Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala UVODNA RIJEČ U OVOM BROJU Poštovani čitatelji, drage kolegice i kolege, 01 Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici 02 Komponenta 1: Socijalno planiranje – iskustva iz Krapinsko-zagorske županije 04 Razgovor s Vesnom Kovač, ravnateljicom Dječjeg doma Sv. Ana Vinkovci 06 Ne mogu više zamisliti život bez osobnog asistenta – razgovor 08 Centar za inkluzivne radne aktivnosti pred vama je treći broj biltena “Zajednica za sve“, elektroničkog biltena IPA projekta Ministarstva socijalne politike i mladih “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”. U ovom broju vas upućujemo na dva važna europska dokumenta o prijelazu s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici te pišemo o aktivnostima socijalnog planiranja iz Krapinsko-zagorske županije, u sklopu Komponente 1 projekta. Tu su i primjeri dobre prakse iz Dječjeg doma Sv. Ana Vinkovci i zagrebačkog Centra za inkluzivne radne aktivnosti te razgovor s osobama koje sudjeluju u projektu osobnog asistenta kojeg provode udruge osoba s invaliditetom. Šaljite nam i dalje svoje komentare, posebno o pitanjima i temama o kojima biste željeli da pišemo u sljedećim brojevima, na adresu: diana.mededovic@ mspm.hr. Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici i Priručnik za korištenje fondova EU za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici Smjernice nude upute kako provesti i poduprijeti trajni prijelaz iz institucionalne skrbi u alternativne oblike skrbi usmjerene na obitelj i zajednicu koja se pruža djeci, osobama s invaliditetom, osobama s psiho-socijalnim poteškoćama i starijim osobama u Europi. Svrha Priručnika je objasniti kako EU fondovi mogu podržati nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u pripremi i provođenju strukturnih reformi čiji je cilj omogućavanje razvoja kvalitetnih alternativa institucionalnoj skrbi putem skrbi unutar obitelji ili zajednice. Oba dokumenta dostupna su na hrvatskom na adresi http://deinstitutionalisationguide.eu/ Dokumente su pripremili Europska stručna skupina za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici (EEG). EEG je široka koalicija koja okuplja dionike koji predstavljaju građane kojima su potrebna skrb ili podrška, uključujući djecu, osobe s invaliditetom, osobe s psiho-socijalnim poteškoćama, obitelji, kao i pružatelje usluga, javnopravne osobe i međuvladine organizacije. EEG su zastupljene sljedeće organizacije : COFACE (Konferedacija obiteljskih organizacija Europske unije), EASPD (Europsko udruženje pružatelja usluga za osobe s invaliditetom, EDF (Europski forum osoba s invaliditetom), ENIL/ECCL (Europska mreža centara neovisnog življenja /Europska koalicija za život u zajednici), ESN (Europska socijalna mreža), Eurochild, FEANTSA (Europska federacija naionalnih organizacija koje rade s beskućnicima) i Inclusion Europe. Projekt je pripremio Lumos http://wearelumos.org/ Vaš projektni tim Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala projektne aktivnosti Komponenta 1: Socijalno planiranje okuplja dionike sustava socijalne skrbi u radne skupine – iskustva iz Krapinsko-zagorske županije Projekt podrške deinstitucionalizaciji sustava socijalne skrbi po prvi puta okupio je dionike Krapinsko-zagorske županije u procesu partnerskog planiranja socijalne skrbi U sklopu Komponente 1 projekta održavaju se radionice u odabranih 10 županija, a jedna od njih je Krapinsko-zagorska županija, koja se promovira sloganom Bajka na dlanu. Prva radionica fokusirana na upoznavanje dionika u Krapinskozagorskoj županiji (KZŽ) održana je u ožujku 2013. godine. Kroz travanj i svibanj radilo se na prikupljanju podataka o aktivnostima i uslugama koje razni dionici, sredstvima iz raznih izvora, provode na području županije. Mapiranje dionika i socijalnih usluga preduvjet je za kvalitetno socijalno planiranje, a započeto je radionicama u lipnju. Projektni tim je razvio alat - bazu podataka koja daje sveobuhvatan pregled usluga koje se pružaju na području županije. Osim toga, prezentirana je metodologija razvoja Plana socijalnih usluga za period 2014.