types the animals
are usually housed loosely and at
high stocking rates. The housing of
animals in pens with a fully slatted
floor has the advantages because
it does not need any bedding material and a lower labour input is
required to remove slurry than in a
solid floor system (Lowe et al., 2001;
Cozzi et al., 2005). However, the slatted floors are less favourable from
the animal welfare point of view,
as they are often too slippery and
hence connected with higher culling rates due to the more frequent
locomotion problems, such as leg
fractures and lameness (Cerchiaro
et al., 2005; Schulze Westerath et al.,
2007). Moreover, significant behavioural alternations of bulls, both in
1
3
2
402
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
lying and standing behaviour, are
more often noted in pens with slatted floor than in pens with a bedded
lying area (Absmanner et al., 2009).
With regard to influence of floor type
(slatted vs. bedding) on fattening
performances and carcass and meat
quality traits, the previous works reported less clear effects, particularly
when the space allowance of bulls is
similar (Gottardo et al., 2003). In present work, the effect of floor type on
carcass and meat quality traits was
investigated on a sample of Simmental bulls reared under intensive
beef producing system in Croatia.
Material and methods
Animals, housing and diets
The investigation was conducted
in 2008 on 30 Simmental bulls produced under an intensive rearing
system on two commercial beef
farms with a different type of animals’
housing: a) at full concrete floor with
straw bedding (Farm A, FF group,
n=15) and b) at fully slatted concrete
floor (Farm B, SF group, n=15). The FF
bulls were kept loosely at common
pen in the barn with closed walls on
three sides and an open section toward the outdoor feeding corridor.
The pen box had a length of 6.3 m
at the lying area and 2.7 m at excrementary corridor, with a width of 10
m. The lying area in relation to the
excrementary corridor is lower by
50 cm. The average space allowance
was 6 m2 per bull. The utilization of
straw for floor bedding was around
5-6 kg per bull daily. The dirty corridor is cleaned 2 to 3 times a week,
while the lying area was not cleaned
during fattening. The SF bulls were
housed inside the barn on a fully
slatted concrete floor (15.5 cm width
of beams, with the distance between
beams of 35 mm). The animals were
also kept loosely in a common pen
with the dimensions 7x10 m. The av-
Scientific and professional section
References
Danijel Karolyi, PhD, Associate professor; Antonija Jakupec, MS student; Krešimir Salajpal, PhD, associate professor; Ivan Jurić, PhD, full professor in retirement,
University of Zagreb Faculty of Agriculture, Department of Animal Science, Svetošimunska cesta 25, Zagreb
Ante Radovčić, DVM, Hrvoje Čatipović, DVM; Tomislav Jakopović, B.Sc., Belje d.d., Industrijska zona 1, Mece, Darda
Miljenko Konjačić, Assistant professor, University of Zagreb Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,
www.meso.hr
15 godina s vama
MESO
403
Effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls
erage space allowance in SF group
was 4.7 m2 per bull. The fattening
and feeding technique were similar
in both FF and SF groups; given that
both investigated beef farms are operated under the same management
system (Belje d.d., AGROKOR). In brief,
bulls are fed with diets provided as
total mixture ration (TMR) consisted
of high moisture corn, corn silage,
hay, and protein rich supplement (34
% of crude protein) based on soybean meal and rapeseed meal with a
mineral and vitamin additive (30 000
U of vitamin A, 3 300 U of vitamin D3,
120 mg of vitamin E/kg and 37.5 mg
Cu/kg of DM). The TMR was given in
a single daily distribution at morning (average composition per kg:
599 g of DM, 76 g of crude protein
and 4.59 MJ of ME as feed). The final
age and live weight (mean ± standard deviation) was 491.2 ± 17.7 days
and 596.7 ± 54.4 kg for FF bulls, and
495.8 ± 17.5 d and 598.3 ± 60.0 kg for
SF bulls.
Table 1 Descriptive statistic for carcass traits of Simmental bulls kept on bedded
full floor (FF) or slatted floor (SF)
Carcass and meat quality traits
All animals were slaughtered on
the same day at the commercial
slaughterhouse (PIK Vrbovec) using
the standard procedure and in accordance with established regulations (Anon., 2004 and 2006). The
transport distance from farm to
slaughterhouse was around 10 km
for the farm A and around 80 km
for the farm B. The dressing-out percentage (%) was calculated with the
formulae: (hot carcass weight / live
weight before slaughter) x 100. The
carcass classification according to
the EUROP system was performed
on hot carcasses by authorized classifier (Croatiakontrola d.o.o.). The
classification included the evaluation of carcass conformation (expressed as E-excellent, U-very good,
R-good, O-fair or P-poor) and carcass fatness (fat cover expressed as
1-very low fat, 2-low fat, 3-average
fat, 4-high fat or 5-very high fat). The
pH value of m.longissimus thoracis
was measured on the right side of
Table 3 Descriptive statistic for meat quality (m.longissimus thoracis) traits of
Simmental beef bulls kept on bedded full floor (FF) or slatted floor (SF)
MESO 15 godina s vama
Floor type /
carcass traits
FF (n=15)
Min.
Max.
Mean
470
527
491.2
17.69
3.60
Final weight (kg)
510
715
596.67
54.60
9.15
Carcass weight (kg)
303
431
357.14
33.59
9.41
57.50
61.45
59.41
1.09
1.84
Age (days)
Dressing out (%)
SD
Table 4 Comparison of meat quality (m.longissimus thoracis) traits of Simmental
beef bulls kept on bedded full floor (FF) or slatted floor (SF)
CV (%)
470
531
495.8
17.45
3.52
Final weight (kg)
495
700
598.33
59.96
10.02
Carcass weight (kg)
300
421
358.00
38.58
10.78
56.13
61.86
59.82
1.69
2.83
Dressing-out (%)
Min. – minimum; Max. – maximum; SD – standard deviation; CV – coefficient of variation
SF (n=15)
pH 24
5.68 ± 0.01
5.61 ± 0.02
0.0168
Brightness L*
39.58 ± 0.42
40.47 ± 0.47
0.1678
Redness a*
23.96 ± 0.30
24.31 ± 0.31
0.4242
Yellowness b*
8.94 ± 0.31
9.67 ± 0.29
0.0983
Dry matter (g/kg)
253.62 ± 2.55
254.87 ± 2.02
0.7028
Protein (g/kg)
220.50 ± 1.40
221.46 ± 2.33
0.7265
Intramuscular fat (g/kg)
25.11 ± 2.62
25.87 ± 2.20
0.8258
Ash (g/kg)
10.36 ± 0.05
10.53 ± 0.06
0.0466
Fe (mg/kg)
17.70 ± 0.48
18.15 ± 0.79
0.6261
Mean ± standard error; Student t-test (two-sided)
Table 2 Comparison of carcass traits of Simmental bulls kept on bedded full floor
(FF) or slatted floor (SF)
Floor type
Age (days)
Final weight (kg)
FF (n=15)
SF (n=15)
491.2 ± 4.57
495.8 ± 4.51
0.4793
596.67 ± 14.01
598.33 ± 15.48
0.9371
357.14 ± 8.98
358.00 ± 9.96
0.9497
Dressing-out (%)
59.41 ± 0.29
59.82 ± 0.44
0.4463
Mean ± standard error; Student t-test (two-sided)
Min.
