X x v | t s e t kralj, velike realne gimnazije u za školsku godinu 1898 .|9 . Sadržaj: Školske vijesti od ravnateljstva. U Z agrebu 1 8 9 9 . Kr. zemaljska tiskara. A. Naučna osnova za školsku godinu 1898.|9*) I . Obvezni predm eti: l a u k v je r e . a) r i mo-ka t ol i čki . I. r e a 1n o-g i m n a z ij s k i razred: Katekizam s osvrtom na biblijska, iz pučke škole poznata štiva, koja stoje u savezu s poje dinim odgovorima. 2 sata. na nedjelju. II. r eai no-gi mnazi j ski razred: Obredi katoličke crkve. 2 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i razred: Biblijska povjest staroga zavjeta. 2 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i razred: Biblijska povjest novoga zavjeta. 2 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i i 5. real ni razred: Općeniti dio nauka katoličke apologetike. 2 sata na nedjelju. | VI. g i m n a z i j s k i i 6. r ea l ni razred: Posebni dio kato ličke dogmatike. 2 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i i 7. r ea l n i razred: Katolička moralka. 2 sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest crkve Isusove. 2 sata na nedjelju. *) Ova je naučna osnova propisana za prva četiri razreda naredbom vis. - -vlade’ odjela za bogoštovlje |§f nastavu, od 7. lipnja 1895. broj l za,ostalf razrede propisana vis. naredbom od 27. kolovoza 1884. •’* naučna osnova ispravljena i popunjena visokim natedbama £ 8931 •’ od 28. rujna 1888. br. 7192., od 29. rujna 1894 br. 14.897, od 16. rujna 1897. br. 15.333. i od 7. kolovoza 1898, br. 7.293. * 4 b) g r č k o - i s t o č n i . L real no-gi mnazi j ski razred: Biblijska povjest staroga zavjeta. Učenje najvažnijih molitava sa razjašnjenjem. 2* sata na nedjelju. II. r e a l n o - g i mn a z i j ski r a z r e d : Hrišćanski katihizis pravoslavne istočne crkve 2 sata na nedjelju III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i razred: Bibličke povjesti novoga zavjeta. 2 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Liturgika ili nauka o bogosluženju sv. pravoslavne crkve. 2 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i i 5. r ea l ni razred: Prvi deo dogmatike: Pojam o hrišćanskoj religiji; o sv. pismu i sv. predanju; o dog mama u opće; o Bogu jednom po suštastvu; o sv. trojici; o božjim svojstvima; o stvorovima božjim; o svijetu, o anđelima i o čovjeku; o spremanju roda ljudskoga za spasenje. 2 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i razred: Drugi deo dogma tike : Dolazak obećanoga iskupitelja i njegova trojaka služba u djelu spasenja; o crkvi i crkvenoj vlasti; o tajnama; o posljednjoj sudbi čovjeka; o smrti i o vječnom životu. 2 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i i 7. real ni razred: Pravoslavna moralka. 2 sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Istorija hrišćanske crkve. 2 sata na nedjelju. H r v a ts k i je z ik . I. r e a l n o - g i mn a z i j ski razred: Oblici imenski i -gla golski. Nauk o prostoj, raširenoj i nezavisno*složenoj: izreci u savezu s naukom o razgocima. čitanje čitanke za I. razred gimnazije. Učenje pjesama na izust i deklamovanje. -U I. poljećn često pisanje Čiktanda od po ure. U II. poljeću svakih 14 dana po jedna sad školska sad domaća zadaća. 4 sata na nedjelju. II. r e a l n o - g i mn a z i j ski razred: Ponavljanje imenskih i glagolskih oblika. Nauk o zavisno-složenoj i mnogostruko-složenoj izreci i periodu s naukom o razgocima. Nauk o akcentu i pravo pisu. čitanje čitanke za II. razred gimnazije. Učenje pjesama na izust i deklamovanje. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad do maća zadaća, polovica njih pisane ćirilicom. 3 sata na nedjelju. III. O f f i mna z i vi ski i 3. r e a l n i razred: Nauk o značenju X • vrsta i oblika riječi — izuzevši glagole — do prijedloga. Čitanje 5 čitanko za III. razred gimnazije. Učenje na izust i deklamovanje izabranih pjesama. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad do maća zadaća, dvije školske svakoga poljeća pisane ćirilicom. 2 sata na nedjelju. IV". g i m n a z i j s k i i 4. r ea l n i razred: Nauk o značenju prijedloga i glagola. Veznik s naukom o složenoj izreci. Čitanje či tanke za IV. razred gimnazije. Učenje pjesama na izusfc i deklamovanje. Uputa u sastavljanju najobičnijih poslovnih sastavaka za prak tični život i vježbe u tom sastavljanju. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad domaća zadaća, jedna školska svakoga poljeća pi sana ćirilicom. 2 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i i 5. real ni rared: Pjesništvo epsko, lirsko i didaktično s naukom o metrici uz čitanje Mažuranićeva Čengić-Age i primjera iz čitanke. Glavni nacrt stilistike i glavne vrsti proze uz čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Čitanje tradicijonalne literature. Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje. Svakoga poljeća 7 zadaća, od kojih 3 školske, jedua školska pisana ćirilicom. 2 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i i 6. r ea l ni razred: Pjesništvo dramatsko uz čitanje koje uzorne drame i primjera iz čitanke. Glavni pravci proze uz čitanje primjera iz čitanke. Povjest hrvatske knji ževnosti do Gundulića i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lek tura: Nastavak čitanja tradicijonalne literature. Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje. Svakogapoljeća 7 zadaća, od njih 3 školske, a jedna školska pisana ćirilicom. 2 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i i 7. r ea l ni razred: Povjest hrvatske književnosti I. i II. dobe i Čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Gundulićev Osman, Palmotićev Pavlimir, Kačićev Razgovor i Relkovićev Satir. Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje. Svakoga poljeća 5 zadaća, od njih jedna školska pisana ćirilicom. 2 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i razred: Oblici staroga slovenskoga je zika i čitanje primjera iz staoslovenske čitanke. 1 sat na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Povjest hrvatske književnosti trećega doba i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Djela kojega znamenitijega hrvatskoga i srpskoga pisca iz novijega doba. Iz staroga hrvatskoga jezika: Čitanje primjera iz Čitanke staroslovenske s osobitim obzirom na osnove i oblike riječi. 1 sat na ne 6 djelju. Učenje pjesama i proze na izust i deklamovanje. Svakoga pojeca 5 zadaća, od njih jedna školska pisana ćirilicom. 3 sata na nedjelju. Njemački jezik. I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i razred: Vježbanje u izgovoru, čitanju i pisanju. Pravilno oblikoslovlje: spolnik, samostavnik, pridavnik, brojnik, zaime; pomoćni i slabi glagoli. Prevođenje g nje mačkoga na hrvatski i g hrvatskoga na njemački. Praktičke vježbe na ploči. Diktando. Učenje riječi i najobičnijih rečenica na izust. Mnogobrojne pismene vježbe kao priprave za prevađanje. U II. poIjeću svakih 14 dana jedna školska zadaća. 3 sata na nedjelju. II. r e a l n o - g i mn a z i j s k i razred: Opetovanje i popunjivanje pravilnoga oblikoslovlja; jaki i mješoviti glagoli te prijedlozi. Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na nje mački. Pravopisne vježbe. Učenje riječi i običnijih rečenica svag dašnjega govora na izust. Čitanje, tumačenje i učenje na izust pomanjih štiva, kao basana, priča, pjesmica i t, đ. Mnogobrojne pis mene vježbe kao priprave za prevađanje. Svakih 14 dana po jedna školska zadaća. 3 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. real ni razred: Ponavljanje i svr šetak oblika, osobito jakih glagola. Nauk o padežima, prijedlozima i prislovima, t. j. prosta, raširena, nezavisno složena i stegnuta izreka s obzirom na vremena i načine. Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na njemački jezik. Pravopisne vježbe. Učenje riječi i rečenica na izust. Vježbanje u govoru s osobitim obzirom na spojidbe stalnih izraza, čitanje tumačenje i deklamovanje na kust naučenih kratkih i lakih pjesama. Svake 3 nedjelje jedna sad školska sad domaća zadaća prema uzetomu gradivu. 3 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r ea l ni razred: Ponavljanje, popunjivanje i završetak sintakse. Nauk o zavisno složenoj, pokradenoj i mnogostruko složenoj izreci te o periodu. Glavno o tvorbi, izvo đenju i sastavljanju riječi. Sustavni nauk o pravopisu. Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na njemački. Či tanje, prevođenje, stvarno i slovničko razglabanje izabranih ponajr više prozaičkih štiva. Vježbanje u pripovijedanju čitanoga njemač kim jezikom. Učenje riječi i rečenica na izust. Deklamovanje n& 7 izust naučenih pomanjih pjesama. Svake 3 nedjelje jedna sad školska sad domaća zadaća prema uzetomu gradivu. 3 sata na nedjelju. Y. g i m n a z i j s k i i 5. -realni razred: Ponavljanje i popunjivanje sintakse. Gitanje, prevađanje, stvarno i slovničko razgla banje izabranih, ponajviše prozaičnih štiva. Pripovijedanje njemačkim jezikom i vježbanje u razgovoru. Njemačka frazeologija. Deklamovanje na izust naučenih pjesama. Svake tri nedjelje jedna domaća ili školska zadaća, koje reprodukcija već čitanih štiva, koje prijeTodi na njemački jezik. 3 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i razred: Čitanje uz stvarno slovničko i estetično razglabanje, svagda s obzirom na hrvatsku jezikoslovnu obuku u stilistici, metrici i poetici. Pripovijedanje nje mačkim jezikom i vježbanje u razgovoru. Njemačka frazeologija. Deklamovanje na izust naučenih pjesama. (Nastavni jezik* njemački). — Svake 3 nedjelje jedna domaća ili školska zadaća kao u Y. 5. razredu. , 2 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i razred: Povjest literature do Gotheove smrti. Svakoga mjeseca jedna, ponajviše domaća za daća, i to samostalni sastavci po naputku učiteljevu. 2 sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Znanstvena i pjesnička litera tura od Gotheove smrti do danas. Svakoga mjeseca jedna, ponaj više domaća zadaća, i to opsežniji samostalni sastavci 2 sata na nedjelju. Francuski jezik . 3. r ea l ni razred: Vježbe u izgovaranju nepoznatih gla sova. Čitanje, prevađanje i učenje na izust malih pjesama i dialoga. Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih predmeta, slika i obrađivanih štiva. Mala i lakša se štiva pripovijedaju i prevađaju. Pripadom se tumače induktivnim putem važniji gramatički pojavi. Pjevanje francuskih pjesama. Diktati i pismene vježbe. 5 sati na nedjelju. 4. r ea l ni razred: Čitanje, pripovijedanje i raznoliko usmeno i pismeno prerađivanje štiva. Sustavni nauk gramatike, navlastice nepravilnih glagola i sintakse. Diktati i pismene vježbe. 4 sata na nedjelju. 8 5. real ni razred: Čitanje čitanke sa raznim vrstama proze i poezije; upoznavanje, uz to štivo, sa životom, običajima i povješti francuskoga naroda. Usmene i pismene vježbe u savezu s uzetim štivom. — Ponavljanje oblika i sustavna sintaksa artikula, imenica, pridjeva i zamjenica. Svakih 14 dana po jedna školska zadaća ili diktat. 3 sata na nedjelju* 6. r eal ni razred: Čitanje kraćih pripovijedaka (od Daudeta, Theurista, Coppee-a, ili Colomba od Merimće-a, ili Aucoin du Jeu od Souvestre-a) i nešto iz povjesne proze (Sariey: Le Liege de Pariš, ili Erckmann-Ohatrian: Histoire d5 un conscrit de 1813., ili Michand: Moeurs et coutumes des Oroisades, ili Thierry: Lettres sur la formation de la France. — Usmene i pismene vježbe na osnovi štiva. Sustavna sintaksa glagola i ponavljanje nepravilnih gla gola. Svakih 14 dana po 1 školska zadaća ili diktat. 3 sata na nedjelju. 7. r e a l n i razred: Nastavak vježbanja u prevađanju uz oso biti obzir na osebine francuskoga jezika. Čitanje i tumačenje pro zaičnih i pjesničkih štiva, služeći se po mogućnosti francuskim go vorom. Učenje na izust. Kratak prijegled francuske književnosti od XVIII. vijeka ovamo. Svakih 14 dana jedna pismena zadaća. 3 sata na nedjelju. Latinski jezik . (jf real no -g i m n a z i j s k i razred: Nauk o oblicima uz uđiljno prevođenje s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na la tinski jezik. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Pisanje riječi i učenje na izust. U II. poljeću 2 školske zadaće na mjesec, svaka od jedne ure. 6 sati na nedjelju. II. r e a l n o - g i m n a z i j ski razred: Ponavljanje i popunjivanje učiva I. razreda. Oblici nepravilni u sklonidbi, rodu i sprezi. Najglavnije iz nauka o padežima, akuzativ s inf., participska kon strukcija, naročito ablativ apsolutni, gerundij i supin; sve to uvjež bano prevođenjem s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na la tinski. Pisanje riječi i učenje na izust. Pisanje prijevoda s hrvat skoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 školske zadaće, svaka od jedne ure, 5 sati na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i razred: Sl ovni ca 3 sata na tjedan. Glavno iz sintakse sve do glagola po vježbenici s vježbanjem u prevođenju s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na latinski. Gi- 9 tanj e 2 sata na nedjeljni Urbis Eomae viri illustres od L Homonda-Holzera po Marnovu izdanju. Pisanje riječi i učenje na izust. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 škol ske zadaće, svaka od jedne ure. 5 sftti na nedjelju. g i m n a z i j s k i razred: Sl ovni ca. 2 sata na nedjelju. Glavno iz nauka o glagolu po vježbenici s vježbanjem u prevođenju s hrvatskoga na latinski. Prema koncu II. poljeća elementarni nauk 0 prozodiji, a iz metrike heksameter i distih, č i t a n j e . 3 sata na nedjelju: Caesar de bello gallico, po prilici dvije knjige, iz Oridija po prilici 150 stihova. Pisanje rijeci i učenje na izust. Pisanje prije voda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 školske zadaće, svaka od 1 ure. 5 sati na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i razred: Či t a nj e. 4 sata na nedjelju. U I. poljeću: Odabrani dijelovi iz Livija; u II. poljeću 3 sata Ovidija po izboru, 1 sat nastavak Livija. Iz Livija treba čitati po pri lici jedno 70 do 80 poglavlja u originalu, a osim toga savezno s time iz prijevodne čitanke ono, što je u njoj iz Livija. 1 iz Ovidija imat će se osim onih dijelova, koji će se u originalu, također či tati u prijevodu one pjesme, koje se: navode u prijevodnoj čitanci. Iz književne povjesti uzet će se dotične partije o Liviju i Ovidiju. Kod čitanja treba svakiput u kratko protumačiti dotična reaiija iz starini i mitologije, a koncem poljeća,- što se je prigodom čitanja iz starini, dotično mitologije uzelo, složiti u jednu cjelinu, te ope tovati. Sl ovnica. 1 sat na nedjelju. Ponavljanje i popunjavanje sintakse do glagola uz prevođenje s hrvatskoga na latinski po vjež benici. Svakoga poljeća po 5 školskih pismenih zadaća, između kojih mora da bude jedna prijevod na hrvatski iz onih latinskih pisaca, koji se u ovom razredu' Čitaju. Pismene zadaće i ispravke istih treba obavljati za onih satova, koji su za slovnicu opredije ljeni. 6 sati na nedjelju* VI. g i m n a z i j s k i razred: Či t a n j e . 5 sati na nedjelju. U I. poljeću Sallusfcijev Jugurtha u izvorniku, a Oatilina u prije vodu iz prijevodne čitanke uz literarni uvod o Sallustiju. U IL poljeću: 4 sata Vergilija po izboru iz prvih šest pjevanja Aeneide (po prilici 2 pjevanja u originalu, a ostalo prijevoda), 1 sat Ciceronov I. govor protiv Catiline. Iz književne povjesti: uvod u Vergilija i u Ciceronove govore naročito Catilinarske. Tu mačenja reaiija kao n V. razredu. S l o v n i c a . 1 sat na ne djelju. Ponavljanje i popunjenje nauka o glagolu uz pismeno 10 prevođenje s hrvatskoga na latinski. Pismene zadaće kao u V. razredu. 7 sati na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i razred: Či tanj e. 3 sata na nedjelju. U I. poljeću: Ciceronov jedan govor i jedan od manjih filosofskih spisa ili mjesto ovoga posljednjega odabrani dijelovi iz kojega ve ćega filozofijskoga spisa u originalu, a u prijevodu ono, što je iz Cicerona u čitanci. U II. poljeću: Nastavak Vergilijeve Aeneide (druga polovica), po prilici dva pjevanja u originalu, a ostalo iz pri jevoda; zatim jedna ekloga i po koja ljepša epizoda iz Georgika u originalu. Iz književne povje3ti: Vergilije, karakteristika njegovih djela, osobito Aeneide. Stvarno tumačenje kao u V. razredu. Slov nica. 1 sat na nedjelju. Vježbanje u stilistici s pismenim prevo đenjem s hrvatskoga na latinski po vježbenici. Pismene zadaće kao u V. razredu. 5 sati na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Či t anj e. 4 sata na nedjelju. U I. poljeću: Izabrane Horacijeve satire, ode, epode i epiatole što u izvorniku što u prijevodu; zatim čitanje odabranih pjesama iz Catula, Tibulla i Proporcija u prijevodu. Iz književne povjesti: lirsko pjesništvo kod Rimljana. U II. poljeću: Odabrani veći dijelovi iz Tacitovih Annala ili Tacitov Agricola i Germania (cc. 1.