-2016., kao i Akcijskog plana za 2014. i 2015 godinu. Pravi rad na socijalnom planiranju započeo je odabirom prioriteta, Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. određeno je pet prioritetnih kategorija: osobe s invaliditetom, obitelji u riziku, djeca i mladi, stariji i nemoćni te nezaposleni. Potom su određene usluge i aktivnosti za svaki od navedenih prioriteta. Naglasak je stavljen na dodatno potrebne usluge u zajednici, rehabilitacijske i integracijske aktivnosti za osobe s invaliditetom, kvalitetniju integraciju u obrazovni sustav kao i u društvo za djecu i mlade, razvoj socijalnog poduzetništva, razvoj dnevnih centara i drugo. cijalnu politiku svoje županije. Do sada su održana tri radna susreta, te uz manje zadatke kroz ljetni period, nastavak razvoja Akcijskog plana slijedi u rujnu. Suradnja sa županijama nastavit će se do kraja projekta kroz razvoj Plana socijalnih usluga (2014.-2016.) i Akcijskog plana za 2015. godinu. Velik broj aktivnosti nadovezuje se na aktivnosti planirane u Planu zdravlja KZŽ te na druge strateške prioritete županije. Akcijski plan će sadržavati i postojeće aktivnosti koje se nastavljaju u 2014. godini, održavaju se na području cijele županije a provode ih i financiraju različiti dionici kao i nove aktivnosti koje su ustvari rezultat procesa socijalnog planiranja. Ovakav proces zajedničkog, partnerskog planiranja u području socijalne skrbi po prvi puta je pokrenut baš ovim projektom. Kroz radionice, predstavnici ustanova, udruga i drugi dionici zajedno dogovaraju prioritetne intervencije za narednu godinu. Osim finalnog rezultata (u ovom trenutku je naglasak na pripremi Akcijskog plana za 2014. godinu), značajnim postignućem se može smatrati okupljanje Radne skupine, koju čine stručnjaci iz područja županije koji kroz zajednički rad stječu nova znanja i razvijaju so- Zgrada Županije Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Dionike projekta pitali smo što misle o osnivanju i radu Radne skupine: „KZŽ pozdravlja rad Radne skupine, osobito napore stručnjaka s područja županije u prikupljanju podataka o socijalnim potrebama naših građana. Dubinsko i sveobuhvatno snimanje postojećeg stanja predstavlja platformu za kvalitetno socijalno planiranje te, u konačnici, za izradu kvalitetnog Akcijskog socijalnog plana.“ mr. sc. Jasna Petek, prof. zamjenica župana za društvene djelatnosti ‘’Sudjelovanje u radu Glavne radne skupine za mene je novo iskustvo i žao mi je da nisam već ranije imala prilike naučiti nešto više o strateškom planiranju. Osobno očekujem da ćemo, izradom Socijalnog plana i postavljanjem strateških i specifičnih ciljeva, svim društvenim skupinama u županiji pružiti osjećaj socijalne sigurnosti, jednakosti i ravnopravnosti te osjećaj samopoštovanja za koji se naročito zalažem.’’ „Ovakvi projekti su dobar poticaj i prilika svima koji sudjeluju u sustavu socijalne skrbi da se međusobno upoznaju, razmijene iskustva i probleme u regiji. To je ujedno i dodana vrijednost projekta. Takav način suradnje i partnerstva omogućava kreiranje i ostvarivanje učinkovitih oblika socijalne zaštite prema potrebama korisnika, jača socijalnozaštitnu mrežu i građanima jamči određenu razinu zadovoljavanja temeljnih potreba.” Mirjana Jurman, dipl iur., predstojnica HZZ PU Krapina “Izražavam zadovoljstvo što sam se našla u radnoj skupini u kojoj sam s područja socijalne skrbi mogla učestvovati i davati prijedloge i primjedbe. Same radionice omogućile su nam da se dobro upoznamo, upoznamo problematiku iz drugih područja. Svaki dionik sa svog aspekta je uočio, učio i predložio rješavanje određene problematike, a sve u cilju unaprjeđenja rada za dobrobit korisnika koji su nam najčešće zajednički. U radu radionica bila je prisutna velika zainteresiranost svih dionika te se osjećala dobra radna atmosfera.” Mira Jadan, ravnateljica CZSS Zabok “Prednost osnivanja radne skupine vezano uz poboljšanje slike