b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 2 - ožujak 2013.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Dijabetes i komplikacije
11. Kongres osoba sa šećernom bolešću
Dubrovnik 4. - 7. travnja 2013.
Intervju s prof. dr. sc. Milanom Vrkljanom:
Komplikacija dijabetesa: poraz struke i bolesnika
godišnji sponzor HSDU-a
Impressum / Sadržaj
br. 2/2013
velika
Djeca i mladi
40 Kako motivirati slatku dječicu
postignuća
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 2/2013., godina izlaženja XXI.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
1922. godine Marie Krogh je
uvjerila svog muža da započnu
proizvodnju inzulina u Danskoj
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica: Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura: Tonči Bonaći
Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak: Tiskara Vjesnik
Tiskano: ožujak 2013., u 30 000 primjeraka
DR MARIE KROGH (1874–1943)
Liječnica i znanstvenica, Danska
Marie je imala dijabetes tipa 2
Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod,
otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2,
Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama,
uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da
otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi
proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika
Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu.
U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj.
Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba
s dijabetesom.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
I u djece u predpubertetskoj dobi
uz održavanje vrijednosti ŠUK-a
i HbA1c u preporučenim granicama
smanjuje se mogućnost razvoja
kasnijih komplikacija.
Također u ovom broju:
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
12
Intervju
16
Tema broja
21
Medicina
24
Prehrana
S adržaj:
29
Recepti
32
Gastro putovanja
36
Tjelovježba
38
Iz udruga HSDU-a
Tema broja
16 Važno je reagirati na prve simptome
39
Najava dječjeg kampa
40
Djeca i mladi
44
Moja priča
46
Međunarodna iskustva
48
Recenzija
50
Maldoria
51
Nagradna križaljka
11. Kongres osoba sa šećernom bolešću u Dubrovniku
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Korisno je pročitati što nam se sve
može dogoditi uz dijabetes, ali je
dobro znati da nas ne mora pogoditi
baš sve.
Medicina
21 Mračna strana dijabetesa
Uz dijabetes se u našim očima
događaju brojne promjene koje
oštećuju vid. Preporuka svima:
Redovite kontrole!
39
Prehrana
24 (Ne)potrebne nedoumice o
korisnosti stevije i batata
Informacije o steviji i batatu zbog
uredbi koje propisuju njihovo
korištenje u prehrani zbunjuju
potrošače. Pročitajte šta kaže struka.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 2/2013
br. 2/2013
RIJEČ UREDNICE
Kongres u Dubrovniku
Što više udruga
to više edukacije
A
ko imate šećernu bolest jesu li vas već upozorili da možete imati i kronične komplikacije
ako vaš šećer u krvi nije dobro reguliran?
Kao i često u životu svatko od nas drugačije doživljava sve što nam se događa pa tako i
na specifičan način naš organizam reagira na liječenje dijabbetesa. Neosporno je da moramo
naučiti kako se ponašati prema bolesti, u prvom redu biti odgovoran prema svom zdravlju, ne
samo zbog povišenog šećera u krvi nego i zbog svega što prethodi ili slijedi kad nam je već dijagnosticiran dijabetes.
Zato možemo biti ponosni da je sve veći broj osoba sa šećernom bolešću koje postaju članovi naših udruga, koji osnivaju ili pomažu
osnivanju novih kako bismo uspješno surađivali s medicinskim osobljem. To je pravi put da se u akcijama koje društva organiziraju upozori javnost o opasnostima od dijabetesa, poduči o načinu života, na vrijeme otkriju novi oboljeli koji će tako na vrijeme naučiti kako
izbjeći posljedice loše regulacije, dakle, spriječiti komplikacije ili ih na vrijeme prepoznati.
O nekim komplikacijama već smo i ranije pisali u časopisu, a u ovome broju možete pročitati o oštećenju vida i autonomnog živčanog
sustava.
S posebnim zadovoljstvom objavljujemo tekst iz Opće bolnice Zabok gdje se osniva Centar za dijabetes i najavljuje zbrinjavanje dijabetičara i kroz rad Dnevne bolnice što sigurno predstavlja racionalan pristup zbrinjavanju dijabetičkih bolesnika. O edukaciji će uz ostalo
biti govora i u razgovoru s prof. dr.sc. Milanom Vrkljanom, voditeljem Edukacijskog centra „Mladen Sekso“ u KBC „Sestre milosrdnice“.
Edukaciji je mjesto i na 11. Kongresu u Dubrovniku pa kao i do sada želim da bude što više sudionika jer osim ozbiljnih tema, susreti su
i prilika za sportska natjecanja, druženje i zabavu.
Svima puno zadovoljstva tom prigodom i dobro zdravlje u svim drugim prigodama.
Vaša Mensura (Seka) Dražić
Dobro jutro
motivacijo!
P
RIJEČ PREDSJEDNIKA
ribližava se naš 11. kongres u Dubrovniku što nam svima može biti poticaj za samoanalizu
odnosa prema našem dijabetesu. Iako je, naravno, teško izvagati vrijednosti svega onoga
što smo uložili u preventivu nas samih. Postajemo toga svjesni tek pojavom pravih posljedica dijabetesa i kurativnih intervencija u bolnicama.
Motivacija zatim raste. Ali, zašto nije prisutna svaki dan - od buđenja do odlaska na spavanje? Svaki dan - od pojave dijabetesa u bilo
kojem njegovu obliku? Podizanje osobne svijesti učinkovitije je od danas sofisticirane kurative. I baš zato je sve što ne ulažemo u preventivu danas, teže nadoknadivo u kurativi - sutra.
Čitate u našemu časopisu o ljudima s dijabetesom koji postižu vrhunske sportske rezultate. A mislili smo nekada kako to nije moguće postići. Dakle, ako je njihova motivacija dovela do vrhunskih sportskih postignuća s ciljem proživjeti život uz dijabetes bez ikakvih komplikacija,
zar se i mi sami ne možemo motivirati da svaki dan brže prošetamo sat vremena ili doma vozimo kućni bicikl gledajući omiljene serije?
Svaki dan pojedemo ručak ne dižući se od stola presiti - zar je to tako teško provesti?
Uz jednu od najvećih mreža udruga u Hrvatskoj (koje čine upravo naše udruge) i projekte edukacije koje one provode, osobe s dijabetesom stvarno se mogu i motivirati i uspješno pratiti kompenzaciju stanja svoga dijabetesa.
Mladi i djeca također - posredstvom informacijsko komunikacijskih mreža koje je postavio i HSDU putem svog web portala i foruma na www.
diabetes.hr, Facebook grupe Mlade osobe s dijabetesom RH, portala Plavi grad, projekti poput sportskog 2. DiaEuro u Zadru ovoga ljeta…
Na kraju, ipak je sve na samopodizanju osobne svjesnosti i motivacije, zar ne?
Vidimo se u Dubrovniku!
Veseli i motivirani bili
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
N
ekoliko tjedana prije početka kongresa, donosimo vam
PRELIMINARNI program 11. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Dubrovnik, hotel Valamar LaCroma
4.-7. travnja 2013.
Četvrtak, 4. travnja 2013.
15,00-18,00 Dolazak i prijava sudionika
18,00-19,00 Koktel dobrodošlice
19,00-20,00 Večera
20,00-22,00 Susreti mladih
20,00-22,00 Redovna izborna skupština
Petak, 5. travnja 2013.
9,00 Otvaranje kongresa, pozdravi
9,30-11,00 BLOK I: Dijabetes danas u Hrvatskoj
- Predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga; predstavnik Ministarstva zdravlja; Ravnatelj Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje; Ravnateljica Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo; prof.dr. I. Aganović, prof.dr. Ž. Metelko, prof.
dr. N. Car, prof.dr. S. Kokić, predstavnik liječnika obiteljske
medicine…
11,30-13,00 BLOK II: Učinkovita prevencija i efikasna kurativa
- prof.dr. L. Smirčić Duvnjak, dr.sc. S. Tešanović, dr.sc. A. Barada, doc.dr.sc. Maja Radman, dr.sc. A. Gverović Antunica, doc.
dr.sc. I. Pavlić Renar, prim.dr.sc. M. Prašek, prof.dr. D. Ljutić…
14,30-16,00 BLOK III: Medicinska skrb u centrima za dijabetes i bolnicama, sinergija sa lokalnim udrugama
- prof.dr. N. Car, dr.sc. M. Krnić, prof.dr.sc. D. Jurišić Eržen,
dr. S. Canecki Varžić, dr. I. Švajger, dr. M.Bezdrov, predstavnici
HSDU-a i udruga: B.Lulić,dipl.ing, D.Skeledžija, dip.ing.
16,00-16,30 90 godina mijenjamo dijabetes
dr.sc. S. Tešanović, sponzorirano predavanje Novo Nordisk
HSDU
16,30-19,30 BLOK IV: SPORTSKE IGRE OSOBA S DIJABETESOM
- Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin
Subota, 6. travnja 2013.
9,00-11,00 BLOK V: Multidisciplinarni izazovi i mogućnosti
- Okrenuta prehrambena piramida; Primjena barokomore
u liječenju komplikacija; Stevija; Ugljikohidratna radionica;
ICT nove tehnologije u kontroli dijabetesa…
11,00-11,30 Edukacija osoba s dijabetesom u Republici Hrvatskoj
doc.dr.sc. M. Radman, sponzorirano predavanje Roche
11,30-12,00 Terapija svjetlom,
prim.dr. F. Coce, sponzorirano predavanje Zepter
11,00-13,00 BLOK VI: SUSRETI MLADIH:
- Prim.dr. G. Stipančić, dr. N. Krnić, prim. L. La Grasta, doc.
dr.sc. I. Unić Šobašov
- Okrugli stol: Dostupnost inzulinskih pumpi u RH
14,00-16,00 Konverzacijske mape – predavanje + radionica
dr.sc. M. Krnić, prof.dr. D. Jurišić Eržen, prim. M. Prašek, sr. S.
Freund, sponzorirano predavanje Eli Lilly
16,15 Organizirani razgled grada Dubrovnika uz stručno
vodstvo
Nedjelja, 7. travnja 2013.
9,00-10,00 BLOK VII: Sport i važnost tjelesne aktivnosti
- Znanstveni pokazatelji dobrobiti tjelovježbe osoba sa šećernom bolesti; Primjeri projekata fizičke aktivnosti osoba s
dijabetesom u udrugama
- Doc.dr.sc. G.Sporiš, L.Kivela,prof, …
U vrijeme trajanja kongresa biti će također organizirane razne zabavne aktivnosti, igre, lutrija, druženja…
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
br. 2/2013
JAVNOZDRAVSTVENA KAMPANJA
“ZA ZDRAVLJE.
DANAS”
Cilj je smanjiti broj oboljelih i smrtnost od raka u Hrvatskoj ,a kako bi programi pokazali svoj učinak
potrebno je postići zadovoljavajući odaziv ciljanih skupina: za rak dojke 70 posto, debelog crijeva 45
posto te za rak vrata maternice 85 posto
Nataša Gajski Kovačić
S
redinom prosinca Ministarstvo zdravlja predstavilo je nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog
crijeva i vrata maternice kojima je naglasak na preventivi
i ranom otkrivanju jer se upravo to pokazalo ključnim u borbi
potiv raka. S obzirom da su karcinomi jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, cilj je ovih programa
smanjiti broj oboljelih i smrtnost od raka u Hrvatskoj. Prema
broju smrtnih slučajeva, karcinomi su na drugom mjestu odmah iza srčanožilnih bolesti. U 2011. godini 27 posto građana
Hrvatske umrlo je upravo od nekog oblika karcinoma.
Pod nazivom “Za zdravlje. Danas" ova javnozdravstvena kampanja ima za cilj potaknuti građane da se odazovu na pregled
kada dobiju poziv za neki od tri preventivna programa, ali i
motivirati ih da i inače aktivno sudjeluju u očuvanju i unaprjeđenju svoga zdravlja. Inače, program probira za rano otkrivanja raka dojke provodi se u Hrvatskoj od 2006., dok se za
rak debelog crijeva provodi od 2008., no zbog pada interesa
za preglede u posljednje vrijeme, Ministarstvo zdravlja odlučilo je ponovno promovirati ove programe.
Što se tiče programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
riječ je o novom programu probira koji Ministarstvo zdravlja
uvodi od ove godine.
Kako bi programi pokazali svoj učinak potrebno je postići zadovoljavajući odaziv ciljanih skupina - za rak dojke 70 posto,
debelog crijeva 45 posto te za rak vrata maternice 85 posto.
Kako se na promociji ovih javnozdravstvenih programa 15.
i 16. prosinca u zagrebačkom Arena centru, a tjedan dana
kasnije i u Westgateu moglo čuti, veliku ulogu u motiviranju
građana za sudjelovanjem u preventivnim pregledima imat
6
Diabetes
www.diabetes.hr
će liječnici obiteljske medicine i patronažna služba, a zahvaljujući informatičkom povezivanju sustava, za svakog pacijenta moći će se pratiti rezultati probira kao i daljnje terapijske
procedure. Programe su predstavili ministar zdravlja prof. dr.
Rajko Ostojić i ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Tamara Poljičanin.
“Osnovni problem zdravstvenih sustava u svijetu je otkrivanje bolesti u kasnoj fazi, a preventiva i rano otkrivanje te
edukacija dokazano su najuspješnije metode u borbi protiv
malignih bolesti", istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Naglasio je da 20.000 građana u Hrvatskoj umire prerano od
bolesti koje se ranim otkrivanjem mogu spriječiti, iako su mogli živjeti još 12,5 godina. Kazao je i da svaka kuna uložena u
prevenciju donosi deset puta više kuna, stoga ni ova akcija
zapravo ne košta ništa već, naprotiv, donosi uštede i spašava
ljudske živote.
Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj oboli oko 2,5 tisuće žena,
najčešće u dobi iznad pedesete godine, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe. U preventivni program
uključene su žene u dobi između 50 i 69 godina koje će na
kućnu adresu dobiti poziv na besplatan mamografski pregled s uputom gdje i kada se trebaju javiti. Testiranje visoko
kvalitetnom mamografijom je rendgenski pregled kojim se
bilježe promjene na dojci oko dvije godine ranije od pojave
prvih simptoma ili opipljive kvržice. Cilj programa je smanjiti
mortalitet za 25-30 posto uz uvjet da se na pregled odazove
70 posto pozvanih žena. U dosadašnja dva ciklusa pozivanja
odaziv je bio nedovoljan: u prvom ciklusu koji se provodio
od 2006. do 2009. godine na pregled se odazvalo 63 posto
pozvanih žena, dok je u drugom ciklusu, od početka 2010.
do kraja 2011., odaziv bio 56 posto. O koristi programa zorno
govore podaci prema kojima je u prvom ciklusu otkriveno čak
1611, a u drugom 830 karcinoma. Kada je u pitanju prevencija raka dojke svaka žena može redovito obavljati samopregled dojki i obratiti pozornost na znakove poput kvržica ili
zadebljanja na dojci, povećanja dojke, iscjetka iz bradavice ili
bolova u dojci. Pri nekom od tih simptoma odmah se treba
javiti liječniku. Uz to, bitna je zdrava prehrana, izbjegavanje
masnoća, ne konzumiranje alkohola i nepušenje.
Rak debelog crijeva drugi je uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola, pa tako 15 posto muškaraca i 13 posto žena
oboli upravo od karcinoma debelog crijeva. Godišnje bilježimo
oko 3.000 novih slučajeva, a u više od polovine oboljelih bolest
je već proširena. Najviše oboljelih je starije od 50 godina, no
posljednjih godina se sve češće otkriva i u mlađih osoba.
U preventivni program uključeni su muškarci i žene u dobi
između 50 i 74 godina, koji će na kućnu adresu dobiti pribor i upute za probir kojim se testira stolica na nevidljivo
krvarenje. Osobe s pozitivnim nalazom bit će pozvane na
kolonoskopski pregled radi utvrđivanja razloga krvarenja. Cilj
programa je otkriti rak u početnom stadiju, otkriti i ukloniti
polipe debelog crijeva, te time smanjiti mortalitet od raka
debelog crijeva za 15 posto u narednih 10 do 13 godina nakon početka provođenja programa.
Prvi ciklus programa započeo je 2008. godine, ali se, nažalost, nije provodio veći dio 2009. i 2011. godine. Problem je
i što se od 1.2 milijuna testova poslanih na kućne adrese ciljane skupine vratilo tek 20 posto. Među 215.276 obrađenih
testova na skriveno krvarenje, pozitivnih je bilo 14.239 ili 6,6
posto. U sklopu prvog ciklusa provedbe učinjeno je 9.575
kolonoskopskih pregleda, otkriven je 531 karcinom, 3.464
polipa, a kod 1.728 osobe različite upalne bolesti crijeva. Za
prevenciju raka debelog crijeva potrebno se baviti tjelesnom
aktivnošću, u prehrani uzimati namirnice koje sadrže više
vlaknastih tvari i voće, smanjiti količinu masti u hrani, izbjegavati jako prženu, dimljenu i usoljenu hranu, uspostaviti redovito pražnjenje crijeva.
Od raka vrata maternice godišnje u Republici Hrvatskoj umre
oko sto žena, a svake je godine tristotinjak novooboljelih. Rak
vrata maternice na osmom je mjestu uzroka smrti od raka
u žena. Programom ranog otkrivanja raka vrata maternice
obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godine, koje će na
kućnu adresu dobiti poziv na Papa test. U tijeku je pozivanje
za prvi ciklus pa je iz županijskih zavoda za javno zdravstvo
poslano prvih 100 tisuća poziva. Cilj programa je obuhvatiti
85 posto ciljne populacije tijekom tri godine od početka programa, smanjiti invazivni rak vrata maternice za 60 posto u
dobnoj skupini između 25 i 64 godina te smanjiti mortalitet
od invazivnog raka vrata maternice za 80 posto u 13 godina
od početka programa. U prevenciji ovog karcinoma ključni su
redoviti odlasci na ginekološke preglede i PAPA testove ali i
baviti se tjelesnom aktivnosti.
Promotivne aktivnosti vezane za javnozdravstvenu akciju “Za
zdravlje. Danas” podrazumijevaju edukacijsko-informativne
aktivnosti u vidu TV i radio spotova, oglašavanja u domovima
zdravlja, ljekarnama, sredstvima javnog prijevoza…, a takva
će se promocija nastaviti tijekom cijele 2013. godine.
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2013
br. 2/2013
Lijepa vijest za pacijente Krapinsko-zagorske županije
Bolnica Zabok dobila
Centar za dijabetes!
Neven Miškulin
- Dijabetes se nažalost najčešće dijagnosticira tek nakon što
se pacijenti jave zbog već nastalih komplikacija pa je liječenje
dugotrajno i skupo. „Screening“ akcije su neobično bitne za
rano otkrivanje bolesti, početak liječenja i smanjenje pojava
komplikacija, no želja nam je ponuditi adekvatnu terapiju i
efikasno liječenje svim osobama koje boluju od šećerne bolesti. Centar za dijabetes u sklopu OB Zabok to će nam omogućiti – kaže nam ravnatelj Opće bolnice Zabok dr. Ivan Švajger.
- Naša je želja podići razinu kvalitete liječenja i edukacije pacijenata oboljelih od šećerne bolesti. Naime, nakon dijagnodr. Požgaj u razgovoru s pacijenticom
OB Zabok iz zraka
O
pća bolnica Zabok, županijska bolnica smještena
na pitomom brežuljku usred Hrvatskog zagorja,
u suradnji s renomiranom KB Dubrava otvorila je
ambulantu za dijabetes nakon čega će se (uvođenjem dnevne ambulante) oformiti i Centar za dijabetes. Iako su se u OB
Zabok i do sada redovito provodile različite aktivnosti u prevenciji šećerne bolesti, otvaranjem centra ona će pacijentima ponuditi mnogo više.
8
Diabetes
www.diabetes.hr
sticiranja bolesti
iznimno je važno
odrediti pravilnu
terapiju i adekvatnu dijetu, a do
sada u OB Zabok
to nije bilo moguće jer je na odjelu
i u ambulanti radio
samo jedan endokrinolog koji nije
mogao udovoljiti
svim potrebama
pacijenata – objašnjava nam Franjka
Požgaj, specijalist
endokrinolog u OB
Zabok.
