Biomarine 2008.
Europsko pomorstvo
traži više ulaganja, bolju
koordinaciju među tvrtkama
i širu klasterizaciju
Usjevi i nasadi bez zaštite
U Hrvatskoj je od rizika
osigurano samo oko četiri
posto poljoprivrednog
zemljišta
EURO GLAS
STR. 18-21
AKTUALNO
STR. 6-7
Dani elektroničkih medija
Tržištu elektroničkih medija
predstoje velike promjene,
ponajprije digitalizacija
TV signala
AKTUALNO
STR. 14-15
3 5 5 2
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 3. studenoga 2008.
Godina LV / Broj 3552.
www.privredni.hr
privredni vjesnik
NOVOSTI U ZAKONU O JAVNIM NABAVAMA / EU FONDOVI / PREDSTAVLJANJA / HRVATSKA I REGIJA / SVIJET FINANCIJA
FRANŠIZE: MODA
NA PRVOM MJESTU
PV ANALIZA
U Hrvatskoj posluje oko 120 inozemnih te
tridesetak domaćih franšiza, od kojih su neke
uspjele posao “klonirati” i izvan naših granica
>>16-17
INTERVJU: GORAN RAŽNJEVIĆ
INVESTICIJE U ZDRAVSTVU
>> 12-13
>> 4
Od 150.000 gostiju koji dođu u Biograd, mi ih dovedemo i
prihvatimo oko 100.000, kaže čelnik Uprave Ilirije Biograd
Natječaj za dijagnostičku opremu vrijednu oko 500 milijuna
kuna vjerojatno će biti raspisan do kraja godine
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
DAMIR POLANČEC, POTPREDSJEDNIK VLADE :
Svaki treći brod financira država
Vjerujem da bi mnogim brodogradilištima odgovaralo da sve
ostane kao do sada. Ali, to bi
značilo da ta brodogradilišta na
godišnjoj razini dobiju izravnih
subvencija od više od 400 milijuna kuna, da im se i dalje godišnje
odobrava između 2,5 i tri milijarde kuna jamstava i da na kraju godine, kad podvučemo crtu, rezultat bude minus od
preko milijarde kuna. Zato se i zalažem za restrukturiranje kroz privatizaciju. Jer, kada bismo preračunali direktne subvencije, ukalkulirali ekvivalent jamstava kao
dio subvencija i tome dodali gubitak brodogradilišta na
godišnjoj razini, došli bismo do poražavajuće činjenice
da svaki četvrti, a možda i svaki treći brod koji proizvede naša brodogradnja financira država.
BRANKO HRVATIN, PREDSJEDNIK VRHOVNOG
SUDA HRVATSKE:
Važan je brz pristup informacijama
Temeljno pravilo ostvarenja jedinstvene primjene zakona, te s tim u vezi ravnopravnosti građana, sadržano je
u činjenicama koje trebaju dovesti do jednakih odluka.
Ostvariti takvu primjenu prava znači biti besprijekorno informiran o svim zakonskim tekstovima i postojećoj sudskoj praksi koja se u primjeni zakona razvila.
Upravo Pravni internetski portal koji kroz brz pristup
informacijama i informatičke alate omogućuje pristup i
ažurnim propisima, kao i onima koji su im prethodili te
sudskoj praksi najviših sudova, jamči ažurnost, točnost
u svakodnevnoj primjeni praktičarima, ali i nemjerljivu
korist znanstvenicima.
GORDANA PICEK, ČLANICA UPRAVE DM-a:
Mi brinemo o svojim djelatnicima
Našim zaposlenicama u vrlo konkretnim poslovnim aranžmanima
omogućujemo da što bolje usklade obiteljski i poslovni život.
Omogućujemo klizno ili nepuno
radno vrijeme ako to zahtijeva
obiteljska situacija, a doškolovanje i mogućnost napredovanja u
tvrtki ponuđena je svima. U suradnji s Udrugom za promicanje inkluzije već godinama zapošljavamo i osobe s invaliditetom. Trenutačno
imamo 24 takva radnika, i jako smo zadovoljni njihovim radom. Osobama s invaliditetom omogućili smo da
se osjećaju korisni i uključeni u svijet rada, a zdravi uče
da invalidnost ne mora nužno predstavljati prepreku za
rad. To je suradnja koja obostrano obogaćuje.
IMPRESUM
GLAVNI UREDNIK: Darko Buković
IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: ANTE PULIĆ, SVEUČILIŠNI PROFESOR
I SAVJETNIK U CENTRU ZA INTELEKTUALNI KAPITAL
Intelektualnim kapitalom
protiv financijske krize
Ekonomija 21. stoljeća počiva na dva ključna resursa: financijskom i
intelektualnom kapitalu. Intelektualni kapital predstavlja sposobnost
zaposlenih da svoja znanja pretvore u tržišne vrijednosti
I
ako se na prvi pogled može činiti kako aktualna financijska kriza nema
nikakve veze s intelektualnim kapitalom, mislim da je riječ o vrlo
visokom stupnju povezanosti.
Naime, ekonomija
21. stoljeća počiva na
dva ključna resursa: financijskom i intelektualnom kapitalu. I dok
se o prvome zna sve, o
drugome mnogi još nemaju ni osnovna saznanja. Zato ukratko: intelektualni kapital su
sposobnosti zaposlenih
da svoja znanja pretvaraju u vrijednosti koje
I kod nas postoje
mnoge paradne
tvrtke koje
prikazuju profite, a
kontinuirano imaju
pad produktivnosti
prihvaća tržište. Oni zaposleni koji ne stvaraju vrijednost za svoju
kompaniju nisu nikakav
kapital, otprilike kao i
novac koji se nalazi u
čarapi.
O financijskom kapitalu brinu se čete ljudi: nema tvrtke koja
nema financijskog dire-
TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić
NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo
Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Adriano Milovan,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Lada Stipić-Niseteo, Jozo
Vrdoljak, Krešimir Sočković, Goran Šikić, Drago Živković
3
OBLIKOVANJE: Mladen Grubišić
ktora, šefa knjigovodstva, čitave grupe ljudi u kontrolingu, mnoge
zaposlenike na nižim razinama koje završavaju
sa skladištarima. Rezultat njihovih aktivnosti je
praćenje tokova financijskog kapitala i njegova učinkovitost.
U isto vrijeme o intelektualnom kapitalu
ne brine se gotovo nitko. Ako nešto i postoji, to su danas razvikani
odjeli za ljudske resurse, no njihove aktivnosti svode se pretežno
na administrativno evidentiranje te eventualno edukaciju. Praćenja
efikasnosti gotovo da i
nema.
Začetak problema
je u tome što glavnina
danas zaposlenih nije
u proizvodnim, nego u
uslužnim djelatnostima,
prije svega onima uredskog tipa, i tu se stvara
glavnina vrijednosti. S
druge strane, praćenje
efikasnosti u tom dijelu
gotovo da i ne postoji.
Rezultat svega je kontinuirani pad produktivnosti rada.
U stvarnosti se to
manifestira tako da
mnoge tvrtke ostvaruju prihod i profit, a da
im pritom opada efikasnost. Situacija je slična
onoj u kojoj se nalazi
zrakoplov pri slijetanju:
Oni zaposleni
koji ne stvaraju
vrijednost za svoju
kompaniju nisu
nikakav kapital,
otprilike kao i novac
koji se nalazi u
čarapi
leti, a smanjuje visinu.
I dok je za avion
normalno da sleti, za
kompaniju nije da bankrotira. A upravo se to
događa kad se zanemaruje produktivnost intelektualnog kapitala.
Ostaje vidjeti u sklopu
ovako postavljene analize što se može očekivati
u hrvatskom gospodarstvu. Najprije treba istaknuti da i kod nas posto-
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:
VODITELJICA: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: marketing@privredni.hr
AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA:
Tel: +385 1 5600 027
E-mail: pretplata@privredni.hr
FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler
PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler,
Tihomir Turčinović
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
je mnoge paradne tvrtke
koje prikazuju profite, a
kontinuirano imaju pad
produktivnosti. Nadalje,
zbog izgubljenih radnih
sati (isplaćenih, a neodrađenih) u gospodarstvu Hrvatske godišnje
se gubi oko osam milijardi kuna, od toga 2,2
milijarde u državnim
tvrtkama. Sasvim konkretno: u HŽ-u je riječ
o iznosu od 313 milijuna kuna koji stoji na raspolaganju sposobnom
menadžmentu.
Jedna
od mogućnosti suprotstavljanja krizi, koja još
nije kulminirala, je podizanje efikasnosti intelektualnog kapitala u hrvatskom gospodarstvu.
Zato je nužna svestrana
i kontinuirana kontrola
stvaranja vrijednosti, i
to na svim razinama: od
nacionalne, županijske
do poduzetničke.
Ništa manje važna
nije ni kontrola efekata na dodanu vrijednost
kada se donose odluke ili odlučuje o ključnim investicijskim i
sličnim pitanjima. To
znači da se svaka akcija
mora mjeriti sa stajališta stvaranja vrijednosti
te efikasnosti. Konačni zaključak: podizanje
efikasnosti intelektualnog kapitala najjeftiniji
je način suprotstavljanja
financijskoj krizi.
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
DIREKTOR: Nikola Baučić
POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić
TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, ZG
4
TEMA TJEDNA
( 500 mil kn
( 2 mil kn
stajat će nova dijagnostička oprema
*vijesti
Dobit IGH-a porasla
50 posto
Poslovni prihodi tvrtke Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) u devet mjeseci ove godine porasli su sa
464 na 540 milijuna kuna,
što je 16 posto više nego u
istom lanjskom razdoblju.
Prihodi iz inozemstva porasli su za 180 posto, na
što su posebno utjecali poslovi u Albaniji i Kazahstanu. Dobit prije oporezivanja porasla je za 50 posto,
sa 50 na 75 milijuna kuna.
Navedeni podaci pokazuju
izvanredan trend rasta svih
važnih pokazatelja, a Uprava IGH-a očekuje da će se
sličan trend nastaviti do
kraja ove godine.
Građani povećali
depozite u bankama
Potkraj rujna ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su 136,7
milijardi kuna, što je 20,5
posto više nego u istom
mjesecu 2007., podaci su
Hrvatske narodne banke
(HNB). Najveći dio ukupnih depozita, gotovo 74
posto, otpada na oročenu
štednju na kojoj su hrvatski građani potkraj rujna
imali više od 100,7 milijardi kuna. Na neoročenoj
štednji građani su imali
oko 19,7 milijardi kuna,
a depoziti na žiro i tekućim računima iznosili su
16,3 milijarde kuna. Prema podacima HNB-a, rast
štednje na godišnjoj se razini bilježi u sva tri segmenta, a najveći je upravo kod oročenih depozita.
Oročena štednja građana u odnosu na lanjski rujan porasla je za 20,7 milijardi kuna ili 25,9 posto.
Iznos depozita na žiro-računima i tekućim računima građana porastao je za
16,8 posto, ili za 2,3 milijarde kuna, a najmanje je,
za nešto više od 200 milijuna ili za oko jedan posto, porastao iznos štednih
depozita.
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
platit će HZZO pretrage kod privatnih osiguravatelja
INVESTICIJE U ZDRAVSTVU
Dijagnostička oprema čeka
novi proračun
Natječaj za novu opremu koju u Hrvatskoj proizvode samo dvije tvrtke bit će raspisan potkraj
godine. Ona bi mogla biti u funkciji u ožujku 2009., što bi moglo znatno smanjiti liste čekanja
Jasminka Filipas
filipas@privredni.hr
N
atječaj za dijagnostičku opremu u zdravstvu
“tešku” 500 milijuna kuna
najvjerojatnije će biti raspisan potkraj godine. Naime,
kako nam je kazao državni tajnik u Ministarstvu
zdravstva Dražen Jurković, stručna povjerenstva zaključila su listu potreba po bolnicama, no to
još treba potvrditi i Vlada.
Samo dva ozbiljna
ponuđača
Kada se definira način financiranja (za sada ima
više opcija), bit će raspisan javni natječaj, a to
bi najkasnije moglo biti
potkraj godine. Riječ je,
podsjetimo, o nabavi devet linearnih akceleratora koji će duljinu čekanja na zračenja operiranih
od karcinoma smanjiti s
tri mjeseca na tri do četiri tjedna, te oko 250 drugih uređaja, među kojima je više rentgenskih
aparata, uređaja za ultrazvučno snimanje, CT-a,
uređaja za magnetsku rezonancu (MR), korono-
grafiju, laparaskopiju...
Kako smo doznali u Siemensu Hrvatska,
za posao vrijedan gotova pola milijarde kuna isporuku radioloških dijagnostičkih aparata - moći
će se natjecati više tvrtki.
To su Siemens, Philips,
U Ministarstvu
zdravstva poseban
odjel će voditi
nacionalnu listu
čekanja
General Electric, Toshiba
i Shimadzu, no samo Siemens i Shimadzu u Hrvatskoj djeluju preko vlastitih
tvrtki, dok svi ostali rade
preko distributera. Kad je,
pak, u pitanju oprema iz
područja radioterapije, Siemens kao konkurenciju
ima distributere Variana i
Elektu. “Ako nam natječajna dokumentacija u dijelu tehničkih specifikacija dopusti, to jest, ne bude
isključiva, Siemens će sudjelovati na natječajima”,
ističu u toj tvrtki, ne pojašnjavajući, međutim, što
sve smatraju pod isključivim. Naglašavaju kako
su dosad imali korektnu
suradnju s Ministarstvom
zdravstva te da očekuju
kako će predstojeće javno
nadmetanje, u duhu dobre
europske prakse - omogućiti sudjelovanje svim relevantnim proizvođačima
tražene opreme.
“Osim nas, jedino je
Siemens ozbiljan proizvođač takve opreme u Hrvatskoj. Svi drugi su distributeri, što znači da je
njihova oprema neminovno skuplja, a pitanje je
imaju li i osiguran servis
tih aparata”, kazao nam je
član Uprave Shimadzua
Hrvatska Gordan Tomac, otkrivajući nam i da
u njihovom timu za servis
i održavanje radi četrdesetak zaposlenih. On pretpostavlja da je u tom pogledu vrlo slična situacija i u
Siemensu. Tomac je potvrdio da će se Shimadzu
javiti na natječaj, ali samo
ako im rokovi plaćanja
budu prihvatljivi. Naime,
kako je pojasnio, dinamika plaćanja utvrđuje se
natječajnom dokumentacijom, a to najčešće izgleda tako da se plaćanje zna
“provući” i na dvije do tri
godine. Ministarstvo se,
kaže, uvijek drži definiranih rokova, ali tvrtkama bi
najviše odgovaralo kada
bi taj rok bio kraći.
Mnogo aparata, malo
ljudi
Nova bi oprema, planiraju
u Ministarstvu, trebala biti
u funkciji potkraj ožujka
sljedeće godine. U međuvremenu, u Ministarstvu
je formiran poseban odjel
koji će voditi nacionalnu
listu čekanja, odnosno pacijentima omogućavati da
odu na preglede, operacije
i liječenja u mjesta gdje se
najbrže može doći na red.
Troškove putovanja snosi
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Uz to, Ministarstvo je nedavno potpisalo ugovor s
četiri privatna zdravstvena osiguranja za 3000 CT i
MR pretraga, što će HZZO
stajati dva milijuna kuna.
Kako je prilikom potpisivanja ugovora rekao ministar zdravstva Darko
Milinović, riječ je o kratkotrajnim ugovorima kojima će se, dok ne dođu
novi dijagnostički aparati, gotovo za pola smanjiti lista od 7000 pacijenata
koji po više mjeseci čekaju pretrage. Dijagnostika
je dogovorena po nešto nižim od uobičajenih cijena
- za CT će se plaćati 500, a
za MR 1000 kuna po pregledu. Ministar je najavio
i kako će bolnicama dozvoliti prelazak dozvoljenih limita, ako uspiju
smanjiti liste čekanja. To
zapravo znači da bi bolnice napokon mogle početi plaćati prekovremeni rad liječnika i radiologa
koji bi na dijagnostici mogli raditi u poslijepodnevnim satima i vikendima.
“Nemam ništa protiv
nabave novih aparata, no
oni nisu glavni problem u
zdravstvu nego ljudi kojih nema dovoljno i kojima se ne plaća prekovremeni rad. Ministarstvo je
još prije dvije i pol godine
trebalo donijeti pravilnike
o normativima, kategorizaciji objekata i standardizaciji usluga. Da je to doneseno, točno bi se znalo
koliko nam nedostaje liječnika i drugih stručnjaka, te kakva je situacija s
opremom”, komentirala
je aktivnosti Ministarstva
predsjednica
Sindikata
zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.
Dodala je kako će u ozbiljnost najavljene reforme
zdravstva vjerovati tek
kada vidi ta tri pravilnika.
5
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( više od 25 mil $
( 804 mil komada
težak uvoz piletine i jaja u RH
jaja proizvedeno 2007.
PERADARSTVO U NEGATIVNOJ UVOZNO-IZVOZNOJ BILANCI
Eko uzgoj pilića
GDJE SU DOMAĆE
KOKE I JAJA
Hrvatska godišnje uveze mesa peradi i jaja za više od 25 milijuna američkih dolara, a izveze za
manje od osam i pol milijuna. Hrvati godišnje pojedu više od 19 kilograma piletine - uglavnom
iz stranih peradarnika
Krešimir Sočković
sockovic@privredni.hr
U
zgoj pilića i proizvodnja jaja u
Hrvatskoj trebala bi biti unosan posao.
Hrvatskom tržištu, naime,
nedostaje više od polovine tržišnih potreba za jajima i pilećim mesom.
Statistike pokazuju kako se u našoj zemlji 2006.
godine po glavi
stanovnika pojelo 19,3 kilograma piletine,
koja je i inače već
dulji niz godina najčešće meso na hrvatskim stolovima. I prema
registriranoj potrošnji, piletina se troši više od bilo
kojeg drugog mesa. Tako
je u pretprošloj godini
(zadnjoj za koju su dostupni statistički podaci), po
glavi stanovnika potrošeno 14,8 kilograma svinjskog mesa, 9,2 kilograma
govedine, 2,2 kilograma
teletine, te 1,3 kilograma
ovčetine, janjetine ili ja-
retine. I bez novijih podataka nije teško zaključiti
da je najjeftinije i najlakše meso i dalje pri vrhu
potrošačke top ljestvice Hrvata, jer isti trendovi traju već niz godina, a
u njima potrošnja pilećeg
mesa zadržava istu razinu. Zanimljivo je primijetiti kako potrošnju piletine
nisu smanjili ni incidenti s
ptičjom gripom
prijašnjih se-
zona, što pokazuje kako
hrvatski potrošači vjeruju proizvođačima pilećeg
mesa i jaja.
Prilika za zaradu
Na to da bi proizvodnja
pilećeg mesa i jaja hrvatskim poduzetnicima mogla biti dobar izvor zarade upućuje i činjenica
kako godišnje uvezemo
pilećeg mesa i jaja u vrijednosti većoj od 25 milijuna američkih
Uvoz i izvoz peradi
25 kg
200
20
150
15
100
10
50
5
2005.
2006.
2007.
I-VI 2008.
Živa perad - uvoz
Živa perad - izvoz
Meso peradi - uvoz
Meso peradi - izvoz
Jaja - uvoz
Jaja - izvoz
Izvor: DZS, obrada HGK
proizvedeno 762 milijuna
komada jaja, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na
801 milijun u 2004. godini. U 2006. godini pro-
U prvoj polovini
ove godine najviše
je uvezeno pilećeg
mesa iz Brazila,
Argentine i
Slovenije. U istom
razdoblju najviše
jaja uvezli smo iz
Slovenije, Srbije i
Mađarske
izvedeno je 846 milijuna
komada jaja, a prošle godine 804 milijuna.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvoj polovini ove godine najviše je
uvezeno pilećeg mesa iz
Brazila, Argentine i Slovenije. U istom razdoblju
najviše jaja uvezli smo iz
Slovenije, Srbije i Mađarske.
Potrošnja mesa po glavi stanovnika
250 mil. USD
0
dolara (USD). U isto vrijeme, naš je izvoz proizvoda tri puta manji i
iznosi oko 8,5 milijuna
USD. Unatoč toj negativnoj uvozno-izvoznoj bilanci, proizvodnja pilića u
Hrvatskoj stagnira pa čak
i pada. Dok se još 2002.
godine broj u Hrvatskoj
uzgojene peradi procjenjivao na 11,7 milijuna
komada, a godinu kasnije
na oko 11,8 milijuna, od
2004. taj broj pada tako
da se potkraj
prosinca
2006. spustio na samo
10,1
milijun. No,
pozitivne
brojke donose podaci o prirastu peradi. Iako
je taj prirast sa 92.500
tona u 2002. pao na ispod
90.000 u 2003. godini,
već 2005. godine iznosio
je 115.000 tona, da bi prošle godine dosegnuo čak
133.000 tona.
Proizvodnja jaja u
istom razdoblju je varirala. Tako je 2002. godine
0
2004.
2005.
Govedina
Teletina
Ovčetina, jaretina
Meso peradi
Izvor: DZS, obrada HGK
Za projekt Slobodni uzgoj
peradi na obiteljskim gospodarstvima tržište je
pokazalo veći interes nakon 2004., kada se na tržnicama pojavila veća
količina pilića iz takvog
uzgoja.
Pilot-projekti proizvodnje
domaće peradi u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima krenuli su
na obiteljskim gospodarstvima Ivana Pavušeka i
Ivana Filetića u Dvorištu
pokraj Gline. Tijekom pilot-projekta, koji je trajao
od 2005. do 2006., na tim
2006.
Svinjetina
2007.
se gospodarstvima uzgoj
pilića odvijao u dva godišnja turnusa, pri čemu su
kontrolirani tjelesni prirast pilića, konzumacija
i konverzija hrane, te su
provedene kemijske analize pilećeg mesa.
Za razliku od industrijskog uzgoja, pilići u eko
uzgoju žive unutar ograđene površine od jednog
hektara na kojoj je zasijana travna smjesa.
Dohranjuju se krmnom
smjesom koja sadrži bar
70 posto smrvljenog kukuruza.
Prema izračunima napravljenima nakon probnog uzgoja 400 pilića,
godišnja dobit proizvođača iznosila je 15.000
kuna. Cijena tako uzgojenog pileta, težine oko 2,6
kilograma, iznosi između
35 i 40 kuna, no unatoč
tome što je nešto viša od
one za piliće “iz kaveza”,
kupaca ne manjka.
Tijekom pokusnog tova u
glinskim selima ni jedan
primjerak nije stradao
iz zdravstvenih razloga,
nego samo zbog naleta
ptica grabljivica. Tijekom
uzgoja tovni pilići nisu
dobivali ni antibiotike ni
promotore rasta. Tov u
jednom turnusu trajao je
61 dan, a komercijalna
težina može se postići i
za 56 dana.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( oko 20 mil kn
*vijesti
Pomoć SOS-Dječjem
selu Hrvatska
godišnje isplaćuje država za naknadu štete
OSIGURANJE USJEVA I NASADA
SOS-Dječje selo Hrvatska i Mazda Motor Croatia
potpisali su ugovor o suradnji, čime je Hrvatska postala jedna od šest zemalja
u kojoj je pokrenuta ta suradnja. Mazda Motor Croatia odlučila je pomoći
SOS-Dječjem selu Hrvatska pokrivanjem troškova struje, plina, vode, komunalnih usluga i telefona
za sedam kuća u SOS-Dječjem selu.
Meritor Media postala
partner Cohn&Wolfea
Tvrtka Meritor Media, članica YoungNetwork Grupe i jedna od vodećih hrvatskih agencija za odnose
s javnošću, postala je lokalni partner globalne
PR agencije Cohn&Wolfe (C&W). Novo će partnerstvo podrazumijevati lokalnu podršku C&W
klijenata u Hrvatskoj i Portugalu gdje je sjedište YoungNetwork Grupe.
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. traži zainteresiranog partnera za realizaciju poslovnog poduhvata na području
proizvodnje ambalaže od otpadnog
papira.
BICRO d.o.o. je ovrhovoditelj u ovršnom postupku, za sljedeću opremu:
1. MIC -1800 - proizvodna linija za
proizvodnju industrijske ambalaže od otpadnog papira i drugih
sekundarnih sirovina, kapaciteta prerade 1800 tona godišnje
sekundarne sirovine, uz rad u tri
smjene (24 sata)
2. MIC - 3600 (ZMx6000) - proizvodna linija za proizvodnju industrijske ambalaže od otpadnog
papira i drugih sekundarnih sirovina, kapaciteta prerade 3600
tona godišnje sekundarne sirovine, uz rad u tri smjene (24 sata)
proizvođača: Dalian Century XinKe
Environmental Protection, Machinery Development Company Limited, China.
Navedenu opremu BICRO nudi kao
poslovni udjel za pokretanje proizvodnje.
Za sve detaljne informacije i ugovaranje termina sastanka u cilju prezentacije poslovne ideje, molimo
kontaktirajte BICRO d.o.o., Planinska 1, Zagreb, kontakt osoba: gosp.
Vanja Agejev, tel. 01 2352 601;
e-mail: vanja.agejev @bicro.hr
S POLICOM POD
SIGURNIJOJ POL
PO
Iako se osiguranje usjeva i nasada sve češće primjenjuje i u Hrvatskoj, još uvijek znatno zaostaj
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
ˇ
S
tete od elementarnih nepogoda u
poljoprivredi svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna
do nekoliko milijardi. Tek
mali dio tih šteta - prosječno oko 20 milijuna
kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave
štete. S obzirom na to da
tu nije riječ o sustavu naknade štete nego o pomoći, iznosi koje poljoprivrednici dobivaju nakon
oluje ili tuče najčešće su
višestruko manji od pretrpljene štete. Štetama od
prirodnih nepogoda valja pridodati i druge rizike u poljoprivredi, od kojih su najznačajnije razne
bolesti što mogu zahvatiti kako biljke, tako i životinje. Jedini djelotvoran
način stvarne zaštite od
svih tih rizika je osiguranje usjeva, nasada i životinja jer se samo tako šteta
može nadoknaditi u potpunosti. Iako se taj oblik
osiguranja zadnjih godina širi i u Hrvatskoj, još
uvijek znatno zaostajemo
za većinom europskih zemalja. U nas je tako osigurano tek oko četiri posto zemljišta, što je četiri
puta manje nego u Slove-
U pet godina 3,5 milijuna kuna
Među jedinicama lokalne samouprave koje prednjače
u subvencioniranju osiguranja usjeva, nasada i životinja svakako je i Zagrebačka županija. Prema podacima koje smo dobili od pročelnice za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordane Županac, Zagrebačka
županija od 2003. godine subvencionira 25 posto premije osiguranja usjeva sjemenskog i sadnog materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, plastenika i
staklenika. U pet godina za subvenciju je izdvojeno oko
3,5 miljuna kuna. Od 2006. subvencionira se i osiguranje rasplodne stoke i kokoši, za što je ukupno isplaćeno
600.000 kuna. Prošle godine Zagrebačka je županija u
subvencioniranje osiguranja uložila više od 1,3 miljuna
kuna, a s obzirom da su dosad obuhvatili gotovo sve vrste proizvodnje u poljoprivredi, nema planova daljnjeg
širenja subvencija. Zadarska županija počela je subvencionirati osiguranje usjeva i nasada 2006. godine.
Korisnici subvencija su zasad samo obrti i obiteljska
poljoprivredna gospodarstva (OPG) jer Županija, prema riječima pročelnika za poljoprivredu Željka Katuše,
nema novca za subvencije velikim tvrtkama. Subvencija
iznosi 25 posto premije, a prve godine kada je uvedena
(2006.) iskoristilo ju je 11 OPG-a, a županija je izdvojila
42.800 kuna. Već 2007. godine izdvajanja su gotovo
udvostručena, na 81.500 kuna, a subvencije je iskoristilo 16 OPG-a.
niji i sedam puta manje od
prosjeka 15 “starih” članica Europske unije. Europski rekorderi su Austrijanci, kod kojih je osigurano
čak 78 posto zemljišta, a
iznad 50 posto su i naši
susjedi Mađari.
Presudne su
subvencije
Uspjeh tog oblika osiguranja u velikoj mjeri ovisi o subvencijama države
i lokalne samouprave. U
Austriji su te subvencije
25 posto, u Francuskoj do
30 posto, u Španjolskoj i
preko 50 posto, a u poljoprivredno vrlo naprednoj
Nizozemskoj čak 75 posto. Toliku razinu subvencija ostvaruju i neki hrvatski poljoprivrednici, a taj
bi podatak trebao napokon razbiti predrasudu da
je osiguranje usjeva, nasada i životinja preskupo.
