CROATIAN LAW CLIENT ALERT 2012 January Accession Treaty between Croatia and the European Union The Accession Treaty between the Republic of Croatia and the European Union was signed in December of 2011. Following a favorable outcome of the referendum and completion of the ratification process, the Accession Treaty should become effective on 1 July 2013 and Croatia will become the 28th EU member state. The Accession Treaty provides for numerous exemptions from the general provisions of European law and it serves not only as an important source of both Croatian and EU law, but also as a practical guide for doing business in Croatia. This Client Alert outlines some of the most important provisions of the Accession Treaty. Taxation: New limit for the exemption from the VAT system As of the date of accession, companies and other payers of VAT whose annual turnover is not higher than EUR 35,000 may be exempted from the value added tax system. Under current Croatian legislation the limit is set at approximately EUR 11,000. This change is expected to relieve a large number of small entrepreneurs and craftsmen from the obligation of registering into the VAT system. This is particularly beneficial for businesses with a large proportion of labor in their overall costs, since their input expenses are low very little of their VAT disbursements could be returned through tax prepayment. Small entrepreneurs and craftsmen will be more competitive on the market but the state budget may be negatively affected in the approximate amount of EUR 35 million. Croatia may continue to exempt from VAT payments the transfer of construction land (land that is designated by spatial plan as eligible for construction and land that is already used for building); however, only until the end of 2014, as well as the international transport of passengers for as long as the same exemption is applied in any of the Member States. Since zero-rate VAT is not an acceptable EU policy, Croatia will abrogate it by the date of accession. Intellectual Property Law: Transition for medical products As of the date of accession, a Community trademark registered or applied for before the date of accession will be extended to the territory of Croatia as well, in order to have equal effect throughout the Community. In particular, this is important for holders of national trademarks in Croatia, who wish to ensure the same level of protection throughout the EU and who think that their trademark might be infringed in some of the Member States. As of Croatia’s accession to the Union, these parties will be entitled to apply for recognition of seniority of their national trademarks over possibly infringing European trademarks. Any medical and plant protection product protected by a valid basic patent and for which the first authorization for market placement has been obtained after 1 January 2003 may be granted a Supplementary Protection Certificate in Croatia, provided that the application for a certificate is lodged within six months from the date of accession. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law The holder of a patent or Supplementary Protection Certificate for a medicinal product filed in a Member State at the time when such protection could not be obtained in Croatia for that product may prevent the import from Croatia and marketing of that product in Member States where such product enjoys protection. Certain medical products registered in Croatia prior to the date of accession, and whose documentation is non-compliant with EU regulations, may be produced and marketed on the Croatian market until mid-2017. Upon accession to the EU, the terms regarding unregistered Community design will become applicable in Croatia. Pursuant to such a regime, protection against copying is acquired without registration for a duration of three years by simply making the design available to the public, which is suitable for industries that produce a large number of short-lived designs. Environment: Opportunities for investment and public private partnership Croatia is obliged to gradually decrease the amount of biodegradable municipal waste going to landfills to 35% of the amount produced in 1997, by 2020. Croatia must also ensure gradual significant reduction of waste landfilled in existing landfills which are non-compliant to EU regulations. The EU requirements will cause the need for new or rebuilding of existing water supply systems, collecting systems for treatment of urban waste water, waste management systems and industrial pollution prevention systems, which is a good opportunity for investment and public private partnership. Croatia must also follow the regulations on integrated pollution prevention and control regarding compounds which are specifically listed as hazardous to the environment, which impose additional environmental compliance requirements. However, certain companies have been granted a grace period by which they have to harmonize their business operations with environmental