Zabrinjava činjenica da osim dr. Bjeravnatelj OB Zabok, Ivan Švajger, dr. med.
lje i dr. Požgaj, koji
rade u OB Zabok, u cijeloj županiji ovom se specijalističkom
granom interne medicine bavi još samo jedan liječnik - dr. Tušek iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske
Toplice.
U Krapinsko-zagorskoj županiji raširenost dijabetesa je kao i
u ostalim dijelovima Hrvatske, no njegova kontrola je slabija
zbog činjenice da su pacijenti orijentirani uglavnom na liječnike opće medicine.
Dr. Požgaj upozorava da pedeset posto dijabetičara još nije ni
otkriveno, a od druge polovice čak pedeset posto nije adekvatno liječeno. Objašnjava da su terapija i prehrana individualne i ovise o vremenu otkrivanja bolesti, tipu dijabetesa i
disciplini pacijenta te ističe:
se očekuje porast oboljelih u Hrvatskoj i u svijetu, prvenstveno zbog sjedilačkog načina života.
- Smatram da su hvale vrijedne preventivne akcije mjerenja šećera no isto tako želimo potaknuti osobe da samoinicijativno
brinu o sebi. Preporučljivo je da osobe nakon pedesete godine
života razinu šećera kontroliraju svake dvije godine. Naglasak
u radu naše dijabetološke ambulante i dnevne bolnice je na
edukaciji i s njom povezanom lakšom i većom mogućnosti
određivanja pravilne prehrane - objašnjava dr. Požgaj.
Kako dalje ističe dr. Požgaj, u klasičnom ambulantnom liječenju bilo je vrlo teško odlučiti o uvođenju inzulina u terapiju
ili promjeni njegove doze, upravo zbog nemogućnosti da se
pacijentu posveti dovoljna pažnja i adekvatno ga se educira.
Oko 90 posto pacijenata koji traže pomoć u dijabetološkoj
ambulanti su osobe starije životne dobi oboljele od dijabetesa tipa 2, kod kojega je razvijanje komplikacija vjerojatnije.
- Nakon što smo prepoznali bolesti srčanog sustava kao najveće opasnosti koje ugrožavaju zdravlje naših pacijenata, intenzivirali smo rad kardiološke ambulante i gotovo eliminirali
liste čekanja, a sada pozornost posvećujemo dijabetesu koji
za posljedicu vrlo često ima upravo neku od kardiovaskularnih bolesti. Pokretanjem Centra za dijabetes korak smo bliže
cilju da pacijentima Krapinsko-zagorske županije, ali i šire,
ljubazno osoblje Opće bolnice Zabok omogući prvoklasnu
zdravstvenu uslugu - zaključio je ravnatelj dr. Ivan Švajger.
- Dijabetes je opasan upravo zato jer kod njega izostaje osnovna
karakteristika bolesti, a to je bol. Međutim, on može imati vrlo
ozbiljne komplikacije i dovesti do teških posljedica poput amputacije udova, srčanih bolesti, moždanog udara, gubitka vida i sl.
Nažalost, oboljeli postaju svjesni svoje bolesti tek kada ona uznapreduje pa je rano otkrivanje i adekvatno liječenje presudno.
Dodaje kako ovo potvrđuje i činjenica da gotovo 90 posto
sredstava HZZO-a odlazi na liječenje posljedica, a ne na otkrivanje i liječenje šećerne bolesti. Također, dr. Požgaj ističe da
Franjka Požgaj, dr. med.,
spec. interne medicine endokrinolog i dijabetolog
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2013
br. 2/2013
Šesti Međunarodni dan rijetkih bolesti
Rijetke bolesti bez prepreka
Predstavljen letak "Pacijent u
središtu bolničkog sustava"
prenosimo s portala http://www.zdravlje.hr
28. veljače je Međunarodni dan rijetkih bolesti.
U cijelom svijetu, organizacije pacijenata rijetkih bolesti te njihovi partneri udružuju snage za
promociju svijesti o rijetkim bolestima i milijunima ljudi koje one pogađaju.
Vlasta Zmazek
D
anom rijetkih bolesti, koji se svake godine obilježava na
zadnji dan mjeseca veljače, želi se podići svijest o utjecaju rijetkih bolesti na oboljele i osobe koje brinu o njima.
Kampanja cilja na širu populaciju, kao i na ljude koji mogu nešto
promijeniti te u njoj sudjeluju oboljeli i predstavnici oboljelih,
javne osobe, zakonodavci, predstavnici farmaceutske industrije,
znanstvenici, zdravstveni radnici i mnogi drugi zainteresirani za
rijetke bolesti.
Dan rijetkih bolesti pokrenuo je EURORDIS i njegov Council of
National Alliances 2008. godine. U početku europski događaj,
brzo je prešao na međunarodnu scenu sa sudionicima iz stalno
rastućeg broja zemalja. 2012. godine u obilježavanju Dana rijetkih bolesti sudjelovale su rekordne 63 države i regije, uključujući i svih 27 država članica EU.
Eurordis je također pomogao pri lobiranju i doprinio unapređenju EU zakona vezanih uz rijetke bolesti i kreiranju nacionalnih
planova za rijetke bolesti u dijelu EU država, pa i izvan EU.
Ove je godine naglasak na solidarnosti i suradnji.
Novi slogan „Rijetki bolesti bez prepreka“ naglašava potrebu
za zajedničkim radom te dijeljenjem znanja i resursa kako bi se
bolje razumjelo i liječilo preko 6.000 rijetkih bolesti (koliko ih
je do sada identificirano). Neka država može imati samo po nekoliko pacijenata s određenom rijetkom bolesti tako da je često
teško ili nemoguće takvoj osobi pružiti pravu dijagnozu i liječničku skrb. Zbog toga je nužno usko surađivati i koordinirati zajedničke napore kako bi se maksimizirali vrlo ograničeni resursi.
10
Diabetes
www.diabetes.hr
U čast Dana rijetkih bolesti 2013. EURORDIS naglašava trud oko
okupljanja stručnjaka koji se bave rijetkim bolestima na razini
EU, usuglašavanje zajedničkih procesa i dijeljenje podataka. U
skladu s tom inicijativom, EURORDIS organizira raspravu (Policy Discussion Meeting) s članovima Europskog parlamenta
(Members of Parliament) u Bruxellesu 26. veljače 2013. na
kojoj će se raspravljati o tome kako trenutna revizija EU Transparency Direktive može pomoći ubrzanju pristupa lijekovima
za rijetke bolesti te olakšati pristupačnost liječenja na razini
cijele EU.
Europska unija smatra bolesti rijetkima ako zahvaćaju manje od
jednog stanovnika na 2.000. Oko 80% rijetkih bolesti posjeduje genetički uzrok. Do sada je identificirano preko 6.000 rijetkih
bolesti, od kojih boluje oko 30 milijuna Europljana.
EURORDIS je nevladina organizacija u kojoj uvelike sudjeluju organizacije pacijenata (organizacije pacijenata 561 rijetke bolesti
iz 51 zemlje). Mi smo glas 30 milijuna ljudi oboljelih od rijetkih
bolesti u Europi.
Hrvatski savez za rijetke bolesti također, po šesti puta, obilježava Dan rijetkih bolesti, prvo milenijskom fotografijom g. Strikomana, na Trgu bana J. Jelačića, a potom, dan kasnije, 1. ožujka
2013. PREZENTACIJOM NACIONALNOG PROGRAMA ZA RIJETKE
BOLESTI u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar".
Prijedlog Nacionalnog programa donijelo je Povjerenstvo ministarstva zdravlja.
Informacije o aktivnosti po gradovima možete naći na
www.rijetke-bolesti.hr.
U
povodu Svjetskog dana bolesnika ministar zdravlja prof. Rajko
Ostojić predstavio je u
KBC-u Sestre milosrdnice informativni letak
„Pacijent u središtu
bolničkog sustava“. Letak s upitnikom izradilo
je Ministarstvo zdravlja
u suradnji s Koalicijom
udruga u zdravstvu i
Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje.
Cilj je upoznati pacijente koji se liječe na bolničkim odjelima s njihovim pravima i ostvariti bolju komunikacija između bolesnika i
liječnika i medicinskih sestara koji sudjeluju u njihovu liječenju.
Ministar Ostojić naglasio je da će na osnovu odgovora na anketno pitanje dobiti jasne parametre gdje treba intervenirati.
"Rezultati ankete bit će također alat bolničkim upravama
kako bi mogli analizirati rad odjela u svojim ustanovama ali i
uspoređivati ih s drugim ustanovama", rekao je Ostojić.
Bolnički pacijenti će tijekom boravka u bolnici dobiti letak s
osnovnim informacijama o njihovim pravima iz Zakona o pravima pacijenata, a prilikom odlaska iz bolnice moći će popuniti anketni upitnik, koji je sastavni dio letka.
Anketno pitanje glasi: „Biste li članovima svoje obitelji ili prijateljima preporučili bolnicu/odjel na kojem ste se liječili, u slučaju
da je njima potrebno isto liječenje?“. Popunjeni upitnik pacijenti
će ostaviti na označenom mjestu na odjelu gdje su boravili.
Informativni letak tiskan je u 350 tisuća primjeraka i distri-
buiran u sve kliničke bolničke centre, kliničke bolnice i opće
bolnice tijekom siječnja 2013. godine. Povratne informacije s
letka prikupljat će se i informatički obrađivati na mjesečnoj
razini, a na temelju rezultata ankete ministar zdravlja donijet
će odluku o najboljim bolničkih odjelima u protekloj godini.
Mensura Dražić iz Koalicije udruga u zdravstvu podsjetila je
kako imamo Zakon o zaštiti prava pacijenata koji je donesen
još prije desetak godina, no, kako je kazala, pacijenti na žalost još uvijek nisu svjesni kako ta prava koristiti.
Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata, donesenom 2004.
godine, svima se jamči jednako pravo na kvalitetnu i stalnu
zdravstvenu zaštitu primjerenu zdravstvenom stanju svake
osobe. Pacijenti imaju pravo na suodlučivanje i pravo na obaviještenost te prihvaćanje ili odbijanje određenog dijagnostičkog i terapijskog postupka, na obaviještenost
o svom zdravstvenom stanju, preporučenim postupcima te
pravo na drugo mišljenje.
Pacijenti imaju pravo i na odbijanje medicinskog postupka ili
zahvata, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje i dovelo do
trajnih oštećenja.
Ostala prava odnose se, među ostalim, na povjerljivost podataka o zdravstvenom stanju, privatnost pri pregledu i liječenju, pristup medicinskoj dokumentaciji, zaštiti pri sudjelovanju u znanstvenim istraživanjima itd.
Ukoliko pacijent smatra da mu je povrijeđeno bilo koje od
navedenih prava, može se pismenim putem obratiti ravnatelju ustanove koji je dužan odgovoriti u roku od osam dana,
zatim županijskim povjerenstvima za zaštitu prava pacijenata
te Povjerenstvu za zaštitu i promicanje prava pacijenata pri
Ministarstvu zdravlja.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Intervju
Intervju
br. 2/2013
br. 2/2013
RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Milan Vrkljan,
pročelnik Kliničkog zavoda za endokrinologiju „Mladen Sekso“
KBC Sestre milosrdnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
KOMPLIKACIJA DIJABETESA:
PORAZ STRUKE I BOLESNIKA
Danas u Republici Hrvatskoj postoje svi lijekovi kao i u razvijenim zemljama
zapadne Europe i SAD-a uz pomoć kojih se liječi dijabetes. Nezadovoljavajući
rezultati koje danas imamo u Hrvatskoj posljedica su nedovoljnog angažiranja
zdravstvenih radnika ali i manjka motivacije kod bolesnika da se educiraju. Ono što
mi kao struka moramo mijenjati je to da educiramo bolesnike i liječnike, pa i centre
f inancijske moći primjerice HZZO, jer samo dobro liječen dijabetički bolesnik je
„jeftin“ bolesnik. Slabo liječeni bolesnik, zbog razvoja komplikacija, postaje za
sustav skup i kao posljedica toga ukupni rezultat je neprihvatljivo loš
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
S
prof. dr. sc. Milanom Vrkljanom,
pročelnikom Kliničkog zavoda za
endokrinologiju „Mladen Sekso“, razgovarali smo o komplikacijama
dijabetesa neposredno nakon simpozija organiziranog na temu dijabetičke
nefropatije. Uz to, saznali smo da je
pred nama, u travnju, i drugi kongres
o endokrinologiji i dijabetologiji koji je
lani izazvao ogroman interes medicinskih stručnjaka.
tija" pa možete li nam prepričati glavne zaključke s tog stručnog skupa?
U suradnji s kolegama s odjela Nefrologije, na čelu s prof. Draškom Pavlovićem, dogovorili smo suradnju sa
finskim liječnicima koji se bave dijabetesom. Suradnja će se odnositi na sve
aspekte dijabetesa - dijagnostiku, liječenje i edukaciju. Ovo su tek prvi kontakti tako da za prave odgovore treba
sačekati barem nekoliko godina.
Upravo ste vi, profesore, predsjedavali simpozijem "Dijabetička nefropa-
Na simpoziju se govorilo o dijabetičkoj nefropatiji kao jednoj od ozbiljnih
12
Diabetes
www.diabetes.hr
komplikacija bolesti. S obzirom da je
tema ovoga broja našega časopisa
upravo komplikacije, možete li nam
reći nešto više o dijabetičkoj nefropatiji koju karakterizira mikroalbuminurija ili makroalbuminurija i poremećaj
u funkciji bubrega?
Slabo regulirana šećerna bolest je
opasnost za sve organe ili sustave,
a posebno za bubreg. Neregulirana
šećerna bolest dovodi do vrlo teških
promjena na membrani bubrega, a za
posljedicu imamo slab rad bubrega ili
u konačnici zatajenje bubrega. Važ-
nost pregleda urina je nezamjenjiva
jer nam na samim počecima ukazuje
da šećerna bolest kreće krivim putem,
odnosno da nije dobro regulirana. To
je jedna od najvažnijih pretraga za liječnika, ali i za bolesnika.
Koliko je dijabetička nefropatija učestala među šećernim bolesnicima? Koji
su čimbenici rizika osim nepodnošenja
glukoze, odnosno samog dijabetesa
još povezani s tom komplikacijom?
Dijabetička nefropatija je ozbiljna
komplikacija šećerne bolesti. Razvija
se kod bolesnika kod kojih nije dobro
reguliran šećer i u pravilu - ukoliko se
dijabetes slabo liječi - završava s teškim posljedicama od kojih je moguć i
ishod sa potpunim gubitkom funkcije
bubrega. Danas u Hrvatskoj možemo
kazati da je zahvaljujući sve boljem liječenju dijabetičkih bolesnika, ipak mali
postotak bolesnika kod kojih se razvijaju najteže posljedice, ali je i taj postotak još uvijek neprihvatljivo visok.
Na koji se način liječi dijabetička nefropatija? Kolika je smrtnost osoba
kod kojih se dijagnosticira dijabetička
nefropatija?
Uvjet za uspješno liječenje dijabetičke
nefropatije je upravo dobro liječena i
kontrolirana osnovna bolest. Nefropatija je znak slabog liječenja i kontrole
šećerne bolesti.
Koje biste komplikacije dijabetesa izdvojili kao najčešće? Koje je od
njih relativno lako
prevenirati (promjenom životnih
navika, dobrom regulacijom bolesti),
a na koje je teže
utjecati?
Sve
komplikacije
dijabetesa su teške i neprihvatljive
za liječnike koji se bave ovom bolešću.
Svaka komplikacija je poraz struke ali
ne samo nas liječnika već i bolesnika.
Prije svega tu mislim na nedopustivo
lošu edukaciju koja se provodi u Republici Hrvatskoj s bolesnicima koji boluju
od šećerne bolesti. Danas u Hrvatskoj
postoje svi lijekovi kao u razvijenim zemljama zapadne Europe i SAD-a uz pomoć kojih se liječi dijabetes. Nezadovoljavajući rezultati koje danas imamo u
našoj zemlji su posljedica nedovoljnog
angažiranja zdravstvenih radnika, ali i
manjak motivacije kod bolesnika da se
educiraju.
Šećerna je bolest, nažalost, odavno
prerasla (samo) okvire bolesti i postala je javnozdravstveni problem u svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Prema
vašem mišljenju što je uzrok tolikog
povećanja broja oboljelih – je li krivac
prehrana, ritam života, debljina...ili
naprosto bolja dijagnostika pa tako i
veći broj osoba već u ranoj fazi bolesti
zna da ima dijabetes?
Sve što ste spomenuli doprinosi nepovoljnom trendu kakav danas postoji u
Hrvatskoj. Međutim, takav loš trend
nije posljedica naših lokalnih uvjeta
jer je to trend i u cijelom razvijenom
svijetu. Ono što mi kao struka moramo
mijenjati je to da educiramo bolesnike i liječnike, pa i centre financijske
moći, primjerice HZZO, jer samo dobro
liječen dijabetički bolesnik je „jeftin“
bolesnik. Slabo liječeni bolesnik, zbog
razvoja komplikacija, postaje za sustav
skup i kao posljedica toga ukupni rezultat je neprihvatljivo loš. Mi u Hrvatskoj moramo još puno toga napraviti
upravo na polju edukacije i tu treba
tražiti odgovore za financijske nemogućnosti, ali i za zdravstvene uspjehe.
Iskoraci u edukaciji potrebni su, kako
za liječnike obiteljske medicine, tako i
za bolesnike.
U kolikoj mjeri komplikacije dijabetesa prerastaju u kronične bolesti, poput primjerice ateroskleroze ili problema s očima?
To su prava pitanja koja traže i prave
odgovore. Primjerice, pregled očne
pozadine trebala bi biti jedna od temeljnih pretraga. Pregled očne pozadine je svugdje u svijetu osnovna pretraga kojom se dobivaju neizmjerno
važne informacije za liječnika ali i za
bolesnika. Kod nas se često ta pretraga banalizira, kako od onih koji je rade,
tako i od onih kojima služi. Danas nitko
nema „baze podataka“ očne pozadine
svojih bolesnika, pritom mislim na nas
dijabetologe. Mi smo često loš primjer
kako se radi. Često se i mi dijabetolozi
skrivamo iza zvučnih i skupih pretraga
poput MR-a ili CT-a. To nije dobar put
kojim trebaju ići dijabetolozi.
Dvije od tri osobe s dijabetesom umiru
od bolesti srca i moždanog udara. Dijabetes, uz pušenje, visoki krvni tlak,
visoki kolesterol, pretilost i nedostatak
vježbe, glavni je krivac za bolesti srca
i moždani udar. Jesu li tog rizika pacijenti oboljeli od šećerne bolesti svjesni? Na koji način mogu prevenirati te
ozbiljne posljedice dijabetesa?
Bolesnici s dijabetesom su samo bolesnici i trebaju našu liječničku pomoć.
Na žalost, edukacija naših bolesnika je
nešto čime se većina liječnika ne želi
baviti. Gotovo bih rekao da na taj se-
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 2/2013
S druge strane, najozbiljnija akutna
komplikacija dijabetesa svakako je
hiperglikemijska ili dijabetesna koma.
Kolika je učestalost te komplikacije
među šećernim bolesnicima? Što dovodi do takvog stanja?
Zahvaljujući znanosti i dostupnosti inzulina danas smo sve rjeđe u situaciji
da kao liječnici svjedočimo najtežim
komplikacijama šećerne bolesti. Možemo reći da nemamo puno teških
akutnih komplikacija šećerne bolesti.
Usprkos tome rezultati su nam, ukupno gledano, ipak prosječni.
Edukaciju smatrate ključnom u liječenju dijabetesa. Upravo Klinički zavod
"Mladen Sekso" čiji ste Vi pročelnik,
organizira trajne edukacije o kliničkom pristupu bolesniku sa šećernom
bolesti. Koliko takvih edukacija organizirate na godišnjoj razini? Kakva je
zainteresiranost medicinskog osoblja
za edukaciju?
