23/2014 11. lipnja 2014. Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Molitveni susret na poticaj pape Franje okupio je u Vatikanskim vrtovima izraelskoga predsjednika Šimona Peresa i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, a nazoèili su mu i carigradski patrijarh Bartolomej I. i kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa te brojni vjerski službenici triju religija. U sjeni bazilike Sv. Petra molili su Židovi, kršæani i muslimani jedni nakon drugih i odvojeno, ali svjesni da su "sinovi Abrahamovi" i time braæa - Sveti Otac pozvao obje strane na hrabrost da nastave pregovore, poruèivši da "spirala mržnje i nasilja" mora biti prekinuta Crkva Sv. Kvirina u Sisku proglašena manjom bazilikom Ta je crkva postala znak veæe povezanosti s Crkvom u Rimu i osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i središta liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj biskupiji, istaknuo biskup Vlado Košiæ na slavlju koje je predvodio nuncij Alessandro D'Errico Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije Euharistijsko slavlje, susret s biskupom Valentinom Pozaiæem i program na Zrinjevcu - Zahvaljujuæi okupljanjima u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu pod vodstvom biskupskog vikara za laike dr. Tomislava Markiæa napravljen kvalitativan iskorak u meðusobnom povezivanju na dobrobit Crkve i hrvatskog naroda Domovinske vijesti Posveæena župna crkva Sv. Barbare na Rebru Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji U povodu 100. obljetnice smrti otkriveno poprsje Tadije Smièiklasa Hodoèašæe starijih osoba u Voæin Bolesnièko hodoèašæe u Mariju Bistricu Slavlje zlatnih zavjeta milosrdnih sestara sv. Križa "Budite uzor svojim vjernicima!" Film o bl. Miroslavu Bulešiæu pobjednik V. festivala hrvatskih katolièkih filmova - Trsat VIS Trinity pobjednik Uskrs festa Tribina o sakramentu ženidbe Nacionalna humanitarna akcija Hrvatskog Caritasa "Spremni za dobro!" Obitelj je uvjet, sastavni dio i nastavak življenja sakramenata Crkva u Hrvata Novo vodstvo Hrvatske karmelske provincije Susret mladih Srijemske biskupije Susret vjerouèenika Kotorske biskupije Hrvati u marijanskim svetištima u Njemaèkoj Inozemne vijesti Poljska: Pad komunizma bila je pobjeda morala Papa primio katholikosa Armenske apostolske Crkve Crkva je pozvana zajamèiti blizinu Romima Prilog dokumenti Priopæenje sa susreta èlanova Hrvatske biskupske konferencije s redovnièkim provincijalima Dar pobožnosti Živa Crkva mora iznenaðivati Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Ekshumacija žrtava poraæa u Kršu Neæemo se svrstavati s muèiteljima jer bismo tada i sami bili zaraženi mržnjom koja je glavni izvor svih pa i ovih zala; svrstavamo se na stranu muèenih jer smo onda sudionici u patnji žrtava i tako im izražavamo poštovanje te oèitujemo ljudsko i kršæansko dostojanstvo, istaknuo biskup Bogoviæ Krš, 29.5.2014. (IKA) Na svetkovinu Uzašašæa Gospodinova u Donjem Kosinju izvršena je ekshumacija žrtava II. svjetskog rata iz masovne grobnice u špilji-jami u selu Krš, desno od Kosinjskog mosta, desetak minuta hoda uz brdo iznad pravoslavne crkve Sv. Nikole. Prema izjavama svjedoka, zloèin se ondje dogodio kada su koncem rata partizanske jedinice 1945. zauzele Kosinj i okolicu. Na tu skupnu grobnicu u sijeènju 2012. godine ukazali su Ivanu Vukiæu, predsjedniku Hrvatskog društva politièkih zatvorenika - Podružnice Gospiæ, vlè. Ivan Hodak, župnik Donjeg i Gornjeg Kosinja te tada bogoslov Nikola Prša iz Gornjeg Kosinja. Nakon obilaska masovne grobnice Ivan Vukiæ je 8. sijeènja 2012. podnio prijavu Policijskoj upravi Lièko-senjskoj protiv nepoznatog poèinitelja, a 8. veljaèe iste godine prijavu je uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu. Na ulaz u špilju nakon izvršenog zloèina bilo je navaljeno veliko kamenje, koje se u meðuvremenu obrušilo, pa se doima da je špilja jama. Odronjavanjem kamenja otkriven je ulaz u špilju-jamu. Dvije godine kasnije, 29. svibnja 2014. pomoænik ministra branitelja i predstojnik Ureda za zarobljene i nestale Ivan Grujiæ sa svojim je suradnicima zapoèeo ekshumaciju žrtava. Nakon ekshumacije Grujiæ je izjavio da je izvršena ekshumacija 15 žrtava. Meðu žrtvama bilo je i žena. Identitet æe se utvrditi naknadno. Na žrtvama nisu utvrðeni prostrijelni tragovi pa se pretpostavlja da žrtve nisu strijeljane, veæ su umorene hladnim oružjem ili žive zazidane. Jedino se na jednoj lubanji vidi da je raskoljena sjekirom. Nijedan kostur nije cjelovit, kako reèe Ivan Vukiæ - a kako je u špilji naðen izmet velikih šumskih zvijeri, najvjerojatnije su se one hranile pobijenim žrtvama pa su kosti razbacane. Radi se o krškom terenu pa vjerojatno postoji i drugi ulaz. Ekshumaciji su nazoèili gospiæko-senjski biskup i predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij mons. dr. Mile Bogoviæ, Ivan Vukiæ i župnik Ivan Hodak. Biskup Bogoviæ je pritom izjavio: "Stojimo pred ovim prizorom koji nam jasno govori što je sve èovjek u stanju uèiniti svome bratu èovjeku. U ovu jamu baèeni su Hrvati katolici; i nije ovo jedina takva jama. No, ima u ovom kraju takoðer jama gdje su baèeni pravoslavni Srbi. Neæemo se svrstavati sada s muèiteljima jer bismo tada i sami bili zaraženi mržnjom koja je glavni izvor svih pa i ovih zala; svrstavamo se na stranu muèenih jer smo onda sudionici u patnji žrtava i tako im izražavamo poštovanje te oèitujemo ljudsko i kršæansko dostojanstvo. Ovaj posao oko ekshumacija treba ubrzati, ali što prije treba odrediti mjesto kamo æemo pokopati posmrtne ostatke (kosti) žrtava, da se ne povlaèe po tavanima, podrumima i kontejnerima, kako se veæ dogaðalo, nego da ih se dostojno pokopa na jednom središnjem mjestu u 'Svehrvatski grob'. Mislim da mu je mjesto na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih muèenika." . 2 11. lipnja 2014. broj 23/2014 Policijska kapelanija sv. Kvirina PU sisaèko-moslavaèke proslavila zaštitnika Sisak, 3.6.2014. (IKA) - Policijska kapelanija sv. Kvirina Policijske uprave sisaèko-moslavaèke, sveèano je u utorak 3. lipnja proslavila svetkovinu svog zaštitnika. Sveèano misno slavlje u sisaèkoj crkvi Sv. Kvirina predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji s kancelarom Sisaèke biskupije mons. Markom Cvitkušiæem, kapelanom PK sv. Kvirina Milenkom Majiæem, te vojnim i policijskim kapelanima Andrijom Markaèem, Damirom Vrabcem i Vladislavom Mandurom. Na poèetku sve okupljene te posebno djelatnike PU sisaèkomoslavaèke pozdravio je vlè. Majiæ, zahvalivši im što su došli u zajedništvu moliti Gospodina da im da snage da mogu uvijek i vjerno obnašati svoju službu koju im je povjerio narod i od oni koji imaju povjerenje u njih. U homiliji biskup Jezerinac istaknuo je: "Isus je na samom poèetku svoga javnog djelovanja, pozivajuæi na obraæenje, naišao na otpor pojedinih ljudi. Mržnja prema njemu bila je okrunjena njegovim razapinjanjem na križu. Ako je takvu mržnju i prezir doživio Isus Krist, što onda mogu oèekivati njegovi uèenici i njegova Crkva? Stoga i veli Isus: 'Nije sluga veæi od gospodara'. U èovjeku postoji iskonska želja da bude apsolutno slobodan. Tu slobodu znade zloupotrijebiti. Stoga sam odluèuje što je za njega dobro a što nije, oblikujuæi tako svoj nazor na svijet. I zato se svim silama opire ljudima koji drugaèije misle. Braæo i sestre, Evanðelje dolazi pred nas kao ponuda i izbor. Na èovjeku je hoæe li ga prihvatiti ili neæe", rekao je biskup Jezerinac. U nastavku biskup je podsjetio na životni i muèenièki put sv. Kvirina te je govoreæi o poruci koju nosi, istaknuo kako je to svetost. "Svetost je, dakle, naša sudbina i Bog traži od nas suradnju. Samo sveti ljudi su pravi ljudi, koji su se visoko uzdigli u svom životu. Na to smo pozvani svi mi bez obzira na stalež i zvanje. Ako su mnogi uspjeli, možemo i mi", zakljuèio je biskup. Blagoslov kipa sv. Kvirina u Velikom Kaptolu Sisak, 3.6.2014. (IKA) - Novopostavljeni kip sv. Kvirina u atriju sisaèkog Velikog Kaptola blagoslovljen je u utorak 3. lipnja, ususret svetkovini sveca zaštitnika Sisaèke biskupije i Grada Siska. Kip je blagoslovio sisaèki biskup Vlado Košiæ, a uz brojne Sišèane blagoslovu je nazoèilo i pedesetak hodoèasnika Kutinskoga dekanata predvoðenih dekanom preè. Ivanom Benkoviæem. Govoreæi o sv. Kvirinu, voditeljica Ureda za kulturu Biskupije Spomenka Juriæ istaknula je kako je taj svetac štovan i poznat kroz èitavu povijest, a o èemu postoje brojna svjedoèanstva u zapisima kroz Europu i Južnu Ameriku, ali i kako je usprkos tome u likovnom izražaju saèuvano relativno malo njegovih prikaza. Juriæ je predstavila i autora akademskog kipara Tomislava Kršnjavija te govorila o umjetnièkoj vrijednosti toga kipa. Kršnjavi je rekao kako je u kompoziciji želio izraziti napetost izmeðu dvije sile, dijagonale koja mlinskim kamenom vuèe sveca u fizièku smrt i druge dijagonale koja se uznosi njegovim pogledom i povjerenjem u Rijeè Božju prema nebu. Kršnjavi je poruèio i kako je izuzetno ponosan što se taj cijeli projekt ostvario, te kako je prilikom rada molio zagovor sv. Kvirina. Sveèanost je pjevanjem uvelièao Sveæenièki nonet Sisaèke biskupije. Domovinske vijesti ika "Vjera u Boga uvijek novih moguænosti" Predstavljena knjiga prof. dr. Bože Lujiæa Zagreb, 4.6.2014. (IKA) – Knjiga "Vjera u Boga uvijek novih moguænosti. Pretpostavke za biblijsku teologiju Staroga zavjeta" prof. dr. Bože Lujiæa, bosanskoga franjevca, predstavljena je u utorak 3. lipnja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Pozdravljajuæi okupljene uime suorganizatora predstavljanja, dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Tonèi Matuliæ zahvalio je autoru na knjizi, te istaknuo posebnost: autor je knjigu posvetio teološkim uèilištima koja su mu mnogo dala u životu. To je Franjevaèka teologija u Sarajevu koja je afilirano visoko teološko uèilište KBF-a u Zagrebu, te sam KBF èiji je zaposlenik. Prof. dr. Božo Lujiæ je jedan od naših najprofiliranijih biblièara, a istodobno nenametljiv, a opet tako prisutan i tako prodoran. Može se reæi da svoj život nije potratio, nego da ga je izuzetno dobro iskoristio u onome što su mu Bog i zajednica povjerili, a to je da se bavi prouèavanjem Svetoga pisma u cjelini, a posebno Staroga zavjeta, rekao je dekan Matuliæ. KBF ponosan je na svoga profesora, takoðer i zahvalan i za onaj period kad je kao vanjski suradnik dolazio sa Franjevaèke teologije u Sarajevu i ne baš uvijek u lakim uvjetima, primjerice za Domovinskoga rata. To potvrðuje da je fakultet kao ustanova onoliko velik, cijenjen onoliko je glasovit koliko su marljivi, cijenjeni i glasoviti njegovi profesori, jer profesori su na fakultetu znanstvenici, ali i nastavnici, odgojitelji, rekao je dekan Matuliæ. Uime izdavaèa Kršæanske sadašnjosti ravnatelj mr. Stjepan Brebriæ podsjetio je kako je Lujiæ u KS-u objavio više od deset naslova, i dva sveuèilišna udžbenika. Takoðer je istaknuo da je prof. Lujiæ jedan od najèitanijih autora KS-a, kao i iskreni i odani prijatelj te izdavaèke kuæe. Jedan od recenzenata, prof. dr. Nikola Hohnjec u osvrtu na sadržaj knjige istaknuo je kako tim složenim djelom prof. Lujiæ sažima svoje znanstveno-nastavno i pisano djelovanje. Kratko je predstavio svako od devet poglavlja. Zaustavljajuæi se na pojedinim recima, Hohnjec je istaknuo kako autor oživljuje i aktualizira proroèki navještaj. Tekst obiluje mnoštvom znanstvenih bilježaka što proširuje obzor. Bilješke nisu kratke, i više su od tehnièkog navoda donose razna djela i njihove autore, prijevoda citata, te literature, objašnjenja i sve to u pravom omjeru s tekstom. Kada prevodi citate s drugih jezika, napose njemaèkoga, uopæe se ne primjeæuje razlika stila i govora, trudi se navesti i dati prostor i drugim našim biblièarima, rekao je Hohnjec. Od koristi su strukturalna Lujiæeva nabrajanja, skice, koje razbijaju monotoniju teksta te ga i vizualno obogaæuju. A znanstvenost knjige pokazuju i stranice s obiljem navedene literature, s mnogo inozemnih, ali tridesetak naslova iz vlastitoga znanstvenog opusa. Sadržaj s naslovima, podnaslovima ravnomjernom i jasnom strukturom veæ tvori sažetak djela, tako ovaj rad postaje glavno Lujiæevo životno djelo, ustvrdio je Hohnjec. Drugi predstavljaè i recenzent prof. dr. Anton Tamarut istièe kako knjiga "impresionira koliko opsegom, toliko još više bogatstvom, životnošæu i svježinom poruke". Knjiga daje antologijski prikaz cjelokupne starozavjetne teologije, ustvrdio je Tamarut, te naglasio kako su u knjizi ukljuèene sve teme Staroga zavjeta. Na pojedinim uzorcima autor predstavlja i analizira izvor, narav, sadržaj obzore i domete biblijske vjere. Tako na temelju istine koju èuvaju i otkrivaju kljuène rijeèi starozavjetne teologije kao i na izabranim osobama pokazuje kakva je vjera Staroga zavjeta. U toj vjeri èovjek vidi i osjeæa Boga u korijenima svoga života, u korijenima temelja svijeta. To je Bog otvoren èovjeku, Bog koji èovjeku pruža moguænost da s njim prijateljuje, to je Bog prijateljskog saveza, Bog prava i pravednosti, Bog praštanja i milosrða, Bog koji dolazi iz buduænosti, a ujedno je Bog èovjekove buduænosti. Kljuèna novost i posebnost koja se otkriva u starozavjetnoj vjeri, a koja po meni predstavlja samo središte ove knjige, sastoji se u moguænosti promjene i Boga i èovjeka. Èovjek se može i treba mijenjati i prilagoðavati Bogu, no još je u odnosu biblijskog èovjeka i Boga èudesnije to što se i Bog prema èovjeku mijenja i prilagoðava mu se. Traži ga i zove, daje mu uvijek novu priliku da uspije i da bude onaj tko bi trebao biti: prijatelj Božji, èovjek novoga neba i nove zemlje, rekao je Tamarut, dodajuæi da je tom knjigom autor uspio pokazati kako vjera nije samo ljudska stvarnost, nego ujedno i Božja. Ne samo da se èovjek u vjeri pouzdaje u Boga, da u vjeri uspostavlja odnose s Bogom, nego se jednako tako Bog u povjerenju okreæe èovjeku. Vjeruje u èovjeka kao djelo svoje stvoriteljske ljubavi. Skrbi za njega, bdije nad njim, solidarizira se s njime, i u nevjerojatnom suosjeæanju pati s njime. Ova knjiga, premda je pisana struèno i kao priruènik èita se teèno i znatiželjno, veoma je hranjiva i pouèna. Autor na više mjesta ciljano aktualizira i izravno primjenjuje biblijsku situaciju i poruku na povijesnu i društvenu situaciju našega naroda. Aktualizacija biblijske poruke pokazuje da autor istražuje i analizira biblijske sadržaje i poruke u sasvim odreðenom vremenskom i društvenom kontekstu, te se u tom smislu njegov rad treba shvatiti kao poslanje. Ova knjiga nije neophodno i dragocjeno štivo za studente i skupinu biblijskih i teoloških sladokusaca. Ona se po svom opsežnom sadržaju i poruci nudi kao priruènik za svakog ozbiljnijeg vjernika. Priruènik za vjernièko životno obrazovanje. Preko nje moguæe je posvijestiti svoju dosadašnju i skupnu povijest, a u svjetlu njenih slika i poruka moguæe je takoðer naæi kljuèni poticaj za novi iskorak prema Bogu Isusa Krista, prema Bogu uvijek novih moguænosti. A to je najvažnije: samo u vjeri u Boga, uvijek novih moguænosti, u Boga koji dolazi iz buduænosti i sam èovjek može živjeti s uvijek novim moguænostima, zakljuèio je Tamarut. Vidno dirnut rijeèima predstavljaèa, kao i prepunom dvoranom u kojoj su bili mnogi profesori i studenti KBF-a, prof. Lujiæ zahvalio je na prisutnosti, jer su "tako dali priznanje njegovu radu, te njegovoj vjeri u biblijsku poruku". Kratko se osvrnuo na svoje studije i bavljenje biblijskom tematikom, te istaknuo kako je iz Jeruzalema donio mnoštvo materijala koje je nastojao koristiti u svojem buduæem znanstvenom radu. No, u ratu je ostao bez svega. Ali, je kasnije dobio na poklon bogatu knjižnicu jednoga sveæenika iz Njemaèke. I tada sam nauèio da Bog otvara èovjeku obzorje, kad se èini da se ono zatvara. Nauèio sam da ima dobrih i loših ljudi, ali i još nešto: da su i dobro i zlo ogranièeni, jer su vezani uz èovjeka koji je ogranièen. Iskusio sam da Bog otvara ljudima nova podruèja i nove moguænosti. I ova knjiga nikla je ne samo iz mojih istraživanja biblijske poruke, nego i osobnog iskustva. Svaka granica ima svoju granicu, a nju može pomaknuti samo vjera, poruèio je prof. Lujiæ. Predstavljanje je pjesmom obogatila Klapa studenata KBF-a "Slaviæ", a program vodila studentica KBF-a Marijana Mioè. . 11. lipnja 2014. broj 23/2014 3 Domovinske vijesti Susret nadbiskupa Barišiæa i provincijalnog ministra franjevaca konventualaca Split, 4.6.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ susreo se prvi put s provincijalnim ministrom Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josipom Blaževiæem u srijedu 4. lipnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. U srdaènom razgovoru provincijalni ministar Blaževiæ nadbiskupa Barišiæa ukratko je upoznao s aktualnim stanjem u Provinciji te je govorio o buduæim projektima i izazovima s kojima se susreæu. Posebno se razgovaralo o suradnji i zajednièkom apostolskom djelovanju u splitskoj župi sv. Stjepana pod Borovima i samostanu Sv. Frane na Obali, èiji su vjernici povjereni upravo franjevcima konventualcima. Nadbiskup je istaknuo kako je rad splitskih franjevaca konventualaca prepoznatljiv, ne samo na župnoj razini, veæ i u cijelom gradu. Kao uspomenu na susret, provincijalni ministar Blaževiæ nadbiskupu je darovao enciklopedijski priruènik "New age i kršæanstvo" te knjigu Wladyslawa Kluza "47 godina života". Donacija vrijedna pola milijuna kuna za pomoæ djeci bez roditeljske skrbi Vugrovec, 4.6.2014. (IKA) - Predstavnici Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije, Hrvatske pošte i Croatia osiguranja donirali su 4. lipnja u Vugrovcu 11 polica životnog osiguranja djeci iz caritasovih Domova za djecu bez roditeljske skrbi. Ukupna vrijednost polica je 66.000 eura, a svako dijete dobit æe 6000 eura vrijednu policu osiguranja života koja æe im se isplaæivati u obliku rente za pomoæ u osamostaljivanju prve dvije godine nakon izlaska iz doma. Donaciju su štiæenicima predali predsjednik Nadzornog vijeæa Caritasa zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, ravnateljica Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije s. Jelena Lonèar, voditeljica projekta "Dobri ljudi djeci Hrvatske" Senka Klariæ, predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak i predsjednik Uprave Croatia osiguranja Sanel Volariæ. "U svojoj brizi za djecu koja traje više od 40 godina te je zbrinuto više od 5000 djece, Caritas je osjetljiv i za njihovu buduænost nakon odlaska iz doma, odnosno nakon punoljetnosti. Tako mnogi od njih uz pomoæ Caritasa zasnivaju radni odnos, nalaze smještaj u Caritasovim objektima, a neki su danas i zaposlenici u Caritasu. Nadamo se da æe i ovaj susret biti poticaj za još snažniju skrb svih nas o djeci kako bismo im osigurali buduænost i potvrdili da uz nas nisu i neæe biti sami", rekao je biskup Pozaiæ. Caritas se tom donacijom pridružio Zakladi Vaša pošta u partnerstvu s Croatia osiguranjem u projektu "Dobri ljudi djeci Hrvatske", kojim je do sada osigurano 270 mladih na izlasku iz domova diljem zemlje. Sredstva kojim bi se osigurala sva djeca pri izlasku iz Caritasovih domova nastavit æe se prikupljati akcijom prodaje lampaša "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro" koju Caritas o svetkovini Svih svetih provodi veæ èetvrtu godinu. Sredstvima akcije osigurano je devetero djece, dok su po jedno dijete osigurali Hrvatska pošta i Croatia osiguranje. "Bit životnog osiguranja je u nepredvidljivim situacijama imati siguran oslonac i ono se u ovom sluèaju realizira na najbolji moguæi naèin. Croatia osiguranje danas slavi 130. obljetnicu poslovanja i ne mogu zamisliti ljepše okruženje na ovaj dan, darujuæi ono najbolje što možemo ponuditi vama mladima na velikom novom poèetku", izjavio je predsjednik Uprave Croatia osiguranja Sanel Volariæ. "Sretan sam što danas u suradnji s našim partnerima imamo priliku pomoæi djeci bez odgovarajuæe roditeljske skrbi. Zahvalan sam svima koji su prepoznali ovu inicijativu i moguænost koju pružamo da se izravno pomogne 4 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika onima kojima je ta pomoæ najpotrebnija", rekao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak. U daljnjem prikupljanju sredstava za pomoæ djeci u Caritasovim domovima graðani se mogu pridružiti u svojim župama ili neposredno preko Caritasa. Više informacija može se pronaæi na www.czn.hr ili na tel. 098-408-536. Posveæena župna crkva Sv. Barbare na Rebru Zagreb, 4.6.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Kvirina sisaèkog, 4. lipnja, zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ posvetio je novoobnovljenu župnu crkvu Sv. Barbare, koja se nalazi u prostoru zagrebaèke bolnice Rebro, izvijestio je portal Glasa Koncila. U koncelebriranome euharistijskome slavlju sudjelovalo je desetak biskupijskih i redovnièkih sveæenika, meðu kojima je bio i župnik Zdenko Perija, redovnice, lijeènici, medicinske sestre i drugi bolnièki djelatnici te vjernici okolnih župa. U propovijedi kardinal Bozaniæ u središte je promišljanja stavio poruku sv. Pavla da Rijeè Božja nije okovana: "Ona pokazuje naèin Božje prisutnosti meðu ljudima posebice kada je izgovorena od onoga koji je u okovima". Povezao ju je i s blagdanom sv. Kvirina, koji je takoðer bio u okovima, muèen i baèen u rijeku ali upravo njegov primjer potvrðuje sv. Pavla o neokovanosti Rijeèi Božje. I primjer hrvatskoga velikana bl. Alojzija Stepinca, èije je moæi kardinal donio iz zagrebaèke katedrale da budu ugraðene u oltar crkve, jednako tako jasno poruèuje da Rijeè Božja nije okovana: "Današnjim slavljem dovršavamo ono što je on zapoèeo jer mu nije bilo dano završiti. Èovjek može zatoèiti sv. Pavla, muèiti sv. Kvirina i utamnièiti bl. Alojzija ali ono zašto su oni živjeli je nezaustavljivo, ono ne nestaje i zato je danas znakovita posveta oltara i crkve, jer u novopodignuti oltar je ugraðena prednja ploèa iz onoga oltara koji je blagoslovio bl. Alojzije. Ona je kasnije bila skinuta i stavljena na pod da ne služi za oltar nego da se po njoj gazi. No, ta je kamena ploèa ponovno u središtu, u oltaru i to je još jedan dokaz da Rijeè Božja nije okovana." Podsjetio je na neke povijesne podatke o bolnici i crkvi: "Sada veæ daleke 1929., 8. listopada osnovana je Zaklada bolnice u Zagrebu, kao nastavak bolnice Milosrdne braæe na Trgu bana Jelaèiæa, od koje nam je danas ostala samo kapela Ranjenoga Isusa. Ta zaklada poèinje pripremati gradnju nove bolnice jer se grad ubrzano razvija i nju podupiru Zagrebaèka biskupija, Prvostolni kaptol, Grad Zagreb i Zagrebaèka županija. Godine 1942. nadbiskup Alojzije Stepinac osniva župu i blagoslivlja crkvu, no, došlo je 'olovno vrijeme' u kojemu Crkva nije mogla slobodno djelovati ali Rijeè Božja opet nije bila okovana. Crkva je svejedno djelovala, možda i životnije i jaèe nego danas iako s puno više žrtava." Nadbiskup je pri kraju propovijedi aktualizirao probleme s kojima se zdravstveni djelatnici susreæu danas u Hrvatskoj: "Crkva je uvijek imala dobru suradnju meðu lijeènicima, medicinskim sestrama i bolnièkim osobljem, jer su bili svjesni da su oni zajednièki u službi èovjeka. Zato je potrebno da društvo uvijek podupire medicinsku struku, te nas boli što se u novije vrijeme na nju bacaju ružne rijeèi i ocjene, unatoè tome što su njezini djelatnici su svoj život posvetili toj službi." Završio je pozivom na molitvu: "Dok posveæujemo ovu bolnièku crkvu molimo za sve one koji posveæuju svoj život medicinskoj službi, koji dolaze u ovu bolnicu tražeæi lijek i okrjepu za tijelo i posjeæuju crkvu tražeæi okrjepu duše." Potom je kardinal Bozaniæ položio moæi bl. Alojzija Stepinca u oltar, te poškropio sv. vodom i pomazao sv. uljem oltar i zidove crkve. ika Posljednji ispraæaj vlè. Josipa Lonèara Margeèan, 4.6.