standards, thus allowing for gradual harmonization and a more acceptable financial impact. Financial Funds Available to Croatia: EUR 687.5 million available in 2013 Procurement, grant awards and payments for pre-accession financial assistance, for funds committed before accession, will be managed by Croatian implementing agencies as of the date of accession. The ex ante control by the Commission over procurement and grant awards will be waived by a Commission decision, after the Commission has satisfied itself of the effective functioning of the management and control system regarding Pre-Accession Assistance (IPA) funds. The amount of EUR 449.4 million in commitment appropriations will be reserved for Croatia under the Structural and Cohesion Fund in 2013. This fund is the financial mechanism for financing largescale infrastructural projects in the field of traffic and environmental protection. A cash-flow facility will be granted to Croatia to improve cash-flow in the national budget, in the amount of EUR 75 million in 2013 and EUR 28.6 million in 2014. Croatia will be granted EUR 29 million in 2013 for developing and strengthening its administrative and judicial capacity to implement and enforce EU law. For the implementation of the Schengen acquis and external border control, Croatia will be granted EUR 40 million in 2013 and EUR 80 million in 2014. Through other miscellaneous EU initiatives and programs, Croatia will be granted an additional EUR 95 million in 2013. Since Croatia will be obliged to pay approximately EUR 268 million into the EU budget in 2013, this makes it one of the countries that will receive more from the EU budget than it is obliged to pay in, ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law which is consistent with the EU policy of decreasing differences in economic development among its Member States. Shipyards: Decreasing of capacity and push for privatization Croatia needs to restructure the following shipbuilding companies: 3. Maj, Brodotrogir, Brodosplit, BSO and Kraljevica, through their privatization on the basis of a competitive tendering process. The individual privatization contracts must be submitted to the Croatian Competition Agency and the European Commission for acceptance and must be signed prior to Croatia’s accession. The overall production capacity of these companies must be reduced by 21% (to 372,376 CGT) compared to the levels as at 1 June 2011. Each company must reduce its production capacity no later than twelve months after the signing of the individual privatization contract. The total annual production will be limited to 323,600 CGT annually for a ten year period, starting from 1 January 2011. These companies will not be allowed to receive any new rescue or restructuring aid until at least ten years have elapsed from the date of signature of the privatization contract. The Commission will closely monitor the implementation of the restructuring plans and compliance with the conditions regarding the level of state aid, capacity reductions, production limitation and the measures taken to ensure a return to long term viability. Upon Croatia’s accession, the Commission will order Croatia to recover all rescue or restructuring aid granted since 1 March 2006 to a particular company, with interest, if (i) the privatization contract for such company has not yet been signed or does not fully incorporate the conditions set out in the restructuring plan accepted by the Commission and Croatian Competition Agency, (ii) the company has not provided a real, state aid free contribution from its own resources which represents at least 40% of the restructuring costs, (iii) the reduction of production capacity has not been implemented within twelve months from the signing of the privatization contract, or (iv) if the production limitation has been exceeded in any calendar year between 2011 and 2020. Free Movement of Persons and Free Provision of Services: Restrictions in Member States as well as in Croatia The Accession Treaty stipulates certain exemptions for Croatian citizens and companies from the usual regime among Member States as regards their citizens and companies. The present Member States will apply measures limiting access to their labor markets by Croatian nationals until the end of a two year period following the date of accession, and may continue to apply such measures until the end of a five year period following the date of accession. In case of serious disturbances of its labor market or threat thereof, a Member State may, at the end of the five year period, extend the application of these measures even further, i.e., until the end of a seven year period following the date of accession. Any present Member State may introduce greater freedom of movement than that existing at the date of accession (including full labor market access), and from the third year following the date of accession, decide to give up these measures at any time. It is important to note that whenever such measures