14
Diabetes
www.diabetes.hr
Ovo je druga godina da provodimo
edukaciju na temelju našega iskustva
boravka u SAD gdje je sustav edukacije temelj liječenja. Godinama smo
svjesni da kolege liječnici i bolesnici sa
šećernom bolesti imaju manjak informacija o svojoj bolesti, da su nedovoljno educirani i da je vrijeme koje prođe prije uvođenje inzulina u terapiju
neprihvatljivo dugo. Također, postoji
stalna potreba za dodatnom edukacijom zdravstvenog osoblja. Edukacija u
našem Centru se provodi u malim skupinama i sastoji se od 30 posto praktične edukacije, 30 posto predavanja i
30 posto komunikacijske edukacije bolesnik – liječnik. Edukacija se provodi u
malim skupinama do deset polaznika
sa unaprijed poznatim odnosom polaznika: dva liječnika, dvije medicinske
sestre i šest bolesnika sa šećernom
bolesti. Zadnjih godinu dana svaka
edukacijska skupina počinje edukacijom u ponedjeljak i svaki dan do petka
prolaze unaprijed dogovoren program.
Svakoga ponedjeljka počinje s edukacijom nova skupina. Podatak da se u
prosjeku 40 zainteresiranih liječnika,
sestara i bolesnika nalazi na listi čekanja za edukaciju, uvjerava nas da smo
na dobrom putu. Osim toga kontrolni
nalazi šećera i HBA1-c u bolesnika koji
su prošli edukaciju i nakon šest mjese-
ci potvrđuju
da su koristi
za bolesnike
neupitne. Nakon završene
edukacije,
za liječnike i
med i c i n s ke
sestre organizirana je provjera usvojenog znanja na
temelju čega
dobiju potvrdu iz Centra o obučenosti za stručno
vođenje bolesnika s dijabetesom odnosno za stečeno znanje o praktičnom
zbrinjavanju i njezi bolesnika sa šećernom bolesti.
Mislite li da bi i za pacijente trebalo
postojati više predavanja i seminara
na kojima bi mogli saznati sve što ih
zanima, ili danas tu ulogu ima internetsko pretraživanje?
Temelj svakog napretka, kako za liječnike tako i za bolesnike, je edukacija.
U svibnju prošle godine vaš je Zavod u
suradnji s Razredom za medicinske znanosti HAZU-a organizirao prvi kongres u
Hrvatskoj o endokrinologiji i dijabetologiji pod nazivom "Endokrinologija i dijabetologija online". Održan putem interneta, bio je namijenjen liječnicima opće
medicine, specijalizantima i specijalistima s ciljem upoznavanja o novostima u
liječenju. E- kongres je organiziran kao
kongres sa 46 snimljenih predavanja tko su bili predavači? Imate li podatak
koliko se ljudi putem interneta uključilo
u predavanja?
Posebno nam je zadovoljstvo predstaviti vam nastavak projekta e-edukacije iz dijabetologije i endokrinologije
koji se planira održati od 06.04. do
06.05.2013. godine. Planirani e-kon-
gres tematski je podijeljen u dvije
sekcije: endokrinologija i dijabetologija. Namijenjen je liječnicima endokrinolozima-dijabetolozima, liječnicima
obiteljske medicine te liječnicima na
specijalizaciji. Cilj kongresa je na jednostavan i praktičan način upoznati
liječnike s najčešćim bolestima u ovom
području medicine, raspraviti o aktualnim pitanjima i nedoumicama te
educirati liječnike o postupanju s takvim bolesnicima. Ovogodišnji, drugi
po redu e-kongres, tematski obrađuje subkliničke bolesti i nazvali smo ga
„Subkliničke bolesti u endokrinologiji i
dijebetologiji“. Želja nam je da kroz ovaj
kongres dodatno osvijetlimo sve one
situacije kada smo u nedoumici kako i
kada započeti s terapijom. Teme su izabrane tako da se obrađuju „sive zone“
između zdravog i bolesnog, kliničkog i
subkliničkog. Organizatori e-kongresa
su Klinički zavod za endokrinologiju
„Mladen Sekso“ KBC Sestre milosrdnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu i Hrvatsko endokrinološko
društvo u suradnji s razredom za medicinske znanosti Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU). Podatak da je naša stranica Endokrinologija Mladen Sekso radi preslušavanja
prošlogodišnjeg kongresa otvorena
više od 17 tisuća puta govori o potrebi tog oblika edukacije. Organizacijom
ovakvog kongresa možemo reći da se u
Hrvatskoj definitivno gubi monopol na
znanje što je posebno važno za mlade
i kvalitetne liječnike. Oni će jako dobro
znati o čemu govorim.
Otkud ideja za jedan takav kongres? Jesu
li u inozemstvu takvi e-kongresi češći?
Ideja je nastala kao posljedica praćenja što onoga se događa u svjetskoj
medicini posebno na polju edukacije,
ali i kao posljedica nedostatka dovolj-
no sredstava u našoj medicini. Naime,
ovakav vid edukacije upravo je napravljen da bi se svi koji žele mogli educirati
a da taj sustav nije financijski preskup.
Monopol na znanje, unatoč oprečnim
mišljenjima, u Republici Hrvatskoj je
jako ukorijenjen i kao posljedicu toga
imamo stagnaciju i zaostajanje u odnosu na svjetske trendove. Dovoljno
je vidjeti koliko se hrvatskih liječnika
pojavljuje s vlastitim istraživačkim radovima na svjetskim kongresima pa
će vam sve biti jasno. Naš utjecaj na
medicinske trendove u svijetu je zanemariv, što je i za očekivati, ali gubitak
pozicija koje nam objektivno pripadaju
u široj regiji je - neprihvatljiv.
gresa isti taj liječnik treba imati samo
internet i kompjutor. On može nedjeljom uz kavicu ili navečer nakon posla,
odnosno u bilo koje doba dana ili noći,
kad njemu najviše odgovara, uključiti se i „uživo“ preslušati predavanje
koje sam izabere. Može ga preslušati
više puta i kontaktirati predavača. Nije
onda ni čudo da smo imali 17 tisuća
ulaza i slušanja predavanja.
Koliko online pristup omogućuje suKoliko su u endokrinologiji, kao uodionicima kongresa da međusobno
stalom i u drugim granama medicine,
komuniciraju? Kakvi su bili dojmovi
kongresi važan doprinos edukaciji mesudionika kongresa? Kakvi su vaši
dicinskog osoblja, a pogotovo kada se
dojmovi kao organizatora?
radi o međunarodnim kongresima?
Pokazat ću Vam to na primjeru obiteljUključivanje liječnika u organizirane
skog liječnika iz Karlobaga ili s otoka
oblike edukacije i praćenje međunaVisa. Taj liječnik da bi sudjelovao na
rodnih kongresa kao oblika edukacije,
nekom obliku edukacije u Opatiji mora
jako je važan za razvoj medicine u Rebiti odsutan par dana iz svoje ambupublici Hrvatskoj. Da bi se to ostvarilo,
lante. Netko ga mora mijenjati tijekom
potrebna su dva preduvjeta: ne smije
odsutnosti jer bolesnici stalno imaju
biti monopola na znanje, a oni koji bipotrebe. Liječnik u Karlobagu je jedini
raju - moraju biti pošteni.
u mjestu i nema kolege. Najbliži liječnik je udaljen 45 kilometara, u Senju
ili u Gospiću. Zatim se nameće pitanje
tko će liječniku platiti boravak u Opatiji, pet dana da
sudjeluje u radu,
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 2/2013
primjerice, dijabeTraženi pojam je
tološkog kongresa. Nemogućnost
rješavanja
ovih
problema samo
je jedan, banalniji
oblik monopola
na znanje. Organizacijom e-kon-
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

gment zdravstva gledaju
s
prezirom.
Općenito, ne
postoji uhodan
sustav
kako od struke
tako i od onih
koji financiraju zdravstvo
kojim bi se
bolesnike vodilo, upućivalo i korigiralo.
Da je drugačije, s puno manje novaca
imali bismo bolje rezultate. Ovako smo
skloni iznositi financijske pokazatelje
ali nismo spremni odgovoriti što smo
dobili ili što smo postigli s tim novcem.
Uvjeren sam da se puno bolji rezultati
u liječenju dijabetesa mogu postići i s
manje novca.
br. 2/2013
izreži i pošalji na adresu redakcije
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 2/2013
br. 2/2013
Kronične komplikacije šećerne bolesti
VAŽNO JE REAGIRATI
NA PRVE SIMPTOME!
Brojne kronične komplikacije šećerne bolesti u većini slučajeva moguće je odgoditi ili spriječiti kontrolom
rizičnih čimbenika iako nekada ni to nije dovoljno te se unatoč dobroj kontroli bolesti neke komplikacije
ipak razviju. Ipak, važno je imati na umu da pravovremena dijagnoza daje i šire mogućnosti liječenja
zbog čega je važno reagirati na pojavu prvih simptoma
Kristina Blaslov, dr. med.
G
lavni uzrok smanjene kvalitete života a u konačnici
i skraćenje životnoga vijeka za 5-10 godina u odnosu na zdravu populaciju u osoba s dijabetesom su
kronične dijabetičke komplikacije koje zahvaćaju sve organske sustave. Najvažniji rizični čimbenik za razvoj komplikacija
je neprimjerena metabolička kontrola bolesti koja se ogleda
u vrijednostima glikoziliranog hemoglobina (HbA1c). Ostali rizični čimbenici su prekomjerna tjelesna težina, povišeni krvni
tlak, kolesterol, pušenje, dob, spol te trajanje šećerna bolesti.
Govoreći o kroničnim komplikacijama šećerne bolesti najčešće mislimo na akutni infarkt miokarda i anginu pectoris, perifernu vaskularnu bolest, dijabetičku nefropatiju, moždani
udar, dijabetičko stopalo, dijabetičku retinopatiju te dijabetičku polineuropatiju.
Pojam akutni infarkt miokarda ili srčani udar većini je poznat.
Ukratko, to je stanje u kojem najčešće dolazi do potpunog prekida dotoka krvi srčanom mišiću zbog tromboze (začepljenja) u
koronarnoj arteriji ili njezinim granama - krvim žilama koje krvlju opskbljuju srčani mišić. Angina pectoris je pojam koji označava bol ili nelagodu u prsima ili u blizini prsiju uzrokovana nedo-
16
Diabetes
www.diabetes.hr
v o l j n i m
dotokom krvi u srčani
mišić. Bolest koronarnih arterija najčešći je
uzrok angine pectoris. Naslage na unutrašnjim stijenkama koronarnih arterija koje najčešće nastaju stvaranjem lipidnog (masnog) plaka sprječavaju dotok dovoljnih količina krvi u srčani mišić, a aktivnosti koje
zahtijevaju povećani dotok krvi u srce mogu uzrokovati anginu
pectoris. Zbog dugogodišnjeg dijabetesa osjet boli može (a
najčešće i jeste) smanjen pa je usljed toga simptome angine
pectoris teže prepoznati što je zbog mogućnosti razvoja akutnog infarkta miokarda veoma važno.
Pojam periferne vaskularne bolesti obično se koristi da se
ukaže na perifernu arterijsku bolest (PAD) što znači suženje
ili okluziju arterija izvan srca i mozga urokovanu aterosklerotskim plakom, iako se najčešće nalazi na žilama donjih ekstremiteta. Simptomi bolesti perifernih arterija ovise o lokaciji i
opsegu blokiranih arterija. Najčešći simptom bolesti perifernih arterija je tzv. intermitentna klaudikacija – bol ili grčevi u
nogama koja se javljaju u hodu a nestaje u mirovanju. Ostali
simptomi uključuju promjenu boje i temperature kože, kao i
rane na stopalima koje ne zarastaju primjerenom brzinom.
Upravo je PAD jedan od tri čimbenika koji doprinose razvoju
dijabetičkog stopala - komplikacije šećerne bolesti koja nastaje zbog promjena na krvnim žilama, živcima te pridruženom bakterijskoj infekcijom. Preostala dva čimbenika čine
oštećanja malih krvnih žila (mikroangiopatija) te oštećenja
na perifernim živcima (periferna neuropatija). Zbog toga se
istovremeno javlja vrlo slaba cirkulacija nogu i stopala, a zbog
promjena na živcima i smanjeni osjet boli. Zbog smanjenog
osjeta osoba s dijabetesom najčešće nije svjesna udaraca i
trauma,a jedanput stvorena rana zbog smanjene prokrvljenosti i loše prehrane tkiva teško zacijeljuje i ostaje otvorena.
Vrlo brzo dolazi do bakterijske infekcije kojoj su osobe s dijabetesom i inače podložnije od ostalih osoba. Na koži stopala
rana se ubrzo pretvara u gnojni čir (ulkus) neugodnog mirisa
koji je karakteristično bezbolan, ali zbog prisutstva upale koja
se može
proširiti na cijeli organizam potencijalno fatalna. Osim smanjenjem osjeta
boli, periferna neuropatija očituje se
trncima, i to na šakama i stopalima odakle se
polako šire duž udova do trupa. Nakon toga može
istim putem uslijediti obamrlost. U nekim slučajevima propadaju mišići s općim slabljenjem snage mišića u cijelome tijelu.
Dijabetička nefropatija naziv je za široki spektar laboratorijskih i kliničkih poremećaja funkcije bubrega. Najprije se u
mokraći oboljelih pojavi manja količina albumina (bjelančevine koja se normalno ne izlučuje u mokraći već je bubrezi
prilikom filtracije krvi zadržavaju). Riječ je o prvom stadiju
kronične bubrežne bolesti koji karakterizira mikroalbuminurija, ali uz očuvanu filtracijsku sposobnost bubrega. Kako
bolest napreduje, u mokraću dospijeva sve više albumina.
Taj stadij naziva se makroalbuminurija ili proteinurija. Kako
se povećava količina albumina u mokraći, tako se smanjuje
bubrežna sposobnost filtriranja zbog čega se sve više otpadnih tvari metabolizma bjelančevina zadržava u organizmu.
Dopdatno, s razvojem oštećenja bubrega, bilježi se i porast
arterijskog tlaka koji, kao što je spomenuto, ranije negativno
utječe na sve ostale komplikacije.
Iako dijabetes može utjecati na sve segmente oka, najčešće
utječe na mrežnicu (retinu). Oštećenje mrežnice oka je karakterizirano specifičnim promjenama u osoba s dijabetesom te su
pogođene prije svega krvne žile mrežnice. Promjene se mogu
pojaviti izbočenjem na kapilarima (mikroaneurizme), koji zbog
proširenja svoje stjenke pucaju, te nastaju sitna točkasta krvarenja. Kasnije može doći do stvaranja novih krvnih žila (neovaskularizacije) i stanje može dovesti do potpune sljepoće.
Spomenute su samo najvažnije od brojnih kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Njihov je nastanak u većini slučajeva
moguće odgoditi ili spriječiti kontrolom navedenih rizičnih
čimbenika. Ipak, nekada ni to nije dovoljno te se unatoč dobroj kontroli bolesti neke komplikacije ipak razviju. Ipak, važno je imati na umu da pravovremena dijagnoza daje i šire
mogućnosti liječenja komplikacija te poboljšanje kvalitete
života zbog čega je važno biti pod liječničkim nadzorom i reagirati na pojavu prvih simptoma.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
Tema broja
br. 2/2013
br. 2/2013
AUTONOMNA DIJABETIČKA NEUROPATIJA
ŠULJAJUĆA NEVOLJA
Simptomi i znakovi autonomne dijabetičke neuropatije su vrlo raznoliki i ovise o zahvaćenom organu.
Zbog „šuljajućeg“ (postupnog) nastanka i često istovremenog zahvaćanja više organa, često ostaje
neprepoznata kako od bolesnika tako i od liječnika
Prim. dr. sc. Sandra Vučković-Rebrina, spec. neurolog
Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac
KB Merkur
A
utonomni (ili vegetativni) živčani sustav čine živci što
izlaze iz mozga i leđne moždine i odlaze u sve organe
tijela. On se sastoji od dva glavna dijela - simpatičkog
i parasimpatičkog, koji imaju suprotno djelovanje na pojedini organ i time mogu pojačati ili smanjiti njegov rad. Na
takav način mozak i bez utjecaja naše svijesti ili volje regulira
najvažnije životne funkcije kao što su rad srca, tlak, tjelesna
temperatura, disanje, probava, mokrenje itd. Autonomni živčani sustav je time odgovoran za održavanje unutarnje ravnoteže tijela.
Autonomna dijabetička neuropatija znači oštećenje živaca
autonomnog živčanog sustava uzrokovano šećernom bolešću. Česta je komplikacija šećerne bolesti tako da nakon 10
godina trajanja šećerne bolesti prosječno svaki treći bolesnik
ima autonomnu neuropatiju. Uzroci nastanka autonomne
neuropatije su vrlo složeni i do danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da povećana razina šećera u krvi dovodi
do metaboličkih promjena, promjena u cirkulaciji, nedostatka faktora rasta te autoimunih procesa koji u međudjelovanju
imaju za posljedicu oštećenje svih dijelova živčane stanice.
Faktori rizika koji povećavaju učestalost autonomne neuropatije su: neregulirana šećerna bolest, dob bolesnika, trajanje šećerne bolesti, povišeni krvni tlak, povišena razina kolesterola i triglicerida, pušenje i konzumiranje alkohola.
18
Diabetes
www.diabetes.hr
Klinička slika (simptomi i znakovi)
Simptomi i znakovi autonomne dijabetičke neuropatije su
vrlo raznoliki i ovise o zahvaćenom organu. Zbog „šuljajućeg“
(postupnog) nastanka i često istovremenog zahvaćanja više
organa, često ostaje neprepoznata kako od bolesnika tako i
od liječnika.
Srce i krvne žile
1. ubrzan, usporen ili nepravilan rad srca
2. nepodnošenje napora (brzo zamaranje)
3. „bezbolni“ („prehodani“) srčani udari
4. omaglica ili gubitak svijesti pri naglijoj promjeni položaja
tijela.
Probavni sustav
1. smetnje gutanja
2. mučnina
3. ponavljano povraćanje neprobavljene hrane
4. nadutost
5. opstitacija (neredovita stolica)
6. proljev
7. nemogućnost zadržavanja stolice
Mokraćni i spolni sustav
1. otežano započinjanje mokrenja
2. mokrenje tankim mlazom
3. nemogućnost potpunog izmokravanja (sklonost upalama
mjehura)
4. inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće)
5. poteškoće u seksualnim funkcijama
Koža
1. poremećaj znojenja (prekomjerno znojenje glave i vrata
tijekom jela, prekomjerno znojenje trupa, smanjeno znojenje)
2. suhoća kože
Ostali najčešći simptomi
1. oslabljen vid uvečer
2. smanjenje predznaka hipoglikemije
Simptomi autonomne neuropatije javljaju se dosta kasno, tj.
kad se već radi o značajnom oštećenju autonomnog živčanog sustava. Budući da autonomna neuropatija u toj fazi već
može imati vrlo ozbiljne posljedice, iznimno je važno prepoznati je i postaviti njezinu dijagnozu što ranije, tj. prije pojave
simptoma.
Testiranje autonomnog živčanog sustava
Nakon liječničkog pregleda za postavljanje dijagnoze autonomne dijabetičke polineuropatije, koristi se autonomno (ili
vegetativno) testiranje. Testiranje se provodi u mirnoj prostoriji, bez prekidanja, a važno je da bolesnik nije u hipoglikemiji, da bude natašte ili najmanje dva sata nakon laganog
doručka, da na dan testiranja ne konzumira kavu, crni čaj niti
ne puši.
Autonomno testiranje se sastoji od nekoliko vrlo jednostavnih i potpuno bezopasnih testova kojima se mjeri brzina rada
srca i vrijednosti krvnog tlaka tijekom mirovanja, dubokog
disanja, puhanja u manometar te neposredno nakon ustajanja. Temeljem tih rezultata, a uzimajući u obzir dob bolesnika, liječnik će dobiti podatke o stanju autnomnog živčanog
sustava. Nakon testiranja ponekad će biti nužne dodatne
pretrage da bi se isključile druge bolesti kao mogući uzrok
bolesnikovih tegoba.
Priprema bolesnika za testiranje autonomnog živčanog
sustava
Testirati treba sve bolesnike sa simptomima autonomne
neuropatije, ali isto tako treba provoditi preventivna testiranja bolesnika bez subjektivnih tegoba. Prema Smjernicama Američkog neurološkog društva, u bolesnika s tipom 2
šećerne bolesti prvo testiranje autonomnog živčanog sustava
treba učiniti u godini otkrivanja bolesti, a u bolesnika s tipom
1 šećerne bolesti, pet godina nakon otkrivanja bolesti. Testiranje bi trebalo ponavljati jednom godišnje do postavljenja
dijagnoze autonomne dijabetičke neuropatije.
Bolesnici s postavljenom dijagnozom autonomne dijabetičke
neuropatije moraju se češće dijabetološki i kardiološki kontrolirati radi sprečavanja ozbiljnijih komplikacija.
Liječenje autonomne dijabetičke neuropatije (osnovne
mjere)
Najvažniju ulogu u sprečavanju nastanka i napredovanja
autonomne dijabetičke neuropatije ima dugoročno dobra
regulacija šećerne bolesti. Povoljan utjecaj ima i liječenje ili
izbjegavanje ostalih rizičnih faktora (arterijska hipertenzije,
dislipidemija, pušenje, alkohol).
Ukoliko su već nastupili simptomi autonomne dijabetičke neuropatije, bolesnik će biti poučen kako jednostavnim mjerama i promjenama u načinu života ublažiti tegobe:
* Omaglica ili gubitak svijesti pri ustajanju
- ustajati vrlo polako i u nekoliko faza; prije ustajanja zategnuti stopala i čvrsto stisnuti šake na nekoliko sekundi, a nakon ustajanja na nekoliko sekundi zategnuti mišiće nogu
- nošenje elastičnih čarapa
- povećati unos soli uz unos većih količina tekućine (uz dopuštenje liječnika
- smanjiti dozu ili izostaviti lijekove koji
mogu
pogoršati
omaglicu
(uz dopuštenje liječnika)
* Usporeno pražnjenje želuca
- dobro žvakati hranu
- ostati u uspravnom položaju najmanje pola sata
nakon
svakog
Medicina
Tema broja
br. 2/2013
br. 2/2013
obroka
- češći i manji obroci, ako je potrebno
polutekućeg ili tekućeg sastava
- izostaviti lijekova koji usporavaju pražnjenje želuca (uz dopuštenje liječnika)
* Neredovita stolica
- povećati unos tekućine,
- redovito se kretati i po mogućnosti
vježbati,
- povećati unos hrane bogate vlaknima (kivi, rajčica)
* Proljev
– koristiti hranu siromašnu glutenom
i laktozom
- smanjiti unos masti u hrani
Šećerna bolest i oštećenja vida
Reference......
MRAČNA STRANA
DIJABETESA
1. Yagihashi S, Yamagishi S-I, Wada R (2007) Pathology and pathogenetic
mechanisms of diabetic neuropathy: Correlation with clinical signs and
symptoms. Diabetes Res Clin Pract 77S: 184-189
2. Tesfaye S, Boulton AJM, Dyck PJ, Freeman R, Horowitz M, Kempler P,
Lauria G, Malik R, Spallone V, Vinik A, Bernardi L, Valensi P (2010) Diabetic
neuropathies: Update on definitions, diagnostic criteria, estimation of severity,
and treatments. Diabetes Care 33: 2285-2293
3. Chen H-T, Lin H-D, Won JDS, Lee C-H, Wu S-C, Juan L-Y, Ho L-T, Tang
K-T (2008) Cardiovascular autonomnic neuropathy, autonomic symptoms and
diabetic complications in 674 type 2 diabetes. Diabetes Res Clin Pract 82:
282-290
4. Tracy JA, Dyck JB (2008) The spectrum of diabetic neuropathies. Phys
Med Rehabil Clin N Am 19: 1-26
5. Edwards JL, Vincent AM, Cheng HT, Feldman EL (2008) Diabetic
neuropathy: mechanisms to management. Pharmacol Ther 120: 1-34
* Gubitak predznaka hipoglikemije
– češće samokontrole,
- prepoznavanje nekog od neuobičajenih znakova hipoglikemije, npr. trnjenje u šakama ili stopalima.
Simptomatska terapija
U slučajevima uznapredovale autonomne neuropatije ponekad će biti nužno korištenje lijekova. Lijekove propisuju specijalisti odgovarajućih područja ovisno o organu zahvaćenom
autonomnom neuropatijom. Lijekovi mogu biti iz različitih
skupina, kao što su npr. alfa-2 agonisti, mineralokortikoidi,
analozi somatostatina, antagonisti D2 receptora, antibiotici,
agonisti acetilkolinskih receptora, antikolinergici, antidepresivi i slično.
Zaključak:
Autonomna dijabetičke neuropatija može zahvatiti bilo koji
organ u tijelu i rezultirati vrlo raznolikim tegobama. Nažalost,
često se kasno prepoznaje i tada može imati vrlo ozbiljne posljedice na zdravlje pa i sam život bolesnika. Uz pomoć jednostavnih testova moguće je dijagnozu postaviti već u ranoj
fazi bolesti.
Što boljom regulacijom šećerne bolesti, jednostavnim mjerama i promjenama u načinu života, a u nekim slučajevima i
lijekovima, možemo spriječiti, zaustaviti ili usporiti napredovanje ove česte komplikacije šećerne bolesti.
Dijabetička retinopatija je vodeći uzrok sljepoće radno sposobnog stanovništva (životne dobi između 20
i 74 god.) u razvijenim zemljama. Dijabetičari imaju čak 25 puta veći rizik sljepoće nego zdrave osobe.
Prevalencija dijabetičke sljepoće je 18,5 slučajeva na 1000 dijabetičara godišnje.
Slijepo je čak 5-10 posto dijabetičara koji boluju od dijabetesa dulje od 20 godina
Dr. sc. Martina Tomić, dr. med. spec. oftalmolog,
Odsjek za oftalmologiju, Poliklinika za dijabetičke komplikacije
Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Klinička bolnica Merkur
D
ijabetes nije samo povišena razina glukoze u krvi, već je
i bolest cijelog organizma. Dugotrajno povišena razina
glukoze u krvi dovodi, naime, do poremećaja cirkulacije
u malim krvnim žilama, a time i do smanjene opskrbe tkiva kisikom (hipoksije). Dugotrajnija hipoksija s poremećenom prehranom rezultira nadalje patološkim promjenama u svim tkivima i
u organima. Oko kao izdanak mozga i organ s visoko razvijenom
funkcijom, osobito je osjetljivo na hipoksiju koja može izazvati
čitav niz patoloških promjena s teškim oštećenjima različitih očnih struktura te postupno dovesti do potpunog gubitka funkcije
oka - gubitka vida.
Dijabetička retinopatija je najteža i najpodmuklija očna komplikacija dijabetesa. No, dijabetes može oštetiti bilo koji dio organa vida. Komplikacije na prednjem dijelu oka nisu specifične
isključivo za dijabetes, viđaju se i u nekim drugim bolestima, ali
kod dijabetičara su učestalije i imaju lošiju prognozu. Tako su
u dijabetičara češći ječmenci (Slika 1.), kronične upale rubova
vjeđa i spojnična krvarenja (Slika 2.).
Upale rožnice, te njena površna i dubinska oštećenja češća su
zbog istovremeno prisutnog smanjenog lučenja suza, te dijabetičke
neuropatije rožničnih živaca. Osim toga, češća je i pojava iridocikli-
tisa (upale šarenice), pa se tada govori o dijabetičkom iridociklitisu.
U dijabetičara je također češća pojava glaukoma (bolesti visokog
očnog tlaka). Procjenjuje se da svaki šesti dijabetičar obolijeva
od neke vrste glaukoma.
Promjene (oscilacije) razine glukoze u krvi izazivaju promjenu
oblika očne leće. Time dolazi do promjene lomne jakosti leće,
što mijenja "dioptriju oka". Kod porasta razine glukoze leća ima
veću lomnu jakost, a kod smanjenja ima manju. Bolesnik u jednom danu može doživjeti promjenu od dvije dioptrije, što uzrokuje prolazno zamućenje vida. Jače zamućenje vida, izazvano
promjenom "dioptrije oka", uočava se u novootkrivenih bolesnika te prilikom promjene oblika liječenja, posebno često vezano
uz uvođenje inzulinske terapije. Stabilizacijom razine glukoze u
krvi stabiliziraju se oblik očne leće i "njena dioptrija", te nestaju
subjektivne smetnje.
Zbog nakupljanja glukoze u leći, leća vrlo često prijevremeno
gubi elastičnost, a time i sposobnost akomodacije što ima za posljedicu prijevremeni razvoj staračke dalekovidnosti (potrebe
za naočalama za blizinu).
Katarakta (siva mrena) (Slika 3.)
u dijabetičara je mnogo češća i
javlja se mnogo ranije nego u
zdravih osoba. Zahvaljujući napretku mikrokirurgije operacija
mrene s ugradnjom umjetne
očne leće u dijabetičara je danas
također vrlo uspješna - u 90-95
posto se vrati koristan vid. Ipak, komplikacije su češće, a dijabe-
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
velika
br. 2/2013
Što je dijabetička retinopatija?
Dijabetička retinopatija je posljedica djelovanja dijabetesa na
krvne žile mrežnice (nježno tkivo koje oblaže unutrašnju površinu oka). Dijabetes uzrokuje propusnost žilnih stijenki i nenormalni rast krvnih žila.
Dva su glavna stadija bolesti: neproliferativni (početni) i proliferativni (razvijeni) stadij.
U početnom stadiju (neproliferativna dijabetička retinopatija) (Slika 5.) iz oštećenih žila
mrežnice istječu sastojci krvi i
oštećuju mrežnicu. Bolesnikov
vid tada je još uvijek normalan.
Ispuštene masne i bjelančevinske čestice talože se u mrežnici
stvarajući bijele mrlje, tzv. eksudate. Mrežnične žile dijabetičara
su krhke i sklone pucanju, pa dolazi do krvarenja u mrežnicu.
Ispuštena tekućina se može nakupljati u središnjem dijelu mrežnice, tzv. makuli, uzrokujući slabljenje vida. Ovaj poremećaj se
naziva makularni edem (dijabetička makulopatija) i najčešći je
uzrok gubitka centralnog vida u dijabetičara.
U razvijenom stadiju (proliferativna dijabetička retinopatija)
(Slika 6.) zbog slabe opskrbe
mrežnice kisikom dolazi do povećanog lučenja brojnih faktora
rasta koji izazivaju stvaranje novih krvnih žila (neovaskularizacije) koje postupno prekrivaju
površinu mrežnice. One često urastaju i u staklovinu, želatinastu
masu koja ispunjava unutrašnjost oka. Te nove tzv "divlje" krvne žile nezdravo su građene pa često pucaju uzrokujući pritom
manja ili obilnija krvarenja u staklovinu. Bolesnik uočava krvarenje u staklovinu najprije kao crne ili crvene vrpce ili mrežu pred
okom. Kako se krv raspršuje staklovinom, vid postaje zamućen,
poput gledanja kroz dim ili mutno staklo. Manja količina krvi u
staklovini može se spontano resorbirati, a time će se i vidna oštrina popraviti. Proces “čišćenja” staklovine je spor, traje različi-
22
Diabetes
www.diabetes.hr
to od bolesnika do bolesnika i ovisno o količini krvi, od nekoliko
tjedana do nekoliko mjeseci. Ako je krvarenje opsežnije ili se
ponavlja, može doći do zaostajanja mrtvih i upalnih stanica, što
redovito izaziva povećanje očnog tlaka. Pri tome je vidna oštrina
značajno smanjena, a također ni oftalmolog ne može vidjeti što
se zbiva u oku. Stvaranje novih krvnih žila u proliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji praćeno je uvijek istovremenim bujanjem
vezivnog tkiva u obliku membrana. Ove vezivne membrane se s
vremenom skvrčavaju i povlače mrežnicu odižući je od podloge
koja je hrani. Tom trakcijom (povlačenjem) nastaje odignuće ili
ablacija mrežnice s izraženim smetnjama vida.
Tko obolijeva od dijabetičke retinopatije?
Svaki dijabetičar može dobiti dijabetičku retinopatiju. Prema
rezultatima velikih epidemioloških istraživanja, sedam godina
nakon otkrivanja dijabetesa 50 posto dijabetičara ima neki oblik
dijabetičke retinopatije. Nakon 15 do 20 godina ta brojka raste
na 90 posto od čega 25 posto čini razvijeni stadij bolesti (proliferativna retinopatija).
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
1930. godine, Novo i Nordisk u
Danskoj osnivaju bolnice za
dijabetičare kako bi unaprijedili skrb
Brojčani podaci i posljedice su zabrinjavajući!
Dijabetička retinopatija je vodeći uzrok sljepoće radno sposobnog stanovništva (životne dobi između 20 i 74 god.) u razvijenim
zemljama. Dijabetičari imaju čak 25 puta veći rizik sljepoće nego
zdrave osobe. Prevalencija dijabetičke sljepoće je 18,5 slučajeva
na 1000 dijabetičara godišnje. Slijepo je čak 5-10 posto dijabetičara koji boluju od dijabetesa dulje od 20 godina.
Može li se dijabetička retinopatija spriječiti, odnosno liječiti?
Vrlo je velik broj dijabetičara koji imaju početni stadij dijabetičke retinopatije, a da toga uopće nisu svjesni. Razlog tome je to
što vid u početnom stadiju bolesti može biti potpuno normalan.
Zbog toga su neophodne redovite oftalmološke kontrole, prva
odmah po otkriću dijabetesa, a potom najmanje jednom godišnje. Ne smije se čekati da se pojave smetnje vida, jer tada već
može biti prekasno za bilo kakvo liječenje očiju.
Dobra regulacija glukoze u krvi, liječenje povišenog krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi usporava pojavu i napredovanje
dijabetičke retinopatije. Makularni edem, teška neproliferativna te proliferativna retinopatija mogu se liječiti laserom i/ili u
novije vrijeme primjenom injekcija specifičnih lijekova (kortikosteroidi, antiVEGF) u oko. Uznapredovali stadij retinopatije s
novostvorenim krvnim žilama, opsežnim i ponavljajućim krvarenjima u staklovinu, vezivnim membranama i odignućem mrežnice, potrebno je operirati. Taj vrlo složeni operativni zahvat oka
naziva se vitrektomija.
U teškoj i uznapredovaloj dijabetičkoj bolesti oka, nažalost, svi
ovi oblici liječenja najčešće ne dovode do poboljšanje vida. Oni
u najboljim slučajevima samo zaustavljaju i/ili usporavaju daljnje napredovanje bolesti, odnosno daljnji gubitak vida.
EDITH DANIELSEN (1904-2002)
Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska
Podučavanje dječaka s dijabetesom
1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije,
Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre,
Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog
faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su
ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale
saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu
ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center.
Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je
primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija
(Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i
iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika.
Izdanje: 01-22.02.2013.
tička retinopatija se postoperativno gotovo redovito pogorša.
Različiti oblici oštećenja živaca
u dijabetesu (dijabetička neuropatija) često su praćeni poremećenom zjeničnom reakcijom, te
dvoslikama (pojavom dvostrukog vida uzrokovanom prolaznom
kljenuti živca) (Slika 4.).
Dijabetes oštećuje i kolorni vid, osobito u žuto-plavom području.
Dijabetička retinopatija - najčešća je i za dijabetes specifična vaskularna bolest mrežnice, no česte su i druge promjene koje teško
oštećuju vid: začepljenje središnje mrežnične arterije, središnje
mrežnične vene, ili njihovih ogranaka. Nadalje, vrlo je često oštećenje cirkulacije vidnog živca (tzv. dijabetička neurooptikopatija) s nepovratnim i često vrlo teškim propadanjem vida.
Prehrana
Prehrana
br. 2/2013
br. 2/2013
Sve popularnije biljke među dijabetičarima opet u centru pažnje
(NE)POTREBNE
NEDOUMICE O
KORISNOSTI STEVIJE I
BATATA?
Vedran Obućina
P
uno se pitanja postavilo među osobama oboljelih od
šećerne bolesti, ali i drugih građana koji su ostali zatečeni pojavom stevije i batata na listi zabranjenih dodataka hrani. Naime, 1. veljače 2013. ministar zdravlja Rajko
Ostojić, uz suglasnog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
dodacima prehrani, a koji je u svojem prilogu V popisao listu
biljnih vrsta koje nisu dopuštene u dodacima prehrani. Na toj
su listi već poznati dodaci Stevia rebaudiana ili zelena stevija
te biljna vrsta Ipomoea spp. u koju spada i batat. No, već je
5. veljače iz Ministarstva zdravlja stiglo je priopćenje prema
kojemu se novi pravilnik tek donosi, a sve radi usklađivanja
hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije.
24
Diabetes
www.diabetes.hr
Ministarstvo izričito kaže
da se ne zabranjuje
korištenje batata u
prehrani, kao ni uzgoj
stevije za proizvodnju
steviol glikozida – popularnog prirodnog zaslađivača,
ali ipak se oni nalaze na tzv.
negativnoj listi, odnosno
listi biljnih vrsta koje se ne
smiju koristiti u dodacima
prehrani.
Ova pomalo nespretna
formulacija vezuje se za korištenje ovih biljaka u određenom
obliku. Tako se list stevije u prirodnom obliku ne može koristiti
kao hrana iz razloga što je on u Europskoj uniji
proglašen novom hranom budući da stevija nije bila tradicionalno u uporabi kao
hrana. Stoga se registracija i stavljanje
na tržište moraju odobriti posebnom
zakonom propisanom procedurom.
Stevija zasad tu proceduru nije prošla, a
steviol glikozid, kao sastojak stevije jest, pa
je odobren za stavljanje na tržište kao sladilo.
Kod batata je problem to što korištenje izoliranih aktivnih tvari
koje sadrži gomolj biljke, nije dovoljno istraženo za primjenu u
dodacima prehrani, no sam gomolj se može koristiti kao hrana
u svakodnevnoj prehrani.
Ministarstvo ovako objašnjava te poteze: Dodaci prehrani su,
inače, koncentrirani izvor hranjivih sastojaka (npr. pojedinih vitamina, minerala, omega3 masnih kiselina itd) koje uzimamo
radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja, obično u
obliku tableta, kapsula i u drugim oblicima sličnim lijekovima.
Jednostavnim rječnikom rečeno, dodaci prehrani su – između
hrane i lijekova, regulirani propisima o hrani, ali zbog sadržaja koncentriranih sastojaka imaju značajniji fiziološki učinak u
odnosu na klasičnu hranu, te ih ne bi trebalo miješati s uobičajenom hranom i namirnicama.
Mnogi su korisnici stevije ostali pomalo zatečeni ovakvom
formulacijom, jer im nije jasno što je odobreno, a što nije, te
kako se određuje uobičajeni način konzumacije. Proizvođači
stevije, koji neće smjeti prodavati gotov list kao proizvod već
samo ekstrakt u obliku zaslađivača, nisu zadovoljni mogućim
promjenama jer smatraju da bi ih mogla pokositi konkurencija jeftinije stevije koja se uvozi iz Kine.
Ni stručnjaci se nisu uspjeli dogovoriti oko pitanja stevije.
Radna grupa Hrvatske agencije za hranu (HAH) donijela je 8.
srpnja 2010. pozitivno znanstveno mišljenje o mogućnosti korištenja steviol glikozida kao sladila koji se dobiva ekstracijom
iz lišća stevije. Doneseno mišljenje sukladno je mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) vezano za sigurnost
steviol glikozida. Također je zaključeno kako još uvijek nema
dovoljno čvrstih znanstvenih dokaza o sigurnoj upotrebi biljke ili njezinog suhog lišća. Tijekom 2012. godine formirana je
nova radna grupa na vlastitu inicijativu HAH-a, te je pokrenuta
izrada znanstvenog mišljenja o upotrebi proizvoda od suhog
lista stevije s ciljem davanja znanstvenog savjeta te pružanja
znanstvene potpore zakonodavstvu za pripremanje i usvajanje mjera vezanih za navedeno pitanje. Objava znanstvenog
mišljenja bila je planirana za kraj veljače ove godine.
Profesor Bruno Novak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu jedan je od znanstvenika koji se bavi proučavanjem
zdravstvenih blagodati stevije i batata. Kaže nam kako su iznimna blagotovornost za ljudsko zdravlje znanstveno dokazani u
mnogobrojnim znanstvenim člancima pa i pravilnicima. Profesor Novak uznemiren je postavljanjem stevije i batata na listu
štetnih biljaka pogotovo jer se nalaze u društvu vrlo opasnih i
otrovnih vrsta. Ako postoji toliko znanstvenih radova koji potvrđuju pozitivan učinak na zdravlje ljudi, kako je moguće da
država onda stavlja tu biljku na toksičnu listu, pita se prof. Novak. Uvidio je i dodatni problem odredbe – kako je moguće da
je dozvoljeno korištenje korijena batata kao gomolja, ali ako se
on samlje u brašno, onda ta dozvola više ne postoji!?