Max.
Mean
SF
P-value
Carcass weight (kg)
Floor type /
meat quality traits
FF (n=15)
10
SD
CV (%)
FF
8
No. of carcasses
Carcass traits
P-value
FF (n=15)
SF (n=15)
Age (days)
Floor type
Meat quality
6
4
E
U
R
pH 24
5.56
5.75
5.68
0.05
0.93
Brightness L*
36.99
41.64
39.57
1.62
4.08
Redness a*
22.19
26.68
23.96
1.18
4.91
Graph 1 Distribution of carcasses within EUROP conformation classes
Yellowness b*
6.69
11.43
8.94
1.21
13.59
(FF – full floor, SF – slatted floor)
Dry matter (g/kg)
243.20
271.10
253.62
9.86
3.89
Protein (g/kg)
210
228.50
220.50
5.41
2.45
carcass at 8th rib level by TESTO 230
pH meter (TESTO, Germany) with
the penetration electrode (type 13)
24 hours (pH24) post mortem. Meat
colour was measured 24 hours post
mortem by transferable Chroma-meter MINOLTA CR 410 (measurement
area Æ 50 mm, illuminant D65, Konica Minolta, Japan) using the system
CIE L*a*b* (CIE, 1976). The measurements were taken on fresh cut surface of m.longissimus thoracis at the
level of 8th rib after approximately
10 minutes of blooming time. The
same muscle was sampled and
stored frozen (-20 ºC) until analyses
of chemical composition.
Intramuscular fat (g/kg)
16.00
50.20
25.11
10.14
40.38
Ash (g/kg)
10.10
10.90
10.36
0.20
1.92
Fe (mg/kg)
15.20
22.30
17.70
1.84
10.40
5.52
5.87
5.61
0.09
1.54
SF (n=15)
pH 24
Brightness L*
37.96
44.24
40.47
1.84
4.53
Redness a*
21.39
25.75
24.31
1.20
4.92
Yellowness b*
7.26
11.55
9.67
1.13
11.64
Dry matter (g/kg)
242.30
268.40
254.87
7.83
3.07
Protein (g/kg)
202.20
236.20
221.46
9.03
4.08
Intramuscular fat (g/kg)
10.90
39.50
25.87
8.53
32.96
Ash (g/kg)
10.20
11.00
10.53
0.24
2.26
Fe (mg/kg)
11.30
23.30
18.15
3.05
16.81
Min. – minimum; Max. – maximum; SD – standard deviation; CV – coefficient of variation
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Conformation (EUROP classes)
www.meso.hr
Results and discussion
The descriptive statistics and comparison of carcass traits of FF and SF
bulls are given in Tables 1 and 2, respectively.
All carcasses were classified within
EUROP conformation classes E, U
and R with the following distribution: 2, 9 and 4 in FF group, and 5,
7 and 3 in SF group, respectively
(Graph 1). The proportions of classes
did not differ significantly among
the groups (P=0.6160, Fisher’s exact
test). Considering the degree of fatness, the majority of carcasses were
graded as 3, except of 13.3 % and 6.7
% of carcasses in FF group, which received a rating 4 and 2, respectively
(data not shown).
The descriptive statistics and comparison of meat quality traits of FF
and SF bulls are given in Table 3 and
4, respectively.
2
0
Chi-square test using PROC FREQ
procedure and Fisher’s exact test option of SAS (SAS, 2002).
Chemical analysis
The moisture, ash, protein and fat
content were determined by standard methods for meat and meat
products group (Anon., 1997, 1998,
1978 and 2001, respectively). The
total iron (Fe) was determined by
atomic absorption spectrophotometric method.
Data analysis
For all variables the descriptive
statistic is calculated. Group means
were compared by Student’s t – test
using PROC TTEST procedure, while
the differences among proportions
of EUROP classes were analysed by
From the results presented in Table 1 and 3, a general homogeneity
of analyzed carcass and meat quality variables could be seen, except
for meat colour b*, Fe content and,
particularly intramuscular fat content with established higher degrees
of variation. The average values of
meat pH24 in present study are in
a good agreement with previously
reported results by Marenčić et al.
(2012) for Simmental bulls of similar
age and carcass weight, while the
present meat colour parameters L*,
a* and b* are generally lower compared with the above research, i.e.
we found slightly darker and less
red meat. The chemical composition of longissimus muscle reported
here is comparable with the results
for Simmental bulls aged about 420
days given by Štoković et al. (2009)
in terms of dry matter, protein and
ash content, but lower in terms of
15 godina s vama
MESO
Scientific and professional section
404
Effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls
405
Effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls
Considering the effects of floor
type on investigated variables, the
results in Graph 1 and Table 2 indicated that FF and SF bulls did not differ
(P>0.05) in terms of final and carcass
weight, dressing-out percentage
and EUROP classification. Regarding the meat quality traits (Table 4),
there was a small but statistically significant difference in meat pH24 value, which in FF group showed higher
result than in SF group (5.68 vs. 5.61,
P=0.0168). There was no influence
(P>0.05) of floor type on meat colour
parameters L* and a*, while parameter b* tended (P<0.1) to be higher
in SF bulls. The chemical composition of meat was also similar (P>0.05)
between groups, except for ash content, which was slightly higher in SF
than in FF animals (10.53 vs. 10.36
g/kg, P=0.0466). However, the total
iron content did not differ (P>0.05)
between groups. The present results
on carcass traits and meat quality are in a good concordance with
previous studies where the lack of
influence of floor type (bedding vs.
slatted) on carcass and meat quality
traits was reported in young bulls
with the same space allowance (Gottardo et al., 2003) and finishing steers
(Lowe et al, 2001). It is well known
that the rate and extent of post mor-
406
MESO 15 godina s vama
tem glycolysis depends on the level
of glycogen in the muscle of animal
before death (Gregory, 2003). For
example, if glycogen in muscles was
depleted due to exhausting of animals prior to slaughtering (transportation, handling, fighting, etc.) the
low glycogen content will result in
higher ultimate meat pH (Aaslyng,
2002). Hence, with regard to meat
pH, which in this study showed a
small but significant group effect,
it could be supposed that the observed differences are mainly due
to pre-slaughter handling, including
the duration of animal transportation and/or lairage time, and less
due to floor type effect. Anyway, the
observed differences in pH between
the groups were small, with values
generally within the range of normal
post mortem glycolysis for beef. It is
also known from the literature that
higher myoglobin levels are found
in the muscles of more active compared with sedentary animals (Warriss, 2000). As slatted floors generally
may cause more muscle tension and
animal activity compared with deep
bedding, it could be supposed that
SF bulls might have darker meat colour with higher iron content than FF
bulls. However, such assumptions
were not supported by present results.
