b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 5 - rujan 2011.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Dijabetičar, obitelj i okolina
Djeca sa šećernom bolešću u odgojno-obrazovnim ustanovama
Dobrobiti seminara
Posjetili smo obitelj Mađarić:
Tko se brine o starijima? Ništa nova, sve po starom
Impressum / Sadržaj
br. 5/2011
Civilno društvo
34 KUZ u Europi
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 5/2011., godina izlaženja XIX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Također u ovom broju:
Obitelj i okolina moraju biti oslonac i podrška
Izdanje: 04-02-11-2010.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
4
Uvodnik
5
Net vijesti
6
Događanja i akcije
14 Intervju
19 Medicina
23 Prehrana
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: rujan 2011., u 30 000 primjeraka
Klinička ispitivanja - još jedan
od načina da se uspostavi
partnerstvo civilnih udruga u
zdravstvu i medicinskih
profesionalaca
25 Recepti
28 Gastro putovanja
32 Tjelovježba
36 Djeca i mladi
39 Iz udruga HSDU-a
41 Civilno društvo
46 Zanimljivosti
S adržaj:
7
Motovunska ljetna škola
unapređenja zdravlja
IGROKAZ: E-zdravstvo u praksi:
Informatizacija u zdravstvu
ima prednosti, ali jesu li naši
podaci zaštićeni?
48 Međunarodna iskustva
50 Recenzija
51 Nagradna križaljka
Događanja i akcije
23
Mladi
16 Međunarodni kamp
Nas 24
IDF nas uči „Mi smo osobe s
dijabetesom“, a kamp: kako mladi
šire vidike za život s dijabetesom
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 5/2011
RIJEČ UREDNICE
Net vijesti
Neka znaju!
M
oja je majka bila iznenađena kad sam osobama s kojima sam bila u kon­
tak­tu davala na znanje da imam dijabetes, a meni se to činilo logičnim i
korisnim. Ako dijabetičar živi s obitelji, onda okolina to zna i podrazumijeva
se da se i članovi obitelji brinu o osobi s dijabetesom i da su podučeni kako po­mo­
ći ako zatreba. Ipak nismo uvijek okruženi osobama koje znaju što poduzeti na
pri­mjer u slučaju hipoglikemije, kakvo sam iskustvo jednom imala: za­tek­la sam se u
vrijeme rata pred vojarnom u Črnomercu u kojoj su tada bili vojnici UNPROFOR-a.
Javila sam se vojniku na porti i rekla kakav trenutno imam problem, uspjeli smo se
spo­ra­zumjeti na engleskom jeziku, a na moju sreću on je znao što mi treba: za čas sam dobila voćni sok sa še­će­rom
i sve je dobro prošlo. Naravno, nije se smjelo dogoditi da se nađem na cesti bez “slatke“ pomoći u torbi!
Kad se dijabetes pojavi u djetinjstvu, neki su sretni da imaju majku koja zna izaći na kraj sa svim ne­da­ćama koje
do­đu, o čemu u ovom broju govori obitelj Mađarić. Ne treba zaboraviti i na sve druge mogućnosti uklju­či­vanja
okoline, što osim medicinskog osoblja znači i naša dijabetička društva, koja često nude bogate programe za poduku
i druženje. I kućni ljubimci nam pomažu na svoj način. Igrokaz iz ambulante obiteljskog liječnika ne tiče se samo nas
s di­ja­be­tesom, ali je dobro da znamo što nam donose novosti u sustavu zdravstva.
Kad prođu ljetne vrućine, bit će više prilike za šetnje, a čitanje kad dođe na red.
Vaša
Mensura (Seka) Dražić
S dijabetesom
javno kroz život
RIJEČ PREDSJEDNIKA
B
iti roditelj, suprug, supruga, radni kolega, susjed, zet ili snaha - prirodna je
okol­nost. Ali ako imate dijabetes - ima li razlike ? Gledaju li vas drugačije?
Duboko vjerujem da ne. Ljudi se cijene po osobnosti, ugodnosti, kompetenciji,
a ne po tome jesu li osobe s dijabetesom, visoki, niski, crne ili bijele boje kože. No,
svjestan sam kako nemali broj osoba krije svoj dijabetes. Možemo li mijenjati di­ja­
be­tes mijenjanjem javne spoznaje o njemu, o nama, u našoj okolini? Bi li naše mo­
gu­će tjeskobe zbog dijabetesa mogle uklanjati javne osobe, vrhunski glumci i glu­
mi­ce, sportaši, javno noseći stigmu dijabetesa? Bi li vas to oslobodilo vaše osobne
nelagode što imate dijabetes?
Ovo je 2011. godina. Je li moguće da ima osoba koje dijabetes taje svojoj okolini,
čak i obitelji? Da, nažalost, moguće je, jer osobno poznajem obiteljsku liječnicu ko­
ja taji da ima dijabetes. Kome? Sebi? Ili svojim pacijentima koje bi trebala motivirati
za kvalitetan život i uz dijabetes?
Pozivam javne osobe koje imaju dijabetes, ali im on nije prepreka za ostvaren vrhun­ski osobni uspjeh, da nam se
jave, da zajedno doprinesemo javnom razbijanju stigme osoba s dijabetesom, da mo­ti­vi­ramo okolinu za stvaranje
pozitivnog stava prema osobi s dijabetesom.
Meni dijabetes nije ni osobna ni javna prepreka da budem to što jesam: i otac, i suprug, i radni kolega, i ravnatelj
ško­le i navijač i pčelar...
Veseli bili
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Loša kvaliteta spavanja
može pogoršati dijabetes
Istraživanje provedeno na
571 ispitaniku pokazalo je
da obo­ljeli od dijabetesa
tipa 2 koji lo­še spavaju
ima­ju više ra­zi­ne še­ćera
u krvi te više po­teš­koća u
kon­tro­li svoje bolesti.
Naime pokazalo se da di­
ja­be­ti­čari s poteškoćama
spavanja imaju 23 posto
višu razinu glu­ko­ze u krvi
natašte, 48 posto višu ra­zi­nu inzulina i 82 posto
veću otpornost na inzulin ne­go dijabetičari koji
normalno spavaju.
Neka prijašnja istraživanja ukazala su na vezu
izme­đu dijabetesa i lošijeg spavanja. Što može
zna­či­ti da su obo­lje­li od dijabetesa osjetljiviji na
učin­ke poremeće­nog spavanja ili da oboljeli koji
sla­bo kontroliraju svoju bolest mogu imati po­re­me­
će­no spavanje.
Jednako tako, često osobe s dijabetesom tipa 2
ima­ju pre­ko­mjernu tjelesnu težinu, a zna se da
ona može narušiti kvalitetu sna te da je povezana
sa sleep apnejom.
www.cybermed.hr
Dijabetes nije bauk
Pozivamo sve udruge
HSDU-a i pojedince
koji se dugi niz godina
(preko 40) uspješno
bore i žive s di­ja­be­
tesom da nam se ja­ve
kako bismo ih pred­sta­
vi­li kao primjer mo­gu­
ćeg kvalitetnog života
s bo­leš­ću i uru­čili im
Pohvale povodom Svjet­skog dana dijabetesa.
HSDU
Ilica 48/II
tel. 01 4847 807
www.diabetes.hr
br. 5/2011
Čimbenici koji pridonose smanjenju
volumena mozga
Dijabetes, pušenje,
po­vi­šeni krvni tlak
i prevelika tje­les­
na masa u sred­noj
ži­vot­noj do­bi pri­
do­no­se sma­nje­nju
vo­lu­me­na moz­ga u
starosti.
Rezultati koje je
objavio časopisu Neurogy se te­me­lje na praćenju
1352 ispitanika koji su u starijoj ži­vot­noj dobi
podvrgnuti magnetskoj rezonanci moz­ga i
testiranju kognitivnih sposobnosti.
Pokazalo se kako svaki od 4 identificirana faktora
rizika pridonosi smanju volumena mozga na svoj
na­čin - dijabetes je bio izraženije povezan sa sma­
nje­njem hipokampusa, a povišeni krvni tlak s gu­
bit­kom bijele moždane tvari.
Pušenje i prevelika tjelesna masa su bili povezani
sa smanjenjem volumena cijelog mozga.
Smanjenje volumena mozga je dovodilo i do slabi­jih
rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti.
www.plivazdravlje.hr
Orašasti plodovi štite od dijabetesa!
Rezultati najnovijeg istra­ži­va­
nja su po­ka­za­li kako sva­ko­
dnev­na konzumacija ora­šas­tih
plodova pomaže u kontroli di­
ja­be­tesa tipa 2 te ujedno sprje­
ča­va kom­pli­ka­cije po­ve­za­ne
sa spo­me­nu­tom bolešću.
Orašasti plodovi su odli­čan
izvor vlakana i ma­gne­zi­ja, ne­
op­hod­nih nu­tri­tiv­nih sa­sto­ja­ka
dijabetičke prehrane.
Obiluju omega-3 masnim ki­se­li­na­ma i dru­gim zdra­
vim mastima ko­je po­ma­žu usporiti pro­bav­lja­nje uglji­
ko­hi­dra­ta, što dovodi do snižavanja šećera u krvi.
Studija navodi kako je konzumacija 56 grama oraha
dnevno, kao zamjena za uglji­ko­hi­dra­te, učinkovita
u kontroli razine glu­ko­ze u krvi i seruma lipida kod
osoba s dija­be­tesom tipa 2.
“Miješani, neslani, sirovi ili prženi orašasti plodovi su
iznim­no korisni za kontrolu glukoze i masnoće u krvi te se
kao takvi mogu koristiti kao dio strategije za poboljšanje
kon­tro­le dijabetesa, bez dobivanja na težini”, po­ru­ču­je
dr. David Jenkins sa Sveučilišta Toronto.
www.ordinacija.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2011
br. 5/2011
Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja
Zdravstveni sustav treba omogućiti ono što i pacijenti i
liječ­ni­ci žele, a to je skrb u skladu s etičkim kodeksima i
na­šim zakonima, koja uključuje:
- razumijevanje,
- objašnjenja dijagnoze,
- da ih se upita je li im što nejasno i da ih se pritom
gleda u oči,
- da im se nasmiješe.
Grožnjan, lipanj 2011.
Izgubljeni u bolesti
Udruga „Za novi dan“ provela je istraživanje o dostupnosti i kvaliteti zdravstvene usluge koje
je obuhvatilo 868 ispitanika u dobi od 15 do 80 godina. Više od pola ispitanika nije sudjelovalo u
odlukama o vlastitom liječenju, a gotovo 500 njih je priznalo da im je bilo teško išta pitati liječnika.
Tijekom liječenja polovini njih nisu objašnjene nuspojave, a čak 182 bolesnika sami su sebi
organizirali pretrage
Katarina Katavić, Udruga „Za novi dan“, članica KUZ-a
-
-
-
-
K
rajem lipnja u Grožnjanu je održan tečaj Mediji
i zdravlje: privatno i javno zdravstvo na kojem se
govorilo i o iskustvima pacijenata.
Naša udruga pomaže oboljelima i njihovim obiteljima
tako što ih informiramo, pomažemo i lobiramo u ostva­ri­
va­nju prava iz djelokruga zdravstvene i socijalne skrbi.
Upravo te aktivnosti pomažu pri promicanju prava na
je­dna­kost u pristupu optimalnom liječenju raka i skrbi.
Od zdravstvenog sustava i zdravstvenih djelatnika oče­
ku­jemo “zdravlje za sve“:
- osiguranje svima zdravstvene zaštite na temelju
potreba, a ne mogućnosti plaćanja
6
Diabetes
www.diabetes.hr
pružanje cjelovite zdravstvene zaštite
stalno unaprjeđivanje kvalitete i uklanjanje slabosti
smanjivanje neravnopravnosti u zdravstvenoj zaštiti
poštivanje prava pacijenata
Pacijenti su danas bolje informirani i više zainteresirani
za znanost i medicinu nego prije, te žele:
- Individualizirani pristup
- Brižno i pažljivo medicinsko osoblje
- Mogućnost da budu uključeni u donošenju odluka
- Objašnjenje zdravstvenog stanja
- Ako/kad nastane problem, da ima netko tko može
pomoći
Svakodnevno zaprimamo priče oboljelih i njihovih obi­te­
lji o lošem postupanju prema njima, čekanju na pretrage
i terapije, pa smo zbog toga pokrenuli istraživanje o do­
stup­nosti i kvaliteti zdravstvene usluge. Istraživanje se
pro­vo­dilo od listopada prošle do svibnja ove godine i
obu­hva­tilo je 868 ispitanika u dobi od 15 do 80 go­di­
na. Istraživanje provodimo i dalje.
Rezultati su pokazali da je otprilike tek svaki četvrti onko­
loški bolesnik (27 posto ispitanika) počeo s liječenjem
ra­ka u roku od 15 dana od postavljanja dijagnoze.
Najveći dio bolesnika, njih 39 posto, čekao je na po­če­
tak liječenja mjesec dana, dok je 18 posto bolesnika s
Ignoriranje je nešto što pacijent može protumačiti kao
ne­mar, nezainteresiranost, ali i kao pokazatelj loše
zdrav­stve­ne skrbi.
lije­čenjem počelo dva do tri mjeseca nakon što su do­
zna­li da imaju rak.
Nadalje, svaki deseti bolesnik na čekanju je bio od tri
do šest mjeseci, a više od pola godine na liječenje je
če­ka­lo šest posto osoba s dijagnozom raka. To znači da
je, sumirano, svaki treći bolesnik (34 posto), nakon što
se suočio sa zloćudnom dijagnozom, bio prisiljen čekati
dulje od mjesec dana.
Istraživanje je pokazalo da su najveći problem pretrage,
koje kao glavni razlog čekanja na početak liječenja
navodi čak 36 posto pacijenata. Slijedi čekanje na
lijek, što je kao problem istaknulo 30 posto ispitanika, a
na početak radioterapije čekalo je 23 posto bolesnika.
Šest posto pacijenata potvrdilo je da je moralo čekati
na operaciju, a njih pet posto čak je trebalo čekati i na
prvi pregled kod onkologa.
Samo devet posto ispitanika za bolest je doznalo za­
hva­ljujući pregledu u sklopu programa ranog otkrivanja
raka, dok je najviše njih, 41 posto, liječnika potražilo
kad su osjetili smetnje, 28 posto njih za rak je doznalo
slu­čaj­no, a samo 22 posto zahvaljujući sistematskim pre­
gledima.
Više od pola ispitanika nije sudjelovalo u odlukama o
vlastitom liječenju, a gotovo 500 njih je priznalo da im
je bilo teško išta pitati liječnika. Tijekom liječenja polovi­ni
njih nisu objašnjene nuspojave, a čak 182 bolesnika sa­
mi su sebi organizirali pretrage. Ispitivanje je pokazalo i
da gotovo 500 ispitanih nije imalo problema u dobivanju
lijeka, no njih 113 čekalo je odobrenje, a 104 je imalo
problema jer lijek nije bio na HZZO-ovoj listi.
U ispitivanju je zadovoljstvo pruženom zdravstvenom
uslu­gom izrazilo 36 posto onkoloških bolesnika, dok je
pre­ostalih 64 posto nezadovoljno zbog raz­nih razloga
- njih 12 posto nije zadovoljila tehnička opremljenost
zdravstvene ustanove, 29 posto je nezadovoljno lošim
odno­som zdravstvenih djelatnika, a 23 posto nije za­do­
volj­no kvalitetom usluge.
Alarmantne brojke:
- 27 posto bolesnika liječenje je počelo u roku od
15 dana od postavljanja dijagnoze
- 39 pacijenata čekalo je mjesec dana
- 18 posto njih terapiju je počelo nakon dva do tri
mjeseca
- 10 posto čekalo je tri do šest mjeseci
- 6 posto bilo je prisiljeno čekati dulje od pola
godine
Priče pacijenata o čekanju terapije
Metastaze raka dojke na kostima i limfi: »Od uspo­stav­
ljanja dijagnoze, pa do početka kemoterapije prošlo je
dva mjeseca! Tumor je lomio moje kosti, bolovi su bili
neizdrživi. Odgovor je bio: ‘Ma, nećete umrijeti.’ Ma,
šta mi tumor mora pojesti ne znam koliko tkiva, dok ne
do­bi­jem terapiju? Ne znam, meni to nema ni najmanje
lo­gi­ke. Pa mi kažu, mlada sam (33 godine), neki moraju
če­kati dulje. Pa rekoh, stvarno. A tek kako utječe na psi­
hu, čekanje na terapiju je ipak najgore«.
Karcinom prostate: »Imam 49 godina, operiran sam na
Rebru u travnju 2010, radikalna pro­sta­tek­tomija s po­zi­
tiv­nim rubom. Nakon kontrole urologa i vađenja PSA u
srp­nju 2010. pre­po­ru­ča mi se zračenje. Već tada imam
bo­lo­ve u ramenima, pod desnom lopaticom, u prsti­ma
ruke i noge, zubi i zubno meso, af­te i slične stvari. Pijem
Voltaren, loše spavam. Pla­ni­ra se zračenje 30. kolovoza
2010. Međutim, do da­nas (29. listopada 2010.) nisam
počeo sa zra­če­njem. Pokvario se uređaj. ‘Bit će, samo
što nije, evo idući tjedan.’ ‘Počeli smo raditi, ali ima pu­
no pacijenata otprije.’ ‘Baš unaprjeđujemo softver.’ U
me­đu­vremenu moj trbuh raste, bol u leđima, čudan suh
osip. Danas je šest mjeseci od operacije, a moje daljnje
liječenje još ni­je počelo.«
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
br. 5/2011
VII. SKUPŠTINA KOALICIJE UDRUGA U ZDRAVSTVU
„Niste sami…“
Snježana Ivčić & Mensura Dražić
uključe u građanske inicijative i izbore za svoja prava
na zaštitu zdravlja. U kampanju će biti uključene sve
udruge članice, a prikazani su i vizuali (letak, plakat)
koji će se koristiti.
Predstavljena je i suradnja s Pravnom klinikom Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ovom suradnjom
članovi udruga članica KUZ-a moći će dobiti besplatan
pravni savjet i pomoć.
Skupština je završila malim domjenkom i u dobrom
raspoloženju.
U
lipnju 2011. Koalicija udruga u zdravstvu
KUZ održala je svoju VII. godišnju skupštinu.
Ova Skupština nije bila izborna, već samo
izvještajna, a najvažnija točka dnevnog reda bila je
izmjena Statuta. Statut je izmijenjen kako bi se rad KUZa poboljšao i prilagodio uvjetima koji će biti navedeni
u Zakonu o organizacijama koje djeluju za opće dobro,
koji je u pripremi.
Mensura Dražić, predsjednica KUZ-a, prisutnima je
predstavila Godišnji izvještaj za 2010., a upoznala ih je
i s Planom aktivnosti za 2011. godinu.
Na Skupštini je predstavljena i kampanja “Niste sami...“
čiji je cilj osnaživanje i poticanje građana da se aktivno
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2011
br. 5/2011
Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja,
ti­ti lijek.
D: Ma, sjajno. Zašto vam hitna nije izdala recept? Pa oni
su za to zaduženi dok mi ne radimo.
P: Pa, rekla je sestra na hitnoj da podignem lijek u ljekarni,
a da ćete vi napisati recept sutradan.
D: A, gdje je bio doktor?
P: Ionako je liječnik bio na intervenciji. U kafiću pored. Na­
vodno se netko alkoholizirao.
D: Molim? Neka vam onda u bolnici izdaju recept!
STANKA
Motovun, srpanj 2011.
U MOTOVUNU O STARIM PROBLEMIMA NA NOV NAČIN
IGROKAZ
E-zdravstvo u praksi
Priredili:
Ljiljana Lulić Karapetić, dr. med. i Mario Malnar, dr. med.
fotografije ustupio časopis Medix
Pacijentica i liječnik obiteljske medicine i igrokazom skre­
nu­li pozornost na preopterećenost obiteljskog liječnika
te mo­gu­će kršenje zakona, povezano s informatizacijom
zdrav­stve­ne djelatnosti
Kratice:
D - doktor obiteljske medicine –
(dr. Mario Malnar, KoHOM, HLK)
P - pacijentica –
(dr. Ljiljana Lulić Karapetrić, KUZ, KoHOM, HLK)
Pacijentica dolazi u ordinaciju kod svoga iza­
bra­nog liječnika. Uobičajeno, doktor je za­
tr­pan papirima, registrima, knji­ga­ma,
tastaturama...
Doktor sjedi ispred tri monitora.
U ruci drži kalkulator radi bržeg
obra­ču­na staža u osiguranju. Na
sto­lu, negdje među papirima, za­
zvo­ni telefon. Pacijenticu ne
vidi.
PRVI
PROBLEM
UPUTNICE ZA HITNU
P: Dobar dan, doktore
Malnar! (Ona očekuje da je
doktor po­gle­da. No, uzaludno.)
P: Doktore Malnar, dobar dan!
10
Diabetes
www.diabetes.hr
D: Dobar dan! (Izusti, ne dižući pogled s kalkulatora.)
P: DOKTORE! (Podvikne malo pacijentica.)
D: O, gospođo Ljiljana, dobar dan, dobar dan. Molim vas
trenutak, sad ću ja, samo malo...
P: Ali, doktore, što vi to radite?
D: Ma, znate gospođo, ručno obračunavam
staž osiguranja u zadnjih 18 mjeseci za baku
ko­joj trebaju pelene. Naime, moram biti siguran
da je sve po propisu ili ću u protivnom pelene
pla­ti­ti ja! Znate, program se zna zabuniti. Pa
sam si­gurniji, ručno!
P: A zašto biste vi morali platiti pelene, za Bo­
ga miloga?
D: Zato što moram poznavati oko
200 zakona i pravilnika, jer ako
po­grije­šim, cap! Ode mi novčanik.
Bo­lje da vam o tome ne govorim.
To nije ni za Motovun!
Gospođo Ljiljana, a zašto ste vi da­
nas došli?
P: Dragi doktore, problemi, znate...
