10/2015
11. ožujka 2015.
Nova evangelizacija i liturgijska inkulturacija na
podruèju Rijeèke metropolije 50 godina nakon II.
vatikanskog koncila
Na simpoziju koji je organiziralo Povjerenstvo za
simpozije Teologije u Rijeci u suradnji s Katedrom za
liturgiku i Katedrom crkvene povijesti, istaknut
doprinos gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa,
dugogodišnjeg profesora na Teologiji u Rijeci, koji
slavi 15 godina biskupstva, 50 godina sveæeništva i 75
godina života
Biskup Škvorèeviæ primio slavonskog episkopa
Jovana
Želja je požeškog biskupa zajedno s episkopom
Jovanom djelovati na lijeèenju rana koje su ostale u
dušama katolika i pravoslavnih nakon teških povijesnih
zbivanja
Godišnja skupština ravnatelja Papinskih misijskih
djela u Republici Hrvatskoj
Crkva je misijska i misije su svuda potrebne, rekao je
kardinal Bozaniæ na susretu s ravnateljima te zakljuèio
kako uvijek pred sobom valja imati tu dimenziju, a
ujedno i prvu zadaæu Crkve – naviještanje evanðelja
onima koji još nisu èuli za Isusa Krista
U Sinju predstavljen "Kalendar Gospine jubilarne
godine 2015."
Objavljen u prigodi proslave 300. obljetnice slavne
pobjede nad Turcima uz Gospin zagovor 1715.
Domovinske vijesti
Predstavljen zbornik "Kultura rada u Hrvatskoj. Peti hrvatski socijalni
tjedan"
Okrugli stol IV. pastoralno-katehetskog kolokvija za sveæenike
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Premijerno prikazan dokumentarni film "Oteto djetinjstvo"
"Sloboda izražavanja i etika nakon Charlie Hebdoa"
Proglas biskupa Župana povodom biskupskog reðenja i preuzimanja
službe novog krèkog biskupa
Druženje nadbiskupa Devèiæa s mladima
Blagdan "Maraškog petka" u Vrboskoj na Hvaru
Korizmena poruka vojnog biskupa Jurja Jezerinca
Split: Nadbiskupijski struèni skup za vjerouèitelje
Obiteljske nedjelje za vjernike župa Šibenske biskupije
Tribina "Književno stvaralaštvo hrvatskih redovnica i redovnika"
Korizmeno hodoèašæe vjernika Poreèke i Pulske biskupije u poreèku
katedralu
Crkva u Hrvata
Subotica: Održana redovita skupština Društva "Ivan Antunoviæ"
Biskup Šaško u vizitaciji Zavoda sv. Jeronima
Izabrana nova Provincijska uprava Školskih sestara franjevki
Bosansko-hrvatske provincije
Tradicionalno hodoèašæe Hrvata Majci Božjoj u Lujan
Inozemne vijesti
Konferencija o zaštiti maloljetnika u Irskoj
Država ne može zaraðivati u medicini
Papa Franjo u rimskoj župi Svih svetih
Prilog dokumenti
Gdje nema poštovanja prema starijima, nema ni buduænosti za mlade
Hram Isusova tijela
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Susret liturgijskih èitaèa iz Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 21.2.2015. (IKA) - Liturgijski èitaèi iz Rijeèke
nadbiskupije okupili su se u prostorijama Ordinarijata
Rijeèke nadbiskupije u subotu, 21. veljaèe. Za njih je doc.
dr. sc. Mihaela Matešiæ s Odsjeka za kroatistiku
Filozofskoga fakulteta u Rijeci održala predavanje pod
naslovom „Obilježja pisanoga i govorenoga sakralnog
diskursa".
U dvosatnome izlaganju èitaèima su predstavljeni tipovi
liturgijskih i drugih tekstova s kojima se susreæu u svojoj
službi. Posebna pozornost posveæena je nizu izazova s
kojima se èitaèi pritom suoèavaju.
Ovim je predavanjem nastavljen rad koji je na inicijativu
rijeèkoga nadbiskupa mons. dr. Ivana Devèiæa zapoèeo još
2005. godine i kontinuirano traje do danas punih 10 godina.
U ostvarenje inicijative u proteklih su deset godina bili
ukljuèeni sveæenici Rijeèke nadbiskupije, profesori teologije,
profesori hrvatskoga jezika te prvaci drame Hrvatskoga
narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Liturgijski su èitaèi i ovoga puta pokazali svoju veliku
aktivnost i posveæenost napredovanju u služenju odazvavši
se i ovome susretu, kao i svaki put dosad, u velikom broju i
iz mnogih, pa èak i vrlo udaljenih župa. Ovo je bio drugi
susret èitaèa ove pastoralne Godine obitelji, a nastavit æe se i
treæim završnim u lipnju. Èitaèima se ohrabrujuæim i
poticajnim rijeèima obratio i nadbiskup Devèiæ.
Takoðer 7. veljaèe održan je i susret župnih domaæica na
temu: „Važnost zdrave prehrane za zdravlje tijela i zdravlje
duha". Pouèno predavanje održao je dr. doc. Nikola Vranješ.
Održan je i susret sakristana 14. veljaèe, a izlagao je prof. dr.
Milan Šimunoviæ na temu: „Novije i sadržajnije poimanje
službe sakristana danas".
Sve susrete je koordinirao i animirao vlè. Matija Matièiæ,
biskupski vikar za pastoral.
Duhovna obnova za orguljaše i zborovoðe Varaždinske
biskupije
Veternica, 28.2.2015. (IKA) - Skupina orguljaša i voditelja
župnih zborova u župama Varaždinske biskupije sudjelovala
je na duhovnoj obnovi u subotu 28. veljaèe u Duhovnom
centru Varaždinske biskupije na Veternici. Uz nazoènost
voditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije mo
Anðelka Igreca, duhovnu obnovo vodio je ravnatelj
Duhovnog centra Damjan Koren.
Susret je poèeo kratkim dokumentarnim filmom u kojem su
sudionici imali prilike upoznati povijest ove oaze mira i
tišine, nekadašnjeg ljetnikovca lepoglavskih pavlina koji je
danas obnovljen u Duhovni centar Varaždinske biskupije.
Èitav dan bio je isprepleten raznovrsnim duhovnim
sadržajima: meditacijama vlè. Korena, vremenom
provedenom u potpunoj šutnji, gdje je svatko mogao susresti
Boga u osobnoj molitvi, razmatranjem Isusove prispodobe o
izgubljenom sinu, a bila je ponuðena i moguænost
sakramenta pomirenja. Središnji dio susreta, kojem je
prethodila pobožnost Križnog puta na kalvariji iza crkve
Gospe žalosne, bilo je euharistijsko slavlje u kapeli Svetog
Ivana Pavla II.
Nakon zajednièkog ruèka dio vremena bio je rezerviran za
iznošenje vlastitog iskustva, poteškoæa i problema, radosti i
uspjeha u radu sa župnim zborovima. Istaknuto je kako su
župni zborovi nešto sasvim drugo od svjetovnih zborova
zbog svog duhovnog karaktera te usmjerenosti na služenje
2
11. ožujka 2015. broj 10/2015
Bogu i župnim zajednicama. Vlè. Koren istaknuo je potrebu
zajednièke molitve prije i poslije probe, koja ne smije biti
samo formalnost, nego mora imati svoju ozbiljnost i težinu,
a za to je potrebno odvojiti odreðeno vrijeme. Istaknuo je da
se svaki problem koji postoji u zajednici može riješiti
ustrajnom molitvom.
Sudionici su dobro uoèili važnost zbora u župnoj zajednici.
O zboru uvelike ovisi i kakve æe biti župne zajednice, kao i
liturgijska slavlja u župama. Župni zbor predvodi pjevanje
na liturgijskim slavljima, ali on treba predvoditi u duhovnom
životu župe opæenito. Zato su dobrodošli duhovni susreti i
obnove ne samo zborovoðama, nego i svim èlanovima zbora.
Vlè. Koren potaknuo je zborovoðe da iskoriste Duhovni
centar Varaždinske biskupije na Veternici te, u suradnji sa
župnikom, okupe i povedu svoje pjevaèe na duhovnu
obnovu. Sve informacije o Duhovnom centru Veternica i
moguænostima koje on pruža mogu se naæi na mrežnoj
stranici Duhovnog centra na Veternici.
Kardinal Bozaniæ primio ravnatelja Centra za napredna
društvena istraživanja u Meksiku
Zagreb, 3.3.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u utorak 3. ožujka u Nadbiskupskom
dvoru u Zagrebu dr. Rodriga Guerru Lopeza, ravnatelja
Centra za napredna društvena istraživanja (CISAV) u
Meksiku.
Kardinal Bozaniæ i dr. Lopez razgovarali su o moguænostima
ostvarivanja suradnje Zagrebaèke nadbiskupije i CISAV-a,
izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Predstavljen zbornik "Kultura rada u Hrvatskoj. Peti
hrvatski socijalni tjedan"
Zagreb, 3.3.2015.
(IKA) - Zbornik "Kultura rada u
Hrvatskoj. Peti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 21.-23.
listopada 2011." koji su uredili dr. Stjepan Baloban, dr.
Gordan Èrpiæ i dr. Dubravka Petroviæ Štefanac, predstavljen
je u utorak 3. ožujka u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta u Zagrebu, u organizaciji Centra za
promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske
konferencije i Kršæanske sadašnjosti.
U pozdravnoj rijeèi zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ izrazio je radost zbog objavljivanja knjige koja nudi
dobar i koristan sadržaj za hrvatsko društvo. Istodobno
izrazio je žalost jer "dok èovjek lista i èita vidi da se stvari
nisu pomaknule, dapaèe možemo reæi da su na nekim
podruèjima i teže. Dovoljno je uzeti u ruke samo deklaraciju
Hrvatskoga socijalnog tjedna, ona je tako aktualna i danas.
Gotovo bih rekao da bi ju trebalo tiskati i dijeliti. Od toèke
do toèke ona je tako konkretna i donosi ono što bi mnogi
trebali ponavljati i uèiti napamet". "Pitam se zašto nema
nekog vidljivijeg pomaka. Nauèili smo slušati izvještaje o
onima koji rade, a ne primaju plaæu, o poduzeæima i
institucijama koje se prepuštaju na propadanje, a ljudi ostaju
bez posla, dok odnos izmeðu profita, plaæe i poreza nije
reguliran. Pita se èovjek što rade državne institucije, što rade
sindikati koji ostavljaju da su toliki bez plaæe, gube posao,
mladima se ne otvaraju nove perspektive. Sve su to pitanja
kojih se treba sjetiti ne samo društvo, nego i mi kao vjernici.
Stoga se pitam što je moguæe uèiniti.
Tu nije u prvom redu na potezu kler, on je onaj koji pouèava,
produbljuje i podaje crkveni socijalni nauk, ali tu su vjernici
ika
laici koji su èlanovi Crkve i èlanovi društva. Je li potrebno
pokrenuti nešto novo, jesu li potrebne neke nove laièke
organizacije koje æe probuditi nove inicijative? Vidjeli smo i
osjeæamo da se nešto kreæe meðu našim laicima, stoga bismo
upravo željeli da i ovo predstavljanje bude jedan znak u
kretanju na bolje u našem hrvatskom društvu, jer situacija
vapi i zove", rekao je kardinal Bozaniæ.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ zahvalio
je prireðivaèima zbornika koji na 570 stranica u rijeèi i slici
donosi prikaz tada reèenoga ili napisanoga od predavaèa iz
raznolikih znanstvenih podruèja. Osvrnuvši se posebno na
završnu deklaraciju, istaknuo je kako je kroz "jedanaest
pomno sroèenih stavova izreèena nada i želja kako kroz
prizmu socijalnog nauka Crkve prevladavati aktualnu,
osobnu i društvenu krizu, te radu dati i vratiti duhovnost i
dostojanstvo, a poduzetništvu pravedna naèela; a ona se
ostvaruju u pravednoj zaradi, pravednoj plaæi i pravednom
porezu. A da bi se to moglo ostvarivati potreban je odgoj za
rad, zaštita sustava vrijednosti, kulture i tradicije, posebice
one obiteljske. Èini mi se kako Deklaracija kuša odgovoriti
na poziv pape Franje 'da se iziðe na periferije k onima koji
su ugroženi'. A po mišljenju sastavljaèa Deklaracije naše
društvo nesvjesno stvara 'dvije ugrožene skupine ljudi' s
obzirom na rad: To su 'nezaposleni' koji su u tom stanju
iskljuèeni iz svijeta rada, te s druge strane 'prezaposleni' koji
su zbog optereæenosti iskljuèeni iz obiteljskog i društvenog
života".
Predsjednik Programskog vijeæa V. hrvatskoga socijalnog
tjedna sisaèki biskup Vlado Košiæ podsjetio je kako je taj
Tjedan iznio Centar za socijalni nauk Crkve i vjernici laici,
meðu kojima je posebno istaknuo dr. Gordana Èrpiæa. No,
upozorio je kako taj Centar sad ne radi.
O znaèenju samih socijalnih tjedana te knjizi govorio je dr.
Stjepan Baloban s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu. Istaknuo je dvostruko znaèenje ove
monografije. Simbolièno i sadržajno. Simbolièno "jer nas
povezuje s jednom od najvažnijih tradicija u Katolièkoj
Crkvi 20. st., tradicijom socijalnih tjedana koja je zapoèela
1904. u Lyonu, a u nekim zemljama se i danas dogaða npr. u
Francuskoj i Italiji", rekao je te podsjetio kako su se u
Hrvatskoj prije II. svjetskog rata održala èetiri socijalna
tjedna 1932., 1937., 1938. i 1940. godine.
Ta je socijalna tradicija katolika i Katolièke Crkve u
Hrvatskoj prekinuta godine 1945. Od posljednjega, èetvrtog,
do obnovljenog petog godine 2011. prošla je 71 godina.
Stoga ova monografija simbolièki spaja socijalnu tradiciju
hrvatskih katolika koja nam je u vrijeme krize i prilika u
kojima živimo itekako važna. Osim toga ta socijalna
tradicija upuæuje na povezanost vjernika i službenih
predstavnika Crkve, Hrvata katolika i pastira koji se brinu za
cjelovit život èovjeka, a ne samo za njegovu duhovnu
dimenziju èesto pogrešno shvaæenu i posebno u komunizmu
tendenciozno tumaèenu kao nešto privatno, potpuno
odvojeno od javnoga života, istaknuo je dr. Baloban.
Usporeðujuæi monografije Treæega hrvatskog socijalnog
tjedna iz 1938. i petoga, dr. Baloban istaknuo je kako se po
imenima možemo uvjeriti da su tada i danas poznati hrvatski
intelektualci spremni sudjelovati zajedno s Crkvom u obnovi
hrvatskoga društva. Osobito podupirajuæu ulogu u
organiziranju prvih socijalnih tjedana bilo kao nadbiskup
koadjutor, bilo kao zagrebaèki nadbiskup, imao je bl.
Alojzije Stepinac, podsjetio je dr. Baloban.
"Koliko u Hrvatskoj ima institucija i organizacija koje mogu
na jednom mjestu i u obradi jedne teme okupiti 55 predavaèa
razlièitih profila, zanimanja, svjetonazora i to iz cijele
Hrvatske? Uvjeren sam da to može jedino Crkva kojoj se još
uvijek vjeruje više od brojnih drugih ustanova i organizacija
Domovinske vijesti
civilnoga društva premda se u hrvatskom medijskom
prostoru to ne vidi, a u javnosti traje uvjerenje kako u
Hrvatskoj raste nepovjerenje prema Crkvi", rekao je dr.
Baloban.
Osvrt na sam sadržaj knjige dao je dr. Drago Èengiæ,
istraživaè na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar", koji je
ujedno jedan od recenzenata. Knjiga sabiruæi u sebi relativno
raznolike tekstove o problemu rada i položaju radnog
èovjeka i poduzetnika u doba postindustrijskog kapitalizma
na hrvatski naèin predstavlja važan dokument o zauzetosti i
Crkve i dijela hrvatske i struène javnosti da utjeèe na
drukèiji, bolji poredak stvari na tom podruèju društvene
prakse. Ona se zalaže za jednu novu praksu društvenoodgovornog poslovanja, ali i za novi odnos rada i kapitala,
odnos koji bi promicao održivu, posve odreðenu etiku
poslovanja, ali ne bi ugrožavao ljudsko dostojanstvo radnika
i temeljnu socijalnu sigurnost njegove obitelji, odnosno
zajednice, rekao je dr. Èengiæ.
Iz perspektive sindikata, osvrt na tjedan te stanje danas dao
je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir
Sever. Podsjeæajuæi na prvi zbor hrvatskih vjernika laika
poèetkom devedesetih, istaknuo je kako se veæ tada poèelo
otvarati pitanje rada, položaja radnika, i to je dalo naslutiti
da Crkva želi i da ima volje i snage baviti se, pratiti i
podupirati sve ono što je dobro i što bi se trebalo pozitivno
zbivati na hrvatskome tržištu rada. "Od tih ranih devedesetih
do 2011. prošlo je mnogo vremena, a hrvatsko tržište rada
neprekidno se urušavalo. I doista je dobro izabrana tema o
kojoj se pokušalo progovarati na razlièite naèine. No,
žalosno je da nakon èetiri godine od kad je održan, stanje na
tržištu rada ne samo što se nije poboljšalo, nego dapaèe
postalo je još i gore", upozorio je. Dobro je da se tom temom
bavimo, jer radnik je danas u Hrvatskoj silno zapostavljen.
Treba mu potpora, treba mu probuditi vjeru u njega samoga.
No, važno je da ne ostane sve na deklaraciji, da to na ostane
na porukama, veæ da poèinje živjeti i saživljavati, jer
drugoga nam puta nema, rekao je dr. Sever.
Na kraju je Petar Lovriæ iz Udruge malih i srednjih
poduzetnika dao kraæi osvrt na sadašnje stanje u
poduzetništvu koje je potencijal Hrvatske te poruèio kako je
potrebno ljudima vratiti nadu, a onda je i uspjeh zajamèen.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Miroslav Živkoviæ
(bariton) uz pratnju dijela orkestra crkve Marijina Uznesenja
u Samoboru.
Prvi dan Pastoralno-katehetskog kolokvija za sveæenike
Osuda oholosti, karijerizma, traèa i ogovaranja, žudnje za
vlašæu, pohlepe i tvrdokornosti dobar je i prikladan ispit
savjesti za sva vremena; za svakog vjernika, i posebice za
svakog Isusovog sljedbenika i uèenika koji u njegovo ime
nastupa i njegovom ovlašæu dijeli Svete Tajne, istaknuo u
homiliji nadbiskup Puljiæ
Zagreb, 3.3.2015. (IKA) – Prvoga dana IV. pastoralnokatehetskog kolokvija za sveæenike, u utorak 3. ožujka,
predavanje "Zaruèništvo kao trajni izazov za novu
evangelizaciju" održao je mr. don Roko Glasnoviæ.
Smještajuæi temu u pastoralno podruèje govora o braku i
obitelji, predavaè je dao osvrt na aktualnosti govora o braku
i obitelji. Dotaknuo se i teologije braka i obitelji i pozivu na
ljubav. Središnji dio predavanja bio je usredotoèen na samo
zaruèništvo. Priprava za brak ostvaruje se kao postupni i
trajni proces i ima tri etape: daljnju, bližu i neposrednu
pripravu, a zaruèništvo se smješta u bližu.
Pritom je Glasnoviæ pojasnio pojam i znaèenja zaruèništva.
Tako govoreæi o zaruèništvu, istaknuo je kako je "to vrijeme
milosti u kojem se vježba u uzdržanosti te vrijeme rasta".
11. ožujka 2015. broj 10/2015
3
Domovinske vijesti
Osvrnuo se i na važnost afektivnosti, seksualnosti i èistoæe,
jer "formativni put mladih zaruènika treba sadržavati
produbljivanje osobne vjere i otkrivanje vrijednosti
sakramenata te iskustvo molitve".
Glasnoviæ je primijetio kako vrijeme zaruèništva nije danas
još pravo vrednovano od crkvene zajednice koja cijela treba
biti ukljuèena u brizi za zaruènike. Stoga je istaknuo važnost
susreta župnika sa zaruènicima.
Dajuæi neke prijedloge za poboljšanje predženidbenog
pastorala, predavaè je istaknuo važnost zapoèinjanja ranijeg
rada s mladima u pripravi za brak te pripravu kroz
zaruèništvo u njihovom rastu u vjeri. U tom vidu potrebno je
u cjelovitom pastoralu braka i obitelji formirati i obrazovati
djelatnike obiteljskog pastorala.
Dr. Danijel Crniæ održao je predavanje "Predbraèni teèajevi
– Crkva i zaruènici u razgovoru o ljubavi". Govoreæi o
zaruènicima u potrazi za religioznošæu, dr. Crniæ je istaknuo
da "ukoliko to traženje nije voðeno pastoralom mladih te
pastoralom zaruènika lako se i brzo može pretvoriti u
razlomljeno pronalaženje segmenata religioznog unutar
iskustva svakodnevice s opasnošæu privatizacije i
funkcionalizacije ionako veæ subjektivizirane religiozne
matrice". Osvrnuo se i na zaruènike u njihovu poimanju
braka i obitelji, Crkve te njihove seksualnosti. Predavaè je
dao i osvrt na povijest zaruènièkih priprava u Hrvatskoj te
predstavio kanadski i bostonski model priprave za brak koji
bi mogli poslužiti kao uzor za stvaranje svehrvatskog modela
priprave zaruènika za brak i obitelj.
Nedvojbeno je da je evangelizacija zaruènika za Crkvu
neodgodiva zadaæa i istodobno nezaobilazni izazov. Priprava
za brak i obitelj mora se prirodno naslanjati na prethodni
dobar pastoral mladih, a susljedno na kvalitetne programe i
ponude posliježenidbenog pastorala. Radi se o izgraðivanju
ljudskih stavova. Nužan nam je pastoral braka i obitelji kao
imperativ vremena, zakljuèio je dr. Crniæ.
Rad prvoga dana Pastoralno-katehetskog kolokvija
nastavljen je radom u skupinama s temama "Modeli i
iskustva u pripravi za brak" i "Pastoral zaruènika na župnoj
razini".
Na kraju radnoga dana euharistijsko slavlje u kapeli
bogoslovije predvodio je predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ. U homiliji nadbiskup Puljiæ je
misno evanðelje povezao s govorom pape Franje Rimskoj
kuriji. Bio je to snažan ispit savjesti, ne samo za djelatnike
Kurije, nego za sve kršæane. Na svom prvom susretu 2013.
godine Papa je govorio da svi koji rade u Kuriji trebaju se
"isticati struènošæu, predanim služenjem i svetošæu života",
te ih pozvao da ne budu "birokratski carinici" koji prijeèe
djelovanje Duha Svetoga. Na novogodišnjem pak susretu
Papa je govorio o "bolestima" meðuljudskih odnosa, pa
naveo ništa manje nego 15 teških bolešæurina, meðu kojima
je spomenu "zakreèenost" pameti i uma, "duhovni
Alzheimer", egzistencijalnu shizofreniju, funkcionalizam,
ravnodušnost prema drugima, klevetanje, traè i ogovaranje,
podsjetio je propovjednik.
Može na prvi pogled izgledati ovaj govor u sveèanoj dvorani
Clementini kao "nespretna korizmena pouka", kako su to
neki komentirali. No, osuda oholosti, karijerizma, traèa i
ogovaranja, žudnje za vlašæu, pohlepe i tvrdokornosti dobar
je i prikladan ispit savjesti za sva vremena; za svakog
vjernika, i posebice za svakog Isusovog sljedbenika i
uèenika koji u njegovo ime nastupa i njegovom ovlašæu
dijeli Svete Tajne. Papa Franjo, treba to priznati, kao javna
osoba može objaviti ovakve loše vijesti, a da one ne
proizvedu oèaj i beznaðe. Usudio bih se k tomu ustvrditi
kako je ovaj Papin govor na tragu onoga što nam Matej
donosi u današnjem èitanju. To je zapravo Isusov obraèun s
4
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
farizejima
i
pismoznancima
koji
završava
sa
"sedmerostrukim jao" vama, licemjeri! (Mt 23, 13-32). Zašto
"jao vama"?! Zato što su svojim iskrivljenim i samovoljnim
tumaèenjem uèinili nemoguæim opsluživati propise Zakona.
A oni, kao službeni predstavnici vjere, postali su zaprjeka u
tomu. Iskrivili su sliku Boga i pretvorili se u žandare i tirane,
podsjetio je nadbiskup Puljiæ.
Doista, potresne su, poticajne i jasne rijeèi koje nam u ovom
svetom korizmenom vremenu upuæuje Isus u današnjem
evanðelju i papa Franjo u novogodišnjem govoru. A korizma
nas podsjeæa kako je kršæanski život trajno vojevanje protiv
zla, sebiènosti i mržnje, te posebice poziv da "umiremo sebi"
kako bismo živjeli u Bogu. U toj borbi i vojevanju imamo na
raspolaganju "oružje" molitve, posta i pokore. Ali, i
sigurnost i obeæanje da smo sjedinjeni s Njime kadri
odupirati se i pobjeðivati; kadri smo odupirati se zlu svojom
dobrotom, istinom pobjeðivati laži, te ljubavlju nadvladavati
zlo i mržnju. Uðimo, dakle, raspoloženi u ovo sveto vrijeme
u kojem nas liturgija poziva da se obratimo i vjerujemo
evanðelju. I dopustimo biblijskim tekstovima neka nas
rasvijetle i pouèe. A neizmjerno blago Božje rijeèi
pohranjujmo u svojim srcima i u svojoj pameti, te s tim
blagom i tom svetom prtljagom krenimo na korizmeni hod i
put molitve, pokore i dobrih djela u vidu osobnog obraæenja
i koristi braæe koja su u nevolji, rekao je u homiliji
nadbiskup Puljiæ.
Treæi dan Europskog susreta nacionalnih ravnatelja
Papinskih misijskih djela
Zaprešiæ/Marija Bistrica, 3.3.2015. (IKA) - Treæeg dana
Europskog susreta nacionalnih ravnatelja Papinskih
misijskih djela u utorak 3. ožujka izlaganje "Od Evangelii
nuntiandi do Evangelii gaudium – nova evangelizacija"
održao je dr. Milan Šimunoviæ. U izlaganju koje je
potaknulo sudionike na vrlo aktivno promišljanje i raspravu
o misijskom angažmanu u Crkvi, dr. Šimunoviæ istaknuo je
kako je èitav svijet postao misijsko podruèje te kako se, kada
je u pitanju naviještanje evanðelja koje je primarni zadatak
cijele Crkve, zaista radi o biti ili ne biti, o životu ili smrti.
Kao temeljno pitanje pred ravnatelje je stavio: kako
naviještati evanðelje, odnosno prenositi vjeru u svijetu
uronjenu u ideološki i religiozni pluralizam, pod snažnim
utjecajem sekularizma i indiferentizma. Govorio je i o tzv.
blokadi evangelizacije te nužnosti nalaženja novih naèina
naviještanja evanðelja. Podsjetivši na temeljni dokument
koji govori o misionarskoj naravi Crkve - apostolski nagovor
pape Pavla VI. Evangelii nuntiandi u kojemu pronalazimo
uporišne toèke u osposobljavanju Crkve za naviještanje
evanðelja u suvremenom svijetu, dotakao se i enciklike o
trajnoj vrijednosti misijske naredbe Redemptoris missio pape
Ivana Pavla II., a predavanje je dr. Šimunoviæ zaokružio
pozivom na buðenje Crkve koji upuæuje papa Franjo u
apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium. Zakljuèio je kako
je danas od presudne važnosti buðenje misionarske svijesti u
kršæanskim zajednicama koja ukljuèuje i izlazak na periferije
i izravnu evangelizaciju, posebno je istaknuo potrebu