Conclusions
Simmental bulls of comparable
age/weight reared on slatted or
full floor with straw bedding under
an intensive beef farming system
showed in present study a similar
carcass and meat quality traits. These
results support the previous findings
that floor type has a minor influence
on carcass and meat quality of intensively reared bulls, particularly when
space allowance per head is comparable. However, in order to further
confirm the results of present study,
the research should be repeated on
a larger number of animals and in
more controlled experimental conditions.
Acknowledgement
Einfluss der Bodenart auf Eigenschaften des Rumpfes und Fleischqualität der
Simmentaler Fleckviehstiere aus intensiver Zucht
The research was conducted within the EUREKA project (E! 3983-RF) and in collaboration
Zusammenfassung
with Belje d.d. (AGROKOR). Authors would
In dieser Arbeit wurde der Einfluss der Bodenart auf Eigenschaften und Fleischqualität der Simmentaler Fleckviehstiere aus intensivem System der Herstellung von Rindfleisch in Republik Kroatien untersucht. Während der Mast wurden die Tiere in gemeinsamen
Boxen auf gitterförmigem Zementboden (RP Gruppe, n=15) oder auf vollem Boden mit Strohstreu (PP Gruppe n=15) gehalten. Die
durchschnittliche Bodenfläche pro Stier betrug 4.7 m2 in RP Gruppe und 6.0 m2 in PP Gruppe. Die Fütterung erfolgte in Form von
kompletten gemischten Portionen, zusammengesetzt aus Ensilage der Maiskörner und der ganzen Stiele, Superkonzentrat und Heu
(durchschnittliche Zusammensetzung pro kg: 599 gof ST, 76 g of SP und 4.59 MJ of ME). Die Stiere wurden im ähnlichen Alter (494 ±
17 Tage) und in ähnlicher körperlicher Endmasse (597±56,4 kg) geschlachtet und es wurden die Eigenschaften des Rumpfes bestimmt
(Schlachtmasse warm, Schlachtrandman %, EUROP Klassifikation der Rümpfe). Farbe (CIE L *a*b*) und pH des Fleisches wurden auf
der Muskel Longissimus thoracis 24 Stunden post mortem in der Ebene der 8. Rippe gemessen. Dieselbe Muskel wurde zur Musterprobe für chemische Analyse des Gehaltes von Trockensubstanz, Proteine, Asche, Gesamteisen und intramuskulärem Fett genommen.
Die Angaben wurden mittels Student-t-Test verarbeitet. Generell gesehen, es wurde kein bedeutender Einfluss (P>0.05) von Art des
Bodens auf irgendwelche der analysierten Eigenshaften des Rumpfes oder auf Qualität und Zusammensetzung des Fleisches festgestellt, außer für pH24 und Aschegehalt, deren Werte niedriger bzw. höher bei RP als bei PP Gruppe waren: 5,61 gegen 5,68 (P=0.0168),
bzw. 10,53 gegen 10,36 g/kg (P=0.0466).
Schlüsselwörter: Mastrinder, Simmentaler Fleckviehrasse, Art des Bodens, Eigenschaften des Rumpfes, Fleischqualität
like to thank farm and slaughterhouse (PIK
Vrbovec Meat Industry d.d.) stuff for technical
assistance.
*Part of the data presented in this paper
originated from graduation thesis of Antonija
Jakupec, mentor Asst. Prof. Danijel Karolyi,
Ph.D.
References
Aaslyng M.D. (2002): Quality indicators for
raw meat. In Kerry, J., Kerry, J., Ledward, D. (eds)
Meat processing – Improving quality, Woodhead Publishing Limited, Cambridge, England,
L'effetto del tipo di pavimento sulle caratteristiche delle carcasse e sulla qualità della
carne della razza bovina Simmental dell'allevamento intensivo
157-174.
Absmanner E., C. Rouha-Mülleder, T.
Scharl (2009): Effects of different housing systems on the behaviour of beef bulls - An onfarm assessment on Austrian farms. Applied
Animal Behaviour Science, 118, 12-19.
Anonymous (1978): Meat and meat products group - Determination of nitrogen content. ISO Standard No 937. International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonymous (1997): Meat and meat products group - Determination of moisture content. ISO Standard No 1442. International Organization for Standardization, Geneva, Swit-
Sommario
Nel presente lavoro è stato esaminato l'effetto del tipo di pavimento sulle caratteristiche delle carcasse e sulla qualità della carne della
razza bovina Simmental dell'allevamento intensivo nel sistema di produzione della carne bovina in Repubblica di Croazia. Durante
l'allevamento gli animali sono tenuti in box comuni su un pavimento grigliato-fessurato in cemento (il gruppo RP, n=15) o su un
pavimento pieno con lettiera di paglia (il gruppo PP, n=15). La superficie media per un vitello è stata 4,7 m² nel gruppo RP e 6.0 m² nel
gruppo PP. Sono stati alimentati con un pasto completamente mescolato dell'insilato di mais (granella e stelo), super-concentrato e
fieno (la composizione media al kg: 599 g di ST, 76 g di SP e 4,59 MJ di ME). I bovini sono stati macellati all'età (494±17 giorni) e al peso
finale simili (597,5±56,4 kg) e sono state determinate le caratteristiche delle carcasse (il peso a caldo della carcassa alla macellazione,
la % di randman, la classificazione (EUROP) delle carcasse). Il colore (CIE L*a*b*) e il valore di pH della carne sono stati misurati 24 ore
post mortem sul muscolo Longissimus thoracis a livello dell'ottava costa. Sullo stesso campione è stata effettuata l'analisi chimica
della sostanza secca, delle proteine e delle ceneri, del ferro totale e del contenuto di grasso intramuscolare. I dati sono stati elaborati
con il test t di Student. In generale, la ricerca non ha indicato un effetto di rilievo (P>0.05) del tipo di pavimento su qualsiasi caratteristica analizzata della carcassa o della qualità e la struttura della carne, eccetto per il valore di pH e per il contenuto delle ceneri, i cui
valori sono stati inferiori nel gruppo PP rispetto al RP: 5,61:5,68 (P=0,0168), ovvero 10,53:10,36 g/kg (P=0.0466).
Parole chiave: bovini da ingrasso, razza Simmental, caratteristiche della carcassa, qualità della carne
zerland.
Anonymous (1998): Meat and meat prod-
tus of animals under intensive beef production
quality of beef cattle housed on two types of
Schönfeldt H.C., N. G. Hall (2011): Deter-
ucts group - Determination of total ash. ISO
systems. Italian Journal of Animal Science, 4
floors with the same space allowance. Italian
mining iron bio-availability with a constant
Standard No 936. International Organization
(Suppl. 3), 122-124.