Došla sam po uputnicu. Naime,
jučer sam bila na hitnoj internoj,
jer me nešto gu­ši­lo. Nakon što su mi
napravili sve, pa i ko­lo­no­skopiju, rekli su
da moram donijeti uput­ni­cu. Da samo
znate kako me muž na­lju­tio prije odlaska
u bolnicu, jedva sam di­sala. Danas im
obavezno moram donijeti uputnicu.
D: Joj, gospođo Ljiljana, pa što su našli?
P: Ništa, ali dok su mi napravili i kolonoskopiju, sve je pre­
sta­lo. Muž je bio k’o bubica. Znate doktore, svakako im
mo­ram donijeti uputnicu!
D: Kakvu uputnicu? Pa, zar vas nisu obradili putem hitnog
prijema? Za to im ne treba uputnica. Ja vas nisam uputio,
pa vam ne mogu ni dati uputnicu.
P: Jesu, gospodine, obradili su me na hitnoj, ali svejedno
tra­že uputnicu.
D: Ne mogu vam izdati uputnicu jer ne znam ni kakvu. A
znate već, otkad je u funkciji e-zdravstvo, mi vam ništa una­
trag ne možemo pisati.
P: Samo malo, doktore Malnar. Uputnicu moram odnijeti, a
otkad je e-zdravstvo, ja ovdje moram čekati da vi sve njih u
e-vlasti zadovoljite, a tek onda da mene pogledate! (Ljutito
zaključi pacijentica).
D: Joj, dobro, dobro. Kakvu uputnicu želite?
P: Pa, ne znam baš. Svakako nekakvu uputnicu!
D: Želite li za bolničko liječenje, ambulantno liječenje, di­ja­
gno­stiku ili nešto treće? Crvenu ili zelenu?
P: Nemam pojma. Čekajte malo, čini mi se da su rekli
crvenu.
D: Dobro, onda uzmite crvenu bolničku, ona pokriva sve.
(Po­tom liječnik ručno napiše uputnicu, jer datum se ne mo­
že unijeti elektronički unatrag. Na kraju važno i energično
lupi dva žiga, na šest mjesta svaki. Pogleda pacijenticu Lji­
lja­nu koja dalje mirno sjedi i pomisli zašto već ne odlazi. A
mora još izračunati tri staža i prebrojiti sve trakice za GUK
koji je do sada izdao).
P: Doktore, moram vratiti i recept u ljekarnu!
D: Kakav sad vražji recept? Zar vam nisu u bolnici sve dali?
P: Ma znate, rekli su da su malo tanki s praškom za čiš­će­nje.
D: I?
P: Medicinska sestra je rekla da ga podignem u ljekarni, a
svi znaju da ste vi jako dobri i da ćete mi kasnije napisati
recept. Zbog kaucije, znate. Ako ne donesem, moram pla­
(Pacijentica mirno šuti i razmišlja kako je prašak za čišćenje
samo 6,00 kuna, a za kolonoskopiju su joj rekli da je ba­
rem 1000 kuna. Dobro je i prošla).
DRUGI PROBLEM - SIGURNOST PODATAKA
D: Jeste li još nešto trebali, gospođo Ljiljana?
P: Dr. Malnar, došla sam zbog jako bitne stvari. Sjećate li
se kada sam prije nekoliko mjeseci potpisala izjavu kojom
vam zabranjujem da šaljete moje podatke internetom? Da
ne ponavljam. Vi dobro znate moje razloge za to i od toga
ne odustajem. Koliko vidim, na vratima vaše ordinacije sa­
da stoji da više niste odgovorni za te podatke, odnosno da
se ograđujete od toga?
D: Da, vidite, novi pravilnik o krejzihu...
P: O čemu?
D: Ah, znate CEZIH, mi to od milja nazivamo...
P: Aha!
D: Dakle, novi pravilnik kaže da se vi s time slažete.
P: Koji pravilnik? Kako se mogu složiti kad sam pisanim pu­
tem zabranila slanje mojih zdravstvenih podataka?
D: Kada ste svojom izjavom odabrali obiteljskog liječnika,
do­brovoljno ste pristali na davanje podataka.
P: Doktore, o čemu vi to? Pa ja sam se za vas opredijelila
pri­je 10 godina. Od tada nisam potpisala nikakvu drugu
slič­nu izjavu. Na onoj staroj nigdje ne piše da se slažem
da me “šaljete u svemir“.
D: Kako sada stoje stvari, draga gospođo Ljiljana, jedino
što nam preostaje je da me tužite.
P: Za ime Boga, doktore, ne pada mi na pamet da tužim
vas, svoga doktora. Vjerujem vam i poštujem vas. Ali, nešto
se ipak mora poduzeti.
(Na kraju se pacijentica i liječnik zamišljeno i upitno okreću
prema publici.
Tišina i pogled u prazno.)
(Uslijedio je potom samo pljesak publike).
***
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Događanja i akcije
Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju
br. 5/2011
Medicina i zdravstvo vrlo su osjetljiva područja s motrišta
ljudskog života i rada te svaka neprimjerena uporaba ili zlo­
uporaba zdravstvenih podataka može dovesti do ne­že­lje­
nih ishoda, kaže se u preambuli Deklaracije o e-zdravstvu
Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (travanj 2011.).
U sklopu zdravstvene reforme nastavlja se informatizacija
preventivne zdravstvene zaštite (PZZ) te se ordinacije obi­
telj­skih liječnika, ljekarni i područnih laboratorija povezuju
s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Re­pu­bli­
ke Hrvatske (CEZIH).
U CEZIH se nakon svakog posjeta pacijenta šalju njegovi
medicinski podaci. Nitko do sada nije upitao niti jednog
pacijenta o tome slaže li se on da se njegovi zdravstveni
podaci šalju putem interneta na CEZIH.
Pojedini pacijenti, koji poznaju zakonodavstvo Republike
Hrvatske, informatiku i (ne)sigurnost interneta te mogućnosti
zloporabe tako osjetljivih podataka (podaci o životu i
zdrav­lju pojedinca):
- ne žele da njihovi zdravstveni podaci putuju internetom;
- potpisuju izjave kojim zabranjuju liječniku da šalje
njihove zdravstvene podatke;
- postavljaju pitanja o tome:
1. Tko je voditelj baze podataka Centralnoga infor­ma­cij­
skog sustava zdravstva Republike Hrvatske?
2. Tko je odgovoran u slučaju zloporabe zdravstvenih
podataka?
Obiteljski liječnici također se pitaju kako postupiti u slučaju
kada pacijent potpiše izjavu kojom ne dopušta slanje svo­
jih podataka na CEZIH? Zatim, tko je dužan prikupljati
su­glas­nost ispitanika-osiguranika-pacijenta?
Privola ispitanika (ovdje se misli na pacijenta) slobodno je
dana i svojim izričitim očitovanjem on izražava suglasnost
s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe.
Za­kon o zaštiti osobnih podataka u članku 9. predviđa da
je, prije prikupljanja bilo kakvih osobnih podataka, vo­di­telj
zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade du­žan in­for­mi­
ra­ti ispitanika, znači pacijenta čiji se podaci pri­kup­lja­ju, o
identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, zatim o svrsi
obrade kojoj su podaci namijenjeni pa o korisnicima ili
ka­te­go­rijama korisnika osobnih podataka te o tome radi li
se o do­bro­volj­nom ili obveznom davanju podataka i mo­gu­
ćim posljedicama uskrate davanja podataka.
Novi Pravilnik o uporabi i zaštiti podataka iz medicinske
do­ku­men­ta­cije pacijenata u CEZIH-u potpuno je nejasan.
Nije odgovorio ni na jedno pitanje koje postavljaju pacijenti
kao i liječnici. U tumačenju toga Pravilnika, upućeno HLKu (9. veljače 2010.), navodi se: “ ... potpisom izjave o
izboru/promjeni izabranog doktora smatra se da je dana
suglasnost osigurane osobe u smislu 2. stavka, podstavke
12
Diabetes
www.diabetes.hr
4. – 8. prosinca 2011.
2. Pravilnika ...“ – što nije točno. Naime, na toj izjavi nigdje
se ne navodi kako osigurana osoba svojim potpisom pri­
sta­je da se njezini podaci šalju na CEZIH. No zato na
dnu navedene izjave stoji: “ ... Osigurana osoba i izabrani
dok­tor odgovorni su pod materijalnom i kaznenom odgo­
vor­noš­ću za unesene podatke“.
Prema slobodnom tumačenju, pravo na izbor liječnika ne
bi se smjelo vezati za davanje suglasnosti, tj. odricanje pra­
va na kontrolu nad osobnim zdravstvenim podacima. Sma­
tra­mo da je ponovo izostalo pravodobno savjetovanje sa
za­in­te­re­si­ranom javnosti pri postupcima donošenja nekih
no­vih pravilnika i propisa. Prijeko je potrebno usuglasiti
ne­ke medicinske zakone sa Zakonom o zaštiti osobnih po­
da­ta­ka, Zakonom o pravu na pristup informacijama i Za­ko­
nom o pravima pacijenata.
Također, osim zakonodavne prilagodbe na nacionalnoj ra­
zi­ni potrebno je izvršiti i edukaciju djelatnika u zdravstvu,
in­for­ma­tičara i pravnika.
Temeljem traženja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi­
gu­ranje, Hrvatska liječnička komora je 19. srpnja 2011.
ime­no­vala svoje predstavnike za članove radnih skupina u
Pro­jektu informatizacije zdravstva RH. Jedna od tih rad­nih
sku­pina je i Radna skupina za sigurnost osobnih podataka.
Možda je i naš, svakako dobronamjeran, mali igrokaz u
Mo­to­vu­nu pripomogao da se konačno postojeće ne­jas­no­će
u ostvarivanju e-zdravstva počnu pojašnjavati i rješavati pro­
ble­mi na zadovoljstvo pacijenata, kao i njihovih liječnika.
IDF-ov Svjet­ski
di­ja­be­tič­ki kon­
gres kom­bi­ni­ra
vr­hun­sku zna­
nost i se­mi­na­re
či­ji je cilj po­mo­ći
udru­ga­ma čla­ni­
ca­ma IDF-a utje­
cati na po­li­ti­ku,
po­di­ći svjes­nost
jav­nos­ti i po­ti­ca­
ti una­prje­đe­nje zdravlja. Sa­s­tan­ci funk­cio­
ni­ra­ju kao forum za raz­mje­nu kva­li­tet­nih
informacija o di­ja­be­te­su i edukaciju di­ja­be­
ti­ča­ra te nji­hovih pru­ža­telja zdravstvenih
uslu­ga. Sljedeći Svjetski di­ja­be­tič­ki kon­
gres održat će se u Me­đu­na­rod­nom kon­
ven­cij­skom i izložbenom centru u Dubaiju,
Ujedinjeni Arap­ski Emirati, od nedjelje 4.
prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011.
Svjetski dijabetički kongres 2011. orga­ni­
zira se u suradnji s Di­ja­be­tič­kim savezom
Ujedinjenih Emirata. Za lokaciju je oda­
bran Dubai, tr­go­vač­ko i komercijalno
središte Blis­kog istoka. Dubai ima ra­zli­
čito i mul­ti­kul­tu­ralno stanovništvo, a
nudi izniman spoj modernog i di­na­mič­
nog grada te bezvremenske pustinje.
Istinsko iskustvo učenja
Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom di­ja­
be­tič­kom kongresu dolaze iz ra­zli­či­tih
pozadina: znanstvenici istra­ži­va­či (sve­
uči­liš­ni profesori, istra­ži­va­či u far­ma­
ceut­skoj in­du­stri­ji), zdravsteni struč­nja­ci
(me­di­cin­ske sestre, liječnici opće prak­
se, nutricionisti dijetetičari, edu­ka­to­ri
o dijabetesu), neprofitne orga­ni­za­cije
(organizacije mladih, struč­ne orga­ni­za­
cije, medicinske ili znan­stve­ne orga­ni­za­
cije) i čla­no­vi IDF-ovih udruga i vezanih
orga­ni­za­ci­ja. Kongres 2011. bit će jedan
od najvećih medicinskih sa­sta­na­ka. Na
njemu će se okupiti čak 15 000 iza­sla­nika
koji predstavljaju više od 200 udruga čla­
ni­ca IDF-a. Uz vrije­me za gotovo 1000
govornika, pros­tor za prezentaciju 1500
sa­dr­ža­ja i deset pa­ra­lel­nih sjednica ispla­
ni­ra­nih na na­čin da svatko na njima mo­
že naći ono što ga zanima, Svjetski di­ja­be­
tič­ki kon­gres nudi jed­no istinsko iskustvo
uče­nja i moćnu platformu za znan­stve­no
i političko umrežavanje.
Politički forum
Sastanak u Dubaiju sadrži i po­li­tič­ku
plat­for­mu, a to je ono po če­mu se on
ra­zli­ku­je od ostalih do­ga­đa­ja vezanih
uz di­ja­be­tes. Svjet­ski dijabetički forum,
koji će pret­ho­di­ti kongresu, spojit će
po­li­tič­ke vođe s vodećim ljudima u
indu­stri­ji i civilnom druš­tvu. Svjet­ski di­
ja­be­tič­ki kongres u Du­bai­ju ta­ko­đer će
uključivati i novu temu u zdrav­stve­noj
po­li­tici, Glo­bal­ni zdrav­stve­ni izazovi,
ko­ja će privući vla­di­ne krojače politike,
part­ne­re iz nevladinih organizacija te
me­đu­na­rod­ne organizacije. Sa­sta­nak
će omo­gu­ćiti forum za ozbiljne ras­pra­
ve o politici prema dijabetesu i si­ste­
mu zdravstva, financiranju i pre­venciji.
In­du­strijski partneri dobit će pri­stup
široj slici svijeta di­ja­be­te­sa i nezaraznih
bolesti, uključujući utje­caj­ne donositelje
političkih odlu­ka.
Pozitivno i trajno nasljeđe
Stopa pojavnosti dijabetesa u za­ljev­
skim zemljama među najvišima je u
svije­tu. Ovo je jedan od glavnih ra­zlo­ga
za IDF-ovu odluku da Svjet­ski di­ja­be­tič­
ki kongres odvede u u tu regiju. Kon­
gres je prilika da re­gi­ja dobije uvid u
me­đu­na­rod­no iskus­tvo, ali i da prikaže
vlastitu dob­ru praksu. Naši su ciljevi u
re­gi­ju do­ves­ti međunarodne per­spek­ti­
ve po­li­tike dijabetesa, prakse i znan­stve­
nih istra­ži­va­nja te podići lo­kal­nu os­vješ­
tenost o šećernoj bolesti.
Nadamo se da će prisutnost Kon­gre­sa
i njegovih međunarodnih izla­ga­ča Za­
lje­vu pomoći u ubrzanju ob­nov­ljenih
na­sto­ja­nja da se dotakne problema
di­ja­be­te­sa i faktora ži­vot­nog stila koji
pridonose epidemiji u regiji. Surađujemo
s lokalnim part­ne­ri­ma kako bismo bili
sigurni da će Svjetski dijabetički kongres
osta­viti iza sebe pozitivno i trajno na­
slje­đe. Ne­dav­ni sastanci s važnim po­li­
tič­kim duž­nos­ni­cima u Zaljevu uka­zu­ju
na veliku predanost i pot­po­ru Kongresu,
ko­ji za regiju pred­stav­lja jako značajan
događaj.
Intervju
Intervju
br. 5/2011
br. 5/2011
POSJETILI SMO obitelj Mađarić:
Ivana, Vesna i Zoran s dijabetesom žive već više od 50 godina
te­sa blaže nego Zoranove, upravo je
pred zasluženom mirovinom nakon 39
godina radnog staža, dok Zoran, ko­ji
je zbog bolesti ipak morao ranije pre­
ki­nu­ti rad, svakodnevno izmjenjuje ša­le
sa svojom majkom. Jedino ga brine što
je zbog posljedica šećerne bolesti već
izgu­bio jedno oko, a na drugo sve sla­
bi­je vidi i boji se sljepoće koja bi, ka­že,
ipak nemjerljivo srozala kvalitetu nje­go­
va života.
Koliko su bila stara vaša djeca kada je
otkriveno da boluju od dijabetesa?
IVANA: Zoran je obolio 1957. godine
u dobi od devet godina, a Vesna 1965.
godine kada je navršila 19. S obzirom
na to da je sin moje prijateljice također
već ra­ni­je obolio od dijabetesa, dosta
sam zna­la o toj bolesti. Uostalom, radila
sam u ke­mij­skom laboratoriju za kontrolu
lije­ko­va, tako da mi nije bilo nepoznato
ka­ko dijabetes utječe na oboljele.
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
Na koji je način otkrivena Vesnina i Zo­ra­
nova bolest , kakve su tegobe osjećali?
IVANA: Zoran se počeo osjećati dosta
lo­še. Bilo je ljeto i bili smo na godišnjem
odmo­ru, mislili smo isprva da mu smeta
vru­ći­na, da mu je trenutna slabost došla
zbog promjene klimatskih uvjeta i sredine.
No on je počeo slabiti i jako žeđati. Je­
dan dan kada sam mu se približila dok
je pio osjetila sam miris acetona iz usta.
Bi­la sam vrlo začuđena jer sam znala za
što taj miris može biti simptom. Odmah
smo krenuli kući, dogovorili smo liječnički
pre­gled i na pretragama se pokazalo da
Zo­ran ima strašno visok šećer. Ostao je u
bol­ni­ci, a kada su mi rekli koliko je šećer
vi­sok, nisam mogla vjerovati jer s tako
vi­so­kom razinom šećera u krvi odrastao
čo­vjek pada u komu. Zoran je u bolnici
ostao mjesec dana, no bio je cijelo vrije­
me u društvu druge djece tako da mu bol­
nič­ki boravak nije bio toliko strašan.
hu­mor olakšava ponekad teš­ku sva­ko­
dne­vnicu. Iako se Vesna i Zo­ran zbog
toga ljute jer smatraju da se tre­ba više
odma­ra­ti, Ivana ne ide na spa­va­nje
dok se ne uvjeri da je njenoj dje­ci do­
bro. Vesna, čije su komplikacije di­ja­be­
Kako ste se osjećali kada ste bili suo­če­ni s
otkrićem bolesti vlastite djece? Na ko­ji ste
se način počeli nositi s bolešću djece?
IVANA: Iako je i moj otac sa 60 godina
dobio dijabetes, bio je to starački dijabetes
koji se smirio nakon nekog vremena, a ja
sam znala da šećerna bolest od koje su
TKO SE BRINE O STARIJIMA?
NIŠTA NOVA, SVE PO STAROM
„Svi smo prešli na pomalo izmijenjenu prehranu - umjesto masti počeli smo koristiti ulje, obratili smo
malo više pažnje na to koliko unosimo ugljikohidrata, povećali smo konzumaciju voća i povrća, svi smo
prešli na zdraviju prehranu. Ako sam radila kolače, napravila sam dvije vrste koje su bile potpuno
jednake, samo je u jednima bio šećer, a u drugima saharin. Na taj način Zoran, a kasnije i Vesna, nisu
imali osjećaj da nešto ne smiju“, priča njihova majka, 90-godišnja Ivana Mađarić koja, iako njezina
djeca imaju više od 60 godina, ne ide spavati dok oni ne zaspu
I
vana, Vesna i Zoran Mađarić, obitelj
su koja se s dijabetesom nosi već 50
godina. Magistra farmacije, danas
90-godišnja Ivana, rano se morala su­o­
či­ti s bolešću svoje djece, prvo Zorana,
a potom i Vesne. O tome koliko je še­
14
Diabetes
www.diabetes.hr
ćer­na bolest utjecala na njihove ži­vo­te,
jesu li se zbog dijabetesa morali odreći
nekih svojih snova, razgovaramo s
ovom ve­se­lom, sada, tročlanom obi­
te­lji koja usprkos boles­ti nije izgubila
smi­sao za humor. Naprotiv, upravo im
mo­ja djeca oboljela prati čovjeka cijeloga
života. Ipak, nisam se prepustila očaju,
iako se u to vrijeme, dakle prije pola sto­
lje­ća, bilo teško nositi s tom bolesti. A po
pri­ja­te­lji­činom sinu znala sam što čeka mo­
ju djecu. No jednako tako sam znala da
je ključno da se razina šećera drži pod
kon­tro­lom, da se bolesnici pridržavaju
na­pu­ta­ka vezanih uz prehranu i davanje
inzu­li­na. Kada se Zoran vratio iz bolnice,
imala sam sve spremno - od stalaka za
epru­ve­te, epruveta, raznih rastvora, rešoa
za iskuhavanje injekcija i ispitivanje šeće­ra
u mokraći, kutije za injekcije... Uz to mora­te
znati da je u to vrijeme bilo jako teško do­ći
do informacija.
Na koji su način vam roditelji objasnili
što vam se događa i zašto morate mije­
nja­ti dosadašnji način života?
ZORAN: Bio sam hospitaliziran u dječ­
joj klinici u Beogradu koja je slovila za
vrlo dobru kliniku što se vidjelo i po to­
me što smo mi djeca tijekom bolničkog
bo­rav­ka bili vrlo dobro educirani o to­
me od kakve smo bolesti oboljeli i na
ko­ji se način moramo ponašati ubuduće
i kontrolirati svoju bolest. Kako je u to
vrijeme bilo u drugim klinikama, ne
znam, ali znam da je na europskoj ra­
zi­ni u to vrijeme već bilo edukacijskih
kam­po­va za djecu koji su se održavali u
Fran­cus­koj. No, s druge strane, za sa­me
roditelje do edukacije je bilo teže doći.
Jeste li se, gospođo Ivana, suočeni s
di­jag­nozom svoje djece, odmah do­dat­
no educirali o toj bolesti kako biste im
pružili što je moguće bolju terapiju?
IVANA: Zoran mi je rekao, kada se vratio
iz bolnice: “Ja već sve znam i ne moraš
mi ništa objašnjavati“. Svejedno, kupili
smo knjige koje su bile dostupne na temu
še­ćer­ne bolesti. Moj suprug i ja educirali
smo se i kod liječnika i moram priznati da
smo se kao obitelj vrlo brzo prilagodili
no­vim okolnostima.
Što se sve u vašem obiteljskom životu
pro­mije­nilo otkako je postavljena di­
jag­no­za dijabetesa u obitelji?