Tri su razine subvencija za osiguranje u Hrvatskoj. Na državnoj razini 25 posto premije plaća
Ministarstvo poljoprivrede, u kojemu ističu da će
s takvim subvencioniranjem svakako nastaviti.
Prema njihovim podacima, sve je više poljoprivrednika koji se odlučuju za osiguranje, iako ono
još nije obvezno za one
koji su u sustavu poticaja. Takvu obvezu u Ministarstvu još ne planiraju uvesti, premda se za
to već neko vrijeme zalažu osiguravateljska društva. Drugi dio subvencija, u iznosu od 25 posto,
poljoprivrednici ostvaruju na razini županija, što
je do sada uvelo 19 županija i Grad Zagreb.
Iznimke su samo Istarska
i Primorsko-goranska županija. Dodatnih 10 do 25
posto subvencije uveli su
Cijena police
osiguranja u
konkretnom slučaju
ovisi o nizu faktora,
poput subvencije,
rizika osiguranja i
procjene prinosa
neki gradovi i općine, pa
tako, primjerice, u Jastrebarskom poljoprivrednici
plaćaju tek 25 posto premije osiguranja jer preostalih 75 posto pokrivaju
država, županija i grad.
Bik vrijedan 200.000
kuna
Kad je riječ o osiguravateljskim kućama, pionir u
osiguranju usjeva, nasada
i životinja je Croatia osiguranje koje drži oko 90
posto tog dijela tržišta.
Njihove police pokrivaju
rizike od ledotuče, oluje,
poplave, mraza i više istodobnih vremenskih nepogoda. Klijenti su im uglavnom velike kompanije,
poput Agrokora i Adrisa,
a ključni cilj privući što
više od ukupno 160.000
malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
koja posjeduju oko dvije trećine poljoprivrednog
zemljišta u Hrvatskoj. Cijena police osiguranja u
konkretnom slučaju ovisi o nizu faktora, poput
subvencije, rizika osiguranja i procjene prinosa. Premija osiguranja za
pšenicu, primjerice, može
biti i samo stotinjak kuna
za urod s jednog hektara,
dok premija osiguranja po
stablu masline može, uz
sve subvencije, biti i manja od dvije kune. Unatoč
tako niskoj premiji, prema podacima Saše Smreka, šefa Odjela za osiguranje usjeva i nasada u
7
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 90% tržišta
( samo oko 4%
pokriva Croatia osiguranje
zemljišta osigurano u Hrvatskoj
RUKOM PREMA
JOPRIVREDI
emo za većinom europskih zemalja. U nas je tako osigurano tek oko četiri posto zemljišta
Osiguranje usjeva i nasada u Europi
Postotak osiguranog
zemljišta
Poljoprivredno zemljište (tis. ha)
Zaračunata premija (mil. €)
EU-15
135.260
1050
27
Češka
4280
32
35
Mađarska
6195
43,5
52
Poljska
18.443
9,9
7
Austrija
1351
52
78
Slovenija
792
9,5
17
Hrvatska
3100
20
4
Izvor: Croatia osiguranje
Croatiji, od pet milijuna
stabala masline u Hrvatskoj osigurano je tek oko
jedan posto. Nešto su bolji
rezultati u osiguranju domaćih životinja, posebno
svinja, ali to je zbog velikih tvrtki koje su osigurale sve najveće svinjogojske farme, ukupno više od
320.000 svinja. Prošle je
godine Croatia od ukupno
430.000 goveda u kontroliranom uzgoju osigurala njih više od 60.000,
a štetu su platili za 5222
krave. Najskuplje govedo
bio je rasplodni bik koji
je 2005. godine uvezen iz
Amerike, te potom osiguran na 200.000 kuna. Bik
je, nažalost, nakon dvije
godine zaklan zbog problema s papcima i artritisom. Osnovno osiguranje
za pse i mačke u Croatiji uključuje rizike od uginuća i eutanazije, a moguće je ugovoriti i dopunsko
osiguranje veterinarske
intervencije. Osiguravaju se još i domaća perad,
pernata divljač, divlje životinje u zoološkim parkovima, školjkaši i ribe
u uzgoju te puževi, koje
se može osigurati i od rizika uginuća zbog među-
sobnih tučnjava. Među rijetkim osiguravateljskim
društvima koja nude osiguranje usjeva i nasada
nalazi se i Triglav osiguranje. Prema njihovim podacima, taj dio tržišta snažno raste jer su u cijeloj
2007. godini ostvarili 4,8
milijuna kuna bruto zaračunate premije, a u prvih
devet mjeseci 2008. već
6,8 milijuna kuna. Početkom svake godine Triglav osiguranje potpisuje
sa županijama ugovore o
subvencioniranju osiguranja usjeva i nasada, a surađuju i s raznim udrugama, poput udruga voćara
i vinogradara. Cijena osiguranja u Triglavu varira
od županije do županije
jer ovisi o subvencijama,
ali i i nizu drugih faktora:
mjestu osiguranja, većoj
Primjer: osiguranje ploda masline
Godina uzgoja
4.
Prirod ploda kg/stablo
5.
6.
7.
8. i dalje
3 kg
9 kg
18 kg
24 kg
30 kg
Premija u kn/stablo
0,76 kn
2,27 kn
4,54 kn
6,05 kn
7,56 kn
Subvencija države 25 %
0,19 kn
0,57 kn
1,13 kn
1,51 kn
1,89 kn
Subvencija županije 25 %
0,19 kn
0,57 kn
1,13 kn
1,51 kn
1,89 kn
Subvencija općina/grad 25 %
0,19 kn
0,57 kn
1,13 kn
1,51 kn
1,89 kn
Ostalo za platiti
0,19 kn
0,57 kn
1,13 kn
1,51 kn
1,89 kn
Izvor: Croatia osiguranje
ili manjoj izloženost i riziku, štetama, kulturi koja
se sije ili sadi te o otkupnoj cijeni pojedine kulture koja se formira tijekom godine.
Za većinu
osiguravatelja je
osiguravanje usjeva
i nasada prerizično
Za većinu prerizično
Većina ostalih osiguravateljskih društava u širokom luku zaobilazi osiguranje usjeva i nasada jer ga
smatraju previše rizičnim.
Tako u Allianzu kažu da
takvo osiguranje u pravilu ostvaruje lošije rezultate na hrvatskom tržištu od
rezultata ostalih imovinskih osiguranja, a nerijetke
su i godine u kojima ostvare negativan omjer premija i šteta. Ni na razini cijele
grupe, razvoj se ne temelji
na proizvodima poput osiguranja usjeva i životinja,
iako ih neke članice grupe nude, poput Allianza u
Slovačkoj i Bugarskoj. U
Allianzu načelno podržavaju prijedlog da se osiguranje usjeva, nasada i živo-
tinja uvede kao obvezno za
sve poljoprivrednike koji
dobivaju državne poticaje. To bi vjerojatno potaknulo više osiguravatelja
na ulazak u tu vrstu osiguranja i posljedično, kroz
veću konkurenciju, donijelo određene prednosti i
samim osiguranicima. Ni
Generali osiguranje trenutačno nema u svojoj ponudi tu vrstu osiguranja, niti
je namjerava uskoro uvoditi, jer su usmjereni na druge proizvode. S obzirom
na klimatske promjene,
u Generaliju očekuju nastavak trenda porasta broja ekstremnih vremenskih
nepogoda, što će dodatno
otežavati izračun premija
za osiguravatelje, zato što
se premija neće moći odrediti prema statističkim pokazateljima utemeljenima
na iskustvima iz prošlosti.
Generali Grupa ipak nudi
takva osiguranja u nekim
drugim državama, poput
Mađarske i Srbije.
Interes za tu vrstu osiguranja za Generali ne ovisi isključivo o eventualnoj
odluci da se uvede kao obveza, nego o procjeni dugoročnog uspjeha u smislu
povrata ulaganja i ostvarenja dobiti.
*vijesti
Rekordan rast
prometa dm-a
Tvrtka dm - drogerie
markt Hrvatska u protekloj poslovnoj godini ostvarila je promet od
1,5 milijardi kuna, što je
u odnosu na isto razdoblje
lani povećanje za 20,21
posto. Kako je rečeno na
konferenciji za novinare,
istodobno je u nove objekte (distributivni centar,
garažu i nove prodavaonice) uloženo 60 milijuna kuna. Lani je otvoreno
190 novih radnih mjesta, a
prosječna plaća, uz obveznu 13. i 14. plaću, iznosila je 7183 kune. U Hrvatskoj dm trenutačno
ima 105 prodavaonica u
46 gradova. Zbog odnosa
prema radnicima dm je u
ovoj godini najnagrađivanija tvrtka u Hrvatskoj.
Allianz osniva
investicijske fondove
Zagrebačko
osiguravateljsko društvo Allianz,
drugi po veličini osiguravatelj u Hrvatskoj, početkom 2009. pokrenut će
investicijske fondove, najavio je predsjednik Uprave Allianza Boris Galić.
Planiraju osnivanje nekoliko fondova, od novčanih do dioničkih, a kojim
će se redoslijedom osnivati, ovisit će o tržištu.
Dobit Zagrebačke
pivovare
Dobit Zagrebačke pivovare do kraja rujna porasla je 1,5 posto, na 134,58
milijuna kuna, u odnosu
na isto lanjsko razdoblje,
podaci su nerevidiranog,
nekonsolidiranog financijskog izvješća te tvrtke
objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Rezultati poslovanja u planiranim su
okvirima, a dobit po dionici iznosi 216,91 kunu. U
devet ovogodišnjih mjeseci prihodi Zagrebačke
pivovare iznosili su 649,6
milijuna kuna, 0,4 posto
više nego u istom razdoblju lani. U devet mjeseci ove godine Zagrebačka
pivovara zabilježila je 7,7
milijuna financijskih prihoda, što je porast od čak
127,8.
8
S MARKOVA TRGA
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, kao i Zakona o javno
“
privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama pojednostavljuju se postupci
javne nabave, racionalizira poslovanje države i snižavaju troškovi.
”
Damir Polančec, potpredsjednik Vlade
MEĐUNARODNI SAJAM SASO
NOVA REGULATIVA U SUSTAVU JAVNE NABAVE
Rast svih pokazatelja
EU regulativa za veću
transparentnost
Ovogodišnji međunarodni sajam SASO koji je održan 13. put u Splitu, potvrdio je da je riječ o vodećem
gospodarskom događaju u Hrvatskoj. To dokazuje rekordan broj izlagača - njih 2271 - koji su svoju ponudu predstavili na 155.000 četvornih metara površine.
SASO je obuhvatio niz međunarodnih specijaliziranih
sajmova, primjerice sajam graditeljstva, drvne industrije, metalne industrije, alata, strojeva i opreme, obrtništva, male privrede i poduzetništva, elektrotehnike,
energetike i telekomunikacija, a također i SAFIR - sajam financija, investicija i razvoj, te prvi sajam ekologije SEKO. Direktor sajma Igor Bagarić istaknuo je kako
je SASO jedini sajam u široj regiji koji bilježi konstantan rast svih ekonomskih pokazatelja, a ove godine taj
rast iznosi 31,7 posto. Ukupna vrijednost izložbenih eksponata iznosila je više od 1,7 milijardi eura, a prema
povratnim informacijama izlagača, vrijednost prodanih
građevinskih strojeva iznosi oko 29 milijuna eura.
*vijesti
Nacrt prijedloga
strategije održivog
razvitka
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva izradilo je
u suradnji s drugim tijelima državne uprave Nacrt
prijedloga strategije održivog razvitka. Ta je strategija usmjerena na stabilizaciju broja hrvatskog
stanovništva, zaštitu prirode i prirodnih dobara,
održivu proizvodnju i potrošnju, ostvarivanje socijalne kohezije i pravde,
postizanje energetske neovisnosti i rasta efikasnosti korištenja energije, jačanje javnog zdravstva,
povezivanje Hrvatske i
zaštitu Jadranskog mora i
priobalja.
Trening Društveno
odgovorno
poslovanje
Trening pod nazivom
Društveno
odgovorno
poslovanje (DOP) namijenjen
akreditiranim
djelatnicima Hrvatske gospodarske komore (HGK)
u sklopu projekta CASE
(Chambers towards Acquis Support and business
Ethics), koji je sufinanciran sredstvima Europske
komisije u okviru programa BSP-a (Business Support Programme) održan
je protekli tjedan u Zagrebu. Trening je organizirao Eurochambres, koji je
ujedno koordinator i nositelj projekta, u suradnji s
HGK-om, a bio je namijenjen polaznicima iz Rumunjske, Bugarske, Turske i Hrvatske. Trening je
pohađalo dvadesetak polaznika kako bi usvojili metodologije kreiranja
strategija DOP-a malih i
srednjih gospodarskih subjekata. Svaki će polaznik
treninga imati obvezu posjetiti pet poduzetnika iz
vlastitog gospodarskog
okružja te im pomoći u
izradi i primjeni vlastitih
strategija DOP-a.
Hrvatska uz bok
članica EU-a
Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF)
o analizi provedbe Lisabonske strategije prema
kojem je Hrvatska među
16 zemalja nečlanica Europske unije zauzela prvo
mjesto, dok se po ukupnoj
ocjeni smjestila uz bok
članicama EU-a – između Grčke i Italije, a ispred
Rumunjske, Poljske i Bugarske. Među zemljama
Europske unije prva tri
mjesta pripala su skandinavskim zemljama Švedskoj, Danskoj i Finskoj.
Velika su očekivanja i od Zakona o
koncesijama, koji bi trebao stvoriti
transparentan i nediskriminirajući
pravni okvir za utvrđivanje uvjeta
po kojima se mogu dodjeljivati
koncesije
S
abor je nedavno
usvojio paket zakona iz sustava javnih nabava kojim se hrvatsko zakonodavstvo u
tom području usklađuje
s onim u Europskoj uniji
(EU). Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o
javnoj nabavi, kao i o Zakonu o javno privatnom
partnerstvu i Zakonu o
koncesijama. Tim se propisima pojednostavljuju
postupci javne nabave, racionalizira poslovanje države i snižavaju troškovi,
rekao je potpredsjednik
Vlade Damir Polančec na savjetovanju No-
Za provedbu
Zakona o javno
privatnom
partnerstvu u
Hrvatskoj se osniva
Agencija za javno
privatno partnerstvo
vine u sustavu javne nabave, koje su organizirali
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja.
Iako su novim Zakonom
o javnoj nabavi, usklađenim s EU-ovim smjernicama, pojednostavljene
neke dosadašnje odredbe
budući da su bile zahtjevnije od onih koje traže
smjernice EU-a, pojedine strože odredbe, kao što
je obveza objave pregovaračkog postupka i nabave usluga, i dalje ostaju
na snazi. U Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetništva pritom ističu
kako javna nabava znatno
utječe na tržište ponuditelja, koji su obvezni primijeniti drukčiji način nabave, a koji predstavlja bitan
odmak od dosadašnje prakse sklapanja ugovora
između države i privatnog
sektora.
Ulaganjem do prava
na pružanje usluga
Razmjerno novi oblik suradnje državnog i privatnog sektora u nas predstavlja i javno privatno
partnerstvo. Taj oblik partnerstva pruža mogućnosti izgradnje svih oblika
infrastrukture od javnog
interesa, i to korištenjem
novca privatnog sektora
i istodobnim povećanjem
učinkovitosti javnog sektora, rečeno je na savjetovanju. Pritom privatni
partner osigurava financije, projektiranje i gradnju
infrastrukture te dobiva
pravo na pružanje usluga putem te infrastrukture. S druge strane, država uz minimalne troškove
dolazi do objekata koji
su od velikog značaja za
građane. Riječ je zapravo o kombinaciji ulaganja
s dugoročnim pružanjem
usluga, istaknuto je na savjetovanju.
Za provedbu Zakona o
javno privatnom partnerstvu u Hrvatskoj se osniva
agencija za javno privatno
partnerstvo. Osim nadzora nad provedbom zakona,
njene će temeljne zadaće
biti i provedba prijedloga
za poboljšanje modela javno privatnog partnerstva,
kao i obrazovanje kadrova, najavljuju u Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva. Velika su
očekivanja i od Zakona o
koncesijama, koji bi, poručeno je na savjetovanju,
trebao stvoriti transparentan, nediskriminirajući jasan pravni okvir za utvrđivanje uvjeta po kojima
se domaćim i stranim pra-
vnim i fizičkim osobama
mogu dodjeljivati koncesije. I u ovom je slučaju riječ o izgradnji, financiranju i upravljanju javnim
infrastrukturnim objektima i pružanju usluga od
javnog interesa. Među
ostalim, cilj novoga zakona je i stvoriti uvjete kako
bi se omogućila što veća
javnost postupka dodjele
koncesija, zaključeno je na
savjetovanju. (A. M.)
9
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 590 mil € do 2010. ( čak 39% prijava za CARDS
Hrvatska može povući iz Ipa fonda
propalo zbog pogreške u proceduri
EU FONDOVI
MANJE KONZULTANTIMA,
VIŠE PODUZETNICIMA
I dok je novac iz CARDS-a većim dijelom završio u džepovima raznih stranih
konzultanata, hrvatske bi tvrtke od Ipe trebale imati mnogo više izravne koristi
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
P
oduzetnicima,
osobito
malima i srednjima,
ne isplati se prekopavati sve moguće europske fondove i programe,
kako bi našli neki iz kojega bi mogli izvući sredstva. Lakše je i brže snalaziti se po poglavljima
pretpristupnih pregovora,
jer tamo gdje Hrvatska
nije ispunila uvjete, tamo
će Bruxelles sigurno uložiti novac. Praktičan je to
savjet koji je sudionicima seminara Mogućnosti
za Hrvatsku uputio njemački konzultant Jan
Dröge iz konzultantske
U definiranju
kriterija i projekata
najvažnije je pratiti
iskustva drugih
zemalja, jer ono
što je prošlo njima,
vjerojatno će proći i
Hrvatskoj
kuće Schuman Associates. Opisujući na slikovit način razlike između
fondova, Dröge je rekao
da je CARDS fond bio
poput jelovnika u restoranu, Ipa fond je sličniji švedskom stolu, dok
je u strukturnim fondovima, kojima će Hrvatska imati pristup kada
uđe u EU, svaka zemlja
sam svoj kuhar. Sredstva
iz CARDS-a najvećim su
dijelom uložena u razvoj
i jačanje državne administracije, pa je vrlo malo
novca završilo u privatnom sektoru. Uz to, čak
39 posto prijava propalo
je ne zbog neprikladnosti
projekta, nego zbog greške u proceduri. S Ipom
bi trebalo biti drukčije jer
je 34 posto novca namijenjeno regionalnom razvoju, 17 posto poljoprivredi i ruralnom razvoju,
a 10 posto prekograničnoj suradnji. I dok je novac iz CARDS-a, priznaje Dröge, većim dijelom
završio u džepovima raznih stranih konzultanata, hrvatske bi tvrtke od
Ipe trebale imati mnogo
više izravne koristi.
Uvod u svijetlu
budućnost
EU fondovi su, pojasnio
je Dröge, bitno različiti od komercijalnih kredita Svjetske banke ili Međunarodnog monetarnog
fonda jer su politički motivirani, s obzirom da im
je cilj prilagodba pojedine
zemlje zajedničkim standardima.
Zato je u definiranju kriterija i projekata najvažnije
pratiti iskustva drugih zemalja jer ono što je prošlo
njima, vjerojatno će proći
i Hrvatskoj. Sredstva koja
Hrvatska može svake godine povući iz pretpristupnih fondova od 2001. naglo su rasla – sa 60 na 150
milijuna eura – pa Dröge smatra realnim da sav
taj novac nećemo moći ili
znati iskoristiti. Do 2010.
godine Hrvatska može iz
Ipa fonda povući ukupno
590 milijuna eura, što je
gotovo dvostruko više od
Makedonije Bosne i Hercegovine, a za oko 120
milijuna manje od Srbije.
Koliko ćemo od toga do-
ista iskoristiti, ističe Dröge, ne ovisi samo o političarima, nego i o samim
gospodarstvenicima. Bolja priprema za izradu
projekata još je važnija
ima li se na umu podatak
da će nam nakon ulaska u
EU biti na raspolaganju
pet do šest puta više novca iz strukturnih fondova.
Ipa fond bi tako, budemo
li ga iskoristili, mogao biti
uvod u svijetlu budućnost
na dugom i često mukotrpnom putu ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
Za dobar projekt uvijek ima novca
Hrvatska gospodarska komora (HGK) sudjeluje trenutačno u 26 projekata vezanih za europske pretpristupne
fondove - 34 projekta su zaključena, a 22 su kandidirana, najviše za program CARDS, kazala je na seminaru voditeljica Europske poduzetničke mreže Vesna Torbarina.
Sredstva iz CARDS-a najvećim dijelom nisu našla put do
privatnog sektora ni u drugim zemljama, ali su ih neke
zemlje, poput Irske, jako dobro iskoristile za projekte u
obrazovanju. Torbarina savjetuje poduzetnicima da ne
troše vrijeme na potragu za programom u koji bi se mogli
uklopiti, nego da izrađuju dobre projekte jer će se za dobre projekte uvijek naći program financiranja.
*vijesti
Erste bolnicama dala
400.000 kuna
Erste & Steiermärkische
Bank povodom svjetskog
Dana štednje donirala je
po 200.000 kuna Općoj
bolnici Bjelovar i Dječjoj
bolnici Kantrida. Novac
Dječjoj bolnici Kantrida
namijenjen je za uređenje prostorije za 24-satni
boravak roditelja hospitalizirane djece, dok će
sredstva donirana Općoj
bolnici Bjelovar biti utrošena za kupnju medicinske opreme.
Continental Grupa:
joint venture s
Constantin filmom
Continental Grupa potpisala je novi joint venture
s jednim od najvećih austrijskih kino prikazivača
Constantin filmom čime
je nastavljena suradnja i
ulaganje vodećeg distributera u regiji i u kina diljem Hrvatske. Potpisan je
ugovor za otvorenje kina u
Puli, a pred zaključenjem
su i ugovori za otvaranje
još jednog Movieplexa u
Zagrebu te Movieplexa na
raznim lokacijama diljem
Hrvatske, primjerice Osijeku, Slavonskom Brodu i
Karlovcu.
Potpore za poticanje
riječnog prometa
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je javni poziv za
dodjelu državnih potpora
male vrijednosti u sklopu
Programa poticanja razvitka riječnog prometa s ciljem promicanja ekološki
prihvatljivih oblika prometa. Korisnici potpore
mogu biti trgovačka društva i obrtnici koji su registrirani za jednu od djelatnosti u riječnom prometu,
a najveći je iznos potpore
200.000 eura u tri godine.
Recept za uspješnu
hrvatsku znanost
Jednodnevna konferencija na temu Business Intelligence i intelektualno vlasništvo održana je
proteklog tjedna u Splitu
u organizaciji Hrvatskog
instituta za tehnologiju
(HIT) i Visoke poslovne
škole Minerva. Konferencija je okupila stotinjak
znanstvenika, poduzetnika, menadžera i predstavnika lokalne vlasti koji
su imali prilike upoznati
Business Intelligence metode i tehnike. Na putu od
ideje do uspješnog poslovnog modela, tehnike Business Intelligencea mogu
pomoći kako bi se usmjerio razvoj, rezultati istraživanja zaštitili kao intelektualno vlasništvo, ispitao
i planirao izlazak na potencijalna tržišta, a proizvodni proces učinio što
konkurentnijim i težim za
kopiranje.
Narodne novine predstavile PIP
Narodne novine predstavile su PIP - Pravni internetski portal koji osigurava brz pristup svim
ažuriranim
zakonskim
tekstovima, sudskoj praksi i ostalim dokumentima iz pojedinih pravnih
područja. PIP je rezultat višegodišnje suradnje
Narodnih novina i etabliranih stručnjaka svih
grana prava. Taj portal
objedinjuje domaće zakonodavstvo, pravne aktualnosti, sudsku praksu, pravna stajališta, primjenjivu
stručnu literaturu te nudi
relevantna mišljenja istaknutih pravnih teoretičara
i praktičara kao i mogućnost razmjene stručnih
mišljenja.
10 PREDSTAVLJAMO
( oko 1500 t
pržene kave prerađuju godišnje
MILMAN, CRIKVENICA
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( oko 10 minuta
poduke dovoljno je za odlične rezultate
MULTIMODUS, ZAGREB
Espresso alla Milman
Osim prerade kave, tvrtka se bavi i servisom aparata
koje kupci dobivaju bez naknade, ali uz obvezu
potrošnje jednog kilograma kave mjesečno
C
rikvenička tvrtka
Milman osnovana je 1990. godine s ciljem prerade i trgovine kave na veliko i
malo. U počecima rada
tvrtka je imala samo dvije pržionice kave, kapaciteta 15 kilograma, i specijaliziranu prodavaonica u
Crikvenici. Iako je asortiman bio ograničen na nekoliko vrsta kava
- espresso, za domaćinstvo i minas mix - Milmanovo je poslovodstvo nastojalo privući potrošače
tradicionalnom aromom
i uvijek svježom kavom.
Već 1992. godine otvorena je još jedna prodavaonica kave u Rijeci, a nakon toga i prodavaonice
na glavnoj tržnici u Rijeci i na Trsatu, te u Delnicama i Rovinju. Kako je
istaknuo direktor tvrtke
Milman Miljenko Manestar, kupci u Milmanovim prodavaonicama
mogu degustirati razne vrste kave, od tipičnog tali-
janskog espressa alla Milman, cappuccina, kave s
mlijekom ili šlagom.
Govoreći o razvitku
tvrtkina poslovanja, Manestar je kazao kako se
paralelno s rastom tržišta
ulagalo i u tehnologiju,
pa je 1997. otvoren moderni pogon u blizini Crikvenice s godišnjim kapacitetom prerade većim
od 1500 tona pržene
Kava je u zadnjih
nekoliko godina
poskupjela više
od 100 posto na
svjetskom tržištu,
dok je Milman
podigao cijene za
samo 10 do 15
posto
kave. Neprekidno praćenje trendova dovelo je do
usvajanja tehnologije novog proizvoda - kavado-
ze Milman. Osim prerade kave, Milman se bavi i
servisom aparata koje kupci dobivaju bez naknade,
ali uz obvezu potrošnje jednog kilograma kave mjesečno.
Instant napici od
kave
Kupnjom licencije za proizvodnju Elite kave prije
tri godine Milman je svoje poslovanje proširio na
cijelu Hrvatsku.
Tvrtka je usvojila i tehnologiju proizvodnje instant
napitaka od kave. “Program malih aparata za
kavu i kavadoza započeo
je i u Sloveniji gdje imamo tvrtku Milman Maribor te Srbiji putem zastupnika tvrtke Kočabana
Beograd. U Bosni i Hercegovini tvrtka Milman pakira kavadoze za
tri tvrtke”, rekao nam je
Manestar.
Govoreći o problemima s kojima se susreće u
poslovanju, Manestar je
kazao kako je kava u zadnjih nekoliko godina poskupjela više od 100 posto na svjetskom tržištu,
dok je Milman podigao
cijene za samo 10 do 15
posto. Osim toga, konkurencija je sve žešća, a tvrtka se financira iz vlastitih
sredstava. “Poslovna filozofija da bazni pogon proizvodnje bude u vlasništvu tvrtke, a maloprodajni
prostori u zakupu pokazala se ispravnom kada
su veliki trgovački lanci
svojim damping cijenama
počeli gušiti maloprodaju.
Tako se brzo i bez velikih
troškova napustila maloprodaja u prodavaonicama koje svojom zaradom
nisu pokrile troškove”,
pojašnjava Manestar. Do
kraja ove godine tvrtka
će uvesti sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001
:2000 te HACCP sustav.
(S.P.)
“Šefov prijatelj” za
veću produktivnost
D
vojica su prijatelja prije godinu i pol osnovali
tvrtku Multimodus, entuzijastično vjerujući da bi
mogli osmisliti originalno rješenje na području
informatičke tehnologije i usluga te time zauzeti svoju nišu na sve zahtjevnijem hrvatskom tržištu.
Danas, 18 mjeseci kasnije, zagrebačka tvrtka
Multimodus ima troje zaposlenih, od kojih su dvojica njeni osnivači, a plaće
su im iznad prosjeka čak
i u informatičkoj branši.