socijalnog zdravlja je velika. Predstavnici svih važnih ustanova i udruga zajedno omogućuju bolji uvid u situaciju naše županije, a samim time kroz partnerski odnos omogućuju međusobnu suradnju i povezanost, te zajedničko sudjelovanje u rješavanju problema.” Ines Vinski, Dom zdravlja KZŽ Verica Sugnetić, ravnateljica CZSS Zlatar Bistrica „Podržavamo IPA projekt “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga” kojim su po prvi puta uključeni u zajedničko planiranje svi subjekti koji sudjeluju u pružanju socijalnih usluga na području KZŽ, te smo sigurni da će projekt uvelike utjecati na bolju organiziranost i kvalitetu usluga.“ GDCK Krapina Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Veliki Tabor Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala PRIMJERI DOBRE PRAKSE Dječji dom S. Ana Vinkovci: Intervju s Vesnom Kovač, ravnateljicom Dječjeg doma Sv. Ana Vinkovci Na radionici Procjena procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, održanoj krajem veljače u Zagrebu, predstavljena su dva domaća primjera uspješnih praksi izrade i primjene planova transformacije dječjih domova. Riječ je o Domu za djecu i mlađe punoljetne osobe Svitanje iz Koprivnice te Dječjem domu Sv. Ana Vinkovci. O iskustvima transformacije i provedenim reformama u domovima, razgovarali smo s njihovim ravnateljima, gospodinom Milivojem Androlićem iz Koprivnice i gospođom Vesnom Kovač iz Vinkovaca. Razgovor s gospodinom Androlićem objavljen je u prošlom, a razgovor s gospođom Kovač donosimo u ovom broju biltena „Zajednica za sve“. Dječji dom Sv. Ana Vinkovci skrbi o djeci bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi na području Vukovarskosrijemske županije već više od 68 godina. Dom pruža djeci i mlađim punoljetnim osobama usluge stalnog smještaja, tjednog smještaja te dnevnog i poludnevnog boravka djece kao i niz usluga u zajednici. Dom također ima i dvije stambene zajednice za pripremu mladih za samostalan život po završetku srednje škole. Trenutno Dom skrbi o 48 korisnika u dobi od 4 do 21 godine, a o njima brine 12 odgajatelja, socijalna radnica, psihologinja i medicinska sestra. Razgovarali smo s ravnateljicom, gospođom Vesnom Kovač o procesu transformacije Doma. Kakva su iskustva Doma Sv. Ana Vinkovci u provođenju deinstitucionalizacije? Iskustva su više nego pozitivna. U 2010., sukladno smjernicama Master plana predvidjeli smo transformaciju Doma u Centar koji će pružati usluge u zajednici i usluge stalnog, tjednog i privremenog smještaja za najviše 20 korisnika s područja Vukovarsko-srijemske županije. Mi smo iskustva u procesu transformacije imali i otprije, budući da je Dom posljednjih desetak godina kontinuirano radio na procesu deinstitucionalizacije skrbi za djecu i smanjenju broja djece u ustanovi. Tijekom godina razvili smo niz usluga u zajednici, preventivne programe podrške biološkim i udomiteljskim obiteljima, izvaninstitucionalne oblike skrbi za djecu te programe uključivanja djece i mladih u život zajednice. Zahvaljujući tome smanjili smo broj djece na stalnom smještaju s 56 u 2001., na 19 u 2013. godini. Moram reći kako proces nije bio lak, zahtijevao je predanost struke i podršku Ministarstva kao i suradnju s lokalnim partnerima, no ni u jednom trenutku nismo dvojili u kojem smjeru treba ići. Možete li navesti neke od programa koje ste pokrenuli? U suradnji s lokalnim partnerima 2008. pokrenuli smo projekt Snažniji život. Cilj je bio pomoći obiteljima u kojima je postojao rizik izdvajanja djece i korisnicima kojima je prijetila socijalna isključenost. Važno je napomenuti kako je projekt imao preventivni karakter i bio je usmjeren na osnaživanje obitelji i reintegraciju djece u društvo. Izdvojila bih aktivnost Kućnih posjeta u sklopu kojih su naše odgajateljice jednom tjedno posjećivale obitelji i pružale podršku u svrhu preveniranja izdvajanje djece iz obitelji. Kroz Projekt snažniji život Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala kućne posjete upoznali smo 10 obitelji, a u njima 41 dijete. Osim