JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT"
Titov dvroac 1
HR-31328 Lug, Hrvatska
E-mail: uprava@kopacki-rit.hr
Tel: ++385 (0)31 285 370;
Fax: ++385 (0)31 285 380
Web: www.kopacki-rit.hr
PLAN UPRAVLJANJA
PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT
Lug, lipanj 2011.
Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit
Javna ustanova «Park prirode Kopački rit»
Izradili:
Stručna voditeljica
Larisa Benčina, prof.
i
Stručni suradnici:
Vlatko Rožac, prof.
Boris Bolšec, prof.
U suradnji sa:
Besim Mehić, Renata Tot, Varja Guttert (turizam i promicanje); Ljubica Šunić (pravni
aspekti); Sandra Udovičić, Dejana Đurašević i Mirjana Čosić (financije); Zlatko Malić,
Hrvoje Domazetović, Vatroslav Škrnjug, Šandor Kovač, Stjepan Tkalčević i Damir Opačić
(nadzor i problemi zaštite); Arpad Eđed i Dražen Pašuld (održavanje);
Konzultant:
Željko Kramarić, dipl. ing.
Kartografija:
Boris Bolšec, prof.
Za izdavača:
Ravnateljica
Biserka Vištica, prof.
Vremensko razdoblje provedbe Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit
2010. – 2020.
Tikveš, svibanj 2010.
II
Sadržaj
1. Uvod
1.1. Polazišta
1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri
2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja
3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama
4. Park prirode Kopački rit – informacijska kartica
5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu
5.1. Nacionalni kontekst
5.2. Međunarodni kontekst
6. Vizija Parka prirode Kopački rit
6.1. Misija Javne ustanove
6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja
6.3. Operativni ciljevi upravljanja
7. Institucionalni i zakonodavni okvir
7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima
7.2. Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim
dokumentima
7.3. Nadležnost ministarstava, Državne uprave i institucija
7.4. Razlika između plana upravljanja i prostornog plana
8. Struktura Javne ustanove
8.1. Organizacijska struktura Parka prirode
8.2. Postojeća infrastruktura
8.3. Trenutna financijska situacija
9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka Prirode Kopački rit
9.1. Smještaj
9.2. Geologija i geomorfologija
9.3. Hidrologija
9.3.1. Hidrološka obilježja
9.3.2. Hidro-geološka obilježja
9.4. Pedološka obilježja
9.5. Seizmotektonska obilježja
9.6. Klima
9.7. Staništa
9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa
9.7.2. Biljne zajednice
9.8. Biološka raznolikost
9.8.1. Flora
9.8.2. Fauna
9.8.2.1. Beskralješnjaci
9.8.2.2. Kralješnjaci
9.8.2.2.1. Ribe
9.8.2.2.2. Vodozemci
9.8.2.2.3. Gmazovi
9.8.2.2.4. Ptice
9.8.2.2.5. Sisavci
9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat
9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja
9.11. Kratka povijest Kopačkog rita
1
1
1
2
3
5
6
6
7
9
9
10
10
10
10
12
12
12
13
13
14
15
17
17
18
20
20
25
27
28
28
32
32
36
38
39
41
41
44
44
45
46
46
55
57
57
59
III
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija
9.13. Posjedovno stanje
9.14. Analiza dionika
9.15. Posjećivanje
Dosadašnji problemi zaštite
Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe Plana upravljanja
Financijski plan
Koncept zoniranja
Praćenje stanja (Monitoring)
Prilagodljivo upravljanje
Suradnja Parka s ostalim zaštićenim područjima
Literatura
60
61
62
63
66
68
114
117
124
127
127
129
Prilozi
Akcijski plan za zaštitu orla štekavca (Haliaeetus albicilla)
Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode Kopački rit
IV
1. Uvod
1.1. Polazišta
Vlažna i močvarna područja, su dinamični sustavi otvoreni utjecaju prirodnih i antropogenih
uzroka. U cilju očuvanja njihove biološke raznolikosti, ekoloških funkcija i općekorisnih vrijednosti,
te osiguranja održive upotrebe njihovih prirodnih resursa potreban je konsenzus između različitih
vlasnika, korisnika i zainteresiranih stranaka. Stoga je potrebno izraditi sveobuhvatni i cjeloviti plan
upravljanja koji će ovaj konsenzus osigurati na dobrobit prirodnih vrijednosti, te sadašnjih i budućih
generacija.
Jednako kao i promjene koje zahvaćaju vlažna i močvarna područja, plan upravljanja je dio
dinamičnog i kontinuiranog procesa upravljanja takvim područjima, koji prolazi kroz postupak
revizije i dopune kako bi se u obzir uzeli rezultati praćenja stanja (monitoringa) i provedbe plana,
izmjena i dopuna prioriteta upravljanja ili pojavljivanje novih opasnosti.
Vlažna i močvarna područja, jednako kao i zaštićena područja, su često pod utjecajem
čimbenika koji se nalaze izvan njihovih definiranih granica, stoga planovi upravljanja takovim
područjima moraju i tu činjenicu uzeti u obzir. U slučaju poplavnih dolina velikih rijeka, planovi
upravljanja trebaju uzeti u obzir čimbenike koji su bitni na razini sliva rijeke, osobito one koji utječu
na kvalitetu i količinu voda, te njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Jednako tako u slučaju
zaštićenih područja koja se nalaze u pograničnim područjima između dvije ili više država, planovi
upravljanja moraju u obzir uzeti i moguće prekogranične utjecaje.
1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri
Međunarodna obveza izrade planova upravljanja za zaštićena i ostala prirodno vrijedna
područja proizlazi iz čitavog niza konvencija i sporazuma koji se bave zaštitom prirodnih vrijednosti
(poput npr. Konvencije o vlažnim i močvarnim staništima od međunarodnog značaja, osobito kao
staništa ptica močvarica tzv. Ramsarske konvencije) ili zakonodavstvima Europske Unije npr.
direktivama vezanim za provođenje zaštite i očuvanja ugroženih vrsta ptica, staništa ili područja
ekološke mreže NATURA 2000.
Nacionalni okvir i obveza izrade plana upravljanja u Hrvatskoj prvi puta je uvedena Zakonom
o zaštiti prirode iz 2003. godine. Međutim, tek Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine (Narodne
novine br. 70/2005) su detaljnije razrađeni uvjeti u pogledu sadržaja i vremenskog okvira planova.
Pri izradi plana upravljanja u obzir su uzete i druge smjernice Ramsarske konvencije (osobito o
održivoj upotrebi vlažnih i močvarnih područja, upravljanju riječnim slivovima, međunarodnoj
suradnji u upravljanju prekograničnim vlažnim područjima, te upravljanju vodnim resursima). Također
su u obzir uzete smjernice Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN – International Union for
Conservation of Nature) i njene Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA – World Commision
on Protected areas) koje se odnose na zaštitu svojti, staništa, ekosustava, održivu provedbu ljudskih
aktivnosti, ocjenu efikasnosti upravljanja ili financiranje zaštićenih područja.
Plan upravljanja vlažnim i močvarnim područjima treba zadovoljiti nekoliko važnih funkcija:
identificirati ciljeve upravljanja vlažnim i močvarnim područjem,
identificirati čimbenike koji utječu ili mogu utjecati na osobine područja,
riješiti odnose između korisnika,
definirati potrebe za kontinuiranim praćenjem stanja (monitoringom),
identificirati i opisati aktivnosti upravljanja potrebne za dostizanje zadanih ciljeva,
održavati kontinuiranost efikasnog i efektivnog upravljanja,
osigurati resurse potrebne za efikasno i efektivno upravljanje,
demonstrirati i dokazati da je upravljanje efikasno i efektivno,
omogućiti komunikaciju unutar i između zaštićenih područja, organizacija i dionika,
osigurati usklađenost sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom.
1
2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja
Vlažna i močvarna područja, uz tropska područja, predstavljaju najproduktivnije ekološke
sustave na planeti Zemlji. Stoga nije čudno da su riječne doline i njihova poplavna područja u fokusu
ljudi preko 6000 godina te da su se prve velike civilizacije razvile upravo u poplavnim dolinama
velikih rijeka poput Eufrata i Tigrisa ili Nila. Ove činjenice upravo odražavaju ključnu ulogu koju
voda (bez koje nema života) i vlažna područja imaju u ljudskom razvoju.
Tijekom povijesti i razvojem čovječanstva, osobito tijekom industrijske revolucije, zbog
povećanih potreba za prirodnim dobrima, poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, došlo je do
isušivanja i konverzije vlažnih i močvarnih područja dramatičnih razmjera, npr. 80% svih prvobitnih
poplavnih područja duž rijeke Dunava i njegovih pet najvećih pritoka.
Tek krajem 1960-tih na temelju novih znanstvenih istraživanja došlo se do spoznaja da vlažna i
močvarna područja obavljaju vrlo značajne ekološke, hidrološke i druge funkcije koje bitno
unaprjeđuju kvalitetu okoliša na tim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini. Ove funkcije
uključuju:
Izuzetnu biološku produkciju
Vlažna i močvarna područja podržavaju velike koncentracije divljih životinja, uključujući
zaštićene vrste poput orla štekavca, europske vidre itd. Iako slatkovodna staništa zauzimaju samo 1%
površine Zemlje, u njima se nalazi 40% svih opisanih vrsta i 12% svih životinjskih vrsta. Biološka
raznolikost vlažnih područja također predstavlja bitan izvor gena koji imaju značajan ekonomski
potencijal u farmaceutskoj industriji i proizvodnji hrane.
Taloženje sedimenata i hranjivih tvari
Vlažna i močvarna staništa, osobito poplavne doline, usporavaju prolaz vode omogućujući
taloženje sedimenata i hranjivih tvari koje se u njima nalaze. Taloženje sedimenata uzvodno može biti
od koristi nizvodno, gdje bi oni mogli zagraditi vodene tokove. Hranjive tvari, osobito fosforni i
dušični spojevi iz poljoprivrednih izvora, istim principom mogu biti istaloženi sa sedimentom, ili
transformirani kemijskim i biološkim procesima te upotrijebljeni za razvoj biljnih organizama.
Sezonske poplave su prirodna pojava na većini svjetskih rijeka, uključujući rijeke Dunav i
Dravu. Izlijevanje voda u poplavna područja usporava brzinu vode dozvoljavajući sedimentu da se
istaloži i hranjivim tvarima da se iskoriste.
Izgradnja akumulacija i hidrocentrala na uzvodnim dijelovima, te navigacijskih struktura na
nizvodnim dijelovima sprječava i onemogućuje prirodni protok sedimenta što dovodi do smanjene
mogućnosti meandriranja i prirodnog razvoja obala, ubrzanja protoka u koritu rijeke, veću eroziju dna
i «ukopavanje» rijeke u vlastito korito. Slijedeća posljedice su smanjen dotok vode i hranjivih tvari u
poplavno područje, smanjena biološka produkcija zbog nedostatka hranjivih tvari, te opadanje razina
podzemnih voda u područjima koja se nalaze u neposrednoj blizini poplavnih dolina. Ove posljedice u
konačnici mogu ugroziti i sam opstanak lokalnih ljudskih populacija.
Pročišćavanje površinskih voda
Biljke i tla u vlažnim područjima igraju veliku ulogu u pročišćavanju voda i uklanjanju visokih
koncentracija dušikovih i fosfornih spojeva, te u ponekim slučajevima i toksičnih tvari. Ova funkcija je
vrlo važna, osobito u nizvodnim područjima jer sprječava eutrofikaciju koja može uzrokovati ubrzan
rast algi i biljaka, povezan s naglim padom razine kisika u vodi koji ugrožava ostale organizme.
Pročišćavanjem površinskih voda se također omogućuje da visoke koncentracije nutrijenata ne dospiju
u podzemne vode, održavajući izvore pitkih voda kvalitetnima
Punjenje rezervoara podzemnih voda
Mnoga vlažna područja pomažu punjenje rezervoara podzemnih voda koji sadržavaju 97%
ukupnih nezaleđenih slatkih voda.
Kontrolu poplava tj. redukciju poplavnog vala
Vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu tijekom jakih kiša i često igraju najvažniju ulogu
pri sprječavanju poplava. Gubitak poplavnih područja, njihovo pretvaranje u poljoprivredna ili
građevinska područja, izgradnja nasipa i brana na rijekama za obranu od poplava često imaju upravo
suprotan učinak. Tijekom porasta vodostaja u rijekama dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Ako se
pored rijeke nalazi poplavno područje, ono će biti poplavljeno, ali će putem zadržavanja vode u tlu i u
površinskim vodama (barama, jezerima) tj. putem retencijskog kapaciteta doći do usporavanja
2
vodenog vala i sprječavanja poplava u nizvodnim dijelovima sliva. Na taj način poplavna područja u
stvari od poplava brane druge dijelove te smanjuju potrebu za izgradnjom skupih struktura za obranu
od poplava.
Ekonomska vrijednost ove funkcije vlažnih i močvarnih područja se često ne uzima u obzir.
Upravo zbog ekonomskih razloga, mnoge razvijene zemlje danas imaju programe restauraciju i
povećanje poplavnih površina duž rijeka.
Stabilizaciju mikro-klime
Vlažna i močvarna područja igraju dvije važne uloge u sprječavanju globalnog zagrijavanja:
prva se odnosi na utjecaj na kruženje tvari, osobito tzv. stakleničnih plinova poput CO2, a druga na
stabilizaciju mikro-klimatskih uvjeta. Biljke vlažnih staništa zadržavaju ogromne količine, gotovo
40% ukupnog CO2 koji se nalazi na kopnu, dok se uništavanjem tih područja on vraća u atmosferu.
Tako, prisustvo vlažnih i močvarnih područja, i osobito njihovih poplavnih šuma stabilizira
mikro-klimatske uvjete, te sprječava nagle promjene temperature ili vlažnosti zraka. Za kopnena
poplavna područja Srednje Europe predviđa se da će biti izložena povećanju količine oborina, ali i
odstupanju sadašnjeg ciklusa padavina s velikim količinama oborina u kratkom vremenu, nakon čega
slijede dugotrajne suše. Stoga je razumno sačuvati poplavna područja duž rijeka jer će svojim
retencijskim kapacitetom moći spriječiti poplave, a za vrijeme sušnih perioda služiti kao rezervoari
vode.
Ove funkcije omogućuju ostvarivanje materijalnih i nematerijalnih vrijednosti za ljudsko
društvo putem osiguranja hrane, pitke vode i materijala za građenje (drvo, trska), opskrbe pitkom
vodom, ili zaštite ljudi i materijalnih dobara od poplava.
Temeljem novih spoznaja, došlo je i do promjene percepcije javnosti o ulozi vlažnih i
močvarnih područja, te značajnih financijskih ulaganja kako bi se restaurirale izgubljene ili
degradirane hidrološke i biološke funkcije vlažnih područja.
Promjena percepcije javnosti rezultirala je osnivanjem i potpisivanjem Konvencije o vlažnim
područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica u iranskom gradu
Ramsaru 1971. godine (tzv. Ramsarska konvencija). Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska
punopravna članica od 1991. godine, do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu
uvršteno skoro 1700 područja koje pokrivaju preko 150 milijuna hektara uključujući četiri takva
područja u Hrvatskoj: Kopački rit, Lonjsko polje, ribnjaci Crna Mlaka i Delta rijeke Neretve s
ukupnom površinom od 80.455 ha.
3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama
Osnovni uvjet neophodan za cjelovito upravljanje riječnim slivovima je uvođenje planiranja
upotrebom zemljišta i vodama koji se fokusiraju na cjelokupni riječni sliv.
Jednu od najvažnijih komponenti upravljanja vodama na razini riječnih slivova predstavlja
poznavanje sadašnjih i procjena budućih potreba za vodom, uzimajući u obzir i promjene koje
nastaju globalnim zatopljenjem i promjenom klime. Ove procjene trebaju se usredotočiti kako na
ljudske (opskrba pitkom vodom, navodnjavanje, proizvodnja električne energije) tako i na ekološke
potrebe. Upravo su ekološke potrebe manje očite, teže ih je procijeniti, te su često ignorirane ili
podcijenjene. Kako se socio-ekonomska situacija neprestano mijenja procjene budućih potreba za
vodom trebaju biti dovoljno fleksibilne kako bi se mogle prilagoditi tim promjenama.
Šumarstvo, poljoprivreda, rudarstvo, industrijalizacija i urbanizacija su načini upotrebe
zemljišta koji utječu na rijeke i njihova poplavna područja. U smislu kontrole ovih aktivnosti mogu se
upotrijebiti brojni mehanizmi, od kojih zonacija predstavlja jedan od najvažnijih kojim se na temelju
inventarizacije stanja određuju zone i dozvoljeni načini upotrebe zemljišta koji neće imati znatan
utjecaj na prirodne vrijednosti. Unutar pojedine zone također mogu postojati posebna ograničenja u
cilju osiguranja održivosti upotrebe. Drugi važan mehanizam predstavljaju izrada Studije utjecaja na
okoliš i Studije procjene utjecaja zahvata na prirodu kojima se, u dogovoru sa svim dionicima u
prostoru, mogu pronaći alternativne mjere ili čak odustati od projekata koji bi doveli do znatnog
uništavanja prirodnih resursa. Treći mehanizam predstavlja izrada studija isplativosti (tzv. costbenefit studija) kojom se dokazuje ekonomska i ekološka opravdanost razvojnih projekata. Kod ovih
3
studija najvažnije je odgovarajuće procijeniti potencijalnu ekološku štetu koja može nastati provedbom
razvojnih projekata. Brojne studije širom svijeta su pokazale da je gotovo uvijek racionalnije i
ekonomičnije održavati prirodna poplavna područja nego ih isušiti i pretvoriti u druge, često
marginalne, načine upotrebe, te tada osigurati iste funkcije (npr. pročišćavanja voda, zaštita od
poplava) putem infrastrukturnih objekata kao npr. nasipa, akumulacija, uređaja za pročišćavanje voda
itd. U mnogim slučajevima je također dokazano da je ekonomičnije restaurirati ili čak napraviti nova
vlažna područja nego izraditi skupe infrastrukturne objekte.
Kako bi se spriječile dugoročne štete potrebno je naći alternativna rješenja koja uključuju
očuvanje i restauraciju vlažnih i poplavnih područja, recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, ili
promjenu usjeva kako bi se potrošnja vode uskladila s prisutnim količinama. Prilikom izrade gore
navedenih projekata vodnog gospodarstva potrebno je osigurati njihovu pažljivu reviziju i dugoročnu
isplativost uključujući procjenu prirodnih vrijednosti koje se provedbom tih projekata mogu izgubiti.
Vlažna i močvarna područja ovise o održavanju prirodnih vodnih režima poput protoka,
količine i kvalitete voda, i dinamici promjene vodostaja koji održavaju njihovu biološku raznolikost,
ekološke funkcije i vrijednosti. Stoga se prirodni vodni režim smatra najvažnijim faktorom koji
regulira ekološki integritet riječnih i poplavnih ekosustava. Kako izgradnja vodno-gospodarskih
objekata, osobito onih koji sprječavaju neometan ulazak vode u poplavno područje ili kanala koji
isušuju poplavno područje brže nego što se to događa u prirodnim uvjetima, uzrokuje poremećaje
prirodnog vodnog režima, izrađene su smjernice kojima se teži njihovom održavanju (Okvir 1,
http://www.ramsar.org/pdf/lib/lib_handbooks2006_e07.pdf).
Okvir 1. Smjernice vezane uz održavanje prirodnih vodnih režima za očuvanje vlažnih
područja
1. Potrebno je izraditi studije kojima će se odrediti minimalni i idealni protoci i vodni režimi
(uključujući sezonske promjene) potrebni za održavanje prirodnih riječnih i poplavnih
ekosustava.
2. Na temelju gore navedenih studija potrebno je ustanoviti optimalne protoke i režime za
održavanje ključnih vlažnih područja i drugih ključnih ekoloških funkcija unutar riječnog
bazena.
3. U slučajevima gdje dostupne informacije o biološkim i fizičkim parametrima nisu
dovoljne za donošenje konačnih odluka o optimalnim režimima voda, potrebno je koristiti
princip predstrožnosti za održavanje što je moguće prirodnije situacije.
4. Potrebno je razviti održive planove za korištenje vodnih resursa za različite korisnike
unutar riječnog sliva, uključujući osiguranje dovoljnih količina voda za održavanje
vlažnih područja.
5. Potrebno je regulirati i pratiti stanje utjecaja glavnih infrastrukturnih projekata (nasipa,
brana, prokopa, crpilišta itd.) načinjenih unutar rijeke i poplavnih područja i koridora.
Konvencija o zaštiti o i održivom korištenju rijeke Dunava
Dunavski sliv zahvaća 18 europskih zemalja unutar kojeg 83 milijuna stanovnika ovisi o
kvaliteti i količini njegovih voda (Slika 1.), te predstavlja odličan primjer nužnosti prekogranične i
međunarodne suradnje kako bi se osigurao opstanak ljudi i prirodnih vrijednosti.
Tijekom posljednjih 250 godina, više od 80% poplavnih područja unutar ovog sliva je nestalo
kao posljedica razvoja, industrijalizacije i isušivanja.
Kao odgovor na ove potrebe, na temelju UN-ECE konvencije o zaštiti i upotrebi
prekograničnih voda (tzv. Helsinki konvencija) 1994. godine u Sofiji je potpisana Konvencija o
suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (skraćeno: Dunavska konvencija). Osnovni cilj
Konvencije je poticanje članica na suradnju vezanu uz zaštitu i održivu upotrebu voda. U sklopu
Konvencije 1998. godine je osnovan Međunarodni sekretarijat za zaštitu Dunava kao glavno
odlučujuće tijelo, a 2000. je ustanovljena Ekološka ekspertna skupina koja potiče i podržava aktivnosti
na zaštiti i održivom upravljanju riječnih i poplavnih ekosustava.
Države koje dijele Dunavski sliv potiču se na osnivanje radne grupe koje će pravodobno
razmjenjivati podatke o upotrebi voda, vršiti praćenja stanja o kvaliteti i količini dostupnih voda,
4
izrađivati zajedničke analize o potrebnim količinama vode za upotrebu, surađivati na upotrebi i zaštiti
podzemnih voda ili razmjenjivati informacije o mehanizmima za zaštitu od poplava ili poboljšanje
prometa itd.
Slika 1. Dunavski sliv s pritokama (Izvor: Fluvius/UNDP/GEF 1999)
Osnovni principi Dunavske konvencije pod snažnim su utjecajem Direktive o vodama
Europske unije (Direktiva Vijeća 2000/60/EC). Osnovni ciljevi ove Direktive su slijedeći:
Proširiti smisao zaštite voda na sve vode (a ne samo pitke vode), uključujući površinske i
podzemne
Dostići povoljan status za sve vode unutar zadanog perioda
Postići upravljanje vodama na razini riječnog sliva
Postići kombinirani pristup onečišćenjima pomoću ograničavanja minimalnih vrijednosti i
povećanjem standarda kvalitete voda
Postići odgovarajuću cijenu vode koja će pokazivati stvarne troškove korištenja voda
Uključiti građane u ostvarivanje ciljeva
Poboljšati legislativu
Gore navedeni ciljevi moraju biti integrirani u planove upravljanja svih riječnih slivova i
predstavljaju obvezu svih članica EU, uključujući Hrvatsku kao pristupnu članicu.
4. Park prirode Kopački rit - informacijska kartica
Ime zaštićenog područja
Datum proglašenja zaštićenog područja
Akt o proglašenju zaštićenog područja
Površina
Park prirode Kopački rit
1967. – Zakon o proglašavanju poplavnog područja
Kopački rit upravljanim prirodnim rezervatom
(Narodne novine broj 45/67),
1999. – Zakon o Parku prirode Kopački rit (Narodne
novine br. 45/99) – površina zaštićenog područja
proširena
17.700 ha (Zakon o proglašenju PP Kopački rit)
23.126,285 ha (granice PP Kopački rit utvrđene GIS-
5
Ostale kategorije zaštite unutar Parka
prirode
Međunarodna kategorija zaštite
Međunarodni status
Plansko razdoblje/revizija Plana
upravljanja
Prostorni plan zaštićenog područja
Plansko razdoblje prostornog plana
Informacije o upravi parka
Adresa
Telefon
Fax
e-mail
Statut Javne ustanove
Pravilnik o unutarnjem redu
Izrada Plana upravljanja
Revizija
om, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009)
1969. –Rješenje o utvrđivanju granice užeg područja
Upravljanog prirodnog rezervata Kopački rit (Narodne
novine br. 48/1969) – površina 7.700 ha
površina 7.143,21 ha (granice PZR utvrđene GIS-om,
izvor: JUPP Kopački rit)
IUCN kategorija I b – Posebni zoološki rezervat
IUCN kategorija V – Park prirode
Ramsarsko područje (1993)
Ornitološki značajno područje – IBA (1986)
10 godina/revizija nakon 5 godina, revizija pojedinih
aktivnosti i mjera po potrebi (najmanje jednom
godišnje)
Narodne novine br. 24/2006.
2006 - 2016
Javna ustanova «Park prirode Kopački rit»
Titov dvorac 1; HR-31328 Lug
+385 31 285 370
+385 31 285 380
uprava@kopacki-rit.hr
19. ožujak 2009.
Narodne novine br. 77/2000.
2010
Nakon 5 godina, pojedine aktivnosti nakon godinu
dana
5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu
5.1.
Nacionalni kontekst
Vlažna i močvarna područja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne
raznolikosti Hrvatske, posebice na razini zapadne i srednje Europe, ali su to ujedno i najugroženiji
ekološki sustavi. Kopački rit i poplavno područje Podunavlja prepoznato je kao jedno od
najznačajnijih takvih područja u Hrvatskoj.
Tijekom izrade Strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (Narodne novine
br. 81/1999, 143/08) također su prepoznati razlozi ugroženosti, od kojih se ističu regulacija vodotoka i
planirani razvoj riječnog prometa, isušivanja i melioracije radi poljoprivredne proizvodnje, te
preveliko iskorištavanje pojedinih prirodnih resursa i unošenje stranih vrsta.
Kao jedan od prioritetnih akcijskih planova Strategijom je bila predviđena izrada plana
gospodarenja (upravljanja) Ramsarskim područjem Kopačkog rita, a kao jedan od kratkoročnih
prioriteta bio je postavljen zadatak pokretanja postupka zaštite i izrade akcijskih planova za sve
močvare koje su utvrđene kao posebno vrijedne. U sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke
mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni
zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti te će biti značajan
kandidat za uključenje u mrežu Natura 2000, u trenutku kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji.
Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i
krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna
komunikacija i razmjena vrsta. Područje jezgre od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove
poplavnih dolina kojom teku rijeke Dunav i Drava izvan obuhvata granica parka prirode (slika 2.).
6
Slika 2. Područja nacionalne ekološke mreže u sjevero-istočnoj Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za zaštitu
prirode)
Uredbom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br.
109/07) na području Parka prirode Kopački rit nalaze se četiri takva područja:
• Podunavlje i Donje Podravlje (#HR 1000016),
• Kopački rit (#HR 2000394),
• Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398), te
• Drava (#HR 5000013);
za koja su propisane posebne mjere zaštite staništa i vrsta. Prvo područje uključuje cjelokupni Park
prirode i okolno poplavno područje rijeke Dunava i Drave, dok se preostala tri odnose na područje ili
dijelove samog zaštićenog područja Parka prirode.
5.2. Međunarodni kontekst
Republika Hrvatska je potpisnik svih značajnih međunarodnih ugovora u području zaštite
prirode na globalnoj razini iz kojih i proizlaze obveze očuvanja prirodnih vrijednosti od
međunarodnog i nacionalnog značaja. Za područje Kopačkog rita i Podunavlja osobito su važne
Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, Konvencija
o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti
migratornih vrsta divljih životinja, te Konvencija o zaštiti rijeke Dunav.
Kopački rit je u cijelosti dio međunarodne mreže vlažnih i močvarnih područja od
međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica, sukladno odredbama Ramsarske
konvencije. Ovaj status stekao je zadovoljavanjem niza vrlo strogih međunarodnih kriterija od kojih su
najvažniji slijedeći:
a) Reprezentativnost – Kopački rit je reprezentativni i najbolje očuvani primjer poplavnih
dolina velikih rijeka i funkcionalna unutarnja delta srednjeg toka Dunava
7
b) Osobit značaj u očuvanju ugroženih svojti – Kopački rit podržava stabilne populacije
rijetkih i ugroženih svojti. Značajan je za opstanak ptica grabljivica (orao štekavac, crna
lunja, orao klokotaš), močvarica (čaplje, rodarice, čigre, patkarice), te sisavaca (europska
vidra, europski dabar) i vodozemaca (crveni mukač, veliki panonski vodenjak, gatalinka).
c) Utočište i genetski rezervoar – Kopački rit predstavlja jedno od posljednjih utočišta
svojtama vezanima uz vlažna i močvarna staništa. Njihova ugroženost rezultat je
prvenstveno gubitka staništa i vlažnih područja kao rezultat ljudskih aktivnosti (melioracija
i intenzifikacije korištenja područja). Zdrave i stabilne populacije ovih vrsta također
predstavljaju rezervoar gena i potencijalni centar rasprostranjenja kod populacija koje se
povećavaju i šire na okolna područja
d) Kriterij 20.000 ptica močvarica – u Kopačkom ritu se redovito, tijekom četiri godišnja
doba može naći 20.000 ptica močvarica
e) Kriterij 1% bio geografske ili preletne populacije ptica – Na području Kopačkog rita za
devet vrsta ptica populacije prelaze 1% bio geografske ili preletne populacije.
f) Važno mrjestilište riba – Kopački rit je vrlo važno mrjestilište riba Dunavskog sliva. S
dosada zabilježenih 44 vrsta (a potencijalnih 60) od kojih su mnoge ugrožene na
nacionalnoj i međunarodnoj razini predstavlja područje njihova razmnožavanja i osigurava
njihov opstanak.
Osim ovih evidentnih vrijednosti, manje poznata činjenica jest da je Kopački rit također
uvršten na tzv. Montreaux listu ramsarskih područja.
Konvencija o zaštiti rijeke Dunav predstavlja legalni instrument za suradnju na prekograničnom
upravljanju vodama u Dunavskom slivu s ciljem da osigura da se površinskim i podzemnim vodama
ovog sliva upravlja i koristi na održivi način na dobrobit svih. Konvencija je bila usvojena 1994.
godine u Sofiji, a stupila je na snagu 1998. godine. Za potrebe konvencije tijekom 1999. godine
izrađena je studija Dunavskog sliva u kojoj je Kopački rit označen kao jedno od najznačajnijih
prirodnih poplavnih područja, ali i jedno od pet područja s najvećim restauracijskim potencijalom.
Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s međunarodnim (Euronatur, WWF, DOPSSBirdLife Slovenia) i domaćim nevladinim organizacijama (Dravska liga) uvrstili su Park prirode
Kopački rit s okolnim poplavnim područjem u područje budućeg rezervata biosfere «Mura-DravaDunav», u sklopu UNESCO-vog programa "Čovjek i biosfera“ (MAB) (Slika 3.). Tijekom ovog
projekta biti će prikupljene i sistematizirane sve informacije o prostoru, konzultirani predstavnici
lokalnog stanovništva i svi korisnici te izrađena multidisciplinarna studija koja će poslužiti za
proglašenje zaštićenog područja na nacionalnoj razini. Također će biti izrađeno obrazloženje/studija za
uključivanje u svjetsku mrežu MAB-rezervata s prijedlogom zonacije. Posebice je važan segment
informiranje javnosti te element prekogranične suradnje.
8
KAZALO
Temeljna zona
Prijelazna zona
Tranzicijska zona
Slika 3. Predloženi Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode 2008)
6. Vizija Parka prirode Kopački rit
Kopački rit bit će najbolje očuvano poplavno područje u Srednjoj Europi, iznimne biološke
raznolikosti u kojem je omogućeno odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih
rijeka. On je uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi
prirodnih i kulturnih dobara.
Potencijali Kopačkog rita nadilaze lokalni značaj i kao takvi zanimljivi su širokoj populaciji
ljudi i to u stručnom, znanstvenom, edukativnom, povijesnom, promotivnom, rekreativnom i
ekoturističkom smislu.
Ovom se vizijom naglašava posebnost Parka prirode Kopački rit kao iznimnog dijela poplavne
doline kojom teče rijeka Dunav u čitavoj Srednjoj Europi, u kojoj se neometano odvijaju prirodni
procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka i koja predstavlja oazu opstanka mnoštva rijetkih i
ugroženih svojti vlažnih i močvarnih područja.
Uprava zaštićenog područja ozbiljno shvaća ulogu pokretača i pomagača održivog razvoja u
regiji te upravlja prostorom na način koji pruža uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica
temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara.
Vizija Parka prirode Kopački rit pomoći će svim zainteresiranim grupama i dionicima u
razumijevanju kakav se Park želi u budućnosti te će pomoći u osiguravanju njihove podrške Parku.
Sve upravljačke aktivnosti moraju biti suglasne s ovom vizijom budući da ona odražava svrhu Parka i
ciljeve upravljanja njime.
6.1. Misija Javne ustanove
Misija Parka prirode je održati Kopački rit najbolje očuvanim poplavnim područjem u Srednjoj
Europi, uz uvažavanje svih pretpostavki održivog razvoja, koji treba doprinijeti dobrobiti prirode i
zajednica ljudi.
9
Politikom mjera i aktivnosti Javna ustanova treba ostvariti viziju Parka prirode Kopački rit i
preuzeti ulogu vodećeg pravnog subjekta u regiji u zaštiti, očuvanju, korištenju i promicanju
zaštićenog područja.
Javna ustanova će Kopački rit promovirati kao dio svjetske prirodne baštine koje sa
Podunavljem i Podravinom čini nedjeljivi dio predloženog Rezervata Biosfere “Mura-Drava-Dunav” i
drugih međunarodnih mreža zaštićenih područja.
6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja
Vizija je osnova za donošenje odluka, a sve aktivnosti unutar Parka trebale bi voditi prema
njenom ostvarenju. Kako bi se ova vizija dostigla, utvrđeni su sljedeći dugoročni i temeljni ciljevi:
1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa
2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući
omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i evolucije poplavnih dolina
velikih rijeka
3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog
područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput turizma, poljoprivrede,
šumarstva, vodnog gospodarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na
dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ciljevi definirani tijekom izrade Plana upravljanja
istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan. To se naročito odnosi na očuvanje
prirodnih vrijednosti, održivo korištenje prirodnih dobara, te promicanje zaštićenog područja.
Park prirode se odlikuje visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraženim značajkama
vlažnih područja i poplavnih dolina. Velik dio Parka, iako aktivno korišten u svrhu šumarstva, lovstva
i dijelom navigacije, sačuvao je značajan dio svojih prirodnih vrijednosti, kao i sposobnost
neometanog odvijanja prirodnih procesa (meandriranja vodotoka, sedimentacije i stvaranja specifičnog
reljefa poplavnih dolina, sukcesija biljnih zajednica i životinjskih svojti itd.). S druge strane, dijelovi
koji su bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti, sačuvala su svoj restauracijski potencijal koji omogućuje
provedbu aktivnosti i mjera kojima će se značajno poboljšati kvaliteta tih staništa. Sastavni dio Parka
prirode je i Posebni zoološki rezervat gdje nisu dozvoljeni nikakvi oblici gospodarskog i ostalog
korištenja.
Iako svjesni činjenice kako će se okoliš Parka vremenom mijenjati, svi dionici uključeni u
upravljanje i gospodarenje Parkom moraju osigurati da se te promjene vode na način kako bi Park
očuvao svoj značaj te prirodnu i kulturnu baštinu.
6.3. Operativni ciljevi upravljanja
Na osnovi gore navedenih dugoročnih i temeljnih ciljeva, definirana su tri operativna cilja
predviđena za dugoročno održivo upravljanje Parkom:
1. Zaštita i očuvanje – trajno zaštititi i očuvati, te unaprijediti prirodnu raznolikost (uključujući
ekološke funkcije) i kulturnu baštinu;
2. Edukacija i rekreacija – promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u prirodi i
ostalim specifičnim kvalitetama Parka;
3. Jačanje lokalne zajednice – intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem
regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja održivog prihoda te indirektno
otvaranja novih radnih mjesta.
7. Institucionalni i zakonodavni okvir
7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima
U Hrvatskoj je danas različitim kategorijama zaštite zaštićeno 461 objekta prirode, koji
pokrivaju 6.181,80 km2 (7,05%) površine. Prema Zakonu o zaštiti prirode člankom 8. definirano je
devet kategorija zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,
regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.
Područje Kopačkog rita zaštićeno je u kategorijama posebnog rezervata i parka prirode.
10
Prema čl. 12. Zakona o zaštiti prirode kategorija posebnog rezervata uključuje «područje
kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je
stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može
biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki,
paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene
radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i
uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti,
melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu
dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje
svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može
se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite».
Prema čl. 13. Zakona o zaštiti prirode kategorija parka prirode uključuje «prostrano prirodno
ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne
važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističkorekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje
kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i
korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode».
Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove – nacionalne parkove i parkove prirode
osniva Vlada Republike Hrvatske, dok je upravljanje ostalim kategorijama zaštite prepušteno javnim
ustanovama koje osnivaju županije ili lokalne samouprave.
Sukladno svjetskim trendovima Zakonom o zaštiti prirode, čl. 80. je propisano da se
upravljanje zaštićenim područjima provodi na temelju plana upravljanja koji se donosi na razdoblje od
deset godina, s mogućnošću revizije nakon 5 godina. Planovi upravljanja, prije svega, sadržavaju
razvojne smjernice te načine izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te
pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje
potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području
surađuju u izradi i provedbi plana upravljanja.
Evaluacija planova upravljanja je u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nakon
proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po
potrebi obavlja revizija plana upravljanja na isti način i po istom postupku koji je propisan za njegovo
donošenje.
Osim Zakona o zaštiti prirode, koji se smatra krovnim zakonom (lex specialis) za zaštićena
područja, postoji čitav niz drugih zakona i pod-zakonskih akata i dokumenta koji utječu na upravljanje
zaštićenim područjima i na izradu planova upravljanja. Ovdje navodimo samo najvažnije propise:
• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09)
• Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07)
• Zakon o vodama (Narodne novine br. 107/95, 150/05)
• Zakon o koncesijama (Narodne novine br. 125/08)
• Zakon o poljoprivredi (Narodne novine br. 66/01, 83/02)
• Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br.
12/01, 14/01, 79/07)
• Zakon o šumama (Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08)
• Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09)
• Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 106/01, 174/04, 7/03, 10/05, 49/05)
• Zakon o rudarstvu (Narodne novine br. 27/91, 92/94, 35/95, 114/01, 190/03, 75/09)
• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 58/93, 33/05, 107/07, 38/09)
• Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine br. 44/96, 57/96, 124/97, 73/00,
87/00, 69/01, 94/01, 88/02, 26/03, 42/05, 86/08)
• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne
novine br. 81/99, 143/08)
Tijekom izrade plana upravljanja uzeti su u obzir različiti zakonski i podzakonski akti.
11
7.2 Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim dokumentima
Hrvatski Sabor proglašava nacionalne parkove i parkove prirode. Sabor također donosi
prostorne planove područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka i parka prirode, koji su
obavezni kao glavni instrument planiranja i očuvanja zaštićenih područja u Hrvatskoj. Prostorne
planove za zaštićena područja se izrađuju u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva. Kako prostorne planove za zaštićena područja donosi Hrvatski sabor, oni su
vrlo bitni zakonski dokumenti za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj.
Prostorni plan Parka prirode Kopački rit
Temeljem Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) za parkove prirode obvezna je izrada prostornog plana područja posebnih obilježja
kojeg donosi Hrvatski Sabor. Temeljem toga, početkom 2002. godine pristupilo se izradi Prostornog
plana Parka prirode "Kopački rit" (u daljnjem tekstu: Prostorni plan). Nositelj izrade Prostornog
plana bio je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, u koordinaciji s Ministarstvom kulture. Stručni izrađivači Prostornog plana bili su Zavod
za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d.
iz Osijeka. Sadržaj Prostornog plana određen je Pravilnikom o sadržaju mjerilima kartografskih
prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
("Narodne novine" broj 106/98, 39/04 i 45/04).
Prostorni plan je usvojen na sjednici Hrvatskog Sabora 17. veljače 2006. godine, a Odluka o
donošenju je objavljena u "Narodnim novinama" broj 24/06. Cjelokupni Prostorni plan može se vidjeti
na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: www.mzopu.hr i na
web stranici Osječko-baranjske županije: www.obz.hr.
7.3 Nadležnost ministarstava, državne uprave i institucija
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, koordinira zaštitu vrsta, staništa i raznolikost
krajolika, i odgovorna je za planiranje održivog korištenja prirodne baštine u budućnosti. Poseban
zadatak upravljanja zaštićenim područjima je u nadležnosti Odjela za zaštićena područja unutar
Uprave.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iako nije direktno uključeno u
proces izrade planova upravljanja za zaštićena područja, ima veliku odgovornost za budući razvoj
zaštićenih područja kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa županijskim zavodima za
prostorno planiranje i kroz inspekciju istih.
Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode.
Tijekom pripreme plana upravljanja uzeti su u obzir i obrađeni važni podaci dobiveni od
ostalih ministarstava, tijela državne i lokalne uprave i samouprave.
7.4 Razlika između plana upravljanja i prostornog plana
Temeljem čl. 68. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/2007)
prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području
posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora uz poštivanje
smjernica Strategije prostornog uređenja, te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode. Za područje Parka prirode donošenje PPPPO je obvezno.