U svim zemljama članicama Europske unije stavljanje na tržište biljke i suhog lišća stevije, kao nove hrane ili novog sastojka hrane, nije dozvoljeno, pa je više nego vjerojatno da će se
takva odredba morati poštovati i u Hrvatskoj. No, prof. Novak
kaže da države članice mogu zasebno određivati što je valjano od tih odredbi te da svaka ima pravo postavljanja vlastitih
pravilnika, jer inače se ove biljke ne bi koristile u prehrani
gotovo svake zemlje u Europi.
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
br. 2/2013
Jesti vani?
Je li moguće odabrati pravilno i pri tome uživati?
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
N
e morate se odreći užitka objedovanja vani s obitelji
i prijateljima zbog straha da ćete napraviti pogrešan
izbor. Rješenje za ugodan objed je - planiranje!
Razmislite o tome što biste mogli odabrati u restoranu prije
nego tamo stignete ako, naravno, poznajete izbor restorana
u koji idete. Ako to nije slučaj, informirajte se o ponudi putem interneta ili nazovite restoran i tražite informacije. Ako
ste, međutim, iznenada otišli na objed, danas je prihvatljivo
u restoranu tražiti detaljnije informacije o obroku.
Naime, sve je više ljudi koji brinu o prehrani
i sve je veći trend da se restorani reklamiraju ponudom zdrave hrane. Danas
se sve više restorana hvali izborom
zdravih namirnica, zdravim načinom
pripreme hrane i svakodnevnom nabavom svježih namirnica.
Ako ste na inzulinu pričekajte da vidite
jeste li dobili očekivanu veličinu naručene hrane prije nego si date inzulin.
• Čuvajte se hipoglikemije! Ako ste dobili pre-
malo ugljikohidrata, zatražite komad kruha ili popijte voćni sok.
• Čuvajte se hiperglikemije! Ako mislite da obrok obiluje
ugljikohidratima razmislite o povećanju doze inzulina.
Prvi odabir pića neka bude prirodna ili mineralna voda, čaj,
kava, niskokalorijski sokovi. Ako se odlučite za alkohol: prihvatljiva je količina jedna standardna jedinica alkohola (10 g
UH) za žene i dvije za muškarce. Jedna standardna jedinica
alkohola je:
· 285 ml piva ili 100 ml vina ili
·30 ml žestokog alkoholnog pića ili
· 425 ml nisko-alkoholnog piva (manje od tri
posto alkohola)
Druga mogućnost koja daje sigurnost pri određivanju količine hrane
je podijeliti svoj tanjur u zamišljena
polja. Podijelite tanjur napola i ispunite
ga salatom ili povrćem (svježa sezonska
salata ili kuhano povrće začinjeno čajnom žličicom maslinova ulja). Ostalu
polovicu podijelite na dvije četvrtine: na
jednu složite meso (pileća ili pureća prsa bez kože,
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Prehrana
br. 2/2013
riba), a na drugu polovicu složite prilog (riža ili krumpir i sl.) i
eventualno voćni desert.
QUINOA S RIKULOM I PARMEZANOM
JANJEĆI I-HAM KEBAB
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 3
SALATA OD ŠPAROGA
FRANCUSKA TORTA OD JABUKA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 3
no puno fine salate (rikole!)
Kineska kuhinja je izvrsna ako odabirete povrće i rižu na pari,
ribu, piletinu (bez ili s vrlo malo kikirikija), preporuča se izbjeći proljetne rolice, pohano meso i pohani sladoled pržen u
dubokom ulju.
Ako ste pozvani na pizzu odaberite što tanje tijesto, imajte na
umu količinu masnoće u šunki i siru. Dovoljna količina zbog
bogatog izvora zasićenih masnoća u šunki i siru je dva trokuta
jedne uobičajeno velike pizze. Svakako provjerite salad-bar i
svoju pizzu „ozdravite“ salatom (naravno bez dodatka preljeva
s majonezom) začinjenom balzamičnim ili običnim octom.
Ako ste u talijanskom restoranu birajte maneštru (bistra juha
s povrćem i tjesteninom) umjesto krem juha. Birajte tjesteninu u umaku od rajčice, ribu na žaru, plodove mora…
U svakom slučaju - pametno uživajte!
U meksičkom restoranu odaberite enchiladas, burritos ili tacos s manje mesa a s više graha, s manje sira a s više salate.
Ako Vas vode na hamburger odaberite integralno pecivo, povećajte količinu salate u njemu, odaberite nemasno meso ili
sir (ne oboje zajedno!).
Sendvič nemojte odbiti ako možete birati fini kruh od integralnog ili kukuruznog brašna, namaz slobodno odbijte, priuštite si nekoliko tankih ploški finoga pršuta, sir rikotu i narav-
JANJEĆI I-HAM KEBAB
QUINOA S RIKULOM I PARMEZANOM
ZA 4 OSOBE
ZA 1 OSOBU
400 g janjeće lopatice
200 g patlidžana
400 g tikvica
200 g žute paprike
200 g crvene paprike
100 g luka
200 g pelata rajčice
80 g djevičanskog maslinovog ulja
4 lista lovora
sol, papar
70 g quinoe
1 mrkva
1 stabljika celera
vlasac
1 režanj češnjaka
1 svežanj rikole
2 žlice maslinovog ulja
50 g parmezana
500 ml povrtnog temeljca
sol, papar
Operite povrće i izrežite ga na kockice. U tavi s ekstra
djevičanskim maslinovim uljem, popecite luk, dodajte povrće
i popirjajte ga. Dodajte pelati rajčice, nastavite kuhanje i
dozirajte sol i papar. Izrežite janjetinu na kockice i popržite na
roštilju. Napravite ražnjiće kombinirajući ih s lišćem lovora i
poslužite.
Energetska vrijednost jedne porcije: 640 kcal
ugljikohidrata 73 g, bjelančevina 34 g, masti 24 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
U tavi zagrijte ulje, pa dodajte sjeckani češnjak, vlasac, i celer.
Pržite vrlo polako, dodajući nekoliko žlica juhe i malo soli,
dok povrće ne omekša. Dodajte quinou (koje ste prethodno
isprali), dobro izmiješajte i pustite da kuha minutu ili dvije na
laganoj vatri.
Dodajte vrući temeljac i kuhajte oko 15 minuta (ovisno o
vremenu naznačenom na pakiranju). Kada je quinoa kuhana,
posolite i dodajte sjeckanu rikolu, parmezan i prstohvat papra.
Dobro izmiješajte i poslužite.
Energetska vrijednost jedne porcije: 147 kcal
ugljikohidrata 23 g, bjelančevina 8 g, masti 3 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
FRANCUSKA TORTA OD JABUKA
SALATA OD ŠPAROGA
ZA 12 KRIŠKI OD CCA 50 g SVAKA
ZA 4 OSOBE
200 g glatkog brašna, 100 g margarina, 20 g fruktoze, 10 g
zaslađivača, 1 jaje, prstohvat soli
500 g jabuka, 50 g dijetalne marmelade od marelica, 10 g
zaslađivača, 20 g tekućeg zaslađivača, 3 lista želatine, 250 g
suhog bijelog vina, sok od pola limuna
1 kg šparoga
200 g gljiva
50 g sira Emmental
50 g kuhane šunke
½ glavice luka
1 naranča
za umak:
1 limun
začinsko bilje
ulje, ocat
Prosijte brašno, pa mu dodajte margarin, šećer, jaje, sol.
Umiješajte meko tijesto. Namastite lim za tortu i na njega
položite tijesto cca 5-6 mm debljine.
Izbodite ga vilicom, kako ne bi imalo mjehuriće.
Namažite dno marmeladom te na njega položite očišćene
i tanko narezane jabuke, navlažene sokom limuna i
zaslađivačem. Foliju prekrijte unutarnji dio torte (jabuke) i
stavite u pećnicu 30 minuta na 200°C.
Napravite glazuru od vina sa želatinom omekšalom u malo
vode i soku limuna, te zaslađivaču. Skinite foliju s torte, pa
zapecite još 5 minuta. Izvadite iz pećnice i prelijte glazurom.
Ostavite da se ohladi.
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Izrežite šparoge na komade i stavite u lonac. Dodajte 2 žlice
vode, poklopite i kuhajte u pećnici ili u mikrovalnoj pećnici.
Ocijedite šparoge.
Pomiješajte u zdjeli sjeckane gljive, sir i pršut, sjeckani luk i
naranču izrezanu na kockice. Dodajte šparoge kad se potpuno
ohlade.
Pripremite preljev i prelijte preko salate.
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 210,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Energetska vrijednost jedne porcije: 182 kcal
ugljikohidrata 16 g, bjelančevina 2 g, masti 8 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Energetska vrijednost jedne porcije: 115 kcal
masti 5 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 2/2013
br. 2/2013
Što se jelo na Sulejmanovu dvoru
Danas kuha Hurem
Vedran Obućina
U
mnogobrojnim mjehurićima turskih sapunica koje
su postale popularne kako na državnoj tako i na komercijalnim televizijama, svakako se i po popularnosti, ali i po neobičnosti izdvaja Sulejman Veličanstveni.
Suljo nas, doduše, uči iskrivljenim povijesnim podacima, ali
na plastičan način dobro se prikazuje život osmanlijskih velmoža i sultanova harema u starom i čvrstom Stambol gradu. Kako to obično bude, moć televizije potakla je i interese
mnogih poklonika pa se sada organiziraju tečajevi turskoga
jezika, uzdiše se nad pjesmama turske klasične glazbe, a zasigurno ima i onih koji su već odlučili godišnji odmor provesti lutajući ulicama boemske istanbulske četvrti Džihangir
ili uživati u vizurama džamije Süleymaniye gdje je sultan
Sulejman i pokopan.
Oni skloniji malo boljem proučavanju osmanlijske povijesti
mogli bi se zateći u nekom od restorana koji služe i dvorsku
kuhinju. Naravno, takvo iskustvo ne prolazi bez boljeg peglanja bankovnih kartica, jer je ovaj trend vrlo pažljivo odrađen
i temeljen na mjesecima, pa i godinama rada i proučavanja.
Ono što je za amaterskog kuhara noćna mora, to je za vrhunske poznavatelje kulinarstva izazov: kako listu namirnica
spojiti u dvorsko jelo bez uputstva?!
Za one koji ne posustaju izvor su bili kuhinjski popisi na carskome dvoru Topkapiju. Radi se o popisu napravljenom za
45 različitih jela iz 1469. godine. Osim toga, dobro je očuvan
zapis o proslavi obrezivanja sinova Sulejmana Veličanstvenog
Džihangira i Bajazida iz 1539., a koji nabraja stotinu različi-
32
Diabetes
www.diabetes.hr
tih jela, no, nažalost bez ijednog recepta. Kulinarski detektivi
krenuli su u potragu za začinima, proizvodima i sastavnicama
koje su bile u to vrijeme pristupačne osmanskoj prijestolnici
i, uz mnogo muke, nastalo je 400-tinjak različitih recepata.
Svi oni potječu iz tri carske palače: Topkapi, Dolmabahce i
Edirne. Prve dvije se nalaze u samom Istanbulu; Topkapi je
stari dvor koji se niže na brežuljku ponad Aja Sofije, dok je
Dolmabahce (što znači mala dolma, sarmica u lišču vinove
loze) noviji dvor nastao u vrijeme tanzimata, odnosno pozapadnjenja Osmanskog carstva. Edirne ili Jedrene nalazi se već
dublje u europskom kopnu i zasigurno je jedan od vrlo vrijednih mjesta za posjet u današnjoj europskoj Turskoj (većinom
se kombiniraju posjeti Jedrenima i Galipolju).
Kuhinja dvora bila je po svemu veličanstvena. Pravo bogatstvo okusa i mirisa plod su umijeća kuhara koji su utjecaje turskih nomada iz Srednje Azije spojili s tradicijama perzijskog i
arapskih dvorova, kao i naslijeđem Bizantskoga carstva. Ne
smije postojati zabune – osmanska dvorska kuhinja nije isto
što i turska kuhinja. Mješavina slatkog i kiselog, voća i začina,
nije uobičajena za tursko nepce, već je više stvar perzijskog
dvora koji je pojedinačno
imao najviše utjecaja na
osmansku kulturu. Tako
se svježe ili suho voće
stavljalo u jahnije (ragu),
a čak se i diljem Sredozemlja znana sarmica u lišću
vinove loze kuhala s višnjama (yaorak sarmasi na turskom)
koje su dale slatko-kiseli dodatak uobičajenome jelu.
Danas smo najbliži tim okusima u nekoliko restorana koji su
otvoreni u Istanbulu. Među jelima u ponudi su: mahmudiyye
(varivo od piletine s bademima, sušenom marelicom i grožđem, uz dodatak meda i cimeta), mutancene (komadići janjetine sa sušenom marelicom, grožđicama, medom i bademima, lagano pečeni u zemljanoj peći), dana tuffahiye (teletina
začinjena cimetom i paprom i poslužena s aromatičnim umakom od jabuke), ayva dolmasi (dunja punjena mljevenom janjetinom i teletinom te s rižom, pinjolima i ribizlima, pečena
u pećnici), elmasi (žele od mješovitog voća) i slično.
Turci su vrlo tradicionalni što se tiče hrane pa je ovakva ponuda pomalo egzotična i za same Turke. Mnogi ne mogu prepoznati jedinstvenost kontrasta u ustima, kad se, primjerice,
spoji okus smokve i okus mesa istovremeno. Novi hit ove
osmanske kuhinje, ipak, mora biti donekle prilagođen suvremenim okusima. Iako su sva jela autentična, bez imalo dodataka iz suvremenog jelovnika, improvizacija ipak postoji. Na
primjer, balli gemici böreği (mornarski burek s medom) ima
u sebi slani sir, ali med se dodaje sa strane ako to gost želi.
Mješavina previše slatkog i previše slanog jednostavno ne
odgovara suvremenom turskom nepcu, a teško bi bilo naći
gosta koji ne bi ostao iznenađen ovakvom kombinacijom.
Tako se pronalazi ravnoteža između originalnosti i autentičnosti prošlosti s jedne strane i prihvaćanju modernih okusa
s druge strane. Na taj se način osmanska kuhinja približava
sličnim trendovima koji se mogu zamijetiti i drugdje (otkrivanje europske srednjovjekovne kuhinje ili posebno samostanske kuhinje).
U Hrvatskoj tako imamo mogućnost upoznavanja cistercitske
kuhinje u Topuskom, gdje se također pripremaju i jela iz doba
kada je u Glini živio ban Josip Jelačić i njegova žena Sofija.
Osmanlije su davali veliku važnost kuhinji. U 17. stoljeću
osmanski je dvor zapošljavao 1300 ljudi u svojoj kuhinji koji
su živjeli i bili zaposleni cijelu godinu. Kuhari su se specijalizirali za pojedina jela a znali su hraniti i do deset tisuća ljudi
dnevno. Ne treba se tome čuditi, jer je Istanbul bio sjedište
velikog carstva kojega su na okupu čuvali trgovački putovi.
Među njima su najpoznatiji putovi začina, najvažniji čimbenik u kulinarskoj povijesti, a koji su bili izravno pod kontrolom
sultana. Samo najbolji sastojci imali su slobodu trgovanja, a
i oni su bili pod striktnom kontrolom dvora. Cehovi su imali
također značajnu, katkad i presudnu ulogu u razvoju osmanske dvorske kuhinje. Među njima su bili lovci, ribari, kuhari,
kebabdžije, pekari, mesari, sirari, trgovci jogurtom, izrađivači
raznih tijesta i slično. Njihovo umijeće pred narod je dolazi-
lo u spektakularnim paradama istanbulskim ulicama u čast
sultana, osmanske dinastije i slično. Age su, pak, u svojim
domovima imali razvijene kuhinje koje su svoj najveći zamah
doživljavale prilikom obreda obrezivanja, za vjerske blagdane
i posebno za ramazan. Ovakvo veliko pridavanje važnost prehrani potječe djelomično i iz starijih vremena, odnosno seže
u doba kad su Turci bili nomadski osvajači. Kasnije se to uvriježilo među vojnom elitom Osmanskog carstva, janjičarima.
Zapovjednik glavnih odreda bio je čorbaši - onaj koji izrađuje
čorbe; drugi visoko rangirani časnici zvali su se glavni kuhar,
pekar i izrađivač palačinki. Ovako ogroman kulinarski aparat i
danas je vidljiv u čvrstim kulinarskim tradicijama Bliskog istoka i Balkana, pa i šire.
Nesumnjivo je isprobavanje osmanske dvorske kuhinje kulinarska i povijesna pustolovina, a iako se radi o receptima koji
možda nisu u potpunosti srasli s očekivanjima uobičajenoga
jelovnika, našim čitateljima pružamo nekoliko uvida u staru
kuhinju osmanskih sultana.
Recepti
Mahmudiyye
Ramazan je vrijeme kada se gotovo sva zaboravljena osmanska
jela nađu na stolu. Tada se u Istanbulu nastoji rekreirati najsofisticiraniji specijaliteti iz grada koji
baštini više od tisuću godina kontinuirane povijesti.
Sastojci:
50 g maslaca
1 srednja glavica luka, tanko nasjeckanog
Pregršt svježih slatkih badema
½ kg piletine, izrezane na kockice
2 žlice soka od limuna
7-8 suhe marelice
1 žlica meda
½ žličice cimeta u prahu
½ žličice mljevenog crnog papra
1 žličica soli
2 šalice kipuće vode + 1 šalica hladne vode
1 žlica kukuruznog škroba
Priprema:
Rastopiti 50g maslaca u tavi. Dodati luk i bademe te pirjati dok ne posmeđe. Dodati piletinu. Kuhati 7-8 minuta, uz
Diabetes
www.diabetes.hr
33
PR članak
Gastro putovanja
br. 2/2013
br. 2/2013
stalno miješanje. Dodati marelice, cimet, med, papar i sol.
Promiješati za nekoliko minuta dok se ne oslobode svi okusi.
Ulititi tople vode i limunovog soka. U zasebnome loncu pomiješati dobro škrob i hladnu vodu. Dodati ovu smjesu piletini, promiješati nekoliko sekundi. Pokriti i kuhati 15 minuta na
laganoj vatri. Ukloniti s vatre, miješati u drugoj posudi s još
50 g maslaca i poslužiti s rižom ili kruhom.
Ayva Dolmasi
Ovo jelo je u osmansku
kuhinju došlo iz Perzije
pa se i danas u ponešto
izmijenjenom obliku
može pronaći na jelovnicima Irana, Gruzije i
ostalih kavkaskih država.
Sastojci:
2 velike dunje (450g svaki)
1 srednja glavica luka, nasjeckanog
1 i ½ žlica maslinovog ulja
4 žlice Pinjola
240g mljevene janjetine ili govedine
1 žličica mljevenog cimeta
½ žličice mljevenog pimenta
morska sol i papar
Priprema:
Operite dunje i otrljajte im gornji sloj kože. Stavite dunje na
pleh i pecite u pećnici zagrijanoj na 170°C 1 do 2 sata, dok
ne budu mekane kad ih pritisnete. Za nadjev pržiti luk u ulju
dok ne postane mekan i proziran. Dodati pinjole i promiješati, dok ne pozlate. Stavite meso na dno zdjele sa začinima,
te ih rukama promiješajte. Dodati luk i pinjole. Kad se dunje
dovoljno ohlade, izrezati dunje na pola po dužini i izvaditi jezgre. Trećinu mesa dunje izvadite i dodajte ih smjesi. Meso
raspodijelite među četiri polovice dunje, staviti u pleh i pecite pola sata na 180°C.
Jednom umetnut, nikad se
više ne mora mijenjati.
Accu-Chek® sustav - sada s
1 jednostavnim početnim korakom.
1 jednostavan korak
Pacijenti trebaju ukloniti
trenutni bijeli čip za kodiranje
(ako je to potrebno) i umetnuti
crni aktivacijski čip dok ne klikne
na svoje mjesto.
Aktivacijski čip ostaje na svom
mjestu sve dok pacijent koristi
aparat. (Nije ga potrebno
ukloniti - nikada - bez obzira
imaju li buduće kutije pakiranja
test traka crne ili bijele čipove
za kodiranje).