Journal of Animal Science, 2, 243-253.
heme iron value. Journal of Food Composition
CIE (1976): Supplement No.2 to CIE Pub-
Karolyi D., V. Čubrić-Čurik, K. Salajpal, M.
Anonymous (2001): Meat and meat prod-
lication No. 15 (E-1.3.1) 1978, 1971/(TC-1- 3).
Đikić (2011): The effect of sex and DGAT1 gene
Schulze Westerath, H., L. Gygax, C. Mayer,
ucts group - Determination of total fat content.
Recommendations on uniform color spaces-
polymorphism on fat deposition traits in Sim-
B. Wechsler (2007): Leg lesions and cleanli-
ISO Standard No 1443. International Organiza-
color difference equations, mental beef cattle. Acta Veterinaria (Beograd),
ness of finishing bulls kept in housing systems
tion for Standardization, Geneva, Switzerland.
ric Color Terms. Commission Internationale de I
62, 91-100.
with different lying area surfaces. The Veteri-
for Standardization, Geneva, Switzerland.
Anonymous (2004): Regulation on the
quality of cattle carcasses at slaughter (in Croatian), Narodne Novine, 20.
Anonymous (2006): Law on animal protection (in Croatian), Narodne Novine, 135.
Bureš, D., L. Barton, R. Zahradkova, V. Tes-
Psychromet-
´Eclairage, Paris.
Lowe D.E., R.W.J. Steen, V.E. Beattie, B.W.
and Analysis, 24, 738-740.
nary Journal, 174, 77-85.
Cozzi G., R. Ricci, M. Dorigo, D. Zanet
Moss (2001): The effects of floor type systems
Štoković I., I. Karadjole, D. Križanović, P.
(2005): Growth performance, cleanliness and
on the performance, cleanliness, carcass com-
Božić, A. Ekert Kabalin (2009): Phenotypic
lameness of finishing Charolais bulls housed in
position and meat quality of housed finishing
characteristics and heritability of m. longissi-
littered pens of different design. Italian Journal
beef cattle. Livestock Production Science, 69,
mus dorsi chemical composition in Croatian
of Animal Science, 4 (Suppl. 2), 251-253.
33-42.
Simmental bulls. Veterinarski Arhiv, 79, 333-
lik, V. Krejčova (2006): Chemical composition,
Gregory N.G. (2003): Post-mortem muscle
Marenčić D., A. Ivanković, V. Pintić, N.
sensory characteristics, and fatty acid profile of
metabolism and meat quality. In: Gregory, N.G.,
Kelava-Ugarković, T. Jakopović (2012): Ef-
Warriss P.D. (2000): Meat Science – An In-
muscle from Aberdeen Angus, Charolais, Sim-
Grandin, T. (eds) Animal Welfare and Meat Sci-
fects of pre-slaughter rest period on some
troductory Text, CABI Publishing, Wallingford,
mental and Hereford bulls. Czech Journal of
ence, CABI Publishing, United Kingdom, 108-
physicochemical properties of Simmental beef.
UK
Animal Science, 51, 279-284.
122.
Stočarstvo, 66, 253-262.
Cerchiaro I., B. Contiero, R. Mantovani
Gottardo F., R. Ricci, G. Fregolent, L. Ri-
(2005): Analysis of factors affecting health sta-
varotto, G. Cozzi (2003): Welfare and meat
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
www.meso.hr
SAS (2002): SAS/STAT® User’s Guide: version
9.1, SAS Institute, Cary, NC.
Scientific and professional section
the most variable component – intramuscular fat. However, a better
parallel regarding age/weight-muscle composition pattern could be
established with the data of Bureš
et al. (2006), who reported a very
similar muscle composition, including the intramuscular fat content in
Simmental bulls aged 508 days and
weighted live and slaughtered 632
kg and 364 kg respectively. Compared with yearling Simmental “baby-beef” bulls (Karolyi et al., 2011)
the average intramuscular fat content found in this study was expectedly higher, roughly twofold. The
average content of Fe was within the
ranges reported for beef in literature
(Schönfeldt and Hall, 2011).
Effect of floor type on carcass and meat quality of intensively reared Simmental bulls
341.
Received: 21.9.2013.
Accepted: 21.10.2013
15 godina s vama
m
MESO
407
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
D. Špoljarić1, G. Mršić2, M. J. Petek2, I. Špoljarić2, S. Srečec3, Ž. Cvrtila Fleck4,
K. Špiranec5, D. Mihelić5, L. Kozačinski4, M. Popović1
Figure 1 Commercial production of
propolis, OPG Špoljarić, Zagreb.
short communication
Summary
The effect of added supplement from nature propolis of the quality of broilers meat was researched in this paper. Besides resin plant
components, propolis contain bee secretions of the salivary glands, such as lipophilic substances, mucus, adhesives, oils, and even
wax. Propolis had many therapeutic activities such as antimicrobial (antibacterial, antiviral, antifungal), anti-inflammatory, regenerative (heals wounds and restores damaged tissue), immunostimulatory, anesthetic, spazmic and anticarcinogenic (antitumor),
cardiovascular (reinforces the structure capillaries) and finally antioxidant. Usage of antibiotic growth promotors is abandoned in
poultry production as well, it is neccesary to find alternative strategies for control and prevention of infections. Broilers buttlock and
white meat from ten broilers from each experimental group were taken in order to examine the effect of addition of the supplement of
nature propolis to the controlled food intended for broilers on chemical quality of broilers meat using standard chemical methodes.
The data provided by this study illustrate beneficial effects of nature propolis supplement on the quality of broilers meat.
Key words: broilers, propolis, meat quality
Introduction
Apitherapy in modern biomedicine became frequent choice in
the prevention and treatment of
humans and animals, with more attention paid to the healing properties of propolis. It is believed that
the word „propolis“ comes from the
Greek words Pro (front, for) and polis
(city), what means the protection of
the city, or hives, or word „propoliso“,
a Greek or Latin word which means
smoothed. Bees during the spring
and summer collection resin yellow
- green to brown or reddish - brown
buds tissue secretions and / or bark
usually poplar, alder, birch, ash and
3
4
1
2
5
408
chestnut and coated the inside of
the hive in order to protect them
from winter cold, drafts, bad weather and earthquakes. Also, they using
propolis to polished honeycomb
cells that serves as a warehouse for
honey, pollen or brood. Except as
building material for hive, propolis
had essential oils with antimicrobial
effect on pathogenic microflora of
hives. Propensity of different types of
bees to collect propolis is not equal .