S druge strane, plan upravljanja zaštićenim područjem predstavlja operativni dokument koji
propisuje mjere i aktivnosti na temelju kojih se ostvaruju dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite,
očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja. Drugim riječima, prostorni plan definira
moguće djelatnosti i njihov raspored u prostoru, a plan upravljanja zajedno s Pravilnikom o
unutarnjem redu definira način na koji je te djelatnosti moguće provoditi kako ne bi došlo do
ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno.
12
8. Struktura Javne ustanove
8.1. Organizacijska struktura Parka prirode
Temeljem članka 72. stavak 2. Zakona, javne ustanove za upravljanje parkovima prirode
osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske, a djelatnost im je zaštita, održavanje i
promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog
odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javne ustanove koje upravljaju
parkovima prirode nadziru i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u cilju osiguranja
racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara, kao i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na
području kojim upravljaju. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti određene aktom o
osnivanju i Statutom ustanove.
Javna ustanova službeno je započela s radom 1. siječnja 1999. godine kada su uposleni i prvi
djelatnici. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit ("Narodne novine" broj
77/00, u daljnjem tekstu: Pravilnik), sukladno članku 71. Zakona o zaštiti prirode uređuje pitanja i
propisuje mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Kopačkog rita, ali propisuje i prekršaje i
upravne mjere za njegovo nepoštivanje. Odredbi Pravilnika dužni su se pridržavati zaposlenici Javne
ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe
koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost te posjetitelji Parka prirode.
Sukladno Statutu i Pravilniku o unutarnjem ustroju i načinu rada, rad Javne ustanove je
organiziran kroz sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:
1. Ured ravnatelja,
2. Služba općih i zajedničkih poslova,
3. Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode,
4. Služba nadzora,
5. Služba čuvara prirode,
6. Služba za prezentacijske aktivnosti,
7. Služba za ugostiteljstvo i trgovinu,
8. Tehnička služba i služba održavanja.
Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada predviđena su ukupno 65 radnih mjesta. Javna
ustanova trenutno upošljava 26 djelatnika i to:
- ured ravnatelja: 2 djelatnika,
- služba za opće i zajedničke poslove: 3 djelatnika,
- služba za prezentaciju: 6 djelatnika,
- Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode: 5 djelatnika,
- služba nadzora: 5 djelatnika,
- tehnička služba i služba održavanja: 5 djelatnika.
Služba stručnih
poslova zaštite,
održavanja i
očuvanja PP
5 (14)
Tehnička
služba i služba
održavanja
5 (8)
Ured ravnatelja
2 (3)
Služba za opće i
zajedničke
poslove
3 (4)
Služba
nadzora
5 (11)
Služba
čuvara
prirode
(9)
Služba za
prezentaciju
6 (15)
Služba za
ugostiteljstvo i
trgovinu
(1)
Slika 4. Planirana (u zagradi) i trenutna organizacijska struktura Javne ustanove Kopački rit s brojem
djelatnika
13
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Ured ravnatelja Služba za opće Služba stručnih Služba nadzora Služba čuvara
i zajedničke
poslova
prirode
poslove
Planirano
Služba za
prezentaciju
Služba za
ugostiteljstvo
Tehnička
služba
Ostvareno
Grafikon 1. Razlika između planiranog i stvarno zaposlenog broja djelatnika
8.2. Postojeća infrastruktura
A) Objekti dani na korištenje i upravljanje Javne ustanove:
Kompleks "Dvorac Tikveš" – Odlukom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen je na korištenje
i upravljanje Javnoj ustanovi 15.11.2000. godine. Ovaj se kompleks može podijeliti na pet prostornih
cjelina:
• Historicistički dvorac s Aneksom,
• Lovačka kurija,
• Bio-ekološka stanica,
• Kapela,
• Restoran "Tikveš,
Šumska kuća "Hulovo" na ušću Hulovskog kanala u Dunav, nalazi se u k.o. Kopačevo na
k.č.br. 2646. Građevina je srušena u Domovinskom ratu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od
2000., ova lokacija je dana na uporabu i upravljanje Javnoj ustanovi.
B) Objekti u vlasništvu Ustanove
Prijemni posjetilački centar na lokaciji "Mali Sakadaš". Centar je izgrađen na ulazu u Park
prirode kod mjesta Kopačevo u duhu tradicionalne arhitekture lokalnog područja. Namijenjen je
zadovoljavanju potreba posjetitelja sa slijedećim sadržajima: recepcija, informativni punkt,
suvenirnica, ugostiteljski sadržaji, odmorišta, šetnice, poučna staza i parkirališni prostor.
C) Objekti koji nisu u vlasništvu Javne ustanove, ali su potencijalno zanimljivi u smislu budućeg
upravljanja Parkom
D) Naselja u Parku
Ukupna površina utvrđenoga građevinskog područja na području Parka prirode je 44,20 ha, što
iznosi 0,20% površine Parka prirode (Prostorni plan PPKR 2006). U sklopu Parka prirode nalaze se tri
naselja: Tikveš, Kozjak i Podunavlje.
Naselje Tikveš – nalazi se u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini istoimene crpne
stanice na Vemeljskom dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stoljeća izgradnjom niza samostojećih
prizemnih građevina obodno uz prometnicu orijentiranu sjever-jug. Naselje se u popisima stanovništva
prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili gospodarenjem
14
bogatstvima Kopačkog rita (lov, ribolov, šumarstvo, iskorištavanje trske, stari zanati). Danas naselje
ima 28 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta.
Naselje Kozjak – nalazi se uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom
bavili poljoprivrednom eksploatacijom prirodnih vrijednosti Kopačkog rita i okolice. Po popisu
stanovnika iz 2001. godine u Kozjaku stanuje 80 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim
indeksom prirasta. Većina od ukupno danas postojeće 44 građevine je napuštena ili u vrlo lošem
građevinskom stanju.
Nakon izgradnje autoceste A5 na međunarodnom cestovnom koridoru 5C, smatra se da će naselje
Kozjak preuzeti primarni ulaz u Park prirode jer će preko Luga, Grabovca i Čeminca biti najbliža
cestovna veza s autocestom, te se na tom području planira adaptacija/izgradnja novog Prijemnog
posjetilačkog centra.
Naselje Podunavlje – nalazi se neposredno uz ribnjake Podunavlje. Sastoji se od nekoliko
građevina, uključujući restoran «Kormoran». Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u naselju su
živjele samo dvije osobe (Prostorni plan PPKR 2006).
Na području Parka prirode nalazi se 29 lokacija izvan građevinskih područja na kojima su
izgrađene pojedinačne građevine – lugarnice (Ćošak šume), lovačke kuće (Menteš, Nađhat) ribarske
kuće (Kolonca), šumske kuće (Siget, Dvorac 1, Dvorac 2, Tikveš 1, Tikveš 2, šumska kuća kod
Kompe, Kormanj, Ulnaci, Petreš, Hulovo, Mali Bajar 1, Mali Bajar 2), crpne postaje (Tikveš, Zlatna
greda, Podunavlje), te lokacije restoran "Kormoran", te "Ribnjačarstvo Podunavlje".
Prostornim planom Parka prirode je za buduće korištenje predviđene su lokacije u svrhu
razvoja ekoloških vidova turističke ponude (Prostorni plan PPKR 2006).
Studija naselja i pojedinačnih građevina u Parku prirode Kopački rit (ZPP 2002) ustanovila je
postojeće stanje građevina iz koje je vidljivo da su šumske i lovačke kuće napuštene i u različitom
stupnju devastacije, osim lovačke kuće "Ćošak šume" koja je obnovljena 2000. godine, te danas služi
kao lugarnica. Daljnjim planovima utvrditi će se mogućnost i potreba obnove te korištenja tih
građevina.
Crpne postaje Tikveš, Zlatna greda i Podunavlje su u vlasništvu i pod upravljanjem Hrvatskih
voda, te su potpuno obnovljene 2003. godine u sklopu projekta "Reconstruction project for eastern
Slavonija, Baranja and western Srijem loan ibrd 4351/hr" Banke za obnovu i razvoj i Vlade RH. Važne
su za upravljanje hidrološkim uvjetima i razinama vode na od poplave branjenim područjima.
8.3. Trenutna financijska situacija
Kako bi se prikazalo poslovanje Javne ustanove „Park prirode Kopački rit“ u tablici 1 su iskazani
glavni pokazatelji iz financijskih izvješća za period 2003-2009. godinu.
Iz podataka navedenih u tablici 1. evidentno je da Ustanova raspolaže godišnjim budžetom koji
se sastoji od prihoda iz državnog proračuna i vlastitih sredstava, pri čemu se i prihodna i rashodna
strana povećavaju. Ipak, posljednjih godina točnije od 2005 g. prihodi rastu brže od rashoda. U
ukupnom povećavanju prihoda važnu činjenicu predstavlja rast prihoda od vlastitih djelatnosti
(uglavnom posjetilačkog turizma i prodaje suvenira).
Vezano za rashodnu stranu, najveći dio rashoda još uvijek predstavljaju rashodi za zaposlene
koji u ukupnim rashodima učestvuju između 30-40 posto, te rashodi za nabavku nefinancijske imovine
koji dostižu i do 42% ukupnih rashoda.
15
Tablica 1. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za period 1998 – 2009. godine
PRIHODI
Prihodi iz Državnog
proračuna
Prihodi iz vlastitih
aktivnosti
Donacije/projekti
Prihodi od financijske
imovine
Prihod od nefinancijske
imovine
UKUPNO
Višak/manjak godine
RASHODI
Rashodi za zaposlene
Materijalni rashodi
Financijski rashodi
Ostali rashodi
Rashodi za nabavku
nefinancijske imovine
UKUPNO
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
2.581.628
3.250.943
4.591.158
2.581.294
1.711.574
1.979.598
1.462.385
0
0
2.809.131
718.233
481.000
1.719.773
382.120
1.628.641
163.279
1.510.518
676.657
964.810
554.333
1.206.776
779.666
1.097.353
108.530
284.003
945.717
272.342
1.695.265
272.724
2.681.739
216.027
26.513
194.453
34.306
11.719
34.306
9.582
15.604
26.244
21.404
9.212
1.519
6.649
9.385
6.874
0
0
208.407
4.901.510
32.006
193.492
5.251.959
85.780
302.762
7.107.339
1.997.057
80.328
4.202.169
154.509
0
3.707.228
50.713
43.600
3.230.600
-35.192
48.500
2.747.254
-516.486
46.740
2.023.732
-45.531
0
2.961.337
483.841
0
3.051.671
145.224
0
946.992
45.086
492.719
0
2.123.641
1.473.213
14.305
0
2.059.014
1.419.659
15.690
0
1.868.867
1.071.446
12.980
2.895
1.650.511
926.820
10.713
1.503.081
1.261.879
79.649
1.341.743
1.627.541
8.992
979.455
1.358.913
4.167
847.735
1.085.819
30.739
8.182
1.000.827
1.018.059
13.831
0
608.238
288.521
188.168
363.760
297.284
175.589
272.149
28.673
1.258.345
4.869.504
1.671.816
5.166.179
2.154.094
5.110.282
1.459.616
4.047.660
812.506
3.657.115
281.516
3.265.792
921.205
3.263.740
96.788
2.069.263
444.779
2.477.496
1.865.887
2.950.814
65.273
901.906
191.897
492.719
16
9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit
9.1. Smještaj
Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike
Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske (Slika 5.). To je ravničarski
dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja
između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. To je područje koje se
prostire sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i
desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom
granicom prema Republici Srbiji.
Slika 5. Smještaj Parka prirode Kopački rit
Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave.
Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do
Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu.
Zemljopisno Kopački rit se prostire između 45° 32' i 45° 47' sjeverne geografske širine te 18°
45' i 18° 59' istočne geografske dužine.
Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a područje Parka prirode
nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 m (dno Kopačkog
jezera) do 86 m.
Na širem području izvan Parka prirode, zapadno i sjeverno na rubu nekadašnje poplavne doline,
nalaze se naselja Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac,
17
Batina i Zlatna Greda, od kojih je Bilje prijelazno, jače urbanizirano naselje, a ostala naselja su
ruralna.
Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, makroregionalno
središte istočne Hrvatske, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugu i jugo-istoku su
naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti do 5,0 km
zračne linije od Parka prirode.
9.2. Geologija i geomorfologija
U geološkom sastavu površinskog dijela prevladavaju sedimenti holocenske starosti. To su
uglavnom fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače, fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci, te fluvijalnomočvarne glinovite ilovače i gline. Plitku erozijsku udubinu usijecala je Drava i ispunila taložinama
nakon starijeg virma, kada je utjecajem tada formirane Apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u
današnji smjer otjecanja napuštajući područje sjeverozapadno od Banskog Brda.
Slika 6. Snimak poplavne doline Dunava u predjelu Semenče i Petreša (Izvor: Google Earth 2008)
Presjek kroz slojeve koji geološki izgrađuju teren ukazuje na tanak sloj lesa na površini ispod
kojeg se pružaju naslage silta koje povećavaju svoju debljinu idući od Dunava prema Dravi. U donjim
slojevima susreću se uglavnom slojevi pijeska sve do granice srednjeg pleistocena i mlađeg
pleistocena+holocena. Oko Dunava ispod sloja krupnijeg pijeska nalazi se sloj pjeskovitog šljunka.
Ovi slojevi izgrađuju teren do dubine od otprilike 60 m ispod koje su slojevi srednjeg pleistocena
(glina, silt).
Današnji reljefni oblici Baranje nastali su djelovanjem mlađih tektonskih procesa, egzogenih i
endogenih, te klimatskih promjena od kraja Pleistocena naovamo. Oba su čimbenika bitno utjecala na
morfološke procese te se u naizgled jednoličnom reljefu razlikuju tri osnovna tipa reljefa: nizinski
(fluvijalni i fluvijalno-močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfološkostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i
Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog (denudacija = ogoljivanje ispiranjem) reljefa.
Prostor Parka prirode pripada nizinskom području koji je ujedno i najrasprostranjeniji tip
reljefa na području Baranje (80-85% područja), gdje je vrlo mala energija reljefa, do 5 m/km2. Nizine
18
pripadaju fluvijalnom i fluvijalno-močvarnom tipu, nastale akumulacijskim radom Dunava, Drave, te
poplavnih voda. Reljef mlade geološke prošlosti nastao je u Holocenu i Pleistocenu.
U nizinskom prostoru rijeke Drave mogu se izdvojiti poloj i terasna nizina (starija holocenska,
te mlada i starija virmska terasa). Poloj je izdužen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužinom 56 km.
Poloj se u smjeru jugoistoka sužava, tako da između Osijeka i Bilja iznosi između 3,5-4 km. Blago je
nagnut od sjeverozapada prema jugoistoku i od jugozapada prema sjeveroistoku. U tom smjeru se
kreću i nadmorske visine od oko 90 m (SZ) do svega 82 m na ušću Drave u Dunav.
Poloj Drave izgrađuju pijesci, šljunci, pjeskovite i glinovite ilovače, a debljina ovih fluvijalnih
sedimenata raste od sjeverozapada prema jugoistoku (15-200 m). Obje dravske terase kao i recentni
poloj dio su plitke erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama starijeg virma, kada je
zbog tada formirane apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja.
Dunav na ovom području ima samo jednu, i to mlađu virmsku terasu, jer se na ovim
prostorima pojavio tek u mlađem plesitocenu. Iz dotadašnjeg smjera otjecanja sjeverozapad-jugoistok,
Dunav skreće u svoj današnji smjer otjecanja. Mlađa virmska terasa Dunava razvijena je sjeverno od
Baranjskog brda, dok je južno od njega nema, zbog utjecaja supsidencijskih pokreta u Kopačkom ritu
na mehanizam rijeke.
Meandriranjem Dunav je stvorio veliki poloj, ukupne širine do 25 km (14 km s baranjske
strane), s tipičnim reljefnim oblicima (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade) (Slika 6.). Bare i grede se
pružaju stotinama metara jedna pored druge. Uske su i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan
zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi oko osam metara. Bare se na krajevima
spajaju i preko prirodnog kanala tzv. "foka" ulaze u Dunavac ili Dravu. Fokovi služe za punjenje i
pražnjenje bara, često su bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su
preuzeli funkciju fokova.
U sastavu sedimenata, taložina, javljaju se šljunci, pijesci, pjeskovita i glinovita ilovača i
fluvijalni les (Slika 7.). Na taj način nastalo je područje Kopačkog rita, kao fluvijalno-močvarna
nizina, zasipanjem sedimenata rijeka Drave i Dunava, uz stalno zamočvarivanje i djelomično
ujezerivanje prostora. Zbog toga je i reljefna energija na ovom području svega 1-2 m/km2 (Prostorni
plan Kopački rit 2006).
Također, reljef Kopačkog rita pokazuje obilježja plavine, što je posebno izraženo na području
Posebnog zoološkog rezervata. To je ujedno i najniže područje cjelokupnog prostora Parka prirode. U
središnjem dijelu rezervata je Kopačko jezero, najniži dio rezervata (78 m dno jezera), koje je zajedno
s jezerom Sakadaš, kanalima Čonakut i Hulovskim kanalom, stalno pod vodom. Ostali dijelovi
rezervata povremeno su pod vodom, u vrijeme visokih voda Drave i Dunava, a u smjeru lesne terase i
rijeka tereni su viši i ispresijecani mnogobrojnim barama (depresije), između kojih se nalaze grede
(povišena područja) te ukupni prostor ima valovitu konfiguraciju.
Većina bara i jezera su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale zbog
riječne erozije prilikom povlačenja voda s poplavnog područja. Grede su najviše točke u rezervatu, a
najpoznatije su Hordovanj 83 m nadmorske visine, Hulovo-ribarska kuća 83 m, Bajar 83 m, Tabak 82
m i Remeta 86 m. Grede neprestano rastu, jer je taloženje vodenih nanosa na ovim mjestima najveće.
19
Slika 7. Uzdužni geomorfološki prikaz kroz poloj Dunava (Izvor: Prostorni Plan PP Kopački rit, preuzeto
iz Bognar 1980)
9.3. Hidrologija
9.3.1. Hidrološka obilježja
Prostor Parka prirode Kopački rit lociran je na branjenom i poplavnom području naših najvećih
rijeka, Dunava i Drave i kao takav je pod utjecajem njihova vodostaja.
Hidrografsku mrežu, pored Dunava i Drave, čine Hulovski kanal, Čonakut, Novi kanal,
Renovo ili Pusta fok, Nađhat, Vemeljski Dunavac, Kopačko, Bijelo i Sakadaško jezero kao njezini
najznačajniji dijelovi. Većina bara i jezera zapravo su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih
koje su nastale djelovanjem erozije prilikom povlačenja vode s poplavnog područja. Najpoznatije
Kopačko jezero je preko Hulovskoga kanala povezano s rijekom Dunav, a preko kanala Čonakut sa
Sakadašem. Kod Sakadaša je pak ustava koja regulira utok stare Drave u prostor Kopačkog rita.
Poplavnu dolinu Dunava možemo podijeliti na dvije cjeline:
1. Današnje poplavno područje – proteže se između rijeke i obrambenih nasipa;
2. Nekadašnje poplavno područje – nije pod izravnim utjecajem poplave zbog obrambenih
nasipa koji ga dijele od današnjeg poplavnog područja.
Današnje poplavno područje, desna inundacija Dunava, kao hidrološka cjelina Parka prirode,
površine 123,60 km2 omeđena je s istoka rijekom Dunav od km 1412+100 do km 1382+300 (ušće
Drave u Dunav), sa zapada nasipima Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo i s juga rijekom Dravom (od
rkm 15+000 do 0+000).
20
Predmetna cjelina poplavno je područje Dunava i Drave izrazito niskog terena prosječne
nadmorske visine oko 82 m. Posebno obilježje ovom prostoru daje dinamika plavljenja uzrokovana
oscilacijama vodostaja Dunava. Vodostaji iz domene srednje visokih ulaze u područje i plave ga
različitim stupcem vode.
Današnje poplavno područje dobiva vodu pritjecanjem iz rijeka Dunava i Drave, pritjecanjem
podzemnih voda, oborinama, kondenzacijom vodene pare na površini vode i pritjecanjem iz stare
Drave. Rijeka Dunav ima prosječni godišnji protok 2268 m3 s-1, a kreće se u rasponu od 742 do 8360
m3 s-1, izmjereno na stanici Bezdan. Prosječni godišnji protok rijeke Drave iznosi 558 m3 s-1, a kreće se
u rasponu od 160 do 2232 m3 s-1, izmjereno na stanici Belišće.
Procijenjeno je da za režim voda Kopačkog rita najznačajniji utjecaj imaju rijeke Dunav i
Drava. Vode rijeke Drave imaju utjecaja na trajanje poplava, ali ne ulaze u područje parka prirode.
Obje ove rijeke su rijeke s glacijalnom režimskom komponentom s maksimumima protoka u vrijeme
topljenja snijega. Pod utjecajem dugotrajnih i obilnih kiša javljaju se poplave u ritu, a moguće su u sva
godišnja doba. Analizom podataka uočilo se da od topljenja snijega vodostaji mogu biti povišeni, a
poplave uvijek uzrokuju kiše osobito ako su dugotrajne, obilne i ako se poklapaju s topljenjem snijega.
U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i vodostaja kao i
smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za trendove snižavanja protoka i vodostaja
na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za
trendove smanjenja pronosa suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su značajni. Poznato
je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i
obala korita nizvodno. Kako se za područje Dunava i Drave u Hrvatskoj ne raspolaže s pouzdanim i
brojnim te kontinuiranim mjerenjima, potrebno je uspostaviti sustav praćenja pronosa obije vrste
nanosa i erozije korita rijeke. Zbog čestog kolebanja vodostaja Dunava i Drave područje nije uvijek
jednakom površinom pod vodom.
Obzirom na komunikaciju voda na području poplavne doline Dunava potrebno je uočiti dvije
različite cjeline:
• poplavno područje sjeverno od Vemeljskog Dunavca,
• poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca (posebni zoološki rezervat).
U „gornji“, sjeverni dio poplavne doline Dunava glavni dotok vode dolazi Vemeljskim
Dunavcem koji svojim tokom prati tok Dunava. Pri velikim vodama Dunava Vemeljski Dunavac se
preljeva i puni kako sjeverni tako i južni dio poplavne doline te vode koje se povlače preko Hulovskog
ili Renovskog Kanala. Donji dio Vemeljskog Dunavca pri ušću u rijeku Dunav također ima
dvosmjeran tok u dijelu vodostaja, što je vidljivo na erozijskim procesima na tom dijelu kanala.
Poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca, tj. posebni zoološki rezervat ima
najdinamičnije promjene vodnog režima te samim tim i najveće oscilacije brzine toka vode. Brzina
vode od iznimnog je značaja za potencijalne morfološke promjene područja što je posebice izraženo
kod Hulovskog kanala koji je „žila kucavica“ Kopačkog rita te kanalizira najveći dio voda pri punjenju
i pražnjenju Kopačkog rita. Meandri Hulovskog Kanala pokazuju veliki stupanj erodiranosti uslijed
velikih brzina i toka vode koji ide u dva smjera u ovisnosti puni li se ili prazni područje posebnog
zoološkog rezervata. Velike promjene režima tečenja, a samim tim i brzina vode u Kanalu, nastale su
izgradnjom kamenog praga na ušću Hulova u Dunav.
Vezu Kopačkog sa Sakadaškim Jezerom predstavlja kanal Čonakut kod kojeg erozijski procesi
nisu izraženi kao kod Hulovskog kanala. Tok vode je također dvosmjeran no za pretpostaviti je da
sadrži manje protoke te samim tim i brzine vode. Veliku ulogu u smanjenju vrijednosti brzina toka
vode ima i znatna širina ovog kanala.
Pri pražnjenju dio vode ovoga područja odvodi Renovski kanal u rijeku Dravu, koji za razliku
od Hulovskog kanala i Čonakuta ima dominantno jednosmjeran protok vode, dok se pri ušću u rijeku
Dravu pojavljuje i dvosmjerni tok.
Pored brzina toka vode u kanalima potrebno je, zbog zasipavanja, proanalizirati i brzine i smjer
toka vode u Kopačkom i Bijelom jezeru.
Za analizu kretanja vodostaja Dunava, na području Kopačkog rita, do sada je veliku ulogu
imala vodomjerna stanica Apatin. Za Dravu je to bila vodomjerna stanica Osijek. Analizom vodostaja
na vodomjernim stanicama i njihovim povezivanjem s vodostajem u Ritu ustanovljen je sljedeći odnos
prikazan u Tablici 2.
21
Do 300 cm vodostaja Dunava na vodomjernoj stanici kod Apatina voda rijeke je u svom
koritu. Vodu u rezervatu nalazimo samo na mjestima gdje je kota terena ispod razine podzemne vode.
Takva mjesta su Kopačko jezero i dublji kanali kao što su Čonakut, Novi i Hulovski kanal. Kod
vodostaja između 300 i 350 cm voda počinje iz korita Dunava prodirati preko foka na poplavno
područje rezervata. Do kote od 350 cm vodomjerne letve plave se najniži tereni. Na tim prostorima
voda je prosječno 175,85 dana. Između 350 i 400 cm vodostaja poplavljene su sve bare u rezervatu.
Takvih vodostaja ima godišnje u prosjeku 32,1 dan, a voda se zadržava prosječno 131,35 dana. Kod
vodostaja između 400 i 500 cm na vodomjernoj letvi poplavljeno je 94,66% površine i zadržava se
prosječno 99,25 dana. Kod vodostaja preko 500 cm cijeli je rezervat pod vodom. Fokovi izgube svoje
funkcije jer se voda prelijeva preko obale. Trajanje je prosječno 48,1 dan, no ima godina kada poplave
potpuno izostanu kao i onih drugih kada je trajanje i do 147 dana. U razdoblju sušnih godina, uz
ravnomjernu raspoređenost oborina tijekom godine, poplave su rijetke i kraće, a ponekad i izostaju.
Tablica 2. Prikaz odnosa vodostaja rijeke Dunav, te poplavljenih i nepoplavljenih površina Posebnog
zoološkog rezervata
Vodostaj Dunava kod Apatina (cm)
Ispod 300
300-350
350-400
400-450
Preko 500
Površina pod vodom
(ha)
%
281,81
4,52
815,18
13,08
3.025,47
48,53
5.901,78
94,66
6.234,52
100,00
Površina bez vode
(ha)
%
5.952,71
95,48
5.419,35
86,92
3.209,05
51,47
332,74
5,34
0,00
0
Prosječne vrijednosti trajanja poplave na određenim dijelovima poplavnog područja prikazane
su na slici 8.
Obzirom na navedeno, a u cilju očuvanja Parka prirode, potrebno je detaljno definirati program
mjerenja brzina, te pronosa nanosa na glavnim kanalima i jezerima. Prije definiranja programa
praćenja potrebno je izvršiti terenske obilaske glavnih kanala i jezera pri punjenju i pražnjenju kako bi
se definirale lokacije na kojima je potrebno vršiti mjerenja.
Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka i juga nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sa
zapada i sjevera granicom nekadašnje poplavne doline Dunava, veličine 53,40 km2, te predstavlja dio,
od poplavnih voda Dunava, branjenog područja Baranje. Nasipi za obranu od poplava danas
sprječavaju nekadašnje redovito plavljenje područja. Izgrađeni sustav nasipa dimenzioniran je sa
sigurnosnim nadvišenjem od 1,2 m u odnosu na zabilježene poplavne vode iz 1965. godine koje su 100
godišnjeg reda javljanja. Branjeni dio područja, ispresijecan je kanalskom mrežom kojoj osnovu čine
nekada prirodni tokovi i novo izgrađeni pravilni kanali za odvodnju. Za ovo područje nema
raspoloživih mjernih podataka.
Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na
tri crpne postaje, koje se nalaze u području Parka prirode. Tu se mogu izdvojiti tri podsliva: Dunavski
rit, Brestovačko-Jasenovački rit i Podunavski rit. Voda u ovo područje dolazi iz tri izvora: slijevanjem
oborinskih voda s viših dijelova Baranje, porastom razine podzemnih voda te u slučaju Biljskog rita
pritjecanjem iz Stare Drave.
22
stalno
do 300 dana
do 200 dana
do 150 dana
do 130 dana
do 110 dana
do 90 dana
do 70 dana
do 50 dana
do 40 dana
do 30 dana
do 20 dana
do 10 dana
Slika 8. Prosječne vrijednosti trajanja poplavljenosti poplavnog područja Kopačkog rita (u danima) (Izvor:
Schwarz 2005)
Glavni recipijent Dunavskog sliva je kanal Bojana. Vode Dunavskog sektora u područje Parka
prirode prebacuju na tri crpne stanice:
• CS Zlatna greda
• CS Tikveš
• CS Podunavlje
Crpna stanica Zlatna greda izgrađena je 1898. godine, a obnovljena je 1956. i 2000. godine
uz povećanje kapaciteta na 6 m3/s što ju čini najvećom crpnom stanicom na području Baranje. Crpna
23
stanica je izuzetno važan objekt za funkcioniranje odvodnje Dunavskog rita, a 2000. je obavljeno i
čišćenje tzv. Glavnog odvodnog kanala koje je pospješilo odvodnjavanje područja
Crpna stanica Zlatna greda odvodnjava melioracijsko područje Dunavskog rita veličine 147.17
km2. Odvodni kanal do crpki je Glavni dovodni kanal Zlatna greda I reda, dužine 11.157 km. Lijeva
obala ovog kanala predstavlja ujedno i granicu Parka prirode do crpne postaje Zlatna greda.
Karakteristika Dunavskog rita je vrlo gusta kanalska mreža, mali uzdužni padovi kanala zbog kojih
gotovo da i nema tečenja vode bez rada crpne stanice. Crpke u pravilu rade noću od 22 do 8 sati,
iznimno danonoćno za vrijeme proglašavanja obrane od poplave. Na crpnoj stanici postavljena je
vodomjerna letva s kotom nule 79.33 m.n.m., a kod obnove je postavljen i elektronski mjerač nivoa
vode. Uključenje pogona je kod vodostaja +160.
Crpna stanica Tikveš sagrađena je prvi put 1910. godine, drugi put 1926. godine, a
obnovljena je 1956. i 2000. godine, kapaciteta 5 m3/s. Izvedena je s tlačnim cjevovodom sifonskog
tipa koji prati konfiguraciju nasipa, a najviša točka cjevovoda nalazi se iznad maksimalnog
zabilježenog vodostaja Dunava tako da je onemogućen gravitacijski povratni tok vode Dunava u
Glavni dovodni kanal Tikveš. Crpke imaju izlazno kućište za dva smjera, odvodnjavanje i
navodnjavanje Brestovačko - Jasenovačkog rita, s tim što se navodnjavanje može obavljati i bez
pogona crpki. CS Tikveš odvodnjava melioracijsko područje Brestovačko – Jasenovačkog rita veličine
57.92 km2. Dovodni kanal je Glavni dovodni kanal Tikveš dužine 14.823 km.
Crpna stanica Podunavlje prva je izgrađena stanica na području današnje Republike
Hrvatske davne 1874. godine. U međuvremenu su rađene rekonstrukcije, ali je svoj dugogodišnji oblik
i opremu dobila 1896. godine, a elektrificirana je 1956. godine i kao takva radila je do posljednje
rekonstrukcije 2000. godine. Kapacitet crpne stanice je 1.75 m3/s. Tlačni cjevovod izlazi iz strojarnice
s promjerom 1.200 mm i račva se u tri pravca. Lijevi ogranak, promatrano u smjeru tečenja vode, ide u
istočni dio ribnjaka Podunavlje, drugi pravac vodi ravno kroz nasip Zmajevac – Kopačevo u Posebni
zoološki rezervat, a treći pravac ide u drugi dio ribnjaka.
Crpna stanica Podunavlje odvodnjava melioracijsko područje Podunavski rit ukupne površine
107.65 km2. Glavni melioracijski dovodni kanal je Mali Dunav dužine 17.87 km koji ujedno služi i za
opskrbu vodom ribnjaka Podunavlje te melioracijski kanal Donji Zmajevački dužine 5,1 km koji
odvodnjava površine „Belja“ d.d., te Čarna koja odvodnjava pretežito šumske površine.
Ova crpna stanica izuzetno je važna ne samo za odvodnju suvišnih voda Podunavskog rita,
nego i za kompleks ribnjaka Podunavlje. Broj sati rada crpki ponekad doseže i 7.000 sati godišnje.
Poznavanje količina vode koje na lokacijama crpnih stanica prihranjuju područje Kopačkog
rita od velike je važnosti obzirom da su crpne stanice u funkciji u ljetnom periodu, kada se javlja
deficit vode u Kopačkom ritu uslijed niskih voda Dunava i velikih vrijednosti evaporacije i
evapotranspiracije. Značajniji je utjecaj rada crpnih stanica u sušnom razdoblju nego u kišnom jer su
utjecanja vode u Kopački rit minorna. U Tablici 3 dan je prikaz precrpljenih količina vode koje su
proračunate na osnovu prosječnog broja sati rada crpki za razdoblje od 1998. do 2001. godine.
Tablica 3. Prikaz prosječno precrpljenih količina vode crpnim stanicama.
Crpna stanica
Kapacitet
(m3/s)
Srednji godišnji broj sati rada
(h)
Srednja godišnja količina precrpljene vode
(m3)
ZLATNA GREDA
TIKVEŠ
6,00
5,00
1490
1370
32.184.000
24.660.000
PODUNAVLJE
1,75
2250
14.175.000
Iako su ove količine voda male u usporedbi s količinama vode iz Dunava potrebno je
raspolagati s detaljnijim podacima o količinama i vremenskoj raspodjeli, te se predlaže uspostava
mjerenja količine precrpljenih voda. Pored toga potrebno je mjeriti i količine koje kroz ustavu
Kopačevo teku u Kopački rit.
24
Bilanca voda Parka prirode Kopački rit
Poplavno područje Parka prirode Kopački rit vodu dobiva putem dotoka površinskih voda iz
Dunava, oborinama, te dotoka putem rada crpnih stanica i prelijevanjem preko ustave Sakadaš. S
druge strane, evaporacija i evapotranspiracija, te naknadno istjecanje površinskih voda u Dunav
predstavljaju osnovne načine na koje područje «gubi» vodu.
U tablici 4. prikazane su procjene bilance voda na području Parka prirode Kopački rit iz čega
je vidljivo da su razlike između sušnog i vlažnog razdoblja velike. Važno je napomenuti da su
procijenjeni podaci značajno opterećeni greškom i da služe samo kao orijentacijska vrijednost sušnog i
vlažnog ekstrema. Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se
kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a godišnje vrijednosti
zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake godine znatno varira vjerojatno sa
višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti. Realniju bilancu voda moglo bi se dobiti tek uspostavom
minimalnih mjerenja i osnovnih analiza faktora koji utječu na ukupnu bilancu voda.
Tablica 4. Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit
Opis komponente
Sušno razdoblje (m3)
Kišno razdoblje (m3)
Oborine pale na područje
Dotok površinskih voda iz
Dunava
Dotok putem crpnih stanica i
ustave Sakadaš
Evaporacija i evapotranspiracija
Istjecanje površinskih voda u
Dunav
12.000.000
358.500.000
12.000.000
79.000.000.000
2.500.000
950.000.000
-17.600.000
-355.400.000
-22.000.000
-79.940.000.000
Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.
Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak
vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne
šljunkovite naslage. Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći
kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjskog brda), što navodi na zaključak da vodonosni horizont
na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti
crpljenja vode. Iz navedenog razloga planirana su preliminarna istraživanja potencijalnog crpilišta za
vodoopskrbu u poplavnom području Dunava na području Zlatna greda koje je u granicama Parka
prirode.
Na području Baranje, pa tako i području Parka prirode izražen je problem motrenja podzemne
vode. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 1960. godine prikuplja podatke o
kretanju razine podzemne vode na mreži mjernih stanica vodnog područja sliva Drave i Dunava koja
se dijeli na osnovnu mrežu, stanice izvan osnovne mreže i mrežu II. reda. Na slivnom području
Baranje ima 9 mjernih stanica-piezometara, a od toga se jedan (P-5), nalazi u Parku prirode.
9.3.2. Hidro-geološka obilježja
S geomorfološkoga gledišta na području Baranje razlikujemo tri osnovna područja i to:
nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski).
Područje Parka prirode u cijelosti pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih
naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidro-geološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i
holocena. Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni
pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u
poplavnom području, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan
inundacije.
25
Svaki od ovih pet tipova meandara sadrži niz parametara (npr. amplituda, zakrivljenost, dužina
vodotoka itd.) koje je danas moguće mjeriti, a time i ocijeniti «prirodnost» vodotoka tj. razlike između
teoretskog i stvarnog stanja (Slika 9.).
Slika 9. Razvoj i tipovi meandara duž rijeka (Izvor: Schwarz 2005).
Na području Kopačkog rita i hrvatskog Podunavlja, u prirodnim uvjetima (bez utjecaja čovjeka
na rijeke) razvija se tip poplavne doline kojeg karakterizira reljef s meandrima IV tipa (Slika 11).
Bitna karakteristika ovog tipa je grananje glavnog toka rijeke na nekoliko manjih tokova
(«dunavaca»), te njihovo nizvodno spajanje u jedinstveni tok čime područje poprima oblik tzv.
unutrašnje delte.
Pod utjecajem čovjeka, osobito nakon Industrijske revolucije tijekom 19. i 20. stoljeća, došlo je
do bitnog zadiranja u prirodne poplavne doline, i njihovog modificiranja sukladno ljudskim interesima.
Tako je tijekom 19. stoljeća došlo do presijecanja meandara na Dunavu i Dravi radi skraćivanja toka
zbog navigacije (Slika 10.), izgradnje nasipa u cilju obrane od poplava i pretvaranja poplavne doline u
poljoprivredna i građevinska područja.
Slika 10. Karta Zmajevačkog i Monoštorskog rita nakon presijecanja meandara Dunava (Izvor: Schwarz
2005)
Danas stoga postoji znatna razlika u hidro-morfološkim parametrima vodotoka u odnosu na
prirodno stanje (Slika 10). One se očituju u ukupnoj dužini vodotoka, broju otoka i sprudova, te
postotku pojedinih tipova meandra u nastanku.
Povećavanjem ovih razlika u odnosu na prirodno stanje dolazi do smanjivanja povezanosti
između rijeke i njenog poplavnog područja, a time i do prekida procesa evolucije poplavnih dolina, te
gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti.
26
Za zaštitu i očuvanje područja Kopačkog rita u užem smislu i Podunavlja u širem smislu, je od
ključnog značaja omogućavanje daljnjeg odvijanja prirodnih procesa na Dunavu i Dravi, kao i
mjerama restauracije dijela postojećih objekata (osobito kamenih pregrada i špornjeva).
9.4. Pedološka obilježja
Reljefne osobine i specifične vodne prilike elementi su od odlučujućeg značenja za postanak,
razvoj i raširenost pojedinih vrsta tala na području Baranje, a osobito na području Parka prirode
Kopački rit. Posebno se to odnosi na prostrana područja poloja, gdje su se razvila subakvalna i
hidromorfna tla. Klimazonalna tla karakteristična su za ocjeđenija područja riječnih terasa, lesne
zaravni i Bansko brdo. Pored prirodnih utjecaja na razvoj tala i njihovu promjenu bitno je utjecalo i
djelovanje čovjeka, koji je svjesno vršio isušivanja i melioracije u svrhu poljodjelske proizvodnje.
Prostor Kopačkog rita geomorfološki je oblikovan tijekom čitavog mlađeg kvartara, a
odlučujuću ulogu imala je organogeno-močvarna, a potom mineralogena (fluvijalna) sedimentacija, pa
se prostor Parka prirode bitno razlikuje od okolnih fluvijalnih nizina. Litološku podlogu čine
organogeno-močvarni sedimentni prah, glina i treset, te pjeskoviti prah i pijesak fluvijalnog porijekla.
Pretpostavka je da je u duljem vremenskom razdoblju dolazilo do miješanja fluvijalnih sedimenta
Dunava i Drave s organogeno-močvarnim i limničkim naslagama.
Prema pedološkim interpretacijama istraživanja iz 60-tih godina prošlog stoljeća tla na
području Parka prirode pripadaju subhidričnim i semiterestričnim, odnosno semihidromorfnim tlima.
Subhidrična se tla nalaze trajno pod vodom i ograničena su samo na područje Posebnog zoološkog
rezervata i njegove neposredne okoline. Od subhidričnih tala prisutni su gyttja i sapropel. Ostali dio
terena koji se prostire od Dunava i Drave predstavljen je semiterestričnim tlima (glej i aluvijalna tla)
čija je pojava uvjetovana različitim stupnjem vlaženja i biljnim asocijacijama. Najniža područja
zastupljena su alfa-glejem.
Dominantni pedološki tipovi tala su sljedeći:
Na užem prostoru uz vodotoke Dravu i Dunav zastupljena su aluvijalna (fluvijalna) tla
(recentni aluvijalni nanosi). To su vrlo duboka karbonatna, pjeskovita i pjeskovito ilovasta
fluvijalna tla s inkluzijama hipoglejnih tala. Matični supstrat su holocenski pjeskoviti i ilovasti
sedimenti.
Močvarno-glejna tla (euglej) najzastupljenija su tla Parka prirode. Prema pedološkim
karakteristikama izdvojeno je deset tipova tala od kojih su na prostoru Parka prirode
zastupljena tri. To su glejna tla koja nemaju veliko osciliranje suficitarne vode i zato je unutar
soluma do 1,0 m ispod površine prisutno, barem u dijelu, ako ne u cijelom profilu, konstantno
prekomjerno navlaživanje. Karakteriziraju ih procesi hidrogenizacije i morfološki znakovi koji
su rezultat kraćeg, dužeg ili trajnog zadržavanja dodatne vode (podzemne ili plavne) unutar
spomenutog profila tla do dubine 1,0 m.