—26.) uz manje dijelove iz Annala, sve u izvoru uz dotične dopunjke po prijevodnoj čitanci i literarni uvod u Tacita. čitanje Plauta iz prijevodne čitanke. Prijegled cijelo literature rimske. Stvarna tuma čenja kao u V. razredu. Sl ovni ca 1 sat na nedjelju. Vježbanje u stilistici s pismenim prevođenjem s hrvatskoga na latinski po vjež benici. Pismene zadaće kao u V. razredu. 5 sati na nedjelju, Greki jezik . III. g i m n a z i j s k i ra z r e d: Nauk o oblicima do perfekta. Učenje riječi na izust, prevođenje grčke početnice i pisanje prije voda s hrvatskoga na grčki. U II. poljeću svakoga mjeseca 1 škol ska zadaća od jedne ure. 4 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i razred: Ponavljanje učiva III. razreda. Nastavak od perfekatske osnove. Glagoli na \ii. Nepravilni glagoli. Iz siutakse do padeža. Učenje riječi na izust. Prevođenje primjera iz početnice i pisanje prijevoda s hrvatskoga na grčki. Svakoga mje seca 1 školska zadaća, svaka od 1 ure. 4 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i razred: Či t a n j e. 4 sata na nedjelju. U I. poljeću: Iz Xenofontove hrestomacije po prilici jedno 40—50 11 strana (najviše iz Anabaze) a originalu? a u savezu s time ono u prijevodu, što je iz Xenofonta *u prijevodnoj čitanci, uz literarni uvod o Xenofontu. U II. poljeću: Homerove Ilijade I. i II. pjevanje (u originalu) uz kratak uvod u čitanje Homera. Sl ovni ca. 1 sat na nedjelju. Nauk o padežima s pismenim prevođenjem s hrvat skoga na grčki, četiri pismene školske zadaće u svakom semestru, između kojih treba da barem jedna bude prijevod na hrvatski iz onoga grčkoga pisca, koji se u razredu čita. Pismene se zadaće i ispravci moraju obavliati u satovima za slovnicu opredijeljenim. 5 sati na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i razred: Či t anj e. 4 sata na nedjelju. U I. poljeću: Izabrani dijelovi Homerove Ilijade, 2—3 pjevanja u originalu, a u savezu s tim u prijevodu ono, što je iz Ilijade u či tanci, a nije se čitalo u V. i VI. razredu, uz naznaku tačna i suvisna sadržaja ostalih partija. U II. poljeću: Izabrani dijelovi iz Herodotove povjesti o persijskim ratovima, po prilici jedno 50— 60 poglavlja iz izvornika, a u prijevodu ono, što je u čitanci iz Herodota: zatim treba u prijevodu čitati partije iz Thukidyda i Plutarcha. Iz književne povjesti: kratka povjest grčke historiografije. Sl ov nica. 1 sat na nedjelju. Ostatak grčke sintakse s prevođenjem s hrvatskoga na grčki. Pismene školske zadaće kao u V. razredu. 6 sati na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i razred: Či t a n j e . U I. poljeću: 2—3 manja govora Demosthenova u izvorniku: zatim u prijevodu ono, što je u čitanci iz Ljsije, Lykuga, Aeschina i drugih grčkih govor nika. Iz književne povjesti : Prijegled grčkoga govorništva. U II. poljeću: Izabrani dijelovi iz prve polovice Homerovo Odysseje, i to jedno tri pjevanja u originalu, a ostalo u prijevodu iz prijevodne čitanke uzr tačnu naznaku suvisna sadržaja nečitanih partija. Pismene školske zadaće kao u V. razredu. 4 sata na nedjelju. VIII .v, gi mnazi jski ;i razred: Či t anj e. U, I. poljfeću 4 sata: Platonova Apologija ili dragi manji dialog u izvorniku, Kriton i ono, /što Je dz Phaedona u čitanci, u prijevodu uz literarni uvod o povjesti *grčke filozofije. 1 sat. Čitanje odabranih dijelova iz druge polovice Homerove Ođysseje što u izvorniku (po prilici jedno pje vanje) -što u prijelvodu. U II. poljeću: 1 Sofokbva tragedija iz izizvornika, a u prijevodu ono, što je iz dramatskoga pjesništva u či tanci, zatim čitanje odabranih lirskih pjesama u prijevodu. Pismene školske zadaće kao u V. razredu. 5 sati na nedjelju Z e m ljo p is . I. realno-gim a azi j ski razred: Zorno tumačenje'osnovnih geografijskih predstava. Dnevni putevi sunca prema školskoj zgradi i kući u različnim godišnjim dobama, po tom orientovanje (snala ženje) u zbiljskoj okolici, na zemljovidu i globusu. Opisivanje i tu mačenje rasvjetnih i toplinskih prilika u zavičaju preko godine, ko liko neposredno ovisi o dužini dana i visini sunca. Glavni oblici kopna i vode i njihova razdioba po zemlji: položaj najznatnijih dr žava i gradova uz sveudiljno vježbanje i dotjerivanje u Čitanju zem ljovida. Pokusi u risanju najjednostavnijih geografijskih objekata. 3 sata na nedjelju. II. r ea l n o-gi mna ž i j sk i razred: Azija i Afrika po polo žaju i ocrtu u orografijskom, hidrografijskom i topografijskom po gledu, obzirući se na klimatska stanja, koliko se mogu rastumačiti iz smještaja prividnoga sunčanoga puta prema različnim obzorima. Suvi&lost klime s vegetacijom, s proizvodima zemalja i zanimanjem naroda valja učenicima objasniti posve jasnim primjerima. Evropa. Prijegled-po ocrtu, reljefu i vodama. Zemlje južne Evrope i britški otoci prema gledištima, koja su naznačena kod Azije i Afrike. Vježbe u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža. 2 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. r ea l ni razred: Evropske zemlje, o kojima se nije radilo u II. razredu, izuzevši Austriju i Ugarsku, zatim Amerika i Australija, prema istim gledištima kao u II. raz redu osobito i glede tumačenja klimatskih stanja. Vježbe u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža. 2 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. real ni razred: Fizički i politički zemljopis Austrije i Ugarske, izuzevši statistički’ dio kao takav, no pobliže se osvrćući na proizvode zemalja, zanimanje, prometni život kulturne prilike naroda. Vježbe u 'crtanj<u jednostavnih zemljo vidnih crtežal * 2 Sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i i 5. real ni r a z r e d : Najvažnije iz ma tematičkoga zemljopisa, iz .fizikalnoga zemljopisa i iz narodopisa. Osnovni pojmovi kartografije. .-4: Opetovanje zemljopisa Azije i Afrike s osobitim obzirom na opći zemljopis, na kulturu i na po litičko uredjenje pojedinih zemalja, j^t) Vježbe u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža. 1 sat na nedjelju* VI. g i m n a z i j s k i i 6. r ea l ni razred: Opetovanje zem ljopisa Amerike i Australije s osobitim obzirom na opći zemljopis, na kulturu i na političko uređenje pojedinih zemalja. — Posebni I zemljopis Evrope u opće, a zemalja južne Evrope napose. — Vježbe u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža. 1 sat na nedjelju. 7. r e a l n i razred: Najvažnije iz matematičkoga zemljopisa. Repetiforium iz općega zemljopisa, 1 sat na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Repetitorium iz općega zem ljopisa. v . 1 sat na nedjelju. Povjest. II. r e a 1n o-g i m n a z ij s k i razred: Stari vijek. Opširno, pri kazivanje priča. Najvažnija lica i dogođaji, poglavito iz povjesti grčke i rimske. 2 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. r ea l ni razred: Srednji vij ek. Naj važnija lica i dogođaji s osobitim obzirom na povjest zemalja krune sv..Stjepana. 2 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. real ni razred: Novi vijek. Najvažnija lica i dogođaji. Povjest zemalja krune sv. Stjepana čini glavni sadržaj obuke. 2 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i i 5, r e a 1n i r a z r e d : Povjest staroga vi jeka, poimence Grka i Rimljana do punskih ratova, f obziruĆi se svagda na kulturnu povjesti S li 2 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i i ,6. r e a l n i razred: Po^ečt staroga vijeka od punskih ratova i srednji vijek, obziruci se svagda na slovjensku povjest, kulturnu povjest i zemljopis. _3 sata na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i razred: Povjest novoga vijeka, obzirući se svagda na šlovjensku povjest, Mturnu povjest i zemljopis. ’ 3sata na nedjelju. 7. real ni r a z r e d : Povjesi noyoga vijeka od wes£falskoga mira,( obziruci se osobito .na povjest hrvatsku i na kulturnu povjest. Kratak prijegled statistike austrijsko-ugarske monarkije u opće a •trojedne kraljevine napose, ističući ustavne odnošaje^ , :3/. sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: I. poljećev ^estrhrvatska s osobitim obzirom n# povjest austro-ugarske monarkije. II. poljeće: Statistika austro-ugarske monarkije u opće, a trojedne kraljevine napose, poređujući je a. odn^šajima u drugim evropskim državama. Repetitorium iz opće povjesti kroz cijelu godinu. 3sata na nedjelju. 14 M a te m a tik a « I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i razred: fiačunica. Dekadski sustav brojeva. Temeljni računi s neimenovanim i s jedno imeno vanim brojevima, djelivost brojeva, najveća zajednička mjera i naj manji zajednički muogokratrik. Obični i desetinci česnici^ pretva ranje običnih česnika u desetinske i obratno. Metrički sustav mjera i utega. Računanje sa višeimenim brojevima. Mnogobrojne domaće vježbe, a svakoga mjeseca jedna školska zadaća. 4 sata na nedjelju. II. real no-gi mnazi j ski razred; Računi ca. Skraćena mnozidba i djelidba. Računanje s povratnim i nepotpunim desetinskim česnicima. Nauk o mjerama, utezima i o novcu. Zaključni račun upotrijebljen na jednostavne i sastavljene zadatke. Glavni pousci o omjerima i razmjerima. Uporaba razmjera u opće; praktični računi, koji se osnivaju na razmjerima, kao n. pr. pravilo trojno, postotni i jednostavni dobitni račun, diskontni i ročni račun: po prečni, družbeni i smjesni račun. Mnogobrojne domaće vježbe, a svakoga mjeseca 1 školska zadaća* 3 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. r eal ni razred: Ra č u n s t vo i algebra. Vježbe u računima s posebnim brojevima, opetujući i nadopunjujući gradivo uzeto u II. razredu. —* Četiri temeljna ra čuna s cijelim općim brojevima i s njihovim razlomcima. Kvadriranje i kubiranje posebnih brojeva te vađenje drugoga i trećega korijena iz njih. — U savezu s geometrijskim računima: nepot puni brojevi i periodični razlomci, pokradena množidba i djelidba j upotreba ove posljednje kod vađenja drugoga i trećega korijena. — Mj er s t vo — na temelju zorne obuke. Jednaki likovi i njihove pretvorbe. Opseg geometrijskih likova i dijelova kružnice. — Izra čunavanje površine ravnih likova. B- Omjer sviju dužina, razmjer n o s t dužine i ravnih likova. — Sličnost trokuta i njezina upotreba kod pravokutnog trokuta i kruga. Slični višekuti i omjer nji hovih opsega i površina. — Izmjenice 1 sat računstvo, a 1 sat rajerstvo. — Na poljeće 5 školskih zadaća, a osim toga što više domaćih kratkih vježba. 3 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r eal ni razred: Algebra. Jed nadžbe prvoga stupnja s jednom i sa više nepoznanica i onakove jednadždbe drugoga i trećega stupnja, koje dolaze u geometrijskim računima. — Složeni omjeri i razmjeri. Rješavanje primjera iz gra đanskih računa s pomoću jednačaba i razmjera, i to: sastavljeno pravilo trojno, sastavljeni kamatni račun, verižno pravilo, družbeni m račun, račun smjese i kamatno,— kamatni račun. — Mj e r s t v o — na temelju zorne obuke. — Međusobni položaj pravaca i rav nina, tjelesni ugao, glavne vrste geometrijskih tjelesa i najjedno stavniji slučajevi izračunavanja njihova oplošja i volumena. — Izmjenice 1 sat algebra a 1 sat mjerstvo. — Na poljeće 5 školskih zadaća, a osim toga što više domaćih kratkih vježba. 3 sata na nedjelju. V., g i m n a z i j s k i i 5. rea 1ni razred. A 1gebra. četiri temeljne operacije s općim brojevima, s potencijama, s posebnim cijelim i pozitivnim ekspomentima i s agregatima u savezu s poj mom jednadžbe. — Primjena zakona za kvocijente za računanje s običnim razlomcima, napose skraćivanje i svađanje na jednaki na zivnik. Najvažnije iz teorije brojeva: rastvorba u faktore, najveća zajednička mjera, najmanji zajednički mnogokratnik i pravila za ostatke. Sistem brojeva dekadični i pojam drugih sistema i pri mjena na decimalne razlomke. — Skraćena multiplikacija i divizija ovih razlomaka. — Jednadžbe prvoga stupnja s jednom, dvije i više nepoznanica, a kao zadatak važnija pravila o proporcijama. Primjena nauka o jednadžbama na praktični zadatke. Verižni razlomci. Jed nadžbe Diofantove I. stupnja sa dvije, i viče nepoznanica^-^ Mjerstvo. Planimetrija. Nauka o pravcima, kutima, trokutima;? nauk o krugu, o paralelogramima, trapezima i četverokutima u opće. Sukladnost likova Svojstva mnogokuta. Jednakost pravocrtnih likova. Nauka o sličnosti likova. — Izračunanje ploština. — Pra vilni mnogokuti i mjerenje kruga, sve preduzeto strogo znanstveno. Planimetrijske konstrukcije^ koje se osnivaju na sukladnost trokuta, na pretvorbu, na dijeljenje i na sličnost likova, a zatim konstruk cije na osnovu pomoćnih likova, mjerstvenih mjesta i algebraičke analize, treba tumačiti na shodno izabranim primjerima, Sva koga mjeseca 1 školskazadaća, a osimtoga prema potrebi kratke domaće vježbe, 4 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i razred: A) Al gebra, Uzmog, korijen i logaritmi. Jednadžbe 2. stupnja s jednom nepoznanicom. B) Mjerstvo. U I. pol j eću: Stereometrija; u II. p ol j e ć u : Eavna trigonometrija. 3 sata na nedjelju. 6. real ni razred: A.Al gebra. Kvadrat i drugi korijen. Eaširenje nauke o brojevima na iracijonalne i imaginarne brojeve. — Kvadratične jednadžbe s jednom nepoznanicom a) jednostavne b) sa korijenima iracijonalnim i imaginarnim. — Potencije sa ci- 16 jelim, pozitivnim i negativnim eksponentima; potencije i korijeni sa razlomijenim pozitivnim i negativnim eksponentima. — Loga ritmi i njihov odnošaj prema potenciji. Sustav Briggovih logaritama i pretvorenje istih u drugi povoljni sustav. Uredba i upotreba logaritmiČkih tablica. B. Mjerstvo. Najvažniji poušci o pravcima i ravninama u prostoru. — Jednostavna tjelesa: prizma, piramida, cilindar. Čun i kugija i izračunavanje njihovih bridova, oplošja i tje lesni na. — Temeljni poušci gomomotrije i ravne trigonometrije. Proračunavanje visina i daljina. ProraČunavanje nepoznatih česti tro kuta iz poznatih. — Svakoga mjoseca 1 školska zadaća a osim toga mnogobrojne kratke domaće vježbe. 5 sati na nedjelju. VII. g i m n a z i j s k i razred: A) Al gebra. Jednadžbe. 2. stupnja s dvije nepoznanice. Neodređene jednadžbe 1. stupnja. Verižni česnici. Po9tupnice. Računi dobitue dobiti i prihoda. Nank o sastavbama 8 uporabom. B) Mj erstvo. Trigometrijski zadaci. Ana litička geometrija u ravnini, čunjosječice. 3 sata na nedjelju. 7. r ea l n i razred: A) Al gebra. Binomski poučak. Arit metike progresijo višega stupnja. Temeljni nauk o računu vjerojat nosti uz porabu. B) Mjerstvo. 1. Auaiitioka geometrija n ravnini. 2. Sferička trigonometrija, (iaussove i Neperove analogije. Rješa vanje pravokutnoga, kosokutuoga, istokračnoga i istostraničnoga sferičkoga trokuta. ProraČunavanje ploštine sferičkoga trokuta. L poraba sferieke trigonometrije u stereometriji, geodesiji, nautici i astrono miji — Zadaće prema potrebi. 5 sata na nedjelju, VIII. g i m n a z i j s k i razred: Vježbo u rješavanju matema tičkih zadataka. Ponavljanje najzuatnijih dijelova matematičkoga u^jva 2 sata na nedjeljo. Mjerstvo i mjerutveno risan je . II. r e a l n o - g i mn a z i j s k i razred: Glavni pojmovi: Ve čina i mjereuje crta. Kružnica i njoni dijelovi. Kuti mjerenje kuta; vrste kutova. Trokut i svojstva mu. Sukiaduost trokuta. Simetrija pravocrtnih likova i kružnice. Kutovi u kružnici. Dirka i njezina svojstva. Dvije kružnice i njihove zajedničke dirke, četverokuti u opće a paralelograrai i trapezi na pose. Višekuti pravilni, simetrični i nepravilni. Geometrijska mjesta tačaka, koje zadovoljavaju stano vitim uvjetima. Vježbe u porabi rissćih sprava. Rješavanje geome trijskih zadataka konstruktivnim putom u savezu s učevoim gra divom iz mjerstva te risanje jednostavnih mjerstvenih ornamenta. 3 sata na nedjelju. 17 3. r ea 3n i razred: Pretvaranje i dijeljenje likova konstruk tivnim putem. — Bisanje običnog i transversalnog mjerila i kutomjera. — Konstrukcija četvrte proporcionalne dužine k trim za danim dužinama i srednje geometrijske proporcionale izmed dviju zadanih dužina. — Dijelenje pravca po zlatnom rezu i primjena toga pravila. — Povećavanje i umanjivanje geometrijskih likova u stanovitom omjeru. ||BPrirajena ovih konstrukcija kod risanja geo metrijskih ornamenata iz tehničke prakse. — Na poljeće bar 5 ri sarija izrađenih tušem. ^ 2 sata na nedjelju* 4. real ni razred: Čunjosječnice, vrste tih krivulja, glavna njihova svojstva, razne konstrukcije tih krivulja, njihovih tangenata 1 normala. H Geometrijsko mjesto središta kružnica, koje diraju 2 kružnice ili jednu kružnicu i pravac. — Konstrukcija kružnice, koja dira 3 kružnice, važniji i specijalni primjeri o tom problemu. — Na osnovu zorne obuke projiciranje tačke, pravca, višekuta, kruga i jedno stavnih geometrij* tjelesa kao i jednostavnih tehničkih objekata na dvije međusobom okomite ravnine. |j|f Na poljeće bar 5 risarija po 6 slika izrađenih' tušem. 3 sata na nedjelju. Opisno m jerstvo. 