Thus, the Caucasian bee (Apis mellifera caucasica) uses large amounts
of propolis (300 g), while the Italian
and Ukrainian less. Bees widespread
in India Apis dostra, Apis indica and
Apis florea, and African subspecies of
common honey bee (Apis mellifera
scutellata) does not collect propolis
or collect in a very small quantity. Besides resin plant components, propolis contain bee secretions of the salivary glands, such as lipophilic substances, mucus, adhesives, oils, and
even wax (Špoljarić, 2013). Based on
the available literature data, the use
of propolis orally and / or parenterally in large quantities is not toxic
to animals and humans, but on the
contrary, there are many therapeutic
activities such as antimicrobial (antibacterial, antiviral, antifungal), antiinflammatory, regenerative (heals
dr. sc. Daniel Špoljarić; prof. dr. sc. Maja Popović; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Heinzelova 55, Zagreb
doc. dr. sc. Gordan Mršić; dr. sc. Maja Jelena Petek; Forensic Science Centre ‘‘Ivan Vučetić’’, Ministry of Interior, Ilica 335, Zagreb
dr. sc. Siniša Srečec, prof., Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Milislava Demerca 1, Križevci
prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck; prof. dr. sc .Lidija Kozačinski, Department of Hygiene,Technology and Food safety, Faculty of Veterinary Medicine, University of
Zagreb, Heinzelova 55, Zagreb
Katarina Špiranec, dr. med. vet.; prof. dr. sc. Damir Mihelić; Department of Anatomy, Histology and Embriology, Faculty of Veterinary Medicine, University of
Zagreb, Heinzelova 55, Zagreb
MESO 15 godina s vama
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Figure 2 Visualized bee Apis Mellifera
Carnica OPG-a Špoljarić, using electornic microscope SEM Tescan Mira3
FEG (Centre for forensic investigation,
research and expertise Ivan Vučetić,
Zagreb, Croatia)
wounds and restores damaged
tissue), immunostimulatory, anesthetic, spazmic and anticarcinogenic
(antitumor), cardiovascular (reinforces the structure capillaries) and
finally antioxidant (Sforcin, 2007).
Accordingly, preparations of natural propolis could be an important
component of alternative strategies
for nonclinical use of antibiotics, especially in the production of animal
feed intended for human consumption. Therefore, the aim of this study
was to show the chemical quality assessment of meat of broilers fed with
substitute of natural propolis.
Material and methods
The research was conducted
within the VIP project No.:2012-1117. The study was carried out in 38
www.meso.hr
days on the farm „Živković“, Kvarte,
Perušić on 90 broilers (breed ROSS
308, 45 male, 45 female). Broilers
were divided into 2 groups, containing 45 animals each. Groups were
kept apart, but in the same facility.
C group of broilers during the experiment was fed with basal food
intended for broilers (starter 0-14
days of age; finisher I. 14-28 days of
age; finisher II. 28-38 days of age).
Broilers group A during the whole
experiment were fed with basal food
intended for broilers with addition
of powder supplement of nature
propolis in concetration of 0,1%.
During the whole experiment food
and water were available to broilers
ad libitum. As a supplement to the
basal food for broilers, powder supplement of propolis from commercial production of Špoljarić, Zagreb
(Figure 1.) was used.
Propolis was taken from the community bee Apis meliifera (Figure 2.)
in the area of Ivanic
​​
Grad. After the
seizure, propolis was cooled for one
hour at -20 ˚ C and then milled to
powder. After the samples for analytical microbiological analysis had
been taken, samples of milled propolis were analyzed by the method
of associated gas chromatography
- mass spectrometry (GC-MS, Perkin
Elmer, SAD) (Centre for forensic investigations, research and expertise
Ivan Vučetić, Zagreb, Croatia) and
by the electronic microscope SEM
Philips XL 30 with EDX detector using the software package Genesis
version 6.02 (Edax), and by EDX active surface detector 10 mm² (Edax,
model 135-10 PV9760/68) (Centre
for forensic investigations, research
and expertise Ivan Vučetić, Zagreb,
Croatia). Then, nature propolis in
powder were mixed with basal food
intended for broilers in concentration of 0.1% (Figure 3, Figure 4).
At the end of the experiment, 38th
day, in abattoir, broiler buttlock and
white meat from ten broilers from
each experimental group were taken in order to examine the effect
of addition of the supplement of
propolis to the basal food intended
for broilers on chemical quality of
broiler meat. On Department of Hygiene and Technology of Foodstuffs
of Faculty of Veterinary Medicine,
University of Zagreb, shares of: water (Method according to ISO 1442
standard), fat (Method according to
ISO 1443 standard), proteins (Method according to ISO 937 standard)
and ash (Method according to ISO
936 standard) were determined.
Statistical analyses of experimental
data in content of fats and protein in
meat of control (untreated) group of
animals and treated group (A group)
of broilers, were provided using the
t-test for dependent samples.
Discussion and results
In modern intensive farming of
animals for human consumption
considerable efforts are being made
in the understanding of intestinal
Scientific and professional section
Chemical evaluation of the quality
of meat of broilers fed with the
supplement of nature propolis
Figure 3 Sample of dry biomass
powder of nature propolis
Figure 4 Visualized ultrastructure of
dry biomass powder of nature propolis, using electornic microscope SEM
Tescan Mira3 FEG (Centre for forensic
investigation, research and expertise
Ivan Vučetić, Zagreb, Croatia)
15 godina s vama
MESO
409
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
benzyl alcohol
benzoic acid
4-vinilfenol
2-methoxy-4-vinilfenol
vanilla
benzyl benzoate
4-hidroksicinamic acid
ferulic acid
tektokrizin
infectious diseases, their diagnosis, including the biology of pathogens, host resistance and treatment, where little is known about
the prevention of these diseases
using immunomodulatory and nutritional strategies. In fact, all these
problems so far have been solved
by adding a suboptimal dose of antibiotic growth promoters in animal
feed. Fears from a possible risk to
human health from the use and / or
misuse of antibiotic growth promoters in food for animals for human
consumption, has led to a ban on
their use in the EU (Regulation EC
No. 1831/2003). In order to adjust to
the withdrawal of antibiotic growth
promoters in food for animals (in the
EU since 2006.), it is obligated for
Croatia, as an EU member state since
01.07.2013., to comply with the legislation of the EU and to join the European scientific trends in veterinary
medicine in order to determine the
relevant health criteria, as well as
science-based
recommendations
for the use of alternative strategies
for antibiotic growth promotors in
food for animals. So today, when usage of antibiotic growth in poultry
production is abandoned, one of the
possible alternative strategies for
the control and prevention of infection in the intensive farming could
be a blending of natural propolis in
animal feed, where it is necessary to
verify and define its potential probiotic and immunomodulatory effects
on the health and productivity of
410
MESO 15 godina s vama
Oršolić et al. (2008.) pointed out
that the flavonoid components of
propolis are attributed to probiotic
and immunostimulatory effects,
and that the intensity of these effects depends on the concentration
of flavonoids in the preparation of
propolis, which varies according to
the different geographical areas and
plants that are found there. For the
preparation of natural propolis used
in this study added to the food for
the broilers, we found its beneficial
effects on health, immune and production parameters in broilers. Accordingly, meat of broilers fed with
the addition of mixture of natural
propolis had not altered chemical
composition with respect to the
shares of water and ash in white and
dark meat (broiler buttocks) in relation to meat of 38 days old broilers
fed with commercial food (Table 2.).