are applied by the present Member States, Croatia may maintain equivalent measures in force with regards to the nationals of the Member State(s) in question. Germany and Austria are allowed to limit Croatian companies in their freedom to provide services involving temporary movement of workers whose right to work in Germany and Austria is subject to national measures. Service sectors which may be covered by this derogation in Germany are construction and related branches, industrial cleaning and activities of interior decorators. In Austria, the following sectors may be subject to this derogation: manufacture of metal structures and parts of structures, construction and related branches, cutting, shaping and finishing of stone, security activities, industrial cleaning, horticultural services, home nursing and social work. It is important to note that, to the extent that Germany and Austria impose the abovementioned measures, Croatia may also take equivalent measures. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law With regards to measures limiting free movement of persons and measures limiting the free provision of services, the application of such measures may not result in conditions which are more restrictive than those prevailing on the date of signature of the Accession Treaty. Notwithstanding the application of such measures, the present Member States will give preference to Croatian workers over workers who are nationals of third countries as regards access to their labor market. Croatian migrant workers and their families legally resident and working in another Member State or migrant workers from other Member States and their families legally resident and working in Croatia may not be treated in a more restrictive way than those from third countries. Formal qualifications in the area of midwifery will not be recognized in Member States for nurses and midwives if they obtained their qualifications in Croatia before 1 July 2013. Free Movement of Capital: Agricultural land still banned from sale to non-Croatians Croatia may, in the duration of 7 years from the date of accession, maintain the restrictions on the acquisition of agricultural land by nationals and companies of another Member State or EEA state. However, Croatia may decide to shorten or terminate that period by the end of the third year following the date of accession. Furthermore, if there would be sufficient evidence that, upon expiry of the transitional period, there would be serious disturbances or threat thereof to Croatia’s agricultural land market, the Commission may decide upon an extension of the transitional period for an additional three years. Such extension may be limited to particular geographical areas. However, self-employed farmers who are EU nationals and who wish to establish themselves and reside in Croatia will not be subject to restrictions, i.e., they will have the same rights as Croatian nationals. All other categories of property are subject to the usual regime on free movement of capital, including forest land (which has recently become very much soughtafter). Neum Corridor: Transportation rules for shipping goods south A special Neum corridor will be established in order to facilitate the functioning of the EU customs system. For products originating in Member States and for products from third countries which are in free circulation in Member States, the requirement for an exit and entry summary declaration may be waived when such products are leaving the territory of Croatia to cross into the territory of Bosnia and Herzegovina at the Neum corridor and upon re-enter the territory of Croatia, provided that the shipment is worth not more than EUR 10,000. Consignments of products coming from the territory of Croatia and transiting through the Neum corridor may also be exempted from veterinary checks before re-entering the territory of Croatia. Such consignments must be transported in closed and sealed vehicles which have not spent an unusual amount of time passing through the Neum corridor. The establishment of the Neum corridor also means that the Croatian plan for building the Pelješac Bridge to ‘connect’ two parts of Croatia is unlikely to happen. Agriculture: Overview As of the signing of the Accession Treaty, Croatian producers of food products that are branded and sold under geographical indications will have two regimes available under which their products will be eligible for protection. Besides the national system, protection will also be possible under the EU’s system of protected geographical indications and protected designations of origin. The following spirit drinks are listed as protected in the Accession Treaty: Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino and Hrvatska travarica. Following the success of these traditional Croatian brands already protected at the national level, they will be protected at the EU level as well. Another confirmation of the tendency of protecting ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law the geographical origin of products is the protection of the Samoborski bermet, an aromatized drink produced from wine. The areas planted with vines in the sub-regions of Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje, Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija and Srednja i Južna Dalmacija have been registered, which is the basis for vine branding. Croatia will create a special national de-mining reserve which will be used for payment entitlements to farmers with de-mined land returned to use for agricultural activities. The maximum amount allocated to the de-mining reserve will be EUR 9.6 million over the ten years following the accession. Since there are surpluses on both the EU and Croatian market, national quotas will be imposed in Croatia for the production of milk, milk products and sugar. An annual import quota of 40,000 tons of raw cane sugar for refining will be reserved for Croatia for a period of up to three marketing years following its accession at an import duty of EUR 98 per ton. The marketing of jams designated under the names “domaća marmelada” and “ekstra domaća marmelada” will be permitted on the Croatian market until clearance of the stocks existing at the date of accession. The export of such products to Member States will not be allowed due to the EU law regulating jams. Following the accession, the marketing and sale of newly produced marmalades will still be possible, but only if they are produced from citrus fruit. If they are produced from non-citrus fruit, marketing and sales will be possible only under the names “džem” and “ekstra džem”, Additionally, Croatia will get the opportunity to market a traditional Croatian product under the name “pekmez”, which is unknown in the EU market. Wine with the denomination “Mlado vino portugizac” will be allowed to be placed on the market in Croatia or exported to third countries, but only until clearance of the stocks existing at the date of accession. Laying hens in lay at the date of accession may be kept in cages which are not in conformity with the EU minimum standards for no more than 12 months following the accession. Eggs from those cages may only be placed on the national market of Croatia and the markets of non-EU countries, and must be clearly identified with a special mark. Fisheries: Privileges for Slovenes The Agreement between Slovenia and Croatia regarding fishing in the coastal waters along the west Istrian coast up to 12 nautical miles from the baselines has been confirmed and will apply from the full implementation of the arbitration award resulting from the Arbitration Agreement between Slovenia and Croatia. Both Slovenia and Croatia will be allowed 100 tons and 25 fishing vessels (including 5 fishing vessels with trawl nets) each. Commercial vessels registered and operating only in the Western Istria region will be allowed to use bottom trawls until mid-2014, while a limited number of non-commercial vessels will be allowed to use a maximum 200 meters of gillnets throughout the Croatian coast until the end of 2014. Transport Policy: Preference for Croatian ships Until the end of 2014 cruise services carried out between Croatian ports by ships smaller than 650 tons will be reserved for Croatian ships. During that transitional period, the European Commission may, upon a substantiated request by a Member State, decide that Croatian ships may not carry out cruise services between ports of that Member State if the operation of these services seriously disturbs or threatens to seriously disturb its transport market. Additionally, Croatia may leave in force public service contracts until the end of 2016, thus allowing only Croatian companies to perform public maritime transportation. For a period of two years from the date of Croatia’s accession, Croatian businesses performing road haulage will be excluded from cabotage in other Member States. Present Member States may extend such exclusion for an additional period of up to two years. Any of the Member States may ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law at any time decide to end such exclusion, but, for a period of four years from the date of Croatia’s accession, it is allowed to return the exclusion into force in case of serious disturbance of a national market due to or aggravated by cabotage. Only carriers established in Member States which ceased to apply the exclusion of Croatian carriers may perform cabotage in Croatia. Any of these measures may not lead to more restrictive access for Croatian carriers to cabotage in any Member State than that prevailing at the time of the signature of the Accession Treaty. uGoVor o prisTupAnJu hrVATsKe europsKoJ uniJi Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u prosincu 2011. godine. Po povoljnom ishodu referenduma i pravovremenom dovršetku procesa ratifikacije, Ugovor o pristupanju stupit će na snagu 1. srpnja 2013. godine, čime će Hrvatska postati 28. država članica Europske unije. Ugovor o pristupanju predviđa