5. real ni razred: Opetovanje i razlaganje poučaka o me đusobnom položaju pravaca i ravnine, pak dviju ravnina. Izvađanje elementarnih zadaća opisnoga mjerstva s pomoću ortagonalnoga pro jiciranja na jednu, dvije i tri ravnine. — Na poljeće bar 5 risarija, a od ovih 2 izrađene tušem. 2 sata na nedjelju. 6. real ni razred: Najvažnije o rotaciji tačke i pravca i prevaljivanje ravnine; primjena prevaljivanja kod predoČivanja pra vilnih poligona i kružnice. — Najvažnije o trostranom uglu. — Predočivanje piramide, prizme i pravilnih mnogoplošaca. — Prerezi mnogoplošaca i prodori dvaju mnogoplošaca. — Osjenjivanje mnogo plošaca i njihove bačene sjene. Na poljeće bar 5 risarija, a od ovih 2 izrađene tušem. 3 -sata na nedjelju. 7. real ni razred: Nadopunjivanje gradiva uzetoga u 5. i 6. razredu, koje se odnosi na zadaće o tangencijalnim ravninama na oble plohe; o bačenoj sjeni. Temelji linearne perspektive i njezina uporaba kod perspektivnoga predstavljanja geometrijskih tjelesa i jednostavnih tehničkih predmeta. Opetovanje najznatnijih partija iz cijeloga u tom predmetu uzetoga gradiva. 3 sata na nedjelju. Izvješće rakovačJce realne gimnazije. 2 18 Prirodopis. I. reai no-gi mnazi j ski razred: Zorna obuka, U I. poIjeđu. Hrpteničnjaci, međa njima osobito sisavci i ptice, uz to neka množina zgodno izabranih oblika iz ostalih redova. U II. poljeću. Ostalo životinjstvo i to poglavito člankonošci, osobito pak kukci i neki poznatiji oblici crva, mekušaca i zrakara. 3 sata na nedjelju. II. r eai no-gi mnazi j ski razred: Zorna obuka. U I. poljeću. Rudstvo. Motrenje i opisivanje omanjega broja ruda bez ob zira na sistematiku, uz to prigodno pokazivitnje najobičnijih vrsta kamenja, U II. poljeću. Bilinstvo. Motrenje i opisivanje javnocvijetaka iz raznih razreda po njihovim važnijim obilježjima, uporedno promatranje njihovo, da im se shvati srodnost; uz to po gdjekoja tajnocvijetka. 3 sata na nedjelju. V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : U i poljeću: Mineralogija. U II. poljeću: Botanika. 3 sata na nedjelju. 5. r e a l n i razred: Najvažniji dijelovi iz anatomije i fizio logije čovjeka, zatim sistematična zoologija i nešto iz nauka o geografijskom rasprostranjenju životinja. 3 sata na nedjelju. VI. g i m n a z i j s k i razred: Sistematična zoologija u oba poljeća, 2 sata na nedjelju. 6. r ea l n i razred: Botanika. — U I. poljeću: Morfologija, anatomija i fizologija bilja. Sistematika sporophyta;Ui-4 U II. po ljeću : Sistematika spermatophyfca. Nešto iz nauke o geografijskom rasprostranjivanju bilja. 3 sata na nedjelju.. 7. r e a l n i razred: U I. poljeću: Mineralogija. Kratak prijegled kristalografije, zatim sustavni opis najznatnijih ruda obzirom na njihova fizikalna, kemijska i druga poučna svojstva mimoilazeći sve rede ili shvatljivosti učenika nepristupne oblike. —* 8 II. poIjeću: Počela geologije. Kratak jedinstven prijegled fizikalnih i ke mijskih promjena na zemlju uz prikladne primjere; najznatnije ka menje, postanak i sastav gora uz zgodne primjere iz okolice; kra tak opis geologijskih doba, osvrćući se na prijetpotopne životinje i biline te na njihov odnošaj i njihovu srodnost prema danas živućim stvorovima, 3 sata na nedjelju. Fizika* III. g i m n a z i j s k i i 3. r ea l ni razred: Pripravni pojmovi: prostranost i nepronicavost tjelesa. Karakteristika triju skupnostL Ovjesni i vodoravni smjer, apsolutna i specifična težina. Tlak zraka 19 Iz nauka o toplini: Osjećaji, stupanj i množina topline. Promjena objama i skupnosti; potrošak i gubitak topline kod promjene skupnosti. Širenje topline- vođenjem i žarenjem. Izvori topline. Iz ke mi j e: Spojnost, prionjivost, pruživost, krhkost, rastežljivost, mije šanje, rastapanje i kristalizacija. Sinteza, analiza i supstitucija. Dokazivanje zakona o uzdržanju tvarina i određenih odnosaja težine i prostora nekolikim jednostavnim pokusima. Počela, molekil, atom, baze, kiseline, soli. Najrašireniji metaloidi i nekoliko njihovih spojeva. Izgaranje. Iz nauka o magnetizmu: Prirodni i umjetni ma gneti; polovi magneta i njihovo zamjenito djelovanje; magnetovanje sastavljanjem; zemaljski magnetizam. 3 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i razred. Nauk o elektricitetu. Električno stanje, jednostavni elektroskopi. Dobri i loši vodići, pozi tivno i negativno električna tjelesa. Elektrisovanje rastavljanjem. Naj običnije sprave za proizvođenje i sabiranje elektriciteta. Oluja, munjovod, Voltin članak i stup, od stalnih članaka oni, koji se upotreb ljavaju za pokuse i kućne telegrafe. Glavni učinci galvanske struje galvanoskop, elektroindukcija i magnetoindukcija. Najjednostavnije i najpoznatije elektrotehničke uporabe (elektično svjetlo, galvanoplastika, brzojav). Nauk o mehanici. Opis glavnih oblika gibanja (ravnocrtno, krivocrtno, jednoliko i jednoliko pospješno gibanje). Dvije vrste dje lovanja mehaničkih sila, pospješenje i tlak (teg) i mjerenje tlaka utezima. Kako se očituje ustrajnost kod promjene brzine i smjera (sredebježna sila). Teža, udar, zapreka gibanja. Sastavljanje i rastavljanje isto vrsnih gibanja, od neistovrsnih gibanja samo hitac. Sastavljanje i rastavljanje sile sa zajedničkim hvatištem i sporedim silama. Težište, vrste ravnotežja, nihalo. Nekoliko primjera jednostavnih i sastav ljenih strojeva. Karakteristična svojstva kapljevina; razina, hidrostatički tlak. Eavnoteža jedne kao i dviju tekućina, koje se miješaju a nalaze se u spojenim posudama. Arhimedov zakon; najjednostavnije metode za određenje specifične težine krutnina i kapljevina. Kapi larni pojavi. Karakteristična svojstva uzdušnina (Mariotteov zakon). Torricellijev pokus, barometar, neke dalje upotrebe učinaka zračnoga tlaka, zračna sisaljka, zrakoplov. Princip parostroja. Nauk o zvuku. Osjećaji zvuka, šum, brenčanje, šuštanje, škripanje, zujanje, prasak, zvek, glas, Visina glasa, glasovni niz, najjednostavniji budići zvuka. Čovječje glasilo, telefon, rasprostranjivanje i odraz zvuka (jeka), suzvučje, čovječje slušalo. * 20 Nauk o svjetlu. Osjećaji svjetla; ravnocrtno rasprostraujivanje svjetla, sjena, fotometar. Odraz i lom svjetla. Zrcala i leće (tamna komora, fotografisanje). Kasipavanje boja, duga. Oko, mikroskop, dioptrički dalekozori najjednostavnijega oblika i sustava. 3 sata na nedjelju. P r i m j e d b a . Sa fizikalnom obukom, poimence s mekanikom, valja spojiti: Opis pojava na nebu s poglavitim obzirom na staja ćice; mijene mjeseca, njegov ophod za mjesec dana. Godišnje gi banje zemlje. Tumačenje otuda nastalih pojava, kao i različnosti dnevnih i godišnjih doba na mjestima različne geografske širine i duljine iz vrtnje zemlje oko svoje osovine za jedan zvjezdani dan i iz godišnjega ophoda zemlje oko sunca. Pomrčanje sunca i mjeseca. VII. g i m n a z i j s k i razred: Popunjavanje nauka uzetoga u nižoj gimnaziji o općim svojstvima tjelesa. Mehanika. Toplina. Ludžba. 3 sata na nedjelju. 7. r e a l n i razred: Magnetizam, munjina, optika, toplica i meljni pojmovi astronomije uz porabu matematike. 4 sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Magnetizam, elektriciteta, nauk o valovima, akustika, optika i počeci astronomije. 3 sata na nedjelju. K em ija. 5. r e a 1n i razred: Općeniti dio anorganske kemije, onda nekovna počela i njihovi spojevi, i to u I. poljeću: vodik, kisik, dušik i ugljik; u II. poljeću: klor, brom, jod, fluor, sumpor, fpsfor, arsen, bor i sicilij. y 3 sata na nedjelju. 6. r e a l n i . r a z r e d : Anorganska kemija kovnih spojeva, U I. poljeću: Alkalije, alkalične zemlje i zemljane kovine. — U II. poljeću : Teške kovine. — Jedan sat na nedjelju analitične i preparativne radnje u laboratoriju, ako to okolnosti omogućuju. 3 sata na nedjelju. 7. real ni razred: Organska ludžba. Teoretička razmatranja o organskim spojevima i njihovom ustrojstvu. Sistematska razdioba organskih spojeva i njihova praktična uporaba. 2 sata na nedjelju. Filozofijska propodeutika. VII. g i m n a z i j s k i razred: Logika. 2 sata na nedjelju. VIII. g i m n a z i j s k i razred: Empirijska psihologija. 2 sata na nedjelju. 21 Prostornko risan je . I. r ea l no-gi mna zi j ski razred: Mjerstveni likovi, i to: pravac, krivulje, kut, trokut, četverokut, višekut, kružnica i elipsa, risani slobodnom rukom po prijedrisu, što ga učitelj na školskoj ploči riše i kratkim za shvaćanje potrebnim tumačenjem popraćuje. Počela stereometrije, i to: pravac, ravnina, kut, ugao, kocka, bridnjak, šiljnik, kružni valj i čunj te kruglja uz tumačenje po mo delima, 4 sata na II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i razred: Risanje prostornih i mjerstvenih likova slobodnom rukom na temelju perspektivnih na čela, izvađanih na prikladnim modelima od žice i drva ovim redom: pravac, trokut, četverokut (osobito kvadrat i pravokut), višekut, kružnica i stereometrijska tjelesa uz vježbe u osjenjivanju. Elementi plošloga ornamenta i pućnice, valovnice, valovne vitice spojene sa jednostavnim listovima. Vježbe u tačnom i čistom izvađanju tih likova u jednostavnim obrisima po prijedrisima, što ih učitelj na školskoj ploči izvađa uz shodno tumačenje. 4 sata na nedjelju. III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i razred: Perspektivno ri sanje u hrpe složenih mjerstvenih tjelesa i prikladnih jednostavnih tehničkih objekata. Elementi plošnoga ornamenta: stilizovano lišće i cvijeće, konbinacija tih oblika sa viticama po prijedrisu na škol skoj ploči, sve risano slobodnom rukom. Temeljna načela o pojavima i harmonija boja; risanje jednobojnoga i mnogobojnoga orna menta po prijedlošcima. 4 sata na nedjelju. IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i razred: Perspektivno ri sanje prikladnih tehničkih predmeta: stupova, zaglavaka, posuda i t. d. uz uputu na slog i njihovo razmjerje. Mnogobrojni ornamenat laglje vrste iz svih klasičnih doba umjetnosti. 4 sata na nedjelju. 5. real ni razred: Proporcije čovječje glave i lica. — Vježbe u risanju glava po tablama za stijenu i lakim predlošcima, a poslije po sadrenim relief-modelima u konturi, sposobniji učenici sa pripada jućom sjenom. — Risanje plastičnoga i višebojnoga ornamenta. — Prigodno tumačenje o stupovnim redovima. 4 sata na nedjelju. 6. r ea l n i razred: Risanje lagljihpotpuno osjenjenih glava po predlošcima i relief-modelima. — Risanje plastičnoga i višeboj noga ornamenta. 2 sata na nedjelju. 7. r eal ni razred: Nastavak u risanju čovječjih glava i ri sanju ornamenta kao u 6 razredu. 2 sata, na nedjelju. 22 Kirasnopis. I. real no-gi mnazi j ski razred: Njemačko pismo, latin i ćirilica po tumačenju na ploči. 1 sat na nedjelju. XX. 1STeobvezni predm eti: Stenografij a.*) Scenografija predaje se u tri tečaja. U prvi se tečaj upisuju učenici iz IV. razreda, u drugi odnosno treći oni, koji su s uspje hom svršili prvi odnosno drugi tečaj. I. Tečaj : a) Svrha. Učenici imadu biti tako izvježbani, da znadu uskraćeno pismo pravilno čitati i pisati, b) Učivo. L poljeće. Uz osobitiobzir na stenografijsku kaligrafiju tvorenje riječi; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na tvorenje riječi. II. poljeće. Kraćenje riječi, vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na tvorenje i kraćenje riječi. 2 sata na nedjelju. II. Tečaj, a) Svrha. Učenici imadu da postignu brzinu u pisanju od 60 riječi na minutu, b) Učivo. I. poljeće. Tuđe riječi: obične pokrate; nauk o kraćenju izreka; vježbanje u čitanju i pi sanju s obzirom na kraćenje riječi. II. poljeće. Vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na kraćenje izreka; diktati do 60 riječi za mi nutu. 1 sat na nedjelju. III. Tečaj, a) Svrha. Učenici imadu da postignu brzinu u pisanju od 80 riječi za minutu, b) Učivo. I. poljeće. Ponavljanje najvažnijih stalnih kratica; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na kraćenje izreke; diktati do 70 riječi za minutu. II. poljeće. Kra ćenje logično; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na kraćenje jzrekči u raznim strukama naučnim; glavne crte iz povijesti stenografije Gabelsbergove u opće, a hrvatske napose; diktati do 80 riječi za minutu. 1 sat na nedjelju. Talijanski jezik . I. Tečaj. Vježbe u izgovaranju, Čitanju i pisanju. Glavno oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hrvatski i obratno. Prak tične vježbe na ploči. Učenje rije’či, rečenica, pomanjih štiva i pje sama na izust. 2 sata na nedjelju. *) Naučna osnova za stenograflju propisana je naredbom visoke kr. ze maljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 4. listopada 1893. br. 13.169. 23 II. Tečaj. Ponavljanje i popunjivanje učiva uzetoga u I. te paju. Svršetak oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hrvatski i obratno. Čitanje, tumačenje i prevođenje prozaičnih štiva. Učenje riječi na izust. Pokusi u pripovijedanju sadržkja lakših prozaičnih :štiva talijanskim jezikom. 2 sata ne nedjelju. Francuski jezik.*) I. Tečaj. Vježbe u izgovaranju nepoznatih glasova. Čitanje, prevođenje i učenje na izust malih pjesama i dialoga. Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih predmeta, slika i obrađi vanih štiva. Mala se i lakša štiva pripovijedaju i prerađuju. Pripadom se tumače induktivnim putem važniji gramatički pojavi. Pis mene vježbe. 1 sat na nedjelju. II. Tečaj, čitanje, pripovijedanje i raznoliko usmeno i pis meno prerađivanje štiva. Glavno iz oblika (navlastice nepravilni glagoli) i sintakse. Pismene vježbe. 1 sat na nedjelju. Prostoruko risan je.**) Risanje glava, plastičnih modela i ornamenta, različito izve deno. 2 sata na nedjelju. P jevanje. I. Tečaj : Teorija. 0 glasovlju, o kajdopisu; ključevi, zna kovi povizbe, ponizbe i povradbe; duri i moli; vrijednost glasova; triole, točka uz kajdu, stanke, opetovke, skratice i segno; tempi, mjere, znak ustave, sinkope;sazvuci.Vježbe u pjevanju na osnovu teorije u jednom glasu, vježbanjesluha. 2 sata na nedjelju. II. Tečaj: Svjetsko pjovanje. Razni četverospijevi i mješo viti zborovi, kantata. 1 sat na nedjelju. Crkveno p j eva nj e r i m o - k a t o l i č k o : Obične pjesme prema crkvenoj godini u dva dječja glasa na osnovu pjesmarice. Latinski dueti, terceti i kvarteti. Latinska misa u mješovitom zboru. 1 sat na nedjelju. Crkveno p j e va n j e grčko-istočno: Metodičko-praktična vježbanja u crkvenim pjesmama. 1 sat na nedjelju. *) Neobvezno samo za gimnazijalce. **) Neobvezno samo za gimnazijalce viših razreda. 24 Učevne k n jig e . Predmet Razred 1. II. III. 3. , 0 1 ‘ C »Q IV. 4. M >« BU 3 as §1 Im vS V. 5. VI. 6. vn. 7. \> VIII. I. II. o JMi Sj.j m. 3. IV. 4. M -J 2 o cđ — S .2 o 0) » « 3 J3 cd ► ta V. 5. VI. 6. VII. 7. VIII. 8. I. II. I. II. III. 3. IV. 4. I. H. ni. 3. IV. 4. V. 5. VI. 6. VI. 6. vn. 7. i VIII. v ii. vrn. vn. vrn. Ž st >0 u d n M QJ < u.Jr, III. m. V. VI. I n. 3 rv. 4. 3.—v ii i . 5. VI. 6. 6. VII. 7. vm. N aslov knjige: Veliki regensburšk i katekizam. Rubetić, Obredoslovtie. Dr. Iveković, Biblijska povjest staro -zavjetne ob jave bo^je. Dr. Iveković, Biblijska povjest novo -zavjetne ob jave božje. Dr. Suk, Katol. apologetika. Rubetić, Katolička dogmatika. Rubetić, Katolička moralka. Dr. Belaj, Povjest Isusove crkve. Petrović, pripovijetke iz staroga zavjeta. Hrišćanski katihizis, pravoslavne crkve, izradio Jevrem A. Ilić. Vukičević, Biblične povijesti novoga zavjeta. Zivković, Liturgika ili nauka o bogosluženju sv. pravosl. crkve. Mitropolit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje. I. deo. Mitropolit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje II. deo. Mitropolit Mihajlo, Nrastveno bogoslovlje. Živković, Istorija briščanske crkve. Divković, Oblici. Divković, Nauka o izreci. Divković, Sintaksa. Divković, Čitanka za I. razred. Dr. Maretić, Čitanka za II. razred. Divković, Čitanka za III. razred. Divković, Čitanka za IV. razred. Badalić, Hrv. čitanka za više gimnazije, knjiga I. Mtlller, , * , , » » IL Dr. Broz, Oblici staroga slovenskoga jezika. Bosanac-Šurmin, Čitanka iz književnih starina starosloveuskih, hrvatskih i srpskih. Mam, Njemačka vježbenica za I. i II. razred. Marn, Njemačka vježbenica i Čitanka. Marn, Njemačka slovnica. Marn, Njemačka čitanka za više gimnazije I. svez. Marn, Njemačka čitanka za više gimnazije, n. svezak. 25 Predmet §^ rt 5 0 0•a> M Eazred 3. 4. 5., 6. i 7. 5.-7. #s .3 "rt t-3 III. IV. Žepić, Lat, i brv. zadaće o skladnji latinskoga je zika I. dio. (III. r.), II. dio. (IV. r.). IV. IV. IV.—VIII. IV. i V. V V. i VI. Hoffman Šrepel, Caesar de bello gallico. Križek, Latinsko-njemačko-hrvatski rječnik. Rječnik latinsko-hrvatski. Jurmić, Izabrane pjesme P. Ovidija Nasona. Dukat, Livij, Partes selectae. Dr. Maixner, Latinska vježbenica za više razrede. I. dio. Dr. Maixner, Bellum Jugurthinum. Šrepel, Vergilij, Epitome. Dr. Maixner, Latinska vježbenica II. dio. Marković, Cicero, Orationes selectae. Šrepel, Tacitus, Libri. Dr. Maixner, Horatius, Carmina selecta. V.—VIII. Senc, Svjetska literatura u hrv. prijevodima rimske književnosti. m .