Suvišak vode smanjuje količinu kisika pa se pospješuju procesi redukcije. Prevladavaju
anaerobni mikroorganizmi i razgradnja organske materije teče sporo u smjeru karbonizacije i stvaranja
karakterističnog hidromorfnog humusa.
Od ukupno deset tipova tala koji pripadaju močvarno-glejnim tlima na prostoru obuhvata
Parka prirode zastupljeni su sljedeći tipovi:
1. tip – močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno – dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo.
Prostire se sjevernije od kartografske jedinice br. 30. – fluvijalnih tala uz Dravu, te zauzima preostali
prostor Posebnog rezervata. Ovaj tip tla izdvojen je na težim holocenskim sedimentima (glinama i
ilovačama), a u strukturi zastupljenosti prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim;
2. tip – močvarno hipoglejno (hipoglej) i močvarno amfiglejno (amfiglej) – dijelom nepotpuno
hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeveroistočnije od prethodnog tipa tla, od Vemeljskog Dunavca sve
do dunavskih fluvijalnih tala. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti;
3. tip – močvarno hipoglejno tlo i ritska crnica – pretežito nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire
se sjeverno od 1. tipa, a zapadno od 2. tipa te sa tri strane okružuje hidromeliorirana tla. Ovaj tip
zastupljen je dakle sjeverno od ribnjačarskih površina te od zapadne granice Parka prirode do otprilike
Glavnog dunavskog nasipa. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti, a na njima su zastupljene
šume, travnjaci i oranice.
Hidromeliorirana tla zastupljena su unutar močvarnog hipoglejnog tla i ritske crnice, a
predstavljaju obradivo tlo. Nastala su iz ritske crnice i euglejnih tala snižavanjem razine
27
podzemne vode melioracijskim zahvatima. Hidromelioracijska rješenja (obrana od poplava,
zaštita od zagađivanja) nisu završena samim izvođenjem nego traju aktivnosti i na održavanju
stvorenog sustava. Matični supstrat je holocenska pjeskovita ilovača.
Subakvalna tla (gyttja) po svom postanku vezana su za područja stalno pod vodom, gdje im
razvoj teče pod plitkim vodnim pokrivačem stajaćica. Ograničena su na prostor Posebnog
zoološkog rezervata, a predstavljena su gyttijom i sapropelom. Gyttija je po svom nastanku
vezana za dno Kopačkog jezera i bara, gdje su vode bogate kisikom i gdje je organska
komponenta premiješana s česticama gline i praha. Nema truljenja, organska tvar je dobro
humificirana, a horizont gyttje ima crnu boju. Za razliku od gyttje sapropel nastaje na dnu voda
stajaćica siromašnih kisikom. Organski ostaci se razlažu utjecajem anaerobnih bakterija tako da
nedostaje humus.
9.5. Seizmotektonska obilježja
Geološki podaci ukazuju da je područje Baranje u neotektonskom razdoblju pretežito u
spuštanju, ali to spuštanje je nejednoliko i znatno je povećano u zonama rasjeda. Značajne promjene u
strukturi nastale su u gornjem miocenu i pliocenu, te u kvartaru. Nastaju rasjedi pravaca pružanja
sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni pokreti. Zapadno od
područja Kopačkog rita nalazi se dominantni rasjed šireg područja tzv. "Osječko-đakovački rasjed".
Povećana tektonska aktivnost događa se unutar zone tog rasjeda između Drave i Batine.
Ovaj rasjed ima dužinu 100 km i presijeca Dravsku potolinu i vjerojatno graniči s većom
tektonskom cjelinom kojoj pripadaju Panonske planine Mađarske.
Osnovna tektonska kretanja događaju se na dubinama do 20 km, a velike deformacije padinske
plohe neogenskih naslaga i horizontalni pomaci stijena odraz su tih kretanja. Može se općenito
zaključiti: sjeverozapadni dio Baranje pomiče se prema jugozapadu, a područje Kopačkog rita prema
sjeveroistoku i ta kretanja su vjerojatni uzročnici javljanju potresa. Prema seizmotektonskoj
rajonizaciji u zoni "Osječko-đakovačkog rasjeda" moguće je javljanje potresa s maksimalnim
magnitudama M između 5 i 5,5 tako da je manji dio Parka prirode Kopački rit u zoni VIII° očekivanih
maksimalnih magnituda potresa, a pretežiti je u zoni VII°.
9.6. Klima
Osnovno obilježje klime područja Parka prirode Kopački rit je homogenost klimatskih prilika, kao
posljedica geografskog položaja Parka prirode u nizinskom području jugoistočne Baranje, te malih
visinskih razlika terena. Klimatske prilike Parka prirode dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg
prostora, kako prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno
kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwb“x“,
što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.
Srednja godišnja temperatura zraka na širem području Parka prirode kreće se od 10,7ºC
(meteorološka postaja Osijek 1959-1978. i Brestovac-Belje 1925-1940.) dok je prema mjerenjima od
1978. do 1998. u Osijeku srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC (Tablica 5). Sve te vrijednosti
su u granicama za ovakav tip klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC Osijek
ili 21,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju,
kada je zabilježen minimum temperature (- 1,4ºC Osijek, odnosno -1,3ºC Brestovac-Belje).
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja
jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.
28
Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka
OSIJEK
BRESTOVACBELJE2)
1)
3)
1959-1978.
1978-1998.
1925-1940.
I
- 1,4
- 0,4
- 1,3
II
1,7
1,2
0,0
III
6,1
6,3
5,3
IV
11,5
11,1
11,0
V
16,3
16,5
15,9
VI
19,5
19,7
10,5
VII
20,9
21,4
21,9
VIII
20,2
20,9
20,5
IX
16,2
16,7
16,8
X
11,0
11,3
11,3
XI
6,1
4,8
6,7
XII
0,8
1,4
0,0
Prosječno godišnje
10,7
11,0
10,7
Izvor podataka:
1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.
Mjeseci
Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za
Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja. Maksimalne temperature zraka javljaju se u
ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju
1959-1978. godine, a u razdoblju 1981-1998., apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC.
Minimalne temperature javljaju se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u
vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku -25,4º C, međutim, vjerojatnost pojavljivanja
ekstremnih temperatura je vrlo mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u
Brestovcu (1948-1960.) do 685,7 mm u Osijeku (1959-1978.). U okviru ovih podataka o prosječnim
godišnjim količinama oborine izmjerene su i količine na agro-meteorološkoj postaji Kozjak, od
prosječno 649 mm (1928-1937.).
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum
oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III
mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i
česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz
godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine
zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je
i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u
prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo.
Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina
Mjeseci
I
II
III
IV
V
OSIJEK
1959-1978.1)
1978-1998.3)
50,0
46,2
43,1
36,5
42,1
45,0
57,8
52,2
57,6
61,2
BRESTOVAC-BELJE
1925-1940.2)
1948-1960.4)
35
42
38
47
44
34
53
56
74
64
KOZJAK4)
1928-1937.
37
36
42
62
70
29
VI
90,4
79,9
64
83
64
VII
74,5
54,6
51
58
47
VIII
60,9
60,5
47
51
53
IX
49,2
56,1
58
39
60
X
41,5
51,6
89
45
89
XI
60,4
57,1
52
62
53
XII
58,2
52,9
37
57
36
Prosječno
685,7
653,9
642
638
649
godišnje
Izvor podataka: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.
4) JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.
Relativna vlaga zraka za šire područje Osijeka i Parka prirode u prosjeku iznosi gotovo 80%
godišnje, s tim da je deficit vlage zabilježen u proljetnim i ljetnim mjesecima, dok su zimski mjeseci
dominantno vlažni, a broj izrazito suhih dana, s manje od 30% vlage u prosjeku, vrlo mali (Tablica 7).
Povećanoj vlažnosti ovog područja doprinose utjecaji rijeka Drave i Dunava, te cjelokupno poplavno
područje Kopačkog rita.
Tablica 7. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost u razdoblju 1948-1960. (Izvor: Prostorni plan
PP Kopački rit 2006)
Mjeseci
I
II
III IV
V
VI VII VIII IX
X
XI XII
Postaja
Prosječno godišnje
Brestovac
86 82 76 72 73 74
71
71
76 81 87
89
78
-Belje
Izvor podataka: - Klimatski podaci SRH, 1971., Republički hidrometeorološki zavod SRH, Zagreb
- JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.
Na temelju desetogodišnje analize anomalija temperatura i oborina za područje Osijeka, dvije
su godine (2000. i 2002) ocijenjene kao ekstremno tople, jedna (1999) vrlo topla, četiri tople (1998.,
2001., 2003. i 2006), a samo tri godine su bile ocijenjene kao normalne (Tablica 8).
30
Tablica 8. Prosječne godišnje ocjene klime u Hrvatskoj u periodu 1997-2006. (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)
Temperatura
1997.
normalno
1998.
toplo
11999.
vrlo toplo
2000.
ekstremno toplo
2001.
toplo
Oborine
normalno
normalno
vrlo kišno
ekstremno sušno
ekstremno kišno
2002.
ekstremno
toplo
normalno
2003.
toplo
2004.
normalno
2005.
normalno
2006.
toplo
vrlo sušno
vrlo kišno
ekstremno kišno
normalno
Tablica 9. Prosječne godišnje ocjene klime za područje Osijeka po sezonama (Z = zima, P = proljeće, Lj = ljeto, J = jesen) (Izvor: Državni hidrometeorološki
zavod)
Z
Temperatura
Ekstremno
hladno
Vrlo hladno
Hladno
Normalno
Toplo
Vrlo toplo
Ekstremno
toplo
1997.
P Lj
J
Z
1998.
P Lj
J
Z
■
■
■
1999.
P Lj
J
Z
■
■
2000.
P Lj
J
Z
2001.
P Lj
J
Z
■
■
2002.
P Lj
J
■
■
Z
■
■
■
■
■
■
P
J
Z
2004.
P Lj
■
■
■
J
■
Z
2005.
P Lj
J
Z
2006.
P Lj
■
■
■
■
■
J
■
■
■
■
Z
2003.
P Lj
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
■
■
■
Lj
J
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Z
P
Lj
J
Oborine
■
Ekstremno
sušno
Vrlo sušno
Sušno
Normalno
Kišno
Vrlo kišno
Ekstremno
kišno
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
31
■
S obzirom na količinu oborina dvije su godine bile ekstremno kišne (2001. i 2005.), dvije
vrlo kišne (1999. i 2004), jedna vrlo sušna (2003), jedna ekstremno sušna (2000), a četiri su
godine ocijenjene kao normalne (Tablica 9).
Ako podatke o ocjenama klime razmotrimo temeljem četiri godišnja doba dobiti ćemo još
detaljniji prikaz promjena trendova (Tablica 9). Vezano uz temperaturne vrijednosti, u
promatranom 10-godišnjem razdoblju 55% ukupnih godišnjih doba bilo je u granicama
dugogodišnjih prosjeka, čak 44% ukupnih razdoblja je bilo toplije, a samo 5% hladnije od
prosjeka. S druge strane, kod oborina je samo 35% bilo u granicama dugogodišnjih prosjeka, dok
je 42,5% razdoblja bilo s većim vrijednostima od prosječnih količina oborina. Samo devet sezona
(22,5%) je bilo sušnije od prosjeka.
Zimska razdoblja su pokazala najmanje odstupanja sa samo dvije vrlo tople i jednom
sušnom zimom, te dvije kišne i jednom hladnijom zimom od prosjeka.
Proljeća su u 50% slučajeva bila vrlo topla ili toplija od prosjeka sa samo jednim
hladnijim proljećem u proteklih deset godina. S druge strane, samo tri proljeća su bila u
granicama normalnih vrijednosti, dok ih je četiri bilo kišno ili vrlo kišno, dva sušna, te jedno
ekstremno sušno.
Ljeta su također bitno odstupala od prosječnih vrijednosti, osobito u pogledu temperature.
Samo tri ljeta su bila u okviru prosječnih vrijednosti, dok su sva ostala bila toplija, vrlo topla ili
čak ekstremno topla. S druge strane, četiri ljeta su bila također kišna, vrlo kišna ili ekstremno
kišna, a samo dva sušna ili ekstremno sušna.
Jeseni su u 80% slučajeva bile normalne što se tiče temperaturnih vrijednosti, uz samo
jednu vrlo toplu i jednu ekstremno toplu jesen. Međutim, vezano uz količinu prosječnih
vrijednosti oborina jesenska razdoblja su najviše odstupala od prosjeka. Čak sedam od deset jeseni
je bilo kišno, vrlo kišno ili ekstremno kišno, dok je samo jedanput zabilježena sušna jesen, te dva
puta vrlo sušna.
Sve ove gore navedene devijacije klimatskih parametara ukazuju na polagane procese
promjene klime ovog područja. Stoga će daljnje praćenje klimatskih promjena i procjena njihovih
utjecaja na zaštićeno područje biti jedan od najvažnijih zadataka upravljanja, zaštite i očuvanja
ovog područja.
9.7. Staništa
9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa
Prema Nacionalnoj klasifikacija i karti staništa Republike Hrvatske na području Parka
prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i
zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(Narodne novine br. 7/06) (označeni simbolom * i opisani u daljnjem tekstu) (Tablica 10).
Tablica 10. Tipovi staništa na području Parka prirode Kopački rit
NKS kod
A
A.1.1
A.1.2
A.2.3
A.2.7/A.2.2
/A.1.1
A.4.1
A.4.1.2.1
A.4.1.2.3
A.4.1.2.6
A.4.1.2.8
A.3.2.1.6
A.3.3.3.6
C
C.2.2
NKS staništa
Površinske kopnene vode i močvarna staništa
Stalne stajaćice
Povremene stajaćice
Stalni vodotoci
Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica/Povremene tekućice/Stalne
stajaćice
Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
Močvara krutog šaša
Močvara nježnog šaša
Močvara mjehurastog šaša
Zajednica trstastog blješca
Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati
Zajednica močvarne rebratice
Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
*Vlažne livade Srednje Europe
32
C.2.4.1.1
D
D.1.1/E.1.1
E
E.1.1/E.1.2
E.2.1
E.2.2
E.3.1
E.9.3
I
I.2.1
I.2.1/J.1.1/
I.8.1
I.3.1
I.8.1
J
J.1.1
J.1.1/J.1.3
Pašnjak guste petoprste
Šikare
Vrbici na sprudovima/Poplavne šume vrba
Šume
*Poplavne šume vrba/ *Poplavne šume topola
Poplavne šume crne johe i poljskog jasena
*Poplavne šume hrasta lužnjaka
*Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
Nasadi širokolisnog drveća
Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i
ruderalnom vegetacijom
Mozaici kultiviranih površina
Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/Javne
neproizvodne kultivirane zelene površine
Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
Izgrađena i industrijska staništa
Aktivna seoska područja
Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja
Navedena staništa su kartirana na III razini Nacionalne klasifikacije staništa (NKS), a
svaka od navedenih klasa unutar sebe sadrži cijeli niz staništa, odnosno biljnih zajednica na IV i V
razini.
Prema NKS-u navedena ugrožena i rijetka staništa opisana su na sljedeći način:
C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju
razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne
livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.
E.1.1. Poplavne šume vrba
Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930
E.1.2. Poplavne šume topola
Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka
Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju
redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i
submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus
angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus
betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat
1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in
Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja,
redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili
kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna
vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih
šuma.
U cilju zaštite ugroženih staništa vlažnih livada Srednje Europe potrebno je strogo
pridržavati se mjera očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova kako je propisano Pravilnikom
o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama
za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006), Prilog III, C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i
šikare te zabraniti izradu novi lovnih prosjeka i staza na cjelokupnom dijelu lovišta, kao i
postavljanje hranilica na takvim staništima.
U cilju zaštite ugroženih šumskih staništa, osobito poplavnih šuma vrba, topola i hrasta
lužnjaka, potrebno je populacije lovnih vrsta divljači, osobito običnog jelena, divlje svinje i
obične srne, održavati sukladno ekološkom kapacitetu odgovarajućeg staništa.
33
Karta staništa Republike Hrvatske, koju je za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode
izradio OIKON d.o.o. je izrađena u mjerilu 1:100.000 putem klasifikacije obojenosti pojedinog
piksela, pri čemu nije moguće prepoznati staništa čija površina je manja od 1 ha. Za potrebe
kvalitetnog upravljanja zaštićenim područjem, osobito poplavnim područjima čija je osnovna
karakteristika upravo mozaičnost staništa uvjetovana poplavama, potrebno je izraditi karte staništa
u manjem mjerilu – 1:25.000 ili idealno 1:5.000. Iz tih razloga, Javna ustanova je izradila kartu
staništa u mjerilu 1:25.000 (Slika 11).
34
Slika 11. Karta staništa Parka prirode Kopački rit (Izvor: JUPP Kopački rit/Fluvius/IUCN- prevedeno u NKS)
Tablica 11 Kazalo šifri iz legende (slika 11.) prema NKS-u
Šifra
A.1.1.
A.1.2.
A.2.3.
A.2.4.
A.2.7.
A.4.1.
A.4.1.1.
A.4.1.2.
C.2.2.
C.2.3.
C.2.4.
D.1.1.
Naziv
stalne stajačice
povremene stajačice
stalni vodotoci
kanali
neobrasle i slabo obrasle obale tekućica
tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
tršćaci i rogozici
visoki šaševi i šiljevi
vlažne livade
mezofilne livade
vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci
vrbici na sprudovima
Šifra
E.1.1.
E.1.2.
E.2.2.
E.3.1.
E.9.3.
I.1.5.
I.3.1.
I.5.1.
J.1.1.
J.4.4.
J.4.5.
J.5.2.
Naziv
poplavne šume vrba
poplavne šume topola
poplavne šume hrasta lužnjaka
mješovite hrastovo-grabove šume
nasadi širokolisnog drveća
nitrofilna, skiofilna vegetacija
intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
voćnjaci
aktivna seoska područja
infrastrukturne površine
uzgajališta životinja
umjetna slatkovodna staništa (ribnjaci)
35
9.7.2. Biljne zajednice
Glavni čimbenik raznolikosti vegetacije u Parku prirode je mikroreljef nastao dugotrajnim
radom rijeka Drave i Dunava koje su usijecanjem svojih korita u sedimente i mijenjanjem pravca
vodnih tokova akumulirale ogromne količine aluvijalnih nanosa, ponekad debelih i do 6,0 m. Tako je
stvoren specifičan blago valovit reljef, gdje se u širokom pojasu uz rijeke, u pravcu vodotoka,
izmjenjuju grede i depresije.
Zahvaljujući razlikama u mikroreljefu, različita je dubina vode, visina i trajanje poplave što
kao posljedicu ima razvoj različitih tipova vegetacije tako da je na području Parka prirode zabilježeno
više od 40 različitih biljnih zajednica. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i
vodena vegetacija. Uz veću koncentraciju divljači i utjecaj čovjeka vezana je nitrofilna i travnjačka
vegetacija.
Šumske zajednice
Šumska staništa pokrivaju oko 1/3 ukupne površine Parka prirode, a od toga najmanje 23%
predstavljaju različite plantaže stranih vrsta drveća ili klonova. Pri tome razlikujemo četiri osnovne
zajednice prirodnih šuma (šume hrasta lužnjaka, šume brijesta i poljskog jasena, šume bijele i
crne topole, šume bijele vrbe) sa 10 podtipova. To su u:
šumama hrasta lužnjaka (Quercetum roboris prov.) sljedeće dvije subasocijacije:
-
šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris),
-
šume hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).
šumama brijesta (veza) i poljskog jasena (Fraxino angustifoliae-Ulmetum laevis
Slavnić 1952.) tri subasocijacije:
-
šume brijesta i poljskog jasena-tipične (Ulmeto-Fraxinetum typicum, prov. Jov.
1968.),
-
šume brijesta i poljskog jasena s lužnjakom (Ulmeto-Fraxinetum quercetosum,
prov. Jov. 1968.),
-
šume brijesta i poljskog jasena s bijelom topolom (Ulmeto-Fraxinetum
populetosum, prov. Jov. 1968.).
šumama bijele i crne topole (Populetum nigro-albae, Slav. 1952.) dvije zasebne
subasocijacije topolovih šuma, i to:
-
šume bijele topole (Populetum albae prov.),
-
šume crne topole (Populetum nigrae prov.).
šumama bijele vrbe (Salicetum albae) sljedeće tri šumske zajednice:
-
šume bijele vrbe s kupinom (Rubeto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).
-
šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).
-
šume bijele vrbe s potočnicom (Myosoto-Salicetum albae, prov. Karp.).
Na nekim sjevernim, uzdignutim dijelovima terena s kojih se plavna voda brže ocjeđuje, u
vrijeme poplava tijekom godine nastaju uvjeti pogodni za rast vrbe, a u vrijeme sušnog razdoblja za
rast hrasta lužnjaka. Prije regulacije toka Dunava i izgradnje nasipa ovdje su bila tipična lužnjakova
staništa na kojima je nakon izvršenih navedenih radova u tlu došlo do značajnijih promjena vodnog
režima.
Današnje visoke plavne vode znatno nadmašuju ranije visoke vodostaje Dunava pa su grede
koje prije nisu bile plavljene sada u vrijeme visokih poplava duže ili kraće vrijeme pod vodom.
Promjenama režima vode u tlu prilagodila se i vegetacija pa su u nekad čiste lužnjakove šume u
međuvremenu urasle hidrofilne vrste drveća: domaće topole, vrba, poljski jasen i brijest. Pri
36
fitocenološkom kartiranju ovih šuma 1970. god., iskazane su 2 šumske biljne zajednice lužnjakovih
šuma nazvanih kao zajednica "reliktnih" šuma hrasta lužnjaka na sušoj i vlažnijoj varijanti staništa.
Ove zajednice imaju prijelazni karakter i njihova se površina naglo smanjuje obzirom na
sadašnju starost i malu ili nikakvu mogućnost njihove prirodne obnove. Tako su već pri uređivanju
baranjskih šuma 2000. godine na terenu identificirani samo manji fragmenti lužnjakovih "reliktnih
šuma". To su sljedeće zajednice:
"reliktna" šuma hrasta lužnjaka s kupinom (Rubeto-Quercetum roboris "relictum" prov.) na
aluvijalnoj pararendzini. Njihov se udio smanjio na simboličnih 10-15 ha.
"reliktna" šuma hrasta lužnjaka sa šaševima (Cariceto-Quercetum roboris "relictum"
prov.). Površina ove šumske zajednice u Baranji u odnosu na stanje od 1970. godine (229
ha) danas se također smanjila na nekoliko manjih lokaliteta.
Vodena i močvarna vegetacija
Šumom neobrasla vlažna i močvarna područja obrasla su sa četiri osnovne biljne zajednice
livadsko-močvarne i barske vegetacije, i to sa:
livadsko-močvarnom biljnom zajednicom visokih šaševa (Magnocaricetum), na
močvarnom glejnom zemljištu. Ova zajednica pokriva velike površine oko Kopačkog
jezera i središnjeg dijela Parka prirode, u zoni vrbovih ritskih šuma. Nalazi se između
tipičnih močvarnih i kopnenih zajednica, a pretežito je obrasla raznim vrstama visokih
šaševa s primjesom ostalih vrsta higrofilne prizemne vegetacije,
zajednicom trske (Phraghmitetum communis), koja je po površini koju zauzima, vrlo
raširena biljna zajednica. Razvila se na močvarnom glejnom (α-glej) i tresetno glejnom tlu
u kojima je zbog prisustva visoke plavne i podzemne vode stalno prisutan anaerobni proces
truljenja organskih tvari (od ostataka stabljika trske – glavne edifikatorske vrste ovog tipa
močvarne vegetacije),
zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), prisutnom na tresetnim glejnim
tlima u kojima ima tragova močvarno glejnog tla, koje se javlja na granici s barom i
formira pod anaerobnim utjecajem barskih voda. To je zajednica depresija, niza isušenih
rukavaca Drave i Dunava u kojima se duže vrijeme zadržava površinska voda, obrasla uz
rubove i nakon povlačenja vode: šašinom (Scirpes lacustris), rogozom (Typha latifolia)
amfibijskim grbcem (Roripa amphibia) i ostalim močvarnim prizemnim rašćem. Ova je
zajednica najčešće izmiješana s trskom i dolazi na istim lokalitetima s trsticima najčešće u
južnom i središnjem dijelu Parka prirode,
zajednicom lopoča i lokvanja (As. Nymphaetum albo-luteae) je vodenjarska
vegetacija dubljih vodenih tijela s mirnom vodom. Vegetaciju čine vodene biljke
zakorijenjene za dno, s listovima i cvjetovima koji plutaju na površini vode, kao što su
bijeli lopoč (Nypmhaea alba) i žuti lokvanj (Nuphar luteum), te slobodno plutajuće biljke
prilagođene životu na površini vode, npr. vodene leće (Lemna spp.).
Vodena je površina često, napose u stajaćim rukavcima, u plitkim barama te uz rubove
sporotekućih voda u kanalima pokrivena zelenim sagom. Tu se često miješaju zajednice vodenih leća
(Lemno-Spirodeletum polyrhizae (najčešća), Spirodelo-Salvinietum, Riccietum fluitantis i LemnoUtricularietum). Ispod tog pokrova ponekad nalazimo još i zajednicu brazdaste vodene leće
(Lemnetum Trisulcae).
Od zajednica vodenih leća posebno treba istaknuti dvije rijetke zajednice na prostoru Hrvatske.
Jedna je zajednica sitne leće (Wolffietum arhizae). Druga je zajednica obične vodene leće i azole
(Lemno-Azolletum).
Zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei) razvijaju se u
mozaiku s drugim vodenim zajednicama. Ova potonja (Potamogetonetum graminei), ovisno o vodnom
režimu u proljeće i ljeti, ponekad obraste Kopačko jezero.
U kanalima izvan poplavnog područja (Tikveš) nalazimo i zajednicu rebratice (Hottonietum
palustris).
Najveće vodene površine, ipak, zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Plavun
često jako gusto obrasta ne samo površinu, već stabljikama prepleće i vodu ispod površine.
Zajednicu rašca (Trapetum natantis) nalazimo ponekad u dubokoj vodi jezera.
37
U plitkoj stajaćoj vodi nalazimo i druge vodene zajednice: zajednicu mrijesnjaka i raskrečenog
žabnjaka (Potameto-Ranunculetum circinati) i zajednicu plavuna i borka (Nymphoido-Hippuridetum),
koje su dio vremena u vodi, a dio na vlažnom mulju. Na mjestima gdje se ljeti i u jesen povuče voda i
ostaje golo tlo, često se razvija zajednica igličaste jezernice (Eleocharetum acicularis) i fragmenti
zajednica sveze niskih šiljeva (Nanocyperion).
Uz rubove jezera i kanala te na površinama koje su dio godine poplavljene, a dio suhe,
najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo-Phragmetetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae,
Caricetum vesicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu
karakterističan izgled.
Nitrofilna vegetacija
Unutar Parka prirode i oko njega nalaze se različite, više ili manje nitrofilne zajednice. One se
razvijaju uz putove i na putovima, u plitkim barama, na mjestima gdje je jači utjecaj čovjeka, stoke ili
divljači. Na gaženim površinama nalaze se dvije asocijacije, češća je zajednica ljulja utrinca i
širokolisnog trpuca (Lolio-Plantaginetum – uz nasip), a rjeđa je zajednica tvrdike i dvornika
(Sclerochloo-Polygonetum avicularis – na sušim mjestima uz rub ceste, kao i na nasipu). Uz rubove
putova i nasipa razvija se asocijacija sofijinog ornja (Descurainietum sophiae – na suhim dijelovima
nasipa, kao i u ruderalnim staništima duž staza) i zajednica obične lisičine i žutog kokotca (EchioMelilotetum – na suhom tlu uz ceste, na južnim padinama nasipa u blizini Sakadaškog jezera). Na
vlažnijim ruderalnim staništima nalazimo zajednice dvornika i trodijelnog dvozuba (PolygonoBidentetum – na pašnjacima i lokalitetima gdje je intenzivniji promet), zajednicu otrovnog žabnjaka
(Ranunculetum scelerati – u plitkim barama ili šumama vrbe) i zajednicu crvenožutog repka
(Alopecuretum aequalis – na dnu bara ili ribnjaka). Sve ove asocijacije pripadaju različitim svezama,
redovima i razredima što upućuje na raznolikost ove vrste vegetacije.
Travnjačka vegetacija
Travnjačka vegetacija zauzima vrlo male površine u cijeloj Baranji pa tako i u području Parka
prirode. Asocijacija livadne pahovke (Arrhenatheretum elatioris) je jedina travnjačka zajednica u
rezervatu. Pojavljuje se duž obiju strana padina nasipa i kosi se redovito dva puta godišnje, bez
tretiranja herbicidima. Floristički sastav ovisi o starosti nasipa, pošto se na novijim dijelovima nasipa
travnjaci umjetno sade, te nakon nekoliko godina sadrže mnoge ruderalne vrste. Osim na nasipima
travnjačka se vegetacija javlja i na pašnjacima za divljač oko Tikveša.
Sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/2006) te odredbama
Nacionalne ekološke mreže potrebno je osigurati stabilnost ili povećanje površina ugroženih i rijetkih
staništa. Uključeno je 14 tipova staništa. U cilju njihove zaštite, izradit će se akcijski planovi za zaštitu
sljedećih staništa (šifra: NKS/NATURA/BERN):
• A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention
p.p.
• -/-/Vodena i močvarna vegetacija
• -/3130/Amfibijska staništa Isoeto – Nanojuncetalia
• A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion
• A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
• C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
• -/6440/Livade Cnidion dubii
• E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom
• E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola
• E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole
• E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena
• E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena
• E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)
• E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
9.8. Biološka raznolikost
Tijekom posljednjih 250 godina na području kojim danas upravlja Javna ustanova „Park
prirode Kopački rit“ odvijale su se brojne znanstveno-istraživačke aktivnosti, a objavljeno je preko
38
700 znanstvenih i stručnih radova. No, unatoč ovom impresivnom broju, istraženost Parka prirode još
uvijek nije dovršena.
9.8.1. Flora
Flora Kopačkog rita do sada nije temeljito i sustavno istraživana osim u Posebnom zoološkom
rezervatu (Topić 1989). Podaci iz tog rada i brojnih drugih radova koji su istraživanjem flore Slavonije
i Baranje obuhvatili područje Kopačkog rita su iskorišteni za sastavljanje popisa biljnih vrsta. Popis
sadrži preko 400 svojti vaskularne flore, ali je nepotpun te je potrebno provesti cjelokupnu
inventarizaciju flore koja će dati potpuniju sliku biljnog svijeta.
U Kopačkom ritu raste niz rijetkih i ugroženih vrsta biljaka. To su prvenstveno svojte koje vole
vlažna, močvarna staništa. Međutim, oko Parka prirode Kopački rit na sušnijim terenima također
nalazimo niz, za Hrvatsku interesantnih biljnih vrsta od kojih neke samo tu rastu.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vaskularne flore
Hrvatske (2005.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.
Tablica 12. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste biljaka
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema Pravilniku (NN
99/2009)
Crvena knjiga
vaskularne flore
Hrvatske (2005.)
iriđot
Acorus calamus
zaštićena
turica
Agrimonia eupatoria
zaštićena
travoliki žabočun
Alisma gramineum
strogo zaštićena
crvenožuti repak
Alopecurus aequalis
strogo zaštićena
bijeli sljez
Althaea officinalis
zaštićena
volujski jezik
Anchusa officinalis
zaštićena
crnoglavac
Ballota nigra
zaštićena
štitasti vodoljub
Butomus umbellatus
zaštićena
močvarni šaš
Carex acutiformis
zaštićena
obalni šaš
Carex riparia
strogo zaštićena
crvena loboda
Chenopodium rubrum
strogo zaštićena
pjegava kukutka
Conium maculatum
zaštićena
đurđica
Convallaria majalis
zaštićena
bijeli glog
Crataegus monogyna
zaštićena
pasji jezik
Cynoglossum officinale
zaštićena
smeđi šilj
Cyperus fuscus
strogo zaštićena
NT
dugi oštrik
Cyperus longus
strogo zaštićena
NT
dvostupka
Cyperus michelianus
strogo zaštićena
VU
kurika
Euonymus europaea
zaštićena
orlovac
Galega officinalis
zaštićena
prava broćika
Galium verum
zaštićena
plućna sirištara
Gentiana pneumonanthe
strogo zaštićena
pastirska iglica
Geranium robertianum
zaštićena
mjehurasta sljezolika
Hibiscus trionum
strogo zaštićena
EN
obični borak
Hippuris vulgaris
strogo zaštićena
VU
močvarna rebratica
Hottonia palustris
strogo zaštićena
EN
NT
NT
EN
39
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema Pravilniku (NN
99/2009)
rupičasta pljuskavica
Hypericum perforatum
močvarna perunika
Iris pseudacorus
strogo zaštićena
sibirska perunika
Iris sibirica
strogo zaštićena
prava puzaljka
Kickxia elatine (L.) Dumort. ssp.
Elatine
strogo zaštićena
močvarna graholika
Lathyrus palustris
strogo zaštićena
srčenjak
Leonurus cardiaca
zaštićena
ljetni drijemovac
Leucoium aestivum
zaštićena
vodena voduška
Limosella aquatica
strogo zaštićena
obični lanilist
Linaria vulgaris
trožilni ljubor
Lindernia procumbens
vučja noga
Lycopus europaeus
zaštićena
obična vrbica
Lythrum salicaria
zaštićena
vodena metvica
Mentha aquatica
zaštićena
dugolisna metvica
Mentha longifolia
zaštićena
kuglasta metvica
Mentha pulegium
zaštićena
lokvanj
Nuphar lutea
zaštićena
lopoč
Nymphaea alba
zaštićena
vodena trublja
Oenanthe aquatica
zaštićena
livadni zečji trn
Ononis spinosa
zaštićena
ljetni jednolist
Ophioglossum vulgatum
zaštićena
šumska kiselica
Oxalis acetosella
zaštićena
poljski mak
Papaver rhoeas
zaštićena
mjehurica
Physalis alkekengi
zaštićena
mala bedrenika
Pimpinella saxifraga
zaštićena
močvarna vlasnjača
Poa palustris
zaštićena
vodeni dvornik
Polygonum hydropiper
zaštićena
gusjak
Potentilla anserina
zaštićena
dugolisna čestoslavica
Pseudolysimachion longifolium
businjak
Pulicaria dysenterica
zaštićena
žabnjak ljutić
Ranunculus acris
zaštićena
vodeni žabnjak
Ranunculus aquatilis
zaštićena
raskrečeni žabnjak
Ranunculus circinatus
zaštićena
zlatica
Ranunculus ficaria
zaštićena
sunčana iskrica
Ranunculus flammula
zaštićena
puzavi žabnja
Ranunculus repens
zaštićena
otrovni žabnjak
Ranunculus sceleratus
zaštićena
žuta rezeda
Reseda lutea
zaštićena
pasjakovina
Rhamnus catharticus
zaštićena
divlja ruža
Rosa canina
zaštićena
obalna kiselica
Rumex maritimus
plivajuća nepačka
Salvinia natans
Crvena knjiga
vaskularne flore
Hrvatske (2005.)
zaštićena
VU
CR
zaštićena
strogo zaštićena
strogo zaštićena
VU
EN
strogo zaštićena
zaštićena
40
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema Pravilniku (NN
99/2009)
Crvena knjiga
vaskularne flore
Hrvatske (2005.)
strupnik
Scrophularia nodosa
zaštićena
paskvica
Solanum dulcamara
zaštićena
crna pomoćnica
Solanum nigrum
zaštićena
velika zlatnica
Solidago gigantea
zaštićena
bijeli gavez
Symphytum tuberosum
zaštićena
obični vratić
Tanacetum vulgare
zaštićena
lukovičasti dubačac
Teucrium scordium
zaštićena
majčina dušica
Thymus pulegioides
zaštićena
vodeni orašac
Trapa natans
zaštićena
uskolisni rogoz
Typha angustifolia
zaštićena
širokolisni rogoz
Typha latifolia
zaštićena
laksmanijev rogoz
Typha laxmannii
strogo zaštićena
EN
patuljasti rogoz
Typha minima
strogo zaštićena
CR
matovilac
Valerianella locusta
zaštićena
poljska divizma
Verbascum blattaria
zaštićena
crna divizma
Verbascum nigrum
zaštićena
obična divizma
Verbascum phlomoides
zaštićena
mali zimzelen
Vinca minor
zaštićena
mirisna ljubica
Viola odorata
zaštićena
divlja maćuhica
Viola tricolor
zaštićena
sitna leća
Wolffia arhiza
strogo zaštićena
NT
Kategorije: RE – regionalno izumrla, CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična, D.D. – nedovoljno
poznata, NT – nisko rizična, LC – najmanje zabrinjavajuće.
Iz svega navedenog vidljivo je da Kopačkom ritu raste 88 zaštićenih biljnih vrsta, što je 22%
ukupnog broja od oko 400 zabilježenih vrsta vaskularne flore, stoga je ovo područje značajno za
njihovu zaštitu. Glavni problem ugroženosti biljaka svakako je antropogeni faktor.
9.8.2. Fauna
9.8.2.1. Beskralješnjaci (avertebrata)
Fauna beskralješnjaka Kopačkog rita u užem i Podunavlja u širem smislu slabo je istražena,
osim pojedinih grupa koje su bile zanimljive određenim istraživačima. Radi nedostatka stručnjaka
sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti je u povojima, tako da se tek posljednjih
nekoliko godina pokušavaju izraditi odgovarajući priručnici za inventarizaciju vrsta i njihovih staništa
(Nikolić 2006; Topić et al. 2006).
Istraživanja beskralješnjaka započela su 1943. godine u okviru biološke stanice «Albertina», a
do danas su istražene slijedeće skupine:
Oblići (Nematoda)
U tlima Kopačkog rita utvrđena su ukupno 22 roda oblića od kojih su neki značajni biljni
paraziti na ratarskim kulturama (Kalinović 1999). Stalna zastupljenost oblića iz četiri osnovne trofičke
grupe (obligatni paraziti, fakultativni paraziti, saprofagi i predatori) potvrđuje postojanje prirodnog
ciklusa kruženja tvari. Periodične promjene zastupljenosti oblića u tlu uvjetovane su utjecajem
specifičnog vodnog režima.
U sedimentima vodenih ekosustava unutar Kopačkog rita ustanovljene su 32 vrste
slatkovodnih oblića, a u sedimentima ribnjaka Belje 23 vrste (Kalinović 1999). Broj vrsta i gustoća
njihovih populacija ovisi o tipu sedimenta, brzini protoka vode i stupnju onečišćenja voda. Intenzivna
41
istraživanja slatkovodnih oblića provode se od 1998. do danas, na temelju kojih je zabilježen niz novih
svojti.
Mekušci (Mollusca)
Od faune mekušaca, osobito su istraženi puževi Gastropoda i školjkaši Bivalvia. Ukupno je
zabilježena 21 vrsta (Kalinović 1999). Slatkovodnih puževa je utvrđeno 13 vrsta (Bogut et al. 2003).
Kako je u Hrvatskoj do danas zabilježeno 129 svojti vodenih puževa, 481 svojta kopnenih puževa i 17
svojti školjkaša (Radović J. 1999), očekuje se da će se dodatnim istraživanjima broj vrsta na području
Parka prirode znatno povećati.
Među puževima i školjkašima posebno treba istaknuti živorodnog puža, Viviparus hungaricus,
koji u Kopačkom ritu naraste i do 55 mm, kao i posebnu formu školjke Unio tumidus kopacensis kao
endemsku podvrstu Kopačkog jezera (Kalinović 1999). U posljednje vrijeme također je primijećeno
širenje strane invazivne vrste školjkaša Dreissenia polymorpha koja je nađena u vodama Hulovskog
kanala.
Puž vinogradnjak Helix pomatia zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o
proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim kao zaštićena vrsta (Narodne novine br.
99/2009).
Gujavice (Oligochaeta)
U tlima Parka prirode Kopački rit do danas je zabilježeno samo 16 vrsta gujavica iz dviju
porodica (Kalinović 1999). Pritom su vrste Allolobophora rosae, A. caliginosa, A. leoni i Lumbricus
rubellus bile dominantne. Kako je u Hrvatskoj zabilježena 141 svojta gujavica iz sedam različitih
porodica (Radović J. 1999), ovdje se također dodatnim istraživanjima očekuje znatno proširenje popisa
vrsta.
Pijavice (Hirudinea)
Na području Kopačkog rita ukupno je utvrđeno 16 vrsta pijavica što čini više od 94% faune
Hrvatske (Kalinović 1999; Radović J. 1999). Među njima su i rijetke vrste kao Dina apathyi,
Cystobranchus fasciatus, Theromyzon tessulatum i Batracobdella paludosa. Dvije vrste, Piscicola
geometra i Cystobranchus fasciatus, su paraziti na ribama, ali je njihova pojava i šteta na ribama
lokalnog značaja.
Medicinska pijavica Hirudo medicinalis i konjska pijavica Haemopis sanguisuga zaštićene su
Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim u
kategoriji strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine br. 99/2009).
Rakovi (Crustacea)
Od ukupne faune rakova istraživane su samo tri skupine: veslonošci (Copepoda), rašljoticalci
(Cladocera) i desetonošci (Decapoda). Prve dvije skupine predstavljaju niže rakove koji se nalaze u
planktonu, a desetonošci predstavljaju više rakove.
o veslonošci (Copepoda)
Skupina planktonskih račića Copepoda ima tri načina ishrane: filtracijski, predatorski i
detritofagni, pri čemu prisustvo pojedinih vrsta ukazuje na stupanj trofije vodenih ekosustava
(Elektroprojekt 2002). Fauna ove skupine je slabo istražena s ukupno zabilježenih sedam vrsta
(Elektroprojekt 2002) što čini manje od 9% hrvatske faune (81 vrsta) (Radović J. 1999).
o Rašljoticalci (Cladocera)
Gotovo svi predstavnici ove skupine hrane se filtriranjem (iako ima i pravih predatora), te
predstavljaju izuzetno važnu grupu organizama u prijenosu tvari i protoku energije kroz hranidbene
lance vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Prisustvo pojedinih vrsta također ukazuje na stupanj
trofije. Do danas je utvrđeno 12 vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini 34% ukupne faune Hrvatske (35
vrsta) (Radović J. 1999).
o Desetonošci (Decapoda)
Desetonožni rakovi su oklopni raci s karakterističnim kliještima. Na području Kopačkog rita i
rijeke Dunav zabilježen je uskoškari ili barski rak Astacus leptodactilus kao jedina vrsta autohtonih
desetonožnih rakova u ovom dijelu poplavne doline (Maguire & Klobučar 2003b). Međutim, osobito
zabrinjava pojava i širenje dvije strane invazivne vrste rakova: bodljobradog ili prugastog raka
Orconectes limosus sjeverno-američke vrste koja je u Europu naseljena radi uzgoja i ishrane (Maguire
& Klobučar 2003a, ICPDR 2002), te kineske slatkovodne rakovice Eriocheir sinensis (Lakatoš n.p.).
Dok je kineska rakovica za sada zabilježena samo u rijeci Dunav, američki rak je široko rasprostranjen
42
u poplavnom području, osobito u rukavcima i kanalima poput Hulovskog, Čonak ut-a, Vemeljskog i
Monjoroškog dunavca (Mikuska T. n.p.).
Kukci (Insecta)
Smatra se da su kukci najbrojnija skupina životinja na Zemlji s više od 950.000 opisanih vrsta
(Elektroprojekt 2002). Budući da žive u svim staništima u kojima je moguć život izuzetno su značajni
za procese kruženja tvari i protoka energije, te u održavanju ravnoteže u kopnenim i vodenim
ekosustavima (Matoničkin 1981).
Fauna kukaca Kopačkog rita vrlo je slabo istražena. Tako je, na primjer, do danas od ukupno
6.000 vrsta kornjaša, Coleoptera, koje su zabilježene u Hrvatskoj (Radović J. 1999), zabilježeno samo
85 vrsta u Kopačkom ritu (Elektroprojekt 2002) ili od 2.505 zabilježenih vrsta leptira Lepidoptera u
Hrvatskoj (Radović J. 1999) samo 95 vrsta u Kopačkom ritu (referenca). Međutim, pojedine skupine
koje su dobro istražene, poput vretenaca, komaraca ili obada, ukazuju da je fauna kukaca također
izuzetno bogata.
o
Vretenca (Odonata)
Faunističkim istraživanjima vretenaca na području Kopačkog rita utvrđeno je 48 vrsta
(Bogdanović et al. 2004) (Elektroprojekt 2002), što iznosi 70,58 % od 68 vrsta vretenaca zabilježenih
u Hrvatskoj (Radović J. 1999). Među njima je devet rijetkih i ugroženih vrsta: Anaciaeschna isosceles,
Hemianax ephippiger, Gomphus flavipes, Ophiogomphus cecilia, Somatochlora flavomaculata,
Epitheca bimaculata, Sympetrum depressiusculum, Sympetrum danae i Leucorrhinia pectoralis.
Vretenca kao predatori imaju indikatorsku ulogu koja nam ukazuje na bogatstvo staništa, onečišćenost
okoliša i očuvanost ekosustava u kojima žive.
o Ravnokrilci (Orthoptera)
Istraživanja ravnokrilaca obavljena su još davne 1943. godine, kada je utvrđena ukupno 31
svojta (Kalinović 1999). To predstavlja 17,75% ukupne faune ravnokrilaca Hrvatske koja broji 169
vrsta (Radović J. 1999). Od utvrđenih vrsta, 19 pripada sibirskom faunističkom elementu, a 12 vrsta
pontomediteranskom (Kalinović 1999).
o Leptiri (Lepidoptera)
Leptiri se prema aktivnosti dijele na danje i noćne leptire. Fauna leptira koja se procjenjuje na
2505 vrsta u Hrvatskoj (Radović J. 1999), na području Kopačkog rita i Podunavlja nije dovoljno
istražena. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja u Kopačkom ritu zabilježeno je 64 vrste danjih
leptira, što iznosi 32% od ukupne faune (186 vrsta) danjih leptira Hrvatske (Reinstra 2004, Krčmar
2004). Rijetke i ugrožene vrste rasprostranjene na području Kopačkog rita su Papilio machaon, zatim
Apatura metis, Aglais urticae, Lycaena dispar i Cupido alcetas (Kalinović 1999).
Sveukupan broj do danas poznatih noćnih leptira na području Podunavlja je 104 vrste
(Elektroprojekt 2002, Pulitika 2000, Draganić 2000). Kao dosta rijetku treba izdvojiti vrstu Laelia
coenos.
o Trčci (Carabidae)
Trčci su porodica grabežljivih kornjaša načinom života vezanim za tlo, a prva istraživanja ove
skupine na području Kopačkog rita započinju 1983. godine. Do danas ih je ukupno zabilježeno 55
vrsta (Elektroprojekt 2002).
o Komarci (Culicidae)
Iako poplavna područja predstavljaju idealna mjesta za razvoj komaraca, prva istraživanja ove
skupine započela su tek 90-tih godina prošlog stoljeća. Do danas je u Kopačkom ritu zabilježeno 21
vrsta komaraca što predstavlja 42% faune Hrvatske koja broji 50 vrsta (Elektroprojekt 2002). Sedam
vrsta (Aedes vexans, A. sticticus, A. cinereus, Anopheles maculipennis kompleks) je osobito brojno jer
svoja jaja polažu na mjesta koja će tek biti poplavljena, tako da se njihove vrlo brojne populacije
razvijaju nakon poplava. Utvrđena je jasna povezanost razvoja populacija komaraca s uvjetima
plavljena tj. smanjenom broju razvijenih generacija i ukupne brojnosti u sušnim godinama (Merdić &
Lovaković 1999, Merdić & Sudarić 2003). Vrlo rijetka je vrsta Anopheles hyrcanus. Kratki opisi
najznačajnijih vrsta nalaze se u Sektorskoj studiji «Biodiverzitet» (Elektroprojekt 2002). Unatoč
uvriježenom mišljenju, komarci iz Kopačkog rita ne migriraju, ali postoje disperzije dijela populacija
iz rubnih dijelova poplavnog područja (Sudarić 2006).
o Obadi (Tabanidae)
Obadi Kopačkog rita istražuju se od 1988. godine, te je do danas utvrđeno 26 vrsta što čini
32% faune obada Hrvatske koja broji 78 vrsta (Elektroprojekt 2002, Krčmar et al. 2006). Najbrojnije
43
vrste su Hybomitra ciureai, Tabanus bromius i Haematopota pluvialis. Vrste Hybomitra ukrainica i
Haematopota bigoti posebnost su faune obada Kopačkog rita jer su izuzetno rijetke u kopnenom
području Hrvatske.
o vodene stjenice (Heteroptera)
Istraživanja ove skupine započela su 2004. godine i do danas je za područje Kopačkog rita
zabilježena 21 vrsta (Turić 2007). Ovdje treba napomenuti da su predmetnim istraživanjima zahvaćeni
samo predstavnici koji žive u vodenim ekosustavima.
o Kornjaši (Coleoptera)
Istraživanja kornjaša kopnenih staništa utvrdila su ukupno 85 vrsta (Kalinović 1999).
Istraživanja ove skupine koji žive u vodenim ekosustavima započela su 2004. godine i do danas ih je
za područje Kopačkog rita zabilježeno 52 vrste (Turić 2007).
o Grizlice (Psocoptera)
Do danas je zabilježeno 28 vrsta grizlica (Elektroprojekt 2002). S obzirom da fauna grizlica
Hrvatske broji 61 vrstu (Radović J. 1999) ovi podaci nam ukazuju na relativno bogatstvo vrsta u
Kopačkom ritu. Vrste Caecilius atricornis i Dorypterix domestica nedavno su prvi puta utvrđene za
faunu Hrvatske. Rijetka je i vrsta Ectopsocopsis xerophyllus koja je prvi put uzorkovana u Hrvatskoj
na suhom lišću hrasta lužnjaka 1978.
o Opnokrilci (Symphyta)
Fauna opnokrilaca Kopačkog rita zastupljena je sa 73 vrste (Perović et al. 2006).
9.8.2.2. Kralješnjaci (Vertebrata)
9.8.2.2.1. Ribe (Pisces)
U vodama Kopačkog rita zabilježeno je 44 vrste slatkovodnih riba što je 34,64% ukupnog
broja riba Hrvatske, ali se pretpostavlja da bi to područje moglo naseljavati 60-tak vrsta riba. Uneseno
je čak 9 vrsta riba, dok su ostalih 35 autohtone vrste. Od 44 vrste tri su endemi dunavskog sliva:
plotica Rutilus pigus, prugasti balavac Gymnocephalus schraetzer i mali vretenac Zingel streber, a
dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obična moruna Huso huso i obična pastruga Acipenser
stellatus.
Biološki značaj Kopačkog rita je izvanredno velik jer je poplavna zona područje visoke
biološke produkcije te jedno od najvažnijih područja za mrijest riba Dunava i donjeg toka Drave.
Kopački rit ujedno služi i kao mrijestilište ribama koje dolaze iz uzvodnih tokova gdje nema poplavnih
područja.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu slatkovodnih riba
Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.
Tablica 13. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste riba
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN slatkovodnih NATURA Bernska
99/2009)
riba Hrvatske
2000
konvencija
(2006)
crnooka deverika
Abramis sapa
zaštićena
NT
kečiga
Acipenser ruthenus
zaštićena
VU
jegulja
Anguilla anguilla
zaštićena
bolen
Aspius aspius
zaštićena
mrena
Barbus barbus
zaštićena
karas
Carassius carassius
zaštićena
VU
šaran
Cyprinus carpio
zaštićena – zavičajna
svojta
EN
Obični vijun
Cobitis taenia
prugasti balavac
Gymnocephalus schraetser
strogo zaštićena
VU
CR
+
+
+
+
+
+
44
Hrvatski naziv
Crvena knjiga
Prema Pravilniku (NN slatkovodnih NATURA Bernska
99/2009)
riba Hrvatske
2000
konvencija
(2006)
Znanstveni naziv
jez
Leuciscus idus
zaštićena
VU
manjić
Lota lota
zaštićena
VU
piškur
Misgurnus fossilis
strogo zaštićena
VU
+
sabljarka
Pelecus cultratus
strogo zaštićena
DD
+
mramorasti glavoč
Proterorhinus marmoratus
zaštićena
plotica
Rutilus pigus
zaštićena
NT
smuđ kamenjak
Sander volgense
strogo zaštićena
DD
nosara
Vimba vimba
zaštićena
VU
mali vretenac
Zingel streber
strogo zaštićena
VU
veliki vretenac
Zingel zingel
strogo zaštićena
VU
+
NT
+
+
+
+
Potrebno je napomenuti da je istom konvencijom zaštićena podvrsta Rhodeus sericeus amarus,
koja pripada vrsti gorka gavčica Rhodeus sericeus, a za koju je utvrđeno da naseljava Kopački rit.
Daljnja istraživanja i inventarizacije trebaju utvrditi jesu li među pripadnicima ove vrste i pripadnici
zaštićene podvrste.
9.8.2.2.2. Vodozemci (Amphibia)
Faunu vodozemaca Kopačkog rita čini 11 vrsta, odnosno 55% od ukupno 20 vrsta vodozemaca
prisutnih u Hrvatskoj. Sve ove vrste svojom su biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa, koja
su za većinu njih i stalna staništa. Nestanak pojedinih vodenih površina ima za posljedicu drastično
smanjenje broja vodozemaca.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i
gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj
konvenciji.
Tablica 14. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Crvena knjiga
vodozemaca i
Prema Pravilniku
gmazova
(NN 99/2009)
Hrvatske
(2006)
crveni mukač
Bombina bombina
strogo zaštićena
smeđa krastača
Bufo bufo
zelena krastača
Bufo viridis
strogo zaštićena
gatalinka
Hyla arborea
strogo zaštićena
češnjača
Pelobates fuscus
strogo zaštićena
šumska smeđa žaba
Rana dalmatina
strogo zaštićena
zelena žaba
Rana esculenta
zaštićena
velika zelena žaba
Rana ridibunda
zaštićena
šareni daždevnjak
Salamandra
salamandra
zaštićena
NT
NATURA
2000
Bernska
konvencija
+
+
zaštićena
NT
45
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Crvena knjiga
vodozemaca i
Prema Pravilniku
gmazova
(NN 99/2009)
Hrvatske
(2006)
veliki panonski
vodenjak
Triturus dobrogicus
strogo zaštićena
NT
mali vodenjak
Triturus vulgaris
strogo zaštićena
EN
NATURA
2000
Bernska
konvencija
+
+
Kopački rit spada u područja vrijedna posebne zaštite kao stanište potencijalno ugroženih vrsta
obalnih, vlažnih i vodenih staništa za vrste kao što su veliki panonski vodenjak, crveni mukač i obična
gatalinka. Fauna vodozemaca je na ovom područje ugrožena intenziviranjem poljoprivrede,
melioracijama i kanaliziranjem vodotoka, te uništavanjem i fragmentacijom staništa.
9.8.2.2.3. Gmazovi (Reptilia)
U Kopačkom ritu utvrđeno je 10 vrsta gmazova što predstavlja 25,64 % od ukupno 39 vrsta
gmazova Hrvatske. Fauna gmazova Kopačkog rita uključuje jednu vrstu kornjače (barska kornjača
Emys orbicularis), četiri vrste guštera (sljepić Anguis fragilis, livadna gušterica Lacerta agilis, zidna
gušterica Podarcis muralis i zelembać Lacerta viridis) te pet vrsta zmija (smukulja Coronella
austriaca, bjelica Elaphe longissima, ribarica Natrix tessellata, bjelouška Natrix natrix i riđovka
Vipera berus).
Na području Kopačkog rita brojnošću dominiraju vrste prilagođene poplavnim uvjetima kao je
obična bjelouška, kockasta vodenjača te barska kornjača. Ostale vrste gmazova rasprostranjene su na
višim terenima koji su vrlo rijetko ili nikad plavljeni, poput nasipa ili područja branjenog od poplava.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009) te one koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i
gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj
konvenciji.
Tablica 15. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema Pravilniku (NN
99/2009)
Crvena knjiga
vodozemaca i
gmazova
Hrvatske
NATURA
2000
Bernska
konvencija
NT
+
+
kornjača
Emys orbicularis
strogo zaštićena
livadna gušterica
Lacerta agilis
strogo zaštićena
zidna gušterica
Podarcis muralis
strogo zaštićena
zelembać
Lacerta viridis
strogo zaštićena
smukulja
Coronella austriaca
strogo zaštićena
bjelica
Elaphe longissima
strogo zaštićena
ribarica
Natrix tessellata
strogo zaštićena
sljepić
Anguis fragilis
zaštićena
bjelouška
Natrix natrix
zaštićena
riđovka
Vipera berus
zaštićena
DD
9.8.2.2.4. Ptice (Aves)
Faunu ptica Kopačkog rita čini 297 vrsta, odnosno 79,2% od ukupno 375 vrsta ptica koje su do
sada sa sigurnošću zabilježene u Hrvatskoj. U sljedećem popisu osim taxonomskih kategorija vrsta
nabrojane su i tri podvrste i to Corvus corone corone, C. corone cornix te Columba livia f. domestica.
To je zato jer je Rasprostranjenost u Hrvatskoj navedena samo na razini vrsta, dok su do sada u
Hrvatskoj zabilježene podvrste, samo spomenute i nabrojene (osim Columba livia f. domestica i
46
Corvus corone cornix). Taksonomski problemi svojti nižih od vrste, u Hrvatskoj su gotovo posve
neistraženi, osim nekih iznimaka (Lukač 2007).
Brojnošću dominiraju ptice močvarice što ide u prilog značaju Kopačkog rita kao močvarnog
staništa te je između ostalog ovo jedan od glavnih razloga njegovog uvrštavanja na Ramsarsku listu.
Osim toga činjenica da ovdje povremeno ili stalno obitava ili preljeće 79,2% vrsta od ukupne
ornitofaune Hrvatske daje nam za pravo tvrditi da je Kopački rit jedno od najvažnijih područja za
biološku raznolikost Hrvatske.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu ugroženih vrsta ptica
Hrvatske (2003.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.
Tablica 16. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste ptica
Hrvatski naziv
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
populacije
Prema
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
jastreb kokošar
Accipiter gentilis
kobac ptičar
Accipiter nisus
trstenjak
droščić
trstenjak
ševarić
Acrocephalus
arundinaceus
Acrocephalus
melanopogon
Acrocephalus
paludicola
Acrocephalus
palustris
Acrocephalus
schoenobaenus
Acrocephalus
scirpaceus
Aegithalos
caudatus
Aegypius
monachus
Alauda arvensis
Alcedo atthis
Anas acuta
Anas clypeata
Anas crecca
trstenjak ševar
trstenjak
mlakar
trstenjak
rogožar
trstenjak
cvrkutić
dugorepa
sjenica
sup starješina
ševa vintulja
vodomar ribar
patka lastarka
patka žličarka
patka kržulja
srpastopera
kržulja
patka zviždara
divlja patka
patka
pupčanica
patka
kreketaljka
lisasta guska
siva guska
kratkokljuna
guska
mala guska
gn/st
Strogo zaštićena
gn/zim
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
+
+
rg
Strogo zaštićena
+
+
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
+
+
gn/sl
gn/st
ngn/pre
ngn/sl
zim/pre
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
Anas falcata
rg
Strogo zaštićena
Anas penelope
Anas
platyrhynchos
pre
Strogo zaštićena
+
+
LC
gn
CR
gn
RE
gn
LC
NT
EN
VU
NT
gn
gn
zim
zim
zim
NT
zim
gn/zim
Zaštićena
Anas querquedula
gn/sl
Zaštićena
NT
gn
Anas strepera
gn/sl
Strogo zaštićena
EN
gn + zim
Anser albifrons
Anser anser
Anser
brachyrchynchos
Anser erythropus
zim
gn/sl
Zaštićena
Strogo zaštićena
NT
EN
zim
gn
rg
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
+
+
+
+
+
47
Hrvatski naziv
guska
gligovnjača
indijska guska
trepteljka
žvrljinka
rusogrla
trepteljka
trepteljka
cikuša
trepteljka
poljarica
trepteljka
strljekavica
crna čiopa
suri orao
orao klokotaš
orao krstaš
orao kliktaš
siva čaplja
čaplja danguba
žuta čaplja
kamenjar
kovačić
sova močvarica
sova utina
obični ćuk
patka glavata
krunasta patka
patka crnika
patka njorka
svilorepa
kugara
bukavac
kanadska guska
bjelolica guska
crvenovrata
guska
sovuljaga
buljina
patka
batoglavica
ćukavica potrk
škanjac mišar
škanjac gaćaš
riđi škanjac
laponska
strnadica
troprsti žalar
žalar cirikavac
krivokljuni
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
Anser fabalis
zim
Anser indicus
rg
Strogo zaštićena
Anthus campestris
rg
Strogo zaštićena
Anthus cervinus
rg
Strogo zaštićena
Anthus pratensis
zim/pre
Strogo zaštićena
Anthus spinoletta
pre
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
Apus apus
Aquila chrysaetos
Aquila clanga
Aquila heliaca
Aquila pomarina
Ardea cinerea
Ardea purpurea
Ardeola ralloides
gn/sl
rg
zim
rg
ngn/sl
gn/zim
gn/sl
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Arenaria interpres
rg
Strogo zaštićena
Asio flammeus
Asio otus
Athene noctua
Aythya ferina
Aythya fuligula
Aythya marila
Aythya nyroca
Bombycilla
garrulus
Botaurus stellaris
Branta canadensis
Branta leucopsis
pre/zim
gn/st
gn/st
gn/zim
zim
pre
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
zim
Strogo zaštićena
ngn/zim
rg
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
ngn
Strogo zaštićena
zim
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
+
+
gn/st
zim
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
rg
Strogo zaštićena
rg
pre
pre
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Anthus trivialis
Branta ruficollis
Bubo bubo
Bucephala
clangula
Burhinus
oedicnemus
Buteo buteo
Buteo lagopus
Buteo rufinus
Calcarius
lapponicus
Calidris alba
Calidris alpina
Calidris ferruginea
Zaštićena
+
+
NT
zim
LC
gn
NT
gn
+
+
+
+
+
+
+
+
EN
gn
CR
EN
gn
gn
+
+
+
+
VU
EN
gn
gn
+
+
CR
gn
NT
LC
NT
gn
gn
gn
+
+
VU
gn
+
+
EN
gn
+
+
+
+
NT
gn
LC
zim
D.D.
gn
NT / EN
NT
pre / zim
pre
+
+
+
48
Hrvatski naziv
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
žalar
žalar ciganin
žalar crnčić
leganj mračnjak
obična jurčica
češljugarka
konopljarka
zelendur
zelenac
sjeverna jurčica
gorska jurčica
zelenčica ovčica
rujnica
kratkoprsti
puzavac
puzavac
kljukavac
morski kulik
kulik slijepčić
kulik blatarić
bjelobrada čigra
bjelokrila čigra
crna čigra
bijela roda
crna roda
orao zmijar
eja močvarica
eja strnarica
stepska eja
eja livadarka
patka ledara
batokljun
trešnjar
domaći golub
golub dupljaš
golub grivnjaš
zlatovrana
modrulja
vrana gavran
siva vrana
Calidris minuta
Calidris
temminckii
Caprimulgus
europaeus
Carduelis
cannabina
Carduelis
carduelis
Carduelis chloris
Carduelis flammea
Carduelis
flavirostris
Carduelis spinus
Carpodacus
erythrinus
Certhia
brachydactyla
Certhia familiaris
Charadrius
alexandrinus
Charadrius dubius
Charadrius
hiaticula
Chlidonias
hybridus
Chlidonias
leucopterus
Chlidonias niger
Ciconia ciconia
Ciconia nigra
Circaetus gallicus
Circus
aeruginosus
Circus cyaneus
Circus macrourus
Circus pygargus
Clangula hyemalis
Coccothraustes
coccothraustes
Columba livia f.
domestica
Columba oenas
Columba
palumbus
pre
Strogo zaštićena
NT
pre
pre
Strogo zaštićena
NT
pre
gn/sl
Strogo zaštićena
LC
gn
zim
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
zim
Strogo zaštićena
LC
gn
rg
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
LC
gn
gn/st
Strogo zaštićena
LC
gn
pre
Strogo zaštićena
EN
gn
sl
Strogo zaštićena
NT
gn
pre
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
rg
gn/sl
gn/sl
ngn/pre
+
+
+
+
VU / NT
gn / pre
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
+
+
+
+
RE / LC
NT
VU
VU
gn / pre
gn
gn
gn
gn/sl
Strogo zaštićena
+
+
EN
gn
zim/pre
pre
pre
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
+
+
NT
ngn
EN
gn
gn/st
Strogo zaštićena
D.D.
gn
gn/nt
gn/zim
Strogo zaštićena
gn/sl
+
Coracias garrulus
ngn
Strogo zaštićena
Corvus corax
Corvus corone
cornix
gn/st
Strogo zaštićena
gn/st
+
+
CR
gn
+
49
Hrvatski naziv
crna vrana
vrana gačac
čavka
zlogodnjača
prepelica
pućpura
prdavac
prepeličar
obična kukavica
mali labud
žutokljuni labud
crvenokljuni
labud
piljak kosirić
bjelohrpti
dijetao
veliki dijetao
srednji dijetao
mali dijetao
sirijski dijetao
crni mravozub
bijela čaplja
bijela čapljica
obalna čaplja
stršelj počvrkaš
strnadica
cikavica
strnadica
žutovoljka
mala strnadica
močvarna
strnadica
čučka crvendać
kulik lakrdijaš
sokol golubaš
sokol krahuljčić
bjelonokta
vjetruša
sivi sokol
sokol grlaš
vjetruša
klikavka
vjetruša kopčić
bjelokrila
muharica
crnoglava
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
Corvus corone
rg
corone
Corvus frugilegus
gn/st
+
Corvus monedula
gn/st
+
Coturnix coturnix
gn/sl
Zaštićena
Crex crex
gn/sl
Strogo zaštićena
Cuculus canorus
Cygnus
columbianus
Cygnus cygnus
gn/sl
Zaštićena
+
+
+
+
+
+
NT
gn + pre
VU
gn
NT
gn
LC
gn
LC
gn
LC
gn
EN
VU
gn
gn
LC
gn
LC
gn
rg
Strogo zaštićena
zim
Strogo zaštićena
Cygnus olor
zim
Zaštićena
Delichon urbica
Dendrocopos
leucotos
Dendrocopos
major
Dendrocopos
medius
Dendrocopos
minor
Dendrocopos
syriacus
Dryocopus martius
Egretta alba
Egretta garzetta
Egretta gularis
Emberiza calandra
gn/sl
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/st
gn/zim
gn/sl
rg
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
rg
Strogo zaštićena
Emberiza citrinella
gn/st
Strogo zaštićena
Emberiza pusilla
Emberiza
schoeniclus
Erithacus rubecula
Eudromias
morinellus
Falco cherrug
Falco columbarius
rg
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
gn/sl
zim
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
CR
EN
gn
zim
Falco naumanni
pre
Strogo zaštićena
+
+
CR
ngn
Falco peregrinus
Falco subbuteo
pre/zim
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
VU
NT
gn
gn
Falco tinnunculus
gn
Strogo zaštićena
Falco vespertinus
pre
Strogo zaštićena
NT
pre
Ficedula albicollis
gn/sl
Strogo zaštićena
LC
gn
pre
Strogo zaštićena
Emberiza cia
Ficedula
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
50
Hrvatski naziv
muharica
muharica
crvenvoljka
zeba bitkavica
zeba nikavica
crna liska
kukuljasta ševa
šljuka kokošica
šljuka livadarka
guša
zelenonoga
šojka kreštalica
srednji plijenor
veliki plijenor
mali plijenor
zijavac čičavac
sivi ždral
bjeloglavi sup
đonda kovač
orao štekavac
patuljasti orao
crvenonoga
vlastelica
žuti voljić
voljić praskavac
lastavica
pokućarka
zlogodnica
burna
čapljica voljak
vijoglav mravar
svračak rusi
veliki svračak
mali svračak
crvenoglavi
svračak
srebrni galeb
galeb klaukavac
burni galeb
galeb ćukavac
veliki galeb
crnoglavi galeb
mali galeb
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
hypoleuca
Ficedula parva
Fringilla coelebs
Fringilla
montifringilla
Fulica atra
Galerida cristata
Gallinago
gallinago
Gallinago media
Gallinula
chloropus
Garrulus
glandarius
Gavia arctica
Gavia immer
Gavia stellata
Glareola
pratincola
Grus grus
Gyps fulvus
Haematopus
ostralegus
Haliaeetus
albicilla
Hieraaetus
pennatus
Himantopus
himantopus
Hippolais icterina
Hippolais pallida
Hirundo rustica
Hydrobates
pelagicus
Ixobrychus
minutus
Jynx torquilla
Lanius collurio
Lanius excubitor
Lanius minor
Lanius senator
Larus argentatus
Larus cachinnans
Larus canus
Larus fuscus
Larus marinus
Larus
melanocephalus
Larus minutus
rg
Strogo zaštićena
gn
gn/st
Zaštićena
zim
Zaštićena
gn/sl
gn/st
Zaštićena
Zaštićena
NT
LC
zim
gn
ngn/pre
Zaštićena
CR / NT
gn / ngn
pre
gn/sl
+
NT
+
+
Strogo zaštićena
Zaštićena
+
+
gn/st
+
pre
rg
pre
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
LC
zim
rg
Strogo zaštićena
+
+
pre
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
NT
CR
pre
gn
rg
Strogo zaštićena
+
+
EN
pre
gn/st
Strogo zaštićena
EN
gn
ngn/rg
Strogo zaštićena
+
+
CR
gn
pre
Strogo zaštićena
+
+
CR / EN
gn / pre
gn/sl
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
D.D.
gn
gn/sl
Strogo zaštićena
LC
gn
rg
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
+
+
NT
gn
gn/sl
gn/sl
zim
ngn
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
+
+
LC
gn
rg
Strogo zaštićena
+
+
pre
pre
zim/pre
rg
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
+
+
51
Hrvatski naziv
riječni galeb
plosnatokljuni
žalar
smeđa muljača
crnorepa
muljača
trstenjak
potočar
trstenjak slavić
trstenjak cvrčić
krstokljun
omorikaš
ševa krunica
veliki slavuj
mali slavuj
močvarna
modrovoljka
šljuka kozica
patka kulašica
crna patka
bijeli ronac
ronac osaš
ronac brskavac
žuta pčelarica
crnkasta lunja
crvenkasta lunja
crevenorepi
stjenjak
bijela pliska
gorska pliska
žuta pastirica
siva muharica
patka gogoljica
šarena kreja
pozviždač
šibičar
pozvizdač jatar
gak
obični kamenjar
zlatna vuga
veliki potrk
jejić lulavac
patka kršuljica
jastrebac
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
Larus ridibundus
gn
Strogo zaštićena
LC
gn
Limicola
rg
Strogo zaštićena
falcinellus
Limosa lapponica
rg
Strogo zaštićena
Limosa limosa
LC
pre
Strogo zaštićena
LC
gn
pre
Strogo zaštićena
NT
gn
Loxia curvirostra
rg
Strogo zaštićena
Lullula arborea
Luscinia luscinia
Luscinia
megarhynchos
pre
pre
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
LC
gn
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
D.D.
gn
Locustella
fluviatilis
Locustella
luscinioides
Locustella naevia
Luscinia svecica
pre
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
gn/st
Lymnocryptes
minimus
Melanitta fusca
Melanitta nigra
Mergus albellus
Mergus merganser
Mergus serrator
Merops apiaster
Milvus migrans
Milvus milvus
pre
Strogo zaštićena
rg
rg
zim
zim
zim
gn/sl
gn/sl
ngn/rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Monticola saxatilis
rg
Strogo zaštićena
Motacilla alba
Motacilla cinerea
Motacilla flava
Muscicapa striata
Netta rufina
Nucifraga
caryocatactes
gn/sl
pre
gn/sl
gn/sl
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
Numenius arquata
pre
Numenius
phaeopus
Nycticorax
nycticorax
Oenanthe
oenanthe
Oriolus oriolus
Otis tarda
Otus scops
Oxyura
leucocephala
Pandion haliaetus
+
+
+
+
+
+
D.D.
ngn
+
+
+
+
CR
LC
LC
VU
RE
gn
zim
gn
gn
gn
+
+
NT
NT
CR
gn
gn
zim
Strogo zaštićena
EN
zim
pre
Strogo zaštićena
EN
ngn
gn/sl
Strogo zaštićena
NT
gn
pre
Strogo zaštićena
+
+
LC
gn
gn/sl
ngn
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
+
+
RE
NT
gn
gn
rg
Strogo zaštićena
RE
ngn
ngn/pre
Strogo zaštićena
NT
pre
+
+
52
Hrvatski naziv
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
cipolaš
brkata bazgovka
jelova sjenica
plavetna sjenica
kaporasta
sjenica
mrka sjenica
velika sjenica
crnoglava
sjenica
vrabac pokućar
poljski vrabac
kudravi nesit
ružičasti nesit
trčka kvržulja
škanjac osaš
veliki vranac
vranac kaloser
tankokljuna
liskonoga
obični gnjetao
grličar pršljivac
crvenrepka
kovač
crvenrepka
kovačić
obični zviždak
šumski zviždak
zviždak kovačić
svraka maruša
siva žuna
zelena žuna
afrička žličarka
bijela žličarka
snježni ostrugaš
blistavi ibis
troprsti zlatar
zlatar pijukavac
Panurus biarmicus
Parus ater
Parus caeruleus
pre
pre
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Parus cristatus
rg
Strogo zaštićena
Parus lugubris
Parus major
rg
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Parus palustris
gn/sl
Strogo zaštićena
Passer domesticus
Passer montanus
Pelecanus crispus
Pelecanus
onocrotalus
Perdix perdix
Pernis apivorus
gn/st
gn/st
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
+
+
gn/st
pre
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
je gnijezdeća
populacija, a
ostale jedinke su
zaštićene
+
+
Phalacrocorax
carbo
Phalacrocorax
pygmaeus
Phalaropus
lobatus
Phasianus
colchicus
Philomachus
pugnax
Phoenicurus
ochruros
Phoenicurus
phoenicurus
Phylloscopus
collybita
Phylloscopus
sibilatrix
Phylloscopus
trochilus
Pica pica
Picus canus
Picus viridis
Platalea alba
Platalea
leucorodia
Plectrophenax
nivalis
Plegadis
falcinellus
Pluvialis apricaria
Pluvialis
squatarola
gn/zim
ngn/pre
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
gn/st
pre
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
Strogo zaštićena
gn/sl
pre
+
+
EN
gn
RE
gn
+
NT
VU
gn
gn
+
VU
gn
CR
gn
+
+
+
+
+
NT
pre
NT
gn
Strogo zaštićena
NT
gn
Strogo zaštićena
EN
gn
+
+
+
gn/st
gn/st
gn/st
rg
+
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
ngn/sl
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
ngn/sl
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
+
+
pre
Strogo zaštićena
+
+
+
+
LC
NT
gn
gn
EN
gn
EN
pre
EN
zim
53
Hrvatski naziv
ušati gnjurac
ćubasti gnjurac
riđogrli gnjurac
zlatouhi gnjurac
štijoka vizlinica
štijoka riđuga
štijoka kusica
gluhi popić
sivi popić
mala zimnica
kokošica
mlakara
modronoga
sabljarka
vatroglavi
kraljić
zlatoglavi
kraljić
plazica vuga
bregunica
čađavica
troprsti galeb
smeđogrli batić
crnogrli batić
šljuka bena
obična žutarica
obični brgljez
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
Podiceps auritus
rg
Strogo zaštićena
Podiceps cristatus
gn/sl
Zaštićena
+
+
LC
gn
Podiceps
ngn/pre Strogo zaštićena
VU
zim
grisegena
Podiceps
pre/ngn Strogo zaštićena
EN
gn
nigricollis
Porzana parva
gn/sl
Strogo zaštićena
D.D.
gn
Porzana porzana
gn/sl
Strogo zaštićena
+
+
D.D.
gn
Porzana pusilla
rg
Strogo zaštićena
+
+
D.D.
gn
Prunella collaris
rg
Strogo zaštićena
+
+
LC
gn
Prunella
pre
Strogo zaštićena
modularis
Pyrrhula pyrrhula
zim
Strogo zaštićena
Rallus aquaticus
gn/sl
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
pre/zim
Strogo zaštićena
Remiz pendulinus
gn/st
Strogo zaštićena
Riparia riparia
gn/sl
Strogo zaštićena
rg
pre
gn/sl
ngn/pre
gn/sl
gn/sl
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
rg
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
Recurvirostra
avosetta
Regulus
ignicapillus
Regulus regulus
+
NT
gn
NT
gn
LC
LC
D.D. / NT
gn
gn
gn / ngn
EN
gn
gn
+
kratkorepi
pomornik
širokorepi
pomornik
mala čigra
Rissa tridactyla
Saxicola rubetra
Saxicola torquata
Scolopax rusticola
Serinus serinus
Sitta europaea
Somateria
mollissima
Stercorarius
parasiticus
Stercorarius
pomarinus
Sterna albifrons
velika čigra
Sterna caspia
pre
Strogo zaštićena
+
+
obična čigra
Sterna hirundo
gn/sl
Strogo zaštićena
+
+
NT
debelokljuna
čigra
Sterna nilotica
rg
Strogo zaštićena
+
+
RE
arktička čigra
Sterna paradisaea
rg
Strogo zaštićena
dugokljuna
čigra
Sterna
sandvicensis
Streptopelia
decaocto
Streptopelia turtur
Strix aluco
rg
Strogo zaštićena
+
+
sjeverna gavka
grlica kumra
divlja grlica
šumska sova
sovina
jastrebača
ružičasti čvorak
gn/st
Zaštićena
gn/sl
gn/st
Zaštićena
Strogo zaštićena
LC
gn
Strix uralensis
rg
Strogo zaštićena
LC
gn
Sturnus roseus
rg
Strogo zaštićena
+
+
+
54
Hrvatski naziv
šareni čvorak
crnoglava
grmuša
grmuša
smokvarica
grmuša pjenica
grmuša
čvrljinka
pjegava grmuša
gnjurac
pilinorac
morska utva
mali potrk
brzelj zidarčić
mrka prutka
prutka migavica
mala prutka
krivokljuna
prutka
pjegava prutka
dugonoga
prutka
crvenonoga
prutka
strijež palčić
drozd gitkavac
crni kos
drozd cikelj
drozd bravenjak
grivasti kos
drozd imelaš
kukuvija
driemavica
pupavac božjak
ostugasti vivak
vivak
podzvizdač
Status
Crvena knjiga Hrvatske Obuhvaćeno
Prema
populacije
odredbama
Bernska NATURA
Populacja na Zakona o
Znanstveni naziv
u PP
Pravilniku (NN
konvencija
2000
koju se
Kopački
99/2009)
lovstvu (NN
Ugroženost
odnosi
rit
140/2005)
ugroženost
Sturnus vulgaris
gn/sl
Strogo zaštićena
Sylvia atricapilla
gn/sl
Strogo zaštićena
Sylvia borin
gn/sl
Strogo zaštićena
Sylvia communis
gn/sl
Strogo zaštićena
sl
Strogo zaštićena
pre
Strogo zaštićena
Sylvia curruca
Sylvia nisoria
Tachybaptus
ruficollis
Tadorna tadorna
Tetrax tetrax
Tichodroma
muraria
Tringa erythropus
Tringa glareola
Tringa hypoleucos
gn/sl
Zaštićena
+
+
NT
gn
LC
gn
RE
ngn
LC
LC
VU
pre
pre
gn
LC
pre
CR
gn + zim
VU
gn
rg
rg
Strogo zaštićena
Zaštićena
rg
Strogo zaštićena
pre
pre
pre
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Tringa nebularia
pre
Strogo zaštićena
Tringa ochropus
pre
Strogo zaštićena
Tringa stagnatilis
pre
Strogo zaštićena
Tringa totanus
pre
Strogo zaštićena
gn/st
Strogo zaštićena
pre
gn/sl
gn/sl
zim
rg
zim
Zaštićena
Zaštićena
Zaštićena
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
Zaštićena
Tyto alba
gn/st
Strogo zaštićena
NT
gn
Upupa epops
Vanellus spinosus
gn/sl
rg
Strogo zaštićena
Strogo zaštićena
NT
gn
Vanellus vanellus
gn/sl
Zaštićena
LC
gn
Troglodytes
troglodytes
Turdus iliacus
Turdus merula
Turdus philomelos
Turdus pilaris
Turdus torquatus
Turdus viscivorus
+
+
+
+
Populacije: gn – gnijezdeća, ngn – negnijezdeća, pre – preletnička, zim – zimujuća, rg –rijetki gost, sl – selica, st –
stanarica
Ovi podaci jasno pokazuju značaj Kopačkog rita kao staništa za ptice. Stoga, ni ne čudi što je
Crvenoj knjizi ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) na prvo mjesto među najvažnijim područjima za
zaštitu ugroženih vrsta u Hrvatskoj svrstano Podunavlje i donje Podravlje s Parkom prirode Kopački
rit kao središtem područja.
9.8.2.2.5. Sisavci (Mammalia)
Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima, poznato je da je u Kopačkom ritu živjelo čak 55 vrsta
sisavaca, što predstavlja 54,45 % od ukupno 101 vrste sisavaca Hrvatske. Nažalost, tri vrste više ne
žive na području Parka prirode. Tekunica Spermophilus citellus, izumrla je na čitavom području
55
Hrvatske. Nadalje, vuk Canis lupus, iako u Hrvatskoj prisutan, više ne živi na području Parka prirode.
Status crnog štakora Rattus rattus nije u potpunosti jasan jer u novije vrijeme nije nađen, ali to ne
znači da privremeno ili stalno nije prisutan na ovom području. Pojava običnog muflona, Ovis ammon,
na području Kopačkog rita smatra se slučajnošću. Ostala 51 vrsta može se i dalje bez poteškoća naći
na ovom terenu.
Treba istaknuti i to da je dvanaest vrsta sisavaca također obuhvaćeno odredbama Zakona o
lovstvu (NN 140/2005) i svrstano u lovnu divljač.
U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske
(2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.
Tablica 17. Rijetke, ugrožene, zaštićene i lovne vrste sisavaca
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema
Pravilniku (NN
99/2009)
obuhvaćeno
Crvena
odredbama
NATURA Bernska
knjiga
Zakona o
2000
konvencija
Hrvatske
lovstvu (NN
140/2005)
šumski miš
Apodemus flavicollis
strogo zaštićena
čagalj
Canis aureus
obična srna
Capreolus capreolus
europski dabar
Castor fiber
crveni jelen
Cervus elaphus
veliki hrčak
Cricetus cricetus
dvobojna rovka
Crocidura leucodon
zaštićena
poljska rovka
Crocidura suaveolens
zaštićena
kasni noćnjak
Eptesicus serotinus
strogo zaštićena
bjeloprsi jež
Erinaceus concolor
zaštićena
divlja mačka
Felis silvestris
zaštićena
europski zec
Lepus europaeus
zaštićena
NT
vidra
Lutra lutra
strogo zaštićena
DD
kuna zlatica
Martes martes
zaštićena
patuljasti miš
Micromys minutus
zaštićena
europski jazavac
Meles meles
dugokrili pršnjak
Miniopterus schreibersi
miš humkaš
Mus spicilegus
puh lješnikar
Muscardinus avellanarius
zerdav
Mustela erminea
zaštićena
lasica
Mustela nivalis
zaštićena
+
tvor
Mustela putorius
zaštićena
+
oštrouhi šišmiš
Myotis blythii oxygnathus
strogo zaštićena
močvarni šišmiš
Myotis dasycneme
strogo zaštićena
riđi šišmiš
Myotis emarginatus
strogo zaštićena
brkati šišmiš
Myotis mystacinus
strogo zaštićena
resasti šišmiš
Myotis nattereri
strogo zaštićena
močvarna rovka
Neomys anomalus
zaštićena
rani većernjak
Nyctalus noctula
strogo zaštićena
zaštićena
+
+
strogo zaštićena
NT
+
+
+
+
strogo zaštićena
NT
+
+
+
+
+
NT
+
strogo zaštićena
EN
zaštićena
NT
strogo zaštićena
NT
+
+
+
+
DD
+
+
NT
+
+
NT
56
Hrvatski naziv
Znanstveni naziv
Prema
Pravilniku (NN
99/2009)
obuhvaćeno
Crvena
odredbama
NATURA Bernska
knjiga
Zakona o
2000
konvencija
Hrvatske
lovstvu (NN
140/2005)
mali šumski šišmiš
Pipistrellus nathusii
strogo zaštićena
patuljasti šišmiš
Pipistrellus pipistrellus
strogo zaštićena
sivi dugoušan
Plecotus austriacus
strogo zaštićena
EN
veliki potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum
strogo zaštićena
NT
vjeverica
Sciurus vulgaris
zaštićena
NT
šumska rovka
Sorex araneus
zaštićena
mala rovka
Sorex minutus
zaštićena
divlja svinja
Sus scrofa
+
riđa lisica
Vulpes vulpes
+
+
+
Na temelju podataka iz svih navedenih sustava zaštite slobodno možemo reći da je većina
sisavaca koji naseljavaju Kopački rit svrstana na neku od lista kao ugrožena ili zaštićena. Ova
činjenica sama po sebi dovoljno govori o značaju Kopačkog rita za zaštitu sisavaca.
9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat Kopački rit
Na temelju osobitosti prirodnog područja i sukladno važećoj zakonskoj regulativi, područje
Kopačkog rita ima status Parka prirode, unutar kojeg se nalazi Posebni zoološki rezervat, koji je
smješten u njegovom južnom dijelu. Status Posebnog zoološkog rezervata odgovara IUCN-ovoj
međunarodnoj kategoriji zaštite 1b – Wilderness area (tj. «područje divljine» u grubom prijevodu).
Današnja granica Posebnoga zoološkog rezervata je utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu u
Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 77/2000) i počinje na lijevoj obali rijeke Drave 15 km
od njezina ušća, ide krunom obrambenog nasipa Drava-Dunav prolazeći istočno od sela Kopačevo,
nastavljajući krunom nasipa do Sifonske linije, zatim Sifonskom linijom na istok do obale Vemeljskog
Dunavca, te nizvodno njegovom desnom obalom do ušća u Dunav, prateći desnu obalu rijeke Dunav
nizvodno od ušća rijeke Drave, odatle lijevom obalom rijeke Drave, uzvodno do početne točke.
Površina Posebnog zoološkog rezervata je 7.143,21 ha, određena na temelju izmjere sa
satelitskog snimka iz 2004. godine. Taj teren je najniže nadmorske visine te je stoga i najviše plavljen
u cijelom Parku i to u vremenskom trajanju do 3 mjeseca godišnje. U Posebni zoološki rezervat
najveću količinu vode iz Dunava dovodi Hulovski kanal, a puno manji je dotok vode iz Nađhat foka sa
sjevera i Renovskm kanalom s juga. Novi kanal da je nastao iskapanjem materijala koji je utrošen za
izgradnju obrambenog nasipa s istočne strane Rezervata. Najveći dio kopna u rezervatu prekriva trska i
močvarna vegetacija, a od šuma prevladava pionirska šuma bijele vrbe.
9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja
Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i
krajobraze. Nacionalnu ekološku mrežu, pak, čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih
ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom bio geografskom raspoređenošću značajno
pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Kako bi se omogućila međusobna
komunikacija i razmjena vrsta ekološki važna područja moraju biti povezana koridorima.
Na području poplavne doline kojom teče rijeka Dunav u Baranji evidentirano je sedam
područja Nacionalne ekološke mreže(Tablica 18):
• Podunavlje i donje Podravlje (#HR 1000016) – obuhvaća cjelokupni Park prirode Kopački
rit, te se proteže uzvodno i nizvodno rijekom Dunavom i Dravom izvan granica zaštićenog
područja. Osobito je kao međunarodno značajno područje za očuvanje populacija divljih ptica
• Kopački rit (#HR 2000394) – obuhvaća cjelokupno područje Parka prirode Kopački rit u
njegovim granicama. Značajno je za očuvanje rijetkih i ugroženih divljih svojti riba,
vodozemaca, gmazova i sisavaca, te tipova staništa
57
•
Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398) – obuhvaća cjelokupno područje ribnjaka Podunavlje u
sastavu Parka prirode Kopački rit. Značajno je za očuvanje ptica močvarica i rijetkih i
ugroženih tipova staništa vodene i močvarne vegetacije
• Kopački rit – livade (#HR 2000729) – obuhvaća staništa livada Cnidion dubii, koje
predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini
• Dunav kod Batine (#HR 2000733) – obuhvaća staništa rijeke s muljevitim obalama obraslim
s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj
razini
• Dunavac – Šarkanj (#HR 2001095) – obuhvaća staništa poplavne šume bijele vrbe s
močvarnom broćikom koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini
• Šarkanj (#HR 2001096) – obuhvaća staništa šuma veza i poljskog jasena koja predstavljaju
ugroženi tip staništa na Europskoj razini
Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova.
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije i predstavlja vid provedbe legislative
Europske Unije, osobito Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti
prirodnih staništa, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Direktiva o staništima navodi
oko 200 životinjskih (bez ptičjih vrsta) i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, te oko 200
ugroženih stanišnih tipova. Direktiva o pticama navodi dodatnih 180 vrsta za koje je potrebno izdvojiti
posebna područja zaštite.
Uspostava NATURA 2000 ekološke mreže predstavlja obvezu Republike Hrvatske u sklopu
pristupanja Europskoj Uniji. Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju ekološke mreže NATURA
2000 određivanjem Posebnih područja zaštite (engl. Special Areas of Conservation – SAC) u skladu s
odredbama Direktive o staništima. Jednako tako, svaka zemlja članica EU treba odrediti Područja
posebne zaštite (engl. Special Protection Areas – SPA) sukladno odredbama Direktive o pticama. U
područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati
povoljno stanje vrstama i stanišnim tipovima zbog kojih su ova područja proglašena.
Prijedlogom Nacionalne ekološke mreže šest područja je od međunarodnog značaja, te će biti
predloženo za uvrštenje na NATURA 2000 ekološku mrežu dok je područje Ribnjaci Podunavlje (HR
2000398) od nacionalne važnosti. Predložena područja će proći procjenu Europske komisije, a
konačnu odluku o uvrštenju donosi Vijeće Ministara Europske Unije.
Tablica 18. Područja Nacionalne ekološke mreže u Podunavlju i smjernice za mjere zaštite
Lokalitet
Podunavlje i donje
Podravlje
(#HR 1000016)
Važne vrste
Alcedo atthis
Anas strepera
Anser anser
Aquila clanga
Aquila pomarina
Ardea purpurea
Ardeola ralloides
Aythya nyroca
Botaurus stellaris
Chlidonias hybrida
Ciconia nigra
Circus aeruginosus
Egretta alba
Egretta garzetta
Haliaeetus albicilla
Himantopus himantopus
Ixobrychus minutus
Luscinia svecica
Milvus migrans
Nycticorax nycticorax
Važna staništa
(NKS šifra/NATURA šifra/stanište)
Smjernice za mjere
zaštite
1; 2; 4; 5; 6; 7; 9; 10; 11;
12; 14; 4000
58
Kopački rit
(#HR 2000394)
Ribnjaci
Podunavlje
(HR 2000398)
Kopački rit – livade
(#HR 2000729)
Dunav kod Batine
(#HR 2000733)
Dunavac – Šarkanj
(#HR 2001095)
Šarkanj
(#HR 2001096)
Panurus biarmicus
Pernis apivorus
Phalacrocorax carbo
Platalea leucorodia
Podiceps nigricollis
Porzana parva
Castor fiber
Lutra lutra
ptice močvarice
Emys orbicularis
Natrix tessellata
Bombina bombina
Triturus (cristatus) dobrogicus
mrijestilište riba
Aspius aspius
Cobitis elongatoides
Eudontomyzon mariae
Gymnocephalus schraetser
Misgurnus fossilis
Pelecus cultratus
Apatura metis
Lycaena dispar
Marsilea quadrifolia
Odonata
ostale divlje svojte
ugrožene na
europskoj i
nacionalnoj razini
ptice močvarice
-/3130/Amfibijska staništa Isoeto Nanojuncetalia
-/3150/Prirodna eutrofna jezera s
vegetacijom Hydrocharition ili
Magnopotamion
A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki
šiljevi i visoki šaševi
C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele
vrbe s močvarnom broćikom
E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i
topola
E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i
bijele topole
E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i
poljskog jasena
E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (subasocijacija s
običnom grabom)
2; 5; 7; 11; 29; 30; 100107; 4000; Ostalo:
E.1.2.2. prepustiti
sukcesiji (17); park
prirode
-/-/Vodena i močvarna vegetacija
-/3150/Prirodna eutrofna jezera s
vegetacijom Hydrocharion ili
Magnopotamion
-/6440/Livade Cnidion dubii
1; 7; 26; 29; 31; Ostalo:
ornitološki rezervat
-/3270/Rijeke s muljevitim obalama
obraslim s Chenopodion rubri p.p. i
Bidention p.p.
100 - 105
E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele
vrbe s močvarnom
broćikom
E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog
jasena
121; 122; 126; 129
4; 26; 30; 115 - 119
122; 123; 124; 125; 126;
127; 128; 129
9.11. Kratka povijest Kopačkog rita
Početak novije (ekološke) povijesti Baranje (Parka prirode Kopački rit) podudara se s vojnopolitičkim zbivanjima i pojavama koje prate rat 1685.-1687. godine za oslobađanje zemalja AustroUgarske od Turaka i završavaju Domovinskim ratom 1991.-1997. godine za osamostaljenje Hrvatske.
Darovnicom iz 1699. godine Leopold I. Hrvatsko-ugarski kralj Eugenu Franji Savojskom daje u
posjed vlastelinstvo «Belje» koje je uključivalo i Kopački rit. Nakon njegove smrti, 1736. godine
vlastelinstvo pripada Carskoj kruni koja ga daje u zakup. Još za vrijeme zakupa, 1781.vlastelinstvo
kupuje Maria Christina Habsburg i njezin suprug Albert Sasko-Teschenski. Zadnji posjednik
vlastelinstva bio je nadvojvoda Friedrich (1856.-1936.). Albrecht Habsburg Tescheni (ne)priznati
vlasnik Beljskog veleposjeda 1941. godine osniva biološku stanicu «Albertina» čije je osnivanje bio
prvi ozbiljniji znanstveni korak na ovom području. Nakon završetka II. Svjetskog rata Državno dobro
«Belje» zalagalo se za isušivanje Kopačkog rita. Slijedi postupak za izdvajanjem lovnih i šumskih
površina iz PIK-a «Belje» te 1959. godine nastaje Lovno-šumsko gazdinstvo «Jelen». U sastavu LŠGa djelovao je (od 1961.) Operativno-naučni centar, kasnije Operativno-naučni institut «Dr. Ilija
Đuričić» - Bilje. Godine 1967. Ukazom Sabora Republike Hrvatske, Kopački rit je postao Upravljani
prirodni rezervat. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti prirode 1976.godine «uže» područje
preimenovano je u Specijalni zoološki rezervat a «šire» u Park prirode Kopački rit. Za vrijeme
59
privremene okupacije Baranje (1991.-1997.) područje Kopačkog rita postalo je bojišnica, tako da su
sva započeta istraživanja prekinuta. Pristup Kopačkom ritu bio je u potpunosti onemogućen. Nakon
oslobađanja privremeno okupiranog područja Baranje i Kopačkog rita, odlukom Vlade Republike
Hrvatske osnovana je 1997. godine Javna ustanova Park prirode «Kopački rit» koja je preuzela
upravljanje Kopačkim ritom.
9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija
Kopački rit se nalazi u sutoku rijeka Dunava i Drave u južnom baranjskom trokutu, u Republici
Hrvatskoj. Pogodna klima, dobra zemlja i obilje vode pogodovali su razvoju biljnog i životinjskog
svijeta. Za ljude je taj kraj bio primamljiv kao bogati izvor hrane, a bio je pogodan i za nastambe zbog
dijelom povišenih područja sigurnih od poplava. Stoga su na zapadnom rubu Kopačkog rita nastala
naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac.
Demografska analiza stanovništva koje živi u užem i širem području Kopačkog rita, zasigurno
bi se mogla pratiti od 1857. godine kada je proveden prvi popis stanovništva. Međutim, za potrebe
ovog Plana upravljanja, istu ćemo pratiti u vremenskom razdoblju od 1953-2001.godine jer su ratna
zbivanja 1991-1997. godine, te veliki egzodusi i migracije stanovništva bitno utjecali na demografsku
sliku Baranje. Samim time došlo je i do velikih promjena u sociološkom i kulturološkom smislu.
Proces mirne reintegracije, koji je završio tek krajem 1997. godine i velika prisutnost minskosumnjivih površina, bitno su promjenili demografsku strukturu naselja uz Kopački rit.
Teritorijalna podijeljenost naselja uz Park prirode Kopački rit
Naselja u blizini Kopačkog rita možemo podjeliti u dvije zone:
o zonu A – koja obuhvaća naselja koja se nalaze u samom Parku prirode ili se na njega
svojom blizinom naslanjaju. Zona A obuhvaća prostor općine Bilje i naselja koja se
nalaze u njenom sastavu: Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Kozjak, Podunavlje, Tikveš
i Zlatna greda. Također obuhvaća općinu Kneževi Vinogradi koja se nalazi sjeverno od
Parka prirode i njena naselja: Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac, Kneževi Vinogradi,
Suza, Zmajevac, Karanac, Kamenac i Kotlina. Od ukupnog broja stanovništva koje živi
u «Zoni A», najveći dio otpada na stanovnike Bilja (76,02%).
o zonu B – koja predstavlja šire područje Parka prirode, a smještena je na području
Baranje ili južno od rijeke Drave. To uključuje grad Osijek i Beli Manastir, općine
Čeminac i Darda, te naselja Tvrđavica i Podravlje
Demografska struktura
Ratna zbivanja u Zoni A doprinjela su stanovitoj promjeni demografske strukture. Prema
posljednjem popisu stanovništva iz 2001.godine, u navedenom području živjelo je 10.666 stanovnika,
a od toga 48,87% muškaraca i 51,13% žena. Nažalost, u ovom području prisutno je starenje
stanovništva, tako da u ukupnom broju stanovnika 21,96% zauzima populacija u dobi preko 60 godina
starosti (Slika 12). Najbrojnija populacija, 27,81%., je u životnoj dobi od 40-59 godina. Zabrinjavajuće
je da se konstantno smanjuje broj radno najsposobnijeg stanovništva, u dobi od 20-39 godina, a
povećava broj stanovništva starijeg od 60 godina.
Zanimljivo je da je dobna skupina radno sposobnih stanovnika u Općini Bilje na strani mlađe
populacije, dok je u Općini Kneževi Vinogradi na strani starije populacije. U ukupnom stanovništvu
Zone A, pozitivno je što je najmlađa dobna skupina, 0-19 godina, nešto brojnija od skupine 60 i više
godina.
Problem školovanja je oduvijek bio prisutan u ruralnim sredinama. Međutim, 48,1%
stanovništva Bilja ima završenu srednju školu ili neki viši stupanj obrazovanja. Udio muškog
stanovništva u završenom srednjem obrazovanju veći je od 50% od ženskog stanovništva. U općini
Kneževi Vinogradi, iako je broj ukupnog stanovništva gotovo jednak broju stanovništva Općine Bilje,
situacija u obrazovanju je daleko lošija. Od 4353 stanovnika općine, samo 79 ili 1,81% ima završenu
srednju školu. Višu ili visoku školu ima završeno 149 stanovnika ili 3,42%. Ovakav negativan trend
(ne)obrazovanja u Općini Kneževi Vinogradi, zasigurno je uvjetovan i samim odgojem djece,
transportnom povezanošću s većim središtima, nedostatakom materijalno-financijskih sredstava i dr.
60
Slika 12. Starosna struktura stanovništva (Izvor: Singer 2003)
U ukupnom broju stanovnika Zone A, 39,63% stanovnika je ekonomski aktivno, što znači da
pridonosi ili je spremno pridonositi proizvodnji dobara i usluga tijekom određenog razdoblja radi
stjecanja sredstava za život. Od ukupno aktivnog stanovništva Zone A, zaposleno je 73,36%. Osobnim
prihodima raspolaže 27,19%stanovništva, od toga broja su 58,28% žene, a osoba s osobnim prihodom
smatra se ona koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom. Uzdržavane
osobe čine 33,18% u ukupnom broju stanovništva i to su pretežito žene. Udio poljoprivrednog
stanovništva u Zoni A i osoba koje oni uzdržavaju iznosi 12,17%, što ukazuje da je uz lov i šumarstvo
poljoprivreda značajna djelatnost toga područja.
Očuvanje prirodnog okoliša sa jedne strane i zahtjev za demografskim i gospodarskim
oporavkom područja s druge strane, zasigurno su aktivnosti koje bi trebalo ugraditi u novu razvojnu
politiku Baranje ukoliko želimo da se postojeća situacija izmjeni u pozitivnom smjeru. Neizostavno se
mora istaknuti da su proces obrazovanja i zapošljavanje jedna od najbitnijih uvjeta opstanka
stanovništva i Kopačkog rita. Stoga upravo Javna ustanova sa svojom vizijom i misijom može bitno
doprinijeti promjeni odnosa stanovništva prema prirodnim vrijednostima i poticanju razvoja djelatnosti
koje će se temeljiti na razvoju turističkih i uslužnih djelatnosti.
9.13. Posjedovno stanje
Utvrđeno je sedam osnovnih posjednika na području Parka prirode Kopački rit.
Tablica 19. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema ZPO – Osijek
R. br.
NAZIV POSJEDNIKA
Površina (ha)
%
1.
Republika Hrvatska
3.011,19
13,18
2.
Hrvatske šume
16.229,73
71,05
3.
Hrvatske vode
1.405,92
6,15
4.
Belje d.d. - Darda
1.407,65
6,16
5.
Javna ustanova PP Kopački rit
14,07
0,06
6.
Privatno
438,80
1,92
7.
Republika Hrvatska i jedinice lokalne
samouprave - ceste
339,05
1,48
22.846,41
100
UKUPNO:
Izvor podataka: ZPO-Osijek
61
Navedeno posjedovno stanje razlikuje se od podataka «Hrvatskih šuma» prema kojima su
posjednici na području Parka prirode Kopački rit sljedeći:
Tablica 20. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema Hrvatskim šumama d.o.o.
POSJEDNICI I
KORISNICI
OBRASLO
(ha)
Hrv. Šume Hrv.
Vode PIK
«Belje»
NEOBRASLO (ha)
NEPLODNO
(ha)
UKUPNO
(ha)
Poljopriv.
Proiz.
Neproizv.
5566
-
1453
2023
-
6415
nasip 114
-
1356
49
ribnjak 634
15359
163
2087
BARANJA
5566,11
1453
2023
6529
2039
17610
Hrv. Šume
PIK Apatin
Dunav-Rijeka
1463
-
804
-
586
-
55
-
789
930
2893
804
930
Bačka i Dunav
1463
804
586
55
1719
4627
Park prirode
Kopački rit Σ
7029
2257
2609
6584
3758
22237
Izvor podataka: Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma
Prema podacima Hrvatskih šuma, one su s ukupno 18.253 ha najveći posjednik prostora Parka
prirode Kopački rit. Posjeduju 82 % ukupnog prostora. PIK «Belje» sa 2.087 ha ima udjel od 9,3 % u
posjedu ukupnih površina. Hrvatske vode zajedno s rijekom Dunav imaju posjed od 1.093 ha, odnosno
4,9 %.
Iz svega navedenog, zaključje se da, ovisno o izvoru podataka, postoje razlike kako u ukupnoj
površini, tako i u udjelu površine pojedinog posjednika u odnosu na stvarno stanje i katastarske
podatke. Navedene konstatacije uz izuzetno loše katastarske podloge upućuje na potrebu sređivanja
podataka i podloga o posjedovnom stanju na području Parka prirode Kopački rit.
9.14. Analiza dionika
Ustanova je organizirala radionice putem kojih su dionici, lokalno stanovništvo, NVO i
suradnici JUPP Kopacki rit bili uključeni u proces izrade plana upravljanja. Radionice je vodio
konzultant Željko Kramarić dipl. ing. šumarstva.
Radionica s NVO
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za etnološku baštinu, edukaciju, sudjelovanje javnosti, lokalno
stanovništvo te nacionalnu i međunarodnu suradnju
- dionici koji su bili uključeni: Ekološko društvo Zeleni Osijek
- ostali sudionici: DZZP, UPDŠ «Slavonka», udruga «Biopa», Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i
prirode, Prirodoslovno društvo «Drava», Press centar za okoliš, PCOM-Alert, Fluvius Osijek,
Radionica na teme šumarstvo i lov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za šume, šumarstvo i lovstvo
- dionici koji su bili uključeni: Hrvatske šume, LS OBŽ, LD «Sokol» Grabovac
Radionica na teme turizam i posjećivanje
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), turizam, upravljanje
posjetiteljima, edukaciju i interpretaciju
- sudionici koji su bili uključeni: DZZP, «BAKHO», «BAKHO plus», Hotel «Mursa» Osijek, OPG
«Vaš», TZO Bilje «Apartmani vrata Baranje», Seoski turizam Lacković, Privatni smještaj
Radionica sa lokalnim zajednicama
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), infrastrukturu,
edukaciju i sudjelovanje u javnosti, rad s lokalnim stanovništvom, uklanjanje minskih i minski
sumnjivih područja
62
- sudionici koji su bili uključeni: Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Grad
Osijek-Odsjek zaštite okoliša, Općina Erdut, Općina Bilje, DZZP
Radionica na temu rekreativni ribolov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za ribarstvo i rekreativni ribolov
- sudionici koji su bili uključeni: «Karas» Bilje, «Amur» Darda, «Štuka» Čeminac, Športsko-ribolovni
savez Osječko-baranjske županije, ŠRD «Belje» Kneževo, DZZP, «Bjelica» Mece
Radionica na temu tradicionalni ribolov
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za akvakulturu, ribarstvo i tradicionalni ribolov
- sudionici (potencijalni dionici) koji su bili uključeni: «Šaran» Brijest, «Mrena» Osijek, «Štuka»
Osijek, Slatkovodni ribar
- ostali sudionici: Poljoprivredni fakultet Osijek
Radionica na teme vodnog gospodarstva i poljoprivrede
- ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za vodno gospodarstvo, navigaciju i promet rijekama Dunav i
Drava, poljoprivredu i stočarstvo
-dionici koji su bili uključeni: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, Vodoopskrba d.o.o. Darda,
«Belje» d.d. Darda (PC Ratarstvo, Tov junadi)
- ostali sudionici: DZZP, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Prijedlozi dionika su većinom usvojeni osim onih koji su protivni Zakonu o zaštiti prirode i
drugim podzakonskim aktima koji su važeći na području Parka prirode Kopački rit.
9.15. Posjećivanje
Zakon o zaštiti prirode parkove prirode definira kao prostrano prirodno ili dijelom kultivirano
područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.
Stoga je na ovim područjima poželjno razvijati turističke aktivnosti, koje moraju biti usklađene sa
principima zaštite prirode. Parkovi prirode su javno dobro koja trebaju biti dostupna svima,
organizacija upravljanja posjetima treba temeljiti na principu održivog razvoja. U slučaju Kopačkog
rita turizam se treba temeljiti na prirodnim vrijednostima, tj. turizam koji će pružati svim posjetiteljima
mogućnost promatranja i uživanja, te doživljaja „divlje“ prirode.
Eko-turizam je pod-segment ovog tržišta a Svjetska Turistička Organizacija definira ga kao
„sve oblike turizma u prirodi u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uživanje u prirodi i
tradicionalnim kulturama koje dominiraju u prirodnim područjima“. Prema nekim pokazateljima u
eko-turizmu se ostvaruje 2-4% međunarodne turističke potrošnje (WTO 2002) te oko 7-10% ukupnih
svjetskih turističkih putovanja (Linderberg, Furze, Staff i Black, 1997). Drugi pod-segment ovog
tržišta je avanturistički turizam koji također raste u stopi od 8% godišnje (Freire, 1998) a pod njim se
podrazumijeva cijeli niz aktivnosti od onih laganih, poput hodanja u prirodi, vožnja biciklom,
promatranje ptica, do teških i fizički zahtjevnijih poput alpinističkog penjanja, kanuinga i sl.
Zaštićena područja izuzetno su atraktivne lokacije za rastuću potražnju posjetitelja i
predstavljaju snažne tržišne marke, koje u svijesti posjetitelja stvaraju sliku o netaknutoj ali dostupnoj
prirodi, u kojoj postoji infrastruktura koja će zadovoljiti njihove potrebe.
Za očekivati je kako će rast broja posjetitelja zaštićenih područja biti snažnije izražen i to iz
slijedećih razloga:
o uočenih trendova u rastu potražnje eko-turizma
o činjenice da se od samih parkova traži snažnije učešće u samofinanciranju, što za
posljedicu ima usmjerenost prema većem broju posjetitelja
Maksimiziranje ekonomskih koristi od posjetitelja parkova kao i minimiziranje negativnih
utjecaja od tih posjeta na floru i faunu ne ovisi toliko o broju posjetitelja koliko o načinu na koji se
upravlja posjetom parkovima. Optimiziranje posjeta, kako sa stajališta posjetitelja koji od posjete
očekuju zadovoljstvo i doživljaj, tako i sa stajališta upravljanja tokovima posjetitelj, zahtjeva
razumijevanje obilježja posjetitelja, njihovih želje i potreba i načina na koji koriste infrastrukturu i
usluge parka te stupnja njihova zadovoljstva. Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje te kako bi se
turizam u parkovima mogao kvalitetnije planirati, potrebno je usavršiti proceduru prikupljanja
informacija o posjetiteljima, temeljem kojih bi se kreirala i određena i adekvatna ponuda usklađena sa
temeljnim ciljevima koju nalažu principi upravljanja u zaštićenim područjima.
63
Postojeći turistički proizvodi Parka prirode Kopački rit
Unatoč činjenici da je Kopački rit zaštićeno područje, koje ima dugu tradiciju korištenja kroz
različite prihvatljive gospodarske aktivnosti te izuzetno zanimljivu povijest tek u posljednje vrijeme
doživljava intenzivan rast turističkog prometa. Ulaganja u infrastrukturu cijelog okruženja i samog
Parka omogućila su stvaranje konkretnih posjetiteljskih programa, kojima je prvi i osnovni cilj
educirati i promovirati prirodne vrijednosti područja te graditi svijest o zaštiti prirode.
Istraživanjem tržišta putem anketa te praćenje rasta kvalitete turističkog proizvoda, tržišna
marka Kopački rit je u stalnom usponu prepoznatljivosti. Isto potkrjepljuju podaci o broju posjetitelja,
koji su koristili neki od programa u posljednjih šest godina kako slijedi:
Tablica 21: Broj posjetilaca Parka prirode Kopački rit za razdoblju 2001.-2007. godine:
Godina
Broj
posjetitelja
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
5.120
8.269
8.107
18.210
22.388
23.009
33.207
36.775
U Parku prirode Kopački rit trenutno su diferencirani slijedeći proizvodi, kako slijedi:
Posjet prijemnom centru smještenom u blizini sela Kopačevo koji se smatra i glavnim ulazom u
Park prirode gdje se interpretiraju tradicijske vrijednosti kraja, ističu vrijednosti panonske
arhitekture te prikazuju filmski uradci o prirodnim vrijednostima područja koje nije dostupno za
posjećivanje
• Razgledavanje Posebnog zoološkog rezervata brodovima (ukupnog kapaciteta 125 mjesta) koji
za povoljnog vodostaja plove kanalom Čonakut i Novim kanalom. Tijekom vožnje održava se
interpretacija o ekološkim vrijednostima cjelokupnog Parka te njegove flore i faune
• Šetnja poučnim stazama – Sakadaš, Veliki Sakadaš, Stari brijest i staze u kompleksu dvorca
Tikveš, koje nude uz sam boravak u prirodi i mogućnost edukacije
• Razgledavanje lokaliteta kompleksa dvorca Tikveš uz interpretaciju o njegovim kulturnopovijesnim, prirodnim i krajobraznim vrijednostima
• Biciklizam – posljednjih godina Kopački rit postaje sve omiljenija destinacija cikloturista i
biciklista iz svih krajeva svijeta. Vožnja dijelovima Dunavske rute i Panonskog puta mira koji se
protežu i dijelom Kopačkog rita osigurati će doživljaj iskonske prirode Svim posjetiteljima koji
u park dolaze biciklima na raspolaganju stoji i Internet kutak.
• Rekreativni ribolov je proizvod visokog potencijala čiji razvoj treba brižno usmjeravati u skladu
sa načelima zaštite prirode. Unutar Parka prirode rekreativni ribolov u zonama (Podunavski
kanali, crpna stanica Zlatna Greda, Vemeljski dunavac i rijeka Dunav)
• Promatranje ptica predstavlja jedan od najatraktivnijih programa namijenjenog ljubiteljima
ornitofaune
• Usluga noćenja u bio-ekološkoj stanici za sve one koji žele odmor u prirodi, daleko od gradske
vreve te traže pravi užitak u zvukovima šume
• Usluga organiziranja skupova različitog sadržaja u konferencijskoj dvorani bio-ekološke stanice,
kapaciteta 100 sjedećih mjesta
• Ostale usluge i proizvodi koje pružaju korisnici koncesijskih odobrenja u Parku prirode Kopački
rit
Zaštićena područja imaju snažnu ulogu u razvoju specifičnih i selektivnih oblika turizma te
moraju biti fokusirana na prenošenje poruke o vrijednosti prirodne i kulturne baštine domicilnog kraja.
Također moraju biti pokretači razvoja onih gospodarskih grana, koje su u skladu s prirodom te idu ka
njenoj zaštiti. Ukoliko se pozornije pristupi analizi turističkih trendova, uočava se da je u posljednje
vrijeme sve više onih ljudi koji prihvaćaju ideju aktivnog i istraživačkog odmora, a koji uključuje i
posjete prirodnim znamenitostima i rijetkostima, kojima Hrvatska itekako obiluje.
•
64
Grafikon 2: Dolasci posjetitelja u nacionalne parkove i parkove prirode te turista u komercijalne smještajne
objekte u razdoblju od 1997. do 2006. godine (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i
parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)
Navedeni podatak predstavlja motivirajući podlogu za razvoj programa u Parku prirode
Kopački rit, koji ima dobre razvojne predispozicije te realne razvojne ambicije. Očuvana i u europskim
razmjerima jedinstvena priroda, ima snažnu konkurentsku prednost, koju Ustanova mora akceptirati i
iskoristiti te snažnijim nastupom dostići ciljeve postavljene marketing- strateškim planom.
Potrebno je osmisliti nove edukativne i turističke sadržaje, obogatiti postojeću posjetiteljsku
infrastrukturu, unutar i izvan granica Parka (npr. posjetilačke poučne staze) koje će se protezati i izvan
granice Parka te razviti nove programe koji će posjetitelje zadržati kako u prostoru Parka tako i
okruženja. Od presudne je važnosti intenzivno raditi na povezivanju svih čimbenika i udruživanju
njihovih resursa te osposobiti cijeli interni i eksterni sustav za podršku potrošnji, uz istovremeno
poštovanje načela nosivog kapaciteta prostora i zaštite prirode.
Promocijske aktivnosti koje je pokrenula Ustanova, brojne uspješne ekološko-turističke
akcije, organizirane s ciljem popularizacije zaštićenog područja, a potpomognute snažnom
medijskom promidžbom rezultirale su pozitivnim reakcijama stanovništva te pobudile interes za
dolascima u Kopački rit. Međutim, sve ove aktivnosti potrebno je pažljivo koordinirati.
Istraživanje tržišta putovanja u zaštićeno područje
Istraživanje tržišta koje se provodilo tijekom posljednjeg perioda obuhvaćalo je anketiranje
posjetitelja putem anketnih listića koji su sadržavali pitanja o željama i očekivanjima potrošača,
njihovim kupovnim navikama te ukupnom dojmu programa i sl. Obrađeni rezultati ukazali su da su
očekivanja u velikoj mjeri ostvarena no znakovita je činjenica da se dio anketiranih posjetitelja žalio
na jednoličnost ponude te nemogućnost organizacije dužeg posjeta Parku (u trajanju više sati ili dana) i
prihvatu manjih grupa s pojedincima, koji traže stručnog vodiča prema principu „jedan na jedan“.
65
Grafikon 3: Učestalost posjeta parkovima u Hrvatskoj (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova
i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)
10. Dosadašnji problemi zaštite
Problemi vezani za prirodne pojave
Nastaju kao rezultat globalnih procesa i prirodnih pojava na koje čovjek direktno ne utječe,
poput promjena klime izazvanih geološkim gibanjima Zemlje itd.
Problemi zaštite uzrokovani ljudskim djelatnostima
Od postojećih problema najopasniji po opstanak prirodnih vrijednosti su onemogućavanje
odvijanja prirodnih procesa meandriranja na rijekama, deficit sedimenta u rijekama kao rezultat
izgradnje vodnih stepenica i skraćivanja korita rijeka, sprječavanje poplava, kanaliziranje rijeka te
konačno gubitak vlažnih i močvarnih staništa zbog melioracija. Posljedice navedenih radnji su
opadanje razina nadzemnih i podzemnih voda unutar korita rijeke i poplavnog područja uzrokovanog
ukopavanjem u korito, dugoročno opadanje količina voda u poplavnom području za vrijeme poplava,
dugoročno opadanje vremenskog trajanja poplava = manji broj dana s poplavama, gubitak hidrološke
povezanosti riječnog korita i poplavnog područja, gubitak hidrološke povezanosti poplavnog područja
s podzemnim vodama u branjenom području, smanjenje geo-morfoloških procesa u poplavnom
području, prekid prirodnih procesa sedimentacije i meandriranja, pojačana sedimentacija i zatrpavanje
rukavaca i fokova. Veliki problem predstavlja sušenje šuma zbog promjene režima podzemnih voda.
Krivolov i lovokrađa su oduvijek prisutne i i kao takove vrlo štetne aktivnosti.
Uz to, potrebno je napomenuti ribokrivolov u Posebnom zoološkom rezervatu, ali i izvan njega
u vrijeme mrijesta, koja može ozbiljno narušiti stabilnost riblje populacije.
Intenzivna poljoprivreda utječe na gubitak kvalitete tla, povećanje razina štetnih i otrovnih
tvari (osobito pesticida i umjetnih gnojiva) u sustavu koji se naknadno ispiru u podzemne i površinske
vode, te potpuni gubitak većeg dijela biološke i krajobrazne raznolikosti nastao kao posljedica
uspostavljanja monokultura. Nadalje, uništavanje živica i rubnih staništa osim što ugrožava rijetke i
ugrožene vrste koje žive na tim staništima, remeti ravnotežu odnosa predatora i plijena na
poljoprivrednim površinama te se tako povećava potreba korištenja insekticida i drugih otrova. Osim
toga pojačava se erozija tla i smanjuje njegova plodnost. Izgradnja farme u neposrednoj blizini Parka
predstavlja stvarni i potencijalni izvor onečišćenja voda.
Širenje invazivnih vrsta biljaka uslijed zapuštanja zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka
predstavlja veliku opasnost od gubitka prirodnih staništa.
Paljenje staništa u neposrednoj blizini kao i u samom Parku uzrokuje požare koji dovode do
uginuća mnogih organizama rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, a mogu dostići i razmjere
prirodnih katastrofa.
66
Napuštanjem proizvodnje na ribnjacima Podunavlje s ekološkog staništa gube se izuzetno
vrijedna staništa za biljne i životinjske vrste vlažnih i močvarnih staništa, osobito za ptice močvarice,
dok sa staništa razvoja prihvatljivih vidova turizma gubi izuzetno značajan resurs za Ustanovu.
Problemi u provođenju fizičke zaštite Parka prirode
Fizičku zaštitu Parka prirode provodi Služba nadzora temeljem Zakona o zaštiti prirode i
Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode.
Problemi s kojima se susreće glede nadzora korisnika su najčešće vezani za nepravodobno
ishođenje Dopuštenja ministarstva na godišnje planove ili pojedine zahvate.
Drugi dio problema vezanog za nadzor rada korisnika je neadekvatna kadrovska popunjenost
profilima raznih struka (šumar, hidrolog itd.) koje bi mogle bolje pratiti pojedine djelatnosti.
Treći dio problema je neusuglašenost posebnih propisa koji reguliraju pojedine djelatnosti sa
Zakonom o zaštiti prirode kao i nedefinirane i općenite članke te nepostojanje instrumenta za provedbu
ovlasti nadzornika u samom Zakonu o zaštiti prirode.
Poseban problem u parku su velike površine zagađene minama. Ovaj problem otežava nadzor
kao i provedbu protupožarne zaštite.
67
11. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe plana upravljanja
DUGOROČNI CILJEVI
1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa,
2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i
evolucije poplavnih dolina velikih rijeka,
3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput
turizma, poljoprivrede i stočarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i ribnjačarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na
dobrobit sadašnjih i budućih generacija
KRATKOROČNI CILJEVI
1. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
Tema
Cilj
Br
1.1. Vrste (sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim Narodne novine br. 99/2009)
1.1. Trajno osigurati stabilnost ili povećavanje populacije ugroženih i
rijetkih vrsta sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti
zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/2009)
Mjere i aktivnosti
Izraditi i provesti akcijske planove za zaštitu svojti. Mjere
za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom
sukladno pojedinoj vrsti temeljem popisa vrsta iz NEM-a
– uključujući mjere fizičke zaštite vrsta i njihovih staništa,
restauracije staništa, te praćenja stanja (monitoring). Kao
ključne indikatorske svojte uključeno je 8 skupina i/ili
svojti.
1.1.
1.1.1. Akcijski plan za zaštitu obične vidre Lutra lutra
1.1.2. Akcijski plan za zaštitu šišmiša Chiroptera
1.1.3. Akcijski plan za zaštitu rodarica Ciconiiformes
(Ardea alba, Ardea purpurea, Egretta garzetta,
Nycticorax nycticorax, Ardeola ralloides, Ciconia
ciconia, Ciconia nigra, Platalea leucorodia)
1.1.4. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih svojti
Indikatori
Populacije navedenih svojti stabilne ili se povećavaju
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP
1.1.i)1. Broj izrađenih akcijskih
planova za zaštitu svojti
1.1.i)2. Populacije ugroženih i
rijetkih vrsta stabilne ili se
povećavaju
1.1.i)3. Mjere fizičke zaštite
svojti i njihovih staništa se
redovito provode
1
1.1.i)4. Potrebne restauracije
staništa navedenih svojti se
redovito provode
1.1.i)5. Sukladno Akcijskim
planovima redovito se provodi
praćenje stanja s ciljem
68
Br
Mjere i aktivnosti
grabljivica Acipitridae i Falconidae (Haliaeetus albicilla,
Milvus migrans, Circus aeruginosus, Falco cherrug)
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
utvrđivanja veličina i dinamike
populacija
1.1.5. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih vrsta djetlovki
Picidae (Dendrocopus medius, Picus canus, Dryocopus
martius)
1.1.6. Akcijski plan za zaštitu riba Pisces (Umbra
krameri, Misgurnus fosilis, Gymnocephalus schraetser,
Cottus gobio, Aspius aspius, Cyprinus carpio, Cobitis
elongatoides, Eudontomyzon mariae, Pelecus cultratus)
1.1.7. Akcijski plan za zaštitu patke njorke Aythya nyroca
1.1.8. Akcijski plan za zaštitu ostalih vrsta zaštićenih po
Zakonu i Direktivama
Tema
Cilj
Br
1.2.
1.2. Staništa (sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
stanišnih tipova Narodne novine br. 7/2006)
1.2. Trajno osigurati stabilnost ili povećanje površina staništa koja se Površina staništa koja se u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti
u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova stanišnih tipova (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP
(NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP Kopački Kopački rit je stabilna ili se povećava
rit.
Mjere i aktivnosti
Izraditi i provoditi akcijske planove za zaštitu staništa
(navedeni su u daljnjim tablicama). Mjere za zaštitu
potrebno je definirati akcijskim planom sukladno
pojedinom tipu staništa temeljem popisa iz NEM-a –
uključujući mjere fizičke zaštite, restauracije staništa, te
praćenje stanja.
1.2.1. Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih
staništa (NKS/NATURA/BERN):
Indikatori
Prio
ritet
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP
1.2.i)1. Akcijski plan za zaštitu
vodenih i močvarnih staništa
izrađeni i u primjeni
1.2.i)2. Ugrožena i rijetka
staništa dovedena u povoljno
stanje te su kao takva stabilna
ili im se površina povećava.
1
1
1.2.i)3. Mjere fizičke zaštite
69
Br
Mjere i aktivnosti
•
•
•
•
•
Tema
Cilj
Br
1.3.1.1.
1.3.1.2.
1.3.1.3.
A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama
obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention
p.p.
-/-/Vodena i močvarna vegetacija
-/3130/Amfibijska staništa Isoeto –
Nanojuncetalia
A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s
vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion
A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki
šaševi
Indikatori
Suradnici
10
1.2.i)4. Potrebne restauracije
staništa se redovito provode
1.2.i)5. Sukladno akcijskom
planu redovito se provodi
praćenje stanja staništa s
ciljem utvrđivanja njihove
površine i kvalitete
Hidrološki uvjeti u Temeljnoj zoni unaprijeđeni
Status zaštićenog područja odredbama Ramsarske konvencije zadržano
Indikatori
Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje vodenih
ekosustava u Temeljnoj zoni
Izrađen je izvještaj o stanju
vodenih ekosustava u Temeljnoj
zoni
Izraditi Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava
Akcijski plan zaštite vodenih
ekosustava izrađen i u primjeni
Pratiti stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
staništa se redovito provode
1.3. Ekosustavi
1.3.1. Vodeni ekosustavi Temeljne zone (poplavno područje)
1.3.1.a) Unaprijediti hidrološke uvjete u Temeljnoj zoni
1.3.1.b) Zadržati status zaštićenog područja sukladno
odredbama Ramsarske konvencije
Mjere i aktivnosti
Prio
ritet
Status zaštićenog područja prema
Ramsarskoj konvenciji zadržan
Izrađen je izvještaj o stanju
vodenih ekosustava
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP
JUPPKR,
DZZP
1
1
JUPPKR,
DZZP
70
Br
Mjere i aktivnosti
1.3.1.4.
Surađivati s Hrvatskim vodama u izradi Plana
upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i provedbi
Akcijskog plana zaštite vodenih ekosustava
Tema
Cilj
Br
1.3.1.1.1.
1.3.1.1.2.
1.3.1.1.3.
Indikatori
Prio
ritet
Ciljevi zaštite vodenih
ekosustava zaštićenog područja
uključeni su prilikom izrade i
provedbe Plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Dunav
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske
vode
1
1.3.1.1. Rijeke, jezera i stalni vodotoci
1.3.1.1. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih
procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka,
uključujući procese meandriranja vodotoka,
plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s
poplavnim područjem
Mjere i aktivnosti
Prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka koji uključuju
meandriranje vodotoka, plavljenje i hidrološku povezanost rijeke s
poplavnim područjem su osigurani
Indikatori
Pratiti odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih
dolina velikih rijeka, uključujući procese meandriranja
vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s
poplavnim područjem
Broj dana s vodom u depresijama
stabilan ili se povećava sukladno
prosječnim vrijednostima
poplavljenosti za određeno
područje
Mjeriti i pratiti fizikalno-kemijske i mikrobiološke
parametre jezera Sakadaš i Kopačkog jezera, glavnih
vodotoka, Dunava i Drave te sedimentaciju i pronos
nanosa
Mjerenja fizikalno-kemijskih i
mikrobioloških parametara,
sedimentacije, pronosa nanosa, te
praćenje sastava flore i faune
vodenih ekosustava redovito se
provode. Izrađen je izvještaj
Pratiti sastav flore i faune vodenih ekosustava
Sastav flore i faune vodenih
ekosustava se redovito prati
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP,
Geodetski
fakultet
Zagreb
JUPPKR,
ZZJZ, PTF
Osijek
1
1
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek
71
Br
1.3.1.1.4.
1.3.1.1.5.
Mjere i aktivnosti
Svesti na minimum postojeće i izradu novih
antropogenih kamenih pregrada i drugih vodnogospodarskih objekata, koji sprječavaju meandriranje
rijeka i protočnost u vodotocima
Indikatori
Prio
ritet
Fluvio-morfološki parametri
meandara dostižu vrijednosti
višeg tipa
Broj antropogenih kamenih
pregrada i drugih vodnogospodarskih objekata koji
sprječavaju meandriranje rijeka i
protočnost u vodotocima se
smanjuje
1
Hidrološka povezanost rijeke i
poplavnog područja je
restaurirana i povećana
Inicirati izradu otvora u kamenoj pregradi na 1393.
rkm Dunava, kako bi se povećala protočnost
Vemeljskog dunavca
Kamena pregrada na 1393. rkm
Dunava otvorena
Redovito održavati Vemeljski dunavac, Renovski,
Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški
dunavac uklanjanjem naplavina
Renovski, Hulovski kanal,
Čonakut, Nađhat fok i Petreški
dunavac se redovito održavaju
1
1.3.1.1.8.
Restaurirati manje fokove sukladno Akcijskom planu
zaštite vodenih ekosustava
Broj restauriranih manjih fokova
se povećava
2
1.3.1.1.9.
Izraditi Akcijski plan restauracije te spriječiti daljnje
zasipavanje jezera Sakadaš i Kopačkog jezera
Akcijski plan restauracije jezera
Sakadaš i Kopačkog jezera
izrađen, daljnje zasipavanje
spriječeno
1.3.1.1.7.
1.3.1.1.10. Aktivno surađivati s Hrvatskim vodama u izradi i
dopuni Plana upravljanja vodnim područjem rijeke
Dunav s ciljem osiguranja neometanog odvijanja
procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka
Ciljevi zaštite vodenih
ekosustava zaštićenog područja
uključeni su prilikom izrade i
provedbe Plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Dunav
Suradnici
10
JUPPKR,
Agencija za
vodne
putove,
Hrvatske
vode
JUPPKR,
DZZP
Restaurirati (otvoriti) fokove na Somhatu, Šebeš foku,
Kućnom i Vajs kanalu, Petreškom dunavcu, kako bi se
povećala hidrološka povezanost Dunava i poplavnog
područja
1.3.1.1.6.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
2
1
JUPPKR,
Agencija za
vodne putove
JUPPKR
JUPPKR
JUPPKR,
DZZP
1
1
JUPPKR,
Hrvatske
vode
72
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
vodnim područjem rijeke Dunav
Tema
Cilj
Br
1.3.1.2.1.
1.3.1.2.2.
1.3.1.2.3.
1.3.1.2. Bare i močvare
1.3.1.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo
smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno
osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa
uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu
ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i
sisavaca
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem
postavljanja mreže vodomjernih postaja
Broj dana s vodostajem većim od
srednjeg stabilan sukladno
prosječnim vrijednostima za
određeno područje
Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem
daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS
alata te terenskom verifikacijom podataka)
Površina bara i močvara u
poplavnom području stabilna.
Izrađen je izvještaj
Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i
močvara
Migracije i mrijest riba
neometane. Izrađen je izvještaj
Populacije kralješnjaka vezanih
za močvarna staništa stabilne ili
se povećavaju
Površina pod barama i močvarama stabilna
Prirodni procesi migracije, mrijest ribe, seoba i ishrana ptica,
razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se
neometano odvijaju
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske
vode, DHMZ
JUPPKR
1
1
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek
73
Tema
Cilj
Br
1.3.2.
Vodeni ekosustavi Prijelazne zone (branjeno područje)
1.3.2.1. Jezera i vodotoci
1.3.2.
1.3.2.1. Osigurati poboljšanje hidroloških uvjeta u
branjenom području i neometano odvijanje
prirodnih procesa evolucije vodotoka
Mjere i aktivnosti
Hidrološki uvjeti u branjenom području su poboljšani
Prirodni proces evolucije vodotoka je stabilan
Indikatori
1.3.2.1.1. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da se povećaju
ukupne količine nadzemnih voda i njihova vodostaja u
branjenom području putem Crpnih stanica Zlatna
Greda, Tikveš i Podunavlje
Ukupna količina nadzemnih voda
u branjenom području povećana
1.3.2.1.2. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da crpne stanice crpe
vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši
od sadašnjeg minimuma
Crpne stanice crpe vodu iz
branjenog područja kod vodostaja
koji je veći od sadašnjeg
minimuma
1.3.2.1.3. Trajno sprječavati uništavanje vodene i močvarne
vegetacije na vodotocima sukladno Akcijskom planu
za zaštitu vodenih močvarnih staništa
Porast populacija svojti vezanih
uz vlažna i močvarna staništa
Tema
Cilj
Vegetacija uz vodotoke se razvija
sukladno prirodnim procesima
sukcesije
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
JUPPKR,
DZZP
1
1.3.2.2. Bare i močvare
1.3.2.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo
smanjenje površina pod barama i močvarama, te
trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih
procesa uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i
ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca,
gmazova i sisavaca
Površina pod barama i močvarama stabilna, neometano plavljenje je
osigurano
Migracija i mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i
disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvija
74
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
1.3.2.2.1. Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem
postavljanja mreže vodomjernih postaja
Broj dana s vodostajem većim od
srednjeg stabilan sukladno
prosječnim vrijednostima za
određeno područje
1.3.2.2.2. Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem
daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS
alata te terenskom verifikacijom podataka)
Površina bara i močvara u
poplavnom području stabilna
1.3.2.2.3. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i
močvara
Sastav biljnih i životinjskih
zajednica bara i močvara redovito
se prati
1.3.2.2.4. Restaurirati i čistiti fokove i bare od naplavina
sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava
Broj očišćenih i restauriranih
fokova i bara.
Hidrološki uvjeti u branjenom
području poboljšani što se očituje
u porastu populacija svojti
vezanih uz vlažna i močvarna
staništa
1.3.2.2.5. Restaurirati hidrološke uvjete u predjelima Batsiget,
Ludoš i Dud bari putem zatrpavanja postojećih
odvodnih kanala
Hidrološki uvjeti u predjelima
Batsiget, Ludoš i Dud bara
restaurirani, a odvodni kanali
zatrpani
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske
vode, DHMZ
JUPPKR
1
1
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek
JUPPKR,
DZZP
1
JUPPKR,
DZZP
2
75
Tema
Cilj
Br
1.3.2.3. Antropogena vlažna staništa (kanali i ribnjaci)
1.3.2.3. a) Osigurati što prirodnije uvjete na kanalima uključujući
mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i
disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca
1.3.2.3. b) Osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode
kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju
biološke i krajobrazne raznolikosti
Mjere i aktivnosti
1.3.2.3.1. Izraditi Akcijski plan zaštite i obnove Ribnjaka
Podunavlje kojim će se osigurati punjenje ribnjaka
dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova
funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne
raznolikosti
Indikatori
Uvjeti za mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i
disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca su stabilni
Ribnjaci su u funkciji u svezi zaštite i očuvanja biološke i
krajobrazne raznolikosti
Prio
ritet
1.3.2.3.2. Načinom održavanja protočnosti kanala utjecati na
povećanje duljine kanala s netaknutom vodenom i
močvarnom vegetacijom u branjenom području
Dužina kanala sa značajem za
biološku raznolikost se povećava
1.3.2.3.3. Osigurati dovoljne količine vode u kanalima
branjenog područja kako bi se očuvala njihova uloga u
zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti,
osim kada velika suša to fizički onemogućava
Hidrološki uvjeti kanala i
ribnjaka poboljšani što se očituje
u porastu populacija svojti
vezanih uz vlažna i močvarna
staništa
1.3.2.3.4. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica kanala i
ribnjaka
Na ribnjacima Podunavlje
kolonije ptica (čigri i crnogrlih
gnjuraca) ponovo aktivne
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske vode
Akcijski plan zaštite i obnove
ribnjaka Podunavlje izrađen i u
primjeni
Količina vode u ribnjacima
dovoljna za osiguranje njihove
funkcije u zaštiti i očuvanju
biološke i krajobrazne
raznolikosti
1
1
1
JUPPKR,
Hrvatske vode
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
1
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek
76
Tema
1.3.3.
1.3.3.
Cilj
Br
Šumski ekosustavi
Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih
procesa evolucije šumskih ekosustava, uključujući procese
njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja
Mjere i aktivnosti
Indikatori
1.3.3.1. Izraditi Programa zaštite šumskih ekosustava u skladu sa
Zakonom o zaštiti prirode, koji će uključivati područja
bez gospodarenja šumskim ekosustavima
Program zaštite šumskih
ekosustava izrađen i u primjeni
1.3.3.2. Akcijski plan za zaštitu slijedećih šumskih staništa:
Akcijski plan za zaštitu
navedenih staništa je izrađen i
primjenjuje se
- E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s
močvarnom broćikom
- E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola
- E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele
topole
- E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog
jasena
Procesi šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne
obnove, sukcesije i starenja se neometano odvijaju
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP, Odjel za
biologiju
Osijek,
Šumarski
institut
Jastrebarsko,
Hrvatske šume
JUPPKR,
DZZP,
Šumarski
institut
Jastrebarsko
Postojeće stanje šumskih
ekosustava utvrđeno
Zdravstveno stanje šuma se
poboljšava
1
- E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena
- E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)
- E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste
grabove šume
77
Br
1.3.3.3.
1.3.3.4.
1.3.3.5.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
Izdvojiti vrijedne i tipične lokalitete šumskih zajednica i
inicirati njihovu zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti
prirode u kategoriji Posebnih rezervata šumske
vegetacije
Površina pod zaštitom u
kategoriji posebnih rezervata
šumske vegetacije se povećava
1
Uspostaviti trajno praćenje razvoja šumskih ekosustava
putem trajnih ploha, uključujući istraživanje podzemnih
voda u cilju utvrđivanja njihovog utjecaja na prirodnu
obnovu i sušenje šuma, te praćenje sastava biljnih i
životinjskih zajednica šumskih ekosustava
Uspostavljen program trajnog
praćenja razvoja šumskih
ekosustava putem trajnih ploha
1
Osigurati prirodnost autohtonih šumskih sastojina
pomoću mjera restauracije staništa (uključujući
povećanje njihove raznovrsnosti, raznodobnosti i
slojevitosti)
Povećava se površina,
raznovrsnost, raznodobnost i
slojevitost prirodnih sastojina,
povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP, Min.
kulture
Šumarski
institut
Jastrebarsko
JUPPKR,
DZZP, Odjel za
biologiju
Osijek, Poljop.
fakultet Osijek
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume
1
Povećava se udio voćkarica u
šumskim sastojinama
1.3.3.6.
Trajno provoditi uklanjanje invazivnih vrsta biljaka iz
prirodnih šumskih zajednica (osobito čivičnjače
Amorpha fruticosa)
1.3.3.7. Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu
pošumljene površine (ograđivanjem i drugim mjerama)
od negativnog utjecaja divljači do starosti u kojoj divljač
više ne može izazvati štete
1.3.3.8.
Surađivati s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi
Programa za upravljanje šumama posebne namjene i
svih navedenih mjera i aktivnosti te radi postizanja
ciljeva u svrhu zaštite prirode
Površina pod invazivnim vrstama
biljaka (osobito čivičnjače
Amorpha fruticosa) se smanjuje
Pošumljene površine su efikasno
zaštićene i njegovane
Negativan utjecaj divljači je
smanjen
Uspostavljena suradnja s
Hrvatskim šumama u izradi i
provedbi Programa zaštite
šumskih ekosustava i Programa
za upravljanje šumama posebne
1
JUPPKR,
Hrvatske
šume
1
JUPPKR,
Hrvatske
šume
1
JUPPKR,
Hrvatske
šume
78
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
namjene i svih navedenih mjera i
aktivnosti
Ciljevi zaštite šumskih
ekosustava zaštićenog područja
uključeni prilikom izrade i
provedbe Programa za
upravljanje šumama posebne
namjene
Tema
Cilj
Br
1.3.3.1. Prirodne šume Temeljne zone (poplavno područje)
1.3.3.1. Osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa
evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone (poplavno
područje)
Mjere i aktivnosti
Indikatori
1.3.3.1.1. Tražiti kod donošenja novih šumsko-gospodarskih
osnova da se izdvoje prirodne poplavne šume iz svih
oblika gospodarenja te da ih se prepusti prirodnim
procesima evolucije šumskih ekosustava
Prirodne poplavne šume
izdvojene iz svih oblika
gospodarenja i prepuštene
prirodnim procesima evolucije
šumskih ekosustava
1.3.3.1.2. Spriječiti fragmentaciju šumskih sastojina na način da
se ne rade novi šumski putovi i lovne prosjeke
Ne rade se novi šumski putovi i
lovne prosjeke.
Povećava se površina,
raznovrsnost, raznodobnost i
slojevitost prirodnih sastojina.
Procesi evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone se neometano
odvijaju
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Min. Kulture,
DZZP,
Hrvatske
šume
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume
1
Povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti.
79
Tema
Cilj
Br
1.3.3.2. Prirodne šume Prijelazne zone (branjeno područje)
1.3.3.2. a) Očuvati postojeće sastojine prirodnih šuma
1.3.3.2. b) Unaprijediti kvalitetu degradiranih šumskih staništa
Mjere i aktivnosti
Indikatori
1.3.3.2.1. Izdvojiti sastojine prirodnih šuma koje sadrže vrste i
staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i
pravilnicima o zaštiti svojti i staništa te planirati
njihovo prepuštanje prirodnim procesima evolucije
šumskih ekosustava
Površine prirodnih šuma koje
sadrže vrste i staništa zaštićenih
temeljem NEM-a, NATURA
2000 i pravilnicima o zaštiti
svojti i staništa izdvojene su iz
gospodarenja
1.3.3.2.2. Trajno umanjiti gubitak kvalitete staništa
sprječavanjem aktivnosti koje dovode do smanjivanja
njihove raznodobnosti, raznovrsnosti i slojevitosti
Povećava se površina,
raznovrsnost, raznodobnost i
slojevitost prirodnih sastojina,
povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti
1.3.3.2.3. Uspostaviti cjelokupnu mrežu piezometara u šumskim
staništima i pratiti promjene vodostaja nadzemnih i
podzemnih voda, kako bi se utvrdio utjecaj na sušenje
šuma
Monitoring podzemnih voda
uspostavljen i provodi se
1.3.3.2.4. Inicirati povišenje razina nadzemnih i podzemnih voda
branjenog područja (Prijelazne zone) putem dogovora
o modificiranju rada postojećih crpnih stanica
Crpne stanice započinju počinju
crpiti vodu izvan branjenog
područja na razini višoj od
sadašnjeg minimuma
Postojeće sastojine prirodnih šuma su očuvane
Površina degradiranih šumskih staništa se smanjuje do konačnog
nestanka
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
1
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume
1
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume
1
JUPPKR,
Geodetski
fakultet
Zagreb, PTF
Osijek
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
80
Tema
Cilj
Br
1.3.3.3. Plantaže i druge sastojine alohtonih vrsta drveća Temeljne i Prijelazne zone
1.3.3.3. U slijedećih 10 godina prevoditi plantaže i druge
sastojine alohtonih vrsta drveća na cjelokupnom
zaštićenom području u prirodne sastojine domaćih vrsta
Mjere i aktivnosti
Indikatori
1.3.3.3.1. Inzistirati na provedbi sječe i uklanjanju plantaža i
drugih sastojina alohtonih vrsta po dostizanju sječive
zrelosti
Površine pod plantažama sa
sastojinama stranih (alohtonih)
vrsta drveća se smanjuju
1.3.3.3.2. Nadzirati uređivanje sječina
Sječine se ostavljaju uređene
sukladno Pravilniku o doznaci
stabala, žigosanju drvnih
sortimenata, popratnici i
šumskom redu (NN 116/06)
1.3.3.3.3. Nadzirati pošumljavanje posječenih površina domaćim
vrstama drveća sukladno uvjetima staništa i Programu
zaštite šumskih ekosustava
Povećava se površina,
raznovrsnost, raznodobnost i
slojevitost prirodnih sastojina,
povećavaju se populacije
ugroženih, rijetkih, i
indikatorskih svojti
1.3.3.3.4. Inzistirati na organiziranju efikasne zaštite i njege
pošumljenih površina od negativnog utjecaja divljači
Divljač ne ugrožava obnovu
pošumljenih površina
Alohtone vrste drveća na cjelokupnom zaštićenom području
prevedene su u prirodne sastojine domaćih vrsta
Prio
ritet
1
2
1
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume, Min.
kulture
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume, Min.
kulture
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume, Min.
kulture
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume, Min.
kulture
81
Tema
1.3.4.
Travnjaci
1.3.4.
Cilj
Br
a) Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih
procesa evolucije travnjačkih ekosustava
1.3.4. b) Zaštititi, očuvati i održavati površine pod autohtonim
travnjačkim zajednicama, uz sprječavanje njihova obrastanja
drvenastim biljkama
Mjere i aktivnosti
Inventarizacija i utvrđivanje
postojećeg stanja travnjačkih
ekosustava napravljena
1.3.4.2. Izraditi Akcijski plan zaštite travnjaka, osobito:
Akcijski plan zaštite travnjaka
izrađen i u primjeni
C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe
•
-/6440/Livade Cnidion dubii
Autohtone travnjačke zajednice zaštićene, očuvane i održavane
Indikatori
1.3.4.1. Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje travnjačkih
ekosustava
•
Evolucija travnjačkog ekosustava se neometano odvija
Povećava se površina, kvaliteta i
biološka raznolikost travnjaka
Prijelaznog područja, povećavaju
se populacije ugroženih, rijetkih,
i indikatorskih svojti
1.3.4.3. Uspostaviti trajno praćenje razvoja travnjačkih
ekosustava putem trajnih ploha, uključujući praćenje
sastava biljnih i životinjskih zajednica
Uspostavljen program trajnog
praćenja razvoja travnjačkih
ekosustava
1.3.4.4. Inicirati da se na svim travnjacima Prijelazne zone 2B
uklanjaju invazivne vrsta biljaka, te sprječava sukcesija
travnjaka putem košnje i/ili ispaše tradicionalnim
pasminama domaćih životinja
Površine travnjaka, livada i
pašnjaka s autohtonom
vegetacijom se povećavaju
1.3.4.5. Surađivati s Hrvatskim šumama i Beljem u provedbi
Akcijskog plana zaštite travnjaka
Uspostavljena suradnja s
Hrvatskim šumama i Beljem u
izradi i provedbi Akcijskog plana
Povećavaju se populacije
tradicionalnih pasmina domaćih
životinja koje se koriste za ispašu
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek, DZZP
JUPPKR,
DZZP
1
2
1
2
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek, DZZP
JUPPKR,
Hrvatske vode,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR,
Hrvatske
šume, Belje
82
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
izradi i provedbi Akcijskog plana
zaštite travnjaka
Ciljevi zaštite travnjaka uključeni
prilikom izrade i provedbe
planova Hrvatskih šuma i Belja
Tema
Cilj
Br
1.3.4.1.1.
1.3.4.1.
Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Temeljne zone
1.3.4.1. Očuvati stabilne površine zajednica trske i visokih
šaševa
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Mjeriti površine pod zajednicama trske i visokih
šaševa (putem daljinskih istraživanja koja se izvode
pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom
podataka)
Izvještaj površinama zajednica
trske i visokih šaševa
Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica trske i
visokih šaševa
Izvještaj o mjerenju površina
putem daljinskih istraživanja i
praćenja sastava biljnih i
životinjskih zajednica se provode
1.3.4.1.3.
Smanjiti ljudske aktivnosti koje utječu na
fragmentaciju staništa
Smanjena fragmentacija staništa
1.3.4.1.4.
Redovito vršiti nadzor nad cjelokupnim područjem
u svrhu ranog otkrivanja požara i drugih aktivnosti
koje ugrožavaju travnjake
Broj namjerno izazvanih požara i
površina spaljenih staništa se
smanjuje
1.3.4.1.2.
Površine zajednica trske i visokih šaševa su stabilne
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR
1
JUPPKR,
DZZP
1
1
JUPPKR,
DZZP
JUPPKR
1
83
Tema
Cilj
Br
1.3.4.2.1.
1.3.4.2.2.
1.3.4.2. Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Prijelazne zone
1.3.4.2. a) Povećati površine vlažnih pašnjaka i livada na
području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih
površina u Prijelaznoj zoni 2B
1.3.4.2. b) Suzbiti širenje invazivnih vrsta biljaka
1.3.4.2. c) Povećati kvalitetu staništa vlažnih livada i pašnjaka
putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih
životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj)
ili košnjom
1.3.4.2. d) Povećati populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih
uz vlažne livade i pašnjake
1.3.4.2. e) Zaštititi i očuvati tradicionalne pasmine domaćih
životinja
Mjere i aktivnosti
Trajno pratiti razvoj travnjačkih ekosustava
Odrediti dodatne površine degradiranih staništa
(pašnjaci za divljač, dijelovi intenzivno obrađivanih
poljoprivrednih površina) koje će se u slijedećih 10
godina projektima restauracije prevesti u vlažne
livade i pašnjake sukladno Akcijskom planu zaštite
travnjaka
Indikatori
Program trajnog praćenja
travnjačkih ekosustava
uspostavljen i redovito se provodi
Površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno
obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B
povećane
Invazivne vrste biljaka suzbijene
Ispašom putem tradicionalnih pasmina domaćih
životinja(slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) te košnjom
kvaliteta staništa vlažnih livada i pašnjaka povećana
Populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih uz vlažne livade i
pašnjake povećana
Tradicionalne pasmine domaćih životinja zaštićene i očuvane
Prio
ritet
1
Određene su dodatne površine
degradiranih staništa Prijelazne
zone
Udio dodatnih površina u
postupku restauracije
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Odjel za
biologiju
Osijek, DZZP
JUPPKR,
DZZP, Belje,
ARK Nature
1
Površine i kvaliteta vlažnih
travnjaka i livada u Prijelaznoj
zoni se povećavaju, povećavaju
se populacije ugroženih, rijetkih i
indikatorskih svojti
1.3.4.2.3.
Suzbiti invazivne vrste biljaka i održavati vlažne
livade i pašnjake putem ispaše tradicionalnih
pasmina domaćih životinja (slavonsko-srijemski
podolac, posavski konj)
Površina pod invazivnim vrstama
biljaka se smanjuje
1
JUPPKR,
DZZP, ARK
Nature
Povećavaju se populacije
84
Br
Mjere i aktivnosti
podolac, posavski konj)
Tema
Cilj
Br
1.3.4.2.4.
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
tradicionalnih pasmina domaćih
životinja
1.3.4.3. Suhi travnjaci na nasipima za obranu od poplava
1.3.4.3. a) Zaštita i očuvanje suhih travnjaka
1.3.4.3. b) Unaprjeđenje kvalitete staništa i biološke raznolikosti
suhih travnjaka
Mjere i aktivnosti
Dogovoriti redovito održavanje travnjaka na
obrambenim nasipima košnjom ili ispašom u
suradnji s Hrvatskim vodama
Indikatori
Površine travnjaka na
obrambenim nasipima se
redovito kose ili su pod ispašom
Suhi travnjaci očuvani
Kvaliteta staništa i biološke raznolikosti suhih travnjaka
unaprjeđena
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
Površina suhih travnjaka stabilna
1.3.4.2.5.
Inicirati da se režim košnje (vrijeme izvođenja i broj
otkosa) izvodi sukladno ciljevima zaštite područja
tj. promicanja zaštite autohtonih vrsta i uklanjanja
invazivnih vrsta biljaka
Populacije ugroženih i rijetkih
vrsta se povećavaju
JUPPKR,
Hrvatske vode
2
85
2.
ODRŽIVO KORIŠTENJE
Tema
2.1. Šumarstvo
2.1.
Cilj
Br
2.1.1.
2.1.2.
a) Upravljanje šumama Parka prirode uz poštovanje
dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode
2.1. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
održiv i na dobrobit budućih generacija
2.1. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja šumskih
ekosustava koji će dovesti do povećanja kvalitete šumskih
ekosustava
2.1. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama
uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i
podzakonskih akata
Mjere i aktivnosti
Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju šumama
ostvareni
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta šumskih ekosustava povećana
Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna
Indikatori
Sprječavati aktivnosti koje dovode do daljnje
degradacije šuma i šumskih staništa, funkcija šumskih
ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih
svojti
Broj aktivnosti koje dovode do
daljnje degradacije šumskih
ekosustava u opadanju
Uspostaviti redovito i pravovremeno obostrano
obavještavanje između Hrvatskih šuma i Javne
ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja
zaposlenika po zaštićenom području te osigurati
dostupnost cjelokupne planske i izvršne dokumentacije
Obostrano obavještavanje o
izvršenju planiranih radova i
kretanju zaposlenika po
zaštićenom području
uspostavljeno
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske šume
JUPPKR,
Hrvatske šume
1
Suradnja na razmjeni i
dostupnosti podataka, planske i
izvršne dokumentacije se provodi
2.1.3.
Surađivati sa šumarskom strukom te poticati
raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šumskih
sastojina
Upravljanje šumama na način
koji potiče raznodobnost,
raznovrsnost i slojevitost šuma
uspostavljeno i primjenjuje se
1
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume,
Šumarski
institut
86
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
2.1.4.
Poticati da Hrvatske šume nakon uklanjanja i sječe
plantaža urede sječine
Površine uklonjenih plantaža i
uređenih sječina se povećavaju
2.1.5.
Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu
pošumljene površine od negativnog utjecaja divljači i
vrše njegu sastojina do dostizanja petog dobnog razreda
Površina pošumljenih površina
zaštićenih od negativnog utjecaja
divljači se povećava
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom šumarskih
radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode
Izvještaji o provedbi šumarskih
radova i poštivanja uvjeta zaštite
prirode se redovito obavlja
Surađivati s Hrvatskim šumama u cilju zaštite
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura
2000)
Suradnja sa Hrvatskim šumama u
cilju zaštite potencijalno
međunarodno vrijednih područja
(NATURA 2000) uspostavljena i
provodi se
2.1.6.
2.1.7.
Tema
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
1
1
1
1
Suradnici
10
Jastrebarsko
JUPPKR,
Hrvatske šume
JUPPKR,
Hrvatske šume
JUPPKR,
Hrvatske
šume,
Inspekcija za
zaštitu prirode
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske šume
2.2. Lov
2.2.
Cilj
Prio
ritet
a) Upravljanje staništima i populacijama lovnih vrsta životinja
u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih
ciljeva zaštite prirode
2.2. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
održiv i na dobrobit budućih generacija
2.2. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji
će dovesti do povećanja njihove kvalitete
2.2. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama
i drugim ovlaštenicima prava lova uz poštivanje odredbi
Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata
Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju staništima
i populacijama lovnih vrsta životinja ostvareni
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta ekosustava povećana
Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna
87
Br
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.2.4.
2.2.5.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
Izraditi Akcijski plan zaštite običnog jelena Cervus
elaphus u suradnji s Hrvatskim šumama
Akcijski plan za zaštitu običnog
jelena Cervus elaphus izrađen i
provodi se
Spriječiti nedozvoljene aktivnosti koje dovode do
daljnje degradacije staništa, funkcija šumskih, vlažnih i
močvarnih ekosustava, te opadanja populacija
ugroženih i rijetkih svojti (poput krivolova, hvatanja
životinja u klopke i slično)
Broj aktivnosti koje dovode do
daljnje degradacije šumskih
ekosustava u opadanju
Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje
između ovlaštenika prava lova i Javne ustanove o
namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju lovaca po
zaštićenom području
Obostrano obavještavanje o
izvršenju planiranih radova i
kretanju lovaca po zaštićenom
području uspostavljeno
1
Surađivati i razmjenjivati podatke s ovlaštenicima
prava lova i osigurati dostupnost planske i izvršne
dokumentacije
Suradnja na razmjeni i
dostupnosti podataka, planske i
izvršne dokumentacije
uspostavljena i provodi se
1
Inicirati da se prilikom revizije i/ili donošenja novih
lovno-gospodarskih osnova odrede populacije divljači
sukladno optimalnom kapacitetu staništa
Populacije divljači određene
lovno-gospodarskim osnovama
sukladne su optimalnom
kapacitetu staništa te ne
sprječavaju prirodnu obnovu svih
šumskih sastojina
1
1
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske šume
JUPPKR,
DZZP, MUP,
Hrvatske
šume, lokalna
lovačka
društva,
Inspekcija za
zaštitu prirode
JUPPKR,
Hrvatske
šume, lokalna
lovačka
društva
JUPPKR,
Hrvatske
šume, lokalna
lovačka
društva
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske
šume, lokalna
lovačka
društva
Prirodna disperzija i seoba divljih
životinja omogućena
2.2.6.
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom lovnih
aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode
Nadzor nad provedbom lovnih
aktivnosti i poštivanja uvjeta
zaštite prirode se redovito obavlja
1
JUPPKR,
Inspekcija za
zaštitu prirode
88
Br
2.2.7.
Mjere i aktivnosti
Surađivati s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura
2000)
Tema
2.3.
2.3.
Cilj
2.3.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
Suradnja s ovlaštenicima prava
lova u cilju zaštite potencijalno
međunarodno vrijednih područja
(NATURA 2000) uspostavljena i
provodi se
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske
šume, lokalna
lovačka
društva
1
2.3. Poljoprivreda
2.3.
Br
Indikatori
a) Upravljanje poljoprivrednim površinama u Parku prirode uz
poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode
b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno
održiv i na dobrobit budućih generacija
c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji
će dovesti do povećanja njihove kvalitete
d) Uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje na svim
poljoprivrednim površinama Prijelazne zone
e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem i drugim
koncesionarima uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i
podzakonskih akata
Mjere i aktivnosti
Dogovoriti obustavljanje poljoprivrednih aktivnosti,
koje dovode do degradacije staništa, funkcija
ekosustava (osobito šumskih, vlažnih i močvarnih), te
opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput
upotrebe pesticida, unošenja alohtonih vrsta i slično)
Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje
između koncesionara i Javne ustanove o namjeri
izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po
Indikatori
Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju
poljoprivrednim površinama ostvareni
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta ekosustava povećana
Ekološka
poljoprivredna
proizvodnja
poljoprivrednim površinama Prijelazne zone
Obostrano obavještavanje o
izvršenju planiranih radova i
kretanju zaposlenika po
na
svim
Suradnja s Beljem i drugim koncesionarima je sustavna, svrhovita i
efikasna
Prio
ritet
Površine vlažnih livada i
travnjaka se povećavaju
Broj aktivnosti koje dovode do
degradacije ekosustava u
opadanju
uvedena
1
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
DZZP, svi
koncesionari
JUPPKR, svi
koncesionari
89
Br
2.3.3.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
zaštićenom području
zaštićenom području
uspostavljeno
Inicirati da se s intenzivnog načina poljoprivredne
proizvodnje pređe na uvođenje ekološke poljoprivredne
proizvodnje i/ili uvođenja pašarenja u sustavu kravatele
Populacije tradicionalnih
pasmina domaćih životinja se
povećavaju
Površine oranica pod
ekstenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom se povećavaju
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Belje
1
Površine oranica pod
intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom se smanjuju
2.3.4.
Inicirati da se održavanje kanalske mreže izvodi na
način koji neće ugrožavati značajke biološke i
krajobrazne raznolikosti vezane za njih
Površina melioracijskih kanala
uređuju se na održiv način
Dogovoriti da se ne vrši suzbijanje populacija
glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim
površinama Prijelazne zone
Ne vrši se suzbijanje populacija
glodavaca trovanjem na svim
poljoprivrednim površinama
2.3.6.
Dogovoriti da Belje d.d. provodi restauraciju rubova
oranica duž poljoprivrednih površina
Površine restauriranih rubova
oranica se povećavaju
2.3.7.
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom
poljoprivrednih radova i poštivanja mjera zaštite
prirode
Nadzor nad provedbom
poljoprivredne djelatnosti i
poštivanja mjera zaštite prirode
se redovito provode
2.3.5.
1
1
1
1
JUPPKR,
Belje,
Hrvatske vode
JUPPKR,
Inspekcija
zaštite prirode,
svi
koncesionari
JUPPKR,
Belje
JUPPKR,
Inspekcija
zaštite prirode,
svi
koncesionari
90
Tema
2.4.
2.4.
2.4.
Cilj
2.4.
2.4.
2.4.
Br
2.4.1.
2.4.2.
2.4.3.
2.4.4.
Stočarstvo
a) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
b) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava
koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete
c) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem uz
maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i
podzakonskih akata
d) Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja
e) Postupni prelazak s intenzivnog tova na ekstenzivnu
proizvodnju po sistemu slobodne ispaše
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje
između koncesionara i Javne ustanove o namjeri
izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po
zaštićenom području
Obostrano obavještavanje o
izvršenju planiranih radova i
kretanju zaposlenika po
zaštićenom području
uspostavljeno
Dogovoriti u suradnji Beljem da se postojeći kapaciteti
intenzivnog načina stočarske proizvodnje ne
povećavaju nego da se nastavi postupni prelazak na
ekstenzivnu proizvodnju putem pašarenja u sustavu
krava-tele
Površine vlažnih livada i
travnjaka se povećavaju
Postojeći kapaciteti intenzivnog
načina stočarske proizvodnje se
smanjuju
Tražiti da se pri ekstenzivnom načinu stočarske
proizvodnje koriste tradicionalne pasmine domaćih
životinja
Populacije tradicionalnih
pasmina domaćih životinja se
povećavaju
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom djelatnosti
stočarstva i poštivanja mjera zaštite prirode
Nadzor nad provedbom
poljoprivredne djelatnosti i
poštivanja mjera zaštite prirode
se redovito provode
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta ekosustava je povećana
Suradnja s Beljem je sustavna, svrhovita i efikasna
Tradicionalne pasmine domaćih životinja su očuvane
Ekstenzivna proizvodnja po sistemu slobodne ispaše zamijenila intenzivni
tov
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, svi
koncesionari
1
JUPPKR,
Belje
1
1
1
JUPPKR,
Belje
JUPPKR,
Inspekcija
zaštite prirode,
svi
koncesionari
91
Tema
2.5. Vodno gospodarstvo
2.5.
Cilj
Br
2.5.1.
2.5.2.
2.5.3.
a) Upravljanje vodama Parka prirode uz poštovanje
dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode
2.5. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.5. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove
kvalitete
2.5. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim
vodama uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode,
posebnih propisa i podzakonskih akata Zaštita i očuvanje
tradicionalnih pasmina domaćih životinja
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Unaprijediti suradnju s Hrvatskim vodama, vodnogospodarskim odjelima i ispostavama kako bi se
postigli gore navedeni ciljevi
Broj održanih sastanaka
U suradnji s mjerodavnim institucijama inicirati
smanjenje vodno-gospodarskih aktivnosti, koje dovode
do daljnje degradacije vlažnih i močvarnih staništa,
opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti i
osigurati kompenzacijske uvjete
Broj aktivnosti koje dovode do
degradacije ekosustava u
opadanju
Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje
između Hrvatskih voda i Javne ustanove o izvršenju
planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom
području
Obostrano obavještavanje o
izvršenju planiranih radova i
kretanju zaposlenika po
zaštićenom području
uspostavljeno
Suradnja s Hrvatskim vodama,
vodno-gospodarskim odjelima i
ispostavama unaprijeđena
Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju vodama
ostvareni
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
Suradnja s Hrvatskim vodama je sustavna, svrhovita i efikasna
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
2
JUPPKR,
DZZP,
Hrvatske vode,
Agencija za
plovne putove
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
92
Br
2.5.4.
2.5.5.
2.5.6.
2.5.7.
2.5.8.
2.5.9.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Dogovoriti u suradnji s Hrvatskim vodama da crpne
stanice Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda svoju
djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka
prirode (crpljenje vode iz branjenog područja kod
vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma)
Crpne stanice svoju djelatnost
obavljaju sukladno ciljevima
zaštite Parka prirode
Poticati da nadležna institucija napravi otvor u kamenoj
pregradi na 1393. rkm Dunava kako bi se povećala
protočnost Vemeljskog dunavca
Kamena pregrada na 1393. rkm
Dunava otvorena
Inicirati u suradnji s Hrvatskim vodama redovito
pumpanje vode u ribnjake te zajednički pronalazak
tehničkog rješenja koje će omogućiti njihovo stalno
punjenje vodom
Ribnjaci Podunavlje imaju
dovoljne količinu vode potrebnu
za razvoj svojti vezanih uz vlažna
i močvarna staništa
Poticati u suradnji s Hrvatskim vodama da se uvede
način upravljanja vodama koje će osigurati povećanje
kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti,
te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti
Surađivati s Hrvatskim vodama u cilju zaštite
potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura
2000)
Način upravljanja vodama koje
će poticati povećanje kvalitete
staništa, populacija rijetkih i
ugroženih svojti, te doprinijeti
zaštiti biološke i krajobrazne
raznolikosti uveden i u primjeni
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
1
JUPPKR,
Agencija za
plovne putove,
Hrvatske vode
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
JUPPKR,
Hrvatske vode
1
Suradnja sa Hrvatskim vodama u
cilju zaštite potencijalno
međunarodno vrijednih područja
(NATURA 2000) uspostavljena i
provodi se
Poticati da Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna
sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa
zaštićenog područja
Hrvatske vode godišnje izdvajaju
potrebna sredstva za restauraciju
vlažnih i močvarnih staništa
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom vodnogospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode
Nadzor nad provedbom vodnogospodarskih radova i poštivanja
mjera zaštite prirode se redovito
obavlja
1
JUPPKR,
Hrvatske vode
JUPPKR
1
93
Tema
2.6. Akvakultura
2.6.
Cilj
Br
2.6.1.
a) Ispitati mogućnosti ponovnog uspostavljanja ribnjačarske
proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje
2.6. b) Obnova i punjenje ribnjaka vodom Provedba mjera i
aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava
koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete
Mjere i aktivnosti
U suradnji s državnim i lokalnim tijelima poticati
izdavanje koncesije za uspostavljanje ekstenzivne
proizvodnje riba na ribnjacima Podunavlje, uz
osiguranje njihove obnove i popunjenosti vodom na
minimalno 85 % površine.
Mogućnost ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na
Ribnjacima Podunavlje ispitana
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana, a Ribnjaci obnovljeni
Indikatori
Uspostavljena ekstenzivna
proizvodnja ribe na Ribnjacima
Podunavlje. Površina ribnjaka 85
% ispunjena vodom
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
nadležne
državna i
samoupravna
tijela
94
Tema
2.7. Ribarstvo
2.7.
2.7.
2.7.
Cilj
2.7.
2.7.
Br
2.7.1.
a) Obavljanje djelatnosti ribarstva uz poštovanje dugoročnih
i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode
b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva
c) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
d) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove
kvalitete
e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s ovlaštenicima
ribolovnih prava uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti
prirode i podzakonskih akata
Mjere i aktivnosti
Djelatnost ribarstva obnovljena
Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva očuvano
i zaštićeno
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava je sustavna, svrhovita i efikasna
Indikatori
Prio
ritet
Izraditi ihtiološku studiju zaštićenog područja,
uključujući procjene veličina populacija i starosne
strukture ekonomski važnih vrsta riba
Ihtiološka studija izrađena
(izvještaj)
2.7.2.
Poticati izradu ihtiološke studije utjecajnog područja
Ihtiološka studija utjecajnog
područja izrađena
2
2.7.3.
Odrediti ribolovne kvote sukladno rezultatima
ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba
Ribolovne kvote se određuju
temeljem znanstvenih činjenica i
Akcijskog plana zaštite riba
1
Spriječiti aktivnosti koje dovode do degradacije staništa
i opadanja populacija domaćih vrsta riba
Broj aktivnosti koje dovode do
degradacije ekosustava u
opadanju
Dogovoriti s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog
područja da sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih
vrsta riba
Količina izlovljenih invazivnih
vrsta riba se povećava
2.7.4.
2.7.5.
Populacije invazivnih vrsta riba
1
1
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Poljop.
Fakultet
Osijek
JUPPKR,
ribolovni
ovlaštenici
JUPPKR,
DZZP
JUPPKR,
Inspekcija
zaštite prirode,
DZZP
JUPPKR,
ovlaštenici
ribolovnih
prava
95
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
se smanjuju
Broj sudjelovanja ovlaštenika
ribolovnih prava u suzbijanju
invazivnih vrsta riba se povećava
Broj zastupljenih domaćih vrsta
riba, njihova ukupna ihtiomasa i
dobna struktura stabilna ili se
povećava
2.7.6.
2.7.7.
2.7.8.
Kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom
području
Kontrola ribolovnog ulova na
cjelokupnom zaštićenom
području redovito se provodi
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih
aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode
Nadzor nad provedbom
ribolovnih aktivnosti i poštivanja
mjera zaštite prirode se redovito
obavlja
Surađivati s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog
područja u cilju zaštite potencijalnih međunarodno
vrijednih područja (Natura 2000)
Suradnja s ovlaštenicima
ribolovnih prava u cilju zaštite
potencijalno međunarodno
vrijednih područja (NATURA
2000) uspostavljena i provodi se
JUPPKR
1
1
1
JUPPKR,
Inspekcija
zaštite prirode
JUPPKR,
ribolovni
ovlaštenici
96
Tema
Cilj
Br
2.7.1.1.
2.7.1.2.
2.7.1.3.
2.7.1.4.
2.7.1.
Tradicionalni ribolov
2.7.1. a) Obavljanje djelatnosti tradicionalnog ribolova uz
poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite
prirode
2.7.1. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva
2.7.1. c) Očuvanje etnološko naslijeđa ovog područja u vidu
poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova,
uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata
2.7.1. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.7.1. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i
močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove
kvalitete
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Djelatnost tradicionalnog ribolova u skladu je s dugoročnim i
kratkoročnim ciljevima zaštite prirode
Područje kao najveće mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva
zaštićeno i očuvano
Etnološko naslijeđe u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina
ribolova, uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata je
očuvano
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava je povećana
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, Min.
kulture
Izdati koncesijska odobrenja za obavljanje
tradicionalnog načina ribolova sukladno Zakonu i
drugim aktima
Broj izdanih koncesijskih
odobrenja za obavljanje
tradicionalnog načina ribolova
raste do dozvoljenog kapaciteta
Odrediti godišnje ribolovne kvote sukladno
rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu
zaštite riba
Godišnje kvote ulova određene
sukladno znanstvenim
činjenicama i Akcijskom planu
zaštite riba
U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne
mjere zaštite riba (produžiti lovostaje)
Dodatne mjere zaštite riba se
redovito propisuju i provode u
sezonama s nepovoljnim
mrijestom
1
Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama
suzbijanja invazivnih vrsta riba
Tradicionalni ribari sudjeluju u
mjerama suzbijanja invazivnih
1
1
JUPPKR,
DZZP
1
JUPPKR,
DZZP, Min.
kulture
JUPPKR,
tradicionalni
ribari
97
Br
Mjere i aktivnosti
2.7.1.5.
2.7.1.6.
2.7.1.7.
2.7.1.8.
Prio
ritet
suzbijanja invazivnih vrsta riba
vrsta riba
Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u
aktivnostima održavanja vodotoka uklanjanjem
naplavina
Tradicionalni ribari redovito
sudjeluju u aktivnostima
uklanjanja naplavina iz kanala
Redovito kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom
zaštićenom području
Kontrola ulova riba provodi se na
cjelokupnom zaštićenom
području
Organizirati redovite sastanke sa tradicionalnim
ribarima
Broj održanih sastanaka
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih
aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode te tražiti
pojačani inspekcijski i policijski nadzor
Nadzor nad provedbom
ribolovnih aktivnosti i mjera
zaštite prirode se redovito obavlja
Tema
Cilj
Indikatori
2.7.2.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
ribari
1
JUPPKR
1
2
Organiziraju se redoviti sastanci
sa tradicionalnim ribarima
JUPPKR,
tradicionalni
ribari
1
JUPPKR,
tradicionalni
ribari
JUPPKR,
inspektorat za
zaštitu prirode,
MUP
Rekreativni ribolov
2.7.2. a) Obavljanje djelatnosti rekreativnog ribolova uz
poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite
prirode
2.7.2. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg
mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva
2.7.2. c) Razvijanje raznolike i kvalitetne ponude rekreativnih
ribolovnih aktivnosti
2.7.2. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti
dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija
2.7.2. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih
i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja
njihove kvalitete
Djelatnost rekreativnog ribolova obavlja se u skladu s dugoročnim i
kratkoročnim ciljevima zaštite prirode
Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva
zaštićeno i očuvano
Ponuda rekreativnih ribolovnih aktivnosti je raznolika i kvalitetna
Prirodna dobra su dugoročno održiva
Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana
98
Br
2.7.2.1.
2.7.2.2.
2.7.2.3.
2.7.2.4.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Izraditi Plan razvoja rekreativnog ribolova na
području Parka prirode
Plan razvoja rekreativnog
ribolova na području Parka
prirode izrađen i u primjeni
Temeljem ihtiološke studije i Akcijskom planu
zaštite riba odrediti maksimalno dozvoljeni dnevni
ulov po količini i vrstama
Maksimalno dozvoljeni dnevni
ulov po količini i vrstama
određen i poštuje se
Unaprijediti način prodaje dozvola za rekreativni
ribolov i kontrole obavljanja istog
Količina ulova riba poznata
Broj prodanih ribolovnih dozvola
se povećava
Prio
ritet
Suradnici
10
1
1
JUPPKR,
DZZP, Poljo.
fakultet,
Osijek
JUPPKR
1
JUPPKR
Ribolovna mjesta na području
ribolovnih zona «Tikveška
pumpa» i «Zlatna Greda»
uređena
Urediti ribolovne zone i parkirališne prostore
Prijelaznog područja
Ribolovne zone i parkirališni
prostori Prijelaznog područja
uređeni
U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne
mjere zaštite riba (produžiti lovostaje)
Dodatne mjere zaštite riba u
nepovoljnim sezonama se
redovito propisuju i provode
1
2.7.2.7.
Provoditi trajan nadzor na ulovljene količine ribe
Nadzor ulova na cjelokupnom
zaštićenom području se provodi
1
2.7.2.8.
Inicirati u dogovoru sa Hrvatskim vodama puštanje
vode i ribe kroz otvor na ustavo Kopačevo radi
revitalizacije ribljeg fonda, ovisno o uvjetima
Riblji fond u kanalima obnovljen
2.7.2.6.
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
JUPPKR
Urediti ribolovna mjesta na području ribolovne zone
„Tikveška pumpa“ i „Zlatna Greda“
2.7.2.5.
1
2
JUPPKR
2
JUPPKR,
DZZP, Min.
kulture
JUPPKR
2
JUPPKR,
Hrvatske vode
99
Br
Mjere i aktivnosti
2.7.2.9.
2.7.2.10.
Indikatori
Organizirati u suradnji s rekreativnim ribolovcima
akcije uklanjanja otpada s ribolovnih područja i zona
Broj rekreativnih ribolovaca koji
sudjeluju u akcijama čišćenja
okoliša se povećava
Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih
aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode
Nadzor obavljanja rekreativnog
ribolova se redovito provodi
Broj ilegalnih ribiča i prekršaja
se smanjuje
Tema
Cilj
Br
2.8.1.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
rekreativni
ribolovci
2
JUPPKR
1
2.8. Kulturna baština
2.8. Sačuvati i unaprijediti kulturnu baštinu na području Parka
prirode i njegove okolice
Mjere i aktivnosti
Obnavljati, čuvati i unaprjeđivati građevinsku kulturnu
baštinu područja
Indikatori
Broj obnovljenih kulturnih
građevina
Broj posjetilaca i događaja
vezanih uz tradicionalnu baštinu
2.8.2.
Prio
ritet
Poticati, obnavljati i unaprjeđivati etnološku baštinu
područja
Broj osoba koje se bave
tradicionalnim zanatima
Broj posjetilaca i događaja
vezanih uz tradicionalnu baštinu
Kulturna baština na području Parka prirode i njegove okolice sačuvana i
unaprijeđena
Prio
ritet
3
3
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, Min.
kulture,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR, Min.
kulture,
lokalno
stanovništvo
100
Tema
Cilj
Br
2.8.1.1.
2.8.1.
Zaštita, očuvanje i korištenje arhitektonske kulturne baštine
2.8.1. Zaštita, očuvanje i obnova arhitektonske kulturne
baštine
Mjere i aktivnosti
Arhitektonska kulturna baština zaštićena, očuvana i obnovljena
Indikatori
Prio
ritet
Nastaviti obnovu Novog dvorca Tikveš –
uspostavljanje funkcije Novog dvorca u
prezentacijski centar s tematskim postavima.
Novi dvorac Tikveš obnovljen i u
funkciji
1
2.8.1.2.
Obnoviti Stari dvorac Tikveš
Stari dvorac Tikveš obnovljen
1
2.8.1.3.
Obnoviti ostale objekte u kompleksu Dvorac Tikveš
– obnoviti i uspostaviti njihove funkcije sukladno
Prostornom planu Parka
Kulturne građevine kompleksa
Dvorac Tikveš obnovljene i u
funkciji
1
Poticati obnovu objekata u naselju Kozjak –
uspostaviti njegove funkcije kao drugog (budućeg
najznačajnijeg) ulaza u Park sukladno Prostornom
planu Parka
Ulazni punkt u Park prirode kod
sela Kozjak u funkciji
Poticati obnovu objekata u naselju Tikveš –
uspostaviti njegovu funkciju kao posjetilačke lokacije
sukladno Prostornom planu Parka
Dio objekata naselja Tikveš u
funkciji i upotrebi Javne ustanove
Napraviti studiju isplativosti obnove (ili uklanjanja)
ostalih devastiranih objekata (lovačke i ribarske kuće)
na području Parka prirode te ih sukladno tome
obnoviti ili ukloniti
Studija isplativosti obnove (ili
uklanjanja) ostalih devastiranih
objekata napravljena i postupa se
prema njenim zaključcima
2.8.1.4.
2.8.1.5.
2.8.1.6.
2
3
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, Min.
kulture
JUPPKR, Min.
kulture
JUPPKR, Min.
kulture
JUPPKR, Min.
kulture,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR, Min.
kulture,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR, Min.
kulture
2
101
Tema
Cilj
2.8.2.
Zaštita, očuvanje i korištenje etnološke kulturne baštine
2.8.2. Očuvati i obnoviti etnološku kulturnu baštinu
Br
Mjere i aktivnosti
2.8.2.1.
2.8.2.2.
Poticati povratak tradicionalnim zanatima i običajima
Potaknuti razvoj zaštićene markice za lokalne
zanatske proizvode
Etnološka kulturna baština očuvana i obnovljena
Indikatori
Prio
ritet
Broj tradicionalnih zanata koji
lokalnom stanovništvu
osiguravaju egzistenciju se
povećava
3
Razvijena je zaštićena markica za
lokalne zanatske proizvode
Povećana je konkurentnost
lokalnih proizvoda
2.8.2.3.
Organizirati i sudjelovati u različitim tradicionalnim
manifestacijama (Ribarski dani u Kopačevu, Etno
susreti u Bilju, i druge manifestacije u Baranji)
Broj organiziranih tradicionalnih
manifestacija
Broj sudjelovanja na
tradicionalnim manifestacijama
Različite tradicionalne
manifestacije se održavaju
redovito
Tema
Cilj
2
2
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, Min.
kulture,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR,
Agencija za
razvoj OBŽ,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR,
Turističke
zajednice,
lokalna
samouprava i
stanovništvo
2.9. Turizam i rekreacija
2.9. Omogućiti kvalitetnu posjetu, doživljaj, stjecanje iskustva i
interpretaciju Parka prirode Kopački rit svim posjetiocima u
granicama prihvatnog kapaciteta područja
Kvaliteta posjeta, doživljaja, stjecanja iskustva i interpretacija Parka
prirode Kopački rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta
područja je ostvarena
102
Tema
Cilj
Br
2.9.1.1.
2.9.1.
Upravljanje posjetiteljima
2.9.1. Omogućiti posjete Parku uz stručno vođenje, kvalitetan
prihvat, informiranje i nadzor
Mjere i aktivnosti
Izraditi Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka
prirode po zonama
Ostvarena kvaliteta u svezi prihvata, informiranja, nadzora i stručnog
vođenja prilikom posjeta Parku
Indikatori
Prio
ritet
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR
Zadovoljstvo posjetitelja
pruženim uslugama raste
Akcijski plan razvoja
posjećivanja Parka prirode
izrađen, usvojen te se primjenjuje
1
1
Planirani objekti izgrađeni i u
funkciji, ostale aktivnosti se
provode
2.9.1.2.
JUPPKR
Odrediti prihvatne kapacitete za pojedine lokalitete,
mjere nadzora i kontrole kretanja posjetioca
Prihvatni kapaciteti za pojedine
lokalitete određeni, a monitoring
broja i kretanja posjetitelja u
funkciji
Izraditi sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i
odnosima s kupcima
Sustav upravljanja uslugom,
zadovoljstvom i odnosima s
kupcima izrađen
2.9.1.4.
Unaprijediti ponudu suvenira
Broj suvenira u ponudi
2.9.1.5.
Izraditi strategiju diferenciranih cijena
Cijene se definiraju prema
izrađenoj strategiji
1
2.9.1.6.
Realizirati projekt Klub ljubitelja Kopačkog rita
Klub ljubitelja Kopačkog rita
osnovan
2
2.9.1.3.
1
JUPPKR
1
2
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR
JUPPKR
103
Br
2.9.1.7.
2.9.1.8.
2.9.1.9.
2.9.1.10.
2.9.1.11.
2.9.1.12.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Unaprijediti sadržaje Prijemnog centara kod
Kopačeva – projekcija spotova, info-kiosk, video
prijenos, izložba etno nošnji
Povećava se broj novih sadržaja
Prijemnog centra
Označiti, urediti i otvoriti drugi kopneni ulaz i
posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak
Kopneni ulaz i posjetilački centar
u Parku kod sela Kozjak
označeni, uređeni i otvoreni
U suradnji s lokalnom samoupravom poticati obnovu
tradicionalnih panonskih kuća kroz projekt obnove
tradicionalnih zanata i program vraćanja stanovništva
Povećava se broj stanovnika u
selima
Postaviti odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi
zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim
ulazima u Park i ribolovnim zonama
Odgovarajuće oznake za
posjetioce (znakovi zabrane,
dopuštenja i informacija) na svim
kopnenim ulazima u Park i
ribolovnim zonama postavljene
Izraditi Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja
rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek)
Akcijski plan za razvoj ponude
posjećivanja rijekama Dunavom i
Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek)
izrađen i u primjeni
Razviti biciklističku ponudu na postojećim stazama
Prihod od cikloturizma se
povećava
Prio
ritet
1
Broj posjetitelja centra (godišnje)
2
3
Definirati posebnu lokaciju u temeljnoj zoni za
posjetitelje s posebnim interesima (promatranje ptica,
životinja fotografiranje itd.) uz strogu kontrolu i
nadzor i ograničenim kapacitetom
Posebnu lokacija u temeljnoj zoni
za posjetitelje s posebnim
interesima definirana i aktivnosti
u njoj se obavljaju uz strogu
kontrolu i nadzor i ograničenim
Suradnici
10
JUPPKR,
Lokalno
stanovništvo,
Turističke
zajednice
JUPPKR,
Lokalna
samouprava
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR
1
1
2
2.9.1.13.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
JUPPKR,
Turističke
zajednice,
Lokalna
samouprava
JUPPKR,
Biciklističke
udruge,
Turističke
zajednica,
Lokalna
samouprava i
stanovništvo
JUPPKR
2
104
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
kontrolu i nadzor i ograničenim
kapacitetom
Tema
Cilj
Br
2.9.2.1.
2.9.2.
Edukacija i interpretacija
2.9.2. Kvalitetna edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva
o vrijednostima Kopačkog rita kroz suvremene metode
doživljavanja i interpretacije
Mjere i aktivnosti
Izraditi Akcijski plan za izradu edukacijskih sadržaja
i programa u Parku
Posjetitelji i lokalno stanovništvo su kroz suvremene metode doživljavanja
i interpretacije kvalitetno educirani o vrijednostima Kopačkog rita
Indikatori
Izrađen je i provodi se Akcijski
plan
Izrađeni informativni i adekvatni
programi za razne ciljne skupine
2.9.2.2.
Prio
ritet
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR
1
Nastaviti obilježavanje značajnih datuma u zaštiti
prirode (dan parka, dan voda, dan zaštite prirode, itd.)
i promotivnih akcija
Broj održanih događanja i
promotivnih akcija
2.9.2.3.
Nastaviti s označavanjem i postavljanjem novih
tematskih poučnih staza
Broj poučnih staza se povećava
do određenog optimuma
1
2.9.2.4.
Izraditi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi
Akcijski plan za razvoj edukacije
u prirodi izrađen i u primjeni
1
2.9.2.5.
Izraditi godišnji kalendar događanja u Baranji
Godišnji kalendar događanja u
Baranji izrađen u tiskanom
obliku
Značajni datumi u zaštiti prirode
redovito se obilježavaju
1
2
JUPPKR,
Lokalno
stanovništvo
JUPPKR
JUPPKR
2
JUPPKR,
Turističke
zajednice,
Lokalna
samouprava
105
Br
Mjere i aktivnosti
2.9.2.6.
Redoviti sastanci 2 puta godišnje parka s turističkim
dionicima
Tema
Cilj
Br
2.9.3.1.
2.9.3.2.
2.9.3.3.
2.9.3.4.
2.9.3.
Indikatori
Prio
ritet
Sastanci s turističkim dionicima
održavaju se 2 puta godišnje
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Turističke
zajednice
3
Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava
2.9.3. Omogućiti siguran promet koji nema utjecaja na
zaštićeno područje i ne ometa odvijanje prirodnih
procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka
Mjere i aktivnosti
Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava je siguran i nema utjecaja
na zaštićeno područje te se prirodni procesi evolucije poplavnih dolina
velikih rijeka odvijaju nesmetano
Indikatori
Unaprijediti suradnju sa svim dionicima vezanih uz
promet i navigaciju na rijekama kako bi se postigao
navedeni cilj
Efektivna suradnja sa svim
dionicima vezanima uz promet i
navigaciju na rijekama
uspostavljenja
Zahtijevati da se aktivnosti na održavanju plovnog
puta provode na način da ne štete prirodnim
vrijednostima zaštićenog područja
Zahvati za održavanje plovnog
puta ne štete prirodnim
vrijednostima
Inicirati ograničenje brzine plovidbe i osiguranja
odgovarajuće pratnje plovila kod prijevoza opasnih
tereta
Erozija obale kao rezultat brze
plovidbe nestala
Poticati i surađivati s nadležnim ustanovama kako bi
se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim
situacijama
Broj održanih sastanaka
Javna ustanova surađuje s
nadležnim ustanovama kako bi se
izradili i provodili planovi zaštite
u incidentnim situacijama
Prio
ritet
1
1
1
2
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Agencija za
vodne putove
JUPPKR,
Agencija za
vodne putove
JUPPKR,
Agencija za
vodne putove
JUPPKR,
nadležne
ustanove
106
3.
OSTALO
Tema
Cilj
Br
3.1.1.
3.1.2.
3.1.3.
3.1. Učiniti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica i utvrditi
imovinsko-pravni status objekta
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Napraviti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih
čestica u granicama Parka prirode
Popis katastarskih čestica u
granicama Parka prirode
napravljen
Utvrditi imovinsko-pravni status objekata i čestica u
granicama Parka prirode (dopuniti Listu objekata)
Utvrđeni imovinsko-pravni status
objekata i čestica u granicama
Parka prirode (Lista objekata
cjelovita)
Surađivati s katastrom lokalnih općina u utvrđivanju
vlasničko-pravnih odnosa na temelju katastarskih
čestica
Riješena sva pitanja u vezi
vlasničko-pravnih odnosa
Tema
Cilj
Br
3.1. Općenito
3.1.1.
Dopuna i verifikacija popisa katastarskih čestica učinjena
Imovinsko-pravni status objekta utvrđen
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR
2
JUPPKR,
Katastarski
ured BM
2
JUPPKR,
Katastarski
ured BM
3
Uređivanje i označavanje granica Parka
3.1.1. Odrediti granice zaštićenog područja na temelju katastarskog
plana (na razini katastarskih čestica)
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Granice zaštićenog područja na temelju katastarskih čestica
određene
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
107
Br
Mjere i aktivnosti
3.1.1.1.
3.1.1.2.
Indikatori
Surađivati s Katastarskim uredom Beli Manastir u
utvrđivanju postojeće granice zaštićenog područja na
temelju katastarskog plana ( na razini katastarskih
čestica)
Granice zaštićenog područja
određene i označene na temelju
katastarskog plana (na razini
katastarskih čestica)
Izraditi model označavanja granice i obaviti
označavanje
Model označavanja granice
izrađen
Granice Parka označene
katastarskim česticama
Tema
Cilj
Br
3.1.2.
3.1.2.1. Izraditi akcijski plan za uklanjanje minskih polja
sukladno državnom Akcijskom planu za uklanjanje
mina i minski sumnjivih područja
Cilj
Suradnici
10
JUPPKR,
Katastarski ured
BM
2
JUPPKR
1
3.1.2. Ukloniti sva minska polja i minski sumnjiva područja na području
Parka
3.1.3.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja
Mjere i aktivnosti
Tema
Prio
ritet
Indikatori
Prio
ritet
Minska polja uklonjena, nema
minski sumnjivih površina
Cjelokupno zaštićeno područje
dostupno
1
Minska polja i minski sumnjiva područja na području Parka
uklonjena
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
Hrvatski
centar za
razminiravanje
, Lokalna
samouprava
Jačanje kadrovskih kapaciteta Javne ustanove
3.1.3. Ojačati kadrovski kapacitet Javne ustanove kako bi bila u
stanju provesti Plan upravljanja
U svrhu provedbe Plana upravljanja kadrovski kapacitet Javne ustanove
ojačan
108
Br
Mjere i aktivnosti
3.1.3.1.
Zaposliti sve djelatnike sukladno Pravilniku o
unutarnjem ustrojstvu Javne ustanove «Park prirode
Kopački rit»
3.1.3.2.
Osigurati stručno usavršavanje postojećih kadrova
prema potrebama pojedinih Službi
Tema
Cilj
Br
3.2.1.
3.2.2.
3.2.3.
Indikatori
Broj zaposlenih djelatnika raste
do vrijednosti utvrđenih
Pravilnikom
Broj djelatnika koji polaze ili su
završili stručna usavršavanja
raste
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, Min.
kulture
1
JUPPKR
2
3.2. Infrastruktura
3.2. Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata u funkciji zaštite i
očuvanja parka
Mjere i aktivnosti
Uključiti Javnu ustanovu u planiranje izrade i
realizaciju svih budućih infrastrukturnih objekata, kao
što su: prometna (cestovna, vodena), komunalna (plin,
struja, voda), te telekomunikacijska mreža
Indikatori
Javna ustanova je uključena u
planiranje izrade i realizaciju svih
infrastrukturnih objekata unutar
granica Parka
U suradnji s korisnicima osigurati da navedeni objekti
ne dovode do štetnih posljedica po prirodne i kulturne
vrijednosti zaštićenog područja.
Infrastrukturni objekti ne dovode
do štetnih posljedica na prirodne
i kulturne vrijednosti
Poticati nadležne institucije da poduzimaju zahvate
koji će poboljšati i unaprijediti infrastrukturu
Infrastrukturni objekti od interesa
Ustanove i zaštite prirode su u
programu prioritetne izgradnje
Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata je u funkciji zaštite i
očuvanja Parka
Prio
ritet
3
3
3
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
nadležna
državna i
samoupravna
tijela
JUPPKR, svi
posjetioci i
korisnici
JUPPKR,
nadležna
državna i
samoupravna
tijela
109
Tema
Cilj
Br
3.3.1.
3.3.2.
3.3.3.
3.3.4.
3.3.5.
3.3. Znanstvena istraživanja
3.3. Sustavna i kontinuirana istraživanja s ciljem boljeg
upravljanja i očuvanja prirodne i kulturne baštine
Mjere i aktivnosti
Upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine poboljšano kroz
sustavna i kontinuirana istraživanja
Indikatori
Inicirati, organizirati i provoditi znanstveno-stručna
istraživanja inventarizacije flore, faune i gljiva,
biotičkih i abiotičkih čimbenika na području Parka
prirode Kopački rit u suradnji sa znanstvenim
institucijama
Broj znanstveno-stručnih
istraživanja koji su rađeni na
području Parka se povećava
Uspostaviti redovito praćenje stanja (monitoring)
prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i
okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz
NEM-a
Praćenje stanja (monitoring)
prirodnih vrijednosti Parka
prirode Kopački rit i okolnog
područja, uključujući obveze koje
proizlaze iz NEM-a
uspostavljeno i redovito se
provodi
Staviti u funkciju obnovljene istraživačke kapacitete
Bio-ekološke stanice za stručno-znanstvena
istraživanja, edukaciju te otvoriti njene smještajne
kapacitete
Istraživački kapaciteti Bioekološke stanice za stručnoznanstvena istraživanja i
edukaciju u funkciji
Poticati sustavno objavljivanje stručnih i znanstvenih
radova
Broj stručnih i znanstvenih
radova objavljenih u časopisima,
koji su rađeni na području Parka
se povećava
Organizirati znanstveno-stručne skupove, konferencije
itd.
Znanstveno-stručni skupovi i
konferencije se organiziraju
redovito
Prio
ritet
2
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
znanstveno –
stručne
institucije s
interesnog
područja
JUPPKR,
DZZP
1
JUPPKR
1
2
2
JUPPKR,
znanstveno –
stručne
institucije s
interesnog
područja
JUPPKR,
znanstveno –
stručne
institucije s
interesnog
110
Br
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
područja
Tema
Cilj
Br
3.4.1.
3.4.2.
3.4. Pojačati sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove i njihove
spoznaje o zaštiti prirode
Mjere i aktivnosti
Sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove je pojačano
Indikatori
Potaknuti svijest korisnicima, javnosti i lokalnom
stanovništvu o pravilnom vrednovanju prirodnih
vrijednosti i osobitostima Parka prirode Kopački rit
Javnost i lokalno stanovništvo
sudjeluje i pomaže Javnoj
ustanovi u održavanju, očuvanju i
zaštiti prirodne i kulturne baštine
Organizirati radionice za korisnike, javnost i lokalno
stanovništvo te ih educirati o mogućnostima ekološke
proizvodnje i ponude
Organizirane radionice za
korisnike, javnost i lokalno
stanovništvo
Tema
Cilj
Br
3.4. Edukacija i sudjelovanje javnosti
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo i
korisnici
2
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo,
korisnici i
posjetioci
3
3.5. Lokalno stanovništvo
a)Život lokalnog stanovništva kvalitetniji
b)Regija gospodarski ojačana
3.5. a) Omogućavanje kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva
b) Gospodarsko jačanje regije
Mjere i aktivnosti
Indikatori
Prio
ritet
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
111
Br
Mjere i aktivnosti
3.5.1.
Indikatori
Prio
ritet
Pojačati suradnju s lokalnim stanovništvom i uključiti
stanovništvo u razne aktivnosti Parka te im omogućiti
zapošljavanje u Parku i njegovoj okolici (npr. vodiči,
tradicionalni ribolov, razvoj agro-turizma u Baranji
itd.)
Broj zaposlenih u djelatnostima
vezanim uz Park raste
3.5.2.
Održavati redovite sastanke s lokalnim stanovništvom i
dionicima
Broj sastanaka s lokalnim
stanovništvom i dionicima
3
3.5.3.
Izraditi informativni bilten Parka prirode za lokalno
stanovništvo
Informativni bilten Parka prirode
za lokalno stanovništvo izrađen
jednom godišnje
2
Uključivanje lokalnog stanovništva i njihove ponude u
ponudu Parka i okolice te zajednička organizacija
različitih tradicionalnih manifestacija (npr. Dani riba u
Kopačevu, Baranjska kuhinja i vino i dr.)
Lokalno stanovništvo
3.5.4.
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
1
Broj domaćinstava koji aktivno
sudjeluju s Javnom ustanovom u
radu i ponudi Parka ponudi Parka
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
JUPPKR,
lokalno
stanovništvo
2
Broj organiziranih i održanih
manifestacija
Tema
Cilj
Br
3.6.1.
3.6. Nacionalna i međunarodna suradnja
3.6. Jačanje suradnje s inozemnim i tuzemnim zaštićenim
područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu
prirode
Mjere i aktivnosti
Uspostaviti novu ili unaprijediti već postojeću suradnju
sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom
području u Parka kako bi se ostvarili svi ranije
navedeni ciljevi zaštite prirode
Suradnja s inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim
organizacijama vezanim uz zaštitu prirode ojačana
Indikatori
Uspostavljena je i unaprijeđena
suradnja sa svim dionicima na
teritoriju i/ili u utjecajnom
području u Parka
Prio
ritet
1
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR, svi
sadašnji i
budući
suradnici
112
Br
3.6.2.
Mjere i aktivnosti
Indikatori
navedeni ciljevi zaštite prirode
području u Parka
Nastaviti suradnju s prekograničnim inozemnim i
tuzemnim zaštićenim područjima i drugim
organizacijama vezanim uz zaštitu prirode
Suradnja s prekograničnim
inozemnim i tuzemnim
zaštićenim područjima i drugim
organizacijama vezanim uz
zaštitu prirode se održava
Prio
ritet
2
1
Vremenski okvir (godina provedbe)
2
3
4
5
6
7
8
9
Suradnici
10
JUPPKR,
uprave
inozemnih i
tuzemnih
zaštićenih
područja
Broj zajedničkih projekata
3.6.3.
3.6.4.
3.6.5.
Uspostaviti suradnju s novim inozemnim zaštićenim
područjima
Broj inozemnih zaštićenih
područja s kojima Javna ustanova
surađuje se povećava
Uspostaviti trajnu i kvalitetnu suradnju sa svim NVO
koje djeluju na ovom području gdje je i područje Parka
Trajna i kvalitetna suradnja sa
svim NVO je ostvarena kroz
sastanke, radionice, projekte
Sudjelovati u izradi prijedloga za uvrštavanje
Podunavlja u Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav»
i NATURA 2000
Rezervat biosfere "Mura-DravaDunav" je proglašen, a
Podunavlje je njegov sastavni dio
2
2
JUPPKR,
uprave
inozemnih
zaštićenih
područja
JUPPKR,
NVO-i
JUPPKR,
DZZP
1
Podunavlje je uvršteno u
ekološku mrežu NATURA 2000
3.6.6.
Pratiti i po potrebi inicirati nadležne institucije da se
donesu dodatne mjere i uvjeti zaštite prirode u sve
gospodarske planove koji se provode na području
Parka radi zaštite vrsta i staništa iz NATURA-e 2000
Mjere i uvjeti zaštite prirode koji
se odnose na zaštitu vrsta i
staništa iz NATURA-e 2000
uvršteni u sve gospodarske
planove i provode se
1
JUPPKR,
Ministarstvo
kulture, svi
korisnici
113
12. Financijski plan
Tablica 22. Planirani izdaci za investicijska ulaganja
Godina plana upravljanja
Mjera i
aktivnost
1.3.4.4
2.7.2.4
Naziv pozicije
Ispaša tradicionalnim pasmina
domaćih životinja
Urediti ribolovna mjesta (Tikveš /
Zlatna Greda)
Konto
425
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
287.661,75
282.978,21
421
50.000,00
200.000,00
Ukupno
570.639,96
53.000,00
103.000,00
2.7.2.5
Ribolovne zone i parkirališta
421
2.8.1.1
Obnova Novog dvorca Tikveš
451
2.8.1.2
Obnova Starog dvorca Tikveš
421
2.9.1.3
Izraditi CRM sustav
412
2.9.1.8
Uređenje drugog kopnenog ulaza
421
2.9.1.2
Urediti sanitarne čvorove
421
205.000,00
2.9.2.3
Označavanje poučnih staza
451
55.000,00
60.000,00
63.600,00
67.416,00
71.460,96
317.476,96
2.9.2.3
Nove tematske poučne staze i
promjena postojećih poučnih
staza
421
50.000,00
53.000,00
59.550,80
66.911,28
75.181,51
304.643,59
3.3.2
Nabavka satelitske snimke
412
20.000,00
INVESTICIJE UKUPNO:
1.500.000,00
2.000.000,00
200.000,00
2.120.000,00
2.247.200,00
2.382.032,00
2.524.953,92
12.774.185,92
2.000.000,00
2.120.000,00
4.120.000,00
39.000,00
39.000,00
100.000,00
2.156.661,75
300.000,00
100.000,00
50.000,00
555.000,00
21.000,00
2.932.978,21
2.336.000,00
2.247.200,00
2.526.182,80
2.524.953,92
2.134.327,28
2.120.000,00
146.642,47
2016
2017
2018
22.000,00
63.000,00
22.000,00
19.146.946,43
Tablica 23. Planirani izdaci za rashode poslovanja
Mjera i
aktivnost
Naziv pozicije
Konto
2010
1
2.7.1
1.3.1.1.2
1.3.1.1
Ihtiološka studija
Praćenje incidentnih onečišćenja
Praćenje tektonskih i hidro-
3237
3237
3237
2011
2
2012
3
2013
4
Godina plana upravljanja
2014
2015
5
6
7
8
9
Ukupno
2019
10
10.000,00
10.600,00
11.236,00
11.910,16
12.624,77
13.382,26
14.185,19
15.036,30
15.938,48
16.894,79
131.807,95
50.000,00
53.000,00
56.180,00
59.550,80
63.123,85
66.911,28
70.925,96
75.181,51
79.692,40
84.473,95
659.039,75
63.000,00
75.600,00
80.136,00
84.944,16
90.040,81
393.720,97
114
Mjera i
aktivnost
1.3.1.1.7
1.3.1.1.8
1.3.2.3.1
1.3.3.1
1.3.3.4
1.3.3.6
1.3.3.2
1.3.3.3.
1.3.4.1
1.3.4.3
1.3.4.1.4
2.7.6
2.7.2.1.
2.8.1.4
2.8.2.3.
2.9.2.
3.1.3.1.
3.1.3.2.
3.3.5.
3.4.2.
3.5.3.
Naziv pozicije
geoloških aktivnosti
Restauracija i čišćenje fokova i
bara
Izrada akcijskog plana glede
Antropogenih vlažnih staništa
Program zaštite šumskog
ekosustava
Istraživanje podzemnih voda
Uklanjanje invazivnih vrsta
biljaka
Obilazak šuma radi utvrđivanja
zdravlja šuma
Proglašenje spomenika prirode
unutar parka
Inventarizacija travnjaka
Praćenje razvoja travnjačkih
ekosustava
Sprječavanje namjerno izazvanih
požara (tisak, leci i dr.)
Kontrola ulova
Izrada plana razvoja rekreativnog
ribolova
Akcijski plan uređenja naselja
Kozjak
Organizacija i sudjelovanje u
tradicionalnim manifestacijama
Obilježavanje značajnih datuma
Zapošljavanje djelatnika
Usavršavanje djelatnika,
razvijanje timskog duha
Organizacija znanstveno-stručnih
skupova
Organizacija radionica za
korisnike
Izrada informativnih biltena
UKUPNO RASHODI:
Konto
2010
2011
2012
2013
1
2
3
4
5.000,00
3224
3299
3239
3233
3237
5.618,00
5
5.955,08
6
6.312,38
2016
2017
2018
2019
7
8
9
10
6.691,13
7.092,60
7.518,15
30.000,00
22.472,00
23.820,32
25.249,54
26.764,51
28.370,38
30.072,61
31.876,96
229.826,32
10.000,00
10.600,00
11.236,00
11.910,16
12.624,77
13.382,26
14.185,19
15.036,30
15.938,48
16.894,79
131.807,95
49.000,00
60.000,00
63.600,00
67.416,00
71.460,96
75.748,62
80.293,53
85.111,15
90.217,82
95.630,88
738.478,96
2.000,00
2.120,00
2.247,20
2.382,03
2.524,95
2.676,45
2.837,04
3.007,26
3.187,70
3.378,96
26.361,59
5.000,00
5.300,00
5.618,00
5.955,08
6.312,38
6.691,13
7.092,60
7.518,15
7.969,24
8.447,39
65.903,97
10.000,00
10.600,00
11.236,00
11.910,16
12.624,77
13.382,26
14.185,19
15.036,30
15.938,48
114.913,16
5.000,00
5.300,00
5.618,00
5.955,08
6.312,38
6.691,13
7.092,60
7.518,15
7.969,24
57.456,58
2.000,00
2.120,00
2.247,20
2.382,03
2.524,95
2.676,45
2.837,04
3.007,26
3.187,70
22.982,63
36.000,00
38.160,00
40.449,60
42.876,58
45.449,17
48.176,12
51.066,69
54.130,69
57.378,53
413.687,38
6.000,00
3237
6.000,00
3237
10.000,00
20.000,00
21.200,00
22.472,00
23.820,32
25.249,54
26.764,51
28.370,38
30.072,61
33.000,00
33.000,00
31.876,96
239.826,32
6.000,00
6.360,00
6.741,60
7.146,10
7.574,86
8.029,35
8.511,11
9.021,78
9.563,09
10.136,87
79.084,76
171.000,00
256.500,00
342.000,00
427.500,00
513.000,00
598.500,00
684.000,00
769.500,00
855.000,00
940.500,00
5.557.500,00
60.000,00
63.600,00
67.416,00
71.460,96
75.748,62
80.293,53
85.111,15
90.217,82
95.630,88
101.368,74
790.847,70
60.000,00
165.000,00
50.000,00
3299
3299
3233
57.456,58
21.200,00
3233
3299
3213
7.969,24
20.000,00
3239
3233
3233
3111
Ukupno
30.000,00
3237
3237
3237
5.300,00
Godina plana upravljanja
2014
2015
55.000,00
5.000,00
5.300,00
5.618,00
5.955,08
6.312,38
6.691,13
7.092,60
7.518,15
7.969,24
8.447,39
65.903,97
20.000,00
21.200,00
22.472,00
23.820,32
25.249,54
26.764,51
28.370,38
30.072,61
31.876,96
33.789,58
263.615,90
461.000,00
754.180,00
778.380,80
890.063,65
1.003.317,46
1.077.793,25
1.133.750,86
1.246.235,91
1.360.340,06
1.569.160,45
10.274.222,44
115
Tablica 24. Ukupni prihodi i primici
Prihodi i primici
Državni proračun (ukupno)
tekuća sredstva iz Proračuna
kapitalna sredstva iz Proračuna
namjenska sredstva iz Proračuna
plaće djelatnika
naknade i potpore
prijevoz
Vlastiti prihodi (ukupno)
iz osnovne djelatnosti
prihodi od posjetitelja
prihodi od ribolova
osnovni prihodi iz osnovne djelatnosti
iz dodatnih djelatnosti
od ugostiteljstva
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
4.289.016,00
5.129.902,82
4.955.921,32
5.123.590,64
5.401.053,33
5.665.932,69
6.346.366,42
6.652.387,79
5.093.789,39
5.478.819,35
54.136.779,75
531.000,00
1.115.684,20
754.892,45
734.286,26
781.451,13
848.568,20
2.732.791,29
2.795.338,77
986.039,09
1.073.881,44
12.353.932,83
1.500.000,00
1.500.000,00
1.500.000,00
1.500.000,00
1.500.000,00
1.500.000,00
67.416,00
71.460,96
71.460,96
75.748,62
9.286.086,54
350.000,00
371.000,00
393.260,00
416.855,60
441.866,94
468.378,95
496.481,69
526.270,59
557.846,83
591.317,64
4.613.278,23
1.741.016,00
1.793.246,48
1.847.043,87
1.902.455,19
1.959.528,85
2.018.314,71
2.078.864,15
2.141.230,08
2.205.466,98
2.271.630,99
19.958.797,30
67.000,00
73.317,77
79.857,94
86.633,86
93.659,67
100.950,35
108.521,81
116.390,90
124.575,46
133.094,43
984.002,19
100.000,00
106.000,00
112.360,00
119.101,60
126.247,70
133.822,56
141.851,91
150.363,03
159.384,81
168.947,90
1.318.079,51
2.000.000,00
2.120.000,00
2.247.200,00
2.382.032,00
2.524.953,92
2.676.451,16
2.837.038,22
3.007.260,52
3.187.696,15
3.378.957,92
26.361.589,88
1.980.000,00
2.098.800,00
2.224.728,00
2.358.211,68
2.499.704,38
2.649.686,64
2.808.667,84
2.977.187,91
3.155.819,19
3.345.168,34
26.097.973,99
1.700.000,00
1.802.000,00
1.910.120,00
2.024.727,20
2.146.210,83
2.274.983,48
2.411.482,49
2.556.171,44
2.709.541,73
2.872.114,23
22.407.351,40
130.000,00
137.800,00
146.068,00
154.832,08
164.122,00
173.969,33
184.407,48
195.471,93
207.200,25
219.632,26
1.713.503,34
150.000,00
159.000,00
168.540,00
178.652,40
189.371,54
200.733,84
212.777,87
225.544,54
239.077,21
253.421,84
1.977.119,24
20.000,00
21.200,00
22.472,00
23.820,32
25.249,54
26.764,51
28.370,38
30.072,61
31.876,96
33.789,58
263.615,90
UKUPNO
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
20.000,00
21.200,00
22.472,00
23.820,32
25.249,54
26.764,51
28.370,38
30.072,61
31.876,96
33.789,58
263.615,90
213.740,00
231.846,20
118.756,97
123.597,39
129.755,53
152.240,87
220.484,32
229.063,38
163.157,18
197.246,61
1.779.888,45
213.740,00
231.846,20
118.756,97
123.597,39
129.755,53
152.240,87
220.484,32
229.063,38
163.157,18
197.246,61
1.779.888,45
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
potpore
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Donacije
506.347,00
723.367,82
257.369,89
263.212,08
277.944,81
294.621,50
382.298,79
401.036,71
420.898,92
446.152,85
3.973.250,37
7.009.103,00
8.205.116,84
7.579.248,18
7.892.432,11
8.333.707,59
8.789.246,22
9.786.187,75
10.289.748,40
8.865.541,64
9.501.176,73
86.251.508,45
ostalo
Ostali prihodi
koncesije
akcije
UKUPNO
116
13. Koncept zonacije
Zonacija tj. podjela cjelokupnog područja na različite zone ili pod-područja predstavlja vrlo
koristan alat koji omogućuje lakše upravljanje područjem.
Zonacija Parka prirode Kopački rit i okolnog područja napravljena je sukladno Smjernicama za
evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima koje su izrađene u okviru CARDS projekta
„Institucionalno jačanje Državnog zavoda za zaštitu prirode“, te smjernicama Ramsarske konvencije
za izradu planova upravljanja Ramsarskim područjima i drugim vlažnim i močvarnim staništima.
Osnovu čini koncept zonacije propisan Prostornim planom Parka prirode Kopački rit koji
uključuje tri glavne zone – temeljnu, prijelaznu i tranzicijsku zonu. Kako rijeke i njihova poplavna
područja ovise o količini voda koje dolaze izvan granica zaštićenog ili poplavnog područja, definirana
je i četvrta zona - zona utjecaja. U slučaju Kopačkog rita i Podunavlja granice ove zone su definirane
granicama sliva Dunava i Drave uzvodno od granica zaštićenog područja. Iako upravljanje ovim
golemim područjem nije u domeni Javne ustanove, za ovu zonu se primjenjuje koncept upravljanja
riječnim slivom definiran odredbama i smjernicama Ramsarske konvencije i Direktivom o vodama
Europske unije.
Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit
Park prirode Kopački rit i njegovo utjecajno područje je podijeljeno u četiri različite zone,
definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja:
1. Temeljna zona
2. Prijelazna zona
3. Tranzicijska zona
4. Zona utjecaja
Temeljna i Prijelazna zona obuhvaćene su granicama Parka prirode Kopački rit, dok se
Tranzicijska zona i Zona utjecaja nalaze izvan njih (Slika 13.). Ovdje treba naglasiti da se izvan
postojećih granica Parka prirode uzvodno i nizvodno Dunavom i Dravom nalaze područja koja svojim
osobinama imaju iste ili vrlo slične vrijednosti kao dijelovi unutar zaštićenog područja. Stoga smo,
vodeći se sadašnjim stanjem (npr. proglašavanje Nacionalne ekološke mreže, proglašavanje
privremene zaštite u vidu regionalnog parka Mura-Drava) i procesima koji su u tijeku, osobito
pristupanje Europskoj Uniji i proglašavanje ekološke mreže Natura 2000 i Rezervata Biosfere «MuraDrava-Dunav», navedene zone prikazali unutar i izvan granica današnjeg zaštićenog područja.
117
4
3
4
2
1
Slika 13. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit i njegovog okolnog područja: svijetlo-zeleno –
Temeljna zona; tamno-zeleno – Prijelazna zona
Temelj svake zone su vrijednosti opisane u prethodnim poglavljima, uz uvažavanje problema i
prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja, te planova za turistički razvoj prostora. Za
svaku zonu određena je točna lokacija na karti, veličina zone, kriterij zonacije, ciljevi upravljanja,
dozvoljene aktivnosti, te način posjećivanja.
Unutar svake zone, osim Zone utjecaja, definirane su pod-zone čija se klasifikacija temelji na
IUCN-ovoj klasifikaciji zaštićenih područja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za
upravljanjem proglašeni su pod-zonom stroge zaštite. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih
potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom korištenja. Pod-zone aktivne zaštite su prostori koji
zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi se očuvale ili unaprijedile zaštićene vrijednosti putem
projekata restauracije. Ovdje treba ponovno naglasiti da prostor Parka prirode Kopački rit treba
sagledavati s obzirom na cjelokupno poplavno područje Podunavlja.
Zonacija Parka prirode Kopački rit i upravljanje po zonama
Za područje Parka prirode Kopački rit definirane su dvije zone: 1) Temeljna zona i 2)
Prijelazna zona (Slika 14.).
118
Slika 14. Zonacija Parka prirode Kopački rit.
1. Temeljna zona obuhvaća preostale dijelove današnje poplavne doline Dunava koja se
proteže između same rijeke i nasipa za obranu od poplava na zapadnoj i istočnoj obali. Ukupno
119
obuhvaća 14.836,426 ha, uključujući i samu rijeku Dunav. (Napomena: na južnim dijelovima granica
ove zone poklapa se sa granicama zaštićenog područja a na istočnim dijelovima granica sa državnim
granicama).
2. Prijelazna zona obuhvaća dijelove nekadašnje poplavne doline rijeke Dunav, te se proteže
zapadno i istočno od nasipa za obranu od poplava do geo-morfoloških granica nekadašnjeg poplavnog
područja. Unutar Parka prirode ova zona ukupno obuhvaća 8.289,859 ha.
Izvan granica Parka prirode definirane su četiri zone (Slika 13.) od kojih se prve dvije
(Temeljna i Prijelazna) vežu sjeverno, južno, istočno i zapadno za istovjetne zone unutar zaštićenog
područja čineći s njima jednu jedinstvenu cjelinu poplavne doline Dunava i Drave.
3. Tranzicijska zona predstavlja preostalo slivno područje Baranje s kojeg postoji stalan
utjecaj oborinskih i otpadnih voda, ali i lokalnog stanovništva koje se nalazi u selima na rubu
nekadašnjeg poplavnog područja.
4. Zona utjecaja definirana je granicama slivova Dunava i Drave uzvodno od granica
Tranzicijske zone zaštićenog područja.
Unutar Temeljne i Prijelazne zone Parka prirode definirane su tri pod-zone sukladno
smjernicama IUCN-a: pod-zona stroge zaštite (IUCN – Ia i Ib), pod-zona aktivne zaštite (IUCN – IV),
te pod-zona korištenja (IUCN – V) (Slika 15., Tablica 25).
a. Pod-zona stroge zaštite predstavlja područje strogih (IUCN – 1a) ili posebnih rezervata
(IUCN – 1b) s minimalnom ljudskom intervencijom gdje je posjećivanje dozvoljeno uz pratnju
djelatnika Javne ustanove, a intervencije su ograničene isključivo na ciljeve poboljšanja ekoloških
funkcija područja.
b. Pod-zona aktivne zaštite (restauracije) (IUCN – IV) predstavlja područja na kojima se
provode mjere aktivne zaštite svojti i njihovih staništa, održavanja i primjerenog povećanja biološke
raznolikosti u ekosustavima, zaštitnih funkcija (prvenstveno tla i vode), te drugih socio-ekonomskih
funkcija i uvjeta. U ovu pod-zonu uključena su područja koja je potrebno restaurirati poput plantaža
stranih vrsta drveća, područja čistih sječina, degradiranih pašnjaka i livada, te intenzivno obrađivanih
poljoprivrednih površina.
c. Područja s postojećom turističkom i drugom infrastrukturom, naseljima i građevinskim
područjima izvan naselja i farmi stavljena su u pod-zonu korištenja (IUCN - V).
Tablica 25. Površinska zastupljenost pojedinih zona na području Parka prirode Kopački rit
Naziv zone
Temeljna zona
Zona stroge zaštite
Zona aktivne zaštite
Zona korištenja
UKUPNO:
Prijelazna zona
Zona stroge zaštite
Zona aktivne zaštite
Zona korištenja
UKUPNO:
SVEUKUPNO:
Oznaka
1
1A
1B
1C
2
2A
2B
2C
Površina
ha
6.015,574
8.111,352
709,500
14.836,426
843,744
7.178,692
267,423
8.289,859
23.126,285
Udio
%
26,01
35,07
3,07
64,15
3,65
31,04
1,16
35,85
100,00
120
Slika 15. Podjela Temeljne na: pod-zonu stroge zaštite (1A); pod-zonu aktivne zaštite – restauracije (1B); pod-zonu korištenja (1C) i Prijelazne zone na: podzonu stroge zaštite (2A); pod-zonu aktivne zaštite –restauracije (2B); pod-zonu korištenja (2C)
Predložena zonacija nije konačna u smislu da se reklasifikacija ili deklasifikacija pojedinih područja može izvršiti u trenutku raspolaganja s više
podataka i prilikom revizije plana upravljanja. Ovisno o potrebi neka područja se mogu staviti pod stroži vid zaštite, a druga izuzeti ako su nestale
vrijednosti koje su dovele do stavljanja u određenu kategoriju.
121
Upravljanje pojedinim zonama
1. Temeljna zona
Unutar ove zone definirane su sve tri pod-zone:
1.A Pod-zona stroge zaštite
1.A.2 – posebni rezervati
Opis: U ovu kategoriju svrstano je oko jedne četvrtine poplavnog područja. Zaštićena je kao Posebni
zoološki rezervat. Ovo područje predstavlja najvrjednije dijelove zaštićenog područja koje je, unatoč
brojnim ljudskim djelatnostima, sačuvalo svoju prirodnost, funkciju i tzv. «osjećaj divljine».
Kriterij zonacije: neometano odvijanje prirodnih procesa plavljenja i sedimentacije, meandriranja i
stvaranja unutrašnje mreže prirodnih kanala i fokova; glavno mrijestilište riba Dunavskog sliva,
međunarodno i nacionalno značajne gnijezdećih populacija ugroženih vrsta ptica, prisustvo ostalih
ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Cilj upravljanja: očuvanje neometanog odvijanja prirodnih procesa u evoluciji poplavnih dolina
velikih rijeka, očuvanje i povećanje brojnosti ugroženih i rijetkih svojti.
Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za istraživanja i praćenje stanja, te
posjećivanje uz pratnju djelatnika Javne ustanove. Intervencije su ograničene isključivo na ciljeve
poboljšanja ekoloških funkcija poplavnog područja. Za sve eventualne zahvate prethodno će se
ishoditi dopuštenje Ministarstva kulture.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim
nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
1.B Pod-zona aktivne zaštite (restauracije)
Opis: Područja Temeljne zone koju je potrebno aktivnim mjerama restaurirati. Uključuje šumska
kojima se gospodari, područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže) te dijelove glavnih vodotoka. Duž
desne obale Dunava najveći prostori pod plantažama nalaze se duž visokih obala Dunava i postojećih
dunavaca (Vemeljski i Petreški dunavac), zatim lijeve obale Drave te samo Kopačko jezero.
Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski potencijal.
Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano
odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnost ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje
u što prirodnije stanje kako bi zadovoljilo uvjete za prelazak u zonu stroge zaštite.
Dozvoljene aktivnosti: restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama,
znanstvena istraživanja i praćenje stanja, ograničeni posjet uz pratnju djelatnika, održivo gospodarenje
šumama, lovstvo i tradicionalni ribolov. Za sve eventualne zahvate prethodno će se ishoditi dopuštenje
Ministarstva kulture.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana
kretanja u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.
1.C Pod-zona korištenja
Opis: U ovu zonu ulaze slijedeća područja Temeljne zone:
• međunarodni plovni put rijekom Dunav cijelom dužinom unutar Parka prirode,
• plovni koridor na Vemeljskom Dunavacu uzvodno od CS Tikveš,
• područje ribolovne zone od CS Tikveš do pristaništa kompe,
• područje ribolovne zone kod CS Zlatna Greda (100 m uzvodno i nizvodno od CS),
• šumska staza od CS Zlatna Greda do Kormanja (ulaz u Vemeljski dunavac),
• dijelovi nasipa, prometnice, poučne staze.
Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo
korištenje, rekreaciju i turizam.
Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina (ribolov), posjećivanje
i rekreativni ribolov. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje kako bi se poboljšalo stanje
kvalitete staništa.
Dozvoljene aktivnosti: navigacija, promet ljudi i roba (na rijeci Dunav), tradicionalni ribolov,
rekreativni ribolov, posjećivanje i rekreacija, lovstvo i šumarstvo.
Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrane kretanja za
posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone
razmnožavanja običnog jelena.
122
2. Prijelazna zona
Unutar ove zone su također definirane sve tri pod-zone:
2.A Pod-zona stroge zaštite
2.A.2. – Posebni rezervati– na području Prijelazne zone za sada nema područja koja imaju status
posebnog rezervata, ali postoji mogućnost da se područja sa staništima koja su značajna za biološku i
krajobraznu raznolikost Hrvatske proglase izdvojenim posebnim rezervatima.
Opis: manji dio danas od poplave branjenog područja, koji prvenstveno predstavlja stare sastojine
prirodnih šumskih zajednica i/ili kolonije ptica močvarica. Ova područja predstavljaju posljednje
fragmente nekadašnje biološke i krajobrazne raznolikosti poplavne doline koja je bila prisutna prije
regulacijskih i melioracijskih radova. Njihovom daljnjom degradacijom doći će do bitnog ugrožavanja
prirodne i krajobrazne raznolikosti zaštićenog područja.
Kriterij zonacije: međunarodno i nacionalno značajne gnijezdeće populacije ugroženih vrsta ptica,
prisustvo ostalih ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Cilj upravljanja: Osigurati djelotvornu zaštitu u vidu proglašavanja posebnih rezervata šumske
vegetacije ili ornitoloških rezervata (kolonije ptica). Mjerama aktivne zaštite poboljšati kvalitetu
staništa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti.
Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za znanstvena istraživanja i praćenje
stanja, te vrlo ograničeni posjet manjih stručnih skupina.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim
nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
2.B Pod-zona aktivne zaštite
Opis: Područja Prijelazne zone koja je potrebno aktivnim mjerama restauracije poboljšati. Uključuje
šumska staništa, osobito područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže), čiste sječine, te jednodobne
šume koje je potrebno prevesti u prirodne i raznodobne šumske zajednice; degradirane livade i
pašnjake koje je potrebno održavati ispašom ili košnjom; intenzivno obrađivane poljoprivredne
površine i oranice koje je potrebno prevesti u ekstenzivni način korištenja; ribnjake Podunavlje; te
dijelove glavnih vodotoka – nekadašnjih dunavaca poput Čarne i Malog dunavca – u kojima je
potrebno poboljšati hidrološke uvjete.
Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće postojeće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski
potencijal.
Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano
odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje
u što prirodnije stanje.
Dozvoljene aktivnosti: održiv način korištenja nekadašnjih poplavnih dolina putem djelatnosti
šumarstva, lovstva, stočarstva, ekstenzivne poljoprivrede, ribnjačarstva, rekreativnog ribolova,
restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama, znanstvena istraživanja i
praćenje stanja, ograničeno posjećivanje i rekreacija.
Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana
kretanja za posjetioce u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja
običnog jelena.
2.C Pod-zona korištenja
Opis: U ovu zonu ulaze slijedeći dijelovi Prijelazne zone:
• kompleks Dvorac-Tikveš,
• nasipi za obranu od poplava Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo,
• županijska cesta Kopačevo-Podunavlje-Kozjak-Tikveš i Tikveš-Zlatna Greda,
• županijska cesta Lug-Kozjak,
• lokalna cesta selo Tikveš-lugarnica Čošak šume,
• rekreacijska zona Podunavski kanali,
• naselja Podunavlje, Kozjak i Tikveš,
• crpne stanice Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje, te
• farma Eblin.
123
Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo
korištenje, rekreaciju i turizam.
Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina, posjeta, rekreativnog
ribolova, lovstva, šumarstva i poljoprivrede. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje
kako bi se poboljšalo stanje kvalitete staništa.
Dozvoljene aktivnosti: šumarstvo, lov, poljoprivreda, promet ljudi i roba, uzgoj životinja, rekreativni
ribolov, posjećivanje i rekreacija, obrana od poplave (obrambeni nasipi).
Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove ili slobodno kretanje posjetioca dopuštenim stazama.
Moguća ograničenja i potpuna zabrana kretanja za posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja
strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.
14. Praćenje stanja (monitoring)
Redovito praćenje stanja (monitoring) predstavlja proces ponavljanja promatranja koja su
unaprijed dizajnirana sa specifičnim ciljem praćenja jednog ili više elementa prirode i okoliša, na
temelju točno određenih vremenskih perioda i koristeći metode koje su usporedive. Stoga se
monitoring koristi kako bi se odredila promjena odabranih okolišnih parametara tijekom vremena.
Praćenje stanja ne mora nužno značiti samo monitoring fizikalnih, kemijskih ili bioloških
parametara određenog područja, već se u smislu plana upravljanja također odnosi na praćenje
aktivnosti i procesa u upravljanju područjem. Stoga je praćenje stanja nužno je kako bi se na vrijeme
uočile promjene i posljedice nastale na temelju provedbe određenih mjera i aktivnosti Plana
upravljanja.
Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja
Plan upravljanja će biti važeći dokument slijedećih 10 godina i sadrži niz aktivnosti i mjera
kojima se nastoji unaprijediti stanje zaštićenog područja. Stoga praćenje provedbe aktivnosti iz plana
upravljanja ima za cilj ocijeniti efikasnost upravljanja koja uključuje tri komponente:
a) Dizajn zaštićenog područja – uključujući veličinu i oblik zaštićenog područja, postojanje i
način upravljanja zonama, ekološku reprezentativnost, i primjerenost zaštićenog područja u
ostvarivanju njegovih funkcija. Pogreške u dizajnu zaštićenog područja mogu dovesti do toga
da je npr. zaštićeno područje premalo da bi osiguralo efektivnu zaštitu, fragmentirano ili
izolirano, ili štiti neproporcionalne površine samo jednog staništa na uštrb razvoja i adaptacije
drugih itd.
b) Primjerenost upravljanja – promatra kako se upravljanje provodi i koliko se može prilagoditi
na uzroke ugrožavanja zaštićenog područja. Ova komponenta promatra da li ima dovoljno
upravljanja i da li su aktivnosti i procesi upravljanja odgovarajući.
c) Dostizanje ciljeva – ocjenjuje da li zaštićeno područje dostiže svoje postavljene ciljeve.
Indikatori uspjeha uključuju i biološke (npr. da li populacije ključnih vrsta opstaju, povećavaju
se ili opadaju) i socijalne elemente (npr. stupanj korištenja u rekreativne ciljeve ili stav
lokalnih zajednica prema zaštićenom području).
Praćenje efikasnosti upravljanja potrebno jer se zaštićena područja suočavaju s mnogim
prijetnjama, ali i zato jer se praćenjem efikasnosti upravljanja može doći do mnogih korisnih odgovora
poput boljeg definiranja prijetnji i određivanja prioriteta, promocije dobrih i uspješnih metoda
upravljanja, boljeg i efikasnijeg korištenja ljudskih i financijskih resursa ili boljeg ocjenjivanja koliko
su interesi lokalnih zajednica i drugih korisnika uzeti u obzir prilikom upravljanja. U praksi praćenje
efikasnosti upravljanja koristi se kako bi se poboljšalo planiranje programa i aktivnosti, ocijenilo
korištenje financijskih i ljudskih resursa, te upravljanje na vrijeme prilagodilo promijenjenim uvjetima
ili dostizanju ciljeva.
Prilagodljivo upravljanje je metoda koja se mora uspostaviti ujedinjujući aktivnosti na terenu,
mjerenja za praćenje stanja, usporedbu s očekivanim rezultatima i prilagodbu budućih aktivnosti, s
time da se svaka aktivnost temelji na postojećem iskustvu i novim informacijama.
Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja potrebno je redovito obavljati jednom
godišnje, sukladno preporukama i metodologiji Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) «Evaluating
effectiveness: A framework for Assessing the Management of Protected Areas».
124
Glavni instrument za praćenje uspješnosti na nacionalnoj razini provedbe plana upravljanja
predstavljaju također godišnji plan rada i godišnje izvješće o radu, jer su u njima sadržane sve
aktivnosti Javne ustanove. Od trenutka usvajanja Plana upravljanja godišnji bi plan rada trebao biti
strukturiran sukladno s njim: trebao bi sadržavati tablicu aktivnosti koja je vezana za ciljeve, mjere i
akcijske planove iz plana upravljanja, zajedno s procjenom potrebnih sredstava (osoblje i financije) za
provedbu aktivnosti. Na kraju godine se primjenjuje isti postupak i struktura pri izradi godišnjeg
izvješća, s podatkom u kojoj su mjeri izvršene planirane aktivnosti i utrošena predviđena sredstva.
Kroz niz godina to izvješće postaje idealan instrument procjene do koje mjere su postignuti
ciljevi i mjere iz plana upravljanja te koja su sredstva potrošena za njihovo provođenje. Detalji o
strukturi godišnjih planova za parkove s usvojenim planovima upravljanja biti će proslijeđeni putem
Uprave za zaštitu prirode nadležnog Ministarstva.
Monitoring korištenja prirodnih dobara prema djelatnosti
o Monitoring vodostaja nadzemnih i podzemnih voda
o Monitoring korištenja voda (kvalitativni i kvantitativni) zaštićenog i utjecajnog područja
o Monitoring stanja šumskih ekoloških sustava i korištenja šuma
o Monitoring stanja populacija lovnih vrsta životinja i korištenja njihovih populacija
o Monitoring stanja populacija domaćih životinja i korištenja livada i pašnjaka
Monitoring promjene krajobraza
Ciljevi i mjere zaštite u ovom planu upravljanja imaju određeni, pozitivni, utjecaj na krajobraz.
Jedna od mjera uspješnosti plana može biti usporedba promjene u zemljišnom pokrovu unutar i okolo
parka kroz određeno vremensko razdoblje.
U okviru priprema za izradu plana upravljanja izrađena je karta zemljišnog pokrova na podlozi
topografske karte iz 70-tih godina prošlog stoljeća u mjerilu 1:25.000 prema EUNIS klasifikaciji, a
potrebne korekcije izrađene su na temelju satelitskog snimka sa SPOT IMAGE satelita iz 2003.
godine. Rezultati analize satelitskih snimaka preneseni su na poligone i teme u GIS-u. Redovita
provedba kartiranja zemljišnog pokrova istom metodom, pokazat će eventualne srednjoročne ili
dugoročne promjene.
Monitoring promjene krajobraza potrebno je vršiti pomoću metode daljinskog istraživanja
«remote-sensing» uz verifikaciju rezultata na terenu. U sklopu toga potrebno je osigurati nabavku
jednog satelitskog snimka zaštićenog i utjecajnog područja odgovarajuće rezolucije (1-10 m) svake 3
godine, te uz pomoć GIS aplikacija detektirati promjene u krajobrazu. Rezultate praćenja promjena
potrebno je verificirati pomoću terenskih izlazaka i korištenja GPS uređaja.
Monitoring indikatorskih svojti i staništa
Uz navedene metodologije praćenja stanja „iz ureda“, Park bi trebao provesti i terenska
praćenja koja se mogu uklopiti u redovni rad djelatnika Javne ustanove prema dogovorenoj
metodologiji. Detaljna metodologija bit će opisana u akcijskim planovima koji će biti izrađeni za
svaku indikatorsku svojtu. Osim toga, za praćenje stanja značajne su dnevne zabilješke koje vode
djelatnici, osobito Stručne i Nadzorne službe.
U sklopu praćenja stanja svojti u tablici 26 su navedene indikatorske svojte za koje je
potrebno vršiti redoviti godišnji monitoring.
Tablica 26. Popis indikatorskih svojti
Svojta
Indikator
Predmet monitoringa
Ptice
Orao štekavac Haliaeetus albicilla
Stanje vlažnih ekosustava
Crna roda Ciconia nigra
Stanje šumskih i vlažnih
ekosustava
Kolonijalne gnjezdarice:
Zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis
Veliki vranac Phalacrocorax carbo
Mali vranac Phalacrocorax pygmeus
Siva čaplja Ardea cinerea
Bijela čaplja A. alba
Stanje vlažnih ekosustava
Uspjeh gniježđenja,
rasprostranjenost, ishrana,
zimovanje
Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
ishrana
Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
ishrana
125
Čaplja danguba A. purpurea
Bijela čapljica Egretta garzetta
Gak kvakavac Nycticorax nycticorax
Žuta čaplja Ardeola ralloides
Obični galeb Larus ridibundus
Bjelobrada čigra Chlidonias hybridus
Obična čigra Sterna hirundo
Žuta pčelarica Merops apiaster
Čađavica bregunica Riparia riparia
Bijela roda Ciconia ciconia
Crna lunja Milvus migrans
Bijela žličarka Platalea leucorodia
Ptice dupljašice
Golub dupljaš Columba oenas
Mali djetlić Dendrocopos minor
Srednji djetlić D. medius
Veliki djetlić D. major
Crna žuna Dryocopus martius
Zelena žuna Picus viridis
Siva žuna Picus canus
Bjelovrata muharica Ficedula albicollis
Čavka Corvus monedula
Sisavci
Stanje vlažnih livada i
pašnjaka
Stanje šumskih ekosustava i
vlažnih livada i pašnjaka
Stanje vlažnih ekosustava
Stanje šumskih ekosustava
Obični jelen Cervus elaphus
Stanje šumskih ekosustava
Obična vidra Lutra lutra
Stanje vlažnih ekosustava
Europski dabar Castor fiber
Stanje vlažnih ekosustava
Čagalj Canis aureus
Stanje šumskih ekosustava
Uspjeh gniježđenja, tijek seobe,
ishrana
Uspjeh gniježđenja
Tijek seobe, ishrana
Rasprostranjenost i uspjeh
gniježđenja
Sezona razmnožavanja, ishrana i
lokalne migracije
Rasprostranjenost i korištenje
staništa, ishrana
Rasprostranjenost i korištenje
staništa, ishrana
Sezona razmnožavanja, ishrana i
lokalne migracije
Osim pojedinačnih svojti, potrebno je pratiti stanje čitavih životinjskih grupa i to:
Zimsko prebrojavanje ptica močvarica – vrši se tijekom siječnja u sklopu međunarodnog
projekta s ciljem utvrđivanja da li zaštićeno područje zadovoljava kriterije Ramsarske
konvencije. Rezultati prebrojavanja doprinose i istraživanjima promjene klime na
kontinentalnoj razini.
Redoviti monitoring ptica – vrši se tijekom gnijezdeće sezone (travanj-svibanj) u sklopu paneuropskog projekta s ciljem utvrđivanja statusa populacija tzv. «običnih» tj. široko
rasprostranjenih gnjezdarica otvorenih, poljoprivrednih, i urbanih staništa
Kartiranje kolonija i spavališta šišmiša – vrši se tijekom cijele godine u šumskim
ekosustavima i urbanim sredinama s ciljem utvrđivanja veličina populacija rijetkih i ugroženih
vrsta šišmiša
Praćenje stanja indikatorskih svojti ihtiofaune bit će uspostavljeno nakon izrade ihtiološke
studije
Kako bi se olakšale aktivnosti praćenja stanja, pomoću GIS sustava će se na raspolaganje
staviti potrebni podaci i analizirati različiti parametri mjereni tijekom aktivnosti praćenja stanja. Taj
sustav predstavlja glavni alat za usporedbu podataka o pojedinim indikatorima u vremenu i prostoru i
usporedbu sa zadanim ciljevima i mjerama predviđenima planom upravljanja i akcijskim planovima.
Putem jednostavnih formulara za unos podataka djelatnici Javne ustanove koji prate stanje,
unijet će sve potrebne podatke. Svi uneseni podaci će biti geo-referencirani GPS-om, čime se
omogućuje prostorna analiza i kartografski prikaz. Isti podaci se mogu koristiti za opće praćenje stanja
na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Praćenje stanja broja posjetitelja i njihovog zadovoljstva
Institut za turizam je izradio prvo sveobuhvatno istraživanje stavova i potrošnje posjetitelja
nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj te ga je objavio u obliku studije pod nazivom
"Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006
Nacionalni parkovi i parkovi prirode". Za potrebe studije bili su izrađeni upitnici čiji su rezultati
126
uneseni u bazu podataka. Informacije iz studije korištene su za izradu ovog plana upravljanja. Predlaže
se da se izrade i novi upitnici za slična istraživanja koja bi se provodila barem svake pete godine u
svrhu analize promjene percepcije kod posjetitelja kao mjere njihovog zadovoljstva ponudom Parka.
Dodatni komentari dati od strane posjetitelja su dobrodošli prilog identifikaciji tema kojima Park
ubuduće mora posvetiti pažnju.
15. Prilagodljivo upravljanje
Planiranje upravljanja je tekući proces. Promjenom situacije kroz vrijeme i s novim
informacijama na raspolaganju stvara se potreba za reviziju plana upravljanja, kako bi se on bavio
aktualnim temama, te ih svrsishodno obradio u promijenjenim uvjetima.
Proces revizije je periodičan (1 do 5 godina), i koristi se za određivanje mjere u kojoj su ciljevi
i rezultati plana postignuti. Isto tako bi revizijom trebalo navesti uzroke za uspjeh ili neuspjeh, kako bi
se redefinirali ciljevi i mjere, definirale alternativne mjere i upravljački zahvati.
Zakon o zaštiti prirode predviđa formalnu reviziju plana upravljanja svake pete godine s ciljem
procjene postignuća zadanih ciljeva i procjene korištenih mjera upravljanja. Petogodišnja revizija bi
trebala osigurati prilagođavanje strateškog smjera postojećim okolnostima, npr. raspoloživim
sredstvima, prijetnjama, trendovima u korištenju prostora i socijalnim i ekonomskim okolnostima.
Revizija može rezultirati nastavkom postojećeg plana, dodacima, promjenama plana ili potpunom
izmjenom plana.
Međutim, uobičajeno će se plan pregledavati godišnje, prilikom pripreme godišnjeg plana rada
i godišnjeg izvješća o radu, odnosno kada se usporede postignuti rezultati tijekom tekuće godine sa
zadanim ciljevima. Većina ciljeva zadanih planom je dugoročna i ne može se ostvariti u jednoj godini.
Za kratkoročnu i dugoročnu ocjenu dostignutih ciljeva i provedbe akcijskih planova može se koristiti i
metodologija sukladno preporukama Ramsarske konvencije.
Prilagodljivo upravljanje ostvarit će se i modifikacijom akcijskih planova na temelju novih
znanstvenih i stručnih spoznaja, što je osobito važno u svjetlu činjenice da su u Parku prirode Kopački
rit brojna istraživanja tek započela, te da još uvijek nema dovoljno ulaznih podataka o prirodnim i
kulturnim vrijednostima Parka.
16. Suradnja Parka prirode s ostalim zaštićenim područjima
Zaštićeno područje Parka prirode Kopački rit predstavlja samo dio poplavne doline Dunava
koja se proteže na području dviju susjednih država – Mađarske i Srbije – što je jedinstveni slučaj među
hrvatskim zaštićenim područjima.
Suradnja s Ravnateljstvom Nacionalnog parka Dunav-Drava formalizirana je potpisivanjem
Sporazuma o zajedničkoj suradnji još 1999. godine. Temeljem ovog Sporazuma, tijekom proteklih
godina dvije ustanove su aktivno surađivale na zajedničkim projektima, od praćenja stanja ugroženih
vrsta do restauracije vlažnih staništa ili organizacije zajedničkih izložbi i kulturnih događaja.
Tijekom 2008. godine Javna ustanova postala je dio mreže zaštićenih područja kroz
međunarodni projekt „Danubeparks“ kao partner – promatrač. Navedeni projekt je iz ETC-ovog
Programa za Jugo-istočnu Europu (SEE). Cilj projekta je unaprjeđenje zaštite prirode preko granica
zaštićenih područja, suradnja, razmjena mišljenja i razvijanje međusobnih odnosa.
Od ostalih zaštićenih područja dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i s Parkom prirode
Schwarzwald Mitte/Nord iz Njemačke.
Osim zaštićenih područja unutar dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i sa drugim
zaštićenim područjima unutar Hrvatske, osobito srodnim vlažnim područjima poput Parka prirode
«Vransko jezero». Suradnja bi se odvijala osobito vezano uz slijedeća područja rada:
o Koordiniranje praćenja stanja (monitoringa) i znanstveno-stručnih istraživanja
o Koordiniranje i provedba jedinstvenih načina upravljanja istim ili sličnim staništima i
prirodnim vrijednostima (npr. šume, vlažne livade, pašnjaci, poljoprivredna zemljišta, rijetke i
ugrožene vrste itd.)
o Zaštita vrsta s velikim arealom rasprostranjenosti i mobilnošću (npr. ptice selice)
127
o Stvaranje zajedničke turističke ponude (poput promatranja ptica, biciklističkih staza itd.)
o Zajednički marketinški napor na promociji Kopačkog rita i drugih zaštićenih područja na
domaćem i međunarodnom tržištu
o Razmjena iskustava i najbolje prakse upravljanja zaštićenim područjima itd.
U cilju unaprjeđenja suradnje i koordinacije među zaštićenim područjima, sastanci ravnatelja,
stručnih voditelja, glavnih nadzornika i voditelja odjela za promidžbu bit će organizirani svaka tri
mjeseca. Organizacija tih sastanaka će biti obvezatno uključena u godišnje planove rada parkova.
128
17. Literatura
Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D.,
Pavlinić I., Vuković M. & Tvrtković N. (2006) Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo
kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Benko M. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Šumarstvo“.
Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.
Bognar A. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Geologija i
geografija“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-Matematički Fakultet & Rudarsko-GeološkoNaftni Fakultet, Zagreb.
Bogut I., Jezidžić Lj., Vidaković J. (2003) Fauna slatkovodnih puževa makrofitskih zajednica
kanala Čonakut u Kopačkom ritu. 3. Hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode u 21.
stoljeću / Gereš, Dragutin (ur.). – Zagreb: Hrvatske vode, Zagreb, 2003. 181 – 186, Zagreb.
Bonacci O. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Hidrologija
i meteorologija“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.
Čalić D. & sur. (1986) Tri stoljeća "Belja". Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod
za znanstveni rad Osijek, Osijek.
Draganić R. (2000) Faunističke značajke Noctuidae Kopačkog rita. Pedagoški fakultet, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek.
DZZP (2002) Projekt Life III – CRO-NEN Ekološka mreža. Uspostava Nacionalne ekološke
mreže kao dijela kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000. Zagreb.
EC (2000) Managing Natura 2000 sites: The provisions of Article 6 of the «Habitats» Directive
92/43/EEC. Office for Official Publications of the European Communities. Luxembourg.
Elektroprojekt d.d. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja „Prijedlog Plana upravljanja
Parkom prirode Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva &
Elektroprojekt d.d., Zagreb.
Hocking M., Stolton S. & Dudley N. (2000) Evaluating effectiveness: A framework for Assesing
the Management of Protected Areas. Best Practice Protected Area Guidelines Series no. 6. IUCN,
Gland, Switzerland and Cambridge, UK.
Horvatić J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Biodiverzitet“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Zavod za
biologiju, Osijek.
Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z. & Tvrtković N.
(2006) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb.
Kalinović I., Rozman V. (1999) Tradicionalni pesticidi biljnog podrijetla. M and D Zagreb, 2003.
161 – 172, Zagreb.
129
Krčmar S., (2004) Brintesia circe F. – nova vrsta danjeg leptira (Lepidoptera: Rhopalocera) u
fauni hrvatskog dijela Baranje. Priroda, Zagreb.
Krčmar S., Mikuska J., Durbešić P. (2006) Ecological characteristics of certain species of horse
flies (Diptera: Tabanidae) in Kopački Rit Nature Park, Croatia. Periodicum biologorum (00315362) 108 (2006), 1; 11-14.
Lukač G. (2007) Fauna Croatica, Aves XXXVII: Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica, Vol. 16,
Suppl. 1, 1 – 148, Zagreb.
Maguire I., Klobučar G. I. V., Gottstein S., Erben R. (2003) Distribution of Austropotamobius
pallipes (Lereboullet) in Croatia and notes on its morphology. Bulletin Francais de la peche et de
la pisciculture (0767-2861) (2003), 370-71; 57-71.
Marušić Z., Tomljenović R., Klarić Z., & sur. (2006) Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih
parkova i parkova prirode u Hrvatskoj „Tomas 2006 Nacionalni parkovi i parkovi prirode“.
Institut za turizam, Zagreb.
Medvedec J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Infrastruktura“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.
Meijers E. (1986) Defining confusions – confusing definitons. Environmental Monitoring and
Assessment, 7: 157-159.
Merdić E., Lovaković T. (1999) Comparison of Mosquito Fauna in Kopački rit in the Period 19901998. Natura Croatica (1330-0520) 8 (1999), 4; 431-438.
Merdić E., Sudarić M. (2003) Effects of prolonged high water level on the mosquito fauna in
Kopački rit Nature Park. Periodicum biologorum (0031-5362) 105 (2003), 2; 189-193
Mihaljević M. & sur. (1999) Kopački rit, pregled istraživanja i bibliografija. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, Osijek, Zagreb – Osijek.
Mikuska T. & sur. (2008) prvi prijedlog Nacrta plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit,
verzija 1.0. Javna ustanova „Park prirode kopači rit“, Tikveš, Lug.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje
(2005) Prostorni plan Parka prirode „Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva, Županijski zavod za prostorno uređenje Osiječko-baranjske županije,
Osijek.
Mišetić S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Zakonodavstvo“. Elektroprojekt d.d., Zagreb.
Mrakovčić M. & sur. (2005) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Ribarstvo“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. & Zanella D. (2006) Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Nikolić T. (2006) Flora. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu
prirode.
130
Nikolić T. & Topić J. (2005) Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture i
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Perović F., Merdić E., Perović G. (2007) Sawflies (Hymenoptera, Symphyta) in the biotopes of
Kopački rit. Natura Croatica (1330-0520) 15 (2006), 4; 189-201.
Pulitika T. (2000) Faunističke značajke noćnih leptira Kopačkog rita. Pedagoški fakultet,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek.
Radović D., Kralj J. Tutiš V. & Ćiković D. (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.
Radović J. (1999) Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i
akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.
Ružić D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Turizam“.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.
Singer S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Socio –
ekonomski odnosi“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u
Osijeku, Osijek.
Sudarić Bogojević M. (2006) Biološke metode suzbijanja ličinki komaraca primjenom Bacillus
thuringiensis israelensis. DDD Trajna edukacija - Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca /
Korunić, Javorka (ur.). - Zagreb : Korunić d.o.o. , 2006. 71-81.
Šamota D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija
„Poljoprivreda i seosko gospodarstvo“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek.
Tadić Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Upravljanje
vodama“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek.
Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić T. (2006) Staništa : Priručnik za inventarizaciju,
kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Tucak Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Lovstvo“.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek.
Internet izvori:
http://www.cro-nen.hr
http://www.natura2000.hr
http://www.dzzp.hr
http://www.ramsar.org
131

IUCN - Discover Dinarides

katalogu - Udruga BIOM

Ekonomija ekosustava i biološke raznolikosti

Prijava - hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

bioraznolikosti - biodiversity

Prilog iz Novog Lista - Nacionalni park Sjeverni Velebit

Zakon o zaštiti prirode - Zaštićena prirodna područja Kantona

godi š nj iprogram zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i