toga, pokrenuli smo i Školu za roditelje koja je bila usmjerena na pružanje podrške roditeljima, njihovo osnaživanje i unapređenje roditeljskih znanja i vještina. Koje biste aktivnosti istaknuli u sklopu projekta reintegracije djece u društvo? Pokrenuli smo radionice Kako povećati šanse za zaposlenje kojima je bio cilj pripremiti mlade za samostalan život nakon što završe školovanje. Na radionicama su imali priliku naučiti kako pristupiti razgovoru za posao i predstaviti se budućem poslodavcu te kako napisati životopis. Moram reći kako je zanimanje za radionice bilo veliko. U suradnji s poduzećima u Osijeku i Vukovarsko-srijemskoj županiji organizirali smo obilazak tvrtki kako bi se mladi upoznali s različitim zanimanjima i radnim mjestima te lakše odabrali svoja buduća zanimanja. Tijekom trajanja projekta mladi su posjetili 14 tvrtki iz županije, a najviše im se svidio rad u prirodi te obilazak Hrvatskih šuma i Iločkih podruma. Pored toga organizirali smo i Informatičku edukaciju za naše korisnike. Stambena zajednica Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Dom ima i dvije stambene jedinice u kojima samostalno žive korisnici? Da, mi smo već 2002. i 2004. godine otvorili dvije stambene jedinice u Vinkovcima namijenjene mladićima i djevojkama u sklopu pripreme za samostalan život. Do sada je 17 djevojaka i 8 mladića bilo uspješno obuhvaćeno ovim programom. U sklopu usluga naknadne skrbi organizirali smo trening životnih vještina za mlade u vidu radionica. Cilj projekta bio je omogućiti uspješno uključivanje u društvo i osobni razvoj mladih koji napuštaju ustanove socijalne skrbi, osnažiti osobne potencijale i socijalne mreže djece i mladih kroz informiranje o temama važnima za samostalan život. U sklopu transformacije Doma razvili ste niz usluga u zajednici, možete li nam reći nešto više o tome? Početkom godine s radom su krenule dvije grupe podrške udomiteljskim obiteljima. Jako smo zadovoljni odazivom, na radionicama je do sada sudjelovalo 19 obitelji. Naš je cilj osigurati kontinuiranu podršku udomiteljima, pružiti im znanja i vještine o roditeljstvu i odgojnim vještinama. Osim toga nastavljamo s uslugom podrške obiteljima u riziku kao i organiziranog provođenja slobodnog vremena djece u riziku i ljetovanjem djece siromašnih, višebrojnih i udomiteljskih obitelji. Kakvi su vam planovi za budućnost? I dalje ćemo raditi na smanjenju broja djece na stalnom i tjednom smještaju kroz razvoj udomiteljstva, prevenciju i rad s obiteljima u riziku. Također, u planu je otvaranje dislociranih jedinca za poludnevni boravak djece u Vukovaru i Županji. Uz to, podršku obiteljima planiramo proširiti i uslugom psihološkog savjetovanja. I za kraj, što biste poručili kolegama koji tek kreću u proces transformacije? Vrlo je važno da djelatnici postanu svjesni kako je budućnost skrbi o djeci izvan ustanove i da je najprirodnije da djeca odrastaju u obitelji. Iz toga proizlazi kako je naša uloga biti podrška obiteljima, biološkim i udomiteljskim. Kolegama bih poručila da budu optimistični i krenu u razvoj novih usluga, te da ih predstave lokalnoj zajednici i partnerskim organizacijama. Uvjerena sam da dobri rezultati neće izostati. Dom Sv. Ana Vinkovci Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Ne mogu više zamisliti život bez osobnog asistenta – razgovor s korisnicom Bojanom Trakoštanec i asistenticom Jelenom Kovačić Gospođa Bojana Trakoštanec korisnica je projekta osobnog asistenta koji se provodi kao dio djelatnosti udruge osoba s invaliditetom, a gospođa Jelena Kovačić je njena osobna asistentica. Projekt namijenjen osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta pokrenulo je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 2006. godine kao pilot-projekt kojim bi se tim osobama omogućilo neovisno življenje, a sredstva se ostvaruju temeljem natječaja koje svake godine raspisuje nadležno ministarstvo. S Bojanom i Jelenom našli smo se na kavi u Novom Zagrebu i razgovarali o njihovom iskustvu u ulogama korisnice i osobnog