-vm . Dr. Musić, Slovnica jezika grčkoga. Dr. Schenkl-Musić, Grčka početnica za III. i IV. razred. Dr. Schenkl-Musić, Grčka vježbenica za više raz rede. Jurmić, Xenophontova Chrestomathia. Dr. Musić, Homer, Iliadis Epitome. Dr. Musić, Herodot, Epitome. Pauly, Homer, Odysseae Epitome. Dr. Musić, Demosthen, Orationes. Adamović, Platon, Socratis Apologia etc. Dindorf, Sophoclis tragoediae. Rječnik grčko-hrvataki. Senc, Svjetska literatura u hrv. prijevodima grčke književnosti! 1 III. i IV. v —vm. >fo4 O J. Adamović, . Francuska početnica, uz pripomoć Holzslovih slika. Adamović, Francuska čitanka. J. Adamović, Francuska slovnica. Pavec, Latinska slovnica. Divković, Latinske vježbe za I. razred. Divković, Latinske vježbe za II. razred. L’ Homond, Urbis Romae viri illustres, po Marnovu izdanju. VI. V I. i VII. VII. i VIII. VII. VIII. VIII. 1 Fra k n j i g e I.—VIII. L ii. m. ‘S .® N a s lo v V.' ■ V. i VI, VI. vii. i vm. VII. vm. VIII. V.—VIII; V.—VIII. Predmet Razred Zemljopis. 26 I.—VI. 6. 7. VIII. IV. 4. 7. V III. L—VI. 6. 7. VIII. II.—IV. 4. Povjest. V. 5. Naslov knjige: Klun-Trampler-Klaić, Zemljopis. Steklasa, Zemljopis i statistika austro-ug. monarkije. Kozenn-Dobrilović, Geografijski atlas. Dr. Hoić, Sveopća povjest. Gindely-Klaie, Povjest staroga vijeka. VI. 6. Klaić, Povjest, srednji vijek. VII. 7. Korinek-Klaić, Povjest, novi vijek. VIII. ii.—vm. 3.—7. Hoić, Povjest hrvatska. Putzger, Historijski atlas. P. Nenin, Računica za niže razrede srednjih učilišta. Menger-Mikšić, Mjerstveno likoslovlje u savezu sa piostorukim risanjem. ni. 3. IV. 4. Hcčevar-Kenfelj: Mjerstvo za niže gimnazije. V.—Vlll. i Močnik-Golub, Pouka u računici i algebri. 5.-7. Matematika. I.- IV . 4. I. J( V.—VIII. i 5.-7. Močnik-Golub, Pouka u mjerstvu. VI.— VIII. i 6. i 7. Studnička, Logaritmičke tablice. II. Nenin, Počela geometrije, I. dio. 3. Nenin, Počela geometrije, II. dio. 4. Nenin, Počela geometrije, III. dio. Prirodopis. Mjerstvo i mjeretveno risanje | I. H. II. V. i 7. V. i 6. VI. i 5. Pokorny-Korlević, Prirodopis životinjstva. Pokorny-Janda, Prirodopis bilinstva. Kišpatić, Rudstvo. Hochstetter-Kišpatić, Mineralogija i geologija. Burgerstein-Kišpatić, Botanika. Woldrich-Kišpatić, Zoologija. 27 I j Predmet Razred .Naslov knjige: 1 IV. 4. 7., VII. VIII. i CČ } 1 Wasmuth-Stožir, Fizika. Handl-Stožir, Fizika za više razrede. ‘'MM'.' | » ’ 1 7. cđ i v ii. Žulić, Kemija. Dr. Domac, Organska kemija. Dr. Arnold, Logika. Filozoj prope tik a3 1 to a) 1 5.—6. :|* 1 VIII. Dr. Arnold, Psihologija. 0 0 a£ £5, P P i 5.—>7. Dr. Segen, Uputa u opisno mjerstvo. (neobvezno) Stenografijsko društvo u Zagrebu, Stenograf. d^ ^ iO •i"* (neobvezno) 5« Dr. A. Mussafija-Švrljuga, Talijanska vježbenica. Francuski jezik. p4 ' 1 1 ja z/i ta I. Ađamović, Francuska početnica, uz pripomoć Holzelovih slika. (neobvezno za gimnazi jalce); Dodatak. Školske godine 1899.(900. čitat će se iz staro-klasičkih jezika: U III. r a z r e d u : Ii latinskoga jezika: L’Homond: Urbis Eomae viri illastre3 14 XII., XVI., XVII., XIX., XXV., XXVII., XXXII., XXXIV., XLII.> XLIV., XLVII., L., LVIII. i LIX. 28 U IV. r a z r e d u : Iz latinskoga jezika: 0. Julii Caesaris de bello gallico I. I., VIII., P. Ovidii Nasonis Metamorph. 150 stihova po izboru. U V. r a z r e d u : Iz latinskoga jezika: T. Livii Ab CJrbe condita lib. XXI. i XXII. P. Ovidii Nasonis Trist. 2., Epistol. ex Ponto 1., Fast. 6., 12., 25., Metamorph. 15., 18., 19. Iz grčkoga jezika: Xenophontis Anab. I. 4. 11.— 19., 5., 6., 7., 8.; Kyrupaid. I. 4. 4.—-15., VII. 2. Homeri Iliadis I. II. U VI. r a z r e d u : Iz latinskoga jezika: 0. Sallustii Crispi de bello Jugurthino. P. Vergilii Maronis Aeneidis I. II., M. Tollii Ciceronis oratio in Catilinam I. Iz grčkoga jezika: Homeri Iliadis XVIII., XXIII., XXIV., Herodati 1. V. U VII. r a z r e d a . Iz latinskoga jezika: M. Tullii Ciceronis Pro Sexfc. Eoscio Amerino. Oato Maior. P. Vergilii Maronis Aeneidis VHI., IX., Laudes vitae rusticae. Eclog I. Iz grčkoga jezika: Demosthenis 01ynthiacae I. II., Philippica HI. Homeris Odysseae I., VI., IX. U VIII. r a z r e d u : Iz latinskoga jezika: Q. Horatii Flacci Carm. I. 1., 2., 3., 7., 10., 18., 24., 26., 31., 34., 38.; II. 3., 9., 16., 20.; III. 1., 2., 6., 30.; IV. 3., 4., 5., 6 .; Epod. 2., 7., 10.; Satir. I. 1.; II. 2 .; Epist. 1 , 1., 6 .; De arte poetica. P. Oorn. Taciti Agricola, Annal. I. Iz grčkoga jezika: Platonis Apologia, Lysis. Homeri Odysseae XIV. Sophoclis Aias. Učiteljski zbor. U učiteljskom su zboru nastale od svršetka lanjske školske godine ove promjene: Visokim otpisom od 30. prosinca 1898. br. 19.083. podijeljen bi profesoru dru. I v a n u S c h e r z e r u poradi narušena zdravlja dopust do konca L polječa, koji bi mu dopust visokim otpisom od 21. siječnja 1899. br. 430. produljen do konca mjeseca lipnja t. g. Visokim otpisom od 21. siječnja 1899. br. 674. premješten bi službe radi ndmj. učitelj kr. male realne gimnazije u Bjelovaru J o s i p A m s u istom svojstvu na ovaj zavod. Visokim otpisom od 24. veljače 1899. br. 2949. podijeljen bi profesoru D r a g u t i n u L e v a r u poradi narušena zdravlja dopust do konca mjeseca lipnja t. g. Istim bi visokim otpisom određeno, da imade na prijedlog nadbiskupskoga duhovnoga stola od dne 23. veljače 1899. br. 859. bolesnoga profesora D r a g u t i n a Levara za vrijeme njegova dopusta u obavljanju vjeroučiteljskih dužnosti u ovom učevnom zavodu zamijeniti duhovni pomoćnik u Dubovcu F r a n j o Zagoda. Visokim otpisom od 14. siječnja 1899. br. 567. promaknut bi profesor ovoga zavoda F r a n j o H a r a z i m u VIII. činovni razred. Visokim otpisom od 14. siječnja 1899. br. 691. promaknut bi profesor ovoga zavoda A l b e r t V u č a k u VIII. činovni razred. Visokim otpisom od 23. travnja 1899. br. 5661. imenovan bi namj. učitelj ovoga zavoda dr. K o n s t a n t i n D r a g a n i ć pra vim učiteljem IX. činovnoga razreda. Visokim otpisom od 23. travnja 1899. br. 5662. imenovan bi namj. učitelj ovoga zavoda M a r t i n K u z m i ć pravim učiteljem IX. činovnoga razreda. Prema tomu imao je učiteljski zbor školske godine 1898.|9; ove članove, koji su obučavali: 30 a) U obligatnim predmetima: Im e i svojstvo učitelja predmet u razredu tm Strohal Rudolf, 1 ravnatelj. Valla Franjo, VII.7*, V IIj v n i.8 fil. propedevtiku vra* hrvatski njemački zemljopis povjest Fridrioh Đuro, 4 profesor u V III. čin. razredu. risanje Levar Dragutin, 5 profesor u VIII. čin. rimo-kat. nauk vjere razredu. Priča Nikola, 6 profesor u VIII. čin. razredu. Muždeka Adam, 7 profesor u VIII. čin. razredu. prirodopis kemiju krasnopis grčko-ist. nauk vjere matematiku mjerstvo i mjer. 8 profesor u VIII. čin. risanje razredu. fiziku Vučak Albert, P r i m j e d ba hrvatski matematiku Mikšlć Marko, 2 profesor u VIII. čin. mjerstvo i mjer. risanje razredu. opis. mjerstvo 3 profesor u VIII. čin. razredu. sati na n edjelja | Tekući broj 0 b u č a v a o je 6. 32, *» •2' 63, 7g 8 Nadstojnik 4. raz 18 reda. Ćuvar zbirke za opisno mjerstvo. 32 I.a8 IIb 2} 32. 7t L II.ba, 3„, V5a, 78 Knjižničar učeničke knjižnice. Nadstojnik 5. raz III.4 34,IV.44, 20 reda. Čuvar risarske 54, 62) 7, zbirke. I.ab2, II.aba, IIL3*, IV.ia, 16 V.5„ VI.6a, vn.7a, v m .a ^8, 63, 73 5s> 63, 7a K 18 I.aba, Il.aba, III.3*, IV.4a, 16 V.5a, VI.6a, vn.7a, V III.2 IV.4-8, 7b II. a^ IV.4-3, 74 18 U I. poljeću. Nadstojnik ti. razr. Čuvar kemijske zbirke. — Nadstojnik 7. razr. Čuvar fizikalne zbirke. | 31 b u č a v a o je : Im e i svojstvo u razredu predmet u čite lja risanje 1*84 mjerstvo i mjer. risanje 9 profesor u VIII. čin. v n . 3, v i i l 2 matematiku razredu. VII.3 , VIII. 3 fiziku mm Harazim Franjo, njemački zemljopis Žanić Vinko, 10 profesor. Vamberger Mijo, 11 profesor. povjest Ib3 Ib8, II. a2, IV.42, V.5^ VI.6! I U 2, IV.42, VI. 6 3 latinski grčki;: > njemački fil. propedevtiku IV.43. V.53 VII. 2 I.h4, II.a4, II.b4 V8, VI . 2 Ibi prirodopis krasnopis profes9 r. Dr. Scherzer Ivan, njemački I U 3, I II 3, Bs, v i.e 2, VII.72, fil. propedevtiku VIII. 2 18 profesor. zemljopis I.a8. I M Dr. Gavazzi Artur, vm * 14 Pm povjest profesor. Primjedba 18 Nadstojnik VII. razr. 19 — IV .5 m* risanje Šmid Franjo, 12 sati na nedjelju Tekući broj 0 1 V 1 1 .3 , matematiku VIII.3 n.a3, II.h8 latinski grčki njemački II.b5 III-4, VIII . 5 Il.i>3 17 Nadstojnik IV. razr. 18 Nadstojnik V. razr. Čuvar prirodopisne zbirke i botaničkoga vrta. Nadstojnik VIII. razr. Knjižničar uči teljske knjižnice* 17 U I. poljeću, dok nije obolio. Nadstojnik VIII. razr. Knjižničar uči teljske knjižnice (Iza bolesti dra. Scherzeraj. Bilježi 20 meteorološka opa žanja. Ćuvar zem ljopis no-povjesničke i numizma tičke zbirke. 1 Frankl Pavao, 15 pravi učitelj. Nadstojnik Il.b razr. 17 32 | Tekući bjoj O b u č a v a o 16 Im e i svojstvo učitelja iL'f predmet Ratković Petar, Zubčlć Franjo, pravi učitelj. Kuzmić Martin, 18 pravi učitelj. latinski hrvatski u razredu ’a 'O c(3 * Primjedba oj p stanti n, 1.80 I.a4, ll.bg, V.59, V1.62 latinski grčki in .5, VI., latinski grčki v ii.5, v n i.8 Dr. Draganić Kon L ?■ ' - 0 pravi učitelj. 17 je francuski pravi učitelj. 17 Nadstojnik I.a razr. 17 Nadstojnik III. razr. V .5 vi« 35, 44, 63, 78 16 Nadstojnik VI. razr. 18 Nadstojnik 3. razr. " " Dr. Damaška Đuro, 20 isp. namj. učitelj. latinski grčki hrvatski H.a5) V II.4 11.83, III*, IV.4* 16 Nadstojnik Il.a razr. I 21 Crnčić Franjo, matematiku IU.S 3a, V.54, isp. namj. učitelj. fiziku in .3, 3s Žugčić Stjepan, latinski hrvatski I.b6, V* I.b4 matematiku prirodopis I.a4, I.b4 I.ag, I.b8, II.a8, n.b8 22 namj. učitelj. Kovačić Milan, 23 namj. učitelj. VI.8 19 ___ 16 Nadstojnik I.b razr. 20 — || O b u č a v a o je Tekući broj 5* <0 Ime i svojstvo učitelja Ams Josip, 24 predmet u razredu njemački n.a3, ni.g, 3S, V1.62 p Vll.72, VUI.2 . pis namj. učitelj. Zagoda Franjo, 25 namj. učitelj vjere. *3 <v d o3 ia ♦ 3 1too3 rimo-kat. nauk vjere I.ab2, II.ab2, III.e2, IV.42, 16 V.52, VL62, VII. 72, Y III.2 Primjedba U II. poljeću. CJ IL poljeću. Im e i svojstvo Predmet u čite lja Broj raz djela Broj sati rta nedjelu b) D neobligatnim predmetima. Broj uče nika | Tekući broj | Učenike Mojsijeve vjere obučavao je u nauku vjere rabin dr. Gavro Schwarz 4 sata na nedjelju. Primjedba Fridrich Đuro, 1 profesor u VIII. čin. razredu. 2> 11 1 1 Obuka besplatna. talijanski jezik 31 2 1 Obuka besplatna. stenografiju 83 3 4 Obuka besplatna. francuzki jezik 15 2 2 Obuka besplatna. Žanić Vinko, profesor. 3 risanje Vamberger Mijo, profesor. Dr. Draganić Kon4 stantin. pravi učitelj Izvješće rakovačke realne gimnazije. 3 Bach Đuro, 5 Predmet ; u čitelja Broj raz djela Broj sati na nedjelju Im e i svojstvo Broj uče^ nika Tekući broj 34 pjevanje 201 4 4 Obuka besplatna. Zavodski orguljaš. crkveno pojanje za grč.-istočne učenike 118 1 1 Obuka besplatna. umir. pučki učitelj Borđoški Lazar, 6 učitelj vježbaonice srpske učiteljske škole karlovačke. P r im j edba Podvornik: Nikola Divjak. Sluge pomagači: Mirko Kralj i Petar iakšić. c. Z b i r k e učila. Novčana sredstva. 1. 2. 3. 4. 5. Ostatak oi lanjske školske godine . . . . . . 110 for. 09 nč." Dotacija vis. kr. zem. vlade za škol. g. 1898.J9. 474 •»mm' „ Primarina od 125učenika po2for. ... . . . 250„ •— | Pristojba od 6 duplikata po 2for.... . . . . ... 12 „ — „ Prinos od 125učenika po 50 novč. za učeničku knjižnicu ................... .... . . . . . . . . ._ 6250„ 6. Prinos od ^82. učenika po20novč. za učeničku knjižnicu . it. . r. 56 „ 40 „ Ukupno . . . . . . . 964for. 99 nč. I. Knjižnica. 1.U č i t e l j s k a . Od 1, srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. nabavljena su iz do tacije, koja otpada na učiteljsku knjižnicu, ova djela : 1. Philologus za 1899. 2. Zeitschrift fiir das Realschulwesen. 3. Dr. H. J. Klein, Gaea. 4. Zeitschrift fiir Zeichen und Kunstunterricht. 5. Die oster.-ung. Monarchie in Wort und Bild. 6. Meteorologische Zeitschrift. 7. Službeni glasnik. 8. Nastavni vjesnik. 9. Petermann, Mittheilungen aus Justus Perthes geograf. Anstalt. * 10. Jagić, Archiv ftir slawische Philologie. 11. Izdanja jugoslavenske akademije za g. 1899 12. Grober, Grundriss der romanischen Philologie (nastavak). 13. Ganglbauer, K&fer Mitteleuropas (nastavak). 14. Violle, Lehrbuch der Physik (nastavak). 15. Narodne pjesme, izdanje Matice hrvatske, III. dio. 16. Stj. Senc, Ksenofon: Izabrani spisi. I. dio. (Kirupedija). 17. Šrepel, Rimska književnost i latinski jezik. 18. Hoić, Slike iz sveopćega zemljopisa. 19. Rabar, Povjest najnovijega vremena od g. 1815. do 1878. 20. Lobmayer, Čovjek i njegovo zdravlje. 21. Nemčić, Izabrana djela. 22. Sienkiewicz, Pripovijesti. Preveo dr. J. Gostiša. 23. Kranjčević, Izabrane pjesme. 24. Tomić J. E. Zmaj od Bosne. II. izdanje. 25. Mulabdić, Zeleno busenje. 26. Leskovar, Sjene ljubavi. 27. Vjesnik hrv. arkeološkoga društva. 28. Schanz, Lateinische Literaturgeschichte. 29. Šurmin, Povjest hrvatske i srpske literature. 30. Neuin, Počele geometrije I., II. i III. dio. 31. Hočevar-Kenfelj, Mjerstvo. 32. Schweiger-Lerchenfeld, Sternatlas, Lief. 1.— 10. 33. Marn, Njemačka vježbenica za III. i IV. razred. 34. Kišpatić, Zoologija za više razrede. 35. Divković, Nauka o rečenici. 2 komada. 36. Divković, Oblici. 37. Klaić, Povjest srednjega vijeka za Tiše razrede. 38. Divkovid, Hrvatska čitanka za I. razred. 39. Dr. Segen, Geometrija za više razrede, 8 komada. 40. Krist, AnfangsgruikLe der Natarlehre. 41. Christ, Griehische LiteraturgeBchichte. 42. Vilmorin, Blumengartnerei. 1IL Aufl. 43. Naturwis&easchaftliche Rundschau za g. 1899. 44. Dorpfeld u. Reisch, Das griek Theator. 45. Mayer-Liibker, Reallexicon des Klaas. Alterth. 46 Zeitschrift fur Schulgeographie za g. 1899. 47. Zeitschrift fur d. physik. u. chem. Uaterriclifc 1899. 48. Oestereichische Mitteschule 1899. 37 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. Vjesnik kr. zemaljskoga arkiva 1899. Klaić, Povjest Hrvata I. dio. Drbal, Psychologie. Vuk St. Karadžii Bječnik, III. izdanje. Vuk St. Karadžić, Skupljeni spisi (nastavak). Danica, koledar za g. 1899* 2 kom. Dr. J. Pazman, Život blažene djevice Marije, 2 kom. Gollner, Stari Slaveni, 2 kom. Š. Horvat, Domaća ljekarna, 2 kom. Osman Azis, Pripovijesti iz bosanskoga života, 2 kom. Stenograf 1899. Od 1. srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. darovana su ova djela: 1. Sbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevine Hrvatske i Slavoniju (dar kr. zem. vlade). 2. Anzeiger der Sitzungsberiehte der k k. Akademie der Wissenschaften, math.-naturw. Olasse (dar c. kr. akademije u Beču). 3. A magyar kir. foldt&ri inteiek evi jelentćse 1898. rol. (dar dotičnoga društva). 4. Stenogr&fski zapisnik i prilozi sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, za g. 1898. (dar kr. zemaljske vlade). 5. Govori izrečeni dne 19. listopada 1898. kod instalacije rektora (dar sveučilišta u Zagrebu). 6. Istorija hrišćanske crkve za srednje škole. I. sveska (dar knjižara Valožića u Beogradu). 7. Hrišćanska etika za V. razred gimnazije i realke (dar knji žara Valožića u Beogradu). 8* Vjesnik arhitekta i inžinira za god. 1898. (dar prof. M. Mikšića). S tim prirasto m i m ad e učiteljska knjižnica do s a d a ( b u d u ć i da j o š n i j e s u s t i g l e p u b l i k a c i j e j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e za god. 1899.) 3523 d j e l a u 6250 s v e z a k a . 2. Uče n i č k a. Od 1, srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. nabavljena su od učeničkih prinosa ova djela: 1. Vienac, časopis na g. 1899. u 2 primjerka. 38 2. 3. 4. 5. 6. 7. mjerka. Pobratim, časopis za g. 1898.(9. u 2 primjerka. Dom i sviei časopis za god. 1899 Nada, časopis sa g. 1899. Bršljan za god. 1898.|9. u 2 primjerka. Brankovo kolo, časopis za god. 1899. Narodne pjesme, izdanje Matice hrvatske III. dio, u 2 pri 8. Strj. Senc, Ksenofon: Izabrani spisi. I. dio. (Kirupedija). 9. Šrepel, Eimska književnost i latinski jezik. 10. Hoić, Slike iz sveopćega zemljopisa. 3 kom. 11. Rabar, Povjest najnovijega vremena od g. 1815. do 1878. 3 kom. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. Lobmayer, čovjek i njegovo zdravlje. 3 kom. Nemčić, Izabrana djela. 3 kom. Sienkievicz-Gostiša, Pripovijesti. 3 kom., Kranjčević, Izabrane pjesme. 3 kom. Tomić J. E. Zmaj od Bosne. II. izdanje. 3 kom. Mulabdić, Zeleno busenje. 3 kom. Leskovar, Sjene ljubavi. 3 kom. Danica, koledar za g. 1899. Dr. J. Pazman, Život blažene djeviceMarije. I. Gollner, Stari Slaveni. S. Horvat, Domaća ljekarna. Osman Azis, Pripovijesti iz bosanskoga života. Dante-Buzolić, Božanstvena komedija. Surmin. Povjest hrv. i srpske literature. Klaić, Povjest Hrvata I. dio. Dr. K. Glaser, Zgodovina slovenskoga slovstva. IV. sv. Dr. Strekelj, Slavenske narodne pesmi. I. sv. A. Bartel, Letopis Slovenske Matice za leto 1898. Zirovnik, Cerkniško jezero. Ant. Knezova knjižnica. V. svi Ivan Subić, Elektrika (nastavak). Zippel, Auslandische Handel- und Nahrpflanzen. Zitije Gerasima Zelića II dio. 2 kom. L. Lazarević, Pripovijetke L dio. 2 kom. J. Subotić, Epske pjesme. 