STARO NOVO
Uklonite bijeli čip za kodiranje.
Umetnite crni aktivacijski čip i
ostavite ga u aparatu. Zauvijek.
Pojednostavljuje rutinu mjerenja jednim kodiranjem
aparata - zauvijek
Pomaže očuvanju sigurnosti o konzistentnosti
točnih rezultata.
Štedi vrijeme obuke
UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU
UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU!
VAŽNO: TRAKICE ZA MJERENJE ŠEĆERA U KRVI KOJE KORISTE
FOTOMETRIJSKU METODU OSTAJU NA LISTI HZZO-A
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINI 48 UDRUGA ČLANICA!
Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači!
Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo!
PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je
osobno donesite
Ime i prezime
Datum rođenja
Ulica i kućni broj
Poštanski broj i mjesto
Broj telefona
Broj mobitela
e-mail
34
Diabetes
www.diabetes.hr
Otklonjena je dilema oko roka do kada se može ostvarivati pravo na trakice
za mjerenje šećera u krvi koje koriste fotometrijsku metodu!
Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za
osnivanje udruge:
Ilica 48
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/4847 807
Mob: 091/3131 050
e-mail: diabetes�diabetes.hr
Dugi dol 4a
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/2330 991
Mob: 091/3131 020
e-mail: presi�diabetes.hr
Svi pacijenti koji imaju aparate za mjerenje šećera s fotometrijskom metodom mogu i dalje za
njihovo korištenje upotrebljavati odgovarajuće trakice te ih dobivati putem doznake u količini na
koju imaju pravo.
Drago nam je obavijestiti Vas da više nema razloga za zabrinutost do kada će se moći
propisivati trakice koje koriste fotometrijsku metodu mjerenja šećera. Svi pacijenti koji su navikli
na navedene aparate mogu i dalje nesmetano koristiti svoja prava na trakice kao i do sada!
Roche d.o.o.
Banjavčićeva 22/2, Zagreb

Roche korisnička podrška: 0800 60 00 60
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 2/2013
br. 2/2013
Svadba u Trnju
Za Zumbu Gold kao i za sve druge rekreacije treba malo dobre glazbe i malo dobre volje. No trebate se i malo prepustiti ritmu.
Ove male plesačke vježbice traju ukupno 5,5 minuta.
Vesna Mimica
B
ila je to, sjećam se, moja najljepša
svadba. Mladenci, kumovi i jedna
prijateljica. Nas petero ponašali
smo se kao da je svadba od 200 ljudi.
Bacili smo konfete na izlasku od matičara, trubili ulicama kao da nas je
barem 50 u koloni, otpustili šarene balone i, naravno, mlada je bacila buket.
Otišli smo kod mladenaca kući na feštu. Bila je to mala kućica u zagrebačkom Trnju s pumpom za vodu u dvorištu, zemljanim podom u predvorju.
Slavili smo kao nikada, veseli, sretni
zbog to dvoje ljudi koji su započinjali
život u tako skromnim uvjetima a tako
puni optimizma. I da, nisam vam rekla: mladoženji je tri dana prije svadbe stroj odrezao tri prsta. Potpisao se
malo šeprtljavo pa ga i danas zafrkavamo da to nije legalan brak.
Trideset godina kasnije evo ih! Isti su.
Imaju kućicu ali potpuno opremljenu.
I voda i plin i struja - sve blagodati civilizacije. Nema više zemljanoga poda,
sjaji se parket. Djeca su odrasla, imaju
i svoje obitelji, a njih dvoje isti zafrkanti
kao onoga dana kada smo trubljenjem
i konfetima obznanili Zagrebu da su se
vjenčali. Eh, nisam vam ranije rekla, oni
se zovu Mustafa i Ivanka a na svadbi su
još bili Izudin i Rajka i naravno ja, kuma.
Zašto vam to pričam?
Nekako sam osjetila potrebu da u ovim
čudnim vremenima kada mjerimo svaku riječ, promatramo svakoga s nekim
podozrenjem, kada ocjenjujemo je li
vrijedno ili nije družiti se nekada s nekim, da vam ispričam nešto lijepo što
pokazuje koliko zanemarujemo jednu
važnu stvar.
Različitost u nama i oko nas je bogatstvo. Čitam da su se roditelji pobunili
protiv preseljenja jednog razreda na
viši kat kako bi se oboljelome dječaku
omogućilo da lakše dolazi do sanitarnog čvora. Zbilja?
Pitam se da Mustafa i Ivanka nisu ušli
u brak zbog različitosti vjere, da nisu
podigli dvoje djece, da su odbili živjeti
u kućici sa zemljanim predsobljem, da
je Ivanka slučajno ostavila Mustafu kad
mu je stroj raznio ruku ...
Bi li im bilo bolje? Da je u toj koloni doista bilo 50 automobila i da je mlada
imala bijeli veo dug 10 metara, bi li to
promijenilo Ivankinu odluku da je baš
taj Mustafa s ranjenom rukom njezina
srodna duša?
Nije da zagovaram različitost pod svaku cijenu. Ali različiti jesmo! I kada to
prihvatimo život počinje biti šareniji,
zanimljiviji.
Baš dok sam ovo pisala dobila sam mail
od žene koja je teško bolesna ali se bori
i gleda moju rubriku o vježbanju. Misli
da smo lijepe i savršene. Mi? E da nas
čujete kako same sebe kritiziramo! Svaka ima neku nevjerojatnu primjedbu na
svoj račun tipa «imam preširoke kosti»!
Molim vas?! Široke kosti?! A opet, našoj
smo gledateljici savršene.
Napisala sam joj dugi odgovor i zapravo joj zahvaljujem na tom lijepom mišljenju. Pogledala sam sebe, pogledala
sam nas drugim očima. Čudni smo mi
ljudi. Kad se nasmiješimo jedni drugima otkrijemo koliko smo lijepi, simpatični, načitani, lijepo odjeveni, mršavi,
smiješni.... i što ja znam što sve nismo!
Ali do toga osmijeha nam treba toliko
vremena da se katkada pitam – ma za
koga ga točno čuvamo?
Stanite u raskrak i u ritmu glazbe njišite bokovima desno-lijevo, a
rukama iznad glave u suprotnom smjeru od bokova.
To radite barem 2 minute.
Potom iz gornjeg dijela tijela njišite ruke kao da daite valove.
To neka traje bar 1,5 minutu.
Za prsne mišiće i ruke spojite dlanove u visini prsiju i raširenih
laktova u visini ramena mijenjate položaj desno i lijevo ne
odvajajući dlanove. Bar 1 minutu.
Možete napraviti i male plesačke korake. Zakoračite u stranu
i priključite nogu. Tako hodajte desno-lijevo, a ruke otvarajte i
zatvarajte ispred prsiju. Kada zatvarate ruke, izdahnite i stisnite
mišiće trbuha, a kada otvarate, gurnite prsa prema naprijed a
laktove otvorite u stranu. 1 minuta.
Vesna Pamić i njena kćer Helena Lojen Marić.
Vesna se jednog dana našla u ogromnoj brojci nezaposlenih,
nakon dugih godina rada u jednoj zagrebačkoj firmi. Nije se
prepustila. Počela je plesati rekreativno kod svoje kćerke koja je
studentica kineziologije i licencirana instruktorica zumbe.
I ona joj je jednog dana predložila da i sama postane
instruktorica Gold Zumbe za 50+ plesače. Vesna nije dvoumila
ni trena. Danas obje rade u istoj dvorani, zadovoljne i sretne što
se bave onime što vole - plesom.
36
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Djeca i mladi
Iz udruga Hsdu-a
br. 2/2013
br. 2/2013
Iz udruga
Kratko i jasno
Branko Lulić
U
našoj udruzi uveli smo praksu konzultacija dijabetologa s oboljelima kako
bismo olakšali i poboljšali komunikaciju dijabetičar – dijabetolog.
Realizirali smo 16. 02. prekrasan izlet na Blidinje (ski-odredište u BiH), a 19. 02. započeli
SPLIT
smo ciklus „edukacija-radionica u grupama“
te je dr.sc. Mladen Krnić, pročelnik kliničkog
Odjela za dijabetes, endokrinologiju i bolesti
metabolizma
KBC Split svečano podijelio potvrdnice
uspješ­nim polaznicima.
Uputili smo požurnicu gospođi Milanki Opačić, potpredsjednici vlade i ministrici socijalne politike da se očituje o našem dopisu iz
srpnja 2012. godine u vezi problema roditelja
djece sa šećernom bolešću.
Čestim gostovanjima u medijima pokušavamo pojasniti problem šećerne bolesti, njezinog razornog djelovanja na zdravlje ljudi,
stalnog porasta šećerne bolesti ali i kako imati uspješan suživot sa šećernom bolešću.
Redovito obavljamo savjetovanje potrebitih
uz mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka, te
radionice i igraonice. Pripremamo se za start
novog ciklusa edukacije radionica u grupama
što planiramo početi u ožujku, a pripremamo
se i za odlazak i sudjelovanje na XI Kongresu osoba
sa
šećernom
bolešću
koji će se
održati
0 4 .- 0 7 .
travnja u
Dubrovniku.
Neki su zahrkali ...
U
prekrasnom l32 godinu starom i renoviranom zdanju Psihijatrijske bolnice
Vrapče u Zagrebu održavaju se već neko
vrijeme radionice opuštanja i meditacije s ciljem ozdravljenja i poboljšanja općeg stanja organizma. Radionice svakog ponedjeljka vodi dr.
Borivoj Starčević koji je otvoren prema novim
spoznajama, otvoren prema pacijentima, voli
ljude i želi im pomoći, te otvorena srca pristupa svakom čovjeku i njegovom problemu. To je
liječnik koji svoje pacijente poznaje poimence,
liječnik kakav bi svaki liječnik trebao biti.
U ovo doba opće krize i teških ekonomskih
problema u kojoj su se našle mnoge osobe
i obitelji te ratna stradanja koja su još svježa,
teško se oduprijeti stresu i grču svakodnevnog života. Tu opuštanje pomaže.
Kako sam saznala za ovu radionicu?
Jednog jutra prijateljica mi se pohvalila da je
bila na radionici opuštanja u bolnici Vrapče i
da se toga popodneva toliko opustila da je tu
večer spavala dubokim, relaksirajućim snom.
Prespavala je jutro što joj se već davno nije
dogodilo. Osjećala se kao preporođena.
Mene su takve radionice uvijek zanimale, pa
sam odlučila s još jednom kolegicom vidjeti o
čemu se radi.
Kao i mnogi ljudi imala sam neke predrasude
o toj bolnici u Vrapču tipa: zaključana željezna
vrata, rešetke na prozorima i slično, no kad smo
došle pred ulaz bolnice pred nama se ukazao
posve drugačiji pogled: ogromna ulazna vrata od crnog kovanog željeza, prekrasna, širom
otvorena, kroz koje je pucao pogled na lijepo
38
Dragica Korolija
ZAGREB
Diabetes
www.diabetes.hr
uređeni park sa zelenilom, cvijećem i stoljetnim stablima, čistom i urednom stazom. Cijelo
okružje odisalo je mirom, čistoćom i urednošću.
Kroz veliki portal lijepo uređene prednje zgrade ušli smo u drugo dvorište gdje se nalazi
park s puno uređenih zgrada paviljonskog tipa.
U jednu od tih zgrada ušle smo i mi s puno
drugih ljudi koji su čekali pred ulazom sjedeći
u parku. Ušli smo u ogromnu dvoranu u kojoj
su dominirali stolovi u sredini dvorane okruženi stolicama. Stolice su se nalazile i pored
zidova sa sve četiri strane prostorije, a uzduž
jednog zida prostorije nalazili su se ogromni
prozori opremljeni tamnim draperijama koje
su se mogle razvlačiti i zatamniti prostoriju
po potrebi. Odmah smo posjedali na stolce
uz zidove i okolo stola te odložili stvari koje
smo donijeli sa sobom (torbice, kapute, kišobrane). U miru i iščekivanju čuo se samo tihi
žamor. Uskoro se napunila dvorana s pedesetak osoba različite dobi i spola - starijih, srednje dobi, mladih, cijele obitelji...
Uskoro je ušao dr. Starčević u bijeloj kuti i pozdravio nas nasmijanog lica.
Zračio je vedrinom i ležernošću. Zamolio nas je
da zamračimo prozore zastorima, ugasio svjetla,
uključio glazbu i terapija opuštanja je počela.
Tiha anđeoska glazba potekla je dvoranom i
glas liječnika koji nas je uvodio u opuštanje.
Spuštala se blaga tišina dvoranom i osim
baršunastog glasa liječnika ništa se drugo
nije čulo. Svi su uranjali u sebe, samo je izvana dopirao cvrkut ptica i tu i tamo udaranje
lopte djece koja su se igrala u parku. Pola
sata nakon početka vježbe začulo se glasno
hrkanje nekog od sudionika radionice koji je
zaspao. I ja sam na momente zaspala. Relaksacija je bila zapanjujuća.
Sat vremena je protekao jako brzo. Dr. Starčrević je upalio svijetla i sa svakim sudionikom razgovarao o dojmovima tijekom tretmana, tumačeći pojedine senzacije. Zračio je entuzijazmom
i ulijevao povjerenje svim sudionicima radionice. Iskreno je vjerovao u ono što radi. Osjećala
sam se dobro.
Poslije radionice, tu večer i ja sam osjetila relaksirajući učinak radionice. Spavala sam u komadu 10 sati bez buđenja. To mi je bilo potrebno.
Otišla sam i slijedećeg ponedjeljka na radionicu.
Ovo mi je iskustvo bilo fascinantno.
Kasnije, u razgovoru s Dr. Starčevićem, rekla
sam mu da sam dijabetičar i da bih voljela napisati članak u dijabetičarskom glasilu o mom
iskustvu, tražeći dopuštenje da to iskustvo objavim. Želja mi je bila upoznati svoje prijatelje i ljude iz naše udruge o radionici i blagodatima koje
možemo primiti opuštajući se na radionicama
prevenirajući mnoge bolesti, odnosno smanjiti
uporabu lijekova. Dr Starčević mi je potvrdio da
je ova radionica namijenjena i dijabetičarima.
Nadam se da će dr Starčević naći vremena
da nas posjeti u našoj udruzi u Ilici 48. Naša
udruga organizira edukativna predavanja s
različitom tematikom i različitim profilima
stručnjaka koji svojim znanjem i iskustvom
mogu pomoći našoj udruzi.
Zahvalna sam dr Starčeviću unaprijed, a ja ću
i dalje dolaziti na radionice ponedjeljkom.
Dva ljetna kampa za djecu i mlade
sa šeíernom bolešíu
Hrvatskog saveza dijabetickih udruga
15. – 24. lipnja 2013. i
6. - 15. srpnja 2013.
I ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udru­ga
ponovno organizira dva ljetna kampa za djecu
i mla­de! Ponovno idemo u dva termina, podijelivši se po godinama - jedan za naše mlađe članove, drugi za malo starije. Poučeni
dobrim prošlogodišnjim iskustvom, u lipnju
idemo u Rabac, u srpnju u Zadar, a detalje
ćete sa­zna­ti ubrzo na našoj internet stranici
www.diabetes.hr, prateći nas na Facebooku
ili na našem telefonu 01/4847 807. Naravno
da ćete i o svim detaljima biti oba­viješ­te­ni u
slijedećem broju časopisa Diabetes.
Uz iskusno medicinsko osoblje, liječnike i medicinske sestre iz Sve­uči­liš­ne klinike Vuk Vrhovac i Kliničke bol­ni­ce Sestara Milosrdnica, koji
će voditi cje­lo­dnev­nu brigu o vama, pružiti vam
dovoljno edukacije, pomoći da se nakon povratka ku­ći osjećate sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­
blje­ni­ji za bo­lju kontrolu svoga dijabetesa, bit
će tu i profesor tjelesne kulture i animator,
tako da je obilje zabave i druženja uz kupanje
i igre, kao što već i sami znate - za­ga­ranti­ra­na!
Cijenu će ove godine subvencionirati Hrvatski
savez dijabetičkih udruga sa 1.400,00 kn po djetetu, a ostatak od 2.800,00 kn po prijavljenom
djetetu očekujemo da uplate roditelji ili udruge.
Sve dodatne informacije možete pročitati na
www.diabetes.hr,
nazvati nas na broj te­lefona 01/4847 807
ili mail: kamp@diabetes.hr
Veselimo se ovogodišnjim kampovima i po­nov­
nom druženju sa svima vama!
Vaš Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 2/2013
br. 2/2013
Prevencija kroničnih komplikacija dijabetesa počinje u dječjoj dobi
KAKO MOTIVIRATI
SLATKU DJEČICU
Djeca s dijabetesom trebaju biti informirana o mogućim posljedicama njihove bolesti, međutim kronične
komplikacije ne bi trebale biti njihova svakodnevna preokupacija jer s takvim strahom nije lako živjeti.
Osjećaj bespomoćnosti i očaja koji ga može pratiti, može imati poguban učinak na kontrolu bolesti.
U edukaciji i motivaciji te djece za ostvarenje optimalne kontrole od iznimne je važnosti podrška
vršnjaka sa sličnim problemom
Alen Švigir, dr. med.; Anita Špehar Uroić, dr. med., specijalist pedijatar
Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb, Zavod za endokrinologiju i dijabetes,
Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravlja RH
K
ada se u razgovoru spomene dijabetes često je prva pomisao vezana za tu bolest amputacija udova, sljepoća ili problemi s bubrezima kao krajnje posljedice bolesti u svom
najtežem obliku. Nažalost, zaista postoji velik broj ljudi koji se
s takvim posljedicama suočava. Radi se prvenstveno o starijim
bolesnicima s dugotrajnim, loše reguliranim dijabetesom, uglavnom tipa 2. U bolesnika s dijabetes melitusom tipa 1 koji imaju
kronične komplikacije, bolest se razvila prije 20, 30 i više godina
kada su mogućnosti skrbi i regulacije glikemije (razine glukoze u
krvi) bile znatno ograničenije. Danas je, zahvaljujući razvoju tehnologije, moguće kontrolirati koncentraciju glukoze u krvi (GUK)
iz kapljice krvi u kućnim uvjetima i to više puta tijekom dana
koliko je potrebno da se glikemija drži pod kontrolom. S druge
strane, regulaciju glikemije omogućuju nam inzulinski pripravci
kojima je djelovanje modificirano kako bi što vjernije pratili potrebe organizma, a uređaji za primjenu inzulina omogućuju vrlo
jednostavnu i preciznu primjenu toga lijeka. U svakom slučaju
stvoreni su preduvjeti koji bi trebali bolesnicima omogućiti da
što bolje reguliraju glikemiju, a ukoliko je bolest zadovoljavajuće
regulirana, pojava komplikacija može se značajno odgoditi, ako
ne i spriječiti. Valja naglasiti da i nakon pojave prvih znakova kroničnih komplikacija još ima vremena da se poboljša regulacija
bolesti, HbA1c smanji na preporučenu razinu te da se odgodi
napredovanje uočenih promjena, a moguće je da se blage, početne promjene i sasvim povuku.
40
Diabetes
www.diabetes.hr
Kronične komplikacije
Pod kroničnim komplikacijama dijabetesa podrazumijevamo bolesti više različitih organa koje nastaju zbog dugotrajne izloženosti visokim koncentracijama glukoze u krvi, a posljedica su oštećenja malih krvnih žila i to prvenstveno na očima, bubrezima i
živcima te oštećenja velikih krvnih žila, primjerice onih u srcu.
Komplikacije na velikim krvnim žilama
Bolesti srca i krvnih žila učestalije su u osoba s dijabetesom nego
u općoj populaciji. Uzrok tome su visoka koncentracija GUK-a i
pridruženi metabolički poremećaji, primjerice povišen kolesterol,
ali i debljina i pušenje. Istraživanja su pokazala da kontrola koncentracije GUK-a i pravilna terapija smanjuju rizik za razvoj srčanih
bolesti. Jedan od važnijih načina prevencije krvožilnih bolesti je
prestanak pušenja, te pravilna prehrana i redovita tjelovježba.
Komplikacije na malim krvnim žilama
Kod dugotrajno povišenih koncentracija GUK-a dolazi do nakupljanja glukoze u stanicama krvnih žila te s vremenom one zbog
toga postaju krute i lomljive. Te promjene se najranije vide na
očima, bubrezima i živcima.