U potrazi za proizvodom
koji bi mogli ponuditi, u
Multimodusu su razvili
brend Šefov prijatelj. Riječ je o njihovu krovnom
brendu za informatičke
proizvode i usluge. Prvi u
nizu proizvoda koji su ponudili je mjerač uredske
produktivnosti, kirurški
njak,
sustav
pamti obrasce produktivnog i
neproduktivnog rada, te
ih primjenjuje na aktivnosti na računalu koje će se
tek dogoditi. Time je, zaključuje Sambunjak, ocjenjivanje produktivnosti
H r vatska
uđe u Europsku uniju, svojim proizvodom
uspješno možemo probiti i na svjetsko tržište”,
ističe Sambunjak. Cilj
Multimodusa je pokazati
se posebnim i jedinstve-
Prvi u nizu proizvoda koji su ponudili je mjerač uredske
produktivnosti, alat kojim svaki direktor ili voditelj odjela
može izmjeriti i unaprijediti radne navike djelatnika
precizan alat kojim svaki
direktor ili voditelj odjela
može izmjeriti i unaprijediti radne navike djelatnika za računalom u uredskom okruženju, rekao
nam je Sven Sambunjak,
voditelj odnosa s javnošću Multimodusa. Naš
sugovornik dodaje kako
rad mjerača podupire napredni algoritam umjetne
inteligencije Ocijeni i primijeni, koji direktoru ili
voditelju odjela omogućuje da “podučava” mjerač
o tome koju uredsku aktivnost na računalu smatra
produktivnom, a koju gubitkom vremena. Odlične
je rezultate moguće dobiti nakon samo desetak
minuta poduke, što znači da je vodstvo tvrtke minimalno opterećeno korištenjem algoritma. Osim
toga, napominje Sambu-
maksimalno olakšano i
pojednostavljeno, a vodstvo tvrtke, nakon nekoliko dana poduke, gotovo da više i nema posla
s mjeračem, nego u realnom vremenu dobiva jasan grafički prikaz produktivnosti svoje tvrtke.
Jedinstvena pozicija
na tržištu
“Naša pozicija na tržištu
je jedinstvena budući da,
prema našim saznanjima,
u Hrvatskoj ne postoji tvrtka koja nudi sličan proizvod. Istraživanjem konkurentskih
proizvoda,
koji se nude u inozemstvu, zaključili smo kako
algoritam umjetne inteligencije Ocijeni i primijeni naš proizvod čini jedinstvenim i u svijetu. Stoga
čvrsto vjerujemo kako se
već sada, a posebice kada
nim na tržištu koje je ionako žedno alata za unaprjeđenje produktivnosti.
U tom pogledu, tajming
ulaska Hrvatske u Europ-
Sustav pamti
obrasce
produktivnog i
neproduktivnog
rada, te ih
primjenjuje na
aktivnosti na
računalu koje će se
tek dogoditi
sku uniju za njih je, tvrdi
Sambunjak, idealan jer će
tada biti spremni i za nove
izazove na širem europskom tržištu. (A. M.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( oko 3000 tvrtki
u Hrvatskoj targetirano tržište SAP-a
( od 500.000 do 1 mil kn
kreće se cijena implementacije
ENEL, SPLIT
*vijesti
SOFTVERSKA
RJEŠENJA ZA EUROPU
Kraj 2007. godine Enel je dočekao kao prvi SAP Silver Partner u Hrvatskoj, a ovog je ljeta
postao prvi SAP partner s certificiranim partnerskim rješenjem za Retail
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
I
nformatička tvrtka
Enel posluje od 1991.
godine. Svojim klijentima Enel pruža cjelokupnu uslugu informatičke podrške u poslovanju,
počevši od modeliranja i
analize poslovnih procesa, preko sistem
integracije, izgradnje
i implementacije optimalnog integriranog
informacijskog sustava
gotovih programskih rješenja svjetskih lidera IT
industrije, do opremanja
tvrtki vrhunskom opremom renomiranih svjetskih proizvođača. Nakon
triju uspješno završenih
Business Intelligence projekata, Enel je postao prvi
Microsoft Gold Certified Partner za Business Intelligence u Hrvatskoj i
na taj način učvrstio suradnju s Microsoftom.
Program
Microsoft
Gold Certified Partner obuhvaća kompanije koje su
dokazale predanost i stručnost u jednom ili više područja korištenja i isporuke
Microsoftovih tehnologija. Enel ima plodnu suradnju i s IBM-om i HP-om.
Partnerstvo sa
SAP-om
U 2006. godini Enel je
sklopio partnerstvo sa
SAP-om. Suradnja se realizirala najviše kroz
prodaju SAP Business
All-in-One ERP paketa
lokaliziranog za Hrvatsku, namijenjenog malim
i srednjim tvrtkama.
Kraj 2007. godine
Enel je dočekao kao prvi
SAP Silver Partner u Hrvatskoj, dok je ovog ljeta
zakonima Republike Hrvatske i
ima certifikat Quality Assurance Certificate kojim se potvrđuje kvaliteta, pravilnost
i usklađenost rješenja sa
svim potrebnim propisima i formalnostima s ciljem maksimalnog povrata investiranog.
“Ugradnjom tog rješenja, tvrtke dobivaju know
how, a zaposlenici kroz
njegovu implementaciju potpuno nauče njegovu
primjenu. Velika potražnja za tim rješe-
postao prvi SAP-ov partner s certificiranim partnerskim rješenjem za Retail. Budući da je SAP
do prije nekoliko godina
imao rješenja namijenjena samo velikim tvrtkama, Enel s
tim vodećim
svjetskim
liderom u poslovnim aplikacijama nije
surađivao.
“Da bismo kvalitetnije zadovoljili potrebe hrvatskog tržišta, ali i da
bismo postigli značajniji iskorak u regiji, trebali
smo ponuditi nešto novo.
Stoga nam je potrebna su-
Rješenje ima
certifikat Quality
Assurance kojim
se potvrđuje
kvaliteta, pravilnost
i usklađenost
rješenja sa
svim potrebnim
propisima, s ciljem
maksimalnog
povrata
investiranog
radnja upravo s partnerom
koji se s rješenjima počeo
okretati malim i srednjim
tvrtkama. Suradnja Enela
i SAP-a na razvojnim projektima pri ulasku na hrvatsko tržište u segmentu
malih i srednjih hrvatskih
tvrtki priznanje je Enelovom radu, kao i potvrda
kvalitete”, ističe Suzana
Rudak, direktorica Sektora marketinga i prodaje tvrtke Enel. U SAP
Business All-in-One rješenju sadržane su najvažnije
funkcionalnosti potrebne
svakoj tvrtki, primjenjive u financijskom i upravljačkom računovodstvu,
prodaji i distribuciji, nabavi, skladištenju i logistici, upravljanju ljudskim
kapitalom te kvalitetom.
Proces
implementacije prilagođen je potrebama manjih i srednjih tvrtki, a traje najviše tri do
četiri mjeseca. Posebnost
tog rješenja je maksimalna prilagodljivost posto-
jećoj informatičkoj
infrastrukturi te mogućnost nadogradnje osnovnog paketa specifičnim
industrijskim rješenjima
SAP-ovih partnera. “Enel
je inovativnošću svojih
djelatnika, temeljenoj na
bogatom iskustvu poslovanja s domaćim tvrtkama, nadogradio SAP-ovo
rješenje i razradio projekt. Tako je polovinom
rujna dobio jedinstven
SAP-ov certifikat”, istaknula je Suzana Rudak.
Korisno rješenje
Rješenje je u cijelosti
usklađeno s propisima i
Dalmatinski softverski lider
Enel je dalmatinski lider među softverskim tvrtkama koji
je u jednom trenutku imao više od 100 zaposlenika. Danas ta splitska tvrtka zapošljava 45 motiviranih radnika.
Ugradila je i održava svoja rješenja na preko 200 lokacija.
Od važnijih klijenata ističu se Fina, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Robot, Bakmaz, Dalmadom...
“Naša strategija poslovanja temelji se na oslanjanju na
poznate svjetske brendove i prilagođavanju njihovih rješenja našim specifičnostima”, ističe Suzana Rudak.
njem nastupit će s približavanjem ulaska Hrvatske
u EU. U SAP-u procjenjuju da bi ga moglo prepoznati oko 3000 hrvatskih
tvrtki”, pojašnjava Suzana Rudak.
To rješenje je, kako
po softveru tako i po samoj metodologiji, potpuno
kompatibilno,
odnosno usklađeno, s europskom
regulativom.
Njegova ugradnja omogućuje poslovanje prema europskim normama
te značajno podiže cijenu
tvrtke koja ga je ugradila. Uz to, postoji niz poticaja koje nude informatičke tvrtke. Financira se
projekt, usluge licencije
i hardver. Minimalni broj
korisnika je 10, ali to je
rješenje idealno za složenije tvrtke. Investicija za
najsloženije tvrtke kreće se u rasponu između
500.000 i milijun kuna.
U Hrvatskoj pad broja
zaposlenih
U Hrvatskoj je u rujnu ove
godine zabilježeno 1,5
milijuna zaposlenih, što
je 0,6 posto manje nego u
kolovozu, privremeni su
podaci Državnog zavoda
za statistiku. U rujnu su
pravne osobe bilježile 1,2
milijuna zaposlenih, što
je 0,3 posto manje nego u
mjesecu ranije. U odnosu
na lanjski rujan broj zaposlenih u pravnim osobama u ovogodišnjem je
rujnu bio veći za 3,9 posto. Na godišnjoj razini
najviša stopa rasta broja zaposlenih zabilježena je u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i
poslovnim uslugama. Na
godišnjoj razini porastao
je broj zaposlenih u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim
djelatnostima za 5,6 posto. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj rujna u
Hrvatskoj je bilo 222.217
nezaposlenih ili 1,3 posto
više nego u kolovozu, od
čega 138.985 žena, što je
1,1 posto više nego u kolovozu.
RIO Rijeka širi
poslovanje u Zagrebu
Poduzeće RIO Rijeka
otvorilo je prošli tjedan
u Zagrebu još jedan prostor za šivanje odijela po
mjeri. RIO Rijeka vodeća je modna kuća u proizvodnji muških odjevnih predmeta, djeluje
već gotovo 60 godina, a
njihova nova linija Rio
Club Hand Made (šivanje po mjeri) u skladu
je sa svjetskim modnim
trendovima. Spoj tradicije, vrhunskih tkanina i
dizajna posebno se ističe u odijelima izrađenim
od tkanina Zegna Traveller Micronosphere (meka
tkanina otporna na mrlje i
gužvanje), koju sve češće
nose najuspješniji domaći menadžeri, ali i vrhunski sportaši.
12 INTERVJU
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 70 mil kn
Zagreb, Žitnjak b.b.
BILANCA na dan 31. prosinca 2007. godine
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
POZICIJA
2006.
2007.
A. Dugotrajna imovina
I. Materijalna imovina
II. Financijska imovina
B. Kratkotrajna imovina
I. Zalihe
II. Potraživanja
III. Financijska imovina
IV. Novac na računu i u blagajni
C. Plaćanje budućih troškova i nedospjeli prihodi
D. UKUPNA AKTIVA
87.396.215,16
42.473.887,58
44.922.327,58
232.974.133,42
76.082.980,88
133.764.222,88
10.658.443,70
12.468.485,96
328.646,56
320.698.995,14
75.658.715,07
40.718.222,96
34.940.492,11
225.398.332,82
71.326.077,23
144.228.825,26
7.273.003,67
2.570.426,66
285.209,67
301.342.257,56
A. Kapital i rezerve
I. Upisani kapital
II. Premije na emitirane dionice
III. Rezerve
IV. Zadržana dobit
V. Dobit tekuće godine
B. Dugoročna rezerviranja za troškove i rizike
C. Dugoročne obveze
D. Kratkoročne obveze
1. Obveze prema kreditnim institucijama
2. Obveze prema dobavljačima
3. Ostale obveze
E. Odgođeno plaćanje troškova i budući prihod
F. UKUPNA PASIVA
228.264.260,11
60.248.500,00
252.221,33
11.016.519,19
153.988.490,86
2.758.528,73
723.082,69
210.724,47
88.551.173,99
12.277.537,59
72.308.340,00
3.965.296,40
2.949.753,88
320.698.995,14
231.692.719,61
60.248.500,00
252.221,33
11.016.519,19
155.053.312,24
5.122.166,85
681.248,32
712.388,52
65.306.147,23
6.052.857,53
55.773.050,90
3.480.238,80
2.949.753,88
301.342.257,56
RAČUN DOBITI I GUBITKA za period 01.01.- 31.12.2007. godine
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
uloženo u Kamp Park Soline
POZICIJA
A. Poslovni prihodi
1. Prihodi od prodaje u zemlji
2. Prihodi od prodaje u inozemstvu
3. Ostali prihodi osnovne djelatnosti
B. Poslovni rashodi
I. a) Povećanje vrijed. zaliha proiz. i got. proiz.
I. b) Smanjenje vrijed. zaliha proiz. i got. proiz.
II. Rashodi razdoblja
1. Materijalni troškovi
2. Troškovi osoblja
3. Amortizacija i vrij. usklađ. dugot. imovine
4. Vrijednosno usklađ. kratkotrajne imovine
5. Rezerviranje troškova i rizika
6. Ostali troškovi poslovanja
C. Financijski prihodi
D. Financijski rashodi
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
Dobit prije oporezivanja
Porez na dobit
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA
U Zagreb, 30. travnja 2008. godine
2006.
2007.
251.867.597,41
210.951.921,91
12.575.731,77
28.339.943,73
239.196.502,50
15.430.562,75
195.533.051,20
178.086.159,28
9.302.840,60
8.144.051,32
186.136.221,66
254.627.065,25
176.729.948,99
19.603.341,92
5.097.528,73
39.979.513,94
18.973,55
13.197.758,12
207.387,42
9.240.641,01
252.074.984,83
248.437.143,51
3.637.841,32
879.312,59
2.758.528,73
15.887.753,23
170.248.468,43
133.959.132,19
18.498.825,32
10.838.729,39
267.892,60
2.048,48
6.681.840,45
292.317,01
3.124.967,47
195.825.368,21
189.261.189,13
6.564.179,08
1.442.012,23
5.122.166,85
Glavni direktor:
Krunoslav Čović, dipl. oec.
REVIZIJA I POSLOVNE USLUGE
SPLIT - HRVOJEVA 12/II
IZVJEŠĆE OVLAŠTENOG REVIZORA
Revidirani izvještaji
1. Na temelju Ugovora o reviziji obavili smo reviziju financijskih
izvještaja obveznika CHROMOS AGRO d.d. Zagreb za 2007. godinu, određenih Zakonom o računovodstvu (NN 146/05) i to:
a) Bilanca sa stanjem na dan 31. prosinca 2007. godine,
b) Računa dobiti i gubitka za 2007. godinu,
c) Izvještaja o novčanom toku u 2007. godini,
d) Izvještaja o promjenama kapitala u 2007. godini,
e) Bilješki uz financijske izvještaje za 2007. godinu.
Okvir financijskog izvještavanja
2. Okvir financijskog izvještavanja za revidirane financijske izvještaje jest:
a) Zakon o računovodstvu (NN 146/05),
b) Međunarodni računovodstveni standardi,
c) ostali važeći hrvatski propisi
d) Računovodstvene politike poduzetnika objavljene u
financijskim izvještajima.
Odgovornost uprave
3. Za revidirane financijske izvještaje odgovornost snosi uprava dioničkog društva Chromos Agro d.d. Zagreb. Uprava je
odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s utvrđenim okvirom financijskog
izvještavanja. Odgovornosti uprave uključuju:
a) utvrđivanje, uvođenje i održavanje internih kontrola
relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih
izvještaja u kojima neće biti značajnih pogrešnih
prikazivanja uzrokovanih prijevarom ili pogreškom,
b) odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih
politika i stvaranje razumnih računovodstvenih procjena u
danim okolnostima.
zahtijevaju pridržavanje revizora etičkih pravila te planiranje
i provođenje revizije kako bi se steklo razumno uvjerenje o
tome da u financijskim izvještajima nema značajnih pogrešnih prikazivanja.
Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama prikazanima u financijskim izvještajima. Odabir postupaka, uključujući i procjenu
rizika značajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima zbog prijevara ili pogreška, ovisi o prosudbi revizora.
Pri procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole
relevantne za klijentovo sastavljanje i fer prikazivanje financijskih izvještaja kako bi odredio revizorske postupke koji
su odgovarajući u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje
mišljenja o učinkovitosti internih kontrola društva. Revizija
također uključuje ocjenjivanje prikladnosti primijenjenih
računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih
procjena uprave, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.
Vjerujemo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i prikladni za postizanje osnove za izražavanje našeg mišljenja.
Mišljenje
6. Prema našemu mišljenju predočeni financijski izvještaji
realno i objektivno prikazuju financijsko stanje dioničkog
društva Chromos Agro d.d. Zagreb na dan 31. prosinca
2007. godine, rezultate poslovanja, novčani tok i promjene
u kapitalu u 2007. godini, sukladno okviru financijskog izvještavanja koji je naveden u točki 2. ovoga izvješća.
Split, 13.05.2008. godine
Odogovornost revizora
4. Naša je odgovornost izraziti mišljenje o revidiranim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju
smo obavili sukladno Zakonu o reviziji (NN 146/05) i Međunarodnim revizijskim standardima (NN 28/07). Ti standardi
Ovlašteni revizor:
Jurica Ivanišević, dipl. oec
Član uprave:
Nadica Šalov, dipl. oec.
GORAN RAŽNJEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ILIRIJE D.O.O. BIO
Turističko z
Rješavanje pravnog i vlasničkog statusa turističkog zemljišta
hoteli, kao i zemljište neposredno oko i uz njih koje čini tehnološku
procijeniti i unijeti u temeljni kapital turističkih tvrtki. Tako bi to
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
S
Goranom
Ražnjevićem, predsjednikom Uprave Ilirije iz Biograda na
moru, razgovarali smo o
problemima turističkog
zemljišta, prostornih planova, daljnjih ulaganja u
turističke objekte, odnosima s lokalnom samoupravom... Ražnjević je
odgovarao na pitanja o
Isticati kao uspjeh
otvorene hotele s
tri i četiri zvjezdice
duž Jadrana već
za Uskrs s cijenom
polupansiona
od 150 kuna je
za plakanje a ne
hvaljenje, a tako je
bilo ove turističke
sezone
problemu turističkih kadrova i planiranim ulaganjima te upozorio na poteškoće s kojima se susreću
turističke tvrtke.
Kako komentirate problem neriješenog statusa turističkog zemljišta?
- Neriješeno vlasničkopravno pitanje tzv. turističkog zemljišta je “siva
zona” hrvatskog turizma.
To očito ne predstavlja
znatniji problem nikome
osim onima koji čine okosnicu hrvatskog turizma,
a to su sve turističke tvrtke koje su prije 15 i više
godina prošle pretvorbu, većina i privatizaciju,
i bez kojih je hrvatski tu-
rizam, ovakav kakav jest,
nezamisliv.
U kojoj mjeri problem
ometa poslovanje turističkih tvrtki?
- Taj neriješeni pravnovlasnički status zemljišta kao “sive zone” služi
kao izvanredno i uspješno sredstvo u ometanju,
bolje reći onemogućavanju efikasnog poslovanja
turističkih tvrtki te njihovu osmišljavanju odnosno
planiranju ne samo dugoročnog nego i svakodnevnog poslovanja. U praksi se događa da svi koji
mogu, posebice lokalna samouprava, svojataju pravo na to zemljište s
obzirom na nesređeno stanje u vlasničkim knjigama. Posljedica toga je opstrukcija usmjerena prema
13
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 40 mil €
težak investicijski ciklus
GRAD
emljište je “siva zona”
nije ni posebno niti odveć složeno pitanje. Naime, zemljište na kojem su izgrađeni
cjelinu i bez kojeg ti hoteli naprosto ne mogu funkcionirati, treba nanovo
zemljište postalo vlasništvo tvrtki, a kapital vlasništvo države
hotelskim odnosno turističkim tvrtkama. Daljnje
odgađanje rješavanja tog
pitanja samo će “pojačati
apetite” onih kojima ovakvo stanje odgovara, a to
zasigurno nisu turističke
tvrtke koje svoje poslovanje žele organizirati i obavljati u jasno definiranim
pravilima i uvjetima.
Je li problem turističkog
zemljišta teško riješiti?
- Rješavanje pravnog i
vlasničkog statusa turističkog zemljišta nije ni posebno niti odveć složeno
pitanje. Naime, zemljište na kojem su izgrađeni hoteli, kao i zemljište
neposredno oko i uz njih
koje čini jedinstvenu i neraskidivu tehnološku cjelinu i bez kojeg ti hoteli
nemaju poslovnog smisla
i naprosto ne mogu funkcionirati, treba nanovo
procijeniti i unijeti u temeljni kapital turističkih
tvrtki. To su, primjerice,
parkovi uz hotele, pristupne prometnice uz hotele,
razni zabavni i animacijski parkovi, otvoreni bazeni, šetališta uz hotelski
kompleks, parkirališta...
Tako bi to zemljište postalo vlasništvo tvrtki, a
kapital vlasništvo države.
Bilo bi pošteno i korektno
da postojeći vlasnici imaju, po istim uvjetima, prednost u stjecanju tih dionica od države. U svakom
slučaju, što se to podrazumijeva pod tehnološkom
cjelinom sporazumno trebaju odrediti država i dotična turistička tvrtka. U
slučaju nepostizanja konsenzusa zadnju riječ u
upravnom postupku treba
imati država, odnosno po
njoj nadležno državno tijelo. Ostalo turističko zemljište koje ne predstavlja
jedinstvenu tehnološku
cjelinu trebalo bi postati
vlasništvo države, a tvrtke
koje i dalje žele obavljati turističku djelatnost na
njemu stjecale bi to pravo kroz jedan od poznatih
instituta kao što je dugogodišnja koncesija s pravom građenja. U tom bi
slučaju fiksni dio koncesije bio simboličan i vezao bi se za mjernu jedinicu, primjerice četvorni
metar, dok bi varijabilni
dio koncesije bio realan
i ovisio bi o poslovnom
pothvatu, odnosno ostvarenom prihodu za svaku
tekuću godinu. Ne bi bilo
loše da se prihodi od koncesija raspodjeljuju između lokalne samouprave i
države, ali kriteriji dodjele koncesija moraju biti
jedinstveni na cijelom hrvatskom turističkom tržištu, što može osigurati jedino država jedinstvenim
propisima.
no u temeljni kapital, treba unijeti u temeljni kapital te bi tada istekom
koncesije u slučaju promjene koncesionara budući koncesionar trebao
nadoknaditi tržišnu vrijednost izgrađenih i infrastrukturnih objekata. No
ako se izgrađeni objekti
ne unose u temeljni kapital tvrtke, tada bi država
trebala investitoru tj. postojećoj turističkoj tvrtki
koja je to izgradila priznati kao ulaganje i kompenzirati s budućim iznosima
obveze plaćanja naknade
za koncesiju. Nakon isteka tog roka država postaje
i faktično vlasnik izgrađenih objekata u kampovima. Isti ili približno isti
kriteriji vrijedili bi i za
nove investicije u njih.
skom dijelu Jadrana posluje isključivo sezonski.
To su jednostavno zablude onih koji u tome ne
mogu ništa izgubiti nego
samo dobiti. Realnost je,
nažalost, takva da gotovo
80 posto turističkih noćenja ostvarujemo u dva
mjeseca, tijekom srpnja
i kolovoza, dok financijski izdaci ne samo za zaposlenike nego i za sve
ostalo traju cijelu godinu.
Dva mjeseca puni hoteli
ne mogu poslodavcu osigurati spokoj cijelu godinu, a time nažalost ni njegovim zaposlenicima.
Kako bi trebalo riješiti
to pitanje ?
- Rekao bih, poslužiti se
iskustvima i znanjima
onih koji su to već riješili. Kao prvo, staviti turizam u hrvatskom gospodarstvu i gospodarskoj
politici na mjesto koje mu
pripada. Ako je u gospodarskom smislu nezamislivo da hrvatski Jadran,
odnosno ljudi koji žive u
turističkim mjestima i gradovima nemaju i ne vide
ve obitelji te njihov trajni
ostanak u turističkim mjestima. Željeli bismo imati
riješene sve te probleme,
a hoteli, kampovi i ostali ugostiteljski objekti u
koje je znatno investirano puni su tek u srpnju i
kolovozu. To ne ide skupa. Ne znam ni jednog hotelijera, čast iznimkama
kao što su pojedini hote-
Prostorni planovi
postaju sve više
snažno sredstvo
oduzimanja već
stečenih prava ili, u
najboljem slučaju,
pogodovanja onima
koji su to očito
nečim i zaslužili
Koliko je investirano u objekte? Kako ocjenjujete ovogodišnju sezonu?
- Ove godine završili smo petogodišnji investicijski ciklus u kojem je vrijednost investicijskih ulaganja bila oko 40 milijuna eura. Uglavnom, većina objekata u sastavu Ilirije nositelji su četiri zvjezdice u postupku kategorizacije, što nam osigurava kvalitetu, a time
donekle konkurentnost i sigurnost na tržištu. Ilirija kao poslovni sustav ima uravnoteženo razvijen hotelski, nautički i kamping turizam. Tako od oko 150.000 gostiju koji posjete Biograd na Moru, organizirano dovede i prihvati više od 100.000 gostiju, od kojih
gotovo 50.000 nautičara. Ovogodišnja sezona bila je dobra. U hotelijerstvu i nautici na
razini prošlogodišnje, a u dijelu kampiranja, i to Kampu Park Soline, rezultati su bolji i do
40 posto. Posljedica je to velikih ulaganja u kamp od gotovo 70 milijuna kuna u prethodne tri godine.
li u Dubrovniku, Opatiji,
Splitu..., koji će potvrditi
da su profitabilni u lipnju
i rujnu, da ne govorim o
ostalim mjesecima. Isticati kao uspjeh otvorene hotele s tri i četiri zvjezdice
duž Jadrana već za Uskrs
s cijenom polupansiona
od 150 kuna je za plakanje a ne hvaljenje, a tako
je bilo ove turističke sezone. Nažalost, bojim se da
nam, ako ozbiljno ne pristupimo problemu kadrova, predstoji uvoz radne
snage koja će raditi bez
obzira na cijenu rada. To
će biti katastrofa za hrvatski turizam jer to neće biti
domaći kadrovi, odnosno ljudi iz dotičnih mjesta i dotične regije. Dobro
je samo to što još imamo
vremena kvalitetno razriješiti takve dvojbe.
joj će svi sudionici hotelskog biznisa biti zadovoljni i sretni, što znači
da bi radnici bili u materijalnom smislu podmireni cijelu godinu, a da
hotelski biznis na hrvat-
Koliko prostorni planovi potiču ulaganja u turizam? Nisu li oni ponekad i kočnica razvoja?
- Objasnit ću na slučaju
Ilirije. Zemljište koje je
30 godina građevinsko, i
to za turističku namjenu,
Što je sa zemljištem na
kojem su smješteni kampovi?
- Na potpuno identičan
Kako dobiti stručne i
kvalitetne kadrove, što
je temeljni preduvjet
kvalitetnog i profitabilnog turizma?
- Bez pomoći države vrlo
teško, gotovo nemoguće.
Prema mojem mišljenju,
ne postoji formula po ko-
Od 150.000 gostiju Ilirija prihvati više od 100.000
način trebalo bi regulirati i status zemljišta u kampovima, s napomenom da
ono što je već izgrađeno
i uređeno (građevinski i
infrastrukturni objekti) a
nije procijenjeno i unese-
budućnost bez turizma, a
tako i jest, onda to odgovorni u ovoj zemlji trebaju jasno potvrditi. Time
smo riješili glavninu problema, i to ne samo za zaposlenike, nego i za njiho-
nije se nikad moglo staviti u turističku funkciju jer
lokalna samouprava nekoć, ali ni sada, nije željela donijeti planove nižeg
reda. I onda, nakon 30 godina i pored toga što je to
zemljište kao građevinsko
uneseno u temeljni kapital Društva, najnovijim
Prostornim planom Grada
Biograda na Moru prenamijeni se u zaštićeni krajobraz. Što reći na to?
Ili, slučaj luke nautičkog
turizma Hotelska marina,
koja je izgrađena još prije 30 godina i nedavno rekonstruirana u modernu
nautičku luku, a koja je
promjenom Urbanističkog
plana Biograda prenamijenjena u komunalni vez i
nikom ništa. To što postojeći hoteli Ilirija i Kornati s četiri zvjezdice svoju
djelatnost baziraju na velikom dijelu gostiju koji
imaju i svoja plovila u hotelskoj luci i čije poslovanje znatno ovisi o toj luci
i privezu plovila, a koji zapošljavaju oko 100 ljudi,
nije značajno za biogradsku lokalnu upravu. Po
njoj su zaposlenici Ilirije
tako naši zaposlenici i naši
problemi. Prostorni planovi, umjesto da prate razvoj
grada i da su okrenuti budućnosti i novim zahtjevima, ne samo investitora
poduzetnika nego i građana koji tu žive, postaju sve
više snažno sredstvo oduzimanja već stečenih prava, ili u najboljem slučaju,
pogodovanja onima koji
su to očito nečim i zaslužili.