2kom. Dr. M. Jovanović, Gore dole po Napulju.2kom. Dr. Dragutin Pavlović, Ujedinjenje Njemačke. 2 kom. 39 39. Oliver Goldsmit-dr. Nedić, Vekflldaki sveštenik. 2 kom. 40. Tomaseo, Iskrice. 2 komada. 41. Vukova djela (nastavak). 42. Historički zemljovid Hrvatske (sa Slavonijom i Dalmaci jom), Bosne, Istre i susjednih srpskih i slovenačkih zemalja. Zasnovao Vjekoslav Klaić, crtao Antun Jiroušek (dar kr. zemaljske vlade). nrnmMšm . S t i m p r i r a s t o m i m ade u č e n i č k a k n j i ž n i c a 1522 d j e l a , 2339 s v e z a k a i 1 s tj e n i z e m l j o vi d. TjL Geografsko-historijeka zbirka. Od 1. srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. n a b a v l j e n a su iz dotacije, koja otpada na učiteljsku knjižnicu, ova pomagala: 1. Dr. A. Gavazzi, Sjeverna Amerika. 2. Dr. A. Gavazzi, Južna Amerika. 3. Kiepert, Europa-fizik. 4. Kiepert,' Europa polit. 5. Kiepert, Azija polit. 6. Kiepert, Afrika polit. 7. Historički zemljovid Hrvatske (sa Slavonijom i Dalmaci jom), Bosne, Istre i susjednih srpskih i slovenačkih zemalja Za snovao Vjekoslav Klaić, crtao Antun Jiroušek (dar kr. zemaljske vlade). S t i m p r i r as to m i m a d e g e o g r a f i j s k o - h i s t o r i j s k a z b i r k a 141 s t j e n i z e m l j o v i d , 7 a t l a n t a , 3 gl o b a , 2 t e l u r i j a i 62 s l i k e . III. Fizikalna zbirka. Od 1. srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. n a b a v l j e n a su iz dotacije, koja otpada na fizikalnu zbirku, ova učila: 1. Kinesko koprcalo. 2. Toricellijeva cijev sa ocjelnim pipcem bez stativa. 3. Model vijka na brodovima, smješten na kolcima. 4. Stakleni aparat, koji rotira pod recipijentom uzdušne sisaljke. 5. Sprava, kojom se rasprskavaju tekućine. 6. PneumatiČko kolešce. 40 7. Šipka iz Fe i Zn, koja se skrivi, kad je grijemo. 8. aj Stativ za Dvofakove akustične pokuse. -b) Akustično reakc. kolo po Dvoraku. c) K tomu zgodan izvor zvuka. 9. Normalna glazbena viljuška ax (870 titr.) 10. Rezonator 11. Kryophor po Weinholdu. J?* Brodarski kompas, koji visi, po Cardanu, sa stativom. (13. )Universalni stativ za pokuse sa Winterovim munjilom. 14. Kugla, koja se uplivom elektriciteta giblje na okolo. 15. Električni motor. 16. Aparat, u kojem uplivom elektr. nestaje dima. 17. a) Ploča iz eborita, po kojoj elektr. iskra leti poput munje, b) Stativ za Geisslerove cijevi i predidudu ploču. 18. a) Jablochkoffova svijeća, 2 kom. b) Držak za Jablochkoffovu svijeću. 19. Elektromotor po Frommentu. 20. Barlow-ovo kolo, novi oblik bez komulatora. f 21.) a) Rontgen-ova cijev. F b) Stijena iz baryumplatincyanur-a, 20x15. i 22) Jedna slika dobivena pomoču x-zraka. ^3. Kinematograpk. S t i m p r i r a s t o m i m a d e f i z i k a l n a z b i r k a 465 a p a r a t a , 113 s p r a v a , 33 s l i k e , 2 r a z n o . IV. Kemijska zbirka. Od 1. srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. n a b a v l j e n a iz dotacije, koja otpada na kemijsku zbirku, ova učila: 1. Aparat za destilaciju. 2. Bunsenov aparat za praskavi plin. 3. Allih’nova sprava za filtraciju. 4. Pollacka i Wilda sprava za sušenje. 5. Clemens i Winklera sprava za apsorciju. 6. Mostič iz mjedi od Freseniusa. 7. Retorta iz ljevena željeza, 8. Svjetiljka. 9. Sprava za retorte iz željeza. su 41 S tim p r i r a s t o m i m a d e k e m i j s k a z b i r k a . 92 a p a r a t a , 191 s p r a v u , 350 prepar at a, 12 slika, 1 razno. V. Prirodopisna zbirka. Od H srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. n a b a v l j e n a su iz dotacije, koja otpada na prirodopisnu zbirku, ovi predmeti: 1. Eogovlje od divokoze. 2. Eogovlje od soba. 3. Eogovlje od jelena. 5. Željezna ploča za brušenje kamenja. 6. Staklena ploča za brušenje kamenja. 7. Kutija sa spremama za brušenje kamenja. 8. Dr. E. Hallier, Flora von Đeutschland. 6 svezaka. S tim p r i r a s t o m i m a d e p r i r o d o p i s n a z b i r k a : a) u z o o l o š k o j z b i r c i ; 468 kr?, l j ež n j a k a , 1524 i n i h ž i v o t i n j a , 90 i n i h p r e d m e t a , 183 s l i k e ; u b o t a n i č ko j z b i r c i : 693 1 i s t a h e r b a r a, 62 ;i n a p r e d m e t a . 50 s l i k a , i 1 p r i r u č n o d j e l o ; c) u m i n e r a 1o š k o -g e ol o š k o j z b i r c i : 2146 n a r a v n i h k o m a d a , 738 l e da č n i h m o d e l a , 45 i n i h p r e d m e t a , 23 s l i k e . VI. Zbirka za prostoruko risanje. Od 1. srpnja 1898. do 30. lipnja 1899. n a b a v l j e n a su iz dotacije, koja otpada na ovu zbirku, ova učila i djela: 1. Decorative Vorbilder IX. Jahrgang Heft 2.—12. Verlag J* Hoffmann. 2. Decorative Vorbilder X. Jahrgang Heft; 1.— 12. Verlag JHoffmann. 3. Der moderne Stil, Lfg. 1— 15. Verlag J. Hoffmann. 4. Schriftenatlas, Lfg. 19., 20. 5. Andšl, Anleitung zum freien Zeichnen nach Modellen. 6. 2 komada modela iz žice. Pet usporednica za tumačenje^ prvih pojava u perspektivi. 7. Model iz drva. Puna trostrana prizma. 8. Model iz drva. Puna kuglja. 9. Model iz drva. Cilindrički kolobar. 10. Model iz drva. četverokutna prizma. 42 S t i m p r i r a s t o m i m ade z b i r k a za p r o s t o r u k o r i s a n j e : 3704 p r e d l o š k a , 341 m o d e l i 3 i n a p r e d m e t a. VII. Matematično-geometrijska zbirka. Ova zbirka imade : 54 aparata, 164 modela, — sprava, 13 slika. Zbirka nije umnožena ove godine. VIII. Numizmatička zbirka. Ova zbirka imade: 402 komada mangura. Zbirka nije umnožena ove godine.. ' * 1 H § I Ji |H ■ | J . ■' ti IX. Zbirka za gimnastiku. Ova zbirka imade : 598 komada pomagala. Zbirka nije umnožena ove školske godine. Ljetopis zavoda. Školska je godina započela dne 1. rujna 1898. svečanom služ bom božjom i sazivanjem duha svetoga. Dne 2. rujna 1898. pročitao je i protumačio ravnatelj svim učenicima „ D i s c i p l i n a r n i r e d za s r e d n j a u č i l i š t a " u: nazočnosti učiteljskoga zbora. Dne 1., 2. i 3. rujna 1898. bili su ponovni i prijamni ispiti, i to najprije pismeni (iz jezika i matematike), a onda usmeni. Dne 3. rujna 1898. otpočela je redovita obuka. Dne 15. rujna 1898. obavljen bi usmeni ispit zrelosti za je senski rok, Vladinim povjerenikom za obdržavanje usmenih ispita zrelosti u tom roku delegovan bi visokim otpisom od 6. rujna 1898. br. 13.649. ravnatelj ovoga zavoda. U smislu brzojavne odredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 14. rujna 1898. br. 14.133. nije bilo školske obuke povodom smrti N j e z i n a ces. i k r a l j . V e l i č a n s t v a b l a g o p o k o j n e c a r i c e i k r a l j i c e J e 1i s a v e dne 17. i 20. rujna 1898. Dne 17. rujna pozva ravnatelj učiteljski zbor i mladež u školsku zgradu, te je tu mladeži progovorio pri godan govor, u kojem je prikazao najprije sam dogođaj, a zatim istaknuo sve vrline, koje su u obilnoj mjeri resile našu blagopokojnu vladari cu, i konačno pozvao učenike, da se u svojim molitvama sje ćaju mučenice svoje kraljice, te da joj čuvaju harnu uspomenu u svojim srcima, ko što da i čuvaju nepokolebivu vjernost i odanost prema teško iskusanomu i ljubljenomu svomu vladaru N j e go v u c e s. i k r a l j , a p o š t o 1s k o m ii 1V e 1i č %n s t v u F r a n j i J o s i p u I. Dne 20. rujna služi# je u zavodskoj kapeli vjeroučitelj prof. Levar svečane zadušnice za blagopokojnu caricu i kraljicu, kojima je prisustvovala sva ovozavodska mladež sa cijelim učitelj skim zborom. 44 Dne 4. listopada 1898. proslavljen bi svečanom službom bož jom Previšnji imendan Njegova c. kr. apostolskoga Veličanstva na šega premilostivoga kralja F r a n j e J o s i p a I. Dne 19. studenoga 1898. prisustvovala je sva školska mladež službi božjoj u spomen previšnjega imendana Njezina Veličanstva neprežaljene blagopokojne carice i kraljice Jelisave. Toga je dana bio školski praznik. Dne 2. prosinca 1898. prisustvovala je sva ovozavodska mla dež službi božjoj u slavu pedesetgodišta sretnoga vladanja Njegova ces. i kralj, apoštolskoga Veličanstva, cara i kralja Franje Josipa I. Toga je dana bio školski praznik. Prvo je polugodište svršilo 30. siječnja 1899., a drugo je za počelo 3. veljače 1889. Dne 20. travnja 1899. posjetio je ovaj zavod velemožni gosp. d r. F r a n j o v i t e z M a i r n e r , kr. zemaljski školski nadzornik za srednje škole, i ostao ovdje do 23. travnja 1899., pa je u to vrijeme nadzirao ovaj zavod. Da se probudi i uzdrži moralna i religiozna ćut u mladeži ovoga zavoda, mladež je ovoga zavoda prisustvovala ovim nabožnim einima, i to : a) R i m o k a t o l i č k a m l a d e ž . 1. Svake nedelje i blagdana sv. misi i propovijedi (posebice viši, a posebice niži razredi) pod nadzorom ravnatelja i još dvojice članova učiteljskoga zbora. 2. Sv ispovijedi i pričesti po propisu 3 puta u godini, i ta početkom školske godiae, o uskrsu i koncem školske godine. 3. Uskrsnim vježbama pod nadzorom ravnatelja i još dvojice članova učiteljskoga zbora. 4. Sv. misi na početku školske godine i na svršetku svakoga poljeća, zatim na dušni dan, na pepelnicu i na dan sv. Alojzija kao zaštitnika školske mladeži. 5. Ophodima na Florijanovo, na treći prosui dan (u Dubovcu) i na Tijelovo (u Karlovcu i Dubovcu). Riječ božju propovijedao je učenicima u I. poljeću profesor i vjeroučitelj Dragutin L e v a r , a II. poljeću namj. učitelj vjere Franjo Z a g o d a. 45 b) G r č k o -i s t c č n a m l a d e ž , 1. Svake nedjelje i blagdana službi božjoj u parohijskoj crkvi pod nadzorom jednoga člana učiteljskoga zbora. 2 Svake nedjelje čitanju i tumačenju evanđelja i apostola. 3. Sv. ispovijedi i pričesti po propisu dva puta u godini, t .j. o božičnom i uskrsnom postu. 4. Ophodima na Bogojavljenje, na Uskrs i Duhove. c) M oj s i j e v a č k a m 1a d e ž. Svake subote i blagdana službi božjoj u svom hramu. Ispit iz nauka vjere obavljen bi prema visokoj naredbi od 26. svibnja 1896. br. 8024. sa učenicima VIII. gimn. razreda i 7. realnoga razreda prije pismenih ispita zrelosti za sve tri vjeroispovjesti dne 3. lipnja 1899. Za ostale razrede obdržavani bjehu ispiti iz nauka vjere, i to: Dne 20. lipnja prije podne s učenicima rimo-katoličke vjere u prisutnosti Nadbiskupskoga povjerenika prečasnoga gospodina podarciđakona Ivana Kr. C e r o v s k o g a , ravnatelja zavoda i nad stojnika razreda. Dne 20. lipnja poslije podne s učenicima grčko-iztočne vjere u prisutnosti prečasnoga gospodine prote, ravnatelja i nadstojnika razreda. Dne 21. lipnja prije podne s učenicima mojsijeve vjere u pri sutnosti predsjednika crkvene bogoštovne općine mojsijevačke vele učenoga g. zdravstvenoga savjetnika dr. Miroslava viteza S t e r n a, ravnatelja i jednoga člana učiteljskoga zbora. Primjesni ispiti iz ostalih predmeta obavljeni su bili od 7. do 19 lipnja. Dne 22. lipnja obavljena bi prema visokoj naredbi od 12. lip nja 1887. br. 4.102. revizija školskih knjižnica. Toga dana bile su povraćene pismene radnje i risarije učenicima Školska se je godina svršila dne 24. lipnja svečanom službom božjom sa „Tebe Boga hvalimo*, te dijelenjem svjedočaba i godiš njih izvješća. Zdravstveno stanje učiteljskoga zbora nije bilo ove školske godine povoljno. Podulje dopuste poradi narušena zdravlja dobili su profesori D r a g u t i n L e v a r , A d a m M u ž d e k a i d r . I v a n Scherzer. 46 Zdravstveno stanje učenika kilo je prilično povoljno. Na ovom mjestu spomenuti je ovome ravnateljstvu, da nam je nemila smrt ugrabila nježni cvijetak D r a g o l j u b a Š i n t i ć a , učenika II a) realno-gimn. razreda ovoga zavoda, kada je o uskrs nim praznicima posjetio svoje roditelje. Umro je na sam Uskrs, dne 2. travnja 1899., u naručju rastuženih roditelja. Pokojnik bio je odličan učenik i uzoran mladić. Zavod mu nije mogao posljednje počasti izkazati, da prisu stvuje kod njegova pokopa. Za pokoj njegove anđeoske duše čitale su se zadušnice u zavodskoj kapeli dne 11. travnja 1899. IH Važniji otpisi i naredbe kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu. a) 0 1p is i i n a r e d b e, k oj i se t i č u š k o l e. 1. Visokim otpisom od 8. srpnja 1898, broj 9.041. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: , „Latinske ,vježbe za I. gimn. razred. Sastavio Mirko Divkovič, ravnatelj kr. gornjo-gradske gimnazije zagrebačke. — Peto popravljeno izdanje “. 2. Visokim otpisom od 18. srpnja 1898. br. 9.042. javlja se, da je izasla skolska knjiga pod naslovom „Počela geometrije za nize razrede j realaka i realnih gimnazija na temelju propisane naučne osnove napisao Petar Nenin, kr. profesor. II. dio, za treći razred. IV. popravljeno izdanje". 3. Visokim otpisom od 13. srpnja 1898. br. 9.115. isključuje se učenik VII. gimn. razreda kr. realne gimnazije u Senju Vlad i m i r B a b i ć u smisla §. 40. disciplinarnoga reda radi očite opornosti i surovosti, te poradi javnoga tvornoga napada i tim za svjedočene posvemašnje moralne pokvarenosti iz svih ovozemaljskih srednjih učilišta. 4. Visokim otpisom od 28. srpnja 1898. br. 10.961. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom : „Katolička dogmatika (posebni dio) za više razrede srednjih učilišta. — Sastavio Gvjetko Rubetić. Drugo izdanje. Odobrila nadbiskupska duhovna oblast u Zagrebu". 5. Visokim otpisom od 28. srpnja 1898. br. 10.962. javlja ser da je izašla školska knjiga pod naslovom: ,,Dra. Vjekoslava Pokor noga Prirodopis bilinstva sa slikama. Za niže razrede srednjih uči lišta s njemačkoga pohrvatio Ž. V. Peto hrvatsko izdanje preradio 48 po dvadesetom njemačkom izdanju Antun Korlević, profesor kr. gimnazije zagrebačke". 6. Visokim otpisom od 1. kolovoza 1898. br. 11.211. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Geometrijska vjež benica za više razrede srednjih učilišta. Sastavili dr. Karlo Zahradnik i dr. David Segen I. dio. Planimetrija i stereometrijaw. 7* Visokim otpisom od 9. kolovoza 1898. br. 11.817. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Počela kemije i mi neralogije za niže razrede srednjih učilišta, ženske liceje i više dje vojačke škole, te više pučke škole realnoga smjera. Sastavili prof. Ante Korlević i prof. Josip BeyerM. 8. Visokim otpisom od 11. kolovoza 1898. br. 11.981. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom; „Priprava k nauci o glazbenoj harmoniji. Za učiteljske škole sastavio prof. Vjenceslav Novak. Drugo prerađeno izdanje". 9. Visokim otpisom od 11. kolovoza 12.000. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Zemljopis i statistika austro ugarske monarkije za srednja učilišta. Treće prerađeno izdanje. Na pisao prof. Ivan Steklasau. 10. Visokim otpisom od 12. kolovoza 1898. br. 12.093. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom; „Latinske vježbe za II. gimn. razred. Sastavio Mirko Divković. Peto izdanje*. 11. Visokim otpisom od 16. kolovoza 1898. br. 12.281. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Psihologija za sred njaučilišta. Napisao dr. Đuro Arnold. Treće izdanje*. 12. Visokim otpisom od 5. rujna 1898. br. 13.548. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Logika za srednja uči lišta. Napisao dr. Đuro Arnold. Drugo izdanje". 13. Visokim otpisom od 5. rujna 1898. br. 13.549. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom : »Geometrija za više raz rede srednjih učilišta. Napisao dr. David Segen“. 14. Visokim brzojavom od 14. rujna 1898. br. 14.133. odre đuje se, da se ne imade dne 17. i 20. rujna 1898. povodom smrti blagopokojne carice i kraljice Jelisave držati obuka. 15. Visokim otpisom od 16. rujna 1898. br. 13.853. odobrava se predloženi raspored Revnih predmeta i sati za školsku godinu 1898.19* 16. Vis. otpisom od 19. rujna 1898. br. 13.979. dozvoljava se predložena obuka u »©obligatnim predmetima za školsku g. 1898.|9. V I1 49 17. Visokim otpisom od 19. rujna 1898. br. 14.348. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Njemačka vježbenica za prvi i drugi razred srednjih učilišta. Napisao Franjo Marn. Treće ispravljeno izdanje*. 18. Visokim otpisom od 28. rujna 1898. br. 14.707. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Dra. Antuna Grindelv-a Povjesnica staroga vijeka za više razrede srednjih učilišta. Treće ispravljeno izdanje priredio V. Klaić". 19. Visokim otpisom od 10. studenoga 1898. br. 16.837. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Franje Petračića Hrvatska čitanka za više razrede srednjih škola. Knjiga druga: Povjest književnosti u primjerima! Treće izdanje. Priredio Ferdo Ž. Miler. 20. Visokom naredbom od 14. studenoga 1898. br. 17.30Ž. određuje se, da imade sva školska mladež sviju uČevnih zavoda u Hrvatskoj i Slavoniji dne 19. studenoga 1898. prisustvovati službi božjoj u spomen previšnjega imendana Njezina Veličanstva nepre žaljene blagopokojne carice i kraljice Jelisave, te da imade istoga dana praznovati sva školska mladež u spomenutim ueevnim zavo dima. 21. Visokim otpisom od 15. studenoga 1898. broj 17.219. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: .„Nauka o glaz benoj harmoniji za učiteljske škole (i privatnu poduku)* Sastavio Vj. Novak. Drugo izdanje". 22. Visokom naredbom od 22. studenoga 11898. broj 17.780. određuje se, da ima sva školska mladež sviju učevnih zavoda u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji dne 2, prosinca 1898. prisustvovati službi božjoj u slavu peđesetgodišta sretnoga vladanja Njegova car. i, kralj, apoštolskoga Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I., te da ima istoga dana praznovati sva školska mladež u spomenutim učevnim zavodima. 23. Visokim otpisom od 23. studenoga 1898. broj 17.562. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom : „Pouka.u go spodarstvu za učiteljske škole. Napisao Franjo Kuralfc., Drugo pre rađeno izdanje, £ dio poljodj^stvo, povr4rstyo, ^toČ^rstvo, pčelar stvo i živadarstvo*. " 24. Visokom naredbom od 29; studenoga 1898. br. 7222. od ređuje se. da imadu ravnateljstva tečajem godine maturantima pro glasiti visoku naredbu od 24. srpnja 1898. br. 7222. u pogledu Izvješće rakovačTce realne gimnazije. 4 m pdBtupkia pri podnašanju i riješavanju molbenica redovitih slušalac* pfitVo- i državoslovrioga te mudroslovhoga fakulteta kr. sveučilišta Pranje Josipa I. u Zagrebu. 25. Visokim otpisom od 9. prosinca 1898. br. 18.2ŽŽ. javlja se, dfc je izašFa školska knjiga pod naslovom: „Katolička liturgika ili otteftosltfvlje za srednja učilišta. Priredio Cvjetko KubetiŽ. Treće MSnje. 26. Visokim otpisom od 20. prosinca 1898. br. 14.719. riješava se glavno godišnje izvješće. 27. Visokom naredbom od 20. prosinca 1898. br. 17.769. od ređuje se, da imadii eksterniste (gimnazijski), koji polažu ispit iz prirbaopisa, platiti pristojbu od 2 for. za taj ispit prije, no pristupe k pismenim ispitima zrelosti. 28. Visokim otpisom od 3. siječnja 1899. br. 21. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Biblijska povjest novozavjetne objave božje za srednje škole. Napisao dr. Fr. IvekovićDrugo izdanje*. 29. Visokim otpisom od 8. veljače 1899. br. 2.134. odobra vaju se predložene promjene u rasporedu naučnih predmeta za 1L poljeće školske godine 1898.|9. 30. Visokom naredbom od 8. veljače 1899. br. 1.804, odre đuje se, da se imade povratiti učenicima, koji se privremeno upišu u koje srednje učilište, ako oko 15. rujna #reftu u c. ikr. kadetske škole, primarina i drugi uplaćeni propisani prinosi. 31. Visokim otpisom tid 18. Veljače 1899. br. 2.637. riješava se izvješće za I. poljeće školske 'godine 1898. [9. 32. Visokim otpisom od 31. ožujka 1899. br. 4 tf75. isklju čuje se učenik 4. realnoga razreda ovoga zavoda A u g u s t B a d ov i n a c u Smislu §. 40. disciplinarnoga reda radi posvemašnje ne marnosti i nepopravljivosti ko što i drugih prestupaka, te opće mo ralne pokvarenđsti iz svih ovožeiriajskJh srednjih učilišta. 33. Visokim otpfšom od 25. travnja 1899. br. 5.696. odo bravaju se predložene za Školsku godinu 1899.|^00. promjene u štiVu iz latinskoga i grčkoga jbzika. 34. Visokim otpisom od 24. travnja 1899. br. 5.881. -javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: »Opća povjesnica *za niže razrede srednjih škola. Priredio dr. Ivan Hoić. četvrto isprav ljeno izdanje." M 35. Visokom naredbom od 26. travnja 1899. br. 5.956. odre dile se, 4a i iapitacu zemljopisa kod ispita zrelosti kao takovu jedan dio propisanih ispitnih pristojba pripada. 36. VisoMm otpisom od 17. svtbrija 1899. br. #.988. €elefcguje se kr. sveučilištni prof. dr. T o m o M a r e t i 4 vladiitfm •po vjerenikom za ^obdlf&vanje ovogodišnjih uštttenih Is'pita Zrelosti na ovom učevnom ztttfttfta-. 37. Visokim otpisom od 17. svibnja 1899. br. 6.891. javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: „Njemačka vježbe nica za treći i četvrti razred srednjih učilišta. Napisao Franjo Marn. Drugo ispravljeno izdanje". b) In e v a ž n i j e n a r e d b e i o t p i s i . H Visokom naredbom od 7. prosinca 1898. br. 10.908. odre đuje se, u kakovim se prilikama može dobiti predujam na plaće. 2. Visokom naredbom od 19. siječnja 1899. br. 791. upozoruje se, da se na učenike kao takove ne proteže pogodnost, da im se mogu izdavati iskaznice za polovicu vozne karte na kr. ugar. državnim željeznicama. 3. Visokom naredbom od 28. siječnja 1899. br. 1441. dostavlja se 24 komada jubilejskih spomen-kolajna, što ih je Njegovo cesar. i kralj, apostolsko Veličanstvo premilostivo osnovalo prigodom pedesetgodišnjice svoga previšnjega vladanja za građanske državne urednike i službenike, da se porazdijele među ovdješnje urednike i službenike. 4. Visokom naredbom od 20. ožujka 1899. br. 4.253. dozvo ljava se sabiranje prinosa među učenicima za Je 1is a v i n u za kladu. 5. Visokim otpisom od 24. travnja 1899. br. 5.825. dostavlja se okružnica bana kr. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 11. travnja 1899. br. 1.666. Pr., kojom se daje na znanje, kada su molbenice za izdavanje povremenih i godišnjih certifikata za polučenje voznih karata na kr. ug. držav. željeznicama uz pogodovnu cijenu proste od biljegovine. 52 6. Visokim otpisom od 1. svibnja 1899. br. 6.136. dostavlja se naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 10. travnja 1899. br. 1.581. PrM‘kojom se uređaju povjerenstv’ene, selidbene i zamjenične pristojbe autonomnih činovnika i službenika ovih kraljevina. ,7. Visokom naredbom od 9. svibnja 1899. br. 6.647. odre đuje se, što se imade prirediti za Parišku izložbu. F. Zadaci za pismene radnje. a) XJ h rv a tsk o m jeziku . U V. g i m n a z i j s k o m i 5. r e a l n o m r a z r e d u. 1. Šta je poesija ? (Po Zmajevoj Pesmi o pesmi). 2. Prijevod iz Marnove čit. I. 3. Ni dojjru teci, ni rđavu ostavljaj. (Rasprava). 4. Mjesto moga rođenja. 5. Odgoj atenske i spartanske mladeži* (Paralela). 6. Sto je viši duševni život ? (Po razglabanju u školi). 7. Kako može učenik dizati ugled zavodu, u kome je? (Raz matranje). 8. Prijevod iz Marnove čitanke I. 9. Karakteristika Kraljevića Marka. (Po nar. pjesmi UroŠ i Mrnjavčevići). 10. Postanak pučkoga tribunata. (Historijski nacrt). 11. Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari. (Hrija). 12 . Majka i domovina. (Paralela). 13. Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije. (Rasprava). 14. Tko što čini, sve sebi. (Razmatranje). U VI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u . 1. 2. 3. 4. 5. 6. Nevolja gola, najbolja škola. P. Preradović.(Razmatranje.) Prijevod iz Marnove čitanke I. Je li Sokrat tragična ličnost? (Rasprava). Zima slika starosti. (Paralela). Demosten. (Karakteristika). Prut je u snopu jak. (Hrija). 54 7. Znanje je moć. (Rasprava). 8. Prijevod iz Marnove čitanke I. 9. U dobru je lako dobru biti, Na muci se poznaju junaci. P. P. Njeguš. (Razmatranje). 10. Tuđi pjesnički oblici u književnosti dubrovačkoj i dalma tinskoj. (Literarni nacrt). 11. I život je putovanje. (Paralela). 12. Um i srce. (Rasprava.) 13. Društveni obziri. (Razmatranje^ 14. Što je dovelo Turke u Evropu? (Historijski nacrt). U VII. g i m n a z i j s k o m i ?. r e a l n o m r a z r e d u . 1^ I da je umrijet vele bolje — neg isprazna dpi trajati. Gundulić, Osman. (Hrija). 2. Općenita karakteristika prvo periode hrvatske i srpske književnosti. 3. Boj se onoga, tko se Boga ne boji, a ljudi ne stidi. Nar. poslovica. (Razmatranje). 4. 0 dubrovačko-dalmatinskim maskeratama i jeđupkama. 5. Grci I Rimljani. (Paralela). 6. Non scholae seđ vitae discimus. (Rasprava). 7. Glavne misli u prvom pjevanju Gundulićeva Osmana. 8. Pavao Ritter Vitezović u hrvatskoj književnosti. 9. Dan večerom, čovjek svrhom, — u života svom se hvali. Gundulić. (Rasprava). 10. Prijevod iz staroga slovenskoga jezika (samo za gimna zijalce). 11. Maturalna radnja (samo za realce). U VIII. g i m n a z i j s k o m r a z r e d u . 1. Nek ravno um i srce tyoje važu, Tek tako bit ćeš čovjek, brate moj. A. Šenoa. (Rasprava) 2. Poštuj brata starijega, i tebe će mlađi tvoji. (Razmatranje). 3. Bolji je dobar glas nego zlatan pas. Nar. poslovica. (Raz matranje). 4. Stalne sreće ne trpe nebesa. P. Preradović. (Hrija). 5. Zasluge Vuka Stefanovića Karadžića. 6. Koga zovemo naobraženim čovjekom? (Rasprava). 55 7. Iz grmena Yelikog;a laju te|ko izać nije, U velikim narodima geniju se gnijezdo vije. P. Petrov^ Njegoš. (Rasprava). S. Istim^ lj€yp$t% i (P^i^plol^a ra^njf). 9. Na ra s u tu ^ srednjoj školom. (Razmatranje,), 10. Maturalna radnja. b) TJ n je m a p k p jn je z ilc u . U Yr g i m n a z i j i k o i 5f r e a 1no-nj r a s r e d u . 1. Die Ganse und die Kraniche. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 2. Der Wolf %a£ dem Todtenbette. (Reproduction). & Die Scbildkrdte und der Adler. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 4. Ein theurer Kopf und ein wohlfeikr. (Reproduction). 5. Zwei Hahne. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 6. Die wilde Ziege und der Weinstoek. (Reproduction). 7. Das Schulzimmer. (Beschreibung). 8. Die Kornahren. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 9. Sei ordnungsliebend! (Reproduction). 10. So geht ea dem Neugierigen. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 11. Der Mond und der» Bund. (Re^^duction). 12. Die Grizle und die (Ueberaietzung $us |em Kroa tischen). 13. Der Staar. (Reprod^ctmn), 14. Ein Riickblick a # da$ ve^rg$$gfne ^chn^a^r. (Re%xion). U YI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u . * 1. Der dankbare Lowe. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 2. Armut und Edelsinn. (Nacherzahlung). 3. Die zwei Ftichse (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 4. Die Normanen. (Uebersetzung aus dem Kroatischen). 5. Die Reise des Freiherrn von Munchhausen zur See. (Nacherzahlung). 56 6. Warum sind wir verpflichtet unsere Eltem zu ehren und zu lieben ? 7. Wie habe ich die Osterfeiertage zugebrachfc? (In Briefform). 8. Da solist dich nicht riichen. (Nacherz&hlung). 9. Beschreibung der Umgebang der Aetna. (Nach dem Lesestlicke „der Aetna“).j 10. Das Lied vom braven Mann. (Reproduction). U VU. g i m n a z i j s k o m i 7. r e a l n o m r a z r e d u * 1. Klaggesang der edlen Frau Asan-Aga. (Eeprodnction). 2. Die Jahreszeiten ein Bild des menschlichen Lebens. (Paraliele). 3. Uebung im Schreiben vou Briefen. 4. Undank ist der Welt Lobn. (Refleiion). 5. Vor welcben Fehlern bat sicb die studierende Jugend besonders zn bilten? (Abbandlung). 6. Arion (Nacberzahlung). 7. Die Bede ein Scbwert (Parallele). 8. Die Parabel von den drei Bingen in Lessings 9Natban der Wei8e“. 9. Reifeprtifungsaufs&tz (samo za realce.) U VIIL g i m n a z i j s k o m r a z r e d u . * 1. Arion (Heproduction). 2. Keicbtum und Wissensc3iaft. (Parallele). 3. Ein guter Freund, ein grosser Trost im Ungliick. (Keflexion). 4. Ueber das Lesen (Abbandlung). 5. Das Leben eine Eeise (Parallele). 6. Hermann und Dorotbea. (Inbaltsangabe). 7. Reifepriifupgsaufsatz. * D VI.6., VII.7. i VIII. razredu nije potpuni broj zadaća zadan bio po radi podulje bolesti profesora dra. I v a n a S c h e r z e r a . EB Stipendije, potpore i darovi. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 M m 18 19 20 21 -22 23 24 25 Balenović Ivan Crevar Đuro Kleiner Serafin Liljak Milan Novaković Mile Ožegović Miloš Žilić Franjo Jakšić Dušan Kovačic Z vonimir * ljavrnja Dušan fMašic Vladimir iMašić Vladimir Mihalić Ivan Marković Rade Orešćanin Marko . Rogić Dušan, Frohlich Pavao Gojak Marko Matijević Milan Mirić Mihajlo Troyer vitez de Monaldi ? Aufkirchen Josip** Gjurić Nikola Knežević Josip Mileusnić Nikola Križanić pl. Josip 9 a a i F M p & b & iii. yi Uživa stipendiju ili pot-: poru iz zaklade Narodnih učiona Krajiške 71 . R • f» p. % IV. m p 1 4. 1P 1 j) 100 100 50 100 70 50 100 100 100 100 100 > 60 *■(50 : 240 1 150 ijohodarstveno-globarinske 1 Krajiške Narodnih učiona Krajiške 1 55 * 1 * I I t? V. U godišnjem iznosu for. i Im e u č e n ik o v e Polazi raz red ; Tek. broj 1. Školske su god. 1898.|9. u ž i v a l i s t i p e n d i j e i pot pore ovi uč eni ci : Julijane Grleci Krajiške Danila i Julke Banjanin Krajiške 1 r Grada Karlovca Krajiške i li . i •n Iyana Krst. Troyera Aufkirehena Krajiške W aldschadelove Krajiške Posv. biskupa J. Križanića Ukupno . . . . * Uživao samo u I. poljeću. ** Prešao na drugi zavod tečajem godine. ioo i 50 100 100 ioo 315 ‘50 150 ioo 150 2585- 26 27 28 29 30 31 32 33 34 LukaČ Nikola Muždeka Petar Oberan Vatroslav Popović Svekozar Tutek Josip Galogaža Mihajlo Mudrovčić Vjenceslav Muždeka Radivoj Orlić Ljubomir 35 Ročić Stjepan 36 Romčević Stevan* 37 Rožić Koustantin 38 Spudić Tomo 39 , Vuk as Mihm 40 Živković Simeon 41 Dabić Simeon 42 Dmitrović Radivoj 43 [ Relić Štovao 44 Vlatković Petar 45 Bach Đuro 46 Cvjjanović Maksim 47 Ročić Josip 48 Skok Petar 49 Žjanić Milovan 50 Babić Milan 51 Knežević Nikola 52 Krušnjak Ivan 53 Mihajlović Nikola* 54 Bosanac Ljubomir 55 Letica Dušan 56 Medved Jvau 57 Ribar Ivan 58 Ovijanović Bogdan V. 11 9 Dt VI. • V 9 • • 9 9 9 6« 9 Uživa stipendiju ili pot poru iz zaklade Prijenos . ^ . Dohodarstveno-globarinske Krajiške Imovne pbćine đurđevačke 9 100 100 100 9 200 9 Kan. Apt. Mudrovčića 164 Krajiške 50 ; Srp,-prav. crkv.-škol. opć. 50 u karl. ; K,anon. Ignjata Ročića ’ 250 Dohodarstveno-globarinske 100 Narodnih učiona 30 100 Krajiška 100. 11. Danske imovne obćine ■krajiške 5a Grada Karlovca » 3 ■Krajiške unovn. zadruga u Beču , VII. Danila i Julke Banjanin \ 9 Kanon. Ignjata Ročića 9 Krajiške 9 9 f , 9 9 9 VuL , t ioo 1 ioo 100 9 11. banske imovne općine ; 200 Krajiške Crkvenoga školsk. fonda Imovne općine đurđevačke Krajiške 9 9 • 50 50 50 : 40 400 i 260 i 9 9 II 2585 i &6 50 150 j Krajiške* 9 9 T godišnjem iznosu for. Im e u č e n i k a Polazi raz red Tekući broj 58 i i 9 ioo 50 too 200 9 Ukupno. . . . * Prešao na drugi zavod tečajem godine. 100 150 ! 6419 59 fm e u č e u i k o v o 1 Vranić Dušan 2 Matijašić Josip 3 Minć Mihajlo 4 : Skukan Stjepan 5 Botić Božo 6 Holjevac Emilijan 7 Mileusnić Nikola 8 Jelovac Teodor 9 Vukas Milan 10 Petovar Stjepan Polazi razired Tek. broj | 2. Osi m t o ga d ob i l i su nagrade j oš avi učeni ci : Podijelila oblast 1i i . a Imovna općina ogulinska III. * » IV. *, ■ si IV. * * * IV. ii » rt IV K % ? IV. t n * V. * »; VI. , n. » * i Opć. poglavarstvo u Vinici m Ukupno T . ‘ U godišnjem > iznosu for. i 12 J , .• m : 12 1 > 12* ‘ 12 , 1.2 nč. _ - i 10 I — — m 30 1 — m i%6 i n 3., J? a*? o v i. Visoka je kr. zem. vlada, odjel za bogoštovlje i nastaju pretpla tila 15 učenika ovoga navoda na list za srednje škole „Pobrat i m*. Ravnateljstvo je sporagujpno. sa učiteljskini zborom, porazdijelilo isti list među ove učenike: R i b a r a I v a n a iz YHI. gimn. razreda, S k o k a P e t r a iz y il. gimnazijskoga razreda^ B a b i ć a M i l a n a iz 7. realnoga razreda, S p u d i ć a Tomu iz VI. gimnazijskoga razreda, Reli ć a Ste van a iz 6, realnoga razreda, M už deku Pe.tra iz V. gimn. razreda, J el ovca Teodora iz 5. realnoga razreda, Gojakg. M$.rka & tV, gijapi. razjeda, M i l e u s n i ć a N i kolu iz 4. realnoga razreda, J u d n i ć a J o s i p a iz III. gimn. raz reda, Or ešć'anina Ma r k a iz 8. realnoga razreda, Top ol č i da St j epana iz II. a. realno-grmn. razreda, H e r l i n g e r a D r a g u t i n a iz II. b. realno-gimn. razreda, P e r i ć a Raf arl a iz I. a. realno-gimn. razreda i L a t k o v i ć a E m a n u e l a iz I. b, realnogimn. razreda. Ovdješnji knjižar g. L i s a n d e r R e i c h poklonio je veću zalihu školskih zadaćnica učenicima ovoga zavoda, na čem mu se ravnateljstvo na ovom mjestu najtoplije zahvaljuje. 60 4. K r i ž a n i će va z a k l a d a . Ova zaklada i ma: 1. Jednu 4 °|0 besporezn. zemljoteretnicu (br. 1.257. lit. A. od 1. travnja 1889.) o d ...................................................................... 500fo 2. U I. hrv. šted. uloženih (knj. br. 66.918) 80 for. 6 fr nvč. Ukupno T . . __ _ . 580 for. 65 nvč. Kamati se ove zaklade troše u smislu zakladnice na knjige* risaće i pisaće sprave. Školske god. 1898.|9. nabavljene su na račun ove zaklade ove knjige: 1 . Kofinek-Klaić, Novi vijek, 2 kom. 2. Muslć, Grčka slovnica. 3. Dr. Suk, Katol. apologetika, 2 kom. 4. Bosanac- Surmin, Čitanka iz književnih starina itd. 5. Handl-Stožir, Fizika za više razrede. 6 . Dr. Arnold, Logika. 7. Dr. Broz, Oblici staroga slovenskoga jezika. 8 . Maixner, Latinska vježbenica za VII. i VIII. razred, 2 kom. 9. Dr. Musić, Devet govora Demostenovih. 10. Dr. Musić, Izvadak iz Homerove Odisiseje. 11 . Cicero, Laelius. 12. Rubetić, Moralka. 13. Kispatić, Mineralogija i geologija, 2 kom. 14. Marn, Njemačka čitanka I. dio, 2 komada. 