Komplikacije na oku (retinopatija)
Rizik oštećenja oka se značajno smanjio u današnje vrijeme zahvaljujući boljoj kontroli šećerne bolesti. Sljepoća uzrokovana
dijabetesom u današnje doba je rijetka u zemljama s dostupnim
modernim terapijskim metodama.
Početne promjene na retini su mikroaneurizme - mala proširenja krvnih žila. One ne utječu na vid. Bitno je naglasiti da se ove
promjene još mogu ispraviti poboljšanjem kontrole bolesti i snižavanjem razine HbA1c. S druge strane, ako se loša regulacija
bolesti nastavi, promjene će napredovati i počet će se stvarati
nove krvne žile koje su krhke i lako pucaju, čime dolazi do krvarenja i oštećenja vida. Da bi se te promjene uočile dok su još
minimalne, potrebni su redoviti pregledi očne pozadine.
Liječenje: Najvažnija je dobra kontrola glikemije i HbA1c-a. Time
je moguće spriječiti daljnji razvoj ranih promjena na retini. Ako
osoba puši, treba prestati pušiti. Veće promjene se mogu liječiti
laserom koji može spasiti vid, a katkad ga i poboljšati. U krajnjem
slučaju potrebna je kirurška terapija.
Također je dobro napomenuti da proteinurija može imati i druge
uzroke osim dijabetesa.
Da bi se prve promjene uočile na vrijeme, potrebno je redovito,
jednom godišnje, kontrolirati količinu albumina u urinu (mikroalbuminurija) te redovito mjeriti krvni tlak. Po potrebi treba provjeriti i funkciju bubrega.
Liječenje: Poboljšanje kontrole GUK-a i HbA1c. Ako osoba puši,
treba prestati pušiti. Ako je dokazana mikroalbuminurija, daju
se lijekovi iz skupine ACE-inhibitora koji su pokazali dobre rezultate u sprječavanju daljnjeg napredovanja oštećenja bubrega.
Pri tome je jako važna i kontrola krvnoga tlaka. Također se preporuča smanjiti količinu soli i bjelančevina u prehrani, osobito
ako je prisutna proteinurija. Tek kao krajnje metode liječenja u
bolesnika u kojih zakaže funkcija bubrega, u obzir dolaze dijaliza
i transplantacija.
Komplikacije na bubregu (nefropatija)
Krv se u bubregu filtrira i čisti od otpadnih produkata koji se izlučuju urinom. Oštećenjem krvnih žila bubrega dolazi do povećanja njihove propusnosti za bjelančevine koje se tada u malim količinama mogu otkriti u urinu (mikroalbuminurija). Ako se takvo
stanje nastavi postoji veliki rizik razvoja hipertenzije (povišenog
krvnog tlaka) i gubitka većih količina bjelančevina urinom (proteinurije). Ukoliko se kontrola bolesti ni tada ne popravi, može s
vremenom dovesti do uremije (zadržavanja otpadnih produkata
u tijelu kojih se organizam ne može riješiti). Oko 30-40 posto
bolesnika s dijabetesom će razviti mikroalbuminuriju i s njom
povezan rizik za trajnim oštećenjem bubrega. Ponovo je važno
naglasiti da dobra kontrola dijabetesa smanjuje rizik od razvoja
bubrežnog oštećenja.
Komplikacije na živcima (neuropatija)
Do oštećenja živaca dolazi zbog oštećenja malih krvnih žila koje
ih opskrbljuju hranom i kisikom. Zbog smanjene opskrbe kisikom
dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice živca, koja je odgovorna
za brzo provođenje živčanih impulsa. Smanjuje se površinski
osjet koji može biti praćen utrnulošću ili peckanjem. Najprije
stradavaju najduži živci u tijelu a to su oni koji inerviraju noge,
stopala i prste, stoga simptomi oštećenja živaca prvotno nastaju
u tim dijelovima tijela. Napredovanjem bolesti gubitak osjeta se
širi na druge dijelove tijela. Bol uzrokovana oštećenjem živaca se
kod nekih može osjetiti čak i u rukama i ramenima.
Kod nošenja neprikladne obuće, udarca u nogu, rezanja noktiju neodgovarajućim sredstvima i drugih trauma, često mogu
nastati manje ili veće površinske ozljede koje zbog lošije krvne
opskrbe cijele sporije. Zbog oštećenja
živaca bolesnici često
ne osjećaju bol pa ne
obraćaju pozornost
na nastale rane te se
stanje tih rana često
pogoršava pa može
doći do ulceroznih
promjena, gangrene,
a u najgorem slučaju i do amputacije.
Stoga se osobama sa
smanjenim osjetom
zbog oštećenja živaca
preporuča izbjegavati
aktivnosti i sportove u kojima postoji
mogućnost povrede
nogu (žuljevi, porezotine i sl.).
Nakon
dugotrajne
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Djeca i mladi
br. 2/2013
bolesti može biti zahvaćen i autonomni živčani sustav što se
očituje osjećajem slabosti kod naglog ustajanja, teškoćama
gutanja, povraćanjem, sporijim pražnjenjem želuca, konstipacijom, proljevima, učestalim mokrenjem, slabijim pražnjenjem
mokraćnog mjehura, impotencijom, erektivnom disfunkcijom te
slabijim znojenjem.
U djece s dijabetesom stopala su uglavnom zdrava i ne zahtijevaju posebnu njegu osim standarde higijene, a gore navedene
promjene mogu se javiti nakon više desetaka godina trajanja
dijabetesa.
Liječenje: Poboljšanje kontrole dijabetesa. Briga o stopalima
(ne hodati bos, koristiti čiste i suhe čarape, redovita inspekcija
stopala, nošenje udobne obuće, redovito pranje stopala, prvilo
rezanje noktiju). U slučaju pojave crvenila, uraslog nokta, rana
ili znakova infekcije, javiti se liječniku. Ako bolesnik puši, treba
prestati pušiti.
Prevencija kroničnih komplikacija
Razvoj kroničnih komplikacija, kako je već više puta rečeno,
uvjetovan je trajanjem bolesti i lošom regulacijom glikemije, no
čini se da i genetska sklonost može imati svoju ulogu. Poznato
je tako da ima bolesnika u kojih bolest ne traje suviše dugo, nije
pretjerano loše regulirana, ali ipak vremenom razviju prve znakove kroničnih komplikacija. S druge strane ima bolesnika koji
nisu dovoljno dobro regulirani, ali u kojih i nakon više desetaka
godina trajanja dijabetesa nema bitnijih komplikacija. Pri tome
valja naglasiti da su takvi primjeri ipak iznimni.
Mnogi znanstveni dokazi upućuju da dobra kontrola dijabetesa
i održavanje HbA1c-a nižim od početka bolesti odgađaju i sprječavaju razvoj komplikacija. Možda je nemoguće izbjeći svaku
kroničnu komplikaciju dijabetesa, ali je dokazano da bolesnici
s višim razinama HbA1c-a imaju veći rizik ranijeg razvoja komplikacija i razvoja težih komplikacija. Jedna norveška studija je
pokazala da se broj mikroaneurizama povećava s povećanjem
razine HbA1c-a, te da će se oštećenje bubrega razviti samo kod
bolesnika s visokim HbA1c-om. U jednom švedskom istraživanju
su praćene dvije grupe bolesnika - jedna s višim HbA1c-om, a
druga s nižim, i u njemu je također dokazano da su kod viših
vrijednosti HbA1c-a veće šanse za razvoj kroničnih komplikacija. U jednom američkom istraživanju u kojemu je praćena 1441
osoba s dijabetesom dokazano je da se niskim vrijednostima
HbA1c-a rizik za razvojem očnih oštećenja smanjio za 76 posto,
za mikroalbuminuriju 39 posto, a rizik oštećenja živaca je bio 60
posto niži.
Upravo spoznaja da se dobrom regulacijom bolesti komplikacije
mogu spriječiti ili barem odgoditi, određuje i potrebu i ciljeve
liječenja bolesnika s dijabetesom. Pri tome je jednako kao i tehnologija koja omogućava kontrolu glikemije, važna i edukacija
kako bi se prepoznala važnost samokontrole te ta tehnologija
znala primijeniti u cilju njezina provođenja.
Nekada se smatralo da razina HbA1c-a u predpubertetskom
razdoblju nema ulogu u razvoju kroničnih komplikacija, ali su
42
Diabetes
www.diabetes.hr
mnoge studije pokazale upravo suprotno. Dobrom kontrolom
bolesti, tj. održavanjem GUK-a u granicama normale i nižim vrijednostima HbA1c-a i u tom periodu, smanjuje se mogućnost
razvoja kasnih komplikacija. No u tom razdoblju briga je uglavnom na roditeljima. Djetetu s dijabetesom, posebice onima u
pubertetu pa i tijekom adolescencije, kronične komplikacije
nisu suviše bitne niti bi trebale biti uzrok njihovoj zabrinutosti,
međutim, o njima oni moraju biti informirani kako bi znali zbog
čega je dobra kontrola glikemije važna. U toj dobi treba naći druge načine motivacije djece za bolju kontrolu bolesti. Medicinski
tim koji skrbi o djetetu i njegovi roditelji su ti koji moraju poticati
i motivirati dijete u postizanju što bolje glikemije, biti im primjer
životnim stilom i disciplinom, kontrolirati ih i pomagati im da
prebrode teškoće vezane uz zbrinjavanje dijabetesa. Iako je vrlo
važno da glikemija bude dobro regulirana od samog početka bolesti, tek kada odrastu i počnu zrelo razmišljati, posebice kada
počinju planirati obitelj, u naših su bolesnika vidljivi prvi znaci
brige za budućnost i, u pravilu, poboljšanje kontrole glikemije.
Uz što strožu kontrolu glikemije u djece s dijabetesom potrebne su i redovite kontrole kao bi se na vrijeme otkrili prvi znaci
kroničnih komplikacija i započele intervencije za sprečavanje
njihove progresije ili, u ranoj fazi, čak njihova povlačenja. Kontrole treba započeti nakon pet godina trajanja dijabetesa ako se
bolest javila prije puberteta, a ako je bolest počela u pubertetskoj dobi i ranije, odnosno nakon dvije godine trajanja bolesti.
Kontrole potom treba provoditi jednom godišnje.
Zaključno valja naglasiti da djeca s dijabetesom trebaju biti informirana o mogućim posljedicama njihove bolesti, međutim
kronične komplikacije ne bi trebale biti njihova svakodnevna
preokupacija. S takvim strahom nije lako živjeti, a osjećaj bespomoćnosti i očaja koji ga može pratiti može imati poguban učinak na kontrolu bolesti. Svijest o komplikacijama bolesti mora
voditi one koji o njima skrbe, prvenstveno članove medicinskog
tima (liječnike, medicinske sestre, psihologe) ali i roditelje. Oni
bi djecu trebali motivirati, podržavati ih i pružati im potporu logistikom, ali i vlastitim primjerom, uvjeriti ih u važnost dobre
kontrole bolesti te ih poticati da ostvare što bolju glikemiju, prvenstveno ustrajući na samokontroli. U edukaciji i motivaciji te
djece za ostvarenje optimalne kontrole od iznimne je važnosti
podrška vršnjaka sa sličnim problemom. Njihova će riječ i primjer imati veći utjecaj na ponašanje djece s dijabetesom nego
nebrojena predavanja o komplikacijama dijabetesa ili upozorenja od strane roditelja.
Pozitivni primjeri, motivacija i podrška djeci da ostvaruju optimalnu kontrolu glikemije, neminovno će rezultirati promjenom
epidemiologije kroničnih komplikacija. Stoga se nadamo da će
nas razgovor o dijabetesu sve rjeđe asocirati na njegove najružnije posljedice.
Izvor: dr. Ragnar Hanas „Type 1 diabetes in children, adolescents
and young adults“, 5th edition, Class Publishing, London, 2012.
Moja priča
Moja priča
br. 2/2013
br. 2/2013
Iskustvo iz prve ruke - posljedica dijabetičke komplikacije
Priča iz tame
Andreja Cetušić Đurić
P
robudio me zvuk „lake konjice“. Budilica mi govori da
je 7:28. Točna je u minutu.
Već idućeg trenutka osjećam na
licu topli dah i škakljanje uz lupanje repa o rub kreveta. Čujem
supruga koji ustaje i razgovara sa
psima. On je taj koji ih izvodi na
prvo jutarnje obavljanje nužde.
Već u idućem trenutku čujem
novo tapkanje po parketu. Stiže
Tessie da pruži moralnu podršku
Britt.
Otprilike ovako izgleda svako
moje jutro već gotovo 10 godina
otkad je Britt, moj prvi pas vodič 2003. godine ušla u moj život.
Slijepa sam od 2000. godine a gubitak vida je komplikacija dijabetesa s kojim živim već 34 godinu, od svoje šeste godine.
Ne sjećam se svog djetinjstva prije dijabetesa, tek možda nekih fragmenata. Počela sam pamtiti 1979. godine kada sam se
u bolnici probudila iz hiperglikemije. Sjećam se injekcija koje su
boljele, infuzije i uboda od nje kojih je bilo po rukama i nogama,
silne žeđi i toga da su mi usne vlažili spužvicom. To su moja prva
sjećanja na otkrivanje dijabetesa, mog „kućnog ljubimca“ koji
me od tada prati. A i ja njega.
Nekad je to bilo manje uspješno, nekad uspješnije. Ono u što
sam sigurna jest spoznaja da je u bolnicu te davne godine ušla
jedna Andreja, a izašla druga. Ova prva bila je samo dijete, a
ova druga još danas je tu. Kada sam kao dijete naučila sama si
ubrizgavati inzulin i živjeti sa spoznajom da više nisam kao druga djeca to je ostavilo traga na mojoj osobnosti. Ono zbog čega
sam ponosna na sebe jest činjenica da sam puno ranije od svojih
44
Diabetes
www.diabetes.hr
vršnjaka postala odgovorna. Također sam rano shvatila da moram najprije sama brinuti o svom dijabetesu te da na taj način
pomažem sebi, roditeljima i liječnicima.
Naravno da sve nije bilo idealno. Odrastati s dijabetesom i liječiti ga prije 30 ili 20 godina nije bilo isto što i danas. Moje tijelo
nije odgovaralo na inzuline životinjskog porijekla koji su tada
bili jedino dostupni i dijabetes je bio jako loše reguliran. Tek je
pojavom humanih inzulina sredinom 1980-tih regulacija postala
malo bolja s tim što sam tada bila u pubertetu pa je “divljanje
hormona“ opet otežavalo dobru regulaciju. Naravno da ni ja u
to vrijeme nisam baš uvijek mislila na moguće posljedice pa i
nisam uvijek upozorenja i savjete liječnika i roditelja shvaćala
ozbiljno. U to se vrijeme još i nije toliko znalo o komplikacijama
koje dijabetes može prouzročiti.
Prva komplikacija s kojom sam se morala nositi pojavila se već u
13. godini. Bila je to pojava necrobiosis lipoidica na obje potkoljenice, koja je počela s malim sitnim crvenim točkicama koje su
se u idućih nekoliko godina proširile na obje potkoljenice. Kako
su to „fleke“ boje sirovog mesa koje su jako vidljive, s njihovim
rastom rastao je i moj kompleks u najosjetljivijoj životnoj dobi.
Nikada mi nije bio problem izmjeriti guk i ubrizgati inzulin u javnosti, nisam se toga sramila i bilo mi je sasvim normalno da ljudi oko mene znaju da imam dijabetes. No, obući kratke hlače i
kratku suknju ili skinuti se na plaži postala mi je noćna mora. Još
uvijek živim s osjećajem da kada otkrijem noge svi gledaju u njih.
I danas se teško nosim s tim kompleksom.
U ranim 20-tim godinama dijagnosticirana mi je i diaabetička
polineuropathia. Na početku sam je osjećala kao sjevanje, žarenje i grčenje u stopalima koje je s vremenom nestalo jer su
živci postali jako oštećeni. 1997. godine imala sam dijabetičko
stopalo, duboku ranu ispod prstiju lijevog stopala. Stopalo je izliječeno no danas moram paziti kakvu obuću nosim. Stopala su mi
uvijek hladna i u njima imam čudan osjet pa stalno moram biti
oprezna. Do neke mjere mi pomaže fizikalna terapija, no nastala
oštećenja teško je popraviti.
Problemi s vidom počeli su 1998. godine. Od školskih dana nosila sam naočale zbog dalekovidnosti. Jedno sam se ljetno jutro
probudila i pred lijevim okom mi je bila magla. Kako mi je oftalmolog već ranije laserom „krpao“ neke kapilare koje su krvarile,
odmah sam ga kontaktirala. Na pregledu je ustanovljeno da je
došlo do ablacije mrežnice te sam upućena specijalistu oftalmologu zbog operativnog zahvata. Do kraja te godine imala sam
dvije operacije no oko se nije moglo spasiti. Iduće godine imala
sam sedam operacija na desnom oku. Do posljednje operacije
vjerovala sam da ću vidjeti no to se nije dogodilo.
Moj se svijet tada srušio. Do toga dana imala sam posao, bila
sam zadovoljna životom i imala puno planova za budućnost. Kao
u Arsenovoj pjesmi, morala sam ponovno „učiti jesti, hodati“.
Godina dana trebala mi je da odžalujem sama sebe. Nisam nikoga smatrala krivcem samo je bilo teško nositi se sa spoznajom
da sam sada slijepa. Kad je doba žalovanja prošlo, shvatila sam
da ne mogu ostatak života provesti u kući i živjeti čekajući da mi
netko nešto pročita ili da me izvede u šetnju. Shvatila sam da to
ne mogu učiniti ni sebi ni svojoj obitelji.
2001. godine krenula sam na rehabilitaciju u Centar za rehabilitaciju „Vinko Bek“. Tamo sam naučila orijentaciju i kretanje uz
pomoć bijelog štapa te sam se osposobila za samostalan život,
naučivši kako svakodnevne vještine primjenjivati kao slijepa
osoba. Također sam naučila koristiti računalo uz pomoć čitača
ekrana, programa koji izgovara sve što piše na ekranu računala.
Uz pomoć tog programa pišem i ove retke.
Kroz proces rehabilitacije naučila sam i puno o sebi. Kako više
nemam slike, ljude koje susrećem u svakodnevnom životu, poznate i nepoznate, doživljavam drugačije nego što je to bilo dok
sam vidjela. Sada ih procjenjujem po glasu i načinu na koji se
ophode i puno sam slobodnija u komunikaciji s njima nego sam
mogla vidjeti. Svijet oko sebe doživljavam kroz zvukove, mirise
i opipom.
Potpuno sam se vratila u život 2003. godine kada sam za pomoć u kretanju dobila psa vodiča. Britt je idućih godina za mene
bila i moje oči i najvjerniji prijatelj. Tek kada sam se počela u
potpunosti kretati sama, uz pomoć Britt, mogu reći da je moja
rehabilitacija završila. Kako sam bila umirovljena kada sam oslijepila, uključila sam se aktivno u rad Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Sudjelovala sam u promotivnim
akcijama i edukacijama širom Hrvatske. Kako je edukacija bitna
u svemu u životu, tako mi je drago da mogu mlade generacije ali
i one starije upoznavati s pokretom pasa pomagača. Uz pse vodiče koji vode slijepe osobe također se školuju rehabilitacijski psi
za pomoć osobama u invalidskim kolicima te terapijski psi koji
pomažu obiteljima s djecom koja imaju višestruka oštećenja. Za
nas su ti psi dio naše osobnosti i ne mogu više zamisliti svoj život
bez pasa. Naime, ja ih sada imam dva. Britt ima već 11 godina
i ne vodi me već dvije godine - u zasluženoj je mirovini. Sada je
moj pas već vodič dvije godine Tessie koja ima četiri godine i
naslijedila je Britt.
Prije nekoliko godina završila sam tečaj klasične masaže te sam
preko jednog učilišta bila na edukaciji kineske masaže u Kini. Bilo
je to nezaboravno iskustvo. Kinu nisam mogla doživjeti očima,
no doživjela sam je svim drugim osjetilima, osobito okusom i
mirisom. Ako bih zbog nečega mogla živjeti u Kini, onda je to
hrana. Toliko novih okusa i mirisa nisam mogla ni zamisliti. Kineska je kuhinja prepuna povrća za koje ni ne znamo da postoji.