brojne iznimke od općih odredaba europskog prava, te ne služi samo kao važan izvor hrvatskog i europskog prava, već je također i vodič za poslovanje u Hrvatskoj. Ovaj članak daje pregled nekih od najvažnijih odredaba Ugovora o pristupanju. Porezi: Nova granica za izuzeće iz sustava PDV-a Od dana pristupanja, trgovačka društva i ostali obveznici plaćanja PDV-a čiji godišnji promet nije veći od 35.000 eura mogu biti izuzeti iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Prema postojećem hrvatskom zakonodavstvu, ta je granica 85.000 kuna. Očekuje se da će ta promjena osloboditi velik broj malih poduzetnika i obrtnika od obveze ulaska u sustav PDV-a. To je naročito korisno za djelatnosti s velikim udjelom rada u sveukupnim troškovima, budući da su njihovi ulazni troškovi niski pa je vrlo malo od iznosa PDV-a moguće vratiti kroz pretporez. Mali će poduzetnici i obrtnici biti konkurentniji na tržištu, no to će imati nepovoljan utjecaj na državni proračun u iznosu od oko 35 milijuna eura. Hrvatska će moći nastaviti izuzimati od plaćanja PDV-a prijenos građevinskog zemljišta do kraja 2014. godine, te međunarodni prijevoz putnika sve dok će se isti izuzetak primjenjivati u bilo kojoj od država članica EU. Budući da nulta stopa PDV-a nije prihvatljiva u EU, Hrvatska će je ukinuti do dana pristupanja. Pravo intelektualnog vlasništva: Prijelazni režim za lijekove Od dana pristupanja, važenje žiga Europske unije koji je registriran ili za koji je podnesena prijava prije dana pristupanja proširuje se na područje Hrvatske, kako bi imao jednak učinak u cijeloj Europskoj uniji. Ovo je važno za nositelje hrvatskog žiga koji žele ostvariti istovjetnu razinu zaštite u cijeloj Europskoj uniji i onima koji sumnjaju da bi se njihovo pravo na žig moglo kršiti u nekoj od država članica EU. Od dana pristupa Hrvatske Uniji, te će osobe biti ovlaštene zatražiti priznanje da je njihov žig stariji od žiga kojim se u Europskoj uniji potencijalno krše njihova prava. Bilo koji lijek, kao i sredstvo za zaštitu bilja, koji je zaštićen valjanim temeljnim patentom i za koji je prvo odobrenje za stavljanje u promet izdano nakon 1. siječnja 2003. godine, može dobiti svjedodžbu o dodatnoj zaštiti u Hrvatskoj, pod uvjetom da je zahtjev za izdavanje svjedodžbe podnesen u roku od šest mjeseci od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law Imatelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijek za koji je prijava podnesena u nekoj od država članica EU u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u Hrvatskoj može spriječiti uvoz iz Hrvatske i stavljanje u promet tog proizvoda u državama članicama EU u kojima je taj lijek zaštićen. Određeni lijekovi koji su registrirani u Hrvatskoj prije dana pristupanja, a čija dokumentacija nije sukladna europskim propisima, mogu se proizvoditi i stavljati na hrvatsko tržište samo do sredine 2017. godine. Po pristupanju Europskoj uniji, u Hrvatskoj će postati primjenjive odredbe o neregistriranom dizajnu Europske unije. U skladu s tim režimom, zaštita od kopiranja u trajanju od 3 godine se stječe bez registracije, jednostavno izlaganjem proizvoda javnosti, što je prikladno za djelatnosti koje proizvode velik broj proizvoda kratkog vijeka trajanja. Zaštita okoliša: Prilike za investicije i javno-privatno partnerstvo Hrvatska je obvezna do 2020. godine postupno smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog otpada koji je odlaže na odlagališta na 35% količine proizvedene 1997. godine. Hrvatska također mora osigurati postupno znatno smanjivanje količine otpada koji se odlaže na odlagališta koja nisu u skladu s europskim propisima. Zahtjevi Europske unije nalažu izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih sustava vodoopskrbe, pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sustava sprječavanja industrijskog onečišćenja, što je dobra prilika za investiranje i javno-privatno partnerstvo. Hrvatska također mora primijeniti propise o cjelovitom sprječavanju i nadzoru onečišćenja glede tvari koje su izričito navedene kao opasne po okoliš, što nameće dodatne zahtjeve za ostvarivanje sukladnosti s propisima o zaštiti okoliša. Međutim, određenim je poduzećima odgođen rok do kojeg moraju uskladiti svoje poslovanje s pojedinim standardima zaštite okoliša, što im dozvoljava postupnije usklađivanje i prihvatljivije financijsko opterećenje. Financijska sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj: 687,5 milijuna eura na raspolaganju u 2013. godini Od dana pristupanja, hrvatske provedbene agencije će upravljati nabavom, dodjelom bespovratnih sredstava i plaćanjima u okviru pretpristupne financijske pomoći, za sredstva izdvojena prije pristupanja. Ukinut će se prethodna kontrola nabave i dodjele bespovratnih sredstava od strane Komisije, nakon što se Komisija uvjeri u djelotvorno funkcioniranje sustava upravljanja i nadzora sredstava Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). U okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, u 2013. godini je za Hrvatsku rezerviran iznos od 449,4 milijuna eura odobrenih sredstava za preuzete obveze. Ti fondovi služe financiranju velikih infrastrukturnih projekata na području prometa i zaštite okoliša. Hrvatskoj će biti dodijeljena pomoć za poboljšanje novčanog toka u državnom proračunu, i to u iznosu od 75 milijuna eura u 2013. i 28,6 milijuna eura u 2014. godini. Radi razvijanja i jačanja administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu prava Unije, Hrvatska će u 2013. godini dobiti 29 milijuna eura. Za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica, Hrvatskoj će biti dodijeljeno 40 milijuna eura u 2013. i 80 milijuna eura u 2014. godini. Kroz ostale razne europske inicijative i programe, Hrvatska će u 2013. godini dobiti dodatnih 95 milijuna eura. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law Budući da će Hrvatska u 2013. godini biti obvezna uplatiti približno 268 milijuna eura u europski proračun, to je čini jednom od država koje će iz europskog proračuna više dobivati nego što će uplaćivati, što je u skladu s politikom umanjivanja razlika u gospodarskom razvoju među državama članicama EU. Brodogradilišta: smanjivanje kapaciteta i nužna privatizacija Hrvatska mora restrukturirati sljedeća brodogradilišta: 3. Maj, Brodotrogir, Brodosplit, BSO i Kraljevicu, putem njihove privatizacije na temelju javnog natječaja. Svaki se pojedini ugovor o privatizaciji mora podnijeti na odobrenje Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj komisiji te ga se mora potpisati prije pristupanja Hrvatske EU. Sveukupni proizvodni kapacitet tih brodogradilišta mora se smanjiti za 21% (na razinu od 372.376 CGT) u usporedbi s razinom koja je postojala 1. srpnja 2011. godine. Svako brodogradilište mora smanjiti svoj proizvodni kapacitet u roku od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Sveukupna godišnja proizvodnja će biti ograničena na 323.600 CGT godišnje za razdoblje od 10 godina, a koje počinje 1. siječnja 2011. Ta brodogradilišta neće smjeti primati nikakve nove potpore za sanaciju ili restrukturiranje u razdoblju od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Komisija će pozorno pratiti provedbu planova restrukturiranja i ispunjavanje uvjeta u pogledu razine državnih potpora, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih radi osiguranja dugoročne održivosti. Po pristupu Hrvatske, Europska će komisija naložiti Hrvatskoj da osigura povrat svih potpora za sanaciju ili restrukturiranje koje su određenom brodogradilištu dane od 1. ožujka 2006. godine, s kamatama, ako (i) ugovor o privatizaciji tog brodogradilišta još nije potpisan ili u njega nisu u cijelosti uvršteni uvjeti utvrđeni u planu restrukturiranja koji su prihvatile Komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, (ii) brodogradilište nije dalo doprinos iz vlastitih sredstava koji je stvaran, bez državnih potpora i koji predstavlja najmanje 40% troškova restrukturiranja, (iii) smanjenje proizvodnog kapaciteta nije provedeno u roku od 12 mjeseci od potpisivanja ugovora o privatizaciji, ili (iv) ako je ograničenje proizvodnje prekoračeno u bilo kojoj kalendarskoj godini između 2011. i 2020. godine. Sloboda kretanja osoba i sloboda pružanja usluga: Ograničenja u državama članicama EU i u Hrvatskoj Ugovor o pristupanju predviđa za hrvatske državljane i poduzetnike određene iznimke od uobičajenog režima koji se primjenjuje među državama članicama EU u pogledu njihovih državljana i poduzetnika. Sadašnje države članice EU će primijeniti mjere kojima će hrvatskim državljanima ograničiti pristup svojim tržištima rada u razdoblju od dvije godine od dana pristupa, a takve mjere mogu nastaviti primjenjivati do isteka roka od pet godina od dana pristupa. U slučaju ozbiljnih poremećaja vlastitog tržišta rada ili u slučaju prijetnje od takvog poremećaja, države članice EU mogu na kraju petogodišnjeg razdoblja dodatno produžiti razdoblje primjene tih mjera, tj. do isteka roka od sedam godina od dana pristupanja. Svaka država članica EU može uvesti veću slobodu kretanja osoba od one koja će postojati na dan pristupanja (uključujući i potpuni pristup tržištu rada), a od treće godine od dana pristupanja može u bilo kojem trenutku u potpunosti odustati od primjene mjera ograničenja slobode kretanja. Važno je za napomenuti da, sve dok sadašnje države članice EU primjenjuju mjere ograničenja slobode kretanja osoba, Hrvatska može držati na snazi istovrsne mjere u odnosu na državljane te odnosno tih država članica. Njemačkoj i Austriji dopušteno je ograničiti hrvatske poduzetnike u slobodi pružanja usluga koje uključuju privremeno kretanje radnika čije je pravo na rad u Njemačkoj i Austriji ograničeno nacionalnim mjerama ograničenja slobode kretanja osoba. Uslužni sektori koji se mogu obuhvatiti tim ograničenjem su u Njemačkoj građevinarstvo i povezane grane, industrijsko čišćenje i djelatnosti unutrašnjeg uređenja. U Austriji, sljedeće je sektore moguće obuhvatiti ovim ograničenjem: proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija, građevinarstvo i povezane grane, rezanje, oblikovanje i završna obrada kamena, zaštitarske djelatnosti, industrijsko čišćenje, hortikulturne usluge, njega u kući i socijalni rad. Bitno je naglasiti da, u mjeri u kojoj Njemačka ili Austrija primjene navedena ograničenja, Hrvatska može poduzeti istovrsne mjere. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law U pogledu mjera kojima se ograničava sloboda kretanja osoba ili sloboda pružanja usluga, primjena tih mjera ne smije biti restriktivnija od uvjeta koji su bili na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju. Bez obzira na primjenu takvih mjera, sadašnje države članice EU će davati prednost pri zapošljavanju hrvatskim radnicima pred radnicima koji su državljani trećih država. Hrvatski radnici migranti i njihove obitelji koji zakonito borave i rade u državi članici EU ili radnici migranti i njihove obitelji iz država članica EU koji zakonito borave i rade u Hrvatskoj ne smiju biti pod nepovoljnijim tretmanom od radnika i njihovih obitelji iz trećih država. Formalne kvalifikacije iz područja primaljstva se medicinskim sestrama i primaljama neće priznavati u državama članicama EU ako su kvalifikaciju stekle u Hrvatskoj prije 1. srpnja 2013. godine. Sloboda kretanja kapitala: Poljoprivredno zemljište i dalje nije dopušteno prodavati stranim državljanima Hrvatska može, u razdoblju od 7 godina od dana pristupanja, održati na snazi zabranu stjecanja poljoprivrednog zemljišta prema državljanima i pravnim osobama iz država članica Europskog gospodarskog prostora. Međutim, Hrvatska može odlučiti da će taj rok skratiti ili zabranu ukinuti na isteku treće godine od dana pristupanja. Nadalje, ako bi postojali dovoljni pokazatelji da bi, nakon isteka prijelaznog razdoblja, nastali ozbiljni poremećaji hrvatskog tržišta poljoprivrednog zemljišta ili opasnost od takvih poremećaja, Komisija može produžiti trajanje prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine. Takvo se produženje može ograničiti na određena zemljopisna područja. Međutim, ograničenja se neće primjenjivati na samozaposlene poljoprivrednike koji su državljani države članice EU i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj, tj. oni će imati ista prava kao i hrvatski državljani. Na ostale se kategorije imovine primjenjuje uobičajen režim slobode kretanja kapitala, uključujući i šume (koje su u posljednje vrijeme postale vrlo tražene). Neumski koridor: Pravila o prijevozu robe na krajnji jug Uspostavit će se takozvani neumski koridor kako bi se olakšalo funkcioniranje europskog carinskog sustava. Za proizvode čije je porijeklo u državama članicama EU i za proizvode iz trećih država koji su u slobodnom optjecaju u državama članicama EU neće se morati tražiti skraćena izlazna i ulazna deklaracija kada takvi proizvodi napuštaju teritorij Hrvatske kako bi prošli kroz teritorij Bosne i Hercegovine na neumskom koridoru i ponovno ušli na teritorij Hrvatske, pod uvjetom da vrijednost pošiljke nije veća od 10.000 eura. Pošiljke proizvoda koji dolaze s teritorija Hrvatske i prolaze kroz neumski koridor će se također moći izuzeti od veterinarskih pregleda prije ponovnog ulaska na teritorij Hrvatske. Takve će se pošiljke morati prevoziti u zatvorenim i zapečaćenim vozilima koja su u razumno kratkom roku prošla kroz neumski koridor. Uspostavljanje neumskog koridora također znači da se hrvatski plan gradnje pelješkog mosta, kako bi se “spojilo” dva dijela Hrvatske, vjerojatno neće ostvariti. Poljoprivreda: Pregled Od dana potpisivanja Ugovora o pristupanju, hrvatski proizvođači hrane koja je zaštićena i prodaje se s oznakama zemljopisnog podrijetla imaju na raspolaganju dva režima pod kojima je moguće ostvariti zaštitu njihovih proizvoda. Pored nacionalnog sustava, zaštita će također biti moguća i u europskom sustavu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda. Sljedeća su alkoholna pića zaštićena Ugovorom o pristupanju: Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica. Nakon uspješne zaštite tih tradicionalnih hrvatskih robnih marki na nacionalnoj razini, zaštita će biti ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law provedena i na razini Europske unije. Dodatna potvrda tendencije zaštite zemljopisnog podrijetla proizvoda je zaštita Samoborskog bermeta, aromatiziranog pića koje se proizvodi od vina. Registrirana su vinogradarska područja u sljedećim podregijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje, Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija, što je temelj za stvaranje vinskih robnih marki. Hrvatska će stvoriti posebnu državnu rezervu za razminiranje, koja će vršiti isplate poljoprivrednicima koji su razminiranu zemlju vratili u poljoprivrednu upotrebu. Najveći iznos koji će se može dodijeliti u rezervu za razminiranje iznosi 9,6 milijuna eura za razdoblje od deset godina od dana pristupa Europskoj uniji. Budući da postoje viškovi kako na europskom, tako i na hrvatskom tržištu, Hrvatskoj je nametnuta kvota za proizvodnju mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera. Hrvatskoj će biti nametnuta i godišnja uvozna kvota od 40.000 tona sirovog šećera od šećerne trske u trajanju do tri godine od dana pristupa, uz uvoznu carinu od 98 eura po toni. Prodaja proizvoda pod imenom “domaća marmelada” i “ekstra domaća marmelada” će na hrvatskom tržištu biti dopuštena samo do potrošnje zaliha koje će postojati na dan pristupa. Izvoz tih proizvoda u države članice EU neće biti dopušten zbog europskih propisa koji reguliraju tu kategoriju proizvoda. Od dana pristupa, stavljanje na tržište novoproizvedene marmelade će biti moguće, ali samo ako je proizvedena od citrusnog voća. Ako je proizvedena od necitrusnog voća, na tržištu će se moći naći pod nazivima “džem” i “ekstra džem”. Nadalje, Hrvatska će imati priliku staviti na zajedničko tržište tradicionalni hrvatski proizvod pod nazivom “pekmez”, koji je zasada nepoznat europskom tržištu. Vino pod nazivom “mlado vino portugizac” će se moći prodavati na hrvatskom tržištu i izvoziti u treće države, ali samo do isteka zaliha koje će postojati na dan pristupa. Kokoši nesilice koje će biti korištene na dan pristupanja moći će se zadržati u kavezima koji nisu u skladu s europskim zahtjevima, ali najduže 12 mjeseci od dana pristupa. Jaja iz takvih kaveza će se smjeti stavljati samo na hrvatsko tržište i na tržišta država izvan EU, te će morati biti jasno obilježena posebnom oznakom. Ribarstvo: Privilegije za slovenske ribare Potvrđen je sporazum između Slovenije i Hrvatske glede ribolova u obalnim vodama zapadne Istre do 12 nautičkih milja od polaznih crta, te će se primjenjivati od potpune implementacije arbitražne odluke u vezi sa sporazumom o arbitraži sklopljenog između dviju država. Svaka od država, i Slovenija i Hrvatska, će smjeti izvršiti izlov u količini od 100 tona, te imati flotu od 25 ribarskih brodova (od toga 5 opremljenih kočama). Profesionalni ribarski brodovi koji su registrirani i djeluju samo na području zapadne Istre će smjeti koristiti koče do sredine 2014. godine, dok će ograničen broj negospodarskih plovila smjeti koristiti jednostruke mreže stajaćice ukupne duljine do najviše 200 metara na cijelom području hrvatske obale do kraja 2014. godine. Prometna politika: Pogodnosti za hrvatske brodove Do kraja 2014. godine usluge prijevoza u kružnim putovanja između hrvatskih luka brodovima manjima od 650 tona smjet će vršiti samo hrvatski brodovi. Tijekom tog prijelaznog razdoblja, Europska komisija može, po obrazloženom zahtjevu od države članice EU, odlučiti da hrvatski brodovi ne smiju vršiti usluge prijevoza u kružnim putovanjima između luka te države članice ako vršenje tih usluga ozbiljno remeti ili postoji opasnost da će ozbiljno poremetiti unutarnje tržište prijevoza u toj državi članici. Pored toga, Hrvatska može ostaviti na snazi ugovore o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu do kraja 2016. godine, što će omogućiti da samo hrvatski prijevoznici obavljaju takvu vrstu prijevoza. ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE CLIENT ALERT croatian Law Tijekom razdoblja od dvije godine od dana pristupa Hrvatske Europskoj uniji, hrvatskim poduzetnicima koji obavljaju cestovni prijevoz robe neće biti dopušteno vršiti kabotažu u drugim državama članicama. Sadašnje države članice mogu produljiti trajanje takve zabrane za dodatni rok od dvije godine. Svaka od država članica može u svako doba odlučiti da će prestati primjenjivati tu zabranu, ali, u razdoblju od četiri godine od dana pristupanja Hrvatske, dopušteno je zabranu vratiti na snagu u slučaju ozbiljnih poremećaja na nacionalnom tržištu koji su uzrokovani ili otežani kabotažom. Kabotažu će u Hrvatskoj smjeti vršiti samo prijevoznici iz onih država članica koje su prestale primjenjivati zabranu prema hrvatskim prijevoznicima. Niti jedna od tih zabrana ne smije dovesti do toga da hrvatski prijevoznici imaju veća ograničenja u vršenju kabotaže u bilo kojoj od država članica od onih koja su bila na snazi na dan potpisa Ugovora o pristupanju. This memorandum has been prepared solely for the purpose of general information and is not a substitute for legal advice. Therefore, WOLF THEISS accepts no responsibility if – in reliance on the information contained in this memorandum – you act, or fail to act, in any particular way. If you would like to know more about the topics covered in this memorandum or our services in general, please get in touch with your usual WOLF THEISS contact or with: Wolf Theiss - Zagreb Branch Ivana Lučića 2A Eurotower, 19th Floor HR-10000 Zagreb, Croatia Silvije Cvjetko silvije.cvjetko@wolftheiss.com Luka Čolić luka.colic@wolftheiss.com Dora Gaži Kovačević dora.gazi@wolftheiss.com Vedrana Iveković vedrana.ivekovic@wolftheiss.com Saša Jovičić sasa.jovicic@wolftheiss.com Anela Kedić anela.kedic@wolftheiss.com Nikola Mirković nikola.mirkovic@wolftheiss.com Danijel Pribanić danijel.pribanic@wolftheiss.com Aleksandra Raach aleksandra.raach@wolftheiss.com Tel.: +385 1 4925 400 Fax: +385 1 4925 450 www.wolftheiss.com ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
© Copyright 2024 Paperzz