obrazovanja kako sveæenièkih i redovnièkih kandidata, tako i
laika.
Poslijepodne su sudionici posjetili nacionalno marijansko
svetište Majke Božje Bistrièke. Nakon lijepog doèeka u
Mariji Bistrici, rektor svetišta mons. Zlatko Koren proveo je
europske ravnatelje po svetištu te su svoj obilazak završili
posjetom karmeliæankama koje su svojim svjedoèanstvom
oduševile svoje posjetitelje.
Misu u svetištu Majke Božje Bistrièke predvodio je
apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup
ika
Alessandro D'Errico. "Kao Papinu predstavniku, drago mi je
uputiti posebni pozdrav preèasnom generalnom tajniku
Papinskih misijskih djela za širenje vjere o. Ryszardu
Szmydkom i nacionalnim ravnateljima europskih zemalja
koji su skupa došli u Hrvatsku ovih dana, da bi meðusobno
izmijenili iskustva, informacije i mišljenja. U isto vrijeme,
drago mi je da im mogu iskazati svoju živu zahvalnost za
dragocjenu službu koju oni obavljaju u poslanju Crkve,
zauzimajuæi se za oživljavanje i suradnju na misijskom
polju, kako bi donijeli Evanðelje dalekim narodima, na svaki
dio zemlje", istaknuo je nuncij na poèetku mise.
Mnoštvu vjernika i sudionicima europskog skupa u
propovijedi nuncij je govorio "o tri podruèja na kojima se
može razvijati naše djelovanje, a na koja Sveti Otac posebno
upuæuje:
podruèje
redovitog
pastorala,
podruèje
evangelizacije i misijsko podruèje". "Ova tri podruèja
evangelizacije usko su meðusobno povezani, zato jer je
Crkva bitno misijska: to su samo tri aspekta jedne jedine
stvarnosti, a to je Crkva kakvu je htio Isus. Osim toga, iz te
perspektive, missio ad gentes mora biti snaga koja vuèe, zato
jer èežnja da se evangelizira sve do krajnjih granica svijeta svjedoèi da misionari sveti i velikodušni - ne mogu, a da ne
pomognu zajednicama kako bi ostvarile djelotvoran pastoral
koji izlazi i ide u susret drugima, i obnovu struktura i
poduhvata", istaknuo je nuncij.
Pojasnio je potom san pape Franje iz apostolske pobudnice
Evangelium gaudium gdje Papa kaže: Sanjam jedan misijski
izbor sposoban preobraziti svaku stvar. To znaèi, pojasnio je
nuncij D'Errico, "Crkvu koja je u pokretu, koja se otvara
horizontima svijeta, službi zajedništva i kulturi susreta.
Crkvu otvorenih vrata, simbol svjetla, prijateljstva i
povjerenja. Crkvu koja nastoji navijestiti i svjedoèiti radost
Evanðelja". "To je san koji osobito danas želimo prihvatiti
bez rezerve, zajedno s našim biskupima, koji s velikom
pažnjom slijede pastoralne upute koje Sveti Otac daje dan za
danom, svojim naukom i svojim primjerom života", rekao je
nuncij.
U svetištu Majke Božje Bistrièke nuncij D'Errico uputio je
molitvu Gospi da se u Crkvi u Hrvatskoj probudi
misionarska osjetljivost kako bi se zauzetost za novu
evangelizaciju mogla bolje nadahnjivati, pokretati i
podupirati te pozvao na hitnost i potrebu kako misionarske
djelatnosti u redovitom pastoralu, kao i one koja se odnosi
na dužnu brižljivost za one koji su daleko.
Dan je završio posebno dojmljivim programom Kulturno
umjetnièke udruge Staro Brestje koja je pjesmom i plesom iz
razlièitih dijelova Hrvatske upoznala europske nacionalne
ravnatelje s bogatom hrvatskom kulturom i tradicijom.
"Izgradnja župne zajednice po obnovi obiteljske
zajednice"
Predavanje prof. dr. Milana Šimunoviæa na IV. pastoralnokatehetskom kolokviju za sveæenike
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) – Drugoga dana IV. pastoralnokatehetskog kolokvija za sveæenike koji se u organizaciji
Vijeæa za kler, Vijeæa za katehizaciju i novu evangelizaciju i
Ureda za život i obitelj HBK na temu "Pastoral braka i
obitelji s posebnim osvrtom na pastoral zaruèništva" održava
u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu u
srijedu 4. ožujka predavanje "Izgradnja župne zajednice po
obnovi obiteljske zajednice" održao je prof. dr. Milan
Šimunoviæ.
Dok govorimo o obitelji prenositeljici života i vjere treba
voditi raèuna o pojavama koje ju sve više rastaèu, a na što su
još prije 20-tak godina upozoravali i najviši crkveni
autoriteti, rekao je uvodno predavaè te ukazao na
Domovinske vijesti
indiferentizam, èak i "zamor i nesposobnost" što se tièe
vjerovanja, potom na "diktaturu relativizma" i "duhovnu
pustinju", pa sve do "globalizacije ravnodušnosti prema
Bogu". No, upozorio je kako nije samo na djelu iskljuèivanje
Boga, veæ se sve manje "vjeruje i u èovjeka", bez "èvrstih
toèaka" za buduænost. I zato Crkva kroz Izvanrednu sinodu
jaèe posveæuje pozornost slušanju konteksta i izazova
vezanih uz obitelj, te podrazumijevanja novih pothvata u
smjeru "nove evangelizacije" ili ostvarenja "Evanðelja
obitelji".
Reflektirajuæi se upravo na promoviranje "Evanðelja
obitelji" predavaè je ukazao na potrebu korjenite obnove
èitave pastoralne prakse. A otud nužnost obnove formacije
prezbitera, ðakona, kateheta i ostalih djelatnika kroz veæe
ukljuèivanje samih obitelji (Relatio 37), te u isto vrijeme
izbjegavanje otpora promjenama, a to znaèi napuštanja
konformizma, bez straha od novine, s nadom protiv svake
nade.
Dr. Šimunoviæ podsjetio je kako se u nas dugo vremena
govorilo o nužnosti strukturalnih promjena župne zajednice,
pa se tako posljednjih petnaestak godina radi na tome da bi
župa više postajala "dinamièka struktura" tj. "zajednica
zajednica – živih vjernièkih krugova" ili èak "zajednica
obitelji". U prvom redu nužno je stvarati klimu "obiteljskog
ozraèja" te intoniranosti cjelokupnog pastorala u župi "kao
velikoj obitelji", u bratsko-sestrinskim odnosima, s
"uskrsnom" atmosferom. Uz zajednice koje mogu biti
prostor za intenzivniji rast i življenje po vjeri te
dinamiziranje života župne zajednice,posebno mjesto imaju
"obiteljske zajednice" èiji je zadatak promišljanje u vjeri
osobnog i obiteljskog života.
Na crti "Crkve izlaska – na periferije" i napuštanja nekih
"suhoparnih shema" te promoviranja "Crkve meðu –u –
kuæama ljudi", vodeæi posebno raèuna o "zahvaæanju" sve
distanciranijih obitelji, valja misliti na tzv. dislocirana
okupljanja,a pa i u samim obiteljima/privatnim kuæama.
U tom je vidu predavaè istaknuo kako se "posebnost
obiteljskog okupljanja sastoji i u èinjenici da je kuæa (stan)
pogodno mjesto nalaženja više obitelji-prijatelja, tu je prilika
da se naðu i oni èlanovi obitelji (susjedi) koji rijetko (ili
nikad) dolaze u župu,te doživi daleko veæe suoèavanje sa
životom, odnosno s radostima i teškoæama današnjih
obitelji".
Dr. Šimunoviæ istaknuo je kako meðu nužne mehanizme za
provoðenje obiteljskoga pastorala u novim prilikama
svakako spada formacija obiteljskih animatora, bez kojih se
ne mogu dogoditi kvalitetniji pomaci veæ u klasiènim
oblicima obiteljskog pastorala, a osobito pokrenuti nove
inicijative.
Važno je promicanje obiteljskih ekipa za pomoæ u
obiteljskom pastoralu, u novim oblicima rada u obiteljskim
zajednicama
i
s
povremenim
okupljanjima
u
obiteljima/kuæama, što može biti "spasonosno" osobito za
mlaðe obitelji. Tu je presudna uloga educiranijih vjernika
laika, u pretpostavci da se dogodi i njihovo pravo
vrednovanje, jer bez "drugaèijega" uvažavanja i angažiranja
laika ne mogu se oèekivati posebni pomaci. Laici mogu
pomoæi da obitelji ne budu samo "objekt" veæ suodgovorni
"subjekt" u planiranju pastorala, ustvrdio je dr. Šimunoviæ, te
upozorio i na promjenu i pomak u shvaæanju lika
sveæenika/župnika,
i
drugaèijega
vrednovanja
evangelizacijskog, a ne samo administrativnog aspekta.
Sutrašnji sveæenik trebat æe na crti nove evangelizacije biti
više misionar-animator-komunikator i koordinator, a manje
administrativac.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
5
Domovinske vijesti
Okrugli stol IV. pastoralno-katehetskog kolokvija za
sveæenike
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) – Tijekom drugoga dana IV.
pastoralno-katehetskog kolokvija za sveæenike, u srijedu 4.
ožujka, u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu
održan je okrugli stol s tri uvodna predavanja.
Dr. Josip Bošnjakoviæ, profesor na Katolièkome
bogoslovnom fakultetu u Ðakovu Sveuèilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku, održao je uvodno izlaganje
"Važnost afektivnog života zaruènika. Potraga sebstva, želja
za drugim". Ukazao je na temeljne ljudske potrebe u odnosu
prema drugima, a to je: osjeæati se sigurnima, osjeæati se
potvrðenima, biti prihvaæeni od osobe koja je za nas bitna i
koja nas štiti, biti potvrðeni u osobnom iskustvu, definirati
se, imati utjecaja na druge, inicijativa druge osobe u odnosu
na nas same, izražavati ljubav. Naglasio je kako te potrebe
na poseban naèin dolaze do izražaja kod zaruènika i kod
življenja njihove ljubavi. No,kao i u drugim podruèjima,
tako i u zaruènièkom životu dolazi do suoèavanja s
granicama ljudskog biæa, do kriza. Upravo suoèavanje s
granicama i krizama jest prilika i za jedan novi rast osoba.
U nastavku izlaganja predavaè je naglasak stavio na èetiri
izazova i krize koje zahvaæaju afektivni život zaruènika:
idealiziranje, potreba za nekim drugim prostorom,
nadmetanja i ljubomora, ljubiti sebe kao što ljubimo druge.
Drugi uvodnièar, voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr.
med. Petar-Krešimir Hodžiæ govorio je o "Izobrazbi
pastoralnih djelatnika u praæenju zaruènika". Istaknuo je
kako je izobrazba pastoralnih djelatnika u pastoralu braka i
obitelji opæenito, pa tako i u praæenju zaruènika, jedan od
temeljnih preduvjeta sustavnoga razvoja toga zahtjevnog
pastorala. Praæenje zaruènika, ali i braènih parova spominje
se kako u smjernicama opæe, tako i u onima domovinske
Crkve. Tako Treæa izvanredna sinoda biskupa (2014.) istièe
kako je u svjetlu evanðelja obitelji nužno obnoviti formaciju
prezbitera, ðakona, kateheta i ostalih pastoralnih djelatnika,
kroz veæe ukljuèivanje samih obitelji (37), spominjuæi i
naputak pape Franje o njihovom uvoðenju u "umijeæe
praæenja drugoga" (EG, 169). Podsjetio je kako "Direktorij
za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj" iz 2002. obraðuje
zaruèništvo, a praæenje zaruènika smješta prije svega u okvir
pastorala župne zajednice.
Dr. Hodžiæ rekao je kako u domovinskoj Crkvi manjka
djelatnika koji su završili ciljanu izobrazbu iz obiteljskog
pastorala. Usporedno s izobrazbom djelatnika, potrebno je
raditi i na izobrazbi suradnika, poglavito u smislu
osposobljavanja kršæanskih braènih parova, jer se njihovo
ukljuèivanje višekratno spominje kao pastoralna nužnost.
Takoðer je spomenuo neke moguænosti izobrazbe u
obiteljskom pastoralu koje su dostupne kako u Hrvatskoj,
tako i u inozemstvu, te naglasio kako bi se temeljem dobrih
iskustava u praæenju mladih braènih parova, te izobrazbi
župnih obiteljskih animatora moglo razviti i programe
praæenja zaruènika, napose u okviru župne zajednice.
Mladi par iz Karlovca Željka i Matija Milošiæ u izlaganju
"Promišljanje zaruènika o Crkvi i njezinim nastojanjima"
iznijeli su osobno iskustvo zaruèništva, koje je za njih bilo
vrijeme rasta, odgovornosti i milosti. Svoje vrijeme
zaruèništva zapoèeli su blagoslovom zaruènika u crkvi pred
sveæenikom, koji je ujedno bio i njihov duhovnik, te ih pratio
tijekom trajanja veze. Zaruèništvo koje smo proveli godinu i
tri mjeseca bilo je prožeto dubljim propitivanjima na koja
smo tražili odgovore. Pitanja o smislu braka, vjernosti u
braku, pitanja o djeci, poslu, karijeri, braènim obvezama
samo su neka od tih pitanja. No, tek smo na zaruènièkom
teèaju o tome slušali i dublje promišljali, rekli su, te dodali
kako su na zaruènièkom teèaju bili u Taboru u organizaciji
6
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Hrvatske zajednice braènih susreta. Takoðer su posvjedoèili
kako u svojoj župnoj zajednici nisu imali prilike o
spomenutim pitanjima slušati i dublje upoznati bit i smisao
zaruèništva, pa su sve što ih je zanimalo tražili sami, a
kasnije im je pomogao duhovnik. Od samih poèetaka gradili
smo našu vezu na predbraènoj èistoæi, i ta odluka da se
èuvamo do braka nije se nimalo promijenila u razdoblju
zaruèništva. Naprotiv, odluka o predbraènoj èistoæi pomogla
nam je da dublje izgradimo svoj osobni odnos prema Bogu,
obitelji, prijateljima i meðusobno. Iskustvo koje danas
imamo iz razdoblja zaruèništva i dvije godine braènog života
pomaže nam u radu s krizmanicima, srednjoškolcima i
studentima kroz pokret Mladih Srca Marijina koji smo
pokrenuli kako bismo im pomogli u traženju životnog
poziva, shvaæanja braka, te odgovornoj pripremi za brak,
istaknuli su supružnici Željka i Matija Milošiæ.
Don Boži Renjiæu nagrada za životno djelo
Kaštela, 4.3.2015. (IKA) – U povodu Dana Grada Kaštela
na sveèanoj sjednici Gradskog vijeæa, 4. ožujka, nagradu za
životno djelo dobio je don Božo Renjiæ. Prema obrazloženju
Komisije za dodjelu nagrada, velika je uloga don Bože
Renjiæa u promicanju duhovnog razvoja, za humanitarno
djelovanje te obnovu sakralnih objekata u Kaštel Gomilici.
Njegovo djelovanje kao župnika u župi Kaštel Gomilica od
1989. do 2014. godine ogleda se u nesebiènom duhovnom
razvoju mjesta koje je doprinijelo osnivanju mnogih
molitvenih zajednica. Posebno se posvetio radu s mladim
kroz niz projekata i programa koje je za njih pokrenuo.
Godine 2012, organizirao je križni put na podruèju grada
Kaštela. Tijekom cijele svoje sveæenièke službe brinuo je o
najpotrebnijim i pomagao ugroženim obiteljima, te je
aktivno sudjelovao u prikupljanju humanitarne pomoæi, stoji
u obrazloženju nagrade. Danas je don Božo Renjiæ na službi
župnika župe Sv. Pavla na Pujankama u Splitu.
Kardinal Bozaniæ predvodio misu o 50. obljetnici smrti
sluge Božjega fra Ante Antiæa
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje o
50. obljetnici smrti sluge Božjega fra Ante Antiæa u svetištu
Majke Božje Lurdske u Zagrebu u srijedu 4. ožujka
predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
U koncelebraciji je bilo tridesetak sveæenika, meðu kojima i
predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra Jure Šarèeviæ,
OFMCap i nekoliko provincijala.
Prije poèetka mise gvardijan fra Mate Matiæ je uz obljetnicu
smrti fra Ante Antiæa rekao kako su radosni što pred sobom
imaju ovoga velikana duha, sina svete Crkve i našeg
hrvatskog naroda, koji je "vidljivo uronjen u Boga hodao
meðu nama kao živa i neprestana molitva".
Uvodeæi u euharistijsko slavlje, kardinal Bozaniæ je
samostanskoj i župnoj te provincijskoj zajednici èestitao dan
roðenja za nebo njihovog subrata u redovništvu te istaknuo
kako je on pravi uzor svim redovnicama i redovnicima
posebno u ovoj Godini posveæenoga života.
U homiliji kardinal Bozaniæ podsjetio je na dan smrti sluge
Božjega fra Ante Antiæa 4. ožujka 1965. godine, spomenuvši
kako se od dana njegove smrti, do dana sprovoda na
Mirogoju 8. ožujka odvijala neprekidna procesija koja se
èetiri dana redala kroz samostan, kapelu i crkvu Majke Božje
Lurdske da bi vjernici posljednji put pozdravili dobrog fra
Antu i preporuèili se u njegove molitve. Oni koji su bili blizu
svjedoèe kako je fra Antino mrtvo tijelo èetiri dana bez
ikakvih zahvata prepariranja ležalo u samostanskoj kapeli, a
Domovinske vijesti
ika
nikakav se zadah od njega nije osjeæao.
Ljudi su dolazili i donosili djecu da ih osjeni pokojnikov
blagoslov, krunicama, medaljicama, slièicama i drugim
nabožnim predmetima dodirivali su pokojnika i njegov
skroman lijes da im ti predmeti ostanu kao drage svete
uspomene, rekao je kardinal te istaknuo kako je sprovodne
obrede vodio tadašnji zagrebaèki pomoæni biskup Franjo
Kuhariæ s ondašnjim splitskim biskupom Franom Franiæem i
skopskim Smiljanom Èekadom, a nad grobom je posljednje
slovo održao o. Ivan Kozelj, DI.
Kardinal je podsjetio kako je fra Ante Antiæ živio kreposno i
bogobojazno, nastojeæi upoznati i slijediti volju Božju. Za
života su ga smatrali svetim, a još više nakon smrti, jer je
svojim savjetima i molitvom mnoge èudesno utješio.
Kardinal je podsjetio i na ono što je o fra Anti zabilježio
blagopokojni kardinal Franjo Kuhariæ: "Kad sam se prvi put
kod njega ispovjedio u Samoboru kao samoborski župnik,
kazao mi je da ima za mene jednu tajnu i dao mi neke
savjete u vidu te tajne. Nije kazao o èemu se radi, ali mislim
da je vidio moju buduænost u biskupskoj službi. Koliki su
sveæenici, redovnici, redovnice, vjernici laici, mladi i odrasli
u ocu Anti Antiæu nalazili sigurnog vodièa na strmim
Božjim stazama u svetost. Koliki su njegovi klerici povjereni
mu od 1917. do 1956. imali u njemu èvrstog i blagog, jasnog
i brižnog odgojitelja".
U duhu misnog evanðelja kardinal je posebno skrenuo
pozornost na Isusova pretkazanja muke. "Što više otvaramo
svoja srca Isusovoj muci, to bolje upoznajemo u èemu je
prava radost, prava slava, ispunjen život. Isus nas uèi da je
velièina u služenju, u ljubavi kako je On ljubio, sve do žrtve
vlastitoga života", istaknuo je kardinal te podsjetio kako je
1926. godine dobri fra Ante prikazao Bogu žrtvu svoga
života i obvezao se na posebne èine pobožnosti i pokore za
svoje klerike. On je po Isusovu uzoru bio poslužitelj svojim
klericima i tolikim drugima u ispovijedi i duhovnom vodstvu
sveæenicima, redovnicima, redovnicama te vjernicima
laicima. Ljudi su to prepoznali i zato su k njemu hrlili za
života i poslije njegove blažene smrti. On živi u vjeènosti, ali
nam je svima bliz. Njemu se utjeèemo u svojim molitvama.
Tražimo njegov zagovor za sebe, za svoje obitelji, djecu,
mlade, za bolesne, potrebne i nemoæne, za domovinu
Hrvatsku i Crkvu u hrvatskom narodu. Molimo dobrog Boga
da svoga vjernog slugu oca Antu Antiæa pridruži èasti oltara
u zajedništvu s Presvetom Bogorodicom Marijom, blaženim
Alojzijem Stepincem te svim hrvatskim svecima i
blaženicima, rekao je u homiliji kardinal Bozaniæ.
Nakon poprièesne molitve rijeè zahvale uputio je
vicepostulator fra Josip Šimiæ.
Prije blagoslova kardinal je rekao: "Danas se radujemo o.
Antiæu. Iduæi tjedan æemo se spomenuti obljetnice smrti
sluge Božjeg Franje Kuhariæa. U subotu smo otvorili proces
za beatifikaciju o. Ante Gabriæa, a protekli mjesec smo
proslavili blagdan bl. Alojzija Stepinca. Tu je blizu i grob bl.
Ivana Merza, mislimo i na kauze Marice Stankoviæ, Josipa
Langa. Oko nas su sami sveci, sveci iz našeg hrvatskoga
roda. To je posebno priznanje i poseban dar Boga hrvatskom
narodu. Budimo toga svjesni, budimo ponosni na to. Molimo
se našim svecima i blaženicima. Molimo da što prije
doživimo uzdizanje na èast oltara i drugih. Tražimo njihov
zagovor, i najviše, ugledajmo se u njih. Oni su naš put, naš
orijentir u ovom vremenu, oni su velika pomoæ i najveæa
nada hrvatskom narodu".
Nakon blagoslova predvoditelj slavlja se u procesiji s drugim
koncelebrantima uputio do groba sluge Božjega fra Ante
Antiæa gdje je predvodio molitvu za njegovo proglašenje
blaženim i za milost po njegovu zagovoru. Na misi je pjevao
zbor "Ante Antiæ".
Proslavi ovogodišnjeg Antiæeva prethodila je trodnevnica.
Prvoga dana euharistijsko slavlje predvodio je provincijal
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško
Kodžoman. Drugoga dana misu je predvodio fra Ratko
Radišiæ, OFM, a posljednjega o. Vinko Mamiæ, OCD. U
trodnevnici je predstavljena i knjiga „Na svetost pozvane"
izabrana pisma redovnicama fra Ante Antiæa, te film „Dobri
otac Antiæ" Nene Kužine.
Nacionalni ravnatelji Papinskih misijskih djela u posjetu
Varaždinskoj biskupiji
Varaždin, 4.3.2015. (IKA) - Nacionalni ravnatelji Papinskih
misijskih djela pretposljednji dan svog boravka u Hrvatskoj
4. ožujka proveli su u posjetu Varaždinskoj biskupiji. Èetvrti
dan Europskog susreta nacionalnih ravnatelja Papinskih
misijskih djela zapoèeo je posjetom Lepoglavi gdje je
ravnatelje doèekao župnik mons. Andrija Kišièek. Župnik je
ravnatelje upoznao s poviješæu lepoglavske župe te
dolaskom pavlina, utemeljenjem pavlinskog samostana i
njihovim bogatim djelovanjem, a ravnatelji su razgledali i
župnu crkvu koja datira iz 15. stoljeæa i spomenik je nulte
kategorije.
Ravnatelje je posebno zanimao bl. Alojzije Stepinac i
njegovi dani provedeni u lepoglavskoj kaznionici u koju je
pretvoren pavlinski samostan, a u kojoj je kardinal Stepinac
proveo pet godina u zatoèeništvu nakon što je osuðen u
montiranom politièkom procesu. Na putu prema Lepoglavi,
ravnatelji su pogledali i film o životu blaženog zagrebaèkog
nadbiskupa te su pokazali veliko zanimanje za njegov život i
sve što je uèinio za Crkvu u Hrvatskoj i hrvatski narod.
U poslijepodnevnim satima ravnatelje je u razgledavanje
grada Varaždina i varaždinske katedrale poveo kancelar
Varaždinske biskupije mons. Antun Perèiæ. Sudionike
susreta primio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je
uveèer toga dana u prepunoj župnoj crkvi Sv. Jakoba u
Prelogu, u koncelebraciji s mnoštvom sveæenika iz svih
krajeva Varaždinske biskupije, predvodio misu.
Osvræuæi se na liturgijska èitanja, biskup Mrzljak je slikovito
ulomak iz Matejeva evanðelja (Mt 20, 17-28) koji govori o
služenju povezao s misionarima, istièuæi neprocjenjivu
važnost služenja. Kako je vrijeme korizme, propovjednik je
u homiliji govorio i o obraæenju te se prisjetio rijeèi s kojima
se ulazi u korizmu: Obratite se i vjerujete Evanðelju.
Govorio je o dobroti koju Evanðelje želi podijeliti s drugima,
„a koju mi èesto ne prepoznajemo tražeæi užitak u
zemaljskim dobrima, no na koju nas Evanðelje neprestano
poziva".
Biskup Mrzljak pojasnio je da, kako bismo nekome ili
neèemu vjerovali (pa tako i Evanðelju), prvo ga moramo
dobro poznavati jer samo onome koga dobro poznajemo
možemo vjerovati. U vremenu u kojemu se obeæanja vrlo
lako daju i vrlo teško ispunjavaju, Isusovo obeæanje ostaje
trajno. On ne obeæava bogatstvo, zdravlje i uspjeh, veæ križ,
istaknuo je propovjednik, podsjetivši da je Isus Krist Put,
Istina i Život i da je sve što on govori i obeæava istinito.
Upravo na taj Put u Istini i Život u izobilju biskup je pozvao
ravnatelje i okupljene vjernike koji su ispunili prelošku
župnu crkvu.
.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
7
Domovinske vijesti
Završen 4. pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) – Èetvrti pastoralno-katehetski
kolokvij za sveæenike u organizaciji Vijeæa za kler, Vijeæa za
katehizaciju i novu evangelizaciju i Ureda za život i obitelj
Hrvatske biskupske konferencije s temom "Pastoral braka i
obitelji s posebnim osvrtom na pastoral zaruèništva"
zakljuèen je u srijedu 4. ožujka u Nadbiskupijskom
pastoralnom institutu u Zagrebu.
Završna rasprava dala je osvrt na dvodnevni rad te stavila
naglaske na neka pitanja koja su posebno vezana uz ovu
tematiku. Tako su dotaknuta i pitanja katekumenata u tijeku
priprave za brak, kulturoloških razlika te formacije
sveæenièkih kandidata za djelovanje na podruèju pastorala
braka i obitelji. Istaknuta je važnost suradnje s laicima u
tijeku pripreme zaruènika te se ponovno posvijestila važnost
župe.
Sintezu kolokvija iznio je predsjednik Vijeæa HBK za kler
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Ono što
budi nadu je èinjenica da su mladi ljudi zainteresirani za
obitelj zato jer žele svoju obitelj i zato što smatraju da je
obitelj jedini, pravi put u život, rekao je biskup Huzjak.
Istaknuo je kako u vremenu u kojem živimo prevladava
globalizirano, no upravo zato æe personalizirani pristup
tematici dati više rezultata. Stoga valja èitati stvarnost, pred
njom ne treba zatvarati oèi. Treba polaziti od te stvarnosti
koju imamo i u njoj nalaziti naèina kako mladim ljudima
pristupiti, i ako treba navijestiti vjeru, ili ih motivirati za
kršæanski brak, rekao je biskup Huzjak.
U osvrtu na raspravu istaknuo je kako je potrebno
preispitivanje bilo na pastoralnom bilo na teološkom
podruèju "jesmo li dovoljno stvari osmislili i motivirali da se