asistenta. Bojana, možete li nam reći koliko dugo već imate osobnog asistenta i koliko vam to pomaže u svakodnevnom životu? Osobnog asistenta imam već pet godina, eto 1. srpnja je baš bila godišnjica prvog rješenja. Osobni asistent, odnosno moja asistentica, jako mi je promijenila život, utjecala je na moju slobodu življenja općenito, mobilnost, kvalitetu života, sigurnost, znam da na nju mogu računati u vrijeme kad mi je potrebno, kad se dogovorimo. Živim vrlo aktivno, a socijalne usluge su obično vezane uz radno vrijeme pa mi je s Jelenom lakše otići u kino ili kazalište, da ne spominjem moje radionice, seminare. Tu je i pomoć oko odijevanja, spremanja, higijene. Jelena, kako ste se odlučili raditi kao osobni asistent i je li vam Bojana prva korisnica? Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Na kavi s Bojanom i Jelenom Ovaj posao je usko vezan uz moju struku, ja sam radni terapeut, pa sam htjela naći posao koji će biti novo iskustvo vezano uz moje profesionalno opredjeljenje, a istovremeno pomagati ljudima i osjećati se korisnim. Rad s Bojanom mi je prvo iskustvo kao osobnog asistenta. Kako ste se educirali za osobnog asistenta? Je li vas bilo strah preuzeti tu ulogu? Naravno da jest, to je jedno sasvim novo iskustvo. Imali smo organiziranu edukaciju za osobnog asistenta u sklopu Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, ali bih rekla da je naglasak bio na filozofiji i principima neovisnog življenja. Bilo bi svakako dobro u sklopu takve edukacije možda malo više uvesti budućeg asistenta u zadatak. Bojana mi je pomogla u procesu prilagodbe, jer se najprije morate upoznati, postoji vrijeme prilagodbe klijenta i osobnog asistenta, to je proces koji traje. Meni je to važno iskustvo i za moj daljnji posao koji je usko vezan uz osobe s invaliditetom. Bojana, kako biste rangirali mogućnost da imate osobnog asistenta po važnosti među svojim pravima? Rekla bih da mi je to najvažnije pravo, krojeno po mojoj mjeri, za samostalno življenje, ako hoćete i zadovoljstvo. Danas je, recimo, lijepo vrijeme, a ja ne bih mogla izaći van, što ako nemate invaliditet ne možete ni zamisliti kao situaciju, i to ne jedan dan, nego svaki dan, da ne spominjem da je bezbroj drugih takvih situacija. Ne bih više mogla zamisliti život bez osobnog asistenta i moram reći da se ljudi boje da ne ostanemo bez njih, jer se i dalje radi o pilot projektu koji nije ušao u zakonsku regulativu. Od prijatelja Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala sam čula unutar udruge distrofičara: ako ostanem bez njega, bolje da mi ga onda nisu ni dali. Isto tako, po mojim informacijama, zadnjih godina se projekt ne proširuje iako postoji puno potrebe za tim uslugama. U početku se projekt širio, prve dvije godine prije mog uključenja svakih godinu dana su se uključivali novi korisnici. Mislim da od lani nije bilo proširenja, znači nitko novi, samo mi koji smo već u procesu, nitko sa strane nije mogao dobiti asistenta, a potrebe su stvarno velike. Korisnici često ističu kako je broj sati s osobnim asistentom nedovoljan, slažete li se i ima li još nešto što mislite da bi moglo biti bolje u projektu? Broj od 80 sati na mjesec je premali za aktivno življenje, ja vrlo često Jelenu trebam cijeli dan, ponekad tri dana za redom, tako da ona gotovo svaki mjesec premaši tu kvotu, odnosno radi kao volonter, jer joj se dodatni sati ne priznaju, ne plaćaju. Većina korisnika vapi za većom satnicom, a svatko od nas tko je dobio asistenta više si ne može zamisliti život bez njega. Potom, iako imam mišićnu distrofiju koja se svake godine samo može pogoršavati, svake godine moram ponovno prilagati dokumentaciju, Barthelov indeks, ići kod fizijatra, potkrepljivati kako mi je osobni asistent potreban. Nije moguće da netko tko je dobio asistenta ima takvo oštećenje da mu možda sljedeće godine ne bi trebao, to su sve bolesti koje nisu izlječive. Mogu li volonteri pomoći kod povećanja satnice, koja je, pretpostavljamo, limitirana financijskim mogućnostima? Osobni asistenti su nezaposlene