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u Margeèanu nedaleko Novog Marofa, požeški biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s èetrdesetak sveæenika predvodio je 4. lipnja sprovodne obrede Josipa Lonèara, preminulog umirovljenog sveæenika Požeške biskupije. U homiliji biskup je istaknuo kako tjeskobu i ovog zemaljskog oproštaja stvara nepoznanica našeg podrijetla i cilja prema kojem idemo te se ona može nazvati tjeskobom nepoznata puta. Dodao je da je Bog obznanio kako je "naš put Isus Krist, njegova ljubav jaèa od smrti kojom se stiže k punini i konaènosti života", da mu je preminuli sveæenik povjerio sav svoj život te se "smijemo nadati da je u njemu proslavljenom našao svoj cilj i smisao". Biskup je istaknuo da svi nadnevci pokojnikova života u spomenutoj èinjenici vjere dobivaju svoje istinsko znaèenje te je ukratko prikazao njegov život od roðenja do smrti. Meðu ostalim je rekao: "Preminuli sveæenik Lonèar je nakon reðenja u zagrebaèkoj katedrali 29. lipnja 1962. svoje prvo sveæenièko poslanje obnašao kao kapelan u župi Sveti Ilija. Zatim je na pola godine u istom svojstvu bio u župi Donja Zelina. Dana 5. veljaèe 1965. imenovan je upraviteljem župe Krapje i Jasenovac da bi veæ 5. kolovoza iste godine dobio dekret za upravitelja župe Maèe. Godine 1975. imenovan je upraviteljem župe Novo Selo na Dravi gdje ostaje do 20. rujna 1979. kada je imenovan upraviteljem župe Petrinja. Nakon pola godine razriješen je ove službe te je 1. veljaèe 1980. postavljen upraviteljem župe sv. Luke evanðeliste u Novskoj koju je vodio gotovo dvadeset godina. Najteže vrijeme njegova služenja u Novskoj bio je domovinski rat tijekom kojega je zajedno s narodom podnio mnoge nevolje. Sv. Ivan Pavao II. utemeljio je 1997. Požešku biskupiju te je preè. Lonèar inkardiniran u novu mjesnu Crkvu. Osnutkom Novljanskoga dekanata 1998. imenovan je privremenim obnašateljem dužnosti dekana, èlanom Prezbiterskog vijeæa Požeške biskupije i Zbora savjetnika. Na vlastitu molbu umirovljen je zbog bolesti, 22. srpnja 1999. i ujedno razriješen svih spomenutih dužnosti. Otada po vlastitoj želji živi u rodnom Završju, baveæi se ponešto omiljelim spisateljskim radom, pomažuæi ispovijedati u Mariji Bistrici i pastoralno suraðujuæi u župi Margeèan. Kako su životne godine napredovale, tako su se umnažale zdravstvene tegobe koje je sve teže nosio. Prije nekoliko tjedana morao je u varaždinsku bolnicu, a nakon operativnog zahvata prevezen je u novomarofsku bolnicu. Naše nastojanje da mu omoguæimo daljnje lijeèenje u nekoj drugoj bolnici ili smještaj na palijativnoj skrbi prijeèilo je njegovo teško zdravstveno stanje i preduhitrila smrt 3. lipnja 2014. u 78-oj godini života i 52-drugoj godini sveæeništva". Prikaz pokojnikova života biskup je završio rijeèima: "Osebujna narav preè. Josipa Lonèara, povezana s dugotrajnom bolešæu te naglašena briga za vlastitu buduænost priskrbila mu je mnoga nerazumijevanja, pokatkad nesporazume na razlièitim stranama i razinama, pa i na materijalnoj. No, unatoè svemu on je bio vjeran sveæenik koji je nastojao savjesno vršiti svoje poslanje. Na ovom oproštaju želimo mu zahvaliti za sve dobro koje je uèinio i iskazati mu poštovanje, a njegove slabosti povjeriti Božjem milosrðu. Neka mu Gospodin udijeli oproštenje grijeha te primi u vjeènu slavu svoga uskrslog Sina kojemu je na zemlji služio. Poèivao u Božjem miru". Uime župe Novska gdje je preminuli sveæenik službovao gotovo dvadeset godina oproštajnu rijeè zahvale uputio je župnik Milan Vidakoviæ. Nakon sprovoda u župnoj crkvi Sv. Margarete biskup Škvorèeviæ predvodio je misu zadušnicu, a u koncelebraciji je bilo tridesetak sveæenika. Domovinske vijesti Kvirinovo u Sisku: Crkva Sv. Kvirina proglašena manjom bazilikom Misno slavlje predvodio apostolski nuncij - Crkva Sv. Kvirina postala je znak veæe povezanosti s Crkvom u Rimu i osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i središta liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj biskupiji Sisak, 4.6.2014. (IKA) - Sisaèka crkva Sv. Kvirina proglašena je u srijedu 4. lipnja, na blagdan zaštitnika Sisaèke biskupije i Grada Siska, manjom bazilikom. Sveèano misno slavlje tom prigodom predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico, koji je na poèetku i proèitao Dekret kojim Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dopušta naslov "Bazilike Minor" za crkvu Sv. Kvirina. U koncelebraciji bili su domaæi biskup Vlado Košiæ, varaždinski biskup Josip Mrzljak, križevaèki vladika Nikola Kekiæ, bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski, nuncijev tajnik mons. Jean Francois Lantheaume, generalni vikar Sisaèke biskupije mons. Josip Æoriæ, kancelar biskupije mons. Marko Cvitkušiæ, graditelj te crkve mons. Ivan Hren, domaæi župnik mons. Zdravko Novak, provincijal franjevaca kapucina fra Ante Logara, župnik Peter Csany iz prijateljske župe sv. Kvirina iz Szombathelyja, kao i osamdesetak sveæenika iz Sisaèke i susjednih biskupija. Misnom slavlju prethodila je sveèana procesija od sisaèke katedrale Uzvišenja svetog Križa, ulicama grada sve do crkve Sv. Kvirina u kojoj je sudjelovalo više od tisuæu vjernika: predstavnika župa iz biskupije, mladih, krizmanika i prvoprièesnika, policajaca i vojnika, predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata, èlanova KUD-ova, vatrogasaca, predstavnika državne, lokalne uprave i samouprave. Pozdravljajuæi okupljene nuncij D'Errico istaknuo je kako ni sam nije vjerovao da æe zahtjev za bazilikom biti odobren u tako kratkom roku, s obzirom da je podnesen krajem sijeènja, a Kongregacija za bogoštovlje veæ je 18. ožujka odgovorila pozitivno na molbu biskupa Košiæa. Nuncij rekao i kako je obavijestio papu Franju o velikim uspjesima i naporima koje èini mlada Sisaèka biskupija, a Papa je svim vjernicima na èelu s biskupom uputio rijeèi ohrabrenja i ustrajnosti u njihovu napretku. U homiliji biskup Košiæ podsjetio je na znaèenje naslova manje bazilike te njene specifiènosti i istaknuo zahvalnost Bogu, sv. Kvirinu, papi Franji i nunciju D'Erricu za taj dar. "Kako mi je napisao u popratnom pismu uz bulu proglašenja crkve Sv. Kvirina bazilikom nadbiskup Arthur Roche, tajnik Kongregacije za bogoštovlje i sakramente, davanjem naslova Bazilike Minor ovoj važnoj crkvi, namjerava se pojaèati vezu s Crkvom u Rimu i sa Svetim Ocem, 'istodobno se nju promièe kao uzor i središte posebne liturgijsko-pastoralne službe u Biskupiji.' To su dakle ta dva bitna nova elementa koje ta crkva dobiva: ona je postala znak veæe povezanosti s Crkvom u Rimu i osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i središte liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj biskupiji. Želimo da te svoje svrhe bazilika Sv. Kvirina ispuni. Da bi se to ostvarilo, svi smo se dužni ukljuèiti i sudjelovati u tome. Svoju vjernost Svetom Ocu pokazat æemo najbolje time što æemo slušati što nam Papa poruèuje, što od nas oèekuje i u život ostvarivati ono što on hoæe. Drugo je, povezano s prvim, to da ta crkva doista postane središte biskupijskih pastoralnih i liturgijskih dogaðanja, da ona bude èuvarica štovanja našega nebeskog zaštitnika sv. Kvirina, ali i mjesto slavljenja sakramenata, osobito pomirenja i euharistije. Za ostvarenje te svrhe svi smo se dužni ukljuèiti svojim sudjelovanjem i svojim doprinosom", rekao je biskup Košiæ. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 5 Domovinske vijesti U nastavku govoreæi o proèitanoj Rijeèi Božjoj, biskup je rekao kako ona usmjeruje na dragocjeni dar muèeništva u Crkvi. "Naš je sveti zaštitnik, sisaèki biskup Kvirin, podnio muèeništvo radi Krista. Ustrajao je u svojoj vjeri, nasuprot želji pa i nasiljem oèitovane naredbe zakonite zemaljske vlasti. Mogli bismo reæi da je on s apostolima Petrom i Ivanom, koji su bili progonjeni u prvoj Crkvi još u Jeruzalemu, zakljuèio i svojim ponašanjem državnim službenicima poruèio: 'Treba se veæma pokoravati Bogu nego ljudima!' (Dj 5,29)", dodao je biskup te na kraju zakljuèio: "Neka i ova naša bazilika Sv. Kvirina, koja èuva i èuvat æe ubuduæe spomen svetog našeg zaštitnika, bude mjesto svetosti i nadahnuæe za novu izdržljivost u borbama života! Neka nas tu tješi sv. Kvirin, muèen i ubijen, ali i pobjednik nad smræu koji s našim uskrsnulim Gospodinom sada vlada i poruèuje nam da se ne bojimo, da ustrajemo, da budemo jaki i hrabro se suoèavamo s poteškoæama, osporavanjima pa i progonima, da bismo s njim zadobili vjeènu nagradu". Nakon poprièesne molitve okupljenima se obratio mons. Novak, posebno zahvalivši biskupu Košiæu, nunciju D'Erricu i graditelju bazilike mons. Hrenu na svemu što su uèinili da se taj dogaðaj ostvari, a na kraju nuncij je svim okupljenima uime pape Franje udijelio posebni apostolski blagoslov. Misno slavlje animirao je Biskupijski zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blaškoviæ i uz orguljašku pratnju Marijane Boèek, a proslavi je prethodila devetnica uoèi blagdana kojom su se Sišèani i hodoèasnici iz osam dekanata biskupije, predvoðeni svojim dekanima i župnicima, u crkvi Sv. Kvirina duhovno pripravljali za proslavu svoga zaštitnika. Tradicionalni susret karlovaèkih sportaša Karlovac, 4.6.2014. (IKA) - Tradicionalni susret karlovaèkih sportaša održan je 4. lipnja u župi Presvetog Srca Isusova u organizaciji povjerenika za pastoral sportaša Zagrebaèke nadbiskupije, ðakona Marijana Spehnjaka. U školskoj dvorani OŠ Grabrik u Karlovcu održan je turnir polaznika Rukometne škole Karlovac na kojem je sudjelovalo 10 ekipa s oko 200 igraèica i igraèa, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Potporu mladim rukometašima dali su slavni nekadašnji hrvatski reprezentativac, a danas pomoæni trener prvaka Hrvatske RK Zagreb CO Zlatko Saraèeviæ te mladi "Zagrebaši", ujedno i hrvatski reprezentativci, Luka Stepanèiæ i Josip Šandrk. Susret je završio misom zahvalnicom povodom završetka sportske sezone za sportaše grada Karlovca i Karlovaèke županije u crkvi Presvetog Srca Isusova koju je predvodio pomoæni zagrebaèki biskup Ivan Šaško zajedno s ðakonom Spehnjakom, dekanom fra Franjom Tomaševiæem i domaæim župnikom Draženom Karaèiæem. Mons. Šaško u propovijedi istaknuo je povezanost sporta i vjere: "Nakon zajedništva u sportskoj dvorani okupili smo se u euharistijskoj dvorani. Tu smo da zahvalimo Gospodinu za susrete i zajedništvo kao i onima koji nas uèe da kroz sport svjedoèimo Krista." Takoðer se osvrnuo na sv. Pavla koji je od progonitelja kršæana postao istinski svjedok Krista, a koji je dao put - formulu koja može biti vodilja svim sportašima, ali i svima ostalima u svim životnim situacijama. Rijeè je o sedam rijeèi: pouèavanje, ponašanje, gledanje bližih ciljeva, vjera, strpljivost (velikodušnost), ljubav i postojanost, te je na kraju dodao: "Znati se suoèiti s nepravdama i poteškoæama je velika odlika dobrog sportaša, ono što povezuje sport i kršæanske svece i muèenike je istina, sloboda i radost." Druženje je nastavljeno u prostorijama pastoralnog centra. 6 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Proslavljen zaštitnik Krèke biskupije Središnje misno slavlje predvodio biskup Mile Bogoviæ Krk, 4.6.2014. (IKA) - U Krku je 4. lipnja proslavljena svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Krèke biskupije i grada Krka. Sveèano euharistijsko slavlje u krèkoj katedrali predvodio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, a koncelebrirali su krèki biskup Valter Župan, biskup poreèki i pulski Dražen Kutleša, umirovljeni biskup poreèki i pulski Ivan Milovan te èetrdesetorica sveæenika. Krèki biskup Valter Župan pozdravio je na poèetku slavlja biskupe, sveæenike, redovnike, redovnice, predstavnike gradskoga poglavarstva te sve vjernike koji su okupljeni u velikom broju došli proslaviti dan svog nebeskog zaštitnika. Biskup Bogoviæ obrazložio je u homiliji po èemu su se to istaknuli oni koje danas slavimo kao svece i kojima se utjeèemo, kao što je to sv. Kvirin. U Knjizi Otkrivenja Isus je nazvan "vjernim svjedokom". Vjernost, koja danas ne kotira visoko u shvaæanju i životu ljudi, zapravo je božanska vrlina. Bog je uvijek vjeran samome sebi, ne mijenja se, ne iznevjeruje, uvijek je dobrota i ljubav. Osobe Presvetog Trojstva potpuno se predaju jedna drugoj i stalne su u tom darivanju, u ljubavi. U tom darivanju i vjernosti leži temelj sreæe, vjeènosti, savršenosti. Èovjek je stvoren na sliku Božju, ali je iznevjerio Boga i sebe, iznevjerio je sliku Božju na koju je stvoren. Bog je zbog toga poslao svoga Sina, koji je živio potpunu vjernost toj Slici Božjoj, vjernost Ocu, unatoè svim iskušenjima i na kraju smrti na koju biva osuðen, zašto ga je Otac nagradio uskrisivši ga od mrtvih i èovjeku omoguæivši život u Presvetom Trojstvu. Svojim vjernim životom Isus je tako postao èovjeku put, istina i život. Sveci su oni koji su cijelim svojim biæem i životom prihvatili spasonosan put nasljedovanja Isusa Krista. Vjerni sebi i Bogu, vjerno su nasljedovali Isusa i sami, poput njega, postali "vjernim svjedocima". Oni znaju da im je duša u Božjoj ruci te da æe, i kad se nalaze u naizgled bezizlaznim situacijama, pronaæi put do Nebeskog Oca. Sv. Kvirin posvjedoèio je svoju vjernost muèenièkom smræu u 4. stoljeæu obilježenom progonstvom Crkve, jer se nije htio odreæi svoje vjere. Mons. Bogoviæ pojasnio je i znaèenje vjernosti koja se danas u društvu obezvrjeðuje i neprestano stavlja na kušnju. S druge strane, danas se velièaju prava na mržnju, nasilje i slobodu mišljenja i onda kad se to mišljenje temelji na laži. Kršæanin treba biti vjeran sebi i Bogu koji je istina. Samo tako ostvaruje Isusov poziv da bude sol zemlje i svjetlo svijeta. Nakon mise, domaæi biskup Župan ugostio je okupljene biskupe, sveæenike, redovnike i redovnice u Biskupskom dvoru. Grad Krk je pak obilježio blagdan priredivši višednevni bogati kulturno umjetnièki program. Polaznici Ratne škole posjetili šibensku katedralu Šibenik, 5.6.2014. (IKA) - U sklopu studijskog putovanja polaznici Ratne škole "Ban Josip Jelaèiæ" posjetili su u èetvrtak 5. lipnja šibensku katedralu Svetog Jakova. Polaznike je primio šibenski biskup Ante Ivas. Upoznao ih je s prošlošæu grada i Šibenske biskupije. Biskup Ivas iscrpno je èasnicima približio povijest šibenske katedrale, zahvate koji su se na njoj u svrhu sanacije izvršili i koji su u tijeku. Istaknuo je nužnost brige za katedralu koja zahtijeva i neke hitne zahvate. Biskup je govorio i o stradanju katedrale u Domovinskom ratu kada je ošteæena kupola. Polaznicima škole pokazao je i krstionicu te ih je upoznao s majstorskim umijeæem autora krstionice Jurja Dalmatinca. ika Predstavljen zbornik "Stjepan Batinoviæ - sveæenik vjere" Dubrovnik, 5.6.2014. (IKA) - Zbornik "Stjepan Batinoviæ sveæenik vjere" predstavljen je u èetvrtak 5. lipnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. samostana sv. Klare u Dubrovniku, a predstavljanje su organizirali Zavièajna udruga Neum u Dubrovniku i Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik. Knjigu su predstavili urednik "Crkve na kamenu" dr. don Božo Goluža, prireðivaè zbornika mr. don Ivo Šutalo i povjerenik za mlade Mostarsko-duvanjske biskupije mr. don Mladen Šutalo. Na poèetku su nazoène pozdravili predsjednik dubrovaèkog Napretka dr. Marinko Mariæ i predsjednik zavièajne udruge Milan Periæ. Dr. Goluža predstavio je ukratko životni put mons. Stjepana Batiniæa, te podrobnije govorio o prvom dijelu zbornika gdje su sabrani radovi osmorice autora, sveæenika, o pokojnom "dumi", kako su ga obièno zvali. Èlanke su napisali don Ivica Puljiæ, don Milenko Krešiæ, don Mladen Šutalo, mons. Luka Pavloviæ, don Nikola Menalo, don Marko Šutalo, don Ivo Šutalo i don Rajko Markoviæ. To je jedna u nizu knjiga koje su u posljednjih dvadesetak godina izišli u izdanju CnaK-a o poznatim sveæenicima hercegovaèkih biskupija. Studentski kapelan mr. don Mladen Šutalo istaknuo je don Stjepanovu zauzetost u radu s mladima i promicanju duhovnih zvanja, kako molitvom, tako i izravnim i neizravnim poticanjem mladih. Spomenuo je kako iz župe Hrasno ukupno ima 56 sveæenièkih i redovnièkih zvanja, od toga ih je 34 živih, 15 sveæenika i 19 redovnica. Sam don Stjepan potaknuo je 31 osobu od tih 56 da poðe u duhovni stalež. O svima njima može se èitati u drugom dijelu zbornika koji zbog toga ima enciklopedijsku vrijednost. Od 2005. godine u župi Hrasno održava se redovito godišnji susret duhovnih zvanja podrijetlom iz te župe. Prireðivaè zbornika mr. Ivo Šutalo s nazoènima je podijelio svoje uspomene na pokojnog don Stjepana koji je i njega potaknuo da poène razmišljati o sveæenièkom pozivu. Istaknuo je da se i u Dubrovaèkoj biskupiji nalaze dvojica sveæenika iz 'dumine' župe: don Jozo Njavro, koji ove godine proslavlja 50. obljetnicu misništva, i mons. Mirko Maslaæ, koji sljedeæe godine slavi zlatni sveæenièki jubilej. U glazbenom dijelu veèeri duhovne pjesme izvele su djevojke iz FA Linðo, a promociji u Dubrovniku bio je nazoèan i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Na kraju se nazoènima obratio i jubilarac don Jozo Njavro, župnik župe sv. Andrije u Dubrovniku. Mons. Stjepan Batinoviæ roðen je u Dužima, župa Gradac, 26. prosinca 1912, za sveæenika je zareðen 1938. godine. U Hrasnu je proveo 34 godine, 33 godine kao župnik župe (1947.-1980.) i jednu godinu kao umirovljeni sveæenik. Bio je neumorni duhovni radnik, pastoralac, graditelj i spisatelj. Na njegov poticaj, mostarski biskup Petar Èule osnovao je Gospino svetište za Trebinjsku biskupiju: Svetište "Kraljice mira" u Hrasnom, gdje se hodoèasti svake godine na drugu nedjelju u svibnju. Poznat je i po pokretanju i izdavanju èasopisa "Dumo i njegov narod" koji je izlazio od 1965. do 1981. godine, te bio nadaleko poznat po prilozima iz Hrasna, ali i ostalih župa. Don Stjepan je preminuo u Hrasnu, 18. srpnja 1981. godine gdje je i pokopan u sveæenièku grobnicu. Zbornik "Stjepan Batinoviæ – sveæenik vjere" nastao je kao rezultat simpozija održanog protekle godine u Hrasnom. Na 480 stranica i uz 300 slika prikazan je životni put ovog sveæenika, te doneseni i životopisi duhovnih zvanja iz njegove župe. Izdavaè zbornika je Crkva na kamenu. U uvodnom dijelu nalazi se intervju mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Periæa u kojem je na zanimljiv naèin oslikan život toga zaslužnog sveæenika. Domovinske vijesti Izvješæe o prikupljenoj i poslanoj pomoæi poplavljenima Caritas Zagrebaèke nadbiskupije je do 4. lipnja za stanovnike poplavljenih podruèja prikupio 834.943,40 kuna financijske i 260 tona materijalne pomoæi. Pomoæ se nastavlja prikupljati Zagreb, 5.6.2014. (IKA) - Od poèetka akcije prikupljanja humanitarne pomoæi za stanovnike poplavljenih podruèja Caritas Zagrebaèke nadbiskupije na raspolaganje je stavio kunski raèun IBAN HR18 2360 0001 1013 4027 7, poziv na broj 05400. Do 4. lipnja 2014. godine na tom raèunu evidentiran je iznos od 834.943,40 kuna. Od prikupljenih sredstava kao interventna pomoæ poplavljenima isplaæene su 53.000 kuna. Sva preostala sredstava bit æe u narednom razdoblju proslijeðena stanovništvu poplavljenih podruèja preko mreže nad/biskupijskih Caritasa. Prioriteti pružanja pomoæi bit æe socijalno najugroženije osobe; samci i bolesni, starije osobe, obitelji s brojnom djecom te obitelji u kojima nitko nije zaposlen. Osim prikupljanja financijske pomoæi, Caritas Zagrebaèke nadbiskupije prikuplja i šalje materijalnu pomoæ za poplavljena podruèja. Do 4. lipnja 2014. godine ukupno je prikupljeno oko 260 tona hrane, higijenskih potrepština, sredstava za èišæenje, alata, posteljine, odjeæe i dr. Od toga je na poplavljena podruèja posredstvom Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, Caritasa Požeške biskupije, Caritasa biskupije Banja Luka i Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije upuæeno 159 tona pomoæi i to uglavnom prehrambenih i higijenskih artikala te vode. Osim pomoæi koju Caritas Zagrebaèke nadbiskupije šalje stanovništvu poplavljenih podruèja, mnoge župe Zagrebaèke nadbiskupije u vlastitoj su organizaciji upuæivale financijsku i materijalnu pomoæ poplavljenima. Financijska i materijalna pomoæ za poplavljena podruèja nastavlja se prikupljati. Svi koji žele pomoæi poplavljenom stanovništvu mogu to uèiniti uplatom na raèun Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije te donacijom hrane koja može duže stajati, higijenskih potrepština i vode. 15. roðendan zajednice Agape Cilj im je znanja sa satova vjeronauka pretoèiti u konkretna djela dobrote i ljubavi prema bližnjima Rijeka, 5.6.2014. (IKA) – Molitveno-karitativna zajednica Agape Prve rijeèke hrvatske gimnazije proslavila je u èetvrtak, 5. lipnja 15. obljetnicu djelovanja. Inicijativu je u proljeæe 1999. pokrenuo vjerouèitelj Miroslav Radiæ koji Agape i danas vodi. "Cilj Agapea je znanja sa satova vjeronauka pretoèiti u konkretna djela dobrote i ljubavi prema bližnjima tako da tim djelima mijenjamo sebe i svijet u kojem živimo po primjeru Isusa Krista", istaknuo je vjerouèitelj Radiæ, dodajuæi kako Agape u svom karitativnom radu organizira ili sudjeluje na raznim molitvenim i kulturnim akcijama koje osim humanitarnog, za cilj ima duhovni rast uèenika. "Cilj nam je meðu vršnjacima širiti ideje o potrebi molitve, humanosti, suosjeæanja, pomaganja, kulture, zaštite okoliša, duhovne ekologije, prijateljstva i ljubavi. Želimo biti primjer drugim mladima u školi, gradu i šire da je moguæe na pozitivan naèin koristiti svoje vrijeme, znanje i sposobnosti. Nastojimo pokazati da vjeronauk u školi može biti poticajan i za život uèenika koristan i pozitivno prepoznatljiv i vrednovan u društvu, Crkvi i medijima", pojasnio je Radiæ. Dodao je kako im je želja biti most izmeðu školskog i župnog vjeronauka te nakon odlaska iz školskih klupa motivirati mlade da budu aktivni u Crkvi i društvu u skladu s potrebama i moguænostima. "Želja nam je da mladi nakon 11. lipnja 2014. broj 23/2014 7 Domovinske vijesti završetka gimnazije budu pokretaèi nekih akcija u svojim župama i zajednicama mladih vjernika", istaknuo je. U petnaestogodišnjem radu Molitveno-karitativna zajednica Agape sa svojih oko sto pedeset èlanova, ostvarila je 182 razne akcije od kojih je veæina bila izvan redovne nastave vjeronauka. One su dokaz opravdanosti postojanja ovakve zajednice i po kojoj je Prva rijeèka hrvatska gimnazija postala prepoznatljiva u Rijeci i Hrvatskoj, poruèio je Radiæ. "Uz ime Agapea posebno se vežu Multimedijalna ekumenska molitva i akcija 'Maturanti brašno ne bacajte nego ga darujte siromašnima' koje se veæ dugi niz godina provode u školi", istaknuo je. U povodu desetogodišnjeg rada èlanove Agapea primio je i pohvalio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, grad Rijeka dodijelio im je Zlatnu plaketu "Grb Grada Rijeke", a tom prigodom primili su i pismenu èestitku pape Benedikta XVI. Ovom prigodom predstavljen je novi broj lista "Agape" o kojemu je govorio novinar Siniša Puciæ, a u glazbenom dijelu nastupili su uèenici Glazbene škole I. M. Ronjgov. Biskup Štambuk: "Imao sam milost razgovarati sa svecem" Želim izreæi Bogu svoju zahvalnost za nezasluženi dar biskupstva, želim zahvaliti Gospi našega mora na kojem "voze" tri veæa "broda" imenom Braè, Hvar i Vis, te nekoliko manjih "leuta", tj. otoka: Šæedro, Sveti Klement, Biševo, i svakodnevno zahvaliti svim "putnicima" naših velikih i malih "brodova"! Hvar, 6.6.2014. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je nakon proslave 25. obljetnice biskupske službe zahvalnu poruku vjernicima svoje biskupije, na poseban naèin sveæenicima kao svojim najbližim suradnicima. Na poèetku s radošæu podsjeæa kako ga je 30. ožujka 1989. godine Ivan Pavao II. imenovao za biskupa, te se s njime prvi put susreo u Rimu 21. listopada 1989. godine, kada je skupa s ostalim biskupima tadašnje države bio ad limina. Podsjeæa kako je slièno bilo i za narednih posjeta, osobito u vrijeme mlade države Hrvatske. "Osobito je bilo vjernièki ugodno doživjeti ga za vrijeme mise u njegovoj privatnoj kapeli i za stolom kada smo svi skupa radosno imali 'radni ruèak'. Sjeæam se: bila je rijeè o našoj hrvatskoj – nacionalnoj povijesti. Doživjeli smo ga kao vrsnoga nastavnika koji (nam) tumaèi našu povijest! Biskup posebno istièe 'veliku misu' na hipodromu u Zagrebu kada je Ivan Pavao II. prvi put pohodio Hrvatsku – Hrvate u vrijeme krvavih stradanja naših ljudi. Kakva je to bila injekcija protiv teške 'infekcije' (èitaj: otrova i okruženja) kojom su Hrvati bili 'kontaminirani' (èitaj: i minirani i svakodnevno zaskoèeni i zakoèeni!)", istièe hvarski biskup, ustvrdivši da je Ivan Pavao II. "došao kao nježni Otac i stavio blagotvorni melem na veliku ranu naroda i tek stasale Države". Biskup Štambuk istièe kako je bilo uvijek ugodno družiti se s papom Ivanom Pavlom II. te dodaje: "Bila mi je dana milost imati njegovu ruku u svojoj ruci. Svetac s kojim sam razgovarao. Tek sada postadoh svjestan toga dragocjenoga dara na tek kratkomu odmaku od tih dragih dana". Na kraju je uputio zahvalnu rijeè: "Želim izreæi Bogu svoju zahvalnost za nezasluženi dar biskupstva, želim zahvaliti Gospi našega mora na kojem "voze" tri veæa "broda" imenom Braè, Hvar i Vis, te nekoliko manjih "leuta", tj. otoka: Šæedro, Sveti Klement, Biševo, i svakodnevno zahvaliti svim "putnicima" naših velikih i malih "brodova"! Bog vam uzvratio, Bog vas blagoslovio!" 8 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Euharistijskim slavljem zapoèeli Dani pokreta i udruga Zagreb, 6.6.2014. (IKA) – Euharistijskim slavljem u zagrebaèkoj prvostolnici u petak 6. lipnja zapoèeli su ovogodišnji Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije u organizaciji Nadbiskupskoga duhovnog stola. Misu je u koncelebraciji sa zagrebaèkim pomoænim biskupom Ivanom Šaškom i sisaèkim biskupom Vladom Košiæem, biskupskim vikarom za laike dr. Tomislavom Markiæem i provincijalom Hrvatske provincije sv. Æirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom te još tridesetak sveæenika predvodio uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, pomoæni biskup Valentin Pozaiæ. U pozdravu dr. Markiæ istaknuo je kako se Dani koji se ove godine održavaju s geslom "Doðite i vidite" (Iv 1,39) redovito naslanjaju na svetkovinu Duhova, jer u crkvenim pokretima, udruga, zajednicama i Neokatekumenskom putu prepoznajemo posebne darove Duha Svetoga. Doðite i vidjet æete, odgovorio je Isus dvojici Ivanovih uèenika koji su ga pitali "Uèitelju, gdje stanuješ". Uèitelj stanuje i ovdje u ovom svetom hramu, ali u srcima svih onih koji po rijeèima današnjeg evanðelja klièu "Gospodine, Ti sve znaš, tebi je poznato da Te volim", rekao je dr. Markiæ. Zapoèinjuæi misu, biskup Pozaiæ istaknuo je kako u nju rado ukljuèujemo i molitvu zahvale svih koji zahvaljuju za dar slobode, u koju se nakon bolnih godina zarobljeništva vratio branitelj Dario Kordiæ, prisutan u katedrali. U prigodnoj homiliji biskup Šaško u osvrtu na misna èitanja koja naviještaju skorašnju svetkovinu Pedesetnice, istaknuo je kako "Crkva snagom Duha Svetoga pronosi istinu koja joj je darovana, ali Bog se toliko puta poslužio upravo njenim neprijateljima; neprilikama i nepravdama, da bi mogla svjedoèiti slobodu i svoju privrženost Spasitelju. Iz godine u godinu, iz stoljeæa u stoljeæe, sve do naših dana, maštovitost koja ju je pokretala, okupljala, pronalazila nove putove, živi u njoj, da bi èovjek lakše vidio svoje dostojanstvo i svoj poziv". Govoreæi o tom pozivu, istaknuo je kako je na tom putu prvi korak odreæi se sebiènosti, "ne biti prikovan uz svoje misli i rijeèi, da bismo èuli Isusovu rijeè, dopustili Božjemu Duhu da uðe u naše živote, da nas mijenja, daje snagu, èisti pogled i unese radost koja zahvaljuje Bogu za njegovu prisutnost u svim životnim prilikama i neprilikama". U tom kontekstu posebno je uputio na tri Isusova pitanja upuæena Petru, u trenucima raðanja Crkve, te ustvrdio kako "ta tri pitanja tièu se izbliza i nas, jer smo dionici iste Crkve. Isus želi èuti je li Petar, zajedno s drugim apostolima, spreman prepoznati kako biti prisutnost novoga života u svijetu. I nama govori "Kada ne voliš; kada u srcu ne nosiš ljubav", nisi slobodan svakomu reæi istinu; dopuštaš klijanje nasilja i netrpeljivosti. Ljudi bez ljubavi postaju posesivni, gramzivi, mada misle da su u nešto ili nekoga zaljubljeni; postaju ispraznima, iako žele ostaviti dojam da su mudri". Nadalje je istaknuo kako su Isusova pitanja Petru uslijedila nakon neuspješnoga ribolova, kada nisu ulovili niti toliko da bi imali što pojesti. Crkva bez ljubavi umire, a pozvana je biti donositeljica hrane svijetu, one duhovne od koje se istinski živi. I baš tu doživljavamo svoju nedostatnost, svoju nemoæ, poput Petra koji je bio uvjeren da zna sve odgovore i da mu je život sasvim poznat. Zaboravio je Isusovu rijeè "Bez mene ne možete uèiniti ništa. Bez ljubavi ne možete uèiniti ništa". A kada ima dovoljno ljubavi, prema Kristu i Crkvi, prema istini koja nam je povjerena, moguæe je više od onoga za što smo mislili da smo sposobni. Tomu smo svjedoci i mi u Hrvatskoj; tomu ste svjedoci i vi svojim zalaganjem u društvu, u snazi Duha koji nas potièe; u snazi koju smo svjedoèili kad je bilo teško ili kada se pokušavaju poljuljati temelji smisla života, obitelji, istine. Na tome tragu ustrajte, ika ali u poslušnosti Duhu; ne u svojim idejama koje su u opasnosti zaboraviti crkvenost i služenje; poniznost i kršæansku velikodušnost, naglasio je propovjednik, te uputio na rijeèi pape Franje u Evangelii gaudium gdje istièe važnost udruga i pokreta. Posebno pak je upozorio kako Papa o udrugama i pokretima govori u okviru govora o mladima. Svjestan da se pastoral mladih našao na udaru društvenih promjena, pred zahtjevom potrebe za novim govorom Crkve. I veèeras nas je pozvao da budemo zajedno, da doðemo i vidimo; da drugi mogu doæi i vidjeti kako živimo svoju vjeru. A u onome što vidimo ne može se previdjeti što Duh èini u našim vjernièkim zajednicama, kako se oèituje i kakve znakove pruža. Crkva nastavlja svoj hod i pod teretom progonstava, i pod izdajama i nevjerama ljudi, u mukama grijeha nas kršæana, ali uvijek upravljana snagom ljubavi. I kada razmislimo što je to povezalo stoljeæa od upravitelja pred koje su voðeni apostoli do raznih upravitelja današnjice, vidjet æemo da je to ponajprije pitanje o istini, zagrljenoj ljubavlju i slobodom, rekao je biskup Šaško te se posebno obratio obitelji Kordiæ. Ljudski je pravorijek izreèen; ljudska je mjera ispunjena. Ali, kao kršæani, kao pripadnici hrvatskoga naroda osjeæamo da je taj ljudski pokušaj ostavio mnoštvo pitanja na koja treba dati odgovor; štoviše, na koja hrvatski narod treba èuti odgovor, radi svoje buduænosti. Ovdje te odgovore èujemo u svome srcu i molimo Boga za njegovu snagu; onu istu koju je imala njegova supruga, djeca i najbliži dok je bilo najteže. Ovo je mjesto zahvaljivanja Bogu koji je svojim putem vodio život gospodina Darija; ovo je mjesto molitve za mir svih koji su zahvaæeni nemirom zla. Mi znamo da je konaèni Sudac Gospodin i da samo u njegovu svjetlu vidimo svjetlo i samo u njegovu križu smisao patnje. U ovome zajedništvu osjeæamo da moæ preobrazbe ljudskoga srca ne posjeduje èovjek, nego je to djelo Božjega Duha koji nadahnjuje nas kršæane da uvijek iznova izgovaramo Bogu svoj odgovor u snazi Petrove rijeèi "Gospodine, ti sve znaš. Tebi je poznato da te volim". Neka to bude zalog i naše ljubavi prema hrvatskoj domovini, zakljuèio je biskup Šaško. Nakon poprièesne molitve, biskup Pozaiæ još jednom posvijestio je kako pitanje upuæeno Petru Isus upuæuje svakome od nas. Odgovor dajemo u svako doba svoga života i na svakom mjestu svoga boravka i rada, bilo to zgodno ili nezgodno. U ovaj sveti, bogoslužni èas, vi ste odgovorili vašom prisutnošæu, molitvom, pjesmom, vjerskom solidarnošæu Isusu "volim Te". Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao band Božja Pobjeda. Ivaniæ-Grad: Mons. Josipu Èoriæu i dr. Mili Marinèiæu nagrade povodom Dana grada Ivaniæ-Grad, 6.6.2014. (IKA) - Na sveèanoj sjednici Gradskog vijeæa Ivaniæ-Grada održanoj 6. lipnja povodom Dana grada mons. Josipu Èoriæu, generalnom vikaru Sisaèke biskupije, i dr. Mili Marinèiæu, povjereniku Povjerenstva za hrvatski martirologij Sisaèke biskupije, uruèena su javna priznanja Grada Ivaniæ-Grada. Mons. Josipu Èoriæu uruèena je nagrada za životno djelo te mu je dodijeljena povelja Grada i prigodni poklon. Za tu ga je nagradu kandidirala Graðanska inicijativa voðena nekolicinom aktivnih graðana vjernika. U Prijedlogu je istaknuto da "službu sveæenika i župnika župe sv. Petra Apostola u Ivaniæ-Gradu obavlja veæ gotovo 36 godina, ostavljajuæi vidljive tragove svoga djelovanja ne samo u okvirima Crkve nego i u cjelokupnom životu društvene zajednice, posebno na podruèju društveno-humanitarnih i kulturnih djelatnosti, gradeæi mostove prijateljstva, Domovinske vijesti solidarnosti i povjerenja, zalažuæi se za otvoren dijalog i kvalitetan suživot sviju graðana, bez obzira na vjersku, rasnu, nacionalnu, društvenu i kulturnu tradiciju i svjetonazor pojedinaca u tom dijalogu". Prije samog uruèivanja nagrade, o mons. Èoriæu je prikazan kratki film koji je dobro prikazao širinu i toplinu duha župnika Ivaniæ-Grada. Dr. Mile Marinèiæ dobitnik je Godišnje nagrade Grada Ivaniæ-Grada i Povelje Grada. Za nagradu ga je kandidirala Udruga Sportski klub Otok, ponajviše zbog posebnog interesa i rada s mladim ljudima koji osobito dolazi do izražaja kroz natjecateljsko-humanitarni turnir "Sportom protiv droge" koji okuplja velik broj nogometnih ekipa, svake godine sve više, a novac koji se tim turnirom prikupi se daje u razlièite humanitarne svrhe. Nakon uruèenja nagrade, dr. Mile Marinèiæ zahvalio je i poruèio da se nalazimo u vremenima krize, ali ne samo gospodarske, nego kako sv. Ivan Pavao II. reèe, moralne krize i da je kljuè rješenja mnogih naših društvenih kriza upravo ponovno stavljanje èovjeka u središte svega što i zašto nešto èinimo te pozdravio kršæanskim pozdravom: "Mir i dobro". "Etika kulture života" Predavanje biskupa Pozaiæa u sklopu obilježavanja Dana pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 6.6.2014. (IKA) – U sklopu obilježavanja Dana pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije u petak 6. lipnja nakon euharistijskog slavlja u zagrebaèkoj prvostolnici, u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta održan je susret èlanova crkvenih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta sa zagrebaèkim pomoænim biskupom Valentinom Pozaiæem. Uz predstavnike i èlanove pedesetak èlanova crkvenih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta, susretu je nazoèio i novoimenovani povjerenik Hrvatske biskupske konferencije za pokrete i udruge o. Mijo Nikiæ, DI. Biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markiæ posebno je pozdravio duhovnike, a svima zahvalio na suradnji kroz protekle godine, jer u kolovozu odlazi na novu dužnost. U tom kontekstu istaknuo je i dobru koordiniranost samih udruga i pokreta te kratko predstavio razlièite vrste udruga i pokreta koji djeluju u nadbiskupiji. Prenoseæi pozdrave zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, biskup Pozaiæ istaknuo je kako se i na ovaj naèin okupljeni pridružuju èestitkama jubileja 25 godina biskupske službe kardinala Bozaniæa koja æe biti proslavljena ovoga mjeseca. Uvodeæi u temu, biskup Pozaiæ naglasio je kako je etika kulture života je u odreðenoj sredini, a danas je sredina univerzalna gotovo na svakom mjestu. Na poèetku predavanja podsjetio je na rijeèi kardinala Ratzingera kako se "stvara 'diktatura relativizma', koja ništa ne priznaje kao konaèno i koja kao posljednje mjerilo dopušta samo vlastito 'ja' i njegove želje". Takoðer je podsjetio kako etika uvijek pretpostavlja èvrste vrednote, te uputio na Aristotelove rijeèi kako je "jedino ljudima svojstveno da imaju osjeæaje dobra i zla, pravde i nepravde i druga osjeæanja istoga reda" te na Ciceronove rijeèi o savjesti kao moralnom zakonu od kojega nas "ne može osloboditi niti senat niti javna vlast… Sve, naime, narode i sva vremena prožima jedan vjeèan i nepromjenjiv zakon". Uputio je i na Gandhijevo razmišljanje koji na tom tragu upozorava na "sedam smrtnih grijeha": bogatstvo bez rada, užitak bez savjesti, znanje bez karaktera, poslovanje bez æudoreða, znanost bez ljudskosti, vjeru bez žrtve te politiku bez naèela. Kao da je pisao za današnje vrijeme, dodao je biskup, te naglasio kako naravni zakon 11. lipnja 2014. broj 23/2014 9 Domovinske vijesti ukljuèuje pravo na život. Bez prava na život uzaludan je bilo koji govor o pravima. U svim ustavima zajamèeno je pravo na život. Uputio je i na tekst Deklaracije o eutanaziji (Kongregacija za nauk vjere, 1980.), u kojoj se istièe kako je "ljudski život temelj svih dobara, izvor i prijeko potreban uvjet svake ljudske djelatnosti i svake društvene zajednice. Ako veæina ljudi smatra da život ima sveto obilježje i da nitko ne može s njime postupati po svojem uvjerenju, oni koji vjeruju vide u njemu još više – dar ljubavi Božje, pa su ga dužni èuvati i uèiniti plodonosnim". O istome u enciklici "Evangelium vitae" (1995.) Ivan Pavao II. istièe kako je "ljudski život svet, jer veæ od svoga poèetka ukljuèuje 'stvaralaèko Božje djelo', i ostaje zauvijek u posebnom odnosu sa Stvoriteljem, svojim jedinim ciljem. Samo je Bog Gospodar života od njegova poèetka do njegova konca: nitko, ni u kakvim okolnostima ne može sebi prisvojiti pravo neposrednog uništenja nevinog ljudskog biæa". U dokumentu Donum vitae (1987.) Ivan Pavao II. istièe: "Od prvog èasa svoga postojanja, tj. otkad se uoblièi kao zigota, plod ljudskog raðanja zahtijeva bezuvjetno poštovanje koje dugujemo ljudskome biæu u njegovoj tjelesnoj i duhovnoj cjelokupnosti. Ljudsko biæe mora se poštovati i s njime valja postupati kao s osobom od samoga njegova zaèeæa, pa mu se stoga od tog istog èasa moraju priznati prava osobe, meðu kojima je prije svega nepovredivo pravo svakoga nevinog ljudskog biæa na život". Spomenuo je i tekst Katekizma Katolièke Crkve: "Oni kojih je život opao ili oslabljen zahtijevaju posebno poštovanje. Bolesne i prikraæene sobe treba potpomagati da bi mogle živjeti koliko je moguæe normalno" (KKC 2276), te u tom kontekstu sugerirao katastrofalni zakljuèak "najprije su roditelji ozakonili ubijanje svoje djece – abortus! Sada su djeca ozakonila ubijanje svojih roditelja – eutanazija!" U predavanju je biskup Pozaiæ skrenuo pozornost i na nekoliko lijeènika, meðu kojima je posebno istaknuo Alberta Schweitzera (1875. - 1965.), te naglasio kako je on vjerovao i prakticirao etiku strahopoštovanja života i ljubavi za životom. U toj prigodi biskup je istaknuo pitanja iz predgovora knjige o Schweitzeru na hrvatskom jeziku "Kako to da se kultura života postupno zamjenjuje kulturom smrti? Kako to da su medijatori tih zala postali lijeènici, zar je zaista to bila svrha lijeènièkog poziva koja nije prepoznata puna dva i pol tisuæljeæa?" Na kraju predavanja prisutne je uputio na rijeèi koje je papa Franjo izrekao na susretu s èlanovima Meðunarodnog saveza katolièkih lijeènièkih udruga (20. rujna 2013.). Tom prilikom Papa je pozvao lijeènike, da budu svjedoci i širitelji "kulture života", jer Gospodin raèuna i na njih u širenju "evanðelja života". Odgovarajuæi na pitanja u raspravi koja je uslijedila, biskup je još jednom posvijestio važnost vrednota. Ako se budi svijest u narodu o vrednotama koje su temeljne za naš život, buduænost, budi se i odgovornost i to danas postaje aktualno i u politièkome buðenju hrvatskoga naroda, odgovorio je biskup, te naglasio da pojedince koji se javno tako zalažu trebamo poštovati, vrednovati, pomagati. Na kraju je još jednom istaknuo kako je "pravo na život temeljno pravo, i ako nema toga prava, nema niti jednoga drugoga prava. A kad imamo pravo na život onda æemo ostvariti pravo na slobodu, pravo na kreativnost, pravo na ljubav, zajedništvo. Ako nam to nije zagarantirano ni o èemu ne može govoriti". Stoga je poruèio "neka nam raste svijest i ljubav za poštovanje života". Rijeè zahvale biskupu Pozaiæu za predvoðenje euharistijskog slavlja i za susret uime skupine koja je u protekloj Pastoralnoj godini pripremila niz tribina "Jedinstvo u 10 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika razlièitosti", kao i Dane udruga i pokreta, te uime svih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta koji djeluju u Nadbiskupiji izrekli su Marija Znidaršiæ i Ivan Puntijar. Posebno su mu zahvalili za prisutnost na molitvenim okupljanjima na javnim prostorima, kao i za njegovo sudjelovanje na drugim dogaðanjima u organizaciji udruga, pokreta i zajednica, èime im daje veliku podršku. Uime svih zamolili su biskupa Pozaiæa da kardinalu Bozaniæu prenese pozdrave, kao i èestitke za njegov jubilej. Program je vodila Anita Ivanoviæ, a glazbeno obogatio band "Božja pobjeda" koji djeluje unutar pokreta Obnova u Duhu. Po završetku susreta, druženje je nastavljeno u dvorištu Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa. Predstavljena knjiga "Ratni vihor u Gospiæu i okolici" Župnik Lièkog Osika, Široke Luke i Lièkog Novoga, duhovnik gospiæke bolnice vlè. Alojzije Kukec bilježi ratna zbivanja u Gospiæu i okolici u najtežim danima za Domovinu Rijeka, 6.6.2014. (IKA) - Knjiga "lièkog popa" Alojzija Kukeca "Ratni vihor u Gospiæu i okolici" predstavljena je 6. lipnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci. O djelu su govorili gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, nekadašnji povjerenik Vlade RH za Gospiæ i Otoèac dr. Šime Vuèkov, Goran Crnkoviæ, ravnatelj Državnog arhiva Rijeka, i Goran Moravèek, urednik knjige, dok je u glazbenom dijelu nastupio Nadbiskupijski zbor. Župnik Lièkog Osika, Široke Kule i Lièkog Novoga, duhovnik gospiæke bolnice vlè. Alojzije Kukec u najtežim danima za Domovinu bilježi ratna zbivanja u Gospiæu i okolici koliko su mu to okolnosti dopuštale. Kronika obuhvaæa razdoblje od kolovoza 1991. godine kad je s okupiranih podruèja pod upravom pobunjenih Srba poèelo sustavno razaranje hrvatskih gradova i sela, do lipnja 1994. godine nakon što je vlè. Kukec dekretom rijeèko-senjskog nadbiskupa dr. Antona Tamaruta premješten u župu Selce, rekao je urednik Moravèek. "Vlè. Kukeca upoznao sam u Sveæenièkom domu u Rijeci i saznao da je vodio dnevnik zbivanja što me motiviralo na objavljivanje knjige. Knjiga je opremljena i s osamdesetak bilješki koje èitatelju objašnjavaju što se doista u Lici dogaðalo." "Znao se šaliti da je njegov stan 'Hotel k mulcu' jer je u njega svatko mogao svratiti. Svi su se navraæali, mnogi da donesu pomoæ, a mnogi da ju dobiju", rekao je gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ. Dodao je kako je vlè. Kukec živio za Hrvatsku i još uvijek mu je ona u srcu, a tada je proroèki znao kako je rijeè o povijesnim trenucima koje je trebalo zabilježiti. "Èuo je prolaz svakog tenka, pucanj svakog topa, ranjavanja i ubijanja što je ranjavalo njegovo srce." O velikom srcu vlè. Alojzija posvjedoèio je dr. Vuèkov. U prvom susretu s Lojzekom doživio sam ga kao stimulirajuæi èimbenik otpora agresoru, kao èovjeka kojemu puèanstvo pa i branitelji upravo hrle, èovjeka koji je ponesen i zanesen spremnošæu na žrtvu u obrani Domovine. Susreli smo se prvi put polovicom listopada 1991. pred bolnicom i vidim èovjeka nježne konstitucije, otvorenog, razgovorljivog, uzbuðenog i zaplakanog, jer se neposredno prije zbio èetnièki napad. Rukovali smo se i od tada ruke, slikovito reèeno, nismo ispuštali. Tijekom boravka na lièkom ratištu dr. Vuèkov istièe kako je doživio hrvatsko katolièko obzorje u teškim i vedrim trenucima što vlè. Kukec u knjizi zorno iznosi. "No, autor knjige iznosi i drugu stranu medalje. Lika je povijesno obilježena hrvatskim katolièkim tradicionalizmom, a imala je i krvavu prošlost. Autor knjige posebnu je pažnju tijekom rata posvetio moguæem djelovanju pete kolone tj. djelovanju komunista, partizana, ika jugonostalgièara i srpskih èetnièkih elemenata. Djelovanje takvih ljudi autor posebno navodi i opisuje na dvadesetak mjesta u knjizi i iznosi momente koji ukazuju ili nasluæuju djelovanje te pete kolone, a koje bi trebalo, kako iz teksta proizlazi, i danas ispitati. Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Crnkoviæ istaknuo je kako djelo ima dokumentarnu vrijednost i rijeè je o kronici o stvarnom doprinosu Crkve u Domovinskom ratu. Promociji su se odazvali branitelji s lièkog ratišta, prijatelji vlè. Kukeca. Promocija je otvorila brojna pitanja o senzibiliziranju javnosti za istinom o Domovinskom ratu kao i potrebi prevoðenja knjiga o ratu u Hrvatskoj na svjetske jezike. Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Slavonski Brod, 7.6.2014. (IKA) - Èetrnaesti po redu nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji te provincijalno hodoèašæe "Vjere i svjetla" održano je u subotu 7. lipnja u Slavonskom Brodu. Pod geslom "Blago koje smo dali drugima nosimo sa sobom" (papa Franjo) više od tisuæu sudionika susret je zapoèelo radosno i raspjevano misnim slavljem u prepunoj franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva. Slavlje je predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru Marin Srakiæ, a suslavili domaæi sveæenici te Alojz Kovaèek, nadbiskupijski povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom. Tumaèeæi Isusova blaženstva, nadbiskup je pojasnio kako nije sreæa èovjekova u materijalnom, nego u spremnosti odreæi se onoga što imaš za drugoga pored sebe. "Preko vjere želimo unijeti svjetlo u živote naše braæe koji prolaze kroz velike poteškoæe kao i onima koji im pomažu, da doista dožive Isusov, blago vama. Isusovo blago vama ne znaèi predati se, nego boriti da vaš život ima smisla", poruèio je nadbiskup te ustvrdio: "Ne želi Isus da nas umrtvi, on želi da zasuèemo rukave i da se borimo protiv svih nevolja u zdravlju u neimaštini, ali kada nas sve to snaðe da znamo reæi - Gospodine daj mi da u tome budem sretan, zadovoljan da u mom životu prihvatim tvoju volju. Neka ovo vaše stanje bude prigoda za sabiranje veæih vrijednosti, da svoj život doživljavate u duhu blaženstava te budete sretni što ste uz Krista Gospodina." Èlanovi zajednice Vjera i svjetlo uprisutnili su evanðelje na slikovit naèin. Znakoviti su i duhu gesla bili i njihovi prinosni darovi, kao i molitva vjernika koje su sami èitali. Sudionike je pozdravio nadbiskupijski povjerenik Kovaèek i domaæi gvardijan fra Sebastijan Goleniæ. Domaæin susreta fra Ilija Jerkoviæ, zahvalio je organizatorima, sponzorima u gradu i brojnim volonterima koji su sudjelovali u pripremama tog velikog dogaðaja. Istaknuo je kako ga posebno raduje što je šira zajednica prihvatila sve kako bi se oni lakše mogli ukljuèiti u društvo i u Crkvu. Èlanovi zajednice Vjera i svjetlo uprisutnili su evanðelje na slikovit naèin. Znakoviti su i duhu gesla bili i njihovi prinosni darovi, kao i molitva vjernika koje su sami èitali. Slavlje je pjesmom uvelièao zbor mladih župe Gospe Brze Pomoæi predvoðen s. Ksenijom Leko. Kroz grad su potom u mimohodu uz limenu glazbu sudionicu došli u brodsku Tvrðavu gdje je prireðen kulturnoumjetnièki program u kojem je sudjelovalo više KUD-ova, brodski "Leptiriæi", a s prigodnim recitacijama nastupili su i èlanovi zajednice Vjera i svjetlo. Predavanje "Život u Duhu kao poticaj za život u darivanju drugima", protkano primjerima iz Biblije, sudionicima je u prostorijama klasiène gimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ" održao profesor ðakovaèkog KBF-a Josip Vranèiæ. Susret je završen zajednièkim pohodom svetišu Gospe Brze Pomoæi. Domovinske vijesti Na Caritasovom susretu u Varaždinu o potrebi za jakom obitelji Na poseban naèin Caritas se ukljuèio u pomoæ stradalima u poplavama, te su župe Varaždinske biskupije prikupile oko pola milijuna kuna pomoæi Varaždin, 7.6.2014. (IKA) - U organizaciji Caritasa Varaždinske biskupije održan je tradicionalan susret s roditeljima petero i više malodobne djece s podruèja biskupije. Susret u subotu 7. lipnja u dvorani biskupijskoga Pastoralnog centra u Varaždinu okupio je oko 150 èlanova obitelji koje su pozdravili varaždinski biskup Josip Mrzljak, predsjednik Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i ravnatelj mr. Ante Šola. Mons. Godina istaknuo je kako se dva puta godišnje okupljaju na susret da bi kao jedna velika obitelj podijelili svoja razmišljanja. Napomenuo je da je tema susreta posveæena želji i potrebi za jakom obitelji jer je zdrava obitelj temelj šire obitelji Crkve i društva. U svojoj pastirskoj rijeèi biskup Mrzljak istaknuo je da su se sabrali uoèi svetkovine Duhova, dodavši da Duh Sveti okuplja Crkvu i èini je živom zajednicom "te nas neprestano potièe da razmišljamo o tome što je to zapravo Crkva". Crkva nije neka ideološka zajednica nego živa zajednica koja izvršava Isusove zapovijedi ljubavi i èinjenja dobra, rekao je biskup. Stoga je karitativno djelovanje važno djelovanje Crkve, štoviše bez Caritasa Crkva ne može biti Crkva. Zato Caritas prepoznaje sve one kojima je potrebna bilo kakva pomoæ, ne samo materijalna nego i pomoæ blizine, podrške i zajedništva. Na poseban naèin Caritas se ukljuèio u pomoæ stradalima u poplavama, pa se tako i Varaždinska biskupija solidarizirala te su župe prikupile oko pola milijuna kuna pomoæi za tu namjenu, istaknuo je biskup Mrzljak. O temi "Potreba za jakom obitelji" izlagao je predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije dr. Vice John Batarelo. Govorio je o tome kakvo je danas stanje u odnosu društva prema brakovima i obiteljima te kako bolje živjeti braèni život. Uvodno je napomenuo da se u današnje vrijeme, kada sve postaje dopušteno, treba zapitati kakve æe biti posljedice takve slobode i "kulture smrti" koja ne poznaje granice niti neka mjerila. Obitelji s više djece gledaju se kao nekakvi èudaci, a rastave brakova i raspadi obitelji smatraju se sve normalnijim. Èak treæina brakova u Hrvatskoj se rastavlja, a u Austriji gotovo svaki drugi. Najveæi postotak rastava dogaða se parovima koji imaju jedno dijete, a najmanji onima s èetvero i više. Èak 35 posto djece u zemljama Europske unije živi s nevjenèanim roditeljima. U Hrvatskoj 50 posto obitelji ima samo jedno dijete, a 0.8 posto ih ima petero i više djece. Stoga Crkva sve više otvara ove važne teme za život društva i sudjeluje u raspravama te istièe svoje stavove u društvu u kojem se liberalni mentalitet, koji ugrožava brak i obitelj, želi nametnuti kao jedini prihvatljiv. Upitavši se zašto se obezvrjeðuje naèin života kakav promièe Crkva, predavaè je istaknuo da je važno znati da upravo jake obitelji stvaraju samosvjesnu, uspješnu i odgovornu djecu. Država bi pak, s druge strane, htjela preuzeti odgovornost i odreðivati obiteljima kako da žive, a osobito djeci kako æe se ponašati, premda je odgoj prvenstveno pravo roditelja. Predavaè je napomenuo da današnje politièke ideologije promièu da su svi ljudi isti, premda svi dobro znaju da muškarci i žene nisu isti, nego su vrlo razlièiti. Oni koji shvate i prihvate ovu èinjenicu, koja je i znanstveno dokazana, imaju uspješnije brakove, zakljuèio je predavaè. Nakon susreta darovani su vrijedni obiteljski paketi koje je osigurao Biskupijski Caritas iz vlastitih sredstava te od sredstava župa i drugih donatora. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 11 Domovinske vijesti U povodu 100. obljetnice smrti otkriveno poprsje Tadije Smièiklasa Poprsje je blagoslovio biskup Kekiæ Sošice, 7.6.2014. (IKA) – Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusiæ otkrio je u subotu 7. lipnja poprsje istaknutoga hrvatskog povjesnièara i nekadašnjeg predsjednika Akademije Tadije Smièiklasa pored njegove rodne kuæe u Reštovu na Žumberku koje su HAZU i nekoliko žumberaèkih udruga postavili u povodu stote obljetnice Smièiklasove smrti. Tadija Smièiklas roðen je 1. listopada 1843. u Reštovu, a umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu. Autor njegova poprsja je akademski kipar Petar Ujeviæ. Uz akademika Kusiæa, poprsje su otkrili i gradonaèelnik Grada Zagreba Milan Bandiæ, rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš i Alenka Crljenica uime Žumberèana, a blagoslovio ga je križevaèki biskup Nikola Kekiæ, koji je bio na èelu odbora za obilježavanje te obljetnice. On je prije sveèanosti u Reštovu na Smièiklasovom grobu u arkadama na Mirogoju služio panihidu kojoj je bio nazoèan i akademik Kusiæ, kao i tajnik Razreda za društvene znanosti akademik Tomislav Raukar. Obilježavanje stote obljetnice Smièiklasove smrti zakljuèeno je sveèanom akademijom u Sošicama na kojoj je akademik Kusiæ podsjetio na život i djelo tog velikana. "HAZU je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih graðana kojoj je cilj promicanje najviših vrijednosti nacije, a protiv svih podjela te èuvanje nacionalnog identiteta. Rijetko tko simbolizira sve ove ciljeve kao Tadija Smièiklas. Kao predsjednik Akademije pokazao se ne samo kao znanstvenik, nego i kao dobar diplomat i uvrstio meðu najveæe Akademijine predsjednike. Govorio je da Akademija ne može politizirati jer ima previše posla u znanosti i time je anticipirao dananju ulogu HAZU koja se ne bavi dnevnom politikom", kazao je akademik Kusiæ. Dodao je da je Smièiklas izabran u Akademiju s 40 godina i bio njen èlan 31 godinu. Osim što joj je 14 godina bio na èelu, od 1893. do 1900. bio je tajnik Filologièkohistorièkog razreda. Akademik Kusiæ podsjetio je na Smièiklasovo najvažnije djelo, prvu cjelovitu i znanstveno napisanu sintezu povijesti Hrvata od doseljenja do 1848. pod nazivom Poviest hrvatska I-II (1879., 1882.) te na Diplomatièki zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od doseljenja Hrvata do 1399. Od 18 knjiga te Akademijine edicije Smièiklas je uredio 11 i pružio dokaze o kontinuitetu hrvatske državnosti. "Tadija Smièiklas bio je jedan od najveæih Hrvata uopæe i vi Žumberèani možete biti ponosni na njega", zakljuèio je akademik Kusiæ. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Suèiæ podsjetio je na Smièiklasove zasluge za promjenu imena Matice ilirske u Maticu hrvatsku 1874., kao i na ulogu koju je imao kao predsjednik Matice od 1889. do 1901., dok je rektor Bjeliš istaknuo da je Smièiklas obnašao dužnost rektora od od 1888. do 1889., a 1913. bio izabran za prvog poèasnog doktora Sveuèilišta u Zagrebu. Gradonaèelnik Bandiæ podsjetio je da se Zagreb za života odužio Smièiklasu proglasivši ga poèasnim graðaninom, dok je biskup Kekiæ govorio o porijeklu obitelji Smièiklas koja je dala dvojicu križevaèkih biskupa – Gabrijela Smièiklasa i Ðuru Smièiklasa, Tadijinog strica uz èiju pomoæ je studirao povijest u Pragu i Beèu. Sveèanostima u Reštovu i Sošicama bilo je nazoèno oko 200 Žumberèana koji su priredili i prigodan kulturni program, a u govorima njihovih predstavnika upozoreno je na demografske probleme s kojima se taj kraj bori veæ desetljeæima. Opæina Žumberak obuhvaæa 35 naselja, no u tri više ne živio nitko, a u sedam ih ima manje od šest stanovnika. No kako je istaknuo 12 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika opæinski naèelnik Zdenko Šiljak, sve više Žumberèana se vraæa u rodni kraj i obnavlja svoje obiteljske kuæe, a u 90 posto naselja u potpunosti je ureðena infrastruktura. "Moramo stvoriti jedan pozitivan naboj i prenositi ga s koljena na koljeno. Uskoèki prkosni duh i dalje živi, a naši veliki ljudi poput Tadije Smièiklasa neka nam budu inspiracija", kazao je žumberaèki biskupski vikar protojerej stavrofor Mile Vranešiæ, dok je glavni organizator proslave Željko Hraniloviæ, prapraunuk Smièiklasova brata, kazao da Žumberèani ponosni na svoju prošlost s optimizmom gledaju u buduænost. "Unatoè svim problemima Žumberak živi i diše, bori se protiv zaborava i ne dozvoljava da padne na koljena", kazala je Alenka Crljenica, spomenuvši misao o. Mile Vranešiæa da æe Žumberak biti rezidencijalna èetvrt Zagreba. "Evangelizacija na Zrinjevcu" Zagreb, 7.6.2014. (IKA) – U sklopu ovogodišnjih Dana pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije uoèi roðendana Crkve u subotu 7. lipnja u popodnevnim satima u središtu Zagreba održan je program "Evangelizacija na Zrinjevcu". Otvarajuæi dogaðanje, biskupski vikar za laike Zagrebaèke nadbiskupije dr. Tomislav Markiæ izrekao je molitvu temeljem odlomka iz Evanðelja s pitanjem koje su Ivanovi uèenici uputili Isusu "Uèitelju gdje stanuješ". Konkretan susret s Rijeèju Božjom ponudio je "Biblijski kutak". Posjetitelji su bili upuæeni u snalaženje u biblijskim kraticama, kao i pronalaženju pojedinih mjesta u Bibliji. Takoðer je bila prilika za razgovor o Svetome pismu, te njegovu mjestu u životu vjernika, kao i informiranje o dostupnosti Svetoga pisma poglavito u virtualnom svijetu. Organiziran je i biblijski kviz sa simboliènim nagradama. Tijekom trosatnog programa razlièite udruge, pokreti i zajednice osmislili su osam kutaka. Tako je devet udruga, pokreta i zajednica osmislilo "djeèji kutak". One najmlaðe animirale su "tete" s gitarom u pjesmi i plesu, dok su oni malo veæi bili ukljuèeni u oslikavanje papirnih tanjura i kapa koje su dobili na dar, te izradu anðela èuvara i ribica od gline. Djeci je bilo ponuðeno i upoznavanje s Isusovim životom èitanjem djeèje Biblije, kao i kroz razne igre. "Kutak za mlade" animirao je mlade, ali i one malo starije raznim igrama. Aktivnosti je organiziralo osam udruga, pokreta i zajednica koji su pozornost prolaznika privukli "izložbom" majica s raznih susreta katolièke mladeži, te fotografijama i plakatima s ljetovanja vjerskog karaktera. Prireðene su i komunikacijske vježbe za mlade s temama prihvaæanje razlièitosti, rješavanje konfliktnih situacija, uspostavljanje zdravih odnosa. Kreativnost je osobito zanimljiva djeci u "karitativnom kutku" u kojem su izraðivali desetke krunica i narukvice, te bojali anðele, dok su oni stariji bili zaokupljeni pripremom i pakiranjem prigodnih darova namijenjenih u karitativne svrhe za pomoæ poplavljenim krajevima u Hrvatskoj. "Kulturni kutak" ponudio je moguænost upoznavanja s glagoljicom kroz izložbu izdanja, ali i u svladavanju glagoljièkih slova. Mnogi su imali priliku "tek" nauèena slova ispisivati na razglednicama i tekstilu. Ovaj kutak možda je prvi puta "iznio" na ovaj prostor jednu ikonu, te tako dao priliku zainteresiranima da se upoznaju kako ikona nastaje. Deset udruga, pokreta i zajednica u "Obiteljskom kutku" ponudilo je obilje tiskanog materijala s podruèja komunikacije u braku, muške i ženske razlièitosti, prirodnog planiranja obitelji, neplodnosti u braku, kontracepciji, odgoju djece, kao i o raznim vidovima ovisnosti u obitelji. Posjetitelji su imali prilike saznati i nešto više o Obiteljskom ika savjetovalištu Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije, kao i o djelovanju Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije. Posebna pak vrijednost toga kutka bila je moguænost razgovora, za što su na raspolaganju bili pojedinci iz "obiteljskih" udruga, pokreta i zajednica. U "Kutku za razgovor o vjeri" bila je prilika potražiti odgovore na nedoumice o Bogu, vjeri, Crkvi, sakramentima i molitvi. "Papin (mobilni) kutak" kružio je Zrinjevcem i dijelio poticajne misli i poruke pape Franje, pape u miru Benedikta XVI. i sv. Ivana Pavla II. Ti prigodni darovi imali su dvostruku uèinkovitost, onu za dušu u vidu samog citata, kao i drugu za tijelo u vidu slatkiša. Pokreti, udruge i zajednice sami su ne samo osmislili pojedine kutke, veæ se pobrinuli i za "opremu" kutka kako u vidu dekoracija, tako i svih pomagala koje su koristili. U glazbenom programu u Paviljonu na Zrinjevcu nastupili su kantautor Dragutin Hrastoviæ i Band Cenacolo koji su se predstavili svojim raznovrsnim repertoarom. Posljednja glazbena toèka banda Cenacola bila je obogaæena scenskim nastupom djece i njihovih teta iz Zajednice u Varaždinu. Program na Zrinjevcu je kroz tri sata vodila te posjetitelje upuæivala u aktivnosti pojedinih kutaka Tanja Popec, urednica Vjerskoga programa na Hrvatskome katolièkom radiju. Po završetku programa, svi koji su sudjelovali u programu na Zrinjevcu pridružili su se završetku peterosatnog molitveno-meditativnog programa u kapeli Ranjenoga Isusa. Ovogodišnji Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije, koji su zapoèeli 6. lipnja euharistijskim slavljem u zagrebaèkoj prvostolnici i susretom s pomoænim biskupom zagrebaèkim Valentinom Pozaiæem u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, a nastavljeni u subotu 7. lipnja na Zrinjevcu, još su jednom pokazali bogatstvo razlièitih karizmi unutar Crkve. Bila je to i prilika pokazati kako su pokreti, udruge i zajednice koje djeluju u Zagrebaèkoj nadbiskupiji zahvaljujuæi okupljanjima u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu pod vodstvom biskupskog vikara za laike dr. Tomislava Markiæa napravili kvalitativan iskorak u meðusobnom povezivanju na dobrobit Crkve i hrvatskog naroda. Hodoèašæe starijih osoba u Voæin Voæin, 7.6.2014. (IKA) - Na dan kada je papa Ivan Pavao II. prije 11 godina okrunio lik Gospe Voæinske, održano je 7. lipnja hodoèašæe u to svetište osoba starije životne dobi s podruèja Požeške biskupije. Meðu ostalima na hodoèašæu su bili èlanovi Udruge invalida iz Slatine, iz Dom za starije i nemoæne u Velikoj, Okuèanima, Ljeskovici, Pitomaèi, Buku, umirovljenici iz Jakšiæa, Voæina i drugih mjesta. Od predstavnika javne vlasti bio je Ferdinand Troha, požeškoslavonski dožupan za društvene djelatnosti. Hodoèasnièki program zapoèeo je puèkom pobožnošæu, molitvom krunice i pjesmom te sakramentom pomirenja, a vrhunac je bila misa koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Na poèetku slavlja biskup je pred likom Gospe Voæinske u ime nazoènih uputio pozdrav Isusovoj Majci, spomenuvši posebnu njezinu blizinu u Voæinu tijekom više stoljeæa, i podsjetivši na krunjenje njezina lika u Osijeku 2003. prigodom treæega Apostolskog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj te je zajedno sa svima hodoèasnicima uputio Bogu zahvalu za njegovo proglašenje svetim. Potom je Dragica Dvoraèek iz Doma za stare i nemoæne u Velikoj uputila biskupu pozdrav, izrazivši radost zbog organiziranja ovog hodoèašæa koje je mnogim starijim osobama od velikog znaèenja jer su kao mlaði rado dolazili pješice u Voæin. Zahvalila je biskupu na brizi za osobe treæe životne dobi kao Domovinske vijesti i svima koji su pomogli ostvarenju ovog hodoèašæa. Korisnice Doma u Velikoj predale su biskupu cvijeæe i ruèni rad koji su same izradile. U homiliji biskup se zanimao za putovanje starijih osoba do Voæina te je ustvrdio kako njihovo hodoèašæe ima snažnu dimenziju po njihovoj žrtvi i po ljubavi djelatnika koji su ih dopratili te da sve to sjedinjuju sa žrtvom i ljubavlju brojnih voæinskih hodoèasnika, svjedoèeæi tako odanost i vjernost Isusovoj Majci. Istaknuo je koliko su mu važni susreti sa starijim i bolesnim ljudima, napose kad ih prigodom Božiæa i Uskrsa posjeæuje u njihovim domovima, jer upravo te osobe kad vjernièkim srcem svoj patnje i trpljenja sjedinjuju s Isusom Kristom na poseban naèin služe dobru obitelji, hrvatskog naroda i Crkve. Spomenuo je da je današnji prvi hodoèasnièki susret s njima u Voæinu izraz njegova poštovanja prema svima koji nose teret starosti i bolesti, i oèitovanje želje da zajedno s njima povjeri Isusovoj Majci njihove patnje i trpljenja kako bi se kao i mnoštva hodoèasnika koja dolaze u ovo svetište vratili svojim domovina ohrabreni i utješeni. Istaknuo je da je i današnja okupljenost hodoèasnika na euharistiji u Voæinu s biskupom, jednim od èlanova zbora apostolskih nasljednika i molitva u zajedništvu s Isusovom Majkom dan prije svetkovine Duhova svojevrsno oèitovanje i ostvarenje Crkve u snazi Isusova Duha. Ustvrdio je da je Isusova Majka bila dionicom naše prolaznosti, trpljenja i smrtnosti, ali da je zahvaæena Isusovom ljubavlju jaèom od zla i smrti oèuvana od ljage istoènoga grijeha i uznesena u njegovu uskrsnu slavu. Kazao je da nas samo Isusov Duh može oteti od smrti i darovati puninu života te zamolio Isusovu Majku da nas zagovara kod svoga Sina kako bi snagom Duha ušao u naše nemoæi i trpljenja, bolesti i umiranjima i uèinio nas dionicima svoje pobjede nad smræu. Biskup je zatim podsjetio kako je prigodom svojih pastoralnih pohoda domovima za stare i nemoæne iskusio veliko znaèenje osobne i zajednièke molitve u tim ustanovama, jer po njoj ljudi svoje nemoæi otvaraju pobjednièkoj Božjoj ljubavi. Po molitvi, dodao je, otvaramo Bogu prostore naših patnji, bolesti i umiranja poput Marije, koja je èitavim svojim biæem povjerovala Bogu. Meðu takvima, nastavio je, u naše vrijeme bio je i sv. Ivan Pavao II., utemeljitelj Požeške biskupije, èiji je život bio oznaèen patnjom a koju je u skladu sa svojim geslom "Totus tuus – Sav tvoj", sjedinjen s Marijom povjeravao Isusu Kristu. Poruèio je nazoènima da se ne boje ni patnje ni trpljenja dok je u njima prisutan Isusov Duh i njegova ljubav te ih potaknuo da poslušaju poziv svetoga Pape te širom otvore vrata Kristu da u njihovu prolaznost uðe snaga njegova Duha po kojoj se ostvaruje Božji naum o nama. Tumaèeæi naviješteni evanðeoski ulomak, biskup je podsjetio kako je Isus obznanio da su njegova majka, braæa i sestre svi oni koji slušaju i vrše njegovu rijeè. Ustvrdio je kako je Isusova Majka bila prva najvjernija slušateljica i vršiteljica njegove rijeèi te tako postala velikom. Osvrnuo se na suvremene medijske pokušaje predstavljati u našoj javnosti neke ljudske projekte o èovjeku, kazavši kako su oni ogranièeni i ne daju odgovor na poziv za životom upisan u èežnjama našega srca koje može ispuniti samo Isus Krist svojom ljubavlju. Potaknuo je hodoèasnike da po Marijinu primjeru vjernosti slušaju i ostvaruju Isusovu rijeè te tako žive istinsko ljudsko dostojanstvo. Pri kraju misnog slavlja biskup je uime svih hodoèasnika predvodio èin povjere Isusovoj Majci. Zahvalio im je na dolasku u Voæin a organizatorima što su im to omoguæili. Nakon podnevnog odmora i privatne pobožnosti, hodoèasnici su se okupili u svetištu na molitvu križnog puta a potom se uputili svojim kuæama. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 13 Domovinske vijesti Bolesnièko hodoèašæe u Mariju Bistricu U marijanskom svetištu okupilo se više tisuæa vjernika Marija Bistrica, 7.6.2014. (IKA) - U organizaciji Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije i rektora nacionalnog svetišta Majke Božje Bistrièke mons. Zlatka Korena u subotu 7. lipnja održano je 46. hodoèašæe bolesnih, starih i nemoænih osoba te medicinskog osoblja grada Zagreba u Mariju Bistricu, na kojemu se okupilo više tisuæa vjernika. Hodoèašæu su se pridružile i skupine vjernika izvan grada Zagreba i Zagrebaèke nadbiskupije. Na poèetku misnoga slavlja mons. Koren pozdravio je predstavnike sljedeæih župa, ustanova i udruga: vjernike iz župe sv. Marije Magdalene - Štrigova; sv. Benedikta - Donji Mosti; sv. Barbare - Natkrižovljan; sv. Roka - Draškovec; Pohoðenja Bl. Djevice Marije - Višnjica; Presvetog Trojstva Nedelišæe; sv. Katarine - Hlebine; Svetoga križa Križovljan; sv. Ivana Krstitelja - Desinec; župljane Èièa i Bukevja; vjernike iz katedralne župe Uzvišenja sv. Križa Sisak; sv. Marije Magdalene - Kneginec; sv. Vida - Vidovec; Majke Božje Snježne - Trnovec Bartoloveèki; sv. Mihaela arkanðela - zagrebaèka Dubrava; èlanove Podružnice umirovljenika - Vukomerec i Poljanice; Presvetog Trojstva Reka; sv. Marije na Dolcu u Zagrebu; sv. Nikole biskupa Koprivnica; Presvetog Trojstva - Preèko; prvoprièesnike, djecu i mlade iz župe sv. Kvirina u Zagrebu na Pantovèaku; hodoèasnike iz župe Desinec; djecu iz varaždinske župe sv. Josipa na Banfici; sv. Jakova - Prelog; župljane župe Sedam žalosti Bl. Djevice Marije iz Svetog Križa - Kotoriba; hodoèasnike iz Caritasova doma za starije i nemoæne osobe u Vrbovcu; Caritas s brojnim ustanovama koje djeluju na prostoru Zagrebaèke nadbiskupije; humanitarnu udrugu "Job" te Savez udruga osoba s invaliditetom grada Siska. Sveèanu misu predvodio je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog dr. Alojzije Hoblaj u koncelebraciji sa šesnaestoricom sveæenika. U homiliji osvrnuo se na povijesni znaèaj svetišta u Mariji Bistrici te rastumaèio u svjetlu Božje rijeèi važnost i ulogu svetkovine Duhova i sakramenta bolesnièkog pomazanja u životu Kristovih vjernika. Pritom je istaknuo da bolesnici, starije osobe i osobe s invaliditetom zaslužuju posebnu pažnju i ljubav jer su oni veliko duhovno blago Crkve, te je uputio zahvalnost svima koji za njih skrbe. Potièuæi vjernike na otvorenost Duhu Svetome, dr. Hoblaj posvijestio je nazoènima Marijinu blizinu na tom hodoèasnièkom odredištu, kao "uzor Crkve koja moli, kao Majku i Odvjetnicu koja se moli s nama i za nas - posebice uoèi proslave Duhova, za èiji silazak je predano molila u zajedništvu s apostolima". Predstavljajuæi Duha Svetoga kao izvor nade i Božji lijek protiv pesimizma u teškim trenucima kako za pojedince tako i za èitave narode, dr. Hoblaj istaknuo je: "Dar Duha nije nam dan samo za nas i na našu korist prosvjetljenja. Darovi mudrosti, razuma, savjeta, jakosti, znanja, pobožnosti i straha Božjega darovani su nam i zato da ih usmjerimo prema svijetu u kojem živimo i za ljude s kojima živimo". Sve koji su došli u pratnji bolesnih i nemoænih osoba pozvao je da molitvom podupru duhovnu pripremu za primanje bolesnièkog pomazanja, èiji su uèinci na duši koja je duhovna zamjetni samo vjerom. Po tom sakramentu bolesnik prima u sebe Krista, Pomazanika i obratno - Krist prima bolesnika. "On sam vida naše rane", istaknuo je propovjednik. Tijekom poslijepodnevnog hodoèasnièkog programa u cintoru svetišta održana je pobožnost križnoga puta, nakon koje je u bazilici bilo kratko klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i blagoslov. U subotu 7. lipnja ujedno su zapoèela tzv. Duhovska hodoèašæa u nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke. 14 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Zadar: Bdjenje zahvale za kanonizaciju dvojice papa i molitva za mirovni susret pape Franje u Vatikanu Zadar, 7.6.2014. (IKA) - Molitveno bdjenje koje se sastojalo od sveèane Veèernje i euharistijskog klanjanja sa sveèanim Tebe Boga hvalimo, u zahvalnosti Bogu za dar kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., u subotu 7. lipnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. "Želimo zahvaliti Bogu za dar te dvojice velikana i toj molitvi pridružiti nakanu pape Franje koji ima molitveni susret s predsjednicima Izraela i Palestine u Vatikanu, kako bi zajedno s njim molili za mir", rekao je mons. Puljiæ, moleæi Boga da sadašnjem naraštaju pastira udijeli hrabrost i ustrajnost da budu odvažni apostoli, navjestitelji Evanðelja, potrebni Božje snage i pratnje, kako se oèitovala i u životima Angela Roncallija i Karola Wojtyle. "Okupili smo se uoèi Duhova u prvostolnici moliti, pjevati i zahvaljivati što nam je Gospodin omoguæio doživjeti vrijeme epohalnih dogaðaja koje su obilježili sveti pape Ivan XXIII. i Ivan Pavao II., koje je papa Franjo s osobitim rijeèima pohvale pribrojio èeti nebeskih odabranika. Zahvalni smo Božjoj Providnosti što je polovicom 20. st. na Petrovu stolicu stigao Ivan, koji je 1962. g. uz molitveni poklik 'Nek se raduje Majka Crkva', otvorio Drugi vatikanski sabor, te poželio da se o sadržaju vjere raspravlja duhom poniznosti i milosrða, a ne s osudama i anatemama", rekao je nadbiskup, istaknuvši kako je Dobri Papa tumaèio da se Crkva želi predstaviti svijetu kao dobrohotna i strpljiva mati koja se radije služi lijekovima milosrða i ljubavi, nego strogoæom prijetnje i kazni. Svoju odluku o sazivu koncila skupini kardinala 1959. g. objavio je rijeèima: "Srca ustreptala i ganuta duha, ali s poniznom odluènošæu, najavljujem sveèanu proslavu koncila za sveopæu Crkvu". Nadbiskup je istaknuo da su prve rijeèi 77-godišnjeg pape Roncallija bile pune žara i planova, kada je rekao: "Želimo pripraviti Gospodinu narod svet, poravniti mu staze, da se krivi putovi poravnaju