mogu mladima pokazati u pravom smislu i da ih se onda
oduševi". Rekao je kako je potrebno promisliti razlièite
modele o zajednièkom konceptu priprave za brak i obitelj,
gdje bi elementi bili isti, a modificirao bi se pristup. No ono
što se ne smije zaboraviti je župna zajednica koja se ne može
distancirati od odgovornosti "za svoje", i od pastoralne brige
za zaruènike. Potrebno je da se u župi uistinu svaki župljanin
može osjeæati doma, rekao je biskup.
Kolokvij studenata KBF-a "Joseph Ratzinger/Benedikt
XVI. – trajnost njegove teološke poruke"
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) – U srijedu 4. ožujka održan je prvi
put kolokvij studenata Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu, a održan je na temu: "Joseph
Ratzinger/Benedikt XVI. – trajnost njegove teološke poruke"
u organizaciji Katedre dogmatske teologije. Pred
sedamdesetak prisutnih studenata i profesora, na kolokviju je
uz dr. s. Valeriju Kovaè, održalo izlaganje devetero
studenata, koji su sami izabrali teme istraživanja.
Kolokvij je zapoèeo pozdravom voditeljice dr. sc. s. Valerije
Kovaè, koja je kratko objasnila kako je došlo do kolokvija i
zašto je za kolokvij izabrana baš tema teologija Josepha
Ratzingera: jer su najprije studenti-izlagaèi pokazali veliko
zanimanje za njegovu misao, ali i stoga što je sadašnji papa
emeritus Benedikt XVI. ne samo jedan od velikih
suvremenih teologa nego i oštrouman "dijagnostièar
vremena", koji suvremena društvena i crkvena gibanja
pogoðeno analizira kroz perspektivu Božje objave. Takoðer
je objasnila da njegova teološka misao "traje", ona se
uvažava te svojom dubinom i širinom nadahnjuje mnoge veæ
nekoliko desetljeæa.
Pozdrav i podršku studentima izrekao je zatim dekan
Katolièkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Tonèi Matuliæ
izrazivši radost zbog toga akademskog dogaðaja, za kojega
se nada da neæe biti prvi i zadnji, nego da æe pokrenuti
8
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
odreðenu tradiciju na fakultetu. Sliènim se rijeèima
okupljenima obratio i proèelnik Katedre za dogmatsku
teologiju prof. dr. sc. Ivan Karliæ, koji je od poèetka pratio i
podržavao pripremanje kolokvija, zahvalivši dr. Kovaè i
studentima na inicijativi, za koju bi želio da ostane primjer i
za buduæe pothvate.
Uvodno predavanje na temu "Što je teologija prema J.
Ratzingeru/Benediktu XVI.?" održala je dr. s. Valerija
Kovaè. Smatra temeljenom tezu J. Ratzingera da je
"teologija specifièno kršæanski fenomen", koju objašnjava
unutarnjom povezanošæu vjere i teologije, iz èega slijedi da
teologija proizlazi iz same dinamike vjere koja mišljenju
daje novi poèetak. Objašnjavajuæi dalje da je vjera i kao
fides quae i fides qua pretpostavka teologije, istaknula je
teocentrièni i eklezijalno-sakramentalni temelj Ratzingerova
razumijevanja teologije kao znanstvenog promišljanja vjere.
Završno je naglasila da se iz Ratzingerovih misli može
zakljuèiti kako se teologija ne može smatrati rubnom
pojavom u Crkvi, nego spada u znaèajan dio njezina
ostvarenja; da se teologijom uslijed njezine povezanosti s
eklezijalno-krsnim obraæenjem mogu baviti svi pripadnici
naroda Božjega te da je odnos Crkve i teologije potrebno
misliti šire od odnosa Uèiteljstva i teologije.
O temi "Vjera i razum u teologiji J. Ratzingera/Benedikta
XVI." izlagao je Marko Taborsky, student IV. godine.
Naglasio je kako odnos vjere i razuma za Ratzingera
predstavlja temelj suvremenoga govora o Bogu, odnosno
naèin na koji je moguæe opravdati, obrazložiti i svjedoèiti
utemeljenost kršæanske vjere, te pružiti razumske razloge
vjerodostojnosti objave koja je polazište svakog teološkog
promišljanja. Nakon što se osvrnuo na Ratzingerovo
razumijevanje vjere kao "stajanja i razumijevanja",
obrazložio je njegovo mišljenje da vjera nije u proturjeèju s
ljudskim razumom makar ga u cjelini nadilazi.
Student V. godine fra Milan Gelo govorio je o "Bogu vjere i
Bogu filozofa u teologiji J. Ratzingera/Benedikta XVI."
Tema Boga pripada glavnim temama njegova teološkog
opusa, u èemu se vidi njegova odanost zahtjevu teološke
znanosti koja prije svega i nadasve treba govoriti o Bogu.
Predavaè je kazao da Ratzingerova razmišljanja o Bogu
kršæanske vjere i Bogu filozofa ne zadiru samo u povijesnost
nastanka i razvoja kršæanske vjere u Boga, veæ su bitni i za
današnje ispovijedanje i vjeru u Boga, koja nailazi na mnoge
poteškoæe zbog èesto prisutnog materijalistièkog, ideološkog
ili ateistièkog pogleda na svijet i èovjeka.
"Stvaranje i evolucija – stav J. Ratzingera/Benedikta XVI.
prema ovim temama" bila je tema izlaganja studenta V.
godine Hrvoja Šijka. Iznio je kritike na odreðene katolièke
èasopise i internet-portale, koji se osvræu na evolucionistièko
tumaèenje nastanka stvaranja svijeta i èovjeka i tome
suprotstavljaju katolièki nauk stvaranju. Istaknuo je kako
oba pristupa nisu u suprotnosti, nego su u bitnome
komplementarni, no to svakako ovisi i o naèinu tumaèenja
istih. Na kraju je predložio vlastito viðenje kompatibilnosti
teorija evolucije i nauka o stvaranju.
U drugom dijelu kolokvija s. Tea Barnjak (V. godina)
predstavila je Ratzingerovu analizu o "Uzrocima krize vjere
i raskršæanjenoj Europi". Uz to što je objasnila razlièite
Ratzingerove pojmove vezane uz analizu krize vjere,
posebice je istaknula da sadašnji papa emeritus govori i o
pojavi novoga poganstva koje raste u srcu Crkve i nju
iznutra ugrožava i rastaèe. Glavnu Ratzingerovu kritiku
Europe sažela je u tezu da današnja Europa svjesno gura
Boga izvan svojih granica, što je osobito bilo vidljivo u
raspravi o preambuli europskoga Ustava.
Kao svojevrsni odgovor na prethodnu temu, Marta Jaguniæ
(V. godina) održala je izlaganje: "(Nova) Evangelizacija –
ika
kriteriji, smjer djelovanja i sadržaj poruke koja se prenosi".
Nova evangelizacija ima za cilj novo otkrivanje vjere preko
navještaja koji je nov u svom izrièaju i metodama. Kao i
njegov preteèa Ivan Pavao II., tako i Benedikt XVI. nastavlja
njegovo poslanje te u svojim teološkim razmišljanjima i
praksi daje svoj veliki doprinos u shvaæanju, jaèanju i širenju
nove evangelizacije u svijetu.
Valentino Findrik (V. godina) približio je važno podruèje
Ratzingerova dijaloga sa suvremenim misliteljima u temi:
"Promišljanja o toleranciji u vremenu postmoderne.
Zajednièki doprinosi Josepha Ratzingera i Jürgena
Habermasa". Iznio je njihov filozofski i teološki doprinos
suvremenoj politièkoj teoriji pod vidom ideje i ostvarenja
tolerancije. Za polazište uzeo je razgovor dvaju mislitelja
održan 2004. godine i objavljen pod naslovom "Dijalektika
sekularizacije".
Treæi dio kolokvija otvorio je najmlaði sudionik, student III.
godine fr. Marko Dokoza temom: "Teologija liturgije –
pristup, kritike i prijedlozi J. Ratzingera/Benedikta XVI.".
Oslanjajuæi se na knjigu J. Ratzingera "Duh liturgije",
istaknuo je njegov kritièan pristup razvoju liturgijske misli i
liturgijske prakse od Drugoga vatikanskoga koncila do
danas. Osobito je problematizirao "diskontinuitet" koji
Ratzinger uoèava u odnosu na pretkoncilsko razdoblje te
"profanizaciju" liturgije. S druge strane, osvrnuo se i na
pogrešno "prisvajanje" Ratzingera od strane "tradicionalista".
O
"ekumenskom
dijalogu
s
pravoslavnima
J.
Ratzingera/Benedikta XVI." govorila je s. Emanujila Vishka
(V. godina), predstavljajuæi najprije Ratzingerovo opæenito
razumijevanje ekumenizma, zatim njegovu analizu
podijeljenosti Istoka i Zapada te njegovu zauzetost i
doprinos ekumenskim nastojanjima na primjeru odnosa pape
Benedikta XVI. s Ruskom pravoslavnom crkvom. Posebno
je istaknula Ratzingerovu otvorenost i optimizam prema
pravoslavnima, ali i "rezerviranost" u ekumenskim
nastojanjima od strane iste pravoslavne Crkve.
Posljednje izlaganje, fra Josipa Ivanoviæa (V. godina) bilo je
posveæeno "Tematskim težištima govora Benedikta XVI.
(2006.-2013.) upuæenih mladima tijekom njihovih godišnjih
susreta". Nakon što je predstavio povijest svjetskog dana
mladih i usporedio odnos Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.
prema mladima, izlagaè je analizirao poruke Benedikta XVI.
mladima za vrijeme pontifikata i njihovu recepciju kod
samih mladih.
Izlaganja su održana u tri dijela nakon kojih su slijedile vrlo
žive i duge rasprave. Sva predavanja s kolokvija bit æe
objavljena u zborniku, a bit æe objavljen i video-sažetak.
Tribina "Hrvatska srednjovjekovna književnost i
povijest emocija"
Zagreb, 4.3.2015. (IKA) - U sklopu projekta "Hrvatska
glagoljaška baština" znanstveni novak na Staroslavenskom
institutu i èlan Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko
glagoljaštvo Josip Vuèkoviæ održao je predavanje "Hrvatska
srednjovjekovna književnost i povijest emocija" u srijedu 4.
ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.
U uvodnom dijelu predavanja istaknuo je da se povijest
emocija u posljednjih nekoliko desetljeæa profilirala u jedan
od dinamiènijih segmenata kulturne povijesti. Istaknuo je da
je porast zanimanja za emocije u prošlosti vjerojatno
posljedica sve intenzivnijega prouèavanja emocija u
znanostima poput psihologije, neuroznanosti i antropologije
te da u prouèavanju povijesti emocija važno mjesto imaju i
književnopovijesna istraživanja jer omoguæuju uvid u
promjene u konvencionalnim naèinima prikazivanja emocija
u književnim tekstovima. Mnogi povjesnièari književnosti
Domovinske vijesti
pritom problematiziraju i stvarne emocionalne uèinke
književnih tekstova postavljajuæi pitanja, primjerice, o
mehanizmima kojima su tekstovi emocionalno angažirali
èitatelje ili slušatelje tijekom recepcije, a nerijetko se bave i
dalekosežnijom
ulogom
književnih
tekstova
u
transformiranju ili održavanju emocionalnoga habitusa.
Vuèkoviæ je predstavio i aktualna pitanja i istraživaèke
pristupe unutar povijesti emocija te uputio na perspektive
koje takvi pristupi otvaraju u prouèavanju hrvatske
srednjovjekovne književnosti.
Projekt
Hrvatska
glagoljaška
baština
prireðuje
Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu zajedno s
Društvom prijatelja glagoljice, a pod pokroviteljstvom
Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i
hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i Instituta za ekumensku
teologiju i dijalog "Juraj Križaniæ" Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Promišljalo se o pastoralu braka i obitelji
Sisak, 5.3.2015. (IKA) - Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
održan je u èetvrtak, 5. ožujka u Dvorani sv. Ivana Pavla II.
u sisaèkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa
Vlade Košiæa. Gost predavaè bio je voditelj Ureda HBK-a za
život i obitelj Petar Krešimir Hodžiæ, dr. med., a održao je
predavanje na temu „Obiteljski pastoral na obzoru nade
kršæanskih obitelji".
Na poèetku predavanja Hodžiæ je dao povijesni pregled
razvitka obiteljskog pastorala na razini opæe Crkve, istièuæi
za njegov poèetak 1980. godinu i objavljivanje apostolske
pobudnice pape Ivana Pavla II. "Familiaris Consortio"
(1981.), o zadaæama kršæanske obitelji u suvremenom
svijetu. „Rijeè je o temeljnom i polazišnom dokumentu
obiteljskog pastorala jer se u njemu po prvi puta sustavno
razraðuju strukture i djelatnici pastorala, definira njihov
djelokrug rada, nadležnost i odgovornost. Još tada je uoèeno
kako je obitelj pogoðena brzim promjenama društva, pa je
Crkva smatrajuæi obitelj jednim od najdragocjenijih dobara
èovjeèanstva, željela da se njezin glas èuje i da rasvjetljujuæi
istinu o vrednotama braka i obitelji, pruži joj tako svoju
potporu i pomoæ", rekao je predavaè te upozorio kako je
danas, više od trideset godina nakon toga, situacija puno
teža, jer obitelj nije samo pogoðena društvenim kretanjima,
nego je na krilima postmodernistièke filozofske misli došlo
do izravnog zadiranja u samu bit braka i obitelji, a sve u
pokušaju da ih se derekonstruira i redefinira. "U tijeku je
nešto što možemo nazvati nesmiljeni rat kultura, i svjedoci
smo nepovoljnih društvenih strujanja poput, rodne ideologije
i izvrtanja hijerarhije ljudskih prava, pa oèuvanje
tradicionalnih vrednota zahtjeva sve veæe žrtvovanje, sve do
granice muèeništva, pa i preko nje. S obzirom na to da su
brak i obitelj u nezapamæenoj krizi, ne èudi da je papa Franjo
uèinio nezapamæen potez sazvavši dvije sinode u dvije
godine na istu temu, na temu obitelj", rekao je Hodžiæ te je u
nastavku iznio podatke „demografske katastrofe" koja je
pogodila Hrvatsku, kao i vala iseljavanja gdje je tijekom
2014. godine s popisa aktivnih osoba nestalo šezdeset tisuæa
ljudi. „Izmeðu ostalog duboka ekonomska kriza koja se
produbljuje zadnjih šest godina, stavlja obitelji u sve veæe
izazove. Tako su sve veæe potrebe obitelji za konkretnom
pomoæi kako onom na materijalnom planu tako i onima na
psihološkom i duhovnom planu. Obitelji su izložene ne samo
vanjskim nego i unutarnjih razaraèima i sve se teže nose s
time".
U nastavku, predavaè je istaknuo kako je za dobar rad s
11. ožujka 2015. broj 10/2015
9
Domovinske vijesti
obiteljima potrebno da pastorani djelatnici budu upoznati s
smjernicama koje na tom podruèju daje opæa i domovinska
Crkva, te je progovorio o "Relatio synodi" Treæe izvanredne
opæe biskupske sinode i podsjetio na "Direktorij za obiteljski
pastoral Crkve u Hrvatskoj" iz 2002. godine i "Pastoral
sakramenata" iz 2008. Donoseæi strukturu rada iz tih
dokumenata dr. Hodžiæ je upozorio kako u Hrvatskoj manjka
djelatnika koji su završili ciljanu izobrazbu iz obiteljskog
pastorala i kako je usporedno s izobrazbom djelatnika
potrebno raditi i na izobrazbi suradnika, poglavito u smislu
osposobljavanja kršæanskih braènih parova jer se njihovo
ukljuèivanje višekratno spominje kao pastoralna nužnost.
"Bez odgode potrebno se zauzeti za razvoj obiteljskog
pastorala ne žaleæi sredstva. Prije svega to je ulaganje u
ljude. Treba dopustiti da obitelji postanu subjekt obiteljskog
pastorala i evangelizacije, uspostaviti nužne strukture, od
Duha Svetoga izmoliti pastoralni žar, te uspostaviti
zajedništvo i suradnju svih staleža u Crkvi", zakljuèio je
predavaè.
U drugom dijelu susreta, planove i programe svojih
aktivnosti u buduæem razdoblju predstavili su i povjerenici i
voditelji pojedinih Biskupijskih ureda, a poseban naglasak je
stavljen na pastoral braka i obitelji. Tako je povjerenik za
pastoral braka i obitelji Sisaèke biskupije fra Roko Bedalov
izvijestio o proteklom Èetvrtom pastoralno-katehetskom
kolokviju na ovu temu, te upoznao nazoène s pripremama za
Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji.
Povjerenik za mlade vlè. Branko Koretiæ progovorio je o
terminima održavanja susreta biskupa krizmanika i roditelja,
a povjerenik za hrvatski martirologij dr. sc. Mile Marinèiæ
izvijestio je o nastavku prikupljanja podataka o stradalima u
Drugom svjetskom ratu i poraæu. Povjerenica za pastoral
osoba s invaliditetom Željka Šemper potaknula je sveæenike
na brigu o ovoj populaciji i njihovo ukljuèivanje u život
župa, te ih je izvijestila o susretu osoba s invaliditetom i
njihovih obitelji, koji æe se održati u osam dekanata
Biskupije. Vlè. Ivan Grbešiæ, povjerenik za duhovna zvanja,
uputio je pismo župnicima o održavanju biskupijskog susreta
ministranata u Gori, 25. travnja o.g.
Na kraju, biskup Košiæ je izvijestio o nadolazeæim
dogaðajima u Biskupiji, pozvao je na Drugi nacionalni
obitelji na Trsatu i hodoèašæe u Sarajevo na susret s papom
Franjom. Biskup je i upoznao okupljene kako æe slavlje na
ovogodišnje Kvirinovo, 5. lipnja, predvoditi mons. Lucjan
Avgustini, biskup biskupije Sape u Albaniji.
Književnica i dobrotvorka Marija Kumièiæ
Predavanje dr. Szabo na "Književnoj veèeri èetvrtkom"
Zagreb, 5.3.2015. (IKA) - Hrvatsko književno društvo Sv.
Jeronima održalo je 5. ožujka jedanaestu "Književnu veèer
èetvrtkom", na kojoj je drugi put u ovoj sezoni nastupila dr.
Agneza Szabo i održala predavanje "Književnica i
dobrotvorka Marija Kumièiæ". Dr. Szabo u predavanju je
istaknula vrijednosti koje je Marija Kumièiæ svojim životom
i radom darovala hrvatskom narodu. Marija Maršiæ, udana
Kumièiæ, roðena je 1863. u Varaždinu, udala se za
književnika Eugena Kumièiæa, s kojim je imala dvojicu
sinova te je umrla 22. veljaèe 1945. Ne nalazimo je u
hrvatskim enciklopedijama, premda je tijekom cijeloga
života vrlo zauzeta, kako na književnom, tako na kršæanskodobrotvornom i humanitarnom polju. Njezine èlanke
nalazimo u èasopisima "Hrvatska vila", "Iskra", "Katolièka
Dalmacija", "Hrvatska kruna", "Novi vijek", "Prosvjeta",
"Dom i svijet", "Hrvatsko pravo" i "Hrvatski modni list", u
kojem je ureðivala književni prilog "Zora". Napisala je
knjige "Put k sreæi", "Raspad obitelji", "Valovi èuvstva",
10
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
"Pjesmom kroz život" i "Zagrebaèka kuharica", koja je
doživjela više izdanja, a posljednje je objavljeno 2005.
godine. Nakon smrti supruga Eugena (1904.), proživjela je
kao udovica gotovo 41 godinu. U tom je razdoblju zauzeto i
plodno djelovala u dvama društvima – "Hrvatska žena" i
"Tomislavke". Zahvaljujuæi tim društvima u Zagrebu je na
Ksaveru obnovljena crkva Sv. Franje Ksaverskoga, kao i
Križni put u perivoju ispred crkve. Marijinom zauzetošæu
postavljen je kip sveæenika Frane Buliæa na Maruliæevom
trgu u Zagrebu (1935.). Živjela je u istoj kuæi s bl. Ivanom
Merzom na Starèeviæevu trgu u Zagrebu, o èijem je
svetaèkom životu 1942. godine napisala svjedoèanstvo koje
je poslužilo u postupku njegova proglašenja blaženim. Za
vrijeme Velikoga rata posvema se posvetila zbrinjavanju
ratne siroèadi po Bosni i Dalmaciji gradeæi skloništa za njih.
Marija Kumièiæ bila je cijelim svojim životom i djelom
domoljubno usmjerena i umrla je prirodnom smræu prije
prevrata, pa nije doživjela progon, ali je gurnuta u zaborav.
Premijerno prikazan dokumentarni film "Oteto
djetinjstvo"
Film don Pavla Crnjca, snimatelja Pavla Vranjicanija u
produkciji Ramske zajednice u Zagrebu
Zagreb, 5.3.2015. (IKA) – Dokumentarni film "Oteto
djetinjstvo", mr. don Pave Crnjca, rektora zagrebaèke crkve
Corpus Domini, rodom iz Rame, prikazan je premijerno 5.
ožujka u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog
instituta. Snimatelj je bio Pavao Vranjicani a naèinjen je u
produkciji Ramske zajednice u Zagrebu. U središtu filma je
686 djece koja su poslije èetnièkog pokolja u Rami 1942. i
gladi 1943. godine spašena od ostatka ratnih strahota tako
što su odvedena na prehranu u Zagreb i okolicu.
Film je vrijedno i originalno svjedoèanstvo koje od zaborava
trga potresne prièe više stotina ramskih djeèaka i djevojèica
koji su u ratnoj oluji 1942. i 1943. godine kao malodobna
djeca bili prinuðeni napustiti rodni dom te su odvedeni u
Zagreb i okolicu. Mnogi od njih vratili su se poslije II.
svjetskog rata svojim domovima, a znatan dio njih ostao je u
domovima kod novih obitelji po kontinentalnoj Hrvatskoj.
Mnogi su zadržali svoj identitet, mnogima se, jer su bili
premali da znaju tko su i odakle su, izgubilo ime i prezime te
su ih dobili po posvojiteljima. Kako su rasli, što su
proživljavali i kakvo je njihovo sjeæanje, saznaje se iz živog
i potresnog svjedoèenja u filmu „Oteto djetinjstvo" tada
djece, a danas, nakon više od sedamdeset godina, veæ staraca
i starica.
O filmu su govorili Šimun Babiæ, predsjednik Ramske
zajednice koja je producent filma, mons. Juraj Batelja,
vicepostulator kauze bl. Alojzija Stepinca, koji je iscrpno
prikazao lik blaženika u svjetlu prave djelotvorne kršæanske
ljubavi. Istaknuo je veliku i nesebiènu ljubav koju je bl.
Stepinac imao prema svima u potrebi, a osobito spram onih
najmanjih i nemoænih, djece, te je i ovom prigodom,
pobrinuvši se na najbolji i najtopliji naèin za prognanu i
izgladnjelu ramsku djecu, daleko od roditeljskoga doma,
iskazao im u Zagrebu, osobno i putem Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije, toplinu i ljubav. O filmu je govorio i dr. sc.
Željko Tanjiæ, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta,
korijenima iz Rame, a fra Mijo Džolan, ravnatelj
Franjevaèkog instituta za kulturu mira u Splitu,koji zbog
nevremena nije mogao doæi iz Splita, poslao je pismo. Na
kraju je govorio i autor filma, don Pavao Crnjac. Voditeljica
je bila Tanja Baran.
ika
Priprema Konferencije Papinskog misijskog djela svetog
Djetinjstva europskih zemalja
Zagreb, 5.3.2015.
(IKA) - U sjedištu Nacionalnoga
misijskog ureda, u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u
Zagrebu 5. ožujka susreo se Odbor za pripremu Konferencije
Papinskog misijskog djela svetog Djetinjstva europskih
zemalja (CEME - Conférence de l'Enfance Missionnaire
Européenne) koja æe se održati u ožujku 2016. u Hrvatskoj.
Sudjelovali su nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela
(PMD) u Hrvatskoj Antun Štefan, biskupijski ravnatelj PMDa u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji Ivan Novak, Ines Sosa
Meštroviæ iz Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u
Hrvatskoj, Markus Offner iz Djela sv. Djetinjstva u Aachenu
u Njemaèkoj, Mariette Levaye iz Papinskih misijskih djela u
Luxemburgu (ukljuèila se preko Skypa iz Pariza) i Jackie
Pallas iz Djela sv. Djetinjstva u Irskoj. Na CEME se
okupljaju animatori Djela sv. Djetinjstva koje potièe djecu
na zajedništvo i solidarnost s njihovim vršnjacima u svim
dijelovima svijeta, posebno s onima u siromašnim zemljama.
Tako djeca postaju mali misionari ukljuèeni u evangelizaciju
svoje sredine i cijelog svijeta, a svojim malim odricanjima i
doprinosima poboljšavaju životne uvjete, školovanje,
prehranu i zdravstveno zbrinjavanje najsiromašnije djece.
CEME je prigoda da sudionici predstave projekte u
misijskim zemljama, razmjene animacijske materijale i
iskustava te dogovore buduæu suradnju. Organiziranje
europskog susreta Djela sv. Djetinjstva kod nas zasigurno æe
pomoæi da ono snažnije zaživi u našim vjernièkim
zajednicama kao nezaobilazni dio redovitog pastorala.
"Sloboda izražavanja i etika nakon Charlie Hebdoa"
Na korizmenoj tribini u Požegi izlaganje održao dr. Danijel
Labaš
Požega, 5.3.2015. (IKA) - U dvorani sv. Terezije Avilske u
Požegi 5. ožujka održana je treæa korizmena tribina na kojoj
je dr. Danijel Labaš održao predavanje „Sloboda izražavanja
i etika nakon Charlie Hebdoa". Sve je na poèetku pozdravio
voditelj Odgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije Ivica
Žuljeviæ. Potom je predstavio plodnu znanstvenu karijeru dr.
Labaša, rekavši izmeðu ostaloga kako je jedan od vodeæih
hrvatskih komunikologa, a svojim radom u razlièitim
medijskim sastavnicama promièe novinarsku etiku
utemeljenu na istinitosti i etiènosti te æe zasigurno i svojim
nastupom obogatiti zanimanje brojnih slušatelja okupljenih
na tribini osobito nakon proteklih dogaðaja u Parizu nakon
napada na redakciju satirièkog èasopisa "Charlie Hebdo".
Poželio je da i ova korizmena tribina bude na izgradnju i
poticaj za zauzimanje ispravnih stavova prema medijskim
strujanjima te je prenio pozdrave požeškog biskupa Antuna
Škvorèeviæa koji nije mogao biti prisutan na tribini.
Dr. Labaš u izlaganju se osvrnuo na pitanje slobode, rekavši
kako je ona preduvjet komunikacije i etike te ustvrdio kako
su mediji odluèujuæi èimbenik informacije, ali i formacije
suvremenog èovjeka koji kao subjekt komunikacije ima
uroðeni osjeæaj za moralnost. Rekao je da se danas
novinarstvo svelo na puko funkcioniranje kojem nije
potrebno etièko usmjerenje u kojem se gubi razlikovanje
dobroga i lošega, sumnja i postojanje istine koja raða
relativizmom i skepticizmom te takvo ponašanje utjeèe na