ZORAN: Tretman u kući bio je kao da
se ništa nije dogodilo. Znalo se da se
moram držati liječničkih uputa i onoga
što je propisano. Inzulin se davao ujut­
ro, a potom sam mogao raditi sve što
ra­de i druga djeca, i to je po meni do­
bar pristup jer se nije pravio nikakav
pro­blem oko bolesti. U školi je također
pristup prema meni bio jednak kao i
pre­ma drugoj djeci. Mama je rekla na­
stav­ni­ci­ma da bolujem od dijabetesa no
da mi nije potreban nikakav drugačiji
pris­tup osim ako mi ne bi bilo dobro.
No s obzirom na to da je škola imala i
am­bu­lan­tu, nije bilo nikakvih problema.
Smatram to dobrim pristupom čitavoj
bo­les­ti s kojom sam se suočio.
Nakon suočavanja s dijagnozom di­
ja­be­te­sa, koliko se promijenila cje­lo­
kup­na prehrana obitelji, jeste li se vi
osob­no odrekli nekih prehrambenih
ili općenito životnih navika kako biste
dali primjer djeci?
IVANA: Svi smo prešli na pomalo iz­
mije­njenu prehranu - umjesto masti po­
če­li smo koristiti ulje, obratili smo ma­lo
više pažnje na to koliko uno­si­mo uglji­
ko­hi­dra­ta, povećali smo kon­zu­ma­ciju
vo­ća i povrća, svi smo prešli na zdra­
vi­ju prehranu. Ako sam radila ko­la­če,
na­pra­vila sam dvije vrste koje su bile
pot­pu­no jednake, samo je u je­dni­ma
bio šećer, a u drugima saharin. Na taj
na­čin Zoran, a kasnije i Vesna, nisu ima­
li osjećaj da nešto ne smiju.
ZORAN: Kada bih bio izvan obiteljskog
doma, znao sam koje stvari ne smijem
konzumirati i jednostavno sam rekao
“ne“. U ono vrijeme preporuka je bila
da dijabetičari ne jedu, na primjer, ni
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Intervju
Intervju
br. 5/2011
br. 5/2011
šlji­ve bistrice, lubenice i grožđe.
Kako ste se osjećali kada je nakon
osam godina od Zoranove dijagnoze
di­jabetesa, oboljela i Vesna?
IVANA: To je bio šok. Sjećam se da je
Vesna mislila da ima neku gripu, no kad
me htjela poljubiti na povratku s
pu­ta i kod nje sam osjetila ace­
ton. Znala sam od­mah i njezinu
di­jag­no­zu. S obzi­rom na to da
smo već zbog Zo­ra­na sve znali,
odmah smo dobili inzu­lin i za
Vesnu.
Koliko je bolest djece pred­stav­
lja­la opterećenje za vas kao
roditelje? S druge strane koliko­
ste vi kao djeca bili zakinuti
zbog te bo­les­ti? Jeste li u školi
ikada imali pro­ble­ma zbog
svoje bolesti? Je li me­đu vrš­nja­cima
možda bilo kakvih za­dir­ki­va­nja zbog
bolesti? Što je bolest značila za vaš
društveni život općenito?
ZORAN: Nikada nisam imao problema
zbog svoje bolesti. Najbliži prijatelji
zna­li su što trebaju učiniti ako bi mi bilo
loše. Nisam zbog svoje bolesti imao
po­tre­be biti pod staklenim zvonom, ni­ti
sam doživljavao neke negativne si­tu­a­ci­
je iz okoline.
VESNA: Mi smo normalno išli u školu,
nije bilo izostajanja zbog dijabetesa.
Na hranu smo malo više pazili dok smo
jeli vani. Naš tata je ustvari više preu­
zeo brigu za to da se bavimo fizičkom
aktivnošću, dok je mama bila zadužena
za brigu oko prehrane. Iako je Zoran
obo­lio osam godina prije mene, nikada
nisam od svojih roditelja osjetila da više
pažnje posvećuju njemu jer je bolestan,
a ja ne, odnosno da zanemaruju mene.
Ni u čemu nisam bila zakinuta zato što
je moj brat bio bolestan.
ZORAN: Ja i dalje imam mnoštvo pri­
ja­telja, a kako sam godinama živio u
Beo­gra­du, skypeom pričam sa svojim
tamošnjim prijateljima. Često mi kažu
‘Zorane, gdje ti sve nisi bio i što sve nisi
radio u životu?’. I doista nikada nisam
dopustio bolesti da me ograničava - bio
sam aktivan u sportskim društvima, vodio
sam djecu po sportskim natjecanjima i
16
Diabetes
www.diabetes.hr
na ljetovanja. Kao student znao sam ići
u totalnu divljinu na odmor ili na radove.
Da, postojala je mala zabrinutost da se
nešto nepredviđeno ne dogodi, no ris­ki­
rao sam. Ne mogu reći da je moj druš­
tve­ni život ikada patio zbog di­ja­be­te­sa,
naprotiv u mladosti je doista cvjetao.
Mislite li da ipak niste u životu uspjeli na­
pra­viti sve što ste možda željeli jer vas je
sve zajedno u tome bolest sputavala?
ZORAN: Od mladosti sam volio ži­vo­
ti­nje i fotografiranje, bio mi je san da
sni­mam reportaže o životinjskom svijetu
- slikom i zvukom, no to je jedino što ni­
sam uspio ostvariti.
IVANA: Mislim da me bolest moje djece
ni u čemu nije ograničila jer sam uz njih
i usprkos bolesti obavila i specijalizaciju
i radila puno radno vrijeme. Nekako
smo se uspjeli organizirati, jedno sam
vrije­me imala pomoć u kući. Nisam je­di­
no mogla putovati dok su djeca bi­la ma­
nja, a to sam voljela. Sma­tra­la sam da
moram stalno biti s djecom zbog njihove
bolesti, no priučila sam se na to.
VESNA: Evo ja sam odradila punu
rad­nu službu u prosvjeti, no umjesto u
na­sta­vi nakon nekog vremena počela
sam raditi u školskoj knjižnici jer sam
tako mogla lakše odrediti svoj radni
tempo i prilagoditi si prehranu. Brat i
ja smo išli uvijek redovno u školu, na
fakultete, zaposlili se. Na poslu nikada
nisam krila da sam dijabetičar.
ZORAN: Ja sam, nažalost, doživio da
mi je pukla žila u oku i izgubio sam
oko. Nisam više mogao raditi ono što
sam radio godinama, a to su statički
pro­ra­ču­ni i zato sam otišao u mirovinu
pri­je dvadeset godina.
Činjenica je da u vrijeme kada su va­
ša djeca oboljela, kontrola dijabetesa
nije bila toliko olakšana kao što je da­
nas. Molim vas, ilustrirajte nam kako
su izgledali vaš dani s djecom koja su
se morala nositi sa še­ćer­nom bolesti?
IVANA: Ja sam bila angažirana od pet
ujutro do jedan iza ponoći. S
obzirom na to da je posao mog
supruga zahtijevao da navečer
ide na koncerte i u kazalište, ja
sam često išla s njim, pa bih tek
na­kon toga pozavršavala sve
preo­sta­le obveze koje nisam stig­
la preko dana.
Kada gledate kako se danas
liječi, tre­ti­ra i kontrolira di­ja­be­
tes, koje su sve informacije i
uslu­ge dostupne di­ja­be­ti­čarima
- opišite nam kolika je to razlika
u odnosu na dane kada su se vaša
djeca suočila s tom bolešću?
IVANA: Razlika je velika - evo po­gle­daj­
mo samo ispitivanje šećera koje se pro­vo­
di­lo iz uzorka urina, a ne krvi, što je do­vo­
di­lo do netočnih rezultata i do­vo­dilo je u
pitanje vjerodostojnost liječenja.
VESNA: Na taj način mnogo lakše su
se mogle razviti komplikacije koje ostav­
lja­ju posljedice.
ZORAN: Što se tiče točnosti rezultata
šećera u krvi ovaj način danas i onaj ne­
kad razlika su kao nebo i zemlja. A dru­ga
stvar koja se drastično razlikuje su injekcije
inzulina koje su nekada bi­le užasno kom­
pli­ci­rane za razliku od danas.
VESNA: Iako je naša sreća što je ma­
ma bila farmaceut pa smo ipak lak­še
došli i do informacija do kojih je u to
vrije­me bilo teže doći, s druge stra­ne
zdrav­stve­na služba je bila tako ustro­je­
na da je zdravstvena usluga morala biti
svima dostupna, a danas je to pomalo
sporno.
Kao pacijenti koji ste vezani uz Kliniku
Vuk Vrhovac radi kontrole svoje bo­les­
ti, interesira me jeste li primijetili raz­li­
ke u njezinu radu sada kada je pri­po­
jena KB-u Merkur?
ZORAN: Ja sam u Beogradu ostao naj­
du­že jer sam tamo i radio i oženio se,
uoči rata sam se razveo i vratio u Hr­vat­
sku. Nisam došao zbog rata, već zbog
toga što su mi se komplikacije di­ja­be­
tesa pojačale, padao sam često u hi­po­
gli­kemije i nisam mogao živjeti sam. No
mo­ram reći da su u svim tim društvenopolitičkim previranjima s početka 90-ih
liječnici dijabetolozi u Beogradu skidali
kapu zagrebačkoj Klinici Vuk Vrhovac
u koju su dolazili i na poslijediplomsko
usavršavanje. Smatram da je to govorilo
dosta u prilog našem referentnom cen­
tru za dijabetes. Kao stalni posjetitelj
ove klinike mogu reći da se osjeća
ra­zli­ka od pripajanja - atmosfera je
lo­ši­ja, viđam to na licima osoba koje
su­sre­ćem... Znam što govorim jer zbog
svo­je sam bolesti bio i u inozemstvu po
raz­nim klinikama no nigdje mi nije bilo
tako ugodno kao u Vuku Vrhovcu kada
je bio samostalna klinika.
VESNA: Mislim da je pripajanje velika
greš­ka. Zamjeram i nekim liječnicima
ko­ji nisu podržali dr. Prašek, prof. Me­
tel­ka i druge koji su se usprotivili pri­pa­
ja­nju.
što sam i sam ranije točno znao kada
tre­bam uzeti nešto slatko i padam li u
hi­po­glikemiju ili hiperglikemiju.
VESNA: Kako Zoran ima problema s
vi­dom, mama ga stalno zove kada iza­
đe, da provjeri gdje je. U fazi smo da
se s dijabetesom nosimo, Zoran pre­ko
50 godina a ja preko 40, i gase se
simp­tomi visokog i niskog šećera. No
zanimljivo je da ja mislim da sam do­
bro, a mama mi kaže odi si pre­kon­tro­li­
rati šećer jer joj se čini da nije baš sve
idealno. Uvijek kada me tako upozori,
ispada da šećer doista nije dobar. S
obzirom na to da toliko dugo živimo za­
jed­no, prepoznajemo jedni na drugima
simptome kada nešto pođe po krivu.
IVANA: Kako ne bih vidjela da nešto
nije u redu kada jako dobro znam ka­
ko izgledaju normalno.
ZORAN: Mi se stalno zafrkavamo, po­
go­to­vo mama i ja. Mislim da nas taj
veseli duh drži. Uvijek mislimo “Pa nije
na­ma tako strašno, ipak smo više manje
sve radili što smo željeli“.
Na koji način sada kada ste odrasli lju­
di dijabetes utječe na vaš? Gospođo
Ivana, brinete li vi kao majka još
uvijek zbog njihove bolesti ili smatrate
da su dovoljno educirani da se mogu
s njom nositi?
IVANA: Naravno da sam još uvijek
zabrinuta.
ZORAN: U vezi s našom edukacijom
nije zabrinuta, nego baš naprotiv, sma­
tra je vrlo pristojnom, no boji se što će
se dogoditi ako si bez obzira na svo­je
znanje ne budemo mogli pomoći. Stra­
hu­je zbog mog manjka osjećaja da pa­
dam u hipoglikemiju. Dogodilo mi se da
padnem na ulici i probudim se na Rebru.
Mama stalno provjerava je li sve u redu
s nama. Uputio bih kritiku i Hrvatskom
zavodu za zdravstveno osiguranje ko­
ji ne odobrava veći broj trakica za
mje­re­nje šećera. Kao dugogodišnjem
di­ja­be­ti­ča­ru koji je izgubio osjećaj vi­
so­kog i niskog šećera, potrebne su mi
češće kontrole šećera, a uz molbu do­
puš­ta­ju dodatne trakice samo djeci i
trud­ni­ca­ma. Naravno da o djeci treba
posebno brinuti, no dijete će osjetiti
ako mu počne padati ili rasti šećer, kao
Što biste savjetovali roditeljima djece
koja obole od šećerne bolesti, ali i
svim ostalim dijabetičarima - na koji
se način suočiti i nositi s tom bolešću?
U čemu vidite probleme?
IVANA: Savjetovala bih im da prihvate
bolest takvu kakva je. Da svi obiteljski
krenu na zdraviju prehranu - puno vo­
ća i povrća, da se zajedno s djecom
nor­mal­no odnose prema odmoru i da
se puno kreću. Ja sam, suočena s di­
ja­be­te­som djece, nastojala prihvatiti
no­vu situaciju takvom i rekla si ‘život
ide dalje’. Istina, živcirala sam se, bila
sam pod stresom, no to je jače od vas,
do­bi­la sam zbog toga i Bazodovljevu
bo­lest. No svjesna sam da se ne mogu
svi tako lako nositi s bolesti djeteta,
kao ni sa vlastitom bolesti. Moj suprug,
primjerice, nikada djeci nije mogao dati
injekciju, to sam uvijek morala ja.
S jedne strane danas imamo i bo­lje
terapije i lijekove i pristup in­for­ma­ci­
ja­ma kako bismo se bolje nosili sa
še­ćer­nom bolesti, no s druge strane
ima­mo epidemiju dijabetesa - danas
je dijabetičara neusporedivo više no
prije. Bez obzira što znamo što nam
škodi, većina nas ne pridržava se zdra­
vih životnih navika. Kako Vi osobno
gle­da­te na tu kontradiktornost? Imate
li kakav savjet koji može pomoći u
prevenciji šećerne bolesti?
IVANA: Mislim da je danas puno teže
živjeti, puno je neimaštine, borba je
za svaku kunu, na poslu su mnogi pod­
vrg­nu­ti maltretiranju. Bez obzira što je
znanost napredovala, čovjek je čo­vjek
i sklon je i nezdravoj prehrani i pre­ska­
ka­nju obroka i nekretanju. Nekretanje
se uči već od malih nogu - djecu voze u
kolicima iako već naveliko znaju hodati.
Bavljenje sportom danas je moguće
ve­ći­nom samo ako imate novaca. Pet
obroka voća koje nutricionisti sva­ko­
dnev­no preporučaju, posebno djeci, da­
nas su skupi i često nedostupni velikom
broju roditelja.
VESNA: Mislim da treba brinuti za djecu
i mlade no istovremeno zaboravljamo
na stare koji nemaju ni za normalnu pre­
hranu, a kamoli za dijabetičku.
ZORAN: Puno je starih ljudi dijabetiča­
ra kojima nitko ne može pomoći, koji
ne­ma­ju djecu, a rijetko se tko pita tko
tim ljudima donosi lijek, tko im po­ma­
že? Ne mogu prihvatiti društvo u ko­jem
postoje razlike među klasama ka­da je
zdravstvena skrb u pitanju. Ne mo­gu
prihvatiti da oni koji su u lošijoj ma­te­ri­
jal­noj situaciji ne mogu doći do zdrav­
stvenih usluga.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Medicina
br. 5/2011
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
kod kartiovaskularnih bolesnika sa šećernom bolešću
NA TRAGU SVJETSKE
MEDICINSKE PRAKSE
Uzimajući u obzir stanje u našoj zemlji što se tiče socioekonomske strukture, demografskih čimbenika,
zakonskih propisa i oblika zdravstvenog osiguranja, smatramo svrsishodnim pacijentu preporučiti
uključenje u program rehabilitacije odnosno sekundarne prevencije kako bi se učinci akutne
intervencije dugotrajno održali
Mirjana Jembrek Gostović, Vladimir Jonke, Mladen Gostović, Inge Heim, Dubravka Kruhek
(Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb, Draškovićeva 13)
E
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
BIONIME GM 300
Rehabilitacija i sekundarna prevencija
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
tiologija koronarne bolesti je multifaktorijalna, a bolest
je kronična. Apsolutni rizik za koronarnu bolest ovisi o
multiplikativnom učinku glavnih čim­be­nika rizika (hi­per­
tenzija, šećerna bolest, dislipidemija, pušenje, itd.), a prema
statističkim podacima, danas više od 80 posto bolesnika sa
šećernom bolesti ima jednu od kardiovaskularnih komplikacija.
Rehabilitacijski postu­pak koji u sebi sadržava i mjere sekundarne
prevencije neizostavan je dio liječenja kardiovaskularnih bo­
les­nika, u prvom redu bolesnika s koronarnom bolešću. Temelji
se na općeprihvaćenim stručnim i znanstvenim medicinskim či­
nje­ni­ca­ma i dugogodišnjim međunarodnim iskustvima. Neop­
ho­dan je multidisciplinaran pristup – timski rad različitih
struč­nja­ka (kardiologa, dijabetologa, psi­ho­lo­ga) uz aktivno
su­dje­lo­va­nje bolesnika, kako bi se osi­gu­rao adekvatno pro­ve­
den program rehabilitacije tijekom ko­je­ga se bolesnika edu­ci­
ra da sam doživotno provodi mjere rehabilitacije i se­kun­dar­ne
prevencije.
KARDIJALNA REHABILITACIJA
Rehabilitacija je skup aktivnosti koji je potreban da se srčanom
bolesniku osiguraju najbolji mogući fizički, emo­cio­nal­ni i so­ci­
jal­ni uvjeti kako bi vlastitim naporima mo­gao zauzeti što nor­
mal­nije mjesto u životu svoje obitelji i zajednice (SZO).
CILJ je rehabilitacije povratak privremeno izgubljene ili oslab­
lje­ne sposobnosti za život i rad, tj. izbjegavanje ili smanjenje
invalidnosti i boljitak kvalitete življenja.
Program djelatnosti rehabilitacije kardiovaskularnih bo­les­ni­ka i
sekundarna prevencija koronarne bolesti te­me­lje se na opće­pri­
hva­će­nim stručnim i znanstvenim me­di­cin­skim či­nje­ni­ca­ma i du­
go­go­diš­njim međunarodnim iskus­tvi­ma čija su osnovna polaziš­ta
definirana do­ku­men­ti­ma Svjetske zdrav­stvene organizacije, a
naj­no­vi­je je stanje sintetizirano u pre­po­ru­kama Radne grupe za
re­ha­bilitaciju Europskog kar­dio­loš­kog društva i Za­jed­nič­ke radne
sku­pi­ne Europskog kar­dio­loš­kog društva (Eu­rop­sko kardiološko
druš­tvo, Eu­rop­sko društvo za hi­per­ten­ziju i Europsko društvo za
ate­ro­skle­rozu) za prevenciju koronarne bolesti u kliničkoj praksi
usvo­je­ni­ma 1998. godine.
•
-
-
•
•
•
•
•
Kardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, du­go­
traj­na (doživotna) i u sebi uključivati elemente se­kun­dar­
ne prevencije:
sprječavanje napredovanja bolesti,
pojave komplikacija ili njihovo odgađanje
Kardijalna rehabilitacija mora potaknuti aktivan odnos
sa­mog bolesnika prema rehabilitaciji.
Nedjeljiva je od sekundarne prevencije
Mora u sebi obuhvaćati identifikaciju pojedinih ri­zič­nih
čimbenika i njihova intenziteta
Utvrđivanje ukupnog rizika i prognostičku evaluaciju te
Bolesniku pružiti najveću moguću podršku u borbi protiv
svih individualnih rizičnih čimbenika.
OBLICI REHABILITACIJE
- STACIONARNA
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 5/2011
br. 5/2011
-AMBULANTNA i
-KUĆNA
Pojedini oblici rehabilitacije međusobno su ravnopravni, pod uvje­
tom da se provode prema prihvaćenim kautelama.
Organizacijski oblik mora biti maksimalno prilagodljiv oso­ba­ma
koje trebaju i žele proći program, a da isto­dob­no ne prekidaju
svo­je profesionalne i socijalne obaveze.
Oblik koji će se odabrati ovisi o:
- demografskim čimbenicima,
- socioekonomskoj strukturi,
- zakonskim propisima,
- obliku zdravstvenog osiguranja,
- nacionalnoj tradiciji.
REHABILITACIJA kardiovaskularnih bolesnika sa še­ćer­nom bo­
leš­ću je sveobuhvatan postupak, a čine ga:
– stratifikacija rizika,
– prognostička evaluacija,
– edukacija,
– fizička rehabilitacija (fizički trening),
– psihička rehabilitacija,
– socijalna rehabilitacija,
– profesionalna rehabilitacija i
– ocjena radne sposobnosti.
Učinkovitost zdravstvene službe u socijalnom i pro­fe­sio­nal­nom
aspektu rehabilitacije u znatnoj mjeri određena je i ograničena
društveno-ekonomskim okruženjem.
PRISTUP:
Prema prihvaćenom stavu Stručnog povjerenstva SZO-a za
pre­ven­ci­ju koronarne srčane bolesti, sastavnice sve­obu­hvatne
pre­ven­tivne aktivnosti jesu:
1. Populacijski pristup (promocija zdravlja)
- promjena rizičnih čimbenika koji proizlaze iz načina života i
životnoga okoliša te njihovih socijalnih i eko­nom­skih odrednica
za cjelokupno pučanstvo jer su upravo ti rizični čimbenici raz­
log masovne pojave koronarne bolesti.
2. Strategija visokoga rizika
– identifikacija osoba s visokim rizikom obolijevanja me­đu
oso­ba­ma kod kojih još nema manifestacije koronarne bolesti i
inten­ziv­na primjena mjera za smanjenje razine rizika.