Kakvi su vam daljnji
planovi?
- Planove imamo već tri
godine, i u hotelijerstvu
i u nautici i kampiranju,
ali su svi planovi voljom
gradske uprave Biograda
na Moru stavljeni u stranu. Štoviše, nastojali su i
postojeće kapacitete poslovno onesposobiti, a to
i dalje čine.
14
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
HRVATSKO-SLOVAČKI GOSPODARSKI FORUM
Energetika u fokusu
I
zmeđu Hrvatske i Slovačke postoji veliki potencijal za daljnje
unaprjeđenje gospodarske suradnje, posebice u
energetici, poruka je s Hrvatsko-slovačkog gospodarskog foruma koji je
prošlog tjedna organiziran
u Hrvatskoj gospodarskoj
komori (HGK), a koji je
okupio predstavnike tridesetak hrvatskih i slovačkih tvrtki.
“Hrvatska sa svojim
naftovodima i plinovodima može donijeti Europi novu diverzifikaciju. I
Slovačka želi sudjelovati u tim projektima”, poručio je slovački predsjednik Ivan Gašparovič
koji je prošlog tjedna boravio u službenom posjetu Hrvatskoj, gdje je službenom Zagrebu pružio
potporu na putu prema
punopravnom
članstvu
u Europskoj uniji (EU) i
NATO-u.
I hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ukazao je na važnost suradnje Slovačke i Hrvatske
u energetici. Kao posebno važan projekt Mesić
je istaknuo LNG terminal,
ali i gradnju naftovoda i
plinovoda koji će povezati dvije zemlje i omogućiti im dobivanje energije iz
više različitih izvora. Pozvao je i hrvatske turiste
da na skijanje odu u slovačke Tatre.
“Mi uvijek kao primjer
uspješne zemlje uzimamo
Irsku i neke druge države,
a Slovačka nam je mnogo
bliže”, istaknuo je Mesić.
Na uspješnost Slovačke i
njenu gospodarsku, političku, kulturološku i povijesnu sličnost s Hrvatskom
ukazao je i predsjednik
HGK-a Nadan Vidošević. Hrvatska mnogo
može naučiti na iskustvima Slovačke, koja je od
2004. godine članica EU-a
i NATO-a, a slovi i kao jedan od “tranzicijskih tigrova”, smatra Vidošević.
Prema
podacima
HGK-a i Državnog zavoda za statistiku, ukupan
hrvatski izvoz u Slovačku
u prvih je osam mjeseci ove godine vrijedio nešto manje od 60 milijuna
američkih dolara. U istom
je razdoblju hrvatski uvoz
iz Slovačke dosegnuo gotovo 212 milijuna dolara. Iako je robna razmjena između dviju zemalja
u osam ovogodišnjih mjeseci zabilježila veliki rast,
Hrvatska u robnoj razmjeni sa Slovačkom i dalje bilježi znatan manjak.
(A. M.)
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Udruženje poslovanja nekretninama
organizira
13. FORUM POSLOVANJA
NEKRETNINAMA
14. i 15. studenoga 2008., Rovinj
( oko 3 mlrd kn
prihoda ostvare elektronički mediji godišnje
uprihoduju internets
1. DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
GUŽVA NA VRATIM
Tržištu elektroničkih medija predstoje velike promjene, kako zako
među kojima je najvažnija nadolazeća digitalizacija televizijskog
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
D
vjestotinjak elektroničkih medija
u Hrvatskoj godišnje ostvari oko tri milijarde kuna prihoda. Glavninu, naravno, televizije,
ponajviše javna Hrvatska radiotelevizija, a potom druge dvije s nacionalnom koncesijom, RTL
i Nova TV. Lokalnim televizijama i cijeloj radijskoj industriji, a u novije vrijeme i internetskim
portalima ostaje, govore
procjene, oko 300 milijuna kuna. Cijelom tom tržištu predstoje velike promjene, kako zakonodavne
tako i tehnološke, o kojima se iscrpno raspravlja-
lo na 1. danima elektroničkih medija koje su u
Hotelu Medena kod Trogira organizirali Hrvatska udruga radija i novi-
Najčešći prekršaji
elektroničkih
medija povezani
su s pretjeranim
ili nezakonitim
oglašavanjem
na (HURIN) i Nacionalna
udruga televizija (NUT).
Iako je posao usklađivanja hrvatskog medijskog zakonodavstva s
europskim već završen,
slijedi još jedna faza jer je
u međuvremenu promije-
Predsjednik HURIN-a Ivan Butković
Sve informacije o Forumu možete dobiti na
web stranici Hrvatske gospodarske komore
www.hgk.hr pod rubrikom Najave, ili na tel.:
01/4561-779, 4561-533
( oko 300
Ovo je sigurno model za buduća okupljanja svih elektroničkih medija. Posebno sam zadovoljan suradnjom s državnim tijelima jer smo od njihovih predstavnika dobili mnoštvo korisnih informacija. Najvažnije je da smo
odvojili estradu od struke.
njena relevantna direktiva Europske unije. Prema
riječima državne tajnice
u Ministarstvu kulture
Nine Obuljen, Hrvatska
se s novom direktivom,
kao i zemlje članice EUa, mora uskladiti do kraja
2009. godine, što implicira nove izmjene Zakona o
elektroničkim medijima.
Najviše prekršaja u
oglašavanju
Zakonitost rada elektroničkih medija nadzire Agencija za elektroničke medije, a najčešći prekršaji
koje je dosad zabilježila
povezani su s pretjeranim
ili nezakonitim oglašavanjem. Mediji su skloni i
izbjegavati zakonsku obvezu objave ispravka ili
reakcije, a nemarni su i u
čuvanju snimki i očevidnika programa, što će Agencija, najavio je zamjenik
ravnatelja Jure Ivančić,
početi kažnjavati.
Iz perspektiva vlasnika medija, stvari, naravno, izgledaju nešto
drukčije. Tako se pred-
sjednik HURIN-a Ivan
Butković žali da vlasnike medija nitko ne štiti,
nego ih se paušalno naziva tajkunima, kriminalcima i mafijašima. Predsjednik NUT-a Robert
Veseljak upozorava da
lokalne televizije nikako
ne valja ignorirati, jer one
zapošljavaju oko 500 ljudi i ostvaruju oko 100 milijuna kuna prihoda. Veseljak je zatražio od države
da napokon počne provoditi članak 19. Zakona o
elektroničkim medijima,
koji obvezuje sve korisnike državnog proračuna da
15 posto godišnjeg iznosa
namijenjenog promidžbi
svojih aktivnosti utroše
na oglašavanje na regionalnim i lokalnim elektroničkim medijima. Državna tajnica Nina Obuljen
obećala je da će se poštivanje te obveze početi temeljitije kontrolirati.
Vlasnici lokalnih radija i
televizija upozorili su i na
neravnopravnost s tiskanim medijima, jer novine
smiju objavljivati plaćene
15
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
mil kn
ki portali
( 95% Hrvatske
18. SABATINA
do 1. siječnja 2011. pokriveno digitalnim signalom
A DIGITALNE ERE
oglase političkih stranaka
cijele godine, a elektronički mediji samo u vrijeme izborne kampanje. Direktor Radio Dalmacije
Davor Marić predložio je
i da se omogući veća vlasnička koncentracija, koja
bi išla i do 30 posto udjela
u slušanosti i gledanosti u
cijeloj Hrvatskoj, jer su i
tu elektronički mediji neravnopravni s tiskanima.
Medij privatni, novac
državni
Ima lokalnih elektroničkih medija kojima najvažniji dio prihoda, iako
su privatni, dolazi zapravo od države, točnije iz
Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti
elektroničkih medija, koji
milijuna kuna. Čak 18 radija i sedam televizija dobilo je iz Fonda više od
50 posto svojih prihoda, a
neki i više od 100 posto,
što znači da zapravo žive
više od države nego od
vlastitih prihoda. Za takve medije upitno je imaju li ikakvog komercijalnog opravdanja, istaknula
je Olga Ramljak. S njom
se složila i većina vlasnika medija, premda je bilo
i onih koji su upozoravali da radio postaje na otocima - kao posljednja brana pred naletom, kako je
rečeno, talijanštine - neće
opstati bez pomoći države. Vlasnici komercijalno
uspješnijih medija zalagali su se za poticanje izvrsnosti i pluralizma, uz pri-
nodavne tako i tehnološke,
signala
Podaci o rejtingu nepouzdani
Marketinške pozicije medija temelje se na jednom ključnom podatku: rejtingu po gledanosti ili slušanosti. Ti su
podaci, međutim, vrlo nepouzdani, pokazala je rasprava
između vlasnika medija i vlasnika agencija za istraživanje tržišta. Ante Šalinović iz Mediapulsa pojasnio je da se
kod nas koristi uglavnom najjeftinija metoda istraživanja, telefonska anketa, koja je i najnepouzdanija, jer ne
ovisi samo o ispitaniku, nego i o kvaliteti rada anketara.
Najpouzdanija metoda je elektronička, no takvo istraživanje stoji najmanje 700.000 eura, pa ga mogu priuštiti samo velike televizije. Niz primjedbi medija na istraživanja rejtinga sažeo je ravnatelj Hrvatskog radija Davor
Mezulić, ocjenom da su takva istraživanja najveća opasnost za radijsku industriju jer ne daju nikakve upotrebljive podatke i prikazuju radio kao nevažan medij. Umjesto samo općih podataka o slušanosti ili gledanosti,
smatra Mezulić, trebalo bi istraživati tko što sluša ili gleda, a ne samo kada.
se puni dijelom novca (tri
posto) od RTV pristojbe. Prema podacima koje
je iznijela članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak, u ovoj
godini iz Fonda je dodijeljeno po 16,5 milijuna
kuna i za radio i za televiziju. Radijski programi
su dobili između 45.000 i
197.000 kuna, a televizijski između 528.000 i 1,2
jedlog da se eventualno
dio novca iz Fonda odvoji
posebno za pomoć radijima i televizijama koje ne
mogu opstati na tržištu.
Većina se suglasila da bi
trebalo ograničiti udjel
sredstava iz Fonda u ukupnim prihodima lokalnog
medija na maksimalno
30 posto, ali su i tu neki
upozorili da Fond ne financira poslovanje, nego
konkretne emisije čiji su
troškovi podjednaki neovisno o ukupnim prihodima medija na kojem se
proizvode.
Slab interes za
vaučere
Ključni tehnološki izazov za elektroničke medije je nadolazeća promjena analognog u digitalno
emitiranje, koja bi trebala završiti do 1. siječnja
2011. Do tada bi barem
95 posto Hrvatske trebalo biti pokriveno digitalnim signalom, a isti postotak građana trebao bi
imati televizore s digitalnim prijamnicima. Država je proces digitalizacije potpomogla vaučerima
za kupnju digitalnih prijamnika, ali odziv građana, barem u Istri u kojoj je
proces počeo, nije blistav.
Prema podacima Tomislava Vračića iz Sredi-
Čak 18 radija i
sedam televizija
dobilo je od države
više od 50 posto
svojih prihoda, a
neki i preko 100
posto
šnjeg državnog ureda za
e-Hrvatsku, samo 42 posto građana Istre preuzelo
je vaučere, iako je taj dio
Hrvatske već gotovo stopostotno premrežen digitalnim signalom.
U prvoj fazi digitalizacije
osigurana su dva višeprogramska kanala (multipleksa), s ukupno 10 programa. Prva četiri podijelit će
postojeće tri nacionalne
televizije (HRT1, HRT2,
RTL i Nova TV), a ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić
odmah je najavio pokretanje još dvaju specijaliziranih programa, sportskog i
informativnog. Ključni
izazov digitalizacije Sutlić vidi u umnožavanju
programa koje će dovesti do usitnjavanja tržišta
i još težeg preživljavanja,
posebice malih televizija.
Stečena prava ostaju
Svi sadašnji koncesionari nakon digitalizacije zadržat će stečena prava, a
neki vjerojatno dobiti i
nešto veći doseg signala,
s obzirom na to da nova
tehnologija ne može posve jednako pokriti dosadašnja područja emitiranja, pojasnio je Danijel
Vidaković iz Hrvatske
agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
Član Uprave Odašiljača i veza (OiV) Zdenko
Luburić nije baš siguran
da će se postavljeni ciljevi dostići na vrijeme,
iako je OiV već uložio u
opremu 50 milijuna kuna,
a morat će možda i stotinjak milijuna.
Zbog nedostataka sadašnjeg sustava, upozorio
je Luburić, u nekim dijelovima Hrvatske, posebice u Slavoniji, neće biti
moguće istodobno emitiranje analognog i digitalnog signala, nego će ta
područja odjednom ostati bez analognog signala.
Dobra vijest za lokalne
televizije je to što je digitalno emitiranje jeftinije od analognog, no to bi
mogla biti loša vijest za
one televizije koje su nabavile svoje odašiljače,
budući da one neće smjeti emitirati digitalno.
Predsjednik NUT-a Robert Veseljak
Suradnja između HURIN-a i NUT-a je dobrodošla jer je državnim tijelima uvijek jednostavnije razgovarati s jednim, umjesto s njih 50. Mi kao dvije udruge poslodavaca
radimo na tome da naše poslovanje bude što preciznije
uređeno zakonom.
Izvoz vina mora se povećati
Sa Sabatine, našeg najvećeg međunarodnog skupa vinara i vinogradara, uvijek su se slale jasne poruke i procjene stanja vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.
Tako je bilo i ove godine, na 18. Sabatini održanoj na
Korčuli. Uz više puta izrečene poruke o problemima zakonodavnog okvira u kojem djeluju vinari, poticajima,
podizanju nasada, cijenama te kvaliteti vina, isticala se
zabrinutost jednog od najiskusnijih stručnjaka za vinarstvo i vinogradarstvo dr.Vinka Milata, savjetnika u
Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva zbog sve slabije konkurentnosti
hrvatskih vina na europskom ali i domaćem tržištu. Uz
to, hrvatsko se tržište počelo pomalo diferencirati tako
da sve više rastu udjeli vlasnika velikih vinarskih kuća,
dok promet malih privatnih vlasnika pada. Milat upozorava kako je kod malih proizvođača primjetno daljnje usitnjavanje, pa je nužna njihova drukčija organizacija. “Moraju biti prepoznatljivi i kvalitetni jer samo
tako mogu biti konkurentni”, napominje Milat. Osim
toga, nužno je povećati izvoz domaćih vina jer uvozimo oko 1700 vagona vina, a izvozimo samo oko 650
vagona godišnje. “Pri tome treba zaboraviti na tržište
EU-a jer su tamo plasirana samo kvalitetna i vrhunska
vina. Kako je udio vrhunskih vina u ukupnoj proizvodnji mali, vina moramo plasirati na neka druga tržišta.
Pogotovo je zanimljivo rusko te tržište zemalja Dalekog istoka”, dodaje Milat koji smatra da u Hrvatskoj
treba saditi više od 1000 hektara vinograda godišnje, a
Vladin Program o davanju služnosti na državnom šumskom zemljištu idealna je prilika za to. Dodajmo da je
ukupni šampion Sabatine bijelo vino Pošip Marko Polo
Poljoprivredne zadruge Čara s Korčule. (J.V.)
10. BIOGRAD BOAT SHOW 2008.
Biograd središnje nautičko mjesto
Ovogodišnji Biograd Boat Show, najveći naš jesenski nautički sajam, okupio je više od 170 izlagača koji su predstavili više od 250 brodova, ali i modernu nautičku odjeću, palubnu opremu, brodsku elektroniku... Kao i svake
godine, na Sajmu je premijerno predstavljeno nekoliko brodova hrvatskih brodograditelja, primjerice lobster
Adriana 44 zadarskog Sas-Vektora, motorni krstaš Croline 33 HT (hard top) Mg Mehanike, te motornjak Mirakul 30 Obrta Grginić. Također su održane i europske premijere Nordic
Ocean Crafta
38, Linnsen
Grand Strudyja 410, motornjaka Mediteran 9 te
jadranske premijere jedrilice Bavaria
47, motornog
krstaša Sage 315, te Alaske 53, dok su hrvatsku premijeru imali CS 1780 i CS 218, Marquis 500 sc (sport coupe), te katamaran Fountaine Payot 36 i jedrilica Huzar
30. Može se reći da je hrvatska nautika započela 1974.
godine kada je tvrtka Ilirija izgradila prvu nautičku marinu na Jadranu, današnju hotelsku luku Kornati smještenu
u samom centru Biograda na Moru, te osnovala prvu vlastitu čarter flotu. Tako je Ilirija postala pionir nautičkog
turizma u Hrvatskoj, dok je Biograd postao centar nautičkog turizma koji godišnje posjeti više od 50.000 nautičara. Valja napomenuti i da Marina Kornati raspolaže s
više od 800 vezova. “O važnosti Marine Kornati dovoljno govori i činjenica da 50.000 nautičara koji je godišnje
posjete čine osam posto ukupnog broja nautičara u Hrvatskoj. Oni godišnje potroše najmanje 20 milijuna eura,
što je nevjerojatnih 4000 eura po glavi stanovnika Biograda, koji ima oko 5000 stanovnika”, kazao je je Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije, organizatora Sajma. (J.V.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
RECIKLIRANJE USPJEHA: PREDNOSTI I NEDOSTACI
FRANŠIZERI NAJV
Domaći franšizanti često pogrešno smatraju kako je potpisivanje ugovora s franšizorom samo formal
poslovi neslavno završavaju. Trenutačno u Hrvatskoj posluje oko 120 inozemnih te tridesetak domać
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
F
ranšizno poslovanje kao pravni oblik
organizacije u kojoj razvoj i provođenje poslovnog modela u praksu
izvode dva različita subjekta, u Hrvatskoj je, može
se reći, prepoznat koncept,
ali se još presporo razvija.
Premalen je i interes institucija za takav model poslovanja, u kojem davatelj
franšize (franšizor) primatelju franšize (franšizantu)
daje pravo korištenja svog
brenda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat
se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu
i tantijeme. Međutim, prema riječima Ljiljane Kukec, predsjednice Hrvatske udruge za franšizno
poslovanje, u svijetu je taj
model “kloniranja” već potvrđenog i uspješnog poslovanja pravi agregat za-
pošljavanja i gospodarskog
rasta. No, valja napomenuti
da su banke bitan čimbenik
u pružanju podrške takvom
načinu poslovanja, a one u
Hrvatskoj, uz rijetke iznimke, za to uglavnom nemaju
interesa.
Franšizno recikliranje
uspjeha i ulazak u poduzetništvo na način sigurniji od,
Obje strane, i
primatelj i davatelj
franšize, moraju
održavati brend u
skladu s potrošačkim
trendovima
primjerice, pokretanja potpuno novog posla, u nas se
uglavnom javlja u sektoru
mode i odjeće. Trenutačno,
u Hrvatskoj posluje oko 120
inozemnih te tridesetak domaćih franšiza (Body Creator, X-nation, Skandal, Bi-
Franšize u Europi
Zemlje
(zadnji podaci)
Austrija (2006.)
Belgija (2006.)
V. Britanija (2007.)
Hrvatska (2007.)
Češka (2008.)
Danska (2003.)
Finska (2008.) (cca)
Francuska (2008.)
Njemačka (2008.)
Grčka (2005.)
Mađarska (2005.) (cca)
Italija (2006.)
Nizozemska (2006.)
Poljska (2005.)
Portugal (2008.)
Rusija (2008.) (cca)
Slovenija (2006.)
Španjolska (2006.)
Švedska (2008.)
Švicarska (2008.) (cca)
Turska (2006.) (cca)
UKUPNO
Izvor: EFF, rujan 2008.
Franšize
ukupno
390
100
800
150
130
128
255
1141
910
469
300
778
618
210
450
420
141
960
350
250
800
9750
Udio domaćih
brendova (%)
175 (45%)
96(12%)
30 (20%)
65 (50%)
102 (80%)
191 (75%)
1050 (92%)
837 (92%)
630 (90%)
494 (80%)
250 (44%)
270 (64%)
55 (39%)
315 (90%)
600 (75%)
o&Bio...) od kojih su neke
uspjele klonirati posao i
izvan naših granica.
Pogodnosti franšiznog
poslovanja
“U Hrvatskoj je najviše franšiza modnih marki. To je najjači sektor gotovo svugdje u svijetu. Mi
nemamo preveliku kulturu fast food restorana tako
da se takvo franšizno poslovanje u Hrvatskoj nije
razvilo kao u, primjerice,
Sjedinjenim
Američkim
Državama”, ističe Ljiljana Kukec dodajući kako je
zanimljivo da prosječan hrvatski kupac ne zna da su
neke modne marke zapravo prodajna mjesta u franšizi. “Sektor prodaje automobila, snažan u nas kao i
drugdje u svijetu, također
je pod franšiznim ugovorima”, pojašnjava ta poduzetnica. Osim franšiza distribucije, postoji još jedna
vrsta - franšize poslovnog
formata. U takvim franšizama riječ je o uniformiranom načinu poslovanja,
know-howu i iskustvu koje
se prenosi uz brend, a u toj
vrsti franšize je i fast food
sektor. “Mislim da smo tu
još na početku. Takvih franšiza kod nas nema mnogo, ali ih je svakim danom
sve više”, naglašava Ljiljana Kukec. Nadalje, kaže,
dobre i loše strane franšiznog poslovanja mogu se
promatrati iz tri perspektive: primateljeve, davateljeve te perspektive tržišta.
Ako govorimo o prednostima primatelja franšize, dakle investitora, on dobiva
pravno neovisno vlastito
poslovanje, sigurniji ulazak
u poduzetništvo, prijenos
know-howa i pristup poslovnim tajnama koje mu franšizor otkriva tijekom obuke. Osim toga, podcrtava
Ljiljana Kukec, franšizant
slijedi uhodani koncept,
posluje pod poznatim bren-
Sektor prodaje
automobila, snažan
u nas kao i drugdje
u svijetu, također
je pod franšiznim
ugovorima
dom, ima ekskluzivnost na
određeni teritorij, pripada
poslovnom lancu te su mu
troškovi za marketing manji nego u slučaju da sam
započinje novi posao. Također, dobiva i bolje uvjete
kod dobavljača, zaštitu od
konkurencije, osiguranje
boljih lokacija za poslovne
17
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
VIŠE VOLE MODU
nost. Druga je krajnost da se potpisani ugovori ne ispunjavaju, zbog čega potencijalno uspješni
ćih franšiza, od kojih su neke uspjele posao “klonirati” i izvan naših granica
brat” – davatelj franšize. Za
njega, pak, nedostaci mogu
biti opasnost da mu se ugrozi dobar imidž brenda ako
franšizant ne radi na dogovoreni način. Davatelj franšize također ima veće početne troškove pri stvaranju
franšize i mreže, više angažmana za kontrolu mreže i
teže diktira politiku poslovanja drugom pravnom subjektu nego vlastitim zaposlenicima. “Primatelj i davatelj
franšize imaju različite ciljeve koji mogu doći u sukob”,
smatra Ljiljana Kukec.
Međutim, formula uspjeha postoji, a ona prema njezinim riječima glasi, - svi su
sretni dok zarađuju. “Ako
davatelj osigura odgovarajuće margine zarade za primatelja, sve je u redu. Problemi nastaju kad jedan od
njih, a najčešće je to primatelj, ne zarađuje dovoljno da
bi uspješno poslovao. Neki
davatelji mogu biti prekruti, ali uglavnom nisu, osim
ako je riječ o nekoj vrlo razvikanoj marki”, kaže ona.
Njezina se iskustva, objašnjava Ljiljana Kukec, ponajprije odnose na probleme
koje franšizori imaju u Hrvatskoj - najčešći je to problem da franšizanti lakomisleno potpisuju ugovore te ih
se onda ne drže. “Vrlo često
čujem kako primatelji kažu:
pa ugovor je samo pro forprostore s obzirom na to da
posluje pod poznatim brendom, spremniji je za tržišno
natjecanje jer ima provjeren
način vođenja posla, vrijeme za pokretanje i uhodavanje poslovanja mu je kraće te od davatelja franšize
može očekivati kontinuirano savjetovanje. Među prednostima davatelja, objašnjava Ljiljana Kukec koja
je ujedno i direktorica Centra za franšize Pro maturo,
jest i to što on ulaže manje
kapitala u odnosu na rast
poslovanja. K tome, poslovni i financijski rizici su mu
minimalizirani te može očekivati brzi povrat investici-
je. Istodobno, stvara mrežu
prepoznatljivosti, ima dobru distribuciju robe, konkurentniji je, u većini slučajeva ima manje kadrovskih
problema nego onaj tko tek
pokreće posao te su mu kao
franšizantu smanjena financijska izdvajanja za marketing.
Manje dobre strane
S druge strane, postoji i nekoliko negativnih aspekata.
Kod primatelja, kaže Ljiljana Kukec, to mogu biti lažna očekivanja, problemi
s prilagodbom za rad u sustavu, kontrola, te sama činjenica kako postoji “stariji
ma. No, nijedan ugovor nije
pro forma jer u tom slučaju
ne bi ni postojao”, ističe. A
druga krajnost koja je, nažalost, česta u Hrvatskoj jest da
se ugovori potpisuju, ali ne
ispunjavaju. “Jednostavno se
ne uplati ono što je dogovoreno i davatelj, s obzirom na
sporost hrvatskog pravnog
sustava, tu ne može ništa.
Dakle, međusobno poštovanje, dobre namjere i dobra
obostrana komunikacija formula su za uspjeh”, smatra
Ljiljana Kukec podcrtavajući kako je važno da postoji
i “kemija” između franšizora i franšizanta jer ako toga
nema, tada ni zreli franšizni
sustavi neće uspjeti u prodaji vlastitih franšiza. Također,
drži, ni financije nisu najbitnije jer su one u većini slučajeva rješiv problem.
Nužna prilagodba
koncepta
Carol Chopra, izvršna direktorica Europske franšizne
federacije ističe kako franšiziranje nije jednostavan
ni brz put razvijanja posla s
tuđim novcem. “Nažalost,
neke franšize tako funkcioniraju, a u franšiznom svijetu
one su poznate i imaju lošu
reputaciju”, kaže ona. Carol
Chopra smatra kako je vrlo
važno zaštititi neiskusne buduće ulagače u franšizu od
nasjedanja na lažna rješe-
nja. Uz “sumnjive” davatelje franšiza, još je nekoliko
razloga koji mogu rezultirati
poslovnim neuspjehom primatelja franšize. “Nedosta-
Vrlo je važno zaštititi
neiskusne buduće
ulagače u franšizu
od nasjedanja na
lažna rješenja,
smatra Carol Chopra,
izvršna direktorica
Europske franšizne
federacije
tak osnovnih menadžerskih
vještina, nedostatak iskustva u vođenju samostalnog
poslovanja, pretjerano osobno trošenje uz nedovoljno
ulaganje ili, pak, obiteljski
problemi koji mogu nastati te financijski opteretiti poslovanje, neki su od glavnih
uzroka neuspjeha franšiznog
poslovanja”, ističe ona.
S druge strane, nepoštovanje
osnovnih dogovora o dobavljanju proizvoda, neuspjeh
franšizora, nedostatak savjetovanja i znanja unutar svih
vidova menadžmenta, manjak komunikacije i međusobnog povjerenja, nedostatak strateškog predviđanja,
neobraćanje pažnje na konkurenciju koja dolazi te izo-
stanak reakcije na nju, neprilagođavanje franžiznog
koncepta novim tržišnim
trendovima i zahtjevima spadaju među glavne uzroke neuspjeha kod franšizora.
A obje strane, i primatelj i
davatelj franšize, moraju
održavati brend u skladu s
potrošačkim trendovima.
“Drugim riječima, oboje
moraju shvatiti da će se srednjoročno i dugoročno koncept morati prilagođavati”,
kaže Carol Chopra. Davatelj
franšize pritom mora računati na dodatna ulaganja (u
razvoj koncepcije, marketing i slično), a isto će tako
morati ulagati i primatelj.
On pak može birati hoće li
pripadati poslovnom lancu
koji se razvija, i u koji, dakle, mora ulagati, ili se pak
može odvojiti iz tog sustava. Na kraju, smatra Carol
Chopra, uspjeh ili neuspjeh
franšize najviše ovisi, bez
obzira u kojem sektoru se
želi poslovati, o pouzdanosti koncepta franšize i svih
njegovih aspekata.
“Očito je da će u ekonomskoj i financijskoj krizi u
kojoj trenutačno živimo, uz
veće troškove energije, prijevoza i sve strožih uvjeta kreditiranja, mnoge male
poslove, uključujući i franšize, pogoditi smanjenje
broja novih korisnika”, zaključuje Carol Chopra.