Figure 5 Histogram display of GC-MS qualitative analysis of the nature propolis
preparations used in the experiment (Centre for forensic investigation, research
and expertise Ivan Vučetić, Zagreb, Croatia)
Table 2 Chemical composition of meat of broiler fed with the addition of 0,1%
of supplement of the nature propolis during the 38 days experiment (n=10 for
each group)
Experimental group
B
A
Cut ​​broiler meat
Water, %
Ash, %
Drumstick
72.19
1.02
White meat
70,58
1,14
Drumstick
73.00
1.06
White meat
72,85
1,13
Table 3 Differences in content of fat and proteins (%) in meat of broiler buttocks
(n=10 per each group).
Treatments
C
Fats
A
Proteins
Fats
Mean
7.46
17.90
6.94
17.38
Stand. Error
0.19
0.075
0.08
0.092
Comparisons
C vs A
C vs A
-
-
Diff.
0.52*
0.52**
-
-
Stand. Dev. Diff.
0.623
0.478
-
-
t
2.656
3.414
-
-
p
0.0261
0.0076
-
-
**: p<0.01; *: p<0.05; ns:not significant
C=Control, A=treatment with 0,1% natural propolis
Table 4 Differences in content of fats and proteins in white meat of broilers (n=10
per each group) A-fed with natural propolis during the 38 days of feeding, Ccontrol
Treatments
C
It is obvious in Table 3 that total
fat and protein content in broilers
buttock fed with mixture of natural
propolis is significantly higher compared with control group of animals
(at the level of error p<0,05 for fat
content and p<0.0001 for protein
content).
Proteins
A
Fats
Proteins
Fats
Proteins
Mean
5.656
20.076
6.035
19.801
Stand. Error
0.128
0.101
0.127
0.102
Comparisons
-
C vs A
A vs C
-
Diff.
-
0.275 ns
0.379*
-
Stand. Dev. Diff.
-
0.466
0.434
-
t
-
1.864
2.757
-
p
-
0.095
0.022
-
**: p<0.01; *: p<0.05; ns:not significant
C=Control, A=treatment with 0,1% natural propolis
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Figure 6 Elemental chemical analysis of the sample of the nature propolis preparation for the presence of heavy metals, performed on electron microscope SEM
Philips XL 30 with EDX detector (EDAX), with 10mm² of active surface (Centre
for forensic investigations, research and expertise Ivan Vučetić, Zagreb, Croatia)
fattening broilers. Based on literature data it is known that the composition of propolis depends on the
plant species from which the bees
collect it with its basic components:
flavonoids, cinaminic acid derivatives, terpenes, alcohols, ketones,
phenols, calcon, heteroaromatic
compounds, carbohydrates, and 22
minerals and seven vitamins (Dobrowolski et al., 1991; Bankova et
al., 2000). In this study by using gas
associated method of mass chromatography-spectrometry (GC-MS) in
www.meso.hr
dry preparation of propolis, mixed
in a standard poultry food, the presence of toxic chemicals harmful to
the health of poultry has not been
established (Table 1, Figure 5.). Also,
elemental chemical analysis of the
sample preparation for the presence
of heavy metals and pathogens,
done on the electron microscope
SEM Philips XL 30 with EDX detector (EDAX), with 10mm² of active
surface, in this study has not shown
their presence, while sodium, sulfur
and calcium were found only in trac-
Scientific and professional section
es (Figure 6.).
Table 1 GC-MS qualitative analysis of
experimental preparations
GC-MS qualitative analysis of the
nature propolis supplement
Furthermore, fat content in broilers white meat in treated (A group)
is significantly higher compared to
the control group (p < 0.05), whereas
no significant differences in protein
content between control and treated groups of broilers.
Conclusion
Altered chemical composition
of broilers meat fed with the addition of natural propolis, regardless
of its established beneficial effects
on health, immunity and production indicators, shows the benefit of
conducting further research of adding propolis in feed for animal consumption, depending on the concentration of entrainment, and the
15 godina s vama
MESO
411
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
Chemical evaluation of the quality of meat of broilers fed with the supplement of nature propolis
The first Croatian journal on meat
Zusammenfassung
In dieser Arbeit wurde der Einfluss vom nativen Propolis auf Qualität des Fleisches von Masthühnern untersucht. Außer harzreichen
pflanzlichen Bestandteilen befinden sich im Propolis Sekrete von Bienenspeicheldrüsen wie lipophile Substanzen, Schleime, Klebstoffe, Öle und sogar Wachs. Propolis hat zahlreiche therapeutische Wirkungen wie z.B. antimikrobische Wirkung (antibakterielle, antivirulente, antifungale), gegen Entzündungen, regenerationsfähige Wirkung (hilft bei Wundenheilung und regeneriert das beschädigte
Gewebe), immunostimulative, anästhetische, spasmatische und antikanzerogene (antitumor), cardiovasculare (befestigt die Kapilarstruktur) Wirkung und Antioxidationswirkung. Man hat vom Gebrauch der antibiotischen Wachstumerreger in Hühnerherstellung
Abstand genommen. Infolge dessen zeigt sich als nötig, alternative Strategien der Kontrolle und Prävention der Infektion zu finden.
In der Untersuchung wurden Keulen und Filet von zehn Masthühnern aus jeder Experimentalgruppe benutzt, um den Einfluss des
nativen Propolis als Zugabe der standarden Viehfuttermischung für Masthühner auf chemische Fleischqualität mittels chemischer
Standardmethoden zu bestimmen. Die Resultate dieser Untersuchung zeigen eine positive Wirkung von nativem Propolis auf Fleischqualität der Masthühner.
Schlüsselwörter: Masthühner, Propolis, Fleischqualität
Sommario
La qualità della carne dei polli da ingrasso alimentati
con l'aggiunta della propoli naturale
Research Network, 195-222. 3-15.
Dobrowolski, J. W., S. B. Vohora, K. Shar-
Sforcin, J. M. (2007): Propolis and the
ma, S. A. Shah, S. A. Naqvi, P. C. Dandiya
Acknowledgements
immune system: a review. J. Ethnopharma-
(1991): Antibacterial, antifungal, antiamoe-
col., 113, 1-14.
This work was funded by the VIP project
bic, antiinflammatory and antipyretic studies
Špoljarić, D. (2013): Modulacijski učinci
No.: 2012-11-17, Ministry of Science, Educa-
on propolis bee products. J Ethnopharmacol.,
nativnog propolisa, pripravka plemenite
tion and Sports of the Republic of Croatia
35(1), 77-82.
pečurke i β-glukana na imunosne te proizA. Horvat Knežević, V.
vodne pokazatelje odbijene prasadi. Disert-
Benković, I. Bašić (2008): Benefits of use of
acija, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Za-
References
propolis and related flavonoids against the
grebu
(053-0532265-2255) and Podravka d.d.
Oršolić, N.,
Bankova, V., S. L. De Castro, M. C. Mar-
toxicity of chemotherapeutic agents. In Scien-
cucci (2000): Propolis: recent advances in
tific evidence of the use of propolis in ehtnomed-
chemistry and plant origin. Apidologie, 31,
icine. Edited by Oršolić N., I. Bašić,: Transworld
Received: 10th September 2013
Accepted: 28th October 2013
m
Bernhard Url – imenovan vršiteljem
dužnosti izvršnog direktora EFSA-e
Upravni odbor Europske agencije za sigurnost hrane
(EFSA) imenovao je Bernharda Urla kao vršitelja
dužnosti izvršnog direktora. Dr. Url preuzima dužnosti
izvršnog direktora EFSA sve do trajnog imenovanja koje
će uslijediti nakon provedbe natječaja od strane Europ-
412
MESO 15 godina s vama
The MESO journal is promoted every year on domestic and foreign
fairs, as well as on all professional meetings, seminars and congresses of food technologists and veterinarians in the area of the
Republic of Croatia and abroad. It is distributed by subscription in
Croatia, and in all neighboring countries as well such as Slovenia,
Bosnia and Herzegovina, Serbia, etc. Based on subscription and
exchange, and now by EBSCO Publishing distribution as well, it
is read as in all European countries, so in the USA and Australia.
BROJ 4
SRPANJ - KOLOVOZ
GODINA XV - 2013.
Prvi hrvatski časopis o mesu
Istarski i dalmatinski pršut
- masnokiselinski sastav
Istrian and Dalmatian
dry-cured ham - fatty
acid composition
Articles in the journal are written in Croatian and English, with Italian and German summaries.
Il presente lavora esamina l'effetto dell'aggiunta del propoli nativo sulla qualità della carne dei polli da ingrasso. Oltre alle sostanze
resinose di origine vegetale, la propoli contiene le secrezioni delle ghiandole salivari, come le sostanze lipofile, il muco, la colla, l'olio e
perfino la cera. La propoli ha numerosi effetti terapeutici come l'effetto antimicrobico (antibatterico, antivirale, antifungale), l'effetto
antinfiammatorio e regenerativo (fa rimarginare le ferite e ripara il tessuto danneggiato), l'effetto immunostimolatorio, anestetico,
spastico ed anticancerogeno (antitumorale), gli effetti cardiovascolari (rafforza la struttura dei vasi capillari) e infine l'effetto antiossidante. L'uso degli stimolatori di crescita a base di antibiotici è abbandonato nella produzione della carne di volatili e occorre trovare
delle strategie alternative del controllo e della prevenzione delle infezioni. Nella ricerca sono utilizzate le cosce e la carne bianca di 10
polli da ingrasso di ogni guppo di prova per esaminare l'effetto dell'aggiunta della propoli naturale nell'impasto del mangime standard per i polli da ingrasso sulla qualità chimica della carne per mezzo di metodi chimici standard. I risultati di questa ricerca hanno
presentato un effetto positivo della propoli naturale sulla qualità della carne dei polli da ingrasso.
Parole chiave: polli da ingrasso, propoli, qualità della carne
length of the period adding during
the breeding period.
The first Croatian journal on meat was started in September 1999
with the purpose of publishing expert content related to a very
wide area of meat and meat product safety and quality, from producers to consumers.
POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM
UREDU 10000 ZAGREB
Qualität des Hühnerfleisches stammend von
Masthühnern gefüttert mit Zugabe von natürlichem Propolis
ske komisije.
We believe that the journal is just the right place for announcing
your advertisement with the goal of informing your customers
and our readers too, so we invite you to include the MESO journal to your marketing activities plan for the year 2010. With each
1/1 color page of your advertisement, we will ensure that you get
an extra free space for the textual presentation of your production program and services, as well as for professional texts of your
technologists, experts, etc.
UDK 6370.5. • UDK 664.91 - ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d. ZAGREB • www.meso.hr
TOPICS COVERED BY THE MAGAZINE
Every issue is presented in two parts. The first part covers current topics from legislation, technology, literature and practice,
answers to readers’ questions and brings the overview of events.
It also presents the news, products and services of Croatian and
foreign renowned and acknowledged companies.
The second, scientific and professional part includes the promotion of knowledge from the area of hygiene and meat technology
in accordance with the contemporary technological processes
and trends in production and control, following the market demands and consumers’ interests.
This, above all, refers to the prevention of the causes of all the diseases transmitted by food; the control of the raw material, technological production process, transport and preparation until
meat reaches the consumers’ tables. It also includes all the causes
of food contamination (microbiological, chemical and physical),
the control of the technological production process, conservation
procedures, quality evaluation and the influence on the environment, as well as the complete improvements in the food industry.
So far the journal has gone through significant changes, and has
obtained significant references, as on the domestic, so on the foreign market as well. Since 2004 the MESO journal is referred by:
CAB Abstracts, Zoological Records, Food Science and Technology
Abstracts, as well as in Global Health and Foodline(R): Science, EBSCO Publishing.
We will gladly send you a free copy of the journal at your request.
Više informacija o imenovanju Bernharda Urla te o
njegovom dosadašnjem iskustvu možete pronaći na web
stranici EFSA: http://www.efsa.europa.eu/
Vol. XV [2013] | rujan - listopad | broj 5
Zadružna štampa d.d.
Jakićeva 1
Zagreb 10000
Croatia
Phone.: ++385(0)1 23013 47 • ++385(0)1231 60 60
Fax: ++385(0)1231 60 50 • ++385(0)123 14 922
e-mail:meso@meso.hr • www.meso.hr
Biesterfeld Spezialchemie d.o.o.
Avenija Većeslava Holjevca 20
10020 Zagreb, Croatia
Tel.: +385 1 6556 125
Fax: +385 1 6556 067
Procedure with slaughterhouse by - products after poultry processing
UPUTE AUTORIMA
U časopisu MESO se objavljuju sve kategorije znanstvenih radova,
stručni radovi, autorski pregledi te izlaganja sa stručnih i znanstvenih
skupova, kao i drugi tematski prihvatljivi članci.
Radovi podliježu recenziji.
Sadrža j i opseg rukopisa
Naslov rada treba biti što kraći. Ispod naslova navode se imena i
prezimena autora. Titule i adrese navode se na posebnom listu papira.
Svaka rasprava mora imati kratak sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do pet ključnih riječi.
Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (u zagradama). Ako je citirani rad napisalo više od tri autora, navodi se prezime prvog autora uz oznaku i sur. te godina objavljivanja (u
zagradama). U popisu literature autori se navode abecednim redom,
i to na sljedeći način:
a) rad u časopisu:
Živković, J., M. Hadžiosmanović, B. Mioković, B. Njari, Lidija Kozačinski, Darinka Pranjić (1997): Mikrobiologija - sastavnica veterinarsko sanitarnog nadzora namirnica. Vet.stanica 28, 133-139.
b) rad u zborniku:
Mioković, B., B. Njari, M. Hadžiosmanović, Lidija Kozačinski, Darinka Pranjić, Željka Cvrtila (2000): Veterinarsko - sanitarni nadzor školjkaša i glavonožaca na tržištu. Drugi hrvatski veterinarski kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Cavtat, 10.-13. listopada 2000. Zbornik radova, Cavtat, 165-174.
c) zbornik sažetaka:
Hadžiosmanović, M., B. Mioković, Lidija Kozačinski, Darinka Pranjić, Željka Cvrtila (2001): Paraziti-uzročnici zoonoza koji se prenose namirnicama.
Zoonoses. Croatian and Slovenian symposium on microbiology and infection diseases. 21-23 June, Plitvička jezera, 2001. Abstracts. str. 93.
d) knjiga:
Živković, J. (2001): Higijena i tehnologija mesa. Veterinarsko - sanitarni nadzor životinja za klanje i mesa. Veterinarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu. Zagreb, 2001.
Prilozi (tablice, dijagrami i slike) se prilažu zasebno, na kraju rada.
Original rada (do 15 strojem pisanih stranica) treba imati sve slike, crteže i dijagrame. Obavezan je font Arial, veličina 11pt. Rad se predaje
uredništvu u dva primjerka, a šalje na adresu:
Uredništvo časopisa MESO,
HR-10000 ZAGREB.
Predaja rukopisa na disketama:
Rukopis s prilozima mogu se Uredništvu dostaviti i na disketi.
Preporuča se pisanje rada u Word (Microsoft) programu, za tablice
koristiti Word (Microsoft) ili Excel (Microsoft). Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada.
Svi prilozi, tablice, grafikoni i slike moraju biti pisani dvojezično (na
hrvatskom i engleskom jeziku).
Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail
zadruzna-stampa@inet.hr, klidija@vef.hr ili zcvrtila@vef.hr
Separati
Prvom autoru rada dostavit će se 3 primjerka časopisa MESO.
AUTHOR INSTRUCTIONS
In the Meso journal all categories of scientific papers, expert papers, authors’reviews, presentations from scientific and expert conferences as well as other thematically acceptable articles are published.
The papers are subject to review.
Food ingredients
phosphates, carrageenans, pectins, milk
proteins, acetates, propionates, vitamins,
minerals, preservatives
Content and volume of articles
The headline of the article should be concise. The names of the authors should follow the title. Titles and addresses should be indicated
on a separate sheet of paper. Every discussion must have a short summary in Croatian and English. Below the summary three to five key
words must be stated.
The names of those authors that are quoted in the text and the year
of publishing must be stated (in brackets). If more than three authors
wrote the quoted article, the surname of the first one is mentioned,
and add et all., followed by the year of publishing. A list of References
should be arranged alfabetically, as follows:
a) Article in the journal:
Abu-Ruwaida,A.S.,W.N.Sawaya,B.H.Dashti,M.Murard,H.A.Al-Othman
(1994): Microbiological quality of broilers during processing in a modern commercial slaughterhouse in Kuwait. J. Food Protect. 57, 887-892.
b) Proceedings:
Guerra, M., F. Bernardo (1997): Occurrence of Listeria spp. in traditional cheeses from Alentejo, Portugal. World Congress of Food Hygiene.
The Hague, The Netherlands, 1997 August 24-29. Proceedings, p.214.
c) Book of abstracts:
Hadžiosmanović, M., L. Kozačinski, Ž. Cvrtila (2002): Shelf life of
fresh poultry meat. Technology - food - nutrition - health, CEFOOD
Congress, Ljubljana, September 22-25, 2002. Book of Abstracts, p. 99.
d) Book:
Gracey, J., D.S. Collins, R.J. Huey (1999): Meat hygiene. Tenth edition.
W.B. Saunders company Ltd London, Edinburg, New York, Philadelphia, Sydney, Toronto.
Supplements (charts, diagrams and pictures) are enclosed separately, at the end of the work. The original (up to 15 typed pages)
should have all the pictures, drawings, and diagrams. Font Arial must
be used with size of 11pt. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the address:
The editorship of the Meat journal,
HR-10000 ZAGREB.
Articles delivered on floppies:
Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. It is recommended to write in Word (Microsoft) programme,
to use Word (Microsoft) or Excel (Microsoft) for charts. A printed copy of
work should also be enclosed together with the floppy.
Article can also be sent by electronic mail on e-mail:
zadruzna-stampa@inet.hr, klidija@vef.hr or zcvrtila@vef.hr.
All appendices, graphs, photos and pictures must be bilingual
(Croatian and English).
With us you receive:
 Access to new and innovative
technologies
 Excellent cooperation with world known
chemical manufacturers
 Offer for wide variety of material in all
production stages
 World-renowned suppliers guarantee
highest material quality
 Competent customer service and
technical and logistic support
 Various delivery methods and forms,
mainly from local warehouses
Your bridge to...
Biesterfeld Spezialchemie d.o.o.
is trustful distributor for more than 10 years
to customers in Croatia, Slovenia, Bosnia and
Offprints
Herzegovina, Serbia and Montenegro
To the first author of the article three copies of the Meat journal will
m
be delivered.
with specialty chemicals for LifeScience, Food
Ingredients, CASE and Performance Products.
414
... chemical specialties in Europe
www.biesterfeld-spezialchemie.com

kemiksiz etlerinin(1) - TC Gıda Tarım ve Hayvancılık Bakanlığı

Elaborat

UDK 6370.5. • UDK 664.91 - ZADRUŽNA ŠTAMPA

Vol 67 - Broj3.pdf - Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

554. Na osnovu člana 12 stav 4 Zakona o zaštiti dobrobiti životinja

47 zamjena antibiotika biološki djelatnim tvarima u hranidbi

Pavelić - Poljoprivredni fakultet u Osijeku

OTVORENA VINA OPEN WINES VINO NA ČAŠE WINES (0,10L)

CILJEVI SAVJETOVANJA I IZLOŽBE SIREVA PROGRAM

STVARANJE INKLUZIVNE KULTURE ŠKOLE

Gastro Hercegovina - REDAH-a

PSIHOFIZIOLOŠKI FAKTORI UBROJIVOSTI POČINITELJA

kuvag