3. Sekundarna prevencija
– sprječavanje ponovnih koronarnih događaja i na­pre­dova­
nja bolesti u koronarnih bolesnika
INDIKACIJE ZA UKLJUČENJE U REHABILITACIJSKI
POSTUPAK
Vodeći računa o odnosu uloženih sredstava i očekiva­ne ko­
20
Diabetes
www.diabetes.hr
ris­ti, glavni kandidati za uključenje u program ambu­lant­ne re­
ha­bi­li­ta­ci­je, uzimajući u obzir sekundarni pristup i strategiju
vi­so­kog rizika, jesu:
– osobe s dokazanom koronarnom bolesti,
– osobe s dokazanom obliterirajućom bolesti perifernih
arterija,
– osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne
bolesti i drugih oblika,
– ostali kardiovaskularni bolesnici.
Osobe s dokazanom koronarnom bolesti
– bolesnici poslije preboljenog akutnog srčanog infarkta,
– bolesnici poslije kardiokirurškog zahvata na koronarnim
arterijama,
– bolesnici poslije učinjene perkutane transluminalne
koronarne angioplastike,
– bolesnici sa stabilnom anginom pektoris ili nijemom
ishemijom,
– koronarni bolesnici u kojih se klinička slika i/ili stanje
rizičnih čimbenika pogoršava.
Osobe s dokazanom obliterirajućom bolesti perifernih arterija
– bolesnici nakon učinjenog premoštenja perifernih arterija,
– bolesnici nakon učinjene periferne arterijske
transluminalne angioplastike,
– bolesnici s intermitentnom klaudikacijom.
Osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne bolesti i
drugih oblika
– aterosklerotske bolesti zbog istodobne prisutnosti
više rizičnih čimbenika (dislipidemija, hipertenzija,
pušenje, šećerna bolest, gojaznost, fizička neaktivnost,
kronični psihosocijalni stres, porodično opterećenje
– aterosklerotska bolest u bliskih muških srodnika prije
55. godine života, odnosno ženskih srodnika prije 65.
godine života).
Ostali kardiovaskularni bolesnici
– bolesnici poslije zamjene srčanih zalistaka,
– bolesnici poslije ugradnje elektrostimulatora i
kardioverter-defibrilatora,
– bolesnici nakon korekcije urođene srčane mane,
– bolesnici nakon presađivanja srca.
POSTUPNIK STANDARDNOGA REHABILITACIJSKOG
POSTUPKA
Prilikom uključenja u program uz pomoć postojećih ne­inva­ziv­
nih dijagnostičkih mogućnosti, učini se stratifikacija rizika bo­
les­ni­ka koja uz procjenu trenutne funkcionalne sposobnosti,
rizika od akutnog srčanog događaja koji proizlazi iz trenutnog
zdravstvenog stanja i eventualnih značajnih pratećih bolesti,
obuhvaća i procjenu rizika od razvoja aterosklerotske bolesti
koja može dovesti do postupnog ili naglijeg pogoršanja kli­nič­
ke slike i smanjenja kvalitete života.
KOMPONENTE kardijalne rehabilitacije
Sve komponente kardijalne rehabilitacije provode se pre­ma
opće­pri­hva­će­nim načelima i u skladu s pro­gra­mi­ma hrvatskih
i ino­zem­nih rehabilitacijskih centara.
FIZIČKA
– povećanje asimptomatskog funkcijskog kapaciteta
– sprječavanje atrofije skeletnih mišića i demineralizacije
kostiju
– poboljšanje psihičkog statusa
– poboljšanje metaboliziranja masnoća
– aktivacija fibrinolitičkog sustava
– uravnoteženje autonomnog živčanog sustava (kateholamini)
– bolja regulacija srčane frekvencije
– pomaže održanju normalne TT
– smanjenje smetnji izazvano
ZAKLJUČAK:
Kvalitetan i multidisciplinaran pristup omogućen je odgo­va­ra­ju­
ćom profesionalnom postavom iskusnih djelatnika raznih profila:
– internist-kardiolog,
– specijalist medicine rada,
– psiholog,
– fizioterapeut,
– medicinska sestra.
Uzimajući u obzir stanje u našoj zemlji što se tiče so­cio­eko­
nom­ske strukture, demografskih čimbenika, zakonskih propisa
i oblika zdravstvenog osiguranja, smatramo svrsi­shod­nim pa­
cijen­tu preporučiti uključenje u program re­ha­bilitacije odnosno
se­kun­dar­ne prevencije, kako bi se učinci akutne intervencije
du­go­traj­no održali.
ortopedskim i reumatskim pobolima
EDUKACIJSKA
– otklanjanje čimbenika rizika
– zdrav način života
– način djelovanja lijekova i potreba
redovita uzimanja
– prepoznavanje nepovoljnih i opasnih
situacija
– ponašanje kod pojave problema
Literatura......
PSIHOLOŠKA
– profesionalna prosudba psihološkog
profila
– crte koje utječu na nastanak i tijek
bolesti
– borba protiv depresije i anksioznosti
– svladavanje stresa
3. Heim I, Jembrek-Gostović M. 20 godina Registra akutnog infarkta
miokarda za grad Zagreb. Knjiga sažetaka Trećeg hrvatskog kongresa o
aterosklerozi, Šibenik, 2001: 40.
SOCIJALNA
– prosudba bolesnikove okoline
– pomoć u svladavanju teškoća pri
uključivanju u standardni život
– savjetovanje obitelji
– druženje s ostalim bolesnicima
– zajedničke aktivnosti
– izmjena iskustava
6. De Backer G, Ambrosiono E, Borch-Johnsen K, et al. Third Joint Task
Force of European and other Societes on Cardiovascular Disease Prevention
in Clinical Practice. European guidelines on cardiovascular disease
prevention in clinical practice. Eur Heart J 2003; 24.
PROFESIONALNA
-
Utjecaj na bolesnikov posao,
odnosno procjena preostale radne
sposobnosti za drugi posao.
1. Cardiovascular Disease Programe. Integrated Management of
Cardiovascular Risk. Report of a WHO Meeting, Geneva 9-12 July 2002.
World Health Organization, Noncommunicable Diseases and Mental Health,
Geneva 2202: 35.
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis
za 2003. godinu. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2004: 39.
4. Mulcahy R. Twenty years of cardiac rehabilitation in Europe: A
reappraisal. Eur Heart J 1991; 12: 92-93.
5. Dennis C. Rehabilitation of Patients with Coronary Artery Disease .
In: Braunwald E. Heart Disease. A textbook of Cardiovascular Medicine.
Philadelphia: W.B. Saunders Company (5th Edition), 1997: 1392-1403.
7. Hamm LF, Leon AS. Exercise Training for the Coronary Patient. In:
Wenger NK, Hellerstein HK. Rehabilitation of the Coronary Patient. New
York: Churchill Livingstone (Third Edition), 1992: 367-402.
8. Smith HC. Return to Work. In: Wenger NK, Hellerstein HK.
Rehabilitation of the Coronary Patient. New York: Churchill Livingstone (Third
Edition), 1992: 511-521.
9. Hellerstein HK. Work Evaluation. In: Wenger NK, Hellerstein HK.
Rehabilitation of the Coronary Patient. New York: Churchill Livingstone (Third
Edition), 1992: 523-542.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Prehrana
br. 5/2011
Što treba imati na umu kada skrbimo o djeci i mladima koji imaju šećernu bolest
ili mali podsjetnik za roditelje i sve odrasle u dječjem okruženju
Mali „slatkiši“
u klupama
Snježana Gaćina, dipl. ms.
KB Merkur
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
S
obzirom da je ljeto iza nas i da naša djeca i mladi
(studenti, srednjoškolci) kreću ponovo u školske klu­
pe, moramo se zapitati jesmo li spremni dočekati ih
ta­mo i brinuti se o njima? Jesmo li spremni osigurati djeci i
mladima okruženje u kojem će biti sigurni od komlikacija
di­ja­be­tesa s jedne strane i izazova koji se stavljaju pred
njih s druge strane? Krenimo redom.
Evo nekoliko činjenica:
¤ Praznici su završili, započnite polagano
prilagođavanje novom školskom režimu
¤ Isplanirajte svakodnevne aktivnosti (odlazak u školu,
sate tjelesnog, jutarnju-popodnevnu smjenu)
¤ Isplanirajte izvanredne aktivnosti
(izlete, treninge)
¤ Nema razloga da vaše dijete ne
postigne svoje najveće ciljeve,
uz vašu podršku
¤ Vi možete pomoći svojem djetetu
dobrom pripremom na početku
novih izazova kako biste mu
olakšali sam početak
Prije nego dijete (ponovo) krene u ško­
lu, provjerite:
¤ Je li tamo osoba koja zna da
vaše dijete ima dijabetes (učiteljica,
razrednica, psiholog).
¤ Ima li škola medicinsku sestru.
¤ Razmijenite korisne informacije o
dijabetesu s učiteljima/profesorima.
¤
¤
¤
¤
Provjerite jesu li učitelji/profesori educirani o dijabetesu.
Ako nisu, povežite ih s edukatorima o dijabetesu.
Porazgovarajte s timom koji liječi vaše dijete o ritmu
kontrole glukoze u školi, inzulinskoj terapiji, školskom
obroku i situacijama koje zahtijevaju hitnu intervenciju
ili primjenu glukagona.
Napišite simptome hipo i hiperglikemije kod vašeg
djeteta, svoje brojeve telefona (kod kuće, mobitel,
posao) i opišite situacije kada vas profesori trebaju zvati.
Podsjetite dijete da nosi identifikacijsku karticu na kojoj
piše da je osoba s dijabetesom.
Prehrana
br. 5/2011
Vježbanje, kao uostalom i bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti,
povoljno utječe na regulaciju šećerne bolesti. Osobito je
važ­no kod djece njegovati način života koji podrazumijeva
i re­do­vitu aktivnost i bavljenje sportom bilo koje vrste. Bilo
da se radi o individualnom ili timskom sportu, da bi dijete
bilo sigurno i moglo uživati, ključan je plan aktivnosti! Tije­
kom vježbe, kao i nakon vježbanja, postoji mogućnost hi­
po­gli­kemije, zbog čega treba češće kontrolirati glikemiju.
Nekoliko savjeta prije odluke o vrsti aktivnosti djeteta:
¤ Provjerite s medicinskim timom koji vodi dijabetes vašeg
djeteta vrstu aktivnosti koja bi odgovarala njegovu
uzrastu, konstituciji, terapiji i sl. te što učiniti u slučaju
visoke ili niske glikemije prilikom vježbe.
¤ Osigurajte da trener zna da vaše dijete ima dijabetes
i da zna prepoznati simptome hipoglikemije i postupke
prve pomoći.
¤ Osigurajte obrok koji će vaše dijete ponijeti sa sobom
na trening (sendvič, jabuka).
¤ Neka provjera glikemije uključuje testiranje glukoze
prije i nakon treninga.
¤ Efekte vježbanja moguće je osjetiti i 24 sata nakon
treninga (hipoglikemija!).
¤ Ako je glikemija visoka, dijete mora prestati vježbati
i mora napraviti kontrolu ketona. Ako su ketoni
prisutni, treba liječničku pomoć.
Počinje škola – kreću rođendanski partyji
Naravno da dio privlačnosti školskih klupa leži baš u ro­
đen­dan­skim i drugim zabavama! Druženje! Socijalizacija,
tako neophodna našoj djeci! Svakako! Ali...
¤ Dogovorite s timom koji vodi dijabetes vašeg
djeteta što učiniti u situacijama kada dijete pojede
višak ugljikohidrata. (Dodavati inzulin?)
¤ Regrutirajte nekog odraslog koji kontrolira zabavu da
vas nazove u hitnom slučaju.
¤ Naučite dijete da provjeri što sadrži servirana hrana,
24
¤
¤
¤
¤
JUHA OD RAJČICE S KUSKUSOM
TELEĆE ROLICE
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1
PUNJENI PATLIDŽANI
LAGANA PANNA COTTA
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1
da računa ugljikohidrate.
Provjerite glukozu prije i nakon zabave.
Pomozite djetetu da potroši dodatno uzete ugljikohidrate.
Ponudite se kao volonter drugim roditeljima kako biste
mogli pripremiti hranu koja će odgovarati vašem
djetetu ili ponudite recept za slasticu u kojoj će moći
uživati i vaše dijete.
Ako je zabava u restoranu, svakako provjerite sadržaj
i veličinu porcija.
Samo za učitelje i profesore:
¤ Svaki vaš učenik ili student s dijabetesom može imati
različite simptome hipoglikemije. Brzo ćete ih naučiti
raspoznavati.
¤ Ako učenik jede usred sata, to vjerojatno nije njegov
izbor nego je neophodno ako je u hipoglikemiji.
¤ Ne izdvajajte svog učenika iz grupe –on želi biti kao i
svi ostali.
¤ Mladi s dijabetesom ne trebaju vaše sažaljenje, nego
razumijevanje.
¤ Uvijek budite u pripravnosti s čašom soka, krekerima ili
keksom.
¤ Nikada ne ostavljajte učenika samoga kad je u
hipoglikemiji, dajte mu obrok “brzih” ugljikohidrata
(voćni sok, glukozne bombone, Coca Colu).
¤ Dozvolite učeniku da ode do toaleta kada traži - ako
je u hiperglikemiji, mokrenje je jedini način da se
oslobodi viška glukoze.
¤ Budite dio tima koji se skrbi za učenika.
¤ Znanje je moć. Što više naučite o dijabetesu, bolje ste
pripremili uvjete da vaš učenik/student poistigne bolje
akademske rezultate zahvaljujući vama.
Čokoladni puding s pistachio kremom
Dovoljno za 4 serviranja
Potrebno:
1 puding od čokolade
zaslađivač
1 šalica šlag kreme s malo masnoće
pistachio aroma
2 žličice grubo sjeckani pistachio
Priprema:
Skuhati puding prema uputama na vrećici, zasladiti umjet­
nim zaslađivačem. Razdijeliti u 4 čaše i ohladiti u hladnjaku.
Puding ukrasiti žlicom šlaga u koji je dodano nekoliko kapi
pistachio arome. Posuti krupno rezanim pistachiom.
1 serviranje sadrži 90 kcal i 15 g ugljikohidrata
U slast!
Diabetes
www.diabetes.hr
TELEĆE ROLICE
JUHA OD RAJČICE S KUSKUSOM
ZA 5 OSOBA
ZA 5 OSOBA
5 lijepih telećih odrezaka
sol, žličica kadulje
5 kriški krte šunke
papar, paprika
2 žlice ulja
žlica kiselog vrhnja s 12% mliječne masti
žlica brašna
1 luk
2 žlice maslinovog ulja
1 žlica brašna
50 dag rajčice
1 grančica celerova lista
sol, svježe mljeveni papar, prstohvat šećera
1,3 l vode
10 dag kuskusa
Odreske istučemo, posolimo i posipamo mrvljenom
kaduljom, popaprimo, posipamo paprikom i savijemo. Rolice
spojimo čačkalicom, omotamo šunkom, pa ih zapečemo
sa svih strana. Žlicom odvadimo što više masnoće iz tave i
zalijemo čašom tople vode. Poklopimo i pirjamo 15 minuta.
Dolijemo vrhnje u koje smo prije toga zamiješali žličicu
brašna i malo vode, posolimo, pustimo da zavrije i kuhamo
još 5 minuta
Nasjeckamo luk, pirjamo na ulju, pospemo brašnom,
promiješamo, dolijemo 2 žlice hladne vode, promiješamo i
dodamo narezanu rajčicu, grančicu celerova lista, posolimo
i dolijemo vodu. Pustimo da zavrije i kuhamo četvrt sata,
sameljemo svježi papar, dodamo prstohvat šećera i skinemo
sa vatre. Propasiramo štapnim mikserom i poslužimo tako da
prelijemo preko kuhanog kuskusa, netom izvađenog iz kalupa.
Energetska vrijednost jedne porcije: 382 kcal
ugljikohidrata 2 g, bjelančevina 32 g,
masti 26 g, zasićenih masnih kiselina 12 g
Energetska vrijednost jedne porcije: 168 kcal
ugljikohidrata 24 g, bjelančevina 26 g,
masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 0,5 g
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
LAGANA PANNA COTTA
PUNJENI PATLIDŽANI
ZA 6 PORCIJA
ZA 4 OSOBE
2 dl slatkog vrhnja
2 dl mlijeka do 1,5% mliječne masti
2 dl jogurta do 0,9% mliječne masti
tekuće sladilo bez energetske vrijednosti
pola štapića vanilije
4 lista želatine
10 dag svježih ili smrznutih malina
4 patlidžana
1 luk
3 rajčice
2 žlice maslinovog ulja
4 režnja češnjaka
peršin, sol, svježe mljeveni papar
1 jaje
Vrhnje zavrijemo zajedno sa mlijekom i štapićem vanilije. U
hladnu vodu stavimo listiće želatine da nabubre. Nakon 10
minuta ih izvadimo i rastopimo u nekoliko žlica kuhanog
mlijeka i umiješamo u mliječnu bazu. Zasladimo tekućim
sladilom bez energetske vrijednosti i ohladimo. Umiješamo
jogurt i nalijemo u zamašćene kalupe. Neka odstoji na
hladnom nekoliko sati, zatim kalupe okrenemo naopako na
desertne tanjuriće i poslužimo s vrućim malinama.
Patlidžanima odrežemo vrhove i operemo. Uzdužno ih
razrežemo, izdubimo sredinu, posolimo, popaprimo i na malo
vode propirjamo u poklopljenoj posudi.
Nadjev: najprije na ulju pirjamo sjeckani luk, češnjak i
peršin. Potom dodamo nasjeckanu jezgru patlidžana i na
komade narezanu rajčicu. Posolimo, promiješamo i pirjamo
10 minuta. Maknemo sa vatre, malo ohladimo i umiješamo
jaje. Patlidžane složimo u tepsiju, napunimo nadjevom i
pokapamo uljem. Pečemo 40 minuta na 170˚C
Energetska vrijednost jedne porcije: 191 kcal
ugljikohidrata 8 g, bjelančevina 6 g,
masti 15 g, zasićenih masnih kiselina 6,7 g
Energetska vrijednost jedne porcije: 108 kcal
ugljikohidrata 10 g, bjelančevina 4 g,
masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 1,5 g
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 5/2011
br. 5/2011
Gastroputovanje
Kosovo, srce Balkana
Vedran Obućina
S
ladoled i “bakljava“ prvo je što prosječnom Hrvatu
pad­ne na pamet kad čuje za kosovsku hranu. Iako je
tradicionalno najbolji burek i najbolji sladoled diljem
bivše Jugoslavije bio onaj u slastičarnicama koje su držali
Albanci, ova je slika koliko netočna toliko i nepravedna
pre­ma jednoj oazi kulturne raznolikosti na Balkanu. Prije
sve­ga, jasno treba dati do znanja da kosovska kuhinja nije
al­ban­ska (u smislu države Albanije). Pod utjecajem Turaka,
Grka i Talijana, ali ponajviše zbog okoliša - planina, dolina
i rijeka, Kosovari su, uslijed bijede, stvorili bogatu i hranjivu
gastronomiju, često s mesom, krumpirom i rižom. Zanimljivo
je, međutim, da se na Kosovu, koje je nadasve bogato vo­
da­ma, rijetko jede riba.
Kosovo je samo srce Balkana. Nalazi se na razmeđi južno­
balkanskih puteva od Jadrana i Crnoga mora te između
ve­like moravske doline i klisura kroz koje se probijaju
vodotoci prema Egejskom moru. Izrazito planinska zemlja
(najviši vrh Đeravica
visok je 2656 me­ta­
ra), po­dije­lje­na je
izme­đu dvi­ju ve­li­kih
do­li­na; na za­pa­du
je to Me­to­hi­ja, a na
isto­ku Ko­sov­sko po­
lje. Zem­lja obi­lu­je
rije­ka­ma, rje­či­ca­ma
28
Diabetes
www.diabetes.hr
i je­ze­ri­ma. Na sje­ve­
ru ju ome­đu­je to­li­ko
pu­ta opje­van Ibar,
a na ju­gu se uzdi­že
mit­ska Šar pla­ni­na.
Na za­pa­du sje­nu
Peć­koj pa­tri­jar­ši­ji i
ma­na­sti­ru Vi­so­ki De­
ča­ni stva­ra­ju mrki
obron­ci Prokletija u koje se duboko usjekla klisura Rugo­va.
Uz Prištinu, koja doista nije lijep grad, ali koji ima svoju
po­seb­nu atmosferu, najljepše je obići stari grad Prizren,
pun dža­mi­ja i crkava, pored kojih teče potok Bistrica, a
iznad ko­jih se uzdiže utvrda s prekrasnim pogledom na
grad; po­tom Peć, središte Srpske pravoslavne crkve, a ne­
zao­bi­la­zan je posjet i pitomim brežuljcima oko Kosovske
Mitrovice. Pri tome nije na odmet oprez. Kosovo je i dalje
zemlja s velikom međunarodnom vojnom prisutnošću ko­ja
čuva često krhak mir na ovim prostorima brdovitog Bal­ka­
na. Posebno je zanimljivo iz Prištine krenuti prema jugu
u obližnju Gračanicu, gdje je jedan od najsvetijih srpskih
manastira, a potom se provozati visoravni do 700 godina
sta­re hrvatske naseobine Janjevo.
Vozimo se uskim kosovskim cestama u trošnom poštan­
skom kombiju koji je preuređen za prijevoz putnika. Oko
nas prostiru se žitna polja, a u daljini plavičaste planine.
Vruće je i je­di­no
po­vje­ta­rac na ovoj
vi­so­rav­ni po­ma­že
u
pro­na­la­že­nju
osvje­že­nja. Usko­ro,
sa­svim ne­na­da­no,
ula­zi­mo jed­nom ces­
tom u sa­mo brdo.
Ovdje, usje­če­no u
drev­ni planinski put, nalazi se Janjevo, najstarija hrvatska
dijaspora. Nema glamura ni blještavila. Nepopravljene
pro­met­ni­ce i uske kaldrme, stare oronule kuće i mnoštvo
lju­di najrazličitijih lica i jezika.