Dječje kazalište kao franšiza
Carol Chopra, izvršna direktorica Europske franšizne federacije, neprofitne međunarodne udruge koja zastupa, brani i promovira interese i razvoj
franšiznog poslovanja u Europi, kaže
kako se u zemljama poput Francuske,
Italije, Nizozemske, Njemačke i Velike
Britanije, u kojima franšiziranje postoji
već više od 30 godina, razvilo mnoštvo
maloprodajnih koncepata među kojima
je najviše onih koji posluju u sektoru
prodaje odjeće. Zatim, objašnjava, slijede mini marketi u naseljima, trgovine
koje prodaju specijaliziranu hranu poput čokoladnih proizvoda te raznorazni servisi kao što su oni za održavanje
vozila, ili pak usluge kemijskog čišćenja.
Osim toga, razvile su se i franšize na
području hotelskih lanaca, lanaca brze
hrane, tematskih kafića, agencija za
nekretnine, servisa za održavanje kuća
te franšize poslovnih usluga. U zemljama kao što je Velika Britanija trećina
trgovina smještenih u glavnim gradskim ulicama su franšize, a u toj
zemlji postoji i niz jedinstvenih
franšiza poput onih koje se bave
dječjim kazališnim predstavama ili uslugama znajmljivanja
šešira. “U Francuskoj također
postoji mnogo uslužnih
franšiza, ali ne i koncep-
ti kao što su pomoć za starije osobe,
kućna ili medicinska pomoć, učenje
jezika... No postoji vrlo mnogo odjevnih
i modnih franšiza”, otkriva Carol Chopra
zaključivši kako je i u Italiji situacija vrlo
slična.
18
*vijesti
Slovenija spriječila
otvaranje poglavlja
Na Međuvladinoj konferenciji održanoj prošlog
četvrtka u Bruxellesu Hrvatska je zatvorila samo
poglavlje Vanjski odnosi jer Slovenija, kao jedina zemlja EU-a, nije dala
pristanak za otvaranje četiriju poglavlja (Regionalna politika i koordinacija
strukturnih instrumenata,
Sloboda kretanja kapitala, Sloboda, pravda i sigurnost te Okoliš), ali ni
za zatvaranje pregovora u
poglavlju Transeuropske
mreže. To je objašnjeno
proceduralnim razlozima
- Slovenija još nema novu
vladu pa se njeni predstavnici u Vijeću EU-a nisu
htjeli očitovati o pregovaračkim stajalištima.
Lakše o okolišu
Radionicom o sudjelovanju javnosti u pitanjima okoliša, koja je održana 30. listopada, završen
je
hrvatsko-nizozemski
projekt koji je financiralo nizozemsko ministarstvo stanovanja, prostornog planiranja i okoliša, a
koordinirala nizozemska
Agencija za međunarodnu
suradnju, navodi se u priopćenju Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U okviru projekta izrađeni su nacrti provedbenih planova
za dvije direktive - o pravu
na pristup informacijama
o okolišu te o sudjelovanju javnosti u odlučivanju
o okolišu, čime je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom EU-a.
Kriza u Mađarskoj
Mađarska već osjeća posljedice globalne financijske
krize, posebice u građevinskom i uslužnom sektoru
te automobilskoj i elektroničkoj industriji, izjavila je
prošlog tjedna za budimpeštanski dnevnik Nepszava Erika Szuecs, ministrica rada u toj zemlji. Od
40.000 do 50.000 ljudi moglo bi ostati bez posla. Europska unija, Međunarodni
monetarni fond i Svjetska
banka najavili su pomoć
Mađarskoj u obliku kredita
od 20 milijardi eura.
BIOMARINE 2008.
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
SKUP O MORIMA
KLJUČNA RIJEČ:
KOORDINACIJA
Sustavi globalne satelitske navigacije zahtijevaju međusobno povezivanje, a valja promovirati
i razmjenu podataka te unaprijediti suradnju civilnog i vojnog dijela pomorske industrije.
Integrirano upravljanje priobaljem i oceanima treba postati globalni cilj
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
E
uropsku pomorsku inicijativu u
svijetu, Biomarine 2008., ili “Davos za
more”, francusko je Predsjedništvo EU-a stavilo
među svoje prioritete želeći okupiti sve koji žive za
more i od mora – tvrtke,
istraživače, vlade i vlasti,
ekologe, pravne stručnjake. Uz sudjelovanje 1500
sudionika, skup je trajao
pet dana obradivši različite aspekte, a domaćini su
ga razdijelili na dvije ključne francuske pomorske
adrese - Toulon s velikom
vojnom bazom i Marseille, najveću sredozemnu
luku. Oba su grada potvrda politika kakve mnogi
tek namjeravaju aplicirati - oni su središte vojnih
i civilnih pomorskih aktivnosti, adrese brojnih tvrtki, sveučilišta, instituta i
udruga, mjesta koordinacije, prometna čvorišta. I,
naravno, imaju iskustva
koja su spremni podijeliti
s drugima, što će s ponosom isticati u svakoj prilici.
Najvažnija riječ vezana uz održivost, korištenje
resursa, probleme i poten-
cijale mora bila je – koordinacija.
Nakon pet dana i desetaka rasprava i panela,
uz bezbrojne neformalne
susrete na kojima je, kako
i priliči, obavljen najveći dio posla i umrežava-
Skup Biomarine
2008. preporučio
je ratifikaciju i
implementaciju
UN-ove Konvencije
o pravu mora
(UNCLOS), no nije
ponudio odgovor
na pitanje kako
sprječavati njeno
kršenje
nja, izložbe tvrtki prezentirale su sve - od satelitske
opreme za mjerenje visine
mora, preko novog vojnog katamarana francuske mornarice do novosti
u akvakulturi.
Sklad i skepsa
Skup Biomarine 2008.
preporučio je ratifikaciju i implementaciju UNove Konvencije o pravu
mora (UNCLOS), no nije
ponudio odgovor na pitanje kako sprječavati njeno
kršenje te konvencije, s
čime iskustva imaju mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska kojoj je implementacija UNCLOS-a doslovno
zabranjena “dobrosusjedskim natezanjem” sa Slovenijom i Italijom. Prijedlog kako bi EU trebao
uskladiti zakone u pomorstvu na sličan način na
koji je uredio Schengen
izazvao je dosta rasprave;
proglašen je više nego dobrodošlim, uz nešto skepse u vezi s rokom u kojem će se iz riječi prijeći
na djela. Karakteristično
dvoličan pristup obilježio
je i rasprave o zaštiti mora
jer tu zaštitu, u koju se svi
zaklinju, svi i izbjegavaju,
posebice zato što košta.
No, dvojbe nema: teme
vezane uz oceane morale
bi se uključiti u sve pregovore o klimi. U okvirima
IMO-a (Svjetske pomorske organizacije) valjalo bi otvoriti raspravu o
zagađenju
brodovima,
odnosno o redukciji emisije ugljičnog monoksida.
Brodovi su, za razliku od
zrakoplova, i dalje isključeni iz klimatskih aranžmana iako su veći zagađivači od aviona. Nakon
što su Rusi spektakularno
zarili zastavu u podmorje
Arktika otvoreno je pita-
nje čije je ono; počelo se
sa sugestijom o osmišljavanju jasnih pravila zaštite Arktika jer će se njegovo parceliranje brzo
pretvoriti u po okoliš opasnu eksploataciju. Kanada
i SAD morali bi sklopiti
sporazum o Sjeverozapadnom prolazu, plovnom
putu dostupnijem zbog
globalnog zatopljenja. Čitav ekosustav, a ne samo
ugrožene vrste, mora biti
zaštićen zakonima.
Izbaciti tankere s
jednom oplatom
Kad je riječ o brodskom
prometu, i na toj je razini postignuta suglasnost o
izbacivanju svih jednooplatnih tankera iz prometa, što je učinio EU. Politika se treba preorijentirati
s dizajniranja brodova za
određenu klasu prema namjenskim brodovima. Valja potaknuti posade brodova da šalju izvješća o
zagađenju, a stanje brodova bi se moglo pratiti koristeći bežične sustave analize podataka.
U vezi s koordinacijom i integracijom, francuska inicijativa za Uniju za Mediteran trebala bi
biti popraćena odgovarajućim fondovima. Sredozemlje traži koordiniranu
strategiju. Sustavi globalne satelitske navigacije
zahtijevaju integriranje i
međusobno povezivanje.
Valja promovirati razmjenu podataka, unaprijediti
koordinaciju i suradnju civilnog i vojnog dijela pomorske industrije, također
je potrebno brzo uspostaviti regionalnu koordinaciju zemalja koje imaju problema s piratstvom,
globalnim ciljem proglasiti integrirano upravljanje priobaljem i oceanima, promovirati sve
moguće vrste integracija
te podržavati nove projekte. U području istraživanja i komunikacije industrija sigurnosti na moru
zavrijedila je veću prisutnost. Suradnja u razvoju i istraživanju pridonijet
će sigurnijim brodovima
i sniženju troškova, a od
vlasti pomorskih država
traži se veći novčani angažman u financiranju
istraživanja kako bi se sačuvalo more.
Idući Biomarine skup
održat će se u kanadskom
Vancouveru, u listopadu
2009. godine. Uzgred rečeno, na skupu nije bilo
predstavnika iz Hrvatske,
iako su pozivnice na vrijeme odaslane na hrvatske
adrese.
19
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
GLOBALIZACIJA ZAKONA O ČUVANJU MORA
EU NATJEČAJI
Nakon kopnenog morski Schengen?
Potpuno usklađivanje europskih zakona na morskim prostorima pridonijelo bi zaštiti od pirata i
drugih prekršitelja
Z
apovjednik francuske ratne mornarice
PierreFrancois Forissier, sa
svježim iskustvom intervencija francuskih ratnih
brodova u obalnim vodama Somalije i hrpom
uhićenih tamošnjih pirata ekspresno izručenih na
obradu francuskom pravosuđu, o morima priča kao o
svijetu bez granica. “Mora
su otvoren svijet. Lako je
nadzirati zrakoplove - oni
prije ili kasnije slijeću, ali
brodovi na moru mogu
ostati bez ograničenja”,
kaže. Svi koji su na morima trebat će se pomiriti s
činjenicom postojanja izvjesne vrste nadzora - izlovljavanje, nove pomorske
sile, regionalne tenzije,
sve to zajedno sadrži potencijal uzročnika nekog
novog sukoba. Imajući
u vidu veličinu morskog
prostora i sve naglašeniju
međunarodnu komponentu svih pitanja vezanih uz
more, Forissier poručuje -
naša je dužnost naći globalno rješenje globalnog
problema.
“Ekonomski
interesi učinit će nužnim
multilateralizam u pomorstvu. Gospodarska globalizacija mogla bi pridonijeti
tome da se kroz multilateralizam iznađu zajednička rješenja”, napominje
on. Multilateralna suradnja ratnih mornarica već
postoji, UN-ove pomorske
snage okupljaju brodove
različitih nacionalnih zastava, pakistanske, britan-
Na pitanje koja je
glavna prepreka
učinkovitijem
nadzoru, odgovor
je kratak:
kompleksnost
pomorskih zakona
ske, francuske, američke,
saudijske... Zapovjednik
francuske ratne mornarice
istaknuo je primjer akcije
International
Programs
Director Ramona Cuc iz
Rumunjske raspisuje natječaj za izgradnju nastavka vodovoda i kanalizacije u Oradei u Rumunjskoj.
Natječaj je otvoren do
18. studenoga, a prijave se primaju na adresu:
Compania de Apa Oradea
SA, 3 Duiliu Zamfirescu,
410202 Oradea, Bihor
County, Rumunjska.
sprječavanja prometa narkoticima na Karibima gdje
su na istom zadatku (ili
cilju) okupljene Francuska, Velika Britanija, Nizozemska i zemlje Južne
Amerike. “Zbog toga prijevoznici droge moraju naširoko zaobilaziti poznate
rute, kako bi robu doveli
do tržišta krećući se preko
Afrike do sjevera Europe i
onda nazad prema SADu”, ustvrdio je. Na pitanje koja je glavna prepre-
ka učinkovitijem nadzoru,
odgovor je kratak: kompleksnost pomorskih zakona. Ilustracija: kada pirati namjerno unište tanker
radi zagađenja, pod čijom
će sve to jurisdikcijom biti
i tko će kažnjavati počinitelje? Sudionici panela nazvanog Globalni šerif za
nadzor plave granice pridaju veliku ulogu UN-u,
pogotovu u području harmonizacije. “UN ima legitimitet predstavljanja glo-
balnih zakonskih normi”,
ističe zapovjednik Forissier, koji je naravno svjestan da je nekakav globalni okvir “danas izvan
realnosti”. On očekuje barem punu harmonizaciju
europskih zakona na morskim prostorima, pozivajući da se koncept “Schengena na kopnu” primijeni
kod “Schengena na moru”
jer, kako kaže, “to bi nam
omogućilo kazniti prijestupnike”. (L.S.N.)
EU mora ulagati više
O
Europska
unija bi na
euromediteranske
projekte morala
trošiti do dvije
trećine svog
proračuna
namijenjenog
vanjskim odnosima
šanja života u sredozemnom susjedstvu Unije.
No, istodobno se po glavi stanovnika Srednje i
Istočne Europe u ime kohezije troši oko 40 eura.
“Smatram da je riječ o nerazmjeru”, kaže Cichowiaz. U svjetlu te procjene
Usluge savjetovanja
Statens kartverk, Honefoss, Norveška, traži usluge savjetovanja u odabiru i izgradnji računalnih
programa. Više podataka
o natječaju na www.statkart.no. Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a
prijave se predaju na paal.
arnesen@statkart.no.
Usluge gradnje
Chemins de Fer Fédéraux
Suisses CFF Infrastructure, Lausanne, Švicarska,
traži usluge gradnje. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na francuskom jeziku primaju se
na emmanuel.giraud@ceva.ch.
Vozila za javni prijevoz
U ostvarenje ciljeva sročenih u principima Unije za Mediteran, EU bi morao dugoročno uložiti
između 30 i 40 milijardi eura
cepta Unija za Mediteran. Sredozemlje bi za EU
trebalo biti prioritet, smatra Philippe Cichowiaz iz
regionalne uprave Alpe
– Azurna obala, iznoseći
podatak da svaki građanin
EU-a u proračun izdvaja pet eura na ime pobolj-
Rikiskaup,
Reykjavik,
Island, traži nadzorne kamere za brzinu i prateću
opremu. Natječaj je otvoren do 13. studenoga, a
prijave na islandskom ili
engleskom jeziku primaju
se na utbod@rikiskaup.is.
Vodovod i kanalizacija
SREDOZEMLJE
samdeset posto
zagađenja Sredozemlja dolazi s kopna. Taj je podatak
iznesen na panelu Biomarine 2008. posvećenom
mediteranskom bazenu.
Među zanimljivim podacima s tog panela jest i
onaj da se gotovo trećina
svjetskog pomorskog prometa odvija upravo u relativno malom i zatvorenom
Sredozemnom moru, te
da oko 700 milijuna ljudi
(dvostruko više nego što
je stanovnika SAD-a) živi
u zemljama s izlazom na
Sredozemlje.
Francuska, kao predsjedajuća zemlja EU-a,
iskoristila je i ovu priliku
za promociju svog kon-
Nadzorne kamere
predsjednik Mediteranske zaklade za strateško istraživanje Jacques
Lanxade misli kako EU
još nije spreman izdvajati više.
“Nadam se da će me
praksa demantirati te da
će se Unija za Mediteran
brzo potvrditi kao obećavajući proces”, rekao je
Lanxade. Europska unija
bi na bazen Sredozemlja,
odnosno na euromediteranske projekte, morala trošiti do dvije trećine
svog proračuna namijenjenog vanjskim odnosima.
Kad je pak o Uniji za
Mediteran riječ, njen bi
razvoj do pune realizacije ciljeva podržalo dugoročno ulaganje između 30
i 40 milijardi eura. Mohamed Nadir Aziz, direktor talijanskog Mediteranskog opservatorija,
sugerirao je čak kreaciju Marshallovog plana za
cijelu sredozemnu regiju.
(L.S.N.)
Stadtwerke
München
GmbH, München, traži nabavu vozila za javni
prijevoz. Natječaj je otvoren do 17. studenoga, a
prijave na njemačkom jeziku primaju se na Attn:
Bearbeiter: Fr. Falk (zum
Verfahren); Bearbeitern:
Hr. Fendt, Hr. Reitmeier
(zum technischen Inhalt),
D-80287 München.
Usluge istraživanja tržišta
Office Fédéral de la Statistique, Neuenburg, traži uslugu istraživanja tržišta. Natječaj je otvoren
do 4. prosinca, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku predaju se
na beschaffung.wto@bbl.
admin.ch.
Ovi i drugi natječaji nalaze
se u elektroničkom izdanju Službenog glasnika
Europske unije na adresi
http://ted.europa.eu
20
BIOMARINE 2008.
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
MEGAKLASTER NA FRANCUSKI NAČIN
SVE POD DRŽAVNI KI
Lako je odgovoriti zašto je pomorski klaster u Francuskoj podignut na razinu države - taj je sektor četiri puta
aktivniji uvozom i izvozom od domaće proizvodnje vina i žestokih pića. Zapošljava više ljudi nego bankarstvo,
Lada Stipić-Niseteo
niseteo.lada@skynet.be
F
rancuski pomorski klaster zajednica je 311.650
zaposlenih koji godišnje
proizvedu 53,7 milijardi
eura. Zašto je taj klaster
podignut na razinu države
lako je odgovoriti – pomorski je sektor profitabilan ili čak profitabilniji od
tradicionalnih grana, četiri je puta krupniji od industrije građevnog materijala, dvostruko aktivniji
uvozom i izvozom od domaće proizvodnje vina i
žestokih pića. Zapošljava više ljudi nego bankarstvo, koje je također
francuska nacionalna perjanica.
Kad je pak o prometu
riječ, masivniji je od farmaceutske industrije i ravan sektoru proizvodnje
parfema te zapošljava ljudi koliko i automobilska
industrija zajedno s dobavljačima dijelova. Polovina svih aktivnosti klastera
odvija se izvan zemlje.
Prvo prepoznati,
potom razvijati
Širi okvir Francuske je,
naravno, Europska unija. Francuzi Europu počesto nazivaju “poluotočkim
kontinentom” – a između
četiri i pet posto BDP-a generiraju industrije i usluge
vezane uz more. Koliko je
more značajno za Europu
govori i podatak da se 90
posto trgovinske razmjene EU-a odvija morem, da
EU ima 40 posto svjetske
flote, a kroz 1200 europskih luka godišnje prođe
3,5 milijardi tona različitih
dobara ili petina ukupnog
svjetskog prometa, zajedno sa 350 milijuna putnika. U ovakvom je okružju 2005. godine u Parizu
osnovana Europska mreža
pomorskih klastera (European Network of Maritime
Clusters - ENMC) s ciljem
da se predstavi kao istinski
europski klaster. Francu-
ska je vlada na ljeto 2005.
identificirala 16 međunarodno orijentiranih klastera, a dva od njih bave
se pomorstvom i aplikacijom inovacija koncentrirajući se na sigurnost i nadzor, brodogradnju, potom
na eksploataciju morskih
energetskih resursa, istraživanje i razvoj pomorskih
bioloških resursa te očuva-
Brodogradnja je u
Francuskoj, kao i u
ostalim dijelovima
Europe, prošla
svoje čistilište
restrukturiranja
odakle je izašla
manja ali snažnija i
žilavija
nje okoliša u obalnim dijelovima. Riječ je o klasterima BRITNY, koji pokriva
prostor Bretanje, te o razvikanom PACA Maritime
Clusters koji se pojavljuje
i kao mezimac političara jer je dokaz uspješnosti umrežavanja i koordinacije.
Klasteri za poticanje kompetitivnosti na području pomorstva predstavljaju 5000 istraživača,
41.000 zaposlenih i 300
tvrtki, a otkako djeluju
identificiran je velik broj
inovacija koje cijeloj industriji dodaju vrijednost i
održavaju je tamo gdje je
navikla biti, u svjetskom
vrhu. Uostalom, vrhunski
kruzeri iz francuskih brodogradilišta, navodi se kao
kuriozitet, mogu osigurati
dovoljno električne energije za 300.000 ljudi. Ili za
čitav Split s okolicom.
Francuska je na svjetskom vrhu po brodogradnji, pogotovu ratnih plovila, pri čemu se snažno
oslanja na inovativnost.
Tijekom skupa Biomarine 2008. u prvom, toulonskom dijelu, javnosti je
promovirano malo tehnološko čudo superbrzog katamarana za vojne akcije.
Francuska je među vodećima u gotovo svim aspektima vezanim uz pomorstvo.
Vježba za integraciju
sustava
Za Francuze, brodogradnja je “vježba za integraciju sustava”. Izgradnja broda je sljubljivanje
brojnih elemenata, svaki je produkt s francuskih
navoza djelo kooperanata
doslovno iz cijele zemlje
i, naravno, šireg okružja.
Brodogradnja je, kao i u
ostalim dijelovima Europe, prošla svoje čistilište
restrukturiranja odakle je
izašla manja ali snažnija i
žilavija. Od svih domaćih
sektora ona bilježi najveći porast, čak 21 posto
volumenom izgradnje novih plovila i remontom. U
klasteru su sve brodograđevne tvrtke. Evidentno
je da su se brodogradilišta
specijalizirala za određene vrste plovila (brze jahte, kruzere...), dio ih se
preselio na adrese manje zahtjevne kad je riječ
o kriterijima i cijeni radne snage (Chantiers Piriou je u Nigeriji, u Vijetnamu i na Mauricijusu).
Interese civilnih i vojnih
brodogradilišta izravno
zastupaju dvije organizacije, primjerice CSCN
(Chambre Syndicale des
Chantiers Navals) predstavlja graditelje brodova
srednje do velike tonaže,
dok SIRENA (Syndicat
National des Industries
de Reparation Navale)
zastupa interese remontnih brodogradilišta. GICAN-ov 131 član su tvrtke vojne industrije kao i
proizvođači opreme ve-
likih brodova za nadzor
mora. Lani su, drugu godinu za redom, francuski trgovački brodovi bili
prvi na svijetu po kvaliteti i sigurnosti.
U francuske luke trgovački brod uplovljava
svakih šest minuta. Luke
su povezane u udruženje
autonomnih luka, svojevr-
NIKO WIJNOLST, NIZOZEMSKA MREŽA KLASTERA U POMORSTVU - EUROPSKA MREŽA
Klasteri - jamstvo za
Esencija uspjeha klastera je povećavati razinu povjerenja tako
bazu, temelj na kojem ćete, kada vjetrovi donesu nevrijeme,
U razmaku od nekoliko
mjeseci, Europa i svijet
suočili su se s gospodarskim uzletom i njegovim
poništavanjem
prema
recesiji. Podaci govore
da svaki postotak rasta
BDP-a prati dvostruko
viši postotak rasta pomorskog prometa. Cijela industrija vezana uz
more itekako je ranjiva.
Jesu li klasteri pomoć u
oluji?
- Pred nama su jako teška,
možda čak dramatična
vremena u pomorskom
prijevozu, u brodogradnji,
u cijeloj industriji koja podržava pomorski sektor.
U takvim situacijama ljudi ili surađuju tješnje, ili
se separiraju. To će se tek
vidjeti. No, krizne situacije naglašavaju potrebu za
određenom razinom komunikacije, u njima trebaš
ostati hladne glave, mudar, donositi prave i pravodobne odluke i to na razinama vlada i industrija.
Što je više različitih mreža
povezivanja u teškim vremenima, više će se imati
povjerenja u partnere. No,
kada dobro upoznate jedni
druge u dobrim vremenima, u onim manje dobrim
ili lošim tražit ćete da se
izvučete zajedno umjesto
da se izgubite u međusobnoj tržišnoj borbi za opstanak.
Kako unaprijediti povjerenje koje je temelj svakoga klastera?
- Mi jesmo konkurencija,
ali se moramo držati skupa, naročito kada su pred
nama loša vremena. Radimo i odlučujemo zajedno,
vjerujemo jedni drugima. U klasterima je mnogo psihologije. Primjer Nizozemske, moje matične
zemlje, dobra je ilustracija rada klastera. Sjećate se slučaja ruske atomske podmornice Kursk? U
21
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
POGLED U SVIJET
ŠOBRAN
krupniji od industrije građevnog materijala, dvostruko
koje je također francuska nacionalna perjanica
sne države u državi, koordiniraju posao tako da iz
njega izvlače maksimum,
Devet posto
ribolovne flote EU-a
nosi francusku
zastavu. Ribarenjem
se zaradi 1,3
milijarde eura
a francuska je prednost
da se i luke na njihovim
izvaneuropskim teritorijima na Karibima i u Indijskom oceanu tretiraju kao
europske. Luke su cestovnim i drugim modusima
prometa dobro povezane s
kopnom, opremljene odličnim instalacijama koje
olakšavaju rukovanje teretima, karakteriziraju ih
visoki sigurnosni standardi i kompjutoriziranost.
Marseilles – Fos je najveća francuska luka koja
zapošljava 16.000 ljudi u
Marseillesu i još 24.000
u industrijskoj zoni Fos
– Berre. Francuska još od
1979. godine ima i federaciju luka za rekreaciju.
Ni u ribe bez zaštite
Devet posto ribolovne
flote EU-a nosi francusku
zastavu (uz ribarice se tu,
doduše, još uvijek nađe i
poneki ratni brod). Ribarenjem se zaradi 1,3 milijarde eura, a mnoge francuske ribarice otisnule
su se na svjetske oceane
u potrazi za lovinom, što
opet podrazumijeva nešto vojne komponente ako
su u blizini Somalije i pirata. U zemlji je organizi-
rano nekoliko veletržnica
ribe koje obrade oko četvrt milijuna tona lovine
godišnje. Francuska ima
63 luke za ribarice, 40 tržnica za ribu, 23 organizacije proizvođača i 673
tvrtke za preradu ulova.
Kompletan sektor, uključujući marikulturu, broji
oko 4000 tvrtki.
Bit je francuskog nacionalnog klastera da je
pod jedan kišobran stavio doslovno sve. Osim
sektorskog interesa, zainteresirane povezuje nacionalna strategija. Francuzi su uvjereni da izvlače
maksimum iz te povezanosti za koju se pobrinula država kako bi ubrzala
razvojne procese. Uostalom, u Francuskoj na isti
način funkcioniraju i ostale djelatnosti.
loša vremena
da dijelite poslove i rizike. U vremenima prosperiteta stvarate
moći provoditi i drastične mjere
vađenju je sudjelovalo nekih 200 tvrtki, na njemu se
radilo četiri i pol mjeseca,
posao je dan nizozemskoj
kompaniji. Ugovoreno je
da ćemo dignuti Kursk s
dna. Svatko od kooperanata radio je bez ugovora,
samo temeljem stiska ruke
i obećanja! To je bit klastera. Pouka je da uvijek, baš
uvijek možete surađivati
ako vjerujete jedni drugima. Bez povjerenja činite
greške, prtljate, ocrnjujete jedni druge. Dakle, želim reći da je klaster priča
o zajedničkim iskustvima,
gdje poštujete jedni druge.
U tom okružju ne trebate
odvjetnike, jer posao čini
povjerenje. Svi u klasteru
imamo isti cilj, uzimamo
i dijelimo rizike. Esencija
uspjeha klastera je povećavati razinu povjerenja tako
da dijelite poslove i rizike
- ponekad pogriješite, če-
Mi jesmo
konkurencija, ali
se moramo držati
skupa, naročito
kada su pred nama
loša vremena
šće učinite dobro. U vremenima prosperiteta stvarate bazu, temelj na kojem
ćete, kada vjetrovi donesu
nevrijeme, moći provoditi
i drastične mjere. Znate da
će boljeti i zbog toga vam
je nužna dobra konzultacija jednih s drugima, i u
tome je značaj klastera.
Imaju li klasteri budućnost, posebice ideja o
europskom pomorskom
klasteru?
- Klasteri postoje na raznim razinama, državnim
i međudržavnim, regionalnim, čak i lokalnim.
Vidite, otpisali smo gotovo cijelu pomorsku industriju u Europi, a 20 godina nakon toga imamo
najjači pomorski klaster
- ili klastere - na svijetu.
Europa ima kapacitet za
inovacije i proizvodnju,
a tome nećemo okrenuti leđa. Europa je okružena morima; odustajanje
od pomorske komponente osudilo bi nas na kopno, na malen prostor.
Stoga, budućnost je već
počela.