obavljanje profesije i profesionalnu etiku. Ustvrdio je kako
je jedino kroz èovjeka moguæe primijeniti vrijednosti koje
mogu obogatiti svakodnevni život te je zakljuèio kako je
etièko ponašanje vezano uz samopoštovanje. Govorio je i o
razlièitim novinarskim uradcima u našoj domovini iznoseæi
konkretne podatke o najèitanijim novinama, èlancima,
osvrnuo se na naèine privlaèenja kupaca za pojedine dnevne
Domovinske vijesti
listove kao i za odreðene internetske portale te na njihov
utjecaj u stvaranju javnog mnijenja.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja bilo je mnoštvo
zanimljivih pitanja koje su slušatelji postavili dr. Labašu,
posebice o utjecaju medija na sazrijevanje i odgoj mladih.
Proglas biskupa Župana povodom biskupskog reðenja i
preuzimanja službe novog krèkog biskupa
Krk,6.3.2015. (IKA) – Apostolski administrator Krèke
biskupije biskup Valter Župan u povodu biskupskog reðenja
i preuzimanja službe krèkog biskupa mons. dr. Ivice
Petanjka uputio je proglas sveæenicima i redovnicima,
redovnicama i vjernicima laicima biskupije.
Proglasom biskup Župan poziva na biskupsko reðenje i
preuzimanje službe koje æe se održati na 5. korizmenu
nedjelju, 22.ožujka u krèkoj katedrali s poèetkom u 11 sati.
Vjerujemo da su se sve naše župe ukljuèile u molitvenu
pripravu na taj radosni dogaðaj. Sada vas sve pozivam na
sudjelovanje u ovom sveèanom slavlju po kojem æe Krèka
biskupija dobiti novog pastira. Iako æe Hrvatska
radiotelevizija direktno prenositi slavlje iz katedrale,
pozivam sve koji mogu da osobno prisustvuju reðenju. Neka
se još jednom pokaže jedinstvo u molitvi i podrška cijele
Biskupije svome pastiru, stoji u proglasu. Poseban poziv
biskup Župan upuæuje vjerouèiteljima i odgojiteljicama u
vjeri, èlanovima župnih pastoralnih i ekonomskih vijeæa, te
župnih Caritasa, kao i molitvenih zajednica, Pokretu za
život, èlanicama Apostolata za duhovno majèinstvo žena
"Marica Stankoviæ", te mladima, kao i predstavnicima svih
krèkih župa da uvelièaju ovo slavlje. Starije, bolesne i
nemoæne vjernike poziva svoju molitvu i žrtvu prikažu
Gospodinu za svoga biskupa kojemu æe one zasigurno biti
najljepši ukras toga sveèanoga dana.
Nadalje, biskup Župan istièe, kako æe Krèka biskupija svom
novom biskupu pokloniti štap - pastoral. Iako se po župama
za ovaj dar neæe prikupljati posebni prilozi vjernika, oni koji
bi svojim novèanim darom željeli sudjelovati, mogu ga
donijeti u svoj župni ured, ili na dan biskupskog reðenja
ubaciti u milostinju u katedrali.
Na kraju proglasa,biskup Župan sve potièe na ustrajnu
molitvu za novoga biskupa, te zaziva Božji blagoslov i
zagovor Majke Marije i sv. Kvirina na cijelu Krèku
biskupiju.
Album "Adventske pjesme – pjesme u Došašæu" osvojio
Porina
Split, 6.3.2015. (IKA) – Dobitnik ovogodišnje diskografske
nagrade „Porin" dodijeljene u splitskoj Spaladium areni u
petak 6. ožujka u kategoriji za nagradu za najbolji album
popularne duhovne glazbe je album "Adventske pjesme –
pjesme u Došašæu" u izvoðenju Matije Antoliæa i prijatelja.
Glazbeni producent albuma je Matija Antoliæ, a nakladnik
Laudato. U toj kategoriji Porin je ove godine dodijeljen
petnaesti put. U kategoriji najbolje skladbe klasiène glazbe
Porina je osvojila skladba "Anðelko Klobuèar Hommage a
Bach" s albuma "Anðelko Klobuèar - Skladbe za orgulje" u
izvoðenju Pavla Mašiæa u izdanju Croatia recordsa. Ista
skladba je nagraðena za najbolju izvedbu klasiène glazbe.
Album "Anðelko Klobuèar - Skladbe za orgulje" osvojio je
Porina u kategoriji najbolje snimke albuma klasiène glazbe
(tonski snimatelji Božidar Panduriæ i Alan Šnajder), kao i za
najbolju produkciju albuma klasiène glazbe (glazbeni
producent Pavao Mašiæ).
11. ožujka 2015. broj 10/2015
11
Domovinske vijesti
Sastanak Operativnog odbora za organizaciju Drugog
nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji
Rijeka, 6.3.2015. (IKA) - U Franjevaèkom samostanu na
Trsatu u Rijeci 6. ožujka pod predsjedanjem biskupa Valtera
Župana sastao se Operativni odbor za organizaciju II.
nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji. Razmatrane
su i definirane završne pojedinosti organizacije.
Rasporeðene su preostale liturgijske i izvanliturgijske uloge,
a bilo je rijeèi i o pristiglim svjedoèanstvima za uvodni dio
programa kao i o video svjedoèanstvima koja su veæ
dostupna
na
mrežnoj
stranici
Susreta
(www.susretobitelji.hr). Zakljuèeno je da se preostalo
vrijeme iskoristi za veæu popularizaciju Susreta i poticaj
obiteljima na završnu pripravu te dolazak na Trsat. Ako
vremenske prilike dopuste, na uoènicu Susreta, 18. travnja u
19 sati, u katedrali Sv. Vida zapoèeo bi veèernji program uz
Zavjetnu spomen-svijeæu hrvatskih katololièkih obitelji, a
nastavio bi se procesijom do trsatskoga svetišta. U bazilici u
20 sati bit æe uprilièena pjevana molitve Veèernje. U
nedjelju 19. travnja Susret poèinje uvodnim programom u 10
sati. Misu u 12 sati predvodi kardinal Josip Bozaniæ, a
propovijedat æe mons. Valter Župan. Alternativna lokacija je
Dvorana Mladosti na Trsatu. Prijave za Susret vrše se preko
župnika i (nad)biskupijskih povjerenika za pastoral braka i
obitelji.
Nova evangelizacija i liturgijska inkulturacija na
podruèju Rijeèke metropolije 50 godina nakon II.
vatikanskog koncila
Na simpoziju istaknut doprinos gospiæko-senjskog biskupa
Mile Bogoviæa, dugogodišnjeg profesora na Teologiji u
Rijeci, koji slavi 15 godina biskupstva, 50 godina
sveæeništva i 75 godina života
Rijeka, 6.3.2015. (IKA) - "Nova evangelizacija i liturgijska
inkulturacija na podruèju Rijeèke metropolije 50 godina
nakon II. vatikanskog koncila" tema je znanstvenog
simpozija kojega je u petak 6. ožujka na Teologiji u Rijeci
organiziralo Povjerenstvo za simpozije Teologije u Rijeci u
suradnji s Katedrom za liturgiku i Katedrom crkvene
povijesti. U jubilarnoj godini završetka Drugoga vatikanskog
sabora koji je širom otvorio vrata inkulturaciji, želja
organizatora bila je propitati doseg inkulturacijskog
ostvarenja danas u kontekstu nove evangelizacije, a s
posebnim osvrtom na podruèje Rijeèke metropolije.
Takoðer, na simpoziju je istaknut doprinos gospiækosenjskog biskupa Mile Bogoviæa, dugogodišnjeg profesora
na Teologiji u Rijeci, koji slavi 15 godina biskupstva, 50
godina sveæeništva i 75 godina života.
Skup je na poèetku pozdravio rijeèki nadbiskup i metropolit
Ivan Devèiæ, rekavši da "ne možemo živjeti sadašnjost, niti
promišljati o buduænosti, ako ne poznajemo prošlost". Tom
poviješæu bavio se i još uvijek se bavi biskup Bogoviæ èija
djela su dragocjena i od neizmjerne važnosti za cijelo
društvo, a osobito rijeèku Teologiju. Takoðer, èinjenica da je
u Rimu osnovano Papinsko vijeæe za promicanje nove
evangelizacije govori nam o važnosti ove teme, poruèio je
nadbiskup.
Inkulturacija je susret vjere i kulture, rekao je predstojnik
Teologije u Rijeci dr. Božidar Mrakovèiæ. O tom susretu
svjedoèi nam povijest, glagoljaštvo na našim prostorima te
važan inkulturacijski element koji se dogodio nakon Drugog
vatikanskog sabora - uvoðenje narodnog jezika u liturgiju,
rekao je u uvodnom pozdravu predstojnik rijeèke Teologije.
Uvodna izlaganja o vjeri i kulturi te temeljnim kulturnim
obilježjima našeg prostora i vremena održali su dr. Richard
12
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Pavliæ i dr. Rafko Valenèiæ. Upozoreno je na krizu kulture
koja se proteže od vremena moderne da bi danas živjeli u
vremenu dekadencije, globalizma, diktature relativizma i
demokracije. U tom svijetu crkvena globalizacija širi
globalizaciju ljubavi, odgovarajuæi pritom na zahtjeve
misijskih zemalja. U svijetu u kojemu demokracija znaèi
'jednoumlje', a relativizam je uzeo velikoga maha, poput
Slovenije koja je nedavno legalizirala istospolne brakove,
društvo je postalo dekadentno, rekao je dr. Valenèiæ. U
raspravi koja je uslijedila otvorena su pitanja je li Crkva
'prestrašena' pred takvim stanjem ili ih shvaæa kao izazove za
evangelizaciju? Svijest katolika da u društvu kažu što misle
potrebno je po tom pitanju razvijati, zakljuèeno je.
U nastavku simpozija o inkulturaciji kao postulatu nove
evangelizacije govorio je dr. Nikola Vranješ. Istaknuo je
kako su inkulturacija i evangelizacija povezani pojmovi, ali
ih se ne smije poistovjeæivati. Upozorio je kako se pastoral
vrši samo unutar 'crkvenih' krugova, istaknuvši da mrežne
stranice poput Facebooka mogu biti inkulturacijsko
podruèje. A proces inkulturacije u Hrvatskoj poèeo je puno
prije Facebooka, u vremenu glagoljaša, o èemu je govorio
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. Osobito je istaknuo
doprinos naše Crkve na zasjedanju Drugog vatikanskog
sabora. "Govorilo se o moguænosti uvoðenja narodnog jezika
u liturgiju, pri èemu su mnogi rekli kako to nije moguæe.
Naši biskupi su ih tada pozvali na misu koju su slavili na
narodnom jeziku iz Rimskog misala", rekao je. "Na taj naèin
dali smo doprinos sveopæoj Crkvi jer se narodni jezik, kao
preduvjet inkulturacije, u našim krajevima veæ koristio u
liturgiji. Takoðer, glagoljica i glagoljaštvo svjetski su
fenomen koji se pripisuje svim slavenskim narodima, no
glagoljaštvo je ipak najukorjenije na podruèju Rijeèke
metropolije", rekao je biskup Bogoviæ.
Nakon Drugog vatikanskog sabora Crkva u Hrvata revno je
pratila tiskarska izdanja liturgijskih knjiga te tako
implementirala koncilske smjernice za liturgijsku reformu,
rekao je mr. Ivan Milovèiæ, dodajuæi kako se na taj naèin na
našem podruèju brzo ostvarila prva i najvažnija mjera
inkulturacije, implementacija narodnog jezika u liturgiju.
Takoðer, u nekim našim dijelovima postojala je tradicija
narodnog jezika u liturgiji i u dobroj mjeri imali smo
izgraðen ne samo staroslavenski teološki leksik, nego i
hrvatski, s obzirom da su postojali hrvatski lekcionari, rituali
i sve ono što se obièno oznaèava nazivom 'šæavet', istaknuo
je predavaè. Dodao je kako je liturgijsko vrijeme zahvalno
za ostvarenje liturgijske inkulturacije jer se može ostvarivati
kroz vlastiti kalendar nacionalnih, biskupijskih ili
redovnièkih zajednica, kao i kroz vlastite tekstove za vlastita
slavlja. S tim u vezi, Hrvatska biskupska konferencija je još
2008. prihvatila, a Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu
sakramenata u Rimu odobrila, novi Nacionalni liturgijski
kalendar za podruèje HBK. U Rijeèkoj metropoliji sve
biskupije imaju svoje kalendare koje donose posebnosti, no
na razini Rijeèke metropolije 'vlastitost' je spomendan Gospe
Trsatske koji se slavi 10. svibnja. Zakljuèujuæi predavanje
istaknuo je kako inkulturacijski proces nije završen, a da bi
nešto u liturgiju ušlo kao inkulturacijski element, potrebno je
dobro procijeniti kakvu æe poruku unijeti u liturgijski
kontekst, tj. kako æe ga puk shvatiti.
U drugom dijelu simpozija dr. Franjo Velèiæ predstavio je
inkulturacijske elemente u znanstvenom opusu biskupa
Bogoviæa. Govoreæi o tri polja njegova istraživanja, kao prvo
je naveo tematiku pravoslavlja u Lici i Dalmaciji.
Poznavanje te graðe omoguæilo mu je sudjelovanje na
znaèajnim ekumenskim susretima na kojima su èesto u
središtu zanimanja bili odnosi Hrvatske i Srbije. Biskup
Bogoviæ je domoljub koji iskreno brani svoje stavove, ali i
ika
ostavlja prostor sugovornicima za otvoren dijalog. Takoðer,
manje je poznato da je gospiæko-senjski biskup posjetio
jamu Jadovnu gdje je odao poèast svim ubijenim žrtvama.
Druga dva polja koja su predmet njegova izuèavanja su
glagoljaštvo Senja te prouèavanje povijesti Like, istaknuo je
dr. Velèiæ. Simpozij je otvorio temu tradicionalnog obreda
kao inkulturacijskog pitanja o èemu je govorio mr. Ivan
Stošiæ, a o kršæanstvu na 'virtualnom kontinentu' govorio je
dr. Jerko Valkoviæ. U raspravi otvorena su pitanja o nužnosti
izrade jedinstvenog portala sa službenim stavovima Crkve o
najvažnijim kršæanskim temama. Primijeæeno je i sve veæe
zanimanje za 'stare' mise na latinskom jeziku i gregorijanske
napjeve. Kao odgovor ponuðena je hermeneutika reforme
kojom se tradicija ne 'baca', nego je u susretu s novim.
Simpozij je zakljuèen predavanjem dr. Željka Bartuloviæa o
uèenju povijesti i oèuvanju nacionalnog identiteta.
Svjetski molitveni dan u Osijeku
Osijek, 6.3.2015. (IKA) - Uz molitveno geslo "Razumijete li
što sam vam uèinio?" kršæanske Crkve u Osijeku sudjelovale
su 6. ožujka u molitvenom zajedništvu Svjetskog molitvenog
dana, koji okuplja žene razlièitih rasa, naroda, kultura,
tradicija i denominacija prvoga petka u ožujku te je ove
godine održan u 170 zemalja u svijetu, ukljuèujuæi Hrvatsku.
Ovogodišnju tematsku molitvu i bogoslužje osmislile su
kršæanke s Bahama, a molitvena veèer u Osijeku održana je
u Protestantskoj reformiranoj kršæanskoj Crkvi gdje su žene
osjeèkog ogranka SMD s voditeljicom Manuelom Dudaš
ostvarile molitveno-ekumensko zajedništvo uz slušanje
Božje rijeèi, uprizorene molitve i pjesme, dok je skupljenim
milodarom biti plaæen topli obrok uèeniku OŠ Frana Krste
Frankopana u Osijeku. Nakon dobrodošlice Jasmina Miliæa,
biskupa Protestantske reformirane kršæanske Crkve, Tamara
Miliæ uvela je u molitvenu veèer, zahvalivši Lidiji Obad koja
je 1998. okupila žene i djevojke održavši prvi Svjetski
molitveni dan u Osijeku. Fotografijom i tekstom vjernici su
upoznati s otoènom državom Bahami u Atlantskom oceanu,
zastupljenosti žena u društvenom i izrazito bogatom
vjerskom životu Bahama. Iz desetak kršæanskih
denominacija žene bahamskog odbora SMD, koje ga
obilježavaju 65 godina, sastavile su program bogoslužja
meðunarodnih ekumenskih susreta žena za 2015. godinu
razmatrajuæi Isusovu reèenicu: "Razumijete li što sam vam
uèinio" (Iv, 13,1-17), a Osjeèanke su evanðeoski ulomak
scenski uprizorile tijekom bogoslužja otvorenog pjesmom
"Bahamian Praise" uz vodstvo Maje Ujvari Èeh i gitarsku
pratnju Ognjena Zdravkoviæa. Predstavnice Rimokatolièke
Crkve,
Baptistièke,
Pravoslavne,
Grkokatolièke,
Evangelièke, Evanðeoske Pentekostne i Protestantske
reformirane kršæanske Crkve psalmima su i pjesmom slavile
Boga, a nakon èitanja evanðeoske poruke, uslijedila je
molitva ispovijedi, pjesma, meditacijsko razmatranje Isusova
primjera radikalne bezuvjetne ljubavi koju je Isus nama
iskazao kada je svojim uèenicima oprao noge. "Dok
odgovaramo Bogu u molitvi i djelu, hodajmo Isusovim
stopama", poruèila je moliteljica Lidija Obad i tijekom
pjevanja "Milosti je èas" vjernici su simbolièno darivani
izraðenim raznobojnim plamencem (simbol Bahama) i
stopama s porukom: "Slijedite Isusa! Što mogu uèiniti kako
bih pokazal(o)a radikalnu ljubav?" Zastupnièka molitva (za
siromašne, žrtve obiteljskog nasilja, migrante, majke
tinejdžerice, oboljele od HIV-a, AIDS-a i raka dojke)
dramatizirana je prizorom pranja nogu i hodom žena s
natpisima blagoslova, oprosta, prihvaæanja, neusamljenosti,
ukljuèenosti i izlijeèenosti u vjeri u Isusa Krista. Bogoslužje
je završeno zahvalnom molitvom i himnom Gospodinu.
Domovinske vijesti
Druženje nadbiskupa Devèiæa s mladima
Rijeka, 6.3.2015. (IKA) - Na poticaj rijeèkog nadbiskupa
Ivana Devèiæa, 5. ožujka u prostorima Nadbiskupskog doma
u Rijeci uprilièeno je druženje s èlanovima Zbora mladih
Rijeèke nadbiskupije. Uvidjevši trud i zalaganje mladih
vjernika svojega grada, nadbiskup Devèiæ odluèio je provesti
veèer s mladima i pritom ih ohrabriti na ustrajnost u
svjedoèkom djelovanju u mjesnoj Crkvi. Istaknuo je kako ga
aktivno zalaganje i radosno služenje mjesnoj Crkvi od strane
mladih, raduje i ohrabruje. Tom prigodom potaknuo je
okupljene da svojim životom i radom budu živi primjer
svojim prijateljima i svima koje u svojem životu susreæu. Na
taj naèin, živeæi autentièno, mladi postaju medij
evangelizacije i svjedoèki znak živoga Krista u svijetu
mladih koji je danas na poseban naèin obeshrabren i pomalo
besciljan. Primjer aktivnog zalaganja ovoga zbora znak je
svima, i pastirima i narodu, da mladi nisu samo buduænost
Crkve veæ i njena sadašnjost, rekao je nadbiskup. Na kraju
susreta, organizacijski voditelj zbora, Antonio Šarin,
zahvalio se nadbiskupu Ivanu Devèiæu na skrbi i svesrdnoj
podršci radu zbora.
Blagdan "Maraškog petka" u Vrboskoj na Hvaru
Vrboska, 6.3.2015. (IKA) - U župi Vrboska na otoku Hvaru
i ove je godine na prvi petak u ožujku, (6. ožujka) u župnoj
crkvi Sv. Lovre sveèano proslavljen zavjetni blagdan
Èudotvornog sv. križa pod nazivom "Maraški petak".
Protekle godine proslavljena je 400. obljetnica ovog križa
koji je 11. travnja 1614. godine u Vrboskoj krvavim suzama
proplakao zbog nesloge i netrpeljivosti dviju vjernièkih
skupina. Suze Sv. križa prepoznate su kao Božji poziv na
pomirenje i pokoru zavaðenih strana.
Ovogodišnje veèernje koncelebrirano euharistijsko slavlje
predvodio je mladi župnik Velog Grablja i Brusja te župni
vikar župe Hvar don Jure Martiniæ. Koncelebriralo je
desetak sveæenika, meðu kojima su bili generalni vikar i
župnik Jelse i Pitava don Stanko Jerèiæ i župnik don Emil
Pavišiæ. U misnom slavlju sudjelovali su i èlanovi protekle
godine obnovljene Bratovštine Èudotvornog sv. križa iz
Vrboske. Liturgijsko pjevanje predvodio je domaæi zbor pod
ravnanjem Marice Fabrio i uz orguljsku pratnju Slavka
Reljiæa.
Župnik Martiniæ u propovijedi je, izmeðu ostaloga, istaknuo
kako Isus Krist èovjeku nije ponudio križ kao cilj, nego kao
metodu pomoæu koje se dolazi do cilja; do spasenja, do
Kraljevstva Božjega i života vjeènoga. Isus je došao spasiti
ljude metodom i putem žrtve, križa. Njegov put i metoda
života i spasenja su izvan naših šablona i okvira življenja i
djelovanja! Unatoè tomu, mnogi kršæani osjeæaju se kao
posjednici 'bianko' ulaznice u Kraljevstvo Božje i život
vjeèni. Stoga je Isusov govor o križu njegovu uèeniku Petru
bio, a i nama je, osobito suvremenom èovjeku, tvrda besjeda,
neprihvatljiv govor s kojim se teško postiže uspjeh. Ipak,
Krist svoj govor o križu ne ublažava nego kaže: „ Ako tko
želi biti moj uèenik, neka uzme svoj križ i neka ide za
mnom". To znaèi: križ ti je osobna iskaznica, bez njega nisi
moj uèenik i nemoj se mojim uèenikom zvati, premda možeš
i drugaèije živjeti. Svojom žrtvom; mukom i smræu, Isus je
križ kao znak smrti i onovremeni znak ropstva i ropske
sramote, znak zla, osobito mržnje, poniženja i
obezvreðivanja, pretvorio u znak, metodu i životni put
ljubavi, dobrote, spasenja i ponosa. Euharistija je spomen na
njegovu ljubav u obliku žrtve. Strah me što se buduæi
naraštaji odgajaju bez žrtve i duha, rekao je župnik Martiniæ.
Nakon misnog slavlja održana je procesija sa Èudotvornim
sv. križem oko župne crkve Sv. Lovre i župne kuæe.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
13
Domovinske vijesti
Korizmena poruka vojnog biskupa Jurja Jezerinca
Neka nam korizma ne proðe u pukom èekanju odreðenih
slavlja s ciljem da ih obavimo, ali da nas nutarnje mimoiðu
Zagreb, 7.3.2015. (IKA) – U korizmenoj poruci vojni
biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac u kontekstu
Godine posveæenoga života poziva na promišljanje o
"pozivu na posveæenje života", odnosno "pozivu na
'posveæenje' životu".
Posvetiti znaèi pripadati, dati se bez interesa, jer Bog je biæe
koje samo ljubi i ako ima ikakav interes onda je to samo
ljubav. I on poziva muškarce i žene koji æe se na njegov
naèin posvetiti životu i koji æe tako posveæivati život. Biti
èlan „posveæenog života" znaèi biti za druge na Božji naèin.
Djelovati iz ljubavi. Imati mjerilo ljubavi i biti snagom
ljubavi. Znaèi uèiniti vidljivim ono što nam je još skriveno, a
nalazi se u Božjem srcu do kojeg mogu doprijeti samo
"proroci" Božjeg uma i srca. To je duhovni poziv. Možemo
reæi da posvetiti život znaèi "otkupiti" ga danas; otkupiti
život od mentaliteta "sluèajnosti", od kriterija "korisnosti",
od mjerila "provizornosti", od mentaliteta "besmisla" i
"jednokratnosti", odnosno od jednodimenzionalnosti.
Posvetiti se znaèi omoguæiti životu da se izrekne u svoj
svojoj ozbiljnosti misterija koji u povijesti postaje mjesto
Prisutnosti, pojašnjava biskup Jezerinac.
Biskup nadalje pojašnjava da "pozvanost znaèi biti u funkciji
života i ako s tim pristupom gledamo svijet on je pun
pozvanih ljudi i nema ljudskog biæa koje nije pozvano, a
korijenski identitet ljudskog biæa je biti pozvanik. Biti
pozvan stvara ljudsko biæe, tvori ga". Nadalje istièe kako
nakon poziva na postojanje, slijedi oblik pozvanosti na
sustvaranje, odnosno na darivanje života - biti roditelj.
Potom poziv na odgoj života – škola i izobrazba. Pa poziv na
traženje, istraživanje života - znanost. Poziv na kvalitetu
života - lijeènik, medicinsko osoblje, sveæenik. Poziv na
olakšanje života - praktièna, tehnièka znanja. Poziv na
zamjeæivanje svete dimenzije života i sveti smisao života osobe posveæenog života èiju Godinu slavimo.
Stoga, biti "pozvan znaèi shvatiti se kao kap u nepreglednim
vodama koje vjeèno teku iz nepresušnog Izvora. Izvor ne
može ne teæi, jer ne može ne biti. Taj izvor je Bog. On ne
može ne pozivati biæa na život, jer je sami Život. On ne
može ne stvarati, jer je po naravi Tvorac. On ne može ne biti
povezan s nama, sa svojim djelom, jer smo kapi ogromnih
voda koje teku iz božanskog Izvora. Možemo ne biti s
vodama, ali ne možemo ne biti voda, makar bili i samo kap.
Možemo biti odvojeni od tijeka voda i negirati poveznicu
kapi tijeka vode, što znaèi ne spoznati, ne biti svjestan, ne
imati aktivnu klicu života, ali ne možemo ne biti voda ako
smo kapi vode. Osobni poziv u stvari znaèi biti kap i zato je
važno zadržati svijest o identitetu vode, tj. o zajedništvu s
Bogom misterijem. Biti jedna od kapi koje tvore vodu, koje
tvore misterij života, koje su „sastavnice" Boga ukoliko smo
„provreli" iz njega, spasonosno je za smisao onoga tko smo.
Svatko od nas je jedna od kapi koja æe biti dio svog oblaka svoje grupe pozvanika. Biti jedna od kapi koja æe pasti u
odreðeno vrijeme, koja æe pasti na odreðenu zemlju s ciljem
da podrži nastanak i rast života. To je smisao poziva,
pojašnjava biskup Jezerinac.
U poruci biskup potièe i ohrabruje vojne i policijske
kapelane da kroz ovu korizmu u kapelanijama pokrenu
dogaðanja u kojima æe vjernici Vojne biskupije osjetiti svetu
dimenziju života, preporodnu snagu krštenja, spasenjsku
ulogu Crkve, prodor u kvalitetu života s okusom božanskoga
snagom molitve i liturgijskih slavlja.
Volio bih da oživi smisao pozvanosti na „posveæenje
života". Neka ova korizma bude tihi hod kroz vlastito biæe u
svjetlu Objave. Neka nam korizma ne proðe u pukom
14
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
èekanju odreðenih slavlja s ciljem da ih obavimo, ali da nas
nutarnje mimoiðu. Bilo vam sveto ovo vrijeme
èetrdesetodnevnog hoda u kojem æete spoznati snagu
prisutnosti Božje u svom životu tako da æe vam sveti hram
postati vaše biæe u kojem æete oèi u oèi gledati sebe i Boga u
vama. I Uskrs æe tada biti drugaèiji, poruèuje biskup
Jezerinac.
Hodoèašæe Križevaèkog dekanata u bjelovarsku
katedralu
Bjelovar, 7.3.2015. (IKA) - U sklopu priprave za proslavu
pete obljetnice uspostave Bjelovarsko-križevaèke biskupije
te imenovanja Vjekoslava Huzjaka njezinim prvim
biskupom, u subotu 7. ožujka u bjelovarsku katedralu
hodoèastio je Križevaèki dekanat, predvoðen dekanom i
župnikom župe sv. Ana u Križevcima, preè. Stjepanom
Sovièekom.
Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je biskup Huzjak, a
pjevao je mješoviti zbor sastavljen od pjevaèa župa
križevaèkog dekanata.
U uvodnom obraæanju biskup je zaželio dobrodošlicu svim
hodoèasnicima te im ukratko protumaèio smisao hodoèašæa
župa u katedralu po dekanatima. „Ovdje smo zajedno i jedno
u Kristu Gospodinu kao biskupija, kao zajednica vjernika.