Sajmeni je dan u Janjevu. Ljudi govore albanskim, turskim,
romskim, srpskim i hrvatskim jezikom kako bi kupili lubenice,
duhan ili koji drugi proizvod iz bliže okolice. U blizini je
ma­la džamija, a iznad nje, povišena na brdu, nalazi se
crkva sv. Nikole, hrvatska katolička crkva na barem 700
godina starim temeljima. Do nje dolazimo uskom kal­dr­
mom. U ovoj, “katoličkoj mahali“ vidljiv je utjecaj ne toliko
da­le­kog Mediterana. Kuće su drugačijeg oblika, opa­sa­ne
su suhozidima i zidićima. Većina je napuštena i ru­šev­na.
Ipak, u mnogima se još mogu pronaći ostaci na­mješ­ta­ja, a
pustolovni duh nam nije dao mira, pa smo u jednom podrumu
pronašli i čitavo, nenapuknuto bure. Crkva nadvisuje sve te
kućice. A na tržnici sve blješti od ljet­nih boja voća i povrća,
dok se u pozadini crveni svježe meso.
Kosovo nije baš mjesto za vegetarijance. Mirisi roštilja, pi­
le­tine, janjetine i teletine, paraju zrak kosovskih gradova.
Svi­nje­tine ima malo, ne toliko zbog vjerskih običaja, koliko
zbog tradicionalnog usmjerenja Albanaca na ispašu svoje
stoke. Meso je sveprisutno, u svako doba dana. Već za
do­ru­čak možete dobiti miješano meso u “qebaptore“ ili će­
vab­dži­nici, redovno s ljutom papričicom, rajčicom, zeljem,
krastavcima i svježim sirom. Restorana ima na svakog uglu.
U Prištini, Prizrenu i drugim većim gradovima, međutim, po­
sto­ji vidljiva razlika uličnih restorančića, gdje se osjeća
pra­va atmosfera među kosovskim Albancima, i razvikanih
uglednih restorana koji služe iste delicije za trostruko veću
cijenu. Ti su restorani uobičajeno namijenjeni slavljima ili
strancima, pa se tamo mogu probati posebni specijaliteti
poput šarskog od­
res­ka,
pu­nje­ne
pljes­ka­vi­ce ili vi­še
al­ban­skih
de­li­ci­ja
kao što je el­ba­san­
ska ta­va. Na Ko­so­
vu se da­nas mo­že
ču­ti na de­set­ke ra­zli­
či­tih je­zi­ka. To nije
posljedica nagle globalizacije, već krvave povijesti. Stranci
su većinom zaposleni u međunarodnim organizacijama po­
put policijskih, vojnih i civilnih struktura UN-a, NATO-a, EUa i OESS-a.
No, Kosovo je i samo multikulturalno. Tako je od 120 člano­
va kosovskog parlamenta 20 mjesta rezervirano za pripad­
ni­ke nacionalnih manjina. Od toga je neproporcionalno
ve­lik broj srpskih mjesta, njih deset. Uz to je konstitutivnim
ure­đe­njem odlučeno da Srbi mogu osvojiti i više mjesta, ako
dobiju određen broj glasova na izborima. Srbi zapravo
drže 13 mjesta u parlamentu, a u to ne ulaze glasovi iz
Sje­ver­nog Kosova koji su bojkotirali ulazak u parlament
dr­ža­ve ko­ju ne priznaju. Ostalih deset mjesta je ovako ras­
po­re­đe­no: če­tiri je mjesta sačuvano za Rome, Aškalije i
Egipćane (radi se o romskom stanovništvu; razlika je u tome
što Romi govore srpskim i nisu omiljeni među Albancima,
dok Aškalije i Egipćani govore albanskim); tri mjesta za
Crnogorce, Boš­nja­
ke, Hr­va­te, Ma­đa­re
i Tos­ka­ne; dva mjes­
ta za Tur­ke; i jed­no
mjes­to za Go­ra­ne
(sla­ven­ske mu­sli­ma­
ne). Me­đu­tim, tri
mjes­ta od ko­jih bi
jed­no tre­ba­lo pri­
pa­da­ti i Hr­va­ti­ma,
uvijek su u ru­ka­ma bošnjačkih stranaka. Crnogorci, Hrvati
i Ma­đa­ri uopće nisu predstavljeni na Kosovu, prije svega
zbog svoje malobrojnosti.
Europa; tako se zove himna Republike Kosovo. Nema rije­
či, a izabrana je jer ne ističe ni jednu etničku skupinu. Time
se na Kosovu potiče multikulturalnost i zajedništvo. Reklo
bi se gotovo kao bratstvo i jedinstvo bivše Jugoslavije.
Nai­me, svi su osnivački mitovi Republike Kosovo albanski
ili albanizirani. Tako je nezaobilazan turistički put prema
Prekazu gdje je memorijalno groblje obitelji Jashari. Adem
Jashari i gotovo cijelo selo pobijeni su u borbi sa srpskim
snagama 1998. Simboli Oslobodilačke vojske Kosova
(UÇK) mogu se vidjeti na svakom koraku. Ibrahim Rugova
postao je otac nacije, njegov veliki plakat nalazi se u samom
središtu Prištine, a pomalo smiješno izgleda i kip te slika Billa
Clintona na Ulici Billa Clintona, a postoji i Trg Madeleine
Albright. U samom središtu Prištine nalazi se katedrala Maj­
ke Tereze, a glavna ulica također je Bulevar Majke Te­re­ze
na kojem je i njezin kip. U pokušaje izgrađivanja ko­sov­
skog (a zapravo albanskog) nacionalnog mita spada i
pre­ime­no­va­nje mitskog srpskog heroja Miloša Obilića koji
preko noći postaje Albanac Kopiliqi. Identitetska politika
ipak ne ubire željene plodove.
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 5/2011
br. 5/2011
30
Diabetes
www.diabetes.hr
Prištine, kao i drugih gradova na Kosovu. Srbi na Kosovu
i bektašijski Albanci rade dobru rakiju. Od nealkoholnih
pića, originalna je boza, osvježavajuće piće koje se sprav­
lja od kukuruza (kukuruznog brašna), kvasca, šećera i vo­
de. u starijim dijelovima Prištine mogu se pronaći čajane
u ko­ji­ma se služi pravi crni čaj u turskim čašicama. Inače,
Ko­so­va­ri, za razliku od primjerice Turaka i Iranaca, više
piju kavu.
1-2 žličice soli
1-2 žlice ulja
1 žličica praška za pecivo
400 ml vode
ulje za premazivanje
Recepti
Kosovska pogača
Sastojci:
1 kg mekanog brašna
1 l mineralne vode
2 jaja
1 prašak za pecivo
sol
ulje
Osfma
Priprema:
Od navedenih sastojaka dobro umijesiti tijesto, tako da
bude srednje tvrdo. Tijesto podijeliti na šest dijelova, svaki
razvijati u manji krug, premazati uljem i stavljati jedan na
drugi, pritiskajući ivice. Većim valjkom za tijesto razviti jednu
koru, što veću i tanju možete. Isjeći na kocke dimenzija
oko 12 cm. Na svaku kocku stavljati nadjev od mljevenog
mesa, po jednu nepunu žlicu.
Svaku kockicu sklapati dijagonalno. Mantije redati u pleh
tako da preklop bude odozdo. Svaku malo premazati
uljem i peći na 200 stupnjeva oko 20-25 min.
Nadjev od mljevenog mesa sprema se tako da se na ulju
uprži crveni luk, doda mljeveno meso, przi se još malo, te
se doda sol i papar po ukusu.
(špi­kaj­te) ko­ma­di­ći­
ma sla­ni­ne. Zem­lja­
nu tep­si­ju na­ma­ži­te
ma­sla­cem, u nju pa­
žlji­vo sta­vi­te meso
i prelijte ga vrelim
maslacem. Pecite u
pećnici povremeno
zalijevajući vlastitim
sokom.
Sastojci:
janjeći but težak 2 kg
1 janjeću jetru
3 žlice maslaca
sol, papar
šalica riže
2 jaja
10 dag dimljene slanine
još i maslac za lim i podlijevanje
Priprema:
Brašno umiješati s praškom za pecivo, umutiti jaja i dodati
brašnu. Sve umiješati, pa pažljivo dodavati kiselu vodu i
miješati sve dok se sva voda ne utroši, zatim dodati malo
ulja i ponovo pažljivo miješati. Kada se dobije ujednačena
masa, tijesto staviti u podmazanu tepsiju i peći u zagrijanoj
pećnici, na umjerenoj temperaturi. Pečenu pogaču služiti
dok je topla uz kiselo mlijeko, sir, kajmak, pečena jaja.
Kosovske mantije
Sastojci:
800 g mljevenog svinjskog mesa
2 glavice crvenog luka
sol
papar
Za tijesto:
700-800 g brašna
Priprema:
Oprani janjeći but prelijte provrelom vodom i ostavite neko­
liko minuta u vodi. Zatim meso ocijedite, obrišite i narežite
tako da dobijete četiri velika odreska, dobro ih istucite i
istanjite. Stavite odreske jedan na drugi i oštrim nožem
odrežite krajeve da dobijete četiri jednaka četverokuta.
Jetru operite, sitno nasjeckajte, ispržite na maslacu. Posolite,
popaprite, zalijte vodom i kuhajte pola sata. Umiješajte rižu
i pirjajte još desetak
minuta. U ohlađenu
jetru umiješajte jaja,
pa tom smjesom
premažite odreske i
složite jedan na dru­
gi. Četvrti odre­zak
nemojte pre­ma­za­ti
nego ga na­bo­di­te
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 5/2011
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

Dolazak na Ko­so­
vo po­ma­lo je egzo­
ti­ka. Tu­ri­zam ni­je
pre­tje­ra­no ra­zvi­jen,
pa do­la­zak na ra­
zvi­ka­ne vo­do­pa­de
Marushë ili u pla­
nin­sko odma­ra­liš­te
Pre­va­la ne­će sa so­
bom nositi i bogatu turističku ponudu. Posjetitelji Kosova
mo­raju biti vični snalaženju, strpljenju i crnom humoru. Lju­di
su na Kosovu ljubazni i gostoljubivi, ali organizirano neće
povisivati kvalitetu usluge ili se “ubijati“ za svog gosta.
Ono što daju, ipak, od velike je vrijednosti jer daju od
srca. Većini je zajednička ljubav prema pljeskavicama, će­
va­pi­ma, šiš ćevapima i ostalom balkanskom fast-foodu. Za
malo drugačiji okus, tu je burjan, zapečena riža i špinat
koji se većinom poslužuje uz komadiće janjetine. Tako se
po­kazuje široko srce Kosova.
Uz mnogo mesa, na Kosovu se jede i dosta tijesta. Možda
bi se to moglo nazvati i kosovskim nacionalnim jelom. Raz­
na punjena tijesta i pite, s mesom, sirom, špinatom, često
se nude kao sporedno ili glavno jelo. Uz sveprisutni burek,
vjerojatno najpoznatije i najautohtonije jelo je flija. Radi se
o slojevima masnih palačinki uz koje se servira sir, kajmak,
jogurt i vrhnje. Uz pogaču, ovakav je obrok dostatan za
te­žak radni dan. Flija je uvijek spremna i može se probati
u svojoj najoriginalnijoj verziji u Etnografskom muzeju u
Prištini, najboljem mjestu za upoznavanje tradicionalne al­
ban­ske kosovske kulture.
U ovom bogatstvu balkanske prehrane, nezaobilazno obil­
ni su i deserti. Baklava je sveprisutna, a nešto autohtonije
bio bi shequerpare, okruglo tijesto preliveno šerbetom. Ta­
ko­đer se jede mnogo voća, pa vas ne treba iznenaditi ako
na kraju večere konobar donese, na račun kuće, bobice,
viš­nje ili lubenicu.
Iako je većina albanskih Kosovara islamske vjeroispovijesti,
alkohol je sveprisutan. Među Albancima, naime, prisutan je
“liberalniji“ odnos prema svijetu. Svugdje se može probati
pivo Peja (albanski naziv za Peć), jedino kosovsko pivo, ali
je popularno i pivo Tirana te Ereniku. Nacionalni je ponos
Albanaca
ko­njak
Skenderbeg, naz­
van po najvećem
al­ban­skom heroju i
borcu protiv Turaka
Gjergj
Kastrioti
Skenderbegu, čiji se
ogroman kip nalazi
u samom središtu
izreži i pošalji na adresu redakcije
Diabetes
www.diabetes.hr
31
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 5/2011
br. 5/2011
PODRŠKA OBITELJI U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI
TJELESNOM AKTIVNOŠĆU
Život na višoj razini
Jadranka Kos, bacc. fizioterapeut i profesor rehabilitator
L
iječenje svake kronične bolesti
pa tako i šećerne, zahtijeva
prihvaćanje i razumijevanje
po­seb­nog načina života člana u oz­
rač­ju cijele obitelji. Mnogi zah­tje­vi
liječenja i stila života ne mogu se
odnositi samo na pojedinca, nego
je uspjeh veći ako su i drugi člano­vi
obi­te­lji uključeni u potporu ili zdra­
vi­ji stil života. Misleći na tjelesnu
aktiv­nost u liječenju šećerne bolesti,
na­či­ni su pomoći, uključivanja i su­
dje­lo­va­nja i pozitivnih poticaja u
lije­če­nju različiti, mnogostruki i mo­
gu­ći na različitim razinama.
Načini potpore i pomoći su zna­nje
i razumijevanje bolesti i po­stu­pa­ka,
vo­đe­nje, usmjeravanje, pra­će­nje,
po­ti­ca­nje te zajedničko su­dje­lo­va­
nje u aktivnostima.
Dijete sa šećernom bolešću može
funkcionirati doista samo uz pomoć
i vodstvo svojih roditelja, braće i/
ili sestara u čijem praćenju može
32
Diabetes
www.diabetes.hr
po­sta­ti sve više
samostalno
i
sigurnije u odre­
đe­nim po­stup­ci­
ma.
Roditelji djece
sa še­ćer­nom
bo­leš­ću tre­ba­
ju zna­ti i zna­ju
sve o lije­če­nju
i po­treb­nim po­
stup­ci­ma. Oni
mo­gu po­ti­ca­ti i
vo­di­ti svo­je dije­
te na do­dat­ne
tje­les­ne aktiv­
nos­ti. Zna­nje o
po­troš­nji ener­gi­
je u me­ta­bo­lič­
ki in­ten­ziv­nom
raz­vo­ju i odra­
sta­nju omo­gu­ću­
je im i po­ti­ca­nje
na su­dje­lo­va­
nje u dru­gim kuć­nim
aktiv­nos­ti­ma ko­ris­ni­
ma za sva­ko­dnev­ni
ži­vot, a istodobno i
za liječenje.
Mlade osobe sa
še­ćer­nom bolešću
u fazi odras­ta­nja
i poslije to­ga, u
razdoblju sprem­nos­
ti i mo­guć­nos­ti ve­će
po­troš­nje ener­gi­je u
pri­li­ka­ma su ba­vi­ti se spor­tom i raz­
nim aktiv­nos­ti­ma in­ten­ziv­ni­je po­troš­
nje ener­gi­je. Razumijevanje obitelji,
na­das­ve prijatelja koji zajedno s nji­
ma sudjeluju u tim aktivnostima, po­
ma­že pojedincima da sve to prak­ti­
ci­ra­ju na siguran način i nađu svoje
mjes­to i zadovoljstvo.
Mlade osobe sa šećernom bolešću
koji su roditelji male djece imaju u
tom razdoblju života posebne iza­zo­
ve. Brinuti o maloj djeci znači sva­ko­
dnev­nu tjelesnu aktivnost po­seb­nih i
različitih sadržaja i često kon­stant­ne
i velike potrošnje. Taj ple­me­ni­ti rad
i uloga roditelja pod­ra­zu­mije­va
aktivnost istodobno korisnu u odr­ža­
va­nju tjelesne spremnosti i re­gu­la­ci­je
šećera. Prakticiranje odre­đe­nih obli­
ka tjelesne aktivnosti u zajedništvu
sa svo­jom djecom ujed­no je i model
zdra­vog načina života.
Osobe srednje životne dobi, ali i
zrele srednje dobi žive u različitim
okol­nos­tima i okruženjima. Oni koji
žive u gradovima, u stanovima, a
po­sao nije zahtjevan u pogledu po­
troš­nje energije, doista moraju prak­
ti­ci­rati dodatnu tjelesnu aktivnost
– šet­nje, hodanje, vožnja bicikla, spe­
ci­jal­no vježbanje. Poticaj članova
obi­te­lji ili njihovo sudjelovanje u tim
do­dat­nim aktivnostima podrška su
nji­ho­vu zdravom načinu života i za
za­jed­ničku korist.
Mnoge
obitelji
žive i rade u pod­
neb­lju i sredinama gdje u
sezoni rade teške poslove.
Znanje o liječenju, zna­nje
o ispravnoj potrošnji energije
tije­kom napornih aktivnosti, briga
i podrška članova omogućuju po­
je­din­ci­ma da “dobro pli­va­ju“ u
izazovima velike po­troš­nje, svjesni
rezultata svo­je­ga rada.
Mnoge obitelji rade sezonski u svom
vrtu, voćnjaku, vinogradu. Također,
znanje o potrošnji, usklađivanje uno­
sa (hrane), doze inzulina (onih ko­ji
se liječe inzulinom), tjelesni rad s učin­
kom i vidljivim rezultatima obo­stra­no
su zadovoljstvo u tak­vim okolnostima
izbora i prilika aktivnosti.
Razdoblje zime obično je razdob­
lje “viših šećera“, ali to ne mora biti
tako. Ako se u razdoblju proljeća,
ljeta i jeseni osobe ili obitelji bave
takvom dodatnom djelatnošću, u
zim­skom razdoblju potrebno je oda­
bra­ti vlastiti program dodatne tje­les­
ne aktivnosti i održati unos i po­troš­
nju energije u dobroj ravnoteži.
Osobe sa šećernom bolešću zlatne
dobi koji su od svojih mladih ili sred­
njih godina počeli preventivno prak­
ti­ci­ra­ti svoj program tjelesne aktiv­
nos­ti ili prepoznavanja učinaka
uo­bi­ča­je­nih aktivnosti, u te su go­
di­ne ušli spremnije i pokretnije od
onih koji to prije nisu znali ili iz ne­
kog razloga nisu prakticirali.
Nikad nije kasno, uvijek se
može pro­na­ći i prakticirati
aktivnost za odr­ža­va­nje i
poboljšanje
po­kret­lji­vos­ti
i boljeg funkcioniranja u
sva­ko­dnev­nom životu. I
u tom razdoblju ži­vo­ta
razumijevanje i poticaj
ili
pomoć
članova
obitelji vrlo je važna.
Svaka
osoba,
bez
obzira na dob, u svom
svakodnevnom životu ima
aktivnosti brige o sebi, svo­
je poslove, svoje hobije, ali
raz­mjer­no tim aktivnostima po­
treb­no je imati i dodatnu aktivnost.
To je birana i pre­po­ru­če­na
aktivnost ko­ja omogućuje bolju re­
gu­la­ci­ju šećerne bolesti. Isto­dob­no,
dodatna aktiv­nost povoljno utječe
na obav­lja­nje drugih poslova po­
treb­nih za egzistenciju. Tako po­
sto­ji međusobna pozitivna po­ve­za­
nost dodatne aktivnosti i pos­lo­va,
radova druge vrste (korisnih).
Vrijeme uloženo u dodatnu aktivnost
nije izgubljeno vrijeme već ulaganje
u bolje obavljanje drugih poslova.
Takvo ulaganje vremena za “sebe
osobno“ u sklopu obitelji trebalo bi
biti prihvaćeno s razumijevanjem,
pa i sudjelovanjem u tome, jer ko­
rist koja proizlazi iz toga za bo­lje
funkcioniranje na drugim po­druč­ji­
ma zasigurno je korist cijele obitelji.
Kada pojedinac funkcionira na višoj
razini, cijela obitelj funkcionira na
višoj razini i to je izvor blagodati i
uspjeha.
Razumijevanje i briga za svoje bliž­
nje koji tako zdravije i kvalitetnije
žive ,vraća se kao dar i blagodat.
Život i funkcioniranje u brižnom
ozrač­ju obitelji i prijatelja život je
na višoj razini koji svima donosi za­
do­voljstvo i nagradu.
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 5/2011
br. 5/2011
Grudnjaci
Vesna Mimica
L
ijepo sam razvukla ručnik, uze­
la novine i pogledom u daljinu
provjerila more i vrijeme. Ideal­
no. Malo valova, malo južnog vjet­
ra koji nosi valove. Toplo, lijepo i
mirno. Oko mene tradicionalno po­
slo­žene obitelji, majke, očevi, djeca.
mu­škar­ci uvukli su trbuhe i napeto
išče­kivali izlazak djevojaka.
Plaža više nije bila obiteljska a sce­na
je bila daleko od idilične. Trajalo je
to predugačkih pet minuta, a onda
je jedna od njih, čedno prekriženih
ruku preko prsiju, izašla van i svi­ma
Pravi odmor. Na plato ispod mene
u nekom su trenutku došle mlade
djevojke, njih šest. Vesele, pričljive
s mnogo rekvizita, ručnika, krema.
Smjestile su se i nastavile pričati, a
njihovo se veselje i mladost proširilo
cijelom plažom. Svi smo pomislili
isto: Ah! Mladost.
A zatim su odlučile okupati se. Po­
ska­kale su u more, uz dozivanje i
smijeh, a u sljedećem su trenutku
grud­nj­aci, ionako premalih kupaćih
ko­sti­ma, poletjeli prema obali.
Slika na plaži u tom se trenutku pro­
mije­nila. Žene su zauzele strogu po­
zu, govorom tijela poručile da je to
neprihvatljivo, a svi, apsolutno svi
ostalima dodala grudnjake. Kao
da ste ispuhali balon. Nisu izašle
po­lu­go­le. Muškarci su razočarano
pri­leg­li, a žene su ispod glasa go­vo­
rile: “Sramota. Pa ima djece.“
Zanimljivo je da od svih ljudi na pla­ži
jedino djeca nisu uopće reagirala.
Kupali su se, skakali u more, čitali
ili što već djeca rade. Nitko od njih
nije bio svjestan scene koja je zao­
ku­pila plažu.