osobe ili studenti, nama je važno znati da će oni biti tu kad nam trebaju, kad ste se dogovorili, što s volonterima nije moguće. To je ozbiljan i odgovoran posao. Volonteri mogu imati ulogu kao povremeni drugi asistent ili slično, a problem je što oni obično daruju svoje slobodno vrijeme, kad ga imaju i kad ga žele darovati, dok ste s osobnim asistentom u drugačijem odnosu. Volonteri su često više zainteresirani za lakši oblik pomoći, pratnju, druženje, dok osobni asistent zamjenjuje vaše ruke ili noge. Jelena, je li ta fleksibilnost radnog vremena problem asistentima? Meni ne, jer sam prihvaćajući taj posao prihvatila i taj dio, naravno. Sve se to unaprijed dogovori, a važan je i pristup, da smo mi tu zbog korisnika. Bojana: Ako netko to ne može, tražite drugog asistenta. Meni je Jelena dosad treća asistentica, a i prethodne dvije su bile studentice pred kraj studija, što se pokazalo najboljom formulom. Jelena Kovačić i Bojana Trakoštanec Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Je li teško pronaći asistenta, kakva je informiranost osoba s invaliditetom uopće o ovom projektu i mogućnostima? Ja sam davala oglase, na koje se obično javi dvadesetak ljudi, pet ili šest ih obično odmah otpadne kad im opišete što se od njih očekuje, jer očekuju lakši angažman. Potom vam se jave i ljudi koji imaju fiksno radno vrijeme, recimo medicinske ses- tre, koje žele biti njegovateljice, ali vam ne mogu biti na raspolaganju cijeli dan ili fleksibilno. Vjerujem da je puno teže naći asistenta ljudima koji žive u manjim mjestima. Što se informiranosti tiče, u početku je većina informacija išla kroz udruge, ali sada vjerujem da ima dovoljno informacija u medijima, pa i one osobe s invaliditetom koje nisu aktivne u udrugama znaju što im je dostupno. S druge strane, bilo je ljudi koje je trebalo nagovarati na osobnog asistenta… Kako to? Zbog otpora prema vanjskom članu, njegovom ulasku u vašu intimu, recimo imali smo u udruzi slučaj obitelji gdje su dvoje djece distrofičari, a roditelji su srednjih godina, ali danas vjerujem da se nikad ne bi vratili na život bez osobnog asistenata. Vrijeme članova obitelji bi inače moralo biti sasvim posvećeno našem, ili pak naše vrijeme mora biti zakinuto, kome se na večer izlazi ako se cijeli dan brinuo o vama, a radi se o dugotrajnim stanjima. A tamo gdje nema podrške obitelji, ne znam kako bi uopće išlo bez asistenta. Koliko je važan osobni odnos i što ako se korisnik i asistent ne slože? Bojana: Ako niste zadovoljni, možete uvijek otkazati, kroz normalan otkazni rok i tražiti drugog asistenta. Ja kao korisnica odlučujem ispunjava li asistent moje osobne potrebe, nema nadzora sa strane. Ovo je jedina usluga u kojoj korisnik ima pravo izbora što je u potpunosti sukladno principima samostalnog življenja. Jelena: Asistenti šalju mjesečne izvještaje, vodi se evidencija dnevnih aktivnosti, izvještaj se šalje u udrugu, a udruga to prosljeđuje ministarstvu, tako da je sve transparentno. Bojana: Osobni odnos je jako je važan, s obzirom da se ovdje radi o intimnijim osobnim stvarima, važniji je nego, na primjer, s kolegom na poslu, bez slaganja, osobne pristojnosti, međusobnog poštovanja ne bi funkcioniralo. Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Centar za inkluzivne radne aktivnosti osobama s intelektualnim teškoćama pomaže u uključivanju na otvoreno tržište rada CIRA iz Zagreba dosad je ostvarila uspješnu suradnju s nizom renomiranih tvrtki kao što su Kuehne + Nagel, dm-drogerie markt, Baumax, Zvijezda, Coca Cola Hellenic Hrvatska, Franck ili PTO AB dizajn Centar za inkluzivne radne aktivnosti (CIRA) je nevladina neprofitna organizacija koja uspješno provodi projekte vezane uz osnaživanje i uključivanje na otvoreno tržište rada osoba s intelektualnim teškoćama kojima bi pristup redovnom tržištu rada bio gotovo nemoguć, jer je većini oduzeta poslovna sposobnost. Centar je osnovan 2004., a svojim projektima i programima utječe na stvaranje pozitivne slike o doprinosu osoba s intelektualnim teškoćama unutar