Doživljavamo ovo mjesto kao ono na kojemu mi kao
biskupija molimo Gospodina da nam daruje snagu da živimo
kršæanski, da kao Crkva u ovome vremenu hodimo zemljom
svjedoèeæi Krista Gospodina. To je naše poslanje", istaknuo
je biskup.
Tumaèeæi svetopisamska èitanja biskup je izrekao nekoliko
misli vezano uz Božje milosrðe i poziv èovjeku na
preispitivanje svojih djela u svjetlu tog milosrða. Osvrnuvši
se prethodno na proroka Miheja koji vapije Bogu za
smilovanjem prema svome narodu, pojasnio je kako njegove
prošnje predstavljaju ujedno i „poziv narodu da se pokaje, da
iskreno prizna svoje slabosti i da zamoli Gospodina za snagu
i oproštenje te za vodstvo u život. Taj poziv je jednako
upuæen i nama jer svi smo mi pomalo farizeji kada stojimo
pred Bogom i mislimo da nismo potrebni obraæenja, da smo
pravedni zato što smo svoju pravednost zaslužili svojim
djelima - pobožnošæu, obdržavanjem Božjih zapovijedi,
postom, odlaskom u crkvu."
U prispodobi o izgubljenom sinu Bog nas pak poziva da se
ne stavljamo u ulogu suca, iznad bližnjih, odnosno iznad
Boga. „Evanðelje nam govori kako otac nije potjerao svoga
sina veæ ga je primio. Zašto ga je primio? Zato jer je shvatio
da je sin došao do spoznaje svoga lošega stanja, do spoznaje
krivih odluka koje je donio u svojem životu zbog èega sada
izražava kajanje. I otac mu oprašta, štoviše, raduje se zbog
njega. To je velièina Božje ljubavi koja èovjeku oprašta. Ali
to je i ono na što Bog zove i nas. Poziva nas da i mi tako
pristupamo, prije svega Bogu u poniznosti, a onda i jedni
prema drugima. Da ne osuðujemo nego da se stavljamo u
Božje ruke kako bismo uvijek bili strpljivi- kako s vlastitim
obraæenjem tako i s obraæenjem drugih - te kako bismo bili
spremni oprostiti i pomoæi èovjeku", naglasio je biskup.
Homiliju je završio pozivom da molimo Boga za snagu i
jakost da ponajprije priznajemo svoje grijehe u svjetlu
njegove ljubavi i njegova opraštanja te da uèimo odgovorno
se odnositi prema životnim izazovima, uvijek tražeæi Božju
pomoæ i vodstvo.
Po završetku misnog slavlja, vjernici su se okupili oko
zajednièkog stola te u druženju doèekali pobožnost Križnoga
puta kojom je službeno završio njihov posjet katedralnoj
župi.
Domovinske vijesti
ika
Split: Nadbiskupijski struèni skup za vjerouèitelje
Na skupu je sudjelovalo oko 250 vjerouèitelja iz Splitskomakarske nadbiskupije i Hvarske biskupije
Split, 7.3.2015.
(IKA) – „Vjeronauk kao mjesto
inkulturacije vjere" naziv je okvirne teme drugog
ovogodišnjeg
nadbiskupijskog
struènog
skupa
za
vjerouèitelje u školi u organizaciji Katehetskog ureda
Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice
Agencije za odgoj i obrazovanje, održanog u subotu 7.
ožujka u prostorijama Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu.
Na skupu je sudjelovalo oko 250 vjerouèitelja iz Splitskomakarske nadbiskupije i Hvarske biskupije koji su imali
prigodu kroz dva tematska predavanja i jednu radionicu
promišljati o postmodernom vremenu i inkulturaciji vjere u
vjeronauènoj nastavi.
Nakon molitvenog dijela koji su pripremile i predvodile
vjerouèiteljice iz Osnovne škole Ante Starèeviæa u Dicmu
sve nazoène vjerouèitelje pozdravio je predstojnik
Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don
Josip Periš, istièuæi kako je školski vjeronauk pozvan
uprisutnjujuæi evanðelje prodrijeti u podruèje kulture. Taj
proces inkulturacije je uvijek dvosmjeran, u smislu dijaloga
izmeðu vjere i kulture te uzajamnog primanja i davanja.
Rijeèima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru
okupljenim vjerouèiteljima obratio se i splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ. Njegova poruka išla je u smjeru
pronalaska naèina osluškivanja Božje rijeèi u aktualnom
trenutku kako bi lakše mogli doæi do uma i srca
vjerouèenika.
Nakon uvodnog dijela uslijedilo je prvo predavanje na temu
„Izazovi postmoderne" koje je održao dr. Ivica Žižiæ,
proèelnik katedre liturgike na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu u Splitu. Kao dobar poznavatelj kulturne
antropologije prof. Žižiæ je na struèan i detaljan naèin
objasnio fenomenologiju postmodernog vremena i njegov
utjecaj na razmišljanje i ponašanje današnjeg èovjeka. Prema
njegovim rijeèima, za razliku od moderne koja se oslanjala
na razum i razvoj tehnike, postmoderna relativizira velike
religijske prièe te se odbacujuæi ideju vjeène istine opire
humanizmu i svim velikim idejama koje su do sada gradile
zapadnu kulturu. Postmodernistièki duh jaku misao
zamjenjuje onom slabom, te od èovjeka kao racionalnog biæa
stvara subjekta ugode koji svoju duhovnost gradi na
sinkretizmu ezoterijskog misticizma, svjetovne religioznosti
i konzumerizma. Pred izazovima postmoderne i njezinih
zahtjeva za nenametljivom, simpatiènom i osobnom
duhovnošæu, Crkva se ne smije zatvarati u "bedemsko
kršæanstvo" veæ treba pronalaziti nove oblike preoblikovanja
kulturnog koda postmoderne kako bi današnjem èovjeku
približila evanðeosku poruku na njemu razumljiv naèin,
zakljuèio je prof. Žižiæ.
Nakon dinamiène i zanimljive rasprave te kraæe stanke
uslijedilo je drugo predavanje koje je održao dr. Ivica Pažin,
profesor katehetike i religiozne pedagogije na Katolièkome
bogoslovnom fakultetu u Ðakovu i predstojnik Nacionalnoga
katehetskog ureda HBK. U predavanju koje je bilo
naslovljeno "Vjeronauk u školi kao mjesto inkulturacije
vjere" prof. Pažin je pokušao odgovoriti na pitanje što je to
inkulturacija, te na koji naèin vjeronauk može govoriti o
dijalogu kršæanske vjere i suvremene kulture. Definirajuæi
inkulturaciju kao ulaženje vjere u najdublje pore ljudskog
života, te praktièni zakljuèak teološkog promišljanja po
kojem je Krist jedino spasenje, dr. Pažin je zahtjev nove
evangelizacije i vjerskog odgoja utemeljio na principu izbora
dobroga i nenametnutog govora o Bogu. Raðanje novih
kultura ne treba u nama stvarati strah od baratanja novim
kulturnim paradigmama, veæ prenošenjem "starih prièa"
novim jezikom trebamo uroniti u izazove suvremenog
svijeta i otkriti u našim uèenicima autobiografsku sliku
Boga. U tom smislu trebamo prihvatiti i pojam
individualizacije kao dubinsku èovjekovu težnju za
smještanjem samoga sebe u okrilje svetoga, rekao je dr.
Pažin.
Nakon još jedne rasprave nakon održanog predavanja i
važnih obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i
obrazovanje, vjerouèitelji su sudjelovali na deset pedagoških
radionica (osam za osnovnu i dvije za srednju školu) s
konkretnim primjerima inkulturacije vjere u nastavi
vjeronauka.
Karitativni malonogometni turnir požeške Katolièke
gimnazije
Na turniru su prikupljani novèani prilozi za pomoæ
djevojèicama Nadji i Karin Bertolan iz Požege koje boluju
od cerebralne paralize te su im potrebna ortopedska
pomagala i novèana potpora za odlazak na daljnje lijeèenje
u Njemaèku
Velika, 7.3.2015. (IKA) - Pod geslom "Nisi sam" Caritas
Požeške biskupije i Katolièka gimnazija u Požegi
organizirali su 7. ožujka 4. karitativni malonogometni turnir
u sportskoj dvorani Osnovne škole Ivana Gorana Kovaèiæa u
Velikoj. Na turniru su prikupljani novèani prilozi za pomoæ
djevojèicama Nadji i Karin Bertolan iz Požege koje boluju
od cerebralne paralize te su im potrebna ortopedska
pomagala i novèana potpora za odlazak na daljnje lijeèenje u
Njemaèku. Odigrano je ukupno 26 utakmica nogometaša
roðenih 2004. godine i mlaðih iz Požeško-slavonske,
Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i OsjeèkoBaranjske županije. Pobijedila je nogometna ekipa "Cibalije"
iz Vinkovaca. Na završetku turnira sudjelovale su i
djevojèice Nadja i Karin sa svojim roditeljima te požeški
biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa
Požeške biskupije Gorana Lukiæa. Biskup je vinkovaèkoj
ekipi uruèio pobjednièki pehar i èestitao na pobjedi kao i
momèadima koje su osvojile drugo i treæe mjesto. Zahvalio
je ravnatelju Katolièke gimnazije Robertu Mokrom, napose
profesoru tjelesnog u toj školi Mariju Ragužu koji su èetvrti
puta organizirali humanitarni malonogometni korizmeni
turnir. Zahvalu je izrekao i mladim sportašima te zajedno sa
svima nazoènima uputio poseban pozdrav ohrabrenja Nadji i
Karin Bertolan i njihovim roditeljima. Biskup je rekao
djevojèicama kako su im mladi nogometaši na plemenit
naèin posvjedoèili da nisu same i kako ih to zajedno s
njihovim roditeljima treba ohrabriti u njihovoj borbi za
poboljšanje zdravstvenog stanja. Dodao je nogometašima da
su se oni „u iskazivanju svoje dobrote na svoj naèin združili
s onom ljubavlju koju je prema svima nama oèitovao Isus
Krist kad je postao èovjekom, preuzeo na sebe našu slabost,
prolaznost i smrt da bi je pobijedio te nam on svjedoèi da
nismo sami niti u najtežim situacijama svoga života".
Pozvao je sve nazoène, napose obitelj Bertolan da u toj
svijesti uz Božju pomoæ nastoje svjedoèiti dobrotu onima
koji bez nje ne mogu opstati. Biskup je rekao da æe Caritas
prikupljeni novac na turniru doznaèiti obitelji Bertolan kao
pomoæ za putovanje u Njemaèku, a da æe im iz svojih
sredstava nabaviti potrebna ortopedska pomagala.
.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
15
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ primio slavonskog episkopa Jovana
Želja je požeškog biskupa zajedno s episkopom Jovanom
djelovati na lijeèenju rana koje su ostale u dušama katolika i
pravoslavnih nakon teških povijesnih zbivanja
Požega, 7.3.2015.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je 7. ožujka u Biskupskom domu u
Požegi slavonskog episkopa Jovana Æulibrka u pratnji
pakraèkog paroha Ðorða Teodoroviæa. Biskup je u pozdravu
spomenuo da se episkop Jovan prije svoga ustolièenja u
službu slavonskog vladike susreo u Požegi s njime i izrazio
radost što ga sada prvi puta prima kao pakraèkog episkopa.
Rekao je da Slavonska eparhija i Požeška biskupija
pokrivaju gotovo isto podruèje zapadne i srednje Slavonije te
da mu je želja zajedno s episkopom Jovanom djelovati na
lijeèenju rana koje su ostale u dušama katolika i
pravoslavnih nakon teških povijesnih zbivanja te u
evanðeoskom duhu uz Božju pomoæ promicati pomirenje i
praštanje kao jedini put kojim se može iziæi iz povijesnih
ukopanosti, živjeti dostojnu sadašnjost i graditi buduænost.
Protumaèio je kako to nastoji ostvarivati meðu ostalim i
održavanjem Dana obnove èišæenja povijesnog pamæenja i
spomena muèenika, koji se na poticaj pape Ivana Pavla II.
organizira svake godine od Velikog jubileja 2000. s
posebnim programom u Jasenovcu. Zahvalio je episkopu
Jovanu za veæ posvjedoèenu otvorenost i suradnju u tom
pogledu.
Episkop Jovan potvrdio je svoju veliku spremnost da
zajedno s biskupom Škvorèeviæem u spomenutom smislu
uèini ono što je moguæe i izrazio uvjerenje kako povijesni
teret koji pritišæe podruèje na kojem djeluju traži od njih da
kao pastiri dviju najveæih kršæanskih zajednica poduzmu sve
što služi poboljšanju odnosa meðu ljudima na ovim
prostorima. Zahvalio je biskupu Škvorèeviæu za dosadašnju
otvorenost i povjerenje. Prikazao je svoja nastojanja na
razlièitim pastoralnim podruèjima, napose u obnovi
vladièanskog dvora i saborne crkve u Pakracu te brige oko
veoma vrijedne eparhijske knjižnice koja se još uvijek nalazi
u Zagrebu.
Nakon razgovora o zajednièkom pristupu nekim konkretnim
pitanjima, biskup Škvorèeviæ je episkopa Jovana poveo u
razgledavanje Povijesne knjižnice Požeške biskupije te
povijesno-kulturnih vrijednosti crkve Sv. Lovre u sastavu
Biskupskog doma. Na susretu su uz biskupa Škvorèeviæa
sudjelovali i kancelar Požeške biskupije Goran Lukiæ te
katedralni župnik Ivica Žuljeviæ.
Križni put osoba posveæenoga života s podruèja Šibenske
biskupije
Knin, 7.3.2015. (IKA) - Križni put osoba posveæenoga
života s podruèja Šibenske biskupije, u Godini koju je papa
Franjo posvetio upravo njima, održan je uoèi treæe
korizmene nedjelje, u subotu 7. ožujka na Krèiæu kod Knina.
Nekoliko desetaka redovnica i redovnika, predvoðenih
šibenskim biskupom Antom Ivasom i u pratnji stotinjak
vjernika kako Knina tako i hodoèasnika iz Drniša, Šibenika,
Skradina, Piramatovaca i Sonkoviæa, ustrajalo je u svom
hodu za Isusovim križem. Vjetar koji je – što se križni put
bližio kraju – zadavao sve veæe probleme, nije omeo
molitveni žar da "ih hod za Njegovim križem i razmatranje
Njegove muke uèini više ljudima, boljim ljudima, ljudima
koji æe u svakom bratu i sestri prepoznati Njegovo lice",
kako je u uvodnoj molitvi molio biskup.
.
16
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Vjernici iz župe Vrapèe pješaèili do Nacionalnog svetišta
sv. Josipa u Karlovcu
Karlovac, 7.3.2015. (IKA) - Nakon sudjelovanja u klanjanju
pred Presvetim Oltarskim Sakramentom devet vjernika
pješice je krenulo 6. ožujka naveèer iz župe sv. Barbare u
Vrapèu prema Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu,
opremljeni samo najpotrebnijim stvarima, dobre volje i
èvrste želje da èaste velikog zagovornika i zaštitnika
Hrvatske. Na putu do Karlovca molili su krunicu i litanije
svetog Josipa, kao i njegove Zaruènice, Blažene Djevice
Marije, zastavši samo tri puta radi okrijepe te su 7. ožujka
popodne stigli u dvorište Nacionalnog svetišta svetog Josipa.
Ondje ih je radosno doèekao i blagoslivljao njihov bivši
župnik, a sada rektor Svetišta mons. Antun Sente ml. te su se
zajedno uputili u crkvu i zahvalili Bogu za blagoslovljeni put
i uspješan dolazak na odredište. Nakon toga uslijedilo je
lijepo druženje u dvorani Svetišta, uz okrjepu koju su im
pripremili njihovi domaæini.
U zanimljivom razgovoru hodoèasnici su otkrili kako je put
bio naporan i zahtjevan, ali uz molitvu i iskreno predanje
Bogu snaga im se neprestano obnavljala, a volja jaèala.
Premda su svetome Josipu donijeli mnogo molitava i
zahvala, kako svojih tako i drugih župljana, glavni poticaj da
krenu na hodoèašæe bila je uslišana molitva gospoðe Valerije
i želja da za nju zahvale svetome Josipu.
Gospoða Valerija, majka devetero djece, posvjedoèila je
kako je njezina obitelj u jednom trenutku bila u iznimno
teškom položaju jer nisu imali riješeno stambeno pitanje.
Premda se ne mogu usporeðivati sa Svetom obitelji koja
takoðer nije mogla naæi svoj smještaj, ipak su bili u sliènim
problemima, pa su se na poticaj bliskih ljudi odluèili utjecati
svetome Josipu koji se uzorno brinuo i žrtvovao za svoju
obitelj. S vremenom se sve više ljudi ukljuèilo u molitvu
svetom Josipu te su po njegovom zagovoru uspjeli dobiti
smještaj za svoju obitelj. „On je svetac koji uslišava molitve
i ne odbija one koji mu se utjeèu", isprièala je gospoða
Valerija.
Svoj hodoèasnièki put devetero štovatelja svetog Josipa
završilo je misom u kojoj su sve one molitve i zahvale koje
su ponijeli sa sobom predali svom Gospodinu i njegovom
pooèimu, svetom Josipu.
Seminar za župne dopisnike i suradnike Nadbiskupijskog
tiskovnog ureda
Ðakovo, 7.3.2015.
(IKA/TU) – Na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu u Ðakovu 7. ožujka održan je
seminar za župne dopisnike i suradnike Tiskovnog ureda
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Pozdravljajuæi župne
dopisnike i suradnike, vlè. Robert Jugoviæ, kancelar
Nadbiskupskog ordinarijata i voditelj Tiskovnog ureda,
istaknuo je kako je temeljni smisao njihova rada upravo
svjedoèanstvo Božje rijeèi. "Kada govorimo o župnim
dopisnicima i pitamo se je li toga bilo i prije, potrebno je
samo zaviriti u Bibliju u kojoj se nalaze zapisana
svjedoèanstva Božjeg objavljenja meðu ljudima. Te rijeèi
potièu na djelovanje u vremenu i prostoru u kojem živimo,
ali svjedoèe i o Božjoj prisutnosti. O toj istoj prisutnosti
progovarate i vi kad god svojim èlankom, dostavljenim u
Tiskovni ured, svjedoèite o neèemu što se kroz izrièaj vjere
dogodilo u vašoj župi. Govorite o blizini Boga, utjelovljenju
Boga u vašoj župnoj zajednici", naglasio je vlè. Jugoviæ,
uputivši dopisnicima iskrenu zahvalu za njihov trud.
O ulozi župnog dopisnika iz perspektive župnika
okupljenima je izlagao vlè. Robert Farkaš, župnik Župe sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa iz Slavonskog Broda. Otvoreno
ika
je govorio o vlastitom iskustvu, ali i o promjeni stava,
vezanog uz izvještavanje iz župe, na što ga je potaknuo
upravo savjestan župni dopisnik. Važnost izvještavanja
pronašao je na pastoralnoj razini, a u izvještajima iz drugih
župa pronašao je poticaj, motivaciju i ohrabrenje. "Jedni
drugima smo nadahnuæe, poticaj, i važno je da nam župe
budu u javnosti, ne da bi promovirali sebe, veæ kako bi
pokazali da je naša Crkva živa i istovremeno nadahnjivali
jedni druge", rekao je vlè. Farkaš. Zahvaljujuæi župnim
dopisnicima za ono što èine, potaknuo ih je da ne
ustruèavaju preuzeti inicijativu te budu u stalnoj suradnji i
dogovoru sa svojim župnikom.
Nakon rada u radionicama, na temu "Dobra i dobro napisana
vijest" govorila je Anzelma Salopek, profesorica hrvatskog
jezika i dugogodišnja lektorica Vjesnika Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i Srijemske biskupije. Predavaèica je na
poèetku ohrabrila dopisnike, poruèivši im da vrednuju svoj
posao jer pišu vijesti koje imaju znaèenje i možda æe u
buduænosti upravo na osnovu tih vijesti netko pokušati
napraviti rekonstrukciju dogaðanja na podruèjima župa
Nadbiskupije. Tijekom ovog teorijsko-praktiènog predavanja
nazoèni su pokazali veliko zanimanje za savjete koji æe im,
kako su istaknuli, pomoæi pri pisanju vijesti i izvješæa, ali i
kod svakodnevnog dopisivanja.
Okupljenima se pridružio i generalni vikar mons. Ivan Æuriæ
te istaknuo vrijednost izvještavanja iz župa. U svoje i uime
nadbiskupa mons. Ðure Hraniæa zahvalio je svim
dopisnicima za ono što èine te ih potaknuo da produbljuju i
proèišæuju svoja znanja, kako bi ono o èemu pišu bilo što
bolje prezentirano u medijima. Na kraju susreta dopisnicima
se obratio i glavni urednik Vjesnika Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i Srijemske biskupije dr. sc. Boris Vuliæ. Kazao
je kako Vjesnik ne zna i ne želi bez župnih dopisnika te
zakljuèio: "Svojim pisanjem ne samo da na neki naèin
pišemo povijest, veæ ohrabrujemo i potièemo druge te
svjedoèimo drugima."
Seminar je završio prigodnom molitvom za proglašenje
blaženim sluge Božjega Pelbarta i šestorice muèenika
franjevaèkog reda.
Obiteljske nedjelje za vjernike župa Šibenske biskupije
Šibenik, 8.3.2015. (IKA) - Obiteljske nedjelje za vjernike
župa Šibenske biskupije održane su protekle tri nedjelje, 22.
veljaèe, 1. i 8. ožujka u Katolièkoj osnovnoj školi u
Šibeniku. Glavne toèke sva tri susreta bile su misa, izlaganje
i radionice, križni put i druženje. Program je osmislio i vodio
biskupijski povjerenik za pastoral braka i obitelji mr. don
Roko Glasnoviæ.
„Okupljanja obitelji pridonose meðusobnom povezivanju
obitelji i veliki su poticaj obiteljskom pastoralu unutar
župnih zajednica. Zadovoljan sam što se u protekle tri
nedjelje okupilo više od stotinu obitelji koje žele aktivnije
sudjelovati u pastoralu obitelji unutar župnih zajednica",
rekao je povjerenik Glasnoviæ. Istaknuo je kako æe nakon tri
susreta u pojedinim župama Šibenske biskupije biti
utemeljene obiteljske zajednice.
"Poslanje kršæanske obitelji ne zaustavlja se na pragu
obiteljskog doma: radošæu i ljepotom obiteljskog života
potrebno je bez prestanka oplemenjivati društvo, danas
toliko izloženo utjecajima koji su sve manje u korist obitelji.
Mnogim je obiteljima u suoèavanju s brojnim izazovima
potrebna podrška, razumijevanje i pomoæ drugih obitelji koje
žive slièna iskustva i tragaju za istim odgovorima. Èinjenica
je da u mnogim župama postoji potreba i želja za
okupljanjima obitelji, ali nedostatak konkretnih smjernica,
uputa i materijala koji bi župnicima i animatorima bili od
Domovinske vijesti
velike pomoæi, èesto predstavlja znakovitu prepreku u
odgovoru na pitanje kako zapoèeti i kako osnovati obiteljsku
zajednicu te što s njom raditi. I postojeæe zajednice obitelji
tragaju za novim idejama kako bi proširile i obogatile naèine
svoga djelovanja, pa se u tome nastojanju povezuju sa
zajednicama obitelji drugih župa", rekao je vlè. Glasnoviæ.
"Suvremena katolièka obitelj vapi za mirom, vremenom,
odmorom i kvalitetnim druženjem izmeðu èlanova obitelji,
ali i s drugima. A u tome se zapravo oèituje duboka èežnja
za Bogom, za smislom života, za otkrivanjem smisla na
tisuæe malih dnevnih žrtava. Cilj obiteljskih zajednica je da
se kroz meðusobno upoznavanje i druženje obitelji u župi,
kroz zajednièku molitvu, programe i projekte supružnicima
pomogne u izgradnji meðusobnih odnosa te da se u cijeloj
obitelji uspostavi dobra komunikacija meðu èlanovima",
istaknuo je vlè. Glasnoviæ.
Organizatori obiteljske nedjelje pozvali su obitelji na
sudjelovanje na Nacionalnom susretu obitelji koji æe se
održati 19. travnja u Rijeci.
Tribina "Književno stvaralaštvo hrvatskih redovnica i
redovnika"
Zagreb, 8.3.2015. (IKA) – U želji da se u Godini
posveæenog života posvijesti o svekolikom djelovanju i
doprinosu hrvatskoga redovništva, Klanjateljice Krvi
Kristove priredile su u nedjelju 8. ožujka u dvorani svoga
samostana u Miramarskoj cesti tribinu na temu "Književno
stvaralaštvo hrvatskih redovnica i redovnika".
Predavanje koje su pripremile profesorice hrvatskoga jezika
i književnosti Marina Tomiæ i s. Tomislava Æavar, a
predstavila ga s. Æavar pobudilo je veliko zanimanje kako
kod èlanica Družbe-domaæina, tako i poglavito kod
redovnica drugih družbi.
Uvodeæi u temu, s. Æavar je naglasila, kako su redovnice i
redovnici prisutni od samih poèetaka pisane hrvatske rijeèi.
U tom kontekstu uputila je na Bašæansku ploèu (1100.
godine) u kojoj nalazimo spomen na redovnike, monahe,
navodno benediktince, premda još nije sa sigurnošæu
potvrðeno o kojim se redovnicima radi.
No, ovdje je važna èinjenica da je redovništvo duboko u
hrvatskoj kulturi, rekla je, te istaknula još jedan primjer,
tekst "Šibenske molitve" iz 14. stoljeæa. Rijeè je o
hvalospjevu Majci Božjoj, i smatra se prvi poznatim
hrvatskim latiniènim i književnim spomenikom, a pronaðena
je u knjižnici šibenskoga samostana franjevaca
konventualaca sv. Frane. Poznata je od 1911. godine, kada
su je gvardijan samostana fra Joso Miloševiæ, OFMConv. i
jezikoslovac Ivan Milèetiæ objavili u 33. knjizi starina
JAZU.
Govoreæi o redovnicima koji su ostavili duboki trag u
hrvatskoj pisanoj rijeèi, s. Æavar je u prvoj skupini
predstavila èetvoricu isusovaca.
Na prvom mjestu to je Bartol Kašiæ (1575.-1650.), hrvatski
pisac, prevoditelj, jezikoslovac, te njegovo najznaèajnije
djelo Prva gramatika hrvatskoga jezika "Institutionum
linguae illyricae libri duo". Pišuæi djelo na umu je imao
misionarske potrebe svoje braæe, htio je pomoæi subraæi da
lakše nauèe hrvatski jezik. Potom je istaknula Jurja
Habdeliæa (1609.-1678.) èijom je zaslugom kralj Leopold I.
Zagrebaèkoj akademiji 1669. dao naslov Hrvatskog
sveuèilišta.
Pripisuje mu se više djela, ali sa sigurnošæu se zna za tri
djela, od kojih je najpoznatiji "Dictionar" iz 1670. Rijeè je o
prvom latinsko-hrvatskom, odnosno latinsko-kajkavskom
rjeèniku. Slijedi Antun Kanižliæ (1699.-1777.) èiji opus
obuhvaæa pet knjiga vjerskoga sadržaja, a najpoznatije djelo
11. ožujka 2015. broj 10/2015
17
Domovinske vijesti
je "Sveta Rožalija Panormitanska divica" (1780.). Svrstava
ga se meðu zanimljivije slavonske književnike 18.st., a
važno je istaknuti kako je on jedini pravi predstavnik baroka
u Slavoniji. Posljednji isusovac iz ove skupine je Milan
Paveliæ (1878.-1939.). Rano je poèeo pisati, a odlikovao se i
prevoðenjem crkvenih himana. S. Æavar je spomenula kako
se u korizmi moli himan "O sunce spasa Isuse".
Nadalje je istaknula ime jednoga pavlina Ivana Belostenca
(1593./4.-1675.) koji je kao poglavar obilazeæi samostane
prouèavao hrvatski jezik i hrvatska narjeèja. Tako je nastao
"Gazofilacij ili latinsko-ilirska/hrvatska riznica rijeèi", prvi
rjeènik koji obuhvaæa sva tri hrvatska narjeèja.
Svoj obol ovom povijesnom razdoblju dali su i franjevci.
Tako je spomenut Filip Grabovac (oko 1697.-1749.) i
njegovo djelo "Cvit razgovora naroda i jezika ilirièkoga aliti
rvackoga" (1747.). Slijedi Andrija Kaèiæ Miošiæ (1704.1760.), autor djela "Razgovor ugodni naroda slovinskoga"
(1756.) koje se smatra jednim od najvrjednijih djela hrvatske
književnosti 18. st., a ujedno je i jedna od najèitanijih i
najizdavanijih knjiga do preporodne književnosti uopæe. U
ovu skupinu spada i Matija Petar Katanèiæ (1750.-1825.) koji
je prevoditelj prvog cjelovitog tiskanog Svetog pisma na
hrvatski jezik. Prijevod je objavljen 1831. Takoðer je važno
spomenuti i njegovu raspravu "Knjižica o ilirskom
pjesništvu" izvedena po zakonima tadašnje estetike (De
poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817.)
koja predstavlja jedinstvenu novina koja ima trajnu
vrijednost kao prvi pokušaj da se hrvatsko pjesništvo
promatra s umjetnièkog stajališta.
U drugom dijelu predavanja, s. Æavar stavila je naglasak na
naše suvremenike. U tom je kontekstu spomenula s. Anu
Zorku Kojakoviæ (1917.-2013.), redovnicu Družbe
Milosrdnih sestara Svetoga Križa. Kao poseban kuriozitet uz
njezino ime, naglasila je, kako je ona 1945. godine na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala studij hrvatskoga i
francuskoga jezika. O tom razdoblju sama s. Kojakoviæ je
zapisala "Uz stjecanje znanja i redovno polaganje ispita,
imala sam èasni zadatak da svjedoèim svoju vjeru. (…)
Nastojala sam biti svjesna KOGA predstavljam i u kakvom
povijesnom trenutku. Bio je to naporan život." Njezino
djelovanje, govor i molitva može se svesti pod geslo "Po
Mariji k Isusu".
Nadalje, s. Æavar je istaknula dominikanca Rajmunda
Kuparea, (1914.-1996.). Pisao je na hrvatskom, èeškom,
latinskom i španjolskom jeziku. Za vrijeme Drugoga
svjetskog rata ureðivao je mjeseèni èasopis "Gospina
krunica", a suraðivao je i s nadbiskupom Alojzijem
Stepincem. God. 1947. bio je prisiljen emigrirati iz Hrvatske,
te je nekoliko desetljeæa djelovao u Èileu. U Hrvatsku se
vratio 1971. nakon što je pretrpio moždani udar, te je do
smrti živio i djelovao u dominikanskom samostanu na
Borongaju. Za života je objavio 25 knjiga, od toga devet
znanstvenih rasprava o estetici, a 14 knjiga je knjiga drama,
pjesama, pripovjedaka, romana. Takoðer objavio je i
hrvatski prijevod životopisa sv. Male Terezije "Povijest
jedne duše".
Nadalje, doprinos književnom stvaralaštvu dao je i
hercegovaèki franjevac Janko Bubalo (1913.-1997.).
Spomenula je djelo "O samom pjesniku" nastalo 1955. koje
je ponajbolje koje je ikad napisao, no potom je prekinuo
pisanje kojem se vratio tek 1971. kada su hercegovaèki
franjevci objavili knjižicu pod naslovom "Brošura Široki
Brijeg" gdje prvi puta nakon rata donose imena pobijenih
hercegovaèkih franjevaca, žrtava komunistièkog zloèina. U
toj knjižici zapaženo mjesto imala je fra Jankova pjesma
"Raspon trenutka". Njegovo stvaralaštvo sabrano je u sedam
zbirki pjesama, knjigu memoara, i nekoliko skupnih izdanja.
18
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Odabrane stihove fr. Kuparea i fra Bubala kazivala je
studentica kroatistike Gabrijela Vojvodiæ.
Predstavljajuæi još jedno ime naših suvremenika, s. Æavar je
istaknula splitsku klarisu s. Mariju Presvetog Srca Anka
Petrièeviæ, (1930.) koja je našu književnost obogatila
brojnim zbirkama pjesama, poemama, dramskim radovima,
te knjigama autobiografske proze. Inicirala je, i još uvijek je
urednica "Symposiona" biblioteke asketsko-mistiènih djela u
kojoj je dosad objavljeno oko sto knjiga poznatih klasika
kršæanske duhovnosti. Prisutni su imali prilike èuti zvuèni
zapis u kojem autorica sama kazuje svoje stihove.
Meðu predstavljenim pjesnicima bio je i don Ivan
Marijanoviæ (1951.), bivši provincijal Hrvatske salezijanske
provincije sv. Ivana Bosca. Objavio je tri zbirke pjesama, a
2013. tiskana je zbirka "Nemir svemira" koja je presjek
najboljih autorovih pjesama, ali se u njoj našlo i 80 novih
pjesama. Jednu njegovu pjesmu kazivala je Gabrijela
Vojvodiæ.
U završnom dijelu predstavljeno je pjesnièko stvaralaštvo
redovnica više družbi, koje su nazoèile samoj tribini.
S. Æavar je istaknula kako je Družba sestara Naše Gospe po
svemu sudeæi jedina koja je sakupila pjesnièko blago svojih
sestara u zbirci "Na dlanu". U ovoj prigodi jednu svoju
pjesmu kazivala je s. Martina Koprivnjak (1960.) vrhovna
poglavarica Družbe.
Predstavljeno je i stvaralaštvo s. Beatis Èajko (1952.)
provincijalne savjetnice Zagrebaèke provincije Služavki
Maloga Isusa. Ona radi i kao odgojiteljica u vjeri u vrtiæu
Cvjetnjak. Radovi su joj objavljeni u sestarskom listu "Naše
služenje" i u almanahu "Doði i vidi". Njezinu pjesmu je
proèitala njezina susestra s. Petra Marjanoviæ, koja takoðer
piše.
Na samom kraju predstavljene su tri pjesnikinje družbe
Klanjateljica Krvi Kristove.
Svoju pjesmu je proèitala s. Augustina Barišiæ (1951.) koja
od 1975. radi u KBC Rebro. Pjesme su joj objavljene u
raznim glasilima, èasopisima, te na HKR i Radio Mariji, te u
zbirci "Nikad nisi sam" (2003.).
Nadalje je predstavljena s. Vesna Abramoviæ (1964.) èlanica
Regionalne uprave u kojoj veæ devet godini vrši službu
savjetnice i tajnice. Ona uglavnom piše stihove za
uglazbljivanje. Tako je u pjesmarici "Pjev otkupljenih" 2/3
njezinih pjesama, a u ovoj prigodi je predstavljena jedna
pjesma u izvoðenju Zbora Klanjateljica "Pelikan". Kao
posljednja pjesnikinja predstavljena je sama predavaèica, s.
Tomislava Æavar (1963.), inaèe profesorica hrvatskoga
jezika u osnovnoj školi Mate Lovrak u Zagrebu, voditeljica
Izdavaèkog centra Zajedništvo i glavna urednica èasopisa
"Zajedništvo". Naša ognjišta objavila su joj zbirku "Biljeg
krvi" 1995., a prigodom 25. obljetnice zavjeta 2011.
objavljena je zbirka "Ljubav nikad ne prestaje". Njezinu
pjesmu kazivala je Gabrijela Vojvodiæ.
Na kraju tribine rijeè zahvale uputila je regionalna
poglavarica Klanjateljica Krvi Kristove s. Ana Marija
Antoloviæ. Naglasila je, kako je ovo prvi ovakav susret u
Godini posveæenog života, no izrazila je nada da nije i
posljednji kako u ovoj godini, tako i uopæe, te da slijedeæi
susret bude u nekoj drugoj zajednici.
Mislim da bi mogli napraviti nešto u Godini posveæenog
života da jedni s drugima dijelimo naše bogatstvo,ili
jednostavno da provedemo jedno popodne zajedno i da se
uzajamno ohrabrimo na našem putu nasljedovanja
Gospodina, rekla je s. Antoloviæ.
.
ika
Korizmeno hodoèašæe vjernika Poreèke i Pulske
biskupije u poreèku katedralu
Poreè, 8.3.2015.
(IKA) - Tradicionalno korizmeno
hodoèašæe vjernika Poreèke i Pulske biskupije u poreèku
prvostolnicu održano je treæe korizmene nedjelje, 8. ožujka.
Hodoèašæe je zapoèelo pokornièkim bogoslužjem koje je
ove godine održao vlè. Ivan Princ. Uslijedila je pobožnost
križnog puta koju su èitali èitaèi poreèke župe i župni vikar
Hector Bernardez Germade. Nakon vremena za ispovijed i
osobnu molitvu, uslijedilo je misno slavlje koje je predvodio
poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša uz koncelebraciju
više sveæenika.
Biskup je u prigodnoj homiliji pojasnio razlog zašto Isus,
uobièajeno uvijek blagog djelovanja, rastjeruje mjenjaèe
novca i prodavaèe žrtvenih životinja u hramu. Tim
postupkom želi naglasiti da trgujuæi u prvom hramskom
predvorju oskvrnjuju hram. Svakim dolaskom u crkvu, koja
je kuæa Božja, vjernik bi trebao osjetiti posebnu toplinu
svjestan da se tu nalazi sam Isus Krist, a koliko puta vjernici
u crkvi uopæe ne obraæaju pažnju na to, jer su previše
zaokupljeni ljudima. Isus rastjeruje mnoštvo i stoku jer time
želi naglasiti kako se žrtvovanjem životinja èovjek ne može
osloboditi od grijeha. Jedino pravo sredstvo èišæenja od
grijeha jest ispovijed, susret s Bogom otvorena srca i iskreni
susret sa svojom savješæu.
Židovski je hram u to vrijeme imao više dijelova sa strogo
odreðenim pristupom: prvo predvorje gdje su smjeli doæi
pogani, drugo predvorje za žene Židovke, treæe za muškarce
Židove, èetvrto kamo su smjeli pristupiti samo sveæenici te
peti prostor gdje se je nalazila svetinja nad svetinjama. Buka
i galama prodavaèa žrtvenih životinja i mjenjaèa hramskoga
novca sprjeèavala je ljude da osjete Božju prisutnost u
hramu. Koliko puta i mi svojim ponašanjem, one koji ne
vjeruju udaljavamo od moguænosti da povjeruju, podsjetio je
biskup. Isus nas poziva da svojim djelima i primjerom
privlaèimo ljude Bogu.
Spominjuæi dan solidarnosti s Crkvom u Bosni i
Hercegovini, ove godine pod geslom "Hoditi zajedno"
biskup je istaknuo kako je pomoæ koja tog dana bude
sakupljena namijenjena našim sunarodnjacima u potrebi, da
tako osjete pomoæ i podršku, a osim materijalnog važno je
znati prepoznati i pružiti podršku molitvom, kao i na druge
naèine.
Domovinske vijesti
samostana Gospe Sinjske, Viteškog alkarskog društva,
Grada Sinja i gradova i opæina Cetinske krajine. Prvi dio
znanstvenog skupa na kojem æe sudjelovati 60 predavaèa
održat æe se 12. svibnja u Palaèi HAZU u Zagrebu, a drugi
dio u Sinju od 14. do 17. svibnja 2015. Župnik fra Ante
Bilokapiæ iznio je povijesni presjek karitativno pastoralnih
djelovanja u župi Èudotvorne Gospe Sinjske. Provincijal
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško
Kodžoman govorio je o konkretnim aktivnostima u godini
proslave. Spomenuo je izradu misnice s ornamentom iz
samog Gospinog okvira, izradu zlatne krunice, rad
akademskog kipara Kuzme Kovaèiæa, te izgradnju crkve u
Brnazama, projekt koji je povjeren arhitektu Ivanu Vulinu.
Spomenuo je i izradu plitkog reljefa u bronci na spomen
osamnaestorice braæe fratara ubijenih krajem Drugog
svjetskog rata i poraæa koji æe se postaviti u samostansko
dvorište. "Uz reljefe izaæi æe i monografski prikaz života tih
muèenika, a imamo u cilju i završetak Križnoga puta na
Gradu (tvrðavi)", rekao je Kodžoman. U sklopu ovih
aktivnosti predviðen je i završetak meðunarodnog projekta
"Staza Gospi Sinjskoj" (Rama-Sinj-Split) i izrada mozaika
"Uskrsnuæe" koji æe biti postavljen na fratarskoj grobnici na
groblju Svetoga Frane, rad akademskog slikara Ivana Grgata.
Susret kardinala Bozaniæa s biskupijskim ravnateljima
Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj
Zagreb, 10.3.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ susreo se u utorak 10. ožujka u Sveæenièkom
domu u Zagrebu s biskupijskim ravnateljima Papinskih
misijskih djela u Republici Hrvatskoj.
U obraæanju kardinal je pozvao ravnatelje na odgovornost te
istaknuo kredibilitet kao najvažniju odliku u obnašanju
njihove službe. Poruèio im je da u svom radu trebaju uvijek
nastojati pronaæi naèin kako ljudima svjedoèiti misijsku
zauzetost.
Podsjetio je na nedavni dogaðaj otvaranja biskupijskog
postupka za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante
Gabriæa, koji bi trebao potaknuti buðenje misijske svijesti.
Crkva je misijska i misije su svuda potrebne, rekao je
kardinal te zakljuèio kako uvijek pred sobom valja imati tu
dimenziju, a ujedno i prvu zadaæu Crkve – naviještanje
evanðelje onima koji još nisu èuli za Isusa Krista, izvijestio
je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
U Sinju predstavljen "Kalendar Gospine jubilarne
godine 2015."
Sinj, 9.3.2015. (IKA) – U povodu 300. obljetnice slavne
pobjede nad Turcima uz Gospin zagovor 1715. godine u
velikoj dvorani franjevaèkog samostana u Sinju 9. ožujka
predstavljen je "Kalendar Gospine jubilarne godine 2015.".
Župnik fra Ante Bilokapiæ zapoèeo je predstavljanje
Kalendara himnom "O Gospe Sinjska Djevo sveta". "Godine
1687. puk predvoðen franjevcima naselio je ovu našu
Zagoru i uz zagovor Èudotvorne Gospe obranio se od navale
Osmanlija. Prije nešto više od dva desetljeæa prošli smo
Domovinski rat i ostali svoji na svome i opet uz zagovor
naše Gospe", rekao je otvarajuæi skup prof. Marko Duvnjak.
Gvardijan i upravitelj svetišta fra Petar Klapež zahvalio je
svima koji su sudjelovali u izradi kalendara te najavio
dogaðanja jubilarnoj godini. Fra Gabriel Hrvatin Jurišiæ,
urednik kalendara, govorio je o povijesti Svetišta i
donošenju Gospine slike u Sinj koju je iz Splita donio fra
Ante Pletikosiæ. Fra Josip Grbavac predstavio je
Meðunarodni simpozij koji æe se održati pod
pokroviteljstvom HAZU u organizaciji Franjevaèkog
11. ožujka 2015. broj 10/2015
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Subotica: Održana redovita skupština Društva "Ivan
Antunoviæ"
Subotica, 26.2.2015. (IKA) - Redovita skupština Katolièkog
društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ"
održana je 26. veljaèe u pastoralnom centru
"Augustinianum" u Subotici. Na samom poèetku skupštine,
nakon kratke molitve i pozdrava predsjednika Društva mons.
Stjepana Beretiæa, èlanovi skupštine usvojili su jednoglasno
zapisnik s prethodne skupštine održane 3. ožujka 2014.
godine.
Izvješæe o radu za 2014. godinu podnio je predsjednik
Društva mons. Beretiæ koji je, meðu ostalim, naveo da je
tijekom 2014. godine Društvo organiziralo Dane biskupa
Ivana Antunoviæa u Subotici 10. i 19. sijeènja kao i "Prelo
siæanja" 2. ožujka. U okviru djelovanja Društva, u Subotici
su od 15. do 18. svibnja 2014. održani Dani Albe
Vidakoviæa, dok je u Srijemskoj Mitrovici 24. kolovoza
održan XII. pokrajinski susret hrvatskih puèkih pjesnika
"Lira naiva 2014.". Osim toga, 11. listopada održana je u
Somboru 28. "Zlatna harfa", a Društvo je kao i svake godine
bilo aktivno i tijekom održavanja Dužijance te je književna
veèer u okviru Dužijance 8. kolovoza bila posveæena Albi
Vidakoviæu. Društvo je 5. listopada prošle godine obilježilo i
100. obljetnicu roðenja Antonije – Tone Kujundžiæ 1914.2014., a veæ tradicionalno od 9. do 18. prosinca uoèi
božiænih blagdana prireðena je u Subotici XVIII. izložba
"Božiænjaci 2014.". Važno je takoðer naglasiti da je
Etnološki odjel "Blaško Rajiæ" pri Katolièkom društvu za
kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" zajedno s
Etnografski muzejom iz Zagreba, HKPD "Matija Gubec" i
Galerijom prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta
te Društvom vojvoðanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba
sudjelovao i u organizaciji izložbe koja je po prvi puta 6.
prosinca 2014. godine otvorena u Etnografskom muzeju u
Zagrebu pod nazivom "Slike od slame i božiænjaci baèkih
Hrvata Bunjevaca". Od predviðenih izdanja, u nakladi
Društva "Ivan Antunoviæ" redovito je izašlo dvanaest
brojeva katolièkog lista-mjeseènika "Zvonik", kalendar
"Subotièka Danica" za 2015. godinu, izdano je i II.
dopunjeno izdanje knjige mons. Stjepana Beretiæa "Božji
prijatelji s nama na putu", èije je predstavljanje održano 12.
lipnja 2014. godine, a u studenom 2014. godine Društvo je
izdalo i knjigu meditativne proze Lazara Novakoviæa
"Recept" koja je 29. sijeènja 2015. godine predstavljena u
Subotici. Društvo se kao suizdavaè zajedno s nakladnièkom
kuæom Agape iz Novog Sada ukljuèilo u izdavanje knjige
Gábora Tormásyja "A Szabadkai Római Kath. Foplebania
tortenete" ("Povijest glavne subotièke rimokatolièke župe").
Posljednji u nizu projekata za 2014. godinu bio je
dokumentarni film "Svatovski narodni obièaji" Rajka
Ljubiæa koji je realiziran u produkciji Društva, a prikazan je
16. veljaèe u Subotici.
Nakon jednoglasno prihvaæenog izvješæa o radu za 2014.
godinu, tajnik Društva dr. Ivica Ivankoviæ Radak podnio je i
financijsko izvješæe Društva za 2014. godinu koje je takoðer
jednoglasno usvojeno.
Posljednja toèka dnevnoga reda bilo je donošenje Plana i
programa rada Društva za 2015. godinu od kojih su neki veæ
ostvareni kao što su Dani biskupa Ivana Antunoviæa održani
11. i 16. sijeènja 2015. godine u Subotici te "5. Prelo
siæanja" koje je održano 15. veljaèe. U ovoj godini planiraju
se održati i sljedeæe redovite i prigodne manifestacije: XIII.
pokrajinski susret hrvatskih puèkih pjesnika "Lira naiva
20
11. ožujka 2015. broj 10/2015
2015.", Zemun, 30. svibnja; Misa o 200. obljetnici roðenja
Ivana Antunoviæa, Subotica, 14. lipnja; Književna veèer u
okviru Dužijance 2015., Subotica, 6. kolovoza te proslava
25. obljetnice djelovanja Društva; Festival hrvatskih
duhovnih pjesama Hosanafest, Subotica, 20. rujna; 29.
"Zlatna harfa", Baè, 10. listopada; Obilježavanje 500.
obljetnice roðenja svete Terezije Avilske, Subotica, 18.
listopada te tradicionalna XIX. izložba "Božiænjaci 2015.",
Subotica, od 9. do 16. prosinca. U planu je takoðer i
održavanje Dana Ivana Antunoviæa u okviru tri dana – od
petka do nedjelje (19., 20. i 21. lipnja 2015.), u Subotici i
Kalaèi, koji æe obuhvaæati niz kulturnih priredbi. Središnji
dio proslave jubileja bit æe meðunarodni znanstveno-struèni
skup pod nazivom "Ivan Antunoviæ – narodni preporoditelj
Hrvata u Ugarskoj". Društvo takoðer i u 2015. godini planira
izdavati redovita i prigodna izdanja. Na Skupštini je takoðer
bilo rijeèi o moguæoj izradi i postavljanju spomenika Ivanu
Antunoviæu te Aleksi Kokiæu kod subotièke katedrale, a za
koje je tek potrebno iznaæi financijska sredstva.
Vatikanska delegacija vrlo zadovoljna susretima u
Sarajevu
Ne postoji nikakva prijetnja papi Franji ili Svetoj Stolici,
osim odreðenih saznanja o prijetnji iz ISIL-a
Sarajevo, 3.3.2015. (IKA/KTA) - Èetveroèlana vatikanska
delegacija, koja je 1. ožujka stigla u Sarajevo, vrlo je
zadovoljna susretima, razgovorima i s onim što su vidjeli
tijekom svog boravka u glavnom gradu Bosne i
Hercegovine. Pripremajuæi pohod pape Franje, predviðen za
6. lipnja 2015., imali su prigodu razgovarati s najvišim
crkvenim predstavnicima kao i s predstavnicima vlasti, a
osobitu pozornost posvetili su razgovoru sa svojim kolegama
iz sigurnosnih službi na svim razinama. Obišli su i sva
mjesta koja su predložena za pohod pape Franje.
Voditelj vatikanske delegacije Giani izrazio je zadovoljstvo
duhom suradnje svih s kojima se susreo i zahvalio svojim
kolegama iz sigurnosnih službi u BiH za spremnost na
izmjenu informacija i otvorenost za dolazak pape Franje.
Istaknuo je da maksimalno treba favorizirati dolazak
vjernika koji žele doæi u Sarajevo 6. lipnja na susret s papom
Franjom. Rekao je i da ne postoji nikakva prijetnja papi
Franji ili Svetoj Stolici, osim odreðenih saznanja o prijetnji
iz ISIL-a.
Redoviti provincijski kapitul Školskih sestara franjevki
Bosansko-hrvatske provincije
Bugojno, 3.3.2015. (IKA) - U duhovnom centru Školskih
sestara franjevki u Bugojnu zapoèelo je 3. ožujka slavlje
redovitoga provincijskog kapitula pod geslom "U radosti
služimo Gospodinu (usp. Ps 100, 2)". Kapitul je otvorila i
njime predsjeda vrhovna predstojnica s. M. Klara
Šimunoviæ. Sveèano euharistijsko slavlje predslavio je fra
Zoran Tadiæ, župnik u Župi sv. Ante Padovanskog u
Bugojnu.
Nakon pozdrava i rijeèi dobrodošlice provincijske
predstojnice s. Ivanke Mihaljeviæ okupljenim sestrama se
obratila vrhovna predstojnica s. Klara Šimunoviæ istaknuvši
važnost kapitula u životu redovnièke zajednice. "Upravo
dogaðaji Kapitula bili su za sv. Franju i njegovu braæu
radosni sastanci u imenu Gospodnjem. Prema franjevaèkoj
tradiciji i mi smo danas, prije svega, pozvane slaviti i dublje
ika
živjeti radost sestrinske povezanosti u Kristu i meðusobne
pripadnosti u duhu karizme naše Družbe", kazala je s. Klara
te pozvala sestre da u svjetlu vjere sagledaju stvarno stanje
Provincije i intenzivnije osluškuju, propituju, razmišljaju i
razabiru što Gospodin govori ovoj zajednici u ovom
povijesnom trenutku te kako danas evanðeoski radosno
odgovoriti na potrebe naših bližnjih, Crkve i svijeta.
Kapitul se dogaða u ozraèju Godine posveæenog života koju
slavimo na razini opæe Crkve. Prigoda je to za ostvarivanje
zadanih ciljeva: na prošlost gledati sa zahvalnošæu,
sadašnjost živjeti s velikom ljubavlju a buduænost prigrliti s
nadom (usp. Pismo pape Franje u progodi Godine
posveæenog života).
U narednim danima slavlja kapitula sestre æe napraviti osvrt
na život i djelovanje Provincije u prethodnom razdoblju, te
zacrtati daljnji hod zajednice. Takoðer na ovom kapitulu bit
æe izabrana nova Provincijska uprava za naredno
šestogodište (2015-2021).
Biskup Šaško u vizitaciji Zavoda sv. Jeronima
U ovoj akademskoj godini u Zavodu boravi 25 sveæenika
studenata koji studiraju na osam papinskih crkvenih
(sve)uèilišta
Rim, 6.3.2015.
(IKA) - Redovita godišnja vizitacija
Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima obavljena je od
2. do 6. ožujka u skladu s crkvenim pravnim propisima.
Vizitaciju je obavio predsjednik Biskupskoga povjerenstva
za Zavod sv. Jeronima u ak. godini 2014./2015. zagrebaèki
pomoæni biskup Ivan Šaško. Tijekom vizitacije upoznao se
sa sveukupnim duhovnim i materijalnim stanjem u Zavodu
te razgovarao, osim s poglavarima, i pojedinaèno sa svim
studentima i djelatnicima.
Pred završetak pohoda Zavodu biskup Šaško predvodio je
euharistijsko slavlje u zavodskoj kapelici u koncelebraciji s
poglavarima i sveæenicima studentima. U homiliji je
potaknuo na razmatranje misnih èitanja drugoga korizmenog
tjedna pod vidom nedjeljnoga evanðelja o Kristovom
preobraženju. Kljuène motive toga dogaðaja, kao što su
uzlazak i silazak te slava i križ, možemo prepoznati i
produbiti u pojedinim evanðeljima toga tjedna, istaknuo je
biskup Šaško.
Nakon euharistijskoga slavlja održan je zajednièki susret
svih èlanova Zavoda s vizitatorom. Na poèetku susreta
rektor Zavoda mons. Jure Bogdan predstavio je ukratko u
brojevima podatke o sveæenicima koji trenutaèno borave u
Zavodu. U ovoj akademskoj godini u Zavodu boravi 25
sveæenika studenata. Dolaze iz tri suverene države
(Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore); tri biskupske
konferencije (Hrvatske biskupske konferencije, Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine i Meðunarodne biskupske
konferencije sv. Æirila i Metoda).
Studiraju na osam papinskih crkvenih (sve)uèilišta:
Gregoriana 7, Sveti Križ 6, Lateran 2, Papinski institut Ivan
Pavao II. - brak i obitelj 2, Salesiana 2, Ateneum
Anselmianum 2, Angelicum 1, Urbaniana 1, Alfozijanska
akademija 1, Papinski institut za crkvenu glazbu 1.
Studiraju: crkveno pravo 4; sveæenièku formaciju 3;
biblijsku teologiju 2; filozofiju 2; pastoralnu teologiju 2;
teologiju braka i obitelji 2; društvene komunikacije 2;
liturgiku 2, fundamentalnu teologiju 1; psihologiju 1;
duhovnost 1; moralnu teologiju 1; katehetiku 1; crkvenu
glazbu 1.
U Zavodu trenutaèno boravi 8 magistara koji studiraju s
ciljem postizanja doktorata; 17 sveæenika studenata studiraju
da bi postigli akademski stupanj magistra.
Sveæenici studenti potjeèu iz hrvatskih (nad)biskupija:
Crkva u Hrvata
Zagreb 3, Split-Makarska 3, Vrhbosna 3, Ðakovo-Osijek 2,
Požega 2, Sisak 2, Zadar 2, Varaždin 1, Dubrovnik 1,
Bjelovar-Križevci 1, Hvar 1, Krk 1, Kotor 1, Poreè i Pula 1,
Rijeka 1.
Zatim je biskup Šaško iznio dojmove koje je stekao tijekom
vizitacije, zahvalivši svima, poglavarima, studentima,
redovnicama i osoblju na susretljivosti i ljubaznosti. Nakon
biskupova izlaganja, uslijedila je zajednièka rasprava u kojoj
je biskup Šaško odgovarao na razna aktualna crkvena pitanja.
Izabrana nova Provincijska uprava Školskih sestara
franjevki Bosansko-hrvatske provincije
Za provincijsku predstojnicu izabrana je s. Kata Karadža
Bugojno, 6.3.2015. (IKA) - Na redovitom provincijskom
kapitulu 6. ožujka u Bugojnu pod predsjedanjem vrhovne
predstojnice s. Klare Šimunoviæ izabrana je nova