15. Badalić, Hrvatska čitanka I. dio. 16. Senc, Primjeri iz grčke književnosti. Ova zaklada posjeduje sada 51 školsku knjigu, koje su knjige bile za ovu školsku godinu razdijeljene na posudbu među 17 učenika. 5. P o t p o r e h r a n o m i s t a n o m. U samostanu časnih oo. Franjevaca imalo je 5 učenika cijelu opskrbu, dočim je imalo 6 učenika samo hranu, a 1 učenik imao je samo stan. Društvo za potporu siromašnih učenika. I. Stanje blagajne društva za potporu siromašnih realaća, utemeljenog god. 1874. P r i m i tak. Gotovina koncem školske *go]ine 189'8. . .. . , 12 for. * Od podupirajućeg elan g. St. Holjca. . . . • 1 Od društva sv. Girila i Metoda . . . . . . . . 167 „ Kamati do konca godine 1Ž98. . . ........................ 206 » Kamati od ostavine Krste Jovanića .. . * . 24 „ Unišlo prigodom plesne zabave . . ' . . . . . . 449 „ Dar karlovačke štedionice . . . . . .. . . . 20 „ Ukupno . . . 1082 for. 5 . listopada uzeto iz karlovačke šterdionicf . . . . 200 87 . nvč. — „ » 64 „ 40 „ 84 „ 56 „ —■ „ 31 nvč. Izdatak. Na* potpore izdano . i'L . . . .. ,7 .. 83 for. — nvč. Za odijela i obuću -. . . .• VfT . . . . . . 324 » Za knjige ; ..................... 102 „ . Literarno glasbenoj zajednici. . . . ' 10 „ Uloženo u Karlovačku štedionicu . . . , v . . 226 „ G, Vrbaniću za, ljekarije i 1 . ’. ‘. i t . :. '' 20 „ Kod plesa potrošeno . . v^. V . . . . . . . 140 „ Čista polovica dobitka od plesa dato društvu sv. ćirila i M e to d a ............... .. v ■ ž : .j. :<>- y t , 155 ■ ■ ^ Ukupno . . , 1062 for. 59 „ 44 „ —« „ 40 * 21 „ 65 * , 29 nvč. 62 Odbiv od primitka, ostaje gotovina................... Uloženo u Karlovačku štedionicu . . . . . . . Ostavina Krste Jovanića .................................. Ukupno . . . Slovima pethiljada petstotina dvadesetjedan 20 for. 02 nvč. 5201 29 300 __ 5521 for. 31 nvč. forint i 31 novč. U Karlovcu, 31. svibnja 1899. Đ ftro Gr aš par ovi ć , blagajnik. II. Stanje blagajne društva sv. Ćirila i Metoda, uteme ljenog godine 1867. Primitak. Gotovina koncem šk. godine 1898-. . . . . . . 3 for. Uzeto iz Karlovačke štedione..........................131 „ 36 „ Od 18 poaftpTrajućih članova . . . .................. Gr. Matije Kettea, poklonio ................................ 2 „ Od plesa polovica čistog dobitka ................ 155 „ Kamati do 31. prosinca 1898............................. 193 , 20 „ ' Bar pučke štedionice........................................ Dar karlovačke štedionice ................................ 20t „rt _; Ukupno . . . 561 for. 15 nvč. 64 — n — „ — * 63 „ „ —. r ^ „| 42 nvč. Izdatak. Za pobiranje članarine .............. 1 for. Društvu siromašnih realaca dato. . . . . . . 167 „ Uloženo u karlovačku štedionicu.................. . 373 „ Ukupno . . . 543 for. Odbiv od primitka, ostane gotovih . . . . . . . 18 for. U Karlovačkoj štedionici . . . . . . . . . .5118 „ U Pu&oj štedionici , . . . . . . . . . . 511 Ukupno . .. 5648 for. Imetak obadvaju društva ukupno . . . . .11.1169 Jor. 85 nvč 64 „ 63 ^ 12 nvč. 30 nviL 30 ^ 43^ ^ 03 nvč. 34 nvč* U Karlovcu, 31. svibnja 1899. Đ u r o Gr ašpar ovi d, društv. blagajnik. Skrncem školske godine 4807,(8. $odvi<glo se je ispitu Zrelosti n gfftMŽijailnoiii odjfelii ovoga ftaVoia i i j&tnih učenih Vffi. gMinMjsfeoga *ašreda i h, koji ja i 3pit opetovao^ svega 15, a m realinom odjelu ovoga zaVbda 11 Javrtih tfteika 7*. realnoga raftredai 1, koji je ispit opetovao, svega W. Od ov^ih su uspjeli: X Franz Rudolf i Kajfež Antun 3 Kovačic Ferdinand 4 Kramer Gustav 5 Krivačić Đuro 6 Maican Julije 7 ' Malović Dragutin* 8 Manđić Stevan 9 Nikoliš Konstantin 10 Ožbolt Rudolf 11 Ribai* Andrija 12 Sedlar Mijo 13 Sokolić Bogoslav 14 Stern Armin 15 Tuškan Ivan Rodno mjesto 20 Lokve u Hrv. 21 1 Nova sela u Kranj. 18 Karlovac u Hrv. 19 Karlovac u Hrv. 21 Venac u Hrv. •19 Uj Szčny u Ugar. 19 Banija u Hrv. M i Doboj u Bosni 22 Sjeničak u Hrv. 19 Tršće u Hrv. •18 c- Viikmanić u Hr. 19 Delkovac u Hrv. 19 4 Novi u Hrv. 18; |j’Karldvac u Hrv. i8 < Karlovac u Hrv. * Uspio u jesenskom roku. Koliko je god. polazio prednju JSkolu Ime ispitnika Doba | $ek;.broj | !| a) u Ig i m n a z i j a 1 n o m o d j e 1 u : 8 Uspjeh * ispita l Odabrano buduće žvaiije zrio priavo ipravo *žrio s odi. 8 zrio filozofija zrio 8 1 pravo 8 zrio pravo 8 zrio veterinarstvo 10“ zrio vojništvo 8 pravo zrio 8 zrio porez. struka 8 zrio sodi. medicina 8 zrio s odi. filozofija pravo 8 zrio zrio 1 9? pravo 8 zrio sodi. pravo . 8 zrio pravo m 64 1 Batušić Vatroslav Breberin Nikola 3 Dominković Franjo 4 Gagić Stevan 5 Galogaža Milan 6 Hodalj Josip* 7. Jakići Tomo 8 Lenkb Radoslav* 9 PetraŽić Andrija 1 0 :Suzić.. Božo 11 Trivanović Milan 1 2 Višnić Milan 2 Rodno mjesto Koliko je god. polazio a srednja školu Ime ispitnika Doba | Tek. broj || b) u r e a l n o m odj el u: Uspjeh ispita Odabrano buduće zvanje 18 Sisak u HrvJ 7 zrio trg. akadem. 19 Petrinja u Hrv. zrio veterinarstvo I7 zrio 17. Petrovaradin u SI. :i 7 filozofija 20 Staro selo u Hrv. 7 zrio činovništvo 20 Ponikvari u Hrv. 8 zrio filozofija 20 Pokupsko u Hrv. 10 zrio vojništvo 18 Mekušje u Hrv. filozofija zrio 7 20 Jaska u Hrv 7 zrio činovništvo 18 Petrinja u Hrv. i 7: zrio s odi. šum. akadem. 8 tehnika 19 Žirovac u Hrv. zrio tehnika 7 zrio 21 iKosna u Hrv. tehnika 7 zrio 18 Otok u Hrv. U jesenskom roku uspio je na ponovnom ispitu iz jednoga predmeta jedan gimnazijalac i dva realca. Ovogodišnjem se je ispitu zrelosti podvrglo u gimnazijskom odjelu 20 javnih učenika VIII. gimn. razreda, 1, koji ispit opetuje i 1 eksternista, svega 22, a u realnom odjelu 6 javnih učenika 7. realnoga razreda i 1 eksternista, svega 7. Zadaci za pismene radnje na ispitu zrelosti u ljetnom roku školske godine 1898J9. bili su: a) U g i m ' n a z i j a l n o m o d j e l u : H r v a t s k a r a d n j a : Hrvatska knjiga u Slavoniji u 18, vijeku. Grr č ka r a d n j a : Prijevod iz Platonova Phaedona III. P r i j e v o d sa l a t i n s k o g a .j.e-zika na h r v a t s k i : M. Tullii Ciceronis „Đe pficiis“ I. 1. MQuamquam te, Marce fili, I—■uterque suo studio delectatus contempoit alterum*. P r i j e v o d sa h r v a t s k o g a j e z i k a na l a t i n s k i : Dr. Fr. Maixner: Historija ruske književnosti, Zagreb 1884. Str. 183.—184. j „Cornelius T&citus*. Koji je predime — te Je valjda prvih godina vlade Andrijanove (između 117.—120.) umro.u j *) Uspio u jesenskom roku. 65 N j e m a č k a r a d n j a : Von der Stirne heiss— Einnen muss der Schweiss, — Soli das Werk den Meister loben, — Doch der Segen kommt von oben. (Schillery Das Lied von der Glocke.) Eine Reflexion. M a t e m a t i č n a r a d n j a : 1) Neki je sluga osim opskrbe i odijela dobivao od svoga gospodara svake potonje godine 6 for. više k plaći pređašnje godine, svega kroz deset godina 1270 for. Da je sluga uvijek 2/3 svoje temeljne plaće metnuo na koncu svake godine u štedionicu, gdje se daje 4*5°/0 na interes od interesa, ko liko bi on povukao svega s desetim uloškom ? 2) Naći dužinu centrale kružnica x2 — 6x + y 2 — 8 y == 0 i x2 + 3x + y 2 — 5y = % 3) x2 + xy = 945 y 2 + xy = 47-25. Ovdje x znači visinu (u metrima) velikoga jablana, a y visinu oka nad tlom nekoga motrioca; u kojoj daljini od jablana mora da se postavi isti jnotrilac, da on jablan vidi uz kut od 45°? b) U r e a l n o m o d j e l u : H r v a t s k a r a d n j a : Željezo i ugljen motori ovoga svijeta. P r i j e v o d sa n j e m a č k o g a j e z i k a na h r v a t s k i : Mara, Njemačka čitanka za srednja učilišna I. dio, str. 176.: Zustand Deutschlands nach dem dreissigjahrigen Kriege. P r i j e v o d sa h r v a t s k o g a j e z i k a na n j e m a č k i : Rabar, Povjest carstva Rimskoga, Zagreb 1888. I. dio. Poglavlje I. „August. Doba se građanskih — grimiznu mantiju". P r i j e v o d sa f r a n c u s k o g a j e z i k a na h r v a t s k i : Caractere des Frangais iz Francuske čitanke Dr. Jul. Adamovića, str. 62.—63. M a te m a tič n a radnja: 1. i = I + i l i • 17 3 traži se x i y. , _ J_ 23 _ 1 1 1 l 2 + l f x _ y- 3 3 - X + T-+ X + r + ^ 2 . Netko je uzajmio 5300 for. uz 5% dobitne dobiti, te ot plaćuje u ime glavnice i kamata koncem svake godine po 400 for.; nakon koliko godina iznosi njegov dug još 836 1 for.? 3) Neposredno na obali rijeke izmjerena je baš uz obalu du zina a, a u krajnim točkama njezinim kuti ft = što ih sa spo menutom dužinom sačinjavaju pravci, pomišljeni prama jednomn Izvješće raTcovaeTce realne gimnazije. 5 66 kolcu, nalazećem se na suprotnoj obali; ,kolika je širina rijeke na ovonae mjestu? Poseban slučaj: a — 112 m., /? = 68°4'13'V.r== 71 °13'10". R a d n j a i z o p i s n o g a m j e r s t v a : 1. Točkom t (5*4,9) neka se pploži ravnina q ||x2, fcoja zatvara sa pravcem sh [s(—5, 0 , 3 ), h (0 , 10 , 0 )] kut od » J %. Odredite bačenu sjenu kvadrata na tc}, tv2 i na valjak, koji je okomito postavljen na tt1, ako je kvadrat usporedan a 2l svjetleći su traci usporedni, tq zatvaraju zC* i sa istim smjerom osi X 2 kut 30°, dotično 45°. 3. Treba narisati persp, sliku prav. peterokuta, koji je u rav nini (>, koja je zadana svojim ortog. i stecišnim tragom, ako je ravn. q okomita na temeljnoj ravn., te jedan ugao peterokuta u Nq i jedna stranica zatvara sa Nq kut 45°. Usmeni ispit obavit će se 26. lipnja i slijedećih dana mjeseca lipnja. 0 uspjehu toga ispita izvijestit će se u izvješću školske go dine 1899,|900. NH HH 00 <o co 00 ■r* 05 CO *D iO ©* n-M co os ©i ©i co 383 349 Ukupno 67 1 B t B -H I ©q 1 I I 1 I o si I I 00 ©1 CO 00 00 | 1 - ^£ 1 1 ff ’rM HH cp 05 lO i-» I t H 'TM '‘ |£ I 1 1 J CO I 1 CO I 1 CO• | .^ O SI 1 1 T-l | ©1 1 C" I 1 «>. u 1 th CO S ©q i | | | i i W m '-4 IO t>l B5 s i i i IB I £ IP H ®q si © co 00 <31 tr- OS CO CO , nVjftCfil J> o co ©q co oo © i-s i ®q | i ®q I I # 00 X© rH y* si > a S " "* 1 T-I IO -1 . H 1 1 I I |^ | | \ CO"^“M‘ 00 ^ Statistički prijegled. £ ' 'd © h tSJ ^ ;l . | tH <31 1 -r-l | i I 1 00 i 1 ; © H T- 1 co 1 IO 91- 1 © I CO t - l n i ©i m fi d IO SI lO ^ -t ©I co 05 ©1 S I Trt i <rM 1 ^ ‘ 1 © li 1 CO 1 ©J 1 lO SI s* 05 ©!-*-M O! CO I- ;> CO 1,1 T-) T«M O -eH 00 co co *^i lO CO ©1 CO I- H • ©1 I 1 00 1 i rt 1 ; 00 1 00 co lO 00 co (50 i 05 x^H S I 05 1 I 1 co 1 M ap co H I 05 lO 1 co , rt M - co h—1 P co • P i •/>-^ ■ Wk ] * HH Ktssm cZ f • H —1 ps=sai ■ HH ■ ce co . h-H co 1 A I I . iF T ^ . iO co 1 1 co 1 1 co 1 00 f CO, r^i 00 | I 1 1 Q ^ : : 1 1 cđ^a6ž M ’3 ’3 >o>o i <x> <u • SS SS . O o od Os 00 © ■ m a> "'S .s o 6/3 o ta H 02 "o M >xnc6 - rt £ 3 ®*C3 >2 i S-S s‘ i n i M >W -t ■■ S?0 & >tS3 *5 NJ >co *T3.S3 oa • •rr bit. m *-? © H• fl ° 'r * to'*rt * 03 CO,—. O cj rt• © .■ 3> HSP ; ‘ ■ p M Ef O© HI <33 3 >co T ’5*53 O ©i 0 io l fto i p i gS S O P2m!ZJOH H hmD . »o 3 .rt © ^•a B rt CG §S Ah rt "fl * r a ^ CQ a? rS •£ rt J-* •-a Pm 68 fcSISllSkSl-l-Khkl-KMKM. l-k W^t-k®COp0f>3O5C7T£»00j>©j-*© T J o "P OQ(jqcrqcr5crqat5cr3«K;ef<3CK3<3i3<3Q(3QcrQ ogj oO-ogj ogj oOjog<ogjoQjogjogjogjoOjogjo O, p ‘ p ‘ p* p ’ B" p ’ p* p p ' p p ' p* p 5* p p p p p p p p p p p p p p P CH3. S 'i CD P s.g <TO ■O & P' .P S og V ° ca & rt 2. P ju I£ © U* 00 © «-*• 00 05 o M- 36 ut 8 l I I I I I I I to os^ cnoo I I I I I I I I I I coo os <i cj»cn |I I 00 fc© 1 1 ^ I cnt © to I I t—k 1 co 05 ■O C7t COo tO £» at ot I CO 00 ) ■ 05 00 05 *6* 05 Is © 05 I lili ■. O* 00 ■<! h. to 00 ►* © | I I COto 1 1 | *e*> fc® |a* »->■ ■<! to o< 00 0 5 03 * | ****** | | h* h-k tO 03 CD CO 00 ■ JCOCT CfcSi 1 I I I I I ! wwmcn l i l i I !-*• I )-»•05 00 05 fcS I I I I I I i I I f*.tOfcS^ I I I 1 I i i I I bS 00 05 o I II I I i i t E'i i * i * i l i i . i ^ t fc© fc© * I I-J I -l1 05 l LI I I I I I fcS I £». 05 »1 I I I II H*w-fc®50*cno5*5Ctf,w ^OOCJl^Ci&tOSO^ObSCT 69 Ukupno *C3 ©qsi- i s* siO r'i ^ iOthiOO^ iO iO 05 ; lC g i o i t»8q co si si iO si i ■ «& i BH 501 i 051 I |50 I CO I -rHsi i CO CO SI HH I I I> ^ m i si si illii I III-- CO CO rH O I «D co i c o SI I I cosi 00 TH th ^fc‘ si th si co CO I lOkC | 81 I OSffl SI 05 00 SI t-I t-» i co SI J sico | j I ■ B ■ lia i eo i>>^ i co <•-)-r-ico ©i-^h lO H rH a> '. &( _, ‘O a> 5 >o o 3 05 . O c& | o <D L> ■ J >§o = o o o ® JS^ .2 ® 2 6§1 *t3^ ^ i2 ’ . rt s*3 * M ^ V 1 g ‘3 a CC *r-> o .S =*S a> 3 © .2 U S £ ’E S®>o■ I U mm e0 ^© ^43 H ,rt cd S rt ets a> H ’E1 rt rt.£ s i5 a .®-a v g <-> r 5 |g|j= rt N co>5 0J.© S,pH © £ ■I rt rt rt > >(U rt , rt M S s •S &» M Cl' tog Hj ^eas® £3 o T fec C Jg rt £ •73rQ rt pdjf cT.'S >■ a> G 'io ..O M rt X} a-asM a t « 43 p j 0^3 *3 £ ‘3 fl !> a ® © r; & 3 ® ij rt a .& •*& ' ©15 o A d i -,3 O*® 3 W >t>eu O Q OOtn o > mmO ja .g .SS . SSS CQ 70 N N N cl « htCCl o ts Od? S:3 « "i SS O 1 3C Pp (A r. ?« CD o - ps tr1 tr1 S'P zri b «L6 sriT »WoB< i Jtg B. ^as g«— ff CD J 5 pT* a a ^® M , " d t*r cd CD CD O - g P tn 1. **s ?? o G rw I I I I I I I U l b© fcS 00 U I I I i i I 1 I I u I 05 I O i I I I - CD I I I I l m m i li 1 1 11 I -1 1 I I fc© fcS to 1-* 5 m 6P Ž fcS ZO Ukupno CaS Ukupno 71 O 00 ^ ©^Q O O S ' i o © I, o 0305 50 i lO>o 00 00 I O C O , fj-l . -I —:I co 00 IO 05 t>* co «0 I . o oooHi O 00 . © 00 s qo ©*~ I O 00 © ■ 100 ©1© ©* 05 — < 00 « «D DCO lOt—,I o* T-l © 050 I, o 00 . co II ® ©q I ©* ,I CO3* •J? rt «J fem g ^ s•>oCiQ 99K I 1 B’f g B> ’§*s dl S • * r-l «n O ?H f -if 00 Oh o o 05 i « *. *® CJ a> .• . w o xl <D c 9-t 3 p j 1 rt <U • • Oi> • . t> 00 | * 1. poljeću . III poljeću* aknađno za > o© £š C D i1« . . • cd «© CO 05 Š Sh cd :O | >EG T3 O *I f"3i gO aa O 2 ;S nrs! a a 72 O 00 b£>JT) H* N* »i 1’ £ L CD CD 09 ’ O 08 M•.J 3 ." 1 1 EŠ" £L « ^ >1 CD o Q 2J OCDj cl CD CD Q-> Q - CD C u P - ° cLg^ P P^ g p P s •ce C © • • «? . • . o Pu ►S 09 Oj * oN t * • < .1 i 8. . . p 2-.* o* f 2 3 . v© • T3 1 b© s 1 )8co 05 1 to 1 cni 00 bS fc©£» fe 1 t 8 1 h-. co CO00 00 co Q* 1 00 i 00 ^ COfc® &< 1 <1 COS 00 b©CR05 •-* L b) U. a) 00 05 1 M>COCO05 05 ^er I b© “* & UD 1 05 00*<l ► E n i. bS 00 1 8 1 •—CO00 bS 00 fc© os MbSMCOt-kOO bS 1 co m co ► £“ o* I-*OT<<1<| s©bS ►< < se M i-H*COkS 1 05 1 I-MCOOM co I bS JP» 1 bS tt* bS CN•-* c* co ¥* < © Cu CO 1 1 ^ 1 OSbS CO 1 1 OOOtf* o* k8 05 i 1 1 00**305 SS 1 i 00 00 < HH d »q I I MK^COkS 1 I b©O* 1 05 1 1 1 i m h* 05 b© O i 1 1 1 ^ 00 b© o 1 1 1 00 bS b© b©bSO(i^O^> © 00 © 00 ■ <! fc© b©co co co COCOCNO *»■ Ukupno ^3 392 1 fc©fc©fc© 370 oo m b© © 1 1 1 mA b— © ► * I 1 1 1 05 cn 05 L. Imena učenika. (Učenici, kojima su imena krupnije štampana, dobili su prvi red s odlikom). I. a realno-gimnazijski razred. 1. Balenović Ivan iz Sunje u Hrv. 2. Batušić Antun iz Cvetkovića u Hrv. 3. Bijelić Stanko iz Trebinja u Hrv. 4. Blažić Petar iz Mekušja u Hrv. 5. Breyer Nikola iz Karlovca u Hrv. 6 . Brozović Nikola iz Zastanja u Hrv. 7. Demić Mojsija iz Klasnića u Hrv. 8 . Dobrinić Josip iz Turaja u Hrv. 9. Herlinger Milan iz Karlovca u Hrv. 10. Hirschl Žiga iz Gline u Hrv. 11. pl. Jalid Aurel iz Zagreba u Hrv. 12. Jasika Mile iz Dunjaka u Hrv. 13. Jugović Košta iz Blatuše u Hrv. 14. Jurinić Franjo iz Petrovine u Hrv. 15. Knežević Manojlo iz Jasenice u Hrv. 16. Korenić Franjo iz Bosiljeva u Hrv. 17. Kovarbašić Vasilj iz Kostajnice u Hrv. 18. Kramer Milan iz Karlovca u Hrv. 19. Krivaćić Ivan iz Gornjega Bukovlja u Hrv. 20. Letica Ranko iz Majskih Poljana u Hrv. 21. Liljak Mladen iz Žirovca u Hrv. 22. Nikšić Josip iz Udbinje u Hrv. 23. Oštrić Ognjan iz Križevca u Hrv. 24. Peraković Janko iz Barilovića u Hrv. 25. Perić R afaiioiz Poloja u Hrv. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. Plivelić Josip iz Otočca u Hrv Popović Jovan iz Sopote u Hrv. Preprotić Tomislav iz Jaske u Hrv. Prpić Ivan iz Krivoga puta u Hrv. Radanović Mihajlo iz Maličke u Hrv. Rosandić Krunoslav i Korenice u Hrv. Rosandić Velimiriz Korenice u Hrv. Satler Davorin iz Gornje Stubice u Hrv. Stanković Ivan iz Zakanja u Hrv. Stepinac Janko iž Kr&lića u flrv. Stipetić Milan iz -Rakovca u Hrv. Štanić Pavao iz Zagreba u Hrv. Tababić Josip iz Senja a Hrv. Vrus Dragutin iz čabra u Hrv. Zagar Stjepan iz Gerova u Hrv. Izostali: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Adam Koloman iz Vrbovca u Hrv. Ovitešić Matija iz Turnja u Hrv. Duić Aleksander iz Rakovca u Hrv. Horvat Josip iz Petrinje u Hrv. Kalčić Mihovil iz Mrzloga polja u Hrv. Lončar Jklila-n iz Udbine u Hrv. Lovrić Rade iz Poloja u Hrv. Maričić Đuro iz Vivodine u Hrv. I. b. realno-gimnazijski razred. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Badovinac Nikola iž Karlovca u Hrt. Borota Petar iž Karlovca u Hrv. Carnelutti Ivan iž Beča u Dol. Austriji. Domiček Dragutin iz Karlovca u Hrv. Drgatić Mirko iz Karlovca u Hrv. Dutzmann Vladimir iz Siska u Hrv. Fišter Milan iz Banije u Hrv. Huzina Julije iz Zagreba u Hrv. Jauk Dragutin iz Mrkoplja u Hrv. Klipa Ivan iz Banije u Hrv. Knievrald Milan iž Karlovca u HrV. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Knobloch Milan 0 Banije u Hrv. Konig Vilim iz Delnica u Hrv* pl. Kos Mirko iz Rakovca u Hrv. pl. Križanić Vladimir iz Mekušja u Hrv. Lasić Stjepan iz Karlovca u Hrv. Latković Emanuel iz Cvitovića ti Hrv. Lipovšćak Stjepan iz Zagreba u Hrv, Lončar Pavao iz Novaka u Hrv. Mašić Branko iz Ogulina u Hrv. Mikić Milan iz GrlfcVaca u Hrv. Milčić Ivan iz Udbinje u Hrv. Moslavac Stjepan iz Karlovca u Hrv. Njegovan Janko iz Ljubljane ii Kranjskoj. Piškulić Zvonimir iz Novoga u Hrv. Počuča Dušan iz Otočca u HrV. Salomon Rudolf iz Karlovca u Hrv. Salinger Silvije iz Jaske u Hrv. Šibenik Đuro iz Ogulina u Hrv. Štefan Eđuard iz Karlovca u Hrv. Šturlan Ivan iz Švarče u Hrv. Teodorović Ljubomir iz Biograda u Srbiji. Tonković Bogdan iz Sunja u Hrv. Vranić Milan iz Dubrave u Hrv. Vranić Rade iz Nove Kršlji u Hrv. Žnidarčić Kristijan iz Renče u Kranj. Izostali: Bartolac Dragutin iz Zagreba u Hrv. Butković Petar iz Ogulina u Hrv. Kocian Mirko iz Zagreba u Hrv. Krklec Martin iz Taborskoga u Hrv. Neuhold Božidar iz Zagreba u Hrv. Novak Levin iz Dugoga sela u Hrv. Oreški Petar iz Mostanja u Hrv. Plemić Đuro lz Mekušja u Hrv. Rešetar Božidar iz Zagreba u Hrv. II. a) realno-gimnazijski razred. 1. Bakiš Ilija iz Otočca u Hrv. 2 . Benković Ivan iž Rečice u Hrv, 3. Blau Lav iz Vinagore u Hrv. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10 . 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 1920. 21 . 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32* 33. 34. Bukovac Antun iz Oštrca u Hrv. Bušić Mirko iz Trsta u Istri. Crevar Đuro iz Slanskoga polja u Hrv. Demut Ivan iz Pribića u Hrv. Dereta Mile iz Vojnića u Hrv. Dragojlović Žarko iz Kostajnice u Hrv. Foršek Ivan iz Vukove gorice u Hrv. Gračanin Ivan iz Vrbovskoga u Hrv. Grgurić Mijo iz Žakanja u Hrv. Gjurić Petar iz Krnjaka u Hrv. Hodalj Stjepan iz Pokupskoga u Hrv. Jagrović Miloš Banjaluke u Bosnoj. Jelenec Josip iz Dubrave u Kranjskoj. Kleiner Serafin iz Karlovca u Hrv. Liljak Milan iz Žirovca u Hrv. Medur Aleksandar iz Mitrovice u Slav. Mrkalj Mihajlo iz Krnjaka u Hrv. Mrvoš Nikola iz Vrbovskoga u Hrv. Novak Artur iz Svarče u Hrv. Novaković Mile iz Gline u Hrv. Ožegović Miloš iz Cemernice u Hrv; Rogić Branko iz Nove Gradiške u Slav. Saje Josip iz Kola u Kranjskoj. Sarapa Aleksandar iz Skrada u Hrv. Tomak Dragutin iz Stativa u Hrv. Topolčić Stjepan iz Gjurgjevca u Hrv. Višnić Ilija iz Donjih Dubrava u Hrv. Vranić Dušan iz Ponikava u Hrv. Vrga Branko iz Komogovine u Hrv. Vuković Franjo iz Žumberka u Hrv. Žilić Franjo iz Vališsela u Hrv. Umro: 35. Šintić Dragoljub iz Zagreba u Hrv. II. b) realno-gimnazijski razred. 1. Batušić Janko iz Cvetkovića u Hrv. 2. Bauer Nikola iz Karlovca u Hrv. 3. Benić Krešimir iz Karlovca u Hrv. 77 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21 . 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Dominković Mirko iz Petrovaradina u Slav. Dvornigg Dragutin iz Karlovca u Hrv. Ebert Alfred iz Zagreba u Hrv. Grahek Ivan iz Karlovca u Hrv* Grčević Dujam iz Zajezde u Hrv. Harapin Josip iz Ljetovčana Novodvorskoga u Hrv. Herlinger Dragutin iz Karlovca u Hrv. Hodak Dane iz Križevca u Hrv. Klasnić Ivan iz Cremušnice u Hrv. Klasnić Pavao iz Cremušnice u Hrv. Kučmanić Stjepan iz Kamenskoga u Hrv. Laufer Nikola iz Karlovca u Hrv. Maras Martin iz Brloga u HrvMiščević Velimir iz Skrada u Hrv. Mudrinić Gojko iz Karlovca u Hrv. Pavletić Budolf iz Karlovca u Hrv. Petković Vjekoslav iz Novakov u Hrv. Planinšek Josip iz Karlovca u Hrv. Poč Ivan iz Bakovcu u Hrv. pl. Poglayen Dragutin iz Karlovca u Hrv. Priča Dušan iz Jasenice u Hrv. Bendulić Đuro iz Krašića u Hrv. Bogoz Janko iz Kamenskoga u Hrv. Sirković Stjepan iz Kamenskoga u Hrv. Stakić Svetozar iz Karlovca u Hrv. Šomek Vatrosiav iz Banije u Hrv. Spekar Antun iz Generalskoga stola u Hrv. Trontl Stjepan iz Karlovca u Hrv. Izostali: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Brozović Josip iz Zagreba u Hrv. Duiđ Martin iz Bakovca u Hrv. Hinić Sava iz Debeloga brda u Hrv. Korais Josip iz Karlovca u Hrv, Muha Vilim iz Gospića u Hrv. Sudar Nikola iz Primišlja u Hrv. 78 III. gimnazjski razred. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. Bajer Zvonimir iz Karlovca u Hrv. Bednar Rudolf iz libnica u Češkoj. Bohač Dragutin jg Petrinje u Hrv. Čukelj Fabijan iz Marije Bistrice u Hrv. Ferković Antun iz Banije u Hrv. Fortuna Ivan iz Ozlja u Hrv. Jakšić Dušan Gline u Hrv. Judnić Josip iz Kota u Kranjskoj. Klopovic Pragutin.iz Cvetkovica u Hrv. Kovačevid Ivan iz Slunja u Hrv. Kovači <$ Zvonimir iz Zagreba u Hrv. K raus Gustav iz Karlovca u Hrv. Kuzmić Josip jz Karlovca u Hrv. Lavrnja Dušan iz Perjasice u Hrv. Lisac Luka u Bruševca u Hrv. Lulić Vilim iz Draganića u Hrr. Malid Dragutin iz Tušilovića u Hrv. Mašić Vladimir iz Ogulina u Hrv. Matijašić Josip iz Ogulina u Hrv. Markovih Rade iz Debeloga brda u Hrv. Medved Mirko iz Bučice u Hrv. Mihalić Ivan iz Karlovca u Hrv. Morsan Stjepan iz Karlovca u Hrv. Muždeka Damjan iz Petrinje u Hrv. Noršić Stjepan iz Draganima u Hrv. Poljak Josip iz Jaškova u Hrv. Repalust Andrija iz Draškovca u Ugar. Rogoz Ivan iz Kamenskoga u Hrv. Rožić Đuro iz Sv. Nedjelje u Hrv. Sečen Josip iz Severina u Hrv. Stavljenić Andrija iz Turnja u Hrv. Šibenik Aleksander iz Ogulina u Hrv. Šimecki Franjo iz Krasi6a u Hrv. Tomašid Ivan iz Banije u Hrv. Trslić Milan iz Karlovca u Hrv. Trstenjak Milivoj iz Karlovca u Hrv* Vrga Miloš iz Komogovine u Hrv. 79 38. Vuk Mijo iz Kraljevca u Ugar. 39. Wiesner Ivan iz Karlovca u Hrv. 40. Žunić Josip iz Prilišća u Hrv. Privatista: 41. Mržljak Đuro iz Krašića u Hrv. Izostali: 1. Duralija Franjo iz Žumberka u Hrv. 2. Kittler Antun \% Karlovca u Hrv. 3. Smolčić Nikola iz Karlovca u Hrv. 3. realni razred. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Crnadak Milan Siska u Hrv. Deanović Dušan is$ Drenovaca u Slav. Deanović Pet^v iz Kuzme u Hrv. Domina Dragutin iz Karlobaga uHrv., Gjurić Eugen \% Krnjaka u Hrv. Goršić Petar iz Svarče u Hrv. Haramina Rudolf iz Karlovca u Hrv, Hochsinger Julije iz Jaske u Hrv. Krivačić Ivan iz Zagreba u Hrv. Maljković Milaa iz Senja u Hrv. Mašić Milan iz Ogulina u Hrv. Mikuličić Antun iz Ravne gore u HrvMiiller Lav iz Karlovca u Hrv. Orešćanin Marko iz Gline u Hrv. Oreški Mijo iz Mostanja u Hrv. Ožbolt Srećko iz Tršća u Hrv. Polimac Simo iz Bukovice u Hrv. Pribić Ivan iz Srednje gore u Hrv. Schikatanz Bernard iz Karlovca u Hrv. Vrbanić Vladimir iz Švarče u Hrv. Vukovajac Stevan iz Gračaca u Hrv. Žegudović Đuro iz Udbinje u Hrv. Zužić Dragutin iz Vinkovaca u Slav* Isključen. 1. Rogić Dušan iz Slunja u Hrv. 80 IV. gimnazijski razred. 1. Beck Milan iz Karlovca u Hrv. 2 . Fischer Ljudevit iz Karlovca u Hrv. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Frohlich Izidor iz Karlovca u Hrv. Frflhlich Pavao iz Karlovca u Hrv. Gerstmann Arnold iz Karlovca u Hrv. Gojak Marko iz Novoga brda u Hrv. Hanuš Đuro iz Praga u Češkoj. Janjatović Stanko iz Šušnjara u Hrv. Javurek Franjo iz Karlovca u Hrv* Jonke Josip iz Karlovca u Hrv. Lapčević Svetozar iz Koprivnice u Hrv. Laufer Ivan iz Karlovca u Hrv. Matijevid Milan iz Vrepca u Hrv. MikŠić Marcel iz Petrinje u Hrv. Miljušević Ljubomir is Slunja u Hrv. Mirić Mihajlo iz Donjih Dubrava u Hrv. Oštri ć Đuro iz Križevaca u Hrv. Pluth Mijo iz Graca u Kranjskoj. Poldrugač Petar iz Karlovca u Hrv. Salinger Dnšan iz Sušaka u Hrv. Skukan Stjepan iz Slunja u Hrv. Strohal Dragutin iz Zagreba u Hrv. Šibenik Stanko iz Gospića u Hrv. Tot Ivan iz Karlovca u Hrv. Zajc Miroslav iz Banije u Hrv. P r e š a o u 4. r e a l n i r a z r e d : 1 . Vamberger Krešimir iz Banije u Hrv. Izostali: 1. Novak Lavoslav iz Božjakovine u Hrv. 2. Troyer vitez de Monaldi Aufkirchen Josip iz Delnica u Hrv. Pr i vat ista: 1. Radulović Đuro iz Mašviue u Hrv. n 81 4- realni razred. 1 . Ban Mijo iz Karlovca u Hrv. 2. 34. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Botić Božo iz Tržića u Hfv. Duduković Moj sije iz Točka u Hrv. Erdelac Otmar iz Karlovca u Hrv. Filković Dragutin iz Da mace uHrv. Gjurić Nikola iz Krnjaka u Hrv. Holjevac Emilijan iz Kostajnice u Hrv. Knežević Josip iz Zagreba u Hrv* Krnić Miloš iz Eujevca u Hrv. Krnić Eafael iz Tepuskoga u Hrv. Mileusnijć Nikola iz Vrbovskoga u Hrv. Smolković Stjepan iz Petrinje uHrv. Šimunić Dragutin iz Zagreba u Hrv. Vamberger Krešimir iz Banije u Hrv. Waisz Eudolf iz Zagreba u Hrv. Wittreich Ivan iz Karlovca u Hrv. Isključen: 1, Badovinac August iz Karlovca u Hrv. V. gimnazijski razred: 1 . Adlešić Dušan iz Ogulina u Hrv. 2. Borovečki Viktor^ iz Krapine Hrv. 3. Drganc Ivan iz Banije u Hrv. 4. Dvornik Janko iz Karlovca u Hrv. 5. Filipac Ivan iz Karlovca u Hrv. 6 . Golubić Kazimir iz Prod-Moravica u Hrv. 7. Grahek Antun iz Karlovca u Hrv. 8 . pl. Gvozdanović Pavao M IJudipjaka ia Hrv. 9. Hackl Gustav iz Zagreba u Hrv. 10 . Hanžek Lavoslav iz Zagreba u Hrv. 11. Horvat Vladimir iz Zagreba u Hrv. 12 . Jauk Franjo iz Zalesine u Hrv. 13. Kette Ivan iz Karlovca u Hrv. 14. Kovačić Ivan iz Karlovca u Hrv. 15. Krapac Dragutin iz Karlovca u Hrv. Izvješće rakovacke realne gimnazije. 6 82 16. 17. 18. 19. 20 . 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. Kraus Robert iz Karlovca u Hrv. pl. Križanić Ivan iz Mekušja u Hrv. Lukač Nikola iz Gline u Hrv. Mrvoš Miloš iz Gomirja u Hrv. Muždeka Petar iz Petrinje u Hrv. Oberan Vatroslav iz Otrovanca u Hrv. Pećnjak Milivoj iz Sv. Ane u Hrv. Popović Svetozar iz Vojnića u Hrv. Priča Bogdan iz Karlovca u Hrv. Reiner Aladar iz Brestovca u Slavoniji. Salopek Marijan iz Karlovca u Hrv. Šibenik Vladimir iz Lipe u Hrv. Šumonja Dimitrije iz Karlovca u Hrv. Teodorović Dimitrije iz Biograda u Srbiji. Trbojević Uroš iz Rudanovca u Hrv. Trontl Đuro iz Karlovca u Hrv. Vrbanić Milan iz Karlovca u Hrv. Winkler Rikard iz Belovara u Hrv. Zani<$ Dragan iz Senja u Hrv. 5. realni razred: 1. Bresslauer Dragutin iz Daruvara u Slavoniji. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Frohlich. Josipiz Karlovca u Hrv. Jelovac Teodor izTržića u Hrv. Koželj Franjo iz Cvetkovića u Hrv. Malbohan Artur iz Senja u Hrv. Obradovid Jovan iz Nove Gradiške u Slavoniji. Pischmacht Ferdinand iz Draganima u Hrv. Raubach Milan iz Đakova u Slavoniji. Tutek Josip iz Lađevca u Hrv. VI. gimnazijski razred: 1. Barković Matija iz Sela u Hrv. 2. Butovac Đuro iz Jaske u Hrv. 3. Duduković Radoslav iz Veljuna u Hrv. 4. Duralija Stjepan iz Oštrca u Hrv. 5. .Eckstein Slavomir iz Vrbovskoga u Hrv. 6 . Galogaža Mihajlo iz Slavskoga polja u Hrv. 83 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. .18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Jakn Ferdinand iz Blatnice u Hrv. Kartalija Marko iz Turnj a u Hrv. Kornitzer Branko iz Krapine u Hrv. Lenac Zdravko iz Samobora u Hrv. Marčetić Lazar iz Iriga u Slavoniji. Mudrovčić Vjenceslav iz Gerova u Hrv. Muždeka Radivoj iz Petrinje u Hrv. Orlić Ljubomir iz Karlovca u Hrv. Popović Pajo iz Vpjnića u Hrv. Pribićević Simo iz Glavičana u Hrv. Rašeta Jovan iz Donjega Lapca u Hrv. Razum Mijo iz Konjšćice u Hrv. Ročić Stjepan iz Markuševca u Hrv. Rožić Adolf iz Mača u Hrv. Rožić *Konstantin iz Turnu Magurellia u Rumunjskoj. Spitzer Robert iz Karlovca u Hrv. Spudić Tomo iz Dvorišća u Hrv. Šibenjk Alfons iz Lipe u Hrv. Vukas Milan iz Močila u Hrv. Živković Simeon iz Dvora u Hrv, Iz o s t a l i : 1. 2. 3. 4. 5. Barbalić Vinko iz Dobrinja u Istri. Kaurić Josip iz Ponikvara u Hrv. Milić Jovan iz Čemernice u Hrv. Romčević Stevan iz Zirovca u Hrv. Trojer vitez de Monaldi Aufkirchen Ivan iz Delnice u Hrv. 6. realni razred. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Dabić Simo iz Komogovine u Hrv. Deanović Milivoj iz Rakovice u Hrv. Dmitrović Radivoj iz Sjeničaka u Hrv, Korkut Đuro iz Vrginmosta u Hrv. Marion Viliin iz. Jaske u Hrv. Relić Stevan iz Karlovca u Hrv. Vlatković Petar iz Vel. Graduse u Hrv. 84 VII. gimnazijaini razred: 1. Bach Đuro iz Karlovca u Hrv. 2 . B ije lić M ile iz Turaj a u Hrv. V 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18„ 19. 20. 21. Cvijanović Maksim iz Pisača a Hrv. Dejanovid Mile iz Sjeničaka u Hrv. Frljan Dragutin iz Gjurgjevca u Hrv. Grabner Josip iz Gornjega Kamnja u Kranjskoj. Horvat Josip iz Iloka u Slavoniji. Kovačić Dragutin iz Karlovca u Hrv. Kramer Izidor iz Karlovca u Hrv. Krizman Hinko iz' Vodostaja u Hrv. Lokovšek Pavao iz Tuhlja u Hrv. Mišljenović Rafajlo iz Komorskih Moravica u Hrv. Petovar Stjepan iz Križevljana u Hrv, Ročić Josip iz Sy. Šimuna u Hrv. Sarapa Đuro iz Kraljevčana u Hrv. Skok Petar iz Jurkova sela u Hrv. Tuškan Branko iz Karlovca u Hrv. Vukelić Matija iz Vukmanića u Hrv. Zdravković Andrija iz Zemuna u Slavoniji. Žanić Milovan iz Senja u Hrv. Zivković Dušan iz Slunja u Hrv. 7. realni razred: 1. Babić Milan iz Petrinje u Hrv. 2.Knežević Nikola iz Donje Velešnje u Hrv. 3. 4. 5. 6. Kraguljac Stevan iz Plaškoga u Hrv. Krušnjak Ivan iz Karlovca u Hrv. Šaula Stanko iz Kestenovca u Hrv. Šuštić Josip iz Dragutinovca u Hrv. Izostao: 1. Mihajlović Nikola iz Rume Slavoniji. VIII. gimnazijaini razred: 1. Agras Milan iz Zagreba u Hrv. 2 Besarović Đorđe iz Sarajeva u Bosnoj. 3. Bosanac Ljubomir iz Letičana u Hrv. 4. Brkić Lazar iz Karlovca u Hrv. 5. Butorac Dragutin iz Jaske u Hrv. 6 . Cvijanović Bogdan in Sarajeva u Hrv. 7. Eckstein David iz Vrbovskoga u Hrv. 8 . Frohlich Robert iz Karlovca u Hrv. 9. Goršić Dragutin iz Staroga sela u Hrv. 10. Horvat Đuro iz Slunja ti Hrv. 11. Jelenec Vjekoslav iz Prezrenja u Kranjskoj. 12. Juch Stjepan iz Karlovca u Hrv. 13. Kosijer Ilija iz Gline u Hrv. 14. Kroupa Antun iz Ogulina u Hrv. 15. Letica D ušan iz Majskih poljana u Hrv. 16. Medved Ivan iz Rakevca u Hrv. 17. Plemić Ivan iz Mekušja u Hrv. Is ^ R ib a r Iv a n iz Vukmanića u Hrv. 19. Vasiljević Vladimir iz Vojnića u Hrv. 20. Vujnović Vladimir iz Ogulina u Hrv. Ekternista: 1 . Zastavniković Jovan iz Gračana u Hrv. M. Konačne vijesti. Školska će godina 1899.|900. početi dne 1. rujna 1899. sa zivanjem duha svetoga i svečanom misom u zavodskoj kapeli. Upisivanje učenika obavit će se dne 29., 30. i 31. kolovoza 1899. od 8 — 12 sati prije podne u ravnat. pisarni. Tko želi biti primljen u I. razred, imade se tih dana u prat nji roditelja ili njihovih zamjenika prijaviti ravnateljstvu, te do kazati : 1 . k r s t n i m ili r o d n i m l i s t o m , da je desetu godinu života navršio, dotično da će je koncem tekuće sunčane godine navršiti; 2 . s v j e d o d ž b o m o t p u s n i c o m ili p o l a z n i c o m , da je IV. razred pučke škole svršio. Gdje se o dostatnom znanju sumnja, može se učenik pridržati na polaganje prijamnoga ispita. Na tom se prijamnom ispitu zah tijeva: a) iz n auka vj ere ona mjera znanja, koja je propisana za četiri razreda pučke škole: b) iz h r v a t s k o g a j ez i ka kao nastavnoga jezika okretnost v u čitanju i pisanju, poznavanje pravilnoga oblikoslovlja s najglavnijim iznimkama, vještina u razglabanju proste i raširene izreke, najglavnije o pravopisu i razgocima te njihova praktična uporaba kod pisanja diktanda; c) iz r a č u n s t v a četiri temeljne vrsti računa s cijelim bro jevima. U ostale razrede primat će se učenici na temelju školske svjedodžbe o zadnjem poljeću. Samo učenici, koji nadođu sa drugih srednjih zavoda, imadu osim ove svjedodžbe pridonijeti jošte i krsni (rodni) list i isprave, ako su oprošteni od plaćanja školarine ili ako uživaju kakovu štipendiju. 87 Otpisom vis. kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, odl 6. r uj nal 897. br . 15.333. o d r e đ u j e se također, da se i m a d e m a d ž a r s k i j e z i k u 5. r e a l n o m r a z r e d u uve s t i ka o r e l a t i v n o-o b l i g a t a n p r e d m e t (mjesto franc. jezika), ako se bar 5 učenika za taj jezik prijavi, inače da treba i te učenike pridržati na polazak francuskoga jezika. Primarina iznosi za nove učenike 2 for., a prinos za učeničku knjižnicu za nove učenike 50 nvč., a za ostale 20 nvč. Za tiskanice plaća svaki učenik 1 for. Školarina iznosi na poljeće 6 for., koju valja da svaki učenik, koji nije od plaćanja školarine oprošten, plati najkasnije koncem 3. mjeseca svakoga poljeća. Od plaćanja školarime, izuzevši učenike I. razreda u I. poljerću, može biti oprošten svaki siromašan učenik, koji se pohva l no vlada i dobro napreduje, ako tečajem prvoga mjeseca u poljeću ravnateljstvu preda molbenicu, upravljenu na visoku kr. zem. vladu, odjel za bogoštovlje i nastavu, a potkrepljenu školskom svjedodžbom zadnjega poljeća i iskazom o siromaštvu, izdanim od političke obla sti i supotpisanim od župnoga ureda. Budući da je stan od velike važnosti po zdravlje, ćudorednost i napredak učenika, s toga je nuždno, da se vanjski roditelji i skrbnici sporazume glede stana svoje djece sa ravnateljstvom. Svaki učenik treba da se i o praznicima vlada ćudoredno i pristojno: a uzradi li protivno, bit će odgovoran školi poslije praznika, (Discipl. red §. 32.) U B a k o v c u , dne 24. lipnja 1899. 3 =5 . S tr o :h .a ,l„ ravnatelj. 'r * SSB ' i ' ! KPOfc". t A liiM 'BI %r sa11 a#fi <r n ■: , I ■ . -. 3L - H
© Copyright 2024 Paperzz