radne sredine i mijenja predodžbu javnosti o njihovim mogućnostima u različitim društvenim ulogama. Osobe s intelektualnim poteškoćama mogu se zapošljavati uz podršku, što podrazumijeva plaćeni rad u kojem obavljaju radne aktivnosti u redovnoj radnoj sredini i dobivaju podršku u skladu sa svojim potrebama. Podrška uključuje pronalaženje poslova, obučavanje za konkretan posao, pružanje pomoći i kontinuirano praćenje na radnom mjestu kao i u drugim aktivnostima vezanim uz posao (dolazak na vrijeme, pomoć u komunikaciji, primjereno odijevanje). Osobama s intelektualnim teškoćama koje su već uključene u radnu sredinu na otvorenom tržištu osigurava se kontinuirana podrška na radnom mjestu putem profesionalnih radnih asistenata za cijelo vrijeme trajanja radnih aktivnosti odnosno radnog odnosa. Poslodavcima se podrška pruža podizanjem svijesti ostalih zaposlenika o osobama s intelektualnim teškoćama, u lakšem razumijevanju i upravljanju različitostima Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. najrazličitije poslove, uz odgovarajuću stručnu podršku. u radnom okruženju te u praćenju učinkovitosti zaposlenika s intelektualnim teškoćama. Poslodavci također dobivaju informacije o programima i poticajima koji su dostupni prilikom zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama. U radnoj sredini naišle su na pozitivan stav novih kolega koje su im pomogle da se uključe u postojeće timove i nauče posao, a ukazano povjerenje donijelo je višestruke koristi društvu, tvrtkama i zaposlenicima. Osobe s intelektualnim teškoćama dobile su pak priliku za rad, koja im se još uvijek suviše rijetko pruža, što kod njih u pravilu rezultira iznadprosječnim elanom, motivacijom i dobrim raspoloženjem. CIRA već godinama uspješno surađuje s renomiranim tvrtkama kao što su Kuehne + Nagel, dm-drogerie markt, Baumax, Zvijezda, Coca Cola Hellenic Hrvatska, Franck, PTO AB dizajn, između ostalih. Osobe s intelektualnim poteškoćama u ovim tvrtkama rade u automatiziranim proizvodnim pogonima, skladištima, na prodajnim mjestima i centrima, upravnim zgradama i uredima, što pokazuje kako mogu obavljati Pozitivan ishod je i mogućnost ostanka u obitelji i uključivanja u zajednicuna aktivniji, sadržajniji i u svakom pogledu kvalitetniji način, umjesto nekadašnjeg pristupa koji je gotovo u pravilu završavao institucionalizacijom. Time CIRA i društveno odgovorne tvrtke kroz partnerski odnos stvaraju alternativu institucionalizaciji i doprinose većoj društvenoj inkluziji i kvalitetnijem životu osoba s intelektualnim teškoćama. Radno okruženje u Zvijezdi Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije. Srpanj / kolovoz 2013. | Broj 3 ZAJEDNICA ZA SVE Dvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA” Projekt Europske unije za Hrvatsku – IPA komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Za više informacija Ured projekta Ministarstvo socijalne politike i mladih Savska cesta 66 10 000 Zagreb Telefon: 095 393 44 02 E-mail: diana.mededovic@mspm.hr Projektni tim: Angela Taylor, voditelj tima angela.taylor@mspm.hr Juergen Becker, glavni ekspert za socijalno planiranje juergen.becker@mspm.hr Borka Teodorović, glavni ekspert za transformaciju ustanova borka.teodorovic@zg.t-com.hr Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je program pretpristupne pomoći za razdoblje 2007.-2013. koji je zamijenio prethodne programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama pri njihovu usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova. IV. komponenta IPA-e, Razvoj ljudskih potencijala, doprinosi jačanju gospodarske i socijalne kohezije, te prioritetima Europske strategije zapošljavanja u području zapošljavanja, obrazovanja, stručnog osposobljavanja i socijalnog uključivanja. Europsku uniju čini 28 država članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturološku raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Europska komisija izvršno je tijelo EU. Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije.
© Copyright 2024 Paperzz