Provincijska uprava Školskih sestara franjevki Bosanskohrvatske provincije Preèistog Srca Marijina.
Za provincijsku predstojnicu izabrana je s. Kata Karadža.
Zamjenica provincijske predstojnice i prva savjetnica je s.
Lidija Jurišiæ te savjetnice: s. Ines Vujica, s. Samuela Klaiæ i
s. Celina Vidak.
S. Kata Karadža roðena je 10. lipnja 1970. u Buliæima kod
Jajca od oca Stipe i majke Ane r. Šimunoviæ. Nakon
završene srednje škole 1988. godine primljena je u zajednicu
Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije
Preèistog Srca Marijina. Prve zavjete položila je 4. kolovoza
1991. a doživotne 11. kolovoza 1996. godine.
Na Papinskom sveuèilištu Salesiana u Rimu 1998. godine
postigla je licencijat odgojnih znanosti specijalizirajuæi
Pastoral mladih i katehetiku. Po završetku studija bila je u
službi odgajateljice kandidatica te radila kao vjerouèiteljica
u Zagrebu. Postdiplomski studij iz Duhovnosti završila je
2007., na Sveuèilištu sv. Bonaventure u New Yorku u SADu. Službu zamjenice provincijske predstojnice i prve
savjetnice te tajnice Provincije obnašala je od 2009. do 2015.
godine.
Predstavnici Radio Marije Srbije kod srijemskog biskupa
Petrovaradin, 6.3.2015. (IKA) - Srijemski biskup Ðuro
Gašparoviæ i generalni vikar mons. Eduard Španoviæ susreli
su se u petak 6. ožujka u prostorijama Biskupskog
ordinarijata u Petrovaradinu s direktorom hrvatske redakcije
Radio Marije Srbije mons. Andrijom Anišiæem,
koordinatorom te redakcije Nikolom Jaramazoviæem te sa
suradnikom RMS za Srijem Zoranom Benèiæem.
Mons. Anišiæ i Jaramazoviæ izvijestili su biskupa o
dogaðanjima u hrvatskoj redakciji u proteklih pola godine te
o sadašnjoj situaciji u toj redakciji. Ujedno su mu predstavili
novi program i planove djelovanja te redakcije u buduænosti.
Oni su istaknuli da smatraju podruèje Srijema izuzetno
znaèajnim za buduæe poslanje Radio Marije Srbije buduæi da
se preko odašiljaèa u Vrdniku od poèetka ovoga mjeseca
program na hrvatskom jeziku emitira 24 sata. A bilo je
govora i o moguæem prebacivanju odašiljaèa iz Vrdnika u
Rumu, èime bi se znaèajno poveæala slušanost Radio Marije
u Srijemu.
Biskup Gašparoviæ izrazio je podršku i dao blagoslov svim
djelatnicima i volonterima hrvatske redakcije RMS. On je
takoðer obeæao da æe poticati suradnju sveæenika kao i
vjernika laika njegove biskupije s redakcijom RMS u èemu
æe im osobito biti na raspolaganju generalni vikar biskupije
Španoviæ. Biskup je takoðer odobrio da Zoran Benèiæ za
podruèje Srijema bude svojevrsni koordinator i glavna
tehnièka podrška i veza sa sjedištem Redakcije u Subotici.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
21
Crkva u Hrvata
Tradicionalno hodoèašæe Hrvata Majci Božjoj u Lujan
Prije poèetka mise Hrvati meðu kojima mnogi u narodnim
nošnjama unijeli su u procesiji u baziliku kip Majke Božje
Bistrièke
Lujan, 8.3.2015. (IKA) – Tradicionalno godišnje hodoèašæe
Hrvata u argentinsko nacionalno marijansko svetište u
Lujanu održano je u nedjelju 8. ožujka. U koncelebraciji
euharistijskog slavlja bili su hrvatski dušobrižnik u
Salzburgu i èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda fra Zlatko Špehar, umirovljeni sveæenik Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije Vlatko Poljièak i voditelj hrvatskog
katolièkog središta sv. Nikole Taveliæa u Buenos Airesu,
èlan Franjevaèke provincije sv. Jeronima u Istri i Dalmaciji
fra Josip Peraniæ. Misa je bila na hrvatskom jeziku, a
propovijed je vlè. Poljièak održao na španjolskom zbog
drugih vjernika koji su se pridružili Hrvatima.
Prije poèetka mise Hrvati meðu kojima mnogi u narodnih
nošnjama unijeli su u procesiji u baziliku kip Majke Božje
Bistrièke. Po završetku mise kip je ispraæen pjesmom
"Zdravo Djevo" te vraæen na svoje mjesto u "hrvatsku
kapelicu" u kripti bazilike gdje se nalazi više od pedeset
kapelica s kipovima i slikama marijanskih svetišta iz cijeloga
svijeta. Nakon euharistijskoga stola, Hrvati su nastavili
druženje oko zajednièkog stola na koji je svatko dao svoj
doprinos.
Stadlerovo u sarajevskoj katedrali
Sarajevo, 8.3.2015. (IKA/KTA) - Slavlje treæe korizmene
nedjelje, 8. ožujka, u Sarajevu je obilježeno i spomenom na
slugu Božjega Josipa Stadlera i molitvom za njegovo
proglašenje blaženim. Na misno slavlje u katedrali Srca
Isusova okupili su se vjernici, posebno mladi, bogoslovi
Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa, Prijatelji Maloga
Isusa i služavke Maloga Isusa kako bi, kao i svakog osmog u
mjesecu, molili zagovor sluge Božjega vjerujuæi da æe ga
Gospodin uskoro uzdignuti na èast oltara.
Misno slavlje predvodio je katedralni župnik Marko
Majstoroviæ uz suslavlje vlè. Marka Mikiæa, vicerektora
Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa, vlè. Jakova
Kajiniæa, duhovnika, te o. Vinka Maslaæa, DI, koji æe voditi
duhovne vježbe u Kuæi Navještenja na Gromiljaku, koje
služavke Maloga Isusa zapoèinju molitvom na grobu oca
Utemeljitelja.
Vlè. Majstoroviæ u homiliji osvrnuo se posebno na prvo
èitanje iz knjige Izlaska, gdje Bog poput svakog roditelja
želeæi dobro svojoj djeci, upozorava na ono što za njih nije
dobro i upuæuje ih na ono dobro, da bi bili zdravi, da bi bili
sigurni, sretni i zadovoljni. Zato nam Bog daje zapovijedi, da
nam bude dobro i da ostanemo na Njegovu putu. Tumaèeæi
svaku navedenu zapovijed u proèitanom odlomku, vlè.
Majstoroviæ sve je potaknuo da i sami èitaju i razmišljaju o
rijeèi Božjoj koja nam je darovana za život. Tako je živio i
radio sluga Božji Josip Stadler, koji je uspio èiniti velika
djela samo zato što je živio uz pomoæ rijeèi Božje
osluškivajuæi njezine poticaje. Mi bismo trebali svjesnije i
zahvalnije gledati na velike ljude koje nam je Bog darovao
kao primjere i uzore da i mi idemo za Isusom i živimo od
Njegove ljubavi i rijeèi.
Nakon molitve za Sinodu svi okupljeni su se uputili na grob
sluge Božjega Josipa Stadlera, moleæi molitvu za njegovo
proglašenje blaženim te za plodne i blagoslovljene duhovne
vježbe služavki Maloga Isusa.
.
22
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Korizmena duhovna obnova za sveæenike Srijemske
biskupije
Petrovaradin (TU) – U Petrovaradinu je 9. ožujka održana
korizmena duhovna obnova za sveæenike Srijemske
biskupije koji djeluju u Srijemu. Duhovnu obnovu vodio je
vlè. Dragan Muharem, sveæenik Subotièke biskupije,
predavaè na Teološko-katehetskom institutu i urednik lista
"Zvonik". Tema je bila "Otajstvo Velike subote".
Nakon molitve srednjeg èasa, nazoène je pozdravio Berislav
Petroviæ, župnik u Novom Slankamenu i povjerenik
Srijemske biskupije za trajnu duhovnu sveæenièku izgradnju
i pozvao sveæenike na pripravu za ovogodišnji Veliki tjedan
i Uskrs. Takoðer je zahvalio voditelju na spremnosti da i
ovaj puta bude voditelj sveæenièke duhovne obnove.
Vlè. Muharem je spomenuo, kada se u teološko-liturgijskoj
literaturi obraðuje vazmeno trodnevlje, pozornost je
usmjerena na Veliki èetvrtak, petak i Uskrs, a o danu Velike
subote redovito se ne govori, ili samo usputno spominje s
obrazloženjem da je to aliturgijski dan, to jest dan bez
euharistijskog slavlja, ili bez osobite obrednosti.
Osmišljavanje Velike subote, obredno asketski, tijesno je
povezano s vjerovanjem da je Isus izmeðu svoje smrti i
uskrsnuæa od mrtvih "sišao nad pakao" ili u "podzemlje".
Vrijeme Velike subote tijesno je povezano sa stvarnošæu
Isusove smrti koja je još jedan pokazatelj da se on u
potpunosti solidarizirao sa sudbinom smrtnoga èovjeka, a to
solidariziranje doseže svoj vrhunac u umiranju i smrti.
Takoðer su kršæani pozvani da se u svemu solidariziraju s
Kristom kao što se Krist u svemu solidarizirao sa smrtnim
èovjekom. Kroz Veliku subotu logika ljudskog umiranja
dovedena je do krajnjih posljedica gdje se Krist oèitovao kao
vjeran svjedok Božjega djelovanja i to objavio kao ostvarenu
èinjenicu svim stvorenjima.
Kristova je pobjeda na èitavoj smrtnoj fronti: on ima vlast
"svezati jakoga … uæi u njegovu kuæu i oplijeniti ga" (Mk
3,27). To su izrazi što oznaèuju Kristovo potpuno obaranje
na zemlju neprijatelja, nakon što je prodro na najskrovitije
podruèje njegove vlasti. Ispovijedanje vjere na temelju
opisane slike ukljuèuje da Uskrsli naviješta novi život, jer je
njegova smrt stvarna i istinita; neizbježna smrt kroz koju je
Krist prošao u svim njezinim stadijima, pobijeðena je zbog
toga jer je Krist stvarno živ, kao što je stvarno bio mrtav.
Na kraju je voditelj pozvao sveæenike da i Veliku subotu kao
"dan šutnje" dožive kao dan razmišljanja o Isusu u grobu u
išèekivanju Uskrsnuæa.
Duhovna obnova je nastavljena klanjanjem u crkvi Svetog
Jurja, muèenika u Petrovaradinu.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Konferencija o zaštiti maloljetnika u Irskoj
Dublin, 28.2.2015. (IKA) - Uèiti iz prošlih grešaka kako bi
se moglo složno djelovati, prihvaæajuæi odgovornosti i
pomažuæi žrtvama zlostavljanja bio je cilj prve dvodnevne
konferencije o zaštiti maloljetnika održane 27. i 28. veljaèe u
gradu Athlone u Irskoj. Konferenciju je organiziralo
Nacionalno povjerenstvo za zaštitu djece u Katolièkoj Crkvi,
tijelo koje su irski biskupi ustanovili za borbu protiv
zlostavljanja maloljetnika.
Otvarajuæi konferenciju, irski primas nadbiskup Eamon
Martin istaknuo je dva prioriteta: ne zaboraviti prošlost te
prihvatiti odgovornost. Glede prvoga, primas je ustvrdio:
"Ne smijemo zaboraviti izdaje, traume i sramotu
prouzroèenu zlostavljanjem, jer su uništili živote djece.
Naprotiv, Crkva ima sve uèiniti da se nikada više ne ponove
slièna užasna zlodjela." Nadbiskup je podsjetio da je zaštita
djece u Crkvi zajednièka odgovornost, a ne nekakav dodatni
teret ili neka zapreka pastoralnom djelovanju, nego bitna
sastavnica crkvenoga poslanja, odnosno naviještanje Božje
ljubavi prema svima. Stavljajuæi u prvi plan potrebe djece i
najranjivijih, pastoralno æe djelovanje još više oživjeti,
ustvrdio je nadbiskup. Kako Crkva u Irskoj može štititi
maloljetnike? Nadbiskup je to objasnio navodeæi tri uvjeta, a
prvi je promicanje "kulture zaštite". U kulturi zaštite
opasnosti za djecu i mlade su doista manje ako svatko vrši
svoju dužnost da crkvene ustanove budu sigurne. Stoga radi
održavanja visoke budnosti valja promicati iskrene odnose
izmeðu Crkve, policije i ustanova zaduženih za sigurnost
djece. Osim primjene glavnih crkvenih odrednica koje se
odnose na sluèajeve zlostavljanja, nadbiskup je poželio da
"sve biskupije i vjerske družbe osmisle prikladnu formaciju
za sveæenike, redovnike i laike glede zlostavljanja, kako bi
se umanjile opasnosti te svima zajamèila sigurnost.
Govoreæi pak o drugom uvjetu, odnosno o skladnom
crkvenom djelovanju, istaknuo je potrebnu suradnju izmeðu
Povjerenstva za zaštitu maloljetnika s nacionalnom
konferencijom redovnika i misionarskom unijom. Takva
suradnja potièe zajednièku odgovornost i crkveno
zajedništvo; Crkva je, naime, jedinstveno tijelo Kristovo –
ustvrdio je primas, dodajuæi da zajednièki rad omoguæuje
razmjenu informacija, nužnu za razbijanje kulture šutnje i
zavjere, koja je pogodovala zlostavljanju maloljetnika u
Crkvi. Osvræuæi se pak na potrebu trajne budnosti, rekao je
da opasnost raste kada slabi budnost. Poželio je pak bolju
suradnju izmeðu biskupija, redovnièkih družbi i
Nacionalnoga povjerenstva za zaštitu maloljetnika kao i
župa, radi trajnoga motrenje i vrednovanja crkvenih
ustanova glede drame zlostavljanja, kazao je nadbiskup
Martin.
Zakljuèujuæi govor, primas je istaknuo i potrebu
ustanovljenja službe za potporu žrtvama zlostavljanja. S tim
se osobama treba susretati i omoguæiti im da govore o
svojim patnjama, moleæi ih za oproštenje, jer je briga za njih
bitna sastavnica crkvenoga poslanja. Primas je podsjetio na
dvije posebne službe mjesne Crkve: "Prema ozdravljenju" i
"Prema miru", odnosno savjetovalište i ured za duhovnu
potporu. Susret je u gradu Athlone bio prigoda za
"promišljanje o cjelovitosti sveæenièke službe", jer se
"povjerenje meðu sveæenicima, biskupima i katolièkim
vjernicima može obnoviti u povjerljivom ozraèju
primjenjujuæi struène spoznaje za zaštitu maloljetnika",
zakljuèio je nadbiskup Martin.
Papa Franjo odobrio je statute za gospodarska tijela
Svete Stolice
Vatikan, 1.3.2015. (IKA) - Papa Franjo odobrio je statute za
gospodarska tijela Svete Stolice, ukljuèujuæi Vijeæe i
Tajništvo za gospodarstvo te Ured glavnoga revizora. Novi
su statuti – odobreni „ad experimentum", s moguænošæu
daljnje revizije – objavljeni u utorak na vatikanskoj webstranici, na talijanskom jeziku, a stupili su na snagu 1.
ožujka.
Prema statutima, tri zasebna tijela nadgledaju sve financijske
operacije, raèunovodstvo i postupke vezane uz proraèun u
vatikanskim dikasterijima i Državi-Gradu Vatikanu.
Tajništvo za gospodarstvo i Ured revizora izravno
odgovaraju Vijeæu za gospodarstvo, koje ima 15 èlanova:
osam prelata i sedam struènih laika, koji se imenuju na
petogodišnje mandate. Zadatak Vijeæa je osmisliti najbolje
postupke financijske uprave, u skladu s meðunarodnim
standardima i crkvenim socijalnim naukom.
Vijeæe ima uvid u predviðeni i konaèni proraèun te treba
osmisliti preporuke koje se daju Svetome Ocu na odobrenje.
Takoðer može zatražiti informacije od svakog vatikanskog
ureda te ima uvid u godišnja izvješæa glavnoga revizora.
Njegov pak ured ima ovlast vršiti reviziju bilo kojeg ureda ili
tijela povezanog sa Svetom Stolicom ili gradom Vatikanom
„u potpunoj samostalnosti i neovisnosti, u skladu s najboljim
meðunarodno priznatim praksama".
Ured æe takoðer istraživati i izvještavati o neregularnim
aktivnostima u financijskim transakcijama, proraèunu,
raèunovodstvu i sliènome. To ukljuèuje zaštitu identiteta i
povjerljivosti onih koji upozore na neispravne financijske
aktivnosti. Tajništvo za gospodarstvo suraðuje s Državnim
tajništvom i nadgleda sve upravne i financijske aktivnosti
unutar Grada-Države Vatikana.
Osim toga, Tajništvo je zaduženo za provoðenje prijedloga i
normi Vijeæa za gospodarstvo. Tajništvo æe pomagati svim
vatikanskim uredima i organizacijama u provoðenju
standardiziranih normi financijske i administrativne uprave
te provjeravati provode li se te norme, uz moguænost
poduzimanja korektivnih mjera, ukljuèujuæi administrativne
kazne te pravne mjere.
Papa primio afrièke biskupe
Vatikan, 2.3.2015. (IKA) - Hvala Crkvi u Libiji i svim
crkvenim zajednicama Sjeverne Afrike, za hrabrost i
nazoènost mira na podruèju gdje se veæa sloboda i
dostojanstvo potvrðuju takoðer "provalama nasilja", jedna je
od misli pape Franje u govoru biskupima Cerne,
sjevernoafrièkoga biskupskog tijela koje okuplja biskupe iz
Maroka, Alžira, Tunisa i Libije, a koje je 2. ožujka primio u
prigodi njihova pohoda ad limina.
Vi ste periferija svijeta, i vi ste lice i srce kojima Bog dolazi
do ljudi u toj periferiji, rekao je Sveti Otac nazoènim
biskupima koji vlastiti život stavljaju u opasnost kako bi
zaštitili maleno stado Crkve, u krajevima u kojima se zvuk
crkvenih zvona miješa s tutnjavom oružja. I Sjeverna Afrika
posljednjih godina postala je prostor težnje za veæom
slobodom savjesti, kao i za dostojanstvom, ali istodobno i
bojno polje onih koji promjene nameæu mašuæi oružjem.
Zbog toga je Papa prije svega, meðu ostalima, zahvalio
Crkvi u Libiji, za hrabrost, odanost i ustrajnost koje
pokazuje kler, posveæene osobe i laici, koji su ostali na
svojim mjestima unatoè velikim opasnostima. Oni su istinski
11. ožujka 2015. broj 10/2015
23
Inozemne vijesti
svjedoci Evanðelja, istaknuo je papa Franjo ohrabrujuæi
nazoène da nastave u svojim nastojanjima kako bi pridonijeli
miru i pomirenju na cijelom podruèju.
Veliki je dio govora Sveti Otac posvetio meðureligijskom
dijalogu u svrhu gradnje tamo gdje mnogi razaraju. Mašta je
ljubavi sposobna otvoriti bezbroj putova kako bi duh
evanðelja unijela u kulture i najrazlièitije sredine društva,
napomenuo je Papa te primijetio da je najdjelotvorniji lijek
za svaki oblik nasilja odgoj za otkrivanje i prihvaæanje
razlika kao bogatstvo i plodnost. Stoga je bitno da u
biskupijama sveæenici i laici budu odgojeni za ekumenski i
meðureligijski dijalog.
Još jedno nepogrješivo oružje Crkve susreta i dijaloga jest
konkretna ljubav prema svakoj osobi, bez razlike. Papa je
stoga zahvalio sjevernoafrièkim biskupima zbog toga što,
èesto vrlo skromnim sredstvima, pokazuju ljubav Krista i
Crkve za siromašne, bolesne, starije osobe, potrebite žene,
zatvorenike, kao i brojne afrièke doseljenike koji u njihovim
zemljama traže mjesto tranzita ili konaènoga odredišta. I u
priznavanju njihova ljudskog dostojanstva, te u radu na
pobuðivanju savjestî pred tako velikom ljudskom dramom,
oèituje se Božja ljubav prema svakomu od njih, istaknuo je
papa Franjo.
U Papinu govoru nije nedostajalo ni pastoralnih uputa, kao
što je primjerice, pozornost prema stalnoj formaciji klera, te
izraza radosti zbog prinosa redovnica i redovnika, posebice u
Godini posveæenoga života. Govor je Sveti Otac završio
primjeæujuæi sa zadovoljstvom kako je u Alžiru posljednjih
godina obnovljeno mnogo kršæanskih svetišta. Prihvaæajuæi
sve ljude dobronamjerno i bez prozelitizma, vaše zajednice
pokazuju da žele biti Crkva otvorenih vrata, i uvijek "u
izlasku", istaknuo je na kraju papa Franjo.
"Revolucija žene, žena u revoluciji"
U Vatikanu predstavljeno Šesto izvješæe o socijalnom nauku
Crkve
Vatikan, 3.3.2015. (IKA) - Uloga žene u današnjim
politikama bila je u središtu predstavljanja Šestog izvješæa o
socijalnom nauku Crkve, koje je 3. ožujka predstavljeno u
dvorani Radio Vatikana. Izvješæe je naslovljeno "Revolucija
žene, žena u revoluciji", a plod je suradnje izmeðu
Meðunarodnoga motrišta kardinal Van Thuan i Kršæanskoga
radnièkoga pokreta.
Èovjek kojeg smo oduvijek smatrali projektom, danas je
postao laboratorijski proizvod za tržište – istaknuo je
nadbiskup Trsta Giampaolo Crepaldi predstavljajuæi Izvješæe
o Socijalnom nauku Crkve za 2013. godinu. Iako je to bila
posebna godina zbog odreknuæa pape Benedikta XVI. i
izbora pape Franje, ipak je razvidan kontinuitet u
društvenom, gospodarskom i etièkom okviru, poèevši od
pozornosti prema nejednakostima i posljednjima.
Govoreæi o izvješæu u razgovoru za Radio Vatikan mons.
Fabiano Longoni, ravnatelj Ureda za društvene probleme i
rad pri Talijanskoj biskupskoj konferenciji, istaknuo je
logiku poslanja, izlaska i prijedloga. Ovaj nas Papa nuka na
izlazak da svjedoèimo apsolutne vrijednosti u koje moramo
vjerovati – ustvrdio je mons. Longoni.
Seljenje i vjerska sloboda, pristup lijeèenju, drama gladi u
svijetu, kulturološke posljedice web-a ('svjetske mreže') te
prijetnja nuklearnoga terorizma bili su najveæi izazovi za
diplomaciju Svete Stolice u 2013. godini. Primjena
socijalnoga nauka Crkve nije posvuda istovjetna, smatra
nadbiskup Crepaldi.
Ako promatramo Jug svijeta, u crkvenom je svijetu porasla
svijest. Ali sa žaljenjem moram priznati da je u Europi opala
pozornost; zamjetan je umor – ustvrdio je nadbiskup
24
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Crepaldi.
U žarištu je predstavljenoga izvješæa žena, „napadana kao
supruga i kao majka", stoji u izvješæu. Poticanje heterologne
oplodnje i iznajmljivanja maternice stvara "tržišta
majèinstva". Žene su dugo vremena bile èuvarice života,
danas pak moramo èuvati ljudskost. Zaputili smo se putem
rašèovjeèenja. Raðanje se otkida od tisuæljetnih korijena,
odnosno od odnosa s tijelom i premješta u dva mjesta: jedno
apstraktno i jedno vrlo tvarno. Tvarno je mjesto laboratorij, a
apstraktno je tržište – objasnila je talijanska zastupnica
Eugenia Roccella, a potom se osvrnula i na rodnu teoriju.
Danas je u modi krivo shvaæeni osjeæaj jednakosti, dakle
izjednaèivanje izmeðu muškarca i žene; naroèito se promièe
rodnu ideologiju i ideju da je spolnost nešto promjenljivo,
nešto što se može birati, što se s vremenom može i mijenjati;
da spolnost ne ovisi o tijelu i biološkoj razlici. Vjerujem da,
u konaènici, tako shvaæaju ženu i materinstvo – zakljuèila je
Roccella.
Papa se susreo s biskupima - prijateljima Pokreta
fokolara
Biskup ne okuplja narod oko sebe ili svojih ideja, nego oko
Krista
Vatikan, 4.3.2015. (IKA) - Biskup ne okuplja narod oko
sebe ili svojih ideja, nego oko Krista, ustvrdio je papa Franjo
govoreæi biskupima - prijateljima Pokreta fokolara, s kojima
se 4. ožujka prije opæe audijencije susreo u Dvorani Pavao
VI., a koji su se u Rimu okupili na skupu "Euharistija,
otajstvo zajedništva".
Karizma jedinstva Pokreta fokolara snažno je ukorijenjena u
euharistiji, koja mu daje kršæansko i crkveno obilježje.
Jedinstvo bi bez euharistije izgubilo svoju božansku
privlaènost, a svelo bi se na osjeæaj i na ljudsku, psihološku i
sociološku dinamiku.
Euharistija naprotiv jamèi da u središtu bude Krist, te da
njegov Duh, Duh Sveti, vodi naše korake i pothvate susreta i
zajedništva, istaknuo je Papa, dodajuæi da je glavna
biskupova služba okupljanje "zajednice oko Euharistije, oko
stola Rijeèi i Kruha života".
Biskup je poèelo crkvenoga jedinstva, ali to ne može biti bez
euharistije. Biskup ne okuplja narod oko svoje osobe i svojih
ideja, nego oko Krista nazoènoga u Rijeèi i u sakramentu
njegova Tijela i Krvi.
Biskup, suoblièen Kristu, svojim propovijedanjem i
svjedoèenjem biva živo evanðelje, razlomljen kruh za život
mnogih. Tko se hrani vjerom Krista, Kruha živoga, Kristova
ga ljubav potièe da se žrtvuje za svoju braæu; da izaðe, da
rubnima i prezrenima ide u susret, ustvrdio je Papa.
Papa je posebno zahvalio biskupima iz Sirije, Iraka i
Ukrajine. Pateæi sa svojim narodom, vi kušate snagu
Euharistijskoga Isusa, snagu da možete u jedinstvu i nadi iæi
naprijed. Mi smo sjedinjeni s vama u svakodnevnom
slavljenju mise; molimo za vas prikazujuæi Kristovu žrtvu, a
odatle potjeèe i mnogovrsna solidarnost s vašim Crkvama.
Zakljuèujuæi govor, Papa je potaknuo biskupe, prijatelje
fokolara, da promièu ekumenski hod i meðureligijski
dijalog, a zahvalio im je na zauzimanju za veæe zajedništvo
izmeðu raznih crkvenih pokreta.
.
ika
Država ne može zaraðivati u medicini
Papa primio sudionike opæe skupštine Papinske akademije
za život, koji ovih dana razgovaraju o temi "Pomoæ starijim
osobama i palijativna skrb" te im govorio o dostojanstvu
starih, bolesnih i umiruæih
Vatikan, 5.3.2015.
(IKA) - Kada "logika korisnosti"
prevlada nad „logikom solidarnosti i besplatnosti", društvo
je dužno zaštititi ljudsko biæe – rekao je papa Franjo primivši
5. ožujka sudionike opæe skupštine Papinske akademije za
život, koji ovih dana razgovaraju o temi „Pomoæ starijim
osobama i palijativna skrb".
Ljudsko je biæe uvijek dragocjeno, èak i ako je obilježeno
starošæu i bolešæu – istaknuo je Sveti Otac, razmišljajuæi s
nazoènima o suvremenom društvu, a prenosi Radio Vatikan.
Logika korisnosti poèinje nadvladavati logiku solidarnosti i
besplatnosti èak i u obiteljima – primijetio je Papa te dodao
da je svaka osoba, naprotiv, istinsko dobro za nju samu, kao
i za druge, i Bog ju voli. Zbog toga, kada njezin život
postane slab, i kada se približava završetak zemaljskoga
života, osjeæamo odgovornost da pomognemo toj osobi i
budemo uz nju na najbolji moguæi naèin – napomenuo je
Papa.
Štoviše – dodao je – Biblija govori o ozbiljnom ukoru za one
koji zanemaruju ili zlostavljaju roditelje. Isti sud vrijedi i
danas – napomenuo je Sveti Otac te spomenuo brojne
primjere roditelja koji su, postavši stariji i manje korisni,
marginalizirani sve do potpunoga napuštanja. Papa je Franjo
stoga potaknuo sve da nježnoga srca krenu od Rijeèi Božje,
sadržane u biblijskim zapovijedima, i ponajviše od one koja
od nas traži da poštujemo roditelje, a u širem nas smislu
podsjeæa na poštovanje koje smo dužni svim starijim
osobama.
Rijeè 'poštovati' danas bi se mogla prevesti i kao dužnost
krajnjega poštovanja i brige za one koji bi, zbog svojega
tjelesnoga ili društvenoga stanja, mogli biti ostavljeni da
umru, ili pak za koje bi se moglo uèiniti sve da umru.
Cjelokupna medicina stoga – prema Papinim rijeèima – ima
posebnu ulogu u društvu, kao svjedok poštovanja koje valja
iskazati staroj osobi, kao i svakom ljudskom biæu. Jasnoæa i
djelotvornost ne mogu biti jedina mjerila koja vode
djelovanje lijeènika, ali to nisu ni pravila zdravstvenoga
sustava, ni gospodarska dobit. Država ne može zaraðivati u
medicini. Naprotiv, nema važnije dužnosti nekog društva od
zaštite ljudskoga biæa – istaknuo je papa Franjo.
Govoreæi potom o palijativnoj skrbi, Sveti Otac je istaknuo
da je ona do sada bila dragocjena za onkološke bolesnike.
Meðutim, danas je mnogo razlièitih bolesti povezano sa
starošæu, koje obilježava kronièno progresivno slabljenje, te
se takve osobe mogu okoristiti tom vrstom pomoæi. Starim je
osobama prije svega potrebna skrb u obitelji, èiju ljubav ne
mogu zamijeniti ni djelotvornije ustanove, ni struèniji
zdravstveni djelatnici – napomenuo je Papa te dodao da
palijativna skrb može biti korisna dopuna i potpora brizi
pruženoj u obitelji.
U terminalnom razdoblju bolesti, palijativna skrb ima svrhu
ublažiti patnju, jamèeæi pacijentu odgovarajuæe ljudsko
praæenje. Rijeè je o važnoj potpori ponajviše za starije osobe
koje, zbog svoje dobi, primaju sve manje pozornosti od
terapijske medicine, i èesto ostaju napušteni. A napuštenost
je najteža „bolest" starije osobe, i najveæa nepravda koja joj
se može uèiniti. Oni koji su nam pomogli rasti ne smiju biti
napušteni u trenutku kada im je potrebna naša pomoæ, naša
ljubav i naša nježnost – istaknuo je Papa te završio rijeèima
svetoga Ivana Pavla II: "Poštuj život, svaki ljudski život,
brani ga, voli ga i služi mu! Samo æeš na tom putu naæi
pravednost, razvitak, istinsku slobodu, mir i sreæu".
Inozemne vijesti
Biskup Odesse i Krima: Crkva je za mnoge posljednja
nada
Državne i javne ustanove pretrpane izbjeglicama
München/Kijev, 5.3.2015.
(IKA) - Prema rijeèima
ukrajinskoga katolièkog biskupa Bronislawa Bernackija, u
Ukrajini službeno sada ima oko milijun raseljenih osoba.
Meðutim, stvarni broj ljudi koji su morali pobjeæi iz svojih
domove vjerojatno je još veæi, rekao je Bernacki 4. ožujka,
tijekom svog posjeta Renovabisu u Freisingu. Mnogi su
došli u Odesu, jer se radi o luèkom gradu u kojemu se nadaju
naæi zaštitu i posao. Državne i javne ustanove pretrpane su
izbjeglicama, istièe biskup. Zato je Crkva za mnoge
posljednja nada. Trenutaèno im trebaju najvažnije
potrepštine, kao što su hrana, odjeæa i lijekovi. U isto
vrijeme veæ èesto istraumatiziranim ljudima treba i duhovna
utjeha. Zato im je pomoæ, osobito iz Njemaèke i iz drugih
europskih zemalja, jako važno, rekao je biskup.
Bernackijeva biskupija Odesa-Simferopolj nalazi se na
jugoistoku zemlje. Nakon kontroverzne ruske aneksije
poluotoka Krima, biskupija je podijeljena. Katolièka Crkva
na Krimu, prema ruskom zakonu, sada mora tražiti formalno
priznavanje kako bi ondje mogla nastaviti službeno
djelovati. Mnogi sveæenici i redovnici napustili su župe na
Krimu, jer im ondje nisu priznate prethodne dozvole za
boravak.
Susret pape Franje i èlanova Neokatekumenskog puta
Vatikan, 6.3.2015. (IKA) – Susret pape Franje i èlanova
Neokatekumenskog puta održan je u petak, 6. ožujka u
dvorani Pavla VI. u Vatikanu.
Nove obitelji evangelizatore koji odlaze na svih pet
kontinenata sa sveæenicima predstavio je utemeljitelj
Neokatekumenskoga puta Kiko Arguello.
Rijeè je o dvjesto obitelji s 600 djece koji odlaze u Europu
(16), Ameriku (4), Aziju (9) i Oceaniju (2).
U svom obraæanju, Papa je istaknuo, kako je "zadatak Pape,
zadatak Petra potvrditi braæu u vjeri. Tako ste i vi željeli
ovim èinom zatražiti od Petrovog nasljednika da potvrdi vaš
poziv, da podrži vaše poslanje, da blagoslovi vašu karizmu. I
ja danas potvrðujem vaš poziv, podržavam vaše poslanje i
blagoslivljam vašu karizmu. Idite u Kristovo ime po svem
svijetu donijeti njegovo Evanðelje."
Papa je naglasio, kako su ove zajednice pozvane od biskupa,
a èine ih po jedan sveæenik te èetiri ili pet obitelji s djecom
grade "missio ad gentes", s mandatom evangeliziranja
nekršæana.
Nekršæana koji nikad nisu èuli govor o Isusu Kristu i mnogih
nekršæana koji su zaboravili tko je bio Isus Krist i tko je Isus
Krist: nekršæani premda kršteni, ali kojima su sekularizacija,
svjetovnost i mnoge druge stvari uèinili da zaborave na
vjeru. Probudite tu vjeru, rekao je Papa.
No, podsjetio ih je na važnost svjedoèanstva vlastitoga
života. Kolika samoæa, koliko trpljenje, kolika udaljenost od
Boga u tolikim periferijama Europe i Amerike i u tolikim
gradovima Azije! Koliku samo potrebu ima današnji èovjek,
na svakoj geografskoj širini, èuti da ga Bog ljubi i da je
ljubav moguæa! Ove kršæanske zajednice, zahvaljujuæi vama
obiteljima u poslanju, imaju suštinski zadatak uèiniti
vidljivim ovu poruku. A koja je to poruka? "Krist je
uskrsnuo, Krist živi! Krist je živ meðu nama!", rekao je
Papa, te je svakoj zajednici predao križ, preporuèio ih
zagovoru Nebeske majke, te ih blagoslovio rijeèima
"Predragi, neka vas Gospodin prati. Idite, s mojim
blagoslovom!".
11. ožujka 2015. broj 10/2015
25
Inozemne vijesti
Papa Franjo u rimskoj župi Svih svetih
U povodu 50. obljetnice slavlja mise na narodnom jeziku,
koju je slavio bl. Pavao VI. na prvu korizmenu nedjelju 7.
veljaèe 1965., upravo u toj rimskoj crkvi
Rim, 7.3.2015. (IKA) - Papa Franjo posjetio je u subotu 7.
ožujka popodne rimsku župu Svih svetih – 'Ognissanti', u
povodu pedesete obljetnice slavlja mise na narodnom jeziku,
koju je slavio bl. Pavao VI. na prvu korizmenu nedjelju 7.
veljaèe 1965., upravo u toj rimskoj crkvi. Slavljenje liturgije
na narodnom jeziku i sa sveæenikom okrenutim prema
narodu, umjesto dotada redovitoga zajednièkog usmjerenja
prema istoku i latinskog jezika, postalo je rašireno u
Latinskoj Crkvi kao rezultat nastojanja oko liturgijske
obnove nakon Drugog vatikanskog sabora.
Predvodeæi misu, Papa je u homiliji rekao da liturgija nije
neka onostrana i udaljena zbilja. "Dok se slavi, prisjeæam se
tolikih stvari; ili molim krunicu... - Ne, ne tako! Postoji
odgovarajuæi sklad izmeðu liturgijskog slavlja, koji zatim
unosim i u svoj život; i u tome treba napredovati i prevaliti
dugi put", rekao je Sveti Otac.
Papa se spomenuo i konstituciju Sacrosanctum Concilium
koja liturgiju definira kao prvi i neizostavni izvor s kojeg
vjernici mogu crpiti istinski duh kršæanstva (br. 14). To
znaèi osnažiti temeljnu poveznicu koja ujedinjuje život
Isusova uèenika i samoga liturgijskoga èina. Nije to nauk
koji treba "razumjeti" niti obred koji treba "ispuniti" premda jest i to - rijeè je o izvoru života i svjetlosti na našem
putovanju u vjeri.
Crkva nas poziva da imamo i promièemo vjerodostojan
liturgijski život, kako bi se uspostavio sklad izmeðu onog što
liturgija slavi; i onoga što mi živimo i što smo slavili
(Sacrosanctum Concilium, 10). Isusov uèenik ne dolazi u
crkvu kako bi ispunio propis ili ispunio obvezu prema Bogu.
"Gospodine, svake sam nedjelje u crkvi; èinim što je
potrebno, ali nemoj se miješati u moj život i nemoj me
uznemiravati". To je stav mnogih katolika, primijetio je
Papa.
Isusov uèenik u crkvu odlazi kako bi susreo Gospodina i - u
njegovoj milosti koja je djelatna u sakramentima - našao
snagu za razmišljanje i djelovanje sukladno evanðelju.
Papa je takoðer rekao da se religijskim èinima ne može
nadomjestiti dužnost prema bližnjemu! Kult i liturgijsko
slavlje jesu privilegirani prostor za slušanje Gospodnjega
glasa, koji nas vodi putem pravednosti i kršæanskoga
savršenstva, rekao je Papa.
Odlazeæi iz župe Ognissanti, Sveti Otac svima je zahvalio na
prihvatu te dodao da su zajednièka molitva, misa i
blagovanje Kristova tijela, snaga Crkve. Teškoæa ima
posvuda, ali u svemu tome je i Gospodin, a gdje je On, tamo
stvari idu na dobro, zar ne, rekao je Papa, a prenosi Radio
Vatikan.
Sveti Otac zahvalio je Gospodinu za ono što je uèinio kroz
50 godina liturgijske reforme. "Bila je to hrabra gesta Crkve;
približiti se Božjem narodu kako bi mogao dobro razumjeti
ono što èini – i ono što je za nas važno – pratiti misu. Ne
možemo se vraæati unazad; trebamo trajno iæi prema
naprijed, uvijek naprijed, jer tko ide unazad, griješi. Idimo
tim putem naprijed", rekao je, blagoslovivši vjernike i
podsjetivši ih da za njega mole.
.
26
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
11,5 milijuna ilegalnih useljenika u SAD-u: Katolièka
Crkva nudi pomoæ
Crkva štiti izbjeglice zagovaranjem, putem župa te
dijeljenjem hrane i kreditima
Washington, 7.3.2015. (IKA) - Katolièka Crkva u SAD-u
podupire projekt predsjednika Baracka Obame da gotovo pet
milijuna useljenika dobije pravo boravka. Naime, amerièki
biskupi traže "legalni status, zaštitu pri zapošljavanju i
poštene plaæe" za useljenike, rekao je Todd Scribner iz
Ureda za izbjeglice i useljenike Biskupske konferencije
SAD-a, a prenosi Kathpress. Prema trenutaènim procjenama,
oko 11,5 milijuna ljudi u SAD-u živi bez ureðenoga pravnog
statusa. Tijekom nekoliko posljednjih godina broj osoba bez
pratnje i maloljetnih izbjeglica znaèajno je porastao. Tako je
u 2014. godini zabilježeno 90.000 novih useljenika, koji su
došli uglavnom iz Salvadora i Hondurasa.
Amerièka Crkva se za ilegalne useljenike zauzima utjeèuæi
na politièare i na zakonodavce, ali i pomažuæi onima koji su
u potrebi - bilo dijeljenjem hrane u župama, bilo novèanom
pomoæu i kreditima onim koji nisu u moguænosti sami platiti
troškove svog boravka u Americi.
Najnovijom imigracijskom reformom oko 4,7 milijuna
roditelja, èija djeca veæ imaju amerièko državljanstvo, moæi
æe dobiti dozvolu za rad i za privremeni boravak, ako u
Americi veæ žive bar pet godina. Osim toga, useljenici bez
dokumenata i maloljetnici više neæe biti deportirani.
Mladi su danas svjesniji vjernici od svojih roditelja
Linz, 10.3.2015. (IKA) - Francuska sociologinja Isabelle
Jonveaux, unatoè opadanju broja vjernike u Europi,
istaknula je pozitivne vidove u razvoju stanja Katolièke
Crkve. "Tko se usredotoèuje na negativno, propušta priliku
uvidjeti novo što izrasta", rekla je sociologinja tijekom
rasprave o temi "Vrijednost vjere", održane u
Kremsmünsteru u Gornjoj Austriji. Istina je da "mladi ljudi
manje dolaze u župnu crkvu, nego njihovi djedovi i bake, ali
ipak nije mali broj onih koji traže nove oblike zajedništva –
kao što su hodoèašæa, veliki susreti vjernika ili molitvene
skupine". U Francuskoj je danas "moda" da mladi katolici
provede godinu socijalnog rada u siromašnijim zemljama.
Karakteristika mnogih današnjih mladih je svjesna odluka
vjerovati. "Mlaðe generacije odluèuju se danas mnogostruko
svjesnije za vjernièki život od svojih roditelja, èija je vjera
èesto bila posve konvencionalna", istaknula je sociologinja.
Mladi vjernici ne srame se ni javno se zauzimati za svoja
uvjerenja, npr. nošenjem odjeæe s vjerskim napisima ili
isticanjem èlanaka i slika na Facebook profilu". Sve to je za
sociologinju "znak žive i obeæavajuæe religioznosti".
Jonveaux je istaknula ulogu redovnièkih zajednica èiji
èlanovi, èesto polazeæi od susreta s mladim turistima ili
tijekom kulturnih dogaðanja, polako èak i s onima koji su
daleko od Crkve razviju sve dublje kontakte. Sociologinja je
istaknula i važnu ulogu interneta, èiji su korisnici osobito
mladi, a preko kojega se do njih može lako doæi na putu
njihova traženja vjere.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Gdje nema poštovanja prema starijima, nema ni
buduænosti za mlade
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 4. ožujka
2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Ova današnja kateheza i naredne srijede su posveæene
starijim osobama, a to su, unutar obitelji, djedovi i bake, ujne
i ujaci, strine i strièevi. Danas æemo razmišljati o aktualnom
problematiènom položaju starijih osoba, a slijedeæi put, to
jest u iduæu srijedu, više pozitivno, o pozivu sadržanom u
ovom životnom dobu.
Zahvaljujuæi naprecima u medicini ljudski vijek postao je
duži: no društvo se nije "proširilo" na život! Broj starijih
osoba se mnogostruko poveæao, ali naša društva nisu
dovoljno organizirana da bi se napravilo mjesta za njih, uz
ispravno poštovanje i konkretno uvažavanje njihove krhkosti
i njihova dostojanstva. Dok smo mladi, skloni smo ignorirati
starost, kao da je rijeè o bolesti koje se treba podalje držati;
kada pak ostarimo, pogotovo ako smo siromašni, ako smo
bolesni i sami, na vlastitoj koži osjetimo nedostatke društva
utemeljenog na uèinkovitosti, koje posljedièno ignorira
starije. A stariji ljudi su bogatstvo, ne smije ih se ignorirati.
Prilikom posjeta jednom domu za starije Benedikt XVI. je
izrekao jasne i proroèke rijeèi: "Kvaliteta nekog društva,
može se reæi jedne kulture, prosuðuje se takoðer na temelju
toga kako se postupa sa starijim osobama i mjesta koje
zauzimaju u zajednièkom životu" (12. studenog 2012.).
To je istina, civilizacije se razlikuju prema odnosu prema
starijim osobama. Posveæuje li se u nekoj civilizaciji pažnju
starijim osobama? Ima li mjesta za starije osobe? Ova æe
civilizacija iæi naprijed ako bude znala poštovati mudrost
starijih osoba. U civilizaciji u kojoj nema mjesta za starije
osobe ili su one odbaèene jer predstavljaju problem, to
društvo nosi sa sobom virus smrti.
Na Zapadu, znanstvenici su ovo stoljeæe nazvali stoljeæem
starenja: broj djece opada, a starijih raste. Ta neravnoteža
nas poziva na razmišljanje i traženje odgovora, štoviše, to je
veliki izazov za suvremeno društvo. Ipak kultura profita
insistira na tome da se starije prikazuje kao teret, kao
"balast". Oni ne samo da ne proizvode, smatra ta kultura, veæ
su teret: ukratko, što je rezultat takvog razmišljanja? Bivaju
odbaèeni. Ružno je vidjeti odbaèene starije osobe, to je
ružno, to je grijeh! Ne usuðuje se to reæi otvoreno ali to se
èini! Ima nešto bijedno u tome navikavanju na kulturu
odbacivanja. Ali mi smo navikli odbacivati ljude. Želimo
otkloniti svoj sve veæi strah od slabosti i ranjivosti; ali time
poveæavamo tjeskobu kod starijih osoba da æe predstavljati
teret i da æe biti napušteni.
Veæ tijekom svoje službe u Buenos Airesu imao sam priliku
iz prve ruke upoznati tu stvarnost sa svim svojim
problemima. "Stariji su ostavljeni, i to ne samo u
materijalnoj neizvjesnosti. Ostavljeni su u sebiènoj
nemoguænosti da se prihvate njihove granice koje odražavaju
naše ogranièenosti, u mnogim teškoæama koje se mora danas
prevladati da bi se opstalo u društvu koje im ne dopušta
sudjelovati, imati pravo glasa, niti biti uporišna toèka po
uzoru na potrošaèki model 'samo mladi mogu biti korisni i
mogu uživati'. Te starije osobe bi naprotiv trebale biti, za
društvo u cjelini, zaliha mudrosti našeg naroda. Stariji su
zaliha mudrosti našeg naroda! S kolikom se samo lakoæom
uspava svijest kada nema ljubavi!" (Samo nas ljubav može
spasiti, Vatikan 2013., str 83.) I to se i dogaða. Sjeæam se,
dok sam posjeæivao staraèke domove, razgovarao sam sa
svima i mnogo puta sam èuo ovo: Kako ste? A djeca? - Pa,
dobro - Koliko imate djece? - Mnogo. - I dolaze li vas
posjetiti? - Da, da, uvijek, da, dolaze. - Kada su došli zadnji
put? Sjeæam se jedne starice koja mi je rekla: "Ah, za
Božiæ!" A bio je kolovoz! Osam mjeseci je djeca nisu
posjetila, osam mjeseci napuštena! To se zove smrtni grijeh,
jeste li razumjeli? Dok sam bio dijete, baka nam je prièala
prièu o starom djedu koji se prljao dok je jeo jer nije mogao
dobro prinijeti juhu sa žlicom ustima. A sin, koji je veæ imao
vlastitu obitelj, odluèio ga je premjestiti sa zajednièkog stola
te je napravio mali stol u kuhinji, gdje ga drugi nisu mogli
vidjeti, da jede sam. I tako nije stvarao neprilike kada su
dolazili prijatelji na ruèak ili veèeru. Nekoliko dana kasnije,
došao je kuæi i našao najmlaðeg sina kako se igra s drvom,
èekiæem i èavlima, nešto je pravio. Upita ga otac: "Što to
radiš? - Pravim stol, tata. - Stol, zašto? - Da ga imam kad ti
ostariš, tako da možeš jesti na njemu". Djeca imaju više
svijesti od nas!
U tradiciji Crkve postoji obilje mudrosti koja je uvijek
podupirala kulturu bliskosti sa starijim osobama,
raspoloživost za praæenje osobe s ljubavlju i solidarnošæu u
tom završnom dijelu života. Ta je tradicija ukorijenjena u
Svetom pismu, kao što to potvrðuje na primjer ovaj tekst iz
Knjige Sirahove: "Ne podcjenjuj govora staraca, jer oni su
uèili od svojih roditelja, a od njih æeš se ti nauèiti razboru i u
pravo vrijeme odgovarati" (Sir 8,9).
Crkva se ne može i ne želi prikloniti mentalitetu
bezosjeæajnosti, a još manje ravnodušnosti i prezira prema
starosti. Moramo probuditi kolektivni osjeæaj zahvalnosti,
poštovanja, prihvaæanja, koji æe pomoæi starijima da se
osjeæaju živim dijelom svoje zajednice.
Starije su osobe muškarci i žene, oèevi i majke koji su bili
prije nas na našem istom putu, u našem istom domu, u našoj
svakodnevnoj borbi za život dostojan èovjeka. Oni su
muškarci i žene od kojih smo mnogo primili. Starija osoba
nije tuðinac. Stariji to smo mi: uskoro, u dogledno vrijeme,
no neminovno, iako na to ne mislimo. A ako ne nauèimo
lijepo postupati sa starijima, isto tako æe se postupati s nama.
Krhki smo pomalo svi, stari. Neki, meðutim, su posebno
slabi, mnogi su sami, i bolesni. Neki ovise o nužnim
lijekovima i pažnji drugih. Hoæemo li zato uèiniti korak
natrag? Hoæemo li ih prepustiti njihovoj sudbini? Društvo
bez blizine, gdje besplatnost i ljubav bez protuusluge - èak i
meðu strancima - nestaju, je izopaèeno društvo. Crkva,
vjerna Božjoj Rijeèi, ne može tolerirati te degeneracije.
Kršæanska zajednica u kojoj se blizinu i besplatnost više ne
smatra neophodnim, izgubit æe zajedno s njima i svoju dušu.
Gdje nema poštovanja prema starijim osobama, tamo nema
buduænosti za mlade ljude!
.
11. ožujka 2015. broj 10/2015
27
Prilog dokumenti
Hram Isusova tijela
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 8.
ožujka 2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Današnje nam Evanðelje (Iv 2, 13-25) predstavlja izvještaj o
Isusovom izgonu trgovaca iz hrama. Isus "naèini biè od
užetâ te ih sve istjera iz Hrama zajedno s ovcama i
volovima" (r. 15), novac, sve. Ta je Isusov èin ostavio
duboko dojam na narod i uèenike. Rijeè je o èisto proroèkoj
gesti, tako da su neki od nazoènih pitali Isusa: "Koje nam
znamenje možeš pokazati da to smiješ èiniti?" (r. 18), tko si
ti da èiniš te stvari? Pokaži nam neki znak da imaš vlast
èiniti ih. Tražili su Božji znak, èudesno znamenje koje æe
potvrditi Isusa kao onoga koji je poslan od Boga. A on
odgovori: "Razvalite ovaj hram i ja æu ga u tri dana podiæi"
(r. 19). Odgovoriše mu: "Èetrdeset i šest godina gradio se
ovaj Hram, a ti da æeš ga u tri dana podiæi?" (r. 20). Nisu
razumjeli da je Gospodin govorio o živom hramu svoga
tijela, koje æe biti uništeno u smrti na križu, ali æe treæi dan
uskrsnuti. Zato kaže "u tri dana". "Pošto uskrsnu od mrtvih, bilježi evanðelist - prisjetiše se njegovi uèenici da je to htio
reæi te povjerovaše Pismu i besjedi koju Isus reèe." (r. 22).
Taj se Isusov èin i njegova proroèka poruka u punini mogu
shvatiti u svjetlu uskrsnuæa. Tu, prema evanðelistu Ivanu,
imamo prvi navještaj Kristove smrti i uskrsnuæa: njegovo
tijelo, uništeno nasiljem grijeha na križu, postat æe u
uskrsnuæu univerzalno mjesto susreta Boga i ljudi. Uskrsli
Krist je upravo univerzalno mjesto susreta – svih! – Boga i
ljudi. Zbog toga je njegovo èovještvo pravi hram, gdje se
Bog objavljuje, govori i daje se susresti; pravi klanjatelji
Bogu nisu èuvari materijalnoga hrama, nositelji moæi i
vjerskoga znanja, veæ oni koji se klanjaju Bogu "u duhu i
istini" (Iv 4, 23).
U ovom vremenu korizme pripravljamo se na proslavu
Uskrsa, kada æemo obnoviti naša krsna obeæanja. Kroèimo
svijetom poput Isusa i uèinimo od èitavog našeg života znak
njegove ljubavi prema našoj braæi, napose najslabijima i
najsiromašnijima, izgraðujemo Bogu hram u svom životu i
tako omoguæujemo susresti ga mnogim osobama koje
susreæemo na svom životnom putu. Budemo li svjedoci
živoga Krista, mnogi æe ljudi sresti Isusa u nama, u našem
svjedoèenju. Ali zapitajmo se, svaki od nas se može zapitati:
osjeæa li se Gospodin doista kao kod kuæe u mojem životu?
Dopuštamo li mu da "oèisti" naše srce i potjera idole, to jest
one stavove pohlepe, ljubomore, svjetovnosti, zavisti,
mržnje, one navike da ogovaramo i "peremo" druge?
Omoguæujem li mu da oèisti sva ponašanja protiv Boga,
protiv bližnjega i protiv nas samih, kao što smo danas èuli u
prvom èitanju? Svatko može odgovoriti sebi samom, u tišini,
u svome srcu: "Dopuštam li Isusu da malo oèisti moje
srce?". "Ah, oèe, bojim se da æe me nalupati!". No Isus
nikada ne udara. Isus èisti s nježnošæu, s milosrðem, s
ljubavlju. Milosrðe je njegov naèin èišæenja. Pustimo – svaki
od nas – pustimo da Isus uðe sa svojim milosrðem – ne sa
šibom, to ne, veæ s milosrðem – da obavi èišæenje u našem
srcu. Šiba koju Isus primjenjuje na nama je njegovo
milosrðe. Otvorimo mu vrata da malo oèisti naše srce.
Svaka euharistija koju s vjerom slavimo pomaže nam rasti
kao živi Gospodnji hram, zahvaljujuæi zajedništvu s
njegovim raspetim i uskrslim Tijelom. Isus zna što je u
svakome od nas, i poznaje takoðer našu najgorljiviju želju, a
ta je da se on, samo on, nastani u nama. Pustimo mu da uðe
u naše srce, u našu obitelj, u naša srca. Neka nas Presveta
Marija, povlašteno boravište Sina Božjega, prati i podupire u
našem korizmenom hodu, da možemo ponovno otkriti
ljepotu susretu s Kristom, koji nas oslobaða i spašava.
28
11. ožujka 2015. broj 10/2015
ika
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
[…]
u ovoj korizmi trudimo se biti blizu osobama koje prolaze
kroz razne teškoæe: budimo im blizu s ljubavlju, s molitvom,
sa solidarnošæu.
Danas, 8. ožujka, upuæujem pozdrav svim ženama! Svim
ženama koje svakoga dana nastoje graditi èovjeènije i
ugodnije društvo. Bratsko hvala takoðer ženama koje na
bezbroj naèina svjedoèe evanðelje i rade u Crkvi. Ovo je za
nas prilika da ponovno potvrdimo važnost i nužnost njihove
prisutnosti u životu. Svijet u kojem su žene marginalizirane
besplodan je svijet, jer žene ne samo da donose život, veæ
nam takoðer prenose sposobnost da vidimo dalje – one vide
dalje od sebe –, prenose nam sposobnost da promatramo
svijet drugaèijim oèima, da osjeæamo sve kreativnijim,
strpljivijim i nježnijim srcem. Molitva i posebni blagoslov za
sve žene prisutne ovdje na trgu i za sve žene! Pozdrav!
Svima želim ugodnu nedjelju! Molim vas ne zaboravite
moliti za mene. Dobar tek i do viðenja!

9 - 04.03.2015

Zar je papa trgovački putnik?

117 Datum: 08. ožujka 2015.

5 - 04.02.2015

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

2. travnja 2014. Biskup Mate Uzinić predao Papi majicu SHKM

12 - 26.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

12. ožujka 2014. Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax"

BITI ŽENA - U ime obitelji

21.03.2015. - Župa sv. Terezije Avilske Suhopolje

[8.] Ne reci lažna svjedočanstva! (KKC 2464 – 2513)

preuzmi letak (pdf dokument, 768,05 kB)

6 - 11.02.2015

11. lipnja 2014. Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Molitveni

15. listopada 2014. Priopćenje Tiskovnog ureda HBK Hrvatska

29. listopada 2014. 49. plenarno zasjedanje HBK Sa svoga

20. ožujka 2013. Jorge Mario Bergoglio – papa Franjo