Obilje gljiva i lišajeva oduševilo me. Moram naglasiti da nisam
imala nikakvih problema s gukom i doziranjem inzulina za vrijeme koje sam provela u Kini. Oduševio me kineski narod, nikome
nije bila čudna skupina slijepih osoba bijele kože, dapače jako su
pristupačni i uslužni.
Ono što me užasnulo jest nehigijena. Ljudi pljuju po ulici, stalno
sam imala osjećaj da će mi netko pljunuti za vrat. Također, toaleti u javnim prostorima su užasni i još k tome čučavci, prava
noćna mora za slijepu osobu. Sve u svemu, odlazak u Kinu bilo
je izuzetno iskustvo.
Sedam godina sam u braku sa svojim suprugom koji mi je najveća potpora u životu. Prihvatio je mene i sva moja ograničenja
kao nešto normalno i zbog toga ga jako volim i cijenim. Ne poznajem puno muškaraca koji bi to bili spremni učiniti. Bez obzira
na sve o čemu sam pisala smatram da živim kvalitetnim životom.
Optimistična sam, volim se smijati - ako nemam čemu drugom,
smijem se sebi.
Nisam navela sve probleme koje mi je donio dijabetes i sve njegove komplikacije, stvarno bi bilo predugo opisati te 34 godine. Želim samo prenijeti poruku vama koji živite s dijabetesom.
Ne zanemarujte svoj dijabetes, pazite na sebe jer komplikacije
dođu i prije nego što možete zamisliti. Mogu vam otežati život,
zakomplicirati ga i u potpunosti vam srozati njegovu kvalitetu.
Danas sam na intenziviranoj terapiji inzulinom 5-6 puta dnevno,
imam govorni aparatić za mjerenje guka i činim to također 5-6
puta dnevno. Živjeti s komplikacijama nije nimalo jednostavno,
pogotovo ako se dogode one najteže poput sljepoće, otkazivanja bubrega ili amputacije stopala. Ja osobno smatram da je danas puno lakše živjeti s dijabetesom nego nekad pa ako sami
napravimo svoj dio, komplikacije ne moraju nikad postati dio života. Danas se o dijabetesu puno više zna, terapije su puno kvalitetnije, a i edukacija je puno bolja. Sudjelujte aktivno u svom
liječenju i brinite o svom dijabetesu. U suprotnom, iz vlastitog
iskustva mogu reći da tijelo sve pamti i kad tad će to naplatiti.
Sada živim život na drugačiji način, brinem o sebi i svom dijabetesu Kod kuće obavljam sve kućanske poslove uz sitne asistencije supruga i naravno, pasa. Oni jako vole "kuhati" sa mnom
jer uvijek nešto usput dobiju. Britt voli kuhano, a Tessie sirovo
povrće.
Imam podršku supruga, obitelji i prijatelja te se nadam da će napretkom medicine život nas dijabetičara postati još kvalitetniji.
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 2/2013
br. 2/2013
Prenosimo iz Diabetes Forecast-a, studeni 2012.
OSMIJEH
Tracey Neithercott
Što vaša usta govore o vašoj šećernoj bolesti?
Ako su oči prozor u dušu, onda osmijeh nudi pogled na gušteraču. Kao što šećerna bolest može
utjecati na vaše
bubrege, stopala, srce
i oči, tako
može igrati ulogu i
na vaše
oralno zdravlje. Istraž i va n j a
u ovom područuju su
još u ranim fazama, ali
studije pokazuju da bolest utječe na usta ciljajući
na desni, povećanje karijesa i
usporavajući zacjeljivanje.
Bolesti desni
Najverojatnje navjeći utjecaj koji šećerna bolest ima na bolesti usta je povećanje
ozbiljnih paradontalnih bolesti. Ozbiljna infekcija desni može uništiti tkivo i kosti koje
drže zube na svojem mjestu, te tako rezultirati ispadanjem zubi. Neki od znakova
mogu biti crvene, natečene, i/ili desni
koji krvare, klimavi ili osjetljivi zubi te
stalan loš zadah.
„Postoji dobar dokaz da je šećerna
bolest rizični faktor za paradentalne
bolesti, kako u intenzitetu tako i u oz-
46
Diabetes
www.diabetes.hr
biljnosti“, kaže Ira Lamster, profesor dentalne medicine i dekan
emeritus Fakuteta dentalne medicine na Sveučilišnom Medicinskom Centru Columbia.
Iako su bolesti desni direktno
izazvane bakterijama
u obliku nakupljanja
plaka na zubima, a
posebno na području
ispod linije desni,
nema razlike između bakterija u
vašim ustima od onih
koji se nalaze u ustima
osoba koje nemaju šećernu
bolest. Umjesto toga, Lamster
kaže, bolesti desni su gore kod
osoba sa šećernom bolešću zbog
veće upalne reakcije na bakterije.
Ali veza između šećerne bolesti i bolesti desni nije jednosmjerna ulica. „Ako
osoba ima umjereno uznapredovalu ili
uznapredovalu paradentalnu bolest i
uz to ima šećernu bolest, njegova metabolička kontrola bit će lošija“, kaže Lamster. Zapravo neka istraživanja govore
kako rani znakovi bolesti desni mogu biti
pokazatelji predšećerne bolesti i šećerne
bolesti tipa 2. Studija 2011.
godine u „Journal of Dental
Research“ ustanovila je da su stomatolozi mogli identificirati 73% ljudi s nedijagnosticiranom šećernom bolešću, zbog
prisutnosti paradentalne bolesti. To bi značilo da bi redovna
čišćenja zubi omogućila otkrivanje bolesti.
Dobre vijesti su da ako liječite bolesti desni možete vidjeti
napredak u poboljšanju kontrole glukoze. Međutim, prema
„Standardima u medicinskoj brizi šećerne bolesti 2012 godine“ Američkog dijabetičkog saveza, studije o ovoj temi su
još za diskusiju. Stoga koliko se vaš HbA1C može poboljšati je
još poprilično nejasno. Ovisno o stadiju bolesti desni, stomatolog može provesti dubinsko čišćenje, prepisati lijekove ili
izvršiti operaciju.
Karijes
Suha usta su čest problem osoba sa šećernom bolešću, pa
iako može biti rezultat starenja ili lijekova, Lamster kaže kako
to može biti komplikacija bolesti. Autonomni živčani sustav
kontrolira rad žlijezda slinovnica, pa su zato problemi kod
stvaranja sline oblik dijabetičke neuropatije (imajte na umu
da oštećenje živaca ne uzrokuje druge probleme u ustima,
čak niti osjetiljivost zubi ili bol, što može biti rezultat bolesti
desni, karijesa, drobljenja ili izbjeljivanja zubi itd.).
Nedostatak sline može se činiti kao nevažan problem, no to
stanje čini više od toga da vam je grlo suho, a usne ispucale. „Slina je jedan od obrambenih mehanizama našega tijela“,
kaže Thomas Oates, pomoćnik dekana za klinička istraživanja i
predsjednik Instituta za paradentologiju na Sveučilištu Teksaškog znastveno zdravstvenog centra na Stomatološkoj školi San
Antonio - „Ona štiti desne od infekcije“. Manje sline znači manje zaštite za zube od kiseline i plaka koji dovodi do karijesa.
Ovo je posebno važno ako jedete često: “Postoji puno istraživanja koja govore kako učestalost jedenja može biti problem“, kaže Oates, iako naglašava kako nema istraživanja
koja direktno povezuju šećernu bolest s povećanim rizikom
pojave karijesa. Konzumiranje glukoze ili bombona kod smanjene razine šećera, neće nužno povećati broj karijesa, ali
često konzumiranje takve hrane će ga ipak povećati. (Ukoliko
pak često jedete kako biste regulirali razinu glukoze, porazgovarajte sa svojim liječnikom o načinima regulacije niske razine glukoze te kako biste ograničili broj niskih razina glukoze.)
Također, osobe sa šećernom bolešću češće će oboljeti od karijesa na korijenu zuba. Desni koji se povlače, problem koji
se javlja s godinama bolesti desni, može izložiti korijen zuba i
ostaviti ga otvorenim za stvaranje karijesa.
Kako bi se stimulirao učinak čišćenja koji slina ima u situacijama kada niste u mogućnosti četkati ili ispirati svoja usta vo-
dom, pokušajte zvakati žvakaču gumu bez šećera ili bombon.
Poduzimajte korake za zdrava usta kako biste spriječili karijes.
Za početak, riješite se plaka tako da ćete dva puta na dan
četkati zube s pastom koja sadrži fluorid, koristiti zubni konac
te redovito čistiti/polirati zube (najčešće svakih šest mjeseci),
kada će stomatolog skinuti plak s vaših zuba.
Sporije zacjeljivanje
Ima logike u tvrdnji da ako šećerna bolest usporava zacjeljivanje rana nožnog ulkusa, da će usporavati i zacjeljivanje u
ustima. No, rane u ustima nemaju iste karaktertike kao rane
na drugim dijelovima tijela jer usta imaju velik protok krvi te
vjerojatno zato što slina pomaže u borbi protiv infekcija.
Isto ne vrijedi za zacjeljivanje od oralnih operacija. U proteklih šest godina Oates je proučavao učinke zubnih implantanata u osoba s šećernom bolešću te ustanovio da imaju odgođeno zacjeljivanje kosti oko zubnog implantata u odnosu
na osobe bez šećerne bolesti.
Iako se povezanost između sporog zacjeljivanja nakon oralnih operacija i šećerne bolesti još uvijek istražuje, možete
povećati svoje šanse za brži oporavak tako što ćete dobro
kontrolirati razinu glukoze. Na kraju, vi igrate veliku ulogu u
prevenciji potencijalih oralnih komplikacija povezanih sa šećernom bolešću, zato, uzmite si vremena i držite glukozu u
normalnim vrijednostima te održavajte vaša usta svježima.
Dobro je znati
1. Iako nekotrolirana šećerna bolest može rezultirati problemima u oralnom zdravlju, jedna epizoda visoke ili niske razine glukoze neće štetiti vašim zubima.
2. Kako čistiti zube koncem
a. Zubnim koncem između dva zuba, savijte konac u obluku
slova C kako bi bio podesan u odnosu na jedan zub,
b. Protrljajte konac gore i dolje uz zub te u prostor između
zuba i desni,
c. Ponovite s drugim zubom prije nego što prjeđene na drugi prostor između zuba.
3. Savjet za četkanje
Stručnjaci preporučuju četkanje najmanje jednu minutu,
usredotočavajući se na svaki zub posebno uključujući okolno
zubno meso.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Recenzija
Recenzija
br. 2/2013
br. 2/2013
mijenjena?“ I sljedeće: „Zar priroda vrijedi manje od industrije
živežnih namirnica i njezine kemije?“ Mislim da bi to bilo veoma
nerazumno već i samo pretpostaviti.“
PROČITALI SMO ZA VAS:
Zdrava dječja prehrana,
živa i ukusna
Priručnik za najprikladniju dječju prehranu s mnogo
poučnog štiva i s odličnim receptima
AUTOR: Urs Hochstrasser
IZDAVAČ: UPT (U pravi trenutak), Đakovo, 2006.
Recenzija: Zrinka Babić, autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu
i projekta slatkikosecer.com (facebook stranica Slatki kao šećer)
„Vaša djeca nisu VAŠA djeca.
To su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom...“*
(*Dio pjesme Khalil Gibran-a koju autor koristi kao poticaj za
preispitivanje odnosa sa svojom djecom).
Ako ste roditelj, sigurno ste doveli u pitanje, ako ne vašu prehranu, onda prehranu vašega djeteta. Kada postanete odgovorni
za drugo biće to vam se pitanje jednostavno nameće. U zbrci
informacija, tablica, preporuka i ponude teško je raspoznati
najprikladniju prehranu. Vjerojatnije je da ćete se prepustiti i
krenuti lakšim putem, onim koji poznajete. Pojedinci ipak učine
korak više te se nađu na teškom putu istraživanja, iskušavanja
i stjecanja spoznaja i znanja. Urs Hochstrasser je jedan od tih
pojedinaca koji ovom knjigom nesebično dijeli stečeno znanje
misleći na dobrobit i sreću djece.
Urs Hochstrasser je rođen kao treće dijete u obitelji s osmero
djece te otac dvoje djece. Ljubav kao osnovni motiv poticala ga
je na potragu za istinom koju je pronalazio u samome sebi. Ganut patnjom bolesnih i umirućih bio je potaknut i zalagati se za
zdravlje. U potrazi je obišao svijet. Bio je generalni direktor jednog hotelskog lanca te je vrsni kuhar specijaliziran za pripremu
prijesne ili sirove hrane. Danas je voditelj School of Life. Sa ženom Sheilom učitelj je života i zdravlja. Na tek stotinjak stranica
jednostavnim jezikom prenosi srž stečenoga znanja uz praktične
upute u obliku jednostavnih recepata, po dječjem ukusu.
U prvi plan autor stavlja ljubav i brigu o djetetu, poštovanje, od-
48
Diabetes
www.diabetes.hr
govornost roditelja prema novim naraštajima, pa tako i prema
budućnosti.
„Isto mi se tako čini važnim da djeca znaju kako su ona sljedeći
naraštaj koji će upravljati našom Zemljom. Zato bismo im trebali
učiniti razumljivim kakvu će odgovornost preuzeti i kako će biti
za to sposobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna i čila i zahvaljujući tome u stanju preuzeti odgovornost nad
samim sobom te nad svojim mišljenjem i postupanjem. Djeca
trebaju pritom osjećati da ih smatramo punovrijednim i važnim
bićima.“
Iskustvo, ali i znanost danas potvrđuju dobrobit veganskoga
stila života uz prehranu sirovom hranom. Sirova hrana donosi
zdravlje na fizičkoj razini, ali također i na duhovnoj što se često
zanemaruje ili negira.
Urs Hochstrasser kao najvažniji nutrijent sirove hrane ističe svjetlo. Svjetlo je najelementarnija živežna namirnica, znak je
života, a uništava se kuhanjem. Izmjena svjetla odlučujući je
čimbenik života i zdravlja. Nosi informaciju, odnosno bez svjetla
nema komunikacija te razmjene.
Većina će postaviti pitanje: je li sirova hrana uopće dobra za dijete, uz to veganska, te je li dovoljna?
„Kako bih spriječio sve strahove, odgovaram: „Tako se u svakom
slučaju bolje prehranjuju!“ Dopustit ću sebi dva protupitanja:
„Ako se dijete (navodno) zadovoljavajuće prehranjuje mrtvom
hranom, kao što su industrijska i kuhana hrana, zašto se ne bi
moglo živom, dakle prijesnom hranom koja nije kemijski pro-
Sljedeće pitanje koje bi si mogli postaviti jest: želim li se odricati
ograničavajući si izbor hrane koja je danas u ponudi?
Mnogi misle da promjenom svoje prehrane, općenito promjenama, nešto gube. Urs Hochstrasser tu pojavu naziva „vladanjem
orijentiranim na gubitak“. Svjesno možete promijeniti svoj stav
te se orijentirati na uspjeh, pažnju usmjeriti naprijed umjesto
gledanja unazad. „Mnogi se ljudi pri promjeni načina prehrane
prisjećaju ugodnih strana dotadašnjeg oblika prehrane i uspoređuju ga s početnim teškoćama prilagođavanja ovom novom.
Postupite suprotno. Usporedite sve loše strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti žive, svježe hrane. Od sada se
usredotočite samo još na prednosti svježe hrane.“ Svježa hrana
gotovo da i ima samo prednosti. U sebi nosi svjetlo, život, enzime. Punovrijedna je namirnica koja u pripremi ništa nije izgubila, ne sadrži štetne spojeve nastale procesom obrade, daje vam
energiju, doista vas hrani i čini vas fizički, mentalno te duhovno
čistima. Tada je ona doista plod, dar prirode za koji osjećate zahvalnost. „Zdravlje nije sve, ali sve je ništa bez zdravlja.“
Kašica za bebe
½ banane
½ avokada
po želji malo meda
po želji malo bademovog pirea
(ostatak kod pripreme bademovog mlijeka, mogu i mljeveni
bademi)
Bananu i avokado zgnječiti vilicom i dobro izmiješati. To je za
bebe brzo pripravljen i punovrijedan obrok.
Kada su djeca veća, može se dodati i nešto meda i bademovog pirea.
Zelena snaga (od 9. mjeseca)
10 g svježih listova mladog špinata
¼ avokada
½ jabuke
½ šalice vode
Jabuku bez sredine s košticama narezati na male komadiće
i s ostalim sastojcima staviti u mikser, uliti vodu i sve usitniti
u finu kašicu.
Jedan dio vode može se nadomjestiti sokom naranče. Umjesto špinata može se upotrijebiti primjerice matovilac, izdanci suncokreta ili alfealfe (neutralni okus). Jabuka se može
nadopuniti ili nadomjestiti bananom ili kruškom.
Ako je navedena količina premala za vaš mikser, načinite
jednostavno dvostruku količinu i pojedite skupa s djetetom.
Stil života povezan s prehranom sirovom, prijesnom ili živom
hranom, širi se i to s razlogom. Teško je othrvati se kulturi, tradiciji, uvjerenjima, ali uspijete li učiniti taj prvi korak naprijed i
iskusiti – povratka nema. Tijelo prepoznaje izvor života iako mu
je do toga trenutka bio uskraćen. Na mentalnoj razini hrana u
konvencionalnoj ponudi je iluzija, slika, ona oponaša okuse i
doživljaj sirove hrane iako u tome baš i nije uspješna. Mnogo
se govori i o razinama svijesti koja na nivou civilizacije prelazi
na viši stupanj. Viši stupanj svijesti omogućuje i prepoznavanje
životno važnih elemenata prehrane, ali i obrnuto – sirova hrana
kroz hranjenje energijom omogućava novu razinu svijesti.
„Ono što smo čitali ili slušali o prehrani u svom dosadašnjem
životu, ne moramo nužno učiti i svoju djecu, jer svaka stečena
spoznaja koja nas dovede do višeg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da to razumijevanje ostavimo u baštinu svojim
potomcima kao duhovno oblikovanje.“, piše u predgovoru Wallo
Gauch-Keller.
Ostaje vam samo probati i iskusiti.
Mandarina Belvedere
2 velike mandarine
1 jabuka
1 velika žlica meda
2 oraha
Mandarine bez guljenja poprečno nožem prepoloviti. Vrhom noža odstraniti koštice. Jestivi dio ploda žlicom odvojiti
od korice. Pritom se korica ne smije oštetiti. Jabuku naribati.
Jestivi dio ploda mandarine i med izmiješati u mikseru. Tu
kašu primiješati naribanoj jabuci. Sve napuniti u polovine
korica od mandarine i tako poslužiti. Namočene polovice
oraha staviti na deserte kao ukras. Umjesto oraha možete
upotrijebiti lješnjake, sjeme maka ili slično.
Hrskavi kruh
2 šalice proklijale žitarice (npr. heljda, moči se oko 12 sati te
klija još oko 12 sati)
1 šalica vode
vrh noža sirove soli
1 velika žlica hladno prešanog maslinovog ulja
1 velika žlica prehrambenog kvasca
Sastojke u mikseru izmiješati u kašu i izliti na papir za pečenje. Razmazati i zagladiti na debljinu od oko 2 mm, te ostaviti
5-8 sati sušiti (npr. u pećnici lagano otvorenih vrata pri 50°C.
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Križaljka
br. 2/2013
Nagrađeni iz broja 1/2013: Marija Brkić, Obrovac; Kristina Delić, Split; Galina Galović, Split; Ivana Buneta, Kutina; Vjekoslav Lom, Kloštar Ivanić
Diabetes
www.diabetes.hr
51
velika
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Kako se pandemija dijabetesa
nastavlja, svijet treba
više velikih postignuća
Dijabetes
Otkriveni
Dobivaju
skrb
Postižu
ciljeve
liječenja
Postižu
željene
ishode
Pravilo polovice
Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali
bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim
ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće
zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova
velika postignuća.
Koje će biti vaše veliko postignuće?
Izdanje: 01-22.02.2013.
Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti,
na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav
način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida,
biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Medix 96 – 69. Dani_Sv. Martin - CRO-ENDO

Alternativne i komplementarne metode liječenja

BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA Učešće medicinskih sestara u

Dijabetes i suha koža - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Bolujem od dijabetesa tip 2 - Bayer Diabetes Care

Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga