ožujak 2012.••br. br.0303 • godina I • www.instore.hr ožujak 2012. VAČKI O G R T I J I N NAJTIRAŽ EGIJI UR MAGAZIN 0 0 5 . 41 KA PRIMJERA HRVATSKA SLOVENIJA SRBIJA EGOVINA C R E H I A BOSN REGIJA: - Vijesti - Stručne analize - Investicije - Statistika INTERVJU: EKSKLUZIVNO: Nenad Pacek: Kojim putem najbrže izići iz krize Mladen Vedriš: Investicije – lijek... ali kada i kako? ISTRAŽIVANJA: TNS Medium Gallup, Mediana ISSN 1848-3577 Aleksander Lipovšek, izvršni direktor za JI Europu u Manneru HRVATSKA ožujak 2012. www.instore.hr 5 uvodnik DIREKTOR Renato Stilinović RIjEČ UREDNIŠTVA VODITELJI KLJUČNIH KUPACA Josip Obuljen Danijela Lončarić UREDNIK Tomislav Ciliga EKSKLUZIVNI SURADNICI Nenad Pacek Prof. dr. sc. Mladen Vedriš Duško Ćurlić STRUČNI SURADNICI Dr. sc. Damir Novotny, Ivan Horvat, dr. Bogomir Kovač, Milan Ćulibrk, Igor Đurović, Ernest Gergely, Emil Justinić, Tomislav Bagić, Boris Gracin, Dubravka Lacić, Darko Vaselić, TNS Medium Gallup, Mala Morris – IGD, Patrik Zupančič, Darko Vaselić, Josip Muravec i Jasna Spoljarević (agencija MPG), Mediana Adria, DataLab, Tanja Škorić - Bruketa&Žinić, Gebrüder Weiss tim, Zoran Kokanović, Tjaša Snoj i Viviana Žorž – Adecco, Dragan Bjelić, Marko Hrastar, Katarina Sulić, Kenan Uštović, dr. Marko Živanović KOORDINATOR SVIH IZDANJA Maksim Đurović VODITELJICA UREDA I FINANCIJA Tena Alerić Lukenda LEKTOR Damir Maligec GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN Narobe Studio, Slovenija TISKARA: Radin Print d.o.o. Gospodarska 9 10431 Sveta Nedelja IZDAVAČ Miremaks d.o.o. Fancevljev prilaz bb 10010, Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 662 62 01 Fax: +385 1 662 62 01 E-mail: info@instore.hr Web: www.instore.hr InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i oblikovanje, magazinza država sva prava. Naklada: 10.000 primjeraka. "Tvrtka Miremaks d.o.o. član je sustava ABC Hrvatska, a izdanje InStore prijavljeno je za reviziju naklade." Izvrsnost uvijek pobjeđuje ili je samo „treća sreća“? Dolazak proljeća je izuzetno inspirativno djelovao na InStore tim i sve partnere i prijatelje koji su nam pomogli napraviti najbolji InStore do sada. Treća sreća? Hvala svima na ogromnoj pomoći i podršci!!!! Oglašivači iz Hrvatske i regije su potvrdili da su im se javili potencijalni poslovni partneri iz Hrvatske nakon objave u InStore-u Hrvatska. InStore je časopis koji „stavlja“ nove proizvode na police trgovina za razliku od ostalih tiskanih medija koji „pozivaju“ potrošače da „uklone“ isti proizvod s polica. Ili riječima naših partnera InStore pomaže razvoj distribucije novih I proizvoda. K Č A OV Možda, ali i činjenica da tim vrhunskih stručnjaka iz regije nastavlja s pisanjem izvrsnih tekstova, brojne pohvale i savjeti više od 20.000 naših čitatelja rezultirali su brojem koji izlazi na gotovo 100 stranica vrlo zaniIJI TRG NATIRAŽN mljivih sadržaja. 41.500 Bili smo kod jednog od partnera iz auto industrije koji je odlučio A K A R E protiv konkuJ PRIM rencije boriti A K se kvalitetom i S HRVAT izvrsnošću. „Mi SLOVENIJA proizvodimo preA mium gospodarska J I SRB INA vozila i naši V O G E C kupci su R E BOSNA I H to prepoznali. Nemamo potrebu za snižavanjem cijena“. REGIJI AGAZIN U Bilo je lijepo biti M „prepoznat“ na gospodarskom sajmu u Mostaru kao mjesečnik koji se najviše čita ove godine među sudionicima sajma jer je prepun korisnih sadržaja. Pročitajte zanimljivu reportažu o Mostarskom sajmu na kojem je Hrvatska bila zemlja partner i InStore-u kao jednom od medijskih pokrovitelja. • • • • Regionalan pristup InStore-a izuzetno se svidio partnerima u cijeloj Adria regiji i po prvi puta smo morali neke članke ostaviti za neku drugu priliku. Trudit ćemo se da ovih devedeset i šest stranica postane standard pa nam je plan još povećati naš hrvatski i regionalni tim. Izvrsnost uvijek pobjeđuje!!!! ABC Hrvatska je izdao priopćenje da je u Hrvatskoj od trgovačkih časopisa jedino InStore, nakladnika Miremaks d.o.o., član sustava ABC (Audit of Bureau of Circulation) u procesu certifikacije naklade. InStore se u Hrvatskoj tiska u 10.000 primjeraka i dostavlja na 10.000 adresa. Izvrsnost uvijek pobjeđuje!!!! 6 ožujak 2012. www.instore.hr sadržaj Izdvajamo 8 10 13 17 20 Novi objekti Domaće vijesti Regionalne vijesti Svjetske vijesti Trade magazini 22 Osvrt stručnjaka 24 Mišljenja i komentari Chain Store Age PLBuyer Colloquy Private Label Magazine... Kojim putem najbrže izići iz krize Specijalno za InStore U prethodnoj kolumni predsjednika kompanije Global Success Advisors pisao je o mukama oko gospodarskog modela na prostoru zemalja Adria regije, visokoj nezaposlenosti i kratkoročno lošoj perspektivi za tvrtke koje prodaju robu široke potrošnje. Ovaj put malo se pozabavio s nekoliko različitih ideja o tome kako što brže izaći iz krize u kratkom roku, a u sljedećoj kolumni pisat će o tome kako stvoriti održivi gospodarski model za srednji i dugi rok. Kako on objašnjava, za što brži oporavak u kratkom roku potrebna je dobra koordinacija između vlada i središnjih banaka. Trenutni pokušaji pojedinih vlada da se igraju fiskalnom politikom kako bi uspjele osigurati rast, nisu i ne mogu biti cjelokupno rješenje, smatra Pacek. Istraživanje 26Istraživanje TNS Medium Gallup: Putovanje kroz kupovinu U jesen otvorenje City Colosseum-a u Slavonskom Brodu 30 Investicije u regiji Slovenija: Mamac za Talijane BiH: Mepas u Mostaru Srbija: Lakše do povoljnog i modernog namještaja 33Intervju Aleksander Lipovšek, izvršni direktor za JI Europu u Manneru: Ista kvaliteta za sve 36Analiza Centralizirano planiranje 38InLeaflet Kupcima ‘pred očima’ 40 Na mjestu prodaje 44 Category management MPG - S-Box® - ekskluzivna marketinška prilika Kako potaknuti kupovinu Proces menadžmenta kategorije proizvoda 46Istraživanje Mediana Adria: Iste robne marke, drugačija debljina novčanika 28 Investicije Za jesen je najavljeno otvorenje još jednog velikog centra u Slavonskom Brodu. Ukupna investicija u City Colosseum iznosi preko 50 milijuna eura. Budući centar prostirat će se na 23.176 kvadratnih metara, a zaposlit će se 350 ljudi. Oko City Collosseum-a će kad se završi cijeli projekt City Park-a, biti 1.600 parkirališnih mjesta, McDonald’s-ov drive-in, niz manjih prodavaonica i benzinska crpka. Regionalni intervju 52InMarketing Studija Kraševog projekta Čoksa Najbolje od najboljeg 55 Lokalni intervju Vivas barovi - suvremeni način distribucije vode za piće 33 Aleksander Lipovšek, izvršni direktor JI Europe za Manner: Već 120 godina proizvodimo isključivo i samo u Austriji i to ćemo raditi i dalje. Za nas, što se tiče proizvoda, ne postoje razlike kod kupaca, ne razdvajamo ih na prvorazredne ili drugorazredne. Kvaliteta je ista za sve. 50 Nove tehnologije Poslovna inteligencija 26 Ovaj broj InStore magazin predstavljava vam u rubrikama Istraživanje nekoliko načina, koji bi vam u budućnosti mogli pomoći u poslovanju i osigurati uspjeh. Tako, TNS Medium Gallup govori o “eye-tracking-u” – jednoj od inovativnih tehnika koja prati pogled kupaca na prodajnom mestu, a s obzirom na to da kupci ne registriraju 99% vizualnih poticaja, ključno je razumjeti što oni zapravo vide u prodavaonici. 28Investicije 22 Osvrt stručnjaka: Nenad Pacek Na mjestu prodaje 40 Agencija MPG predstavlja svoj Multibrand kocept Student Box® , ekskluzivnu priliku za studente. Patrik Zupančič, vlasnik i direktor firme Promo.Fil objašnjava što su, zapravo, promocije, kao i zašto je današnjeg kupca važno „bombardirati“ promocijama na prodajnom mjestu. ožujak 2012. www.instore.hr 56 56Logistika Logistika 60 Kvartovska trgovina InStore magazin vam donosi priču o RFID tehnologiji (Radio Frequency Identification Devices). Svrha RFID sustava je omogućavanje prijenosa podataka s prijenosnog medija, koji se nakon očitavanja mogu obrađivati sukladno specifičnim potrebama. 64 Iz četiri ugla RFID – Sustav radio frekvencijske identifikacije Gebrüder Weiss – Pojam i značenje lanaca nabave Malo kreativnosti za bolju prodaju Udruga malih trgovaca Splitsko - dalmatinske županije Riječ po riječ... Kvartovska trgovina Kako će najavljena poskupljenja utjecati na opću potrošnju? Razgovarali smo s predsjednikom Udruge malih trgovaca Splitsko - dalmatinske županije Borisom Listešom o stanju u hrvatskoj trgovini. Listeš je uvjeren da ima budućnosti za male trgovce i apelira na mjerodavne institucije da ih malo više konzultiraju kod promjena ili donošenja Zakona o trgovini. 66Periskop Investicije – lijek... ali kada i kako? 68 Periskop iz regije Značaj informacijske tehnologije Počinjem ovu svoju priču,... Tajne igre s javnim dugom Obišli smo i male trgovce u Splitu s kojima smo razgovarali kako se bore s problemima i teretima krize. Ipak ne odustaju i vjeruju da će doći bolji dani. 70InKategorija Za zdraviji osmijeh Što su to „parazit police“, otkriva vam Dragan Bjelić, izvrši direktor tvrtke Belem koja se bavi elementima vizualne komunikacije. 72Regija Što se “piše” susjedima 74 Lokalni intervju 66 Vina Markota – vina koja osvajaju dušu i medalje Periskop 77 InStore u razgovoru sa... 78 Moja karijera Prof. dr. Mladen Vedriš piše o investicijama koje najavljuje Vlada premijera Zorana Milanovića koje bi trebale pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i izvesti ga na bolji put. “Nije pitanje: ili javne ili privatne investicije; jedina dobitna kombinacija je i javne, ali fokusirane i efikasno upravljane, te privatne temeljene na ukupnoj konkurentskoj sposobnosti da u okviru nacionalne države domaći i vanjski ulagači profitabilno investiraju. Jedino tako, i samo tako, raste optimizam potrošača, a zatim i njihova realna potrošnja”, zakjučuje profesor Vedriš u svojoj kolumni u kojoj donosi uvijek najzanimljive analize i teme iz gospodarstva u prošlom mjesecu. Sales Managerima Život u gradu valcera i kulture 80InPoslovi Upoznajte potpunog poslovođu 82 Humanost na djelu 83 Na mjestu događaja dm zelena turneja Mercator donirao hranu za dječje domove i 90 obitelji u Hrvatskoj Kalendar sajmova u regiji i svijetu Sajam gospodarstva Mostar 2012. 86Trendovi Samouslužne blagajne 88 Slovo zakona Izmjene Zakona o porezu na dobit 90Edukacija Case Study Competition 92 Vjerovali ili ne... 94 Svijet u brojkama 96 Vox populi Koliko je žedan planet 60 Na mjestu događaja 83 Republika Hrvatska je ove godine na jubilarnom 15. sajmu gospodarstva u Mostaru bila po drugi put zemlja partner sajma. Predstavilo se više od 800 izlagača iz 35 zemalja iz cijelog svijeta. Ekipa InStore magazina sudjelovala je na sajmu kako bi popratila hrvatske tvrtke koje su na njemu tradicionalno izlagale. Glavna tema ovogodišnjeg Mostarskog sajma svakako je bilo skorašnje pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji zbog čega je Hrvatska i bila pozvana kao ovogodišnja zemlja partner. 7 8 ožujak 2012. www.instore.hr novi objekti Otvoren City Center One East na zagrebačkom Žitnjaku Trgovački centar City Center One East na zagrebačkom Žitnjaku otvorio je svoja vrata. Svilenu žutu vrpcu simbolično su prerezali investitor Wolfgang Kaufmann i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dok su se stotine građana okupile ispred novog centra kupovine i zabave već prije službenog otvaranja, kako bi bili prvi u slavljeničkom ras- položenju novog centra. "Kada mi je prije šest godina gospodin Kaufmann rekao da će i ovdje osvanuti trgovački centar, bio sam pomalo skeptičan pa bih mu se ovim putem htio ispričati", kazao je gradonačelnik pred okupljenim građanima uoči presijecanja vrpce, nakon čega se u Kaufmannovu društvu uputio u kratki obilazak novootvore- Prva dva Expertova prodajna centra u Hrvatskoj dine centru. Do kraja godine, ističu iz Experta Adria, u planu je otvaranje još osam centara, od čega četiri u Zagrebu te po jedan u Rijeci, Čakovcu, Slavonskom brodu i Šibeniku. Expert Adria iz Zagreba, nova je članica najvećeg svjetskog lanca i jednog od dvaju najvećih europskih lanaca trgovaca potošačke elektronike, kućanskih uređaja, računala i informatičke opreme. Prva dva centra otvorena su u zagrebačkom Jankomiru te u Resniku u Plo- "U sljedećih pet godina cilj nam je ostvariti 15 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj. Također planiramo u narednih pet godina otvoriti 15 trgovina i zaposliti do 200 osoba. Vrlo smo optimistični i sigurni u uspjeh Experta u Hrvatskoj, a planiramo i širenje u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu", rekao je direktor Sedmi INTERSPAR hipermarket u Zagrebu INTERSPAR hipermarket s preko 3.700 m2 prodajne površine otvorio se u sklopu trgovačkog centra City Center One East na zagrebačkom Žitnjaku. Ovo je ujedno i 7. INTERSPAR hipermarket u Zagrebu u 7 godina koliko SPAR posluje u Hrvatskoj, čime je INTERSPAR učvrstio svoju poziciju u glavnom gradu. U hipermarketu će biti zaposleno 114 djelatnika, a na svojim će policama ponuditi skoro 25.000 artikala široke potrošnje. Svoju podršku u zaštiti okoliša i uštedi energije, SPAR je dokazao rješenjima primijenjenim u gradnji ovog novog hipermarketa. U opremanju prodajnog prostora, prvi puta nog trgovačkog kompleksa. Čaša šampanjca i komad torte za dobrodošlicu posebno su razveselili prve kupce centra čiji se broj tijekom dana povećavao, kao i promet prema istočnom dijelu grada. U prvih šest sati centar je posjetilo čak nešto više od 25 tisuća ljudi, a velika se posjećenost očekuje i tijekom vikenda. City Center One East broji više od 100 lokala, trgovina, kafića i zabavnih sadržaja, a posebno veseli brojka od oko 1.800 novih radnih Expert International. Expert Adria preuzela je prodavaonice Ecosa i preuredila ih po Expertovim standardima. Polović smatra da će temeljem ovog dugoročnog ugovora moći planirati stabilan razvoj i snažno napredovati na domaćem tržištu. tvrtke Expert Adria, Vitomir Polović. Tvrtka Expert Adria osnovana je prošle godine kad je potpisala ugovor o franšizi s tvrtkom Otvoren prvi Super Konzum u Delnicama u koncernu SPAR ugrađena je Full LED rasvjeta kojom će se štedjeti i do 15% električne energije. Osim toga, kao potpuna novina u INTERSPAR hipermarketima, korištenjem otpadne topline rashladnog sustava zagrijavat će se topla voda i dogrijavati prodajni prostor. U hipermarketu će biti čak 16 blagajni te 2 brze blagajne. Kao i u ostalim INTERSPAR hipermarketima u Hrvatskoj, posebna pozornost bit će posvećena zastupljenosti domaćih proizvoda. mjesta koje su građani Zagreba u teška vremena pronašli u novom trgovačkom centru. Četverodnevno otvaranje ima i humanitarnu notu, održava se akcija “5 kuna za malena srca”. U Delnicama i na području Gorskog kotara otvorena je prva Super Konzum prodavaonica. Super Konzum Delnice prostire se na ukupnoj površini od 3.125 m2, a svoje radno mjesto u njemu pronašlo je 54 zaposlenika. Građane očekuje asortiman s više od 30.000 artikala. Kupcima će na raspolaganju biti 9 blagajni i 137 par- Hrvatska je tako postala 18. europska zemlja, odnosno 21. u svijetu u kojoj djeluje ovaj poznati maloprodajni lanac prodavaonica. kirnih mjesta. U sklopu centra nalaze se i trgovine odjećom, igračkama, poklonima i kafić. Radno vrijeme radnim danom biti će od 7 do 21 sati te nedjeljom od 8 do 20 sati. Zahvaljujući bogatoj ponudi delikatesa, voća i povrća, mesnice i ribarnice, gotovih jela, pekarnice, pića, proizvoda za njegu i čistoću, tehnike, posuđa, odjeće, obuće, alata i opreme za vrt, posebnih odjela igračaka i dječjeg svijeta, omogućit će svima kvalitetnu kupnju na jednom mjestu. ožujak 2012. www.instore.hr 9 novi objekti - regija Shopping centar Plaza u Kragujevcu šoping centar Plaza konačno je otvoren za javnost. U Kragujevcu je 21. ožujka svečanim presijecanjem vrpce otvoren prvi shopping centar Plaza u Srbiji. Dugo očekivano kino, vodeće modne marke i poznati lanci fast food restorana otvorili su svoja vrata svim posjetiteljima. „Posebno mi je drago što je prvi shopping centar Plaza, u Srbiji, konačno otvoren. Još jednom bih zahvalio lokalnoj samoupravi, na čelu s gradonačelnikom Stevanovićem. Također, zahvalio bih i Kragujevčanima na toplom dočeku“, nije štedio riječi pohvale gospodin Sagiv Meger. Prostor od 60.000 kvadratnih metara shopping centra Plaza, bio je premali da primi sve zainteresirane. Nakon službenog obraćanja Sagiva Megera, generalnog menadžera kompanije „Plaza Centri“ za Srbiju i Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca, "Plaza Centri“ je jedna od vodećih kompanija u Europi koja se bavi nekretninama. Ovaj izraelski gigant je do sada je uložio više od 50 milijuna eura u ovaj shopping centar u Kragujevcu, a to je samo prva od četiri dugoročne investicije u Srbiji. Na izgradnji kragujevačkog centra bilo je angažirano oko 1.200 radnika, dok će posao u shopping centru dobiti oko 500 ljudi. U sljedećem razdoblju planira se izgradnja još tri shopping centra Plaza. Tuš otvorio supermarket u Srebreniku Nastavljajući realizaciju poslovne strategije razvoja na strateškim tržištima, Tuš je otvorio supermarket u Srebreniku i time proširio maloprodajni lanac u Bosni i Hercegovini. Šesnaesti po redu supermarket otvoren je u sklopu Trgovačkog centra Kompanija BauMax, specializirana za prodaju opreme za kuću, dom i vrt, 6. ožujka u Šenčuru kod Kranja otvorila je novi trgovački objekt, koji s 14.000 kvadratnih metara ukupne površine najveći njihov centar u Sloveniji. Direktor BauMaxa za Sloveniju i Hrvatsku, Dušan Gostečnik, ovom prilikom je rekao: »Nova prodavaonica će zapošljavati 80 ljudi, od toga je 10 posto radnika BauMaxa iz Ljubljane, a ostalih 72 ljudi ima minimalno pet godina iskustva iz prodaje strojarskih instalacija, stolarije ili su prije radili kao informatori, prodavači, radnici u skladištu ili radnici na blagajni.« Novi je centar usmjeren prema projektnim kupcima i malim poduzetnicima, koji se bave građevinom, obnovom prostora te instalaterskim radovima. BauMax će za poduzetnike imati na Proširenje Fis-a u Gračanici GOMEX u Novom Sadu Kompanija Gomex d.o.o. je otvorila svoj peti objekt u Novom Sadu. Pored objekata na Novoj Detelinari, Grbavici, Klisi i u Adicama... Gomex je od ožujka prisutan u Telepu, u Subotičkoj ulici br. 80. Poslovna jedinica će raditi na preko 150 m2 prodajnog prostora, a za profesionalnu uslugu će se brinuti šest zaposlenih. I ova prodavaonica je uređena po standardima Gomex kompanije, koji su već prepoznatljivi u svim MP objektima lanca. U objektu Novi trgovački centar u Šenčuru se nalazi roba široke potrošnje s ponudom većom od 4.500 artikla, koji će zadovoljiti potrebe dnevne kupovine. Radno vrijeme objekta je svakim danom od 07:00 do 20:30 i nedjeljom od 07:00 do 13:00 sati. Srebrenik, Marković d.o.o., a zaposlenje je dobilo 25 novih Tuševih radnika. U novom suvremenom supermarketu, prodajne površine od 850 m2, kupci mogu birati između više od 10.000 proizvoda prehrambenog i neprehrambenog programa. Supermarket će biti otvoren od ponedjeljka do subote od 08.00 do 21.30 sati, a nedjeljom od 08.00 do 19.00 sati. Trgovački centar Fis u Gračanici svojim je kupcima u ožujku 2012. otvorio vrata u novom ruhu. Investicija vrijedna nekoliko milijuna KM i višemjesečni angažman isključivo domaćih kompanija i radne snage osigurali su 21 novo radno mjesto u Gračanici. Proširenje prodajnog prostora s prethodnih 3.600 m2 na preko 6.500 m2 osiguralo je povećanje asortimana za nekoliko tisuća artikala. Novost u ponudi je odjel prehrane u kojem kupci mogu pronaći veliku ponudu proizvoda za prehranu i domaćinstvo, velik izbor svježeg voća i povrća, te pekarskih proizvoda, a svojim kupcima Fis u Gračanici nudi i dodatne sadržaje, novi restoran i frizerski salon. raspolaganju 3.000 kvadratnih metara i »drive-in«, gdje mogu natovariti robu, voziti se do blagajne i tamo platiti. Inače, BauMax je za zemljište, koje prije bilo u vlasništvu općine Šenčur, prilično brzo dobio građevinsku dozvolu. »Projekt je bio izrađen u rujnu, ubrzo poslije toga je podnio zahtjev za dozvolu za planiranje, koju su kompaniji odobrili u roku mjesec dana usprkos 1.500 stranica dokumentacijea. Otvorenje centra vrlo je bitno za općinu Šenčur, kao i za susjedne općine, jer se time otvaraju stalna radna mjesta«, rekao je gradonačelnik općine, Miro Kozelj. Pošto se nova prodavaonica nalazi u neposrednoj blizini autoputa prema Gorenjskoj, kompanija se također oslanja na kupce iz Ljubljane. Kuća Hemije otvorila novu drogeriju Kuća Hemije je 12. ožujka otvorila još jedno prodajno mjesto u Podgorici, na Starom aerodromu. Novi objekt, 16. po redu, pridružuje se maloporodajnoj mreži drogerija u Podgorici, Baru, Nikšiću, Cetinju, Kotoru i Budvi, a iz kompanije najavljuju novo širenje lanca u bližoj budućnosti . I najnoviji prodajni prostor od 100 m2 kupcima nudi široku paletu artikala različitih kategorija: kozmetiku, dekorativne proizvode, proizvode za čišćenje u kućanstvu, parfeme, dječji program, zdravu hranu, papirnati program i drugo. 10 ožujak 2012. www.instore.hr domaće vijesti Prestavljena analiza “Stanje i trendovi u trgovini na malo” U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljena je analiza “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj”. Analiza je izrađena u suradnji Udruženja trgovine HGK i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je da je u primjeni najnovijih tehnoloških rješenja kao i strukturnoj konsolidaciji ponajviše napravljeno u trgovini. Naglasio je da se važnost trgovine mjeri i njezinim udjelima u bruto domaćem proizvodu (9,9 posto), broju poduzetnika (20,6 posto – aktivne pravne osobe i obrtnici) te zaposlenosti (15,9 posto – pravne osobe i obrtnička trgovina). Trgovina je kao i ostale djelatnosti izložena rizicima, a ulazak Hrvatske u EU bit će dodatni izazov našim trgovač- kim tvrtkama. Pri tome naše tržište treba biti i dalje otvoreno, ali moramo poboljšavati konkurentnost te kontrolirati kvalitetu stranih proizvoda. poručio je Nadan Vidošević. Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine HGK i starija izvršna potpredsjednica Agrokora d.d. ustvrdila je da nema značajnijeg porasta cijena zbog povećanja stope PDVa, što je rezultat zajedničkih napora proizvođača i trgovaca da amortiziraju negativne posljedice tog povećanja. Buduća tržišna kretanja izuzetno je teško predvidjeti zbog mogućeg porasta cijene energenata što u velikoj mjeri ovisi o međunarodnim okolnostima. Pri tome je vrlo izvjesno da bi eventualna dalja povećanja cijena mogle prouzročiti pad prodaje, napomenula je Puljić. Do izbijanja ekonomske krize Prosječna neto plaća kod poduzetnika 4.673 kune Prosječna neto plaća obračunata za rad 853.424 zaposlenika kod 91.607 hrvatskih poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 4.673 kune. To je nominalno više za 1,5 posto, a realno manja za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavila je Financijska agencija. Raspon prosječnih mjesečnih neto plaća kretao se od najmanjih 3.371 kunu u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima do najvećih 7.283 kune u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja. Pritom je tek četvrtina zaposlenih imala iznadprosječne plaće, a riječ je o zaposlenima u 11 djelatnosti, među kojima su oni u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja te u djelatnosti rudarstva i vađenja. Istodobno tri četvrtine zapo- trgovina je bilježila visoke stope rasta što se nakon 2007. promijenilo, rekao je dr. sc. Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu. Tako je primjerice smanjen udio trgovine u BDP-u sa 10,9 posto u 2007. godini na 9,9 posto u 2011. godini. U razdoblju od 2008. do 2011. godine dolazi do pada broja zaposlenih u trgovini. Trgovina na malo ima niske bruto plaće, niže od prosjeka gospodarstva (za 28 posto) i trgovine ukupno (za 15 posto).akon tri godine pada BDP-a i potrošnje u 2011. godini je zabilježen u prosjeku blagi rast gospodarske aktivnosti. Realni promet u trgovini na malo je u 2011. godini povećan realno za jedan posto. U 2009. godini usporen je rast potrošačkih cijena a pad potrošačkih cijena u 2010. godini uočljiv je u segmentu prehrane. Da bi privukli potrošače maloprodavači smanjuju cijene pojedinim proizvodima i provode stalne akcije. Smanjenje cijena ukazuje na zaključak da su maloprodavači preuzeli dio krize na sebe rekao je Anić. PIK Vrbovec se Podravka dobiva priprema za izvoz novu cjelinu na rusko tržište za istraživanje i razvoj Mesna industrija PIK Vrboslenih kod poduzetnika ima ispodprosječne plaće, i to u djelatnostima s velikim brojem zaposlenih, u prerađivačkoj industriji, zatim u građevinarstvu, trgovini i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Za 7.459 zaposlenih u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 7.283 kune, što je 55,9 posto iznad prosječne plaće kod poduzetnika Hrvatske. Zaposlenima u prerađivačkoj industriji za razdoblje siječanjrujan 2011. godine obračunana je prosječna mjesečna neto plaća od 4.630 kuna, u djelatnosti trgovini ona je iznosila 4.265 kuna, u građevinarstvu 4.035 kuna i u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3.864 kune. vec, koja je u sastavu koncerna Agrokor, u pripremama je za izvoz na rusko tržište. U PIK-u, na čijem je čelu odnedavno Mate Štetić, potvrdili su da je ruska veterinarska inspekcija bila u obilasku početkom ovog mjeseca. Nakon što su ruski veterinarski inspektori upoznati s radom PIK Vrbovca, smatramo da smo udovoljili njihovim zahtjevnim kriterijima. No prije donošenja konačnih zaključaka potrebno je pričekati završno mišljenje inspekcije, koje će biti dostavljeno u PIK Vrbovec putem Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, a koje je zaduženo za komunikaciju s ruskom inspekcijom. U skladu s informacijama kojima raspolažemo odgovor iz Moskve stići će za 30 do 45 dana, kažu u PIK Vrbovcu. Uprava Podravke donijela je odluku o formiranju nove organizacijske cjeline “Istraživanje i razvoj” u okviru Strateškog poslovnog područja Prehrana i pića. Sektor Istraživanje i razvoj objedinit će sljedeće organizacijske cjeline: Razvoj proizvoda, Razvoj tehnologije i investicijski projekti, Razvoj ekologije, Razvoj poljoprivrede, Kontrola kvalitete te Poslovna kvaliteta. U narednih desetak dana raspisat će se natječaj za odabir direktora sektora navedene cjeline. 12 ožujak 2012. www.instore.hr domaće vijesti Konzum pokrenuo mobilnu mrežu i otvorio benzinsku pumpu Konzumov MultiPlusCard pokrenuo je novi brand na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu– MultiPlus mobile prepaid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz suradnju Hrvatskog Telekoma, koji pruža elektroničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i MultiPlusCard-a koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicioniranje branda. E Plus u Njemačkoj, s ponudom namijenjenom cjenovno osviještenim korisnicima kojima je bitna povoljna i jednostavna mobilna tarifa, ali istovremeno kvalitetna i pouzdana mobilna usluga. Konzum je također otvorio i svoju prvu benzinsku postaju pokraj Super Konzuma u Vukovarskoj ulici u Zagrebu. Time je s radom započeo pilot projekt Konzum benzinskih postaja pod imenom - Konzum benz, navode iz tog trgovačkog lanca. Riječ je o inovativnom projektu koji koristi najsuvremeniju samonaplatnu tehnologiju. Projekt je trenutno u testnoj fazi, navode iz Konzuma dodajući kako ga planiraju i dalje razvijati i širiti na druge lokacije u Hrvatskoj. Kako su još ranije najavili, do lipnja planiraju otvoriti nekoliko benzinskih postaja. MultiPlus mobile s predbrojem 0979 svojim korisnicima donosi jednu tarifu s jedinstvenom cijenom poziva od 0,29 kn unutar mreže bez obzira na njegovo trajanje, jednu od najpovoljnijih cijena razgovora prema drugim mrežama od 0,43 kn po minuti te mogućnost skupljanja bodova unutar programa MultiPlusCarda Uvođenje MultiPlus mobile prepaid tarife na tragu je brojnih uspješnih primjera suradnje vodećih europskih maloprodajnih lanaca i telekom operatera kao što su primjerice Tesco i O2 u Engleskoj te Aldi i Istraživanjem koje je Reader’s Digest proveo u suradnji s britanskom agencijom Wyman Dillon u rujnu i listopadu u Hrvatskoj, bilo je obuhvaćeno nasumično izabranih 8.700 pretplatnika časopisa u našoj zemlji, a u Europi je u istraživanju sudjelovalo 27. 469 ispitanika u 15 zemalja. Jamnica i Jana najkvalitetnije vode na hrvatskom tržištu U jedinstvenom QUDAL (QUality meDAL) istraživanju kvalitete, koje je u Republici Hrvatskoj proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, Jamnica d.d. osvojila je dva QUDAL certifikata i to u kategorijama: “Kupovne vode – gazirane“ i “Kupovne vode – negazirane“. U kategoriji “Kupovne vode gazirane” - Jamnica je osvojila uvjerljivo prvo mjesto te su joj hrvatski potrošači dodijelili čak devet puta više glasova za kva- Hrvatsko-katarska udruga i Centar za certificiranje halal kvalitete koji djeluje pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj potpisali su sporazum o suradnji. “Naš certifikat je ulazna viza za 44 zemlje, a ne samo Katar”, rekao je čelnik Centra Aziz Hasanović na konferenciji za novinare održanoj povodom predstavljanja Hrvatsko-katarske udruge. Ulazak na islamsko tržište moguć je jedino za proizvode i usluge koji imaju halal certifikat. Centar za certificiranje halal kvalitete je specijalizirana ustanova Islamske zajednice čije su osnovne djelatnosti edukacija o halalu, certificiranje halal proizvoda i usluga te promocija certificiranih proizvoda i proizvođača na halal sajmovima u Hrvatskoj i svijetu. Trusted Brands: Hrvati vjeruju Dukatu, Francku, Jani, Krašu Nagradu Trusted Brands, koju je u Hrvatskoj ove godine šesti puta organizirao časopis Reader’s Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo je 18 domaćih i 13 stranih brandova. Sporazum Hrvatskokatarske udruge i Centra za certificiranje halal kvalitete litetu nego drugoplasiranoj gaziranoj vodi. Također, u kategoriji “Kupovne vode - negazirane” prvo mjesto osvojila je Jana kojoj su hrvatski potrošači dodijelili sedam puta više glasova za kvalitetu nego drugoplasiranoj negaziranoj vodi, navodi se u priopćenju. Istraživanje Trusted Brands hrvatskog izdanja časopisa Reader’s Digest provodi se od 2007. godine te ono ispituje odnos potrošača prema proizvodima i brandovima. Pimarni fokus istraživanja je identificiranje brandova, svakodnevnih proizvoda i usluga kojima potrošači najviše vjeruju. Istraživanje također mjeri razinu povjerenja raznim institucijama i zanimanjima. Trusted Brands Hrvatska postao je dijelom europskog istraživanja koje je i ove godine u 15 europskih zemalja provela agencija Wyman Dillon. Za sve europske zemlje koristi se jedinstveni upitnik. Što se tiče povjerenja u hrvatske robne marke, u kategorijama od mliječnih proizvoda i osiguravateljskih poduzeća do kava, čokolada, voda i piva pobjednici su Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita, Zvijezda u kategoriji maslinovo ulje, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupov Neofen u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova. Hrvatska u sljedećih 100 dana planira otvoriti veleposlanstvo u Kataru koje će dati novu dimenziju odnosima Hrvatske i Katara, rekao je predsjednik Hrvatskokatarske udruge Danijel Koletić. “Nadamo se da će otvaranjem veleposlanstva jedan od prvih prioriteta biti ublažavanje viznog režima”, kazao je Koletić. Po njegovim riječima, Katar je prijateljska zemlja s velikim potencijalom za gospodarsku suradnju. Katar je već dobio organizaciju svjetskog nogometnog i rukometnog prvenstva, a nedavno se kandidirao i za domaćina Olimpijskih igara. Planira izgraditi dvorane i stadione i idućih nekoliko godina bit će najvećegradilište na svijetu što je prilika za hrvatske tvrtke, istaknuo je. ožujak 2012. www.instore.hr 13 regionalne vijesti 47 milijuna kupovina u Sparu Trgovačko poduzeće Spar Slovenija u prošloj godini zabilježilo je 713,5 milijuna eura bruto prometa, a u lancu na području Slovenije obavljeno je 47 milijuna kupovina. Generalni direktor, Igor Mervič, kaže da su rezultatima vrlo zadovoljni, ali i da planiraju nove investicije, znatno više od prošlogodišnjih 20 milijuna eura. U Ljubljani su već počeli radovi na izgradnji velikog centra vrijednog oko 100 milijuna eura. “Hoćemo i moramo osigurati prije svega likvidnost, koja je rak-rana slovenske privrede. Cilj za ovu udjel”, podvukao je Mervič. Spar je otvaranjem novih 83 radnih mjesta u prošloj godini uvećao broj zaposlenih na 4.307. Otvaranje 4 nove trgovine u ovoj godini, uz postojećih 86, donijet će i otvaranje novih radnih mjesta. U Kompaniji kažu da se povećao segment kupaca koji svoju potrošnju, usprkos recesiji, ne smanjuju. Prosječna vrijednost potrošačke košarice i dalje je oko 17 eura, slično kao i u 2010. godini. Sparova progodinu je rasti brže od konkurencije i ponovno uvećati tržišni Sinergija Pivke i Delamarisa Članovi uprave Mercatora podnijeli ostavke U poduzeću Pivka perutninarstvo ostvaren je prihod od 33 milijuna eura, a u poduzeću Delamaris oko 12 milijuna eura. Zajednički prihodi, po mišljenju predsjednika uprave Janeza Rebeca, ispod su očekivanja. “Prošla godina bila je vrlo teška zbog rekordnog rasta cijena osnovnih sirovina i pritisaka na sniženje cijena proizvoda”, rekao je Rebec. Prvi rezultati pokazuju da su prihodi Pivke na razini grupe u odnosu na 2011. godinu uvećani za 5%. Oba poduzeća završila su godinu s pozitivnom bilancom. Poduzeće Pivka perutninarstvo u studenome 2009. godine potpisalo je ugovor o kupnji Delamarisa od Amanita holdinga za 4,51 milijuna eura. Pivka je zatim pokrenula kom- daja privatnih robnih marki u Sloveniji je nešto iznad 20 posto. U Švicarskoj i Engleskoj, privatne marke imaju udjel od 40%. Dobar početak bilježi i kartica povjerenja, koja je u jednoj godini dobila oko 550.000 vlasnika. Kartica se može povezati i s mobilnim telefonom potrošača. “Preko mobilnih telefona ubuduće će se raditi sve”, pogledom u budućnost poručio je prvi čovjek Spara u Sloveniji. paniju Delamaris Kal s ciljem veće mogućnosti za dobivanje raspisanih europskih nepovratnih sredstava za ulaganja na području proizvodnje i prerade ribe u Sloveniji. Ukoliko poduzeće dobije ova sredstva za ulaganja na polju proizvodnje i prerade ribe, već u svibnju bi moglo početi s gradnjom nove tvornice na Kalu kod Pivke. Proizvodi robne marke Delamaris, bez obzira na novog vlasnika, i dalje će se prodavati pod istim imenom. Zaštita potrošača Predsjednik Ministarstva za privredni razvoj i tehnologiju, Radovan Žerjav, povodom 15. ožujka, Svjetskog dana potrošača, prognozirao je da će sa suradnicima u Vladi uskoro predložiti rezoluciju o nacionalnom programu zaštite potrošača za razdoblje od 2012. do 2017. godine. “Između prioritetnih zadataka valja prije svega naglasiti učinak javnih službi na području savjetovanja potrošača i uspostave vansudskih postupaka rješevanja potrošačkih sporova”, javljaju iz Ministarstva. Svih pet članova uprave slovenskog Mercatora i dvoje suradnika uprave podnijeli su ostavku, priopćeno je iz Mercatora. Kao glavni razlog navode se različita mišljenja uprave i vlasnika oko prodaje Mercatora hrvatskom koncernu Agrokor. U priopćenju Mercatora još piše kako su drugačiji pogledi na prodaju Mercatora njegovom najvećem konkurentu uzrokovali određenu razinu nepovjerenja između uprave i pojedinih većih vlasnika, što je po ocjeni uprave oslabilo njenu mogućnost učinkovitog vođenja poslova i uređivanja odnosa s poslovnim partnerima. Uprava je ocijenila da takva situacija u uvjetima izuzetno zahtjevnih gospodarskih prilika rizična za Grupu Marcator i zato je zaključila da je s njene strane odgovorno da svojim odstupanjem što prije pridonese uklanjanju tog rizika. 14 ožujak 2012. www.instore.hr regionalne vijesti Edukacija za 500 Mercatorovih poslovođa Druga po redu Škola za poslovođe Mercator trgovine za jugoistočnu Europu ove godine je za 500 poslovođa s tržišta Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore organizirana u Sarajevu. Ovaj vid edukacije uključuje predavanja, kreativne radionice i studije slučaja, a sadržaji se bave psihologijom potrošača, njihovim potrebama, navikama i čimbenicima koji utječu na donošenje odluka o kupovini. “Cilj ove škole je razvoj kompetencija naših ključnih kadrova u operativi, koji će usvajanjem novih znanja kvalitetnije i lakše obavljati svoje poslove, a novim kolegama omogućiti bržu i kvalitetniju integraciju, adaptaciju na standarde rada u Mercatoru i prihvaćanje kompanijskih vrijednosti», izjavila je mr. Tatjana Knežević, izvršni direktor kadrovskih poslova Mercator trgovine za jugoistočnu Europu. Škola za poslovođe se od prošle godine organizira na različitim lokacijama u regiji. Prva regionalna škola je početkom 2011. godine organizirana u Zrenjaninu i okupila je 300 sudionika. Uvoz mesa četiri puta veći od izvoza U BiH je u siječnju uvezeno meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 7 milijuna eura, dok je vrijednost izvoza ove kategorije proizvoda bila oko 1,5 milijuna eura, podaci su Agencije za statistiku BiH. Poljoprivrednici zbog toga negoduju, jer ove brojke pokazuju izrazito nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu. Domaći propisi dopuštaju uvoz smrznutog mesa čiji je rok trajanja daleko duži nego što se to tolerira u EU. Analize koje su ranije provedene pokazuju da je prosječna cijena svih vrsta uvezenog mesa 1,5 eura po kilogramu, što je niže i od vrijednosti žive stoke u BiH. Na uvoz vode u 2011. potrošeno 7,5 milijuna eura BiH je prošle godine uvezla gotovo 35 milijuna litara gazirane i negazirane vode, a na uvoz vode potrošeno je čak 7,5 milijuna eura. Nataša Crnković, koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu Banja Luka, smatra da je “flaširana voda” čista zapadnjačka pomama i da će, barem s ekonomskog gledišta, biti sve manje popularna. proizvođači nezamjenjive tekućine se žale da im je poslovanje u BiH otežano zbog stranih konkurenata i da nemaju dovoljno novca da ovladaju domaćim tržištem. “Naša voda, ukoliko nema zabrana za korištenje, zdravstveno je ispravna i sigurna za piće”, kaže Crnkovićeva. Domaći Megamix distribuira Heinz na području BiH Kompanija Megamix je od siječnja 2012. godine preuzela distribuciju Heinz proizvoda. Heinz je najveći proizvođač kečapa na svijetu, a prema riječima Adnana Misimovića, voditelja marketinga u Megamixu, cilj Heinza je postati lider na BiH tržištu. “Naše tržište kečapa se smatra velikim potencijalom, jer prosječna godišnja potrošnja kečapa iznosi više od 2 kilograma po kućanstvu, što je znatno iznad europskog prosjeka.” Za proizvodnju 100 grama Heinz kečapa potrebno je 132 grama rajčice. Nektar pivo i u Australiji “Banjalučka pivara počela je izvoz Nektar piva u Australiju, a prve količine već su isporučene”, izjavio je marketing menadžer ove kompanije, Dejan Čato. ”Izvozom u Australiju širimo tržište pivare i na druge kontinente. Ponosni smo što su naši proizvodi i pored jake internacionalne konkurencije traženi u Ranjiva ekonomija Bosna i Hercegovina je treća zemlja središnje i istočne Europe po ranjivosti ekonomije na događanja u eurozoni, zaključak je analize vodeće svjetske agencije iz područja kreditnog rejtinga “Standard & Poors”. Prema ovoj analizi, najranjivija je Turska, slijedi Mađarska, pa BiH. U boljoj poziciji su Poljska, Gruzija, Crna Gora, Litva, Srbija i Bjelorusija. U analizi se dodaje da postoji rizik od opadanja potražnje u eurozoni za robom iz središnje i istočne Europe, a smanjenje podrške banaka svojim podružnicama može utjecati na gospodarstvo ovih zemalja. Regija ima dobru perspektivu, navodi se u analizi, kada je riječ o privlačenju stranih investicija u sljedećih desetak godina, prenio je Dnevni avaz. zemljama širom svijeta, a to je potvrda da proizvodi domaćih kompanija zadovoljavaju najviše standarde”, rekao je Čato. Banjalučka pivara uspostavila je suradnju s kompanijom Kovar Pty za uvoz i distribuciju alkoholnih pića u Australiju, navodi se u priopćenju. ožujak 2012. www.instore.hr 15 regionalne vijesti Lidl stiže u Srbiju Zrenjanin će biti prvi srpski grad u kojem će biti otvoren njemački diskontni lanac Lidl. Iz uprave ovog grada potvrđeno nam je da su sredinom ožujka predstavnici Lidla potpisali ugovor o kupovini zemljišta kod glavne autobusne stanice, s gradonačelnikom Miletom Mihajlovim. Na ovom mjestu, Metro-ova “Moja radnja” niknut će supermarket površine oko 2.000 kvadratnih metara u koji će biti uloženo 1,5 milijuna eura, a trebalo bi se zaposliti oko 25 radnika. Kako su ranije prenosili srpski mediji, moguće je da će Lidl u Srbiji otvoriti 22 objekta, a kao sigurne lokacije spominjani su Novi Sad i Valjevo. Udjel Carslberga u Srbiji porastao na 26,6 posto na kraju 2011. godine Novoimenovani direktor Carlsberg Srbija grupe, Ralph Zigerlig, predstavio je rezultate poslovanja ove kompanije u 2011. g., pri čemu je istakao da je stabilno poslovanje kompanije u toj godini još jednom potvrdilo jaku konkurentsku poziciju pivovare na srpskom tržištu piva. “U prethodnoj godini, kompanija je uspješno lansirala nekoliko novih brandova i ekstenzija, pokazujući strateško opredjeljenje inovacijama. To je osnovni razlog stabilnog rasta kompanije, usprkos padu prodaje na srpskom tržištu piva od 8 posto”, izjavio je Zigerlig. Na kraju prethodne godine, udjel Carlsberg Srbija na našem tržištu porastao je na 26,6 posto. Čak 19 posto ukupne proizvodnje izvezeno je u zemlje regije, Hrvatsku, Bugarsku, Mađarsku i Grčku, kao i u Francusku, Švicarsku, Austriju, Češku Republiku, Slovačku, pa čak i Izrael i Australiju. Ulaganja - Meggle Srbija, nakon investicija u tehnologiju i infrastrukturu od 5 milijuna eura namjerava i u budućnosti ulagati u razvoj svog portfelja i kvalitetu, priopćili su iz ove kompanije. - Potpredsjednik hrvatskog Agrokora, Ante Todorić, najavio je da će ta kompanija u sljedećih godinu dana u Srbiji investirati oko 100 milijuna eura. Todorić je još rekao da neće biti otpuštanja Veleprodajni lanac Metro Cash & Carry predstavio je u suradnji sa Skupštinom grada Požarevca program za povećanje potencijala i kvalitete neovisnih srpskih trgovina i lokalnog gospodarstva pod nazivom „Moja radnja“. Ovaj program omogućava malim trgovinama da poboljšaju svoje poslovanje i unaprijede kvalitetu usluge kako bi opstale pod utjecajem ekonomske krize i sve snažnije konkurencije velikih trgovinskih lanaca. Novi projekt „Moja radnja“, koji se nadovezao na dosadašnji projekt “Partnerski odnos s kupcima”, podrazumijeva poslovanje pod jednim brandom i konceptom uz marketinšku podršku i edukativne treninge. Rezultati pilot projekta u kojem je sudjelovalo nekoliko desetina trgovina pokazali su da je promet u tim trgovinama nakon uključenja u „Moju radnju“ značajno povećan, a kupci su dobili bolju uslugu, kvalitetniji asortiman, pa i povoljnije cijene”, rekla je predsjednica Upravnog odbora Metroa C&C Srbija, Veronika Punčeva. Kompanija je kupcima u Požarevcu predstavila i novu uslugu dostave robe namijenjenu prije svega ugostiteljima i trgovcima, koja će im omogućiti da obogate i unaprijede svoju ponudu uz smanjenje troškova nabave. kompanija dobivanjem izvoznog certifikata za EU može igrati u europskoj ligi, ali njeni kapaciteti nemaju svrhu ukoliko iza njih ne stoji vojska domaćih proizvođača, odgajivača stoke i proizvođača stočne hrane, kako bi konkurentnost bila podignuta na višu razinu.» je 21. ožujka u mjestu Brzanu, u općini Batočina. Izgradnja ovog postrojenja je partnerski projekt kompanije Tetra Pak i Brzan Plast, vrijedan 2,5 milijuna eura. Trenutni kapacitet reciklažnog postrojenja je 7.500 tona s mogućnošću proširenja kapaciteta na 15.000 tona godišnje. Rad nove reciklažne tvornice omogućava razvoj sakupljačke mreže i stanica za razvrstavanje, što će otvoriti mogućnost zapošljavanja više stotina radnika. Rezultati Metro C&C Srbija je u 2011. g. otvorio 1 novu trgovinu i dosegao prodaju od 208 milijuna eura. Kompanija sada upravlja mrežom od 9 trgovina s 1.622 zaposlenih u Srbiji. Od početka poslovanja u Srbiji 2003. godine, pivovara je investirala oko 165 milijuna eura, uglavnom u proširenje proizvodnih i logističkih kapaciteta, kao i u razvoj novih brandova i kanala distribucije. Od ukupnog iznosa, oko 7 milijuna eura uloženo je u 2011. godini, čime su podržane mnoge prošlogodišnje marketinške i brand inovacije. Zigerlig je još dodao da si u 2012. godini Carlsberg Srbija nastavlja postavljati ambiciozne ciljeve, a planirani rast poslovanja nastojat će podržati investicijama i inovacijama. već postojećih 7.000 radnika u našoj zemlji. Otvorena nova klaonica Mesna industrija Koteks otvorila je klaonicu početkom ožujka u Surčinu, vrijednu 10 milijuna eura. U novi objekt ugrađena je oprema koja osigurava kapacitet 1.000 grla svinja i 200 grla junadi u jednoj smjeni što je, inače, pet puta više nego do sada. Tom je prilikom, generalni direktor Interkomerca, u čijem okviru posluje Koteks, izjavio: “Ova Prvo postrojenje za reciklažu višeslojne kartonske ambalaže Prvo postrojenje za kompletnu reciklažu višeslojne ambalaže za napitke na Balkanu otvoreno 16 ožujak 2012. www.instore.hr regionalne vijesti Mercator planira preuzimanje manjih lanaca “Mercator u ovoj godini planira preuzimanje manjih lanaca trgovina u Crnoj Gori”, najavila je član Uprave kompanije za područje trgovine za jugoistočnu Europu (JIE), Stanka Čurović. O kojim je trgovinama riječ još uvijek je poslovna tajna. “Preuzimanje manjih trgovina se može očekivati. To je plan i nešto što se događa u čitavoj regiji i Crna Gora ne može biti izuzeta”, rekla je Stanka Čurović nakon godišnje konferencije za novinare. Prema njenim riječima, planirane investicije za Crnu Goru u ovoj godini bit će na razini prošlogodišnjih. Nedostatak suncokreta Makedonija godišnje gubi milijune eura na uvoz ulja za jelo jer ne proizvodi dovoljno suncokreta. Od 1990. godine površine pod ovom kulturom se konstantno smanjuju, a uvoz sirovog ulja dostiže 30.000 tona godišnje. Grupacija za proizvodnju ulja za jelo pri makedonskoj Ekonomskoj komori traži novi pravilnik o kvaliteti ulja za jelo i povećanje zasađenih površina sa suncokretom. U uvjetima kada 30% poljoprivrednog zemljišta nije obrađeno, i uz sve veće subvencije za proizvodnju suncokreta, prerađivači se žale na uvoz koji raste i na sve veću konkurenciju. Prema Grupaciji, Makedonija godišnje gubi 34 milijuna eura jer ne proizvodi dovoljno suncokreta, odnosno previše uvozi. Inače, stručnjaci kažu da Makedonija ima dovoljne kapacitete na svim razinama ne samo da namiri potrebe makedonskog tržišta, već i da stvori mogućnosti za izvoz. Za minimalnu potrošačku košaricu 778 eura Ukupna vrijednost minimalne potrošačke košarice za siječanj ove godine, prema podacima Monstata, iznosila je 778,3 eura, od čega na hranu i bezalkoholna pića 253,2 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 343,3 eura i vrijednost uključenog poreza 181,8 eura. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke košarice u siječnju 2012. godine, u odnosu na prosinac 2011. godine, zabilježila je rast od 1,1%. Usuglašavanje carinskih tarifa s propisima WTO-a pri kraju Nakon što je u veljači u parlamentu ratificirala sporazum o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Crna Gora završava usuglašavanje carinskih tarifa koje će se primjenjivati za uvoz robe iz zemalja članica te organizacije, navode crnogorski mediji. Početak primjene novih carinskih tarifa u okviru WTO-a neće donijeti posebne promjene, a posebno neće ugroziti domaću privredu u smislu visine carinskih stopa, javljeno je iz ministarstava ekonomije i financija. Pomoćnik ministra ekonomije, Goran Šćepanović, objašnjava da se 73% crnogorskog uvoza i 97% izvoza odvija sa zemljama s kojima Crna Gora već ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, gde je carinska stopa nula. To su, kako dodaje, zemlje iz okruženja (CEFTA), EU, Turska, a uskoro će biti i Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Šćepanović je dodao da su najveći trgovinski partneri Crne Gore EU i Srbija, s kojima ima skoro sve nulte pozicije, kao i da u prilog ovoj priči ide i podatak da je prosječna stopa po kojoj se uvozila roba u Crnu Goru u 2011. godini bila 0,98 posto. Početak primjene pravila WTO-a za Crnu Goru očekuje se početkom svibnja, odnosno 30 dana nakon dostave instrumenta ratifikacije Direktoratu te organizacije u Ženevi. Grčka sve više ulaže u Makedoniju Interes Grka za investiranje u Makedoniji povećava se s jačanjem grčke krize, usprkos sporovima koji koče političku suradnju ove dvije zemlje. Grčka je bila treći trgovački partner Makedonije prošle godine, a za 20 godina, Grci su uložili milijardu eura kapitala u Makedoniju. Razlog su jeftiniji uvjeti rada kod sjevernih susjeda. U Makedoniji radi 250 tvrtki s grčkim kapitalom koje zapošljavaju oko 20.000 makedonskih državljana. Najbrojnije su kompanije u području telekomunikacija, energetike, građevinarstva i prehrambene industrije. Mitko Mateničarov, tehnički direktor grčke kompanije Strumica Tabak, kaže da se duhan visoke kvalitete proizvodi u Makedoniji, pa je to i bio razlog da grčka kompanija Leaf Tobacco Michailides prije 16 godina kupi strumičku tvrtku za otkup duhana. Od tada raste proizvodnja na jugoistoku Makedonije, a Grci duhan prodaju velikim svjetskim proizvođačima cigareta. “Najveća prednost s ulaskom grčkog kapitala je što se naša ukupna proizvodnja izvozi. Nemamo nikakav problem s prodajom našeg duhana”, rekao je Mateničarov za Al Jazeeru. Ove godine je otkupljeno šest tisuća tona orijentalnog duhana, a za mjesec dana će sve zalihe biti izvezene preko Soluna. Gradonačalnik Strumice, Zoran Zaev, rekao je za Al Jazeeru da svakodnevno ima sastanke s grčkim biznismenima. “Nismo sretni zbog ekonomskih problema koje imaju Grci, ali ova situacija je definitivno pozitivna za makedonsku ekonomiju”, rekao je Zaev. 17 ožujak 2012. www.instore.hr Vodeći lanci jačaju kroz međunarodno tržište Britanski lanac Tesco će, prema procjenama stručnjaka, postići brzi rast u odnosu na svoja 3 globalna suparnika: Walmart, Carrefour i Metro Group, do 2015. godine. Iako se Tesco-u prognozira najveći rast među četiri vodeća lanca, Walmart će ipak ostati na vrhu liste s prodajom od 386.721 milijuna eura do 2015. godine. Ovo je gotovo 3 puta više od prodaje u Carrefour-u procijenjene na 133.984 milijuna eura za isto razdoblje. Tesco-ov obrtaj će iznositi oko 98.292 milijuna eura, a Metro-ov oko 81.118 milijuna eura. Tesco Pokretači rasta na domaćem tržištu bit će kvaliteta, usluga, ponuda i cijene. Razvoj međunarodnih tržišta, posebice u Kini, Turskoj i Indiji, također će donijeti povećanje prihoda, a kompanija će se truditi da model svog poslovanja u Britaniji primijeni i u drugim zemljama, prije svega kroz Express trgovine i programe lojalnosti (Clubcard rewards). P&G osvaja Kinu Kompanija Procter & Gamble počela je radove na svom proizvodnom kompleksu u Kini, koji će opskrbljivati mnogoljudno lokalno tržište. Iz P&G -a nisu otkrili koliko će sredstava uložiti, ali su potvrdili da je riječ o investiciji vrijednoj milijardu dolara, koju kompanija planira uložiti u Kinu do 2015. godine. Pogon Luogang gradi se u Guangzou, u pokrajini Guangdong, gdje je smještena i uprava kineskog odjela kompanije P&G, a radovi će se izvoditi kroz tri faze. Dio postrojenja će biti operativan Walmart Walmart ima dobru perspektivu na međunarodnom tržištu. S godišnjim rastom od 4,85%, polovinu svoje prodaje će ostvariti izvan Amerike, posebice u trenutku kada razvoj lanca u Južnoj Americi i Africi postane primarno zanimanje kompanije, a i tržište u Kini ima vrlo važnu ulogu. Najavljeno je otvaranje 70 novih trgovina u Kanadi, a najveći dio investicija bit će usmjeren prema Meksiku, Brazilu i Kini. Walmart će nastaviti s razvojem svoje globalne strategije e-poslovanja. Kompanija je nedavno preuzela Yihaodian, vodećeg kineskog operatera za prodaju putem interneta, a aplikacije na Iphoneu i Shopycat aplikacija na facebooku predstavljaju početak eksperimentiranja u području mobilne i trgovine putem društvenih mreža. Lanac se također sve više usredotočuje na bolje razumijevanje svojih kupaca, s ciljem povećanja njihove lojalnosti. Metro Globalnom njemačkom lancu prognozira se rast od 5%, od čega samo 1% na domaćem tr- po završetku prve faze, u drugoj polovini 2013. godine, kada će i početi proizvodnja linije za njegu djece. Iz kompanije poručuju da će Najveći svjetski trgovački lanci – neto obrtaj u milijunima eura 2012. - 2015. Lanac 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Godišnji rast Tesco 75,538 79,776 85,915 91,776 98,292 6.80% Metro Group 66,659 68,672 72,610 76,607 81,118 5.03% Walmart 320,015 335,946 352,049 369,456 386,721 4.85% Carrefour 113,591 115,574 120,790 127,696 133,984 Group 4.21% žištu. Jedna od strategija grupe kojoj će se posvetiti posebna pozornost je “cash-and-carry” model. Grupa je uspješno razvila sustav veleprodaje, kako bi opskrbljivala vlasnike trgovina na međunarodnim tržištima u Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, a isto planira i u Rusiji. Metro Group je najavio i otvaranje novih trgovina u Indoneziji. Carrefour Kompanija je izabrala novog CEO-a, Georges Plassat-a, koji će se, kako je rečeno, usredotočiti na domaći rast kroz bolju ponudu i cijene. Prošli menadžment je izostavio Planet pogon Luogang, uz dopunu iz postojećeg Huangpu kompleksa, proizvoditi sve kategorije sredstava za higijenu i njegu djece i odraslih, čime će proširiti obujam proizvodnje u regiji. hipermarkete da bi ponovno procijenio troškove uređivanja tih trgovina, a kompanija najavljuje revitalizaciju ovog formata. Bez obzira na slabiju situaciju na južnoeuropskom tržištu, međunarodnu prodaju će pokrenuti dobri rezultati koji se očekuju u Južnoj Americi i Kini. U 2012. godini, Carrefour planira smanjiti kapitalne troškove za oko 30% u odnosu na prošlu godinu, iako će razina potrošnje ostati nepromijenjena na tržištima u razvoju, u koja spadaju Kina, Brazil i Indonezija. Međunarodno tržište će doprinijeti rastu od 4,2% u razdoblju od 2011. do 2015. godine. P&G na trzištu vitamina Procter & Gamble najavio je preuzimanje kompanije New Chapter (Vermont, SAD), koja se bavi proizvodnjom vitamina i funkcionalnih dodataka u ishrani, probiotika i ribljeg ulja. Nije poznato o kojem je novčanom iznosu riječ, ali ovaj potez FMCG gigantu otvara vrata za nova tržišta i mogućnost proširenja prodajne mreže. 18 ožujak 2012. www.instore.hr svjetske vijesti Aukcijski portal za FMCG U Velikoj Britaniji je krajem ožujka lansirana internetska stranica za aukcijsku prodaju zaliha u području robe široke potrošnje. FMCGSurplus.com osmišljen je i razvijen kao B2B platforma kojom se povezuju proizvodni i prodajni sektor s ciljem rješavanja viška robe. Neiskorištene zalihe robe, posebice proizvoda s ograničenim rokom trajanja, velika su briga većine proizvođača. U Britaniji one predstavljaju oko 1% uku- pnog obrtaja tvrtke, vrijednosti oko 1,2 milijarde eura. U ovom trenutku usluga je dostupna samo tvrtkama registriranim u Britaniji. FMCG Surplus.com povezan je i s dobrotvornom organizacijom Fareshare, pa dobavljači mogu “registrirati” svoje viškove za humanitarne svrhe. Metro Cash & Carry na 728 lokacija Metro Cash & Carry grupa je širenjem svoje međunarodne prodajne mreže, koja već obuhvaća 30 zemalja, zabilježila rast i u fiskalnoj 2011. godini. Do kraja 2011. godine otvoreno je 37 novih trgovina u sklopu proširenja lanca na 728 lokacija širom svijeta. Udjel međunarodne prodaje u kompaniji porastao je s 82,9% na 83,5% u 2011. godini. Kriza državnog duga, visoke stope nezaposlenosti i programi štednje u mnogim europskim zemljama doveli su do ograničenja kupovne moći potrošača. Ukupna prodaja u 2011. godini blago je opala za 0,8% i dostigla 66,7 milijarde eura, ali je usluga dostave zabilježila održiv učinak tijekom čitave godine i ostvarila prodaju od skoro 1,6 milijarde eura. Privatne robne marke dobile su više prostora i povećale udjel u prodaji na 15,7%. Veleprodajna kompanija sa sjedištem u Düsseldorfu je ovoga mjeseca predstavila svoju novu strukturu menadžmenta. Dvije poslovne jedinice, “Europe & MENA” i “Asia, CIS & New Markets”, bit će spojene pod jednim Upravnim odborom s globalnom odgovornošću, na čijem vodećem mjestu je od 1. travnja 2012. godine, generalni direktor Frans Muler. Henkelu dobit od 2,03 milijarde eura u 2011. Henkel je u fiskalnoj 2011. godini povećao prodaju na 15,61 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,4 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokratnih troškova i troškova restrukturiranja, korigirana operativna dobit je povećana za 9,0 posto, s 1,86 milijarde eura na 2,03 milijarde eura, zahvaljujući doprinosu sva tri poslovna sektora. Usprkos povećanju cijena sirovina i ambalaže, korigirani prihod od prodaje (EBIT dobit) je povećan za 0,7 postotnih bodova, s 12,3 posto na 13,0 posto. Sektor deterdženata i proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu zabilježio je rast prodaje od 2,9 posto. Sektor kozmetike i njege tijela nastavio je snažan trend rasta koji bilježi posljednjih godina i rast organske prodaje od 5,4 posto, zahvaljujući snažnom programu inovacija. Sektor Adhezivi Tehnologije povećao je organsku prodaju za 8,3 posto, dostigavši novi rekord od 7,75 milijardi eura i tako nastavio trend profitabilnog rasta i u 2011. godini. Henkel CEE, koji je odgovoran za za upravljanje poslovanjem Henkela u 32 zemlje srednje i istočne Europe kao i u Srednjoj Aziji – Kavkazu, uključujući i poslovni sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu u Turskoj, ukupno je zapošljavao 9.000 ljudi u 2011. godini, od kojih je otprilike 800 u Austriji. Prodaja Henkel CEE u istočnoj Europi je povećana za 6,2 posto na 2,81 milijardu eura. Rast prodaje u ovoj regiji iznosio je 10,3 posto, što je prije svega rezultat rada kompanije u Turskoj i sektora Adhezivi Tehnologije u Rusiji. Rusija je ostvarila najveću prodaju od svih pojedinačnih tržišta, s 34 postotnim udjelom u ukupnoj prodaji Henkel CEE, slijedi Poljska (12 posto) i Austrija (7,7 posto). Kompanija Henkel u fiskalnoj 2012. godini očekuje rast prodaje između 3 i 5 posto i rast korigiranog prihoda od prodaje (EBIT) od 14 posto (2011: 13 posto). Rio Mare inicijativa za održavanje morskih ekosistema Čileanci stižu u Meksiko Falabella, čileanska trgovačka kompanija planira prodor na meksičko tržište krajem 2012. godine, nastavljajući svoju ekspanziju u Središnju Ameriku nakon Kolumbije, Perua i Argentine. Čileanski ekonomski list Diario Financiero neslužbeno navodi da je Falabella izabrala Meksiko umjesto Brazila, a ovaj potez donosi konkurenciju na meksičkom tlu dominantnom Walmexu, kao i Sears-u. Službena potvrda iz kompanije još se uvijek čeka, kao i informacije o visini investicije i planiranom broju objekata. Talijanski i europski proizvođač konzervirane ribe Bolton Alimentari, čija je najpoznatija kategorija tunjevina Rio Mare, posljednjih godina svoje aktivnosti posebno usmjerava na zaštitu životne sredine i održivi ribolov. Kompanija je najavila niz društveno odgovornih inicijativa s ciljem da se iskorijeni ilegalno pecanje, održi morski ekosistem i prati tuna od trenutka ulova pa sve do tanjura ljubitelja ovog morskog specijaliteta. Od ove godine, na pakiranju Rio Mare tunjevine nalazit će se podaci o vrsti tune, kao i o oceanu u kojem je upecana. Ovi detalji će upotpuniti informacije koje već postoje na ambalaži, a odnose se na ime broda, geo- grafsku oblast, datum i tehniku lova. U izvještaju o održivom razvoju navodi se i podrška razvoju znanstvene i tehničke prakse i metoda ribolova, kao i brodova i sredstava kojima se on vrši. Iz kompanije poručuju da će sve svoje distributere ugovorom obvezati na poštivanje ovih načela. Proizvođač za BiH: Spanish Market d.o.o., Bojnička 44, 71000 Sarajevo, tel. +387 33 46 19 14 Uvoznik za HR: Indus-Trgovina d.o.o., Krndijska 11, 10000 Zagreb, tel. +385 1 606 1061 20 ožujak 2012. www.instore.hr trade magazini svijet Američki vodiči kroz trgovinu U prethodnim brojevima InStore magazina predstavili smo vam neke od vodećih europskih trgovačkih časopisa. Koliko je tržište Sjedinjenih Američkih Država izazovno po ovom pitanju, pokazuje veliki broj trgovačkih izdanja na tlu ove zemlje, a mi vam predstavljamo njih nekoliko: 1. Chain Store Age www.chainstoreage.com Chain Store Age je mjesečni magazin namijenjen izvršnom menadžmentu u sjedištu trgovačkih lanaca, kao i stručnjacima za razvojne projekte shopping centara. Ponajprije je usmjeren na operativni dio, a izvještava o trendovima u sljedećim segmentima: korporativne strategije, tehnologija, dobavljački lanci, povezivanje, elektronička prodaja, platni sustavi, osiguranje, marketing, vizualni identitet trgovina, uređivanje i održavanje prodajnog prostora, fizička podrška, ljudski resursi i... Retail Traffic www.retailtrafficmag.com Retail Traffic je autoritativni magazin na području trgovine nekretninama. Čitatelji magazina pripadaju različitim disciplinama, od razvojnih stručnjaka, vlasnika i trgovaca, do brokera, arhitekata, kreditora i drugih uslužnih sektora na polju nekretnina. Tiskano izdanje Retail Traffic-a izlazi jednom mjesečno, newsletter prijavljenim korisnicima elektroničkim putem stiže jednom tjedno, a posjetitelji portala mogu pratiti i dnevni blog i druge posebne dodatke i neovisna istraživanja. Virtualni izvori informacija Gladnoj novina, izvještaja i prognoza u sektoru robe široke potrošnje, čitateljskoj publici širom svijeta na raspolaganju je pregršt časopisa specijaliziranih za trgovinu. Osim njih, potrebama suvremenog života, odgovara i veliki broj portala namijenjenih ovoj tematici. Indiaretailing.com (www.indiaretailing.com) je portal koji nudi uvid u trgovačku djelatnost u Indiji. Osim interaktivnog sadržaja, koji uključuju intervjue, povratne informacije i razne virtualne alate za razvoj poslovanja, portal je obogaćen i ekskluzivnim informacijama i istraživačkim radom uredništva. Uz vijesti iz svijeta trgovine, ovaj portal nudi i pristup jedinstvenoj bazi brandova i trgovaca, investitora i konzultanata u području trgovine, razvojnih stručnjaka i posrednika na tržištu komercijalnih nekretnina. Portal se bavi i prodajnom tehnologijom i sustavima, financijskim alatima i idejama za uređivanje prodajnog prostora. Talking Retail (www.talkingretail. com) je britanski portal s otvorenim pristupom koji čitateljima nudi vijesti iz svijeta trgovine, kao i osvrte i analize stručnjaka. Workforce Management (www. workforce.com) je internetsko izdanje koje se bavi pitanjima ljudskih resursa u području trgovine. About. com. (www.retailindustry.about.com) je »site« s informacijama o trgovačkoj djelatnosti. ožujak 2012. www.instore.hr 21 Convenience Store Private Label Magazine Decisions www.privatelabelmag.com www.csdecisions.com Convenience Store Decisions je trgovački mjesečni magazin namijenjen vlasnicima malih trgovina, a predano prati sva aktualna događanja u ovom području. Naklada je 40.000 primjeraka. Na “site-u” CSDecisions.com virtualno se sastaju trgovci i dobavljači, a sadržajne rubrike uključuju vijesti, trendove, savjete i blogove. Dobavljači imaju priliku iskoristiti prednost ponuđenih poticajnih programa i dobiti prijedloge i smjernice iz zainteresiranih sektora prodaje. Private Label Magazine namijenjen je sektoru prodaje, trgovcima i rukovodećem menadžmentu angažiranom oko kupovine privatnih i općih robnih marki za lance supermarketa, robnih kuća, ali i malih trgovina. Magazin postoji od 1979. godine. Neke od redovnih godišnjih publikacija Private Label Magazine uključuju the Store Brand Retailer of the Year, PL Industry Forecast, Top 100 Retailers Report, The Top 50 Supermarkets, Top 25 Drug Store Chains, i Top 25 Mass Merchandisers. Colloquy Stores www.colloquy.com www.stores.org Colloquy je trgovački magazin posvećen globalnim programima lojalnosti potrošača. Tiskano izdanje postoji od 1990. godine i nudi savjete, rezultate istraživanja tržišta i edukativne sadržaje koji pokrivaju najrazličitije djelatnosti na globalnoj razini, a odnose se na programe lojalnosti i nagradne programe. Magazin izlazi četiri puta godišnje i besplatno se ditribuira ciljnoj grupi, a prateći “site” i tjedni bilten čitateljima donose pregled najaktualnijih događanja u Sjevernoj Americi i svijetu. PLBuyer www.privatelabelbuyer.com PLBuyer rukovodećem menadžmentu nudi obilje informacija u vezi s trgovinom i marketingom privatnih robnih marki. Kroz detaljan pregled poslovanja vodećih prodajnih lanaca, cjelokupnu analizu kategorija i usredotočenost na trendove u industriji, cilj ovog izdanja je da privatnim robnim markama pomogne postići što bolju kvalitetu i povećanje dobiti, kao i da se dobro pozicioniraju na tržištu u odnosu na konkurenciju. Magazin se tiska u 26.000 primjeraka. Stores je mjesečni magazin koji izdaje NRF (National Retail Federation), a namijenjen je izvršnom menadžmentu u robnim kućama i specijaliziranim trgovinama. Magazin stavlja naglasak na navike potrošača, praksu u području menadžmenta i inovacije na području tehnologije. Sadržaj uključuje članke, kalendar događanja i popis izvora. Direct Selling News www.directsellingnews.com Direct Selling News je mjesečnik za rukovodeći menadžment, koji se bavi izravnom prodajom, a postoji od 2004. godine. Magazin prati vijesti iz industrije i svijeta financija, pravna i regulatorna pitanja i burzu, a trgovce savjetuje kako da određenim taktikama i strategijom odgovore na izazove u poslu i ostvare svoje ciljeve. Originalan sadržaj uključuje i analize stručnjaka i konzultanata, kao i informacije o novim tehnologijama, trendovima i duhu poduzetništva. 22 ožujak 2012. www.instore.hr osvrt stručnjaka Koji put najbrže vodi izlazu iz krize Za što brži oporavak u kratkom roku potrebna je bliska koordinacija između vlada i središnjih banaka. Trenutni pokušaji pojedinih vlada, da se igraju s fiskalnom politikom kako bi uspjele osigurati rast, nisu i ne mogu biti cjelokupno rješenje. Autor: Nenad Pacek, predsjednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu U prošloj kolumni sam pisao o mukama oko gospodarskog modela na prostoru zemalja Adria regije, visokoj nezaposlenosti te kratkoročno lošoj perspektivi za kompanije koje prodaju robu široke potrošnje. U ovoj kolumni malo ću se pozabaviti s nekoliko misli o tome kako što brže izići iz gospodarske krize u kratkom roku, a u sljedećoj kolumni o tome kako stvoriti održivi gospodarski model za srednji i dugi rok. Za što brži oporavak u kratkom roku potrebna je bliska koordinacija između vlada i središnjih banaka. Trenutni pokušaji pojedinih vlada da se igraju s fiskalnom politikom kako bi pokušale osigurati rast, nisu i ne mogu biti cjelokupno rješenje, već samo dio rješenja. Da se podsjetimo, regija je i dalje u fazi gdje je razina optimizma unutar tvrtki i kućanstava vrlo niska. Jasno je i da je time volja tvrtki za Neki čitatelji će sigurno pomisliti kako nove investicije niska, da više žele štedjeje autor ove kolumne zacijelo poludio ti za crne dane te sačuvati kratkoročnu profitabilnost. Mnogi su i prezaduženi kada zemljama Adria regije (koje imaju kod banaka ili im kupci sporo plaćaju za nesretnu povijest hiperinflacije) preprodanu robu. Slična je situacija i s kudlaže da tiskaju novac kako bi brže izaćanstvima koja više štede za crne dane nego što troše, a mnoga su i prezadužešle iz gospodarske krize. na. Takva niska razina optimizma od strane tvrtki i kućanstava se neće tako brzo promijeniti. Jedna je alternativa da vlade i središnje banke pričekaju da se tržište samokorigira, bez proaktivnog sudjeloelemente. Prvo, središnje banke moraju vanja. Takvoj politici smo uglavnom svjebiti znatno aktivnije te početi (naravdoci posljednjih nekoliko godina i jasno no, samo privremeno) kupovati državne vidimo da su rezultati više manje slabi. obveznice, a ne dopustiti da se vlade zaU ovako depresivnoj situaciji visoke ne- dužuju s visokim lihvarskim kamatama zaposlenosti te niske razine investicija, kod privatnih banaka i kupaca obvezniproaktivni model za ubrzani oporavak ca. Američka središnja banka je u pou kratkom roku mora imati sljedeće sljednjih nekoliko godina kupila preko tri trilijuna dolara državnih obveznica, a novac je korišten za pojačanu fiskalnu potrošnju kako bi se izbjegla depresija. Mnoge zemlje u Aziji su napravile isto, a isto tako i Britanska središnja banka koja je otkupila skoro trilijun funti državnih obveznica. Japan, nakon dvadeset godina pada cijena i nikakvog rasta, je napokon zaključio da također mora početi s pojačanom kupovinom državnih obveznica. Europska središnja banka pravno ne smije na taj način monetizirati dug (to nije ništa drugo nego privremeno tiskanje novca koje danas na engleskom popularno zovemo quantitative easing), ali primjetili ste kako je novi guverner europske središnje banke puno proaktivniji od svog prethodnika. Osigurao je bankama pristup izrazito jeftinom novcu od 1% kamata, a mnoge banke su počele otkupljivati državne obveznice svojih zemalja kako bi zaradile više od jedan posto. S tim modelom je počeo smanjivati kamate po kojima se vlade zadužuju, ali isto tako bankama počinje omogućavati da počnu više kreditirati posrnulo gospodarstvo zapadne Europe. Neki čitatelji će sigurno pomisliti kako je autor ove kolumne zacijelo poludio kada zemljama Adria regije (koje imaju nesretnu povijest hiperinflacije) predlaže da tiskaju novac kako bi brže izašle iz gospodarske krize. Ja samo govorim o onome što funkcionira u gore navedenim zemljama te citiram gospodarsku teoriju i praksu koja jasno pokazuje da cijene ne rastu ako zemlja kratko i privremeno kupi državne obveznice u situaciji kada je suočena s gospodarskom depresijom ili nezgodnom recesijom. Središnja banka bivše Jugoslavije je 1980-ih godina stalno i dugotrajno tiskala novac te naravno dovela do katastrofalne hiperinflacije. Moj prijedlog središnjim bankama je da sjednu za stol s vladama te naprave pro- 23 ožujak 2012. www.instore.hr gram otkupa državnih obveznica u visini od 5 - 10% BDP-a svake zemlje (u Americi se ta brojka približila razini od 10%), jednostavno prateći trenutni američki ili britanski trend monetarne politike. Takav privremeni i kratkoročni program sigurno neće dovesti do hiperinflacije, a sigurno će spriječiti deflaciju (pad cijena koji je makroekonomski teže rješiv problem od hiperinflacije). Slovenija, koja već ima euro, više nema mogućnost tiskati vlastitu valutu pa se mora osloniti na posljednje akcije Europske središnje banke. Ostale zemlje u regiji trebale bi iskoristiti priliku što još uvijek mogu tiskati vlastiti novac (prije nego što svi jednog dana završe u eurozoni – ako je još bude za koju godinu). stavke iz državnih proračuna (kao kupovinu skupih automobila za državne služU isto vrijeme i vlade moraju kratkoroč- benike – ništa bolje od Škode ne bi smjeno obaviti svoj dio posla, a to u svakom lo biti dopušteno bilo kojem premijeru, slučaju ne smiju biti kratkoročni rezovi a kamoli nižim državnim službenicima). onog tipa koji bi doveli do daljnjeg pada Sve visoke državne službenike koji voze osobnog optimizma (kao velika otpu- službene automobile koji su u prosjeku štanja ljudi u državnim službama), ali bolji od prosječnog automobila proječmoraju napraviti program što efikasnije nog građanina treba staviti na stup srapotrošnje državnog novca u državnim ma. Ali, visoki državni službenici moraju službama u srednjoročnom razdoblju te imati plaće koje bi bile u rangu direktora loctite oglas InStore 184x130mm_Layout 1 27.03.2012. 13:28tvrtki Page 1 o tome idući put). privatnih (više smanjiti ili posve eliminirati nepotrebne Ako središnje banke pođu ovim putem i kupe državne obveznice, postavlja se pitanje što bi vlade trebale napraviti s tim besplatno dobivenim novcem. Prvo, svakako bi trebale podmiriti svoje dugove prema privatnim tvrtkama kako bi presjekle lanac neplaćanja, koji postoji u mnogim zemljama. Drugo, trebali bi pokrenuti investicijske programe koji bi zaposlili vojsku nezaposlenih, posebno u regijama s jako visokom nezaposlenošću. To mogu biti projekti izgradnje infrastrukture. Važno je da ljudi nešto rade i zarade kako bi počeli kupovati i plaćati porez, a time se sprječava rast javnog duga. Treće, trebalo bi pomoći onima koji su se zadužili u stranim valutama da restrukturiraju svoje dugove (te počnu trošiti). Četvrto, ne treba zapostaviti obrazovanje, kako bi se izbjegle situacije poput one nedavno u Vukovaru kad su školarci pušteni kućama jer nije bilo novca za grijanje. Svaka zemlja koja dopusti da djeca imaju lošije obrazovanje od njihovih roditelja je jadna i dugoročno nema šanse. Ali, o tome kako stvoriti dugoročno održivi gospodarski razvoj, čitajte u sljedećoj kolumni. Prvo vodootporno trenutačno ljepilo! Napredna tehnologija dostupna svima ✓NOVO: VODOOTPORNO ✓NOVO: MOŽE SE PRATI U PERILICI POSUĐA Proizvođači aviona oslanjaju se na kvalitetu Loctite proizvoda, sada možete i Vi. O TPORN VODOO www.superattak.henkel.hr 24 ožujak 2012. www.instore.hr mišljenja i komentari Kako će povećanje cijene energenata utjecati na potrošnju stanovništva? Dr. sc. Damir Novotny Managing Partner T&MC Group Cijene električne energije će rasti brže nego u europskom okruženju E konomski akteri na hrvatskom, ali i na drugim tržištima jugoistočne Europe, tijekom cijelog tranzicijskog razdoblja koristili su se pogodnošću relativno niske cijene energije. Naime, cijene energije su po inerciji iz ranijeg političkog sustava bile sastavni dio socijalne politike. Političke elite su smatrale da je pristup jeftinoj energiji, unatoč činjenici da Hrvatska nije veliki proizvođač energije, jedna od važnih sastavnica socijalnog modela kakav su nastojali izgraditi. U tom smislu su se cijene električne i toplinske energije, kao i cijene naftnih derivata, pod političkim pritiskom dr- žale na razini nižoj od zemalja članica EU. Niske cijene energije su značajno umanjile akumulaciju kapitala u energetskim kompanijama koje nisu desetljećima investirale, niti u proizvodnju energije, niti u osuvremenjivanja distributivnih mreža. Zbog toga se danas HEP hrvatsko državno poduzeće – monopolist u sektoru proizvodnje i distribucije električne i toplinske energije, nalazi u lošem položaju. Slabe bilance HEP-a ne omogućavaju značajnija ulaganja bez državnih jamstava. Međutim, bez novih ulaganja neće biti moguće održavati postojeću razinu opskrbe električne i toplinske energije. Potreba za Ivan Horvat ekonomski novinar Gorivo – brzoobrtajna roba široke potrošnje i/ili multiplikator ekonomskih aktivnosti Postoji jedan stari vic s bradom do koljena: - Ivane, jesi li čuo da je poskupjelo gorivo? - Baš me briga, ja uvijek „tankam“ za 50 kn. HA-HA-HA Jadni Ivan iz ovog vica postao je svjestan poskupljenja energenata kad na crpki više nije mogao „tankati“ za 50 kn jer je minimalna mjerna količina 5 l, a danas to iznosi 55 kn. Sad se Ivan zabrinuo!? Postoji i drugi pogled na gorivo s hrvatske „shoppingholičarske“ strane. Još uvijek se potrošačima koji žive blizu granice s Bosnom i Hercegovinom isplati otići u BiH gdje je gorivo oko 2,40 KM ili 9,30 kn, pa se na punom spremniku od 40 litara uštedi 70-ak kuna. Manje više to su sa „shoppingholičarske“ strane prihvatljive razlike u cijeni od 10 - 15% između Hrvatske i susjednih država. Ironija je da upravo cijena goriva onemogućuje ili barem čini bitno neprivlačnijim „shoppinge“ preko granice jer kad se u kalkulaciju uključi cijena goriva za dvjestotinjak km od Zagreba do Gradiške, ulaganjima, kao i rast cijena glavnih energenata na inozemnom tržištu, zahtijevaju rast cijena električne energije i najvjerojatnije promjene tarifnog modela u korist poduzeća, a na teret kućanstava. Liberalizacija energetskog tržišta u EU je provedena u proteklom desetljeću i oslobodila je cijene energije od političke manipulacije. U tom smislu su postignute ravnotežne cijene na razini višoj nego u Hrvatskoj. Zbog opće konvergencije cijena prilikom ulaska u EU, cijene električne energije u Hrvatskoj će zasigurno rasti brže od cijena u europskom okruženju. To će utjecati na promjene u strukturi troškova kućanstava i strukturi potrošnje. Nakon početne inercije, potrošnja energije će postupno padati. S druge strane, cijene hrane, telefonskih usluga i ostalih komunalnih usluga su zbog monopolističkih struktura tih tržišta, više od prosjeka u EU. Otvaranje prema EU u 2013. g. će također biti praćeno učinkom cjenovne konvergencije. Drugim riječima, današnje monopolističke cijene će se morati prilagoditi cijenama u Sloveniji, Austriji ili Mađarskoj. U tim zemljama su cijene hrane i posebice telekomunikacijskih usluga između 30 - 40% niže nego cijene istih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. Ovi učinci prilagođavanja će imati povoljne učinke na dohotke kućanstava i na povećanje sklonosti potrošnje. ili od Splita do Sovića, ili od Osijeka do Orašja taj „shopping“ i nije tako isplativ. l jednom otišao do Amerike i vratio se, zaradio bi na razlici u cijeni 70.000.000 kn ili skoro 10.000.000 eura, a kad bi to radio svaki mjesec, godišnje bi zaradio 120.000.000 eura i vjerujem da bi se brodogradilištima isplatilo proizvoditi tankere, jer je slična cijena goriva i u Mađarskoj i u Italiji i u Austriji... Uvijek su se u Hrvatskoj lako pronalazili distributeri i veletrgovci koji su promptno iskorištavali veće razlike u maloprodajnoj cijeni brzobrtajnih roba široke potrošnje u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Poznata čokolada kod nas košta 10 kn, a u Austriji se nekad na akcijskoj cijeni može kupiti za 4 kn, evo ti za dan „šlepera“ koji se brzinom munje uveze i distribuira po stručno nazvanom „open marketu“ ili ti “placevima” u Hrvatskoj. Pazite sad! Amerikanci plaćaju gorivo oko 4 kn po litri (slično kao i Austrijanci čokoladu), Hrvati plaćaju 11 kn po litri (slično kao i čokoladu). Ako bi jedan tanker od 100.000 tona ili 100.000.000 Dakle, povećanje cijena energije, uključujući i naftne derivate, će u kratkom roku imati negativan učinak na potražnju na FMCG tržištu jer će se smanjiti raspoloživi dohoci kućanstava. Međutim, u srednjem roku rast cijena energije će izazvati sklonost štednji energije, tako da će se povećavati dohoci koji su raspoloživi za kupnju proizvoda dnevne potrošnje. Tako bismo spasili hrvatsku brodogradnju. Ovako Ivan vidi gorivo kao multiplikatora ekonomskih aktivnosti. To se, međutim, neće dogoditi jer Ivan kao laik nema pojma o burzovnim tržištima kao što su nafta i brodogradnja, nego će samo shvatiti da se nešto događa kad mu na benzinskoj postaji neće dati da „natanka“ za 50 kn, već će morati izvaditi 100 kn... Distributer za područje Hrvatske: PROMO-METAL D.O.O. Obrtnička 9, 10431 Sveta Nedelja, T. +385 1 30 90 092. F. +385 1 30 23 722 Oko 5.000.000 jedinica emajliranog posuđa Metalac, svake godine dostupno je potrošačima u 25 zemalja. Najnovija kolekcija dekora za proljeće 2012. već je stigla na tržište. A NA VAŠE POLICE?! PROLJETNA KOLEKCIJA 26 ožujak 2012. www.instore.hr istraživanje TNS-OVA INOVATIVNA ISTRAžIVANjA U MALOPRODAjI Putovanje kroz kupovinu Eye-tracking je jedna od inovativnih tehnika TNS-a koja prati pogled kupaca na prodajnom mjestu. S obzirom da kupci ne registriraju 99% vizualnih poticaja, ključno je razumjeti što oni zapravo vide u prodavaonici. rom svijeta, TNS objedinjuje veliki opseg istraživačkih tehnika kreiranih u odnosu na potrebe klijenata, pružajući ne samo uvide već i rješenja. Autor: Milana Aleksić, Research&Development Director, milana.aleksic@tnsmediumgallup.co.rs TNS Medium Gallup, agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, dio je TNS Global-a i Kantar Grupe, član WPP-a. Inače, TNS Global je druga po veličini istraživačka kompanija, prisutna u više od 80 zemalja u svijetu. TNS Global je vodeća agencija u svijetu za istraživanja na mjestu prodaje, s više od 1.400 projekata godišnje u oko 40 zemalja za potrebe FMCG kompanija i vodećih svjetskih prodajnih lanaca. S ekspertizom u modernoj i tradicionalnoj prodaji ši- Podijeljenost medija je dovela do toga da je sve teže masovno doprijeti do potrošača, te je prodajno mjesto sve češće ključna lokacija za donošenje odluke o kupovini. Ulaganja proizvođača u razvoj proizvoda, skupe reklame i kampanje su uzaludni ukoliko kupac na kraju ne izabere i ne kupi proizvod na mjestu prodaje. Ovo ukazuje na potrebu razvoja prodajnih strategija, kako bi se povećale šanse da se određeni proizvod izabere i kupi. Najčešće, tipični kupac je slabo involviran u većinu kategorija proizvoda koje kupuje i ne provodi previše vremena razmišljajući o njima. U praksi, većina kupaca svakoga dana, tjedna ili mjeseca kupuje one kategorije proizvoda i brandove na koje su navikli, za koje znaju gde se nalaze i koji su im poznati. S druge strane prodajno okruženje je sve izazovnije. Ponašanje kupaca evoluira tijekom vremena, što zbog promjena u po- Sjeverna Amerika SAD Kanada Latinska Amerika Argentina Brazil Čile Kolumbija Gvatemala Honduras Meksiko U posljednjih par godina, došlo je do revolucionarnih promjena u marketingu FMCG sektora. Tradicionalni model je predviđao komunikaciju proizvođača izravno s potrošačima, s očekivanjem da će potrošači nakon toga posjetiti trgovinu i kupiti proizvode. Današnje konkurentsko tržište promijenilo je model komuniciranja proizvođača koji se sada trude da zadovolje potrebe potrošača, kupaca i prodavača. Tradicio- TNS Medium Gallup TNS Medium Gallup Globalna pokrivenost i resursi Albanija Bugarska Estonija Gruzija Mađarska Kazahstan Luksemburg Nizozemska Portugal Srbija Švedska Velika Britanija trebama i zahtjevima, što zbog promjena u broju i raznovrsnosti kanala prodaje. Ključna prodajna strategija kupovine na veliko je zadržana, ali većina promocija ne uspijeva izgraditi veću brand penetraciju ili učestalost kupovine, čak obeshrabruje lojalnost kupaca. Strateške, taktičke, kontinuirane konzalting usluge zasnovane na istraživanjima Latinska Amerika Belgija Češka Finska Njemačka Izrael Letonija Makedonija Norveška Rumunjska Slovačka Turska Globalna pokrivenost Bosna i Hercegovina Danska Francuska Grčka Italija Ukrajina Moldavija Poljska Rusija Španjolska Azija i Pacifik Bliski Istok i Afrika Alžir Egipat Kuvajt Mauricijus Saudijska Arabija Tanzanija UAE Bahrein Kenija Libanon Maroko Južna Afrika Tunis Uganda Australija Kina Fidži Hong Kong Indija Indonezija Japan Koreja Malezija Nova Kaledonija Novi Zeland Filipini Singapore Šri Lanka Tajvan Tajland Vijetnam Sektori: Potrošači Tehnologija Financije Automobilska industrija Društvo i politika ožujak 2012. www.instore.hr 27 “Putovanje kroz kupovinu” - TNS istraživačke tehnike Potrebe Kontekst prije kupovine Kvalitativne Kvantitativne Opservacija Fokus grupe prije kupovine Fokus grupe prije kupovine Praćenje putanje kupovine Exit intervju nakon kupovine Promatranje/ snimanje kupovine kategorije proizvoda Intercept intervju između polica Eye-tracking Izbor prodavaonice Izbor kategorije proizvoda Shopnography (kombinacija intervjua, snimanja i opservacije) Izbor proizvoda Dubinski intervju nakon kupovine Kako Eye-tracker funkcionira? Virtualna stvarnost Kupovina nalno usredotočenje na potrebe i želje potrošača se promijenilo i sada se pozornost usmjerava na kupce koji kupuju brandove i prodavače koji ih prodaju. U skladu s tim, proizvođači su usmjereni na: TNS preporučuje da se prilikom istraživanja “Putovanje kroz kupovinu” koriste opservacijske tehnike u kombinaciji s tradicionalnim kvalitativnim i kvantitativnim metodama, jer oko 80% ponašanja kupaca se odvija podsvjesno. TNS istra• kreiranje proizvoda koje POTROŠAživačke tehnike u “Putovanju kroz kupoČI žele, vinu” predstavljaju jednostavan okvir na • osiguranjedaKUPCIkupeproizvod, osnovu kojega se stječe uvid u strategije i ponašanje prilikom kupovine, a što rezul• poticanje PRODAVAČA na prodaju i tira pridobivanjem većeg broja kupaca. podrška prodaji. Putovanje kroz kupovinu Usredotočenje na povećanje prodaje kroz prodajna mjesta, dovelo je i do povećanih potreba za razumijevanjem kupaca i “instore” uvidima. Iz tog razloga, TNS je razvio svoj koncept “Putovanja kroz kupovinu” – odnosno putovanja koje svaki kupac započne s idejom o kupovini do završne realizacije. Na svom “Putovanju kroz kupovinu” kupci prolaze kroz različite faze - od biranja prodavaonice do branda. TNS istraživačke tehnike Eye-tracking je jedna od inovativnih tehnika TNS-a koja prati pogled kupaca na prodajnom mjestu. S obzirom da kupci ne registriraju 99% vizualnih poticaja, ključno je razumijeti što oni zapravo vide u prodavaonici. Kupci se u najvećem broju slučajeva ne mogu točno sjetiti svih signala kojima su bili svjesno ili nesvjesno izloženi, dok, s druge strane, Eye-tracker detektira svaki vizualni signal koji se registrira u mozgu kupca. EyeMarker kamera snima vidno polje i putanju pogleda tako što se infracrvena zraka odražava na rožnici oka i mi možemo točno vidjeti što kupac gleda. Film snimljen EyeMarker kamerom se zatim pregleda i svaki kadar se kodira. Na taj način se mjeri postotak fiksacija (fiksiranih pogleda - dokazano je da 3/25 sekunde predstavlja količinu vremena koja je potrebna mozgu da procesuira informaciju) i dužina gledanja. Na koja pitanja odgovara Eye-Tracker? • Kakodautječemonatodakupciuvećoj mjeri odaberu naš brand? • Što je vizualni “hot spot” – koji dio postavke (displeja) proizvoda najviše gledaju? • Gdje smjestiti proizvode kako bi bili najuočljiviji? • Kojapakiranjasenajvišeističunapolici? • Koja vrsta „in store“ komunikacije s kupcima je zaista dobro primjećena? • Koje promotivne aktivnosti su zaista viđene, kakva je percepcija promocije i koja je promocija kupcu najviše ostala u sjećanju? • Kolikojeuspješansvakiodelemenata postojećeg „in store“ marketinga? Zašto TNS Medium Gallup? Globalna pokrivenost TNS provodi istraživanja kupaca na prodajnim mjestima u više od 70 zemalja, uz podršku globalnog ekspertnog tima. Ekspertiza TNS tim čine lokalni eksperti za kvalitativna istraživanja s odličnim poznavanjem lokalnog tržišta. TNS istraživači su specijalisti za opservacijske tehnike koje kombiniraju s tradicionalnim istraživačkim metodama -integrirani pristup koji pruža optimalna rješenja za klijente. 28 ožujak 2012. www.instore.hr investicije investicije SLAVONSKI BROD DOBIVA VELIKI TRGOVAČKI CENTAR U jesen otvorenje City Colosseum-a Autor: Tomislav Ciliga Budući City Colosseum prostirat će se na 23.176 kvadrata. Oko Colosseum-a će, kada se završi cijeli projekt City Park-a, biti 1.600 parkirnih mjesta, McDonald’s-ov restoran (drive-in), ‘bau centar’, niz manjih prodavaonica i benzinska crpka. U listopadu ove godine u Slavonskom Brodu otvara se jedan od najsuvremenijih trgovačko-zabavnih centara u regiji – City Colosseum. Investicija vrijedna više od 50 milijuna eura jedna je od najvećih investicija koja će ove godine biti realizirana u Hrvatskoj. Budući posjetitelji moći će uživati na 23.176 četvornih metara atraktivnih šetnica, kino dvorana, ugostiteljskih objekata i prodavaonica. U novom centru otvorit će se novih 350 radnih mjesta. Veliki interes građana i trgovaca Interes Brođana i cijele slavonske regije za City Colosseum je velik. Između Osijeka i Zagreba trenutno ne postoji suvremeni trgovački centar, a Slavonski Brod je bez kina već godinama. To je prepoznao Blitz Cinestar, koji u Colosseum-u oprema četiri kino dvorane s ukupno 520 sjedala. Investitori ističu da ohrabruje i veliko zanimanje za prodajne, ugostiteljske i zabavne prostore u budućem centru. Dvije treći- ne prostora je već zakupljeno. Među njima su poznati brandovi kao H&M, C&A, Plodine, Deichman, Expert, Intersport, New Yorker, Bipa i mnogi drugi. »Zanimljivo je da dio zakupaca već ima svoje prodavaonice u postojećem, nešto manjem trgovačkom centru u istočnom dijelu Slavonskoga Broda. To nam govori kako oni ne vide izravnu konkurenciju tih dvaju centara, nego novu izazovnu priliku za širenje svojeg poslovanja na sjecištu najprometnijih arterija srednje Slavonije«, poručuju investitori. Oko Colosseum-a će, kada se završi cijeli projekt City Park-a, biti 1.600 parkirnih mjesta, McDonald’s-ov restoran (drive-in), 'bau centar', niz manjih prodavaonica i neizostavna benzinska crpka. ožujak 2012. www.instore.hr • Ukupna investicija u City Colosseum iznosi 50 milijuna eura • Budući City Colosseum prosti- Procjene investitora su da će City Colosseum svojom atrak- rat će se na 23.176 kvadrata tivnošću privlačiti • U novom centru zaposlit će se oko pola milijuna 350 ljudi • U centru će svi posjetitelji stanovnika koji žive u krugu od 40 kilo- imati na raspolaganju bežični metara, uključujući internet i susjednu Bosnu i • City Colosseum se u potpunosti Hercegovinu. gradi od domaćih materijala Budući centar nalazit će se na raskrižju prometnica koje povezuju autocestu A3 s gradskim središtem i jednim od naših najprometnijih graničnih prijelaza (Slavonski Brod – Bosanski Brod). Na tom graničnom prijelazu u Hrvatsku i susjednu Bosnu i Hercegovinu u prosjeku prođe 7 milijuna putnika godišnje. Procjene investitora su da će City Colosseum svojom atraktivnošću privlačiti oko pola milijuna stanovnika koji žive u krugu od 40 kilometara uključujući i susjednu Bosnu i Hercegovinu. Završetak građevinskih i obrtničkih radova na uređenju City Colosseum-a predviđa se početkom kolovoza, kada počinju uređenja prodavaonica. Otvorenje je predviđeno u listopadu 2012. S obzirom na to da su financijska sredstva osigurana gradi se bez zastoja pa, kako ističe realizator projekta i nositelj investicije Gradski centar Colosseum d.o.o. iz Slavonskog Broda, nema razloga da se ne ostvari planirani rok. Raduje i činjenica da se City Colosseum gradi gotovo potpuno od domaćih materijala, pri čijem izboru se, kako ističe građevinska tvrtka Konel d.o.o iz Dubrovnika, posebna pozornost posvećuje onima prihvatljivima za okoliš. 29 Za Slavonski Brod otvorenje City Colosseum-a ne znači samo osuvremenjivanje grada kao trgovačkog središta i poticaj lokalnom razvoju, nego je to i mogućnost za zapošljavanje 350 njegovih građana. Brođane raduje i što su dobili novo mjesto za okupljanje. Ukupna površina šetnica u Colosseum-u bit će gotovo kao i površina njihova prostranog i nezaobilaznog Korza. Osim toga građani će u svojem novom 'cityju' imati besplatni bežični internet i besplatni city-bus, koji će ih voziti iz Slavonskog Broda do City Colosseuma i natrag. Investitori smatraju da je za Brođane ovo idealna lokacija jer više neće morati do Osijeka i Zagreba u shopping u velike centre. 30 ožujak 2012. www.instore.hr investicije u regiji Slovenija: U Novu Goricu konačno stiže Supernova Mamac za Talijane Nova Gorica je donedavno bila gradska općina s najmanjim udjelom prodajnog prostora po broju stanovnika u Sloveniji, ali to će se uskoro promijeniti. Krajem svibnja će 32 tisuće stanovnika na raspolaganju imati više od 70.000 m2 prostora za kupovinu. Autor: Marko Hrastar T rgovački centar Supernova će se sastojati od trgovine Obi, koja već posluje na 7.587m2, trgovačkog centra površine 8.648 m2 i shopping parka površine 4.000 m2, a dugo očekivano otvaranje ovog centra najavljeno je za 24. svibanj ove godine. Detalje u vezi s izgradnjom jednog od većih objekata u sjevernoprimorskoj regiji ekskluzivno za InStore otkriva Kristijan Flegar, upravitelj trgovačkog centra Supernova u Ljubljani: Od početka građevinskih radova do otvaranja prošlo je mnogo vremena zbog vrlo kompleksnog zemljišta, traženja odgovarajućeg rješenja za objekte pod zaštitom i koordinacije s lokalnim vlastima. Međutim, realizacija ovog projekta nikad nije bila dovedena u pitanje. Vjerujemo da ćemo osigurati atraktivnu ponudu, koja će privući i domaće i strane potrošače. Kad još bude obnovljen i dio u kojem će općina organizirati svoje aktivnosti, trgovački centar će postati i mjesto kulturnih događanja. Supernova će u svom okrilju imati 30 različitih trgovina, kojima će, kako kaže Flegar, biti određene umjerene najamnine, što će omogućiti veću konkurentnost. Ukupno će biti zaposleno više od 200 ljudi. Posjetiteljima će biti na raspolaganju 258 zatvorenih i 358 otvorenih parkirališnih mjesta. Arhitektonske radove na centru radili su dizajneri grupe Supernova, koji su potražili najbolje rješenje u odnosu na lokaciju, oblik zemljišta i ekonomičnost projekta, zaključuje Flegar, koji će preuzeti upravljanje novogoričkim trgovačkim centrom. O novoj akviziciji u sjevernoprimorskoj regiji, gdje će glavni stanar biti Mercatorov hipermarket, zamjenik predsjednika odbora za sektor »Mercator nekretnine«, Aleš Resnik, kaže: Mercator je s kompanijom GF Nepremičnine d.o.o. potpisao dugoročni ugovor o zakupu završenog hipermarketa u trgovačkom centru Supernova u Novoj Gorici. Mercatorova investicija u hipermarket predstavlja ulog za kompletnu prodajnu opremu, i iznosi oko 2 milijuna eura. Kao središnji dio trgovačkog centra, Mercatorov hipermarket će zauzeti površinu od 4.000 m2. Ponuda će posebno biti obogaćena izborom proizvoda iz programa svježih namirnica. U hipermarketu će raditi ribarnica, mesnica i pekarnica. Imat će devet tradicionalnih i četiri samouslužne „tik-tak“ blagajne, dodaje Resnik. Ovo će biti treći u nizu trgovačkih lanaca u gradskoj općini Nova Gorica. U svibnju 2001. godine u prigradskom naselju Kromberk otvoren je jedan od prvih Mercatorovih hipermarketa u zemlji, a u rujnu 2008. godine i centar Qlandia, na čijoj adresi se nalazi hipermarket nizozemske kompanije Spar. U Mercatoru se ne boje da bi im postojeća konkurencija mogla uzgroziti poslovanje u Supernovi. Resnik objašnjava: Ocijenili smo da Nova Gorica i okolina nude veliki potencijal za lansiranje još jednog hipermarketa. Ovakve odluke se donose na duži rok i sma- OSOBNA KARTA INVESTICIJE: Naziv objekta: TC Supernova Mjesto: Nova Gorica Početak izgradnje: jesen 2009. Investitor: Grupa Supernova Vrijednost investicije: 40 milijuna eura Ukupna površina objekta: 20.000 m² tramo da i Nova Gorica i čitava regija imaju perspektivu za razvoj u budućnosti. Zato smo i odlučili da naš moderan hipermarket bude u okviru centra Supernova. Kompanija Mercator je s investitorom potpisala dugoročni zakupni ugovor, koji definira obveze obje strane, kao i datum završetka lokala. Nova trgovina će osigurati zaposlenje za oko 70 ljudi. Očekujemo da će, pažljivim programom za iznajmljivanje prostora u sklopu NC Supernova, a s ciljem nastavka razvoja grada i regije, Mercatorov hipermarket posjetiti veliki broj domaćih potrošača, kao i kupaca iz Italije, zbog blizine granice. Uz obogaćen program svježih namirnica i moderne trgovačke trendove, očekujemo da će talijanski potrošači predstavljati 25% kupaca u hipermarketu, dodaje Resnik. ožujak 2012. www.instore.hr Najveći trgovački centar u BiH otvara vrata 12. travnja Mepas mall Već treću godinu traje izgradnja velikog trgovačkog centra Mepas mall u središtu Mostara. Naime, 22. 10. 2008. godine, tvrtka Brodomerkur iz Širokog Brijega, pobijedila je na natječaju za prodaju kompleksa, tzv. Stare bolnice. Autorica: Katarina Sulić M epas mall na jedinstvenoj lokaciji doprinijet će ljepšem izgledu grada i promijeniti vizuru ovog, pomalo zapuštenog dijela Mostara. Kako su radovi na kompleksu odmicali, tako su i najskeptičniji Mostarci počeli mijenjati mišljenje o građevini impozantnih razmjera u središtu grada. Nakon postavljanja staklenih površina na pročelja, intenziviraju se radovi na uređenju interijera i zelenih površina oko objekta. Vrijednost centra je oko 50 milijuna eura i prostirat će se na čak 90.000 m2 zatvorenog prostora, na čijim će se trima podzemnim etažama nalaziti garaže i supermarket. Centar se sastoji od tri etaže podzemnih garaža, prizemlja, šest katova trgovačkog centra i hotela na sedmom katu (mansardi). U prizemlju će se nalaziti recepcija hotela i zasebno dizalo. U trgovačkom dijelu (od 0 do 6 kata), nalazit će se poznate trgovačke marke i brandovi. Otvaranjem ovog centra Mostar će dobiti dugo iščekivane kino dvorane i McDonald’s restoran na više od 400 m2. Građani Mostara imat će priliku uživati u Cinestar multiplexu, s 5 dvorana, koje će imati od 100 do 250 mjesta. Za gastronomiju i zabavu, rezerviran je četvrti kat, čije će radno vrijeme biti znatno duže od trgovačkog dijela centra. 31 Investitor ovog projekta je kompanija Brodomerkur iz Širokog Brijega, kćerka istoimenog poduzeća iz Splita, čiji je vlasnik jedan od najbogatijih ljudi u našoj zemlji, Mirko Grbešić. Hercegovački poduzetnik poznat je kao vlasnik distribucijske tvrtke Mepas, te jedne od najznačajnijih u tehnološkoj i kemijskoj industriji kompanije Saponia, kao i tvornice keksa i vafla Koestlin, zadarskog proizvođača pića Maraska, a grupacija je nedavno ojačana kupovinom tvornice čokolade i bombona Kandit iz Osijeka. Nova radna mjesta S obzirom na sveprisutnu krizu u građevinskom sektoru, prilikom ovako velike investicije, trebali su višestruki izračuni kako bi se krenulo u jedan ovako zahtjevan projekt. U Mepasu su istaknuli kako je analiza isplativosti cjelokupne investicije uzela u obzir lokaciju, broj stanovnika, nepostojanje prodajnog centra ovog tipa u Hercegovini, te veličinu i kvalitetu usluge koju ćemo pružiti u prodajnom centru. Svakako, u obzir su uzeta sva iskustva u poslovanju sličnih objekata u regiji u odnosu na broj stanovnika, navike potrošača, visinu primanja i tako dalje. U trgovačkom dijelu nalazit će se poznate trgovačke marke i brandovi. Mepas je već potpisao ugovore s više poznatih trgovačkih tvrtki koje će otvoriti svoje trgovine u novom centru. Zara, Pull and Bear, Bershka, New ker samo su neki od mnogobrojnih brandova koji će od sada biti dostupni ljubiteljima shoppinga. Svoje mjesto u Mepas mallu zauzeli su još i Stradivarius, Konzum, Iris grupa, Marella, Monsoon, Accessorize, Aldo, Persona, Sportina, Tom Taylor, Stone Oliver, Alma Ras, Lisca, itd. Objekt je koncipiran na način da pored velike prodajne površine, Mostaru, odnosno Hercegovini ponudi i nešto novo. Naime, velik broj potrošača iz čitave Hercegovine odlazi svaki vikend u neke druge veće gradove u shoppingcentre ovog tipa. Otvaranjem ovog prodajnog centra takvi odlasci više neće biti potrebni. Ponuda će biti ista kao i u bilo kojem prodajnom centru u Zagrebu, Sarajevu ili Splitu, tako da ovim centrom kad je shopping u pitanju, Mostar ide uz rame ostalim velikim gradovima, istaknuli su u Mepasu. Na internetskim portalima pojavili su se natječaji za velik broj radnih mjesta, te je tako potvrđen dolazak vodećih svjetskih marki. Većina zakupaca su novi u regiji, tako da možemo govoriti o otvaranju novih radnih mjesta. Svojim zakupcima nude poslovanje na jednoj od najatraktivnijih lokacija u regiji, modernu infrastrukturu za trgovinu, te najsuvremenije standarde za najam ureda i poslovanje. Glavni izvođač radova je građevinska kompanija A3 iz Širokog Brijega, koja je u ovom poslu angažirala i značajan broj kooperanata, kao što su Alfaterm, Kamir, Metalac, Projecta i drugi. Tako je na projektu dnevno na gradilištu radilo oko 400 radnika. U svakom slučaju najveća investicija u posljednjih 10 godina donijela je Hercegovini novo mjesto okupljanja svih dobnih skupina, kao i prijeko potrebna radna mjesta, čime znatno utječe na podizanje kvalitete života na ovim prostorima. Mepas mall otvara svoja vrata 12. 04. ove godine. 32 ožujak 2012. www.instore.hr investicije u regiji Poznata švedska kompanija IKEA na jesen počinje izgradnju prve robne kuće u Beogradu Lakše do povoljnog i modernog namještaja Investicija, vrijedna 250 milijuna eura obuhvatit će izgradnju pet prodajnih objekata u Srbiji. Autorica: Milica Petrović P oslije nekoliko godina nagađanja o dolasku švedskog maloprodajnog lanca namještaja na srpsko tržište, IKEA se oglasila, obavještavajući javnost o svojim planovima za Srbiju. Investicija vrijedna oko 250 milijuna eura Srbiji donosi pet IKEA robnih kuća - dvije u Beogradu i po jednu u Novom Sadu, Nišu i središnjoj Srbiji, u okolini Čačka i Kragujevca. Prva robna kuća IKEA bit će otvorena u Beogradu, krajem 2013. godine. Prostirat će se IKEA u brojkama: • broj robnih kuća: 287 robnih kuća • broj zemalja: 26 u Europi, SAD-u, Aziji, Australiji • broj posjetitelja za 2011.: 626 milijuna • promet za 2011.: skoro 25 milijardi eura (porast od 6,9% u odnosu na 2010.) • neto profit: 3 milijarde eura (rast od 10,3% u odnosu na 2010.) • vrijednost investicija za 2011. u postojeće i nove prodajne centre: 1,4 milijarde eura na površini od oko 40.000 kvadratnih metara, s 9.500 artikala u svom proizvodnom asortimanu. S gradskim i državnim tijelima imamo dobar dijalog i od njih smo dobili uvjerenje da će sve administrativne procedure biti završene na vrijeme, kako bismo izgradnju prve robne kuće IKEA u Beogradu započeli od jeseni ove godine, objašnjava PR menadžer IKEA Srbija, Milena Vujičić, dok napominje da za ostale lokacije za sada ne mogu precizirati datume početka radova. Prema njenim riječima, u pet robnih kuća IKEA-e bit i će zaposleno oko 2.000 ljudi, a osim toga, neizravno će se otvoriti veliki broj radnih mjesta preko njihovih kooperanata, u tijeku procesa izgradnje robnih kuća, zatim održavanja istih, kao i daljnjim razvojem suradnje s domaćim proizvođačima. U sklopu robnih kuća IKEA posjetiteljima će, osim prodajnog prostora, biti na raspolaganju i restoran s raznovrsnom ponudom hrane i pića, kao i prostor posebno uređen za djecu u kojem se ona mogu igrati i družiti dok roditelji obavljaju kupovinu. Također je za posjetitelje robne kuće osigurano i parkiralište. Da se u Srbiji neće razlikovati asortiman od uobičajene ponude IKEA-e širom svijeta, ali da će biti prilagođen i srpskom tržištu, potvrdila nam je Vujičić: U robnim kućama u Srbiji imat ćemo pun proizvodni asortiman od 9.500 artikala. Novi proizvodi plasiraju se na tržišta širom svijeta tijekom cijele godine kako bi osigurali da svaka posjeta naših kupaca robnim kućama bude ispunjena inspiracijom i novim idejama za uređenje doma. Shodno tome, proizvodni asortiman će se u određenoj mjeri prilagoditi potrebama ljudi na našem tržištu. Na pitanje razmišlja li se o proizvodnji namještaja u Srbiji, s obzirom da će ovdje poslovati 5 prodajnih objekata, ona kaže: Što se tiče proizvodnje, u Srbiji već dugi niz godina uspješno surađujemo sa Simpom, a odnedavno i s poduzećem Jasen-Lukić iz Paraćina. Ovdje vidimo veliki potencijal za daljnji razvoj suradnje s domaćim proizvođačima, kako zbog zemljopisnog položaja i kvalitetnih sirovina, tako i poduzetničkog duha koji je ovdje prisutan. Naš cilj je širenje mreže lokalnih dobavljača, koji bi opskrbljivali robne kuće IKEA na srpskom i stranom tržištu. Vujičić još objašnjava da je upravo blizina dobavljača robnoj kući vrlo važna, jer kao dio IKEA koncepta, oni u osnovi žele pronaći načine da efikasno iskoriste postojeće resurse, najprije u logistici koja je i najskuplja u tom cijelom lancu, a sve s ciljem da ono što uštede ulože u daljnje smanjenje cijena proizvoda, kako bi ih si većina ljudi mogla priuštiti. Vujičić nas još podsjeća da ovo nije “premijera” kompanije u Srbiji. Prema njenim riječima, IKEA je prvi put u Srbiju došla davnih 90-ih, kada je na Novom Beogradu otvorena mala trgovina koja je tada poslovala vrlo uspješno. IKEA je još tada imala namjeru razvijati poslovanje na tržištima jugoistočne Europe, samim time i Srbije. Međutim, zbog tadašnjih političkih događaja kompanija je bila prisiljena obustaviti sve daljnje planove u Srbiji i regiji. Na naše zadovoljstvo vratili smo se desetljeće kasnije sa željom da nastavimo tamo gdje smo stali i tržištu Srbije ponudimo sada još bolji i raznovrsniji asortiman proizvoda, osmišljen tako da bude dostupan velikom broju ljudi po pristupačnim cijenama, poručuje Vujičić. ožujak 2012. www.instore.hr 33 intervju Alexander Lipovšek, izvršni direktor ZA JI EuropU za Manner Ista kvaliteta za sve Austrijsko poduzeće postavlja standarde u proizvodnji napolitanki, medenjaka, kokosovih kuglica s rumom, vafli, dražeja i keksa, koje za sva tržišta proizvode isključivo u Austriji. Četrdesetčetverogodišnji ekonomist u Manneru je osam godina, a kao izvršni direktor za jugoistočnu Europu na vodećem je položaju dvije godine. sam za njih postavio brand i cjelokupnu organizaciju te poslije otišao u Manner. Autor: Igor Đurović M Koje su države iz bivše Jugoslavije za Vas trenutačno najvažnije sa stajališta poslovanja jer ne možemo vjerovati da je to Albanija? ožete li nam ukratko predstaviti Vaše poduzeće? Naše poduzeće bilo je utemeljeno 1890. g. te tako imamo već 120 godišnju tradiciju. Nosimo ime Josepha Mannera, koji je bio začetnik i koji je u tim vremenima počeo s prodajom čokolade. Možete si zamisliti da je tada čokolada bila vrlo skupa. Prosječni čovjek radio je dva dana za 1 kilogram i zbog toga je Manner počeo razmišljati na način, kako bi njegovi slatki proizvodi bili cjenovno dostupni svakome i kako bi razveselio većinu ljudi. U vrijeme Austro-ugarske u optjecaju su bili premazi, koji su bili vrlo moderni i koji su se izrađivali odnosno mazali kod kuće. Došao je na ideju, te je na tržište poslao mješavinu lješnjaka i čokolade od koje je nastao premaz kojega su nanosili u više razina. Tako je nastala napolitanka. Zato si naše poduzeće prisvaja, da smo baš mi izumitelji napolitanke kao takve. a prije dvije godine počeo je djelovati u upravi i naravno većinski je dioničar. Sad je u nadzornom odboru. Taj namaz nije neka čuvana i skrivena tajna, zar ne? A kakva je bila Vaša uloga u poduzeću Manner prije sadašnjeg položaja? Čuvana ili ne. Rijetki smo proizvođači, koji i dan danas u istoj pržioni pržimo zrna kakaoa i pri tome se ponašamo u skladu s UTZ certifikatom. Nije. Ali ipak je to receptura klasične napolitanke Manner i jednaka je kakva je bila i prije 120 godina. A ime dolazi iz osnove Napolitaner odnosno Napolija. Joseph Manner je počeo njegov proizvod pakirati u papir roze boje i otuda i naša zaštitna boja. Kada je počeo sa smjesom čokolade u obliku napolitanke, na taj je način i cijena čokolade počela padati i mogli su si je priuštiti i oni koji nisu bili najbogatiji. Sve od početka do danas to je poslastica. U poduzeću sam osam godina, a prvih šest godina bio sam isključivo »country manager«, zadužen samo za Sloveniju kada sam imao baš puno operativnog posla, što podrazumijeva klasični »keyacounting«. U zadnje dvije godine sam na drugom položaju i imam potpuno drugačiji posao koji je strateški usmjeren i uglavnom se odnosi na rad s distributerima. Jesu li njegovi nasljednici iz obiteljske loze još uvijek prisutni ili je ostalo samo ime? To je dioničko društvo. Njegov unuk bio je još prije nekog vremena vrlo aktivan, Kako bi predstavili svoj put do dolaska u Manner? Ekonomist sam s višom stručnom spremom. Prvo sam radio u diplomaciji i bio u uredu. Mogu se pohvaliti da sam prvi Slovenac zaposlen u veleposlanstvu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije odnosno Sjeverne Irske, a između tog razdoblja bio sam sedam godina »country manager« za sokove Pago. U Sloveniji Regija koju zovemo jugoistočna Europa i koja obuhvaća države bivše Jugoslavije i Albaniju vodim tek dobre dvije godine i na tim južnijim tržištima mi se zapravo tek dobro razvijamo. U Albaniji i na Kosovu, gdje još nije razvijena moderna trgovina u takozvanom tradicionalnom prodajnom kanalu, vrlo uspješno trgujemo s cijelom paletom različitih proizvoda. Jasno je, da je za nas najvažnija Slovenija, a u drugom razredu odnosno »klasteru«, kako mi kažemo, su Srbija i Hrvatska. Već zbog same veličine tržišta i mogućnosti koje nude. I s pristupom u EU ta tržišta su za nas sve više i više zanimljivija. Kakve razlike postoje među njima? O političkim, koje su stvarno velike ne bi raspravljao jer su po mom mišljenju za nas važnije i velike razlike koje postoje između potrošača. Tu ima više različitih navika. Jak utjecaj u tim zemljama ima lokalna domaća industrija koja nam je velika konkurencija i jako je moćna. Posebice Srbija i Hrvatska imaju s Pionirom, Soko Štarkom, Krašem i Podravkom poznata i uvriježena imena i okuse koji su na tamošnjem području vrlo udomaćeni. To za nas naravno nije dobro, ali jaka konkurencija sama po sebi uvijek je dobra, a mi u svoje proizvode naravno jako vjerujemo bez obzira što su na tim tržištima prisutne i druge poznate strane marke. Kakve su ocjene tržišnih udjela u Vašoj kategoriji? Teško da bih išta mogao reći naprečac i govoriti Vam o nekim tržišnim udjelima jer su i načini mjerenja vrlo različiti. Regionalno gledajući to je vrlo različito. U Sloveniji se tako možemo pohvaliti, 34 ožujak 2012. www.instore.hr intervju Od kada sam preuzeo vođenje te regije mogu reći, da smo prodaju udvostručili. Koja je tajna tog uspjeha? Više rada, bolja strategija, taktika…? Ne bih rekao da je uloženo više rada, nego je riječ o klasično strateškim odlukama. Najteže je bilo odrediti dobru ekipu za provedbu naših ideja. Od određenih strateških partnera morali smo se pozdraviti i potražiti nove. Sada mogu reći da smo na dobrom putu, kako bi još više ojačali tu suradnju, kao i samu prodaju. U Vašem poduzeću zaposleno je 770 ljudi, a koliko Vas je stalno zaposlenih u ovoj JI regiji? znaju praktično svi. Svatko tko voli slatkiše, nije loše? Da. Ali bio je to mukotrpan proces, jer ništa ne ide preko noći. Takvu poziciju ne može se jednostavno kupiti ili tek tako doći i zauzeti je. Samo ulaganje u marketing i oglašavanje uz mnogo rada donosi rezultate. Utječe li na prepoznatljivost i to, da se kao sponzor mnogo pojavljujete i na natjecanjima u skijaškim skokovima i da ste uvijek vidljivi dio svjetski poznate Planice? Točno. Za Planicu se spremamo mjesecima unaprijed i to je tako zadnjih 5 godina, a sve proizlazi iz toga, da je naša matica jedna od glavnih pokrovitelja nordijskih disciplina i međunarodnog saveza za te sportove. A kako iskorištavate to sportsko »sponzorstvo« i kakav je Vaš pogled na malu pomoć poduzećima, koja su sponzori ili donatori za javnu dobrobit? da smo »mark lideri« u pet kategorija jer ne proizvodimo samo napolitanke, gdje je svaka druga Mannerova, nego imamo uspješne i druge marke. Vodeći smo u Sloveniji na području čoko-bananica, dražiranim čokoladnim kuglicama s rum-kokosom, čokoladom za kuhanje odnosno jestivom čokoladom, ali i na području Mozart kuglica. Mozart kuglice? Pa zar to nije marka drugoga poduzeća? Proizvođača ima više. To je najpoznatija konkurentska kuglica i toga ima dosta. I u Manneru imamo robnu marku Victor Schmidt koja je kao takva malopoznata, ali smo vodeći što se tiče količine čak i u Austriji, pa i u Sloveniji. O tome koliki udjel prodaje imate po državama Adria regije za koje ste odgovorni nećete govoriti jer je to tajna? Ne, to nisu nikakve tajne, ali pošto smo tek na početku i pošto tek ulazimo na ta područja, o brojkama niti nema smisla govoriti. A možete li ipak reći koliki je bar približan rast prodaje robne marke Manner u zadnjim godinama uopće i po pojedinim tržištima od kada ste Vi na čelu? Od kada sam preuzeo vođenje te regije mogu reći, da smo prodaju udvostručili. Koja je tajna tog uspjeha? Više rada, bolja strategija, taktika…? Ne bih rekao da je uloženo više rada, nego je riječ o klasično strateškim odlukama. Najteže je bilo odrediti dobru ekipu za provedbu naših ideja. Od određenih strateških partnera morali smo se pozdraviti i potražiti nove. Sada mogu reći da smo na dobrom putu da još više ojačamo tu suradnju, kao i samu prodaju. U Vašem poduzeću zaposleno je 770 ljudi, a koliko Vas je stalno zaposlenih u ovoj JI regiji? Samo četvorica, što je jako malo, a svi ostali su vanjski suradnici. Vjerovatno su to vaši trgovački zastupnici? Da, a inače imamo ideju osnovati urede/ predstavništva u svim tim državama i da na ta mjesta postavimo lokalne »Brand Managere«, ali za to još ima vremena. Kakva je prepoznatljivost Mannera kod potrošača? Ako se vratimo na samo ime robne marke Manner utvrdio bih, da nas u Sloveniji Kod nas je to čisto strateška odluka. Tako je bilo odlučeno kada smo u našem marketinškom odjelu u Beču razmišljali koji sport, što i koga da sponzoriramo. Zbog povezanosti i strategije usredotočili smo se na skokove jer dolazimo iz Austrije, a i središnja Europa voli skokove s letovima, koji su vrlo atraktivni za sve, a ne samo za Austriju, Češku, Slovačku, Sloveniju… Što bi značilo, da vlade u svim državama, slično kao u Hrvatskoj podignu poreze? Vjerovatno bi posljedično poskupili i Vaši proizvodi? Naravno. Mislim, da sa strane distributera tu, u smislu spuštanja cijena, nema više slobodnog prostora. Jako sumnjam, da će trgovci spustiti maržu i zato je u tom slučaju logično dizanje maloprodajne cijene. Nekoliko problema na ostalim tržištima ste spomenuli, a s kakvim problemima se suočavate na pojedinim tržištima u zemljama Adria regije i konkretno, u Albaniji? Ustvari svugdje štite nacionalne interese i domaće pekarske industrije. U svemu, od poreza do trošarina i carina, domaći su proizvođači u prednosti. Oni već po zakonu imaju jak lobi i tako će biti sve do njihovog ulaska u EU. Sve vrijeme će štititi svoje interese i ograničavati konkurenciju i s tim spomenutim carinama koje su vrlo visoke. Vrlo važno je naravno i gdje na se policama nalaze Vaši proizvodi i na kakve načine su predstavljeni? To se dogovaramo izravno s trgovcima ožujak 2012. www.instore.hr s kojima surađujemo na području takozvanog »category managementa«. Pošto imamo tu mogućnost pokušat ćemo naše proizvode optimalno smjestiti na police i stvoriti takozvane ružičaste blokove. Koji je konkretni napredak i rezultate Vaše poduzeće postiglo pod Vašim vodstvom u regiji? mo tvrditi, da smo dosta jaki. Daleko od toga. Tu imamo najveće planove u regiji, dok smo u Sloveniji uglavnom već postigli visok stupanj kojemu sada moramo stremiti i na ostalim tržištima. Mi vjerujemo u našu robnu marku i ona je ta koja posljedično generira prodaju. Kako izgleda jedan Vaš radni dan? Napredak je u tome, da smo ušli u reorganizaciju i drugačiju struktru s novim partnerima, što je posljedično dovelo do većeg prometa. Ako nisam na putu, na radnom sam mjestu u Ljubljani gdje čitam poštu. Stalno sam u vezi s maticom iz Beča, što je naravno potpuno normalno i obvezno. Na što ste prvo pomislili kada ste dobili ponudu i zasjeli na sadašnje radno mjesto? Koliko Vam vremena oduzimaju poslovna putovanja? Kada mi je to mjesto bilo ponuđeno, odmah mi je bilo jasno da to prije svega znači jedno veliko priznanje. Posljedično je to bio rezultat rada i odricanja u zadnjih pet godina na tržištu u Sloveniji. To sada nastojim preslikati odnosno čak i klonirati ako je moguće, na ostala tržišta. Jasno je, da to ne ide baš tako lako, i da nije ni jednostavno u odnosu 1 naprama 1, da se tako izrazim. Za svako tržište treba naći pravo rješenje i pravi put do najboljih rezultata. Što Vam je predstavljalo najveći izazov i što je bilo na novom radnom mjestu najteže? Izazov je bio prije svega jedna nova dimenzija jer smo bili previše suženi samo na tržište od dva milijuna ljudi, a sada je to tržište puno veće. Mislim, da je moguće sličan uspjeh postići i na ostalim tržištima , ali to naravno nije moguće preko noći. Nabrojite nam osobine koje, po Vašem mišljenju, mora imati osoba da bi uspješno vodila bilo koje poduzeće? Takva osoba mora biti poštena, ustrajna i širokih pogleda. U kolikoj mjeri Vi posjedujete takve osobine i što bi u tom smislu kod sebe promijenili? Ako bi se ocjenjivao, neskromno bih rekao da sam takav kako sam ocijenio osobine vodeće osobe kod Vašeg prijašnjeg pitanja, ali uvijek je moguće bolje i naprednije. Koju poslovnu odluku bi promijenili kad bi mogli? Mnogo ih je i uvijek se nađe neka nova. Današnji dan je uvijek pametniji od jučerašnjeg. Kakvi su Vaši planovi u budućnosti? Prije svega jačanje robne marke. Više i više. Jače i jače. Zbog toga jer imamo prije svega još mnogo rezervi i još ne može- Dosta, i njih ima sve više jer tako i mora biti jer ti kontakti u regiji moraju biti vrlo intenzivni. Nema više samo istraživanja i ispitivanja tih tržišta već ih sada obrađujemo sve više strateški i konkretnije, što zahtijeva tjesniju suradnju s distributerima. A kako na Vaš posao gleda obitelj? Supruga koja je u jednoj tvrtki poslovna tajnica razumije narav moga posla i puno mi pomaže. Imam dva sina, stara 6 i 10 godina, Filipa i Maksimilijana. S obitelji koja je naučila da sam često odsutan jer 35 sam na takvom položaju već više od 15 godina, sam naravno premalo. Ali se trudim, da bih bio s njima što više i češće barem za vrijeme vikenda. Inače volim šetnje po planinama, plivanje i putovanja. Koja bi bila Vaša poruka suradnicima, koji su Vas na naše pitanje ocijenili za strogog, ali pravičnog, a koja vašim partnerima? Kod nas zaista vrijedi moto: svi za jednog, jedan za sve. Suradnicima ide posebna zahvala jer na kraju krajeva svi naši uspjesi su rezultat kolektivnog rada. Ipak smo mi mali kolektiv, a timski rad je tu najvažniji i dolazi najviše do izražaja. Što poručujete ovom prilikom Vašim konkurentima? (smijeh) Neka rade na kvaliteti, a ne samo na cijeni. I vašim strankama? To, da već 120 godina proizvodimo isključivo i samo u Austriji i da ćemo to raditi i ubuduće, kao i to da s našim proizvodima zbog toga ne razlikujemo kupce, i ne razdvajamo ih na prvorazredne i drugorazredne. Ista kvaliteta je za sve. Jeste li znali? • Manner kod Sacher preljeva upotrebljava pravu čokoladu kojom se uz kakaovu smjesu te naročito sitni šećer u prahu, maslac i vodu dobiva visokokvalitetni čokoladni preljev. Zbog posebnog sastava preljev se nikada ne stvrdne, odgovara okusu i kvaliteti originalnih Sacher preljeva. Na osnovi dijela tekućine u proizvodu Manner čokoladni preljev posebno je zahtjevan proizvod. • Manner u čokoladu godišnje preradi 9.000 tona kakaovih zrnaca. • Godišnje se proizvede približno 14.000 tona čokolade. Približno 10 posto od toga je čokolada za kuhanje; ostatak je čokolada koju upotrebljavaju u njihovim proizvodima (Manner Mignon, Casali čokoladne banane, Manner medenjaci, Napoli Dragee Keksi, Casali Rum Kokos, sezonski proizvodi i još mnogo drugih) kao preljev. • Sjedište kakaovca raste direktno na stablu. Sad je po veličini sličan papaji ili podužoj tikvici duljine cca. 30 cm, 10 cm promjera. U jednoj sadnici je približno 30 zrnaca položenih u meku središnjicu. • Većina kakaovih zrnaca je iz Afrike. Pred oko 200 godina kakaova zrnca su se raširila po cijelom svijetu. Današnji glavni proizvođači u zapadnoj Africi, pokrivaju približno 80 posto svjetskih proizvoda. Zrnca iz Latinske Amerike (Srednja Amerika i Karipsko otočje) označavaju kao najkvalitetnija. Važnija područja uzgoja su još u Maleziji i Indoneziji, kao i u Brazilu. • Pakiranje od 75 g napolitanki ima 372 kcal, 100 g ima 496 kcal. Za usporedbu: klasična mliječna čokolada ima 530 kcal/100 g. • Poznati su Manner kočijaš i Manner tramvaj u Beču, koji i danas postoje i nadalje plijene pozornost. Manner kočijaš je od prvog dana dio prepoznatljivosti grada. Najviše mogućnosti da u Beču sretnete slobodnog roae kočijaša imate na Štefanovom trgu kod Manner trgovine. 36 ožujak 2012. www.instore.hr analiza IGD: Funkcionalnost nabavnog lanca ključna za rast poslovanja Centralizirano planiranje Trgovci su sada sve više usmjereni na financijsku dobit kao izravan rezultat bolje efikasnosti, tako da će se implementiranju strategija za sprječavanje gubitaka posvećivati sve veća pozornost . Autorica: Mala Morris viši analitičar nabavnog lanca u IGD-u S manjena potražnja na mnogim zapadnim tržištima, koja može trajati mnogo duže od trenutne ekonomske krize, predstavlja priličan izazov za prehrambenu industriju. U ovakvim uvjetima, posebno je važno usredotočiti se na lanac nabave, jer je to segment koji nudi prostor za efikasnost i uštedu, ali i poticanje rasta i kvalitete. Stručnjaci IGD-a (The Institute of Grocery Distribution) u području analize prehrambene industrije, osvrću se na trendove u lancima nabave koji se, kao posljedica prilagođavanja poslovanja u ovim teškim vremenima, mogu očekivati u 2012. godini. Trend # 1 – Priprema za moguće poteškoće u dostavi robe, iz bilo kojeg razloga Trgovci moraju stvoriti fleksibilne dobavljačke lance, koji se lako prilagođava- ju nametnutim promjenama. Oni najbolji će investirati u tehnologiju koja će im pružiti podatke neophodne za snalaženje u slučaju nepredviđenih okolnosti kod dostave robe, kao i mogućnost prepoznavanja potencijalnog rizika ili dobrih prilika u planiranju poslovanja uopće. Na primjer, dobar automatiziran sustav će donositeljima odluka omogućiti ne samo da prate isporuke, već i da odrede hoće li roba kasniti, i zašto. Takav sustav će također pokazati kakve posljedice po nabavu robe imaju nepredviđene okolnosti, poput potresa ili tornada. Pored dobrog planiranja i analize, za implementaciju su neophodni i rukovodstvo, odgovornost i dobra partnerstva, kao što se vidjelo na primjeru japanskog trgovačkog lanca AEON nakon potresa u ožujku 2011. godine. Midori Yamaguchi, generalni menadžer AEON Global SCM-a tada je izjavio: “Rad trgovina i osiguravanje proizvoda potrošačima naša je društvena odgovornost. To i jest uloga nabavnog lanca kojeg čine mnogi partneri.” Trend # 2 – Veća preglednost uz pomoć tehnologije Tenhologija igra vrlo važnu ulogu u praćenju poslovanja, u kriznim ili običnim svakodnevnim situacijama. Trgovci će, s ciljem da što brže i bolje odgovore na promjenjivu sredinu poslovanja, sve više koristiti IT sustave za praćenje prodaje i zaliha u svakom trenutku. Elektronički POS podaci (s mjesta prodaje) omogućavaju ažuriran uvid u količine prodane robe, kao i u preostale zalihe. Informacijski sustavi menadžeru trgovine pomažu u praćenju brzine prodaje svježih proizvoda, a samim time i u pravodobnoj akciji snižavanja cijena tih proizvoda kako bi se umanjio gubitak. Trgovci će nastaviti investirati u centralizirano planiranje i prognoze koje će im omogućiti da djeluju na lokalnoj razini, prilagođeni lokalnim čimbenicima, kao što su vremenski uvjeti ili profil potrošača, a na osnovu prikupljenih podataka iz lokalnih trgovina. Dobavljači koji ovo mogu pravodobno popratiti bit će na dobitku. Za nizozemski lanac Albert Heijn, praćenje potrošačkog procesa na mjestu prodaje predstavlja veliku prednost u procesu obnavljanja zaliha svježih proizvoda, posebice ako se ima u vidu da je to kategorija njihovih najprodavanijih proizvoda (gotovo 9 od 10 skeniranih proizvoda u supermarketima Albert Heijn-a su voće i povrće) (izvor: Albert Heijn, Konferencija dobavljačkih lanaca robe široke potrošnje, 2010.). Šta ovo praktično znači? • Prodavači nisu ti koji moraju naručiti rasprodanu robu; • Središnji “sustav” određuje potrebne količine za svaku trgovinu i zatim naručuje željenu robu; • Svi segmenti u okviru djelatnosti koriste jedan izvor informacija kako bi imali uvid što se prodaje, a što ne; • Sustav automatski prilagođava narudžbu vanjskim čimbenicima, koji utječu na prodaju robe u trgovinama. Ovo omogućava efikasnost u procesu naručivanja i obnavljanja zaliha; • Prateći navike potrošača u svakoj trgovini, trgovci su u mogućnosti uvijek osigurati željene proizvode – dovoljne količine, dobru kvalitetu i svježinu po niskim cijenama; • Suradnici u različitim sektorima trgovine (kao i u organizacijama za nabavu) time dobivaju jasno definiranu ulogu i odgovornost, čime omogućavaju dostupnost proizvoda u trgovinama. Trend # 3 – Uvid u cijeli lanac Trgovci sve više razmišljaju o udruženom održivom razvoju, a njihovi suradnici će u svakom trenutku morati uzeti u obzir svaku možebitnu promjenu ili zapreku u lancu nabave, kao i posljedice koje one imaju po druge dijelove lanca nabave. Ovo povećava potrebu igrača u prehrambenoj industriji za uvid u cjelokupnu ožujak 2012. www.instore.hr O IGD-u Članak je zasnovan na velikom iskustvu IGD-a u području analize trgovačkih lanaca. Više informacija možete pronaći na http:// supplychainanalysis.igd.com. IGD osigurava uvid u praksu u području trgovine, category management-a i lanca nabave. IGD surađuje s više od 750 proizvođača i trgovaca prehrambenim proizvodima širom svijeta, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije. Za više informacija, kontaktirajte nick.downing@igd.com. strukturu lanca, kao i razmatranje međusobne suradnje, kako bi se troškovi smanjili, a krajnjim potrošačima osigurala bolja i održiva usluga. Na primjer, vrlo je vjerovatno da će dobavljači početi dijeliti trošak transporta i skladištenja gotovih proizvoda. Za francuski ogranak kompanije Nestle, ovakvo poslovanje je već rezultiralo financijskom dobiti, uz očuvanje životne sredine - troškovi poslovanja smanjeni su za 13 posto podjelom troškova skladištenja i kamiona s konkurencijom u regiji Toulousea. (izvor: IGD Supply Chain Analysis) Ambalaža proizvoda primjerena svim fazama nabavnog procesa, a ne pojedinim dijelovima lanca, također je dio ovog zajedničkog pristupa. Pri osmišljavanju pakiranja, ne smije se uzeti u obzir samo estetski učinak na polici, već i čimbenik efikasnosti kako u trgovini, tako i u ostalim fazama nabave robe. Rješenja komercijalnog pakiranja proizvoda (Retail Ready Packaging) trebaju smanjiti težinu i gubitke u tijeku transporta, a i omogućiti da proizvodi u trgovine stižu kao gotova prodajna jedinica, kao i da njihove dimenzije budu potpuno prilagođene policama. Trend # 4 - Pogled unazad s police Funkcionalnost nabavnog lanca bit će ključna za rast poslovanja u ovim teškim uvjetima. Potražnja i dostava moraju biti sinkronizirani, razina usluge unaprijeđena, a najvažnije od svega, proizvodi moraju biti dostupni krajnjim potrošačima. Usuglašavanje svih dijelova distribucijske mreže je od ključne važnosti. Najuspješniji trgovci će procese dostave robe (i, zaista, čitavu svoju organizaciju) 37 zasnivati na ponašanju potrošača. Umjesto “guranja” onog što je proizvedeno, trgovci će se usredotočiti na analizu potražnje na tržištu. Dostupnost proizvoda tamo gdje su traženi, i kada su traženi, je najvažnija, a da bi se to postiglo, čitav nabavljački lanac mora biti bliži potrošačima i mjestu prodaje. Trend # 5 – Mogućnosti za suradnju Uz tehnologiju i automatizirane procese koji pomažu u rutinskim aktivnostima, trgovci će također aktivno investirati i u kolaborativne sposobnosti i vještine. Viši menadžment će se najvjerovatnije usredotočiti na poboljšanje unutarnje i vanjske suradnje i truditi se ostvariti partnerstva kroz koja će ponuda potrošačima dobiti na vrijednosti. Trgovci će raditi na implementiranju programa koji će razvijati “kolektivnu svijest” među suradnicima. Takvo “zajedničko” razmišljanje će im pomoći da potražnju na tržištu usklade s nabavom. Pozitivna vanjska suradnja mogla bi se razviti i u obliku podjele resursa s konkurencijom, poput skladištenja i transporta. Ovo bi čitav proces učinilo održivim i efikasnim, a korist bi se prenijela i na potrošače. Trend # 6 – Dobra procjena zaliha Nestalnost nabavljačkog lanca će i u 2012. godini predstavljati izazov, kada trgovci nastave graditi kompetitivnu prednost, a nabavljači nastave borbu s preprekama u svom području. Ovo će se svakako odraziti i na strategiju obnavljanja zaliha. Nabavljači će u kontinuitetu i mnogo brže morati procijeniti svoje aktivnosti u okvirima efikasnosti troškova i doprinosa ukupnom profitu. Kraći rokovi isporuke, umjesto ranijih sedam, sada će iznositi pet dana. Ovo će uvjetovati bržu reakciju duž cijelog lanca isporuke, tako da se zalihe mogu brže transportirati, bez obzira na udaljenost skladišta. Trgovci smatraju da zalihe imaju smisla samo onda kada su i dostupne za kupovinu. To praktično znači smanjivanje skladišnog prostora i izlaganje veće količine zaliha svakog pojedinačnog proizvoda na samom prodajnom mjestu (bulk displays) ili duž vrhova polica (high level replenishment locations). Trend # 7 – “Ne” gubicima Trgovci su sada sve više »usmjereni« na financijsku dobit kao izravan rezultat bolje efikasnosti, tako da će se implementiranju strategija za sprječavanje gubitaka posvećivati sve veća pozornost. Gubici na putu od poduzeća do prodajnog mjesta često su neželjene posljedice nekog čimbenika ili odluke u nabavnom lancu , bilo da je riječ o samom proizvodu, ambalaži, količini, roku upotrebe, razini usluge, skladišnom kapacitetu ili poticajnom programu. Iako je korist od sprječavanja gubitaka jasna, na trgovcima je istražiti sve mogućnosti koje će im u tome i pomoći. Trgovački partneri i marketing, komercijalni i operativni timovi moraju zajedno raditi na otklanjanju uzroka štete. Zaključak Pored čimbenika efikasnosti, nabavni lanac igra veliku ulogu i kao pokretač rasta. Prehrambena industrija traga za načinima prilagodbe teškim ekonomskim uvjetima, a oni najuspješniji u djelatnosti će opstati samo sagledavanjem čitavog lanca i investiranjem u spektar mogućnosti: tehničkih, tehnoloških i organizacijskih. 38 ožujak 2012. www.instore.hr inLeaflet KAKO DA OD PROMOCIjE NE GUBI NI TRGOVAC, NI PROIZVOĐAČ? Leafleti na “udarnim” stranicama Znajući cijelu prošlost SKU-a i njegov učinak, možemo znati koji proizvod u kojem razdoblju i koliko puta trebamo promovirati. Također, možemo znati i kako ga smjestiti na pravo mjesto gdje ćemo dobiti najveći učinak pozornog planiranja. Autor: Ernest Gergely Project Coordinator Medialink doo, Hiper-Com S vako planiranje leafleta zahtijeva i određeno istraživanje tržišta. Bez informacija o svim sudionicima na tržištu i onih koji su u našem segmentu, smještanje artikla bilo bi rizično jer postoji mogućnost da se ne bi poklopilo s planiranim strategijama i prodajnim planom. Drugim riječima, za pozicioniranje svog branda moramo znati sve ključne igrače i brandove u našoj kategoriji, kao i pratiti kretanje konkurenata. Da bismo pozicionirali brand, odredili periodičnost, bavili se pozicioniranjem cijena ili pozicioniranjem po formatima i znali kada su udarni termini, moramo biti upućeni i u strategije svih igrača u promatranoj kategoriji. Svaka strategija zahtijeva drugačije planiranje. To ovisi od toga nastoji li se da se Stock-keeping unit (SKU) pojavi u svim leafletima u određenom trenutku i tako bude pred očima potrošača, što je kratkoročno planiranje, ili se dugoročno planira, pa se želi postići dobro pozicionira- nje branda između svih ostalih brandova. Business Intelligence u kompaniji ima zadatak pratiti i predvidjeti trendove, kao i predstaviti prošlost proizvoda u leafletima za svako razdoblje. Da bi učinak leafleta bio maksimalan, donositelji odluka znaju što i u kojem razdoblju trebaju predstaviti u leafletima i koji su proizvodi koji imaju najveću ulogu u obrtaju. Sa svim informacijama za prethodno razdoblje, cjenovno i vremensko pozicioniranje može proteći jednostavnije, a i tijekom pregovaranja raspolažemo važnim informacijama, koje se tiču i izdavatelja leafleta i proizvođača artikla. Znajući cijelu prošlost SKU-a i njegov učinak, možemo znati koji proizvod u kojem razdoblju i koliko puta trebamo promovirati. Također, možemo znati i kako ga smjestiti na pravo mjesto gdje ćemo dobiti najveći učinak pozornog planiranja. Veljača je vrijeme kad se igra na kartu ljubavi. Tako se u tom mjesecu mogu u leafleti- ma primjetiti dvije vrste proizvoda. Tu su oni artikli koji su posebno osmišljeni za Dan zaljubljenih i artikli koji su na promociji cijele godine, a mogu biti i potencijalni pokloni za zaljubljene, pa za ovaj praznik “završe” na “udarnim” stranicama. Svi se u to vrijeme trude biti zastupljeni i da baš njihovi proizvodi budu najvidljiviji. Za to se odmah i veže činjenica da u tom razdoblju njihova vidljivost, naravno, poraste. Za planiranje promocija leafleta u to praznično vrijeme je posebno važno odrediti točan početak promocije, razdoblje promocije, točan artikl i njegovo pozicioniranje, jer svaka greška u tom razdoblju znači gubitak. Tu mogu gubiti obje strane koje promoviraju artikl – proizvođač i trgovac, da li zbog nepotrebne - negativne promocije, ili promocije artikla u više leafleta, u istom razdoblju, a po različitim cijenama. Da bi ovakvi problemi bili izbjegnuti, neophodno je praćenje leafleta, a to je vrlo složen posao, koji zahtijeva stalno dobavljanje svježih informaci- ja. Bitno je brzo doći do neophodnih podataka, koji nam pomažu u donošenju odluka i određivanju i izrađivanju strategija. Evaluacija svakog proizvoda - promocija iz leafleta, je li to mjesečno, tromjesečno ili godišnje daje nam odgovore je li naša strategija bila uspješna. Promatrajući rezultate prodaje, saznajemo je li se promocija isplatila i je li dobitak opravdao izdatak. U slučaju negativnog odgovora, kada na primjer, saznamo da je leaflet dao od 20 do 25% prometa, evaluacijom možemo otkriti razloge koji su doprinijeli neuspjehu i tome da naša promocija ima smanjen obrtaj u odnosu na očekivano. Negativne promocije imaju učinak i na proizvođača i na trgovca. Jedna od situacija, koja može prouzročiti neuspjeh je takozvano preklapanje – tijekom trajanja leafleta 14 dana, SKU se može naći po različitim cijenama kod različitih trgovaca 10 dana. Što to donosi trgovcu, a što proizvođaču? Trgovac promovira proizvod koji je nekonkurentan, gubi potrošače za taj artikl, dok proizvođač s istim artiklom na dva mjesta, s različitom cijenom, gubi investiciju u promociju i potrošače za taj svoj artikal kod tog trgovca, jer, također, ima nekonkurentnu promociju. Zato je, da podsjetimo na kraju, potrebno da obje strane imaju važne informacije za svaki artikl. Kasnije, svaki od prikupljenih podataka treba do kraja iskoristiti, da bi i planirana promocija imala najveći mogući učinak na poslovanje. Šifra artikla AWT 4700165 EAN kod artikla 4023103144439 Naziv artikla MIRACLEAN 2/1 magična spužva Težina artikla g 4 Veličina pakiranja artikla (cm) ŠxVxD 15x11x2,5 EAN kod kartona 4023103144422 Artikala u kartonu (kom) 26 Veličina kartona (cm) ŠxVxD 15x24x40 Težina kartona bruto (kg) 0.29 Težina kartona neto (kg) 0.11 Kartona u redu 16 Redova na paleti 4 Kartona na paleti 64 Komada na paleti 1.664 Visina (cm) s paletom 110 Težina (kg) s paletom 44 40 ožujak 2012. www.instore.hr na mjestu prodaje MULTIBRAND KONCEPT S-Box - ekskluzivna marketinška prilika ® Ciljana skupina projekta S-Box® su isključivo studenti koji na fakultetima, u studentskim centrima i domovima, modelom distribucije “rukom u ruku” primaju besplatni primjerak kutije u kojoj se nalaze promotivni materijali, uzorci proizvoda i/ili vrijednosni kuponi koji nisu međusobno konkurentni. Pišu: josip Muravec (Key Account Manager) i jasna Spoljarević (Key Account Managerica), agencija MPG S -Box® projekt, punim nazivom Student Box® je prisutan na hrvatskom tržištu od ožujka 2010. godine. Rezultati postignuti u Hrvatskoj potaknuli su MPG agenciju na pokretanje i ostalih tržišta zbog čega danas S-Box® primaju i studenti u Sloveniji, Bosni I Hercegovini, Makedoniji i Srbiji. Ciljana skupina projekta su isključivo studenti koji na fakultetima, u studentskim centrima i domovima, modelom distribucije “rukom u ruku” primaju besplatni primjerak kutije u kojoj se nalaze promotivni materijali, uzorci proizvoda i/ili vrijednosni kuponi koji nisu međusobno konkurentni. S-Box® je od početne ideje “samplinga” Distribuirano preko 180.000 kutija! • • • • • • HRVATSKA – 115.000 kutija SLOVENIJA – 40.000 kutija BOSNA i HERCEGOVINA – 20.000 kutija MAKEDONIJA – 10.000 kutija SRBIJA – 2012. godina prikupljena baza podataka s više od 50.000 kontakata u 2011. godini prerastao u multibrand koncept koji maksimalno iskorištava direktan kontakt s ciljanom skupinom, utječe na buduće kupovne navike, povećava svijest o proizvodu ili usluzi i ukupnu razinu lojalnosti prilikom kupovine. Studenti su odabrani kao ciljana skupina jer se prvi puta susreću s iskustvom samostalne kupovine i stvaranjem navika u kupovini te puno lakše prihvaćaju novi proizvod od postojećih potrošača. • sminimalnimrizikom • bezobvezekupnje Studentima se, na taj način, predstavljaju proizvodi/usluge u cilju stvaranja lojalnog kupca nakon testiranja besplatnog uzorka ili dodatne pogodnosti. Istovremeno S-Box® klijentima omogućuje da uz manja financijska ulaganja postignu direktan rezultat. Projekt ne uključuje samo distribuciju kutije, već je fokusiran i na segmente istraživanja tržišta, oglašavanje i nastavak komunikacije sa studentima i po završetku projekta na terenu. Cilj S-Box® projekta je: Projekt uključuje: • distribuiratibesplatneuzorkeuruke potencijalnih budućih potrošača • Istraživanjetržišta-anketakojase provodi na studentskoj populaciji prije i poslije distribucije kutije na uzorku od 10.000 studenata (podaci se odnose na hrvatsko tržište). Klijent ima mogućnost sudjelovanja u anketiranju ciljane skupine jednim anketnim pitanjem. • nakontrolirannačin Anketa se provodi na nacionalnoj osnovi putem: - S-Box baze podataka (studenti koji su do sada primili S-Box® kutiju) - MPG baze promotora - Facebook stranice S-Box® Feel ožujak 2012. www.instore.hr "P&G je S-box® prepoznao kao odličan kanal komunikacije sa studentima od samog početka. Studenti su kroz S-box® imali prilike testirati proizvode Naturella, Always, Ariel, Lenor, Oral B, Braun i Old Spice. Za određene brandove gdje nije postojala mogućnost insertacije uzorka uključuli smo se uz vrijednosne kupone i ostvarili zavidne rezultate. Posebno bih istaknula Old Spice insertaciju kupona s popustom kojom su studenti mogli ostvariti popust od 50% u dm poslovnicama u cijeloj Hrvatskoj koja je premašila sva očekivanja." Tanja Samardžija, MS&P, P&G privileged - Postavljanje bannera na službenu stranicu S-Box® Aktivacija studenata u trajanju od 5 do 7 dana tijekom kojih se pokretanjem natječaja, kvizova dijele poklon paketi i paralelno u komunikaciji koristi mogućnost objavljivanja sadržaja koji se tiču aktualnih popusta, dodatnih pogodnosti ili slično. - Mogućnost postavljanja elektronske brošure ili sličnog sadržaja • e-mailing na bazu podataka studenata koji su primili sadržaj kutije - Facebook aktivacije kroz natječaje/ kvizove na (http://www.facebook. com/S.Box.feel.privileged) - 20.000 mail adresa (podaci se odnose na hrvatsko tržište) • Viralno oglašavanje -www.sbox.hr Baza podataka se koristi kao nastavak komuniciranja s ciljanom skupinom po završetku podjele na terenu. Najčešće se koristi za komunikaciju o brandu/proizvodu koji je bio insertiran u kutiju i kojeg je student imao prilike testirati ili bilo koju drugu komunikaciju po želji klijenta. • Ostalo - Logotip kompanije/ branda na 25.000 kutija (podaci se odnose na hrvatsko tržište) "Smatram da je projekt idealan za promoviranje/unapređenje prodaje, kako noviteta, tako i pružanje cjenovnih promocija već dobro uhodanih brandova ciljanoj skupini potrošača, koji su zapravo budući donosioci odluka o kupnji, odnosno odabiru proizvoda. Orbico je svojim brandovima, Fisherman’s Friend i Pringles, sudjelovao kroz dva različita modela. Fisherman’s Friend smo distribuirali kao uzorak bombona u različitim okusima, dok smo Pringles komunicirali kroz nagradnu igru u kojoj su studenti mogli sudjelovati i osvojiti eXstremno dobar provod. S-Box® nam je omogućio da komuniciramo s izuzetno velikim brojem studenata te da informaciju plasiramo kroz sadržaj kutije i ostale kanale projekta uz minimalna ulaganja." Jasmina Erceg, Brand Manager, Orbico d.o.o. 41 Regionalni kontakti MPG d.o.o. Banjavčićeva 22 10000 Zagreb Tel: +3851 1 6064 600 info@mpg.hr MPG Solutions d.o.o. Rajko Žinzifov 44/1 1000 Skopje, Makedonija Tel./fax.: +389 2 3179 476 office@mpgsolutions.com.mk MPG Plus d.o.o. Leskoškova 2 1000 Ljubljana, Slovenija Tel/fax .: +386 1 4366 082 info@mpgplus.si MPG d.o.o Skenderpašina 16 71 000, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel .: +387 33 220 553 Fax .: +387 33 220 541 info@mpg.ba MPG Plus d.o.o. Dobrovoljačka 10 11080 Beograd, Srbija Tel/fax: +381 11 2619 799 info@mpg.co.rs - Logotip kompanije/branda na posterima koji najavljuju aktivnost na fakultetima, studentskim centrima i domovima - Logotip na dostavnim vozilima S-Box® je projekt koji: • se provodi uz kontroliranu distribuciju • pogađa 100% ciljanu skupinu • potiče kupnju nakon testiranja proizvoda/usluge • lako mjeri uspješnost podjele S-Box® omogućava minimalno ulaganje i maksimalnu korist, prisutnost vodećih brandova na jednom mjestu te trenutni I dugoročni povrat investicije. S-Box® pruža mogućnost individualnog pristupa svakom klijentu uz potrebne prilagodbe koje olakšavaju sudjelovanje u projektu. Rezervirajte svoje mjesto! 42 ožujak 2012. www.instore.hr na mjestu prodaje ŠTO su promocije, koja je njihova uloga i koji su ciljevi i kriteriji uspješnosti Kako potaknuti kupovinu Autor: Patrik Zupančič, vlasnik i direktor, Promo.Fil • izbirljiv, teško ga je zado- voljiti, •osjetljiv, • bez povjerenja (vrijedi • • • • 1. Zašto promocije na prodajnom mjestu? S jećate li se vremena kad smo u redovima čekali na „Yugo“, išli po kavu, deterdžent za pranje rublja i traperice u Trst ili Austriju? Tada su poduzeća prodavala skoro sve što su proizvela. Danas su druga vremena: – ponuda premašuje potražnju, – konkurencija je sve ozbiljnija, – globalizacija se otela kontroli, – dolaze nove tehnologije, – otvaraju se novi, drugačiji prodajni kanali (web, mobilna telefonija, društvene mreže…). Te trendove jasno slijede i naši kupci – mijenjaju kupovne navike, prilagođavaju se tržištu i mogućnostima koje im se pružaju. Današnji kupac je: •informiran, •iskusan, samo rezultat), donosi impulzivne odluke, nepristupačan, ponekad čak beskompromisan u pregovorima, znatiželjan, želi znati sve, mnogo manje je lojalan nego prije. Svaki naš dan je pun informacija o različitim proizvodima, blistavih natpisa, velikih promotivnih plakata, posebnih ponuda. U jednom satu gledanja televizije je barem 15 minuta promidžbenih poruka. Zato kupac gubi povjerenje, jer teško vidi razliku između više srodnih proizvoda različitih kompanija, teško razlikuje kvalitetne proizvode od manje kvalitetnih. Za mnoge proizvode danas ne postoji odnos između vrijednosti i cijene (value for money) –visoka cijena ne jamči nužno i visoku kvalitetu, i obrnuto: niska cijena ne znači nužno i loš proizvod. Zbog toga su sve važnije promocije i degustacije na prodajnom mjestu, kao jedan od najuspješnijih načina unaprjeđenja prodaje. Naime: • više od 70% odluka pri ku- povini donosi se na samom prodajnom mjestu, • promocije nude potrošaču mogućnost testiranja proizvoda ili mogućnost uvjerenja o kvaliteti proizvoda, o njegovim značajkama i prednostima, čak i prije kupovine, • promocije također potiču impulzivnu, neplaniranu kupovinu. O poduzeću Promo.Fil Tvrtka Promo.Fil je agencija specijalizirana za unapređenje prodaje, merchandising i promocije, s više od 20 godina iskustva na području organizacije i vođenja prodaje, merchandising-a, trade marketinga, promocija, 2. Što su promocije? degustacija, događaja i Promocije su jedan od instrumenata unapređenja prodaje, među kojima su i, na primjer, uzorci, kuponi, ponude za povrat novca ili rabati, cjenovni paketi, premije, nagradne igre, nagradna nadmetanja, nagrade za lojalnost potrošača, različiti načini sniženja cijena, prikaz proizvoda ili izložbe u trgovinama, demonstracije i degustacije. sličnog, kao i u području Promocije su prodajne i marketinške aktivnosti na prodajnim mjestima, gdje se uspostavlja izravan kontakt između proizvođača, trgovca i kupca. Radi se o načinu unapređenja prodaje, koji kupci zapamte više nego druge načine oglašavanja (testiranje ili dobra prezentacija uživo govori više nego 1.000 riječi ili slika na televiziji). Promocije nisu samo prezentacija proizvoda, jer promoter mora i: • vrlo dobro poznavati proi- zvode (svojstva, prednosti, koristi…), upravljanja odnosima s ključnim kupcima (Key Account Managementa), upravljanja kategorijama (Category Managementa), savjetovanja i naobrazbe. Poduzeće trenutno posluje u Hrvatskoj i Sloveniji. • znati savjetovati (kako proizvod pripremiti, upotrijebiti, djelovanje, skladištenje…), • bude pripremljen za puno mogućih pitanja, prigovora, neodlučnosti i slično. Mnoga istraživanja tržišta potvrđuju da kupci, kao najbolji način uvjeravanja u kvalitetu proizvoda, vide kupovinu uživo, jer mogu prije kupovine proizvod uzeti u ruke, pregledati ga, isprobati, osjetiti. Za kupca nekog proizvoda ništa nije tako uvjerljivo kao kad pregleda, isproba, osjeti i tako iskusi sve koristi koje ožujak 2012. www.instore.hr ponovnu kupovinu tog proizvoda ili robne marke. Velika je verojatnost da će, ako proizvođači odustanu od sustava promocijskih aktivnosti, kupci odabrati druge proizvode ili robne marke. Zato je posebno važno da proizvođač nikad ne zaboravi na vjernost potrošača. mu proizvod donosi. Vlastito iskustvo je ono koje uvjerava! Promocije se mogu podijeliti na: • prodajne promocije – mogu biti tekuće ili sezonske – proizvod približavaju ciljanom segmentu – izravno utječu na unaprjeđenje prodaje i uspostavljanje osobnog kontakta s krajnjim potrošačem, • razvojne promocije: – isprobavanja, npr. za novi proizvod, prije lansiranja na tržište – anketa o primjerenosti i prihvatljivosti proizvoda kod potencijalnih potrošača, • povremene promocije: – kreiraju se za potrebe podrške raznim internim i eksternim događajima (sajmovi, otvaranja, godišnjice…). 3. Ciljevi promocija Glavni cilj promocija je potaknuti potrošače na kupovinu ili povećanu kupovinu, odnosno: • uvjeriti ih da prvi put ili ponovno kupe neki proizvod/uslugu (npr. uz pomoć uzorka, probama…), • povećati potrošnju postojećih proizvoda ili potaknuti na kupovinu većih količina (pomoću akcija, kupona, promo pakiranja, multi pakiranja…), ili na kupovinu srodnih proizvoda, • zadržati postojeće i pronaći nove potrošače te privući kupce konkurentskih proizvoda (poklonima redovnim kupcima, akcijama za nove kupce…). Pored ovih, promocije imaju i druge ciljeve, na primjer: • učvršćivati ugled proi• • • • • • • zvoda i razvijati sklonost proizvodu (poduzeću), oživjeti sjećanja na proizvod (poduzeće), izvjestiti kupce o proizvodu, kategoriji, poduzeću, utjecati na stajališta i ponašanje kupaca, ojačati i/ili poduprijeti oglašavanje (marketing miks za ojačanje robne marke), izvijestiti kupce o proizvodima i podsjetiti ih gdje ih mogu kupiti, izvijestiti korisnike o novim proizvodima, promjenama, cijenama, kvaliteti i slično, stjecati nove, potencijalne korisnike, i to ne samo za jednokratnu kupovinu, nego pokušati postići stalnu vjernost, odnosno lojalnost proizvodu. Proizvođači mogu s dobro postavljenim i dugoročnim programom promocijskih aktivnosti poticati kupce na kupovinu, na povećanu ili ponovnu kupovinu i tako graditi lojalnost robnoj marki: • prve promocijske aktivnosti potiču kupce da prvi put kupe vaš proizvod i isprobaju njega ili robnu marku, • naknadne promocijske aktivnosti, s manjim poklonima, popustima i sličnim akcijama, potiču kupce na Jedan od glavnih ciljeva promocija je povećanje opsega prodaje, što znači da treba uvjeriti potrošače da: • kupuju veće količine, • kupuju češće, • kupuju i veće količine i češće. Primjer dodatne prodaje: pored dobrih kožnih cipela možemo ponuditi također i kremu ili sprej za njihovu njegu. Istraživanja pokazuju da otprilike 15% ljudi kupi dodatni proizvod ako im ga prodavač ponudi (s pravim pristupom rezultat može biti još bolji). Kada i kako napraviti dodatnu prodaju? • Već tijekom predstavljanja osnovnog proizvoda možemo predstaviti i srodne proizvode. • Možemo pričekati da vidimo hoće li potrošač kupiti osnovni proizvod i tek onda predstaviti dodatni proizvod ili uslugu. Može se, naime, dogoditi da kupac promijeni svoju odluku i uopće ništa ne kupi ako mu prebrzo ponudimo i dodatne proizvode ili usluge. 4. Kriteriji uspješnosti Postoje različite metode utvrđivanja uspješnosti unapređenja prodaje: • mjerenjem razine dostiza- nja postavljenih ciljeva, • mjerenjem profitabilnosti, • usporedbom podataka o 43 prodaji prije akcije, tijekom i poslije akcije, • usporedbom podataka o zalihama i prodajnim rezultatima prije i poslije akcije (količinski i vrijednosno), • mjerenjem količine prodanih artikala za vrijeme aktivne prodaje i bez aktivne prodaje, • mjerenjem zadovoljstva kupaca, potrošača, • ugradnjom senzora za praćenje kupaca i njihovog kretanja po trgovini, itd. Učinci promocije su vidljivi odmah, a mjereni rezultati pokazuju koliko su postigla uložena sredstva. Najvažniji čimbenici uspješne promocije su: • simpatična, komunikativna i iskusna hostesa ili promoter (potrebno je stalno obrazovanje, usavršavanje, coaching...), • dobra lokacija (za dobru vidljivost), • dobar proizvod (preduvjet za moguće ponovne kupovine), • puna prodajna polica ili prodajno mjesto (dovoljne zalihe), • usklađen i ugodan izgled promocije i promocijskog mjesta, koji pokazuje potrošaču ono što mu želimo poručiti, • produktivan koncept promocije, koji uzima u obzir prepoznatljivost robne marke i ciljeve promocije, • utjecaj na krajnje potrošače kako bi se postigla kontinuirana prodaja, brža implementacija novog proizvoda, regulacija sezonskih oscilacija, povećanje interesa za proizvode i slično. Zadatak promocije je povećanje prodaje i prepoznatljivosti proizvoda, robne marke i poduzeća. Kontakt: Promo.Fil Ulica grada Vukovara 269D, 10000 Zagreb, Hrvatska E-mail: info@promo-fil.com; patrik.zupancic@promo-fil.com http://www.promo-fil.com/hr 44 ožujak 2012. www.instore.hr category management Faze implementacije menadžmenta kategorije proizvoda Proces menadžmenta kategorije proizvoda Razlikujemo 3 faze u implementaciji menadžmenta kategorije proizvoda: početnu fazu u kojoj maloprodavač pokreće pilot projekte, u drugoj fazi se iskustva iz pilot projekata koriste kako bi se menadžment kategorije proizvoda primijenio na većinu kategorija u kojima posluje maloprodavač, a u trećoj fazi nastoji se postići integracija menadžmenta kategorije proizvoda s naprednim tehnikama procesa. Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson&Johnson Planiranje Formiranje Uloga Ocjena Ciljevi Strategije Taktike Organiziranje Implementacija planova Kontrola i revizija kategorije O pćenito, proces menadžmenta se odvija putem faza planiranja, organiziranja i kontrole te revizije. Ovo su faze na koje se može podijeliti gotovo svaki, ozbiljniji menadžment proces. Za potrebe razmatranja menadžmenta kategorije proizvoda, pored navedene tri faze, koje se uobičajeno navode u teoriji menadžmenta, svrsishodno je kao odvojenu razmatrati i fazu implementacije (slika 1.). Planiranje je jedna od bitnih menadžment aktivnosti. Ona uključuje izbor misija i ciljeva, kao i aktivnosti za njihovo ostvarivanje. Planiranje iziskuje donošenje odluka, odnosno, izbor između alternativnih budućih smjerova djelovanja. Planovi zato, osiguravaju racionalan pristup realizaciji prethodno donesenih ciljeva. Slika 1: Faze procesa menadžmenta kategorije proizvoda Kao što je prethodno navedeno, fazu planiranja u procesu menadžmenta kategorije proizvoda čine sljedeći koraci: formiranje kategorije; određivanje uloge kategorije; ocjena potencijala kategorije; određivanje ciljeva kategorije; utvrđivanje strategija kategorije i utvrđivanje taktika kategorije. Strukturiranost planske faze menadžmenta kategorije proizvoda predstavlja jednu od bitnih olakšavajućih okolnosti pri uvođenju koncepta menadžmenta kategorije proizvoda. Organiziranje kategorije, kao druga faza procesa menadžmenta kategorije proizvoda, predstavlja usmjeravanje resursa kako bi se ostvarili strateški ciljevi i planirani zadaci. Usmjeravanje je ustvari podjela poslova na određene organizacijske jedinice i pojedince, kao i uspo- stavljanje odgovornosti za izvršenje zadataka. Polazeći od prethodnog, implementacija se može promatrati kao posebna, treća, faza procesa menadžmenta kategorije proizvoda. Faza implementacije ima osnovni cilj, provedbu planova, donesenih u fazi planiranja, putem organizacije uspostavljene u fazi organiziranja. Izdvajanje implementacije kao zasebne faze je napravljeno zbog značaja ove aktivnosti za uspješno postizanje ciljeva postavljenih u planskoj fazi. Ovo postaje bitnije time što se često mogu naći primjeri izuzetno kvalitetnih planova koji nisu dosljedno implementirani, te stoga nisu dali očekivane rezultate. Četvrta aktivnost ili funkcija menad- ožujak 2012. www.instore.hr žmenta kategorije proizvoda jest kontrola i revizija. Kontrola je, zapravo, mjerenje i korekcija aktivnosti u namjeri da se ostvare ciljevi i planovi. Kontrola je tijesno vezana s revizijom. Pri tome, revizija predstavlja provjeru i preispitivanje cjelokupnih aktivnosti neke kompanije. Razlikujemo 3 faze u implementaciji menadžmenta kategorije proizvoda: početnu fazu u kojoj maloprodavač pokreće pilot projekte, kako bi se upoznao s menadžmentom kategorije proizvoda i pripremio se za masovnu upotrebu ovog koncepta, u drugoj fazi se iskustva iz pilot projekata koriste kako bi se menadžment kategorije proizvoda primijenio na većinu kategorija u kojima posluje maloprodavač, a u trećoj fazi nastoji se postići integracija menadžmenta kategorije proizvoda s naprednim tehnikama u odlučivanju i upravljanju radi dobivanja veće koristi iz integriranog procesa (slika 2.). Ozbiljni maloprodavači u SAD-u i Europi nalaze se u trećoj fazi provedbe menadžmenta kategorije proizvoda. Glavni ciljevi ove faze su usmjereni na postizanje naprednih pokretača kategorije (mikromarketing i Activity Based Costing), postizanje liderstva u kategoriji i industriji, stvaranje održive organizacijske promjene sposobne za postizanje nadprosječnih rezultata u dužem vremenskom razdoblju. Mnogi od njih idu ispred ustaljene prakse i prisutne teorije, te nastoje razviti integraciju menadžmenta kategorije proizvoda s menadžmentom odnosa s potrošačima i menadžmentom lanca vrijednosti. Pogotovo je aktualno razmatranje primjene ove tri koncepcije na poslovanje putem interneta kao kanala marketinga i integraciju internetske prodaje s maloprodajnim objektima na način da se postigne stvaranje dodane vrijednosti za krajnjeg kupca (što trenutno nastoji postići Tesco u Pragu kroz projekt integracije svojih maloprodajnih objekata i web trgovine). Ovo postaje još bitnije ako se zna da se 9 posto ukupne maloprodaje u SAD-u odvija putem interneta, te da ona raste oko 10 posto na godišnjoj razini. Integracija internetske prodaje s maloprodajnim objektima može donijeti značajne poslovne koristi kako na troškovnoj strani, tako i na prihodovnoj strani. Najbolji primjer za ovo je Amazon, koji je kroz integraciju menadžmenta kategorije na svojoj internetskoj stranici i velikog broja nezavisnih knjižara širom SAD-a, postigao značajne uštede na troškovnoj strani, dok je u isto vrijeme upotpunio ponudu u svakoj od svojih 45 Faza III Integracija Faza II Operacionalizacija: Šira primjena na Faza I Početna faza: Pilot projekti • Izgraditi interno povjerenje i pridobiti zaposlene • Izgraditi plan za postizanje sposobnosti • Izgraditi osnovne sposobnosti • Razumjeti/shvatiti menadžment kategorije • Postići prve rezultate • Operacionalizacija menadžmenta kategorije • Stvoriti potrebne organizacijske pokretače - Sistem - Organizacijsku strukturu - Kartu ciljeva - Nagrade • Započeti tranziciju organizacije • Početi s postizanjem nadprosječnih rezultata • Stvoriti napredne pokretače - Mikromarketing - Activity Based Costing • Razviti liderstvo u kategoriji i industriji • Kreirati održivu organizacijsku promjenu • Postići nadprosječne rezultate Slika 2. Faze u provedbi menadžmenta kategorije proizvoda kategorija, kako s novim, tako i s korištenim izdanjima. Naime, Amazon je putem specijalno razvijenog softvera za ovu prigodu, uspio integrirati ponudu svojih partnera sa svojom ponudom za svaku kategoriju. Na taj način je svojim kupcima ponudio znatno veći asortiman u svakoj kategoriji, koji ne drži Amazon na svom lageru, nego to čine njegovi partneri-knjižare. Također, isporuka knjiga naručenih preko Amazona ide izravno od najbližeg partnera-knjižare. Na ovaj način Amazonovi kupci su postali zadovoljniji zbog većeg izbora i često brže isporuke. Amazon je profitirao iz većeg zadovoljstva kupaca uz znatno niže troškove. Ovo potvrđuje i činjenica da je Amazonov prosječni petogodišnji povrat na investirana sredstva 17 posto, dok je isti kod tradicionalnih maloprodavača 6,5 posto. Partneri-knjižare su vidjeli svoj potencijal u većem obrtaju knjiga koje drže na lageru, kao i u tome da sada ne opslužuju manje područje oko svoje knjižare, nego su sada prisutni na globalnom tržištu. Jedan od dobrih primjera primjene menadžmenta kategorije na internetsko poslovanje su iskustva Netflixa i Rhapsodya na polju digitalnih proizvoda u sitacijama kada je skladištenje njihovih proizvoda gotovo besplatno, te zbog toga postoji gotovo neograničen izbor za potencijalnog kupca. Svrstavanje proizvoda u odgovarajuću kategoriju/ kategorije i organiziranje naprednih pretraga za pronalaženje željenog proizvoda, ključno je za uspješno poslovanje. Preporuke za novi proizvod, koji kupac nije namjeravao kupiti, a na bazi ranije kupnje u pojedinim kategorijama, je iznimno važna stavka u poslovanju ova dva subjekta. Trenutna fokusiranja maloprodavača i proizvođača, u tržišno razvijenim gospodarstvima, kreću se u dva smjera: • Postizanje kooperativnog menadžmenta kod oba partnera, kako bi se postigli sinergijski učinci i dobili što bolji rezultati iz obostranog ulaganja u menadžment kategorije proizvoda; • Postizanje integracije menadžmenta kategorije proizvoda i drugih suvremenih koncepata, koji su u mogućnosti stvoriti pozitivne učinke u kombinaciji s menadžmentom kategorije proizvoda (u prvom redu misli se na integracije menadžmenta kategorije proizvoda i menadžmenta odjela; menadžmenta kategorije proizvoda i internetske prodaje i menadžmenta kategorije proizvoda i marketinga usmjerenog na lojalnost kupaca). Kao zaključak može se istaknuti da rezultati koje su postigle maloprodajne kompanije u tržišno razvijenim gospodarstvima, ukazuju da je primjena menadžmenta kategorije proizvoda kao novog koncepta upravljanja kategorijama, dovela do većeg obujma prodaje, više razine suradnje s dobavljaćima, više razine zadovoljstva kupaca i efikasnije upotrebe sredstava investiranih u zalihe. Literatura: • Harvard Business Review: “The Future of Shopping”, izdanje za prosinac 2011. • Anderson C.: “Dugi rep”, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. • Singh J., Blattberg R.: “Next Generation Category Management”, Datamonitor PLC, London, 2001 46 ožujak 2012. www.instore.hr istraživanje Mediana s inozemnim partnerima razvila metodu koja potrošače dijeli u razrede prema njihovoj kupovnoj snazi Iste robne marke, drugačija debljina novčanika Tko su kupci koji troše najviše i kakve su njihove kupovne navike – to su pitanja koja postavljaju svi vlasnici brandova. Potrošači se razlikuju od tržišta do tržišta, ali svima je zajednička jedna osobina – njihova kupovna snaga. Mediana je zajedno s inozemnim partnerima razvila metodu koja potrošače dijeli u razrede prema njihovoj kupovnoj snazi. Izvor: Mediana, www.medianagroup.net M arketinški stručnjaci se u mnogim zemljama pri proučavanju kupovne snage potrošača oslanjaju na socio-ekonomske klasifikacije. U većini klasifikacija se upotrebljavaju različiti kriteriji, kao što su: obrazovanje, zanimanje, dohodak, položaj na radnom mjestu i posjedovanje imovine. Međutim, sve navedene varijable ne dijele pojedince na one s većom ili manjom kupovnom snagom. Veća financijska snaga pojedinca ne znači nužno veću potrošnju. Osim toga, javlja se problem uspoređivanja među državama po Napomena: Tekst je napisan na osnovi Mediana TGI baze iz druge polovine 2011. g., uzorak: 12.511 pitanju različite kulturne, povijesne, političke i ekonomske pozadine. Potrošači se od tržišta do tržišta jako razlikuju, ali postoji način da se potrošači ravnomjerno rasporede po grupama koje označavaju njihovu kupovnu snagu. Tako smo mi, TGI partneri, razvili metodologiju SEL (socio-ekonomski razredi), koja na globalnoj razini dijeli populaciju u posebne grupe koje određuju društveni i ekonomski status pojedinca. zemlje, a pojedinci s najvećom ekonomskom moći u svim državama prikupljaju maksimalan broj bodova. U analizu je uključeno 13 proizvoda koji zajedno s obrazovanjem čine četiri socio-ekonomska razreda. Veći broj bodova koje pojedinac prikupi znači veću vjerojatnost da se uvrsti u viši socio-ekonomski razred. Ova metodologija koristi sustav bodovanja koji je prilagođen svakom tržištu. Boduju se dostignuća u obrazovanju, kao i posjedovanje imovine. Razine prodora robnih marki su različite od zemlje do Prikazat ćemo samo neke primjere usporedbe različitih marki proizvoda i pojedinih kategorija, kako bismo uočili razlike između tržišta Slovenije, Hrvatske i Srbije. SEL 1: Prvih 10% populacije, koja troši najviše. SEL 2: Sljedećih 20% populacije SEL 3: Sljedećih 30% populacije SEL 4: Posljednjih 40% populacije, koja troši najmanje Tako uređene grupe omogućavaju jedinstven i usporediv način izračunavanja za sve zemlje. 10% 20% 30% 40% ožujak 2012. www.instore.hr 47 KONZUMENTI COCA-COLE 140 142 123 130 117 116 95 106 108 79 76 81 SLOVENIJA Konzumenti Coca-Cole u sve tri zemlje su iznad prosjeka u prvom i drugom socio-ekonomskom razredu. U Srbiji je, na HRVATSKA primjer, nešto manji prvi socio-ekonomski razred za konzumente Coca-Cole, dok je u Sloveniji u usporedbi s druge dvije dr- SRBIJA žave, jači drugi socio-ekonomski razred. Možemo reći da konzumenti Coca-Cole u sve tri zemlje imaju veliku kupovnu snagu. UPOTREBA NEGAZIRANIH PIĆA MEĐU MLADIMA DO 34 GODINE 126 138 95 144 148 120 125 114 123 53 56 75 SLOVENIJA Među mladima koji piju negaziranu vodu u Sloveniji i Hrvatskoj ističu se prva tri socioekonomska razreda, najviše iznad prosjeka HRVATSKA u svim državama je drugi socio-ekonomski razred. U Srbiji je stanje drugačije, konzumenti negaziranih voda (do 34 godine) ima- SRBIJA ju manju kupovnu snagu. Ističu se drugi i treći socio-ekonomski razred, međutim prvi socio-ekonomski razred je ispod prosjeka. POSJETITELJI McDONALD'S-A 156 204 229 146 143 139 113 99 90 53 53 58 SLOVENIJA HRVATSKA SRBIJA Među posjetiteljima McDonald’s-a u Sloveniji su potrošači s većom, kao i oni s manjom kupovnom snagom. Za razliku od Slovenije posjetitelji McDonald’s-a u Srbiji i Hrvatskoj se svrstavaju među potrošače s većom kupovnom moći. ČITATELJICE COSMOPOLITAN-A (ŽENE) 78 156 194 170 179 144 121 120 128 64 50 44 SLOVENIJA HRVATSKA SRBIJA U Srbiji i Hrvatskoj čitateljice Cosmopolitan-a su u prva tri socio-ekonomska razreda. U Srbiji su pretežno čitateljice „super“ potrošačice, kojih 18% spada u prvi socio-ekonomski razred. U Sloveniji, za razliku od druge dvije države, čita- teljice su među populacijom koja manje troši. Prvi socio-ekonomski razred je dosta ispod prosjeka. Iz navedenih primjera vidimo sličnosti i razlike između država na osnovi socioekonomske klasifikacije. Dakle, temeljem toga možemo prilagoditi strategiju i nastup na tržištu s obzirom na poznavanje izabrane ciljane grupe. Što je najvažnije, na temelju poznavanja kupovne snage potrošača lako ciljamo one s višom kupovnom snagom. Vitalis: Savršen Započnite uspješnu sezonu s dva nova Vitalis müslija: Choco Duo i Jagoda-jogurt! početak sezone! Savršene kombinacije za ljubitelje müsla u pakiranju od 375 g: Choco Duo - nježni komadići bijele i mliječne čokolade Jagoda-jogurt - jogurt osvježavajući müsli s komadićima jagoda i pločicama jogurta! Unesite osvježenje u police i započnite sezonu već sada! 50 ožujak 2012. www.instore.hr nove tehnologije ANALIZIRAJTE, PLANIRAJTE I IZVJEŠTAVAJTE O SVOM POSLOVANJU Poslovna inteligencija u PANTHEON-u Od ključnog je značaja da poduzeće ima opsežan sustav za poslovnu inteligenciju (eng. Business Inteligence). Za rukovoditelje u poduzeću jako je važno da u svakom trenutku vide kako poduzeće posluje, gdje su rezerve, koliko su unosni projekti, kakva je likvidnost poduzeća... Autor: DataLab, www.datalab.rs P oslovna inteligencija je danas jedna od najbrže rastućih dijelova informatike. Ovo uključuje prije svega područja analize, planiranja i izvještavanja. Prošle godine ulaganja u sustave poslovne inteligencije su po veličini pretekla i investicije za sigurnost, koje su prethodnih godina vladale na vrhu potrošača investicijskih sredstava u informacijske tehnologije. Sve ukazuje na to da se ovaj segment poslovanja u svijetu smatra jako ozbiljnim, te je konkurencija s ažurnim i preciznim podacima počela dobivati stratešku prednost. Temelj uspješnog poslovanja je dobro planiranje, izvještavanje i analiziranje i od ključnog je značaja da poduzeće ima tako opsežan sustav za poslovnu inteligenciju (eng. Business Inteligence). Za rukovoditelje u poduzeću je značajno da u svakom trenutku vide kako poduzeće posluje, gdje su rezerve, koliko su unosni projekti, kakva je likvidnost poduzeća…, na taj način mogu u odnosu na postignute rezultate prilagoditi strategiju i planove za budućnost. Poslovna inteligencija već neko vrijeme nije više samo u djelokrugu upravljanja. S odgovarajućim mehanizmima za sprječavanje pristupa podacima za one koji nisu ovlašteni, ovi se alati koriste na svim razinama poslovanja. Primjer je skladište koje efikasno analizira stanje zaliha i ima u svakom trenutku kompletan pregled stanja. Svjesni smo značaja prave informacije na pravom mjestu, a prije svega u pravo vrijeme. PANTHEON - poslovno informacijski sustav, koji omogućava vođenje poslovanja poduzeća svih veličina i djelatnosti, uveo je poslovnu analitiku, kao pomoć za planiranje i analizu poslovanja. Širok spektar funkcionalnosti omogućava da sustav koriste svi u poduzeću, od rukovodstva do nabave i računovodstva. Korisnici između ostaloga mogu napraviti željeni broj kontrolnih ploča, a na raspolaganju su im predefinirane kontrolne ploče. U svakoj su već pripremljeni različiti parametri, formule i načini prikaza poslovanja poduzeća, tako da ih je potrebno samo popuniti podacima i pregled poslovanja je već vidljiv. Takve ključne informacije nije više potrebno tražiti po najrazličitijim lokacijama, prepisivati ih ili kopirati i spajati ih na posebnim dokumentima. PANTHEON kontrolna ploča traži umjesto vas i pregledno se prikazuje na vašem desktopu. Pojedini elementi kontrolne ploče mogu biti u obliku grafikona, brojača, tablice, rotacijske tablice ili rotacijskog grafikona, a podaci mogu biti prikazani iz SQL-a i iz OLAP baza podataka. Planiranje: •željeno detaljno planiranje po najrazličitijim parametrima •pregledna modularna struktura (prodaja, nabava, financije, plaće) •alat Generator plana za jednostavno (“automatsko”) planiranje na osnovi prethodne realizacije •izvoz u Excel •jednostavna usporedba plana s realizacijom (razlike, indeksi, kumulativi) •veze s odgovarajućim šifrarnicima •planiranje po mjesecima, tromjesečjima, godinama Kontrolna ploča: Spisak nekoliko kontrolnih ploči: •Aktivnost poduzeća •Ekonomičnost poslovanja •Brzi pregled pokazatelja poslovanja •Gdje su naši kupci? •Gdje su naši primatelji? •Likvidnost poduzeća •Pregled kadrovske evidencije •Pregled proizvodnje •Pregled potraživanja •Pregled zaliha •Zaduženost poduzeća Analize: •jednostavna upotreba (push & pull) •rotacijska tablica sa svim OLAP funkcionalnostima (drill down, pivot, filtriranje, itd.) •velika mogućnost podešava- ožujak 2012. www.instore.hr nja (sortiranje, granice, indeksi, iznosi, itd.) •analiziranje količine, vrijednosti, RUC, itd. •grafički prikazi (štapičastog, linijskog, tortnog, pločastog oblika, itd.) •mogućnost analiza 3D grafičkih •izvoz grafikona u datoteku GIF •analize po danima, mjesecima, tromjesečjima... Svi izvještaji i analize mogu se ispisivati, sačuvati, izvoziti u MS Excel, MS Word, itd. 51 i pregled nad poslovanjem, kao i za analiziranje podataka. Strukturno i jasno nam prikazuje važne podatke, koji nas svakodnevno zanimaju. U Kontrolnoj ploči su također uključeni i izvještaji kontrolne ploče, koji služe za automatski izvoz grafikona, ploča i sl., s pratećim tekstovima (objašnjenjima) u obliku .pdf, .doc ili .html dokumenta na e-mail ili na disk. Određeni alati, naravno pokrivaju različite poslovne funkcije i tako možemo govoriti o Analizama prodaje, tj. Planiranju prodaje, ili o ANALIZE PROIZV. PLANIRANJE KADROVI ZALIHA FINANCIJE NABAVA PRODAJA IZVJEŠTAJI KONTROLNA PLOČA Struktura “out of the box” BI (Business Inteligence) rješenja Struktura i obujam rješenja Da bi zadovoljili sve navedene zahtjeve, razvili smo rješenja koja se sastoje od 4 grupe alata. Analize su alati koji služe za analiziranje podataka pomoću rotacijske tablice i rotacijskog grafikona, pri čemu kao izvor podataka koristi različite OLAP kocke. Izvještaji koriste isti izvor podataka i pored funkcije za izvještavanje služe za izvođenje analiza po koracima. Kao takvi su pogodniji za »analitički manje potkovane« korisnike. Planiranje je alat, koji služi planiranju. Izravno koristi već postojeće podatke iz PANTHEON-a (šifrarnike, prethodne podatke kao osnovu za planiranje...). Kontrolna ploča, tj. »dashboard« se temelji na elementima, koji mogu biti grafikoni, tablice, brojači, itd. Kontrolna ploča služi više za dnevnu kontrolu elementima kontrolne ploče, koji prikazuju prodajne podatke. Rješavanje poslovnih potreba s određenim alatima na području analitike, plani- U poduzeću DATALAB Tehnologije d.d. razvijamo poslovno-informacijski sustav (ERP) PANTHEON, koji je namijenjen podržavanju i pokrivanju svih poslovnih procesa poduzeća. Rješenja su prilagođena potrebama korisnika i omogućavaju optimizaciju poslovanja u svakom poduzeću, bez obzira na njegovu veličinu ili djelatnost. PANTHEON je prilagođen za tržišta JI Europe u različitim zakonodavnim i jezičnim lokalizacijama, sjedište poduzeća se nalazi u Sloveniji, a poslovnice u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj. Gdje su naši kupci? Korisničko sučelje i alat za izradu elemenata (primjer Google Maps) ranja i izvještavanja se prilagođavaju specifičnim poslovnim procesima u poduzeću. Kao što je spomenuto, pored prikaza elemenata na kontrolnim pločama, iste je moguće upotrijebiti u izvještajima kontrolne ploče. Sastavni dio poslovne analitike je i alat za izradu izvještaja na osnovi elemenata. Korisnik iz popisa izabere koje elemente će uključiti u izvještaj. Pojedinim elementima možemo dodati prateći tekst, koji se izvoze kao datoteka ili u obliku e-maila. Odluke se donose između standardnih formata: .doc, .pdf, .html... Naravno, izvještaj formata je mogu- će sačuvati, pri čemu će biti sačuvan samo oblik, a podaci će u svakom izvozu biti osvježeni, tj. aktualni. Pored ručnog izvoza na raspolaganju je i automatski izvoz, koji se podešava parametrima. Tako će se željeni izvještaj po željenom vremenu automatski poslati na izabrane e-mail adrese, ili će se sačuvati u željenu mapu na korisnikovom računalu. Više o vođenju računovodstveno-financijskog odjela s programom PANTHEON i o pripremi godišnjih izvještaja u sljedećem broju. 52 ožujak 2012. www.instore.hr InMarketing STUDIJA SLUČAJA KRAŠEVOG PROJEKTA ČOKSA Puna čokolada mlijeka Razvoj Čokse Kraš je vodio u okviru smjernica moderne marketinške strategije plavog oceana, koja razvija posve novi pristup strategiji poduzeća odnosno branda i proizvoda. Piše: Tanja Škorić, kreativna direktorica reklamne agencije Bruketa&Žinić OM K raš je u 2011. godini odlučio uvesti novi čokoladni proizvod za djecu. Pod Kraševim brandom Dorina do tada su postojale samo 80-gramske i veće čokolade, ali nije postojao proizvod čija bi količina mogla biti prikladnija djeci. Zato je Kraš pod okriljem branda Dorina odlučio napraviti novi proizvod, s proširenim portfeljom od više okusa, čija gramatura može više odgovarati klincima. Od samog početka u osmišljavanje proizvoda bila je uključena reklamna agencija Bruketa&Žinić OM. Izazov cijelog projekta bila je činjenica da na tržištu već ima puno dječjih čokoladnih proizvoda, s vrlo ozbiljnim i jakim konkurentima koji su već zauzeli velik dio tržišta. Od konkurencije se trebalo u startu odmaknuti, a osim kvalitetom, jedini način za to bio je osmisliti proizvod koji će biti zanimljiviji, a istodobno komunicirati benefite kvalitetnog proizvoda. Nova čokolada ima visok udio kalcija i B vitamina, ali treba biti i zabavna. Razvoj Čokse Kraš je vodio u okviru smjernica moderne marketinške strategije plavog oceana, koja razvija posve novi pristup strategiji poduzeća odnosno branda i proizvoda. Strategija se temelji na ideji napuštanja suprotstavljenog cr- venog oceana u kojem vlada bespoštedna konkurencija, gdje je jedini cilj preoteti dio zajedničkog kolača od svojih suparnika. Umjesto dijeljenja postojeće potražnje, strategija plavog oceana usmjerava se prema povećanju postojeće ili stvaranju nove potražnje i odvajanju od konkurencije, koju se istovremeno čini nevažnom. Upravo su u okviru ove strategije na površinu izronile Kraševe Čokse, čokolade s novom brand vrijednošću, punjene mlijekom i s visokim udjelom kalcija, te diferencirane od konkurencije novim elementom zabave. Pokazalo se da je strategija bila uspješna. Naime, postojeće punjene dječje čokoladice promiču hranjive i prirodne sastojke, predstavljaju se kao zdravi međuobroci, fine i topive čokolade koje roditelji rado daju djeci, no one nemaju Čoksoglavce - vesele likove koji su djecu uveli u novi šaljivi svijet zabave i kroz koje je stvorena inovacija brand vrijednosti. Idejni koncept projekta temelji se na jednostavnoj formuli: „Mlijeko + Zabava = Čoksa“. Formulu slijede i karakteristike samih proizvoda, usmjerenih na ciljani segment djece (4 do 10 godina), ali i njihovih mama, koje upravljaju kupnjom i potrošnjom slatkiša, kao i cjelokupna komunikacijska strategija. ožujak 2012. www.instore.hr Agenciji Bruketa&Žinić OM ovo je ujedno bila i prva prilika da dizajniraju kalup po kojemu će se odlijevati čokolada i s time je počelo. Insight za kalup je bio sljedeći: kad si klinac, čokoladu uvijek moraš s nekim dijeliti, ali s nekima želiš dijeliti više, a s nekima manje. Ova čokolada može se zato trgati na različite dijelove, nema klasičnih kockica, već su prutići podijeljeni na veće i manje komadiće. Sljedeći zadatak agencije bio je osmisliti ime. Sve postojeće slične čokolade imaju poprilično štreberska imena i izgled, zato je ideja za ovu čokoladu došla od zamisli – zašto izmišljati i nametati nova imena, kad djeca već imaju ime za čokoladu Čoksa. Kako bi bila što praktičnija za korištenje djeci od 4 do 10 godina kojoj je i prvotno namijenjena, Čoksa je “odjevena” u standardni “flow pack”. Na ambalaži dominiraju Čoksoglavci, koji osim što uspostavljaju izravan kontakt s djecom preuzimaju i dio funkcije prikaza proizvoda (izgrađeni su od glavnih sastojaka: mlijeko, lješnjak, kakao i banana-keks) otvarajući prostor za veliki čitljivi logotip. U razigranom koloritu glavnu ulogu ipak preuzima bijela boja kao referenca na mliječno punjenje čokoladice. Na ambalaži su također posebno istaknute informacije o sastavu, koje komuniciraju benefite proizvoda koji su važni za roditelje. Nakon proizvoda, imena i ambalaže, trebalo je osmisliti komunikacijsku kampanju. S obzirom da klinci dobro reagiraju na maskote i s njima se lako poistovjećuju, Čoksoglavci i u kampanji nose glavnu ulogu. Nositelji kampanje bili su TV spotovi, koji su napravljeni kao kratki crtani filmovi s Čoksoglavcima u glavnoj ulozi. Za razliku od današnjih vrlo agresivnih crtanih filmova, ideja je bila vratiti se staroj kulturi crtića koji se temelje na gegovima. U takvim je crtićima djeci najsmješnije kada netko napravi kakvu “zabranjenu” radnju, na primjer pusti vjetar ili podrigne, i slične stvari koje su do nekog uzrasta djetata prirodne i društveno prihvatljive, a onda se odjednom uključuje bonton i nešto što je do jučer bilo prirodno, postaje nepristojno. Tri TV spota s Čoksoglavcima temelje se na osnovnim trikovima iz 53 crtića - jedan popije punu čašu mlijeka pa podrigne, u drugom dvojica sa svake strane mlijeko srću na slamku pa jedan drugog usrću i slične nepodopštine. Proizvod je od samog lansiranja iznimno uspješan. Nakon prve distribuirane serije, u određenom trenutku je cijela jedna Kraševa proizvodna linija proizvodila samo Čoksu kako bi se zadovoljila potražnja. 54 ožujak 2012. www.instore.hr InMarketing OTVORENA IZLOŽBA ADC*E – THE BEST OF EUROPEAN DESIGN & ADVERTISING AWARDS 2011 Najbolje od najboljeg Na izložbi su prikazani svi nagrađeni radovi ADC*E Awards 2011, kao i radovi članica koji su osvojili zlatne medalje na nacionalnim ADC festivalima, a posebno su izloženi i radovi hrvatskih autora nagrađeni na nacionalnom ADCC natječaju 2011. godine. među njima su i tri hrvatska nagrađena rada koja su sudjelovala na festivalu. Uz njih se mogu vidjeti i domaći radovi koji su osvojili srebrnu i brončanu medalju na nacionalnoj razini, rekao je Vidović, istaknuvši kako je na izložbi moguće iščitavati idejni standard europskog komunikacijskog spektra, a koji pripada kategoriji funkcionalne naručene komunikacije. Autor: Tomislav Ciliga I zložba ADC*E – The Best of European Design & Advertising Awards 2011, na kojoj se prikazuje najbolje od europskog dizajna i oglašavanja u 2011. godini, u organizaciji Art Directors Club Croatia (Hrvatskog kluba kreativaca) člana Art Directors Cluba Europe (ADC*E) te Centra za dizajn HGK, otvorena je 21. ožujka u prostorijama Centra za dizajn HGK u Zagrebu. Izložbu pod sloganom "U potrazi za WOW efektom", postavio je Branko Silađin. ciranju u četiri glavne kategorije – TV/ film, tiskani mediji, web inovativna upotreba medija i dizajn. Prošle je godine u Barceloni u Španjolskoj žiri sastavljen od pedesetak vrhunskih kreativaca iz cijele Europe između više od 900 radova pristiglih iz 25 europskih zemalja dodijelio jedan Grand Prix, 32 zlata i 168 nominacija. Predsjednik Uprave McCann Erickson Hrvatska i ADCC-a Ivica Vidović, otvarajući izložbu naglasio je kako je Hrvatska već treću godinu članica te sudjeluje u konkurenciji za nagrade na tom europskom festivalu. Na izložbi se prikazuje 177 pobjedničkih radova, 118 je nacionalnih pobjednika, a Art Directors Club of Europe Na izložbi su prikazani svi nagrađeni radovi ADC*E Awards 2011, kao i radovi članica koji su osvojili zlatne medalje na nacionalnim ADC festivalima, a posebno su izloženi i radovi hrvatskih autora nagrađeni na nacionalnom ADCC natječaju 2011. godine. ADC*E svake godine dodjeljuje nagrade za „Najbolje od najboljeg“ između radova koji su već nagrađeni u zemljama iz kojih potječu u dizajnu, oglašavanju i tržišnom komuni- ADC*E je neprofitna organizacija europskih klubova kreativaca koja djeluje u 22 zemlje uključujući i Hrvatsku. Klub je osnovan 1990. godine s ciljem promoviranja izvrsnosti u europskom dizajnu i oglašavanju. Svake godine ADC*E dodjeljuje nagrade za „Najbolje od najboljeg“ između radova koji su već nagrađeni u zemljama iz kojih potječu. Direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda, istaknuo je kako je danas otvoren i novi natječaj te svi hrvatski kreativci svoje radove mogu prijaviti za ogled na međunarodnoj sceni do 22. travnja na www.adcc.com.hr. Domaći kreativni radovi, koji osvoje zlatnu i srebrnu Kocku, izravno ulaze u konkurenciju za europski festival te postaju dio izložbe koja putuje po Europi. Uz iskusne profesionalce priliku dobivaju i studenti, koji svoje radove prijavljuju u kategoriji „Student of the year“. ožujak 2012. www.instore.hr 55 intervju DESET USPJEŠNIH GODINA AQUAVIVE Brandirani Vivas barovi suvremeni način distribucije vode za piće U Aquavivi su se sjetili jedinstvene ideje i brandirali Vivas barove u kojima se mogu kupiti galoni Aquavive po diskontnim cijenama. Neki barovi su u njihovom vlasništvu, a neki su u franšizi. prodaje “Žive vode”. Autor : Tomislav Ciliga N edavno se navršilo deset godina kako se tvrtka “Živa voda” bavi proizvodnjom i punjenjem vode za piće Aquaviva. Tvrtka “Živa voda” je u vlasništvu bivšeg nogometnog reprezentativca Darija Šimića. Odmah su se na početku odlučili za punjenje stolne vode jer takva voda za razliku od izvorske nije puna kamenca i kao takva obrađena voda bolje održava svoju kvalitetu u “watercooler” aparatima. Aquaviva se puni u galone od 18,9 litara i distribuira vlastitim voznim parkom. Direktor prodaje Aquavive, Miro Kasumović, došao je u tvrtku prije tri godine. U ovoj branši ima desetogodišnje iskustvo. Gospodin Kasumović je za InStore magazin otkrio kako mnogi ljudi zapravo ne znaju da je ovakva stolna, obrađena voda u najmanju ruku jednako, ako ne i kvalitetnija od izvorske. “Postoje znanstvena ispitivanja po kojima je obrađena Aquaviva tehnički najčišća voda na hrvatskom tržištu. Aquaviva je voda bez Ulažu u budućnost Da “Živa voda” itekako razmišlja o budućnosti, i širenju, pokazuje primjer s Vivascaffeom. U malo više od godinu dana završeno je spajanje s jednom pržionicom kave u Matuljima, a Vivascaffe se može kušati u preko 200 kafića. Tvrtka je brandirala i svoje čajeve Vivastea te postala distributer Nescafe Cappuccina, Nesquick kakaoa, te limenki NESCAFE Classic. U Aquavivi su se sjetili jedinstvene ideje i brandirali Vivas barove u kojima se mogu kupiti galoni Aquavive po diskontnim cijenama. Neki barovi su u njihovom vlasništvu, a neki su u franšizi. Ukupno ih je za sada 12. Time si je tvrtka znatno smanjila troškove i olakšala organizaciju oko distribucije. kamenca, izbalansirana optimalnom količinom minerala soli kalcija i magnezija, meka, lagano i kristalno čista. U procesu proizvodnje koristimo se najmodernijom reversnom osmozom. To je prirodan proces u kojem voda prolazi kroz fine membrane na kojima ostaju kamenac, soli, bakterije i virusi. Takvim načinom proizvodnje dobiva se tehnički “najispravnija” voda za piće na tržištu”, objašnjava Kasumović. U poslu s prodajom vode za piće jedan od najvažnijih preduvjeta za uspjeh je dobro organizirana distribucija, prodaja, ali daleko najvažniji je profit. “U ovom poslu možete imati odličnu prodaju galona, ali još je puno važniji profit. Troškovi su veliki, a naplata spora. Te sve aparate treba održavati i servisirati, što je vrlo skupo. Zbog svih tih razloga teško se održati na tržištu. Također htio bih istaknuti da nam je uz kvalitetu vrlo bitan odnos s kupcem u oba smjera. I starim i novim kupcima nudimo osobni pristup i dodatnu pažnju. Takve geste koje dođu do kupca, zauvijek se pamte. Poveznica sa zadovoljnim kupcem pohranjuje toplinu i stvara osjećaj bliskosti. Sve to se očekuje od Aquavive. Da itekako dobro radimo, pokazuje i najbolji oblik marketinga – usmena predaja. Naši kupci se pretvaraju u pravu “vojsku propagatora”. “Usmeni prijenos informacija neizmjerno nam je važan”, tvrdi direktor “Kupac može kupiti našu vodu u svakom Vivas baru po diskontnim cijenama. Svaki bar uređujemo na prepoznatljiv način. Tražili smo novi način na koji bismo došli do kupca i olakšali mu dolazak do našeg proizvoda. To se pokazalo dobrim rješenjem. Sve više ljudi prihvaća taj naš koncept”, priča Kasumović. Svi Aquavivini aparati za vodu imaju certifikate Nezavisne američke institucije za kvalitetu (NSF), a punionica i svi strojevi HCCP i ISO standarde. “Živa voda” je 2009. godine dobila pravo na uporabu znaka “Hrvatska kvaliteta”, koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora. Svjetski dan voda Prema UNESCO-ovu izvješću o vodnim zalihama Hrvatska se s 32,818 kubnih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku nalazi na visokom trećem mjestu u Europi, odmah iza Norveške i Islanda. Ako se spomenute vodne zalihe računaju po površini teritorija, Hrvatska je prva u Europi i treća u svijetu, istaknuto je na stručnom skupu koji je u povodu Svjetskog dana voda 22. ožujka, organiziralo Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića (GIUPP). 56 ožujak 2012. www.instore.hr logistika Radio frequency identification RFID – Sustav radio frekvencijske identifikacije Svrha RFID sustava je omogućavanje prijenosa podataka s prijenosnog medija, taga, koji se nakon očitavanja mogu obrađivati sukladno specifičnim potrebama. Podaci s taga se koriste za identifikaciju, ili lociranje, ili su specifični za svog nositelja: rok trajanja, boja, karakteristike materijala... Autor: Zoran Kokanović R FID (engl. Radio frequency identification ili na hrvatski radio frekvencijska identifikacija) je općeniti naziv za sustav koji prenosi jedinstveni zapis nositelja (predmeta ili živog bića) koristeći radio valove. U posljednje vrijeme u literaturi se za objašnjenje RFID-a koristi i termin Radio frequency identification devices, u prijevodu uređaji za radio frekvencijsku identifikaciju, što je uži pojam i kao takav nije raširen u upotrebi. RFID inače pripada obitelji tehnologija za automatsku identifikaciju, koje se bave prikupljanjem podataka i njihovog pohranjivanja u računalne sustave bez ljudskog rada. Antena šalje radio signale kojima čita i zapisuje podatke na tagu. Čitač prevodi podatke očitane s tagovog čipa, a zatim se informacija šalje do računala na daljnje obrađivanje. Ukratko svrha RFID sustava je omogućavanje prijenosa podataka s prijenosnog medija, taga, koji se nakon očitavanja mogu obrađivati sukladno specifičnim potrebama. Podaci s taga se koriste za identifikaciju, ili lociranje, ili su specifični za svog nositelja: rok trajanja, boja, karakteristike materijala... RFID – korištenje tehnologije Obilježja tehnologije određuju i grane u kojima se koristi. Identifikacija Izbijanjem krize izazvane epidemijom kravljeg ludila, RFID tehnologija je dala jednostavan odgovor na problem sljedivosti. Danas je praktički nemoguće vidje- Osnovni RFID sutav čine tri glavna elementa: - tag (naljepnica, etiketa), odnosno transponder; - čitač, odnosno antena; -računalo. Osnovna uloga taga odnosno transpondera je nošenje informacija, uz pomoć kojih je njegov nositelj jedinstven. No, tagovi mogu i čitati, zapisivati, odnosno istodobno čitati i zapisivati podatke. ti kravu, svinju ili ovcu bez taga pričvršćenog za uho. Još krajem prošlog stoljeća dokazana je neškodljiva upotreba čipiranja ljudi, međutim sama pomisao na to izaziva žestoke rasprave zbog velike mogućnosti zlouporabe. Osim izravnog čipiranja živog bića, RFID se za identifikaciju koristi i u osobnim ispravama, i u putovnicama. Prva zemlja s takvom putovnicom bila je Malezija još 1998. godine, a u Hrvatskoj su uvedene od 2009. godine. Sigurnost i kontrola pristupa Upravljanje i nadzor pristupa poslovnim zgradama i industrijskim postrojenjima, odnosno specifičnim zonama unutar njih putem kartica je tipičan primjer korištenja RFID tehnologije. Prednosti su višestruke. Kartica je jednostavnija za korištenje od mehaničkog ključa, nema habanja brava ili oštećivanja kartice s ožujak 2012. www.instore.hr magnetskim zapisom, mogući gubitak se rješava deaktiviranjem kartice. Praćenje i lociranje pokretne imovine RFID tehnologija nam omogućava da lakše upravljamo predmetima koji se u praksi gube, ili kradu, koji se ne koriste dovoljno ili koje ne možemo naći kada nam trebaju. Najčešći predmeti na koje se stavljaju tagovi su viličari, pokretne skele, alati, nosiva ambalaža (palete, kutije, kašete), kolica... Druga vrsta imovine kod koje je raširen RFID je uredska oprema. Umjesto beskonačno dugačkih papirnatih inventurnih lista, dovoljan je čitač. Praćenje pokretne imovine se primjenjuje i unutar knjižnica, muzeja i obrazovnih institucija. Sustavi plaćanja Jedan od najkorištenijih načina RFID-a je plaćanje cestarina, odnosno pristojbi za ulaz u centre svjetskih gradova uz minimalno, odnosno bez zaustavljanja. Za očekivati je da će se ista tehnologija uskoro početi koristiti u restoranima brze hrane, u maloprodajnim lancima... Malo(vele)prodaja i SCM Glavni generator širenja upotrebe RFID tehnologije unutar FMCG industrije su, i u budućem razdoblju bit će, maloprodajni lanci. Wall Mart je tako početkom 2005. godine zatražio od svojih sto najvećih dobavljača da počnu koristiti RFID naljepnice. Glavni cilj maloprodajnih lanaca je smanjivanje zalihe unutar svog prodajnog lanca. To se prije svega postiže pravodobnim lociranjem robe, a korist od toga imaju i proizvođači i distributeri. Drugi cilj je da se zaliha nalazi na polici kako bi bila dostupna kupcima u svakom trenutku, te da se ubrza protok kupaca kroz blagajnu. Popratni benefit bi bile brže i točnije inventure, smanjivanje gubitaka uzrokovanih isticanjem roka trajanja, gubitaka robe unutar distribucijske mreže, odnosno isporuka krivih količina i na kriva isporučna mjesta, i u konačnici smanjenje troška rada. Za očekivati je da će se slični zahtjevi uskoro pojaviti i na tržištima unutar ove regije. Trgovački lanci koji su došli iz EU tu tehnologiju već koriste na europskim tržištima, a i veliki domaći lanci su upoznati s prednostima tehnologije. Proizvodnja Implementacija RFID-a, pitanje je sada? U proizvodnji se RFID koristi za praćenje dijelova, poluproizvoda, zaliha uz proizvodnju. Također je uobičajena upotreba kod upravljanja procesa proizvodnje bazično istog proizvoda, koji se izrađuje u različitim verzijama. RFID, kao i ostale tehnologije, često prate zablude i nerealna očekivanja. Unutar kompanija se često mašta o tehnološkom Svetom gralu, „tehnologiji koja rješava sve probleme, ne košta ništa i ne zauzima više mjesta od ušice igle“. 57 Kako te tehnologije još uvijek nema, niti je na vidiku, odluka o uvođenju RFID-a trebala bi odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja: što dobivamo uvođenjem, koliki je povrat investicije i u konačnici, što će se dogoditi ako tu tehnologiju ne uvedemo. Hoće (žele) li nas poslovni partneri pratiti u uvođenju tehnologije? Hoćemo li odgađanjem uvođenja izgubiti kompetitivnu prednost? Hoće li lošija razina usluge dovesti do gubitka povjerenja kod kupaca? U konačnici, ne radi se o cijeni tagova, nego o dobiti na kraju poslovne godine. 58 ožujak 2012. www.instore.hr logistika GEBRÜDER WEISS – DUGA TRADICJA PRUŽANJA USLUGA U LOGISTICI I TRANSPORTU Pojam i značenje lanaca nabave Lanci nabave predstavljaju kompletan put jednog proizvoda, robe, sirovine, od mjesta njenog nastajanja, do krajnjeg korisnika. To podrazumijeva sve faze koje pružatelji usluga, pružaju na tom polju, bilo da je riječ o transportu, o outsourcing uslugama ili o procesu skladištenja, sve do krajnjeg primatelja, korisnika ili kupca Autor: Gebrüder Weiss tim, www.gw-world.rs P ojam „logistika“ potječe od grčke reči logos, što znači znanost, misao, plan. Njen smisao je povećanje efikasnosti poslovanja, a jedan od načina da se ovaj cilj postigne je ušteda sredstava. Dakle, tvrtke koje imaju dobro razvijenu logistiku mogu računati na smanjenje troškova u poslovanju, a samim time i na unaprjeđenje poslovanja. Sam logistički proces obično podrazumijeva više faza: nabavu materijala, upravljanje zalihama i skladište, distribuciju gotovog proizvoda, kao i dodatne usluge, kao što je npr., pakiranje i razdvajanje robe. Razvidno je da dobro organiziran transport predstavlja jedan od ključnih elemenata u proizvodnom lancu, kao i način da tvornica ili poduzeće, ukoliko ima dobro ustrojen transport, u startu dobije bolju poziciju u odnosu na kon- kurenciju. U prosjeku na transport jedna tvrtka utroši od 10 - 90 posto ukupnih troškova, pa zato predstavlja jedan od ključnih vidova racionalizacije potrošnje. Pored smanjenja troškova, izuzetno je važno da roba bude na pravom mjestu u pravo vrijeme (koncept „just in time“). Svaka vrsta transporta ima svoje prednosti i mane, a u skladu s prioritetima i potrebama, logističar je u mogućnosti izabrati onaj optimalni. Tako je npr., osnovna mana željeznice nefleksibilnost i dugo tranzitno vrijeme, a prednosti nezavisnost o klimatskim promjenama, veliki stupanj sigurnosti i cijena, pa će se logističar odlučiti za ovaj vid transporta kada ostali, npr. zbog vremenskih neprilika, nisu mogući. U svijetu je vrlo čest i intermodularni promet, koji kombinira više različitih vrsti transporta. Drugi važan pojam je „lanac nabave“. Postoje neslaganja među američkim i europskim stručnjacima po pitanju značenja pojma logistike i lanca nabave. Logistika podrazumijeva osmišljavanje, projektiranje i realizaciju lanca nabave, ali se bavi i problemima administrativne prirode, osmišljavanjem IT sustava, marketingom i ljudskim resursima. Kako bismo odredili pojam lanca nabave, u pomoć smo pozvali Dejana Spasojevića, voditelja logistike u srpskoj podružnici austrijske tvrtke Gebruder Weiss. “U pravilu lanci nabave predstavljaju kompletan put jednog proizvoda, robe, sirovine, od mjesta njenog nastajanja, do krajnjeg korisnika. To podrazumijeva sve faze koje mi, kao pružatelji usluga, pružamo na tom polju, bilo da je riječ o transportu, o outsourcing uslugama ili o procesu skladištenja, sve do krajnjeg primatelja, korisnika ili kupca.” U ovom području postoje različiti pristupi. Neke tvrtke same održavaju svoj lanac nabave, što nije tako čest pristup na razvijenim tržištima. S druge strane su tvrtke koje putem outsourcinga angažiraju pružatelja usluge da im riješi lanac nabave u cjelini ili djelomično. “Na zapadnom tržištu trend je da se tvrtke bave svojom primarnom djelatnošću, a da većinu stvari koje nisu dio primarne djelatnosti, prepuste stručnjacima koji su za to specijalizirani” - objašnjava Spasojević. Logistička rješenja, s druge strane, u internoj organizaciji “Gebruder Weiss” osmišljena su upravo za potrebe klijenta koji traži specifičnu, unaprijed definiranu uslugu. Riječ je o standardima vezanim za segment organizacije i praćenje kompletnog tijeka robe (transport i skladište) kaže Spasojević i dodaje da ovaj segment u funkcioniranju “Gebruder Weiss” definira kompletno rješenje klijentu od početka do kraja. Tako se zapravo pokriva veći dio usluga. Možemo čak i odstupiti ožujak 2012. www.instore.hr 59 od naših standardnih proizvoda i kreirati nova rješenja. - ističe Spasojević. - Ni jedan od logističara nema sve, a to je naročito prisutno na području prijevoza. Zato imamo podizvođače - prijevoznike. Stabilnost se ogleda u njihovoj selekciji, prilikom koje vodimo računa o kvaliteti i uvjetima koje naši dobavljači moraju ispuniti - ističe Spasojević, uz ocjenu da se upravo na taj način kupcima pruža stabilnost. Inovativnost kao jedna od najznačajnijeg dijela logističkog koncepta, podrazumijeva primjenu novih rješenja, specifičnih u odnosu na potrebe kupca. “Gebruder Weiss” nudi i konzalting klijentima kako da određenim procedurama uklope sve najbolje i nađu najbrži, najefikasniji i najsigurniji način. S druge strane, u ponudi su standardi i u na području informatičkih rješenja, usluge protoka robe... Gebrüder Weiss je najveće austrijsko poduzeće za pružanje usluga na području transporta i logistike. Svojim klijentima nudi široko razgranatu ponudu servisa za nacionalnu i internacionalnu razmjenu roba, s ciljem da se svakom kupcu ponudi rješenje za transport i logistiku koje će biti u skladu s njegovim potrebama. Poduzeće sa središtem u Lauterachu ima tradiciju od preko pola stoljeća. Zahvaljujući kulturi i otvorenosti prema svijetu, ali i radoznalosti kada je reč o novitetima, GW postaje sve modernije poduzeće. Zahvaljujući humanom duhu, koji se održao usprkos svim promjenama i koji je narančastom koncernu podario njegov nezamjenjivi identitet, GW pokazuje posebno razumijevanje društvene odgovornosti. Tako predstavlja i jedan od najvećih centara za dodatno školovanje i svojim trening-programima priprema mlade sposobne ljude za buduće upravljačke zadatke. 60 ožujak 2012. www.instore.hr kvartovska trgovina UDRUGA MALIH TRGOVACA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Neka nas država više pita kod donošenja Zakona o trgovini O stanju u hrvatskoj trgovini i položaju malih trgovaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji razgovarali smo s predsjednikom Udruge malih trgovaca, gospodinom Borisom Listešom. Autor: Tomislav Ciliga U druga malih trgovaca Splitskodalmatinske županije osnovana je prije pet godina. U samom početku osnivanja bilo je 56 članica. U Udruzi je danas okupljeno 97 članica koje imaju ukupno 141 trgovinu. U trgovinama okupljenim u Udrugu ukupno je zaposleno 550 ljudi, a godišnji promet se kreće između 300 i 350 milijuna kuna. Trgovci iz Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije uglavnom rade s dvije do tri veleprodaje. To su Velpro, Studenac i Metro. Ali surađuju i imaju ugovore s još tridesetak dobavljača i proizvođača. Boris Listeš poručuje svima da male trgovine nisu skupe u odnosu na lance. Predsjednik Boris Listeš je u razgovoru za InStore magazin rekao da i dalje imaju upite za članstvo. “Mi smo četvrta po redu Udruga malih trgovaca osnovana u Hrvatskoj, nakon Međimurske, Sisačke i Riječke udruge. Trenutno postoji šest Udruga u Hrvatskoj organiziranih na ovaj način”, kaže Listeš i objašnjava koju prednost svojim članstvom dobivaju članovi Udruge, a koju dobavljači koji surađuju s Udrugom. kvadrata. Među zaposlenicima su i članovi obitelji, a u prosjeku u jednoj trgovini radi između tri i četiri zaposlenika, ovisno o veličini trgovine.” Listeš napominje da nema lanca koji se nije otvorio na ovom području. “Svi lanci koji su mogli doći su ovdje. Udruga se protiv toga bori udruživanjem i provođenjem raznih akcija, kao što to rade i oni.” “Udruga puno pridonosi razvoju. Da bi ostali likvidni, potrebno je puno umijeća i vremena koje je ograničeno. Našim članovima se kroz Udrugu lakše boriti s politikom cijena. Mi ćemo za naše članove dobiti od dobavljača bolje uvjete. Našem trgovcu tada ostaje više vremena da se posveti svom dijelu posla. Brži je protok informacija i smanjuju se troškovi poslovanja. Dobavljači s druge strane dobivaju sigurne kupce, a danas su rijetki oni koji plaćaju na vrijeme. To je velika stvar za dobavljače.” Trgovine okupljene u Udrugu Splitskodalmatinske županije imaju u prosjeku u svom asortimanu između 1.500 i 2.500 artikala i velike su u prosjeku od 50 do 100 Čelni čovjek Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije ističe nekoliko prednosti malih trgovina u odnosu na lance. “Mi mali trgovci u Udruzi u odnosu na velike lance smo puno brži, dolazimo brže do informacija, do novih proizvoda, brže se transformiramo i imamo bolju uslugu. Novi proizvod brže dođe kod nas. Čujemo se svakodnevno s drugim udrugama i razmjenjujemo iskustva. To je naša prednost. Kod nas se roba svaki dan dostavlja dok se u velikim lancima roba dostavlja svakih nekoliko dana. Lokacija je također velika prednost. Mi smo blizu našim kupcima te oni ne trebaju sjesti u automobil i otići u veliki lanac”, tvrdi Listeš. “Poručio bih kupcima da obiđu male trgovine i da pogledaju cijene osnovnih proizvoda. Neka pogledaju osnovne artikle, oni su cijenama izjednačeni s velikim centrima. Htio bih i ovom prilikom naglasiti da smo zastupljeni sa svim vrstama roba u našim trgovinama. Za nas je jako bitno kad kupac traži određeni proizvod, nabaviti taj proizvod odmah kad ga on traži jer zadovoljan kupac će opet doći kod vas. Kad kupac bude nešto tražio više puta i to ne nađe u vašoj trgovini, više neće ni dolaziti.” Gospodin Listeš tvrdi da bi tretman hrvatskih proizvođača prema malim trgovcima mogao biti puno bolji. “Naše trgovine nabavu roba vrše uglavnom od ova tri dobavljača. Mi smo htjeli uzimati robu izravno od proizvođača. Tako je zamišljeno da naša Udruga kao i većina ostalih Udruga izbjegne “jednu ruku”. No, naišli smo na velike probleme. Proizvođači su nas odbijali i upućivali na neke veleprodaje i trgovce. Mi smo jednostavno ostali zatečeni takvim načinom rada i mislimo da je to loše za našu trgovinu. No, mi radimo s Vindijom, Dukatom, Gavrilovićem i Ledom. Ne možete izbjeći naše velike proizvođače.” ožujak 2012. www.instore.hr 61 Udruga ima puno zamjerki i na rad veleprodaja. “Puno toga bi hrvatske veleprodaje mogle napraviti. Prvo bi trebalo zabraniti da se u veleprodajama može obavljati i maloprodaja. To je moja najveća zamjerka veleprodajama u Hrvatskoj. Sve veleprodaje žele prodavati i na malo i na veliko. I to treba promijeniti u Zakonu o trgovini. To je nekorektno prema svim ostalim poslovnim partnerima. To uporno tražimo. Drugo, veleprodaje ne nabavljaju robu koju mi tražimo. Mi nemamo one robe za koju smo zainteresirani. Stalno se smanjuje taj asortiman”, tvrdi čelnik Udruge malih trgovaca. Što se tiče inspekcija, gospodin Listeš kaže da su česte, ali i puno korektnije nego prije. “Ima jako puno inspekcija, nema dana kad nekome od naših članova ne dođe inspekcija. No, mislim da naši ljudi nemaju problema s njima. Inspekcije su korektne, ne idu kako bi se reklo “na nož”, upozoravaju na određene propuste i u početku kreću s upozorenjima. Morate znati da bi svaka velika kazna za malog trgovca značila propast te trgovine i ugrožavanje egzistencije trgovca i njegove obitelji”. Država, prema Listešovom mišljenju, nije baš puno napravila da bi zaštitila male trgovce. “Na žalost ne sudjelujemo u donošenju zakona. Htjeli bismo da se naša i sve ostale Udruge pitaju za nešto kad se mijenjaju propisi u trgovini. Mi smo ljudi s terena koji najbolje poznaju trgovinu. Mjerodavni u Ministarstvu ne poznaju tako dobro trgovinu i mislim da bi se više trebali konzultirati s nama malim trgovcima. Nikada do sada nas nitko nije pitao što mislimo o Zakonu. Jako je loša suradnja, skoro nikakva. Neka nam daju priliku da i mi damo svoje savjete. Nitko nas nikad nije pozvao u Komoru i pitao nas što mi mislimo o tome Zakonu”, rekao je predstavnik trgovaca Splitsko-dalmatinske županije i dodao: “Sve što je doneseno, bilo je na štetu malih trgovina i to se vidi po sve većem smanjenju udjela malih trgovina u ukupnom postotku. Mogu vam nabrojati stvari koje bi trebalo donijeti. Treba donijeti Pravilnike o otvaranju novih trgovina. Dopustiti lokalnim vlastima da to vode. Trebalo bi za otvaranje nove trgovine uvijek imati suglasnost lokalne zajednice. Toga danas nema, a bilo je prije. Zašto biste otvorili trgovinu ako imate na pet do deset metara trgovinu koja već radi? Treba donijeti Zakon da na određeni broj stanovnika postoji i određeni broj kvadrata trgovina. Onda se neće dogoditi da imate pet trgovina u istoj ulici, a da se tri zatvore. Drugo, trebala bi država davati poticaje za otvaranje malih trgovina, to jest za opremu i uređenje samih trgovina. Država bi trebala ispregovarati s bankama da bi trgovci imali povoljniju kreditnu liniju za otvaranje novih trgovina, što se danas ne može nikako dobiti. Smatram da smo mi trgovci poslodavci drugog reda. To vam je negativna percepcija naše trgovine. Pozdravljam akciju Zagrebačke banke “Obrtnik i partner”. Naša Udruga ima jako dobre odnose sa Splitskom bankom.” Na kraju našeg nadasve zanimljivog razgovora, gospodin Boris Listeš se osvrnuo na budućnost malih trgovina koja je po njegovom mišljenju neupitna. “Mislim da će mala trgovina sigurno opstati, u kojem omjeru, ne mogu prognozirati. Taj trend će još neko vrijeme biti u padu, ali će se zaustaviti. Mislim da nam se neće dogoditi sudbina naših susjeda Slovenaca. U zapadnim zemljama, primjerice u Njemačkoj, taj trend malih trgovina je u porastu. Ja sam optimist. Da tako ne razmišljam, ne bih ni radio ovaj posao i predstavljao male trgovce. Poručio bih malim trgovcima da se udružimo svi zajedno, da nam se jave, ako se tu prepoznaju, bit ćemo svi skupa zajedno jači.” 62 ožujak 2012. www.instore.hr kvartovska trgovina: riječ po riječ Vlasnici malih trgovina u Hrvatskoj za InStore magazin govore o problemima s kojima se susreću u poslovanju i o tome kako vide svoju budućnost. Prednost malih trgovaca je ljubaznost Ime trgovine: Trg Ime i prezime vlasnika: Mirela Nevistić Adresa: Kučerina 15, Zagreb Početak rada trgovine: 1997. Broj zaposlenih: 4 Kvadratura: 80 m2 Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: 26 kuna “Probleme vidim u nabavi robe jer ne možemo dobiti veće rabate. Smatram da bi nabava robe trebala biti povoljnija. S krizom se vidi da siromašniji kupci kupuju puno manje nego prije”, priča nam voditeljica zagrebačke trgovine Trg Sanja Šantak. “U blizini naše trgovine nalaze se Konzum i Lidl. S Konzumom smo se još donekle borili, ali od kada se otvorio Lidlov supermarket, gubimo dnevno preko 2.500 tisuće kuna. U zadnje dvije do tri godine smo osjetili pad prometa za čak 40 posto”, kaže trgovkinja. Ističe da je prednost malih trgovaca ljubaznost i puno ljudskija atmosfera nego u velikim trgovačkim lancima. “Naši kupci su uglavnom stalni već godinama koji žive tu u kvartu”, rekla nam je gospođa Sanja, koja nije baš optimistična kad se govori o budućnosti malih trgovina. “Vlasnik možda dvije ili tri trgovine će opstati, ali netko tko ima samo jednu trgovinu, nisam baš sigurna. Tko ima nekoliko trgovina, možda može uspjeti dogovoriti bolje uvjete prilikom nabave robe ako su veće količine”, smatra voditeljica trgovine u zagrebačkom kvartu Trešnjevka. Kupci uglavnom kupuju hrvatske proizvode. “Eventualno prolaze strani slatkiši, ali kad se radi o osnovnim proizvodima i potrepštinama, kao što je maslac, onda kupci uglavnom kupuju proizvode hrvatskih tvrtki”. Naša prednost u odnosu na velike lance je usluga očekujem boljitak malih trgovina Ime trgovine: Filip Ime i prezime vlasnika: Ivica Teklić Adresa: Put mira 28, Solin Početak rada trgovine: 1989. Broj zaposlenih: 2 Kvadratura: 50 m2 Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: između 25 i 30 kuna Ime trgovine: Fragola Ime i prezime vlasnika: Žarko Kujundžić Adresa: Biogradska ulica 9, Split Početak rada trgovine: 1996. Broj zaposlenih: 4 Kvadratura: 60 m2 Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: između 30 i 40 kuna “Najviše problema u svom poslovanju vidim u pojavi velikih centara, kao i u padu kupovne moći stanovništva. Kriza se osjeća u cijeloj Hrvatskoj. Plaćanje prilikom nabave robe nije više kao prije, uvijek se mora plaćati odmah jer inače plaćate kamate i automatski se događa obustava dobivanja robe”, smatra gospodin Ivica Teklić. “Problema ima s kupovnom snagom stanovništva. Ima kupaca koji su ostali bez posla. Kupci koji su kupovali dosta robe sad više ne mogu toliko kupovati. Nabava robe je sve gora i gora”, rekao je vlasnik male trgovine u Splitu, Žarko Kujundžić, i dodao da robu nabavlja u četiri do pet veleprodaja. “Sve se više vremena gubi na pronalaženje povoljnijih cijena proizvoda. Nije više situacija da dođete u jednu veleprodaju i uzmete proizvod, nego gledate gdje je što povoljnije pa onda kupujete. Borim se zahvaljujući kupcima koji su mi ostali lojalni i s kojima sam većinom prijatelj.” Gospodin Kujundžić nikad nije mislio da će trgovački centri biti u kvartu stanovanja. “Pokraj moje trgovine se nalazi trgovački centar Tommy od 2.500 kvadrata u stambenoj zgradi. Blizu je i Lidl. Moja trgovina je točno između ta dva lanca”, priča Žarko Kujundžić. Cijenom im, kaže ne može konkurirati, ali može uslugom. Gospodin Žarko tvrdi da je u njegovoj trgovini puno proizvoda cjenovno, ako ne isto, onda i povoljnije nego u velikim centrima. “Kupac bi trebao kupovati u malim trgovinama, osim uobičajenih potrepština i robu šire potrošnje. Nadam se da će u budućnosti splasnuti ta navika da su centri povoljniji i da će ljudi vidjeti da to baš i nije tako. Male trgovine su svaki dan sve povoljnije. Očekujem boljitak malih trgovina bez obzira što je trenutno taj trend u padu. Mi smo zemlja tipa Italije, gdje maloprodajni objekti drže najveći postotak.” U blizini njegove trgovine postoji nekoliko objekata velikih trgovačkih lanaca poput Lidla, Konzuma, Mercatora i Tommyja. “Prednost malih trgovina u odnosu na lance je usluga jer moji kupci dolaze kod mene već dugi niz godina”, kaže Ivica Teklić, koji ističe da bi odnos hrvatskih proizvođača prema njima malima mogao biti malo bolji. Teklić nije siguran u budućnost malih trgovina. “Sve se više trgovina zatvara, a otvara se sve više trgovačkih lanaca. Ne znam što će biti s malim trgovinama.” Gospodin Teklić smatra da država nije ništa napravila da zaštiti male trgovce te da je trebala napraviti puno više, pogotovo kad se zna koliko se uprihodi u državni proračun od mnogih nameta i poreza koje trgovci plaćaju. ožujak 2012. www.instore.hr 63 kvartovska trgovina: kako opremiti trgovinu? Parazit police – jedno rješenje, a mnogo prednosti Malo kreativnosti za bolju prodaju Vještom upotrebom ovih polica možete osigurati dodatni prostor za izlaganje, promovirati određene proizvode, pospješiti impulzivnu kupovinu i uvećati obujam prodaje – višestruke prednosti jednog rješenja. Autor: Dragan Bjelić izvršni direktor, Belem P arazit police predstavljaju osnovno sredstvo za realizaciju koncepta unakrsnog izlaganja robe ili u stranoj literaturi poznatog pod nazivom Cross Merchandising. Pod ovim pojmom podrazumijevamo izdvajanje iz ponude određenih artikala montiranjem dodataka standardnim policama (tzv. parazit police). Ove police se postavljaju na postojeće gondole (odatle i naziv) tako da ’iskaču’ iz njih i na taj način skreću pozornost kupaca na određene proizvode. Dobro postavljene police imaju višestruko djelovanje na kupca koji se kreće kroz trgovinu: 1. skreću pozornost na određeni proizvod, 2. osiguravaju dodatni prostor za izlaganje proizvoda, 3. stvaraju želju za proizvodom, 4. pospješuju impulzivnu kupovinu. Ukratko, sve ono pozitivno što želimo napraviti u našem prodajnom objektu, što kao krajnji rezultat treba dovesti do povećanja obujma prodaje, upravo ovom vrstom polica i postižemo. Na primjerima ćemo vidjeti kako to možemo praktično i iskoristiti. Parazit police općenito možemo koristiti na dva načina, u ovisnosti od učinaka koje želimo postići, i to u cilju: - promoviranja novog proizvoda, - poticanja vezane kupnje. I u jednom i drugom slučaju, svrha je skretanje pozornosti kupaca i poticanje impulzivne (neplanirane) kupovine, što kao rezultat treba dati povećanje obujma prodaje. Promoviranje novog proizvoda U varijanti kada dodatne police za izlaganje robe koristimo kao sredstvo za promoviranje novog proizvoda, cilj nam je da kupcu skrenemo pozornost na novi proizvod i da ga na taj način usmjerimo da standardni artikl koji kupuje, zamijeni s onim koji promoviramo. Na primjer: imamo novi konditorski proizvod proizvođača koji je do sada bio poznat po samo jednoj vrsti okusa danog proizvoda. Proizvođač ima novi proizvod, sličnog tipa s novim okusom, koji želimo promovirati kupcima, ali i da istodobno testiramo kako će prodaja novog proizvoda teći. Ako parazit policu postavimo preko dijela gondole gdje se nalaze proizvodi ovog tipa ili u neposrednoj blizini, možemo u kratkom roku dobiti informaciju kako kupci reagiraju na novi proizvod. Izdvajanjem iz ponude novog proizvoda osigurat ćemo da svi kupci koji prilaze tom dijelu trgovine budu upoznati s novim okusom koji proizvođač nudi, utjecat ćemo na tradicionalne kupce da probaju novi proizvod i skrenuti pozornost kupcima koji u početku i nisu planirali ovu kupovinu da probaju novi proizvod. Dakle, kada nam je cilj promocija, parazit policu postavljamo u dio objekta sa srodnim artiklima. i potičemo ga da uz pivo kupi i, u ovom slučaju, promovirani kikiriki. Znači, potičemo prodaju sekundarnog proizvoda, koji se veže za primarni cilj kupovine (u ovom slučaju pivo). Prednost ovakvog koncepta je, što s druge strane, ne odbacujemo kupce kojima je isključivi cilj kupovine kikiriki potpunim premještanjem tog artikla iz dijela trgovine gdje on logično stoji (zajedno s ostalim slanim grickalicama), a stvaramo nove kupce koji možda prvobitno nisu imali u planu danu nabavu. Postoje različita rješenja parazit polica. Najednostavnije rješenje predstavljaju trakasti nosači proizvoda koji se magnetima ili kukama objese na gondole. Ovo su istodobno i najeftinija rješenja. Osim njih imamo različite varijante žičanih polica koje su nešto veće i nije ih tako jednostavno postaviti na postojeće police. U praksi, velika je vjerovatnost da ćemo neke od ovih polica dobiti izravno od samih proizvođača, kojima je u cilju da Poticanje vezane kupovine U slučaju kada želimo potaknuti vezanu kupovinu, parazit policu postavljamo u dio objekta, koji općenito ne sadrži proizvode tog tipa, ali postoji logična veza kod kupovine ta dva tipa proizvoda i oni često čine dio iste nabave. Na primjer: imamo dio trgovine u kojem prodajemo, na primjer, pivo. Ispijanje piva s društvom se obično povezuje za neke slane grickalice. Dakle, ukoliko netko već kupuje pivo, vrlo lako bi mogao biti kupac i za, recimo, kikiriki. Ako objesimo nosač s kikirikijem na policu gdje se nalazi pivo, kupcu stvaramo potrebu na taj način potaknu vlastitu prodaju. Takve police ne treba odmah odbijati, već ih treba iskoristiti na pravi način. Budite maštoviti, u krajnjoj linij vaš osnovni cilj je veći obujam prodaje, a parazit police mogu biti dobro sredstvo za ostvarenje tog cilja. Zato, nemojte izbjegavati ovo rješenje, već ga vješto iskoristite! 64 ožujak 2012. www.instore.hr iz četiri ugla Što mislite o najavljenim poskupljenjima i kako će se to odraziti na sveukupnu potrošnju stanovništva i njihovu potražnju za određenim proizvodima i uslugama? Doći će do smanjenja potrošnje brandiranih proizvoda Dubravka Lacić, DoNA trgovina d.o.o. Voditelj prodaje robnih marki Voditelj koordinacije, planiranja i kontrolinga proizvodnje N ajavljena poskupljenja su dodatno opterećenje za ionako tanak budžet stanovništva i situaciju velike nezaposlenosti koja vlada. I bez dodatnih poskupljenja, cijena potrošačke košarice osnovnih životnih potrepština u odnosu na primanja, vrlo je visoka. Kada svemu pribrojimo najavljena poskupljenja komunalija, mnoge obitelji samo dalje povećavaju minuse na svojim računima, budući su im troškovi veći od prihoda. Oni koji su već sada u maksimalnom dopuštenom prekoračenju, moraju jednostavno rezati vlastitu potrošnju. Malobrojni su oni čija im primanja dopuštaju potrošnju na dodatne sadržaje, osim osnovnih, nužno potrebnih i mislim da je velik dio stanovništva vrlo blizu tek pukom preživljavanju, a puno je onih koji su već na rubu”, smatra voditeljica robnih marki iz tvrtke Dona trgovina, Dubravka Lacić, i otkriva kako će se rezanje potrošnje odraziti na ukupnu potražnju za proizvodima. “Sve to dovodi do smanjenja potrošnje brandiranih proizvoda, a povećava se potrošnja povoljnijih zamjenskih proizvoda (supstituta) pri čemu se često svjesno zanemaruje kvaliteta proizvoda. Također dolazi do smanjenja količine kupljenih proizvoda jer se jednostavno odustaje od kupnje, ukoliko proizvod nije nužno potreban. Smanjenje potražnje za proizvodima uvjetuje refleksno i smanjenje proizvodnje, a time izravno utječe na našu ionako krhku ekonomiju. Poduzeća su u takvim uvjetima prisiljena proizvoditi manje serije, što dodatno povećava proizvodnu cijenu i umanjuje profitabilnost. Manja potrošnja i proizvodnja ujedno znači i manje prihoda u državnom proračunu pa je očigledno da nitko ovakvom situacijom ne profitira.”. Pomnije se planiraju tjedne i mjesečne košarice Tomislav Bagić, v.d. izvršnog direktora Mercatora - H za maloprodaju, veleprodaju i marketing S vaka najava poskupljenja rezultira potrebom za daljnjom revizijom kućnog budžeta, što utječe na opseg obiteljske kupovine. Pomni- je se planiraju tjedne ili mjesečne košarice, intenzivnije prate akcijske ponude, analiziraju cijene i traže povoljnije alternative”, rekao je v.d. izvršnog direkto- ra Mercatora-H za maloprodaju, veleprodaju i marketing Tomislav Bagić, i otkrio kako se Mercator nosi s tim stanjem na tržištu. “Mercator se svojom ponudom svakodnevno prilagođava okruženju kroz brojne popuste, povoljnije cijene te kroz širenje ponude vlastite robne marke jer obuhvaća kvalitetne proizvode široke potrošnje prepoznate od strane naših kupaca kao vrijednost za novac”, rekao je Bagić i dodao: “Mercator u suradnji s dobavljačima održava stabilnu politiku cijena, što je napravio i prilikom najave povećanja PDV-a te nije povećao cijene, a na nekim smo osnovnim proizvodima, poput šećera ili brašna, i dodatno snizili cijene. Ujedno, provodimo interne mjere kroz racionalizaciju korištenja energije kako slijedom rasta cijena energenata ne bi porasli troškovi.” ožujak 2012. www.instore.hr 65 Logičan slijed su Potrošnja kod većine poskupljenja gotovih stanovništva će i proizvoda dalje padati Boris Gracin, vlasnik i direktor poduzeća Panda trgovine P oskupljenja koja se događaju su rezultat poskupljenja osnovnih sirovina i ona za sobom moraju imati logičan slijed u poskupljenju gotovih proizvoda. No, tu su prisutna i razna spekulativ- na poskupljenja za koje nitko sa sigurnošću ne može znati kako će proći, neka od njih vjerojatno neuspješno i to povratom na još nižu cijenu, a neka na žalost uspješno i to tamo gdje tržišna konkurencija nije zdrava”, kaže poduzetnik Boris Gracin, i dodaje da će Panda trgovine svesti svoju maržu na najmanju moguću mjeru. “Mi nismo u situaciji da određujemo politiku tržišta, naša izlazna cijena je zadana, moramo biti u rangu naše konkurencije, odnosno moramo se truditi biti i bolji od nje, drugim riječima svodimo maržu na najmanju moguću mjeru, toliko da preživimo ovo krizno razdoblje.” & Nagel u Hrvatskoj i otkriva da njegova kompanija uglavnom neće podizati cijene svojih usluga. Emil justinić, direktor kompanije Kuehne & Nagel Hrvatska P oskupljenja se događaju istodobno s povećanom nezaposlenošću, nesigurnosti stalnog i stabilnog zaposlenja. Stoga prognoziram da će kod većine stanovništva potrošnja i dalje padati”, rekao je direktor kompanije Küehne “Zadnjih nekoliko godina pod velikim smo pritiskom snižavanja cijena naših usluga tako da uglavnom nećemo podizati cijene, osim u cestovnom prijevozu gdje ćemo dizati cijene u odnosu na povećanje cijene goriva, prema određenom odnosu.” 66 ožujak 2012. www.instore.hr periskop KOLUMNA POZNATOG PROFESORA EKONOMSKIH ZNANOSTI NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU Investicije – lijek... ali kada i kako? No, problem je onaj financijsko-bilančni: svojim prihodima (cestarine) niti izdaleka nisu u mogućnosti podmiriti troškove održavanja i otplate rata dospjelih kredita. I sada – pravo je pitanje: zašto nisu i kada će. Zato što logistički stvoren novi gospodarski prostor nije bio usporedno i razvojno popunjavan isto tako novim, privatnim investicijama poduzetničkog sektora. To znači, konkurentski sposobne industrije da proizvode, izvoze i zapošljavaju. I obratno – glavni udar u vrijeme krize doživio je uz sektor građevinarstva upravo sektor prerađivačke industrije. Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš V elika gospodarska kriza koja je potresla svijet (1929. - 1933.) prevladana je idejom J. M. Keynesa, koji je spoznao potrebu kreiranja dodatne potrošnje, što mogu osigurati investicije potaknute politikom jeftinog novca (niske kamate), te usporedno snažnim poticanjem javnih radova – poglavito u infrastrukturu. U današnjoj, opet globalnoj krizi, u SAD-u su ustanovili da je velik broj izuzetno značajnih infrastrukturnih projekata (mostovi, vijadukti, hidroelektrane...) sagrađen pred više od sedamdeset godina – kao javne investicije koje su tada masovno zapošljavale, stvarale povećanu kupovnu moć, angažirale niz tvrtki partnera i – tako redom, poticale ukupnu ekonomsku aktivnost na nacionalnom i međunarodnom planu. Kako danas stoji stvar s investicijama; u svijetu, u Europi i naravno, u Hrvatskoj? Na globalnoj razini (poglavito SAD) od 2008. g., izuzetno je značajno investirano (uloženo) u stabilizaciju financijskog sektora, poglavito vodećih banaka. Zatim je na red došao realni sektor i potpora automobilskoj industriji, ugovori s avio industrijom, te fiskalni poticaji za nove tehnološke investicije, ali unutar nacionalnih granica. Mjere su itekako dale rezultate: financijski sektor je stabiliziran, a prerađivačka industrija u ovom dijelu mandata predsjednika Obame bilježi i porast proizvodnje i porast zaposlenosti. Shodno tome, i pozitivne utjecaje na platnu bilancu, te sniženu razinu vanjskog zaduživanja. Europa, odnosno Europska unija, reagirala je s određenim vremenskim odmakom, ali tada odlučno. Vodeće ekonomije Njemačke i Francuske također su uložile značajna sredstva u stabiliziranje i financijskog sektora i (opet) automobilske industrije, koja se uz građevinarstvo smatra pokretačem gospodarskog rasta, te izuzetno bitnim sektorom za održa- Što je sat jednostavniji, to bolje ide. (Njemačka) vanje i rast ukupne zaposlenosti. Tajna je u njihovoj bazičnoj povezanosti i usmjerenosti prema stimuliranju proizvodnje i zaposlenosti u nizu praktičnih djelatnosti vezano uz ove obje grane; za automobilsku industriju bitna je ekonomija razmjera, to znači njeno itekako značajno sudjelovanje u izvozu. Uz ovaj poticajni i stabilizirajući koncept ulaganja (javnih) financijskih sredstava ostvaren je čitav niz mjera i poticaja za jačanje novih investicija vezano uz primjenu inovacija i shodno tome potaknuti tehnološki napredak: podizanje razine konkurentnosti, što je bila pak dominantna uloga i zadatak države, i tako podiglo razinu interesa privatnih ulagača i industrije. I sada – što je s nama u Hrvatskoj? Investicije su od polovine 90-ih godina bile stalno prisutne – ali kakve po svojoj dominantnoj strukturi. Otpočelo je građevinskom obnovom porušenog dijela države nakon agresije i rata (1995. 2000.), a zatim (od 2002...) nastavilo se visokim ulaganjima u izgradnji poglavito cestovne infrastrukture (procjenjuje se da je tu uloženo više od 7 mlrd. eura) i to, naravno, kreditnih sredstava. Novi autoputevi su nam svima srcu prirasli. I sada – kako dalje? Vladine najave novih investicija u sektoru infrastrukture u svrhu otklanjanja uskih grla su dobrodošle, ali uz dva bitna ali. Prvi je da se investicijska klima mora u cjelini popraviti, a shodno tome mogućnosti proširiti i na sektor prerađivačke industrije. Drugi ali, je da više ne postoji novi značajan prostor za javno zaduživanje. Izvori financiranja moraju se vezati uz poticanje green field investicija, angažirajući domaći i vanjski privatni kapital, koji će ulagati imajući u vidu profitabilnost tako ostvarenih ulaganja. Kao što su to učinili u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj..., u svojevrsnom interesnom suglasju i uz aktivnu potporu države na lokalnim i na središnjoj razini. To je puno teže i zahtjevnije: uredne zemljišne knjige, stručno obrazovani ljudi, realno radno zakonodavstvo, kvalitetni prateći javni servisi..., ali tada je to održivi trajni učinak. Zapravo, to je jednostavno: jer državi od 4,5 milijuna stanovnika, dužnoj gotovo 50 mlrd. eura, alternative za bolji život njenih građana i nema. Stoga, nije pitanje: ili javne ili privatne investicije; jedina dobitna kombinacija je i javne, ali fokusirane i efikasno upravljane, te privatne temeljene na ukupnoj konkurentskoj sposobnosti da u okviru nacionalne države domaći i vanjski ulagači profitabilno investiraju. Jedino tako, i samo tako, raste optimizam potrošača, a zatim i njihova realna potrošnja. 68 ožujak 2012. www.instore.hr periskop iz regije Pogled iz Slovenije Značaj informacijske tehnologije Autor: prof. dr. Bogomir Kovač Budućnost trgovačkih pristupa u zadnjih 20 godina radikalno se mijenja. Prevladavaju tri pristupa. Prvi zadržava tradicionalni pristup trgovačkog prostora i put do kupca, smislenu uređenost polica i stavlja naglasak na moderne logističke i tržišne načine navođenja kupaca. Drugi pristup veže se na mogućnosti e-trgovanja, sveobuhvatnije elektroničke medije, drukčije prodajne mogućnosti i promijenjene navike kupaca. Treća inačica navodi na kombinaciju prve i druge, trgovački prostor dobiva novo značenje, dodir s kupcem zadržava emotivnu nabijenost, a novi informacijski pristupi omogućavaju drugačije segmentiranje kupaca i usmjereno trgovanje. Koji trend je pravi i što donosi konkurentsku prednost? Poslovnih modela u biznisu je puno i nema pravila o tome koji je pravi. Konkurentsku prednost možete dobiti na takav način, da ste najbrži u postavljenom vremenu ili da tražite svoju priliku u koracima protivnika kao drugi na potezu. Digitalizacija trgovačkog poslovanja i e-trgovanje nikli su u devedesetim godinama prošlog stoljeća. U SAD-u danas već obuhvaća 9 posto cjelokupne prodaje, u EU nešto iznad 7 posto, a u azijsko-pacifičkoj regiji 3 posto. Domet e-trgovine na globalnoj razini iznosi oko petine ukupne prodaje i dostići ćemo je u idućih 10 godina. Ali, za taj preokret ključne su tri stvari, upotreba informacijske tehnologije, kompleksnije prosudbe kupaca i veća emocionalnost e-biznisa. Američki Walmart i Target trenutačno prodaju oko 2 posto preko interneta, iako će Amerikanci u 2015. biti skoro u potpunosti povezani preko pametnih telefona. Tradicionalni trgovci još upotrebljavaju informacijsku tehnologiju za praćenje kupovnih navika, a manje su spremni pomoću e-tehnologija napraviti i tradicionalnu kupovinu uzbudljivijom. Možda će vas trgovac pozvati telefonom u trenutku kada ćete se nalaziti blizu trgovine i dati vam dnevnu ponudu, u trgovini vas čeka veliki zaslon i osobno vas savjetuje sa svim u svezi vaših prošlih kupovina i stila, sobe za presvlačenje mijenjaju se u zabavne modne piste i slično. Američki Amy i Macy u zadnje tri godine napravili su revolucionarne pomake. Danas nema nikave sumnje, da je Apple uspio, između ostaloga, i s načinom organizacije svoje prodaje. Došli su do zaključka, da je trgovina kao fizički prodajni prostor nezamjenjivi izvor prodaje. Na netu možete konkurirati naročito s cijenom i niskim troškovima distribucije, a prava dodana vrijednost leži u ujedinjavanju virtualne i fizičke prodaje. Apple je primjer pristupa koji daje prednost emotivnoj i uzbudljivoj kupovini. Prije nekog vremena NYT je objavio priču kako Target otkriva ciljne kupce, kao što su na primjer, žene u drugom stanju, o njihovim namjerama kupovine te da imaju čak i podatke o mladim majkama, često i prije članova njihovih obitelji. I zašto je to važno? Jer je biznis u tom sektoru vrijedan više od milijarde dolara. Informacijska tehnologija omogućava da prepoznate ono što žele kupci i prije nego li se odluče za kupovinu. Slično radi i Apple s postupnim jačanjem marketinških akcija novih proizvoda čime svaki put stvara potrošačku euforiju na globalnoj razini. A globalna tržišna akcija u pozadini ima potpunu individualizaciju prodajnog pristupa kojeg omogućuje nova informacijska tehnologija. Što je na kraju zajednička poruka svih tih priča i što moramo napraviti u okružju koje to još ne poznaje? Za početak možemo se svi više pobrinuti za veću informatizaciju trgovačkog poslovanja. Usporedba strateških ciljeva, sakupljanje i obrada kupovnih podataka i njihova upotreba kod prodaje moraju biti razmjerni s investicijskim mogućnostima i povećanom prodajom. E-poslovanje pretpostavlja inovacije i kreativnost, i povjerite ga mlađim prodajnim timovima, pokušajte utjecati na prodaju kao događaj koji ljudima donosi povećanje blagodati i ugođaja. Svaka prodaja s tog stajališta je probna, a svaki pristup do kupca jedinstven. Pogled iz Bosne i Hercegovine Počinjem ovu svoju priču,... Autor: Kenan Uštović ...nizašto, bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe koja je jača od koristi i razuma... Većina nas prepoznaje ovu rečenicu. Za one koji se ne mogu sjetiti mala napomena, ovako počinje roman Derviš i smrt, bosanskohercegovačkog pisca Meše Selimovića. I zaista, dok pišem ovaj tekst razmišljam o njegovoj korisnosti. Je li on sam sebi svrha, ili će pomoći vama. Nadam se da hoće. Razmišljajući o temi na koju ću se ovaj put osvrnuti, jedna se sama iskristalizirala. To je porez na dodanu vrijednost. Opet priče o povećanju, o diferenciranim stopama, o kruhu, mlijeku, autima, luksuzu, bogatima i siromašnima. Prije nego predstavimo argumente za i protiv promjena po osnovi ovog poreza, preporučio bi Studiju o implikacijama diferenciranih PDV stopa u BiH, dr. sc. Dinke Antić, voditelja Odjeljenja za makroekonomsku analizu UO Uprave za indirektno - neizravno oporezivanje. U našem narodu postoje različita mišljenja po ovom pitanju. Jedni su za diferenciranu stopu jer smatraju da: ovakva stopa štiti građane koji imaju niska osobna primanja, smanjuje troškove kućanstava koji svojim novcem mogu zadovoljavati samo osnovne osobne potrebe i svakako jedan od glavnih razloga jest zadržavanje socijalnog mira, ili ja bih prije rekao socijalne iluzije. Antagonisti ove priče pak su bili vrijedniji i ponudili veći niz argumenata zašto diferencirana PDV stopa nije dobra za BiH. Neki od tih razloga su: ugroženost ukupnih prihoda po osnovi ove vrste poreza, povećanje troškova za ožujak 2012. www.instore.hr administraciju i uspostavljanje fiskalnog sustava, slabi rezultati država koje već primjenjuju ovakav sustav oporezivanja. Negdje sam pročitao i ovu... ako uvedemo diferenciranu stopu „nećemo više biti u trendu“ kakav svijet diktira... Mnogi vrsni istraživači idu i mnogo dublje pa sve negativne učinke dijele u tri skupine: fiskalne, mikroekonomske i makroekonomske... Sve analize tjeraju vodu na svoj mlin. Svi naravno žele da prije svega zaštite svoje interese, a pod interesima ponajprije mislim na prihode i gotov novac. Neke velike kompanije u BiH smatraju da je diferencirana stopa dobar potez, jer će im olakšati poslovanje. S druge strane, male kompanije, pogotovo one koje nisu obveznici PDV-a, smatraju da će različita stopa dovesti do povećanja njihovih cijena, jer nisu u mogućnosti odbiti ulazni PDV. I tako sve postaje jedan začarani krug odnosa za i protiv, gdje svatko vuče konopac na svoju stranu. Samo se nadam da u jednom trenutku konopac ne popusti, pa da svi osjetimo „silu gravitacije“. Ali nećemo više detaljno o ovome. Ovo je ipak „visoka“ ekonomija, i ja predlažem da je prepustimo istraživačima. Mi se samo trebamo nadati, da što god da se dogodi neće, barem negativno, utjecati na prosječnog stanovnika ove naše, već ionako siromašne države. Naši susjedi u Hrvatskoj su povećali svoju stopu s 23 posto na 25 posto. Na internetu se mogu naći mnogi članci koji govore o kratkoročnim/dugoročnim prednostima/nedostacima. Neki sektori hvale ovu akciju jer im se povećala prodaja, drugi je kude jer se njihova prodaja smanjila. Ovdje se lako može prepoznati poznata Ciceronova izjava: „U nedostatku argumenata vrijeđaj protivnika“. Sigurno postoji i taj učinak da „osrednji“ poslovni ljudi, zbog neznanja zašto njihova kompanija ide u određenom smjeru, smatraju da je najlakše krivicu/zahvalnost pripisati vanjskom čimbeniku kojeg su svi svjesni. Pa nek dalje vlada razmišlja što treba činiti kako bi svima bilo bolje. Sve u svemu, dok postoje porezi, postojat će dvije strane. Oni koji se hrane tim novcem, i oni iz čijih se usta uzima. Tako je uvijek i bilo, samo što se prije nije uzimalo iz gladnih usta kao danas. Na samom kraju, ja uvijek volim ostaviti za razmišljanje i neku poznatu izjavu. Ovog puta izjava glasi: „Lijenost tako polako korača, da je siromaštvo brzo stigne“, Benjamin Franklin. Pogled iz SRBIJE Tajne igre s javnim dugom Autor: Milan Ćulibrk, urednik Nin-u Vlada Srbije uspjela je ’preko noći’, za samo mjesec dana, smanjiti javni dug zemlje ispod zakonskog maksimuma od 45 posto bruto domaćeg proizvoda! Za ovu vijest bi u normalnim uvjetima svaka vlada, pa i kabinet premijera Mirka Cvetkovića, zaslužila sve pohvale. Ovoga puta, međutim, nema ni jednog razloga za to. 69 premijer Cvetković teška srca najavio, i to samo dva mjeseca pred izbore, bilo je lakše umjetno ‘napuhati’ BDP. Kako drugačije objasniti da je prošle godine, uz procijenjeni gospodarski rast od dva posto, BDP Srbije, prema računici Ministarstva financija, povećan s 29,02 na čak 32,99 milijardi eura! Samo jedan kalkulator, onaj koji koriste u Ministarstvu financija, pokazuje da je to rast od dva posto. Svi ostali pokazuju da se radi o povećanju BDP-a u eurima za 13,68 posto! Tu nije kraj financijskoj ‘gimnastici’. Suprotno općem uvjerenju građana da od izbijanja krize žive sve lošije, njihov je standard, opet prema računici Ministarstva financija, osjetno porastao u protekle dvije godine, jer je BDP po stanovniku povećan s 3.981 na čak 4.543 eura. Ako je to već tako zašto onda predsjednik Boris Tadić i premijer Cvetković tvrde da će Srbija u dogledno vrijeme izaći iz krize? Najkasnije krajem ove ili početkom 2013. godine. Ma, kakva kriza, ako je ‘po glavi’ svaki stanovnik Srbije u 2011. godini imao na raspolaganju 572 eura više nego godinu dana ranije? Malo li je 50 eura mjesečno? O čemu se radi? Obveze države prema domaćim i stranim vjerovnicima nisu uopće smanjene. Čak su simbolično porasle, s 14,46 milijardi eura u prosincu prošle na 14,47 milijardi eura u siječnju ove godine. No, iako je javni dug uvećan za 10 milijuna eura, prema računici Ministarstva financija, njegov udjel u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen je s 45,1 na 43,2 posto!? Bit će da je ovih povišica, ipak, bilo samo u papirima Ministarstva financija i da su one imale jedini cilj, povećati obujam moguće javne potrošnje u ovoj godini. Na stranu što bi ovi podaci posebno mogli razveseliti penzionere, koji još pamte kako su ‘po glavi’ u listopadu 2008. dobili jednokratno povećanje mirovina za 10 posto, a sada u eurima dobivaju između 20 i 30 posto manje nego prije povišice! Nema sumnje da bi jedan od najpoznatijih nogometnih komentatora s prostora bivše SFRJ, Mladen Delić, ovakvu računicu prokomentirao u svom stilu, kao kada je nogometna reprezentacija SFRJ postigla odlučujući gol u posljednjim sekundama utakmice: „Ma ljudi moji, je li to moguće? Prava ludnica.“ Ipak, nije sve tako crno. Da je nekome u vladi palo na pamet da BDP za ovu godinu projicira na 50 milijardi eura, sada bi nam javni dug bio manji od 29 posto. Ni tada se nitko u Nemanjinoj 11 ne bi osvrtao na tvrdnje Narodne banke i Fiskalnog savjeta da je javni dug iznad zakonskog maksimuma i da se mora smanjivati. I računica Ministarstva financija Srbije je ‘prava ludnica’. Ili je netko u Vladi Srbije zaslužio Nobelovu nagradu za matematiku, ili u njihovim proračunima nešto ‘debelo’ ne štima. Cinici će reći da je prije netko makroekonomske bilance toliko ‘naštimao’ da se malo zaigrao. Ako jest, onda je možda i to dio razloga zašto je Međunarodni monetarni fond prekinuo aranžman iz predostrožnosti sa Srbijom. Koliko bi tek tada pojedini “funkcioneri” mogli dodatno zadužiti državu. I da još više obmanjuju građane kako Srbija nije prezadužena i kako nam ne prijeti opasnost od grčkog scenarija. Bar do svibanjskih izbora, a poslije kako bude. Uostalom, većinu i sadašnjih i bivših ministara zaista ne brine tko će i kako vraćati dugove. U suprotnom, ne bi nam se stalno ponavljale iste greške da se zajmovi, ako se već moraju uzimati, koriste za potrošnju, a ne za investicije u infrastrukturu, bez koje će sve manje stranaca željeti investirati u Srbiju. No, umjesto štednje, koju je početkom ožujka na Biznis forumu na Kopaoniku 70 ožujak 2012. www.instore.hr inKategorija TEKUćINA ZA ISPIRANjE USTA Za zdraviji osmijeh Prvi poznati podatak o tekućini za ispiranje usta koja je korištena za liječenje bolesti desni (gingivitisa) datira iz 2.700. godine p.n.e. Tek 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća dolazi do otkrića djelovanja pojedinih aktivnih sastojaka na zubni plak i od tada dolazi do većeg zanimanja za korištenje ove kategorije proizvoda. Autor: dr. Marko živanović, johnson&johnson T ekućine za ispiranje usta predstavljaju vrlo važnu kategoriju proizvoda u sklopu oralne higijene. U osnovi postoje tri različita tipa tekućine za ispiranje usta. Antibakterijske tekućine koje smanjuju broj bakterija u ustima i sprječavaju nastanak zubnog plaka i oboljenja desni i eliminiraju neugodan zadah iz usta. Drugi tip su tekućine koje sadrže fluor i namjena im je jačanje zubne cakline i prevencija karijesa. Treći tip predstavljaju terapijske tekućine za ispiranje usta koje pomažu u liječenju određenih lezija u ustima. Zahvaljujući modernoj tehnologiji proizvodnje, danas imamo tekućine za ispiranje usta koje imaju višestruku namjenu. Tekućine za ispiranje usta kroz povijest Razni preparati za osvježenje daha i pranje zuba korišteni su od davnina. Prvi poznati podatak o tekućini za ispiranje usta koja je korištena za liječenje oboljenja desni (gingivitisa) datira iz 2.700. godine p.n.e. Mnoge stare civilizacije uključujući Egipat, Kinu, Grčku i Rim imale su recepte za ovakve preparate, koji su nerijetko bili i štetni za zubnu caklinu. Tek početkom 19. stoljeća, kada je otkrivena moderna pasta za zube, postali su dostupni zaista učinkoviti proizvodi za oralnu higijenu. Jedan od najpoznatijih svjetskih brandova, Listerin, je utemeljen još 1879. godine i u prodaji se nalazi i danas. Tek 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća dolazi do otkrića djelovanja pojedinih aktivnih sastojaka na zubni plak, i od tada dolazi do većeg zanimanja za korištenje tekućine za ispiranje usta. Sadržaj tekućine za ispiranje usta Tekućine za ispiranje usta se općenito razlikuju prema njihovim aktivnim sastojcima koji su nosioci antibakterijskog djelovanja. To mogu biti timol, eukaliptol, heksetidin, metil salicilat, men- tol, klorheksidin glukonat, benzalkonij klorid, cetilpiridinium klorid, vodikov peroksid i drugi. Kao dodatak često sadrže fluor i neke druge sastojke, radi proširenja spektra djelovanja. Pored aktivnih sastojaka sadrže i sredstvo za razrjeđivanje (vodu ili alkohol), razne zaslađivače (sorbitol, natrij saharin, ksilitol), boje, stabilizatore i dr. Ovisno od namjene i aktivnih sastojaka, mogu se koristiti svakodnevno u sklopu higijene usne šupljine ili pak periodično te određeno vremensko razdoblje za liječenje pojedinih oboljenja i stanja usne šupljine. Budućnost tekućine za ispiranje usta Tekućine za ispiranje usta danas imaju vrlo važnu ulogu u oralnoj higijeni. Znanstvena istraživanja su pokazala da dodatak tekućine za ispiranje usta svakodnevnom održavanju oralne higijene, može drastično pomoći u sprječavanju nastanka karijesa i oboljenja desni. U svijetu je ova kategorija proizvoda jako zastupljena, dok kod nas bilježi značajan rast posljednjih godina i ima veliki potencijal. Postotak ljudi koji koriste ovu kategoriju proizvoda u zemljama u okruženju je oko 10 posto. Usporedbe radi, u Europi je u prosjeku oko 30 posto, dok u Velikoj Britaniji i SAD-u taj broj prelazi 50 posto. Ovo je samo još jedan pokazatelj ogromnog potencijala ove kategorije proizvoda. Hipermarketi, supermarketi i drogerije predstavljaju ključne lance prodaje za proizvode ove kategorije. U prodaji se kod nas nalazi veliki broj različitih tekućina za ispiranje usta, poznatih svjetskih proizvođača. Neki od proizvoda iz ove kategorije na našem tržištu su Listerin, Aquafresh, Parodontax, Plax, Curasept i drugi. Ključ za rast ove kategorije proizvoda se nalazi u edukaciji kupaca i objašnjenju značaja i koristi koje imaju upotrebom tekućine za ispiranje usta. Pozicioniranje proizvoda u području oralne higijene, zajedno s četkicama i pastama za zube, može imati veliki utjecaj. Također, razne promidžbene i edukativne aktivnosti u prodajnim objektima, mogu pomoći da se potrošačima približi ova kategorija proizvoda. 72 ožujak 2012. www.instore.hr regija CEEMEA BUSINESS GROUP: ANALIZA TRŽIŠTA U REGIJI Što se ’piše’ susjedima Rezultati istraživanja ‘CEE business benchmarking survey’, koje je provela CEEMEA Business Group, daju pregled ekonomske situacije u prethodnoj godini i prognoze za 2012. na tržištima središnje i istočne Europe. U prethodnom broju analizirali smo domaće tržište, a u ovom se bavimo ključnim ekonomskim podacima, prognozama rasta i trendovima zarade u FMCG sektoru u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Kontakt: Nenad Pacek, nenad.pacek@globalsuccessadvisers.eu Slovenija: Zabilježen dvostruki rast Kod 20 posto prehrambenih poduzeća zabilježen je dvostruki rast, prije svega zahvaljujući lansiranju novih proizvoda. N egativni čimbenici, koji sprječavaju brži oporavak Slovenije, su oslabljene banke, dužnička kriza, prezadužena poduzeća, slabije povjerenje potrošača, visoka nezaposlenost i mnogo slabija izvozna tržišta u euro zoni. Kretanje prodaje i profita po poduzećima bilo je ispod očekivanja, a 2012. godina će vjerojatno biti i lošija. Vanjski dug iznosi 110 posto BDP-a. Poduzeća, kućanstva i vlada će u sljedeće dvije godine biti prisiljeni smanjiti dug. Bonitetne agencije su loše ocijenile fiskalno stanje u Sloveniji. Nova vlada Janeza Janše prisiljena je na stroge ekonomske rezove. Ključni ekonomski podaci Javni dug je, prema međunarodnim standardima, relativno nizak i doseže 44 posto, a s trenutnom tendencijom, do 2014. godine će dostići 50 posto BDP-a (što je još ispod mastrichtskog praga od 60 posto i trenutnog prosjeka u Europskoj uniji od oko 90 posto). Prije četiri godine, u 2008. javni dug Slovenije iznosio je 22 posto. Bruto vanjski dug iznosi 112 posto BDP-a, ali izravan vanjski dug iznosi samo 16 posto i od te brojke ništa ne ide pod kratkoročni dug. Zato ne očekujemo makroekonomske probleme koji bi proizašli iz visokog vanjskog duga (bar ne dok banke ne budu likvidne, što će im omogućiti Europska središnja banka), ali će se pojaviti negativne posljedice razduživanja. Proračunski manjak opet je visok i ove godine će najvjerovatnije iznositi 5 posto. Prognoze za 2012. godinu bilježe pad BDP-a od 0,2 posto. Domaća potražnja bit će vrlo loša. Trendovi zarade u FMCG sektoru Tri četvrtine poduzeća u sektoru proizvoda široke potrošnje zabilježilo je porast, ali uglavnom vrlo mali. Kod jedne četvrtine, u usporedbi s 2010. godinom, dobiti gotovo da nije ni bilo. Kod 20 posto prehrambenih poduzeća zabilježen je dvostruki rast, prije svega zahvaljujući lansiranju novih proizvoda. Prognoze rasta Gospodarski rast u Sloveniji, u razdoblju od 2004. do 2008. godine, u prosjeku je iznosio pet posto. U 2009. BDP je opao za 8,1 posto (više od bilo koje države u EU). U 2010. napredak je iznosio 1,2 posto, dok je euro zona nastavila slabiti. Tako je prosječni gospodarski napredak u prošloj godini iznosio tek 0,6 posto, i to prije svega zahvaljujući izvozu, dok je domaća scena zabilježila loše rezultate. Slovenija: prihodi i profiti 2011. - 2012. Slovenija Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prihod 2011. (lipanj) Prihod 2011. (prosinac) Prihod 2012. (lipanj) Prihod 2012. (prosinac) Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% Profit 2011. (lipanj) Profit 2011. (prosinac) Profit 2012. (lipanj) Profit 2012. (prosinac) pad za više od 10% 15 - 20% rasta pad od 1 do 10% 20 - 30% rasta bez rasta 1 - 5% rasta više 30% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmarking anketa, lipanj i prosinac 2011. BiH: Rast osiguran izvozom FMCG sektor i farmaceutske kompanije mogu očekivati bolje rezultate poslovanja u sljedećim mjesecima. T ijekom 15 mjeseci bez vlade, BiH je stagnirala jer je državna potrošnja bila smanjena, a mnogi infrastrukturni projekti zaustavljeni. Ovo je rezultiralo i smanjenjem sredstava iz MMF-a. Deficit iz 2011. g. iznosi 6,5 posto BDPa, i ostat će na razini od šest posto u 2012. Iako prognoze za 2012. nevjerovatno sliče na rezultate iz prošle godine, procjenjuje se da IT i FMCG sektor, kao i 73 ožujak 2012. www.instore.hr farmaceutske kompanije, mogu očekivati bolje rezultate poslovanja u sljedećim mjesecima. Ključni ekonomski podaci Ekonomske osnove bile su mješovite: javni dug je na razini od 30 posto BDP-a, vanjski dug iznosi 58 posto, a devizne rezerve 3,2 milijarde eura. Nezaposlenost je na zabrinjavajućih 43 posto (24 posto po podacima Međunarodne organizacije rada), iako je veliki broj registriranih zaposlen u “sivoj ekonomiji”. BiH je potrebna pomoć MMFa u svezi s trenutnim deficitom (5,5 posto u 2010. i 6,5 posto u 2011.), kao i s deficitom proračuna. BDP bilježi rast od 5,6 posto na godišnjoj razini u razdoblju od 2004. do 2008., ali je pao za 2,9 posto u odnosu na 2009. godinu. BiH je izašla iz recesije u 2010., ali zabilježeni rast iznosi samo jedan posto, dok je procijenjen rast od 1,7 posto u 2011. uglavnom osiguran izvozom u prvih šest mjeseci. Prognoze rasta Potrošnja je rezultat umjerenog rasta priljeva novca iz 2011. godine. BiH je osjetila posljedice usporavanja rasta europske ekonomije u trećem tromjesečju 2011., a to se posebice odrazilo na izvozni sektor, pa se taj trend bilježi i do kraja godine. Domaći izvozni sektor neće izbjeći slabljenje na ključnim izvoznim tržištima i nisku vanjsku potražnju. Ipak, solidni rezultati ovog sektora, tijekom prvih šest mjeseci, izvoz čine glavnim pokretačem rasta u 2011. g., bez obzira što izvozno orijentirana industrija bilježi blagi pad. Kompanije s većinskim državnim vlasništvom će i dalje trpjeti, iako će vlada ove godine povećati izdatke za 11 posto. Najveći dio novca će otići na otplatu dugova. Trendovi zarade u FMCG sektoru Kupnja proizvoda za kućanstvo je jako niska, a rezultat je nezaposlenosti i smanjenja plaća u javnom sektoru. BiH je smatrana tržištem s pozitivim izgledima Srbija: Labava fiskalna politika Proračunski deficit će najvjerojatnije biti viši od četiri posto nakon sličnih rezultata ostvarenih u 2011. godini. Korporacije uglavnom očekuju jednostruki rast, ali s lošijom ekonomijom i većom stopom nezaposlenosti, sve proizvođače robe široke potrošnje čeka teška borba u 2012. godini. R ast u 2011. g. vjerovatno nije bio veći od 1,7 posto (1,4 posto u najgorem, a 1,9 posto u najboljem slučaju). Pošto eurozona sada ulazi u blagu recesiju, očekujemo da će Srbija ove godine usporiti rast na svega 1,2 posto (0,8 posto u najgorem, a 1,5 posto u najboljem slučaju). Srbija je mirnija po pitanju podmirivanja svojih kreditnih obveza i ubuduće će osigurati više financija iz domaćih izvora, izraženih u domaćoj valuti. Očekuje se da će se obustavljeni pregovoSrbija: prihodi i profiti 2011. - 2012. Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prihod 2011. (lipanj) Prihod 2011. (prosinac) Prihod 2012. (lipanj) Prihod 2012. (prosinac) Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% Profit 2011. (lipanj) Profit 2011. (prosinac) Profit 2012. (lipanj) Profit 2012. (prosinac) pad za više od 10% 15 - 20% rasta pad od 1 do 10% 20 - 30% rasta bez rasta 1 - 5% rasta više 30% rasta Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmarking anketa, lipanj i prosinac 2011. 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta ri s MMF-om dobro završiti, ali će država vjerovatno biti prisiljena na umjerenu štednju, koja će nanijeti štetu kompanijama koje ovise od vlade. Ključni ekonomski podaci Vanjski dug je oko 75 posto BDP-a (viši nego što bi trebalo) i na razini je opterećujućeg duga, koji će ugroziti razvojni potencijal u sljedeće dvije godine. 71 posto svih pozajmica je u stranim valutama i to se odražava na kućanstva i korporativne financije (zbog devalvacije dinara u posljednjih nekoliko godina). Javni dug je sada dosegao 46 posto BDP-a (polovina eurozonskog prosjeka, ali premašuje zakonski limit od 45 posto BDP-a). Deficit tekuće bilance je prije krize bio dvocifren, i još uvijek je viši od sedam posto BDPa (da izbjegne devalvaciju, Srbiji će biti potrebno dovoljno izravnog stranog ulaganja da premosti tu razliku na ispravan način). Rezerve strane valute su porasle u tijeku 2011. g. na 12 milijardi eura (uglavnom zbog prodaje posljednjeg eurobon- Bosna i Hercegovina: prihodi i profiti 2011. - 2012. Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prihod 2011. (lipanj) Prihod 2011. (prosinac) Prihod 2012. (lipanj) Prihod 2012. (prosinac) Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% Profit 2011. (lipanj) Profit 2011. (prosinac) Profit 2012. (lipanj) Profit 2012. (prosinac) pad za više od 10% 15 - 20% rasta pad od 1 do 10% 20 - 30% rasta bez rasta 1 - 5% rasta više 30% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmarking anketa, lipanj i prosinac 2011. u 2011. g., ali je samo 40 posto kompanija zabilježilo mali rast. Proizvođači robe široke potrošnje u 2011. godini imali su najveći rast, i to čak njih 90 posto. Što se tiče dobiti, situacija je bila još povoljnija. Međutim, više od polovine industrijskih, i proizvođača pića i hrane, nisu zabilježili rast u 2011. godini. FMCG kompanije mogu očekivati bolju 2012. godinu. Zanimljiv je i rast maloprodaje s 11,8 posto, a pokazatelj je činjenice da službene statistike nisu mjerodavne i da je ‘siva ekonomija’ izuzetno jaka. da), ali će središnja banka možda biti prisiljena da se ponovno osloni na dinar. Prognoze rasta Prosječan stvarni rast BDP je iznosio 6,3 posto od 2004. do 2008. godine. Poslije recesijske 2009., Srbija je iz recesije izašla u 2010. g. s rastom od jedan posto. U prvoj polovini 2011. g., rast je dosegao 2,7 posto, ali je oslabio u drugoj polovini godine sa slabljenjem izvoznog tržišta i naglim padom prodaje. Izvoz (kojim prevladavaju sirovine i metali i njihove visoke globalne cijene) sada slabi u odnosu na snažan rast u prvoj polovini 2011. godine. Fiskalna politika će također ostati relativno labava – proračunski deficit će najverovatnije biti viši od četiri posto nakon sličnih rezultata ostvarenih u 2011. godini. Trendovi zarade u FMCG sektoru Proizvođači ostale robe široke potrošnje prošli su mnogo bolje od proizvođača hrane i pića. Petina proizvođača robe široke potrošnje nisu postigli rast u prodaji, ali je 40 posto kompanija postiglo dvocifreni rast i 40 posto kompanija jednocifreni rast. Porast profita proizvođača robe široke potrošnje bio je dobar, uglavnom jednocifren. Kompanije očekuju slabiju ekonomiju u 2012. godini - većina očekuje do 10 posto rasta i prodaje i dobiti. Porast dobiti dostignut je zahvaljujući dobroj kontroli troškova. 74 ožujak 2012. www.instore.hr intervju VINA MARKOTA – VINA KOJA OSVAJAJU DUŠU I MEDALJE Želimo se pozicionirati u premium potrošnji vina U vinogradima u Pleternici za sada je zasađeno 34 hektara vinove loze. Bijele sorte čine 85% ukupno zasađenih površina, a crne sorte ostatak. Od bijelih sorti prevladava Graševina s preko 80% nasada. Tu su još Chardonnay, Sauvignon, Pinot sivi, Rajnski rizling i Muškat otonel. Od tamnih sorti zasađeni su Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot i Pinot crni. Autor : Tomislav Ciliga T vrtku Alca Zagreb d.o.o. u vlasništvu obitelji Markota do sada se povezivalo isključivo kao jednog od vodećih distributera i logističkih partnera poznatih multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj. No, Alca je odlučila proširiti svoju ponudu na proizvodnju i prodaju vina, i to je prvi segment gdje kompanija ulazi u proizvodnju i prodaju vlastitih brandova. Sve je započelo još prije 10 godina kad je tvrtka kupila zapušteno zemljište na lokalitetu brda Starac iznad Pleternice, a poznati i napušteni lokalitet Klikun u neposrednoj blizini uzela je u koncesiju na 40 godina. Obnovom tih lokacija i dvaju vinogradarskih bisera „Zlatne doline“, obitelj Markota smatra pobjedom stvaralaštva i nesebične ljubavi za svoj kraj. ročne investicije s nižim stopama povrata i da ih moramo promatrati generacijski. Marko Markota, jedan od dvojice enologa u obitelji, priča nam da su nasadi vinove loze, kao i proizvodnja vina, dugo- “Kod našeg ulaska u vinogradarstvo ovoga kraja, presudio je socijalno-društveni element jer je obitelj Markota iz pleterničkog kraja i želi zadržati ovdje mlade ljude. Također, osim moje malenkosti, školuje se i brat Franjo za enologa. Mislimo da imamo kvalitetu, upornost i fleksibilnost s kojom se možemo uhvatiti u koštac s jakom konkurencijom”, rekao je Marko Markota i dodao: “Za sada smo zasadili 34 hektara vinove loze. Bijele sorte čine 85% ukupno zasađenih površina, a crne ostatak. Od bijelih sorti prevladava Graševina s preko 80% nasada. Tu su još Chardonnay, Sauvignon, Pinot sivi, Rajnski rizling i Muškat otonel. Od tamnih sorti zasadili smo Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot i Pinot crni.” Graševina dominira jer je ona naša vinska kraljica i brand Zlatne doline (Vallis aurea). Prema mišljenju mnogih stručnjaka i enologa ovdje se proizvodi i pije najbolja graševina na svijetu. Marko Markota smatra da je glavna prednost “Vina Markota” u odnosu na konkurenciju, kontinuirana praksa ulaganja u ljude i stjecanje novih znanja koje kompanija drži izuzetno bitnom za ožujak 2012. www.instore.hr 75 76 ožujak 2012. www.instore.hr intervju ostvarivanje visokih standarda poslovanja. Markota ističe još jednu veliku prednost. “S obzirom na distribucijske i marketinške kapacitete naše kompanije, smatram da već postoji izgrađena mreža prodajnih kanala kroz koje bi se mogao ostvariti plasman vina, te realizirati promotivne aktivnosti. Mislim da nam kvaliteta usluge u području distribucije i logistike daje prednost u odnosu na konkurente. Naša vina prije svega želimo plasirati kroz HORECA kanal i bolje vinoteke”, objašnjava Markota. “No, za sada nema žurbe jer su nasadi mladi i većina (24 ha) još nema roda. Produkcija je za sada mala i distribuciju trenutno kanaliziramo preko naše putne službe. Međutim, iz godine u godinu očekujemo sve veći prinos pa će trebati i sve veći angažman u prodaji. Trenutno smo najviše prisutni u zagrebačkoj regiji, Slavoniji i Dalmaciji. “Vina Markota” žele se snažno pozicionirati u proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih sorti vina. “Cijena mora pratiti kvalitetu i kvaliteta cijenu. Želimo se pozicionirati u premium segmentu potrošnje, koji kao takav daje najveću dodanu vrijednost. Dakle, proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih sorti vina je naš prioritet. Kod formiranja cijene butelja vodimo brigu i pratimo konkurenciju. Naša ciljna populacija su kupci koji razumiju i prepoznaju kvalitetu. Želimo zadržati standarde za kupce koji uživaju u najljepšoj namirnici na svijetu, a istodobno to mogu platiti”, kaže Marko Markota. Ističe da na našem vinskom tržištu ima puno problema, a postoji i nelojalna konkurencija. “Najveći problem na tržištu u Hrvatskoj je veliki nekontrolirani uvoz vina, često sumnjive kvalitete, koji ruši cijene. Veliki problem također su visoki troškovi proizvodnje, odnosno troškovi repromaterijala koji su ugrađeni u gotovi proizvod. I konačno, dugi rokovi plaćanja ili već kronični problem neplatiša, koji je prisutan svugdje.” Markota” kao vina koja su iskrena i imaju priču i dušu te da prepoznaju beskompromisno stremljenje za vinskom kvalitetom. Marko Markota je u našem razgovoru naglasio da bi osobno bio vrlo zadovoljan ako kupci u ovoj godini uoče “Vina “Smatram da pojavom “Vina Markota” više ništa neće biti kao prije. Enološka karta Hrvatske i regije bit će obogaćena novim sadržajem jer će ponovno biti etabliran brand zemljopisnog vinogradarskog područja Starac i Klikun, koji su nekoć bili poznati i izvan naših granica. Ovaj projekt, osim ekonomske isplativosti, ima i društvenu važnost razvoja lokalne zajednice kako u socijalnom, tako i u privrednom i turističkom smislu. Također se pružaju osnove i mogućnosti za razvoj dodatnih aktivnosti, kao što su kušanje vina, obilasci podruma i promotivne aktivnosti za poslovne partnere, za čime se ukazuje sve veća potreba”, zaključio je ovu lijepu i pozitivnu priču mladi enolog, Marko Markota. ožujak 2012. www.instore.hr 77 InStore u razgovoru sa… Sales Managerima U prvom broju smo Vam predstavili tri Brand Managera, u drugom su na red došli Key Account Manageri. Sad ćemo vas upoznati s tri Sales Managera koji će vam reći koji su bili njihovi najveći uspjesi, na kojim konkretnim zadacima rade i kako svoju karijeru vide u bliskoj budućnosti. Razgovarao: Tomislav Ciliga Goran Maras L’Oreal ADRIA Stjepan Ripić Meteor d.d. Đakovo Tomislav Zobec Freudenberg kućanski proizvodi Goran Maras zaposlen je kao Sales Ma- Stjepan Ripić je trenutno komercijalni di- d.o.o., Vileda nager u području robe široke potrošnje u L’Orealu ADRIA koja uključuje brandove L’Oreal Paris, Garnier i Maybelline New York. U L’Orealu ADRIA zaposlen je od 2000. godine. “Cijelo vrijeme radim u odjelu prodaje gdje sam prošao sve pozicije, a prije toga sam kraće radio u Alci”, rekao je Goran Maras za InStore magazin. Maras je u karijeri imao puno izazova. “Najveći izazov bio mi je zajedno s komercijalnim timom sve ove godine zadržati pozitivan trend rasta prometa unatoč krizi koja je nastupila krajem 2008. Zahvalan sam im na njihovom doprinosu i pozitivnoj energiji koju ulažu u cilju ostvarivanja rezultata. Vjerujem da smo uspjeli implementirati pravi omjer između kvalitete proizvoda i inovacija koje nudimo te pristupačnosti prema krajnjim potrošačima”, objašnjava Maras, koji trenutno sa svojim timom radi na poboljšanju izrade plana prodaje po kupcu. “Taj plan trebao bi rezultirati poboljšanjem u još boljem upravljanju zalihama, smanjiti defekture te kroz optimizaciju razine zaliha poboljšati „cash flow“. Osim navedenoga, bolje planiranje, poglavito kad se odvija u suradnji internih odjela (nabava, marketing, komercijala) te suradnji s klijentima, omogućuje postizanje djelotvornosti i sinergija u lancu opskrbe (što je uostalom i trenutni trend u FMCG-u)”, kaže o svom vrlo zanimljivom poslu Goran i dodaje da se u idućim godina vidi u L’Orealu. rektor u Meteoru te se na toj poziciji nalazi od veljače 2011. “Dosad sam radio u dvije tvrtke od kojih se jedna bavila proizvodnjom papira i kartona te je u sastavu imala trgovački lanac. U početku sam bio referent nabave, kasnije voditelj nabave, komercijalni direktor te na kraju i generalni direktor. U drugoj tvrtki sam radio manje od dvije godine, na poslovima nabave i prodaje te kao voditelj programa u nabavi i poslove u prodaji cjelokupnog programa”, priča nam Stjepan koji je radio na puno zahtjevnih projekata. “Bilo je raznih izazova i jako puno projekata, no smatram da niti jedan projekt nije potrebno posebno isticati. Svaki je bio zahtjevan i izazovan na svoj način, uglavnom su se svi projekti svodili na unaprjeđenje nabave i prodaje”, rekao Stjepan Ripić koji je trenutno uključen u nekoliko projekata. “Jedan se odnosi na racionalizaciju poslovanja kroz bolje nabavne uvjete i optimalne zalihe, koji radimo zajedno s logističkim sektorom. U prodaji sam intenzivno uključen u ostvarenje planova prodaje kroz obujam i strukturu prodaje. U suradnji s marketingom i našim partnerima razvijamo neke nove proizvode i pripremamo njihovo lansiranje. Također radimo na dugoročnim poslovnim planovima, proširenju proizvodnog asortimana, izlaska na neka tržišta, te utvrđivanju i unaprjeđenju već postignutih pozicija na tržištu, kao i napuštanja nekih programa koji su se pokazali nerentabilni”, rekao je gospodin Ripić, koji se i ubuduće vidi isključivo u proizvodnji. Tomislav Zobec trenutno radi kao Sales Manager u Freudenberg kućanskim proizvodima d.o.o., odnosno brandu Vileda, gdje je stigao u kolovozu 2010. godine. Svoju profesionalnu karijeru započeo je prije desetak godina. “Svoju karijeru sam započeo u Henkel Croatia, na poziciji Trade Marketing Supervisora. U nepunih 10 godina promijenio sam više pozicija, a prije odlaska bio sam na poziciji National Field Managera”, priča gospodin Zobec. “Teško je reći koji izazov u karijeri mi je bio najveći, svaki izazov je značajan i treba ga promatrati i u kontekstu vremena u kojem se odvija. U tom smislu izdvojio bih 2011. godinu u kojoj je Vileda ostvarila dvoznamenkasti rast nakon dvije godine pada prometa. Promijenili smo taj trend i potom ostvarili odličan rezultat. U istoj smo godini podigli i vlastiti prodajni tim, koji je pridonio odličnom ukupnom rezultatu,” priča nam Sales Manager Vilede i otkriva na kojem projektu trenutno radi. “Upravo smo završili s projektom ‘Proljetno čišćenje’ i potpuno smo usredotočeni na lansiranje novog proizvoda, od kojeg očekujemo veliki uspjeh”, kaže gospodin Zobec koji se i dalje vidi u Viledi. “Svoju poziciju trenutno smatram zanimljivom i izazovnom, ali naravno da imam i neke zamisli i ideje za budućnost, koje u ovom trenutku još nisam spreman podijeliti s javnošću”, zaključio je Tomislav Zobec. 78 ožujak 2012. www.instore.hr moja karijera sanja augustinović, brand managER u henkelu u beču ŽivoT U GRADU VALCERA I KULTURE Autor: Tomislav Ciliga Podaci iz biografije: Sanja Augustinović Datum i mjesto rođenja: 06. 07. 1985., Zagreb Bračno (obiteljsko) stanje: Neudana Obrazovanje: Ekonomski fakultet u Zagrebu, smjer Marketing Karijera: Za vrijeme studiranja prikupila sam puno praktičnog iskustva u različitim područjima promocije i marketinga te mi se odmah po završetku studija 2007. godine pružila prilika započeti karijeru u Henkelu u odjelu marketinga. Ubrzo sam postala brand manager-ica odgovorna za Silan (u kategoriji omekšivača rublja) za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Već sljedeće godine preuzela sam vodstvo našeg „flag ship” branda Persil, te prvi put odradila tromjesečni zadatak u našoj regionalnoj središnjici u Beču. Sudjelovanje u kreiranju strategije Henkelovih proizvoda za 32 zemlje regije središnje i istočne Europe preko Turske do središnje Azije i Kavkaza inspiriralo me da prihvatim 2010. godine ponudu za dvogodišnji ugovor i preselim se u Beč. U Austriji trenutno radim na poziciji regionalnog brand managera u kategoriji deterdženata za pranje rublja. “Oduvijek sam željela iskusiti život u inozemstvu, maknuti se iz svoje „comfort“ zone u Hrvatskoj i osjetiti što znači samostalan život u njegovom punom smislu”, započela je svoju priču o životu i radu u austrijskom Beču mlada i uspješna regionalna brand manager-ica Henkela, Sanja Augustinović. Odmah poslije završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Sanja se zaposlila u Henkelu u odjelu marketinga. “Ubrzo po mom dolasku u Henkel, moja tadašnja direktorica prepoznala je moju tendenciju za strateški marketing te smo zajednički pripremile plan za razvoj moje karijere upravo u tom smjeru”, prisjeća se Sanja svojih početaka u ovoj velikoj multinacionalnoj kompaniji. Nakon uspješne karijere brand manager-ice za Silan i Persil, poslodavci su joj ponudili dvogodišnji ugovor i mogućnost odlaska u glavni austrijski grad. Sanja smatra da nije pogriješila. “Ovo iskustvo mi je pružilo jednu sasvim novu perspektivu rada u globalnom okruženju i naučilo me strateškom pristupu projektima. To će mi zasigurno pomoći u svim zadacima koji me očekuju”, rekla je Sanja i dodala: “Izuzev neprocjenjivog poslovnog iskustva rada u međunarodnom timu, život u Beču je također nešto zaista posebno.” Henkel je prošle godine osnažio svoju poziciju na tržištu u Austriji i regiji. “Proteklu godinu obilježili su ograničena potrošnja te snažni konkurentski pritisci na našim tržištima. No, usprkos tome, uspjeli smo dodatno osnažiti našu tržišnu poziciju”, otkriva nam Sanja Augustinović. Svaki novi dan na radnom mjestu predstavlja veliki izazov. Kad narastem Bilo je tu različitih ideja, od odvjetnice povedena raznim serijama na TV-u do urednice neke nakladničke kuće... no uvijek je postojala slika poslovne žene u kostimu iza velikog radnog stola i pogleda na poslovne zgrade kroz prozor. ožujak 2012. www.instore.hr 79 Ova mlada menadžerica priznaje da iza ovog uspjeha stoji i puno rada, truda i vremena. Ali na kraju se, kako vidimo u njenom slučaju, taj trud itekako isplati. “Prilično sam nemirnog duha u smislu da kontinuirano tražim nove izazove te s entuzijazmom pristupam svakom novom zadatku i projektu. Njegujem odnose s ljudima s kojima radim te odgovorno pristupam svakom pojedinačnom projektu. U tom slučaju rezultati dolaze sami od sebe. Iskreno vjerujem da su svima njihovi snovi nadohvat ruke. Trebate samo znati što želite, vjerovati u sebe i raditi na tome da dođete do tog cilja.” Prema Sanjinom mišljenju, da bi radila ovaj posao osoba mora stalno raditi na sebi. “Henkel CEE vodi i upravlja s 32 zemlje u regiji, pokrivajući tržište od nekoliko stotina milijuna potrošača. Moj svakodnevni izazov je razumijeti potrebe svih tih “Na ovakvoj poziciji morate stalno biti spremni učiti, biti fleksibilni i prilagodljivi, znati pristupiti i surađivati s različlitim tipovima ljudi, imati proaktivan pristup te biti odlučni i sigurni u ono što želite. Što se mene tiče vrlo sam svjesna potrebe za stalnim unaprjeđenjem i radom na sebi. Svakodnevno sam okružena zaista izuzetnim osobama te se trudim što je moguće više učiti od svih njih”, rekla je Sanja Augustinović, i dodala da su njena očekivanja s ovim poslom u velikoj mjeri ispunjena. “Pokušala sam iskoristiti ovo vrijeme na najbolji mogući način i zadovoljna sam svim iskustvima koje sam stekla. Za nekoliko mjeseci vraća se nazad u Hrvatsku i pridružuje se svom timu. Otkrila nam je što će ponijeti kao najdragocjenije iskustvo kad se bude vratila. različitih potrošača te pronaći ono što im je svima zajedničko, kako bi im ponudili proizvod koji je inspiriran upravo njima samima.” Hobi Volim otkrivati nova mjesta i kulture tako da su putovanja moj pravi hobi. Osim poslovno, privatno također puno putujem, a vrijeme između putovanja ispunjavam istraživanjem potencijalnih novih odredišta – što dalekih destinacija, a što različitih manjih mjesta “u susjedstvu”, koja ponekad skrivaju prave male “bisere”. “Najviše sam naučila surađujući s ljudima iz različitih odjela, pozicija, zemalja i kultura. Pravo je zadovoljstvo raditi u timu mladih i stručnih ljudi iz cijele regije koje pokreće isti cilj: kontinuirano preispitivanje “status quo-a”, potraga za nečim novim, boljim, snažnijim, značajnijim... Ta energija i motivacija je ono što ću pokušati ponijeti sa sobom, kaže Sanja koja ima i poruku za kolege koji budu sličnoj situaciji. “Svima koji se nađu pred ovakvom odlukom preporučila bih da pa- žljivo razmisle i ukoliko je to nešto što ih ispunjava i motivira, neka hrabro prihvate izazov te iskoriste jedinstvenu priliku. Takvo iskustvo obogatit će ih ne samo u poslovnom smislu, nego svakako i kao osobu. Najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri “Prilika da radim u međunarodnom timu te da sudjelujem u kreiranju strategije naših proizvoda i da dam svoj osobni doprinos, za mene predstavlja veliki uspjeh”, kaže Sanja Augustinović. “Dodatno sam vrlo ponosna na nekoliko projekata koje sam vodila od samog kreiranja koncepta preko pripreme proizvoda i dizajna do rada na promociji i komunikaciji prema potrošačima. Ti projekti se sada primjenjuju ne samo u našoj regiji, nego i globalno.” 80 ožujak 2012. www.instore.hr inPoslovi Kadroviranje u retailu - pogled zaposlenih na profil poslovođe Upoznajte potpunog poslovođu Trgovina je "točka istine", gdje kupac dolazi u kontakt s ponudom i dolazi do zaključka vrijede li obećanja trgovca. Izgled, uređenost, ponuda i ugođaj trgovine ključni su za zadovoljstvo kupca. A za sve to brine se poslovođa odnosno "store manager". Autori: Tjaša Snoj i Viviana Žorž, Adecco H.R. F leksibilni, motivirani, uvijek prisutni i nasmijani. Imaju “sve pod kontrolom”. Toliko, koliko ima različitih trgovina, toliko ima i različitih tipova poslovođa, s različitim zaduženjima, stupnjem autonomije i odgovornosti. Svaka trgovina treba poslovođu, a njegova zaduženja ovise od specifičnosti proizvoda koji su na raspolaganju u trgovini. Posebno u trgovačkim lancima, ali i u multinacionalnim lancima biti poslovođa znači imati važnu funkciju u poduzeću. Obzirom, da većina kupaca poduzeće ocjenjuje isključivo na temelju ponude i uređenosti trgovine, to i nije iznenađujuće. Zadaci poslovođe: vođenje svih procesa u trgovini za postizanje maksimalne prodaje, dobiti i naravno zadovoljstva kupaca; zato može biti uključen i u pripremu asortimana i prodajnih planova. Odgovoran je za postizanje prodajnih rezultata, brine o optimalnim zalihama u skladu s politikom trgovine i naručuje nove zalihe. Usredotočen je na uređenost trgovine, odgovarajuću ponudu proizvoda, upravljanje zalihama, sprječavanje minu- sa, nadziranje svakodnevnih troškova, vođenje i motivaciju zaposlenih u trgovini. Ponegdje poslovođa sudjeluje i kod izbora osoblja. Potrebna znanja i vještine: Poslovođa mora znati voditi poslovne procese i ljude. Zato mora imati vrlo dobre organizacijske i rukovodeće sposobnosti i znati svladavati kako tvrde, tako i meke vještine. Poslovođa je onaj koji brine o rješavanju prijepora između zaposlenih i rješavanju težih reklamacija i zato mora imati odlične komunikacijske sposobnosti. Obično se traži poznavanje bar jednog stranog jezika, a kojeg, ovisi od trgovine odnosno države, gdje je sjedište poduzeća. Obvezno mora znati upotrebljavati MS Office jer mora redovno prosljeđivati poruke. Pošto je zadužen za organizaciju radnog procesa, pripreme rasporeda, rada u smjenama, određivanje zadataka zahtijeva odlične organizacijske sposobnosti. Mora biti spreman i na izvođenje operativnih zadataka: mora puniti police, provoditi inventure, raditi na blagajni … Osobne značajke: poslovođa je odgovoran za uspješnost cjelokupne trgovine, mora znati što se događa u svakom kutku trgovine, i zato obično prvi dolazi i zadnji odlazi. Mora imati jak osjećaj osobne odgovornosti, biti fleksibilan i spreman napraviti sve što je potrebno za konačni uspjeh trgovine. Obvezno je srdačan sa strankama, ljubazan i mora imati sposobnost komunikacije na svim razinama. Mora biti energičan, proaktivan i s veseljem pristupati poslu. Izazovi u traženju pravog osoblja Naći pravu osobu za slobodno radno mjesto poslovođe je zahtjevan zadatak zbog specifičnih zahtjeva radnog mjesta, prave kandidate koji odgovaraju idealnom profilu teško je naći. Kandidati očekuju okružje gdje će biti samostalni kod postizanja zadanih ciljeva. Očekuju donekle slobodne ruke kod upravljanja trgovinom i mogućnost sudjelovanja na razini trgovine, mogućnost sudjelovanja kod odabira osoblja i mogućnost stručnog razvoja. Kada tražimo kandidata za određeno slobodno radno mjesto procesi traženja i odabira provode se po načelu “Can do, will do, will fit”. “Can do” se odnosi na sposobnosti kandidata: njegova znanja i iskustva pomoću kojih će moći obavljati radne zadatke. “Will do” se odnosi na motivaciju za rad: spremnost, da će kandidat napraviti sve da dostigne ili prestigne dogovorene rezultate. “Will fit” se odnosi na usklađivanje kandida- ožujak 2012. www.instore.hr 81 Adecco Hrvatska Radnička cesta 37b/6 10000 Zagreb Telefon: +385 1 4002 176 E-mail: info@adecco.hr ta i njegovih osobnih značajki s radnim okružjem. U procesu traženja i selekcije primjećujemo, da kod profila poslovođe na kraju odlučuje kemija između poslodavca i kandidata, što nije iznenađujuće jer je poslovođa radno mjesto gdje su sposobnosti za rad s ljudima odlučujuće. Naravno treba naglasiti, da naručiteljima trebamo predstaviti samo kandidate koji imaju sva znanja i osobine koje se traže. Postoji li tipični poslovođa? Profil poslovođe je dosta raznolik. Približno podjednako su zastupljeni muškarci i žene. Poslovođa je zaposlenik koji već ima nešto iskustva. Mnogo puta se događa, da na tu poziciju napreduju s mjesta prodavača. Ta su iskustva često vrlo korisna jer poslovođa mora poznavati sve procese u trgovini. Najvažnije je da poslovođa ima iskustva u području trgovine, da je otvorena osoba s rukovodećim sposobnostima i da se okušala na raznim radnim zadacima u trgovini. Trendovi u zapošljavanju S obzirom da je retail u Hrvatskoj u konstatnom rastu te da se otvorilo dosta novih radnih mjesta, pogotovo ulaskom stranih lanaca, samim time do izražaja dolazi kvaliteta radne snage koja je svakome bitna da bi ostao konkurentan. S obzirom da se jednim dijelom radi i o uslužnoj djelatnosti, sve više kompanija radi na usavršava- njima zaposlenika. Konkretno, kako se odnositi sa samim potrošačima i kako biti uslužan i ljubazan jer pored same cijene i kvalitete proizvoda i komunikacija s kupcima je od jakog utjecaja pri odabiru mjesta za kupovanje. Osobito strani diskonti omogućavaju mnogo naobrazbe i napredovanja u inozemstvu, a kandidati moraju biti maksimalno fleksibilni zbog napornih sadržaja i zahtjevnih radnih uvjeta. POSLOVNI TRANSFERI I ZAPOSLENJA Promjene u L'Orealu ADRIA Mate Štetić novi predsjednik Uprave PIK Vrbovca U ožujku 2012. godine Jan Jilek službeno je preuzeo poziciju direktora marketinške divizije robe široke potrošnje za brandove L'Oreal Paris, Garnier i Maybelline NY u L'Orealu ADRIA. Na tom mjestu zamijenio je dosadašnju direktoricu Ewu Milczarek Vaobourg. Jan Jilek se Grupi L'Oreal pridružio 2002. godine kad je bio Junior Product Manager u L'Orealu Češka u Diviziji robe široke potrošnje (L'Oreal Paris, Garnier i Maybelline NY). Tijekom godina napredovao je do Marketing Managera iste divizije, a od 2008. bio je komercijalni direktor u L'Orealu Češka. Još jedna velika promjena dogodila se u L'Orealu ADRIA. Milena Shipkovenska od travnja preuzima odjel ljudskih potencijala te će na tom mjestu zamijeniti dugogodišnju direktoricu Karmen Simoni. Milena Shipkovenska veći je dio svoje profesionalne karijere, odnosno 11 godina, provela u Grupi L'Oreal. Nadzorni odbor PIK Vrbovca za novog je predsjednika Uprave imenovao dosadašnjeg člana Uprave Matu Štetića, koji je na tom mjestu zamijenio Dragana Marčinka. Štetić je karijeru započeo kao pripravnik u Ledu, nakon čega je napredovao na nekoliko pozicija unutar kompanije. Godinu 2004. proveo je u Budimpešti na poziciji Area Managera, unutar akvizicije Ledo u Mađarskoj, a nakon toga postaje zamjenik direktora marketinga i razvoja Leda. Karijeru nastavlja i u drugim kompanijama koncerna Agrokor, pa je tako radio na poziciji direktora marketinga i razvoja Zvijezde i direktora Mlinara. Promjenom vlasništva u Mlinaru 2009. prelazi u Agrokor na mjesto izvršnog direktora u poslovnoj grupi hrana, nakon čega dolazi u PIK Vrbovec gdje je kao član Uprave zadužen za poslove vezane uz prodaju, marketing i razvoj. 82 ožujak 2012. www.instore.hr humanost na djelu “dm zelena turneja” započela u Dubrovniku i putuje do Geneve “dm zelena turneja” otisnula se iz Dubrovnika put Geneve, a jedina energija koju će izvorni hrvatski proizvod – električni auto XD Concept tvrtke DOK_ING XD, koristiti na putu dugačkom 1.415 kilometara je ona iz običnog priključka na struju. “dm zelena turneja” prvi je u nizu događanja koji će se tijekom proljeća odvijati u sklopu “dm green city projecta”. Vozački tim Mario Petreković i Marko Lasić Nered prvi će hrvatski električni automobil puniti u dm prodavaonicama diljem Hrvatske, kako bi hrvatsku javnost upozorili na manjak infrastrukture potrebne za punjenje električnih vozila koja su iznimno isplativ i ekološki prihvatljiv oblik prijevoznoga sredstva. “dm zelena turneja” povod je i za podsjećanje i motiviranje građana na ekološki prihvatljivo ponašanje prilikom kupnje, a u cilju smanjenja broja jednokratnih vrećica odbačenih u okoliš. Tijekom ožujka svaki će kupac u dm-u, za 25 bodova na dm active beauty kartici moći preuzeti trajnu torbu za kupnju. Kupci u svakom dm-u mogu kupiti pamučne torbe, a dotrajale ili oštećene uvijek mogu zamijeniti novima bez naknade. Također, dm želi prilikom svake kupnje podsje- titi kupce na važnost ekološki prihvatljivog ponašanja, pa će tako kupce koji se odreknu bilo koje polietilenske vrećice pri jednoj kupnji na blagajni, dm motivirati s pet dodatnih eko bodova na dm active beauty kartici. Naime, svaka platnena ili trajna torba može zamijeniti najmanje 1.000 plastičnih vrećica odbačenih u okoliš. U skladu s politikom održivog razvoja i društvene odgovornosti, dm će sav prihod od prodanih platnenih torbi investirati u kupnju uređaja koji se spaja na bilo koju vrstu fluorescentne cijevi te omogućuje uštedu električne energije veću od 50 posto, a koji će krajem travnja donirati u pet škola diljem Hrvatske. Mercator donirao hranu za dječje domove i 90 obitelji u Hrvatskoj Donacije su uručene u sklopu međunarodne inicijative “5 na dan”, kojom se potiče konzumacija zdravih namirnica, a koju niz godina Mercator provodi u Hrvatskoj. Uz podršku Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodne inicijative “5 na dan”, Mercator-H je donirao pet tisuća kilograma voća i povrća dječjim domovima diljem zemlje te prehrambene pakete za 90 socijalno ugroženih obitelji na područjima Siska, Knina i Karlovca. Predsjednik Uprave društva Mercator-H, Samo Gorjup, tom je prilikom izjavio: „Nije novost da je Mercator usredotočen na njegovanje obiteljskih vrijednosti i važnost obrazovanja - za nas je to filozofija poslovanja i način života”. U ime Ministarstva socijalne politike i mladih okupljenima se obratila pomoćnica ministrice, dr. Jasna Ćurković-Ke- lava, koja je naglasila: „Ispred institucije koju predstavljam želim zahvaliti tvrtki Mercator na ovim vrijednim donacijama. Istodobno, kao bivša ravnateljica dječjeg doma znam koliko ovakva pomoć znači svakom dječjem domu. Mercator-H je u ožujku također donirao tri računala Udruzi studenata grada Preloga. Riječ je o donaciji kojom će preloškim studentima biti omogućeno kvalitetnije studiranje te ugodnije druženje u prostorima Udruge koja je osnovana 2006. godine. Udruga od tada okuplja studente s ciljem aktivnijeg, zdravijeg i svrsihodnijeg korištenja slobodnog vremena te međusobne i nesebične pomoći redovnim članovima pri studiranju. ožujak 2012. www.instore.hr 83 na mjestu događaja InStore predlaže neke od vodećih sajmova u regiJI i svIJetu: HRANA I PIĆE Baden Wine Fair Datum: 05. - 06. svibnja Mjesto: Messe Offenburg, Offenburg, Baden-Wurttenberg, Njemačka Badische Weinmesse događaj je koji okuplja proizvođače i ljubitelje vina pod jednim krovom. Među posjetiteljima ima i uživatelja u vinu, koji na ovaj sajam dolaze da se opuste u relaksirajućem ozračju. Sajmu prisustvuju i ključni donositelji odluka i stručnjaci iz vinske industrije. Badische Weinmesse omogućava posjetiteljima degustaciju vina te dobivanje najnovijih informacija iz ovog sektora, a razvoj ovog tržišta je njegov primarni cilj. International Fair of Food Drinks & Innovative Gastronomy Datum: 09. - 12. svibnja Mjesto: Zagreb Sajam, Zagreb, Hrvatska International Fair of Food Drinks & Innovative Gastronomy (INGA) je jedan od najvećih sajmova posvećen hrani i piću, te se fokusira na tržište ovih roba iz mnogih zemalja svijeta. Ljudi teže tome da se zdravije hrane i ovaj događaj podržava taj trend. Izloženi proizvodi medicinski su ispitani da bi odgovarali gastronomskom sustavu svakog pojedinca. Svi aspekti, od proizvodnje, obrade, pakiranja, kuhanja propraćeni su na ovom sajmu. Privlači ljubitelje hrane. Zbog velikog izložbenog asortimana na jednom mjestu, sajam otvara vrata inovacijama te je put ka potencijalnim kupcima. Barzone Datum: 22. - 23. svibnja Mjesto: STATION-Berlin, Berlin, Njemačka Barzone - Bar and Restaurant Business Show mjesto je susreta vinara, proizvođača pića i opreme za catering. Tu mogu ostvariti nove poslovne kontakte s kupcima, uvoznicima i izvoznicima iz ovih kategorija. Food & Drink Expo Colorado Datum: 23. svibnja Mjesto: Denver Merchandise Mart, Denver, SAD Food & Drink Expo Colorado nudi jedinstvenu priliku izlagačima za predstavljanje i prodaju proizvoda i usluga u mnogim segmentima industrije hrane i pića. Ovaj sajam je najbolja platforma za ostvarivanje prilika za razvoj poslovnih mreža i biznisa. Mleczna Rewia Datum: 23. - 25. svibnja Mjesto: Exhibition Center Gdansk, Gdansk, Poljska Mleczna Rewia je sajam mliječnih proizvoda, sladoleda i poslastica u organizaciji GDA SK International Fair Co. LOGISTIKA Zagreb Wine Gourmet Weekend Logistics Transport - Helsinki AMBALAŽA East Pack Datum: 13. - 15. travnja Mjesto: Gliptoteka HAZU, Zagreb, Hrvatska Zagreba Wine Gourmet Weekend novi je festival vina i hrane koji će nastaviti tradiciju Zagreb Wine Gourmet Festivala, u zadnje 4 godine jednog od najvažnijih događaja na području vina i kuhinje. Plast Datum: 08. - 12. svibnja Mjesto: Fiera Milano, Milano, Italija PLAST je najveći sajam u Europi posvećen strojevima, opremi, kalupima, sirovim i kompozitnim materijalima, polugotovim i gotovim proizvodima za industriju gume. U 2009. godini ovaj sajam je imao 1.478 izlagača iz 45 zemalja, te 55.175 posjetitelja, a čak 31 posto njih iz 114 drugih zemalja. Ove godine, PLAST će podržati EUROMAP (Europsko udruženje proizvođača plastike i gume) i po prvi put podršku će dati i UFI (Svjetska asocijacija sajamske industrije). Packaging Plastic Datum: 10. - 13. svibnja Mjesto: Tuyap Bursa International Fair & Congress Center, Bursa, Turska Packaging Plastic posvećen je industriji ambalaže i plastike u organizaciji Tuyap Fairs and Exhibitions Organization Inc. Hispack Datum: 15. - 18. svibnja Mjesto: Fira De Barcelona Montjuic, Barcelona, Španjolska Hispack 2012. bit će organiziran i ove godine s ciljem okupljanja svih sektora industrije ambalaže. Mjesto je gdje se susreću dobavljači i kupci, a prilika je da se ostvare najbolje poslovne transakcije. Luxe Pack - New York Datum: 16. - 17. svibnja Mjesto: Metropolitan Pavilion, New York, SAD Luxe Pack-New York sajam za cilj ima prezentiranje proizvoda i usluga iz industrije ambalaže kao što su vrečice, boce, kutije, transportna pakiranja, poklopci, kozmetička roba, tegle i posude, etikete, POP displeji, itd. Sajmu će prisustvovati mnogi predsjednici kompanija, kreativni i art direktori, marketing stručnjaci, dizajneri ambalaže, specijalisti za promocije i inženjeri. U sklopu Luxe Pack-New York sajma bit će organizirani i seminari te će posjetiteljima biti predstavljeni najnoviji trendovi ove industrije. Posjetitelji i izlagači dolaze iz cijelog svijeta. Datum: 09. - 12. svibnja Mjesto: Helsinki Exhibition & Convention Centre, Helsinki, Finska Logistics Transport je internacionalni sajam logističkih mreža. Skoro 300 izlagača predstavit će informacije i nova rješenja iz sektora logistike. Datum: 22. - 24. svibnja Mjesto: Pennsylvania Convention Center, Philadephia, SAD East Pack je posvećen industriji ambalaže. Na sajmu će biti predstavljeno oko 35.000 proizvoda te proizvođači, inženjeri i projekt i brand menadžeri. Izlagači dolaze iz svih sektora industrije: kozmetička i osobna njega, hrana i piće, medicinske i farmacije, te širok spektar industrijskih proizvoda. East Pack odlična je platforma za predstavljanje opreme, tehnologija i materijala. Sajam ima za cilj usvajanje novih metoda za efektivnije poslovanje uz smanjenje troškova proizvodnje. KOMPJUTERI I IT Sviaz / Expo Comm Moscow Datum: 14. - 17. svibnja Mjesto: Expocentre Fairgrounds, Moscow, Rusija Ruski mrežni operateri grade nacionalnu komunikacijsku mrežu koja će poboljšati pružanje ove vrste usluga. Rusija je tržište s ogromnim rastom na europskom tržištu te će se 95.000 izlagača iz Rusije i svih država bivše federacije sastati i upoznati s vodećim telekomunikacijskim i IT tehnologijama i njihovim dobavljačima na sajmu SVIAZ/ EXPO COMM MOSCOW. Search Marketing Expo Advanced London Datum: 15. - 16. svibnja Mjesto: Chelsea Football Club, London, Velika Britanija Search Marketing Expo Advanced London je vodeći sajam koji se fokusira na sve aspekte online marketinga - od optimalizacije pretraživača (SEO), plaćenog internetskog advertisinga (PPC), marketinga na socijalnim mrežama, itd. Microsoft NT konferenca Datum: 21. - 24. svibnja Mjesto: Kongresni centar hotela Bernardin, Portorož, Slovenija NT konferencije je već 17 godina najveća slovenska tehnološka i poslovna konferencija na kojima se sudionici upoznaju s najnovijim rješenjima iz svijeta IT tehnologija. 84 ožujak 2012. www.instore.hr na mjestu događaja 15. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2012. Ekipa InStore magazina na sajmu u Mostaru Međunarodni sajam gospodarstva Mostar održao se od 27. do 31. ožujka 2012. Republika Hrvatska je po drugi put bila zemlja partner. Na sajmu je sudjelovalo 35 zemalja iz cijelog svijeta, a posebno ćemo naglasiti izlagače iz Hrvatske, Srbije, Italije, Španjolske, Tajvana, Mađarske i zemlje domaćina Bosne i Hercegovine. Autorica: Tena Alerić Lukenda Nakon tamburaške izvedbe stihova skladbe „Ne dirajte mi ravnicu“, Vjekoslavu Bevandi, predsjedatelju Vijeća ministara BiH, pripala je čast otvoriti sajam, te je tom prilikom istaknuo kako je hrvatski put u EU prilika koja se mora iskoristiti, ali da BiH može postati boljom i uspješnijom samo međusobnim koordiniranim djelovanjem. “BiH je za Hrvatsku četvrti trgovinski partner, drugo izvozno i osmo uvozno tržište, a perspektive su brojne. Od energetike, prometa, telekomunikacija do graditeljstva”, istaknuo je danas Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, prilikom svog obraćanja na svečanom otvorenju 15. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2012. Ovom prilikom ministar Maras osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u EU te naglasio kako će i gospodarstvo BiH hrvatskim ulaskom biti uspješnije. “Osim toga, Hrvatska pruža punu potporu BiH na njenom putu u EU jer ona zaslužuje postati članica i WTO-a i EU-a”, rekao je Maras. Nakon otvorenja sajma i obilaska izaslanstva Republike Hrvatske, Vijeća ministara BiH, Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i ostalih, održana je konferencija Republike Hrvatske kao zemlje partnera, na temu “Razvoj i mogućnosti malog i srednjeg poduzetništva nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji”. Na konferenciji je ministar Maras naglasio kako ulaskom Republike Hrvatske u EU nestaju neke državne potpore za pojedine gospodarske sektore, ali se zato potpore EU okreću malim i srednjim poduzećima. “Tržište EU čini 500 milijuna ljudi i Hrvatska kroz godinu i pol, kada punopravno stupimo u Uniju, mora pripremiti svoje gospodarstvo za veću konkurenciju i veće tržište”, rekao je Maras i dodao: “Kako se u tu svrhu definira 150 do 200 poduzetničkih zona koje imaju mogućnosti primiti projekte i investicije. Svaka je investicija jednako dobra i poželjna bez obzira na to kolika je”. Spomenuo je i neke planirane projekte, kao što su Plomin 3 i Ikea, te 2 milijarde i 400 milijuna eura planiranih investicija u javnom sektoru koje bi trebale pokrenuti mala i srednja poduzeća. Također je najavio i daljnju privatizaciju turističkih kapaciteta u Republici Hrvatskoj. Za kraj je rekao kako je struktura gospodarstva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine slična te je zajednički interes obje države daljnja uspješna gospodarska suradnja. Na 30 tisuća četvornih metara izložbenog prostora predstavljene su sve grane industrije, od prehrambene industrije, drvne, građevinske, autoindustrije, brodogradnje, bankarstva do svijeta telekomunikacija, medija i hortikulture. Tradicionalno je u sklopu ovogodišnje manifestacije održan i Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije. Tijekom pet dana sajma, treba spomenuti kako su održane i mnoge konferencije. Kao najvažnije izdvajamo konferencije ožujak 2012. www.instore.hr 85 na mjestu događaja “Obnovljivi izvori energije” te “Razvoj srednjeg i malog poduzetništva nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji” u organizaciji hrvatskog Ministarstva poduzetništva i obrta. Glavna tema ovogodišnjeg Mostarskog sajma svakako je bilo skorašnje pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, zbog čega je uostalom Hrvatska i bila pozvana kao ovogodišnja zemlja partner. “Mi već sada imamo načelne dogovore o ponovnom dolasku mnogih ovogodišnjih izlagača u Mostar iduće godine”, izjavila je Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma te dodala kako je u vrijeme krize koja potresa mnoge svjetske sajmove, Mostarski sajam jedan od rijetkih, koji je ne samo zadržao dosadašnji ugled, nego je napravio i korak dalje. Mostarski sajam je po cjelokupnoj organizaciji, sadržaju, posjeti, broju sklopljenih ugovora o poslovnoj suradnji i medijskoj popraćenosti potvrdio svoje liderstvo među sajmovima u zemlji. Treba napomenuti kako su na sajmu iz FMCG sektora sudjelovali koncern Agrokor, Mepas grupa u čijem sastavu je Saponia, Kandit i Maraska, Podravka, Violeta, Pionir iz Srbije, Žito grupa iz Slavonije, Marodi tjestenina, Zvečevo i Lasta Čapljina. Hrvatska je iskoristila sajam kako bi na nacionalnom štandu predstavila široki izbor hrvatskih vina, alkoholnih pića i delikatesa te proizvoda priznatih i zaštićenih oznakama podrijetla, oznakama Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, koje su bile predstavljene kroz četiri regije. U organizaciji Županijske gospodarske komore Bjelovar kao izlagači na zajedničkom izložbenom prostoru predstavile su se Bjelovarsko-bilogorske tvrtke Ivatom d.o.o. iz Garešnice, koja je izložila program filterskih vreća i zaštitne opreme za drvnu industriju, a Bjelovarski sajam d.o.o. prezentirao je posjetiteljima sajma ponudu svojih sajamskih manifestacija. Županijska gospodarska komora Koprivnica predstavila je svoje gospodarstvenike kako bi svojim članicama omogućili predstavljanje proizvoda i usluga na tom zanimljivom tržištu u skladu svoje misije kao promotora gospodarstva Koprivničko-križevačke županije u kojoj egzistira i djeluje. U organizaciji Županijske gopodarske komore Virovitice nastupila su šest izlagača: Apis Cabuna – ugostiteljski med, Dam d.o.o. Lozan – ljekovito bilje, kamilica, Eurovoće Orahovica – konzervirano voće i povrće „Doora zimnica“, Medena Virovitica – med i pčelinji proizvodi, Poison city d.o.o. Pitomača – ljekovito bilje i eterična ulja i Slavonka d.o.o. Čađavica - konzervirano povrće zimnica „Slavonka“. Županijska gospodarska komora Karlovac promidžbenoinformativnim materijalima predstavila je gospodarski potencijal županije, a svoje proizvode izložile su tvrtke: Kordun Alati d.o.o., M-90 d.o.o., Interplan d.o.o. i Ilsad d.o.o. U sklopu ovogodišnjeg sajma održano je i deseto po redu ocjenjivanje vinskih uzoraka, a ukupno je pristiglo oko 70-ak vina iz cijele regije. Pobjednik je Traminac (ledena berba 2009.) proizvođača Misna vina d.o.o. iz Đakova, koje je jedino osvojilo Veliku zlatnu medalju. U kategoriji žilavke pobjednik je Kameno vino koje proizvodi Vinarija Čitluk, radi se o berbi iz 2011. Najbolje ocijenjeno crno vino i ujedno najbolje vino sorte blatina je Blatina koje proizvodi Vinarija Zadro. Priznanja su uručena tijekom podmanifestacije Mostarskog sajma u sklopu Sajma turizma. Obzirom da su organizatori iznimno zadovoljni ovogodišnjom gopodarskom manifestacijom, istu najavljuju i dogodine na istome mjestu. 86 ožujak 2012. www.instore.hr trendovi SAMOUSLUŽNE BLAGAJNE Kad je kupac i prodavač Mercator je prije pet godina, točnije 31. siječnja 2007. u svojem Centru Celje otvorio četiri samouslužne blagajne Tik-tak. To je bio početak i tehnološka novina s kojom je Slovenija tada postala trinaesta država na svijetu i deveta u Europi, koja je u trgovinu uvela samouslužne blagajne. U razvijenim zapadnim zemljama upotrebljava ih svaki četvrti kupac. Autor: Igor Đurović O ne u mnogočemu pomažu trgovinama i kupcima. Prvima, da uštede na broju prodavača, a jednima i drugima na vremenu. Za Mercatorom je prije dvije godine i Spar preko preduzeća Printec S.I. u Sloveniji započeo s 124 »pametnih« samouslužnih blagajni s kojima je opskrbio 28 Intersparovih trgovina u Sloveniji. Riječ je o samouslužnim blagajnama NCR SelfServ™ Checkout poduzeća NCR, koje je u samom vrhu po kvaliteti njihove izrade. “Sa Sparom smo počeli surađivati 2009. godine, a prva samouslužna blagajna je bila postavljena u 2010. S njima su prvo počeli u Sjevernoj Americi, puno ih je u Engleskoj, a sve više i u Poljskoj”, u svom uvodu razgovora za InStore rekla je gđa. Jasminka Mitrović, voditeljica prodaje nebankovnih segmenata iz poduzeća Printec S.I., koji razvija brojna rješenja za analizu, inplementaciju i održavanje cjelovitih sustava na području trgovine, kao što su: samouslužne i klasične blagajne, samostalna kupovina, elektroničke prikazivače Dijelovi samouslužne blagajne -standardni blagajnički sustav -ugrađeni i ručni čitač za očitavanje crtanog koda -jedinica za plaćanje gotovinom, s jedinicama za prihvaćanje i izdavanje kovanica i novčanica -POS-terminali za plaćanje s karticama -polica za odlaganje artikala -kontrolna vaga s vrećicama -štampač za ispisivanje računa i kupona -kontrolna svjetla -zaslon na dodir preko kojeg ide sva komunikacija između blagajne i kupaca. cijena, samouslužne terminale (kioske), mobilno plaćanje i programe povjerenja s upotrebom tehnologije NFC i digitalnim marketingom. Sugovornica nam nije povjerila cijene pojedinačne blagajne, ali je rekla, da naručitelj sam odredi njihov naziv, koji je u Sparovom slučaju Ekspres, konkurentske iz Mercatora zovu se Tiktak. “Cijena je poslovna tajna i stvar ugovora jer ovisi od različitih čimbenika. Od toga, kolika je veličina objekta, tržište, količina itd. Naše poduzeće ima IBM-ovu licencu za ovu regiju, a za sada Spar ima te blagajne samo u Sloveniji…”. Samouslužna blagajna je jednako kao i klasična povezana u sustav trgovca s iznimkom provjere težine proizvoda. To je sigurnosni mehanizam koji u sustavu provjerava težinu jedinice, stavljene u kupovnu vrečicu. Razlika je i u sustavu na samoj samouslužnoj blagajni koja je prilagođena kupcu. Samouslužne blagajne općenito su sigurnije, što se tiče krađa u usporedbi s tradicionalnim. Zanimalo nas je ako je istinit podatak, da te blagajne posjeti 800 - 1.000 stranaka u većim trgovačkim centrima, odnosno oko 20 posto kupaca. »Broj kupaca na tim blagajnam, možemo reći da je znatan, a dostiže čak i 40 posto. Ali taj broj ovisi od načina, kako poduzeće odnosno trgovina motivira kupce, da su te blagajne dostupne i da ih se poslužuje,« rekla je gđa. Mitrović, koja razumljivo nije željela komentirati konkurentske blagajne u Mercatoru i uspoređivati se s njima. »NCR-ova oprema trebala bi biti najbolja. Najvažnije je naravno iskustvo kupaca i kako su oni zadovoljni s uslugom. Za naše blagajne u ovom vremenu koliko ih imamo, mogu reći samo to, da se ne kvare. Određeni dijelovi se naravno s vremenom istroše, ali to je normalno i očekivano. Do sada se još nije dogodilo, da bi neka naša blagajna otkazala, a što se tiče garancije, one su u skladu s dogovorom s kupcima.« Kod »pametnih« blagajni koje ne upotrebljavaju samo kupci s manjim brojem artikala nego ih koriste i u trgovinama zbog lakšeg poslovanja te smanjenja redova na klasičnim blagajnama, uvijek su prisutni asistenti koji kupcima pružaju pomoć za neometanu proceduru kupovine i ako je to potrebno uskaču kad nešto nije jasno. «Na našim blagajnama alarm upozorava asistenta, i na sve četiri ili osam koliko ih ima uvijek mora biti prisutan netko od trgovaca koji dežura i ima uvijek pred sobom alarmna svjetla određenih boja koje označavaju na primjer, ako nestane gotovine i tako mogu brzo reagirati«, rekla je naša sugovornica, koja je dodala i to, da je i ponuda jezika na kojima blagajne »pričaju« s kupcima ovisna od želja i dogovora s proizvođačem. Tik-tak u Mercatoru Kupovine na Tik-tak blagajnama u Mercatorovim trgovinama kupci mogu obaviti gotovinom ili karticama na više od 20-ak lokacija u Sloveniji, pa i njihovim centrima u Hrvatskoj i Srbiji. »Investicija u samouslužne blagajne trgovcima se vrati u približno jednoj godini«, utvrdio je Janez Uplaznik, direktor poduzeća Mikropis Holding kojega je programska oprema u suradnji s IBM-ovim razvojnim centrom u Raleighu (ZDA) uspješno prilagođena za Mercator. Posljedica brzog protoka kupaca kroz veći broj blagajni su i novi kupci koji dolaze u kupovinu radije i više puta baš zbog tih blagajni. Dodatne koristi donose i racionalizacija te automatizacija poslovanja i bolji imidž trgovca.« Četiri samouslužne blagajne u ožujak 2012. www.instore.hr Celju postale su prvi projekt na svijetu koji je bio zajednički rezultat IBM-a i nekog vanjskog poslovnog partnera», rekao je ponosno direktor Mikropis Holdinga Janez Uplaznik kada je njegovo poduzeće Mikropis Holding iz Žalca preuzelo najviše priznanje “Solution Provider Excellence” za razvoj, izradu i uvođenje programskog rješenja za IBM-ove samouslužne blagajne na kojima kupac sam pomoću čitača odčita kodove artikala iz svoje košarice, a račun isto tako sam plaća s karticom ili gotovinom. »Blagajne su rezultat našeg vlastitog znanja i razvojnih procesa i u suradnji s IBM-om za njih smo razvili i prilagodili programsku opremu«, komentirao je početak funkcije njihovih blagajni Uplaznik. Samouslužne blagajne danas su slovenskim kupcima, kojih ima iz dana u dan više, sve poznatije i to je najbolji dokaz, da je odaziv dobar. Takozvani ‘selfshopping’ kojeg su izmislili, da bi bio u korist kupaca i trgovaca, gdje kupac sam odčita izabrane artikle prije nego što ih stavi u košaricu i na kraju plaća na samouslužnoj blagajni je korak naprijed u trgovanju. Sa stajališta trgovca do kupca u razvoju prodaje sljedeći korak je upotreba mobilnih telefona kao platežnog sredstva, a to je vezano razvojem usluga na klasičnim i samouslužnim blagajnama. "Investicija u samouslužne blagajne trgovcima se vrati u približno jednoj godini." Predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak je godinu dana poslije uvođenja »pametnih« blagajni kojih u Sloveniji ima preko 100, rekao, da je kroz jedan samouslužni »otok« kojega čine četiri blagajne prošlo prosječno od 800 do 1.000 kupaca dnevno, što je tada bilo od 20 do 30 posto svih posetitelja trgovačkog centra, ali to je već zastarjeli podatak koji je sada drugačiji, te se kao u Sparu povećao. »Iznenađujuće je, da blagajne upotrebljavaju djeca i mladež s jedne te obitelji i umirovljenici s druge strane. Uz to na njima se ne zaustavljaju samo kupci s manjim kupovinama, čemu su i bile prvo namijenjene jer prosječna veličina košarice iznosi negdje oko 15 do 25 proizvoda,« obrazložio je Uplaznik. Iskustva zapadnoeuropskih trgovaca pokazuju, da na samouslužnim automatima najviše kupuju kupci stari između 25 i 55 godina, koji su obrazovaniji i upućeniji u nove informacijske tehnologije. Većina kupaca za plaćanje na samouslužnoj blagajni odlučuje se uz prosječnu kupovinu od devet proizvoda, a te blagajne najprimerenije su za plaćanje proizvoda iz market programa. Analize stranih trgovaca, kao što su: Tesco, Casino, Al Campo itd., pokazale su, da su ove blagajne dobrodošle za obje strane, za trgovca i stranke. “Kupci sami skeniraju artikle i plaćaju ih gotovinom ili karticom, što im daje veću slobodu i bolji osjećaj zbog povjerenja da mogu cjelokupnu nabavku obaviti sami. Blagajne “komuniciraju” s kupcima na različitim jezicima, što je velika prednost tada kada kupuju stranci«, već prije pet godina, objašnjavali su predstavnici Mi- 87 3. Personalizirani portali na modelu C2B korisnicima će omogućiti da razotkriju svoje poglede što se tiče proizvoda, robnih marki, odabira posebnih ponuda i komunikacijskih kanala. U zamjenu preko interneta, pametnih telefona, ali u trgovini primat će više odgovarajućih prilagođenih ponuda i informacija; sujelovanje kod kupovine omogućit će kupcima ne samo razmjenu mišljenja s prijateljima i obitelji, nego i s ostalima. 4. Suradnja kod kupovine u doglednom vremenu kad se s mobilnom trgovinom susreću fizički. 5. Trgovci će kod prelaska na personaliziranu samoposlugu na novi način oblikovati iskustvo na blagajni koja će kupcu dati mogućnost odabira o tome, kada i gdje želi obaviti kupovinu, uzeti u obzir osobne percepcije kupaca, poboljšati produktivnost i prenijeti iskustvo na vlastite mobilne tehnologije kupaca. Kao što su istakli, kod toga je vrlo važna programska potpora koja prikuplja sve tehnologije i omogućava kupcu pogled od 360 stupnjeva. kropisa i naglasili, da je glavna prednost samouslužne blagajne veća privatnost i brzina. Samouslužne blagajne u Sloveniji već su se dobro pokazale i veliki centri dva najveća trgovca bez tih blagajni, ne bi bili to što jesu. Takozvane »pametne blagajne« imaju ugrađene i slikovne, pisane i zvučne upute koje kupce vode kroz sve faze kupovanja i potpuno su razumljive. Ako se pojave problemi pozove se ili sam reagira asistent u blizini, koji odmah pristiže u pomoć, a i sustav ga alarmom upozorava, da nešto nije u redu. Poanta je i u odnosu koji kupac i trgovac izgrade vremenom i prati se i kroz program povjerenja, a rezultat je taj, da ima sve manje kontrola kupaca kod samouslužnih blagajni. Pet ključnih smjernica u 2012. Kao što su rekli u poduzeću MAOP, u trgovini se očekuje pet važnih trendova: 1. Nove vrste eksperimentalnih trgovina s mješavinom digitalnog istraživanja i fizički predstavljenih proizvoda. Trgovine će programsku opremu za upravljanje sadržaja na videostranicama i interaktivnim zaslonima na dodir upotrebljivati za izdašnije informiranje o svojim proizvodima. 2. Trgovci će s ponudom besplatnog bežičnog pristupa internetu u trgovini kupcima omogućiti upotrebu pametnih telefona za cjenovne i drugačije usporedbe. Tik-tak u regiji Najviše samouslužnih blagajni je u SAD-u, a zatim slijedi zapadna Europa . Daleko na trećem mjestu je azijsko-tihooceanska regija, a ostale regije su s pozicije postavljanja samouslužnih blagajni zanemarive i tako bi po projekcijama trebalo biti i ubuduće. Program, razvijen u suradnji s distributerom blagajni je u 48 Mercatorovih trgovina u tri države (Slovenija, Hrvatska i Srbija). Sada se predviđa širenje mreže, posebice u Sloveniji, u manjim trgovinama. Povratak ulaganja ovisi od brojnih čimbenika, kao što su: tržište, format/veličina prodavaonice, lokacija, trošak radne snage. Kao posljedica ti se podaci razlikuju od trgovca do trgovca. Mercator djeluje na više različitih tržišta i zato ne mora imati jedinstveni izračun za vraćanje ulaganja, ali što se protoka kupaca tiče jasno je, da je isplativo. Broj kupaca koji upotrebljavaju samouslužne blagajne opet ovisi od brojnih čimbenika, ali broj kupaca koji se njima služe u Mercatorovim trgovinama kreće se između 32 i 37 posto. 88 ožujak 2012. www.instore.hr slovo zakona DRUGI DIO: PROMJENE U POREZNOM ZAKONU Izmjene Zakona o porezu na dobit U prošlom broju InStore magazina pisali smo o aktualnim zakonskim promjenama koje su stupile na snagu 1. ožujka ove godine, a odnose se na izmjene Zakona o PDV-u i Zakona o doprinosima. Izmjene je doživio i Zakon o porezu na dobit o čemu pišemo u ovom broju. Autorica: Tena Alerić Lukenda S vakako se najznačajnija izmjena Zakona o porezu na dobit odnosi na oporezivanje prilikom isplate dividende i udjela u dobiti. Osim što se od 1. ožujka ove godine prilikom isplate dividendi u udjela u dobiti za razdoblja od 2001. do 2011. godine oporezuje po odbitku prilikom isplate tuzemnim fizičkim osobama po stopi od 12% poreza na dohodak (s pripadajućim prirezom) prilikom svake isplate, bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima, izmjene su nastupile i prilikom isplate inozemnim poduzetnicima. Naime, od 1. ožujka 2012. godine plaća se porez po odbitku, i to po stopi od 12% na dividende i udjele u dobiti, i to za svu ostvarenu dobit/dividendu iz 2001. do 2011. godine, koje se plaćaju inozemnim pravnim osobama. Isto se odnosi i na isplate predujmova dividendi i udjela u dobiti u ovoj godini. Isplatitelji, tuzemni poduzetnici pri tome trebaju uzeti u obzir odredbe koje proizlaze iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih između Republike Hrvatske i zemlje čiji je građanin (inozemna) pravna osoba ko- joj se isplaćuje udjel u dobiti ili dividenda. Oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku je moguće ovisno o odredbama ugovora. Isto vrijedi i za obračun niže stope od propisanih 12%. Posebno pri tome treba voditi računa da je spomenuti ugovor u primjeni te da je inozemna pravna osoba dostavila potvrdu o svojoj rezidentnosti ili zahtjev za oslobođenjem/umanjenjem poreza po odbitku na obrascu koji je propisan Pravilnikom o porezu na dobit. Nakon stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, porez po odbitku neće plaćati oni inozemni primatelji dividendi iz zemalja Europske unije koji imaju najmanje 10% udjela u kapitalu u neprekidnom trajanju od 24 mjeseca. Primateljem se smatra trgovačko društvo: • koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, a prema popisu objavljenom u Pravilniku o porezu na dobit kojeg donosi ministar financija; • koje je građanin države članice EU u skladu s pravom te države i ne odnosi se na građane EU prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama; • koje je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, a prema popisu u dodatku Pravilnika o porezu na dobit. ožujak 2012. www.instore.hr Navedeni uvjeti se odnose na društva koja su oslobođena plaćanja poreza po odbitku ili imaju mogućnost izbora već prema sklopljenom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (plus pripadajući prirez koji se od 1. 3. obračunava prilikom isplate udjela u dobiti poduzetnicima privatnim osobama). Promjene su nastupile i po pitanju vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca (čl. 9., st. 1., Zakona o porezu na dobit). Prema izmjenama, vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, no da potraživanja nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Navedeno se odnosi na potraživanja koja su nastala do 1. ožujka 2012. Ono o čemu se najviše pričalo i što je najviše zaokupljalo pozornost značajnog broja poduzetnika krajem veljače, bilo je kako isplatiti ostvareni i knjiženi dobitak akumuliran tijekom razdoblja od 2001. do 2011. godine, a da se pritom iskoristi razdoblje neplaćanja poreza od 12% 89 olakšica i umanjivat će poreznu osnovicu. Prilikom sastavljanja prijave poreza na dobit za 2012. godinu, a koja će se raditi u 2013.-oj godini, porezna osnovica će se moći umanjiti za svotu ostvarene dobiti u 2012. godini. Njome se povećava temeljni kapital trgovačkog društva u 2013. Reinvestirani dobitci u 2013. godini poprimit će obilježja porezne olakšice, ali samo uz uvjet da se u roku 6 mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostavi dokaz da je povećan temeljni kapital. Znači trebat će dostaviti Rješenje iz sudskog registra Trgovačkog suda o povećanju temeljnog kapitala trgovačkog društva, i to iz ostvarene dobiti za 2012. godinu. Nakon toga će biti potrebno dostaviti Rješenje za svaku narednu godinu, ukoliko ne dođe do novih izmjena zakona u tom pogledu. Nadležna tijela Ministarstva financija trebaju još riješiti način na koji će obrtnici „dobitaši“ moći koristiti gore navedenu opciju porezne olakšice, obzirom da oni po svome ustroju nemaju temeljni kapital. A znamo da veliki broj trgovina posluje u sklopu obrta, dok je manji broj trgovina ustrojen kao trgovačko društvo. Vrijeme će pokazati kako će se navedene izmjene Zakona o porezu na dobit odraziti na investiranje i poduzetništvo u Hrvatskoj. InStore magazin će i dalje pratiti sve zakonske izmjene na poreznom području, te ćemo koristiti svaku priliku izvijestiti svoje čitatelje o aktualnim i bitnim izmjenama zakonskih propisa. U praksi su se mogle čuti razne ideje i kombinacije kojima se nećemo baviti. Ali je činjenica da je oporezivanje isplate “stare” dobiti poprilično neugodno iznenadilo skoro sve poduzetnike koji nisu imali mogućnost ranije isplatiti navedenu dobit, jer jednostavno nisu imali tolike iznose na bankovnim računima. Umjesto toga ta su novčana sredstva ulagali dalje u poslovanje. Svi oni koji se odluče na isplate udjela u dobiti nakon 1. ožujka, morat će obračunati 12% poreza + pripadajući prirez (npr. 18% ukoliko je osoba kojoj se isplaćuje udjel u dobiti stanovnik grada Zagreba) na svaku isplatu. Novina je da će se reinvestirani dobitci koji će se koristiti u svrhu povećanja temeljnog kapitala trgovačkih društava u 2013. godini moći koristiti kao porezna 90 ožujak 2012. www.instore.hr edukacija NADNASLOV CASE STUDY COMPETITION Jedinstvena prilika za studente Cilj projekta jest da ponajbolji studenti rješavaju poslovne slučajeve koji su iznimno zanimljivi, traže kreativnost i koji su, povrh svega stvarni, stoga poduzeća - sudionici vrlo često iskoriste rješenja slučajeva u daljnjem radu i razvoju. broju prijavljenih timova još uvijek držimo u tajnosti, dok je prošle godine to bila brojka od 935 timova, odnosno 2.733 studenta s 44 različita fakulteta na području cijele Hrvatske”, kažu nam Ivana i Antea, i same vrlo uspješne studentice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Autor: Tomislav Ciliga C ase Study Competition je projekt studentske udruge eSTUDENT koja obuhvaća četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu– Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Farmaceutsko-biokemijski te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Održava se već sedmu godinu zaredom s ciljem spajanja uglednih poduzeća s najboljim studentima. Cilj projekta jest da ponajbolji studenti rješavaju poslovne slučajeve koji su iznimno zanimljivi, traže kreativnost i koji su, povrh svega, stvarni. Upravo zbog toga poduzeća - sudionici vrlo često iskoriste rješenja slučajeva u daljnjem radu i razvoju. Nagradni fond ove godine iznosi 256.000 kuna. Pobjednici osvajaju po 10.000 kuna, nagrade za druga mjesta iznose po 4.000, dok trećeplasirani timovi dobivaju po 2.000 kuna. Voditeljice CSC tima Ivana Antunović i Antea Barišić ističu da studenti rade u timovima of 2 – 4 studenta. “Studenti se pri rješavanju slučaja mogu konzultirati sa zaposlenikom poduzeća (mentorom) zaduženim za određeno područje istraživanja, kao i s profesorima i asistentima fakulteta. Svoja rješenja CSC tim prosljeđuje poduzećima gdje njihove komisije odabiru finaliste i pozivaju ih na prezentiranje njihovih rješenja. Ovogodišnji podatak o CSC tim svoja rješenja prosljeđuje poduzećima gdje njihove komisije odabiru finaliste i pozivaju ih na prezentiranje njihovih rješenja. ožujak 2012. www.instore.hr 91 Ukratko o eSTUDENT-u svojim timom osvojio 1. i 2. mjesto, što je bio najbolji rezultat nekog tima na natjecanju. Iduće godine s neznatno izmijenjenim timom rješavali smo slučajeve za Nestle i Technomax. Osvojili smo prva dva mjesta u jakoj konkurenciji čime smo postavili letvicu na sam vrh uspjeha na ovom natjecanju”, rekao je za InStore magazin Denis Bura. Nestle je kao vodeća FMCG kompanija u svijetu, izazvala velik interes kod studenata, što je rezultiralo rekordnim brojem prijava. “Zadatak je bio osmisliti Nescafe napitak budućnosti te sve prikazati kroz element marketinškog miksa. Sve smo trebali razraditi, od ideje samog proizvoda, preko cijene i distribucije, pa sve do promocije. Proizvod koji smo osmislili, kao i svi elementi marke- Na CSC-u sudjeluje čak 15 poduzeća iz različitih područja s kojima se studenti imaju priliku spojiti, riješiti njihove slučajeve i osvojiti bogate nagrade. To su redom prestižne kompanije ABB, Basler osiguranje Zagreb, Cemex, Erste banka, Holcim, INA, Nestlé, Nokia, Nova TV, Printera grupa, Privredna banka Zagreb, Styria, Tele2, Zagrebačka banka i Zagrebačka pivovara. “Svake sam se godine prijavio za rješavanje 2 poslovna slučaja koliko je maksimalno bilo dopušteno. Iako sam studirao na smjeru financija, odabrao sam projekte iz područja marketinga, što se pokazalo kao pun pogodak. Prve godine sudjelovanja rješavao sam slučajeve za OMV i Coca Colu gdje sam sa • Udruga je započela s radom u ožujku 2004. • Projekti Udruge do sada su dobili 3 Posebne Dekanove nagrade i 2 Posebne Rektorove nagrade • Ima ogranke na 4 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomski fakultet – Fakultet Elektrotehnike i računarstva – Prirodoslovno-matematički fakultet – Farmaceutsko-biokemijski fakultet • Trenutno broji oko 300 članova • 5 eSTUDENTovih projekata (App Start Contest, Business Plan Contest, Case Study Competition, IC Future Seminar i Zlatni Indeks) ima službenu potporu Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića Što studenti mogu očekivati? Jedan od prijašnjih pobjednika na Case Study Competitionu je i Denis Bura, koji je ove godine održao motivacijski govor za sve natjecatelje. Studentska udruga eSTUDENT osnovana je s ciljem povezivanja najboljih studenata Sveučilišta u Zagrebu i najboljih poduzeća koja posluju u Republici Hrvatskoj • U projektima Udruge godišnje sudjeluje preko 10.000 studenata iz cijele Hrvatske • Tijekom godine Udruga surađuje s preko 50 uglednih hrvatskih poduzeća tinškog miksa, bili su prepoznati od strane Nestlea te smo nakon nekoliko mjeseci rada na projektu proglašeni pobjednicima između brojne konkurencije”, objašnjava Bura i dodaje da je kroz natjecanje dobio priliku za primjenu teorijskog znanja i kreativnog CSC 2011 Broj poduzeća 13 Broj poslovnih slučajeva 14 Broj prijavljenih timova 935 Broj prijavljenih studenata 2733 Nagradni fond 210.000 kn Fakulteti 44 Fakulteti izvan Zagreba 16 CSC 2012 Broj poduzeća 15 Broj poslovnih slučajeva 16 Nagradni fond 256.000 kn * ostali podaci još uvijek nisu poznati razmišljanja na konkretnom primjeru iz prakse, što je veliko iskustvo. Ivana Antunović i Antea Barišić kažu da čelni ljudi kompanija gledaju na CSC kao vrlo koristan projekt. “Svako poduzeće je jako zadovoljno ishodom natjecanja i samim odazivom studenata. Nerijetko se dogodi da poduzeća iskoriste ideje u praksi, ali nemamo konkretan podatak u kojim je to mjerama bilo. Možemo se pohvaliti s jako puno primjera kada su se naši natjecatelji, nakon sudjelovanja na CSC-u i zaposlili u poduzećima čije su poslovne slučajeve rješavali”, rekle su nam Ivana Antunović i Antea Barišić. Službeno proglašenje ovogodišnjih pobjednika kao i uručivanje nagrada ostavljeno je za završnu ceremoniju koja će se održati 16. 05. 2012. na Ekonomskom fakultetu. 92 ožujak 2012. www.instore.hr vjerovali ili ne Red Bull akrobacije Iza popularnosti ovog energetskog pića, čija prodaja dostiže i 4,2 milijarde limenki godišnje, stoje vješti marketinški trikovi u vidu sportskih natjecanja koja mnoge ostavljaju bez daha. Naime, kompanija Red Bull je organizator i sponzor momčadi i turnira koji testiraju granice ljudskih sposobnosti i vještina, a uključuju ekstremne sportove poput letenja, skokova u vodu, akrobacija s motociklima i igre na ledu. Primjerice, šestorica profesionalnih wakeboardera putovali su u provinciju Jujuj u Argentini i vozili u Salina Grandes rud- Trgovački lanci u Njemačkoj odustaju od prodaje jastoga Nekoliko lanaca jeftinih diskont-samoposluga u Njemačkoj, kao što su Lidl, Norma, Neto i Peni najavili su, poslije prosvjeda organizacija za zaštitu životinja, da ubuduće svojim potrošačima neće nuditi jastoge. Zaštitnici životinja izrazili su zadovoljstvo odlukom četiri lanca samoposluga i nadaju se da će njihov primjer slijediti i druge kompanije. Pivo umjesto silikona Samo jedna krigla bugarskog piva „Bohza“ dovodi do povećanja obujma grudi za dva broja! Potrošači su počeli prijavljivati nevjerojatne rezultate, a proizvođač kaže da nisu imali namjeru kupce navesti na pomisao da je riječ o čudotvornom piću za rast grudi kod žena. Naime, napitak je, bez dodatka alkohola, prvobitno nicima soli na više od 3.500 m nadmorske visine; dečki iz Red Bull Air Force momčadi „proletjeli“ su pored simbola Hollywood u Los Angelesu, a jedan australski freestyle motocross vozač izveo je 85 metara dugačak skok preko Korintskog zaljeva u Grčkoj. Fondacija Albert Schweitzer podsjeća da su jastozi izloženi velikom zlostavljanju, jer se tjednima, ponekad i mjesecima, čuvaju u skladištima u razmjerno malim posudama, bez hrane i svezanih kliješta. Potom ih, kako se dodaje, “očekuje smrt u vreloj vodi u koju se bacaju živi, a njihova smrtna borba traje i do sedam minuta”. U Njemačku se godišnje uveze oko 800 tona jastoga, što je oko milijun komada ovih životinja. Njihova cijena u maloprodaji je od 80 do preko 100 eura po kilogramu. U vodama Sjevernog mora, gdje su nekada bili svakodnevna hrana ribara na otoku Helgoland, jastoga skoro da više i nema. U Atlantiku ih još ima u većim količinama, ali čak i u Americi i Kanadi ih je sve manje. bio namijenjen novopečenim majkama koje imaju problem s dojenjem. Dodatnu popularnost pivu donosi i niska cijena, a zasad se može nabaviti samo u Bugarskoj. Velika Britanija: u potrošačkoj košarici i tablet računala U novu potrošačku košaricu, koja se koristi kao metoda mjerenja službene stope inflacije u Britaniji, dodana su i tablet računala. Inflacija se svakog mjeseca mjeri pomoću fiktivne “potrošačke košarice”, koja je ispunjena uobičajenom robom i uslugama koje kupuje prosječan kupac. Britanski zavod za statistiku, koji prati cijene oko 700 vrsta robe i usluga, mijenja listu jednom godišnje kako bi ukazao na promjene ukusa i trendova. Više hrane uz pomoć znanosti Sve manje obradivog zemljišta u svijetu tjera poljoprivrednike da koriste najnovije znanstvene metode kako bi povećali urod. U Izraelu koriste satelitske snimke, u Kolumbiji razvijaju nove vrste, otpornije na promjenu uvjeta. Da bi se prehranilo svjetsko stanovništvo, poljoprivredna proizvodnja morala bi se svake godine povećati tri posto, odnosno da 2050. bude 70 posto veća nego danas. Obradivog zemljišta je, međutim, zbog urbanizacije i narušavanja kvalitete sve manje. Stručnjaci zato savjetuju da se u poljoprivredi što više koriste znanost i nove tehnologije, jer se samo tako može zadovoljiti sve veća potreba za hranom. Izraelci dokazuju da satelitska tehnologija ima znatne veze s poljoprivrednom proizvodnjom. Trudeći se da što bolje iskoriste obradivo zemljište, koriste satelitske snimke za detaljnu analizu koja je kultura najpogodnija ili kad je najbolje vrijeme za sjetvu. “Zaključili smo da je za veću poljoprivrednu proizvodnju važno znati mikroklimu svake parcele. “Kao i u mnogim prethodnim godinama, tehnološka otkrića utječu na izmjene u košarici, pa su u 2012. tablet računala, poput ’I-pada’ i ’Galaxy taba’, prvi put uključeni u potrošačku košaricu”, navodi se u priopćenju. Satelitski snimci daju nam informacije o temperaturi zemljišta, što je jako važno, na primjer, za pravovremenu primjenu pesticida”, kaže prof. Uri Dajan sa Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu. “Informacije ubacujemo u algoritam i rezultat prosljeđujemo poljoprivrednim proizvođačima”, objašnjava dr. Itmar Lenski sa Sveučilišta Bar Ilan. Dobrobit od znanosti očekuju i kolumbijski uzgajivači kave, koji su zbog klimatskih promjena prošle godine imali najmanji urod u posljednjih 30 godina. Nacionalni centar za istraživanje kave već 15 godina radi na stvaranju otpornijeg zrna. “Riječ je o strategiji da se dopre do genetičke mape kave uz pomoć molekularne tehnologije. To nam omogućava da brže razvijamo nove vrste”, kaže direktor istraživačkog centra CENIKAFE Fernando Gast. Modificirano zrno posijano je prošle godine na otprilike desetini zemljišta na kome se u Kolumbiji uzgaja kava i očekuju se rezultati, jer kava zahtijeva savršenu kombinaciju temperature i vlažnih i sušnih razdoblja da bi imala dobar ukus. ožujak 2012. www.instore.hr 93 Petnaestogodišnjak u čokoladnom biznisu Pelene za kokoši Louis je zbog disleksije s 11 godina napustio školu. Slobodno je vrijeme kratio radeći poslastice, no uskoro se otkrilo da njegovi specijaliteti od kakaovca imaju veliki potencijal. Nedavno mu je ponuđen unosan ugovor o suradnji s nekoliko britanskih lanaca supermarketa, koje je prihvatio i potpisao. Za kvalitetu njegovih proizvoda uskoro su doznali u upravama lanaca supermarketa Sainbury’s i Waitrose, ponudivši mu suradnju, zbog čega je Louis svoj dotadašnji mali pogon Chokolit morao prebaciti u veće pogone tvornice Churchill i Schwarzenegger od listova duhana Jedan Kubanac razvio je prilično zanimljiv način upotrebe duhana - proizvodnju skulptura poznatih osoba od Fidela Castra i Winstona Churchilla do Groucho Marksa i Arnolda Schwarzeneggera. Umjetnik Hanio Nunez već godinama izrađuje skulpture koristeći kao materijal najpoznatiju biljku Kube - duhan. “Izrađujem skulpture od listova duhana. Ne koristim modele ili kalupe. Ako prerežete skulpturu Bridgnorth u Shropshireu. Louisu odnedavno u proizvodnji čokolade i čokoladnih proizvoda pomažu roditelji Phil i Mary, te nekoliko stalnih zaposlenika. Mladi je poduzetnik počeo s proizvodnjom čokolade u aparatu sa samo jednim kalupom. Isprva je to radio kako bi ispunio slobodno vrijeme, za prijatelje i članove obitelji. Danas njegova kompanija proizvodi više stotina čokolada dnevno, a u Sainsbury’s-u i Waitrose-u dodatne narudžbe imaju za božićne blagdane. “Oduvijek sam volio pripremati i jesti dobru hranu, gurman sam i volim znati odakle dolaze namirnice koje koristim u svakodnevnoj prehrani. Moja strast prema kuhanju, posebno pečenju kolača, seže od ranog djetinjstva. Kolače sam počeo peći s mamom kad sam imao četiri ili pet godina, i od tada u tome istinski uživam”, objasnio je Louis Barnett. možete vidjeti da je napravljena od složenih listova duhana”, objasnio je on AFP-u. Nunez kaže i da su svi njegovi modeli na neki način povezani s duhanom ili ga puše. “To je moja kolekcija slavnih ‘duhandžija’. Svi ljudi koje sam pretočio u skulpture su ili su bili povezani s duhanom ili puše.” Nunez je svoju zbirku započeo s Churchillom. “Izradio sam i skulpturu Jacka Nicholsona u prirodnoj veličini. To je komad koji mi je posebno drag i na kome sam radio više od pola godine”, rekao je. Mnogi ljudi uistinu vole svoje kokoši i žele ih držati u kući, ali najveći problem su njihova nemirna crijeva i činjenica da ih je nemoguće dresirati. Srećom pojavili su se kreativni pronalazači koji su riješili i ovaj problem. Ruth Haldeman je prije osam godina počela usvajati piliće, jer je htjela svježa jaja. Uskoro je shvatila da ne može imati samo jedno pile te je broj njenih pernatih ljubimaca počeo rasti, a s njim i njena ljubav i interes prema ovim životinjama. Nedavno su ona i njen suprug pokrenuli web site ChickenDiapers.com. “Svi su pričali kako postoji potreba za pelenama za kokoši”, pojašnjava Ruth. Prema njenim riječima mnogi suvremeni uzgajivači peradi žele svoje ‘koke’ držati u kući ili im bar pustiti da bora- ve u zajedničkim prostorijama. Ruth, kemičarka po zanimanju, dizajnirala je pelene za kokoši s podstavom koja se mijenja. Treba joj sat vremena da sastavi jednu pelenu, a prodaje ih po cijeni od 9 do 14 dolara, ovisno od veličine kokoši. Proizvodi ih u različitim bojama i s različitim uzorcima. Kupci joj se javljaju iz svih dijelova SAD-a, a imala je i kupce s Novog Zelanda. Haldeman nije htjela govoriti o broju prodanih pelena i zaradi, jer u zadnje vrijeme ima sve više konkurencije. FOTO-VIJEST Procjenjuje se da ulični prodavači u Indiji čine oko 2% populacije u gradskim sredinama, i da ih je na potkontinentu više od 10 milijuna. Samo u Mumbaiu, najnaseljenijem gradu u Indiji, ima ih 2,5 milijuna, a u Kalkuti oko 2 milijuna. Uvjeti u kojima rade izuzetno su teški, a izvještaji pokazuju da i muškarci i žene često pate od migrene, posljedica dehidracije i urinarnih infekcija. Ovaj prodavač ba- nana u New Delhiju dnevno zaradi od 40 - 80 indijskih rupija (0,5 do 1 eura), a 10 do 20 posto svoje zarade odvaja za “iznajmljivanje” štanda i namete lokalnih vlasti i policiji, koji ih često uznemiravaju. U Indiji je posljednjih godina pokrenut veliki broj inicijativa s ciljem da se zaštite prava ovog najsiromašnijeg sloja stanovništva i da se zakonski regulira njihova aktivnost u gradskim sredinama. 94 ožujak 2012. www.instore.hr Čak 2,5 milijarde ljudi širom svijeta nema dovoljno vode za svoje dnevne potrebe (WaterAid organizacija) svijet u brojkama "Flaširana voda" sve popularnija Koliko je žedan planet? Tržišta SAD-a, Kine, Meksika, Njemačke i Indonezije čine 45 posto ukupne potrošnje u ovoj kategoriji. Izvor: Euromonitor N akon naglog usporavanja rasta prodaje “flaširane vode” u recesijskom razdoblju od 2007. do 2009. godine, tržište u ovoj kategoriji doživjelo je oporavak u 2010. godini na globalnoj razini, pa se očekuje da će ponovni rast prodaje “flaširane vode” doprinijeti ukupnom rastu prodaje bezalkoholnih pića do 2015. godine. Euromonitor je analizom najveće globalne kategorije bezalkoholnih pića došao do zanimljivih rezultata. Pogledajte kakvi su odnosi veličine tržišta i količine potrošnje vode, koje regionalne i lokalne razlike postoje, s kakvim se izazovima industrija vode susreće, kao i koje se mogućnosti otvaraju proizvođačima “flaširane vode” u post-recesijskoj ekonomiji. Regionalna analiza Svjetska potrošnja “flaširane vode” Litra po stanovniku 150+ 100-149 75-99 Ukupna potrošnja flaširane vode, 2010. u litrama po glavi stanovnika 50-74 25-49 0-24 ožujak 2012. www.instore.hr Globalni učinak Perspektiva kategorije “flaširane vode” Na globalnoj razini, prodaja “flaširane vode” je po prvi put tek 2010. godine nadmašila prodaju gaziranih pića. vodi”, jer obje kategorije nude funkcionalne sastojke za koje tvrde da doprinose boljem zdravlju. Tržišta SAD-a, Kine, Meksika, Njemačke i Indonezije čine 45 posto ukupne potrošnje u ovoj kategoriji. Rastuća zabrinutost kupaca u vezi sa sastojcima gaziranih pića značajno je doprinijela popularnosti “flaširane vode”, naročito one “funkcionalne”, pa je prodaja udvostručena u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Sportska i energetska pića i gotovi čajevi sve su ozbiljnija konkurencija “flaširanoj Gazirana pića još uvijek zauzimaju primarne pozicije na policama, dok manje, ali profitabilnije kategorije, kao što su energetski napitci i ledeni čajevi, ugrožavaju poziciju "flaširane vode" i prijete da je istisnu s polica. Milijardi litara 200 150 100 50 0 Flaširana voda Gazirana pića Voćni/ Koncentrati sok od povrća Instant čaj Azijski napici Sportski i energetski napici Instant kava 16 14 12 10 8 6 4 2 0 -2 rast u % 2009.-2010. Ukupan RTD (ready to drink) volumen u 2010. godini 250 Ukupan RTD (ready to drink) volumen u 2010.-2015. (apsolutni rast u postocima) Flaširana voda Gazirana pića Voćni/sok od povrća Instant čaj Supermarketi popuštaju pod pritiskom malih trgovaca Azijski napici Koncentrati Sportski i energetski napici Instant kava Analiza kategorije Potrošnja “flaširane vode” po stanovniku promjenjiva je od zemlje do zemlje SAD i Kina su dva najveća tržišta “flaširane vode”, ali su, kada se promatra potrošnja po glavi stanovnika, prave suprotnosti. Povećana prodaja obične i “funkcionalne” vode u Kini, udružena s tradicionalnim medikamentima, bit će glavni pokretač rasta na ovom tržištu. Indija i Rusija imaju malu potrošnju po glavi stanovnika, ali su obje zemlje ključni igrači na globalnom tržištu vode. Rast prodaje u Indiji ovisit će od demografskih čimbenika i favoriziranja “flaširane vode” u odnosu na neflaširanu. Rusija, s druge strane, bilježi rast raspoloživog novca po kućanstvu i prodaju proizvoda s dodanom vrijednošću. 30 25 20 15 10 5 SAD Kina Meksiko Indo- Njemačka Turska nezija Italija Francuska Španjolska Ukupna količina na tržištu u 2010. Brazil Indija Argentina Filipini Potrošnja po glavi stanovnika u 2010. Rusija 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 Litara po glavi stanovnika Ukupan RTD (ready to drink) volumen u 2010. godini 35 0 Bitka za policu Više od 30% proizvedene "flaširane vode" proda se u supermarketima / hipermarketima, ali sve je primjetniji rast prodaje u objektima netradicionalnih formata. Ekspanzija novih kanala imat će sve važniju ulogu u ukupnom učinku kategorije u budućnosti. 95 96 ožujak 2012. www.instore.hr vox populi Osmijeh ne košta ništa, a uvijek ga je lijepo darivati „P roljeće je, a u meni nemir….“, tako nekako išla je jedna zavodljiva lakoglazbena mega uspješnica. I ne vidim boljega načina da započnem ovo naše novo druženje na stranicama InStore magazina. Ovo je treći broj i definitivno postajemo ozbiljniji i zreliji, a sve više prijatelja i poznanika ima komentare na ovaj mjesečnik, koji ste i Vi upravo listali, a nadam se i pročitali ono što Vas zanima. Komentari na moju igru pisanja su uglavnom pozitivni, ili je to samo dobronamjerna podrška, nema veze, ali čovjeka veseli. Kažu mi da bih u svojoj kolumni o „svemu i svačemu “ mogao biti malo oštriji i grublji prema svemu oko nas, ali onda to ne bih bio ja, a priznat ćete dovoljno je zloće i grubosti u ovome stvarnome svijetu oko nas. A možda me i zavelo na tren ovo proljeće koje nas šarmira svojom toplinom i daškom nekih novih vjetrova… Priznat ćete da je opasno i zavodljivo zamirisalo. Možda malo i okrenulo uobičajen red stvari u našim glavama. Ali lako za naše glave. Iskreno se nadam da je zavrtilo u nekom razumnijem smjeru i u glavama onih koji odlučuju o sudbinama svih nas. Da će u njima probuditi odgovornost i ne okretanje glave od problema i svih onih teških stvari koje guše našu svakodnevicu i mogućnost života kakav smo svi zaslužili. Da parafraziram ime jednog starog filma i slogan jedne izborne kampanje od prije desetak godina „živjeti kao sav normalan svijet“. Samo to. Nije neskromno i nestvarno. Nije bahato niti umišljeno. To je tako malo, a tako ponekad izgleda puno i nedostižno. Možda bi za pokazivanje dobre volje bilo dovoljno ne okretati glavu od totalno suludog rasta cijena benzina, a zajedno s njim, lančano, i svega drugoga. Možda nije duhovito kad voditelj na lokalnom radiju između dvije glazbene želje najavljuje gdje je manja gužva na benzinskim postajama na kojima još ima benzina po starim cijenama… Možda bi trebalo ozbiljnije shvatiti susjedu koja se vraća iz trgovine i u pola vrećice mi pokazuje pola svoje penzije. Možda bi trebalo malo više suosjećanja s ljudima koji ostaju bez posla, rade bez da dobivaju Autor: Duško Ćurlić Kažu da najbolje stvari u životu najmanje koštaju ili ne koštaju ništa. Vratite nekome osmijeh na lice malom gestom i uzvratite pozdrav nepoznatoj osobi na ulici. I sve će biti nekako bolje… plaću za svoj rad… Nitko ne štrajka glađu zato jer je to pomodno i zato jer nema pametnijeg posla… Tužna je to stvarnost, i oni koji mogu trebali bi pokazati da imaju neko rješenje. Kažu da osmijeh ne košta ništa, a lijepo ga je darivati. Istina je. I sam se često nasmijem bez obzira na grč u želucu, ali ono što me brine je da i osmijeh postaje vijest. Bilo bi lijepo vjerovati da može i da će biti bolje. Imamo zemlju koja je dar s neba, imamo vrijedne i pametne ljude, imamo osmijeha u sebi i suosjećanja… samo netko mora reći da će sve biti u redu i da postoji čvrsti plan. Pokažite nam ga i svi skupa ćemo pregrmjeti svaku krizu. Naučili smo to i pokazali do sada bezbroj puta. No, vratimo se proljeću. Ljepše je zar ne? Sve se nekako lagano budi, nekako se otvara, raste….Pozdravili smo zimu i poslali je na put negdje daleko prema nekim drugim meridijanima i paralelama, poželjeli smo joj sretan i siguran put, a u sebi, onako potiho u pola glasa zamolili, da nam se ne vraća najmanje devet mjeseci. I zbog praznovjerja neka se ne vraća s puta ako je, kao slučajno, nešto zaboravila… kažu stari ljudi da to nije dobro, a i da nas ne bi iznenadila kakvim ostatkom snijega koji je propustila istresti. Neka joj je sretan i dalek put… No, dosta o zimi, posvetio sam joj cijelu prošlu kolumnu, zajedno sa svim ludostima koje je donijela sa sobom… Mogao bih sad nastaviti ovako romantičarski pisati o svim ovim mirisima, koji stidljivo dolaze s prvim daškom toplog proljetnog vjetra, o pticama koje se vraćaju i ujutro me bude svojim koncertom neke nove melodije koju su naučile tko zna gdje… mogao bih pisati o susjedu koji je prvi put od jeseni oprao svoj auto ispred zgrade i usput se pun proljetnog elana posvađao sa svima koji su mu prigovorili da samo dvjesto metara dalje postoji autopraonica i da nije u redu trošiti zajedničku vodu i zagađivati nekim prelošim autošamponom okoliš… mogao bih pisati sve u nekim proljetnim bojama i mirisima, ali otvorite sami oči i pustite da i vas zavede. Pustite nek vam zavrti glavom i srcem. I ako prolazite tržnicom i sretnete one bake što u košarama prodaju cvijeće, kupite kakav „pušlek“ svježeg proljetnog cvijeća i darujte ga nekom. Iznenadite ga iz čista mira. Kažu da najbolje stvari u životu najmanje koštaju ili ne koštaju ništa. Vratite nekome osmijeh na lice malom gestom i uzvratite pozdrav nepoznatoj osobi na ulici. I sve će biti nekako bolje…
© Copyright 2024 Paperzz