I tada sam pomislila kako mi odrasli
imamo ograničenja, predrasude,
for­mi­ra­ne stavove. Zašto su svi po­
mi­sli­li da će djevojke izići iz mora
bez grudnjaka ?
A da su i izišle, koga bi to točno
sa­blaz­ni­lo? Djecu sigurno ne, oni
ni­su ni primjetili. Vjerojatno samo
odrasle.
Iako nisam pristalica toplessa na jav­
nim plažama i mislim da je to pitanje
zdravog razuma i ukusa, ljepota
ovih mladih djevojaka sigurno ne
bi sablaznila niti posramila ni­ko­ga.
Činjenica da su i promislile i obuk­le
se govori o nečem mnogo za­nim­lji­
vijem. Svi smo u mladosti izazivali
gra­nice. Na bilo koji način. Ako
smo bili pametni, znali smo tu finu
liniju između bezobrazluka, ne­pri­
stoj­nos­ti i nestašluka. Mladost je lije­
pa i zbog toga.
Usudimo se nešto što samo ne­ko­li­
ko godina kasnije ne bismo ni­ka­da
učinili. I to ne bismo trebali za­bo­ra­
vi­ti. Pa kada vidimo neki nestašluk,
mož­da da se osmjehnemo i po­mis­li­
mo na svoju mladost, a ne na ogra­
ničenja stečena tijekom života.
Krešimir Šoš je profesor kineziologije i trener mladih nogometaša
Dinama. Ponosan je otac dvaju dječaka. Pokazuje nam tek jednu od
mnogih vježbi Feldenkrais metode. Tu je metodu ustanovio Moché
Pinchas Feldenkrais, izraelski fizičar i aktivni judaš koji se ozlijedio,
pa je osmislio trening za rehabilitaciju. Ova nam metoda služi, kaže
Krešimir, da poboljšamo svoj pokret i fleksibilnost tijela. Mogu je raditi
svi pa zato nema isprike. Vježba koju vam prof. Šoš nudi, može se
raditi sjedeći i stojeći.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
1.
Sjednite i podignite jednu ruku u zrak. Osjetite istezanje i pokušajte
zapamtiti do kuda doseže vaša ruka
2.
Stavite ruku na uho, lakat stremi okomito u vis i polako se nagnite u
stranu pa se polako vratite u početni položaj
3.
Ponovite pokret i pojačajte ga pružajući drugu ruku prema podu, pa
se polako vratite
4.
Ponovno dignite ruku u zrak i osjetite je li se išta promijenilo u tom
pokretu, te možete li više dignuti ruku
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Mladi
Djeca i mladi
br. 5/2011
br. 5/2011
Djeca sa šećernom bolešću u odgojno-obrazovnim ustanovama
DOBROBITI SEMINARA
Seminar za nastavnike i odgajatelje koristan je u unaprjeđenju znanja o dijabetesu i razvijanja
pozitivnog stava prema djeci s dijabetesom. Seminar je omogućio sudionicima da bolje razumiju utjecaj
dijabetesa na svakodnevno funkcioniranje, dao im je osnovna znanja i vještine koje će im pomoći da ih
bolje razumiju i da im pomognu da se ne osjećaju različitima u vrtićima i školama
dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije
D
ruštvo Veliki za male sa šećernom bolešću ne­vla­di­
na je udruga koja svojim aktivnostima dopunjava
institucionalno zbrinjavanje djece i adolescenata s
di­ja­be­te­som. U suradnji s Referentnim centrom za pe­di­ja­t­
rij­sku endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC
Zagreb, provode trajnu edukaciju djece i mladih s di­ja­be­te­
som, njihovih roditelja i zdravstvenih djelatnika putem pre­
da­va­nja, seminara, radionica i ljetnog kampa.
Dio edukacijskih intervencija usmjeren je na širu socijalnu
zajednicu.
S obzirom da djeca s dijabetesom i njihovi vršnjaci ve­ći­nu
vre­me­­na provode u vrtiću ili školi, smatrali smo po­treb­nim
informirati odgajatelje, učitelje i profesore o os­nov­nim prin­
ci­pi­ma zbrinjavanja dijabetesa. Prema pre­po­ru­ka­ma Me­đu­
na­rod­nog udruženja za dijabetes u djece i ado­les­ce­na­ta
na­gla­šava se da dijabetes ne smije biti prepreka u ško­lo­
vanju, ne smije biti uzrok isključenja iz bilo koje aktivnosti te
da je socijalna integracija u vrtićima i školama od izuzetnog
značaja. Prosvjetne djelatnike treba educirati kako bi se po­
ve­ćala sigurnost djece s dijabetesom, posebno u sportu,
izle­ti­ma i izvanškolskim aktivnostima, izbjegao svaki oblik
dis­kri­mi­nacije i poticalo uključivanje i sudjelovanje u svim
aka­dem­skim, socijalnim i sportskim aktivnostima. Važno je
zna­ti da razvoj samopoštovanja i samopouzdanja koje se
stje­če sudjelovanjem u školskim aktivnostima ima pozitivan
utje­caj na zbrinjavanje dijabetesa.
Poznato je da socijalni faktori utječu na tijek bolesti, na spo­
sob­nost slijeđenja uputa i samokontrole. Istraživanja po­ka­
zu­ju da djeca koja su sigurna u sebe i imaju razvijen osjećaj
36
Diabetes
www.diabetes.hr
samopoštovanja vezanog uz funkcioniranje u školi imaju
bo­lju kontrolu dijabetesa. S obzirom da vrtić i škola daju
mno­ge mogućnosti izgrađivanja samopouzdanja i razvoja
socijalizacijskih vještina, važno je da djeca s dijabetesom
su­djeluju u svim aktivnostima, sa što manje ograničenja.
Prije nekoliko godina, u suradnji s Ministarstvom prosvjete i
športa, započeli smo projekt edukacije prosvjetnih dje­lat­ni­
ka iz dva razloga: prvi proizlazi iz potrebe za sve­obu­hvat­
nom brigom za djecu i mlade s dijabetesom, a koja osim me­
di­cinske uključuje i psihosocijalnu skrb. Drugi razlog je da
naše iskustvo i iskustvo naših bolesnika ukazuje na pro­ble­me
koji se javljaju zbog nedovoljne informiranosti pro­svjet­nih
dje­lat­ni­ka koja se manifestira s jedne strane ne­gi­ra­njem bo­
les­ti, a s druge postavljanjem nepotrebnih ogra­ni­čenja.
Cilj je edukacije povećati svjesnost o potrebama djece s
di­ja­be­te­som, informirati prosvjetne djelatnike o osnovnim
prin­ci­pi­ma zbrinjavanja dijabetesa, mogućim akutnim kom­
pli­ka­ci­ja­ma koje se mogu javiti tijekom boravka u vrtiću i
ško­li i postupcima koji mogu pomoći djetetu te im omogućiti
ostva­ri­vanje njihovih prava da sudjeluju u svim akademskim
i socijalnim aktivnostima.
U skupini od 254
prosvjetnih djelatnika
željeli smo evaluira­ti
uspješnost edukacije
u terminima promjene
znanja o di­ja­be­te­su i
stavova prema djeci
s dijabetesom.
Seminar se sastoji od predavanja o os­nov­nim principima
zbri­njavanja dijabetesa, o psihološkim impli­ka­ci­jama di­ja­
be­te­sa u djece i praktičnog rada.
Prije i poslije seminara sudionici su ispunjavali po dva kom­
pa­ra­bil­na upitnika, jedan koji ispituje znanje o dijabetesu i
drugi koji ispituje stavove prema djeci s dijabetesom. Ta­ko­
đer smo anketom ispitali procjenu važnosti i primjenjivosti
edukacije te procjenu samog seminara.
Rezultati su pokazali da se znanje sudionika značajno
po­ve­ća­lo nakon seminara, te da su stavovi prema djeci
po­zi­tiv­ni, da ih procjenjuju sposobnijima. Svi su sudionici
se­mi­nar procijenili praktičnim, zanimljivim i dobro orga­ni­
zi­ra­nim.
Zaključak: seminar za nastavnike i odgajatelje koristan je
u unaprjeđenju znanja o dijabetesu i razvijanja pozitivnog
stava prema djeci s dijabetesom. Seminar je omogućio
sudionicima da bolje razumiju utjecaj dijabetesa na sva­ko­
dnev­no funkcioniranje, dao im je osnovna znanja i vještine
koje će im pomoći da ih bolje razumiju i da im pomognu
da se ne osjećaju različitima u vrtićima i školama.
Izjave sudionika se­mi­na­ra za edukaciju pro­svjetnih djelatnika
Odgovori na pitanje Koje su dobrobiti se­minara?
• Djelatnici u odgojno-obrazovnim ustanovama dobiju
osnovno znanje o dijabetesu.
• Uvijek se nauči nešto novo, zanimljivo i korisno.
• Ovaj seminar razjašnjuje, poučava i daje sigurnost
i znanje za prihvaćanje i pomoć te integraciju djece s
dijabetesom u svakodnevni život.
• Što sam se podsjetila nekih zaboravljenih informacija,
znam kome se mogu obratiti.
• Što su teme prezentirale stručne osobe s iskustvom u
radu s djecom s dijabetesom – dobivene informacije i
znanja primjenjiva su u svakodnevnom radu.
• Što su svi stručnjaci imali svoje predavanje, tj. što je
sve tako lijepo timski prikazano. Dostupno za svako
uho, mozak i srce!
• Seminar je bio jasan, razumljiv – sve 5.
• Što smo se pobliže upoznali s problemom dijabetesa
– osobito pitanjem hipoglikemije, da se smanje
strahovi vezani uz to pitanje i da se zna reagirati.
• Što su sva predavanja bila jako zanimljiva i edukativna
• Što sam upoznata s novim činjenicama i saznanjima o
ovoj bolesti
• Što se provodi edukacija osoba koje rade s djecom
koja imaju šećernu bolest.
• Što se prezentiraju spoznaje iz svakodnevnog života.
• Potrebno je pričati javno, ne samo o dijabetesu, već
o svim kroničnim stanjima koja uznemiruju djecu i
mlade, npr. astma.
• Jer se mijenja stav društva spram kronično bolesne
djece, sve veća uključenost u kolektive.
• Što sam riješila neke dileme vezane za tu bolest.
• Što sam shvatila da zapravo treba prepoznati
hipoglikemiju i reagirati pravilno i na vrijeme. Bez
panike i straha.
• Naučila sam dosta novoga što će mi pomoći u
kontaktu s takvim učenikom.
• Što ovakav seminar smanjuje uznemirenost djelatnika
u odgojno–obrazovnim ustanova koji rade s djecom s
dijabetesom.
• Što se u predavanjima predavača svih profila
pozornost usmjerila prema nama (nastavnicima,
odgajateljima, stručnim suradnicima) i kako možemo
pomoći djetetu s dijabetesom.
• Što daju praktične upute – konkretno.
• Što je uključeno više suradnika iz različitih profesija.
• Što smo naučili i čuli vrlo kratko i korisno upoznavanje
s dijabetesom.
• Što sam naučila o dijabetesu puno toga što ranije
nisam znala.
• Što se seminarom saznaju praktična djelovanja koja
mogu pomoći djetetu u hipoglikemiji, kao što je
izuzetno dobro što sve ne ostaje na “rekla-kazala“,
već postoji praktičan dio koji čovjeku ipak daje
određenu sigurnost u vlastito djelovanje.
• Što su raspravom uključeni različiti profili koji sudjeluju
u odgoju djece, a sa konkretnim primjerima.
• Seminar je smirio moju
uznemirenost i zabrinutost
zbog brige o djetetu s di­ja­be­
te­som u grupi.
• Što je na predavanjima
sudjelovao tim stručnjaka
te što je tema
prezentirana na
razumljiv način, a ipak
stručno.
• Sudionici seminara
mogu iznijeti svoja
pitanja i dobiti
odgovore na njih te
razmijeniti iskustva.
• Što sam shvatila da
je edukacija
sustavno
organizirana
i obuhvaća djecu,
roditelje, vrtiće, škole
– društvo sveukupno!
Djeca i mladi
Iz udruga Hsdu-a
br. 5/2011
br. 5/2011
Iz udruga
MEÐUNARODNI LJETNI KAMP …
Profitirale obje udruge
Nas 24
Marija Šapić
GAREŠNICA
P
ovodom Dana domovinske za­
hvalnosti i briljantne po­bje­de hr­
vat­skih jedinica u oslo­ba­đa­nju
hr­vat­skog teritorija od oku­pa­ci­je, Di­ja­
be­tič­ka udruga i Udruga umi­rov­lje­ni­ka
gra­da Garešnice potpisale su ugo­vor
o suradnji.
Umirovljenici prvog utorka u mjesecu do­
Danijela Sušilović
O
d 22. do 29. srpnja 2011. na Rogli u Sloveniji
orga­ni­zi­ran je me­đu­na­rod­ni ljetni kamp za
mlade u kojem mi je bilo čast sudjelovati. Bilo
nas je 24 i svatko je predstavljao svo­ju zemlju: kako se
snalazimo s dijabetesom, financije, udru­že­nja, život s
dijabetesom i ostalo. Imali smo program za svih osam
dana koji je uglavnom bio ispunjen sportom i kvalitetnim
prezentacijama. Npr. srijeda 9:30 Doručak, 9:30 - 10:30
“Medijske veze“, 11:00 - 13:00 Pješačenje, 13:00 Ručak,
14:00 - 15:00 “Fi­nan­cije“, 15:30 - 17:30 Plivanje, 20:00
Prezentacije mladih su­dio­nika.
Nas 24 postali
smo “mala“ obi­
telj, dije­li­li smo
taj­ne, raz­go­va­
ra­li o pra­vi­ma i
bor­bi pro­tiv di­ja­
be­te­sa, pje­va­li
smo sva­ku ve­
čer, po­slije pre­
zen­ta­cija imali
smo noćne razgovore, plesali, šetali, raz­mje­nji­va­li iskustva, učili
jezike, upoznavali različite kulture i prehranu.
Unatoč lijepoj strani, nažalost postoji i loša. Upoznala sam
prijatelje koji žive u nerazvijenim zemljama gdje je si­tu­a­ci­ja
jako loša, npr. u Kijevu je donedavno u upotrebi bio ži­vo­
tinj­ski inzulin, mladi od 20 godina bore se za svoja prava,
osobe s dijabetesom nemaju pravo na posao, osobe s di­
ja­be­te­som ne smiju voziti auto, kupuju se trakice, inzulin,
38
Diabetes
www.diabetes.hr
igli­ce. Svaku večer u 20:00 h imali smo četiri prezentacije
iz četiri različite zemlje, a naši noćni razgovori temeljili su
se na tim iskustvima tipa Kijev ili Švedska, koja je razvijena
zemlja - imaju puno udruženja, putovanja, internet-chat za
osobe s dijabetesom koje ne trebaju dati nikakve osobne
podatke nego postaviti pitanja u vezi bolesti, također ima­
ju i dresirane pse koji osjete kad je osoba u hipo ili hi­per­
gli­ke­miji. Najvažnija stvar koju nas je IDF naučio je da
mi nismo “dijabetičari“ kako smo svi govorili nesvjesno do
predzadnjeg dana. Stalno su nam ponavljali do zadnjeg
dana da usvojimo: Ne možete reći “Ja sam dijabetičar
osam godina“ već “Mi smo osobe s dijabetesom“.
Mi smo mladi i imamo cijeli svijet pred sobom, u ovih osam
dana puno sam naučila i htjela bih pokrenuti mlade u Hr­
vat­skoj za korak naprijed, svi koji se žele pokrenuti, koji
ima­ju nove ideje ili nešto slično neka dodaju na Facebooku
Hrvatski savez dijabetičkih udruga ili možete kontaktirati i
mene, rado ću pomoći. U usporedbi s ostalim zemljama
po mojoj slobodnoj procjeni, u zlatnoj smo sredini. Ima
kritičnih, a ima i jako razvijenih zemalja. Otišli smo u ve­li­koj
tu­zi i na­di za
bu­du­ći susret.
Razmjenjivat će­
mo iskustva i po­
mo­ći svat­ko svo­
joj udruzi koliko
je moguće.
bivaju besplatno mjerenje ŠUK-a i tlaka
te edukativna predavanja, a Dijabetička
udruga Garešnica dobiva više od 400
umi­rovljenika na preventivnim mje­re­nji­ma
i predavanjima, kojih je 10-12 godišnje,
te dobiva na korištenje lijep prostor za
predavanja s oko 100 mjesta.
odmah u rujnu sponzorirati predavanje
jednog vrhunskog liječnika, a osoblje
tvrt­ke Salvus prije predavanja obavit će
mjerenja sluha i onima koji budu imali
povišen šećer ili su šećeraši HBA1c.
I sad neka netko kaže da je Donja Stu­
bica daleko!
Suradnjom dviju udruga profitirat će čla­
novi obiju udruga, kao i ostali građani
Garešnice te općina Hercegovac, Ve­li­
ka Trnovitica i Berek koje pokriva Di­ja­
be­tič­ka udruga Garešnica.
Tvrtka Salvus odmah se odazvala kao
pokrovitelj takvom druženju u materijalu
potrebnom za rad Udruge. Tako će
Idemo na put …
Zrinka Rosić
GOSPIĆ
Co­ce i Zeper Internacionala i gospođe
Vlas­te Jagarčec iz Zagreba.
U
druga je u svibnju, lipnju i
srp­nju održala tri edukativna
multi­me­dij­ska predavanja s na­
slo­vom “BIOPTRON - Svjetlosna Te­ra­
pija” u Karlobagu u prostoru Opći­ne, u
sali Ličko-senjske županije i u Kul­tur­noinformativnom centru Gospić uz na­zoč­
nost prim. sci. dijabetologa dr. Franje
15. srpnja na Trgu Stjepana Radića u
centru Gospića održano je javno pre­
ven­tivno mjerenje razine šećera u krvi,
krvnog tlaka i mjerenje metaboličkih
ko­efi­cije­nata ITM i BMI (otkrivanje
pre­ti­los­ti). Uz Udrugu dijabetičara su­
dje­lo­va­la je i Zajednica žena HDZ-a
“Katarina Zrinska” Ličko-senjske žu­pa­ni­
je. Uz pomoć medicinske se­stre Doma
zdravlja Gospić, članice Za­jed­ni­ce
gospođe Marije Orešković i pred­sjed­
nice Udruge dijabetičara Ličko-senjske
županije Zrinke Rosić, pregledano je
120 građana.
Udruga dijabetičara Ličko-senjske žu­pa­
ni­je 23. rujna odlazi s agencijom Atlas
Airtours iz Zagreba na turističko pu­to­va­
nje, stoga pozivamo da nam se pri­dru­
že bolesnici.
Zahvaljujemo se gra­
do­na­čel­niku Gos­pi­
ća, gospodinu Mi­la­nu
Koliću, i ostalim dje­lat­
nicima Grada Gos­pi­ća koji su nam sa
sredstvima iz pro­ra­čuna određenima
za Udrugu omogućili realizaciju
događanja upriličenoga za Dan grada
Gospića. Zahvaljujem far­ma­ceut­skoj
tvrtci Roche Diagnostics iz Zagreba
koja je sudjelovala svojom do­na­cijom
pomagala za preglede.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Iz udruga Hsdu-a
Civilno društvo
br. 5/2011
br. 5/2011
Uspješni kao uvijek!
Branko Lulić
SPLIT
U
spješno je organiziran i rea­
li­ziran odlazak naših čla­no­
va na jubilarni 10. kon­gres
osoba sa šećernom bolešću u Ši­be­
ni­ku, gdje smo se aktivno uklju­či­li u
rad Kongresa i bili zapaženi ka­ko
na sportskom polju tako i na pre­da­
va­njima (imali smo tri pre­da­va­ča iz
naše udruge : Bezdrov, Lulić i KušetaŠerić).
Mišljenja smo da je Kongres uspio,
ali se drugi sadržaji više ne mogu pa­
ra­lelno odvijati (sportski susreti) jer se
onda puno gubi na praćenju rada i
su­dje­lo­vanja u radu Kongresa.
Uspješno smo realizirali 12-satne
edu­ka­cije-radionice za deset osoba
pro­gra­mu tvrtke Roche za oboljele s
DM2 (ožujak i lipanj 2011. godine)
Uputili smo apel HZZO-u u vezi s po­
ma­galima za šećernu bolest i najave
iz HZZO-a o bitnom smanjivanju opse­
ga prava po Pravilniku o ortopedskim
40
Diabetes
www.diabetes.hr
Održali smo višekratne sastanke u
Marini Kaštela oko pripreme i upu­
ći­vanja 15-ero djece na krstarenje
Ja­dra­nom (17. - 24. rujna 2011.
go­dine) s udrugom “Mirno more“ iz
Austrije.
i drugim pomagalima, gdje su se javili
ministar zdravstva i socijalne skrbi i
ravnatelj HZZO-a.
Radimo na prijedlogu izmjene Pra­vil­
nika koji regulira roditeljima doplatak
na djecu sa šećernom bolešću.
Sudjelovali smo s Plivom u obi­lje­ža­
va­nju Svjetskog dana zdravlja gdje
smo mjerili GUK našim sugrađanima
te davali informacije i upute.
Prof. Marina Grubić, psihologinja s
pe­di­jat­ri­je KBC-a Rebro održala je
ra­di­o­nicu s roditeljima djece sa še­
ćernom bolešću.
Realizirali smo našu veliku akciju “Šet­
njom do zdravlja – od jarbola do jar­
bo­la“ 15. svibnja 2011. godine.
Sudjelovali smo na Danima volontera
Dalmacije
Uputili smo petero djece u edukativnozdravstvene kampove (Rabac 3 i Tu­
če­pi 2) i posjetili smo kamp Tučepi.
Realizirali smo tradicionalni edukativ­
ni izlet djece i roditelja u Radmanove
mlinice.
Nalazimo se u završnoj fazi početka
novog ciklusa edukacije-radionica za
20 polaznika (osoba sa šećernom
bolešću tip II), gdje se početak oče­
kuje krajem rujna 2011. godine.
U tijeku su pripreme za odlazak na
XI. koordinaciju udruga i susreta di­ja­
be­tičara Dalmacije u Makarskoj 01.
listopada 2011. godine.
Zdravi i veseli bili, uz dobro regulira­
ne šećere.
Okrugli stol ‘’Uloga civilnog društva u zdravstvu’’ - preneseno iz Liječničkih novina
DRUŠTVO I ZDRAVSTVO
Jasno pozicionirati sve igrače u zdravstvenom sustavu – Vladu, liječnike i pacijente i stvoriti savez
među njima
Gordana Jurić
C
entar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i ko­mu­ni­ka­
cij­ske vještine (CPEK) Medicinskog fakulteta Sve­uči­liš­ta u
Zagrebu i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) organizirali
su početkom ožujka u prostorijama Centra na Šalati okrugli stol
pod nazivom “Uloga civilnog društva u zdravstvu“. Na njemu
se okupilo šaroliko mnoštvo predstavnika nevladinih udruga u
zdravstvu, raznih medicinskih ustanova, Škole narodnog zdravlja
“Andrija Štampar“ te Hrvatskog liječ­nič­kog zbora. Moderatori
okrug­log stola bili su dr. Elaine Val­dov, bivša voditeljica odjela
za nevladine udruge pri tajništvu UN-a u New Yorku, doc. dr. sc.
Veljko Đorđević, predstojnik CPEK-a, dr. sc. Marijana Braš, pred­
sjed­nica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječ­
nič­kog zbora i dr. sc. Men­sura Dražić, predsjednica KUZ-a.
Organizatori okruglog stola pokušali su dobiti odgovore na pi­ta­
nja kako što bolje povezati udruge u zdravstvu, vo­di­ti uspješne
akcije, poboljšati suradnju među udrugama, me­di­cin­skim usta­no­va­
ma i ministarstvima te kako pokrenuti mre­žu volontera u zdrav­stvu i
njihovu edukaciju. Zdravstveni su­stav, kako se moglo čuti na okrug­
lom stolu, ima tri igrača, “što je paradoks“. To su udru­ge liječ­ni­ka,
koje rade za sebe, zatim udruge pacijenata, koje ta­ko­đer rade
za sebe, i Vlada. Rečeno je da bi trebalo jasno po­zi­cio­nirati sve
igrače i stvoriti savez među njima, kako bi svima bilo bolje.
Što se tiče volontera, oni praktički nemaju nikakvu ulogu u hr­
vat­skom zdravstvu. U inozemstvu su volonterski centri dijelovi
bolničkih odjela. Volonteri su službeno uklopljeni u zdravstveni
sustav i educirani.
Prema riječima dr. Elaine Valdov za uspješnost nekog projekta tre­
ba imati strast, viziju i akciju. Svijet bi bez nevladinih udruga bio
loš. Nevladine udruge svijest su Ujedinjenih naroda, rekla je.
Primjer odlične suradnje nevladinih udruga, zainteresiranih gra­
đa­na, medicinara i vlade istakla je dr. Marijana Braš. Upra­vo su
oni, prema njenim riječima, podržavali sve aktivnosti Hr­vat­skog
društva za palijativnu medicinu.
- Njihovom angažmanu i podršci možemo zahvaliti osnivanje
Cen­tra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacij­ske
vještine, budući je on produkt javno-humanitarne akcije Osta­ni
uz mene, koja je pokrenuta na inicijativu Hrvatskog druš­tva za
palijativnu medicinu. Struka nam u našem radu ta­ko­đer pruža po­
drš­ku pa smo tako od Hrvatskog liječničkog zbo­ra do­bili pri­zna­
nje za svoj rad, kazala je Braš te dodala da će dr. Valdov Društvu
uvelike pomoći da osmisli daljnje aktivnosti.
- S Elaine smo obišli nekoliko gradova kako bi ustanovili gdje
su došli po pitanju palijativne medicine. Ima značajnih pomaka.
Tako se u Koprivnici početkom travnja otvara dnevna bolnica
za palijativnu medicinu, u Gospiću je osnovan palijativni tim pri
Zavodu za javno zdravstvo, a u Osijeku već godinu dana dje­
lu­je savjetovalište za palijativu. U Novom Marofu radit će se
odjel palijativne skrbi, istaknula je Braš i najavila da će skup­šti­
na Društva biti u znaku izrade prijedloga nacionalne stra­te­gije o
palijativnoj medicini.
- Koliko na sustav možemo djelovati ovisi o nama. Trebamo se
angažirati, biti dostupni i sagledati kako volonteri mogu učin­ko­
vi­to djelovati. Došlo je novo doba, nove snage i nove mo­guć­
nos­ti za realizaciju projekata i moramo ih iskoristiti naj­bo­lje što
možemo, rekla je Mensura Dražić i dodala da u na­do­la­ze­ćem
razdoblju očekuje jačanje civilnog društva.
Prof. dr. sc. Željko Metelko, predsjednik Hrvatskog liječničkog
zbora, čestitao je Hrvatskom društvu za palijativnu medicinu na
postignućima i rekao da ga podržava u njegovom radu.
- Želim da nevladinih organizacija bude toliko koliko i pro­ble­ma.
Društvu one daju raznolikost i omogućuju harmoniju raz­no­li­kos­ti,
rekao je Metelko i dodao da je uključivanje ljudi u nevladine udru­
ge zapravo rezultat javnih predavanja i ko­mu­ni­kacije.
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prof. dr. sc.
Jadranka Božikov, pozvala je predstavnike udruga da zajednički
surađuju jer Škola podupire stručno i edukacijski do­bre inicijative
kako iz nevladinog tako i vladinog sektora.
Predsjednik udruge Krijesnica za pomoć djeci i obiteljima suo­če­
nim s malignim bolestima, Zoran Cipek, ustvrdio je da trećeg igra­
ča, Vladu, rijetko viđa, a da je ona ta koja određuje ulogu ne­vla­
dinog sektora, tj. volontera. Krijesnica pruža roditeljima oboljele
djece, između ostalog, i pravnu pomoć. Iako prema Zakonu
neki od njih imaju određena prava u praksi to ne funk­cio­ni­ra, jer
državni službenici nisu u stanju prepoznati ta prava i pomoći im
kako da ih ostvare. Oboljeloj djeci i njihovim obi­te­lji­ma Udruga
pruža i psihološku pomoć jer problem onih koji tuguju u našem
sistemu nije prepoznat.
Mensura Dražić je kazala da bi se pri Centru trebalo pokrenuti
ško­lo­vanje volontera te izdavanje certifikata onima koji su uspješ­
no prošli edukaciju čime bi dobili propusnicu za ulazak u zdrav­
stvene ustanove.
Prisutni su se složili da je društvo je, kao i velik broj liječnika, dosta
nesenzibilizirano za potrebe bolesnika. Te da bi liječnici svojim
angažmanom znatno olakšali i ubrzali pozitivne promijene. Ta­
ko­đer, u kurikulum obrazovnih ustanova trebalo bi uključiti i vo­
lon­tere te im priznati sate volontiranja. To je, kako je zaključeno,
uz pokretanje akcija prikupljanja volontera, njihovu edukaciju i
službeno uključivanje u zdravstveni sustav, zadaća na kojoj će
po­raditi prisutni na okruglom stolu.
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 5/2011
br. 5/2011
Koalicija udruga u zdravstvu predstavila kampanju „Niste sami...“
važ­nost što češćeg progovaranja o
Niste
pra­vi­ma pacijenata.
Prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina, pred­
sjednica Udruge za zaštitu prava žena,
napomenula je pak da je cijeli sustav
po­vje­renstva za prava pacijenata za­
miš­ljen tako da se kroz njih čuje glas
pacijenata, ali i da služi informiranju o
svim mogućnostima koje pruža su­vre­me­
no zdravstvo. No u praksi se vi­di da po­
sto­ji nejednako poznavanje odre­đe­nih
zakonskih akata te da postoji ne­za­do­
voljstvo određenim postupcima unutar
zdrav­stve­nog sektora. Pozdravila je ini­
cija­tivu KUZ-a o kampanji kojom se želi
osvijestiti pacijente o njihovim pravima i smatra da bi se
još tijekom ove godine, zahvaljujući toj kampanji, mogli
dogoditi značajni pomaci. Podsjetila je da je inicijativu
za organiziranje Dana prava pacijenata dala Mreža
aktiv­nog građanstva (Active Citizenship Network).
“Iako sam u Nacionalnom povjerenstvu za zaštitu pra­va
pacijenata, najveći broj slučajeva uopće ne do­la­zi do
nas. Pacijenti se rijetko javljaju regionalnim po­vje­renst­
vi­ma, a mi ne znamo kako privući građane da nam se
javljaju. Ili građani ništa ne očekuju, u smislu pozitivnog
ishoda, nakon što su im povrijeđena prava ili jednostavno
nisu dovoljno informirani da uopće imaju prava i koja
su to prava. Cilj nam je osvijestiti građane da se po tom
pi­ta­nju mogu osloniti na zakonsku regulativu,“ kazala
vjerujemo, možemo pomoći“.
sami...
Dr. Hrastić Novak napominje da u za­
la­ganju za prava pacijenata dolazi i
do inci­dentnih situacija i to s jedne i s
druge strane: “Pacijenti nerijetko uop­
će ne znaju koja su im prava, ali često
misle da imaju pravo i na nešto što nije
moguće ostvariti.“
Kada su u pitanju povrede prava, pa­
cijen­ti se najčešće žale na duge i često
ne­lo­gič­no spore liste čekanja. Bez
obzi­ra što resorni ministar i njegovi su­
Napravite nesto
rad­ni­ci stalno ističu da liste čekanja ni­
za vase zdravlje...
su spore, to jednostavno nije istina. Do­
ka­za je napretek, a dovoljno je reći da
ako se pacijent s proliferativnom retinopatijom naruči
na pregled za deset mjeseci, to je definitivno za njega
prekasno.
Liste čekanja po bolnicama nisu regulirane na pravi na­
čin, a jedna od čestih pritužbi pacijenata je i ta da se
krši pravo na povjerljivost podataka pacijenata. No,
pra­vu buru među pacijentima podigao je novi Zakon
o so­ci­jal­noj skrbi jer je uskraćen dio prava i djeci i ro­
di­te­lji­ma, pogotovo kada je riječ o djeci s posebnim
potrebama.
“Najviše poziva vezanih uz kršenje prava danas se odno­
si upravo na područje socijalne skrbi. Na pitanja gra­
đa­na o različitim temama na našem info-telefonu sva­ke
srijede odgovaraju stručnjaci iz različitih područja, koji
su angažirani kao volonteri, a među njima su vrlo često i
socijalni radnici. Pacijente najviše muči pitanje kakve su
stvarne mogućnosti za ostvarivanje određenih prava,“
tumači dr. Dražić. O pravima pacijenata ne go­vo­ri se
dovoljno ni u medijima, a zdravstveni radnici ni­su dobro
upoznati s pravima koje bolesnici imaju. Na kon­fe­ren­ci­ji
se moglo čuti i kako djelatnici socijalne skrbi ne­rijet­ko
samovoljno interpretiraju informacije koje daju ko­ris­ni­ci­
ma, pa ono što vrijedi kod jednog službenika za jednog
je dr. Dražić.
Sunčana Roksandić Vidlička iz Pravne klinike dodala je
da im je izuzetna čast što surađuju s KUZ-om: “Pravna
klinika je prepoznala pacijente kao ugroženu skupinu. U
našoj Grupi za zaštitu prava pacijenata studenti su ko­ji
su odslušali kolegij Medicinsko pravo. Smatramo da, ako
pacijenti ne znaju koja su im prava, ne znaju ni kome se
mogu obratiti za pomoć, a upravo im ovak­vim akcijama,
pacijenta ne mora nužno vrijediti i za drugoga. Također
se moglo čuti da oboljeli od rijetkih bolesti spadaju u
pacijente koji najteže ostvaruju svoja prava.
Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju pre­ko­
mjer­ne težine, koja je jedna od članica KUZ-a, zaključila
je da oboljeli ljudi nerijetko gube racionalni pristup
zdrav­lju: “Trebamo biti svjesniji svoje odgovornosti pre­
ma vlastitom zdravlju.“
RØBH>LKF@FHLAIFGBØKFH>R?LIKF@FRMOL?IBJFJ>
P>AJFKFPQO>@FGLJRWAO>SPQSR
Ostvarivanje prava na zdravlje
uz veliku pomoć civilnih udruga
Bit će tiskani plakati i leci koji će se nalaziti u čekaonicama i ambulantama zdravstvenih ustanova kako
bi se građane potaknulo da se obrate udrugama i povjerenstvima za prava pacijenata kada se susretnu
s problemima u ostvarivanju svojih zdravstvenih prava. U KUZ-u smatraju da je potrebno naglasiti
građanima kako imaju prava na zaštitu zdravlja, no da moraju preuzeti i osobnu odgovornost za brigu
o svojem zdravlju
Nataša Gajski Kovačić
vje­renstvo za prava pacijenata, dok je inicirano i osni­
va­nje povjerenstava na lokalnim razinama, no nažalost,
N
e možemo biti zadovoljni sudjelovanjem gra­
đa­na u borbi za prava kao ni korištenjem po­
mo­ći koju im mogu u zaštiti tih prava pružiti
ci­vilne udruge, kazala je predsjednica Koalicije udruga
u zdravstvu Mensura Dražić na konferenciji za novinare
organiziranoj povodom 5. europskog dana prava pa­
cije­na­ta. Ove je godine Dan prava pacijenata, koji se
obilježava 18. travnja, bio posvećen temi Građani u
sre­dištu zdravstvene politike.
Dražić je istaknula da su prava pacijenata zajamčena
Za­ko­nom o zaštiti prava pacijenata, koji je na snazi od
2004., a uz zakonsku podlogu djeluje i Nacionalno po­
42
Diabetes
www.diabetes.hr
neka od njih do danas nisu osnovana ili ne djeluju. KUZ
je stoga pokrenuo kampanju »Niste sami...« kojom se želi
obratiti građanima i uputiti ih da u ostvarenju svojih prava
na zdravlje mogu računati na pomoć civilnih udruga.
Tim povodom u pripremi su za tisak plakati i leci koji će
se nalaziti u čekaonicama i ambulantama zdravstvenih
ustanova, kako bi građane potaknuli da se obrate udru­
ga­ma i županijskim povjerenstvima za prava pacijenata
kada se susretnu s problemima u ostvarivanju svojih
zdrav­stve­nih prava. Smatraju da je potrebno naglasiti
gra­đa­nima da imaju prava na zaštitu zdravlja, no da
mo­raju preuzeti i osobnu odgovornost za brigu o svo­
jem zdravlju. KUZ će u ostvarivanju prava pacijenata
surađivati i sa studentima i nastavnicima Pravne klinike
zagrebačkog Pravnog fakulteta koji će putem Grupe za
zaštitu prava pacijenata pružati zainteresiranima bes­
plat­nu pravnu pomoć putem internet stranice:
www.klinika.pravo.hr.
Dr. Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdrav­stvo
i branitelje istakla je pozitivan doprinos udruga u po­ku­
šaju da se zdravstveni sustav učini boljim te je naglasila
ȽLPIR²HRGBJLS>²BMLQOB?BFK>PQLGFJLLPK>µFQF
RILDRM>@FGBK>Q>RWAO>SPQSBKLJPRPQ>SR
ȽRAORDBPRMLQMLO>FMLJL×M>@FGBKQRR
LAOµ>S>KGRWAO>SIG>FLPQS>OFS>KGRMO>S>QB
FW>WLSMOLCBPFLK>I@FJ>
ȽW>QLPBMOFAORµFQBFMLAOµFQBO>ARAORD>R
WAO>SPQSRKBH>PBFS>²DI>PØRGB
FKBW>?LO>SFQBFJ>JLMO>S>K>W>²QFQRWAO>SIG>
>IFFLPL?KRLADLSLOKLPQ?OFKRQFLWAO>SIGR
+?IBOLSQOD
*4<>DOB?
QBIC>U
BJ>FIHRW˜WDQ@LJEO
ǁǁǁ͘ŬƵnj͘Śƌ
Građanske udruge u Hrvatskoj već cijelo desetljeće po­
ku­ša­va­ju ukazati vladajućim strukturama, kao i javnosti
opće­nito, na činjenicu da se prava pacijenata ne poštuju
i ne štite čak ni nakon uspostave zasebnog Zakona o
zaštiti prava pacijenata. Pravog i primjerenog odaziva
po­li­tike na problem nepoštivanja prava pacijenata u Hr­
vatskoj nema.
RØI>KFQBPBR8>²RILH>IKRRAORDRSB×A>K>P
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 5/2011
br. 5/2011
KUZ u Europi
Mensura Dražić, KUZ
P
koja
Prijavljujući se za suradnju na projektu u upitnik smo unijeli
krajem
tra­že­ne podatke o dotadašnjem angažmanu KUZ-a u tom
2008.
stigla
po­druč­ju, što je uključivalo i izdanje brošure o kliničkim ispi­
adresu
KUZ-a
ti­va­nji­ma. Sa zadovoljstvom smo uskoro saznali da je KUZ,
po­sred­stvom
EPHA-
izme­đu nekoliko stotina udruga koje su odgovorile na poziv,
e (European Public
oda­bran kao jedna od 30-tak organizacija koje će surađivati
Health Aliance), gdje
na projektu.
smo kao udruga učla­
Na web stranici projekta www.patientpartner-europe.eu mo­
nje­ni, pozvani smo
že se pročitati više o projektu, tu su objavljeni i podaci o pre­
da ispunimo upitnik,
zen­ta­ci­jama i raspravama na radionicama i mogu se preuzeti
što je zapravo bi­lo
gotovi materijali koji su rezultat projekta. Za čitatelje časopisa
pri­kup­lja­nje po­da­ta­
i naše web stranice ovdje donosimo osnovne naznake o
ka on-line o na­šem
našem pristupanju projektu i mogućoj ulozi civilnih udruga u
do­sa­daš­njem su­dje­lo­
ovom području značajnom za zdravlje pacijenata.
va­nju u kliničkim ispi­ti­
Za voditeljicu projekta imenovana je Kim Wever iz udruge
va­njima. To je ujedno
VSOP, Nizozemska, koja je u veljači 2009. došla u Zagreb
na
orukom
je
bio način za uključivanje KUZ-a u projekt PatientPartner
i tim smo povodom organizirali razgovor s predstavnicima
Europe čije financiranje je prihvatila Europska komisija kao je­
udruga, kojima bi klinička istraživanja mogla biti interesantna
dan od projekata u okviru EU FP7 programa. Cilj projekta bio
i korisna ili već imaju neka iskustva u međunarodnim kon­tak­
je promovirati ulogu i definirati uvjete pod kojima bi se orga­
ti­ma: “Sve za nju“, “ABC Hepatitis“, “Za novi dan“, DEBRA,
ni­za­cije civilnog društva mogle uključiti u klinička ispitivanja.
SANUS. Na sastanak je bilo pozvano i još nekoliko suradnika
Projekt su Europskoj komisiji predložile četiri europske udruge,
iz Izvršnog odbora KUZ-a., a obavijest su dobile i ostale
koje se bave zdravstvenom problematikom:
udruge KUZ-a.
1. European Forum for Good Clinical Practice (EFGCP),
Za ovaj su razgovor svim sudionicima unaprijed dostavljena
pitanja koja je poslala voditeljica projekta gđa Wever, a
Belgija
2. European Genetic Alliances Network (EGAN), Engleska
proizašla su iz osnovnog zadatka ovog projekta:
3. Genetic Alliance UK (formerly Genetic Interest Group),
-
Postoje li prepreke za aktivno sudjelovanje civilnih
udruga u kliničkim ispitivanjima, je li to moguće?
-
Kako uspostaviti uspješno partnerstvo s profesionalcima
medicinske struke, koji u Hrvatskoj provode klinička
Projektom je predviđeno da se kroz nekoliko sastanaka razradi
ispitivanja u sladu sa zakonskom regulativom?
održiva platforma za uspješnu komunikaciju organizacija ci­vil­
-
Kakve bi uloge trebali imati svaki od dionika u stvaranju
nog društva s profesionalcima iz istraživačkih institucija i far­
takvog partnerstva?
ma­ceut­skih tvrtki i da se izrade smjernice za uspostavljanje
-
Koliko je uključivanje organizacija pacijenata u skladu s
inter­akcije među dionicima u tom procesu.
etičkim normama?
Engleska
4. Dutch Genetic Alliance (VSOP), Nizozemska
44
Diabetes
www.diabetes.hr
-
Kakva su dosadašnja iskustva naših udruga, jesu li
zličitim fazama ispitivanja koje prikazuje dijagram:
udruge ili njihovi članovi bili uključeni u klinička
Za sponzore i istraživače napravljen je drugi priručnik s infor­
ispitivanja i na koji način: kao subjekti istraživanja,
macijama kako su organizirane udruge i s preporukama na koji
kao pokretačka snaga, kao savjetnici, kao prenositelji
informacija, kao su-istraživači?
način s njima uspostaviti kontakte u obostranom interesu.
Prema dobivenim materijalima KUZ će moći pristupiti daljnjim
Za daljnju realizaciju projekta nakon ovakvih intervjua s orga­
akcijama, od kojih će prve biti usmjerene k informiranju svih dio­
ni­za­ci­ja­ma koje su uključene u projekt kako bi se dobili osnov­
nika u sustavu o preporukama koje su rezultat PatientPartner
ni podatci, predviđeno je i tijekom 2009. i 2010. održane
pro­jekta za uključivanje civilnih udruga u klinička ispitivanja.
rasprave kroz seriju radionica od kojih su početna i završna
Za KUZ je posebno važan zadatak članstvu udruga objasniti
održane u Briselu, gdje je u ime KUZ-a sudjelovala Mensura
pred­nosti koje za pacijente može donijeti sudjelovanje u ispi­ti­
Dražić, a na regionalnoj radionici za centralnu i istočnu
va­nju. Osim dostupnih informacija o novim lijekovima to može
Europu u Budimpešti KUZ je predstavljala Snježana Ivčić.
značiti dostupne lijekove prije nego što su zvanično na ra­spo­
Vrijedno je spomenuti da se već na početnoj radionici mogla
la­ga­nju drugima. Od organizacija pacijenata osim ši­re­nja in­
čuti informacija da savjetodavno tijelo Europske komisije za
for­ma­cija o novim lijekovima i rezultatima istraživanja mo­že se
kvalitetu, sigurnost i djelovanje lijekova EMEA (European
oče­ki­vati i pomoć pri regrutiranju pacijenata za istraživanje.
Medicines Agency) u svojim radnim tijelima ima uključene pa­
cijente i potrošače. Kroz prezentaciju predstavnice Agencije
Isabel Moulon, dr.med., uz informacije kakve kriterije moraju
ispunjavati organizacije pacijenata čiji su predstavnici članovi
ISPITANIK
EMEA-e, bilo je istaknuto i kakve su prednosti za Treće zemlje
uključivanje udruga pacijenata u klinička ispitivanja, u prvom
redu zbog globalizacije i postizanja ujednačenih viših etičkih
i znanstvenih standarda. Novi pristup, naravno, zahtijeva do­
dat­na sredstva i osposobljavanje uz jasnu definiciju uloge pa­
cije­nata kao i prilagođavanje legislative.
POSREDNIK
Predstavnica EFGCP Ingrid Klingmann, dr.med., posebno je
istak­nula značenje komunikacije i osposobljavanja svih dionika,
kao preduvjet za uspješnu provedbu kliničkih ispitivanja, a u
zaključcima je istaknula da farmaceutska industrija u velikoj
mjeri pri razvoju lijekova ovisi o uspostavljanju uspješne ko­
mu­ni­ka­cije s organizacijama pacijenata, koje pritom moraju
SAVJETNIK
za­držati svoju neovisnost.
Kao konačan rezultat rasprava na svim radionicama, kako
su voditelji projekta i najavili, pripremljena su dva priručnika:
jedan za organizacije pacijenata i njihove predstavnike
(Patient Involvement in Clinical Research – A guide for
Patient Organizations and Patient Representatives) , a drugi
OCJENJIVAČ
za sponzore i istraživače (Patient Involvement in Clinical
Research – A guide for Spozors and Investigators), koji su
objav­ljeni na navedenoj web stranici projekta.
Prvi priručnik sadrži informacije koje bi mogle pomoći civilnim
udrugama u zdravstvu da ustanove da li im uključivanje u klinička
ispitivanja može biti korisno i da pronađu put za uspostavljanje
POMOĆNI
ISTRAŽIVAČ
komunikacije i partnerskih odnosa s istraživačkim institucija­ma
i farmaceutskim tvrtkama, pri čemu je uvijek ključni princip
poštivanje etičkih normi i dobre kliničke prakse. Udrugama
se posebno ukazuje na prednosti koje imaju njihovi članovi
ako se prijave za sudjelovanje u kliničkom ispitivanju jer će
im tako novi lijekovi biti dostupni prije, a način uključivanja
PROMOTOR
REZULTATA
ISPITIVANJA
za udruge može imati različite oblike i može se ostvariti u ra­
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Zanimljivosti
Zanimljivosti
br. 5/2011
br. 5/2011
Ako želite biti zdraviji,
uzmite kućnog ljubimca
Dr. sc. Silvija Rakočević, dr. vet. Med.
Veterinarska ambulanta GOLDI, Tomašićeva 8 , Zagreb
V
iše od pola do­ma­ćin­sta­va u Re­pu­bli­ci Hr­vat­skoj
udom­lju­je ne­kog kuć­nog lju­bim­ca. Izne­na­đu­juće
je da su vlasnici izjavili da vi­še njeguju druženje
s kuć­nim ljubimcem nego s lju­di­ma. Sve više udruga,
cen­ta­ra i organizacija u svije­tu i Hrvatskoj istražuju po­
ve­za­nost između ljudi i ži­vo­ti­nja i njihove okoline. De­fi­ni­
tiv­no je dokazano da ži­votinje imaju vrlo pozitivan kako
fizički, tako i psihički učinak na ljudsko zdravlje. Kaže
se da je pas najbolji čo­vje­kov prijatelj. Ne možemo
zanemariti ni ostale kuć­ne ljubimce (mačka, kunić,
zamorac, hrčak, ptica, kornjača, ribica, gušter, zmija
itd.) jer ukusi su različiti. Ljubav prema životinji može
biti uvijek ista i intenzivna bez obzira na vrstu kućnog
ljubimca.
Poznato je produženje ljudskog života nakon srčanog
infarkta i to je dokazano. Statistika je pokazala da samo
6 posto osoba bez kućnog ljubimca preživi infarkt, za
razliku od 28 posto onih koji imaju kućne ljubimce. Na­
rav­no da je taj aspekt samo jedan u nizu drugih faktora
važ­nih za preživljavanje nakon srčanog udara, ali se
zna da životinje smanjuju ri­zik od srčanih bolesti.
Vlasnici kućnih ljubimaca ima­ju niži kolesterol i tri­gli­ce­ri­
de, niži krvni tlak i smanjen odgovor na stres. Dokazano
je da psi smanjuju nivo krv­nog tlaka u velikom broju
po­pu­la­ci­je. Studije kod že­na koje su podvrgnute ne­
kom stresu pokazale su da blizina pasa ima puno
jači učinak na sniženje krv­nog tlaka, nego druženje s
prijateljima. Slično, kod dje­ce pod­vrg­nu­te liječničkom
pregledu u prisustvu psa, po­ka­za­lo se da ona imaju niži
krvni tlak, smanjene otkucaje srca i puno manji stres,
nego u situaciji kada pas nije bio prisutan. Alergijske
bolesti kože i nekih alergija dišnih pu­to­va smanjuju se u
bolesnika s takvim problemima.
Naravno, ljudi koji posjeduju pse podvrgnuti su jačoj
fi­zič­koj aktivnosti i funkcijama tijela, a samim time imaju
i bo­lje fizičko zdravlje.
Dokazano je da psi mogu predosjetiti epileptičke na­
pa­da­je u ljudi. Takvi bolesnici s periodičkim pojavama
bo­les­ti izjavili su da njihovi psi mogu prije njih samih
osje­ti­ti kada bi mogao doći napadaj grčenja čak 15-45
minuta prije. Neki se psi mogu i trenirati na način da pri­
je vlasnika osjete problem i na vrijeme ga upozore, ka­
ko bi se on maknuo s nekog mjesta koje bi bilo opasno
po život.
Također, neki psi mogu upozoriti svoje vlasnike da su
u hi­po­gli­ke­miji (pad šećera u krvi), što navodi vlasnika
da ko­ri­gi­ra šećer u krvi prije nego se razviju ozbiljniji
pro­ble­mi.
Kućni ljubimci pomažu nam sudjelujući u svim našim dnev­
nim aktivnostima, u našem emocionalnom, psihološkom
i socijalnom životu. Tako u slučaju da izgubimo nekog
od članova obitelji ili prijatelja, u tuzi ćemo se često
okrenuti kućnom ljubimcu i na taj način lakše preboljeti
tešku situaciju. Isto tako ćemo se osjećati puno sigurnije
u društvu psa u večernjoj šetnji ili u kući zbog mogućeg
ulaska nekog stranog uljeza.
Životinje mogu često našu pažnju usmjeriti u
potpuno dru­gom smjeru od nekih briga
ili problema. Često je do­volj­no samo
gledanje ribica u akvariju ili neke
aktivne pti­čice u krletki, pa da se
problemi trenutno zaborave.
Fizički kontakt s nekom
životinjom vrlo je bitan.
Koliko smo puta osjetili
toplinu i sreću dodirujući i gladeći neku ži­vo­tinju. Nismo
tada bili svjesni koliko smo hormona ugo­de pritom
izlučili u cirkulaciju (endorfini i serotonini). Naravno da
su oni najviše zaslužni za sve povoljne učin­ke na naše
psihičko zdravlje.
Životinje smanjuju osjećaj usamljenosti i izolacije u po­je­di­
na­ca u svim dobnim skupinama. Tu dolazi do izra­ža­ja i
naš osjećaj da se za nekoga moramo brinuti. Ko­li­ko smo
puta čuli da samci imaju razlog za život zbog kućnog
ljubimca. Tako nas kućni ljubimci tjeraju da budemo fi­zič­
ki aktivni, ne samo dok ih šetamo, nego i hra­ni­mo, ure­đu­
je­mo i na sve moguće načine brinemo o nji­ma. A oni će
nam na svoj nesebičan način vra­ti­ti tu ljubav i bezuvjetno
uživati u našoj ljubavi.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 5/2011
br. 5/2011
Dodatne informacije o re­gi­ja­ma i svima drugim IDF-ovim
aktiv­nos­ti­ma dostupne su na in­ter­net­skoj stranici
www.idf.org.
Ovo je vaš IDF – pogled unatrag, pomak naprijed
International Diabetes
Federation (IDF)
M
eđunarodni savez dijabetičara (IDF) već 60
go­di­na vodi globalnu dijabetičku zajednicu.
Osnovan je u Amsterdamu, u Nizozemskoj,
23. rujna 1950. godine. Nekoliko je godina proveo
u Lon­do­nu u Ujedinjenom Kraljevstvu, prije nego je po­
sta­vio sjedište na svojoj sadašnjoj lokaciji u Bruxellesu
u Bel­gi­ji. Razvio se u krovnu
organizaciju koja obuhvaća
oko
200
nacionalnih
dijabetičarskih
udruga
i
predstavlja inte­re­se rastućeg
broja oboljelih od dijabetesa i
onih s ri­zi­kom od istog. Savez
je ubrzo odrastao i sada se
u pr­vim redovima bori protiv
epidemije dijabetesa tipa 2 i
dru­gih nezaraznih bolesti .
U veljači 1954. IDF je objavio
svoj prvi bilten u obliku
kompilacije novinskih članaka
preuzetih iz časopisa udru­ga
članica IDF-a, zajedno s član­
ci­ma o glav­noj upra­vi. 1997.
go­di­ne po­či­nje izla­zi­ti kvar­
tal­no izda­nje na fran­cus­kom
i špa­njol­skom, a 1999. IDF-
48
Diabetes
www.diabetes.hr
ov bil­ten po­sta­je Diabetes Voice. Da­nas je ovaj ča­so­
pis tek dio ši­ro­ke le­pe­ze aktiv­nos­ti koje IDF poduzima
kako bi ostvario svo­ju najvažniju misiju: diljem svijeta
promovirao brigu o di­ja­be­te­su, prevenciju i lije­če­nje.
Ovdje donosimo po­vijes­ni kontekst nekih od tih aktiv­nos­
ti i saznajemo kako vaš IDF funkcionira danas.
Struktura IDF-a
Jedan od glavnih ciljeva IDF-a
jest osnažiti rad nacionalnih di­
ja­be­tič­kih udruga i poboljšati
njihovu međusobnu su­rad­nju.
Savez ima članice u više od
160 zemalja i po­druč­ja. One
se dijele na sedam regija:
Afrika (AFR)
Europa (EUR)
Bliski istok i Sjeverna Afrika
(MENA)
Sjeverna Amerika i Karibi
(NAC)
Južna i Središnja Amerika
(SACA)
Jugoistočna Azija (SEA)
Zapadni Pacifik (WP)
Globalno zalaganje i vođenje kampanja
1960-ih IDF zasniva for­ma­lan odnos sa Svjetskom
zdrav­stve­nom organizacijom. 1989. IDF-ova europska
regija, u su­rad­nji s SZO-om, ugošćuje Kon­fe­ren­ci­ju u San
Vincenzu (Ita­lija). Principe na kojima po­či­va Deklaracija
nastala na ovom sa­stan­ku danas slijede pred­stav­ni­ci
dijabetesa diljem svijeta.
Savez je trenutno uključen u akciju koja se dijabetesom
bavi i na lokalnoj i na globalnoj razini. U prosincu
2006. IDF je osigurao donošenje UN-ove Rezolucije o
dijabetesu. Ta rezolucija potiče zemlje članice UN-a na
ra­zvi­ja­nje nacionalne politike za prevenciju, liječenje
i skrb o di­ja­be­te­su zajedno s osnaženjem njihovih
javno­zdrav­stve­nih sustava, pri čemu u obzir uzima
međunarodno pri­hva­će­ne razvojne ciljeve, uključujući
Milenijske razvojne ciljeve.
IDF je nedavno oformio savez s tri sestrinska udruže­nja,
Svjetskom kardiološkom federacijom. Međunarodnom
uni­jom protiv raka i Međunarodnom unijom za borbu
pro­tiv tuberkuloze i plućnih bolesti, čime predvodi svoje
za­la­ga­nje da se u globalnim zdravstvenim i razvojnim
pla­no­vi­ma na odgovarajući način postupa prema ra­stu­
ćem teretu nezaraznih bolesti. Savezi zajedno čine 882
udruge članice u više od 170 zemalja.
Više o tome na www.ncdalliance.org.
Svjetski dan dijabetesa
Kampanja Svjetskog dana dijabetesa glavna je glo­
bal­na kampanja podizanja svijesti u svijetu šećerne
bo­les­ti. Svjetski dan dijabetesa, koji su 1991. osmislili
IDF i Svjetska zdravstvena organizacija, slavi se sva­ke
godine 14. studenog i službeni je Svjetski dan Uje­­di­nje­
nih naroda.
Pridružite se kampanji na www.worlddiabetesday.org.
Svjetski dijabetički kongres
Prvi IDF-ov kongres održao se u Leidenu, u Nizozemskoj,
1952. godine. Taj je događaj okupio 241 delegata iz
20 zemalja, uglavnom znanstvenike i medicinske struč­
nja­ke. IDF-ov Svjetski dijabetički kongres, koji se sada
organizira svake druge godine, jedan je od najvećih
kon­gre­sa na temu zdravlja u svijetu i privuče do 15 000
izaslanika, uključujući oboljele od dijabetesa, znan­stve­
nike, zdravstvene stručnjake i članove IDF-a. 21. svjetski
dijabetički kongres održat će se u Dubaiju, Ujedinjeni
Arap­ski Emirati, od 4. do 8. prosinca 2011.
(www.world-diabetescongress.org).
Radne skupine i stručni sastanci
Međunarodni savez dijabetičara kombinira stručne rad­
ne skupine i sastanke kako bi rješavao goruće probleme u
skrbi za dijabetes i njegovu zastupanju. Savez se oslanja
na stručnost svjetske klase svih svojih zemalja sastavnica
kako bi postavio globalne standarde i pokazao najbolju
praksu u dijabetičkoj skrbi i edukaciji.
Epidemiologija i ekonomija
IDF pruža najnovije globalne procjene pojavnosti še­ćer­
ne bolesti i skuplja podatke o društvenom i ekonomskom
utjecaju dijabetesa. Podaci se objavljuju u nekoliko obli­
ka, uključujući IDF-ov Atlas dijabetesa
(www.diabetesatlas.org).
Edukacija o dijabetesu
Edukacija je neizostavan dio skrbi i prevencije di­ja­be­te­
sa. IDF-ove inicijative u edukaciji o dijabetesu usmje­re­
ne su na poboljšanje kvalitete edukacije diljem svije­ta,
po­ve­ća­nje globalne sposobnosti odgovora na pan­
de­mi­ju dijabetesa i dostupnost sredstava provjerena
djelovanja.
Politika podrške i istraživanja
Donošenje istraživanja o dijabetesu u globalnu okolinu
i sustave (BRIDGES) IDF-ov je program koji podržava
isplativu i održivu intervenciju u prevenciji i kontroli
dijabetesa.
Život za dijete
Program Međunarodnog saveza dijabetičara Život za
dijete podupire skrb o djeci s dijabetesom u nekima od
naj­si­ro­maš­ni­jih zemalja svijeta. Saznajte više o pro­gra­
mu Život za dijete i priložite donaciju na
www.lifeforachild.idf.org.
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Recenzija
Križaljka
br. 5/2011
br. 5/2011
Recenzija: Zijad Duraković i suradnici: “Farmakoterapija u gerijatriji - geriatric pharmacotherapy”
UDŽBENIK ZA STARIJE
Recenzija: akademik Pavao Rudan
I
zvorni dvojezični udžbenik, pri­
ruč­nik i monografija “Ge­ri­ja­trij­
ska
farmakoterapija/Geri­atric
pharma­co­therapy“ prof. dr. sc.
Zi­ja­da Durakovića i su­rad­ni­ka, u
izda­nju tvrtke C.T. - Po­slov­ne in­for­
ma­cije d.o.o. iz Za­gre­ba, na­pi­san
je na hrvatskom i engles­kom jeziku,
a pri­hva­ćen od pet me­di­cin­skih fa­
kul­te­ta sveučilišta u Zagrebu, Spli­tu,
Rijeci, Osijeku i Mostaru. U rea­li­za­
ci­ji su sudjelovala 43 autora, ma­
hom nastavnika medicinskih fa­kul­
te­ta, vodećih stručnjaka u svo­jem
po­druč­ju, od kojih su tri aka­de­mi­ci,
a jedan član suradnik Hr­vat­ske aka­
de­mi­je znanosti i umjet­nos­ti. Udž­
be­nik je namijenjen do­di­plom­skoj i
po­slije­di­plom­skoj nastavi stu­di­ja me­
di­ci­ne, dodiplomskoj nastavi studija
me­di­ci­ne na engleskom je­zi­ku, kao
i svim liječnicima i struč­nja­ci­ma koji
se bave tim područjem. Sadrži 434
stranice formata A4. Naslovnica je
urešena simboličnom slikom Mer­sa­
da Berbera.
Knjiga sadrži četiri velike cjeline
po­dije­lje­ne u 17 poglavlja i 29
pot­po­glav­lja, uz 11 slika i 93 ta­
bli­ce. Velike cjeline su Fiziologija
sta­re­nja, Promjene farmakokinetike
50
Diabetes
www.diabetes.hr
u starijoj dobi, Farmakokinetički ke­
mij­ski procesi; Posebnosti primjene
pojedinih skupina lijekova u sta­ri­joj
dobi; Geroprofilaktičke mje­re i ži­
vot­ni vijek; te Interakcije, nus­po­ja­ve
lije­ko­va, polipragmazija, načela
ispi­ti­va­nja i primjene lijekova u sta­
ri­joj dobi. Dio udžbenika napisan
na engleskom jeziku sadrži cjeline
The physiology of aging, The chan­
ges of pharmacokinetics in the
elderly, Pharmacokinetic chemical
proces­ses in the elderly; The use of
specific drugs in the elderly; Gero­
prophylactic measures and life span;
Drug evaluation, Principles of drug
use in the elderly. Iza svakog po­glav­
lja, odnosno potpoglavlja ci­ti­ra­ni su
noviji i najnoviji literaturni izvori, njih
ukupno 372.
Tekstovi su napisani jasno i pre­gled­
no. Iznesene su skupine lijekova,
do­ze, način primjene, indikacije,
za­sa­de u svakom od područja, u
ko­jih se stalno naglašava maksima
“orga­ni­zam osobe starije dobi nije
orga­ni­zam srednje dobi, pa lije­
ko­ve i doze treba prilagoditi tom
orga­niz­mu”. Neke lijekove koji su
de­talj­no navedeni u rukopisu ne
tre­ba primijeniti u starijoj dobi, što
se na­po­se odnosi na neke od kom­
bi­na­cija lijekova i na neke skupine
lijekova. Mnoštvo je zakonitosti o ko­
ji­ma treba voditi računa pri pri­mje­ni
lije­ko­va u bolesnika starije do­bi, a što
se posebno odnosi na do­ze, razmak
doziranja i mnoštvo dru­gih činjenica
navedenih u knjizi
Autori su iznijeli i vlastita iskustva u
primjeni pojedinih skupina lijekova,
pa je riječ o vrlo korisnom priručniku.
Pre­ma iznesenim vlastitim kliničkim po­
da­ci­ma autora koji se svi čitav rad­ni
vijek bave tim područjem, ra­di se i o
komponentama mo­no­gra­fij­skog djela.
Podaci navedeni na hrvatskom i na
engleskom jeziku no­vi­ji i najnoviji su iz
područja pri­mje­ne lijekova u gerijatriji,
koje je sve aktualnije jer se životni vijek
produžio, a bolesnici starije dobi češće
su bolesni od oso­ba koje pripadaju
dru­gim dobnim skupinama.
Djelo je napisano u skladu s naj­no­
vi­jim stanjem i dometima medicinske
znanosti i prakse u tom važnom po­
druč­ju. Objava udžbenika velik je
korak naprijed kako bi se u tom po­
druč­ju stanje, koje se nerijetko mo­že
nazvati stanjem ordo ab chao, stavilo
u realne okvire. Ured­nik se čitav radni
vijek bavi tim po­druč­jem, što je vidljivo
u či­nje­ni­ci da je samostalan autor u
osam po­glav­lja, četiri potpoglavlja i
koautor u jednom potpoglavlju, a ra­
za­bi­re se i u literaturnim citatima na­
ve­de­nim na kraju tekstova.
Djelo, jedinstveno u našoj sredini, obra­
đuje područje koje je jedno od oznaka
civilizacijskog trenda čovječanstva. S
objavljenim udžbenikom “Gerijatrija
– Medicina starije dobi” istog ured­
ni­ka i istog izdavača 2007. g.
(ko­me je dodijeljena nagrada Hr­
vat­ske akademije znanosti i umjet­
nos­ti “Josip Juraj Strossmayer” za
najbolje znanstveno djelo iz po­druč­
ja medicinskih znanosti u 2008.)
zaokružuje tematsku cjelinu o pro­mje­
na­ma organizma starije dobi, di­jag­
no­sti­ci, liječenju i sprječavanju bolesti
osoba tzv. starije dobi.
Nagrađeni iz broja 4/2011: Katica Šinko, Čakovec; Jozefina Mlinar, Karlovac; Ivan Kišur, Sesvete; Ana Soldo, Split; Josip Ljevar, Vodnjan
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Edukacijsko rekreativni kampovi - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes i komplikacije - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Samokontrola - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Debljina u djece - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA Učešće medicinskih sestara u

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Izjave o Obiteljskom kampu

Obiteljska medicina i partnerstvo - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Sažeci odobrenih financijskih potpora 2013. godine

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

MRRAK - START

Kronična bol - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

pozivnica (pdf)

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

Marijo Drlje_Kako poboljsati zadovoljstvo pacijenta