a bregovi slegnu, da svi puci upoznaju Božje spasenje". To je bio cilj pontifikata Ivana XXIII. kojeg su zvali Ivan dobri, Papa svih ljudi i župnik svijeta. Rekao je da ljudske osobine uèenosti, promišljenosti, taktiènosti i organizacijske sposobnosti mogu biti od velike koristi za papu u njegovu upravljanju Crkvom. No, one ni u kom sluèaju ne mogu zamijeniti odlike, zadaæe koje Isus opisuje u paraboli o dobrom pastiru. Spomenuvši iznenaðenje svijeta kad je za papu izabran prvi Slaven, krakovski kardinal Wojtyla u svojoj 57. godini života, mons. Puljiæ rekao je da se njegov pastoralni plan i djelovanje ogleda u Wojtilinoj poruci da želi svima doæi i sve posjetiti. Aktivno je oživotvorio koncilske dokumente u èijem se stvaranju sudjelovao. Netko je zapisao kako tamo gdje nisu stigle koncilske ideje, Papa putnik ih je nosio osobno na putovanjima. Pred velièinom poslanja Rimske katedre ostao je skroman, rekao je nadbiskup. Njegovi molitveni vapaji za spasenjem bili su jako glasni, te je pogledom prema Bosni povišenim glasom rekao: "S vama smo i bit æemo sve više s vama!" "Slièan molitveni vapaj za mir uputio je papa Franjo kad je bio u Svetoj zemlji, te pozvao izraelskog i palestinskog predsjednika Šimona Peresa i Mahmouda Abbasa na molitveni susret", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši velièinu Papinih èina nepredviðenih protokolom. "Kad je papa Franjo došao pred zid koji dijeli palestinsku državu od Izraela, osjetio je, ovo je nešto što ponižava èovjeka. Zidovi nisu tu da dijele, zidove treba ukloniti. Zaustavio se pred zidom i molio, u tišini. I sve iznenadio. Slièno nepredviðeno uèinio je pred drugim zidom, Zidom plaèa, kad je stavio molitvu Oèenaša na španjolskom, a nakon toga je zagrlio dvojicu svojih pratitelja, rabina i predstavnika islama, iz njegove zemlje, Argentine, koje je Domovinske vijesti ika pozvao da ga prate kao osobni pratitelji na tom misijskom putovanju. Obojicu je zagrlio na najsvetijem mjestu koji Židovi poštuju. Kad je bio kod predsjednika, pozvao je i njega da doðe s njim moliti. Želimo moliti na nakanu pape Franje, za susret u Vatikanu na kojem æe biti i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej. Odgovorimo na poziv pape Franje koji je rekao: 'Nemojte nas ostaviti same. Molite kako bi Gospodin podario mir blagoslovljenoj Svetoj Zemlji i svijetu'", rekao je nadbiskup, zamolivši Boga da narodima daruje mir, u èemu su nastojali i suvremeni velikani Crkve, rekao je mons. Puljiæ, zakljuèivši homiliju rijeèima: "Neumorni misionar Wojtyla se do kraja istrošio braneæi ljudska i božanska prava. Dobri Ivan XXIII. je kratkim služenjem u Rimu pokazao da u svijetu kraljuje milosrdni Bog. Neka i nama pomognu biti i ostati glasnicima Kralja koji nas šalje da blagoslivljamo ljude i zemlju". Slavlje zlatnih zavjeta milosrdnih sestara sv. Križa Ðakovo, 7.6.2014. (IKA/TU) – Deset jubilarki Družbe milosrdnih sestara sv. Križa zahvalilo je u subotu 7. lipnja u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Ðakovu Gospodinu za dar poziva i za ustrajnost tijekom 50 godina: s. Miroslava Kociæ, s. Jolanta Sigeti, s. Radojka Crljeniæ, s. Rajka Ðurinac, s. Dragoljuba Maðareviæ, s. Blažena Hokman, s. Žarka Balažiæ, s. Davorka Barbariæ, s. Zvonka Sremiæ te s. Smilja Micakoviæ. U nazoènosti sestara samostanske zajednice, rodbine, sveæenika i bogoslova, euharistijsko slavlje predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u koncelebraciji petnaestak sveæenika. Zbor sestara pod ravnanjem s. M. Svjetlane Paljuševiæ sveèanim pjevanjem uvelièao je liturgiju, a vlè. Zdenko Iliæ, vicerektor samostanske crkve, predstavio je jubilarke pojedinaèno te vodio kroz obred tijekom euharistijskog slavlja. U homiliji nadbiskup Hraniæ osvrnuo se na èitanje iz poslanice Korinæanima – Hvalospjev ljubavi i evanðeoski tekst o trsu i lozama, istièuæi dar i milost vjernosti koja je moguæa samo ako loza ostane na trsu, s njim najuže povezana. Protumaèio je kako se zapravo radi o ljubavi koja je uska veza izmeðu Krista i njegovih zaruènica po kojoj se postaje plodan. Nju su slavljenice iskusile, a sada je potvrðuju do kraja života. "Zaborav na samoga sebe i darivanje samoga sebe u žrtvi, poništenje samoga sebe u darivanju i ljubavi, donosi puninu života. I onaj tko èuva svoj život osjeæa da ga gubi i gubeæi ga osjeæa kako istinski živi. Onaj tko ljubi, osjeæa da sebiènost razara prije svega njega samoga i njegov vlastiti život. On osjeæa da je ljubav altruizam. Na ovoj razini žrtva i poteškoæe prestaju biti stvari koje treba izbjeæi pod svaku cijenu. Važnije je darivanje iz ljubavi prema Bogu, u kojemu drugi ljudi postaju naša braæa i sestre. Samodarivanje i žrtva koju iziskuju vjera i ljubav postaju nešto sveto. Tu se, unutar naše smrtne egzistencije, raða sloboda za darovanost, za žrtvu i za umiranje sebi", rekao je nadbiskup. Jubilarkama je zahvalio što su zborile i još uvijek snažno zbore o nekim novim nesvakidašnjim zakonitostima, što su prihvaæanjem redovnièkih zavjeta i svojim redovnièkim životom unose novu logiku u ovaj svijet te predstavljaju alternativu onome što doživljavamo na svakom koraku. Na kraju slavlja, pjevanjem himna Tebe Boga hvalimo, okupljena zajednica vjernika zahvalila je Gospodinu za život i djelo sestara jubilarki, a slavlje se nastavilo na ljetnoj terasi Centra "Amadea" zajedništvom kod stola. Nazoènima se rijeèima dobrodošlice obratila provincijalna poglavarica s. M. Amalija Kupèeriæ, a potom se nastavilo èestitanje jubilarkama uz pjevanje samostanskog zbora i zbora bogoslova. "Budite uzor svojim vjernicima!" Filip Celent, Karol Homieja i Mladen Pranjiæ postali su sveæenici Poreèke i Pulske biskupije Pula, 7.6.2014. (IKA) - Uoèi svetkovine Pedesetnice, u pulskoj katedrali Uznesenja BDM, poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša podijelio je 7. lipnja red prezbiterata trojici ðakona iz pulskoga Biskupijskog misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater". Filip Celent, Karol Homieja i Mladen Pranjiæ postali su sveæenici Poreèke i Pulske biskupije. Na misi reðenja, koju je mons. Kutleša predvodio u koncelebraciji je bilo više od šezdeset sveæenika. Biskup je u prigodnoj homiliji pozvao novoreðenike neka zahvaljuju za dar sveæeništva, neka budu ponosni na svoju mladost, te neka suraðujuæi s darovima Duha Svetoga nastoje uèiniti da ta mladost bude plodonosna. Citirajuæi sv. Pavla, biskup je naglasio: "Budite uzor svojim vjernicima". Biti uzor u rijeèima znaèi uvijek paziti na svoj govor, znati biti razborit u biranju rijeèi kako ne bi svojim izražavanjem izazvali zamjeranje od strane ljudi. Sveæenik mora biti uzor u vladanju, jer od njega se uvijek traži nešto više, i upravo ta izdvojenost naglašava dostojanstvo sveæenièkog poziva. Sveæenik koji svakodnevno kalja svoje dostojanstvo razlièitim postupcima stvara lošu sliku o sebi, jer osoba izgraðuje autoritet, a ne samo služba, stoga je biskup pozvao sveæenike, neka budu dostojna i uzorna vladanja. Sveæenik mora biti uzor u ljubavi prema ljudima, no to nije emocionalna ljubav, zaljubljenost, nego to mora biti ljubav koja ide iz volje. "Volim i ljubim svoje župljane, iako me neki i vrijeðaju, no ja sam sveæenik, poslan toj zajednici, toj župi da je vodim, i stoga se trebam darivati i biti dar toj zajednici; u tom duhu moram znati nadvladati i poteškoæe i netrpeljivosti", pojasnio je biskup razmišljanje koje mora biti u osnovi ljubavi sveæenika prema svojoj župi. Sveæenik mora biti uzor u vjernosti obeæanjima koje na reðenju daje za cijeli život. Lako je biti dobar vojnik u miru, slikovito je pojasnio biskup, no biti uzorom u vjernosti znaèi ustrajati u izvršavanju svoga poslanja i kada doðu poteškoæe, znati im se i htjeti oduprijeti, kako bi ostali vjerni zadanim obeæanjima. Jednako tako biti uzor vjernosti za sveæenika znaèi biti bezuvjetno poslušan, i onda kada kao i vojnik, ne razumije sveobuhvatnost razloga nekog nareðenja, iz povjerenja i poslušnosti, ipak posluša. Biskup je pozvao sveæenike neka budu i uzor u èistoæi, upravo kako su ih u tom duhu odgajale njihove obitelji i odgojitelji u sjemeništu. Mons. Kutleša je u nastavku podsjetio sveæenike na njihovu dužnost èitanja i tumaèenja Božje Rijeèi. No, naglasio je, da bi je mogli pravilno tumaèiti, sveæenici moraju prouèavati i usvajati Božju Rijeè, a ne se oslanjati na nadahnuæe i misliti da æe Duh Božji svaki put nadomjestiti nepripremljenost zbog lijenosti. "Vaša je dužnost hrabriti ljude i èiniti sve da Radosna vijest stigne u njihova srca, a to æete najbolje ostvariti budu li vaša vrata župnog stana, kao i vrata vašega srca, otvorena od 0 do 24; a sve je to moguæe samo ukoliko zadržite neprekinuti kontakt s Bogom kroz molitvu." Biskup je pozvao i okupljene vjernike neka mole za sveæenike, a sveæenike podsjetio na neophodnost izgraðivanja sebe kako bi njihov uspjeh u vršenju sveæenièke službe bio sve bolji, izgraðujuæi se uèenjem i iskustvom. Na misi reðenja pjevanje su predvodili kantori neokatekumenskih zajednica i Katedralni župni zbor. . 11. lipnja 2014. broj 23/2014 15 Domovinske vijesti Blagoslov spomen-ploèe za vlè. Janka Vedrinu Biskup Vlado Košiæ predvodio misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Buèici Sisak, 7.6.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je u subotu 7. lipnja u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Buèici misu za vlè. Janka Vedrinu, župnika u Buèici koji je zbog isticanja hrvatske zastave ubijen od èetnika u župnom uredu 8. kolovoza 1935. godine. Tom prigodom biskup je na župnoj kuæi i blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za ovog sveæenika. U koncelebraciji bili su župnik iz Donje Kupèine mons. Franjo Æuk, župnik iz Gline Ivica Maðer, župnik iz Dubranca Stjepan Bariæ, župnik iz Gvozda fra Tomislav Juriæ i domaæi župnik Stjepan Vuksan. Uz brojne okupljene župljane i vjernike glinskog kraja misi je nazoèilo i 11 kandidata za krizmu te župe kojima je biskup i podijelio sakrament svete potvrde. U homiliji govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi u kojoj se govori kako su apostoli primili Duha Svetoga, biskup je podsjetio kako æe sutra èitava Crkva slaviti blagdan Pedesetnice ili Duhova, te kako se za Duhove dane ili blagdan Trojaka smatra da su to tri dana, Duhovi, Duhovski ponedjeljak i utorak, ali kako Crkva zapravo neprestano živi od tog dogaðaja. "Mi imamo kao uèenici Isusa Krista upravo tu zadaæu koju su i imali apostoli, a to je da širimo Evanðelje. To nije moguæe bez Duha Svetoga, onoga koji se daje onima koji u Krista vjeruju da bi ražario njihova srca, da bi ga ispunio ljubavlju prema Bogu i ljudima, a sve to kako bi mogli vršiti Isusove zapovijedi", rekao je biskup te još dodao kako naše srce treba gorjeti, treba biti hrabro, ispunjeno ljubavlju i dobrotom, "Duh Sveti je onaj koji zapeèati našu ljubav prema Bogu da možemo biti pravi dobri vjernici i uèenici Isusa, te se zato taj dar naziva i peèat. Duh Sveti je onaj završni dar, ona punina Božje ljubavi koja nas ispunja da bi mogli biti potpuni kršæani i pravi vjernici". U nastavku, biskup Košiæ je govorio o životu i muèeništvu vlè. Vedrine istaknuvši da je imao svega 31 godinu kada je ubijen, a u dvije godine sveæeništva uèinio je mnoga dobra, bio je pun poleta, aktivnosti i želje da okuplja Crkvu u ovom kraju. Biskup je nadodao i kako je u doba u kojem je ovaj sveæenik živio zapoèeo suvremeni progon Crkve u Hrvatskoj i to tako da su neprijatelji Crkve poèeli ubijati sveæenike. "Dr. Stjepan Kožul, zagrebaèki kanonik i povjesnièar, piše da je od te 1935. godine kada je ovdje u župnom stanu 8. kolovoza ubijen Janko Vedrina do 9. studenog 1990. godine kada je u Sisku ubijen vlè. Antun Grahovar ubijeno više od 600 sveæenika, a na podruèju naše biskupije 22", podsjetio je biskup te istaknuo kako ne može biti kršæanin onaj koji nije spreman za ime Isusovo i trpjeti. "Zato je važno da i vi shvatite, makar ste mladi, da zapoèinjete život u kojem vaša vjera nije samo jedna pobožna prièa jer poruke Evanðelja nisu prièe. Za prièe se ne daje život, a za Isusa je dala život èitava èeta muèenika", zakljuèio je biskup te na kraju pozvao krizmanike da budu svjedoci Isusove radosne vijesti. Nakon poprièesne molitve biskupu je na dolasku, ali i na brizi koju iskazuje prema ovoj maloj župi, zahvalio vlè. Vuksan, a krizmanici su uime cijele župne zajednice biskupu darovali fotografiju muèenika Vedrine. . 16 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Film o bl. Miroslavu Bulešiæu pobjednik V. festivala hrvatskih katolièkih filmova - Trsat Rijeka, 7.6.2014. (IKA) - Dokumentarni film "Moja osveta je oprost" u subotu 7. lipnja proglašen pobjednikom V. festivala hrvatskih katolièkih filmova - Trsat. Dokumentarni film o životu i tragiènoj smrti istarskog sveæenika blaženog Miroslava Bulešiæa scenaristice Irene Hrvatin i redatelja Nevena Mihaela Dianeževiæa u produkciji HRT-a 2013. dobitnik je trsatskoga grand prixa – skulpture "Trsatski hodoèasnik". Petu godinu za redom Festival je poèetkom lipnja održan u Trsatskom svetištu – Auli pape Ivana Pavla II. Zahvaljujuæi na priznanju, Hrvatin je rekla da nagrada pripada svima koji su na filmu "Moja osveta je oprost" radili, ali i onima koji su o Bulešiæu, njegovu ubojstvu i tom vremenu u filmu svjedoèili, a koji su o tome šutjeli više od 66 godina, ne zato što su htjeli, nego zato što su morali šutjeti. "Film smo radili u povodu Bulešiæeve beatifikacije, a cilj je bio da se javnost upozna s njegovim likom, nedovoljno poznatim zato što se istinu moralo desetljeæima šutjeti. Živi svjedoci kreirali su prièu i to je velika vrijednost ovog filma", rekla je autorica Hrvatin, rijeèka novinarka HRT-a. Festivalski žiri pod predsjedanjem redatelja Branka Ištvanèiæa kao najbolju montažu ocijenio je onu Davorke Feller za film "Komiški Kvarantore"; najboljim skladateljem proglašen je Mladen Ivan Magdaleniæ za glazbu u filmu "Èujem, vjerujem, vidim"; najbolji snimatelj je Davor Šariæ snimatelj filma "Neukrotivi kardinal", dok su redatelji toga filma o Alojziju Stepincu Mirela i Ivan Cigiæ dobili nagradu za najbolju režiju. Za najbolji scenarij nagraðen je Silvio Mirošnièenko za film "Bijela kuga". Predstavljen nosaè zvuka "Uskrsli" Zagreb, 8.6.2014. (IKA) – U sklopu Dana kulture pred blagdan sv. Antuna Padovanskoga u nedjelju 8. lipnja u dvorani sv. Franje samostana franjevaca konventualaca u Zagrebu predstavljen je nosaè zvuka "Uskrsli". Rijeè je o pjesmama iz istoimenoga mjuzikla èiji je autor Daniele Ricci, a u Hrvatskoj je postavljen u kooprodukciji župe sv. Antuna Padovanskoga, Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga i Zagrebaèkoga gradskog kazališta Komedija. Recenziju nosaèa zvuka koju je priredio radijski novinar i voditelj Zlatko Turkalj Turki proèitao je redatelj Marko Cindriæ. Turkalj istièe da uvodna tema "Hosana" na najljepši moguæi naèin otvara tu glazbenu prièu o vjeri, odnosno trpljenju, žrtvi, smrti i životu Isusa Krista. Kako je rijeè o kazališnom djelu u kojem kroz glazbu pratimo dogaðaje iz života Isusa Krista, veliku važnost imaju stihovi, koje je s talijanskoga prevela Aleksandra Marija Cwalowsky, a glazbeno uspješno adaptirali na hrvatski jezik Sanja i Branko Bardun. Upravo zahvaljujuæi i njihovu dobro odraðenom producentskom poslu neke od pjesma zaslužuju i svoj glazbeni život izvan cjeline toga duhovnog rock mjuzikla. Uz kristalno razumljive stihove pjesama, dobru produkciju materijala te sjajne vokalne soliste, od kojih bih istaknuo Nikolu Pašaliæa, Sanju Bardun, Maju Blagdan, Ivana Mikuliæa te pjevaèe zbora Kolbe, ekipu mjuzikla "Uskrsli" krasi i to što su svoj pohod na kazalište Komedija najavljivali skromno i sramežljivo, a iz njega redovito izlazili buèno, uz dug i snažan pljesak publike. Baš onako kako svoje predstave u tom prestižnom kazalištu završavaju profesionalci, istièe se u recenziji nosaèa zvuka. Nazoènima se obratio i producent mjuzikla fra Ivan Bradariæ, OFMConv, a pojedine skladbe s nosaèa zvuka izveli su zbor Kolbe i solisti. Program je vodila Sanja Doležal. ika Trostruko slavlje u Cerniku Prva prièest, mlada misa Pere Marijanoviæa i 40. obljetnica misništva cernièkog župnika Pere Zebe Cernik, 8.6.2014. (IKA) - U župi Cernik na svetkovinu Duhova, 8. lipnja, proslavljeni su prva prièest kojoj je pristupilo èetrdeset i petero cernièke djece, mlada misa Pere Marijanoviæa i 40. obljetnica misništva cernièkog župnika Pere Zebe. Na sveèanom misnom slavlju uz cernièkoga župnika koncelebrirali su rektor bogoslovskog sjemeništa vlè. Sanjin Francetiæ, ravnatelj rijeèkog Caritasa mons. Nikica Uraviæ, župnik Jelenja Ivan Milardoviæ, ovogodišnji jelenjski mladomisnik Marijan Žderiæ i studentski kapelan Velimir Martinoviæ, koji je i propovijedao. U župi sv. Bartola apostola u Cerniku do sada su proslavljene mlade mise godine 1905. fra Andrije Mavrinca i 2011. Ivana Milardoviæa. Vlè. Martinoviæ u propovijedi je istaknuo: "Danas je za ovaj kraj radostan dan. Danas se ovdje spušta nebo na zemlju. Danas je roðendan Crkve. Isusovi uèenici bili su zatvoreni i u strahu pred Židovima dok nije sišao Duh Sveti. Oni su se tada promijenili, ohrabrili. Na takvu novinu nas poziva papa Franjo. Da budemo Crkva napolju, koja izlazi iz prostora, iz sakristije i odlazi ljudima koji Crkvu trebaju, trebaju njezine pastire, ali i vas vjernike. Dragi Pero, iz svoga kratkog sveæenièkog staža mogu ti reæi da sveæenik – pastir nije lako biti kako svi to danas gledaju. Sveæenik je lijepo biti kada prinosiš svetu euharistiju. Saživi se s njom, neka to bude tvoja 'ovisnost' . Neki su ovisni o alkoholu, drogi ili moæi. Ti budi ovisan o euharistiji. Kada te spopadne umor, dvojbe i problemi Duh Sveti je onaj koji je uvijek uza te. Neka Duh Sveti bude tvoja zaštita, utjeha i snaga da radosno svjedoèiš da je s tobom, da je Crkva živa. Èetrdeseta obljetnica je broj punine. Židovi su 40 godina išli kroz pustinju. Vlè. Zeba je èetrdeset godina vjerno svjedoèio živoga Krista. Upoznao sam ga prvi puta u Rijeci. Bio sam bogoslov. Kada sam èuo kako govori, rekao sam da je to drugi Ciceron. Bog mu je dao puno darova koje je upotrijebio za izgradnju Crkve Božje i naše metropolije. Uvijek je bio onaj koji upuæuje mlaðe kolege i daje im smjernice kako iæi dalje". Vlè. Martinoviæ u propovijedi obratio se i prvoprièesnicima, rekavši neka živi Krist kojeg æe prvi puta primiti promijeni njihova srca kako bi mogli biti vjerodostojni svjedoci u ovom podneblju. Misno slavlje pjesmom je pratio udruženi zbor Bakarskoga dekanata "Trisagion". Slavlju je prethodila trodnevnica. U petak je služena misa za duhovna zvanja i održana tribina "Sveæeništvo – poziv u obitelji,odgoj u župi i sjemeništu za služenje u Crkvi", a predavaè je bio rektor Francetiæ. U subotu je slavljena misa za duhovne pastire župe sv. Bartola i prireðena tribina "Povijest naše župe s naglaskom na njene župnike". Tribine su popraæene prigodnom glazbom i duhovnim tekstovima. Vlè. Pero Zeba župom Cernik upravlja od 1999., nakon brojnih župnièkih službi u Rijeèko-senjskoj nadbiskupiji. Za sveæenika je zareðen 9. lipnja 1974. u katedrali Sv. Vida u Rijeci. Župu Cernik zadužio je mnogim materijalnim a posebno duhovnim djelima. Dijete je brojne kršæanske obitelji iz koje su sveæenici, takoðer, njegov brat Stipe i neæak Kristijan. Mladomisnik Pero Marijanoviæ roðen je 24. sijeènja 1988. u selu Vukanoviæi u Bosni i Hercegovini. Od 1994. živi s obitelji u Èavlima - župi Cernik. Osnovnu školu završio je u Èavlima, gimnaziju u Zadru, a filozofsko-teološki studij 2011. u Rijeci. . Domovinske vijesti Duhovi u sisaèkoj katedrali U znaku sakramenta potvrde i molitvenog susreta u Vatikanu Sisak, 8.6.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je na blagdan Duhova, u nedjelju 8. lipnja, sveèano misno slavlje u sisaèkoj katedrali Uzvišenja svetog Križa i tom prigodom podijelio sakrament svete potvrde 108 kandidata. U koncelebraciji bili su katedralni župnik preè. Marko Karaèa i vikar katedralne župe vlè. Ivan Faletar. Na poèetku homilije biskup je upoznao okupljene s time da je juèer primio iz Vatikana pismo u kojem papa Franjo moli sve biskupe svijeta da u svojim katedralama danas u molitve ukljuèe i molitveni susret koji je on organizirao za predsjednike Izraela i Palestine, Šimona Peresa i Mahmouda Abbasa. Govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi biskup je istaknuo kako ona govori o tome kako su apostoli na dan Pedesetnice i blagdan Saveza kojeg su Židovi slavili pedeseti dan nakon Pashe, doživjeli da je Duh Sveti uèinio èudo da su se svi ljudi iz tolikih naroda koji su tada bili prisutni u Jeruzalemu meðusobno razumjeli i èuli apostole kako govore na njihovom materinjem jeziku. "Duh Sveti je ujedinitelj i kada ljudi imaju meðu sobom spone i odnose ljubavi, tada bez obzira na razlièitost jezika, tradicija, kultura jedni druge razumiju. To je kao u obitelji. Ako se ljudi vole oni se razumiju, a ako se ne vole nema sloge ni jedinstva, a to jedinstvo daje Duh Sveti", poruèio je biskup te dodao kako je i vjera dar Duha Svetoga. "Vjera je u našim srcima dar Božji i zato je i otajstvo Oca, Sina i Duha Svetog u koje mi vjerujemo, misterij kojeg èovjek ne može dosegnuti silogizmima ovoga svijeta, nego je to stvar srca i stvar izbora da èovjek prione uz onoga kojega ljubi i koji mu želi biti prijatelj èitav život". U nastavku, obraæajuæi se krizmanicima, biskup je rekao kako se oni danas nalazite u prijelomnom trenutku. "Vi se dragi mladi opraštate od djetinjstva, ulazite u doba mladosti i zato vam je potrebna oduka kojim æete smjerom krenuti. Kao da ste na jednom raskrižju puteva i pitate se kamo poæi. Zato Crkva i ovaj sakrament Duha Svetoga nudi vam prijateljstvo s Isusom Kristom. Njega izaberite za svoga prijatelja, a Duh Sveti koji vam se daruje uèvrstit æe vaša srca u toj odluci da mu ostanete vjerni èitav život", zakljuèio je biskup Košiæ. Svetkovina Duhova u šibenskoj katedrali Šibenik, 8.6.2014. (IKA) - Misno slavlje na svetkovinu Duhova, u nedjelju 8. lipnja, u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Krizmanicima katedralne župe podijelio je sakrament potvrde. U uvodnom dijelu slavlja biskup Ivas upoznao je okupljene vjernike i krizmanike s apelom koji je dobio iz Vatikana. Istaknuo je kako je papa Franjo pozvao sve biskupe svijeta da na svetkovinu Duhova u katedralama mole za uspjeh molitvenog susreta za mir u Svetoj zemlji predsjednika Izraela Šimona Peresa i Palestine Mahmouda Abbasa održanog taj dan na Papinu inicijativu u Vatikanu. Homiliju je biskup Ivas posvetio krizmanicima. Primijetio je kako su ove godine u Šibenskoj biskupiji krizmanici iznimno zreli i ozbiljni u vjeri. Imamo generaciju koja obeæava. Tu ljepotu danas ovdje osjeæam, poruèio je biskup. Krizmanike je upoznao s dostojanstvom ljudske osobe. Dirati ljudsko dostojanstvo najveæa je opasnost na ovom svijetu. Najgore je kad se ljudsko dostojanstvo snizi na ljudsku igrariju, upozorio je. Krizmanicima je poruèio kako njihovo ljudsko dostojanstvo jedino može jamèiti Bog. "Otvorite svoje duše. Otvorite svoje srce. Danas vam Gospodin želi potvrditi svoju vjernost", poruèio je biskup Ivas krizmanicima. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 17 Domovinske vijesti Promicati i štititi ustroj, razvoj i stabilnost obitelji Slavlje u trsatskom svetištu predvodio nuncij Alessandro D'Errico Rijeka, 8.6.2014. (IKA) - Rijeèka nadbiskupija proslavila je u nedjelju 8. lipnja u svetištu Majke Božje Trsatske kanonizaciju pape Ivana Pavla II. Sveèano misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D'Errico u zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem, predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije Želimirom Puljiæem i sveæenicima Rijeèke metropolije. Prije jedanaest godina, u ovaj sat, u ovaj dan i na ovu svetkovinu Duha Svetoga pohodio je svetište Majke Božje Trsatske papa Ivan Pavao II., rekao je nadbiskup Devèiæ u pozdravnoj rijeèi. "Na oproštaju je poželio da ga se ovdje sjeæamo u molitvi kada je živ i kad umre. Ali, Gospodin je htio drugaèije, htio je da njegov vjerni sluga bude naš zagovornik pred njegovim prijestoljem, da moli za nas dok živimo i kad umremo. I on to sigurno èini kad mu se utjeèemo za zagovor, ali i kad to ne èinimo izrièito." Sv. Ivan Pavao II. za života nas je poticao i bodrio da budemo "narod nade", narod koji moli, koji vjeruje u Božje vodstvo i pomoæ, podsjetio je nadbiskup, dodajuæi kako to èini i danas. "Moli za zajedništvo gdje je podijeljenost, za snagu Duha Svetoga gdje je malodušnost, moli da budemo narod otvoren životu, narod koji u obitelji zasnovanoj na ženidbi, 'tj. na postojanom i vjernom zajedništvu muškarca i žene, meðusobno vezanima javno oèitovanom priznatom savezu', prepoznaje 'jedno od najdragocjenijih dobara èovjeèanstva', moli da budemo narod koji æe nadahnut Kristovom ljubavlju graditi civilizaciju života, a ne smrti." Apostolski nuncij takoðer se osvrnuo na gradnju civilizacije ljubavi potaknuvši vjernike na molitvu za mir, osobito u Svetoj zemlji koja je na osobit naèin povezana s trsatskim svetištem. Dodao je kako se danas u Vatikanu dogaða povijesni molitveni susret za mir predsjednika Palestine i Izraela na inicijativu pape Franje. Cilj susreta je da se dva naroda, koja su u vjeènom sukobu, susretnu kroz dvojicu predstavnika i mole Boga za dar mira. Osvræuæi se na rijeèi koje je Sveti Otac na Delti rekao 8. lipnja 2003., nadbiskup D'Errico istaknuo je da su one i danas korisne i potièu na razmišljanje. "Osvrnuo se na prisutnost Doma Blažene Djevice Marije, sv. Josipa i Isusa na Trsatu kako bi izložio sadržajnu katehezu o svetosti i nepovredivosti obitelji i posljedicama koje odatle proizlaze. Zatražio je povlaštenu pozornost za instituciju obitelji i jasne mjere koje æe promicati i štititi njezin ustroj, razvoj i stabilnost jer ni danas ne manjka poteškoæa s kojima se moramo suoèiti." O tim poteškoæama govorio je papa Franjo na skupu koji je organizirao pokret Obnove u Duhu 1. lipnja ove godine: "Obitelji su kuæne Crkve gdje Isus raste u ljubavi supružnika i u životu djece. Stoga neprijatelj snažno napada obitelj: ðavao ju ne želi! Želi ju uništiti i uèiniti da u njoj ne bude ljubavi." Apostolski nuncij ukazao je na zadaæe koje je sv. Ivan Pavao II. povjerio obiteljima. "Na prvom mjestu ih je pozvao da osobnim životom svjedoèe autentièni plan Božji za obitelj kao zajednicu utemeljenu na ženidbi." Takoðer, da preuzmu na sebe odgovornost ljudskoga i kršæanskog odgoja djece i da se nikada ne umore moliti i biti narod nade. Iste zadaæe ponavljao je i papa Benedikt XVI., a neprestano ih ponavlja i papa Franjo. Izrazio je zadovoljstvo što æe 14. lipnja Rijeèka nadbiskupija otvoriti Godinu obitelji i što æe se na Trsatu proslaviti Drugi nacionalni susret obitelji u travnju 2015. godine. "Kao predstavnik Svetoga Oca vrlo cijenim ovo trajno nastojanje u obrani obitelji. To je znak životnosti ovih mjesnih Crkava: 18 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Crkvi koje žele biti vjerne svom poslanju unatoè poteškoæama koje se èesto pojavljuju." Na osobit naèin podsjetio je na dokumente koji istièu vrijednost obitelji i braka istaknuvši da u našoj viziji vjere, ženidba predstavlja "jedno od najdragocjenijih dobara èovjeèanstva" (Familiaris Consortio, 1), "temeljnu stanicu društva" (Ev. Gaudium, 66), "izvor svakog bratstva… temelj i primarni put mira" (Poruka za Svjetski dan mira 2014.). Ne zanemarujuæi poteškoæe koje proizlaze iz osjetljive ekonomske situacije, kao i društvo koje se nadahnjuje relativizmom i sekularizmom, apostolski nuncij poruèio je kako mu je dužnost ponovno potvrditi svetost obitelji i braniti je najveæim zalaganjem. "Tako želimo dati pozitivan doprinos napretku i rastu Hrvatske; u duhu konstruktivnog dijaloga sa svima, pa i s onima koji su daleko od bilo kakvog vjerskog osjeæaja; s poštovanjem, u traženju primjerenih rješenja za teška pitanja s kojima se mora suoèiti naše društvo." Po završetku misnoga slavlja u perivoju svetišta održan je koncert "Lijepom našom s papom Ivanom Pavlom II." na kojemu je nastupio ansambl Lado. VIS Trinity pobjednik Uskrs festa Zagreb, 8.6.2014. (IKA) – Pobjednik ovogodišnjeg Uskrs festa održanog na Duhove 8. lipnja u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu je Vokalno-instrumentalni sastav Trinity iz Èepina sa skladbom "Tvoja svetost". Drugo mjesto osvojila je skupina Sliryc 33 iz Dugog Sela sa skladbom "Ja sam sretan", a treæe VIS Jeshua iz Zagreba sa skladbom "Kreni". Nagrade je uruèio predsjednik Odbora za mlade HBK zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski. Prvonagraðeni dobili su i posebnu nagradu: snimanje televizijskog spota. Ocjenjivaèki sud ovogodišnjeg Uskrs festa bio je u sastavu Davor Terziæ, Alan Hržica, Miro Tabak, Marijana Zovko, vlè. Velimir Martinoviæ i predsjednica Dani Vasilj. Pozdravljajuæi izvoðaèe i publiku koja je dupkom ispunila dvoranu, biskup Gorski je rekao kako je ovo prvi puta u 35 godina da se Uskrs fest ne održava na poèetku, veæ na kraju uskrsnoga vremena. Zahvalio je za radosnu i raspjevanu veèer. Posebno se osvrnuo na tekstove pjesama te istaknuo kako se pjevalo o Kristu uskrslom. U duhu svetopisamskog retka "Prepusti Gospodinu putove svoje i on æe sve voditi", nazoène je pozvao "prepustite Gospodinu da vas vodi, da bude s vama na svim vašim putovima, u svim vašim pothvatima, i bit æete sretni". Na festivalu je izvedeno petnaest pjesama. Uz tri prvoplasirane izvedene su i sljedeæe skladbe: "Sve mi opraštaš" (vlè. Ljubo Vukoviæ i ŽVS DIM iz Zagreba), "Zauvijek Tvoj" (Antonio Tkalec iz Varaždina), "Jedan od nas" (u izvoðenju debitanata FRAMA-e iz Mostara), "Oživi me" (debitantica Nera Vukoviæ u pratnji zbora mladih župe sv. Terezije Avilske iz Požege), "Stvoritelju neba" (Damir Topiæ u pratnji skupine "Barka" iz Velike Mlake), "Za slobodu" (Zakon Neba iz Zagreba), "Na obali pored rijeke" (u izvoðenju veterana duhovne scene Èede Antoliæa te Matije Antoliæa i zborova "Hrid" iz Zagreba i "Navještenje" iz Velike Gorice), "Obasjaj me, Bože" (debitantica Marija Cerovac iz Ivaniæ Grada), "Samo On" (VS Matheus iz Bizovca), "Gospodine" (VIS Izidor iz Splita), "Bog je velik u životu mom" (Zvonimir Kaliæ iz Vrpolja i èlanovi zbora Concordia Discords), i "Milosti puna" (Zdravko Markoviæ iz Zagreba). U revijalnom dijelu sudjelovali su Zbor mladih Dubrovaèke biskupije i solist Fran Petar Rajzl, voða kršæanske grupe COBUS, sa službenom himnom nedavno održanog Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku ika "Na slobodu pozvani", i prošlogodišnji pobjednici Uskrs festa Apostoli mira sa skladbom "Možeš nebo dotaæi". Umjetnièki direktor Festivala Slavko Nediæ uruèio je posebna priznanja u povodu 45. obljetnice od objavljivanja prvog LP Žeteoca s duhovnom glazbom "To nije tajna" vlè. Miji Gabriæu, kao i predstavniku originalnog nakladnika Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniæu, te predstavnicima suizdavaèa reizdanja Želimiru Babogredcu i Zvonimiru Anciæu. Izvoðaèe je pratio Uskrs fest orkestar pod vodstvom Tonija Eteroviæa, a kroz program su vodili Melita Hrengek i Marin Periš. Organizatori Uskrs festa, festivala kršæanske glazbe s najdužom tradicijom Crkve u Hrvata, bili su Ured za mlade Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatski katolièki radio. U publici su uz biskupa Gorskoga bili i bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. Tribina o sakramentu ženidbe Zagreb, 9.6.2014. (IKA) - Tribina s katehezom za odrasle o sakramentu ženidbe održana je u ponedjeljak 9. lipnja u dvorani svetoga Franje na Svetom Duhu u Zagrebu. Voditelj tribine bio je profesor na KBF-u u Zagrebu prof. dr. fra Ivan Karliæ. U uvodnom dijelu kateheze bilo je govora o ženidbi koja nije svojstvena samo kršæanima, veæ i svim narodima, kulturama i religijama. Kršæansko razmišljanje o ženidbi uvijek nas vraæa na Knjigu postanka koja govori o stvaranju svijeta i èovjeka. Dr. Karliæ istaknuo je da je ženidba u Novom zavjetu dobila novo dostojanstvo i bila podignuta na èast i svetost sakramenta zato što je pravi braèni život izmeðu muža i žene slika zajedništva Isusa i Crkve. U novozavjetnom govoru ženidbi se pridodaje novi smisao braènog saveza koji se ispunjava otajstvom Isusa Krista na èijim se rijeèima temelji i kršæanski nauk o nerazrješivosti monogamijskog braka. U raspravi s farizejima Isus uzdiže brak i ženidbu na višu razinu distancirajuæi se od prakse "otpusnog pisma" i ne dopušta rastavu muža i žene. Brak je nerazrješiv zbog božanske uspostave i nikakav ljudski autoritet ga ne može uèiniti razrješivim. Donoseæi najvažnije citate iz Pavlovih spisa, dr. Karliæ je obrazložio Pavlovo poimanje braka i ženidbe. Apostol naroda na više mjesta govori o braku i ženidbi pišuæi o nerazrješivosti braka i usporeðujuæi naravnu zajednicu muža i žena s Kristovom nadnaravnom ljubavlju prema Crkvi. Govoreæi o svetopisamskom utemeljenju i poimanju sakramenta ženidbe jasno je da je sam Bog zaèetnik braka zato što se nalazi u njegovoj zamisli koja je oèitovana na prvim stranicama Svetog pisma. U jahvistièkom i sveæenièkom izvješæu o stvaranju jasno je da se brak promatra kao dovršenje èovjekove osobnosti. Svrha je ženidbe zajedništvo muškarca i žene koje je usmjereno na plodno raðanje, istaknuo je fra Ivan, tumaèeæi teološku poruku izvješæa o stvaranju. Dr. Karliæ je govorio o povijesnom pregledu shvaæanja samoga sakramenta, istaknuvši da je tek u IV. stoljeæu oblikovana redovita praksa crkvenog obreda ženidbe. Crkveni oci u svojim spisima govore o braku i ženidbi. Sv. Augustin donosi razraðen nauk o braku kao èasnom stanju iz kojeg proizlaze tri dobra: potomstvo, vjernost i sakrament. Na poèetku razdoblja skolastike (XII. st.) oblikovao se današnji pojam sakramenta te se ubrzo i ženidba ubrajala meðu sakramente. O ženidbi se govori na saboru u Firenzi 1439. godine na kojem se jasno istièe sakramentalnost braka dok Tridentski sabor, odgovarajuæi na uèenja reformacije, sveèano potvrðuje i sveèano nauèava sakramentalnost braka, Domovinske vijesti njegovu jednost i nerazrješivost. Dr. Karliæ objasnio je razloge inzistiranja na javnosti èina ženidbe u Crkvi kroz povijest zato što je bilo razlièitih zloupotreba. Tumaèeæi crkveni nauk o ženidbi i braku, spomenuto je da se u više dokumenata Drugoga vatikanskog sabora govori o braku i ženidbi. Posebna se pozornost toj temi pridaje u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes. Dr. Karliæ spomenuo je i važne dokumente crkvenog uèiteljstva Humanae vitae i Familiaris consortio, objasnivši glavne poruke. U govoru o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta ženidbe, fra Ivan je istaknuo bitna svojstva braka govoreæi o sakramentalnosti ženidbe koja ukljuèuje jednost i nerazrješivost. U tom dijelu je objašnjena i tzv. "rastava od stola i postelje", kao i izrazi tvrda i (ne)izvršena ženidba. Govoreæi o rastavljenima i ponovno oženjenima, fra Ivan je dodatno pojasnio njihovo stanje i položaj u životu Crkve. Istaknuo je da u Katolièkoj Crkvi ne postoji rastava shvaæena u svjetovnom smislu veæ poništenje braka. Govoreæi o svrsi ženidbe, istaknuto je da je ustanovljena zbog meðusobne ljubavi koja spaja dvoje ljudi koji žele biti jedno drugome od uzajamne pomoæi u svim životnim potrebama i situacijama. Za valjanost sakramenta ženidbe potrebna su tri uvjeta: osobna sposobnost, slobodna ženidbena privola i oèitovanje privole. Dr. Karliæ je detaljno objasnio znaèenje spomenutih uvjeta. Govoreæi o temeljnim milosnim uèincima sakramenta ženidbe, istaknuto je uèvršæivanje duhovnoga i tjelesnog zajedništva te uèvršæivanje ženidbenog veza i jedinstva. Dr. Karliæ govorio je i o djelitelju i primatelju sakramenta ženidbe. Sakrament ženidbe razlikuje se od ostalih sakramenata po posebnoj sakramentalnoj komunikaciji zato što su djelitelji sakramenta sami zaruènici, a ne službenik Crkve. Stoga su sami zaruènici jedno drugome djelitelj i primatelj sakramenta. Dr. Karliæ je objasnio i izraz "mješovita ženidba" koji se odnosi na ženidbeni vez izmeðu katolika i krštene nekatolièke osobe te na ženidbeni vez izmeðu katolika i nekrštene osobe. Zakljuèen program "Rijeka za Papu" Sveti Otac je svoje želje, nade i tjeskobe znao formulirati molitvenim vapajima, istaknuo nadbiskup Želimir Puljiæ Rijeka, 9.6.2014. (IKA) - Na blagdan Marije Majke Crkve, u ponedjeljak 9. lipnja, Bogoslovno sjemenište "Ivan Pavao II." sveèanim misnim slavljem u dvorištu Sjemeništa proslavilo je kanonizaciju pape Ivana Pavla II. i pape Ivana XXIII. Misno slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Zahvalni smo Božjoj providnosti što je polovicom 20. stoljeæa na Petrovu stolicu stigao starac Ivan XXIII. koji je 11. listopada 1962. uz poklik 'Nek se raduje Majka Crkva' otvorio Drugi vatikanski koncil koji je kasnije oživotvorio papa Ivan Pavao II., rekao je zadarski nadbiskup. Koncilske ideje sv. Ivan Pavao II. nosio je na svojim mnogobrojnim putovanjima, a njegovi vapaji za spasenjem i molitve bile su glasne. "I dok je ostavljao dojam poniznog, pobožnog i skromnog èovjeka, èesto ga se moglo èuti i vidjeti kako poput starozavjetnog proroka prekorava i osuðuje. Volio je prostore samoæe, tišine i molitve, ali zapamtili smo ga kao Papu velikih i znakovitih nastupa i masovnih okupljanja." O eshatološkoj usmjerenosti govore Papine rijeèi o kraju drugog tisuæljeæa, o 'došašæu novog doba', 'o vremenu išèekivanja', o 'Crkvi koja s Marijom oèekuje dolazak Duha Svetoga' i njegove molitve èesto su bile popraæene molitvenim vapajima i povišenim glasom, rekao je nadbiskup Puljiæ. Najjaèi vapaj izgovorio je u Limi godine 1985. kada je rekao 11. lipnja 2014. broj 23/2014 19 Domovinske vijesti da zemlja ne smije ostati bez Boga. Najpotresniji je bio onaj u domovini dobroga pape Ivana XXIII. kada se u Italiji u travnju 1981. godine zahuktala kampanja za legalizaciju pobaèaja. Tada papa Ivan Pavao II. vapi uime Krista pobjednika u obranu života, podsjetio je predsjednik HBK. "Zaziva i dobrog Ivana da bude uz 'njegovu braæu i sestre svjedokom života, radosti i nade'. Blijedim usnama i glasom koji treperi Wojtyila potresa savjest Talijana i pita: 'Je li dopušteno oduzeti život èedu za koje je Krist prolio svoju krv?! Ako tom èinu ubijanja u utrobi majke damo pravo graðanstva, onda smo na rubu provalije s nesagledivim posljedicama." Najdirljiviji vapaj Papa je uputio godine 1994. kada je htio posjetiti opkoljeno Sarajevo, ali mu to nije bilo omoguæeno. Tada iz Castel Gandolfa s pogledom prema BiH povišenim glasom govori: "S vama smo i bit æemo sve više s vama!" na kraju, vrlo znakovit vapaj uputio je 1982. iz svetišta Santiago de Compostela razdijeljenoj Europi rekavši: Ja, Ivan Pavao II., biskup Rima i Papa sveopæe Crkve, vièem tebi stara Europo: 'Vrati se k sebi: Budi ono što jesi! Otkrij svoje poèetke. Oživi svoje korijene. Oživi one istinske vrijednosti koje su te uèinile slavnom, a tvoju prisutnost meðu drugim kontinentima dobrotvornom.'" Zadarski nadbiskup osobitu zahvalnost uputio je sv. Ivanu Pavlu II. za te njegove molitve za mir, jer nakon njih je pao Berlinski zid koji je u to vrijeme bio nadgrobni spomenik "pokojnoj Europi". Slièan molitveni vapaj uputio je i papa Franjo u Svetoj zemlji koji je rezultirao molitvenim susretom u Vatikanu izraelskog i palestinskog predsjednika Shimona Peresa i Mahmouda Abbasa te carigradskog patrijarha Bartolomeja. Istinski se borio za ljudska i božanska prava, bio je 'graðanin svijeta' što se osobito vidjelo na njegovu pogrebu i nedavnoj kanonizaciji na koju su došli ljudi iz cijeloga svijeta. "Osobito smo mu zahvalni što je svoje želje, nade i tjeskobe znao formulirati molitvenim vapajima", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ. Okupljene vjernike pozdravili su generalni vikar Rijeèke nadbiskupije mons. Emil Svažiæ i rektor Bogoslovnog sjemeništa vlè. Sanjin Francetiæ, a nakon misnog slavlja u dvorištu Sjemeništa održan je prigodni kulturno-umjetnièki program. Time je zakljuèen program "Rijeka za Papu" koji su organizirali Rijeèka nadbiskupija, Akademsko katolièko društvo "Jeronim" i Bogoslovno sjemenište "Ivan Pavao II." Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o prikupljenim sredstvima Osijek, 9.6.2014. (IKA/TU) - Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije još uvijek prikuplja donacije pomoæi za mještane poplavljenih podruèja, a da je odaziv na ovu akciju velik, svjedoèe puna skladišta u Osijeku, Ðakovu, Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i Nijemcima. Od 19. svibnja do 6. lipnja, zahvaljujuæi brojnim donatorima i volonterima, prikupljeno je ukupno: 79 tona hrane, 33 kubika vode, 87 tone odjeæe, 27 tona higijenskih potrepština, posteljine, madraci, raznovrsni namještaj i djeèja kolica. Na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije uplaæeno je 692.337,60 kn. Akcija prikupljanja nastavlja se i dalje u navedenim skladištima Caritasa, a novèana sredstva mogu se uplaæivati na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BiH te poziv na broj: 300 za Srbiju. Za sve informacije i upite moguæe je nazvati na broj telefona 031/253-910. Marija Petrièušiæ 20 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Nacionalna humanitarna akcija Hrvatskog Caritasa "Spremni za dobro!" Zagreb, 10.6.2014. (IKA) – Hrvatski Caritas je u suradnji s Lidlom Hrvatska i Unijapapirom d.o.o. pokrenuo humanitarnu akciju "Spremni za dobro!" s ciljem prikupljanja sredstava za nabavu novih školskih udžbenika uèenicima u potrebi. U školskoj godini 2014/2015., naime, u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj uvode se novi udžbenici, a dosadašnji trajno izlaze iz uporabe. Akcija æe diljem Hrvatske trajati od 10. do 30. lipnja. U njoj æe se kroz nekoliko mreža nastojati prikupiti što više starih školskih udžbenika, radnih i ostalih uèenièkih bilježnica, èasopisa i novina. Takve æe se tiskovine, s jedne strane, prikupljati u osnovnim i srednjim školama posljednjih dana nastave, a potom æe ih preuzimati i otkupljivati Unijapapir. S druge strane, tijekom trajanja akcije pozivaju se graðani da navedene vrste tiskovina donesu u najbližu trgovinu Lidla u njihovu gradu, na za to odreðeno i oznaèeno mjesto, i daruju ih Hrvatskom Caritasu. Putem mreže od 85 Lidlovih trgovina i te æe tiskovine doæi do otkupnih mjesta Unijapapira. Na podruèjima gdje u blizini nema Lidlovih trgovina, Hrvatski Caritas pozvao je župe da organiziraju prikupljanje tiskovina za potrebe akcije "Spremni za dobro!" i o tome obavijeste Unijapapir (ivan.prsa@unijapapir.hr), koji æe organizirati preuzimanje i transport. U akciju "Spremni za dobro!" mogu se ukljuèiti i poslovni subjekti, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove, udruge i graðani: uplatom na žiro-raèun Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 23400091100080340, poziv na broj 610; SWIFT PBZGHR2X; pozivom na donacijski telefon 060 9010 (6,25kn po pozivu, PDV ukljuèen) te on-line uplatama na mrežnoj stranici Hrvatskog Caritasa. Novèanim sredstvima koja dobije za prikupljene stare udžbenike Hrvatski Caritas formirat æe Fond za pomoæ u nabavi školskih knjiga i pribora za osnovnoškolce i srednjoškolce iz siromašnih obitelji. Sredstva æe preko mreže nad/biskupijskih Caritasa biti usmjerena korisnicima u svim krajevima Hrvatske. Predstavljajuæi akciju na konferenciji za novinare 10. lipnja u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak rekao je da ta inicijativa ima dvostruku težinu jer je s jedne strane usmjerena na pružanje pomoæi djeci i mladima, a s druge strane na oèuvanje okoliša. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina pojasnio je nastanak same ideje. Kad je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta najavilo da æe promijeniti udžbenike, nastala je ova ideja da se stvori fond iz kojeg bi se pomagalo siromašnijim uèenicima diljem Hrvatske, osobito u onim podruèjima gdje lokalne vlasti nisu u moguænosti. Tri su temeljna cilja ove akcije: pomoæ siromašnim uèenicima, razvijanje ekološke svijesti te razvijanje svijest o potrebi pomaganja drugoga, rekao je mons. Svalina. Predsjednik Uprave Lidla Hrvatska Boris Lukšiæ pozvao je sve koji mogu dati doprinos da podupru akciju kojom æe se omoguæiti djeci u potrebi da imaju pristup znanju, kako bi kasnije imali pristup svijetu. Èlan Uprave Unijapapira, d.o.o. Igor Kuleš dodao je da ta akcija pokazuje odgovornost prema okolišu, sebi i drugima. Pomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ankica Nježiæ izvijestila je novinare o nizu potpora uèenicima osnovnih i srednjih škola u vidu nabave udžbenika za sljedeæu školsku godinu. Zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ je, pohvaljujuæi akciju, istaknuo kako je sramotno što se u ovo vrijeme bavimo pitanjem besplatnih udžbenika, jer bi oni u skladu s èinjenicom da je osnovnoškolsko obrazovanje obvezno, trebali biti besplatni za sve. ika U Dubravi otkriven spomenik prvom zagrebaèkom biskupu Duhu Dubrava, 10.6.2014. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak i èeški veleposlanik u Hrvatskoj Martin Košatka otkrili su u utorak 10. lipnja u Dubravi kraj Vrbovca spomenik prvom zagrebaèkom biskupu Duhu, postavljen pored župne crkve Svete Margarete u povodu 920. obljetnice osnutka Zagrebaèke biskupije. Postavljanje spomenika inicirali su Èeška beseda Zagrebaèke županije sa sjedištem u Dubravi i Hrvatsko-èeško društvo iz Zagreba, a u akciju su se ukljuèili i Bjelovarsko-križevaèka biskupija i Opæina Dubrava. Na sveèanosti su bili i predsjednik Hrvatsko-èeškoga društva Marijan Lipovac, potpredsjednik Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj Juraj Bahnik, predsjednik Èeške besede Zagrebaèke županije Darko Dragija, predstavnik èeške manjine u Zagrebaèkoj županiji Franjo Vondraèek, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog mons. Lovro Cindori te brojni stanovnici Dubrave koja je u utorak proslavila i blagdan svoje zaštitnice svete Margarete i Dan opæine. Spomenik je otkriven nakon mise koju je u crkvi Svete Margarete predvodio biskup Huzjak, nakon koje je mjesni župnik Stjepan Šprajc proèitao tekst odsutnog opæinskog naèelnika Branimira Katalenca koji je podsjetio na najvažnije dogaðaje iz povijesti Dubrave koja svoje poèetke veže uz osnutak Zagrebaèke biskupije i dolazak biskupa Duha, jednako kao i Zagreb. Kako svjedoèi Felicijanova povelja iz 1134., osnivaè biskupije, maðarski kralj Ladislav, Duhu je darovao feudalni posjed Dubravu i njen narod kao podložnike, što znaèi da je Dubrava veæ u to vrijeme bila naseljeno mjesto povezano sa Zagrebom. U 12. stoljeæu u Dubravi se spominje utvrda, a zagrebaèki biskupi ondje su imali svoj dom. Za hrvatsku povijest najvažniji povijesni dogaðaj bio je Hrvatski sabor održan u Dubravi 6. sijeènja 1527. na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskog kralja. Dubrava je teško stradala u osmanskim osvajanjima sredinom 16. stoljeæa i nikad nije vratila nekadašnji sjaj i važnost. U Dubravu se 1882. doseljavaju Èesi iz Moravske koji su dali važan doprinos razvoju. Opæina Dubrava danas ima oko 5200 stanovnika. Prije otkrivanja spomenika nazoènima se obratio èeški veleposlanik Martin Košatka koji je rekao da se biskupa Duha može nazvati prvim èeškim veleposlanikom u Hrvatskoj. "Kao što znate, biskup Duh je prvi Èeh u Hrvatskoj o kojem postoji pisani trag i zato ga smatramo simbolom èeškohrvatske uzajamnosti i prijateljstva. Smatramo ga takoðer simbolom suvremene, mnogobrojne èeške manjine u Hrvatskoj na koju smo mi Èesi iz Praga, Brna ili Plzenja uistinu ponosni. Ne samo da vode brigu o èeškom jeziku, kulturi i tradicijskim obièajima, oni prije svega sudjeluju u napretku i boljitku Hrvatske. Bilo bi mi jako drago kad bi spomenik biskupu Duhu podsjeæao ne samo na njegov život i djelo te doprinos Crkve društvu, nego i na sve pozitivno što je èeška manjina u Hrvatskoj donijela i neprestano donosi svojoj novoj domovini", rekao je Košatka. Biskup Huzjak rekao je da se uvijek za zahvalnošæu treba sjeæati važnih povijesnih velikana, posebno onih koji spajaju dva naroda. Nakon što je s veleposlanikom Košatkom otkrio spomenik, biskup Huzjak ga je blagoslovio. Tijekom obreda zbor Èeške besede Zagrebaèke županije otpjevao je èešku marijansku pjesmu "Tisickrate pozdravujem tebe" prema kojoj je 1904. hrvatski isusovac Petar Perica napisao pjesmu "Zdravo Djevo". Zbor je na kraju sveèanosti otpjevao i hrvatsku himnu te pjesmu "Pisnièka èeska" koja meðu hrvatskim Èesima ima status neslužbene himne. Spomenik biskupu Duhu sastoji se od dviju kamenih ploèa Domovinske vijesti na kojima se nalaze stilizirani biskupski štap i mitra te tekst kojim se podsjeæa na njegove zasluge i ulogu u povijesti Dubrave. To je prvo spomen-obilježje podignuto u èast ove važne osobe iz hrvatske crkvene povijesti o kojoj povijesni izvori donose vrlo malo podataka, tako da se za Duha sa sigurnošæu zna jedino da je bio rodom Èeh i "muž èasna života". U Zagrebu su 2005. na prijedlog Hrvatsko-èeškog društva jedne stube koje vode na Kaptol dobile ime Stube biskupa Duha. Kardinal Josip Bozaniæ 75. je nasljednik biskupa Duha na stolici zagrebaèkih biskupa i nadbiskupa. Obitelj je uvjet, sastavni dio i nastavak življenja sakramenata Posljednja kateheza za odrasle zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ovoj pastoralnoj godini Zagreb, 10.6.2014. (IKA) - Posljednja kateheza za odrasle zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ovoj pastoralnoj godini održana je 10. lipnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu. "Sakramenti u obitelji ili obiteljski sakramenti" bila je tema kardinalove zakljuène kateheze u kojoj je na samome poèetku zahvalio svim župnicima, drugim sveæenicima i svim djelatnicima na uloženom trudu pri realizaciji toga projekta, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. "Sakramenti su Božja inicijativa, a svaka se ljubav raða iz druge ljubavi koja joj je prethodila. I upravo su sakramenti znak te ljubavi", kazao je kardinal. Kako je istaknuo, sakramentom krštenja zapoèinje kršæanski život koji pomalo raste, razvija se, postaje vidljiv i nakon puno vremena donosi plodove. Ali ne raste samo – Bog je taj koji sije sjeme na obiteljskoj njivi, Bog navodnjava tu njivu svojom milošæu i daje da raste i to po sakramentima kršæanske inicijacije. "Bog jaèa, èuva, podržava, ispravlja, hrani i izgraðuje odgovornost ne samo djece, nego i roditelja koji ih prate i s njima sudjeluju." Upravo kršæanski roditelji, smatra kardinal, imaju posebnu sposobnost Rijeè Božju pretoèiti u svakidašnji život. "Sakrament ispovijedi i euharistije žive se više u obitelji, nego li u Crkvi. Stoga obiteljski život nije neki dodatak sakramentalnim slavljima, nego je uvjet, sastavni dio i nastavak; pretvaranje u praksu onoga što se slavilo", rekao je kardinal. Osvræuæi se na slavlje sakramenta potvrde, istaknuo je ulogu Duha Svetoga èija je prisutnost veoma diskretna, nevidljiv je, a pruža ruku pomoænicu, uvijek se ukljuèuje na pravi naèin i u pravi trenutak. Naše kršæanske zajednice, nastavio je zagrebaèki nadbiskup, èesto više slièe zajednici Isusovih uèenika prije Duhova, nego kršæanskoj zajednici poslije Duhova. Razoèaranja kao da postaju neizostavna pratnja tolikih ljudi. "Zajednica Isusovih uèenika koja otkrije i prihvaæa Duha Svetoga i povjerava se Njemu zapoèinje novi život, pronalazi hrabrost, smisao, ljubav, mir, radost." Bez Njega, istaknuo je, Bog ostaje dalek, Isus važna povijesna liènost, euharistija ceremonija, obitelj obièna ljudska zadruga, braèni drug suparnik, brak kavez, djeca teret, odgoj dresiranje, život samo dosada. Na kraju kateheze, kardinal Bozaniæ zaželio je da po uzoru na blaženi braèni par Alojzija Beltramea Quattrocchija i Mariju roðenu Corsini te na ostale svete roditelje, oèeve i majke, i naše hrvatske obitelji budu vjerne u ljubavi, postojane u molitvi, gorljive u apostolatu i djelima dobrotvornosti. Posljednjoj katehezi u ovoj pastoralnoj godini prisustvovali su predstavnici pastoralnih i ekonomskih vijeæa Sesvetskovugroveèkoga, Ozaljsko-lipnièkoga i Zaprešiækoga dekanata. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 21 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Novo vodstvo Hrvatske karmelske provincije Buško jezero, 5.6.2014. (IKA) - Provincijalni kapitul Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa, koji zasjeda u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru (BiH) od 2. do 6. lipnja, izabrao je novu provincijalnu upravu i poglavare pojedinih zajednica. Za provincijala je izabran o. Sreæko Rimac, prvi savjetnik je o. Dario Tokiæ, drugi savjetnik: o. Zvonko Martiæ, treæi savjetnik: o. Vinko Mamiæ i èetvrti savjetnik: o. Bernardin Viszmeg. Prior u Somboru je o. Stjepan Vidak, u Remetama o. Zlatko Pletikosiæ, u Splitu o. Anto Kneževiæ, u Krku o. Dominik Magdaleniæ, na Buškom jezeru o. Zvonko Martiæ i u Sofiji o. Bernardin Viszmeg. Susret mladih Srijemske biskupije Hrtkovci, 7.6.2014. (IKA/TU) - Susret mladih Srijemske biskupije održan je u 7. lipnja u Hrtkovcima. Organizator susreta bio je vlè. Dušan Milekiæ, biskupijski povjerenik za mlade. U dopodnevnim satima mladi iz župa su se poèeli okupljati u dvorištu župe domaæina. Dobili su majice s geslom susreta "Ja sam Kralj" (Iv 18,37). Susret je zapoèeo misom koju je predvodio biskup Ðuro Gašparoviæ uz koncelebraciju sveæenika koji su dopratili mlade svojih župa. Na poèetku mise sve je pozdravio župnik domaæin Ivica Živkoviæ. Kroz homiliju biskup je mladima poruèio da se usmjere prema Kristu Kralju, onome koji ostavlja neizbrisivi peèat svoje prisutnosti kako u povijesti tako i u životima svakoga od nas. Upoznajmo ga èitajuæi Sveto pismo, prepoznajmo njegovo svjetlo i ljubav. Došao je donijeti svjetlo a isto tako i traži od nas da budemo to svjetlo. Budimo apostoli meðu mladima noseæi duhovne vrijednosti. Neka se po vašem životu vidi da pripadate Kristu. Pjevanje na misi animirao je zbor mladih Hrtkovaca, Nikinaca i Platièeva. Potom su se mladi okrijepili uz domjenak koji je pripravljen i nastavili druženje uz razgovor i sportske aktivnosti. Popodne su se mladi ponovno okupili u crkvi na predavanje prema geslu susreta koje je održao vlè. Milekiæ. Okruženi smo onima koji misle da su kraljevi i posebno je u mladosti taj stav dosta prisutan. I sami poželimo biti takvi, iznad drugih. A pri tome osjeæamo da nas to ne izgraðuje u potpunosti. Ali zato u susretu s Kristom pred nama je istina o nama, za kojom tragamo. Po njoj postajemo cjeloviti kao osobe i vidimo da jedino Isus zavrjeðuje zvati se kraljem u našem životu i da tako i nas same uèini kraljevima našega vlastitog biæa koje je potpuno i sretno, istakao je predavaè. Susret je poslije predavanja nastavljen uz druženje i glazbu. Milekiæ je najavio da æe susret mladih sljedeæe godine biti u Sotu u župi svete Katarine, djevice i muèenice. Susret vjerouèenika Kotorske biskupije Donja Lastva, 7.6.2014. (IKA) - Susret vjerouèenika Kotorske biskupije 7. lipnja u župnoj crkvi Sv. Roka u Donjoj Lastvi poèeo je misom koju je predslavio don Siniša Joziæ, povjerenik za vjeronauk i župnu katehezu. U propovijedi potaknuo je djecu da odgovore na pitanje "Tko je Isus za mene?" Zajedno su došli do odgovora da je Isus spasitelj i prijatelj, onaj koji nas neæe nikad napustiti i kojega mi neæemo napustiti. Danas smo se okupili da bi svojem najboljem i najvjernijem prijatelju Isusu zahvalili za proteklu školsku i vjeronauènu godinu, istaknuo je don Siniša. Susret je završio zakuskom. 22 11. lipnja 2014. broj 23/2014 Hrvati u marijanskim svetištima u Njemaèkoj Neviges, 9.6.2014. (IKA) - Hrvati katolici iz hrvatskih katolièkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemaèkoj veæ tradicionalno na Duhovski ponedjeljak – blagdan Marije Majke Crkve, hodoèaste u marijanska svetišta u Njemaèkoj. Tako je bilo i ove godine, u ponedjeljak 9. lipnja u Marienthalu, Nevigesu, Hildesheimu i Deggingenu. Sveèano misno slavlje u Marienthalu predvodio je ravnatelj Franjevaèke klasiène gimnazije u Sinju i profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mr. fra Josip Grbavac u zajedništvu s predstavnikom HKM Rajnsko-majnske regije, voditeljem HKM Mainz fra Antom Biliæem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Antom Bilokapiæem te s još osmoricom sveæenika. U propovijedi je istaknuo da kao što Marija stoji na poèecima kad se je raðala Crkva, tako Ona stoji i na poèetku našega narodnog susreta s Evanðeljem i u svim kasnijim vremenima naše burne povijesti. U toj vjeri otkrivamo svoj identitet, svoje pravo lice. Upravo po kršæanskoj baštini postali smo dio Europe. kako samo onaj koji poštuje najèudesniju stvarnost na ovoj zemlji – èovjeka, sliku Božju, pravo na život i dostojanstvo, samo se on može nadati blaženstvima na zemlji i na nebu. Iz toga kršæanskog humanizma raða se osobitost kršæanske kulture i svi njezini specifièni znaci mogu se prepoznati u vjeri hrvatskog èovjeka, kazao je Grbavac. Živimo u vremenu kad se pod jakim utjecajem medija sve banalizira – i ljubav i brak i obitelj. Mi, vjernici, pozvani smo da kao Crkva i pojedinci nalazimo istinu u Isusu Kristu. Svaka je kriza i šansa za novi poèetak i prilika za obnovu i propitkivanje životnih prioriteta. U temelje europske kulture spada dostojanstvo braka i obitelji. Normalno je da u jednoj obitelji, u jednom narodu bude više mladih nego starih. Nažalost, u Hrvatskoj je obratno. U školama je prošle godine nestalo više od 200 razreda. U nepunih deset godina Hrvatska je ostala bez gotovo 60.000 osnovaca. Slièno je stanje i u Bosni i Hercegovini. To je naše pravo siromaštvo. Svatko od nas mora pred Bogom preuzeti odgovornost za izumiranje našega naroda, kazao je o. propovjednik. "Smisao našeg okupljanja oko Marije i ovog euharistijskog stola poziv je na slogu, na èvrsto zajedništvo i to zajedništvo obiteljskog tipa. Uzalud nam je sve ako se ne okrenemo sebi, obitelji, narodu. Samo nas je to kadro preporoditi u religioznom, politièkom i kulturnom smislu. Krizu možemo nadvladati samo ako nadvladamo moralnu krizu, poruèio je. Milodari su bili namijenjeni izgradnji nove crkve - Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu. Na hodoèašæu Hrvata iz regije Sjeverna Rajna i Vestfalija misno slavlje u Marijinoj katedrali u Nevigesu predvodio je naslovni ninski nadbiskup iz Rima Martin Vidoviæ. Na hodoèašæu Hrvata iz Sjeverne regije misu u Hildesheimu predvodio je karmeliæanin o. Vjenceslav Mihetec. Vjernici iz hrvatskih katolièkih zajednica Göppingen i Geislingen u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, koje vodi fra Ivica Jurišiæ, toga dana hodoèastili su u marijansko svetište Ave Maria u Deggingenu. Ovogodišnje misno slavlje predvodio je vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac, koji je tijekom mise podijelio sakrament potvrde, a primilo ga je 24-ero djevojaka i mladiæa. Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Poljska: Pad komunizma bila je pobjeda morala Kardinal Parolin slavio sveèanu misu u Varšavi u povodu 25. obljetnice demokratskih izbora u Poljskoj Vatikan, Varšava, 4.6.2014. (IKA) – 25. obljetnica kraja komunistièke vlasti u Poljskoj proslavljena je sveèanom euharistijom koju je u Varšavi predslavio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Kardinal je tom prigodom istaknuo važnu ulogu sv. Ivana Pavla II. u dolasku demokracije u Poljsku i u istoènu Europu posebno se osvrnuvši na njegov prvi pohod domovini godine 1979. koji je pridonio utemeljenju sindikata "Solidarnost". Nenasilna promjena u Poljskoj se dogodila kao velika pobjeda hrabrosti, razuma i morala nad ciniènim sistemom, rekao je kardinal Parolin na misi na kojoj su sudjelovali i poljski predsjednik Bronislaw Komorowski i belgijski kralj Filip. Demokratski izbori u Poljskoj održani su 4. lipnja 1989. i naznaèili su kraj komunistièke diktature. Dva dana ranije uspostavljeni su puni diplomatski odnosi izmeðu Svete Stolice i Poljske. Anglikanski primas u znak solidarnosti posjetio Nigeriju Abuja-London, 4.6.2014. (IKA) – Anglikanski primas Justin Welby molio je 4. lipnja zajedno s nigerijskim predsjednikom Goodluckom Jonathanom i primasom tamošnje Anglikanske Crkve Nicholasom Okohom za žrtve islamistièkog terora u Nigeriji. Primas je spontano doputovao u Nigeriju kako bi iskazao solidarnost sa stanovnicima te zemlje, objavio je britanski „The Times" a prenosi Kathpress. Islamistièka skupina Boko Hram izvela je bombaški napad u središnjoj Nigeriji, te je otela više od dvije stotine školskih djevojèica. Nadbiskup Welby, koji æe se 16. lipnja susresti s Papom u Vatikanu, posjetio je Nigeriju na povratku iz Indije. Ta mu je zemlja sa svim njezinim problemima dobro poznata jer je u njoj godinama radio kao direktor u jednoj naftnoj kompaniji. Anglikanski primas postao je sveæenikom tek 1993. godine. Red manje braæe u brojkama U 2013. bilo je u svijetu 13.745 franjevaca (OFM) Rim, 5.6.2014. (IKA) – U novom broju Fraternitasa, Glasila Reda manje braæe (OFM) br. 212 za lipanj donosi se statistika Manje braæe s 31. prosincem 2013. godine. Na taj dan u svijetu je bilo 13.745 franjevaca OFM. Red je imao 655 postulanata (koji ne ulaze u zbroj), 383 novaka te 1386 privremeno zavjetovanih. Sveèano zavjetovane braæe je 11.976, od toga 9393 sveæenika, 59 trajnih ðakona, 424 braæe s klerièkom opcijom te 1985 braæe laika. Meðu kardinalima je šest èlanova Reda manje braæe, a meðu nadbiskupima, odnosno biskupima, 109. Tijekom 2013. godine preminula su 302 èlanova Reda. Manja braæa nazoèna su u 120 zemalja. U zemljama Afrike i Srednjega Istoka njih 1141, Latinske Amerike 3314, Sjeverne Amerike 1321, Azije i Oceanije 1418. U Zapadnoj Europi je 4124 franjevca, a u Istoènoj Europi 2427. U svijetu ima 97 provincija, 8 samostalnih kustodija, 8 jedinica ovisnih o Generalnom ministru, 15 kustodija ovisnih o provincijama, 13 fundacija, 14 konferencija provincijalnih ministara i 3 unije konferencija i to za FCAO (Azija/Oceanija), UCLAF (Latinska Amerika) i UFME (Europa). Papa primio katholikosa Armenske apostolske Crkve Vatikan, 5.6.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 5. lipnja u audijenciju katholikosa Armenske apostolske Crkve u Ciliciji Arama I. s izaslanstvom te istoènokršæanske monofizitske Crkve armenskog naroda. "Vaša Svetost predstavlja dio kršæanskog svijeta èija je povijest duboko oznaèena kušnjama i patnjama, hrabro prihvaæanih iz ljubavi prema Bogu. Armenska apostolska Crkva bila je prisiljena postati hodoèasnièki narod, te tako njezin hod prema Božjem kraljevstvu predstavlja potpuno jedinstveno iskustvo. Povijest emigracije, progon i muèeništvo tolikog broja vjernika ostavili su duboke rane u srcima svih Armenaca. Moramo ih vidjeti i èastiti kao rane samog tijela Kristova: upravo zbog toga su one takoðer uzrok neslomljive nade i pouzdanja u brižno Oèevo milosrðe", rekao je Papa u svom obraæanju izaslanstvu Armenske apostolske Crkve predvoðene svojim vrhovnim patrijarhom. Pouzdanje i nada nešto je što jako trebamo, dodao je Papa. Potrebno je to braæi kršæanima na Bliskom istoku, osobito onima koji žive na podruèjima pogoðenim sukobom i nasiljem. Trebamo ih takoðer mi, kršæani koji se ne moramo suoèavati s tim teškoæama, ali koji smo èesto u opasnosti da se izgubimo u pustinjama ravnodušnosti i zaborava Boga, ili da meðu nama zavlada sukob, ili da podlegnemo u našim unutarnjim borbama protiv grijeha. Kao Isusovi sljedbenici moramo nauèiti nositi s poniznošæu terete jedni drugih, pomažuæi si tako uzajamno da budemo više kršæani, više Isusovi uèenici. Kroèimo dakle zajedno u ljubavi, kao što je Krist nas ljubio i dao sebe za nas, i prinosimo se Bogu kao miomirisna žrtva, rekao je Papa u svom obraæanju. Na kraju susreta Papa i katolikos su se zajedno pomolili u kapeli Redemptoris Mater. Crkva je pozvana zajamèiti blizinu Romima Vatikan, 5.6.2014. (IKA) – Evanðelje je navještaj radosti za sve a osobito za najslabije i potisnute na rub društva. Njima smo pozvani zajamèiti svoju blizinu i svoju solidarnost, po primjeru Isusa Krista koji je posvjedoèio Oèevu posebnu ljubav prema njima, rekao je papa Franjo primivši 5. lipnja sudionike svjetskog susreta na temu "Crkva i Romi: naviještati evanðelje na periferijama" koji je priredilo Papinsko vijeæe za dušobrižništvo selilaca i putnika. Meðu uzrocima koji u današnjem društvu izazivaju bijedu u dijelu stanovništva, možemo ubrojiti nedostatak odgojnih strukturâ za kulturno i profesionalno obrazovanje, otežani pristup zdravstvenim uslugama, diskriminaciju na tržištu rada te nedostatak dostojnoga smještaja. Ako te rane društva pogaðaju sve bez razlike, najslabije skupine najlakše postaju žrtve novih oblika ropstva. Doista, u klopku iskorištavanja, prisilnoga prosjaèenja i raznih oblika zlorabljenja, padaju najnezaštiæenije osobe. A Romi su meðu najranjivijima, ponajviše kada nedostaje pomoæ za integraciju u društvo i za promicanje osobe u razlièitim dimenzijama društvenog života, primijetio je papa Franjo, primijetivši kako se katkad na Rome gleda neprijateljski, sumnjièavo pa i s prijezirom. Svi se moramo osjetiti pozvanima da u središte pozornosti stavimo dostojanstvo ljudskoga biæa, primijetio je. Papa stoga istièe da je nužan novi pristup prema Romima na društvenom, kulturnom i socijalnom polju u èitavom svijetu kao i pastoralna strategija Crkve kako bi se odgovorilo na izazove koji dolaze od suvremenih oblika progonstva, tlaèenja i, katkad, takoðer ropstva. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 23 Inozemne vijesti Papa primio japanskog premijera Vatikan, 6.6.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 6. lipnja u Apostolskoj palaèi u Vatikanu u audijenciju japanskog premijera Shinzu Abea. Tijekom srdaènih razgovora podsjetilo se na dobre odnose izmeðu Japana i Svete Stolice, kao i na razumijevanje i suradnju izmeðu Crkve i države na odgojnom, socijalnom i zdravstvenom polju. U nastavku razgovora bilo je rijeèi o nekim aktualnim regionalnim i meðunarodnim temama, s posebnim osvrtom na inicijative upravljene promicanju mira i stabilnosti na azijskom kontinentu, zauzimanju Japana u suradnji za razvoj, posebno u Africi, zaštiti okoliša i nuklearnom razoružanju, navodi se u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice sa susreta Pape i japanskog premijera. Talijanska redovnica pobjednica talent showa Rim, 6.6.2014. (IKA) – Talijanska redovnica Cristina Scuccia pobjednica je talijanskog izdanja televizijskog talent showa "The Voice". Nakon što su objavljeni rezultati, s. Cristina (25) izjavila je da na showu nije sudjelovala da bi zapoèela pjevaèku karijeru nego da bi poslala poruku. Pojasnila je, kako prenosi The Catholic Herald, da je željela slijediti Papin poziv da Crkva bude bliska obiènim ljudima. Nakon pobjede potaknula je sve nazoène u dvorani na molitvu Oèe naša. S. Cristina, èlanica sestara uršulinki Sv. Obitelji, svjedoèila je da je ponovno otkrila vjeru i svoje redovnièko zvanje sudjelujuæi na audiciji za mjuzikl o sv. Angeli Merici. Nakon pobjede u showu redovnica se vraæa, kako sama istièe, redovitom redovnièkom životu – molitvi, ranom ustanju, školskim obvezama. Papina poruka u povodu 70. obljetnice iskrcavanja saveznièkih postrojbi u Normandiji Vatikan, 6.6.2014. (IKA) - U povodu 70. obljetnice Dana D, iskrcavanja saveznièkih postrojbi u Normandiji 6. lipnja 1944. godine, papa Franjo je iskazao poštovanje vojnicima koji su se iskrcali na Normandijskim plažama da bi se borili, kako je istaknuo, protiv nacistièke neèovjeènosti, i oslobodili okupiranu Francusku. U brzojavu koji je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, upuæenom pariškom nadbiskupu kardinalu Andreu Vingt-Troisu, biskupu Jeanu Claudeu Boulangeru, te svima koji obnavljaju uspomenu na taj dogaðaj, Papa se spominje i njemaèkih vojnika uvuèenih u tu dramu, kao i svih žrtava Drugoga svjetskog rata. Primjereno je da današnji naraštaji izraze zahvalnost svima koji su podnijeli tako velike žrtve, istaknuo je Sveti Otac. Upravo je kroz prijenos sjeæanja i odgoj moguæe izgraditi bolju buduænost, dodao je Papa. Ova nas 70. obljetnica iskrcavanja u Normandiji podsjeæa da iskljuèivanje Boga iz života ljudi i društva ne može ne prouzroèiti smrt i patnju, istaknuo je papa Franjo te dodao: Europski narodi mogu u Evanðelju Krista, Kneza mira, pronaæi korijen vlastite povijesti i vrelo nadahnuæa za uspostavljanje bratskijih i solidarnijih odnosa. Taj je put mira papa Franjo na kraju povjerio svetoj Tereziji Benedikti od Križa - u svijetu Edith Stein, suzaštitnici Europe. . 24 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika Papa primio meksièkog predsjednika Iseljeništvo, trgovina drogom, siromaštvo, bile su glavne teme razgovora Vatikan, 7.6.2014. (IKA) - Iseljeništvo, trgovina drogom, siromaštvo – glavne su, vrlo osjetljive teme o kojima su 7. lipnja razgovarali papa Franjo i meksièki predsjednik Enrique Pena Nieto, izvijestio je Radio Vatikan. Nakon audijencije kod Svetoga Oca, Predsjednik se susreo s Papinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s državama. U srdaènom su razgovoru – kako stoji u priopæenju – razmotreni neki vidici života u Meksiku, te brojne reforme, a posebno ona ustavna koja se odnosi na vjersku slobodu. Potom su dotaknute druge teme od zajednièkoga interesa, meðu kojima – kako stoji u priopæenju – iseljeništvo, borba protiv siromaštva i nezaposlenosti, te pothvati usmjereni na suzbijanje nasilja i trgovine drogom. Na kraju su razmijenjena mišljenja o temama koje se odnose na aktualno stanje u regiji i u svijetu – istaknuto je u priopæenju. Papa se susreo s talijanskim sportašima Sveti Otac istaknuo važnost sporta u evangelizaciji Vatikan, 7.6.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se 7. lipnja s oko 50 tisuæa sportaša na Trgu sv. Petra u Vatikanu istaknuvši važnost sporta u evangelizaciji. Organizatori susreta, u povodu 70. obljetnice utemeljenja Talijanskoga sportskog cetnra (CSI), predali su Papi kapetansku traku kao „kapetanu katolika". Pohvalivši sportska društva kao škole zajedništva u kojima nema mjesta egoizmu i izolaciji, Papa je potaknuo sportske trenere da daju priliku svima da se razvijaju a ne samo onima najboljima. Posvjedoèio je da sport može biti izvrsno sredstvo poslanja po kojem je Crkva blizu ljudima, te istaknuo da je lijepo kada u župi postoji sportska skupina ali ona mora biti dobro ugraðena u život župe. Papa je podsjetio i na svoj omiljeni klub San Lorenzo iz Buenos Airesa, koji je utemeljio katolièki sveæenik i redovnik Lorenzo Massa, te potaknuo sportaše da budu aktivni, ne samo u klubu, nego i u društvu i Crkvi. Vatikan: Održan molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Papa Franjo pozvao obje strane na hrabrost da nastave pregovore istaknuvši da "spirala mržnje i nasilja" mora biti prekinuta Vatikan, 8.6.2014. (IKA) - Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji okupio je u Vatikanskim vrtovima na poticaj pape Franje izraelskoga predsjednika Šimona Peresa i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, a nazoèili su mu i carigradski patrijarh Bartolomej I. i kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa te brojni vjerski službenici triju religija. U sjeni bazilike Sv. Petra molili su Židovi, kršæani i muslimani jedni nakon drugih i odvojeno, ali svjesni da su "sinovi Abrahamovi" i time braæa, kako je to istaknuo papa Franjo. Papa Franjo pozvao je obje strane na hrabrost da nastave pregovore istaknuvši da "spirala mržnje i nasilja" mora biti prekinuta. Za postizanje mira potrebno je više hrabrosti nego za ratne sukobe, rekao je Papa, koji je podsjetio da taj susret molitvom za mir u Svetoj zemlji, na Bliskome istoku i u cijelome svijetu prate bezbrojni ljudi diljem svijeta iz razlièitih kultura, naroda, jezika i vjera. "Potrebna je hrabrost reæi da susretu a ne sukobu; da dijalogu i ne nasilju; da pregovorima i ne mržnji; da poštovanju dogovora i ne provokacijama, da iskrenosti i ne dvoliènosti", upozorio je ika Papa, izrazivši nadu da je taj susret u Vatikanskim vrtovima poèetak novoga puta za kojim obje strane teže. Papa je podsjetio i na stradanja nevinih u sukobima, posebno djece žrtava rata i nasilja, te u molitvi zavapio "Nikada više rata", povjerivši mir u Svetoj zemlji zagovoru Blažene Djevice, kæeri Svete zemlje i našoj majci. Svoj kratki govor Papa je završio s uzvikom mir - na hebrejskom, talijanskom i arapskom jeziku. Izraelski predsjednik u svome je govoru pozvao Izraelce i Palestince na kompromis i žrtve za mir. "Moramo zaustaviti patnje, nasilje i sukobe. Svi trebamo mir", rekao je Peres, istaknuvši da obje strane moraju biti partneri u postizanju mira koji mora biti mir izmeðu jednakih. Takav mir ne dolazi sam po sebi, nego zahtijeva pokretanje svih snaga i traži žrtve i kompromise. Peres je pohvalio Papin posjet Svetoj zemlji, rekavši da se papa Franjo pokazao kao "graditelj mostova bratstva i mira". Palestinski predsjednik uime muslimana i kršæana zamolio je od Boga pravedan mir izmeðu Izraelaca i Palestinaca. Molio je za buduænost, slobodu i poštovanje ljudskih prava u suverenoj i nezavisnoj palestinskoj državi, rekavši kako im je cilj mir i pomirenje. "Želimo mir za nas i za naše susjede", rekao je Abbas, istaknuvši da Jeruzalem mora biti za Židove, kršæane i muslimane kao i za sve druge posjetitelje sigurno mjesto za molitvu i bogoslužje. Na kraju govora zahvalio je papi Franji za poticaj na molitveni susret. U molitvenom dijelu, molili su Židovi, kršæani i muslimani jedni nakon drugih za mir i tražili od Boga oproštenje za pogreške i grijehe, a izmeðu molitvi svirala je meditativna klasièna glazba. Nakon molitve i govora dvojica su predsjednika, zajedno s Papom i ekumenskim patrijarhom simbolièno posadila drvo mira. Zatim su se uputili u Akademiju gdje je nastavljen njihov susret bez nazoènosti javnosti. Prije molitvenog susreta u Domu Sv. Marte Papa se kratko susreo s dvojicom predsjednika. Lombardijev osvrt na molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Vatikan, 9.6.2014. (IKA) - Papa Franjo je, u sporazumu s ostalim sudionicima susreta, želio dati snažan poticaj utjecanja Bogu, otvorenosti i vidika još veæega i drukèijega zauzimanja, u službi mira – kazao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi u osvrtu na molitveni susret u Vatikanu. Kao što je kazao i kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa prije dva dana mir se možda neæe pojaviti, u smislu da se stanje na Bliskom istoku promijeni od danas do sutra, ali zasigurno osobe dobre volje koje vjeruju u Boga, dale su nov i snažan prinos; apelirajuæi za mir i za sposobnost srdaca da se okrenu drukèijemu ponašanju. Papa stalno govori o kulturi susreta: pa dobro – ono sinoæ je zaista bio susret osoba, u znaku vjere, rekao je Lombardi, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana. Na primjedbu da je osim samih rijeèi, bilo i snažnih gesta, Lombardi rekao: Osim zajednièki posaðene masline – jednog od klasiènih znakova mira, u trenucima kad se pokušava pronaæi mir - pružale su se ruke, ali je bilo i zagrljaja i to iskrenih. Zagrljaji su se pokazali stvarno iskrenima, rekao bih, a ono što je posebno bilo dirljivo – a što se toliko priželjkivalo i išèekivalo – jest zagrljaj dvojice predsjednika, koji je za obojicu bio trenutak "osloboðenja"; jednako tako i za dva naroda, koji iskreno traže mir, ali su teško uspijevali pronaæi put do njega. Evo, dakle, ta èežnja za mirom, ta volja za mirom takoðer, dobro se vidjela u tom zagrljaju, kazao je Lombardi. Inozemne vijesti Na zapažanje novinara da su gotovo svi dnevni listovi istaknuli Papine rijeèi da treba smoæi hrabrosti za mir, Lombardi je rekao da je i sam susret bio svojevrstan èin hrabrosti, jer stvarnost èini da se obeshrabrimo, pred tolikim pogrešnim potezima koji se na putu do mira èine. Ipak, onaj tko vjeruje – što su i biblijski citati sinoæ izrazili na mnogo naèina – je onaj koji nastavlja upravljati svoj pogled prema Bogu i odatle crpi potrebnu hrabrost. Papa èesto spominje iznenaðenja koja mogu doæi od Duha Gospodinova, koji puše: za nas kršæanske vjernike taj je dan bila Pedesetnica, trenutak silaska Duha koji obnavlja sve stvoreno. Mi, eto, vjerujemo da je uvijek moguæe nešto novo, što tražimo od Boga, nastojeæi se i sami uputiti prema tome svim svojim snagama, smatra Lombardi. Molitveni susret u Vatikanu bio je pravi završetak Papina puta u Svetoj zemlji, a patrijarh Bartolomej bio je sudionik toga puta u spomen na povijesni susret Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Nazoènost patrijarha Bartolomeja na molitvenom susretu imala je veliko ekumensko znaèenje, rekao je Lombardi. Patrijarh je upozorio na èinjenicu da su, za sve kršæane i za sve kršæanske denominacije, Jeruzalem i Sveta zemlja od temeljne važnosti; i stoga se svi kršæani ujedinjuju u toj želji i u toj molitvi za mir. Nije rijeè samo o papi Franji i njegovoj karizmi; niti samo o katolicima, pa ni svim kršæanima; nego se ujedinjuju svi vjernici: Židovi i muslimani, u traženju mira za to podruèje, koje je svima važno. Zato je bila važna i nazoènost grèko-pravoslavnoga patrijarha Teofila, "primusa" kršæanske zajednice u Jeruzalemu, kao uostalom i latinskoga patrijarha Twala, kazao je Lombardi u osvrtu na molitveni susret za mir u Svetoj zemlji. Papa pozvao na molitvu za žrtve seksualnog nasilja u ratnim sukobima Vatikan, 10.6.2014. (IKA) – U poruci na Twitteru papa Franjo upozorio je na seksualno nasilje koje se koristi kao oružje u ratnim sukobima. "Molimo za sve žrtve seksualnog nasilja u ratnim sukobima i za sve one koji rade na spreèavanju toga zloèina", napisao je Papa u poruci. U Londonu 10. lipnja zapoèinje meðunarodni susret protiv seksualnog nasilja u ratnim sukobima. Èetverodnevna konferencija, na kojoj sudjeluju i kršæanski predstavnici i organizacije, ima za cilj upozoriti na problem silovanja kao oružja i predložiti naèine kako poboljšati zaštitu ugroženih. 11. lipnja 2014. broj 23/2014 25 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Priopæenje sa susreta èlanova Hrvatske biskupske konferencije s redovnièkim provincijalima Zagreb, 2. lipnja 2014. Redoviti godišnji susret biskupa, èlanova Hrvatske biskupske konferencije, s redovnièkim provincijalima, èlanovima Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica, koji imaju sjedište na podruèju HBK održan je 2. lipnja 2014. u Zagrebu, u sjedištu HBK, Ksaverska cesta 12a. Na poèetku susreta nazoène su pozdravili predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica o. Vinko Mamiæ. U prvoj toèki radnog dijela susreta biskupi i redovnièki poglavari promišljali su o pastoralnim smjernicama pape Franje o èemu je uvodno izlaganje održao prof. dr. Marijan Steiner DI. Papa se istièe kao poglavar cijele Crkve kojemu je jako stalo do snage, uvjerljivosti, raznolikosti, i uspješnosti pastorala u èijem je središtu naviještanje Radosne vijesti, istaknuo je prof. Steiner, sažimajuæi glavne naglaske papinih govora, propovijedi, intervjua i dokumenata. Kod Svetog Oca jasno se nazire odreðeni crkveni i pastoralni put, èija je okosnica kljuèna rijeè: milosrðe. U viziji pape Franje Crkva treba biti prepoznatljiva kao kuæa milosrða, koja u dijalogu izmeðu slabosti ljudi i Božje strpljivosti pomaže pronaæi radosnu vijest velike kršæanske nade. Sveti Otac neumorno preporuèuje evangelizaciju svima, poèevši od biskupa i sveæenika, koji su pozvani prihvaæati i služiti, osokoljeni da se ne boje iæi prema granicama i periferijama života, tamo gdje su siromašni, marginalizirani, posljednji. Siromašna Crkva za siromašne - misao je vodilja pape Franje, primijetio je prof. Steiner, koja usmjerava i odreðuje u evanðeoskom smislu opredjeljenje za siromaštvo i služenje siromašnima. Time ona ne pruža samo konkretnu, stalnu i velikodušnu solidarnost, veæ preuzima djelatnu brigu takoðer oko potvrðivanja dostojanstva osobe, postizanja pravde kao i izgraðivanja civilizacije koja se s punim pravom može nazvati humanom. Prof. Steiner upozorio je i na najèešæe rijeèi pape Franje koje se odnose na pastoral kao što su: briga za siromašne, biti na granicama, radosno naviještanje, misionarska Crkva, milosrðe s nježnošæu, otvorenost, prihvaæanje, izlazak… Sažeto reèeno: pokret i dinamizam. Zakljuèeno je da Sveti Otac daje vrlo važne poticaje, naznaèuje putove, korigira stavove i hrabro oznaèuje moguæe prepreke na putu Crkve prema njenoj preobrazbi i evangelizacijskoj službi u današnjem svijetu. Kako mnoge biskupije i redovnièke zajednice preko svojih osnovnih i srednjih škola daju važan doprinos na podruèju odgoja i obrazovanja te se na tom podruèju susreæu s mnogim izazovima, na zasjedanju se o toj tematici promišljalo na temelju Odredaba o osnovnim i srednjim katolièkim školama koje je HBK odobrila u listopadu 2013. godine. Govoreæi o glavnim naglascima toga dokumenta predsjednik Vijeæa HBK za odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorèeviæ istaknuo je da je njegovo glavno polazište temeljno demokratsko pravo roditelja, zajamèeno meðunarodnim dokumentima i Ustavom Republike Hrvatske, da odgajaju djecu po vlastitoj savjesti i sukladno svojim vjerskim uvjerenjima, iz èega proizlazi i njihovo 26 11. lipnja 2014. broj 23/2014 zauzimanje da javne i druge škole osiguraju katolièki odgoj njihovoj djeci te da se osnivaju katolièke škole. Posebnost katolièkih škola je u tome što s jedne strane imaju znaèajke zajednièke sa svakom drugom školom dok su s druge strane one kršæanske zajednice koje provode odgojno obrazovni projekt utemeljen u Kristu i Njegovu Evanðelju. One su i odgojno obrazovne ustanove i mjesto evangelizacije, apostolata i pastoralnog djelovanja. Katolièke škole ostvaruju jedinstveni odgojno obrazovni projekt èije je osnovno obilježje sinteza vjere i kulture, znanja i mudrosti te potraga za istinom. Biskup Škvorèeviæ je naglasio važnost stalnog usavršavanja plana i programa katolièkih škola koji na poseban naèin treba odražavati njihovu posebnost kao i potrebu trajne formacije i struènog osposobljavanja uèitelja jer se kroz njih zrcali identitet katolièkih škola u kojima oni nisu samo puki namještenici nego vrše važno crkveno poslanje. U Hrvatskoj trenutno djeluju tri osnovne i 12 srednjih katolièkih škola, a od jeseni bi trebala zapoèeti s radom još jedna katolièka osnovna škola. Na kraju je biskup Škvorèeviæ zakljuèio da treba još mnogo uèiniti oko osnivanja novih kao i oko profiliranja postojeæih katolièkih škola i jasnijeg definiranja njihovog statusa unutar školskog sustava te je izrazio zahvalnost biskupima i provincijalima koji su unatoè brojnim poteškoæama imali hrabrosti upustiti se u osnivanje škola. Uslijedila je bogata rasprava u kojoj je izražena radost zbog ovakvog susreta kao i svijest o zajednièkoj odgovornosti svih ordinarija, biskupa i provincijala, za boljitak i napredak kako Katolièke Crkve tako i cjelokupnog hrvatskoga društva u kojem je Crkva duboko prisutna. U nastavku zasjedanja bilo je govora o dokumentu koji su biskupi izradili prema uputama Kongregacije za nauk vjere pod naslovom: Smjernice za postupanje u sluèajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika. Smjernice su predviðene kao pomoæ crkvenim poglavarima u traženju istine i pravde, kažnjavanju poèinitelja te lijeèenju nanesenih rana. One su takoðer izraz brige koju Crkva pokazuje prema žrtvama spolnog zlostavljanja i prema svakom drugom obliku nasilja i iskorištavanja. Smjernice su poslane mjerodavnoj Kongregaciji na odobrenje. Svoj zajednièki susret biskupi i redovnièki poglavari iskoristili su i za razmatranje prijedloga kako u Hrvatskoj obilježiti Godinu posveæenog života koja æe po odluci pape Franje biti proslavljena slijedeæe godine. Naime, 2015. godine bit æe jubilarna 50. obljetnica donošenja Dekreta Drugog vatikanskog sabora o obnovi redovnièkog života Perfectae caritatis. Izmeðu ostaloga odluèeno je da se održi nacionalni susret redovnika, redovnica i Bogu posveæenih laika, kao i laika povezanih s redovnièkim zajednicama preko svjetovnih redova, u Mariji Bistrici, 14. ožujka 2015. Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije . ika Dar pobožnosti Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 4. lipnja 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas æu govoriti o daru Duha Svetoga kojeg se mnogo puta pogrešno shvaæa ili promatra na površan naèin, a zapravo dotièe samu srž našeg identiteta i naše kršæanskog života: rijeè je o daru pobožnosti. Treba odmah pojasniti da se taj dar nikako ne smije poistovjeæivati sa samilošæu prema nekome, sa sažalijevanjem svog bližnjega, veæ oznaèava našu pripadnost Bogu i našu duboku povezanost s njim, povezanost koja daje smisao èitavom našem životu i koja nas èuva u èvrstom zajedništvu s njim, pa i u najtežim i najmuènijim trenucima. 1. Tu povezanost s Gospodinom se ne smije shvaæati kao dužnost ili nešto što nam je nametnuto. Ta povezanost naprotiv dolazi iznutra. Rijeè je o prisnom odnosu, o našem prijateljstvu s Bogom, koje nam je darovao Isus, a koje mijenja naš život i ispunja nas zanosom i radošæu. Zbog toga dar pobožnosti budi u nama nadasve zahvaljivanje i hvalu. To je razlog i najautentièniji smisao našeg bogoštovlja i našeg klanjanja. Kada nam Duh Sveti daje osjetiti Gospodinovu prisutnost i svu njegovu ljubav prema nama, tada nam srce ispunjava toplinom i nekako nas malne spontano potièe na molitvu i slavljenje. Pobožnost je dakle istoznaènica za istinski duh vjere, sinovsko pouzdanje u Boga, onu sposobnost da mu se molimo s ljubavlju i jednostavnošæu koja je svojstvena osobama ponizna srca. 2. Ako nam pobožnost pomaže rasti u povezanosti i zajedništvu s Bogom i navodi nas da živimo kao njegova djeca, istodobno nam pomaže izlijevati na autentièan naèin tu ljubav takoðer na druge i priznavati ih braæom. Tada æemo biti nošeni osjeæajima pobožnosti – a ne pijetizma! (u smislu lažne samilosti i prijetvorne i razmetljive pobožnosti, op. pr.) – prema onima koji su oko nas i onima koje svakodnevno susreæemo. Zašto kažem "ne" pijetizmu? Zato jer neki misle da biti pobožan znaèi zaklapati oèi, praviti izraze na licu po uzoru na one koje gledamo na svetim slièicama, glumiti svece. Kod nas se u Pijemontu kaže: praviti "mugna quacia". To nije dar pobožnosti. Dar pobožnosti znaèi biti stvarno sposobni radovati se s onima koji se raduju, plakati sa zaplakanima, biti blizu onima koji su u tjeskobi, ispravljati one koji su u zabludi, tješiti ožalošæene, prihvaæati i pomagati onima koji su u potrebi. Postoji vrlo tijesna povezanost izmeðu pobožnosti i krotkosti. Dar pobožnosti što nam ga daje Duh Sveti èini nas krotkima, spokojnima, strpljivima, u miru s Bogom, daje nam da drugima služimo s krotkošæu. Dragi prijatelji, u Poslanici Rimljanima apostol Pavao kaže: "Svi koje vodi Duh Božji sinovi su Božji. Ta ne primiste duh robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u kojem klièemo: 'Abba! Oèe!'" (Rim 8, 14-15). Molimo Gospodina da dar njegova Duha pobijedi naše strahove, naše nesigurnosti, pa i naš nemirni, nestrpljivi duh i da nas uèini radosnim svjedocima Boga i njegove ljubavi, klanjajuæi se Gospodinu u istini kao i u služenju bližnjemu s krotkošæu i osmijehom koji nam Duh Sveti uvijek daje u radosti. Neka nam Duh Sveti svima udijeli taj dar pobožnosti. . Prilog dokumenti Živa Crkva mora iznenaðivati Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba, svetkovina Duhova, 8. lipnja 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Na svetkovinu Duhova se spominjemo izlijevanja Duha Svetoga na apostole okupljene u dvorani Posljednje veèere. Kao i Uskrs, to je dogaðaj koji se zbio na židovski blagdan koji je veæ prije toga postojao, a koji donosi iznenaðujuæe ispunjenje. U Djelima apostolskim opisani su znakovi i plodovi toga èudesnog izlijevanja: snažni vjetar i ognjeni jezici; straha nestaje i ustupa mjesto hrabrosti; jezici se odrješuju i svi razumiju navještaj. Tamo gdje Duh Božji doðe sve se raða na novi život i preobražava. Dogaðaj Pedesetnice oznaèava raðanje Crkve i njezino javno oèitovanje. Ovdje nas pogaðaju dvije stvari: to je Crkva koja iznenaðuje i zbunjuje. Temeljni sastavni dio Pedesetnice je iznenaðenje. Kao što nam je poznato naš Bog je Bog iznenaðenja. Nitko nije ništa više oèekivao od uèenikâ: nakon Isusove smrti bili su beznaèajna grupica, poražena siroèad svoga Uèitelja. Meðutim dogodilo se nešto zapanjujuæe: ljudi su ostali u èudu jer je svatko èuo uèenike govoriti vlastitim jezikom, pripovijedajuæi velika Božja djela (usp. Dj 2, 6-7.11). Crkva koja se raða na Pedesetnicu je zajednica koja pobuðuje èuðenje jer, snagom koja dolazi od Boga, naviješta novu poruku – Kristovo uskrsnuæe – novim jezikom a to je jezik univerzalne ljubavi. To je novi navještaj: Krist je živ, uskrsnuo je; novi jezik; jezik ljubavi. Uèenici su zaogrnuti snagom odozgo i govore hrabro i otvoreno, slobodom Duha Svetoga. Crkva je pozvana uvijek biti takva: kadra iznenaditi naviještajuæi svima da je Isus Krist pobijedio smrt, da su Božje ruke uvijek raširene, da nas on uvijek strpljivo èeka, da nas ozdravi i da nam oprosti. Upravo zbog toga je poslanja uskrsli Isus Crkvi darovao svoga Duha. Ako je Crkva živa, uvijek mora iznenaðivati. Upravo je živoj Crkvi svojstveno iznenaðivati. Crkva koja ne zna iznenaditi je slaba, bolesna, umiruæa Crkva i mora je se što prije smjestiti na odjel za reanimaciju! Neki su u Jeruzalemu radije htjeli da Isusovi uèenici, blokirani strahom, ostanu zatvoreni u kuæu i ne stvaraju metež i pomutnju. Mnogi i danas to žele od kršæana. Meðutim uskrsli Gospodin ih tjera u svijet: "Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas" (Iv 20, 21). Crkva Pedesetnice je Crkva koja se ne miri s time da bude pasivna, da bude ukrasni predmet. To je Crkva koja ne oklijeva izaæi van, ususret ljudima, naviještati poruku koja joj je povjerena, premda ta poruka uznemiruje i potresa savjesti, premda ta poruka, možda, donosi probleme i, ponekad, vodi do muèeništva. Ona se raða kao jedna i sveopæa, s toèno odreðenim identitetom, ali otvorena, Crkva koja grli svijet ali ga ne guši, baš poput kolonada na ovome Trgu: dvije su to raširene ruke koje žele primiti sve ali se ne stežu da zadrže. Mi kršæani smo slobodni, i Crkva nas želi slobodne! Obratimo se Djevici Marija, koja je na to jutro Pedesetnice zajedno s uèenicima bila u dvorani Posljednje veèere. U njoj je snaga Duha Svetoga doista uèinila "velike stvari" (Lk 1, 49). Ona sama je to rekla. Neka ona, Otkupiteljeva Majka i Majka Crkve, svojim zagovorom izmoli novo izlijevanje Duha Božjega na Crkvu i na svijet. Nakon molitve Kraljice neba Kao što znate veèeras æe se u Vatikanu predsjednici Izraela i Palestine pridružiti meni i carigradskom ekumenskom patrijarhu u molitvi za dar mira u Svetoj zemlji, na Bliskom istoku i u èitavom svijetu. Želim zahvaliti svima koji su se, osobno i zajedno s drugima, molili i mole za taj susret i koji æe se u duhu pridružiti našoj molitvi. Hvala! 11. lipnja 2014. broj 23/2014 27 Prilog dokumenti Obraæanje pape Franje Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Svetog Oca i predsjednika Šimona Peresa i Mahmouda Abbasa, Vatikan, 8. lipnja 2014. Gospodo Predsjednici, Vaša Svetosti, braæo i sestre! S velikom vas radošæu pozdravljam i želim vama i cijenjenim delegacijama koje su u vašoj pratnji uzvratiti istim toplim doèekom koji ste vi meni ukazali na mom nedavnom hodoèašæu u Svetu zemlju. Zahvaljujem vam iz dubine srca što ste prihvatili moj poziv da doðete ovdje zajedno se moliti Bogu za dar mira. Nadam se da æe ovaj susret biti put ka traženju onoga što nas ujedinjuje, kako bi se nadišlo ono što nas dijeli. I zahvaljujem Vašoj Svetosti, èasnom bratu Bartolomeju, što mi se pridružio u doèeku uvaženih gostiju. Vaše je sudjelovanje veliki dar, dragocjena potpora i svjedoèanstvo hoda kojeg kao kršæani èinimo prema punom jedinstvu. Vaša prisutnost, gospodo Predsjednici, je veliki znak bratstva kojeg pružate kao Abrahamova djeca. To je ujedno konkretni izraz vjere u Boga, Gospodara povijesti, koji danas na nas gleda kao na braæu i koji nas voditi želi svojim putovima. Ovaj naš molitveni susret za mir u Svetoj zemlji, na Bliskom istoku i u èitavom svijetu svojom molitvom prate mnoge osobe, koje pripadaju razlièitim kulturama, zemljama, jezicima i religijama: one su molile za ovaj susret i sada su s nama sjedinjene u samoj molitvi. To je susret koji odgovara žarkoj želji onih koji èeznu za mirom i sanjaju svijet gdje æe muškarci i žene moæi živjeti kao braæa a ne kao protivnici ili neprijatelji. Gospodo Predsjednici, svijet je naslijeðe koje smo primili od naših preða, ali je takoðer posudba od naše djece: djece koja su umorna i iscrpljena sukobima i žude za tim da svane zora mira; djece koja traže da se sruše zidovi neprijateljstva i da se krene putom dijaloga i mira kako bi ljubav i prijateljstvo pobijedili. Mnogo je, i previše, te djece palo kao nevine žrtve rata i nasilja, biljke istrgnute u svom punom cvatu. Naša je dužnost zajamèiti da njihova žrtva ne bude uzaludna. Neka nam sjeæanje na njih ulije hrabrost mira, snagu ustrajnosti u dijalogu po svaku cijenu, strpljivost da tkamo, iz dana u dan, sve èvršæe tkanje mirnog suživota uz puno uzajamno poštivanje, za Božju slavu i dobro sviju. Za uspostavu mira potrebna je mnogo veæa hrabrost no za voðenje rata. To zahtijeva hrabrost reæi "da" susretu a "ne" sukobu; "da" dijalogu i "ne" nasilju; "da" pregovorima i "ne" neprijateljstvima; "da" poštivanju dogovorâ i "ne" provokacijama, "da" iskrenosti i "ne" dvoliènosti. Za sve je to potrebna hrabrost, snaga duha i ustrajnost. Povijest nas uèi da naše snage nisu dovoljne. Više smo puta bili nadomak miru, ali ga je zli, raznim sredstvima, uspio sprijeèiti njegovu uspostavu. Zato smo ovdje, jer znamo i vjerujemo da trebamo Božju pomoæ. Ne odrièemo se svojih odgovornosti, ali zazivamo Boga kao èin najveæe odgovornosti, pred vlastitim savjestima i pred našim narodima. Èuli smo jedan poziv i moramo na nj odgovoriti: poziv da skršimo spiralu mržnje i nasilja, da je razbijemo samo jednom rijeèju: rijeèju "brat". Ali da bismo izgovorili tu rijeè moramo diæi svoj pogled k nebu i priznati jedni druge djecom jednoga Oca. Njemu, u Duhu Isusa Krista, se obraæamo moleæi zagovor Djevice Marije, kæeri Svete zemlje i Majke naše. Gospodine Bože mira, èuj našu poniznu prošnju! Pokušali smo mnogo puta i tolike godine riješiti svoje sukobe vlastitim snagama i oružjima. Koliko smo samo trenutaka neprijateljstva i tame iskusili; koliko je krvi proliveno; koliki životi uništeni; kolike nade pokopane... No, 28 11. lipnja 2014. broj 23/2014 ika naši su se napori izjalovili. Sada nam, Gospodin, ti pomozi! Ti nam podaj mir, ti nas nauèi miru, ti nas vodi prema miru. Otvori naše oèi i naša srca i daj nam hrabrosti da možemo reæi: "nikada više rata!"; "s ratom sve je izgubljeno!". Ulij nam hrabrosti da èinimo konkretne geste za graðenje mira. Gospodine, Bože Abrahamov, Bože prorokâ, Bože koji si nas stvorio i poziva nas da živimo kao braæa, daj nam snage da svakoga dana gradimo mir; daj nam sposobnost da sve koje susreæemo na svom životnom putu promatramo kao braæu i sestre. Uèini nas osjetljivima na vapaj naših sugraðana koji od nas traže da pretvorimo naša oružja u oruða mira, naše strahove u povjerenje a naše napetosti u opraštanje. Održavaj živim u nama plamen nade da se strpljivo i ustrajno opredjeljujemo za dijalog i pomirenje. Neka konaèno pobijedi mir a svi ljudi iz svojih srca odagnaju rijeèi "podjela", "mržnja", "rat"! Gospodine, razoružaj naše jezike i ruke, obnovi naša srca i pameti, tako da rijeè koja æe nas uvijek okupljati bude "brat", a naèin našega života bude u znaku mira: shalom, mir, salam! Amen.
© Copyright 2024 Paperzz