Tranzicije,
pa kriza
dr. Uroš Dujšin
O
tkako je 1989. došlo do sloma komunizma zemlje
Istočne Europe grčevito
su se borile da dostignu
razinu ekonomskog, društvenog i kulturnog razvoja zapadnih zemalja. U tu
svrhu je trebalo mijenjati sve: od uspostave vladavine prava do stvaranja
konkurentnih tvrtki i stabilne demokracije. Nakon
dugih godina i velikih napora proces tranzicije je,
uglavnom, završen, životni je standard počeo rasti,
strana ulaganja su počela pritjecati, a najnaprednije među postkomunističkim zemljama već su
se mogle mjeriti sa “starim” zapadnim zemljama
kao što su Portugal i Grčka. A onda je došao preokret: sada je na dnevnom
redu stabilnost ukrajinske
hrivne, kriza latvijskog tržišta nekretnina i mađarski dugovi.
Dva su razloga koji te
zemlje čine posebno izloženima financijskoj krizi. Prvi je taj da je protustavka naglog priljeva
inozemnih sredstava visok vanjskotrgovinski deficit, a drugi da je malo
vjerojatno da njihove središnje banke i vlade mogu
prikupiti goleme iznose
za sanaciju kako to mogu
bogate zapadne zemlje.
Nekoliko banaka već je
otišlo u stečaj; burzovne
kotacije su se strmoglavile uz silnu destrukciju kapitala, a kamatne su stope
naglo porasle: u listopadu mađarska je središnja
banka povećala kamate sa
8,5 na 11,5 posto. Za zemlje koje su se okoristile
priljevom stranih sredstava s globalnog financijskog tržišta nastaju stravični problemi, komentira
Economist.
Pod udarom šokova
U najboljem slučaju one
će biti pod udarom niza
šokova za čiju sanaciju
će biti potrebna inozemna
pomoć, dok će u najgorem neke od tih zemalja
biti suočene s restrukturiranjem svojih dugova,
slomom nacionalnih valuta i krizom.
Najsnažnija previranja događaju se u Rusiji.
Burza se strmoglavila za
dvije trećine od svog maksimuma u svibnju, pa su
mnogi oligarsi morali hitno likvidirati dio svojih
portfolija kako bi mogli
otplatiti dugove bankama.
Kao država, Rusija je
s više od 500 milijardi dolara monetarnih rezervi u
povoljnijoj poziciji nego
1987., no niz ruskih milijardera bit će degradiran
u milijunaše... U Ukraji-
U zemljama
Istočne Europe
proces tranzicije je,
uglavnom, završen,
životni je standard
počeo rasti, strana
ulaganja su počela
pritjecati, a onda je
došao preokret...
ni je burza propala za čak
80 posto, a tečaj hrivne je
na najnižoj razini u odnosu na dolar u zadnjih sedam godina. Prominvest,
šesta po veličini komercijalna banka, pala je žrtvom panike ulagača, rejting zemlje je pogoršan,
privredni rast zakočen, a
inflacija iznosi 25 posto.
Iako na višem stupnju
razvoja od Ukrajine, Mađarska je u još težem položaju. Javni je dug veći
od šest posto bruto doma-
ćeg proizvoda (BDP) zahvaljujući dugovima još
iz komunističke ere i rastrošnim demokratskim
vladama.
U 2006. proračunski
je deficit iznosio devet
posto nacionalnog dohotka, a ovogodišnji vanjski deficit iznosi 5,5 posto
BDP-a. K tome dugovi s
deviznom klauzulom uz
slabljenje forinte znače
i povećanje tereta otplata, čime raste opasnost od
stečajeva.
Najizloženije
- Bugarska i
Rumunjska
Poljska je u nešto povoljnijem položaju - ima javni dug od samo 40 posto
BDP-a, bilježi stopu rasta
od šest posto uz inflaciju
od 4,5 posto. Izdašni porezni prihodi omogućili
su nizak proračunski deficit. Ipak, tečaj zlota je
nestabilan, a kriza u Zapadnoj Europi mogla bi
ugroziti poljski izvoz a
time i vanjsku ravnotežu.
Krizi su svakako najizloženije najsiromašnije članice Europske unije
– Bugarska i Rumunjska.
Zasada su u obje zemlje
stope rasta zadovoljavajuće, ali su prisutni i znatni
debalansi.
Bugarski vanjskotrgovinski deficit ove bi godine trebao dosegnuti 24
posto BDP-a, a slom tržišta nekretnina i niz stečajeva mogao bi ugroziti bilance banaka. K tome
neefikasna politika vlasti
- na glasu kao korumpirana i nestručna - postavlja
pitanje što će biti ako krene bijeg kapitala, a privredni se rast zaustavi.
22
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 20.000 mlrd USD
*vijesti
180 milijuna eura
za autoceste
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Vijeće ministara BiH potpisali su ugovor vrijedan 180
milijuna eura za izgradnju
četiri dionice autoceste na
koridoru 5.c, na teritoriju
Federacije BiH. Gradnja
bi trebala biti dovršena
2012., a prvi radovi počet će u siječnju iduće godine. Predstavnici EBRDa najavili su kako će iduće
godine Bosni i Hercegovini odobriti još jedan kredit od 100 do 120 milijuna
eura za modernizaciju zračne luke u Sarajevu, Banjoj
Luci i Mostaru, te za izgradnju ceste Foča-Hum.
Rast industrijske
proizvodnje
Industrijska proizvodnja u
Republici Srpskoj potkraj
rujna u odnosu na isto vrijeme prošle godine povećana je za osam posto, dok
je u Federaciji BiH taj rast
iznosio 14,9 posto. Prema
podacima Zavoda za statistiku RS-a, najveći rast od
18,7 posto ostvaren je u rudarstvu, a potom u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i
vodom - 17,9 posto. U Federaciji BiH proizvodnja i
opskrba električnom energijom, plinom i vodom povećana je u rujnu za 24,3
posto u odnosu na isto vrijeme lani. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za
49,6 posto i u rudarstvu za
9,1 posto.
investicije u energetiku u idućih 10 godina
PREDSJEDNIK IRANSKE KOMORE ZA TRGOVINU, INDUSTRIJU I RUDARSTVO BORAVIO U BEOGRADU
Trebaju nam ekonomski
Ujedinjeni narodi
Potrebna nam je nova međunarodna organizacija koja će objektivno nadzirati međunarodna
tržišta, ali pod uvjetom da sve zemlje svijeta ravnopravno sudjeluju u tome, rekao je
Mohammad Nahavandian pozivajući tvrtke iz regije na suradnju s Iranom
Ljiljana Lukić
ljiljana.lukic@pregled.co.yu
I
z svjetske ekonomske krize moramo
izvući pouke, a jedna
od najvažnijih jest da su
neprilike na tržištu nekretnina u SAD-u izazvale
potrese na financijskim tržištima i velike probleme
u svijetu u sektoru proizvodnje. Milijuni ljudi u
svijetu osjećaju da su njihova radna mjesta, kapital
i domovi ugroženi. Ova
kriza definitivno je prekretnica u svjetskoj ekonomiji, ocijenio je Mohammed Nahavandian,
predsjednik Iranske komore za trgovinu, industriju i rudarstvo, koji je
prošloga tjedna boravio u
Beogradu. On je istaknuo
kako su se aktualni problemi gomilali 20 godina, a izazvalo ih je američko upravljanje svjetskom
ekonomijom. Tržišta su,
kaže Nahavandian, postala internacionalna, ali
ne i menadžment za upravljanje tim tržištima. “Potrebna nam je nova međunarodna organizacija
koja će objektivno nadzirati međunarodna tržišta,
ali pod uvjetom da sve zemlje svijeta ravnopravno
sudjeluju u tome - nešto
poput Ujedinjenih naroda u ekonomskom smislu.
Osim toga, ubuduće treba
sprječavati prevelik utjecaj financijskog tržišta
na realni sektor. Financijski sektor treba pomagati proizvodnom sektoru,
a ne upravljati njime. Realna tržišta moraju surađivati, samostalno i neposredno”, istaknuo je
Foto: Nemanja Ilić
Veliki Petrolovi kupci
kupuju manje goriva
Posljedice financijske krize pogodit će realni sektor
za tri do šest mjeseci, izjavio je Marko Kryžanovski,
predsjednik Uprave Petrola. Tvrdnju je potkrijepio
najavama velikih potrošača
da će u 2009. godini smanjiti potrošnju energenata
za 10 do 15 posto. Kriza je
pogodila automobilsku industriju i sve koji rade za
nju. Posustaje sektor opće
potrošnje, a i građevinarstvo malaksava od sredine
godine. Petrol se priprema
za nadolazeće poteškoće:
optimalizira obrtna sredstva, smanjuje opseg zaliha te sužava obuhvat potraživanja.
Mohammed Nahavandian, predsjednik Iranske komore za trgovinu, industriju i rudarstvo
Nahavandian.
Iransku
burzu nisu pogodila zbivanja na svjetskim burzama, ali činjenica da se
cijena nafte od ljeta prepolovila osjetit će se na
prihodima Irana, rekao
je Nahavandian. No, Iran
ima velike devizne rezerve kojima će smanjiti negativan utjecaj kretanja
cijena nafte.
Cijena će još padati
Smanjenje kamata i slabosti u nadzoru u financijskim institucijama brzo su
se prelile na banke i burze te izazvale krizu povje-
renja ljudi u funkcioniranje dosadašnjeg sustava,
smatra Nahavandian, koji
prognozira nastavak pada
cijena nafte te povećanje
vrijednosti američkog dolara. I on smatra kako je
energetika u fokusu svjetske ekonomije te će postajati sve važnija. U idućih 10 godina rast potreba
svjetske ekonomije za
energentima zahtijeva investicije od 20.000 milijardi dolara u područje
energetike. Ako te investicije ne budu pravodobne, svijet će biti suočen s
neadekvatnom ponudom
energenata i cijene nafte
će enormno porasti, upozorio je predsjednik iranske komore.
Iran kao partner
Izbor Irana za poslovnog
partnera je mudar i perspektivan potez kada je
ekonomija u pitanju, tvr-
Ako investicije u
energetiku ne budu
pravodobne, cijene
nafte će enormno
porasti, upozorio je
Nahavandian
Dobra stara imena
Predsjednik Gospodarske komore Irana kazao je da je
“dobro ime veliki kapital” i podsjetio na dobru suradnju
Irana i bivše Jugoslavije, kao i na činjenicu da do sada
nije bilo žalbi iranskih gospodarstvenika na poslovne
partnere iz tih država. Iako je apsolutna vrijednost razmjene Irana s ovim dijelom Europe mala, to međusobno
povjerenje razlog je, prema njegovu mišljenju, što postoje značajni potencijali ne samo u razmjeni roba i usluga,
ponajprije u turizmu, nego i u stvaranju zajedničkih kompanija te zajedničkim ulaganjima i poslovima u Europi i
na Srednjem Istoku.
di Nahavandian. Ta zemlja
ima tržište od 70 milijuna
stanovnika te bruto domaći proizvod (BDP) od 600
milijardi dolara. Bez Irana nema ozbiljnih razgovora o opskrbi energentima na svjetskom tržištu
- Iran je drugi proizvođač nafte među zemljama
OPEC-a i druga zemlja u
svijetu po rezervama pli-
na. Obujam razmjene Irana sa svijetom premašuje
120 milijardi dolara godišnje, u čemu nenaftni proizvodi sudjeluju sa 20 milijardi dolara, kazao je.
Iran ima i nacionalno vozilo - samand, koje
se sada kontinuirano proizvodi i u Egiptu, Siriji, Venezueli i Azerbajdžanu. U
Iranu se proizvode i vozila marke peugeot, renault
i citroën, a tu je i najveća tvornica mercedesovih
motora na Bliskom istoku. Iako se žitarice uvoze
poljoprivredno-prehrambena industrija je također
vrlo razvijena. U ekspanziji je željeznički promet,
a bit će još i više kada se
opet uspostavi Put svile
koji prolazi i kroz Iran poznata je, naime, namjera da se ponovno uspostavi
taj drevni međukontinentalni pravac, ali na tračnicama. Zato je sve više zahtjeva za lokomotivama
i tračnicama, istaknuo je
predsjednik iranske komore. Dodao je kako je važan
događaj u ekonomiji Irana
bilo dopuštanje rada privatnom sektoru, otvaranje
vrata stranim investitorima te zamjena dolara eurom u vanjskoj trgovini.
Strane kompanije mogu
investirati u iranski energetski sektor, naglasio je
Nahavandian. “Potrebni
su nam izravni međubankarski odnosi sa zemljama
s kojima namjeravamo surađivati i odmah smo spremni pomoći u uzajamnom
otvaranju banaka. Fond
za osiguranje izvoza Irana (EKIPI) spreman je i
financijski podržati takve
poslove”, kazao je Nahavandian.
23
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( oko 4 mlrd €
FORUM GOSPODARSKIH KOMORA U SARAJEVU
Cefta razočarala
povećane neto obveze banaka prema inozemstvu
C
SANACIJA BANAKA S PRIVAGOM
SOCIJALIZACIJA, ALI UZ
KAZNU ZA POHLEPU
Zamisao da Republika Slovenija jamči za refinanciranje obveza do osam
milijardi eura odmah je izazvala reakciju: menadžeri moraju ispaštati!
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
A
ko su slovenske
banke povećale
u prošloj i u sedam mjeseci ove godine
neto obveze prema inozemstvu za gotovo četiri
milijarde eura, a službeni Bilten Banke Slovenije
to nedvojbeno potvrđuje,
te ako je znatan dio povećane mase za kreditiranje završio u rukama potrošača i menadžera koji
su zaokruživali svoje preuzimateljske poslove –
umjesno je pitati se kako
će dužnici vraćati dug
bankama, a one servisirati
obveze prema inozemnim
financijerima, i to u bitno
drukčijim okolnostima od
onih kakve su bile u vrijeme vehementnog stvaranja velikih dužničkih
obveza. Naime, vrhunac
menadžerskih preuzimanja dogodio se u trenutku
kada su cijene dionica dosegle povijesno visoku razinu, a kamate na kredite
bile na rekordno niskim
stopama. U samo godinu
dana cijene dionica u Sloveniji strmoglavile su se
najmanje za 50 posto, dok
su se troškovi otplate kredita povećali za trećinu.
Trenutačno u založenim
dionicama i nekretninama
ima samo polovina potrebnog pokrića za kredite iz
dobrih vremena.
Interventne mjere
tresu
Kako će slovenske banke doći do svoga novca i kako će refinancirati
obveze što su ih stvorile u povezanosti s inozemnim bankama? Takvo
pitanje naglo je izronilo u
Analitičari tvrde da
će državno jamstvo
biti “teško” čak
oko 20 posto
slovenskog BDP-a
tjednu kada je cijela Slovenija bila obasjana pompoznošću kraljevskog posjeta iz Velike Britanije.
Dok se kraljica Elizabeta
II. s pratnjom šetala Ljubljanom i Lipicom, stari ministar financija Andrej Bajuk bio je prinuđen
najaviti brzu izmjenu zakona o javnim financijama s interventnim mjerama čija je kompozicija
stresla bolje poznavatelje
ovdašnjih javnih financija. Najvažnijom mjerom
legalizira se državno jamstvo kreditnim institucijama sa sjedištem u Sloveniji radi refinanciranja
obveza u inozemstvu. Republika Slovenija konkre-
tno jamčit će za kredite do
ukupne visine osam milijardi eura.
Bez olakotnih
okolnosti
Analitičari su odmah izračunali da je takvo državno
jamstvo “teško” približno 20 posto slovenskog
bruto domaćeg proizvoda
(BDP). Za usporedbu, razvikana američka financijska intervencija u visini
1400 milijardi dolara znači
samo 10 posto američkog
BDP-a. U pitanju je doista
velika financijska intervencija. Sve to nekima u Sloveniji miriše na novu sanaciju banaka, na svojevrsnu
reprizu spašavanja izvedenog početkom devedesetih
godina. Za ondašnju postosamostaljujuću sanaciju ovdje ima razumijevanja – banke su propale jer
su morale davati kredite
svojim vlasnicima, a osim
toga raspalo se i dotada-
šnje jugoslavensko tržište. Za današnje poteškoće
nema razumijevanja i olakotnih okolnosti. Sada su
državne banke davale pozamašne kredite za rizična
menadžerska preuzimanja.
Ekonomski stručnjak Jože
P. Damjan, koji je kratko
vrijeme vodio razvojni resor u Janšinoj vladi, ali se
zbog neslaganja brzo povukao iz politike, ovih se
dana javno zauzeo za politiku čistih sanacijskih računa. Uočio je da porezni
obveznici ne mogu izbjeći
najnoviji teret socijalizacije nevjerojatnog moralnog
hazarda ovdašnjih menadžera. “Nemamo izbora –
nerazumno hazardiranje
pojedinaca može povući u provaliju cijeli domaći bankarski sektor”, zaključuje Jože P. Damjan
uz važan dodatak da porezni obveznici najavljenu
socijalizaciju trebaju samo
kreditirati, a ne krotko i
bespogovorno platiti. “Nakon što prođe kriza i prilike se normaliziraju, želimo da nam država vrati
taj kredit zajedno s kamatama, i to tako da postanemo vlasnicima kapitalskih
udjela (dionica) u poduzećima što smo ih prinuđeni
spašavati svojim novcem.
Te naše dionice individualno ćemo prodati i tako
sebi individualno vratiti
zajam što smo ga dali državi. Ispravno je samo to
da se uz gubitke socijaliziraju i dobici. Uostalom,
menadžeri moraju ispaštati pravednu kaznu za pohlepu”, zaključuje Jože P.
Damjan svoja razmišljanja
o tome kako vratiti povjerenje u tržišno gospodarstvo i u njegove financijske, odnosno regulatorne
institucije.
efta nije ispunila očekivanja, ocijenjeno
je na sarajevskom forumu
predstavnika gospodarskih i vanjskotrgovinskih
komora članica te udruge. Nezadovoljstvo učincima Cefte je jedinstveno,
a razlozi su različiti. Tijekom šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto vrijeme lani, kad su počeli
procesi potpisivanja pristupnih sporazuma, nisu
porasla strana ulaganja,
nisu otklonjene postojeće
necarinske barijere, a znatno je pogoršan vanjskotrgovinski debalans dijela članica.
Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH
upozorili su na sve veći
rast trgovinskog deficita,
zbog znatno bržeg rasta
uvoza iz Hrvatske, Srbije
i Makedonije te zaostajanja izvoza. Tijekom devet
mjeseci u BiH je iz Hrvatske uvezeno roba za 2,1
milijardu konvertibilnih
maraka (KM) ili oko 1,05
milijardi eura, uz trend rasta od 23,1 posto. Istodobno je vrijednost izvoza iznosila 874,1 milijun
KM uz skroman rast od
pet posto. Iz Srbije je BiH
uvezla roba za 1,2 milijarde KM, a izvezla za 695
milijuna. Samo s te dvije zemlje trgovinski deficit je iznosio 1,9 milijardi
KM, a ukupni 7,1 milijardu KM, dok je za čitavu
prošlu godinu on bio nešto veći od šest milijardi KM. Jedini suficit BiH
je imala u trgovanju s Crnom Gorom (161,3 milijuna KM) i Albanijom
(13,9 milijuna KM).
Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu suradnju Privredne
komore Srbije, smatra da
su mogućnosti suradnje
među članicama znatno
veće od dosadašnjih rezultata, posebice u području energetike. Šanse za
unaprjeđenje suradnje postoje i u crnoj metalurgiji, prerađivačkoj industriji
i namjenskoj proizvodnji,
no robnu razmjenu među
zemljama članicama ometaju nemala necarinska
ograničenja, posebice u
prehrambenoj industriji i
poljoprivredi.
Sa skupa je poručeno
da je nužna liberalizacija tržišta usluga i javnih
nabava jer tvrtke sada ne
mogu pod istim uvjetima sudjelovati na natječajima u drugim članicama Cefte. Zajedničkih
projekata nema, kao ni
zajedničkog nastupa na
trećim tržištima. Jednostavno, članice Cefte zadržale su međukonkurentske odnose i još nisu
prihvatile osnovnu zamisao te udruge - da preraste u interesnu zajednicu
država regije u odnosu na
treća tržišta. (Z. L.)
*vijesti
Nakon ukora uvodi se
i 10-dnevna vinjeta
Predizborna galantnost
stare slovenske vlade u
obliku vinjetnog povlađivanja stalnim korisnicima
autocesta na račun putnika u povremenom tranzitu završava uvođenjem
vinjete u trajanju od 10
dana čija će se cijena kretati između 15 i 20 eura.
Vinjeta kraćeg trajanja
iznuđena je ukorom Europske komisije kojoj se
slovensko prvobitno rješenje s godišnjom i polugodišnjom vinjetom učinilo diskriminirajućim za
putnike u tranzitu. Uvođenje 10-dnevne vinjete
smanjit će prihode Darsa
za 20 milijuna eura. Nadležno ministarstvo nalazi samo dva rješenja za
popunu financijske rupe:
pomoć iz državnog proračuna ili poskupljenje postojećih vinjeta – godišnje
na 125 i polugodišnje na
80 eura.
Idejni projekt za drugi
blok TE Plevlja
Skupina slovenskih poduzeća koju predvodi CEE
inženjering za energetiku
i ekologiju iz Ljubljane
na međunarodnom natječaju dobila je posao u Crnoj Gori. Slovenske tvrtke
izradit će idejni projekt i
studiju opravdanosti gradnje drugog bloka termoelektrane Plevlja. Ljubljansko i tri poduzeća iz
Velenja surađuju na razvojnim projektima termoelektrane Šoštanj, a
zajedno nastupaju i na
drugim balkanskim tržištima.
24 STIL
*vijesti
Hrvatska treća na
Kulinarskoj olimpijadi
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( do 40.000
stanovnika može imati “mali grad”
( 5 godina
postoji hrvatska sekcija ECOVAST-a
RAZVITAK REGIJA I GRADOVA
Na Kulinarskoj olimpijadi
koja se nedavno održala u
njemačkom Erfurtu prvi je
put nastupila hrvatska nacionalna kuharska ekipa te
osvojila brončanu medalju u kategoriji Restoranski menu, koja podrazumijeva pripremu 110 menija
od tri slijeda. Hrvati su,
među 1600 kuhara iz 57
zemalja, suce osvojili “hrvatskom pričom” spravljenom od tradicionalnih hrvatskih namirnica. Devet
sudaca nadgledalo je kulinarske ekipe iz cijelog svijeta, a u njihovu konačnu
ocjenu nije ušlo samo gotovo jelo nego i cijeli proces pripreme - u kakvom
su stanju kante za smeće,
jesu li sve namirnice dobro oprane... Hrvatski kuharski stručnjaci tim su natjecanjem stvorili idealnu
podlogu za nastupe na sljedećim kulinarskim olimpijadama koje se održavaju
svake četiri godine.
Dubrovnik Palace
ponovno najbolji
Hotel Dubrovnik Palace treću je godinu zaredom proglašen najboljim
hotelom hrvatskog Jadrana u kategoriji hotela s pet
zvjezdica u akciji Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2008.
Dalmatinskom selu
Turistički cvijet
Dalmatinsko selo iz sastava šibenske turističke tvrtke Solaris dobitnik je nagrade Turistički cvijet za
uređenje autohtonog ambijenta u hotelijerstvu. Selo,
smješteno uz Solarisovu
Bijelu plažu, ustvari je netipičan restoran na otvorenom, u borovoj šumi. Ambijent je preslika tipičnog
sela u Dalmaciji, a sastoji
se od više kamenih kuća u
kojima se poslužuju tradicionalni dalmatinski specijaliteti. Posebnost njegove
ponude je i u zdravoj domaćoj hrani koja se otkupljuje od obiteljskih gospodarstava u okolici.
Kad je riječ o malom
gradu - veličina nije bitna
Pojam malog grada teško se definira jer se različito tumači u pojedinim
europskim zemljama i regijama
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
U
Europi se u zadnje
vrijeme
sve više razvijaju mali gradovi, i to u
kulturnom i turističkom
smislu, pa je stoga prije nekoliko godina osnovano Europsko vijeće za
sela i male gradove (ECOVAST) pri Europskoj komisiji i Vijeću Europe. To
vijeće okuplja nacionalne sekcije europskih zemalja, među kojima je i
Hrvatska. ECOVAST se
aktivno zalaže za razvitak
kulturne baštine, graditeljsko nasljeđe, krajobrazne vrijednosti, opstanak
sela i malih gradova, njihovu održivost te uključenje građana u integralni
ruralni razvoj. I Hrvatska
se priključila programima
za razvitak malih gradova, pa je prije pet godina
osnovana hrvatska sekcija
ECOVAST-a koja se bavi
unaprjeđenjem
manjih
sela i očuvanja njihove
prirodne i povijesne baštine, podizanjem svijesti
o vrijednostima i potenci-
jalima vlastitog ruralnog
prostora te pružanjem pomoći pri formiranju i provođenju lokalnih ruralnih
programa i akcija.
Pomoć razvitku malih
gradova
I Hrvatska
se priključila
programima za
razvitak malih
gradova, pa je
prije pet godina
osnovana hrvatska
sekcija
ECOVAST-a koja se
bavi unaprjeđenjem
manjih sela i
očuvanja njihove
prirodne i povijesne
baštine
Govoreći o malim gradovima u Europi, predsjednica hrvatske sekcije
ECOVAST-a Tihana Stepinac Fabijanić istaknula
je kako je mali grad vrlo
širok pojam koji se teško
definira i različito tumači u pojedinim europskim
zemljama i regijama. Prema njezinim riječima, veličina grada nije odlučujući kriterij za pojam malog
grada jer se na primjerima
mnogih europskih zemalja
vidi kako ima gradova od
samo nekoliko stotina stanovnika, ali i onih koje se
smatra malima iako imaju
više od 40.000 stanovnika.
Kako bi se pomoglo razvitku malih gradova, pokrenut je program pomoći
Action to Strengthen Small
European Towns (ASSET). Taj program uključuje savjetodavnu ulogu
pri tijelima EU-a te traži
mogućnost potpore razvoju malih gradova kroz projekte partnerstva.
Ciljevi (ASSET-a) su poticanje suradnje i razmjena dobrih primjera između
vladinih tijela i ostalih institucija, poticanje kontakata i razmjene dobrih primjera između pojedinačnih
europskih malih gradova,
zastupanje malih gradova
pri tijelima Europske komisije, prikupljanje rezultata istraživanja razvojnih
politika malih gradova te
sudjelovanje u formuliranju zasebne razvojne politike na europskoj razini.
Samobor kao
pozitivan primjer
Iako još nije službeno članica EU-a, Hrvatska ima
jednu od najduljih tradicija urbanog razvoja u Europi, rekla je Tihana Ste-
Očuvanje nematerijalne kulturne baštine
Pozitivan primjer kulturnog i turističkog razvitka malog
grada zasigurno je Đurđevac sa svojom Picokijadom.
Upravo je taj naš grad ove godine bio hrvatski nacionalni pobjednik Europske destinacije turističke izvrsnosti.
Naime, Europska komisija želi nagraditi one turističke
destinacije koje su razvile turističku ponudu temeljenu
na vrednovanju specifične nematerijalne baštine, primjerice tradicijskim obrtima, rukotvorinama, gastronomiji, običajima, ritualima i lokalnoj umjetnosti.
pinac Fabijanić. Pritom
je dodala kako u našoj zemlji prevladavaju mali i
srednji gradovi do 30.000
stanovnika, koji su uglavnom u razvojnom zaostatku za velikim gradovima.
Navodeći pozitivne primjere razvitka malih gradova, posebno je naglasila primjer Samobora koji
ima oko 40.000 stanovnika, a sve se više razvija u gospodarskom i kulturnom pogledu. Hrvatska
sekcija (ECOVAST-a) sudjeluje u razvitku Samobora kroz suradnju u
programima prostornog
planiranja gradske četvrti i povijesne gradske jezgre. Pritom je posebno
važno, napomenula je Tihana Stepinac Fabijanić,
uključivanje lokalnog stanovništva u razvitak tog
programa. Hrvatska sekcija ECOVAST-a uključena
je i u program zaštite baštine i obnove tradicijskog
graditeljstva na prostoru uz Dunav na području
Dalja i Erduta u Slavoniji te u međunarodni projekt identifikacije krajobraznih cjelina Makarske
rivijere i Biokova.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 14,3 mil $
*vijesti
Ugovor Microsofta i
Udruge gradova za
isporuku tehnologija
vrijedilo je lani tržište BI rješenja u RH
LAKŠE DO PODATAKA
POSLOVATI INTELIGENTNO
- ZAŠTO NE?
Marko Horvat
D
ruga polovina listopada u Zagrebu bila je u
znaku poslovne inteligencije u informatici jer
su u istom tjednu održana
dva regionalna događaja
koja su okupila stručnjake i poslovne ljude raznih
profila. Prvo je kanadska
tvrtka Cognos (koju je
početkom 2008. preuzeo
američki IBM) prvi put
održala korisničku konferenciju u Zagrebu. Zatim
je hrvatska podružnica jedne druge američke kompanije, IDC Adriatics, organizirala
ovogodišnje
izdanje tradicionalnog Business Intelligence Roadshowa na kojemu su svoja
iskustva i znanja izmijenili stručnjaci i poslovni ljudi iz više zemalja.
Nakon tih dvaju događaja može se reći da tržište informatičkih rješenja poslovne inteligencije
u Hrvatskoj polako ali sigurno kroči prema zrelosti, što je očito iz naglog
usporavanja njegova rasta. Naime, dok je u
2006., u odnosu na 2005.,
zabilježen godišnji porast
od čak 51,8, u 2007. je on,
gledano u dolarima, dosegao 8,9 posto godišnjeg
rasta. U 2005. godišnji je
porast tog tržišta iznosio
12,7 posto.
Cognosova
zagrebačka premijera
IBM je tijekom zagrebačke
konferencije predstavio novu verziju softverskog rješenja
za upravljanje poslovnim
procesima Cognos 8 v4,
nastalu u okrilju IBMove strategije Information on Demand (informacija na zahtjev). Kako
kažu u IBM-u, Cognos 8
v4 omogućuje organiza-
Tržište informatičkih rješenja poslovne inteligencije u
Hrvatskoj u 2007. je zabilježilo solidan godišnji porast
od gotovo devet posto. Gledano u američkim dolarima,
ono je vrijedilo ukupno 14,3 milijuna
cijama jednostavniji i sigurniji pristup povjerljivim informacijama kao
što su informacije o zaposlenicima, korisnicima
i partnerima na svim financijskim i operativnim
razinama i procesima.
Rješenje nudi obogaćene
funkcije primjene poslovne inteligencije te mogućnosti korisničkog upravljanja performansama
poput planiranja poslovanja, nadzornih ploča,
analitike i izvješćivanja
zajedno s poboljšanom
platformom enterpriseclass te prilagodljivim
poslovnim modelima i na
krajnje korisnike orijentiranih sučelja, omogućujući poslovnim korisnicima
pristup i korištenje važnih
Može se reći da
tržište informatičkih
rješenja poslovne
inteligencije u
Hrvatskoj polako
ali sigurno kroči
prema zrelosti, što
je očito iz naglog
usporavanja
njegova rasta
informacija kako bi donijeli odluku o optimalizaciji poslovnih performansi. Posebno je zanimljivo
to što Cognos omogućava korištenje naprednih
funkcionalnosti
poslovne inteligencije i s mobilnih uređaja koji rade na
platformama BlackBerry, Symbian ili Windows
Mobile.
Tržište pod dimnom
zavjesom
IDC Adriatics, za razliku od prošle godine,
ovoga puta nije pod okriljem Roadshowa obja-
vio rezultate svoje analize
BI tržišta u Hrvatskoj za
2007. godinu. Nažalost,
do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor
Borisa Žitnika, direktora tvrtke IDC Adriatics,
o razlozima neobjavljivanja tih potencijalno zanimljivih rezultata. On je
svoje izjave ograničio na
općeniti pregled trendova u 2007. godini. “Prema našim istraživanjima,
ukupni izdaci za licencije, održavanja i usluge vezani uz BI rješenja u Hrvatskoj u 2007. godini
iznosili su 14,3 milijuna
američkih dolara”, kaže
Žitnik. “U odnosu na godinu dana ranije porasli
su za 8,9 posto. Međutim,
izraženi u domaćoj valuti,
eliminirajući, dakle, aprecijaciju kune u odnosu
na dolar, BI tržište je raslo samo 0,1 posto”, dodaje on.
S obzirom na to da
ne znamo udjele vodećih
dobavljača u 2007., valja ponoviti da je u 2006.,
prema zadnjim dostupnim
IDC-jevim podacima, vodeću poziciju na tržištu
držala tvrtka Poslovna
inteligencija s tržišnim
udjelom većim od 20 posto, dok je u 2005. vodeću
poziciju držao Megatrend.
U 2007. vodeći dobavljači rješenja poslovne inteligencije u Hrvatskoj bile
su tvrtke Poslovna inteligencija, Megatrend i Alfatec. Na konferenciji su o
svojoj ponudi, kompetencijama, iskustvima i postignućima, pred dvjestotinjak sudionika govorili
predstavnici vodećih dobavljača i implementatora
- tvrtka Poslovna Inteligencija, crmT, Informatica, Netezza, Megatrend
Poslovna Rješenja, Oracle, Sybase, Alfatec Group, Business Objects i
IBM.
Tvrtka Microsoft je s
Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj potpisala Povelju o suradnji prema kojoj će tvrtka pružati
potporu u uspostavi naprednih rješenja za upravljanje informacijskim sustavima gradova, kreiranju
elektroničkih informacijskih servisa za građane te
edukaciji gradskih službenika, dužnosnika i samih
građana u njihovu korištenju. Rješenja za lokalnu i
javnu upravu temeljit će se
na konceptu Microsoftove platforme za pružanje
usluga građanima – Citizen Service Platform.
Umjeren porast
Ericsson Nikole Tesle
U devet mjeseci 2008.
Ericsson Nikola Tesla povećao je prihode od prodaje za tri posto u odnosu na
isto prošlogodišnje razdoblje. Porast je ostvaren temeljem rezultata prodaje na inozemnim tržištima,
održanja razine poslovanja na hrvatskom tržištu te
izvozu znanja na Ericssonovo tržište. Na domaćem
tržištu prihodi od prodaje povećani su 7,6 posto, te
iznose 416,6 milijuna kuna.
Na tržištima u regiji (Bosna
i Hercegovina, Crna Gora i
Kosovo) prihodi od prodaje porasli su 32,2 posto, na
334,6 milijuna kuna.
S&T Hrvatska postao
Cisco Gold Partner
Tvrtka S&T Hrvatska, jedan od vodećih lokalnih i
regionalnih integratora IT
sustava i rješenja, postala je Cisco Gold Partner.
S&T je udovoljio svim zahtjevima audita koji je održan potkraj srpnja ove godine te time osigurao sve
preduvjete za stjecanje tog
statusa. Cisco Gold Audit
ispred S&T Adriatic regije
vodila je tvrtka S&T Hrvatska. Pod uvjetima se misli
na određeni broj Cisco certificiranih djelatnika, specijalizacije za određene tehnologije, sustav praćenja
kvalitete odnosa s korisnicima i laboratorijsku opremu.
26
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Konzalting u prehrambenoj
industriji
Priprema: Vesna Antonić
KNJIGOMETAR
ZVONIMIR PAVLEK
BRANDING - KAKO IZGRADITI NAJBOLJU MARKU
M.E.P.Consult
Pavlekov Branding je još jedan doprinos izučavanju i prikazivanju struke i prakse brendinga kod nas, a namijenjena je svima, posebice poslovnim ljudima te studentima
poslovnog i marketinškog usmjerenja. Djelo je pisano jezikom komunikacije koji jamči razumijevanje i primjenu,
kako u razvoju strateških odrednica, tako i u operativnoj
praksi poduzeća. U knjizi su prikazani modeli brendinga
iz prošlosti, primjenjivani mnogo puta, ali i modeli koji su
rezultat najnovijih spoznaja u svjetskoj teoriji i praksi.
RITA MONALDI I FRANCESCO SORTI
SECRETUM
Fraktura
Španjolski kralj Karlo II. je na umoru, a na europskim dvorovima počinje bitka za njegova nasljednika, koja će dovesti i do rata za španjolsko nasljeđe. U Rimu, pak, umire
papa Inocent XII. U tim okolnostima glavni potezi povlače
se iza kulisa, gdje igru vodi najzanimljiviji špijun baroka,
opat Atto Melani, što prati i zapisuje njegov ubogi, ali inteligentni pomoćnik. Uz mnogo peripetija, čudnovatih likova i prosjačkih skupina, te neobičnu papigu, pokreću se i
otkrivaju intrige koje će utjecati na svjetsku povijest.
ROBERT G. HAGSTROM
BUFFETOVA NAČELA
Katarina Zrinski
Ova knjiga daleko je od toga da bude samo prvoklasna destilacija ulagačke mudrosti Warrena Buffetta - ona je edukacija. Stavljajući Buffettov pristup u širi kontekst, Robert
Hagstrom ne obuhvaća samo ključne ideje ulagačkih
divova ovog stoljeća, od Bena Grahama do Phila Fishera,
nego i lucidno objašnjava teoretske osnove njihovih uvida, uključujući i teoriju vjerojatnosti i psihologiju. Primjenjujući Buffettova načela u podučavanju ulaganja, autor
pokazuje kako nam “najveći ulagač na svijetu” može pomoći da kormilarimo kroz plićake nove ekonomije.
ALLAN LAZAR, DAN KARLAN, JEREMY SALTER
101 NAJUTJECAJNIJI LIK KOJI NIKAD NIJE ŽIVIO
Naklada Ljevak
Zanimljiv, poučan i beskrajno zabavan kompendij fikcionalnih likova koji su pokretali trendove i utjecali na zbivanja u svijetu, oblikujući našu kulturu i naše živote. Knjiga
nudi zanimljive priče o najomiljenijim i najomraženijim
kulturnim ikonama - o onima koji su ulijevali strah ili izazivali obožavanje te ostavili neizbrisiv trag u našoj civilizaciji. Čak i kada se ne slažete s izborom nekog od likova,
autori se trude što bolje obrazložiti uvrštavanje svojih
omiljenih junaka - od Odiseja do Bonda - Jamesa Bonda,
od Barbike do Miša - Mikija Miša.
DEEPAK CHOPRA
MOĆ, SLOBODA I MILOST
Dvostruka duga
U ovoj knjizi Deepak Chopra razmatra misterij našega postojanja te njegovo značenje u vječnoj potrazi za srećom.
Tko sam ja? Odakle potječem? Kamo ću nakon smrti?
Oslanjajući se na staru filozofiju Vedante, ali i na saznanja
suvremene znanosti, Chopra nam pomaže shvatiti i iskusiti našu istinsku prirodu jer kad je shvatimo počinjemo
živjeti iz izvora trajne sreće koji je istinska unutarnja radost. Kad spoznamo tko smo, više ne ometamo prirodnu
inteligenciju svemira. Umjesto toga, dopuštamo da univerzum s lakoćom teče kroz nas.
TIM-ZIP, Zagreb, www.
timzip.hr. Tvrtka za konzalting i promicanje modernih tehnologija u prehrambenoj industriji nudi
svoje usluge na području
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i
Crne Gore.
Kontakt: Danijela Kovač,
danijela.kovac@timzip.
hr, +385 1 6608030.
Prehrambeni proizvodi
Poljoprivredna zadruga
Komiža, Komiža. Zadruga nudi kvalitetne hrvatske proizvode isključivo domaće proizvodnje
- domaći rogač u mahuni i mljeveni, bijelo i crno
vino, rogačicu (rakiju od
rogača).
Kontakt: Toni Ilić,
komiza.pz@st.t-com.hr,
+385 91 1713807.
chocolat, vanilla), instant
kava 3 u 1.
Kontakt: Ljiljana Miodrag,
ljiljana.miodrag@gloria.hr,
+385 91 2504612.
Proizvodnja plastične
ambalaže
Almas-Trade,
SesvetePopovec, www.almas-trade.hr. Tvrtka nudi proizvodnju razne plastične
ambalaže (boca, kanistara, žličica za sirupe i ostalog) po narudžbama.
Kontakt: Marica Pavlović,
almas-trade@zg.t-com.hr,
+385 1 2004134.
Suradnja
Drvna industrija Zelina,
Sveti Ivan Zelina. Tvrtka
je zainteresirana za zajedničku suradnju u postojećoj proizvodnji i inovacijama novih proizvoda
na stranim tržištima.
Kontakt: Krešo Perić,
di-zelina@inet.hr,
+385 1 2060143,
+385 98 214672.
Sirovine za pekarstvo
Glazir, Sesvete, www.glazir.hr. Tvrtka se bavi distribucijom kvalitetnih sirovina za pekarstvo - fila,
punila, kakaa, krem proizvoda, smjesa za kolače, glazura, koncentrata
voća.
Kontakt: Zdenka Kovačević Balen, zdenka.
k o v a c e v i c @ g l a z i r. h r,
+385 1 2059688.
Partnerstvo - distribucija
Herbos dijagnostika, Sisak,
www.herbos-dijagnostika.hr. Tvrtka je
proizvođač reagenasa za
kliničku kemiju. Interesira je odgovarajući poslovni partner kao distributer
u Hrvatskoj.
Kontakt: Tomislav Pordan,
herbos-dijagnostika@sk.
htnet.hr, +385 44 543314.
Partnerstvo
Rama, Virovitica. Tvrtka
koja se bavi skupljanjem
i reciklažom rabljenog jestivog ulja traži kooperaciju ulaganja u obnovljive
izvore energije.
Kontakt: Marko Rajnović,
rama1@net.hr,
+385 33 800693.
Galko, Mali Bukovec,
www.galko.hr.
Tvrtka
traži poslovne partnere u Republici Hrvatskoj
i inozemstvu koji bi pod
brendom Galko proizvodili proizvode od kože poslovne torbe, ženske
torbice i ostalu kožnu galanteriju.
Kontakt: Goranka Grgić,
goranka.grgic@galko.
com, +385 42 379447,
+385 91 4465000.
Rok za dostavu ponuda je
8. prosinca.
be policije. Rok za dostavu
ponuda je 26. studenoga.
Natpis-logo
Bar-kod čitači
1. maj Labin objavljuje natječaj za natpis-logo.
Ponude se dostavljaju do
7. studenoga.
Telekom Srbija nabavlja
220 bar-kod čitača. Ponude
se dostavljaju do 28. studenoga.
Posude za latice
Sanjke
Kvadricikli
Zagrebački holding nabavlja posude od mesinga za
latice. Rok za dostavu ponuda je 18. studenoga.
Hrvatska gorska služba
spašavanja nabavlja dvoje motorne sanjke. Rok za
dostavu ponuda je 5. prosinca.
Skijališta Srbije nabavljaju pet kvadricikala na leasing. Ponude se dostavljaju
do 20. studenoga.
Kava i proizvodi od kave
Tombia, Split, www.gloria.hr. Tvrtka se bavi preradom kave i vlasnik je
brenda Gloria. Ima vlastiti uvoz kave iz Brazila, pržionicu u industrijskoj zoni Dugopolje,
pored Splita, distribuciju, te spada u jedan posto
najboljih hrvatskih tvrtki. Proizvodi tvrtke su
mljevena kava, espresso
kava, capuccino (classic,
Obnovljivi izvori energije
- ulaganje
IZBOR IZ NADMETANJA
HRVATSKA
Mikročipovi
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nabavlja mikročipove za označavanje pasa.
Ponude se dostavljaju do
14. studenoga.
Termos posude
MORH nabavlja 220 termos posuda. Rok za dostavu ponuda je 11. studenoga.
Sustav za nadzor
Skijaška oprema
MORH nabavlja 50 pari
skijaške opreme. Rok za
dostavu ponuda je 21. studenoga.
Vozila
Zračna luka Pula nabavlja
vozilo za prijevoz hrane
do zrakoplova i vozilo za
prijevoz osoba s invaliditetom. Ponude se dostavljaju do 8. prosinca.
Vjetrovke
Ministarstvo financija nabavlja 1074 komada zimskih muških vjetrovki.
REGIJA
Natpisne pločice
Zavod za izgradnju kantona
Sarajevo nabavlja natpisne
pločice za stupove javne
rasvjete. Rok za dostavu
ponuda je 24. studenoga.
Federalno ministarstvo trgovine, Mostar, nabavlja
računalni sustav za nadzor prometa naftnih derivata na benzinskim crpkama. Rok za dostavu
ponuda je 26. studenoga.
tel.: 01/5501-511
faks: 01/5501-555
Vozila
MUP Livno na leasing na- nadmetanja@briefing.hr
bavlja 14 vozila za potre- www.briefing.hr
27
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
STEČAJEVI / NEKRETNINE / DRAŽBE
Prodaju se stambene zgrade
Zgrada u naselju SlivnoVrdoljaci, Općina Runovići, Splitsko-dalmatinska županija, površine 76
četvornih metara, procijenjene vrijednosti 100.000
kuna prodaje se javnim
nadmetanjem.
Dražba
će se održati 7. studenoga u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba
121/1. Nekretnina se
može razgledati svakog
radnog dana od 7 do 14
sati prema prethodnoj najavi stečajnom upravitelju
na telefon 021 841 067.
Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.
Kuća koja u naravi predstavlja zgradu i
dvorište, površine 403
četvorna metra, procijenjene
vrijednosti
353.098 kuna, katastarska općina Brezovica u
Zagrebu, ne može se prodati za cijenu nižu od tri
četvrtine procijenjene vri-
jednosti. Dražba će se održati 4. studenoga u 8.30
sati na Općinskom sudu
u Zagrebu, soba 321/III.
Jamčevina za nekretninu
iznosi 35.309,80 kuna.
Zgrada u Prenjskoj ulici 17 u Zagrebu, koja u
naravi predstavlja obiteljsku stambenu zgradu, površine 180 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 2,37 milijuna kuna ne može se prodati za cijenu nižu od tri
četvrtine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 4. studenoga u 9 sati
na Općinskom sudu u Zagrebu, soba 127. Nekre-
UR. KARIN MIMICA - IGNATOSKI
100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA I
NJIHOVI RECEPTI
ABISAL
tnina se može razgledati
3. studenog u 9.30 sati na
licu mjesta u Prenjskoj 17
uz sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Jamčevina
iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.
Zgrada koja u naravi
predstavlja visokoprizemnu stambenu zgradu
slobodnostojećeg tipa,
gospodarsku
zgradu,
dvorište i oranicu, u Ulici dr. Ivana Grahe 16 u
Karlovcu, površine 1043
četvorna metra, procijenjene vrijednosti 816.841
kunu, ne može se prodati za cijenu nižu od dvije
trećine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 4. studenoga u 13.40
sati na Općinskom sudu u
Karlovcu, soba 129/I. Nekretnina se može razgledati 3. studenoga u 9 sati u
Ulici dr. Ivana Grahe 16.
Jamčevina iznosi 10 posto
vrijednosti nekretnine.
POJAM SLUŽBENE OSOBE
Zaštitarski djelatnik nema svojstvo
službene osobe
S obzirom na to da se prilikom određivanja pojma službene osobe u praksi često javljaju dvojbene situacije, smatramo korisnim prikazati odluku Vrhovnog
suda Republike Hrvatske kojom je utvrđeno da zaštitarski djelatnik nema svojstvo službene osobe.
Djelatnik zaštitarske službe nema svojstvo službene osobe u smislu čl. 89. st. 3. i
5. Kaznenog zakona (KZ), jer iako je njegova radna zadaća čuvanje osoba i imovine, on ne može biti izjednačen s dužnosnicima i službenicima u tijelima državne
vlasti. Tako je uvažena žalba optuženika
koji je ustvrdio da je sud proglasivši ga krivim za kaznena djela iz čl. 91. toč. 7. u svezi s čl. 33. KZ-a, povrijedio kazneni zakon
na njegovu štetu, budući da je pritom napad
na djelatnika zaštitarske službe bio opisan
kao napad na službenu osobu. “Točno je
da je Ž. Č. bio osoba koja je angažirana da
čuva ‘osobe i imovinu’ u poslovnici Fine,
ali ta okolnost njemu još uvijek ne daje status službene osobe, kako je on određen čl.
89. st. 3. i 5. KZ-a” stoji u obrazloženju.
(Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske
broj: I Kž-599/04-5, od 4. studenog 2004.)
Ovlaštenik za prekršajni progon
Oštećena Hrvatska elektroprivreda
ovlaštena je pokrenuti prekršajni progon protiv tarifnog kupca koji ne plaća
isporučenu električnu energiju.
Člankom 111. st. 1. Zakona o prekršajima (u nastavku ZOP/02) propisano je:
“Oštećenik je pravna ili fizička osoba
čije je kakvo imovinsko ili osobno pravo
prekršajem povrijeđeno ili ugroženo”.
Budući da Hrvatska elektroprivreda
Operator distribucijskog sustava uz naknadu obavlja isporuku električne energije tarifnom kupcu, u slučaju da ovaj ne
plaća isporučenu mu električnu energiju,
time ugrožava imovinsko pravo Hrvatske
elektroprivrede kao pravne osobe, i stoga se ista smatra oštećenikom. Naime, čl.
77. toč. 8. Općih uvjeta isporuke električne energije (Narodne novine, br. 8/91, 61/
92, 70/92, 78/93 i 81/97) propisano je da se
“potrošaču može obustaviti isporuka električne energije ako ne plati obvezu za isporučenu električnu energiju u roku utvrđenom Općim uvjetima”. Slijedom citiranih
propisa Hrvatska elektroprivreda Operator
distribucijskog sustava u smislu čl. 112. st.
1. ZOP/02 ovlaštena je pokrenuti prekršajni postupak za prekršaj iz čl. 36. st. 3. u
vezi sa st. 1. toč. 2. Zakona o energiji, protiv tarifnog kupca električne energije.
(Odluka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, broj Gž-5017/07, od 13. studenoga 2007. godine)
3,00
7
Zateknete li se u Zagrebu, Istri, Dalmaciji,
Slavoniji ili nekoj drugoj regiji Hrvatske
s potrebom za dobrom hranom u dobrom
ambijentu, ovaj vodič bi vam mogao donijeti
„konkurentsku prednost“. Knjiga 100 vodećih
hrvatskih restorana i njihovi recepti nudi upravo to: pažljivi
izbor vodećih restorana na odličnom glasu, s fotografijama
interijera i svim potrebnim informacijama, uz birane recepte.
tr
457 s0 kn
261,0 0 kn
ISKRA IVELJIĆ
OČEVI I SINOVI
Privredna elita zagreba
u drugoj polovici 19. Stoljeća
290,0
LEYKAM INTERNATIONAL
Knjiga prikazuje što su radili i kako su
živjeli pripadnici dviju generacija elitnih
zagrebačkih privrednika: očevi pripadaju prvom
naraštaju modernog privrednog građanstva, a
sinovi su djelatni na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće. S
obzirom da je dio najuspješnijih privrednika posao nastojao
prepustiti sinovima, zasebno poglavlje posvećeno je nastajanju “privrednih
dinastija” poput obitelji Alexander, Crnadak, Hatz, Pongratz, Prister i drugih.
TEHNIKE KOJE SU POMOGLE
MILIJUNIMA LJUDI U SVIJETU
Audio CD + Brošura + PC/MAC CD
Edicija OSTVARITE SVOJE POTENCIJALE
KAKO POBOLJŠATI PAMĆENJE I
KONCENTRACIJU
Autor: Danijel Dubičanac
RADNI DAN BEZ STRESA
Autor: Danijel Dubičanac
KAKO USPJEŠNO
PRESTATI PUŠITI
KAKO OVLADATI TREMOM
Autori: Danijel Dubičanac,
Dr. Nevenka Blažić-Čop
CD
svaki n
k
899,,0000 kn
9
CD
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i
stečajnom postupku (www.hgk.hr)
IZ SUDSKE PRAKSE
tr
221 0s kn
62,0 kn
0
469,n0
k
Autori: Danijel Dubičanac,
Gordana Asja Galetić
MOGUĆE JE KUPITI KOMPLET OD SVA
ČETIRI CD-a PO CIJENI OD
396,00 kn
356,00 kn
MENADŽER I LIDER 21. STOLJEĆA
30 ključnih tema za upravljanje tvrtkom
Odgovore kako pobijediti konkurenciju, povećati
profit tvrtke i radnu učinkovitost, potražite u
prvim hrvatskim poslovno-edukacijskim DVDima “MOJ PAMETNI VIDEO”.
OBA DVD-A MOGUĆE JE KUPITI PO CIJENI
OD 750 KN, a pri svakoj narudžbi
4. DVD je besplatan!
SVE CIJENE SU S UKLJUČENIM PDV-om i
besplatnom dostavom.
DVD
POSLOVNA I PRODAJNA KOMUNIKACIJA
20 tema za uspješnu komunikaciju
DVD
0
349,n0
k
Kako naručiti?
Po primitku predračuna
Ispunjenu narudžbenicu pošaljite poštom
obavite uplatu, nakon čega
ili faksom. Možete nas kontaktirati telefonom
vam šaljemo željene naslove.
ili e-mailom: pvmultimedija@privredni.hr
1
2
(Poštarina za dostavu unutar RH iznosi 10 kuna po knjizi/proizvodu, a bit će dodana predračunu.)
N A R U D Ž B E N I C A
NAZIV PODUZEĆA
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
ADRESA
NARUČUJEMO SLJEDEĆE NASLOVE:
____________________________________________________________________________________________ 100 vodećih hrvatskih restorana i recepti ______ kom.
____________________________________________________________________________________________
POŠTANSKI BROJ I MJESTO
____________________________________________________________________________________________
MATIČNI BROJ PODUZEĆA
____________________________________________________________________________________________
TELEFON
____________________________________________________________________________________________
FAKS
____________________________________________________________________________________________
Očevi i sinovi
______ kom.
Menadžer i lider 21. stoljeća (DVD)
______ kom.
Poslovna i prodajna komunikacija (DVD) ______ kom.
Kako poboljšati pamćenje
i koncentraciju (audio CD)
______ kom.
Radni dan bez stresa (audio CD)
______ kom.
Kako uspješno prestati pušiti (audio CD) ______ kom.
Kako ovladati tremom (audio CD)
______ kom.
Privredni vjesnik [Kačićeva 9, 10000 Zagreb] [tel.: 01/5600 020] [faks: 01/4846 656]
PV PRODAJA
28
IJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
( 3,3%
očekivani gospodarski rast u 2008.
( oko 5%
mogla bi iznositi godišnja inflacija
RBANALIZE
Slijedi usporavanje gospodarskog rasta
Ako se ne intenziviraju reforme koje bi ispravile uočene slabosti u domaćem gospodarstvu, vjerojatno će biti teže
dostići kriterije iz Maastrichta nego što se prvobitno mislilo
D
rugo ovogodišnje tromjesečje
bilo je obilježeno
vidljivim usporavanjem
gospodarske aktivnosti,
što je rezultiralo najslabijim rastom bruto domaćeg
proizvoda (BDP) još od
početka 2005. Usporavanje osobne potrošnje, kao
posljedica pada kupovne
moći stanovništva, najvažniji je čimbenik usporavanja gospodarskog rasta.
Očekivano snažniji rast
uvoza roba i usluga od rasta izvoza rezultirao je također nepovoljnim utjecajima na dinamiku rasta
BDP-a. Istodobno, na-
stavljen je snažan investicijski ciklus na što su
ukazivali i podaci iz građevinskog sektora te uvoza kapitalne opreme. Očekujemo kako bi za čitavu
2008. godinu gospodarski rast mogao iznositi
oko 3,3 posto, što predstavlja osjetno usporavanje u usporedbi s prošlom
godinom, ističu analitičari RBA. Dodaju i kako u
idućoj godini očekuju nastavak nešto nepovoljnijih
kretanja, što će ponajprije
biti posljedica nepovoljnog vanjskog okruženja.
S obzirom na trenutačnu situaciju, recesija u
SAD-u i eurozoni čini se
neizbježnom, što će se negativno odraziti na inozemnu potražnju za hrvatskim dobrima te kretanja
u turizmu. Osim toga, zadnji događaji na globalnom financijskom tržištu
dovest će do vidljivijeg
smanjenja
investicija
zbog teže dostupnosti te
skupljeg kapitala. U takvom okruženju nužno
je strukturnim reformama povećati konkurentnost domaćeg gospodarstva, s obzirom na to da
je razdoblje rasta temeljeno na snažnoj potrošnji i
priljevu inozemnih inve-
sticija vjerojatno iza nas,
naglašava se, među ostalim, u najnovijim kvartalnim RBAnalizama.
Strukturni nedostaci
Analitičari
procjenjuju
kako su dosadašnji snažni
inflatorni pritisci u velikoj
mjeri posljedica globalnih
čimbenika kao što su rast
cijene sirove nafte te prehrambenih proizvoda, ali i
domaćih čimbenika poput
snažnog rasta administrativno utvrđenih cijena.
Nakon rekordno visoke inflacije početkom ljeta, u nastavku godine zabilježeno je ublažavanje
inflatornih pritiska nakon
pada cijena na svjetskim
robnim tržištima. Do kraja godine, dijelom i zbog
više prošlogodišnje baze,
analitičari RBA očekuju
nastavak usporavanja rasta cijena, pa bi potkraj
ove godine godišnja inflacija mogla iznositi oko
pet posto. Ovogodišnji
snažniji rast cijena ukazao
je na određene strukturne
nedostatke u hrvatskom
gospodarstvu, poput slabe
konkurentnosti poduzeća
te niske razine konkurencije, što je generiralo dodatne pritiske na rast cijena. S druge strane, pak, za
sada je izostao sekundarni inflatorni učinak od povećanja plaća iznad rasta
produktivnosti.
Ako se ne intenziviraju reforme koje bi ispravile uočene slabosti u domaćem
gospodarstvu,
vjerojatno će biti teže dostići kriterije iz Maastrichta nego što se prvobitno
mislilo, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)
HRVATSKA NARODNA BANKA
Aktiva - 69,8 milijardi kuna
P
rema zadnjim podacima Hrvatske
narodne
banke
(HNB), potkraj ovogodišnjeg rujna ukupna aktiva središnje banke iznosila je 69,8 milijardi kuna,
što je, u usporedbi s krajem kolovoza, 3,3 milijarde kuna manje, no
to nije ništa neuobičajeno za promatrani mjesec.
Najznačajniji utjecaj na
smanjenje aktive imalo
je smanjenje potraživanja
HNB-a od banaka tijekom
rujna. Uspoređujući s krajem rujna prošle godine,
ukupna aktiva smanjena
je za gotovo 1,4 milijarde kuna, što u relativnim
iznosima predstavlja pad
od dva posto.
Najvažnija
stavka
aktive, inozemna aktiva,
odnosno
međunarodne
pričuve u obliku oročenih
depozita u stranim bankama te plasmani u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama,
potkraj rujna 2008. iznosila je 69,72 milijarde kuna.
Tako je nastavljeno smanjenje započeto u lipnju
te je tijekom rujna inozemna aktiva smanjena za
751 milijun kuna. Istodobno, u usporedbi s krajem
rujna 2007., inozemna
aktiva povećana je za oko
5,68 milijardi kuna ili za
8,9 posto. S obzirom da je
većina međunarodnih pričuva denominirana u eurima, neuobičajeno snažni
pritisci na jačanje domaće
valute tijekom promatranog razdoblja negativno
su se odrazili na kretanje
kunske protuvrijednosti
inozemne aktive.
Posljedice monetarne
politike
Potraživanja HNB-a od
poslovnih banaka, ponajprije po osnovi reotkupa vrijednosnih papira,
tijekom rujna zabilježila su značajnije promjene. Tako su potkraj ruj-
na ta potraživanja iznosila
13,7 milijuna kuna, što je
za 2,56 milijardi kuna manje nego potkraj ovogodišnjeg kolovoza, što je posljedica manje aktivnosti
središnje banke kroz operacije na otvorenom tržištu s ciljem ublažavanja
inflatornih pritisaka. Također, na godišnjoj razini zabilježeno je vidljivije
smanjenje tih potraživanja
od 7,07 milijardi kuna, što
je i posljedica restriktivnije ovogodišnje monetarne
politike. Potraživanja središnje banke od središnje
države na mjesečnoj, ali
i na godišnjoj razini, nisu
zabilježila promjene. Tijekom rujna zabilježeno
je smanjenje primarnog
novca od 2,46 milijardi
kuna, što je bilo i očekivano s obzirom na završetak središnje turističke
sezone. Na godišnjoj razini primarni novac smanjen je za 1,17 milijardi
kuna ili za 2,3 posto. Inozemna pasiva HNB-a tijekom rujna smanjena je na
13 milijuna kuna. (V.A./
RBA)
29
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
ISTRAŽIVANJE GFK-a
Zdravlje je na prvom mjestu
Lici (po oko 58 posto) te
kod onih s niskim primanima (67 posto). Smanjenje troškova za odlaske
na kavu ili piće u kafiću
najavljuje 57 posto kućanstava, a njih 58 posto
planira štedjeti na troškovima za odlazak na godišnji odmor ili izlete, dok
troškove telefona ili mobitela planira smanjiti njih
59 posto.
Restrikcije za odmor
izvan mjesta boravka
značajnije su planirane u
svim regijama (više od
60 posto), osim u Zagrebu gdje tek 42 posto kućanstava planira takvu
štednju, i kod kućanstava s mjesečnim primanjima preko 8500 kuna (takvih je 46 posto). Slično
je i kod plana smanjenja
troškova za telefon gdje
su planirane restrikcije najmanje u Zagrebu i
kod kućanstva s prihodima višim od 8500 kuna
Vesna Antonić
antonic@privredni.hr
O
vogodišnja pojava rastuće inflacije i rasta cijena
raznih proizvoda i usluga pogodila je mnoge građane i ta ih činjenica tjera
na pronalaženje dodatnih
“rupa” na kojima se može
uštedjeti.
A da je tomu uistinu tako svjedoči i istraživanje GfK-a provedeno u rujnu, gdje su na upit
o planiranom smanjenju
određenih troškova u idućih pola godine, kućanstva istaknula da će štedjeti u rasponu od 18 do
68 posto, ovisno o pojedinoj vrsti troškova. Valja
napomenuti da je istraživanje provedeno neposredno prije izbijanja svjetske financijske krize, pa
su na dobivene odgovore
utjecala samo zbivanja u
našoj zemlji.
Od 1000 ispitanika
njih 18 posto ili svako peto
kućanstvo planira štedjeti
na medicinskim uslugama
i lijekovima. Najmanje takvih je u Istri, Primorju i
Dalmaciji (po 11 posto), a
najviše u Slavoniji i Lici
te na Kordunu i Banovini (oko 28 posto). Na svakodnevnoj prehrani ipak
će štedjeti gotovo četvrtina kućanstava (23 posto)
- najmanje u Istri i Primorju (oko 13 posto), a najviše u Lici te na Kordunu i Banovini (38 posto).
Kod kućanstava s niskim
mjesečnim primanjima
(do 3500 kuna) ovaj oblik
štednje navodi oko 40 posto kućanstava, dok kod
onih s primanjima višim
od 8500 kuna restrikciju
navodi njih 12 posto.
Obrazovanje pod
škarama
I obrazovanje će biti pogođeno štednjom (28 posto ispitanika) i to najviše
u kućanstvima s mjesečnim primanjima do 3500
kuna (41 posto), za razliku od kućanstava s najvišim prihodima gdje su
planirana kresanja upola
manja (20 posto).
Racionalizacija troškova odnosi se i na različite svakodnevne po-
Na svakodnevnoj
prehrani ipak
će štedjeti
gotovo četvrtina
kućanstava (23
posto)
Najviše ispitanika najavljuje kresanje troškova u
restoranima, a štedjet će se i na režijama te kupnji
namještaja i bijele tehnike
trepštine u kućanstvu
– trećina je takvih kućanstava (34 posto), a najviše ih je u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (oko
36 posto) te među onima
s prihodima do 3500 kuna
(oko 48 posto).
Troškove za osobne
potrebe članova kućanstva također planira rezati
oko 37 posto kućanstava i
to podjednako u Slavoniji, Sjevernoj Hrvatskoj te
Istri (oko 43 posto kućanstava). Za 39 posto kućan-
stava upitni su troškovi za
osiguranja, a više od prosjeka zastupljena su kućanstva u Slavoniji i Istri
(oko 45 posto) te kod onih
s nižim primanjima (više
od 50 posto). Na troškovima za benzin i korištenje automobila smanjenje
troškova predviđa oko 45
posto kućanstava, a izdvaja se samo Zagreb gdje tek
34 posto kućanstava planira smanjenje tih troškova.
U polovini kućanstava
smanjit će se troškovi za
hobije, najviše u Slavoniji
i Lici (po 59 posto) te kod
kućanstava s niskim prihodima (68 posto). Štednju i investiranje planira
smanjiti 52 posto ispitanika - najmanje u Zagrebu (38 posto), a najviše
u Slavoniji (61 posto) te
Istri, Primorju i Gorskom
kotaru (68 posto).
Može se nositi i staro
Štedjeti na obući i odjeći planira 52 posto kućanstava, najviše u Slavoniji i
(planirana smanjenja su
na razini od oko 48 posto
kućanstava). Poznato je
da su sve vrste kreditnih
kartica kod nas vrlo omiljene, ali čini se da je sve
više ljudi svjesno problema njihova nekontroliranog “peglanja”. Stoga 59
posto kućanstava najavljuje smanjenje troškova načinjenih karticom, a
najviše u Istri i Primorju
(78 posto).
Gotovo dvije trećine kućanstava (63 posto) racionalizaciju trošenja planira
i na kupnji trajnih dobara, primjerice namještaja
ili bijele tehnike, ali i na
smanjenju troškova za režije koje sami mogu kontrolirati, kao što su plin,
struja, voda, njih 65 posto, a najviše u Istri i Primorju – 75 posto. Najviše
ispitanika, njih 68 posto,
“stavit će rampu” na odlaske na ručak ili večeru u
restorane.
*vijesti
S&P: Revidirana
ocjena Zagrebačke
banke
Međunarodna
rejting
agencija Standard&Poor’s
revidirala je potkraj listopada svoju ocjenu izgleda za Zagrebačku banku
(Zaba) iz BBB/Stable/... u
BBB/Negative/... Istodobno je ta agencija potvrdila svoj dugoročni kreditni
rejting BBB za Zabu. Revidirani izgledi posljedica
su revidiranja izgleda za
Hrvatsku.
sEduka za školovanje
djece
Erste osiguranje započelo
je s prodajom novog osiguranja sEduka, kojem je
osnovna namjena štednja
za školovanje djece. Proizvod se sastoji od osnovnog mješovitog osiguranja života jednog roditelja
kojim su pokriveni slučaj
smrti roditelja i štednja do
isteka osiguranja. Uz osnovno osiguranje, ugovara se
jedno ili oba dopunska osiguranja za dijete – dopunsko osiguranje za slučaj
trajnog invaliditeta djeteta zbog nesretnog slučaja
i isplata za slučaj obolijevanja djeteta od neke teške
bolesti, definirane uvjetima osiguranja. Mogu se
osigurati roditelji u dobi
od 18 do 65 godina te djeca stara između tri mjeseca
i 14 godina života.
Privlačne fiksne
kamatne stope na
štednju
Podravska banka na tržište je plasirala Blagdansku
štednju i najniže brokerske
naknade. Blagdanska štednja donosi fiksnu godišnju kamatu do 6,5 posto u
kunama te do pet posto na
depozite u eurima, na oročenje do šest mjeseci. Takav oblik štednje, zbog fiksne kamate, nudi sigurnost
prinosa, neovisno o promjenama kamata na financijskom tržištu. Štednju je
moguće ugovoriti u kunama i eurima uz rokove od
jedan, tri i šest mjeseci. Ponuda Blagdanske štednje
traje do 31. prosinca ove
godine.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB
Ponovno napetost na novčanom tržištu
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
u%
Promet
700
I
ako smo nakon opuštenijeg trgovanja sudionika prije dva tjedna očekivali mirnije
razdoblje, protekli je tjedan bio posebno buran.
Središnja banka je u ponedjeljak objavila deviznu intervenciju na kojoj je prodala bankama
270,6 milijuna eura po
jedinstvenom tečaju od
7,226704 kune, čime je s
računa banaka izvučeno
nešto manje od dvije milijarde kuna. Odmah nakon
objave intervencije, kamatne stope na Tržištu novca
zabilježile su rast. Osobi-
20.10.’08.-24.10.’08.
20.10.’08.-24.10.’08.
15
600
500
12
400
300
9
200
100
0
27.10.2008.
28.10.2008.
to napeto bilo je u srijedu
jer su depozitne institucije imale obvezu vratiti 4,5
milijardi kuna repo kredita središnjoj banci, a nova
redovita obrnuta repo nije
objavljena. Stoga je potražnja za kunama još više
narasla, kao i kratkoro-
29.10.2008.
6
30.10.2008.
čna kamatna stopa. Kako
bi ublažila neravnotežu
ponude i potražnje kuna,
odnosno pustila dodatnu
kunsku likvidnost na novčano tržište, središnja banka je u srijedu ipak objavila aukciju otkupa deviza.
Banke su prijavile pro-
ponedjeljak
utorak
srijeda
daju 100,8 milijuna eura
po prosječnom tečaju od
7,214414 kuna, što je središnja banka u cijelosti
odbila. Rješenje koje je
preostalo depozitnim institucijama je korištenje lombardnog kredita kao dodatnog izvora likvidnosti po
četvrtak
petak
stopi od devet posto, što je
trenutačno povoljno. Kraj
proteklog tjedna obilježila je izrazito visoka potražnja, a zbog oskudne ponude, kamatna stopa seže i
do 17 posto godišnje.
U utorak je Ministarstvo
financija održalo aukciju
trezorskih zapisa na kojoj
je planirani iznos bio 200
milijuna kuna. Prihvaćene
su sve ponude i ostvareni
iznos emisije bio je veći od
planiranog i iznosio je 275
milijuna kuna. Ovaj put
upisani su trezorski zapisi
samo s rokom dospijeća od
godine dana, i to po kamatnoj stopi od sedam posto.
Bližimo se kraju razdoblja
održavanja obvezne pričuve, a napetost se na novčanom tržištu ne smanjuje. Učestale intervencije
središnje banke na otvorenom tržištu jamstvo su
depozitnim institucijama
da će im povlačenje dodatne likvidnosti biti stalno
raspoloživa mogućnost,
ali svoje zahtjeve trebaju
usklađivati s realnim kretanjima na financijskom
tržištu.
HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE
MIROVINSKI FONDOVI
Kuna ojačala prema svim valutama
Ponovni pad Mirexa
Vrijednost kune proteklog
je tjedna porasla u odnosu na sve promatrane valute. Tako je kuna prema
euru porasla za 0,68 poValuta
sto. Srednji tečaj eura na
tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj
proteklog tjedna iznosio
je 7,185881 kunu. Na vri-
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
3,741672
CAD
kanadski dolar
4,582832
JPY
japanski jen
5,556666
CHF
švicarski franak
4,844850
GBP
britanska funta
9,097203
USD
američki dolar
5,469956
EUR
euro
7,185881
Izvor: HNB
EUR
jednosti je izgubio i američki dolar, i to 5,72 posto.
Srednji tečaj dolara u četvrtak je iznosio 5,469956
kuna. Domaća valuta oja7.24
USD
5.92
7.22
čala je i prema švicarskom
franku za 3,23 posto, pa je
njegov srednji tečaj na tečajnici HNB-a iznosio
4,844850 kuna.
CHF
5.02
5.82
7.20
4.98
5.72
7.18
4.94
5.62
4.90
7.16
5.52
7.14
28.10.
29.10.
30.10.
4.86
5.42
27.10.
28.10.
29.10.
30.10.
4.82
27.10.
28.10.
29.10.
30.10.
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA
Financijske injekcije za suzbijanje recesije
4700
poticanje gospodarstva u
vrijednosti milijardu dolara. Na američkom Wall
Streetu potkraj proteklog
tjedna terminski su inde9600
FTSE 100
4500
ksi osjetno porasli zahvaljujući nadi ulagača da će
smanjenje kamata središnjih banaka ublažiti posljedice recesije svjet2000
Dow Jones
9300
9000
1800
4100
8700
1700
3900
8400
1600
3700
8100
28.10.
29.10.
30.10.
3800
1500
27.10.
28.10.
29.10.
30.10.
5200
CAC40
3600
27.10.
8500
4600
8000
3000
4400
7500
4200
29.10.
30.10.
30.10.
NIKKEI 225
4800
28.10.
29.10.
9000
3200
27.10.
28.10.
9500
DAX
5000
3400
2800
NASDAQ
1900
4300
27.10.
7000
27.10.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
142
136
140
135
138
134
136
133
134
132
132
primjena od 30. listopada 2008. 27.10.
Kako bi se spriječilo izbijanje duboke svjetske recesije, japanska i njemačka vlada proteklog su
tjedna najavile mjere za
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna ponovno pala, kao i u tjednu ranije. Mirex je pao za 1,68 posto na 133,3166 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije
iznosio 135,5960 bodova.
28.10.
29.10.
30.10.
27.10.
28.10.
29.10.
30.10.
skog gospodarstva. U plus
su došli Dow Jones, Nasdaq i S&P indeks. Protekli
su tjedan smanjene kamate u SAD-u, Kini, Hong
Kongu i Tajvanu, što bi
trebalo smanjiti cijenu
kreditiranja na međubankarskom tržištu. Nakon
toga očekuje se normaliziranje kreditiranja građana
i kompanija. Iako još uvijek “divljaju”, ipak je primjetan trend polaganog
smanjenja kamata na međubankarskom tržištu, a
poboljšava se i likvidnost.
I na europskim burzama
protekli su tjedan vodeći indeksi bilježili porast
vrijednosti.
131
30.9.’08. 10.10.’08. 20.9.’08. 29.10.’08.
27.10.’08.
28.10.’08.
29.10.’08.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.10.2008.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
Mirex (*)
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ profit dobrovoljni mirovinski fond
Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni
mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog
sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar
Zatvoreni dobrovoljni fond Sindikata Pomoraca Hrvatske
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar
133,4483
134,5007
128,8543
135,0965
133,3166
129,7780
147,9614
106,5794
111,3952
114,2391
130,0507
136,4213
133,4005
142,1608
100,3867
93,2154
596,8600
126,1471
96,1479
133,0167
117,5017
93,3072
104,4004
97,2508
100,8943
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3552, 3. studenoga 2008.
BURZA
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 361.243.390,52 kn
Najviše se trgovalo
dionicama HT-a
jednosti zabilježila je
većina dionica među 10
najlikvidnijih. Uvjerljivo najtrgovanija bila je
dionica Hrvatskih telekomunikacija kojom je
ostvareno 101,5 miliju-
Marko Repecki
www.hrportfolio.hr
Na Zagrebačkoj burzi
proteklog je tjedna ostvaren promet od 361,2 milijuna kuna, a pad vriTop 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Atlantska plovidba d.d.
Institut građevinarstva Hrv. d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Končar EI d.d.
Ingra d.d.
Adris grupa d.d. (povlaštena)
Dalekovod d.d.
Ina d.d.
Kreditna banka Zagreb d.d.
promet
zadnja cijena
101.516.782,47 kn
38.869.613,90 kn
25.316.633,50 kn
20.762.039,97 kn
16.312.731,79 kn
14.422.006,15 kn
13.669.301,68 kn
12.556.113,13 kn
10.799.326,89 kn
10.131.526,00 kn
226,00 kn
806,99 kn
6.428,00 kn
1.275,03 kn
394,97 kn
124,25 kn
231,00 kn
519,40 kn
2.018,98 kn
139,00 kn
tjedna
promjena
-3,83%
-14,06%
-4,30%
-5,48%
-2,96%
+1,84%
-10,49%
-7,25%
-16,57%
+13,93%
index
Crobex
Crobis
na kuna prometa, a njena zadnja cijena iznosila
je 226 kuna, što je pad od
3,83 posto.
Druga najlikvidnija dionica bilo je izdanje
Atlantske plovidbe ko10 dionica s najvećim
rastom cijene
Jelen d.d.
Brestovac drvni kombinat d.d.
Poduzeće za ceste Split d.d.
Tempo d.d.
Istraturist Umag d.d.
Tekstilpromet d.d.
Končar el. aparati sr. napona d.d.
Kreditna banka Zagreb d.d.
Lola Ribar d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
jom je trgovano u vrijednosti oko 38,9 milijuna kuna, a cijena joj je
pala za 14,06 posto, na
806,99 kuna.
Najveći pad među najlikvidnijima imala je dipromet
zadnja cijena
899,00 kn
8.099,55 kn
234.600,00 kn
359,40 kn
1.352.442,97 kn
142.934,00 kn
1.640,00 kn
10.131.526,00 kn
10.343,50 kn
3.899,00 kn
89,90 kn
179,99 kn
1.600,00 kn
59,90 kn
414,00 kn
1.049,50 kn
1.640,00 kn
139,00 kn
180,00 kn
3.899,00 kn
tjedna
promjena
+79,80%
+69,80%
+40,78%
+33,11%
+18,29%
+17,39%
+17,14%
+13,93%
+12,50%
+11,39%
INVESTICIJSKI FONDOVI
dnjačili su zapadno orijentirani fondovi. Tako je
vrh ljestvice zauzeo Aureus US Equity koji je porastao za čak 9,02 posto,
dok je na drugom mjestu Raiffeisen Active čija
je vrijednost uvećana za
5,41 posto. Najveći pad
od 14,25 posto zabilježio
je regionalno orijentirani
Fima Maximum. OTP indeksni, fond koji ulaganjem prati indeks Crobex
izgubio je na vrijednosti
10,25 posto, a HPB Titan
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
tjedna promjena
2.177,50
91,04
-8,22%
-3,27%
onica Ine koja je pala za
16,57 posto, te je trgovanje završila na 2018,98
kuna. Njome je ostvareno
10,8 milijuna kuna prometa. Dionički indeks Zagrebačke burze pao je za
10 dionica s najvećim
padom cijene
Hoteli Tučepi d.d.
Hotel Medena d.d.
BC institut d.d.
RIZ-odašiljači d.d.
Puljanka d.d.
Zlatni rat ugostiteljstvo i tur. d.d.
PIK-Vinkovci d.d.
IPK Osijek d.d.
Mlinar d.d.
Eko međimurje d.d.
8,22 posto, te je njegova
zadnja vrijednost iznosila 2.177,50 bodova. Popriličan pad od 3,27 posto
imao je i obveznički indeks Crobis koji je iznosio 91,04 boda.
promet
16.944,90 kn
27.800,00 kn
1.999,90 kn
19.800,00 kn
22.326,99 kn
32.442,80 kn
45.895,59 kn
1.897,22 kn
53.895,00 kn
97.240,00 kn
zadnja cijena
99,00 kn
50,00 kn
199,99 kn
300,00 kn
70,00 kn
121,95 kn
310,10 kn
35,01 kn
920,00 kn
1.105,00 kn
tjedna
promjena
-55,00%
-50,00%
-42,86%
-40,00%
-39,13%
-37,06%
-32,59%
-28,55%
-26,87%
-26,33%
*vijesti
Fondovi i dalje posluju negativno
Proteklog je tjedna većina
fondova i dalje imala negativne rezultate, a samo
je 25 fondova bilježilo
porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova
bilo je devet dobitnika, a
porastom vrijednosti pre-
zadnja vrijednost
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
kn
ST Global Equity
€
Select Europe
€
HI-growth
€
Raiffeisen Active
€
ZB euroaktiv
€
ZB trend
€
FIMA Equity
kn
Ilirika JIE
€
Raiffeisen C. Europe
€
PBZ Equity fond
kn
HPB Dionički
kn
Erste Adriatic Equity
€
Aureus Equity
kn
ZB aktiv
kn
Prospectus JIE
kn
AC Rusija
€
FIMA Maximum
kn
Alfa Emerging
€
Capital Two
kn
Ilirika Azijski tigar
€
PBZ I-Stock
kn
Poba Ico Equity
kn
HPB WAV DJE
€
Platinum JIE
kn
AC Balkan
€
Erste Total East
€
VB High Equity
kn
KD Nova Europa
kn
Raiffeisen Emerging M.
€
Platinum Blue Chip
€
C-Zenit
kn
MP-Bric HR
kn
MP-Mena HR
kn
OTP meridian 20
€
A1
kn
Prospectus Worldwide
kn
MP-Global HR
kn
Raiffeisen HR dionice
kn
Aureus US Equity
kn
POSEBNI DIONIČKI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
HPB Titan
€
OTP indeksni
kn
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Erste Balanced
€
ZB global
€
PBZ Global fond
kn
HI-balanced
€
negativno je korigiran za
1,58 posto. Kod mješovitih fondova u pozitivu
se provukao samo Aureus Balanced, porastom od
0,10 posto, dok je preostalih 17 fondova zabilježilo
negativne rezultate. Većina novčanih fondova i dalje ima pozitivne rezultate. (M.R.)
od 22. do 29. listopada 2008. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
27.1603
9.9906
10.9164
8.0761
93.1300
89.8200
106.0800
128.6780
168.9896
77.5200
96.9300
94.6750
102.4600
110.8423
100.4700
63.3607
46.7814
44.2370
22.3863
69.4800
53.1526
46.8900
6000.9000
65.7195
63.1777
43.7219
48.0800
50.1627
4.8710
41.5000
75.8825
65.4347
205.0270
352.4742
73.6590
80.5800
60.2275
210.5239
73.6500
106.5946
-5,19
-9,23
-6,90
-4,79
5,41
-1,01
4,33
-4,62
-5,07
-10,52
-6,88
-7,35
-7,22
-7,81
-6,88
-8,49
0,97
-14,25
-2,80
-2,47
-5,05
0,45
-7,53
-2,56
-1,34
-1,53
-12,31
-6,83
-4,07
-3,33
1,06
-8,51
2,34
0,22
-5,55
-3,84
0,71
-5,46
-8,80
9,02
65.8101
44.2077
-1,58
-10,25
124.2000
127.7100
101.5200
9.1182
-4,19
-3,85
-5,55
-2,92
Naziv(fond)
Raiffeisen Balanced
ST Balanced
ICF Balanced
ST Aggressive
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
Ilirika JIE Balanced
Aureus Balanced
HPB Dynamic
InterInvest Balanced
C-Premium
Agram Trust
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
Select Eurobond
ICF Fixed Income
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
ST Bond
KD Adria Bond
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
FIMA Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
ICF Money Market
Raiffeisen Cash
Select Novčani
Erste Money
HI-cash
ST Cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
InterInvest Cash
VB Cash
Agram Cash
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
€
152.8900
33.6560
195.5755
85.7105
109.1632
102.9002
8.1750
135.5812
89.7377
82.1398
100.9500
6.2465
9.5405
-7,50
-9,07
-2,63
-3,92
-7,35
-12,62
-3,55
-2,74
0,10
-4,49
-0,95
-4,06
-2,90
€
€
€
€
€
€
kn
€
€
kn
€
€
€
136.0100
12.7679
127.1177
10.7803
142.3900
18.1460
11.0649
114.0600
118.5000
134.3500
109.7993
109.8099
13.4866
-0,45
-1,03
-1,28
-0,55
-2,36
-1,97
-1,23
-1,17
-0,78
-0,25
-0,59
-1,24
-1,90
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
116.9700
144.0562
130.6263
113.9600
124.0042
126.1900
124.2631
123.8800
125.5628
120.7988
114.9800
115.5197
110.8858
110.7100
105.1929
10.0684
0,14
0,14
0,10
-0,18
0,12
0,13
0,14
0,11
0,12
0,12
0,15
0,14
0,14
0,21
0,10
0,17
kn
kn
$
kn
kn
kn
kn
kn
Podravka: prodaja
2,7 milijardi kuna
Grupa Podravka u devet
mjeseci ove godine ostvarila je prodaju od oko 2,7
milijardi kuna, što je za
164,2 milijuna kuna ili
sedam posto više nego u
istom lanjskom razdoblju.
Ukupnom rastu prodaje
strateško poslovnog područja prehrane i pića najviše je pridonio rast prodaje Podravkinih robnih
marki od 12 posto. Taj
rast generiran je porastom
prodaje svih grupa proizvoda unutar Podravkinih
marki, dok je organska
prodaja tih marki zabilježila rast od devet posto.
Vaba odobrava
mikrokredite
Predstavnici Vaba banke i Varaždinske županije potpisali su sporazum
o provedbi projekta Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranja za 2008.
godinu. Korisnici te linije mogu biti obrti, mala
i srednja trgovačka društva te zadruge i ustanove
u 100-postotnom vlasništvu hrvatskih državljana
koji ulažu na području Varaždinske županije. Krediti u iznosu od 35.000
do maksimalno 200.000
kuna mogu se dobiti za
kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, nabavu
opreme ili dijelova opre-
me te trajna obrtna sredstva kao i obrtna sredstva do iznosa od 100.000
kuna. Rok otplate kredita
je do pet godina, uključujući poček do jedne godine, osim za obrtna sredstva.
Alternativni oblik
ulaganja investitora
Prvom sjednicom Povjereničkog odbora otvorenog investicijskog fonda
rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus
Alpha pod upravljanjem
Nexus Private Equity Partnera i operativno je započeo s radom drugi i do
sada najveći fond rizičnog
kapitala u Hrvatskoj. Tijekom inicijalnog razdoblja prikupljanja kapitala,
Fond je prikupio oko 254
milijuna kuna. Glavni cilj
Nexus Private Equity Partnera i fonda Nexus Alpha
je pružanje alternativnog
oblika ulaganja domaćim
i stranim investitorima.
Projekt jedinstvenog
sustava gotovinskih
centara
Na sastanku predstavnika HNB-a, uprava banaka
i Fine prezentirani su rezultati Projekta jedinstvenog sustava gotovinskih
centara. Taj bi sustav trebao pridonijeti snižavanju
cijena usluga u poslovanju
s gotovim novcem, kompletnosti u pružanju usluga, ujednačenosti kvalitete
usluga na hrvatskoj razini
prema standardima ECB-a,
potpunoj transparentnosti i stabilnosti sustava te
dugoročnom osiguravanju
upravljačkog mehanizma.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA