Kako izraditi Odrţivi
Energetski Akcioni
Plan
KAKO IZRADITI ODRŢIVI ENERGETSKI
AKCIONI PLAN (SEAP) – VODIČ
KAKO IZRADITI ODRŢIVI ENERGETSKI
AKCIONI PLAN (SEAP) - VODIČ
2
Pravna riječ: Evropska komisija ne garantuje tačnost podataka navedenih u ovoj publikaciji niti snosi odgovornost koja moţe
proizaći iz upotrebe istih.
OdreĎeni podaci iz ovog izvještaja su predmet prava na korištenje podataka i/ili su predmet autorskih prava treće strane.
Europe Direct je usluţni servis koji vam pomaţe u
dobijanju odgovora na vaša pitanja o Evropskoj uniji
Besplatan info tel. broj (*):
00 800 6 7 8 9 10 11
(*)OdreĊeni operateri mobilne telefonije ne dozvoljavaju
pozive telefonskih brojeva koji poĉinju sa 0 800 ili iste
naplaćuju.
Dodatne informacije o Evropskoj uniji moţete naći na Internetu (http://europa.eu).
Podaci o katalogizaciji se nalaze na kraju ove publikacije.
Luksemburg: Odjel za publikacije pri Evropskoj uniji , 2010
© Evropska unija, 2010
Štampanje je dozvoljeno uz prethodno dopuštenje.
Štampano u Belgiji
3
Uvod – O Vodiču
Evropska unija vodi globalnu borbu protiv
klimatskih promjena i postavila je istu za svoj
najvaţniji prioritet. EU se obavezala da će do
2020. god. za 20% reducirati nivo sveukupnih
emisija iz 1990. Lokalne vlasti imaju ključnu
ulogu u postizanju ciljeva EU za energiju i
klimatske promjene. Sporazum gradonačelnika
evropskih gradova je evropska inicijativa kojom
se gradovi i regije svojevoljno obavezuju da će
smanjiti CO 2 ispod 20%. To formalno
obavezivanje ostvaruje se implementacijom
Akcionih planova odrţivog energetskog razvitka
(SEAP-i). Svrha ovog Vodiča je da potpisnicima
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova
pomogne da realizuju svoja obavezivanja koje su
preuzeli
potpisivanjem
Sporazuma
gradonačelnika, konkretnije, da u roku od godine
dana nakon zvaničnog pristupanja izrade
slijedeće:
 Bazni inventar emisija (BEI)
 Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja
(SEAP)
BEI je preduslov za izradu SEAP-a jer pruţa
saznanja o prirodi tijela koja ispuštaju CO 2 na2
opštinskom /općinskom nivou, a koji će
omogućiti
adekvatan
izbor
odgovarajućih
preventivnih akcija. Invetari koji će se izvršiti u
narednim godinama će pruţiti mogućnost
dokazivanja da li su odreĎene akcije bile
adekvatne za reduciranje i da li su neophodne
dodatne.
Ovaj vodič pruţa detaljne, korak- po-korak
preporuke za cijeli proces izrade
lokalne
energetske i klimatske strategije, od inicijalnih
političkih
obavezivanja
pa
do
same
implementacaije. Podijeljen je u 3 dijela:
 Prvi dio se odnosi na opis sveukupnih
SEAP procesa i obuhvata strateška
pitanja;
 Drugi dio pruţa smjernice kako izraditi
Bazni inventar emisija;
 Treći dio je posvećen opisu tehničkih
mjera koje se mogu sprovesti na lokalnom
nivou od strane lokalnih vlasti u različitim
područjima aktivnosti;
Ovaj Vodič pruţa fleksibilan, ali i koherentan set
principa i preporuka. Fleksibilnost će omogućiti
lokalnim vlastima da izrade SEAP na način koji
najviše
odgovara
njihovim
okolnostima,
spriječavajući one koji se već uključeni u
aktivnosti vezane za energiju i klimu da se
priključe.
pristupa, a da ih pri tom što je manje moguće
prilagode.
Broj tema obuhvaćenih ovim Vodičem je
proprilično velik i iz tog razloga smo neke od njih
obradili na opšti način, pruţajući informacije u
detaljnijem smislu.
Zajedničkom istraţivačkom centru (The Joint
1
Research Centre ( ), skrać. JRC), Institutu za
energiju (Institute for Energy, skrać. IE) i Institut
za okolinu i odrţivost (Institute for Environment
and Sustainability, skrać. IES) Evropske komisije
dodijeljen je zadatak da obezbjede naučnu i
tehničku podršku Sporazumu. Ovaj Vodič
izraĎen je od strane JRC-a, u saradnji sa
Generalnim Direktoratom Evropske komisije za
energiju i transport
(Energy and Transport
Directorate-General,
skrać.
DG
TREN),
Kancelarije za implementaciju Sporazuma
gradonačelnika evropskih gradova, uz podršku i
doprinos mnogih stručnjaka iz opština, reginalnih
vlasti, drugih agencija i privatnih firmi/kompanija.
Ovaj dokument je definisan kao pomoć
gradovima/regijama- “početnicima” da iniciraju i
budu voĎeni kroz proces. Istovremeno, treba da
iskusnim loklanim vlastima pruţi odgovore na
konkretna pitanja s kojim se suočavaju u
kontekstu Sporazuma gradonačelnika evropskih
gradova i, ukoliko je moguće, obezbjedi neke
nove,
svjeţe ideje kako nastaviti dalje.
2
Dodatne informacije i podrška:
Ukoliko niste našli traţenu informaciju u ovom
Vodiču pogledajte dio „Frequently Asked
Question‟, koji se nalazi na web stranici
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova:
http://www.eumayors.eu/faq/index_en.htm
TakoĎe, pokrenut je i Helpdesk kako bi se
potpisnicima Sporazuma obezbjedile informacije
i podrška u pripremi/implementaciji i BEI-a i
SEAP-a.
Upiti se mogu poslati na slijedeću email adresu:
technical.info@eumayors.org ili
na telefon: +39 0332 78 9703.
Sporazumu gradonačelnika, ukoliko istovremeno
nastave sa praktikovanjem prethodno korištenih
4
Priznanja
Ovaj Vodič je završen uz podršku i doprinos mnogih stručnjaka iz opštinskih struktura, regionalnih vlasti,
agencija, gradskih mreţa i privatnih firmi/kompanija. Zahvaljujemo se svim onima koji su obezbjedili participaciju
i doprinos i pomogli da dokument poprimi adekvatnu formu. Slijedeće organizacije su učestvovale u
radionicama za pripremu i izradu ovog Vodiča: ADENE, AEAT, Agencia Provincial de Energía de Huelva,
Agenzia per l´Energia e lo Sviluppo Sostenible, ARE Liguria, ARPA, ASPA – Surveillance et Etude de la
Pollution Atmosphérique en Alsace, ATMO France – Fédération Nationale des Associations Agréées de
Surveillance de la Qualité de l‟Air, Brussels Capital Region, grad Almada, grad Budimpešta, grad Delft, grad
Freiburg, grad Hamburg, grad Helsinki, grad Lausanne, grad Modena, grad München, grad Växjö grad Zürich,
Climate Alliance (Alijansa za klimu), CODEMA Energy Agency (Agencija za energiju), Collège d‟Europe,
Covenant of Mayors Office (Kancelarija za implementaciju Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova),
CRES, DAPHNE, ENEA, ENEFFECT, Energie-Cités, Ente Vasco de la Energia – EVE, European Energy
Award, GRIP, ICLEI – Local Governments for Sustainability (Lokalne Vlade za odrţivost), IFEU – Institut für
Energie- und Umweltforschung Heidelberg GmbH, Junta de Andalucía, KOBA SRL, MINUARTIA Consulting,
Regionalna Energetska Agencija za sjeverozapadnu Hrvatsku (North-West Croatia Regional Energy Agency),
provincija Barcelona, provincija Bologna, Regione Siciliana, SENTERNOVEM Agency, SOFIA ENERGY
AGENCY, Softech Team, SOGESCA SRL, SPES Consulting, UITP, Catalonia Polytechnic University, VEOLIA
Environnement Europe Services.
Rjeĉnik termina
Podaci o aktivnostima: Podaci o aktivnostima
izračunavaju ljudsku aktivnost na teritoriji lokalne
vlasti.
Potpisnica Sporazuma: Lokalna vlast koja je
potpisala Sporazum gradonačelnika evropskih
gradova.
Bazna godina: Bazna godina je godina s kojom
će se porediti postignuća u smanjenju emisija u
2020. god.
Bazni inventor emisija (BEI): Poračun količine
CO2 emitovane u skladu sa potrošnjom energije
na teritoriji koju pokriva potpisnik Sporazuma
tokom bazne godine.
Faktori emisije: Faktori emisije su koeficijenti za
proračun emisija po pojedinačnoj aktivnosti.
Sertifikovana
zelena
električna
energija:
Električna energija koja zadovoljava kriterije za
garanciju
porijekla
električne
energije
proizvedene iz obnovljivih energetskih izvora
definisanih Direktivom 2001/77/EC i dopunjenom
verzijom Direktiva 2009/28/EC.
Stepen dana grijanja (HDD): Označavaju potrebu
za grijanjem u datoj godini.
Procjena ţivotnog ciklusa (LCA): Metoda koja u
obzir uzima emisije tokom cijelog ţivotnog
ciklusa robe. Na primjer, ţivotni ciklus naftnih
emisija uključuje emisije iz ekstrakcija nafte,
rafiniranje, transport, distribuciju i sagorijevanje.
Loklana
proizvodnja
toplotne
energije:
Proizvodnja toplotne energije na teritoriji koju
pokriva lokalna vlast, a koja je prodana
/distribuisana kao roba krajnjim korisnicima.
Lokalna proizvodnja energije: (u manjoj razmjeri)
proizvodnja enrgije na teritoriji koju pokriva
lokalna vlast.
Kontrolni inventar emisija (MEI): Inventar emisija
koji lokalna vlast sprovodi kako bi mjerila
napredak ka ostvarivanju cilja.
Cilj po glavi stanovnika: Lokalna vlast moţe
odlučiti da definiše cilj “po glavi stanovnika”. U
tom slučaju, emisije iz bazne godine se dijele na
broj stanovnika iz te godine i cilj za 2020. se
izračunava na isti način.
Teritorija lokalne vlasti: Geografsko područje sa
administrativnim granicama kojima upravlja
loklana vlast.
5
DIO I
SEAP proces, korak po korak do
cilja 20% do 2020.
Sadrţaj
POGLAVLJE 1 Odrţivi Energetski Akcioni Plan - kako postići i prekoračiti EU ciljeve
8
1.1 Šta je SEAP?
1.2 Obim SEAP-a
1.3 Vremenski rok
1.4 SEAP proces
1.5 Ljudski i finansijski resursi
1.6 SEAP obrazac i SEAP procedura za podnošenje
1.7 Preporučena struktura SEAP-a
1.8 Nivo detaljnosti
1.9 Ključni elementi uspješnog SEAP-a
1.10 Deset ključnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade SEAP-a
8
8
8
9
10
11
11
12
12
12
POGLAVLJE 2
15
POGLAVLJE 3
Politička posvećenost
Adaptacija administrativnih struktura
17
3.1 Kako adaptirati administrativne structure
3.2 Primjeri potpisnica Sporazuma
3.3 Eksterna podrška
POGLAVLJE 4
17
18
19
Izgradnja podrške od sudionika u procesu
21
4.1 Ko su sudionici u procesu?
4.2 Kako obezbjediti participaciju učesnika u procesu
4.3 Komunikacija
21
23
23
POGLAVLJE 5
26
Procjena trenutnog okvira: Gdje smo?
5.1 Analiza relevantnih propisa
5.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisija
5.3 Primjeri SMART ciljeva
26
26
28
POGLAVLJE 6
29
Definsanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima
6.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energije
6.2 Postavljanje ciljeva
6.3 Primjeri SMART ciljeva
29
29
30
6
POGLAVLJE 7
Izrada SEAP-a
POGLAVLJE 8
Politike i mjere primjenjive za vaš SEAP
8.1
8.2
8.3
8.4
8.5
8.6
35
Sektor zgradarstva
Transport
Obnovljivi izvori energije (RES) I proizvodnja distribuisane energije (DG)
Javne nabavke
Urbanističko planiranje & planiranje korištenja zemlje
Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)
POGLAVLJE 9
9.1
9.2
9.3
9.4
32
36
40
47
51
54
56
Finansiranje akcionih planova odrţivog energetskog razvitka
58
Uvod
Uvodna razmatranja
Izrada profitabilnih projekata
Najvaţniji načini finansiranja
58
58
58
58
POGLAVLJE 10 Implementacija SEAP-a
61
POGLAVLJE 11 Monitoring progresa i izvještavanje o progresu
62
DODATAK I Prijedlozi aspekata koji se trebaju obuhvatiti baznim pregledima
65
DODATAK II Prednosti SEAP-a
68
DODATAK III Ključni EU propisi koji utiču na politike za klimu i energiju na lokalnom nivou
69
7
POGLAVLJE 1
Akcioni plan odrţivog energetskog razvitka –
Kako postići i prekoračiti ciljeve EU
1.1 Šta je SEAP?
Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja (SEAP) je ključni dokument koji pokazuje način na koji će potpisnice
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova postići svoje obavezivanje do 2020. god. Bazira se na rezultatima
Baznog inventara emisija kako bi se identifikovala najbolja područja djelovanja i mogućnosti za postizanje ciljane
redukcije CO2 od strane lokalnih vlasti.
On 2definiše konkretne mjere smanjenja, sa vremenskim okvirima i definisanim odgovornostima, koji omogućuju
pretvaranje dugoročne strategije u konretno djelovanje. Potpisnice se obavezuju da će podnijeti svoje SEAP-e u
roku od godine dana od pristupanja.
SEAP ne treba smatrati fiksnim i rigidnim dokumentom jer se okolnosti mijenjaju i kako tekuće aktivnosti definišu
odreĎene rezultate i iskustva, korisno je, pa čak i neophodno, da se plan revidira na redovnoj osnovi.
1.2 Obim SEAP-a
Sporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na djelovanja i akcije na lokalnom nivou u skladu sa
nadleţnostima lokalnih vlasti. SEAP treba da se fokusira na mjere koje za cilj imaju smanjenje CO 2 emisija i
krajnju potrošnju energije od strane krajnjih korisnika. Obavezanost potpisnika Sporazuma odnose se na cijelu
geografsku
teritoriju koja je pod jurisdikcijom odreĎenih lokalnih vlasti (grad, regija). U skladu s tim, SEAP treba
2
da obuhvati aktivnosti koje se odnose i na javni i na privatni sektor. Ipak, ono što se očekuje od lokalnih vlasti je
da imaju vodeću ulogu pruţajući primjer ostalima tako što će prvo preduzeti mjere koje se odnose na njihove
poslovne zgrade i objekte, vozni park, itd. Lokalna vlast moţe donijeti odluku o sveukupnom cilju reduciranja
emisija CO2 kao “apsolutnu redukciju” ili “redukciju po glavi stanovnika”(molimo pogledajte poglavlje 5.2, Dio II
ovog Vodiča).
Glavni ciljani sektori su zgrade, oprema /postrojenja i urbani transport. SEAP takoĎe moţe uključiti djelovanja
koja se odnose na lokalnu proizvodnju energije (razvoj PV, poboljšanje lokalnog generisanja energije) i lokalno
generisanje grijanja/hlaĎenja. Dodatno, SEAP treba da obuhvata i područja u kojima lokalne vlasti mogu da utiču
na potrošnju energije na dugoročnoj osnovi (poput planiranja korištenja zemlje podsticanja trţišta na korištenje
energetski efikasnih proizvoda i usluga (javna nabavka) kao i promjena načina potrošnje (rad sa učesnicima u
(1)
projektu i graĎanima).
Naprotiv, industrijski sektor ne predstavlja ključni sektor Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova tako da
lokalne vlasti treba da se opredjele da li da obuhvate aktivnosti iz okvira tog sektora ili ne. U svakom slučaju,
biljke koje su obuhvaćene ETS-om (European CO2 Emission Trading Scheme) treba isključiti , ukoliko nisu bile
uključene u prethodne planove lokalnih vlasti. Detaljan opis područja koja trebaju biti obuhvaćena Baznim
inventarom emisija nalazi se u tabeli 1, Dio II
1.3 Vremenski rok
Vremenski rok za Sporazum gradonačelnika je 2020.god. U skladu s tim, SEAP mora sadrţavati jasno
definisana strateška djelovanja koja lokalna vlast mora da preduzme kako bi ostvarila svoja obavezivanja do
2020. god. SEAP moţe da pokriva i duţi period, ali u tom slučaju mora da sadrţi srednjoročne vrijednosti i
ciljeve za 2020.god.
Kako nije uvijek moguće detaljno isplanirati konretne mjere i budţete za tako dugo vremensko razdoblje, lokalne
vlasti bi trebale napraviti distinkciju izmeĎu:
 vizije, sa dugoročnom strategijom i ciljevima do 2020.god., uključujući čvrstu posvećenost u područjima
poput planiranja korištenja zemlje, transporta i mobilnosti, javnih nabavki, standarda za nove/renovirane
zgrade , itd.;
(1)
Imajte na umu da učinak takvih dugoročnih akcija nije lako procijeniti ili mjeriti odvojeno. Njihov učinak odrazit će se u inventaru
emisija CO2 sektora (e) na koje se odnose (zgrada, prijevoz ...). Osim toga, imajte na umu da se kupovine 'zelene energije ne
odnose na potrošnju energije.
8

detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje pretvaraju dugoročnu strategiju u ciljeve u djelovanja.
I DUGOROĈNA VIZIJA I DETALJNE MJERE TREBA DA
BUDU SASTAVNI DIO SEAP-a
TakoĎe strogo se preporučuje da se mjere koje se
odnose na objekte lokalnih vlasti budu prvo
sprovedene kako bi sluţile za primjer i motivisale
ostale sudionike.
Na primjer, kao dio dugoročne startegije, lokalne vlasti
mogu donijeti odluku da sva vozila koja treba da se
nabave za opštinski/općinski vozni park treba da budu na
biogas. Naravno, opština/općina ne moţe da definiše
budţet za sva vozila koja će biti nabavljena do kraja
2020. god., ali moţe uključiti ovu mjeru u plan i evaluirati
njen učinak do 2020.god. kao rezultat procijenjenih
budućih nabavki vozila od strane opštine. Za trajanja
političkog mandata lokalne vlasti, ova mjera treba da
bude predočena u vrlo praktičnom smislu, sa definisanim
budţetima, identifikovanim finansijskim sredstvima , itd.
1.4 SEAP proces
Slijedeći grafikon detaljno opisuje ključne korake za izradu i implementaciju uspješnog SEAP -a. Kao što se
vidi u grafikonu, SEAP proces nije linearan i odreĎeni koraci se mogu preklapati s drugima. Osim toga
moguće je da su odreĎene aktivnosti počele prije pristupanja Sporazumu gradonačelnika (nije prikazano u
grafikonu).
9
SEAP PROCES: FAZE KORAKA
POGLAVLJE U
VODIĈU
KORAK
VRIJEME
FAZA: Iniciranje
Političko obavezivanje i
potpisivanje CoM
Dio I, Poglavlje 2
Politička uključenost i izgradnja podrške sudionika trebaju
biti kontinuirani proces.
Adaptiranje gradskih
administrativnih
struktura
Dio I,Poglavlje 3
Adaptiranje gradskih struktura se moţe vršiti u
intervalima, po potrebi.
Izgraditi podršku
sudionika
Dio I,Poglavlje 4
FAZA: Planiranje
Procjena trenutnog
okvira(*): Gdje smo? (*):
Dio I,Poglavlje 5 +
Dio III
Definisanje vizije:
U kom pravcu idemo?
Dio I,Poglavlje 6
Izrada plana:Kako ćemo
tamo stići?
Dio I,Poglavlja 7, 8 &
9 + Dio II
Planiranje odobravanja i
podnošenje
FAZA: Implementacija
Implementcija
Implementacija
mjera
Umreţavanje sa drugim potpisnicama
Sporazuma
Dio I, Poglavlje 10
FAZA: Monitoring i izvještavanje
Monitoring
Izvještavanje i
podnošenja izvještaja o
implementaciji
Dio I, Poglavlje 11 +
poseban vodič
Dio I, Poglavlje 11 +
Dio III, Poglavlja 5 i 7
Pregled
1 godina
(*)
2 godina
Uključujući izradu Baznog inventara CO2 emisija.
1.5 Ljudski i finansijski resursi
Izrada i implemenatcija SEAP –a zahtjeva ljudske i finansijske resurse. Lokalne vlasti mogu usvojiti različite
pristupe:
 koristeći interne resurse, na primjer integrisanjem zadataka u postojeće odjeljenje koje se bavi odrţivim
razvojem (npr. Lokalni primjer inicijative Agenda 21 kancelarije, kancelarija za zaštitu okoline i/ili
energetsku efikasnost );
 uspostavljanje novog odjela u okviru lokalne administracije (pribliţno 1 osoba /100 000 stanovnika);
 spoljni izvori resursa (npr. privatne firme, univerziteti);
 dijeljenje troškova za jednog koordinatora od strane viiše opština, u slučaju da su lokalne vlasti
malobrojne;
 dobijanjem podrške od regionalnih agencija za energetiku ili Podrţavajućih struktura (vidi poglavlje 3).
10
Treba imati na umu da ljudski resursi imenovani za rad na SEAP-u mogu biti veoma produktivni sa finansijskog
aspekta, štednjom na računima za struju, pristupom fondovima EU koji su namjenjeni za razvojne projekte u polju
EE i RES.
Dalje, korištenje unutarnjih resursa u što većoj mjeri stvara prednosti za bolje vlasništvo nad procesom, spriječava
troškove i podrţava samu materijalizaciju SEAP-a.
1.6 SEAP obrazac i procedura za podnošenje
Potpisnici Sporazuma gradonačelnika obavezali su se da će podnjeti svoje SEAP-ove u roku od godine dana od
pristupanja i da će dostavljati periodične izvještaje o implemenatciji, ističući napredak njihovog akcionog plana.
SEAP mora biti odobren od strane opštinskog/općinskog vijeća /skupštine (ili ekvivalentnog izvršnog tijela) i
postavljen na domaćem jeziku na Kutku za potpisnike (on-line područje zaštićeno lozinkom). Istovremeno,
neophodno je da budu prisutni i potpisnici, kako bi elektronski online popunili SEAP obrazac na engleskom jeziku.
To im omogućuje da sumarno prikaţu rezultate Baznog inventara emisija kao i ključne elemente svojih SEAP-a.
TakoĎe, obrazac je dragocjena alatka koja osigurava vizuelni identitet SEAP-a koji facilitira njegovu procjenu ,kao
i razmjenu iskustava izmeĎu potpisnika Sporazuma. Najvaţnije informacije biće prikazane on-line na web stranici
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. (www.eumayors.eu).
Ukoliko grupa gradova koji pristupaju Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova ţele izraditi zajednički SEAP
i BEI, dozvoljeno im je ukoliko isti proces koordiniše Podrţavajuća struktura. U tom slučaju, gradovi mogu
podnijeti samo jedan SEAP i BEI, ali svaki grad mora popuniti svoj obrazac. Cilj smanjenja CO 2 emisija do 20%
ne dijeli se unutar grupe već je individualni cilj svakog potpisnika. Reduciranje emisija koje se odnosi na
zajedničke mjere predloţene u SEAP-u biće podijeljene izmeţu gradova kojima su iste mjere zajedničke.
SEAP obrazac dostupan je on-line kao internet alatka koja je obavezna za potpisnike Sporazuma koji isti treba da
samostalno popune. Detaljne informacije kako popuniti SEAP su dostupne na web stranici u dijelu “Upustva”
kojem se direktno pristupa iz Kutka za potpisnike.
Kopija SEAP obrasca i upustva za isti se nalaze na web stranici:
http://www.eumayors.eu/library/documents_en.htm
1.7 Preporuĉena struktura SEAP-a
Potpisnici Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova mogu pratiti strukturu SEAP obrasca tokom pripreme
Akcionih planova odrţivog energetskog razvoja. Predloţeni sadrţaj je:
1.
Saţetak SEAP -a
2.
Cjelokupna strategija
A.
CIlj(evi)
B.
Postojeći okvir i vizija budućnosti
C.
Organizacijski i finansijsi aspekti:
 Uspostavljene koordinacione i organizacione strukture;
 Imenovano osoblje;
 Uključenost partnera i graĎana;
 Budţet;
 PredviĎena finansijska sredstva za investicije navedene u akcionom planu;
 Planirane mjere za nadgledanje i praćenje.
3.
Bazni inventar emisija i srodne informacije, uključujući interpretaciju podataka (vidi Dio II ovog Vodiča,
poglavlje 5 Izvjštavanje i dokumenatcija)
4.
Planirane aktivnosti i mjere tokom cijelog trajanja plana (2020)
 Dugoročna strategija, ciljevi i obaveze do 2020;
 Kratkoročna/dugoročna djelovanja.
11
Za svaku mjeru/djelovanje, molimo da specificirate (kadgod je moguće ):
 opis
 odgovorno odjeljenje, osoba ili firma/kompanija
 vremenski raspored (kraj-početak, najvaţnije prekretnice)
 procjena troškova
 procjenjena ušteda energije/povećana proizvodnja energije
 procjena smanjenja CO2.
1.8 Stepen detaljnosti
Koliki će biti stepen detaljnosti pri opisivanju svake mjere /djelovanja je na lokalnim vlastima da odluče. MeĎutim,
treba imati na umu da je SEAP istovremeno:
 radni dokument koji treba da se koristi tokom implementacije (bar narednih nekoliko godina);
 sredstvo za komunikaciju sa učesnicima u procesu;
 dokument koji je dogovoren na političkom nivou i usvojen od različitih stranki koje imaju svoje
nadleţnosti u sklopu lokalnih vlasti: količina detalja i pojedinosti treba biti zadovoljavajuća kako bi se
izbjegla daljnja diskusija na političkom nivou o značaju i obimu odreĎenih mjera.
1.9 Kljuĉni elementi uspješnog SEAP-a









Izgradite podršku od učesnika u procesu: ukoliko oni podrţe vaš SEAP, ništa ga ne bi trebalo
zaustaviti! Sukobljavajući interesi učesnika u procesu zahtjevaju posebnu paţnju.
Obezbjedite dugoročnu političku posvećenost.
Osigurajte adekvatna finansijska sredstva.
Odradite BEI CO2 jer je to od vitalnog značaja. Ono što ne izmjerite nećete ni promijeniti.
Integrišite SEAP u svakodnevni ţivot i upravljanje opštinom/općinom: to ne treba da bude samo
još jedan fin dokument, već dio zajedničke kulture!
Osigurajte odgovarajući menadţment tokom implementacije.
Pobrinite se da vaše osoblje posjeduje odgovarajuća znanja i vještine, a ukoliko je neophodno,
obezbjedite im usavršavanje.
Naučite da planirate i implementirate projekte tokom duţeg vremenskog perioda.
Aktivno traţite i iskoristite iskustva i naučene lekcije ostalih gradova koji su već izradili SEAP.
1.10 Deset kljuĉnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade SEAP-a
Kao saţetak onoga što je prezentovano u ovom Vodiču, slijedi 10 osnovnih principa koje trebate imati
na umu tokom izrade SEAP-a. Ti principi su u vezi sa obavezama koje su na sebe preuzeli potpisnici
Sporazuma i oni čine ključne elemente uspješnosti. Neuspjeh u primjeni ovih principa moţe spriječiti
usvajanje SEAP-a
1.
(2)
Oodbrenje SEAP-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ili ekvivalentnog tijela koje donosi
odluku)
Jaka politička podrška je esencijalna kako bi se obezbjedila uspješnost procesa, od izrade SEAP –a do
2
njegove implementacije i monitoringa( ). Iz tih razloga SEAP mora biti odobren od strane opštinskog
/općinsog vijeća (ili ekvivalentnog odlučujućeg tijela)
Vidi poglavlje 3 , dio I SEAP Vodič za političku posvećenosti.
12
3
()
4
()
5
()
6
()
7
()
2.
Opredjeljenje za smanjenje emisije CO2 za najmanje 20% do 2020.
SEAP mora sadrţavati jasnu referencu u odnosu na temeljnu obvavezu preuzete od strane lokalne
vlasti prilikom potpisivanja Sporazum gradonačelnika. Preporučuje se 1990. godina kao bazna godina,
ali ako lokalna vlast nema podatke za izradu inventara CO 2 za 1990., onda bi se trebala odabrati
najbliţa sljedeća godina za koju najsveobuhvatniji i najpouzdaniji podaci mogu biti prikupljeni.
Sveukupna obaveza smanjenja CO2 mora biti prevedena u konkretne aktivnosti i mjere zajedno sa
procjenom smanjenja CO2 u tonama do 2020. (SEAP obrazac, dio 3). Za lokalne vlasti koje imaju
dugoročni cilj smanjenja CO2 (na primjer 2030), oni bi trebali postaviti srednjoročni cilj do 2020. iz
razloga usporedivosti.
3.
Bazni inventar emisija CO2 (BEI)
SEAP treba razraditi na temelju jasnog poznavanja lokalne situacije u pogledu energije i emisije
3
stakleničkih gasova. Stoga, treba se sprovesti procjena trenutnog okvira ( ). To uključuje izradu Baznog
4
inventara emisija CO2 (BEI), koji predstavlja ključnu obavezu ( ).
BEI mora biti uključen u SEAP BEI i naknadni inventari su esecijalni instrumenti koji omogućuju
lokalnim vlastima da imaju jasnu viziju prioriteta za akciju, za procjenu uticaja mjera i definisanje
ostvarenog napretka prema cilju. On omogućuje odrţavanje motivacije svih uključenih strana, jer mogu
vidjeti rezultate svojih napora. Slijede neke specifične tačke na koje treba obratiti paţnju:
 BEI mora biti relevantan za lokalne uslove, odnosno baziran na temelju podataka o
potrošnji/proizvodnji energije, podataka o mobilnosti i sl. unutar teritorije lokalne vlasti. Procjene
koje se temelje na nacionalnim /regionalnim prosjecima nisu primjerene za većinu slučajeva, jer ne
evidentiraju napore lokalnih vlasti da ostvare svoje ciljeve vezane za smanjenje CO 2.
 Metodologija i izvori podataka trebaju biti konzistentni kroz godine.
 BEI minimalno mora pokrivati sektore u kojima lokalna vlast namjerava poduzeti akcije kako bi se
postigao cilj smanjenja emisija, odnosno sve sektore koji predstavljaju značajne izvore emisija CO 2:
stambene, komunalne i tercijarne zgrade i objekti, i transport.
 BEI treba biti tačan, ili barem predstavljati razumnu viziju realnog stanja.
 Proces prikupljanja podataka, izvori podataka i metodologija za izračun BEI-ai trebao biti dobro
dokumentovan (ako ne u SEAP-u onda barem u evidencijama lokalne vlasti).
4.
Sveobuhvatni mjere koje pokrivaju kljuĉne sektore djelatnosti
Obveze preuzete od strane potpisnika odnose se i na smanjenje emisije CO 2 na njihovim područjima.
Stoga, SEAP mora sadrţavati koherentan skup mjera koje obuhvataju ključne sektore djelatnosti: ne
samo zgrade i objekti upravljani od strane lokalnih vlasti, već i glavni sektori aktivnosti na području
5
lokalne vlasti: stambeni sektor, tercijarni sektor, javni i privatni prijevoz, industrija (opcionalno) itd.( ).
Prije početka razrade mjera i akcija, uspostavljanje dugoročne vizije s jasnim ciljevima je jako
6
preporučeno( ). SEAP vodič sadrţi mnoge prijedloge politika i mjera koje se mogu primijeniti na
7
lokalnom nivou( ).
5.
Strategije i akcije do 2020.
Plan mora sadrţavati jasnu strukturu strateških akcija koje lokalna vlast namjerava preduzeti kako bi
postigli svoje obaveze u 2020. On mora sadrţavati:
 dugoročnu strategiju i ciljeva do 2020, uključujući čvrsa obavezivanja u područjima kao što su
planiranje korištenja zemljišta, prijevoza i mobilnosti, javne nabavke, norme za nove / obnovljene
zgrade, itd.
 Detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje prenose dugoročnu strategiju i ciljeve u akcije. Za
svaku mjeru / akciju, vaţno je dati opis, odjel ili odgovornu osobu, vremenski rok (početak-kraj,
glavne prekretnice), procjenu troškova i izvor finansiranja, procijenjena ušteda energije /povećanje
proizvodnje obnovljive energije i pripadajuće procijenjeno smanjenje CO 2.
Vidi poglavlje 3 , dio I SEAP Vodič za smjernice za procjenu trenutnog okvira.
Vidi dio III SEAP Vodič za smjernice za izradu baznog inventara CO 2
Vidi poglavlje 2, Dijela II SEAP vodiča za više savjeta o sektorima koji trebaju biti pokriveni.
Vidi poglavlje 6, Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o definisanju vizije i ciljeva.
Posebno, vidi poglavlje 8 Dio I i III.
13
6.
Adaptacija gradskih struktura
Jedan od faktora uspjeha je da SEAP proces nije zamišljen da različiti odjeli lokalne uprave tretiraju kao
vanjski problem, već da bude integrisan u svakodnevni ţivot i rad. To je razlog zašto 'prilagoditi gradske
8
strukture' predstavlja jednu od ključnih obaveza Sporazuma( ). SEAP treba da naznači koje strukture će
biti organizovane u cilju sprovoĎenja akcija i postizanja rezultata. TakoĎe, treba odrediti koji su to
raspoloţivi ljudski resursi.
.
7.
Mobilizacija civilnog društva
Za implementaciju i postizanje ciljeva plana, od suštinskog značaja je adhezija i sudjelovanje civilnog
9
društva( ). Mobilizacija civilnog društva je dio obaveza Sporazuma. Plan mora sadrţavati opise kako će
civilno društvo učestvovati u njegovoj izradi, i kako će biti uključeno u implementaciju i praćenje.
8.
Finansiranje
Plan se ne moţe sprovesti bez finansijskih sredstava. Plan bi trebao identifikovati ključne izvore
10
finansiranja koja će se koristiti za finansiranje aktivnosti( ).
9.
Monitoring i izvještavanje
Redovito praćenje uz korištenje relevantnih pokazatelja praćeno odgovarajućim revizijama SEAP-a
omogućuje procjenu da li lokalna vlast ostvaruje svoje ciljeve, i da usvoje korektivne mjere ako je to
potrebno. Potpisnici Sporazuma su se zato obavezali da podnose redovne “Izvještaj o implementaciji”
svake druge godine od podnošenja SEAP. Specifičan vodič će biti objavljen u 2010. SEAP treba
11
sadrţavati kratak pregled o tome kako lokalna vlast namjerava osigurati praćenje akcija i rezultata( ).
10. Podnošenje SEAP –a i popunjavanje obrasca
Potpisnice Sporazuma su se obavezale da će svoje SEAP-e podnjeti u roku od godine dana nakon
pristupanja. SEAP mora biti dostavljen na nacionalnom jeziiku (ili na engleskom) na web stranicu
Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. Od potpisnika se istovremeno zahtjeva da u odreĎeno
vrijeme popune on-line SEAP obrazac na engleskom jeziku. To će im omogućiti da sumiraju rezultate
svojih Baznih inventara emisija kao i ključnih elemenata svojih SEAP- a .
8
()
9
()
10
( )
11
( )
Vidi poglavlje 3, Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o adaptaciji gradskih struktura.
Vidi poglavlje 4 Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o mobilizaciji civilnog društva.
Vidi poglavlje 4 Dijela I SEAP vodiča za više savjeta o finansiranju SEAP -a.
Vidi poglavlje 10 Dio I SEAP Vodiča za savjete vezane za Monitoring
14
POGLAVLJE 2
Politička posvečenost
Da bi se osigurala uspješnost procesa (od izrade SEAP-a preko implementacije i monitoringa), bitno je da postoji
dovoljno osnaţivanja i podrške od strane najvišeg političkog nivoa. Potpis Sporazuma gradonačelnika od strane
općinskog/opštinskog vijeća (ili ekvivalentno tijelo za donošenje odluka) je već jasan i vidljivi znak predanosti.
Kako bi pojačali političku podršku, moţe biti korisno da se podsjetimo o mnogim prednostima koje SEAP
implementacija moţe obezbjediti lokalnim vlastima (vidi Dodatak II).
ZAŠTO GRADONAĈELNICI PRISTUPAJU SPORAZUMU?
‘…Da pokažu kako lokalne vlasti već djeluju i vode borbu protiv klimatskih promjena. Države ih trebaju
kako bi postigle Kyoto ciljeve i zato ih treba podržati u njihovim naporima…’
Denis Baupin, Zamjenik Gradonačelnika , Pariz (FR)
‘…kako bi postali snažni partneri Evropske komisije i tako uticali na usvajanje politika i mjera koje pomažu
gradovima da ostvare ciljeve Sporazuma …’
Lian Merx, Zamjenik Gradonačelnika, Delft (NL)
‘…da bi upoznali ljude koji imaju iste ambicije, bili motovisani, učili jedni od drugih …’
Manuela Rottmann, Zamjenik Gradonačelnika, Frankfurt (DE)
‘…kako bi podržali pokret koji obavezuje gradove da ostvare svoje ciljeve, dozvoljava im da nadgledaju
rezultate i koji uključuje građane EU - jer je to njihov pokret …’
Philippe Tostain, Savjetnik, Lille (FR)
Ključni donosioci odluka u sklopu lokalnih vlasti treba da nastave da pruţaju podršku alocirajući odgovarajuće
ljudske resurse sa jasnim mandatom i odgovarajućim vremenom i budţetom za izradu i implementaciju SEAP. Od
suštinskog je značaja da oni budu uključeni u cjelokupan proces tako da SEAP moţe biti prohvaćen i opet vraćen
njima. Politička posvećenost i vodstvo su upravljačke snage koje stimulišu ciklus upravljanja. Zbog toga, treba ih
uključiti od samog početka procesa. Zvanično odobrenje SEAP-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ili
drugog odgovarajućeg tijela koje donosi odluke), zajedno sa neophodnim budţetima za prvu/e godine
implementacije je još jedan ključni korak.
Kao najviše odgovorno tijelo i autoritet, opštinsko/općinsko vijeće mora stalno biti informisano o praćenju procesa
implementacije. Izvještaj o implementaciji treba biti periodično izraĎen i diskutovan. U skladu sa Sporazumom,
izvještaj o implementaciji treba biti dostavljen svake druge godine u svrhu evaluacije, monitoringa i verifikacije.
Ukoliko je neophodno SEAP treba da bude aţuriran u skladu s tim.
Na kraju, ključni donosioci odluka na nivou lokalne vlasti takoĎe mogu imati značajnu ulogu u:





integrisanju SEAP vizije u ostala djelovanja i inicijativama relevantnih opštinski/općinskih odjela,
osiguravajći da iste postanu dio sveobuhvatnog planiranja;
osiguravanje dugoročnog obavezivanja za implementaciju i monitoring , tokom cijelog trajanja SEAP-a;
pruţanje podrške učešću graĎana i uključenosti partnera;
osiguravanje da je SEAP proces u rukama lokalnih vlasti i stanovnika;
umreţavanje sa ostalim potpisnicima SG, razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljaje sinergije i
ohrabrivanje njihovog učešća u Sporazumu gradonačelnika.
Ne postoji samo jedan pravac koji vodi do političke posvećenosti. Administrativne strukture, obrasci političkih
odobravanja i političkih kultura variraju od drţave do drţave. Iz tog razloga, sama lokalna vlast najbolje poznaje
način na koji treba pristupiti i obezbjediti političku posvećenost, odnosno koga kontaktirati i po kojem redoslijedu
(gradonačelnik, opštinsko/općinsko vijeće, specijalizovana odjeljenja, itd.).
15
SUGESTIJE KAKO OSIGURATI POTREBNU LOKALNU POSVEĆENOST:





Obezbjedite gradonačelniku i ključnim političkim liderima informativne dokumente o korisnosti i resursima
neophodnim za SEAP. Pobrinite se da su isti suštinski, razumljivi i kratki.
Informišite ukratko političke grupe i partnere.
Naglasite ostale odluke koje je opštinsko/općinsko vijeće donjelo u ovom polju (strategije i planovi,
Lokalni plan 21, i sl.)
Iskoristite svaku mogućnost koja se ukaţe, npr. kada mediji stave fokus na klimatske promjene.
Jasno informišite o uzrocima i efektima klimatskih promjena i obezbjedite informacije o efektivnim i
praktičnim rješenjima.

Naglasite ostale prednosti u poreĎenju sa doprinošenjem klimatskim promjenama (socijalne,
ekonomske, zaposlenost, kvalitet vazduha). Neka vaša poruka bude kratka, jasna i “skrojena” za publiku.

Fokusirajte se na mjere za koje moţete osigurati sporazum ključnih aktera.
Dodatni izvori
1.
MUE-25 PROJEKAT: 'Upravljanje urbanom Evropom-25 (MUE-25)‟ pruţa neke sugestije za izgradnju
političke posvećenosti
http://www.mue25.net/Political_Commitment_200907_t1z4D.PDF.file
2.
Mreţa politika u svojoj publikaciji „Izgradnja budućnosti sa niskim procentom ugljika: politika za klimatske
promjene, posvetila je poglavlje političkim strategijama za ojačavanje klimatskih politika:
http://politicsofclimatechange.files.wordpress.com/2009/06/building-a-low-carbon-futurepamphlet-chapter-05.pdf
16
POGLAVLJE 3
Adaptacija administrativnih struktura (12)
Izrada i implementacija politike odrţivog razvitka je izazovan i vremenski dugotrajan proces koji treba da bude
sistematski planiran i kontinuirano upravljan. On zahtjeva saradnju i koordinaciju izmeĎu različitih odjeljenja
unutar lokalne administracije kao što su, na primjer, odjeljenje za zaštitu okoline, prostorno odjeljenje, privreda i
društvene djelatnosti, upravljanje zgradarstvom i infrastrukturom, mobilinost, i prevoz, budţet i finansijsko
planiranje, nabavke, itd. Dalje, jedan od izazova uspješnosti je da SEAP od različitih odjeljenja lokalne
adminsitracije ne treba biti posmatran kao eksterno pitanje, već da mora biti integrisan u svakodnevni ţivot i rad
istih: odjeljenja za mobilnost i urbanističko planiranje, upravljanje sredstvima lokalne uprave (zgrade, opštinski
vozni park, javna rasvjeta, itd.), interna i eksterna komunikacija, javne nabavke.
Jasna organizacijska struktura i raspodjela odgovornosti ključ je uspješne i odrţive implementacije SEAP-a.
Nedostatak koordinacije izmeĎu nosioca politika, različitih odjeljenja lokalne vlasti i eksternih organizacija
predstavljala je značajnu oteţavajuću okolnost u planiranju utroška energije i transporta od strane mnogih lokalnih
vlasti.
Iz tih razloga „Adaptacija gradskih struktura, uključujući alociranje zadovoljavajući ljudskih resursa‟ predstavlja
zvaničnu obavezu svih onih oji potpišu Sporazum garadonačelnika evropskih gradova.
U sladu s tim, svi potpisnici Sporazuma treba da prilagode i optimiziraju svoje interne administartivne strukture.
Treba da obezbjede da odreĎena odjeljenja raspolaţu odgovarajućim kompetencijama kao i finansijskim i
ljudskim resursima za implementaciju obaveza Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova.
3.1 Kako adaptirati administrativne strukture
U slučajevima gdje su već odreĎene organizacijske strukture uspostavljene zbog drugih sličnih aktivnosti (jedinica
za upravljanje energijom, jedinica za koordinaciju projekta lokalni plan, itd.), iste mogu biti korištene za potrebe i
kontekst Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova.
Na samom početku procesa izrade SEAP-a treba biti imenovan Koordinator za Sporazum. Ona/on mora imati
punu podršku lokalnih političkih struktura i hijerarhije kao i neophodno raspoloţivo vrijeme i budţetska sredstva da
bi mogao sprovesti svoje zadatke. U većim gradovima, ona/on mogu imati raspoloţivu jedinicu koja broji nekoliko
članova. U zavisnosti od veličine lokalne vlasti, jedna osoba za prikupljanje podataka I popis CO2 takoĎe moţe biti
neophodna.
Kao primjer jednostavne organizacijske strukture, mogu se oformiti dvije grupe:
 Upravni odbor, kojeg čine političari i izvršni rukovodioci. Njihov zadatak bi bio da osiguraju strateško
upravljanje i neophodnu političku podršku procesu.
 Jedna ili nekoliko radnih grupa, koju čine rukovodilac energetskog planiranja, ključnih osoba iz različitih
odjeljenja lokalnih vlasti, javnih agencija, itd. Njihov zadatak bi bio da preuzmu izradu SEAP-a i njegovo
praćenje na sebe, da osiguraju participaciju ključnih aktera u procesu, da organizuju monitoring i
pripremaju izvještaje, itd. Radne grupe mogu biti otvorene za učešće ključnih aktera koji nisu iz
opštinskih struktura, ali koji su direktno uključeni u aktivnosti SEAP-a.
Upravni odbor i radna grupa treba da imaju lidera, iako bi trebalo da su u mogućnosti da rade i zajedno. Dalje,
ciljevi i funkcionisanje i jedne i druge grupe mora biti jasno definisano. Dobro planiranje sastanaka sa definisanim
agendama i strategijom projektnog izvještavanja su preporučljive kako bi realizacija SEAP-a bila u dobro
upravljana. I Upravni odbor i radna grupa trebaju lidera, koji trebaju biti sposobni da rade zajedno.
Od suštinskog je značaja da rukovodstvo SEAP-a bude integrisano u ostale aktivnosti i inicijative relevantnih
opštinski/općinskih odjeljenja i neophodno je osigurati da će postati dio sveukupnog planiranja lokalne vlasti.
Uključenost različitih odjeljenja i multisektoralnost se zahtjeva i organizacijski ciljevi treba da budu integrisani u
skaldu sa SEAP-m. Definisanje grafikona koji prikazuje različite interakcije imeĎu odjeljenja i aktera bi bilo korisna
kako bi se identifikovala prilagoĎavanja koja mogu biti neophodna unutar organizacije lokalne vlasti. Što većem
broju ključnih opštinskih/općinskih aktera treba dodijeliti odgovornost kako bi se obezbjedila ovlast nad procesom
(12)
Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome izrađeni od
strane Unije Baltčkih gardova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropske
unije. Dodatne informacije o izgradnji kapaciteta I prethodnim iskustvima dostupne MODEL projekat web stranici
www.energymodel.eu
17
unutar organizacije. Posebna komunikacijska kampanja moţe pomoći da opštinski zaposlenici pravilno djeluju u
različitim odjeljenjima.
Štaviše, adekvatno stručno usavršavanje iz raznih oblasti kao što su tehničke kompetencije (energetska
efikasnost, obnovljiva energija, efikasan transport…), menadţment projekta, menadţment podataka (nedostatak
vještina iz ove oblasti moţe da predstavlja pravu poteškoću!), finsnijski menadţment, izrada razvojnih projekata i
komunikacija (kako promovisati promjenu ponašanja, itd.) ne treba da bude zanemareno. Uvezivanje sa loklanim
univerzitetima u ovu svrhu moţe da bude korisno.
3.2 Primjeri potpisnika Sporazuma
Slijede dva primjera struktura iz Minhena i Leicester koje su gradovi uspostavili zbog izrade i implementacije
njihovih lokalnih energetskih strategija:
PRIKAZ 1: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADA
Upravni odbor
Na čelu: Gradonačelnik; Zamjenik: Savjetnik
Organizacija: Odjeljenje za zdravstvo i zaštitu okoline
Članovi: načelnici svih odjeljenja koja su uključena i koja vode projektni odbor
Projektni odbor
Na čelu: Izvršni direktor Dr. ABCD
Članovi: osoblje imenovano od strane svih odjeljenja
Radna
grupa 1
Radna
grupa 2
Radna
grupa 3
Radna
grupa 4
Radna
grupa 5
Radna
grupa 6
Radna
grupa 7
PRIKAZ 2: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADA LEICESTER
Kabinet
Strateški svajetnici
Partnerstvo Leicester
Odbor za program klimatskih promjena
•
Predsjedavajući
•
Direktor programa
•
VoĎe grupa
•
Predsjedavajući grupa za strategiju, zajednicu i
za mlade
•
Partnerstvo Leicester
Grupa za zajednice
Grupa za mlade
Programski tim
Stanovanje
Standardi za nove
zgrade
Očuvanje energije
Obnovljiva energija
Adaptacija
Transport
Planiranje putovanja
Smanjiti potrebu za
putovanjem
Adaptacija
Poslovni i javni
sektor
Smanjenje otpada
Očuvanje energije
Očuvanje vode
Standardi za nove
zgrade
Nabavke
Adaptacijski ciljevi
Edukacija i svijest
Komunikacijska
strategija
18
3.3 Eksterna podrška
U zavisnosti od veličine i raspoloţivosti ljudskih resursa, loklane vlasti mogu imati korist od podrţavajućih
struktura ili agencija koje se bave energetskim pitanjima. Mogiće je čak da one preuzmu podugovaranje za
realizaciju odreĎenih zadatke (e.g. kompilaciju Baznog inventara emisija) ili da koriste interne ljudske resurse
(studenti na magistarskom ili trogodišnjem studiju mogu odraditi jako puno posla vezanog za prikupljanje
podataka ili unos u GHG program za izračunavanje za izradu BEI-a).
Podrţavajuće strukture
Lokalne vlasti, koje nemaju na raspolaganju dovoljno stručnih znanja i vještina ili resursa za izradu nacrta i
implementaciju sopstvenog SEAP-a treba da budu podrţane od organizacija i struktura koje posjeduju
neophodne kapacitete. Podrţavajuće strukture su u poziciji da obezbjede strateško savjetovanje i finansijsku i
tehničku podršku lokalnim vlastima koje imaju političku volju da potpisu Sporazum gradonačelnika evropskih
gradova, ali koje ne posjeduju vještine i/ili resurse da zadovolje zahtjeve istog.
Podrţavajuće strukture takoĎe imaju u svom mandatu obavezu da odrţavaju bliski kontakt sa Evropskom
komisijom i Kancelarijom za Sporazum gradonačelnika evropskih gradova kako bi se osigurala najbolja moguća
implementacija Sporazuma. Dalje, Podrţavajuće strukture su formalno priznate od Komisije kao ključni saveznici
u “shvatanju poruke” i u povećavanju učinka Sporazuma.
Postoje dvije vrste Podrţavajućih struktura:
1. Nacionalna i regionalna javna tijela, regije, okruzi, provincije, aglomeracije.
2. Mreţe ili asosijacije regionalnih ili lokalnih vlasti.
Podrţavajuće strukture mogu ponuditi direktnu, tehničku i finansijsku podršku kao što je:
 mobilizacija tehničke ekspertize kako bi se pomoglo potpisnicima Sporazuma da pripreme svoje Bazne
inventare emisija (BEI) ili Akcione planove odrţivog energetskog razvoja (SEAP);
 izrada ili adaptacija metodologija za pripremu SEAP-a , uzimajući pri tom u obzir nacionalni ili regionalni
kontekst;
 identifikacija finansijskih mogućnosti za implementaciju SEAP-a;
 stručno usavršavanje lolanih zvaničnika, koji će biti krajnji “vlasnici” SEAP-a (tip 1 Podrţavajućih
struktura).
Neki konkretni primjeri:
 Regija Andaluzije je na sebe preuzela organizaciju Popisa emisija na svojoj teritoriji , a koji će biti
korišten od strane potpisnika Sporazuma za region, odnosno za pripremu njihovog SEAP-a.
 Poljska Mreţa energetskih gradova (PNEC) pruţa direktnu tehničku podršku za četiri poljska grada koja
se u 2009. god. izrazila spremnost da pristupe Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova. Ta
podrška je bazirana na metodologiji izraĎenoj u sklopu projekta MODEL (Management Of Domains
related to Energy in Local authorities), finansiranog od strane EK.
 Provincija Barselona, pored direktnog finansiranja izrade SEAP potpisnika gradova koje podrţava,
takoĎe priprema program u okviru Evropske podrške lokalnim energetskim jedinicama za podršku
(European Local Energy Assistance facility ) za razvoj Fotonaponskih sistema od kojih će koristi imati
sve opštine/općine uljučene u program .
Agencije za energetiku
Lokalne i regionalne agencije za energiju - Local and Regional Energy Agencies (LAREAs) su aktivne u lokalnoj
energetskoj politici desetljećima i njihovo znanje i ekspertiza moţe biti veoma korisno za potpisnike Sporazuma,
posebno za one kojima nedostaju tehnički kapaciteti.
U stvari, jedna od prvih aktivnosti svake agencije je da pripremi energetski plan ili da aţurira postojeći na
geografskom području koje pokriva Agencija. Ovaj strateški proces čini više koraka, uključujući prikupljanje
podataka o energiji, uspostavljanje energetske ravnoteţe kao i razvoj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih
energetskih politika i planova. U skladu s tim, potpisnici Sporazuma mogu očekivati od svojih Lokalnih i
regionalnih agencija za energiju da pruţe široki spektar savjetodavnih aktivnosti o svim aspektima energije kao i
korisnu tehničku podršku u izradi BEI-a i SEAP-a.
19
Dodatni izvori
1.
Irska nacionalna agencija za energiju pruţa link sa smjernicama “Resursi za program upravljanja
energijom”
http://www.sustainableenergyireland.ie/uploadedfiles/ EnergyMAP/tools/0110a%20Resourcing%20the%20Energy%20Management%20Programme%20v1.0.pdf
20
POGLAVLJE 4
Izgradnja podrške od sudionika (13)
Svi članovi društva imaju ključnu ulogu da zajedno sa svojim loklanim vlastima budu aktivni kada su u pitanju
energija i klimatske promjene. Zajednički treba da definišu viiju za budućnost, definišu put kojim će vizija biti
ostvarena i uloţe neophodne ljudske i finansijske resurse.
Učešće sudionika u procesu je početna tačka za stimulisanje promjena ponašanja koje su potrebne kako bi se
realizovale tehničke akcije koje su u sastavu SEAP-a. To je ključ za usklaĎen i koordinisan način implementacije
SEAP-a.
Stanovišta graĎana i sudionika trebaju biti poznati prije nego što se krene u izradu detaljnih planova. Prema tome,
graĎani i učesnici u procesu treba da budu uključeni i treba im se ponuditi mogućnost da uzmu učešće u ključnim
fazama procesa izrade SEAP-a: izgradnja vizije, definisanje ciljeva, definisanje prioriteta, itd. Postoje različiti
stepeni uključenosti: “informisanje” je jedna krajnost, a “osnaţivanje” druga. Da bi se realizovao uspješan SEAP,
strogo se preporučuje da se obezbjedi najviši stepen participacije svih sudionika i graĎana.
Participacija svih sudionika u procesu je vaţna iz više razloga:
 participatorno definisanje politika je transparentnije i demokratičnije;
 odluka donešena zajedno sa svim učesnicima u procesuzasniva se na ekstenzivnijem znanjem;
 široki koncenzus poboljšava kvalitet, prihvaćenost, efektivnost, i legitimitet plana (u najmanju ruku
neophodno je bar osigurati da se učesnici u procesu ne protive nekim od projekata);
 osjećaj u planiranju osigurava dugoročnu prihvaćenost, odrţivost, podršku strategijama i mjerama;
 SEAP-i nekad mogu dobiti jaču podršku od eksternih učesnika u procesu nego od internog
menadţmenta ili osoblja iz redova lokalnih vlasti.
Iz gore navedenih razloga „Mobiizirati civilno društvo na našem geografskom području kako bi učestvovali u izradi
akcionog plana” je formalna obaveza svih onih koji potpisuju Sporazum gradonačelnika evropskih gradova.
4.1 Ko su sudionici?
Prvi korak je identifikacija glavnih sudionika u procesu. Sudionici su:
 oni na čije interese utiče problem;
 oni čije aktivnosti utiču na problem;
 oni koji posjeduju/kontrolišu informacije, resurse i ekspertizu koja je neophodna za formulisanje i
implementacjiu strategije;
 oni čija je participacija /uključenost neophodna za uspješnu implementaciju.
Tabela koja slijedi prikazuje potencijalne uloge koje lokalna vlast i učesnici u procesu mogu imati u SEAP procesu
kako je prikazan u poglavlju 1.
Slijedi lista potencijalnih, vaţnih sudionika u procesu kada je u pitanju SEAP:
 lokalna administracija: relevanta opštinska/općinska odjeljenja i firme/kompanije (opštinska/općinska
elektroprivreda, prevozničke firme, itd.);
 lokalne i regionalne agencije za energiju;
14
 finansijski partneri kao što su banke, privatni fondovi, ESCO ( );
 institucionalni učesnici u procesu kao što je privredna komora, komora arhitekata i inţinjera;
 snabdjevači energijom, elektroprivrede;
 akteri u sektoru transporta/mobilnosti: privatne firme/javni prevoz, itd.;
 graĎevinski sektor: graĎevinske firme;
 poslovne i indsutrijske djelatnosti;
 podrţavajuće strukture i agencije za energiju;
 nevladine organizacije i ostali predstavnici civilinog društva;
 predstavnici civilnog društva, ukljčujući studente, radnike, itd.;
 postojeće strukture (Agenda 21, …);
 univerziteti;
(13)
14
( )
Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome, izrađeni od strane Unije
Baltčkih gradova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropske unije
ESCO skrać.f Energy Services Companies – Preduzeća za energetske usluge
21



afirmisani stručnjaci (konsultanti, …);
gdje je relavantno, predstavnici nacionalnih/regionalnih administracija i/ili susjednih opština/općina kako
bi se obezbjedila koordinacija i konzistentnost sa planovima i akcijama koje su sprovedene na drugim
nivoima;
turisti, jer turistička industrija predstavlja značajan faktor kada su u pitanju emisije.
SEAP PROCES: GLAVNI KORACI –ULOGA KLJUĈNIH AKTERA
ULOGA AKTERA
Opštinsko/općinsko
vijeće ili
ekvivalentno tijelo
Lokalna
administracija
Sudionici
Politička predanost i
potpisivanje Sporazuma
Definišite početno
opredjeljenje. Pristupite
Sporazumu
gradonačelnika. Osigurajte
potrebni impuls lokalnoj
upravi za pokretanje
procesa
Podstaknite političke vlasti
da preduzmu akciju.
Obavijestite ih o
prednostima (i o potrebnim
resursima).
Izvršite pritisak na političke
vlasti da preduzmu akciju
(ako je potrebno)
Adaptacija gradske
upravne strukture
Dodjelite dovoljno ljudskih resursa i pobrinite se da
su adekvatne administrativne strukture na mjestu.
Izgradnja podrške
sudionicima
Osigurajte potreban impuls
za participaciju sudionika.
Pokaţite da uzimate u obzir
njihovo sudjelovanje i
podršku vaţnim.
Prepoznajte glavne
sudionike, odlučite koje
kanale komunikacije
/sudjelovanja ţelite koristiti.
Obavijestite ih o procesu
koji treba da počne, i
uvaţite njihove stavove.
Izrazite njihove stavove,
objasnite njihovu
potencijalnu ulogu u SEAPu.
Procjena trenutnog okvira:
Gdje smo mi?
Provjerite da li su potrebni
resursi na mjestu za fazu
planiranja.
Provedite početnu
procjenu, prikupite
potrebne podatke, i
izradite bazni inventar
emisija CO2 Provjerite da
li su sudionici ispravno
uključeni.
Osigurajte vrijedne inpute
i podatke, dijelite znanje.
Definisanje vizije: Gdje
ţelimo ići?
Podrţite izradu vizije.
Uvjerite se da je dovoljno
ambiciozna. Odobrite
viziju (ako je primjenjivo).
Uspostavite viziju i ciljeve
koji podrţavaju viziju.
Uvjerite se da je vizija
zajednička glavnim
sudionicima i političkim
vlastima.
Učestvujte u definisanju
vizije, izrazite svoj pogled
na budućnost grada.
Izrada plana:
Kako ćemo tamo stići?
Podrţite izradu plana.
Odredite prioritete, u
skladu s vizijom
prethodno definisanog.
Razradite plan: definišite
politiku i mjere u skladu s
vizijom i ciljevima,
uspostaviti budţet i
finansiranje, vrijeme,
pokazatelje, odgovornosti.
Informišite političke vlasti,
te uključite sudionike.
Sklopite partnerstva s
ključnim sudionicima (ako
je potrebno).
Učestvujte u izradi plana.
Osigurajte input, povratne
informacije.
Plan odobrenja i
podnošenje
Odobrite plan i potrebne
budţete.
Predajte SEAP putem
web stranice Sporazuma.
Iskomunicirajte plan.
Izvršite pritisak na
političke vlasti da odobre
plan (ako je neophodno).
KORAK
FAZA: Početna faza
FAZA: Faza planiranja
22
ULOGA AKTERA
KORAK
Opštinsko/općinsko
vijeće ili
ekvivalentno tijelo
Lokalna
administracija
Sudionici
Osigurajte dugoročnu
političku podršku SEAP
procesu.
Koordinišite plan
implementacije. Uvjerite
se da svaki sudionik bude
svjestan svoje uloge u
implementaciji.
Svaki sudionik sprovodi
mjere koje su pod
njegovom nadleţnošću.
Pobrinite se da politike za
energiju i klimatske uslove
budu integrisane u
svakodnevni ţivot lokalne
uprave.
Provedite mjere koje su
pod nadleţnošću lokalnih
vlasti. Budite primjer.
Komunicirajte o svojim
akcijama.
Izvršite pritisak
/podstaknite lokalnu
upravu za implementaciju
mjera u okviru njihove
odgovornosti (ako je
potrebno).
Iskaţite interes za
implementaciju plana,
podstaknite zainteresirane
da djeluju, pokazuju
primjer.
Motivišite sudionike da
djeluju (informativne
kampanje). Obavijestite ih
pravilno o raspoloţivim
sredstvima za EE i OIE.
Promjene u ponašanju,
EE i OIE akcije, opšta
podrška implementaciji
SEAP-a.
FAZA: Faza Implementacije
Implementacija
Umreţavanje s drugim potpisnicima Sporazuma,
razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljanje
sinergija i podsticanje sudjelovanja u Sporazuma
gradonačelnika.
Ohrabrite druge
zainteresirane sudionike
da djeluju.
FAZA: Faza monitoringa i izvještavanja
Monitoring
Zahtjevajte da redovno
budete obaviješteni o
napretku plana.
Nastavite redovno
praćenje plana: napredak
akcija i procjena njihovog
uticaja.
Osigurajte potrebne
inpute i podatke.
Izvještavanje i
podnošenje izvještaja o
implementaciji
Odobrite izvještaj (ako je
primjenjivo).
Periodično izvještavajte
političke vlasti i
zainteresovane strane o
napretku plana.
Komunicirajte o
rezultatima. Svake druge
godine, podnesite
izvještaj o implementaciji
putem web stranici
Sporazuma.
Obezbjedite komentare
na izvještaj i izvjestite o
mjerama iz svoje
nadleţnosti.
Pregled
Pobrinite se da se
aţuriranje plana javlja u
pravilnim vremenskim
razmacima.
Periodično aţurirajte plan
prema iskustvu i
dobivenim rezultatima.
Uključite političke vlasti i
sudionike.
Učestvujte u aţuriranju
plana.
4.2 Kako obezbjediti participaciju sudionika
Participacija se moţe obezbjediti korištenjem niza metoda i tehnika, i moţe biti korisna da (profesionalni) animator
postane prirodni moderator. Mogu se uzeti u obzir rizličiti nivoi i sredstva (alati) participacije (*):
23
STEPEN UKLJUĈENOSTI
PRIMJERI SREDSTAVA (ALATA)
1.
Informisanje i edukacija
Brošure, bilteni, oglasnik, izloţbe, posjete na licu mjesta.
2.
Informisanje i povratna
informacija
Telefonski hotline, web stranice, javni skupovi, telekonferencije, ankete
i upitnici s brojem izloţbe, deliberativna anketama.
3.
Uključenost i konsultovanje
Radionice, fokus grupe, forumi, otvorena kuća.
4.
Proširena uključenost
Zajednica savjetodavni odbori, planiranje za stvarne graĎanske ţirije.
PRIMJER 1
PRIMJER 3
Lokalni energetski forum je participativni proces
voĎen od strane lokalne vlasti koji uključuje lokalne
sudionike u procesu i graĎane da rade zajedno
kako bi pripremili i implementirali zajedničke akcije
koje mogu biti uključene u Akcioni plan. Takvi
forumi se već koriste od strane nekih potpisnika
Sporazuma. Na primjer, Almada (Portugal) je
organizovala loklani energetski forum i pozvala sve
zaintersovane firme/kompanije i organizacije kako
bi prikupila ideje i projektne prijedloge koji mogu
doprinjeti Akcionom planu. Partnerstvo sa lokalnim
agencijama za energiju i univerzitetom je
uspostavljeno kako bi se definisao njihov plan.
Slično, grad Frankfurt (Njemačka) je traţio od
učesnika foruma da obezbjede svoj doprinos kako
bi se ostvarili zajednički energetski ciljevi i
predloţile konkretne akcije za sprovoĎenje.
Slijedeće metode su korištene tokom primjene
strategija
za
zaštitu
okoline
od
strane
gradonačelnika Londona, kako bi se uključili i
angaţovali višestruki sudionici:
Geografski informacijski sistem javnog učešća
(Public
Participation
Geographic
Information
Systems -PPGIS) je korišten za osnaţivanje i
uključenje marginalizovane populacije (npr. etničke
grupe, mladi i stari) čiji se glas inače ne čuje
dovoljno u javnosti, a koja se putem interaktivne
participacije i integrisane primjene GIS-a (u
prilagoĎenom, user-friendly formatu), promijenila
nivo uključenosti i svijesti o SEAP-u na lokalnom
nivou. Simplificirane GIS-bazirane mape i modeli se
mogu koristiti kako bi se vizuelno prikazali efekti
SEAP-a na lokalnom nivou te kako bi se facilitirala
interaktivna participacija i dalje promovisalo
zagovaranje zajednice za procese donošenja
strateških odluka o SEAP-u. Upotreba PPGIS
transparentnih sredstava i participativnih procesa
pomoglo je u izgradnji povjerenja i razumjevanja
izmeĎu profesionalno i kulturološki različitih
sudionika u procesu.
PRIMJER 2
Opština Sabadell (Španija)
podigla je svijest
graĎana gradnjom pametnih mjerača za 100
domaćinstava. Takvi mjerači pruţaju trenutno
čitanje potrošnje eneregije u eurima, kWh I tonama
CO2, putem beţičnog ureĎaja. Pored toga, odrţane
su radionice za informisanje i edukaciju
domaćinstava u vezi štednje energije. Prikupljeni su
podaci o potrošnji energije i CO2 emisijama i
izvršen
je
proračun
smanjenja
potrošnje
(očekivanih cca 10% redukcije). Na kraju, rezultati
su predočeni porodicama.
Metode
strukturisanja
problema
(Problem
Structuring Methods -PSMs) su korištene kako bi se
definisali mali SEAP modeli na participatoran i
iterativan način da bi se pomoglo učesnicima u
procesu sa različitim viĎenjima ili konfliktnim
interesima da shvate i osiguraju zajedniču
posvećenost SEAP-u; da bi prihvatili različite
vrijednosti; predstave kompleksnosti SEAP-a
dijagramno, a ne po algebri; istaknu i porede
diskretne strateške alternative; da se adresira
neizvjesnost u smislu “mogućnosti” i “scenarija”
radije nego samo u smislu “vjerovatnoća” i
“predikcije”. Kognitivno mapiranje (sredstva za
mapiranje pojedinačnih stanovišta učesnika u
procesu) takoĎe moţe biti korišten kao model za
“izvlačenje” individualnih stanovišta o SEAP-u.
Spojene kognitivne mape mogu obezbjediti okvir za
radioničke diskusije usmjerene na procjenu ciljeva
SEAP-a i postizanja sporazuma oko portfolija akcija.
Uloge i odgovornosti svakog aktera moraju biti jasno odreĎene i specifikovane. Partnerstva sa ključnim akterima
su često neophodna u izradi i implementaciji uspješnog SEAP-a. Daljnja komunikacija o rezultatima
implemenatcije SEAP-a biće neophodna kako bi se odrţala motivacija sudionika u procesu.
(*) Preuzeto od Judith Petts i Barbara Leach, Metode evaluacije za participaciju javnostin:, Bristol Environment Agency,
2000.
24
NEKI PRAKTIĈNI SAVJETI:






Razmišljajte šire: Ne fokusirajte se samo na uobičajne kontakte.
Obezbjedite učešće donosioca odluka
Odaberite odgovarajućeg facilitatora/moderatora.
Neki od sudionika u procesu mogu imati sukobljavajuće interese. U tom slučaju, sa vjetuje se da
se organizuju odvojene radionice za svaku grupu posebno kako bi se shvatili sukobljavajući
interesi prije nego što se sudionici spoje.
Kako bi se povećao interes graĎana, preporučuje se upotreba vizuelnih sredstava (GIS sredstvo
koje prikazuje energetsku efikasnost po područjima koje pokriva odrĎene lokalna vlast, vazdušna
termogafija koja prikazuje termalne gubitke pojedinačnih zgrada i objekata ili bilo koji drugi
jednostavan model koji dozvoljava vizuelnu prezentaciju podataka.
Privucite paţnju medija.
Dodatni izvori
1.
2.
3.
4.
5.
Projekat “Vjeruj” (Belief project) je proizveo sveobuhvatan vodič kako “Uključiti i graĎane u vašu lokalnu
energetsku politiku” kroz energetske forume.
www.belief-europe.org
Agencija za zaštitu okoline Bristola izdala je slijedeći dokument koji sadrţi pregled raznih participatornih
tehnika, sa svojim prednostima i manama (str. 28).
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.129.8717&rep=rep1&type=pdf
Organizacija poslodavaca pri lokalnoj vladi (The Employers‟ Organisation for local government - EO)
proizvela je alat za pomoć lokalnim vlastima i njihovim partnerima za učinkovitiji zajednički rad i saradnju.
http://www.lgpartnerships.com/
Partnerska fondacija za loklani razvoj (The Partner Foundation for Local Development) razvila je obuku
za izabrane lidere. Vidi Priručnik 4, savjetnik kao komunikator
http://www.fpdl.ro/publications. hp?do=training_manuals&id=1
Interesantne informacije o komunikacijskoj strategiji se mogu naći u Modelu energetskog projekta u
koraku 9 pod nazivom „Implemenatcija programa”.
www.energymodel.eu
25
POGLAVLJE 5
Procjena trenutnog okvira: Gdje smo mi?
5.1 Analiza relevantnih propisa
Na opštinskom/općinskom nivou, postoje nekad sukobljavajuće politike i procedure. Prvi korak je identifikacija
postojećih opštinskih/općinskih, regionalnih i nacionalnih politika, planova, procedura i propisa koji se odnose na
energetska pitanja i klimatske promjene na nivou lokalne vlasti.
Mapiranje i analiza postojećih planova i politika je dobra početna tačka prema boljoj integraciji politika. Vidi
Dodatak III , listu ključnih evropskih regulatornih instrumenata za lokalne vlasti.
Slijedeći korak je prolaţenje kroz identifikovane dokumente, provjera i poreĎenje zadataka i ciljeva sa onima iz
politike energetske odrţivosti. Cilj je da se utvrdi da li su zadaci i ciljevi srodni ili su sukobljavajući.
I na kraju, lokalna vlast treba da okupi sve relavantne aktere i sudionike u procesu radi diskusije o svim
sukobljavajućim faktorima koji su identifikovani. Trebali bi da postignu sporazum o promjenama koje su
neophodne za aţuriranje politika i planova i da se jasno definiše ko i kada treba da počne sa prakticiranjem istih.
Relevantne akcije treba da budu planirane (kad je to moguće) i lista akcija treba da bude dio SEAP-a. Moguće je
da će promjenama trebati više vremena kako bi pokazale efekte krajnje koristi, ali svejedno treba da budu
odobrene od političkog rukovodstva.
5.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisija
Potrošnja energije i emisije CO2 na lokalnom nivou zavise od mnogih faktora: ekonomske strukture (industrija
/usluţne djelatnosti i vrsta aktivnosti), nivo ekonomske aktivnosti, stanovništvo, razuĎenost, karakteristike
graĎevinskih struktura, upotreba i nivo razvijenosti sredstava transporta, ponašanje graĎana, klima,itd
Na neke faktore se moţe uticati kratkoročno (poput ponašanja graĎana) dok se na ostale moţe uticati samo
sredjnoročno ili dugoročno (energetske performanse u zgradarstvu). Korisno je poznavati uticaj ovih parametara,
kako oni variraju kroz vrijeme, i na koji način lokalna vlast moţe djelovati (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno).
To je svrha baznog pregleda: definisati jasnu sliku “gdje smo”, opis trenutne situacije u kojoj se grad nalazi kad su
u pitanju energija i klimatske promjene.
Bazni pregled je početna tačka u SEAP procesu sa koje je moguće krenuti ka relevantnom cilju, izradi
adekvatnog Akcionog plana, i monitoringu. Bazni pregled treba da bude zasnovan na postojećim podacima.
Treba da uključuje relevantne institucije, planove, instrumente i sva uključena odjeljenja/sudionike u procesu.
Kompletiranje baznog pregleda zahtjeva adekvatne resurse kako bi se omogućilo prikupljanje i analiza setova
podataka. Takva analiza dozvoljava izradu SEAP-a koji odgovara novonastalim problemima i pitanjima kao i
potrebama koje proizilaze iz trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast.
U Dodatku II, nalazi se spisak predloţenih aspekata koji trebaju biti obuhvaćeni Baznim pregledom.
Aspekti koji trebaju biti obuhvaćeni su ili kvantitativni (porast potrošnje energije) ili kvalitativna (upravljanje
energijom, implementacija mjera, svijest…). Bazni pregled dozvoljava prioritiziranje akcija, a zatim nadgledanje
efekata pomoću relevantnih indikatora. Najzahtjevniji element je definisanje kompletnog popisa štetne emisije
CO2, bazirane na podacima o aktuelnoj potrošnji energije (odnosi se na Dio II ovog Vodiča, koji pruţa smjernice o
načinu prikupljanja podataka o energiji i kako izraditi popis štetnih emisija CO2.
26
DETALJNI KORACI ZA IZVOĐENJE BAZNOG PREGLEDA:
1.
Odabrati tim za pregled – poţeljna je intersektoralna radna grupa.
U ovoj fazi treba da odlučite o stepenu uključenosti učesnika. Kako učesnici u procesu generalno
raspolaţu sa mnogo dragocjenih informacija, njihova uključenost je strogo preporučljiva (vidi poglavlje
3).
2.
Raspodijeliti zadatke ĉlanovima tima.
Kako bi članovima tima dodijelili zadatke koje će biti u mogućnosti ispuniti, uzmite u obzir komptencije
i raspoloţivost svakog člana grupe.
3.
Definisati raspored pregleda .
Odredite realan početak i kraj svih aktivnosti oko prikupljanja podataka.
4.
Identifikovati najvaţnije indikatore koji trebaju biti ukljuĉeni u procjenu.
Treba obuhvatiti slijedeće elemente:
 Kolika je potrošnja energije i količina štetnih emisija CO2 u različitim sektorima i od strane
različitih aktera prisutna na teritoriji loklane valsti i kakvi su trendovi? (Vidi Dio II).
 Ko proizvodi energiju i koliko? Koji su najvaţniji izvori eneregije? (Vidi Dio II).
 Ko su pokretači uticaja potrošnje energije?
 Koji su učinci povezani sa potrošnjom energije u gradovima (zagaĎenost vazduha, saobraćaj…)?
 Koji napori su već učinjeni u smislu upravljanja energijom i koji su rezultati proizvedeni?
 Koje prepreke treba otkloniti?
 Koji je stepen osviještenosti visokoduţnosnika, graĎana i ostalih učesnika u procesu kad je u
pitanju očuvanje enerije i zaštita klime?
U dodatku se nalazi tabela sa detaljnijim specifikacijama aspekata koje treba obuhvatiti procjenom.
5.
Prikupiti bazne podatke.
Zahtjeva prikupljanje i obradu kvantitativnih podataka, definisanje indikatora, prikupljanje kvalitativnih
podataka koristeći pri tom pregled dokumentacije i intrevjue/radionice sa učesnicima u procesu.
Selekcija setova podataka mora biti bazirana na kriterijima koji moraju biti dogovoreni sa učesnicima
u procesu, koji će na taj način biti aktivno uključeni i doprinjeti kvalitetu podataka. Dio II ovog Vodiča
pruţa smjernice za prikupljanje podataka koji se odnose na potrošnju energije.
6.
Kompilirati bazni inventar emisija CO2
Na osnovu podataka o energiji moguće je izvršiti kompilaciju baznog inventara emisija CO2 (vidi Dio II
ovog Vodiča).
7.
Analizirati podatke.
Nije samo dovoljno prikupiti podatke: podaci se moraju obraditi i interpretirati kako bi se potkrijepila
politika. Na primjer, ako bazni pregled pokaţe da se potrošnja energije povećava u odreĎenom
sektoru, pokušati definisati razloge: priraštaj stanovništva, povećana aktivnost, povećana potrošnja
električnih ureĎaja, itd.
8.
Napisati izvještaj o samoprocjeni–budite iskreni i otvoreni jer izvještaj koji ne odraţava realno
stanje nije svrsishodan
Bazni pregled se moţe sprovoditi inetrno od strane lokalne vlasti kao proces samoprocjene, ali
kombinovanjem samoprocjene sa pregledom od strane eksternih saradnika dodaje vrijednost
27
procesu. Takav pregled od strane treće strane pruţa objektivan uvid u postignuća i buduće
mogućnosti. Oni mogu da se sprovode od strane eksternih stručnjaka koji rade u drugim gradovima ili
organizacijama u srodnoj oblasti ekspertize. To je isplativa metoda i često više politički prihvatljiva
alternativa od angaţovanja konsultanata.
Na osnovu prikupljenih podataka i različitih hipoteza, vaţno je definisati scenarije: kako se potrošnja energije i
štetne emisije CO2 razvijaju u trenutnim uslovima, koji će biti učinak predviĎenih akcija?, itd.
5.3 SWOT analiza
SWOT analiza je korisan alat za strateško planiranje koji se moţe primijeniti u SEAP procesu. Na temelju baznog
pregleda, omogućava odreĎivanje prednosti i slabosti lokalne vlasti u pogledu energije i klimatskih upravljanja,
kao i mogućnosti i prijetnje koje bi mogle utjecati na SEAP. Ova analiza moţe pomoći u odreĎivanju prioriteta pri
izradi i odabiru SEAP aktivnosti i mjere.
Dodatni izvori
1.
2.
3.
4.
Model projekat pruţa odreĎene smjernice za definisanje različitih scenarija
http://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_4_-_Baseline.pdf
Projekat “Upravljanje urbanom Evropom 25 “ pruţa detaljne instrukcije kako pripremiti bazni pregled
(zasnovan na upravljanjem odrţivosti)
http://www.localmanagement.eu/index.php/ mue25:mue_baseline
Web stranica dobrotvorne ustanove Charitz Village pruţa dodatne smjernice o SWOT analizi.
http://www.charityvillage.com/cv/research/rstrat19.html
Web stranica ‟‟businessballs‟‟ pruţa besplatne resurse za SWOT analizu kao i primjere.
http://www.businessballs.com/ swotanalysisfreetemplate.htm
28
POGLAVLJE 6
Definisanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima
6.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energije
Slijedeći korak koji će vašu opštinu /općinu uskladiti sa ciljevma energetske efikasnosti Sporazuma
gradonačelnika evropskih gradova je definisanje vizije. Vizija za budućnost sa odrţivom energijom je principvodilja lokalne vlasti u radu oko SEAP-a. Ona ističe pravac kojim lokalna vlast ţeli da ide.
PoreĎenje izmeĎu vizije i trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast je osnova za identifikovanje akcija i
razvoja koji su neophodni da bi se ostvarili ţeljeni ciljevi. Izrada i implementacija SEAP-a predstavlja sistematski
pristup kako bi se pribliţilo ostvarenju vizije.
Vizija mora biti u skladu sa obavezama Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, odnosno treba da
implicira da će smanjenje štetnih emisija CO2 za 20% do 2020. god. biti ostvarena (minimalno). Ali naravno, ona
moţe
biti i ambicioznija. OdreĎeni gradovi već planiraju da dugoročno neutrališu karbon.
2
Vizija treba da bude realistična, ali da ipak sadrţi i nešto novo, da ima realnu vrijednost i da ne sadrţi
ograničavanja koja više nemaju realnu opravdanost. Vizija treba da opisuje ţeljenu budućnost grada i treba da
bude izraţena i vizuelno kako bi bila razumljivija za graĎane i ostale učesnike u procesu.
Toplo se preporučuje da se u proces uključe sudionici u projektu da bi se obezbjedile nove i smjele ideje kao i da
se koristi njihova participacija kao početna tačka promjene ponašanja u gradu. Pored toga, učesnici u procesu i
graĎani mogu pruţiti jaku podršku procesu, jer oni nekad ţele snaţnije akcije od onih koje su ostali nivoi vlasti bili
spremni da podrţe.
6.2 Definisanje ciljeva
PRIMJERI VIZIJE NEKIH LOKALNIH VLASTI
Växjö (Švedska):
„U Växjö, naša vizija je da naš način ţivljenja i djelovanja doprinese odrţivom razvoju gdje će naša potrošnja
i proizvodnja biti efektivna u odnosu na trošenje resursa, bez zagaĎenja....‟ „Vizija je da Växjö postane grad
gdje je lako i profitabilno ţivjeti dobar način ţivota bez fosilnih goriva..‟
Lausanne (Švicarska):
„Naša vizija je smanjenje štetnih emisija CO za 50 % do 2050.godine u našem gradu‟
Kad je vizija dobro definisana, neophodno je da se prevede konkretne ciljeve i targete za različite sektore u
kojima lokalne vlasti namjeravaju da sprovde akcije. Ti ciljevi treba da budu zasnovani na indiatorima
selektovanim iz baznog pregleda. (vidi poglavlje 5.2).
Ti ciljevi treba da prate principe SMART skraćenice: Specifični, Mjerljivi, Ostvarljivi, Realistični i Vremenski
obavezujući. Koncept SMART ciljeva postao je popularan 80-tih god. kao efikasan menadţerski koncept.
Da bi se postavili SMART ciljevi, postavite sebi slijedeća pitanja:
1. Specifični (dobro definisani, fokusirani, detaljni i konkretni)
– postavite pitanja: Šta pokušavamo uraditi? Zašto je to vaţno? Ko će to uraditi? Do kada treba da to
bude završeno? Kako ćemo to ostvariti?
2. Mjerljivi (kWh, vrijeme , novac, %, itd.) – postavite pitanja: Kako ćemo znati kada je ovaj cilj
ostvaren?Kako moţemo realizovati relevantna mjerenja?
3. Ostvarljivi (izvodljivi, sprovodljivi) – postavite pitanja: Da li je to moguće? Da li to moţemo ostvariti u
zadatom vremenskom roku? Da li razumijemo ograničenja i faktore rizika? Da li je to već ranije bilo
odraĎeno (uspješno)?
29
4.
5.
Realistični (u kontekstu resursa koji bi trebali biti raspoloţivi)) – postavite pitanja: Da li trenutno imamo
resurse koji su nam neophodni da bi ostvarili ovaj cilj? Ukoliko ne, da li moţemo osigurati dodatne
resurse? Da li je neophodno da revidiramo prioritetnu alokaciju vremena, budţeta i ljudskih resursa kako
bi ostvarili što smo planirali?
Vremenski ograničeni (definisan rok ili raspored) – postavite pitanja: Kada će ovaj cilj biti ostvaren? Da
li je rok nedvosmislen? Da li je vremenski rok ostvarljiv i realističan?
6.3 Primjeri SMART ciljeva (15)
VRSTA INSTRUMENTA
Standard za energetske performanse
Shema subvencija
(dobrovoljno)
Energetski pregled (revizija)
PRIMJERI SMART CILJEVA
S: Fokus na konkretan proizvod ili grupu proizvoda
M: Karakteristike performansi u odnosu na definisan bazni podatak
A: Standard performansa vezan za najbolji raspoloţivi proizvod na
trţištu koji se redovno aţurira
R: Najbolji raspoloţivi proizvod je prihvaćen od ciljne grupe
T: Definisati jasan ciljani period
S: Fokus na konkretnu ciljanu grupu i na konkretne tehnologije
M: Kvantifikovati ciljane energetske uštede u odnosu na bazni
podatak
A: Minimalizovati besplatne “dodavače”
R: Povezati energetske uštede sa raspoloţivim budţetom
T: Povezati ciljane energetske uštede sa ciljanim periodom
S: Fokus na konkretnoj ciljanoj grupi
M: Kvantifikovati: ciljani obim pregleda (m2, broj firmi, % korištenja
energije, isl.)/ u odnosu na bazni podatak
A: Ohrabriti implementaciju preporučenih mjera, npr. sa finansijskim
podsticajima
R: Pobrinute se da dovoljno kvalifikovani revizori budu dodijeljeni i
da su financijski podsticaji za obavljanje revizije raspoloţivi
T: Povezati kvantificirani cilj sa ciljnim periodom
U praksi, potencijalni SMART cilj mogu biti: „15 % stambenih jedinica će biti pregledano izmeĎu 1/1/2010 i
31/12/2012‟. Zatim, neophodno je provjeriti svaki uslov za zadovoljavanje SMART kriterija. Na primjer, odgovor
moţe biti:
„Specifična je jer je naša akcija (energetski pregledi) i ciljna grupa (stanovi) dobro definisana. Mjerljivi jer je cilj
kvantificiran (15%) i zato imamo sistem koji pruža podatak koji broj pregleda se zapravo sprovodi. Ostvarljiv, jer
postoji shema finansijskog podsticaja koji omogućuje ljudima povrat i zato ćemo organizirati komunikacijske
kampanje o pregledima. Realan je jer smo obučili 25 revizora koji su sada dobro kvalifikovani, a mi smo potvrdili
da je taj broj dovoljan. Vremenski je potkrepljen jer je vremenski okvir dobro definsan (između 1/1/2010 i
31/12/2012).
NEKI SAVJETI
 Izbjegavajte “podizanje svijesti”kao cilj.
 CIlj je prevelik, neodreĎen i veoma teţak za mjerenje.
 Dodajte slijedeće karakteristike ciljevima:
razumljivi – tako da svi znaju šta se treba postići istim;
izazovni – tako das vi imaju nešto čemu teţe.
 Definištite specifične ciljeve za 2020. za različite sektore koji su uzeti u obzir i definišite meĎuciljeve (na
primjer za svake 4 godine).
(15)
http://www.aid-ee.org/documents/SummaryreportFinal.PDF – april 2007.
30
Dodatni izvori
1.
2.
Web stranica “Prakticiranje liderstva” pruţa dodatne smjernice za definiasnje SMART ciljeva:
http://www.thepracticeofleadership.net/2006/03/11/ setting-smart-objectives/
http://www.thepracticeofleadership. net/2006/10/15/10-steps-to-setting-smart-objectives/
Evropska Mreţa odrţivog razvoja objavila je studiju o (SMART) ciljevima i indikatorima odrţivog
razvoja u Evropi:
www.sd-network.eu/?k=quarterly%20reports&report_id=7.
31
POGLAVLJE 7
Izreada SEAP-a
Suštinski dio SEAP odnosi se na politike i mjere koje će omogućiti da se postignu prethodno definisani ciljevi (vidi
poglavlje 6).
Izrada SEAP-a je samo jedan korak u cjelokupnom procesu i ne treba ga smatrati ciljem unutar cilja, već radije
kao sredstvo koji omogućuje da se:
 definiše budući izgled grada, u smislu energije, klimatskoj politici i mobilnosti (vizija);
 iskomunicira i podijeli plan sa ostalim učesnicima u procesu;
 da se vizija pretvori u praktične akcije sa dodijeljenim rokovima i budţetskim sredstvima za svaku
posebno;
 koristi kao referenca tokom procesa implementacije i monitoringa.
Poţeljno je da se za SEAP stvori široki politički koncenzus kako bi se osigurala dugoročna podrška i stabilnost,
bez obzira na sve promjene u političkom vrhu. Diskusije i dogovori na najvišem nivou su neophodni kako bi se
postigao sporazum o načinu uključenosti učesnika u procesu i političkih grupa u elaboriranje SEAP-a.
TakoĎe, imajte na umu da posao nije gotov sa izradom nacrta SEAP-a i njegovog zvaničnog odobravanja.
Naprotiv, taj trenutak moţe biti početak konkretnog rada i pretvaranje planiranih akcija u djela. Da bi se to
ostvarilo od suštinskog je značaja da SEAP bude jasan i dobro strukturiran (sve akcije treba da budu paţljivo
definisane i dobro opisane, da uključuju vremenski okvir, budţet, izvore finansiranja i odgovornosti, itd.).
Neka poglavlja ovog Vodiča (poglavlje 8 koje se odnosii na politike, kao i Dio III ovog Vodiča) će vam obezbjediti
korisne informacije kako bi odabrali i definisali adekvatne politike i mjere za vaš SEAP. Adekvatne politike i mjere
zavise od specifičnog konteksta svake lokalne vlasti. Prema tome, definisanje mjera koje odgovaraju svakom
kontekstu u mnogome zavise od kvaliteta procjene trenutnog okvira (vidi poglavlje 5).
Slijedi lista preporučenih koraka za izradu nacrta uspješnog SEAP-a:
Iskoristite najbolje prakse
Kao dodatak smjernicama vezanim za politike i mjere iz ovog Vodiča (vidi poglavlje 8), bilo bi korisno da se
identifikuje koje su to najbolje prakse (uspješni primjeri) obezbjedili efektivne rezultate u sličnim kontekstima, u
dostizanju sličnih ciljeva u poreĎenju s onima setovanim od strane opštine /općine, u svrhu definisanja najboljih
akcija i mjera. U tom smislu, članstvo u mreţi lokalih vlasti moţe biti jako korisno.
Definišite prioritete i odredite kljuĉne akcije i mjere
Različitost akcija i mjera moţe doprinjeti boljem postizanju ciljeva. Preduzimanje svih mogućih akcija bi prevazišlo
trenutne kapacitete loklane vlasti u smislu troškova, upravljanja projektom, kapaciteta za upravljanje projektom,
itd. U skladu s tim, neke od njih mogu biti meĎusobno isključive. Iz tih razloga, neophodna je selekcija akcija za
dati vremenski period. U ovoj fazi, preliminarna analiza mogućih akcija je obavezna: koji su troškovi i koristi svake
(čak i kvalitativnom smislu).
Da bi sprovela selekciju mjera, lokalna vlast moţe rangirati moguće mjere po vaţnosti u tabelu, sumarno
prikazujući osnovne karakteristike svake akcije: trajanje, nivo zahtjevanih resursa, očekivani rezultati, rizci, itd.
Akcije se mogu podijeliti na kratkoročne akcije (3-5 godina) i dugoročne akcije (prema 2020).
16
Raspoloţive su i specifične metode za selekciju prioriteta. ( ). Jednostavno, treba da:
 definišete koji od kriterijuma ćete uzeti u obzir pri odabiru mjera (potrebna ulaganja, uštede
energije,povećana zaposlenost, poboljšan kvalitet vazduha, vaţnost u odnosu na sveobuhvatne ciljeve
loklane vlasti, politička i društvena prihvaćenost);
 odlučite koju teţinu ćete dodijeliti svakom kriteriju;
 evaluirajte svaki kriterij, mjeru po mjeru, kako bi se definisao “rezultat” svake mjere;
 ukoliko je potrebno, ponavljajte ovu aktivnost koristeći različite scenarije, sve u cilju što boljeg definisanja
mjera čiji uspjeh ne zavisi od scenarija (vidi poglavlje 5).
Ovakva evaluacija je tehnička aktivnost, ali koja definitivno ima političku dimenziju, posebno kada se vrši selekcija
kriterija i odreĎuje njihova teţina. Prema tome, treba je realizovati na paţljiv način i treba da bude zasnovana na
(16) vidi http://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_6_-_ Priorities.pdf
(17) Dodatne informacije o rizicima i upravljanju projektima mog se naći u naučnoj literaturi. Ova informacija o upravljanju rizicima
zasnovana je na radu 'Uloga javno-privatnog partnerstva za upravljanje rizicima u javnom sektoru projekta u Hong Kongu'
International Journal of Project Management 24 (2006) 587-594.
32
relevantnom mišljenju stručnjaka i učesnika u procesu. Moţe biti korisno da se primjene različiti scenariji. (vidi
poglavlje 5).
17
Sprovedite analizu rizika ( )
Odabir akcija i mjera takoĎe treba biti baziran na paţljivoj procjeni rizika povezanih sa njihovim sprovoĎenjem
(posebno kada su planirana značajna ulaganja): do koje mjere je moguće da odreĎene akcije ne uspiju ili ne
donesu očekivane rezultate? Koje su moguće mjere za otklanjanje nedostataka?
Rizici mogu biti različite prirode:
 Rizici vezani za projekat: prekoračenja troškova i vremena, loše upravljanje ugovorenim aktivnostima,
ugovorne nesuglasice, kašnjenja u tenderima i tenderskim procedurama, loša komunikacija izmeĎu
projektnih strana …
 Rizici vezani za vladu: nedakvatno odobreni projektni budţeti, kašnjenju u dobijanju dozvola, promjene u
vladinim regulativama i zakonima, nedostatak kontrole nad projektima, administrativne prepreke…
 Tehnički rizici: neadekvatan dizajn ili tehničke specifikacije, tehnički propusti, lošiji performans od
očekivanog, veći operativni troškovi od očekivanih,…
 Rizici vezani za izvoĎača: neadekvatni proračuni, finansijske poteškoće, kašnjenja, nedostatak iskustva,
loš menadţment, teškoće u kontrolisanju nominovanih podizvoĎača, loša komunikacija sa ostalim
stranama uključenim u projekat, itd.,
 Rizici vezani za trţište: povećanje plata, nedostatak teničkog osoblja, inflacija materijala, nedostatak
materijala ili opreme, varijacije cijena od strane različitih nosioca energetskih resursa.
Rizici mogu biti procijenjeni korištenjem konvencionalnih tehnika za kvalitet menadţmenta. Na kraju, preostali
rizici se moraju evaluirati i biti prihvaćeni ili ne.
Odredite vrijeme realizacije, jasne odgovornosti, budţet i izvore finansiranja za svaku akciju
Kada se akcije odaberu, neophodno ih je paţljivo isplanirati kako bi mogle postati realne i stvarne. Za svaku
akciju, specifikujte:
 Vrijeme realizacije (datum početka – datum završetka).
 Osoba/odjeljenje odgovorno za implemenatciju.
 Način finansiranja. Kako su opštinska/općinska sredstva ograničena, velika je vjerovatnoća da će uvijek
postojati “trka” za raspoloţivim ljudskim i finansijskim sredstvima. Iz tih razloga, neophodno je stalno
ulagati napore kako bi se pronašli alternativni izvori ljudskih i finansijskih resursa (vidi poglavlje 9).
 Način vršenja monitoringa: odredite vrstu podataka koja treba da bude prikupljena kako bi se izvršio
monitoring napretka i rezultata svake akcije. Specifišite kako i ko će vršiti prikupljaje podataka i ko će
izvršiti kompilaciju istih. Vidi poglavlje 11 i spisak mogućih indikatora.
Kako bi se facilitirala implementacija, sloţene akcije treba razdijeliti na jednostavne korake, i da svaki od njih ima
svoje vrijeme za realizaciju, budţet, odgovornu osobu, itd. Redovan monitoring praćen adekvatnim adaptacijama
plana dozvoljava iniciranje kontinuiranog ciklusa poboljšavanja. To predstavlja suštinu ciklusa projektnog
menadţmenta: Planiraj, Uradi, Provjeri, Djeluj. Jako je vaţno da se o napretku u implementaciji izvještava
političkom rukovodstvu. Revizije SEAP-a mogu se vršiti svake druge godine, nakon što je izvještaj o
implementaciji predan (obaveza po Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova).
Izradite nacrt Akcionog plana
U ovoj fazi trebalo bi da su vam na raspolaganju sve informacije za kompleteiranje SEAP-a. Predloţeni Sadrţaj
prezentovan je u poglavlju 1.
Odobrite Akcioni plan i budţet za njegovu realizaciju. Zvanično odobrenje SEAP-a od strane opštinskog
/općinskog vijeća je obavezan zahtjev iz Sporazuma. U skldu s tim , lokalna vlast bi trebala da odvoji neophodna
sredstva u sklopu godišnjeg budţeta i kad je to moguće das se obaveţe da unaprijed, dugoročno planira budţet
(3-5 godina).
Vršite redovne revizije SEAP-a
Da bi se pratila implementacija i napredak ka definisanim ciljevima u smislu energije /CO 2 uštede ili u smislu loše
komunikacije sa ostalim stranama uključenim u projekat i sl., neophodan je kontinuirani monitoring.
33
Dodatni izvori
1.
2.
3.
JRC je objavio pregled postojećih metodologija i sredstava za izradu i implementaciju SEAP-a:
http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/pdf/CoM/Methodologies_and_tools_for_the_developm
ent_of_ SEAP.pdf
Alijansa za klimatska pitanja je razvila „Kompendijum mjera‟ koji je od pomoći za proces razvoja
strategije klimatskih promjena na loklanom nivou. Lokalne vlasti imaju mogućnost da odaberu set mjera
u onim oblastima za koje su više zainteresovani i da odluče o stepenu svoje ambicije za svaku oblas (to
će pomoći definisanje indikatora postignuća)
http://www.climatecompass.net/fileadmin/cc/dokumente/Compendium/CC_compendium_of_measures_en.pdf
TakoĎe, postoje i studije slučajeva bazirane na različitim područjima aktivnosti koje su relevantne za
Akcioni plan
http://www.climate-compass.net/_cases.html
34
POGLAVLJE 8
Politike i mjere primjenljive u SEAP-u
Sporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u okviru
kompetencija lokalnih vlasti. Ovo poglavlje pruţa prijedloge i primjere politika i mjera koje se mogu usvojiti od
strane lokalne vlasti kako bi se postigli ciljevi SEAP-a. On se fokusira na akcije zasnovane na politikama koje će
obezbjediti smanjenje štetnih emisija CO/ povećanje uštede energije u dugoročnom smislu npr. putem subvencija,
propisa, informativnih kampanja.
Realizacija baznog pregleda (poglavlje 5), a posebno saznanja o udjelu raznih privredni sektora u ukupnoj količini
štetnih emisija, biće od pomoći opštini/općini da definiše prioritete I odabere relevantne mjere kako bi srezala
štetene emisije CO2 . Kako je udio štetnih emisija po sektoru poseban za svaki grad, slijede tri različita primjera
PROCENAT CO2 EMISIJA PO SEKTORIMA U DABLINU, GRENOBLU I HAMBURGU
Transport
Industrija
Doamaćinstva,
mala industrija,
usluge
Izvor:podaci preuzeti iz vrijednosti Akcionih planova za klimatska pitanja Hamburga, Dablina i Grenobla.
Politike i mjere ciljane na smanjenje CO2 štetnih emisija na lokalnom nivou mogu biti kategorizovane na različite
načine, na primjer:
 ciljana vrsta sektora (stambeni, industrijski, transportni,itd.);
 da li su adresirane i na samu lokalnu administraciju ili ne;
 vrsta instrumenta koji se koristi (finansijska podrška, propisi, komunikacije i informisanje, demonstriranje,
itd.);
 tip učinka na potrošnju energije i proizvodne obrasce: energetska efikasnost opreme, zgrade ,
automobili, itd., racionalnije ponašanje (npr. gašenje svijetla, povećano korištenje javnog prevoza, čistija
energija, (npr. korištenje obnovljive energije, bio goriva, itd.).
Ovo poglavlje pruţa informacije o politikama vezanim za ključne sektore Sporazuma: zgradarstvo i transport,
korištenje obnovljivih izvora energije i CHP, i pokriva ključna područja za akcije: korištenje zemljišta, javne
nabavke, rad sa graĎanima kao i informativne i komunikacijske tehnologije (ICT).
Dodatni izvori
1.
2.
Studija sprovedena od strane Evropske komisije (DG TREN) i koordinisana od strane zavoda
Fraunhofer-Institute pruţa informacije o potencijalima za uštedu energije u raznim sektorima:
http://ec.europa.eu/energy/efficiency/studies/doc/2009_03_15_esd_efficiency_potentials_final_
report.pdf
AID-EE projekat pruţa smjernice za monitoring, evaluaciju I kreiranje politika za energetsku efikasnost:
http://www.aid-ee.org/documents/000Guidelinesforthe monitoringevaluationanddesign.PDF
35
3.
AID-EE projekat takoĎe pruţa informacije o sveukupnom učinku analize postojećih politika I potencijala
“politika s dobrom praksom”:
http://www.aid-ee.org/documents/WP5_AID-EE_ Final_000.pdf
8.1 Sektor zgradarstva
Zgrade su odgovorne za 40% ukupne potrošnje energije i najčešće su najveći potrošač i emiteri CO2 u urbanim
područjima. U skladu s tim, od krucijalanog značaja je da se smanji potrošnja energije i CO2 emisija u ovom
sektoru.
Politike i mjere koje omogućuju promovisanje enregetske efikasnosti i obnovljivih izvora energijae u zgradarstvu
zavise od tipa zgrade, njihove namjene, starosti, lokacije, vlasništva (privatno/javno…) i da li je zgrada u
projektnoj fazi ili je postojeća. Na primjer, zgrade i objekti od istorijskog značaja mogu biti zakonski zaštićene.
Ključni faktori koji utiču na potrošnju energije su slijedeći:
 karakteristike spoljnog dijela zgrade (termoizolacija, širina zgrade, površina i orijentacija glatkih
površina…);
 ponašanje (kako koristimo zrade i pripadajuću opremu u svakodnevnom ţivotu);
 efikasnost tehičkih instalacija;
 kvalitet regulisanja i odrţavanja tehničkih instalacija (da li su tehničke instalacije postavljene i odrţavane
kako bi maksimalno povećale svoju efikasnost i minimizirale svoju sveukupnu upotrebu?);
 mogućnost da se poveća korist og toplote zimi a ograničava ljeti (odgovarajuća “ljetna” strategija);
 mogućnost da se iskoristi prirodno osvjetljenje;
 efikasnost električnih ureĎaja i osvjetljenja.
Prelaz na obnovljive energetske izvore neće rezultirati samnjenju potrošnje energije, ali će osigurati da energija
korištena u zgradama ima manji negativni uticaj na okolinu.
U ovom dijelu, prvo ćemo pruţiti sugestije politika koje su primjenjive na loklanom nivou za sektor zgradarstva kao
cjeline. U dijelu III ovog Vodiča , obezbjedićemo specifične primjere koji se odnose na različite situacije: nove
zgrade, postojeće zgrade, javne zgrade, istorijske zgrade, itd.. Tehničke mjere koje mogu biti sprovedene da bi se
povećala efikasnost zgrada takoĎe je opisana u dijelu III ovog Vodiča.
Direktiva za energetske performanse zgrada (20002/91/ EC) je ključni regulatorni instrument koji je namjenjen
poboljšanju energetskih performansi u sektoru zgradarstva. Predlaţemo lokalnim vlastima da se informišu o
specifičnim pravilima koja se primjenjuju u njihovoj drţavi i da izvuku masimalnu prednost ovog propisa koji se
odnosi na sektor zgradarstva (na primjer lokalne vlasti bi mogle upotrijebiti standarde definisane na nacionalnom
/regionalnom nivou kako bi uvele stroţije zahtjeve od onih koji se primjenjuju na nacionalnom /regionalnom nivou
- slijedi razrada) Vidi Dodatak III.
Slijede neke predloţene politike koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou kako bi se poboljšala energetska
efikasnost i obnovljivost u zgradarstvu:


Propisi za nove/renovirane zgrade
Usvojite striktnije globalne standarde za energetske performanse od onih koji su na snazi na
nacionalnom /regionalnom nivou, posebno ako isti nisu posebno zahtjevni. U zavisnosti od nacionalnog
/regionalnog konteksta, lokalne vlasti mogu biti u mogućnosti da usvoje takve standarde u okviru svojih
urbanističkih pravila i propisa. Globalni standardi eneregetskih performansi ostavljaju mnoge opcije
otvorene graĎevinskim stručnjacima. U principu, graĎevinski inţinjeri i arhitekte treba da su upoznati sa
takvim normama, jer se one primjenjuju na cijeloj nacionalnoj /regionalnoj teritoriji. Generalno, postoji
nekoliko opcija za smanjenje potrošnje energije kada su u pitanju renoviranja u poreĎenju sa
novoizgraĎenim zgradama pa prema tome i zahtjevi su manje striktni. Oni eventualno mogu biti
prilagoĎeni u skladu sa karakteristikama zgrade.
Usvojite posebne standarde za komponente zgrade (toplotni prolazak omotača, prozora, efikasnost
36







sistema grijanja, itd.) Ova opcija ima prednosti jer je jednostavnija za razumjevanje i garantuje minimalne
negativne performanse komponenti, čak i ako sveukupna performansa ne moţe biti postignuta.
Nametnite inkluziju odreĎenih komponenti koje će poboljšati energetsku efikasnost (ureĎaji za
zamračivanje, prisustvo mjerača koji snimaju potrošnju energije, ureĎaji za poboljšanje grijanja za
mehaničku ventilaciju, itd. ). Ovo moţe postati opšte pravilo koje bi se primjenjivalo u svim novim
zgradama ili moţe biti primjenjeno od slučaja do slučaja u skladu sa karakteristikama zgrade (uvesti
obavezne ureĎaje za zamračivanje, koje imaju značajnu količinu ostakljenih juţnih površina).
Uvedite odreĎenu količinu proizvodnje /potrošnje obnovljive energije, posebno u javnim zgradama.
Usvojite standarde za energetske performanse za renoviranje /rekonstrukcijske radove koji po
nacionalnom /regionalnom zakonu ne spadaju pod “glavno renoviranje /rekonstrukciju” i za koje se ne
primjenjuju standardi energetskih performansi.
Primjena propisa
Obezbjedite primjenu standarda energetskih performasi u praksi i primjenite kaznene mjere ukoliko je to
neophodno. Preporučuje se da se i u dokumentaciji –“na papiru”, a i praktično na gradilištu, obezbjede
verifikatori za navedeno. Prisustvo predstavnika vlasti tokom izvoĎenja rekonstrukcijskih radova
/renoviranja će jasno dati do znanja da vlast ozbiljno shvata propise i da ţeli da podstakne poboljšanje
kvaliteta praksi u sklopu graĎevinskog sektora na loklanom nivou.
Finansijski podsticaji i krediti
Lokalna vlast moţe uspostaviti mehanizme finansijske podrške na nacionalnom ili regionalnom nivou sa
dodatnim podsticajima za energetsku efikasnost ili obnovljive izvore energije. Takav plan se moţe
fokusirati na opšti energetski peformans u zgradarstvu (npr. olakšice mogu biti proporcionalne razlici
izmeĎu minimalnog praga energetskog performansa, proračunate prema postojećim nacionanim
/regionalnim standardima i nivoa postignutog perfomansa), ili se moţe koristiti za podršku posebnih
tehnika koja je za lokalnu vlast od posebnog značaja kad su u pitanju nove zgrade, uzimajući pri tomu u
obzir sopstveni kontekst i ciljeve (termo izolacija, OIE, itd. ). Poslednja opcija je od posebnog značaja za
renovirane zgrade jer za njih precizan proračun sveukupnog energetskog performansa je uopšteno teţi
nego za novoizgraĎene. U idelanom slučaju, finansijske oakšice bi trebalo da pokriju (dio) razliku izmeĎu
“troškova standardnog graĎevinskog rada” i izgradnje /rekonstrukcije koja se smatra energetski
efikasnom .
Dalje, loklana vlast bi mogla da pruţi finasijsku podršku pri kupovini energetski efikasne opreme koja će
obezbjediti smanjenje potrošnje energije u zgradama (efikasne sijalice, ureĎaji, itd.).
Iako fiansijske olakšice smanje troškove ulaganja kada je u pitanju energetska efiaksnost, investitori
(graĎani, privatne firme /kompanije, itd.) suočavaju se sa dodatnim troškovima i plaćanjima. Da bi se
osigurao pristup kapitalu, lokalna vlast se moţe uvezati sa lokalnim bankama i finansijskim institucijama,
kako bi se obezbjedili povoljniji krediti za energetsku efikasnost ili OIE.
Napomena:
Iako budţeti koje lokalna vlast moţe odvojiti za subvencioniranje nisu veliki, ipak mogu imati značajnu ulogu kada
je u pitanju motivisanje graĎana:uz odgovarajuće predstavljanje takve subvencije se mogu prepoznati kao jasan
znak da je lokalna vlast voljna da postigne uspjeh u oblasti energetske i klimatske politike i da je spremna da
podrţi svoje graĎane da idu u tom smjeru.
Evropski propisi za drţavnu pomoć (European Regulations on State Aid) su definisali okvir za finansijsku pomoć
drţava članica odnosno, koliko je istim dozvoljeno da odvoje sredstava za komercijalne aktivnosti.



Informacije i obuĉavanje
Podignite svijest relevantnih učesnika u procesu (arhitekte, graĎevinski inţinjeri, graĎevinske firme,
graĎani…) o novim zahtjevima za energetski perfomans i pruţite im motivirajuću argumentaciju (istaknite
uštede na računima za struju, kao i u ostvarivanju koristi u vidu zaštite okoline, itd. ).
Informišite širu javnost i ključne učesnike u procesu o značaju i prednosti stavova koji favorizuju
smanjenje potrošnje energije i emisija CO2.
Uključite lokalne firme /kompanije: mogu imati ekonomski interes za poslovanje u sektoru energetske
efikasnosti i obnovljive energije
37




Informišite učesnike u procesu o raspoloţivim resursima: Gdje su informacije?, Kako doći do njih? Koje
su to prioritetne mjere? Ko moţe obezbjediti savjetodavne usluge? Koliko one koštaju? Kako
domaćinstva mogu obezbjediti energetsku efikasnost? Koja su to raspoloţiva sredstva, koje su arhitekte
i poduzetnici kompetentni, gdje se neophodni materijal moţe nabaviti, koji su to podsticaji raspoloţivi, itd.
Odgovori na navedena pitanja se mogu pruţiti putem info dana, brošura, informativnog portala,
informativnog centra, help deska, itd.
Organizovati posebne infrmativne i edukacijske sesije za arhitetkte, radnike i graĎevinske firme
/kompanije: moraju biti upoznati sa novim dizajnom i graĎevinskim praksama i propisima. Poseban
trening /obuka moţe biti organizovan kako bi se obuhvatila osnovna pitanja (graĎevinska fizika, kako
pravilno instalirati izolacijski sloj odgovarajuće debljine) ili posebna pitanja koja su obično zanemarena
(termalni mostovi, zračna nepropusnost, tehike prirodnog hlaĎenja, itd).
Osigurajte da stanari, vlasnici i upravnici novih i renoviranih zgrada budu informisani o karakteristikama
zgrade: šta odreĎenu zgradu čini energetski efikasnom, kako koristiti ponuĎenu opremu i objekte i
obezbjediti komfor i minimalnu potrošnju energije. Sve tehičke informacije trebaju biti proslijeĎene
tehničkim licima i firmama za odrţavanje.
Promovišite uspjeh
Ohrabrite ljude da grade efikasne graĎevinske objekte tako što ćete im ponuditi priznanje: zgrade koje su
iznad prosjeka po energetskom performansu treba da budu prepoznatljive i označene, otvorene za
posjetitelje, ili im se moţe odati piznanje tokom izloţbe u gradskoj vijećnici, sluţbene ceremonije,
postavljanjem priznanja i znaka lokalne vlasti, itd. Certifikat o energetskom performansu, koji je zahtjev
“Direktive za energetski performans u zgradarstvu “(Energy Performance of Buildings Directive” , vidi u
prethodnom tekstu ) se moţe upotrijebiti u te svrhe (npr. lokalna vlast moţe organizovati takmičenje za
prve “Oznaka A” zgrade izgraĎene u opštini/općini). TakoĎe, mogu se koristiti i ostali standardi (standard
“pasivne kuće”, itd.).
Demonstrativne (pokazne) zgrade
Demonstrirajte da je izvodljivo da se izgrade energetski efikasne zgrade ili da se izvrši renoviranje i zadovolje
visoki eneregetski standardi. Pokaţite kako je to moguće i na koji način. Neke od zgrada koje imaju visok
performans mogu biti otvorene za javnost i ostale sudionike u procesu. To ne mora obavezno biti zgrada visoke
tehnologije - one najefikasnije su najčešće i one najjednostavnije: problem sa energetskom efikasnošću leţi u
tome da ona nije baš uvijek vidljiva (na primjer kao što je slučaj sa debelom izolacijom). Ipak, slušanje vlasnika i
stanara kako pričaju o svojim iskustvima, njihovom smanjenju troškova za struju, njihovom poboljšanom komforu,
itd. vrijedno je truda. Posjete tokom faze izgradnje mogu biti interesantne u edukacijske svrhe za arhitekte i
graĎevinske firme.
Promovišite energetske preglede
Energetski pregledi predstavljaju značajnu komponentu politike eneregetske efikasnosti jer omogućuju
definisanje, najbolje mjere za smanjenje potrošnje energije za svaku zgradu koja je predmet pregleda. Prema
tome, lokalna vlast moţe promovisati takve preglede uz odgovarajuće informacije, osiguravajući raspoloţivost
kompetentnih stručnjaka za obavljanje pregleda (trening,…), pruţanjem finansijske podrške istima, itd. (vidi dio
III ovog Vodiča za više informacija o energetskom pregledu.
Urbanistiĉko planiranje
Kao što je i objašnjeno u sekciji za urbanističko planiranje, ono predstavlja ključni instrument za planiranje obnove
rekonstrukcije. Kao prilog uspostavljanju standarda energetskog performansa koji je definisan u dijelu “propisi”,
urbanistički propisi trebaju biti tako definisani da ne zadrţavaju energetsku efikasnost i RES projekte. Na primjer,
duga i komplikovana procedura za postavljanje solarnih panela na krovove postojećih zgrada predstavljaće
evidentnu prepreku promovisanju RES-a i treba je izbjegavati.
Povećati stepen obnavljanja
Povećanjem broja zgrada koje su u procesu energetski efikasnog obnavljanja, učinak gore navedenih mjera na
balans energije i štetnih emisija CO2 će biti povećan. Neke od gore navedenih mjera, posebno urbanističko
planiranje, finansijski podsticaji, zajmovi ili informativne kampanje o prednostima energetski efikasnog renoviranja
će vjerovatno osigurati takav efekat.
38
Takse i porezi za energiju
Više cijene za energiju generalno povećavaju svijest i motivaciju za štednju energije. Ako lokalna vlast ima pravnu
moć da to uradi, moţe da poveća poreze na energiju. MeĎutim, socijalne posljedice takvih mjera treba da budu
evaluirane i treba da budu predmet temeljne debate prije nego što se takva odluka donese. Kao dodatak tome,
adekvatan komunikacijski plan treba da bude donešen kako bi se osiguralo razumjevanje graĎana za donošenje
takve politike. Pitanje vezano za korištenje sredstava prikupljenih od povećanja finansijskih obaveza treba da
bude definisano na veoma transparentan način (npr. finansiranje fonda za energetsku efikasnost, finansijska
kompenzacija za socijalno ugroţene grupe graĎana, itd.)
Kordinišite politike sa ostalim nivoima vlasti
Postoji veliki broj politika, instrumenata, sredstava, iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu i RES-a na
regionalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preporučujemo da lokalna vlast ima jasnu sliku o ovome kako bi
izbjegla dupliranje i kako bi izvukla maksimum iz postojećeg .
Neke preporuke vezane za javne zgrade
Upravljanje javnim zgradama: lokalna vlast često ima kontrolu nad velikim brojem zgrada. U skladu s tim,
preporučuje se sistemski pristup kako bi se osigurala koherentna i efikasna energetska politika koja obuhvata
cijelokupni sector zgradarstva nad kojom lokalna vlast ima kontrolu. Takav pristup moţe da sadrţi slijedeće
aktivnosti:
 Identifikovati sve zgrade i objekte u vlasništvu i pod kontrolom i upravljanjem od strane lokalnih vlasti
 Prikupiti podatke vezane za te zgrade i uspostaviti sistem upravljanja podacima (vidi sekciju 4.1.2 dio II
ovog Vodiča).
 Klasifikujte zgrade u skladu s njihovom potrošnjom energije i u apsolutnim vrijednostima i po kvadratnom
metru ili nekom drugom relevantnom parametru poput broj učenika u školi, broj radnika, broj korisnika
biblioteke i bazena, itd.
 Identifikujte zgrade čija je potrošnja najveća i njih odaberite za prioritetne akcije.
 Pripremite Akcioni plan (dio SEAP-a) u cilju progresivnog smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu.
 Imenujte nekoga ko će biti zaduţen za implementaciju plana!
 Verifikujte da su obaveze i posvećenost ugovarača u smislu energetske efikasnosti i praktično izvršene i
ukoliko nisu primjenite kaznene mjere. Verifikacije na licu mjesta dok traje izgradnja su preporučljive
(npr. debela izolacija koja nije adekvatno postavljena neće biti efikasna).
 ”Reciklirajte” uštede: ukoliko finansijska pravila lokalne vlasti i to dozvoljavaju, uštede stvorene od
jednostavnih i niskobudţetnih mjera se mogu upotrijebiti za finansiranje većih investicija za energetsku
efikasnost (npr. revolving fondovi, za vise detalja vidi poglavlje 9).
39
INSTRUMENTI ZA POLITIKU NA
RASPOLAGANJU LOKALNOJ
VLASTI
PRIVATNE ZGRADE
JAVNE ZGRADE
Nove
Renovirane
Postojeće
Nove
Renovirane
Postojeće
Propisi za energetski performans
X
X
–
+
+
–
Finansijski podsticaji i krediti
X
X
+
+
+
–
Informisanost i obučavanje
X
X
X
X
X
X
Promovisanje uspješnosti
X
X
+
X
X
+
Demonstrativne zgrade
X
X
–
X
X
–
Promovisanje energetskih
pregleda
–
X
X
–
X
X
Urbanističko planiranje i propisi
X
+
–
X
+
–
Povećanje nivoa obnavljanja
–
X
–
–
X
–
Takse i porezi na energiju
+
+
+
+
+
+
Koordinacija politika sa ostalim
nivoima vlasti
X
X
X
X
X
X
X = najvaţnije + = donekle vaţne – = niske vaţnosti
Tabela: Relevantnost politika navedenih u ovom Vodiču po vrstama i stanjima.
8.2 Transport (18)
U Evropskoj uniji, sektor transporta predstavlja pribliţno 30% ukupne potrošnje energije. Automobili, kamioni, i
vozila su odgovorni za 80% ukupne potrošnje energije u sektoru transporta. Evropska komisija i Evropski
parlament su nedavno usvojili Komunikacijski Akcioni plan za urbanu mobilnost”. Akcioni plan predlaţe dvadeset
mjera za ohrabrenje i pomoć loklanim, regionalnim i nacionalnim vlastima u postizanju ciljeva, za odrţivu urbanu
mobilnost.
Prije nego što lokalna vlast predloţi posebne politike i mjere vezane za transport temeljna analiza trenutne
situacije je jako preporučljiva. Sredstva transporta i moguće veze i sinergije sa različitim sredstvima transporta
moraju biti dobro usklaĎene sa geografskim i demografskim karakteristikama grada i mogućnostima za
kombinovanje različitih vrsta transporta.
20
Efektivno, urbano odrţivo planiranje transporta (Effective, Sustainable Urban Transport Planning -SUTP) ( )
zahtjeva dugoročnu viziju za planiranje finansijskih zahtjeva vezanih za infrastrukturu i vozila, zatim definisanje i
izradu podsticajnih nacrta za promovisanje visokokvalitetnog javnog transporta, bezbjedan biciklizam, pješačenje
uz planiranje, korištenja zemlje na odgovarajućim administartivnim nivoima. Planiranje transporta treba da
uključuje sigurnost i bezbjednost, pristup robama i uslugama, zagaĎenje vazduha, buku, emisije gasova staklene
bašte, potrošnju energije, korištenje zemlje, putnički i teretni prevoz kao i ostale vrste prevoza. Rješenja moraju
biti “skrojena” na bazi sveobuhvatnih konsultacija sa javnošću i ostalim učesnicima u procesu i ciljevi moraju
odraţavati lokalnu situaciju. Ovo poglavlje nudi različite mogućnosti za definisanje i izradu vlastitog SUTP-a.
(18)
(19)
(20)
Dodatne informacije o sektoru transporta na stranici Centra za istraživanje transporta (TRKC) www.transport-research.info.
Projekt je finansiran od strane Evropske komisije – Generalni Direktorat za energetiku i transport unutar Šestog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP6). Ovo poglavlje temelji se na dokumentu “Stručne radne grupe o održivim
planovima za gradski prijevoz od " , Međunarodna asocijacija za javni prijevoz UITP. www.uitp.orgv
Dostupno na http://ec.europa.eu/transport/urban/urban_ mobility/action_ plan_en.htm. Svi propisi Evropske unije mogu se
naći na http://eur-lex.europa.eu/
Ostale informacije o SUTPs na http://ec.europa.eu/environment/urban/urban_transport.htm. In addition, the webpage
http://ec.europa.eu/environment/urban/pdf/transport/2007_ sutp_ annex.pdf daju važne podatke o politikama lokalnog
transporta i dobrim praksama iz nekoliko evropskih gradova.
40
21
1. Smanjenje potrebe za prevozom ( )
Lokalne vlasti imaju mogućnost za reduciranje potreba za prevozom. Slijede neki od primjera politika koje se
mogu sprovesti na lokalnom nivou.




Pruţanje izbora “od vrata do vrata” kroz urbanu aglomeraciju. Ovaj cilj se mora postići putem
odgovarajuće kombinacije manje fleksibilnih vidova transpota kada su u pitanju duţe i srednje duge
razdaljenosti dok se fleksibilni vidovi poput najma bicikla, moţe koristiti za kraće relacije.
Efikasnim korištenjem prostora, promovisanjem “Kompaktnog grada” i targetiranjem urbanog razvoja
putem korištenja javnog prevoza, pješačenjem i biciklizmom.
S višom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Loklane valsti imaju mogućnost da
koriste ICT tehnologije za implementaciju online administrativnih procedura i da na taj način smanje
dolazak graĎana i njihova putovanja kako bi izvršila svoje obaveze prema javnim upravama.
Čuvajući postojeće kratke rute unutar mreţe saobraćajnica kako bi se smanjila energetska potrošnja
onih manje efikasnih ili neophodnijih vidova transporta (npr. teški javni prevoz).
2. Povećanje privlaĉnosti ‘alternativnih’ vidova transporta
Povećanje zajedničkog pozitivnog stava prema pješačenju, bicikliranju i korištenju javnog prevoza moţe se
ostvariti putem velikog broja planova, politika i programa.
Kao opšti princip koji je vezan za politike transporta, upravljanje cjelokupne ponude i potraţnje za tranportom je
od suštinskog značaja za optimiziranje infrastrukturnih i transportnih sistema. Navedeno dozvoljava stvaranje
kompatibilnosti izmeĎu različitih sredstava i vidova transporta kao što su autobusi, tramvaji i podzemna ţeljeznica
koji uzimaju prednost jedni od drugih i na taj način se izbjegava nepotrebno preklapanje.
Javni prevoz
Povećanje usvajanja modela korištenja javnog prevoza iziskuje gustu mreţu ruta koja zadovoljava potrebe
mobilnosti ljudi. Prije implementacije bilo kakve politike transporta, lokalna vlast treda da odredi razloge /faktore
zašto graĎani /pravna lica NE KORISTE javni prevoz. U skladu s tim, esencijalno je da se izvrši identifikacija
22
ograničenja za korištenje javnog prevoza. Neki primjeri ( ) prepreka za autobuse su slijedeći:
 neadekvatna stajališta i stanice;
 poteškoće pri ukrcavanju u autobuse;
 neredovne, indirektne i nepouzdane usluge;
 nedostatak informacija o uslugama i cijenama voţnji;
 visoke cijene voţnji;
 dugotrajna putovanja;
 nedostatak praktične povezanosti sa ostalim sredstvima transporta;
 strah od kriminalnih dešavanja, posebno noću.
Kako bi se povećala upotreba javnog prevoza od strane graĎana, loklana vlast moţe sprovesti slijedeće mjere:
 Razviti set indikatora koji će mjeriti dostupnost javnog prevoza graĎanima. Sprovedite opseţnu analizu
trenutnog stanja i usvojiti korektivne akcije kako bi se popravili definisani pokazatelji. Mreţa treba da
bude atraktivna i dostupna svim interesnim zajednicama i treba da ima stanice koje su vidljive sa
pješačke distance u odnosu na ključne stambene, komercijalne i turističke centre.
 Marketinška strategija i raspoloţivost servisnim informacijama treba da bude integrisana u svim vrstama
javnog prevoza na područjima “put do posla”. Upotreba marketinga omogućava trajno poboljšanje u svim
potrošačkim aktivnostima poput prodaje, reklamiranja, brendiranja, dizajn mreţe, proizvoda (Javni
prevoz), specifikacije proizvoda i korisničkih servisa.
 Promovisanje kolektivnih transportnih programa za škole i pravna lica. Ovo iziskuje sporazum sa
firmama, sindikatima i udruţenjima potrošača kako bi se identifikovale njihove potrebe, podijelili troškovi
usluge i maksimalno povećali broj graĎana koji imaju pristup javnom prevozu.
ObezbjeĎivanje integrisane, informativne usluge o javnom prevozu putem korisničkih informativnih centara 24 h
informativnih portala i interneta.
(21)
(22)
Ovaj paragraf je razvijen uz korištenje informacija iz projekta Projekat za održivo kretanje koji sadrži interesantnu metodologiju
za implementaciju planove za održivi urbani transport (SUTP). Daljnje informacije su na www.movingsustainably.net gdje se
može naći metodologija za izradu SUTP-a
Ovi razlozi nevedeni kao primjer potiču iz dokumenta ‘Lancashire-Plan lokalog prijevoza 2008-2010’ koji je dostupan na
www.lancashire.gov.uk/environment/
41






Usluge moraju biti pouzdane, frekventne, prihvatljive po cijeni i vremenu, bezbjedne za korištenje, i kao
takve prihvaćene od strane javnosti. Prema tome, značajni napori u komunikaciji su neophodni kako bi
se informisali korisnici o prednostima upotrebe javnog prevoza uz poštovanje prema ostalim sredstvima
transporta.
Informacije o uslugama treba da budu blagovremene, široko dostupne i treba da uključuju predviĎeno
vrijeme neophodno za dolazak na ţelejenu destinaciju (za putnike koji dolaze takoĎe je moguće
obezbjediti informaciju o vezama). Na primjer, displeji mogu pruţati informaciju putnicima u minutama do
dolaska slijedećeg autobusa, kao i prikazivanje naziva stanice i trenutnog vremena.
„Samo za javni prevoz‟ i prioritetne rute će predstavljati suštinske politike. To će smanjiti vrijeme za
putovanje što je jedan od najvaţnijih faktora od strane korisnika pri odabitu vidoda prevoza. Prostorno
planiranje treba da obezbjede preduslove kako bi se javni prevoz mogao “takmičiti “sa voţnjom
automobilima.
Partnerstvo sa vijećima i ostalima kako bi se osigurao visok standard raspoloţivosti i odrţavanja
infrastrukture javnog prevoza, uključujući autobusna stajališta i poboljšane autobuske i ţeljezničke
stanice.
Izradite kutiju za prijedloge kako bi u obzir uzeli ideje korisnika i “nekorisnika” ideja kako bi se poboljšale
vaše usluge. Razmislite mogućnost kreiranja posebnih linija u skladu sa posebnim potrebama korisnika.
Kreirajte besplatne turističke, kratke relacije sa fiksnim rutama i stanicama za više pupularnih turističkih
destinacija. To će eliminisati izlete vozilima i stvaranje parking mjesta na popularnim destinacijama i
pruţiti jednostavnu alternativu za prevoz turista kojima su sloţeni tranzitni rasporedi neugodni.
Vaţno je imati na umu da se izbor temelji na poreĎenjima izmeĎu javnog prijevoza i automobila. Na primjer, neke
akcije usmjerene na povećanje udjela javnog prijevoza nisu samo povezane s preduzetim mjerama u tom sektoru,
veći i u drugim područjima kao što su npr.mjere za smanjenje upotrebe automobila (npr. definisanja cijene javnog
parkinga). Rezultati monitoringa javnog prijevoza mogu biti učinkovit pokazatelj efektivnosti nekih politika
navedenih u ovom poglavlju.
23
Biciklizam ( )
Povećanje modalnog udjela za biciklizam takoĎer zahtijeva gustu mreţu dobro ureĎenih puteva koji su i sigurni za
korištenje, a i viĎeni od strane javnosti kao takvi. Prostornim i prometnim planiranjem treba, uz automobile i javni
prijevoz, tretirati biciklizam kao ravnopravan način prijevoza. To znači rezervisanost prostora koji je potreban za
'biciklizam infrastrukturu', direktne veze i osiguranje kontinuiteta s atraktivnim i sigurnim objektima za parkiranje u
prometnim čvorištima (ţeljeznička i autobuska stanica) i radnim mjestima. Plan infrastrukture treba osigurati da
postoji hijerarhija puteva koji su sigurni, atraktivni, dobro osvijetljeni, označeni, odrţavani tokom cijele godine i
integrisani sa zelenim površinama, cestama i zgradama urbanih područja.
24
25
MeĎunarodni forum za transport ( ) (OECD) je identifikovao sedam ključnih područja politika ( ) u kojem vlasti
mogu djelovati na promovisanju biciklizma:
 Slika biciklizma: to nije samo aktivnost za provoĎenje slobodnog vremena /sporta, već i prijevozno
sredstvo.
 Infrastruktura: integrisana mreţa biciklističkih staza koja povezuje destinacije, i koja je odvojena od
motorizovanog saobraćaja je od suštinskog značaja za promovisanje biciklizma.
 Rute i informacije: informacije kao što su broj ili boja biciklističkih staza i udaljenosti kako bi ih bilo lako
slijediti od strane biciklista.
 Sigurnost: odobriti standarde za sigurnu voţnju i izbjegavati mješanja bicikla i ostalih teških sredstava
prijevoza.
 Veze s javnim prijevozom: izgraditi parking na ţeljezničkim stanicama ili tramvajskim /autobuskim
stajalištima. Rentiranje bicikla na stanicama javnog prijevozu kao i ţeljezničkim stanicama. Treba uzeti u
obzir financijske aranţmane za biciklističku infrastrukturu.
(23)
(24)
(25)
Više informacija o politikama za biciklizam, povećanje upotrebe bicikala i bezbjednost implmentiranjem pregleda u u evropskim
gradovima i regijama dostupne su na ByPad projekat web stranici www.bypad.org i www.astute-eu.org. Informacije o
mobilnosti dostupne na www.add-home.eu. Svi ovi projekti podržani su od Intelligent Energy Europe. ‘Nacionalne politike za
promovisanje biciklizma “ OECD – http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf
www.internationaltransportforum.org
http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf sadrži ‘‘Nacionalne politike za promovisanje
biciklizma OECD –Ovaj dokument je upućen državnim tijelima, ali većinu predloženih politika u ovom dokumentu mogu
koristiti ili prilagoditi lokalne vlasti.
42

KraĎa bicikala: spriječiti kraĎu postavljanjem elektronske identifikacije na bicikle i/ili realizovati
26
registraciju nacionalne policije za ukradene bicikle( ).
Grad San Sebastian (Španija) započeo je veliki program za razvoj biciklističke kulture u gradu, zajedno sa
stvaranjem nove biciklističke mreţe.Evropska sedmica kretanja predstavlja savršenu priliku za promovisanje
prednosti bicikla, za organizaciju obuku za voţnju bicikla i besplatno odrţavanje kao i za stvaranje novih
biciklističkih staza. Ovaj sveobuhvatan program za podizanje svijesti o odrţivoj urbanoj mobilnosti i blagim
modovima takoĎe uključuje obrazovne aktivnosti iz sigurnosti uličnog prometa usmjerenih na djecu. Te
akcije dovele su do jasnog modalnog pomaka u korist bicikala. U 2007.godini grad je imao 4% modalni udio
27
za bicikle, što je ogroman porast u odnosu na prethodne godine ( ).
Pješaĉenje
Kao što je ranije navedeno za 'Biciklizam', povećanje modalnog udjela za pješačenje zahtijeva gustu mreţu
ureĎenih ruta koje su i sigurne za korištenje i percipirane od strane javnosti kao takve. Prostorno planiranje treba
rezervisati prostor koji je neophodan za infrastrukturu 'pješačenja' i osigurati da su lokalne sluţbe smještene na
pješačkoj udaljenosti od naseljenih područja.
Mnoga urbana područja su proizvela priručnike koji pruţaju detaljne specifikacije za praktične alate i tehnike koje
donose mogućnosti za visoko kvalitetno pješačenje urbanim sredinama. Primjeri takvih okruţenja su "zone samo
za pješake''i ''zone niske brzine” s visokim ograničenjima brzine vozila koje omogućuju pješacima i automobilima
da sigurno dijele isti prostor. U tim područjima pješaci uvijek imaju prednost nad automobilima.
28
3. Prikazivanje putovanja automobilima neprivlaĉnim ( )
Pješačenje, biciklizam i javni prijevoz mogu postati atraktivne alternative ako putovanje automobilima postane
teško ili skupo. Destimulirajći faktori uključuju:
29
Cijena ( )
Ako vozači automobila plate naknadu za voţnju u gradu (u cenru grada), vozačima se mogu naplatiti neki od
društvenih troškova za gradsku voţnju, što stvara voţnju automobilima manje privlačnom opcijom. Iskustvo
lokalnih vlasti da naplaćivanje naknada za zagušenja, pokazuje da se prijevoz automobilima moţe znatno smanjiti
i povećati korištenje drugih načina prijevoza. Cijene mogu biti učinkovito sredstvo za smanjenje zagušenja i
povećanje korištenja javnog prijevoza.
Upravljanje parkiralištima
Upravljanje parkiralištima je moćan alat lokalnih vlasti za upravljajnjem korištenja automobila. Oni imaju nekoliko
alata za upravljanje parkinzima, npr. cijena, vremenska ograničenja i kontrola broja raspoloţivih parkirnih mjesta.
Ograničenje trajanja parkiranja za nerezidenata, na primjer, do dva sata, je dokazani alat za smanjenje korištenja
automobila bez pravljenja štete kad je u pitanju dostupnost gradskih trgovina.
Broj parkirnih mjesta ponekad je regulisan aktom lokalnog graĎevinskog sistema, koji zahtjeva odreĎeni broj
parkirnih mjesta za nove razvojne aktivnosti. Neke lokalne vlasti imaju graĎevinske propise, gdje lokacija i
dostupnost javnim prijevozom, utiču na broj dozvoljenih parking mjesta. Adekvatna cijena gradskih parking mjesta
je još jedan vaţan alat sa sličnim potencijalom da se utiče na gradsku voţnju kao faktor povećavanja zagušenja.
(26)
(27)
(28)
(29)
Politike implementirane od strane Ministarstvo za transport, javne radove I vodoprivredu Holandijet,
http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_ best_ practice_en.pdf
Primjer iz Evropske mobilne sedmice najbolje prakse – Vodič 2007 http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_best_practice_en.pdf
Mjere usmjerene na stvaranje putovanja automobilom manje atraktivnim treba razvijati na isti način kao i one kojima je cilj
ponuditi bolje alternative za korisnike. Kako bi se izbjegle negativne posljedice, ove vrste mjera treba raspravljati i planirati
temeljito.
Dodatne informacije o naplatama korištenja gradskih puteva mogu se naći na CURACAO – Coordination of Urban Road User
Charging Organisationa Issues (Issues–web stranica www.curacaoproject.eu. Ovaj projekat finansiran je od strane Evropske
komisiije kroz program FP6.
43
GRAZ (AT): NIŢE CIJENE PARKINGA ZA VOZILA SA MANJOM EMISIJOM
U Grazu, vozila sa niskim emisijama mogu dobiti 30-postotno smanjenje parking naknada. Od tog novog
diferenciranog sistema parkiranja se očekuje da će potaknuti graĎane da više koriste vozila sa niskim
emisijama. Vozači vozila sa visokim emisijama moraju platiti 1,20€ po satu, dok vozači vozila sa niskim
emisijama plaćaju 0,80€ po satu. Dakle, plan daje stvarne prednosti za vozila sa niskim emisijama i pruţa
popularne prodajna točka novih sistema.
Da bi dobili smanjenje naknade, automobil mora biti u skladu s EURO 4 emisijskim standardima (svi novi
automobili u prodaji nakon 1. januara 2005. moraju biti u skladu s EURO 4 Standardom za emisije) i imati
nisku emisiju CO2. Benzinski automobili moraju emitovati manje od 140 gCO2 /km, dok dizelski automobili
mogu emitovati manje od 130 gCO2 /km i biti opremljen s filterima.
Da bi dobili posebnu naknadu, vozači moraju registrovati svoje vozilo u gradskom vijeću. Onda dobiju
poseban parking novčić ('Umweltjeton') i posebnu naljepnicu. Naljepnica je sluţbeni dokument koji je
ispunjen od strane grada, a uključuje broj auta, vrstu automobila, boju auta i sluţbeni pečat grada Graza.
Umweltjeton i posebna naljepnica su besplatni, tako da nema dodatnih kotizacija. Naljepnica vrijedi dvije
godine, korisnik moţe podnijeti zahtjev za produţenje validnosti naljepnice.Umweltjeton treba biti umetnuta
u parkirng aparate kako bi aktivirala naknadu za smanjenje. Jednom umetnuta, parking kartica je označena
u gornjem uglu sa U značenja 'Umweltticket' (ekološki prijateljska kartica). Naljepnica mora biti smještena na
ploči iza vjetrobranskog stakla kako bi bila jasno vidljiva za kontrolni tim. Izvor: CIVITAS inicijativa
www.civitas-initiative.org
4. Informacije i marketing
Lokalne marketinške kampanje koje pruţaju posobno prilagoĎene informacije o alternativama javnog prijevoza,
pješačenja i biciklizma su bile uspješne u smanjenju korištenje automobila i povećanju uporabe javnog prijevoza.
Za ove kampanje takoĎer treba koristiti argumente zdravstvenih i ekoloških prednosti koje pruţaju pješačenje i
biciklizam.
Informacije o tome kako pokrenuti kampanju i kako doći do izvora informacija dostupne su u izvještaju 'Postojeće
metodologije i alati za izradu i implementaciju SEAP-a' koji predstavlja zbirku metodologija (WP1). Kompletna
30
verzija ovog dokumenta se moţe naći na stranici Instituta za energiju ( ). Kao primjer uspješne kampanje za
podizanje svijesti, Evropska komisija DG ENER svake godine organizuje Evropsku sedmicu odrţive energije www.eusew.eu.
5. Smanjenje emisija opštinskog/općinskog voznog parka
Smanjenje emisija vozila u opštiniskom/općinskom voznom parku moţe se postići pomoću hibridnih ili drugih
visoko učinkovitih tehnologija, uvoĎenjem alternativnih goriva i promovisanja efikasnog načina voţnje.
MeĎu glavnim načinima korištenja zelenog pogona u javnim voznim parkovima su sljedeći:
 Koristite hibridna ili potpuno električna vozila u javnim voznim parkovima. Ove vrste vozila imaju motore
na gorivo (hibridna vozila) i električni motor čiji je cilj proizvodnja energije za pokretanje. Struja koja
snabdijeva vozila je pohranjena u baterijama koje se mogu puniti bilo uključivanjem automobila na
električnu mreţu ili proizvodnjom električne energije u ploči, imajući prednost od kočenja i inercije vozila
kada napajanje nije zahtijevano. Maksimalno iskoristite električna vozila u javnom prijevozu i puniti ih s
obnovljivim izvorima električne energije.
Prema direktivi Evropske komisije 93/116/EC koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila, emisija
CO2 za dva jednaka vozila (sa sagorevanjem i hibridna) mogu biti smanjena za 50% (na primjer sa 200g/Km
31
na 100g/Km) ( ).
(30) http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/
(31) Dodatne informacije o emisijama možete nači na stranici http://www.vcacarfueldata.org.uk/index.asp
Ihttp://www.idae.es/coches/
44

Koristite biogoriva u javnim voznim parkovima i pobrinite se da vozila nabavljena putem javnih nabavki
budu takoĎe na biogorivo. Najčešća biogoriva koje se mogu isporučiti trţištu su biodizel, bioetanol i
bioplin. Biodizel i bioetanol mogu se koristiti u smjesama u dizelskim i benzinskim motorima, dok se
bioplin moţe koristiti u vozilima na prirodni plin (NGV).
Korištenje biogoriva u vozilima, u skladu s 2009/28/EC Direktiva, smanjiće emisije staklenih gasova u
rasponu 30% - 80% u poreĎenju s fosilnim gorivima tokom cijelog ţivotnog ciklusa. Te vrijednosti iz
Direktive, Dodatak V odgovaraju slučajevima kada su biogoriva proizvedena bez neto emisije ugljen
dioksida iz promjena korištenja zemljišta.

Kao kod električnih automobila, u koliko su proizvodena iz obnovljivih izvora, hidrogenska goriva
generišu gotovo nula emisije CO2 tokom cijelog procesa korištenja goriva - od proizvodnje do upotrebe.
Opet, kao i za punjenje električnih automobila, hidrogen će zahtijevati uspostavljanje nove infrastrukture
za distribuciju i punjenje. Javni vozni park je idealan za primjenu jer se vozila obično vraćaju u centralnu
bazu za garaţiranje, punjenje gorivom i odrţavanje. Autobusi i dostavna vozila na hidrogen su od
posebnog interesa za gradove, zbog svojih nula emisija (ultra niska ukoliko su u pitanju motori sa
sagorijevanjem), niskog nivoa buke, povećanog obima korištenja, boljeg “punjenja” u poreĎenju sa dizel
autobusima.
Demonstracije su pokazale visok nivo pouzdanosti i javnog prihvaćanja. Razvojni napori se nastavljaju s ciljem
daljnjeg poboljšanja performansi, trajnosti i smanjenje troškova.
 Promovisati nisku potrošnju goriva, te hibridna i električna vozila za koja se primjenjuje nizak porezni
reţim. To se moţe učiniti podjelom vozila na različite kategorije prema prioritetima lokalne vlasti.
U svojim vozilima 'Fiskalna sluţba”, madridskog gradskog vijeća primjenjuje smanjenje od 50%, 30%, 20% i
15% popusta na porez tokom prve 4 godine za mala vozila i 75% popusta na porez za hibridna vozila tokom
šest godina. U slučajevima kada je vozilo u potpunosti električno, 75% se primjenjuje na cijeli ţivotni ciklus.
Ova energetski efikasna vozila takoĎe mogu biti promovisana od strane lokalnih vlasti kroz primjenu lokalnih
podsticaja:
 Besplatan parking.
 Testna vozila (firme mogu posuditi vozila s alternativnim gorivom na sedam dana kako bi isprobala nove
tehnologije, efikasnost, sipanje goriva, itd.).
 Posebne trake za alternativna vozila.
 Pristup gradskim zona s ograničenjima za automobile s visokim stepenom stakleničkih gasova (GHG),
odnosno gradskim središtima od kulturnog značaja, zonama gdje se vodi računa o zaštiti okoline.
 Ukidanje naknade za zagaĎenje za čista vozila.
 Neki primjeri nacionalnih podsticaja su smanjenja poreza na gorivo, za voziila i propisi koji favoriziraju
korištenje alternativnih vozila u firmi.
 Posebne zone za zaštitu okoline koje se nalaze u blizini pješačkih površina, a koje su otvorene samo za
alternativna vozila.
 Efikasno ponašanje u voţnji moţe smanjiti emisije staklenickih gasova automobila u atmosferu do 15%.
Evropski projekat ECODRIVEN - www.ecodrive.org - pruţa dobre prakse za vozače. U okviru Direktive
2006/32/EZ, neke evropske zemlje su u sklopu svojih nacionalnih akcionih planova za energetsku
efikasnost potpisali ugovore sa auto školama kako bi proširila znanja graĎana o efikasnim praksama
voţnje. Neke od tih edukacija nisu usmjerena samo za vozače automobile već i za vozače kamiona.
6. Pametan transport
Urbani sistemi kontrole prometa predstavljaju specijalizirani oblik upravljanja prometom koji integrišu i koordiniraju
kontrolu signalizacije prometa. Osnovna svrha kontrole urbanog prometa je optimizirati ukupne performanse
prometa u skladu s politikom upravljanja prometom lokalnih vlasti. Ona koristi signalne postavke za optimiziranje
45
parametara, kao što su trajanje putovanja ili zaustavljanja.
Sistemi kontrole urbanog prometa su ili fiksno vrijeme, koristeći programe kao što su TRANSYT, ili stvarno
32
vrijeme, kao što je program SCOOT. ( ). Eksperimenti su pokazali prednosti takvih sistema, odnosno pozitivne
efekte na poboljšanje očuvanja okoline, smanjene kolone i redovi i bezbjednost, sa smanjenjem saobraćajnih
nesreća od 10%. MeĎutim, vaţno je imati na umu da ove prednosti moge biti ugroţene induciranim prometom.
Osim toga, kontrolni sistemi se mogu koristiti za regulaciju prioriteta različitih 'interesnih grupa', kao što su pješaci,
biciklisti, invalidi ili autobusi. Na primjer, ovi sistemi kontrole mogu razlikovati da li je autobus tačan ili kasni i do
kojeg stepena. U zavisnosti od analize, prioriteti prometne regulacije će se podesiti kako bi se smanjila kašnjenja
kako bi javni prijevoz autobusom bio efikasniji.
Druga mogućnost koju nudi sistem kontrole u velikim gradovima je "Rampa mjerenja', kao alat upravljanja
prometom koji reguliše protok vozila koji se priključuju na autoputeve tokom najfrekventnijih perioda. Cilj je
spriječiti ili odgoditi početak prekida toka. Prednosti su jednostavnost u sprječavanju zagušenja i poboljšanje u
prometnim tokovima, veća propusnost tokom udarnih perioda, mirnije, i pouzdanije vrijeme koje se provede
putujući i poboljšanu energetske potrošnje.
Dodatni izvori
1.
2.
3.
4.
5.
(32)
Web stranica Evropske komisije za transport - Čisti gradski prijevoz– Clean Urban Transport.
Ova web stranica obuhvata veliki niz informacija o politikama, programima i alatima za urbanu mobilnosti
i čista i energetski efikasna vozila
http://ec.europa.eu/information_society/activities/ ict_psp/cf/expert/login/index.cfm
Eltis, Evropski web portal za transport.
ELTIS podrţava prijenos znanja i razmjenu iskustava u urbanom i regionalnom prometu. Baza podataka
trenutno sadrţi više od 1.500 dobre prakse, studije slučaja, uključujući i slučajeve iz drugih inicijativa i –
baza podataka poput EPOMM, CIVITAS, SUGRE, LINK, ADD HOME, VIANOVA, etc.
http://www.eltis.org
CIVITAS inicijativa.
CIVITAS inicijativa, pokrenuta u 2002, pomaţe lokalne vlasti kako bi postigle više odrţiv, čist i energetski
učinkovit sistem urbanog prijevoza, sprovoĎenjem i vrednovanjem ambicioznog, integrisanog skupa
tehnologija i mjera utemeljenih na politikama. Na web stranici, mogu se naći primjeri uspješne sprovedbe
odrţivih inicijativa za prijevoz. http://www.civitas-initiative.org
GUIDEMAPS priručnik je namijenjen za podršku donosiocima odluka i dizajnerima u vezi prijevoza u
evropskim gradovima i regijama. Poseban naglasak priručnika je na korištenje alata za angaţman
zainteresovanih sudionika i tehnike za prevladavanje komunikacijske barijere u procesu donošenja
odluka za promet. Pruţa primjere i indikacije relativnih troškova korištenja različitih alata i tehnika
vezanih za upravljanje projektima i angaţman sudionika.
http://www.civitas-initiative.org/docs1/ GUIDEMAPSHandbook_web.pdf
BESTUFS projekat
Ovaj projekt ima za cilj zadrţati i proširiti otvorenu evropsku mreţu izmeĎu urbanih stručnjaka teretnog
transporta, korisničkih grupa /udruţenja, projekata u toku, relevantnih uprava Evropske komisije i
predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih prometnih uprava i transportnih operatora kako bi se
identifikovale, opisale i širile najbolje prakse, uspješni kriteriji i prepreke s obzirom na Gradska logistička
rješenja (City Logistics Solutions).
http://www.bestufs.net/
COMPRO projekat
Cilj ovog projekta je doprinos razvoju zajedničkog evropskog trţišta čistih vozila, preduzimanja akcija na
strani potraţnje, kako bi se homogenizirali u tehnički uslovi proizvodnji i stvorili konzorcijumi kupaca od
strane lokalnih vlasti za zajedničke akcije, te kako bi se formirala kritička masa potrebna za osiguravanje
brzog razvoja trţišta.
http://www.compro-eu.org
TRL – Transport Research Foundation (Fondacija za istraživanje transporta) na osnovu www.trl.co.uk
46
6.
7.
LUTR-PLUME
LUTR web stranica PLUME projekat (planiranje i urbana mobilnost u Evropi), čiji je cilj razvoj strateških
pristupa i metodologija u urbanističkom planiranju koje pridonose promicanju odrţivog urbanog razvoja.
Web stranica sadrţi 'state-of-the-art' izvješća i zbirni izvještaj koji se odnosi na pitanja vezana za
transport i mobilnost.
http://www.lutr.net/index.asp
HITRANS
HiTrans je Evropski projekat, s ciljem olakšavanja razvoja visoke kvalitete javnog prijevoza u srednje
velikim evropskim gradovima (pop 100.000-500.000).Projekt je izradio vodič najbolje prakse i smjernica
za korištenje od strane lokalnih vlasti.
http://www.hitrans.org
8.3 Obnovljivi izvori energije (RES) i distribuisana proizvodnja
energije (DG)
Ovo poglavlje je usmjereno na pruţanje primjera opštinskih /općinskih politika i strategija za promovisanje lokalne
proizvodnje električne energije (obnovljivo ili ne), korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotne
33
energije i promovisanje centralnog grijanja i hlaĎenja ( ) (DHC-district heating and cooling).
Tehnologije obnovljivih izvora energije pruţaju mogućnost za proizvodnju energije s vrlo niskim uticajem na
okolinu. DHC i kogeneracije (ili CHP Combined Heat and Power /Kombinirana proizvodnja električne i toplotne
energije) nude energetski efikasan način za proizvodnju toplotne i električne energije za urbana područja. Da bi
bila isplativa i maksimizirala uticaj politika bi se trebala usredotočiti na mjere ciljnih područja s visokim
opterećenjima grijanja i hlaĎenja. Osim toga, DHC pruţa dokazano rješenje za efikasno korištenje mnogih vrsta
OIE (biomasa, geotermalna, solarna toplinska) u velikom obimu, a uz to je evidentna i korist od recikliranja i
proizvodnje toplotne energije (od proizvodnje električne energije, od rafiniranja goriva i biogoriva, spaljivanja
otpada i drugih industrijskih procesa).
Distribuisana proizvodnja električne energije omogućava da se smanje gubici vezani za prenos energije i da se
koristi mikrokogeneracija i tehnologije obnovljivih izvora energije manjeg obima. Distribuisana proizvodnju
energije povezana sa nepredvidljivim (solarni fotonaponski, vjetar, biomasa ...) obnovljivim izvorima energije
postaje vaţno pitanje u Evropskoj uniji. Elektro mreţa mora biti u mogućnosti distribuisati tu energiju krajnjim
potrošačima kad su resursi dostupni, i brzo se prilagoditi potraţnji, ili pokriti energiju potrebnu koristeći više
prilagodljive (npr. hidro ili biomase) tehnologije kada prethodne više nisu dostupne.
Iako postoji širok raspon politika za promovisanje OIE i DG, neki od njih su pod nacionalnim ili regionalnim
nadleţnostima. Iz tog razloga, svi uslovi predloţeni u ovom poglavlju trebaju se nadopuniti bliskom saradnjom s
različitim drţavnim upravama koje imaju značajnu ulogu u ovom sektoru.
Lokalne politike za proizvodnju energije
1.

Dajte dobar primjer i podrţite lokalnu proizvodnju energije•
Napravite analizu pravnih, fizičkih (resursi), društvenih i ekonomskih prepreka koje koče lokalnu
proizvodnju energije, te osigurajte korektivne mjere (subvencije, regulacija, kampanja ...).
(33) IEA, 2004, ‘Coming in from the Cold. Poboljšanje politika daljinskog sistema grijanja u zemljama u tranziciji’
http://www.iea.org/textbase/nppdf/ free/2004/cold.pdf i IEA, 2009, ‘Kogeneracija i Daljinsko grijanje – Održive energettske
tehnologije za danas…i sutra’, http://www.iea.org/files/CHPbrochure09.pdf
47
Neki primjeri:
Procjenite geotermalne energetske potencijale uzimajući u obzir pravne i tehničke barijere za perforaciju
zemlje i uticaj na okolinu putem podzemnih voda.
Kad je u pitanju korištenje biomase, napravite tehničku i ekonomsku procjenu potencijala biomase dobivenih
iz javni prostora, firmi i vlasništva graĎana.
Pribliţite spaljivanje otpada (u skladu sa lokalnim propisom) u gradove, a ne da ih postvljate na zelenim
površinama, kako bi zadovoljili potrebe za grijanjem koristeći toplotu iz postrojenja za spaljivanje otpada.

Definišite javne i privatne zgrade /objekte koji su veliki konzumenti toplotne energije i izradite startegiju
za zamjenu starih kotlovnica instalacijama za kogeneracijsku ili obnovljivu energiju (ili kombinovano
postrojenje). Razmislite u strategiji ne samo o tehničkim aspektima, već predlaţite inovativne programe
financiranja. Tipični javni objekti koji su veliki potrošači energije su bazeni, sportski objekti, poslovne
zgrade, bolnice ili starački domovi. Na primjer, sljedeće akcije (potencijal za repliciranje) predlaţu se:
Zamjena stare toplotne instalacije u bazenu sa instalacijom kombinovanih kotlova - solarnih i biomase, koji
bi se finansirali kroz ESCO program.
Zamjena starihom postrojenja grijanja i hlaĎenja trigeneracijskim instalacijama kako bi se zadovoljili osnovni
zahtjevi potraţnje za grijanjem i hlaĎenjem tokom cijele godine u opštinskim /općinskim zgradama.
Navedene akcije imaju visok potencijal za replikaciju i u nekim privatnim sektorima, kao što su u prehrambenoj
industriji, ili hotelijerstvu izmeĎu ostalih. Iz tog razloga jaka komunikacijska politika je bitna kako bi se ostvarili
rezultati i u privatnom sektoru.


Uvesti zahtjeve za obnovljiva energetska postrojenja (kao što su prostori za biomasu i skladištenje
sirovina, kotao na biomasu ili slobodnog prostora na ravnim krovovima kako bi se olakšalo korištenje
solarnih sistema) pri izgradnji novih javnih zgrada. Kada je to moguće, postavljati DHC mreţe u
područjima javnih zgrada.
Prikaţite javno uspješnost mjera obnovljivih izvora energije implementiranih u javnim zgradama.
Instalirajte vizualne konzole koji ukazuju na količinu izbjegnute CO 2 emisije što je jednostavan grafički način
pokazivanja neposrednih pozitivnih posljedica djelovanja.


Integracija komunalnih preduzeća u nove projeke distribusane proizvodnje energije u cilju da se iskoriste
prednosti njihovog iskustva, obezbjedi pristup na mreţu i velikii broj individualnih potrošača.
Promovišite pilot projekte za testiranje i prikazivanje novih tehologija kako bi privukli interes učesnika u
procesu.
Testirajte neproširene tehnologije kao što su niskoenergetski hladnjaci manje apsorpcije
mikrokogeneraciju. Prikaţite pilot postrojenja i rezultate (pozitivne i negativne) učesnicima u procesu.

ili
Sprovedite ili učinite obaveznim centralno grijanje /hlaĎenje, integrisane obnovljive izvore energije
(solarna, PV i biomasa) ili mikrokogeneraciju u stambenim zgradama. To podrazumijeva prilagoĎavanja
stambenih zgrada zahtjevima navedenih tehnologija.
48
2.






3.




4.

(34)
(35)
Obezbjedite informacije i podršku uĉesnicima u procesu
Organizovati informativne sastanke sa zainteresovanim stranama kako bi pokazali ekonomske, socijalne
i ekološke prednosti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Osigurati finansijska sredstva za
udruţenja potrošača i nevladine organizacije za širenje ove pogodnosti za krajnje potrošače. Razmislite
o promovisanju distribuisane energije kao marketinškom projektu u kojem je bitno da krajnji potrošači
vjeruju u ovaj proizvod.
Postignite sporazume s drugim javnim osobama ili udruţenjima, pruţajući obuke usmjerene na tehnička,
ekološka i financijska pitanja za instalatere, konsalting i inţenjering firme. Kao primjer, trening
34
materijali( ) se mogu naći na web-stranicama evropskih projekata koji se finansiraju iz fonda Evropska
Pametna Energija (Intelligent Energy Europe).
Stvaranje info-portala o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti u sektorima u vašem
gradu, sa praktičnim i blagovremenim informacije za graĎane (gdje kupiti biomasu, gdje su najbolja
područja za instalaciju solarnih kolektora ili vjetrenjača isl., popis instalatera i oprema). Takva baza
podataka moţe uključivati informacije o najboljm praksama u vašem gradu
Ponudite besplatan savjet i podršku učesnicima u procesu. Više od 350 lokalnih i regionalnih energetskih
agencija širom Evrope već nudi mnoge relevantne usluge. Stoga, iskoristite svoje znanje i dobiti u
kontaktu s najbliţim.
Motivišite graĎane da odlaţu organski otpad, obezbjeĎujući adekvatne kantu za odlaganje smeća.
Koristite ga za proizvodnju biogasa u pogonima za obradu otpada. Učinite isto u pogonima za
pročišćavanje vode. Iskoristite proizvedeni biogas u kogeneracijskom postrojenju ili biogas /prirodni gas
35
za javni vozni park ( ).
Uspostavljanje propisa i akcija koje promovišu lokalne projekte proizvodnje energije
Izmjena propisa u urbanom planiranju u cilju da da razmotre potrebne infrastrukture za postavljanje
toplovodnih/vrelovodnih cjevovoda kroz javne prostore u novim gradskim razvojnim projektima. U slučaju
DHC, primijeniti kriterije koji se koriste za instalaciju vode, energije, gasa i cjevovoda.
Prilagoditi administrativne procedure kako bi se skratilo vrijeme potrebno za dobivanje dozvola, te
smanjili lokalni porezi radi poboljšanja energetske efikasnosti ili da izvori obnovljive energije budu
uključeni u prijedloge. Objavite ove projekte kao 'projekte od javnog interesa' i primijeniti na njih povoljne
administrativne uslove u poreĎenju sa energetski neefikasnim projektima .Razvoj DHC podrazumijeva ne
samo velike investicije, već i usklaĎenost s ovlaštenjima i procedurama za dobijanje dozvola. Dugi i
neizvjesni pregovori s vlastima mogu postati prepreka. Administrativne procedure za razvoj infrastrukture
moraju biti jasne, transparentne i dovoljno brze kako bi se olakšao razvoj DHC projekata.
Kontaktirajte mreţu drugih lokalnih vlasti ili evropskih /nacionalnih /regionalnih lokalnih vlasti i izradite
zajednički prijedlog novog propisa za podsticanje distribuisane energije upućene nadleţnim tijelima
javne vlasti.
Kada je to potrebno, postavite pravila (regulilišite) za uloge i odgovornosti svih uključenih strana u prodaji
i kupovini energije (na primjer, u zemljama koje nemaju iskustva i propise vezane za centralno grijanje i
hlaĎenje). Provjerite da li su duţnosti i odgovornosti jasno identifikovani i da je svaki strana svjestna istih.
U energetskom sektoru prodaje, pobrinite se da su mjerenja energije u skladu s odreĎenim standardom
(npr. IPMVP). Transparentnost je ključni aspekt sa tačke gledišta potrošača i investitora. Pretpostavlja se
da su 'pravila igre' na snazi u najkraćem mogućem roku. Sazvati sve sudionike kako bi saznali njihove
stavove i imali dobro razumijevanje njihovih interesa i zabrinutosti.
Osigurati dostupnost prostora kako bi se realizovali projekti
Ako je potrebno, osigurati javni prostor za postavljanje instalacija za lokalnu proizvodnju energije. Neke
evropske lokalne vlasti nude komad zemlje privatnim firmama za iznajmljivanje s ciljem proizvodnje
energije pomoću fotonaponskih kolektora. Trajanje ugovora je unaprijed utvrĎeno i cilj je iskoristiti velike
neiskorištene prostore za promovisanje obnovljivih izvora energije
Materijal za trening se može preuzeti sa : ACCESS projekt www.access-ret.net
Druge informacije NICHES + projekta su na webpage www.niches-transport.org. Projekat je finansiran od strane EC DG
Research kroz FP7 program. Misija NICHES+ je promovisati inovativne mjere u stvaranju efikasnijeg i održivog urbanog
transporta i premjestiti ga iz trenutne 'niše' položaja u glavni tok gradskog prijevoza.
49
KONKRETAN PRIMJER PROMOVISANJA SOLARNE ENERGIJE
U 2005. Grad München (Njemačka) je dobio nagradu ''Glavni grad energetske efikasnosti”. Kao dio
sveobuhvatnog programa zaštite klime, grad nudi krovne površine svojih javnih zgrada (uglavnom škole) za
privatna ulaganja fotonaponske solarne sisteme. Grad je razvio plan takmičenja za odabir investitora.
Polovica plana je rezervisan za graĎane. Ako postoji nekoliko zahtjeva za jednim krovom, pobjednik je
odabran izvlačenjem. Iako su krovovi osloboĎeni od najma, korisnici potpisuju ugovor koji im omogućuje
korištenje krova pod odreĎenim uslovima. Korisnici su duţni platiti polog tokom trajanja ugovora, odgovorni
37
su za provjeru stanja površine krova i da obezbjede neophodne prezentacije sistema u javnosti ( ).
Rezultati posljednja dva javna poziva obezbjedili su proizvodnju više od 200 000 kWh/godišnje
fotonaponske električne energije. Cilj poziva je proizvesti oko 400 000 kWh/godišnje fotonaponske električne
2
energije, koristeći krovove škola (oko 10 000 m je na raspolaganju za ovaj poziv).
Izvor: Vodič za lokalne i regionalne samouprave "Sačuvaj energiju, spasi klimu, uštedi novac '(CEMR,
Alijansa za klimu, Energie- Cités 2008) – http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.pdf
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Dodatni izvori
MeĎunarodna Agencija za energiju International Energy Agency (IEA)
IEA Program za istraţivanje, razvoj i demonstraciju centralnog grijanja i hlaĎenja, uključujući
kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije
http://www.iea-dhc.org/index.html
2. ELEP Projekat
ELEP (Evropska loklana proizvodnja energije /European Local Electricity Production) je evropski projekat
podrţan od strane Evropske pametne energije koja pruţa tehničke informacije i informacije o politikama,
sredstva i najbolje prakse o loklanoj proizvodnji eneregije.
www.elep.net
ST-ESCOs Projekat
ST-ESCOs (Preduzeća za solarne i termalne energetske usluge) nudi tehnički i ekonomski softver za
proučavanje izvodljivosti ST-ESCO projekata,, sa najboljim praktičnim primjerima. Podrţan je od
Evropske pametne energije.
www.stescos.org
Pametna energije – Evropski program
Pametna energija – evropski program je EU alatka za akcije finansiranja trţišnih uslova za energetsku
efikasnost i upotrebu obnovljivih izvora energije. Lokalna proizvodnja energije je dio ciljanih oblasti.
http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.html
ECOHEATCOOL Projekat
Sveukupna svrha projekta je iskorištavanje potencijala centralnog grijanja i hlaĎenja koji će obezbjediti
veću energetsku efikasnost i sigurnije snabdijevanje uz smanjenje emisija ugljen dioksida. Podrţan od
Evropske pametne energije.
www.ecoheatcool.org
Euroheat & Power
Euroheat & Power je asocijacija koja udruţuje toplotnu i elektrićnu energiju, centralno grijanje i hlaĎenje
širom Evrope i sire, sa članovima iz više od trideset zemalja.
www.euroheat.org
50
8.4 Javne nabavke (36)
1.
Zelene javne nabavke
Javne nabavke i način na koji su procesi nabavke oblikovani, prioriteti postavljeni u donošenju odluka, nude
značajnu priliku za lokalne vlasti da unaprijede svoj ukupni performans smanjenja potrošnje energije.
Zelene javne nabavke znače da javni naručitelji prilikom nabavke roba, usluga i radova u obzir uzimaju i
ekološka razmatranja. Odrţiva javna nabavka ide još dalje i znači da naručitelji uzimaju u obzir tri stuba odrţivog
razvoja - efekat na okolinu, društvo i privredu – prilikom nabavki roba, usluga ili radova.
Energetski efikasna javna nabavka omogućuje poboljšanje energetske efikasnosti postavljanjem istog kao
relevantnog kriterija u tenderima i procesima donošenja odluka vezanih za robu, usluge ili radove. To se odnosi i
na dizajn, izgradnju i menadţment zgrada, kao što su grijanje, vozila i električna oprema, a takoĎe i na direktnu
37
kupovinu energije, primjerice struje. To uključuje i prakse kao što je cjeloţivotni trošak( ), postavljanje minimalnih
standarda energetske efikasnosti, korištenje energetski efikasnih kriterija u natječajnom procesu, kao i mjere za
promovisanje energetske efikasnosti meĎu organizacijama.
Energetski efikasna javna nabavka nudi javnim vlastima, i njihovim zajednicama, socijalne, ekonomske i ekološke
prednosti:
 Korištenjem manje energije, tijela javne vlasti će smanjiti nepotrebne troškove, i uštedjeti novac.
 Neki energetski efikasni proizvodi, kao što su sijalice, imaju duţi ţivotni vijek i kvalitetnije su od njihovih
jeftinijih alternativa. Kupovinom istih ćete smanjiti dragocjeno vrijeme i trud koji su uključeni u često
mijenjanje opreme.
 Smanjenje emisije CO2 kao rezultat energetski efikasne nabavke pomoći će tijela javnih vlasti da smanje
svoju emisiju ugljin dioksida.
 Vodeći se primjerima, tijela javne vlasti će moći lakše uvjeriti javnost i privatne firme o vaţnosti
energetske efikasnosti.
Interes u razvoju Zelene javne nabavke nije samo njegov učinak u smislu smanjenja emisije CO 2 u prosjeku (vidi
38
studij 'Prikupljanja statističkih podataka o Zelenoj javnoj nabavci u EU ( ) sprovedena za Evropsku komisiju DG
Okolina) za 25%, ali u smislu njegovog financijskog učinka, čiji je prosjek 1,2% štednje. Ovdje su neki primjeri
energetski efikasnih mjera predloţenih u visokoprioritetnim grupama proizvoda:
GRUPA PROIZVODA
Javni prevoz
PRIMJERI ZAHTJEVA JAVNE NABAVKE
Nabavka autobusa i voznog parka sa niskom emisijom.
Struja
Autobusi moraju biti opremljeni za praćenje načina voţnje i potrošnje
goriva.
IT proizvodi
Povećanje udjela električne energije iz obnovljivih izvora izvan
nacionalnih programa podrške. Ova mjera moţe biti završena
uključivanjem usluga energetske efektivnosti. Na primjer ESCO-a.
Izgradnja /renoviranje
graĎevinskih objekata
Kupovina IT opreme koja je manje štetna za okolinu i koja zadovoljava
najviše standarde za energetski performans. Obezbjedite trening za
korisnike kako da uštede energiju korištenjem svojih IT ureĎaja.
(36)
37
( )
(38)
Izvor: Evropska komisija DG ENV http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm, www.iclei-europe.org/deep and
www.smart-spp.eu
Cjeloživotno koštanje odnosi se na ukupne troškove vlasništva nad životnim trajanjem imovine. To uključuje nabavke
(isporuka, montaža, puštanje u rad), rad (energija, rezervni dijelovi), održavanje, konverzije i troškovi dekomisije.
Ova studija se može preuzeti sa http://ec.europa.eu/environment/gpp/study_en.htm. Izvještaj predstavlja statističke
informaciije i zaključke istraživanja u 7 najnaprednijih Evropskim zemljama u zelenim javnim nabavkama. Zaključci su da su
smanjenja emisijabila od -47 %/-9 % , a finansijski učinak u rasponu od -5.7 %/+0.31 %.
51
Zelena, odrţiva ili energetski efikasna javna nabavka je visoko preporučena. MeĎutim, u kontekstu Sporazuma
gradonačelnika, samo mjere vezane uz energetski efikasnu javnu nabavku, odraziće se u inventaru CO2 emisija.
U stvari, Sporazum gradonačelnika se uglavnom fokusira na potrošnju energije i emisije koje se javljaju na
području lokalne vlasti.
Nova Direktiva 2009/33/EC o promovisanju čistih i energetski efikasnih vozila zahtijeva doţivotni uticaj na
potrošnju energije, CO2 i ostalih onečišćujućih emisija, a koji se uzimaju u obzir pri svim nabavkama vozila za
javni prevoz. Drţave članice će donijeti potrebne zakone na snagu kako bi se uskladile s ovom Direktivom do 4.
decembra 2010.
Kupnja vozila javnog prijevoza predstavljaju ključnu faktor visoke prepoznatljivosti. Primjena ove Direktive, dakle,
moţe promovisati uvoĎenje na šire trţište čistih i energetski efikasnih vozila u gradovima i smanjiti svoje troškove
kroz ekonomiju, što rezultira u progresivnom poboljšanju cjelokupnog voznog parka.
2. Zajedniĉke javne nabavke (39)
Zajednička nabavka (JP) znači kombinovanje nabavki dva ili više naručitelja. Ključna karakteristika je da bi trebala
postojati samo jedna ponuda objavljena u ime svih sudionika. Takve aktivnosti nisu novost - u zemljama poput
Velike Britanije i Švedske tijela javne vlasti zajedno vrše nabavke već dugi niz godina - iako u mnogim evropskim
zemljama, osobito na jugu, se to dešava jako rijetko i jako je malo ili gotovo nema iskustva u tom području.
Postoji nekoliko vrlo jasnih prednosti za naručitelje zajedničkih nabavki:
 Niţe cijene - Kombinovanje nabavne aktivnosti dovodi do bolje ekonomije. To je od posebne vaţnosti u
slučaju projekta obnovljivih izvora energije čiji troškovi mogu biti veći od konvencionalnih projekata.
 Administrativne uštede - ukupni administrativni poslovi za grupu vlasti uključenih u pripremu i provoĎenje
jednog, umjesto nekoliko tendera mogu biti znatno smanjeni.
 Vještine i stručniosti - Udruţivanjem nabavke od strane nekoliko vlasti takoĎe se omogućuje udruţivanje
različitih vještina i znanja izmeĎu vlasti.
Ovaj model za javnu nabavku iziskuje sporazum i saradnju izmeĎu različitih naručitelja. Dakle, jasan sporazum o
potrebama, sposobnostima, odgovornostima i zajednički i individualnog pravnog okvira svake strane je
neophodan.
40
PRIMJER: ZAJEDNIĈKA NABAVKA ĈISTIH VOZILA U ŠTOKHOLMU ( )
Grad Stoškholm i druge javne uprave su organizovali zajedničku nabavku čistih automobila. Grad je
predstavio veliki broj čistih vozila i mopeda koji se koriste za gradske potrebe. Godine 2000 bilo je oko 600
čistih vozila koja djeluju u gradu.
Plan je da se poveća broj čistih vozila u regiji, na oko 10 000 do oko 2010. Najčešća su goriva etanol i
biogas i očekuje se da će 60% vozila koristiti ekološka goriva, a ostatak na benzin ili dizel i električnu
energiju. Veći broj benzinskih stanica za ekološka goriva će biti potrebna kako bi se omogućilo čistim
vozilima da koriste goriva koja nisu benzin i dizel. Do 2050., očekuje se da će svi automobili biti zamijenjen
čistim vozilima.
Smanjenje ugljen dioksida: 2005 1 600 tona godišnje;- 2030/2050 480 000 tona godišnje.
Troškovi: SEK 6m godišnje (oko 576 000 €).
(39)
(40)
Smjernice za implementaciju javne zelene nabavke i Zajedničke javne nabavke mogu se naći na stranici LEAP projkta
www.iclei-europe.org/index.php?id=3113. Projekat je finansiran od strane Evropske komisije DG ENV kroz projekat LIFE.
http://ec.europa.eu/environment/life/index.htm
Iz Programa grada Štokholma smanjenje stakleničkih emisija (2003).
52
41
3. Kupovina zelene elektriĉne energije ( )
Liberalizacija evropskog energetskog trţišta nudi lokalnim vlastima mogućnost slobodnog odabira energetskog
snabdjevača. Prema Direktivi 2001/77/EC, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije ili zelena
električna energija se moţe definisati kao: "električna energija proizvedena u postrojenjima uz korištenje jedino
obnovljivih izvora energije, kao i udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnim
postrojenjima i korištenjem konvencionalnih izvora energije, uključujući i obnovljive izvore električne energije koja
se koristi za punjenje sistema za skladištenje, a isključujući električnu energiju proizvedenu kao rezultat sistema
za skladištenje '.
Kako bi bili sigurni da struja koja se isporučuje dolazi iz obnovljivih izvora energije, potrošači imaju mogućnost
zatraţiti potvrde i garancije o porijektu električne energije. Ovaj mehanizam je predviĎen u Direktivi 2001/77/EC.
Dobavljač ima i mogućnost pruţanja nezavisnog dokaza da odreĎena količina električne energije potiče iz
obnovljivih izvora energije, ili je proizvedena pomoću visoko efikasnosnih kogenerativnih postrojenja.
ISKUSTVO NJEMAĈKE JAVNE ADMINISTRACIJE TOKOM NABAVKE ZELENE ENERGIJE KOJA JE U
POZIVU ZA NABAVKU UKLJUĈILA SLIJEDEĆE SPECIFIKACIJE
1.
2.
3.
4.
5.
100% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije kao što je definisano od strane Evropske
direktive 2001/77/EC.
OIE-nabavka će biti u kombinaciji s certifikatom CO2 smanjenja tokom razdoblja isporuke, što znači da
je:
a. smanjenje postignuto tokom perioda isporuke za najmanje 30% prosječne potrošnje tokom istog
perioda; i
b. dokaz o stepenu smanjenja CO2 ostvaren putem novih postrojenja, tj. postrojenja koja postaju
operativna u godini stvarne nabavke, mora biti obezbjeĎen. Dokaz mora biti obezbjeĎen kroz
pruţanje posebnih podataka i zapisnika.
Garancija porijekla: Porijeklo električne energije mora biti evidentno i na temelju prepoznatljivih izvora.
U slučaju da postoje razni izvori, podijela izmeĎu izvora mora biti jasno objašnjena. Posebni podaci
sluţe za pruţanje dokaza o porijeklu električne energije i očekivanog smanjenja CO 2 tokom perioda
isporuke.hlaĎenja. PonuĎač moţe ponuditi električnu energiju iz obnovljivih izvora iz postrojenja koja
nisu navedena u ugovoru, meĎutim, takoĎe mora ispuniti ciljane nivoe CO 2 smanjenja navedenih u
ponudi.
Isključenje subvencioniranih ponuda: dobavljač je duţan potvrditi u obliku izjave da snabdjevanje nije
subvencionirano, u cijelosti ili djelimično, na domaćem ili meĎunarodnom nivou.
Tokom faze dodjele, dodatni bodovi se dodijeljuju dobavljaču, čija je ponuda otišla izvan minimalnog
zahtjeva za ostvarivanje CO2 smanjenja od 30%, u odnosu na postojeće energetske politike u
Njemačkoj u to vrijeme. Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrĎena je na bazi najboljeg omjera cijene i
performansi.
Razlike u cijeni izmeĎu klasične i zelene električne energije zavise i o statusu liberalizacije, šema nacionalnih
podrški i postojanja ponuĎača zelene električne energije. Zelena struja je često skuplja, iako su razlike u cijenama
bitno smanjuju, a tu su i slučajevi gdje je zelena struja čak i jeftinijija. Zelena struja je dokazano grupa proizvoda
koja je dostupna za javnu nabavku baziranu na konkurentnoj osnovi.
53
41
( )
Dalje infromacije na www.procuraplus.org
1.
2.
3.
4.
Dodatni izvori
Evropska komisija– DG Okolina
Web stranica DG Okolina Evropske komisije, nudi smjernice, dobre prakse, prethodna iskustva, linkove i
FAQ koji se odnose na Zelene javne nabavke
http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm
ICLEI – Procura+
Procura+ je iniciajtiva koja pruţa dalje informacije o Zelenim javnim nabavkama.
www.procuraplus.org
SENTERNOVEM
SenterNovem je razvio kriterije i praktične imstrumente za implementaciju Odrţive nabavke za
inkorporiranje odrţivost u procesima nabavke i tender procedura.
http://www.senternovem.nl/sustainableprocurement/ index.asp
CLIMATE ALLIANCE (Alijansa za klimu) – PRO-EE
Projekat Pro-EE ('Javna nabavka za energetsku efikasnost' –'Public procurement boosts Energy
Efficiency‟) ima za cilj poboljšanje energetske efikasnosti putem odrţive javne nabavke. Razvija model
procedura i pristupa za umreţavanje koji se mogu implementirati od strane bilo koje javne vlasti u Evropi.
http://www.pro-ee.eu/materials-tools.html
8.5 Urbanistiĉko planiranje i korištenje zemlje
Planiranje korištenja zemlje ima značajan učinak na potrošnju energije u sektorima transporta i graĎevinarstva.
Strateške odluke koje se odnose na razvoj urbanizma, kao što su izbjegavanje urbane raštrkanosti, uticaj na
korištenje energije u urbanim područjima i energetski intenzitet transporta. Kompaktne urbane sredine mogu sebi
dopustiti isplatljivij i energetski efikasniji javni prijevoz. Balansiranje stanovanja, usluga i radnih prilika (mješovite
upotrebe) u urbanom planiranju imaju jasan uticaj na mobilnost uraĎana i njihove potrošnje energije. Lokalne i
regionalne vlasti mogu razviti odrţive planove za mobilnost i podstaknuti modalno pomjeranje prema odrţivom
načina prijevoza.
Oblik i orijentacija zgrada imaju vaţnu ulogu sa stanovišta grijanja, hlaĎenja i rasvjete. Adekvatna orijentacija i
ureĎenje zgrada i područja oko istih smanjuju pribjegavanje tradicionalnim načinima. Sadnja stabala oko zgrada i
stvaranje sjena za urbane površine, zelenih krovova koji će smanjiti njihovu temperaturu, moţe dovesti do
značajnih smanjenja potrošnje energije za klimatizaciju. Omjer izmeĎu širine, duljine i visine, kao i njihovoj
42
kombinaciji s orijentacijom ( ) sadnja drveća pored zgrade moţe dovesti do smanjenja energetskih potreba, a
zatim smanjiti emisije stakleničkih gasova
Tu su i primjeri lokalnih vlasti koji su počeli razvijati naselja bez CO2 ili čak postavili sveukupni cilj 'bez fosilnog
goriva'. Naselja bez CO2 znači pretvoriti odreĎena naselja u ona koja ne koriste fosilna goriva. Urbana gustoća je
jedan od ključnih problema koji utiču na potrošnju energije u urbanim područjima. U donjoj tabeli su prikazani
efekti, i pozitivni i negativni. Kao što je već predstavljeno u tabeli, urbana gustoća moţe imati sukobljavajuće
efekte.
Urbanističko planiranje je ključni instrument koji dopušta uspostavljanje zahtjeva za postizanje energetske
efikasnosti za nove i obnovljene zgrade.
43
TABELA1. POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI URBANE GUSTOĆE NA POTROŠNJU ENERGIJE ( )
PARAMETRI
POZITIVNI EFEKTI
NEGATIVNI EFEKTI
Transport
Promovisati javni prijevoz i smanjiti
Zagušenja u urbanim sredinama
potrebu i duţinu putovanja privatnim
smanjuju efikasnu potrošnju goriva
automobilima.
vozila.
Infrastruktura
Skratiti duljinu infrastrukturnih objekata,
kao što su vodovod i kanalizacije, jer se
tako povećava potrošnja energija
potrebne za crpljenje.
(41)
(42)
(43)
Dalje infromacije na www.procuraplus.org
A. Yezioro, Isaac G. Capeluto, E. Shaviv – Smjernice za planiranje odgovarajuće izolacije gradskih trgova – Obnovljiva
energija 31 (2006) 1011-1023
Ova tabela je preuzeta iz: Sam C.M. Hui – Dizajn izgradnje niskoenergetskih zgrada u gusto naseljenim gradovima –
Obnovljiva energija 24 (2001) 627-640.
54
Vertikalni prevoz
Ventilacija
Toplotne karakteristike
Višejedinična zgrada moţe smanjiti
ukupnu površinu omotača zgrade i
gubitke toplote zgrada. Sjenčanje meĎu
zgradama moţe smanjiti izloţenost
zgrada sunčevim zrakama tokom ljetnog
razdoblja.
-
-
Toplota puštena i zarobljena u urbanim
sredinama moţe povećati potrebu za
klimatizacijom. Potencijal za prirodnim
osvjetljenjem uopšteno se smanjuje u
gusto naseljenim područjima, povećava
se potreba za električnom rasvjetom i
opterećenje klima ureĎaja za otklanjanje
toplote koja proizlazi iz električne
rasvjete.
Ostrvo urbane toplote
Energetski sistemi
Upotreba solarne
energije
Energija za ventilaciju
Visoke zgrade koje imaju liftove , s čim
se povećava potreba za električnom
energijom za vertikalni prevoz.
Koncentracija nebodera i velikih zgrada
moţe ometati urbane uslove za
ventilaciju.
Opštinski/općinski sistemi centralnog
hlaĎenja i grijanja koje su obično više
energetski efikasnija, su izvodljivijI jer je
gustoća veća
Poţeljan uzorak protoka zraka oko
zgrada moţe se dobiti pravilnim
rasporedom nebodera.
Krovna i izloţena područja za prikupljanje
solarne energije su ograničena.
-
GRONINGEN (HOLANDIJA)
Od 1960-ih, općina/opština Groningen je daleko ispred u svojim prometnim planovima i politikama prostornog
planiranja; implementaciji urbane politike koje su dovele do prometno slobodnog centra grada i mješovitog
javnog prostora, sa svim područjima lako dostupnim biciklom.
Osnovni koncept korišten u urbanističkom planiranju temelji se na vizije 'kompaktnog grada', koja stavlja
integrisani transportni sistem visoko na općinski/opštinski dnevni red. Glavni cilj bio je ostvariti relativno
kratak razmak izmeĎu kuće i posla, ili kuće i škole, tako da korištenje javnog prijevoza stvara dobru
alternativu voţnji privatnim automobilima u smislu duţine vremena putovanja. Stanovnici bi trebali imati
mogućnosti da obavljaju kupovinu za svoje svakodnevne potrebe u svojim četvrtima, dok je centar grada
trebao posluţiti kao glavni shopping centar. Sportski objekti i škole trebaju biti u blizini stambenih prostora.
Niz značajnih prometnih politika je razvijen u korist pješačenja, javnog prijevoza i prvenstveno biciklizma.
Plan saobraćajne cirkulacije podijelio je centar grada na četiri dijela i kruţni tok koji smanjenje mogućnost
dolaţenja do centra autom. Tokom 1980-ih i 1990-ih parkirna politika se strogo sprovodila. Parkinzi s
vremenskim ograničenjima su uvedena u širokom krugu oko centra grada. Park i područja za voţnja bicikla
su definisani u kombinaciji sa gradskim autobusima i drugim visoko kvalitetnim javnim prijevozom. Ulaganja u
biciklističku infrastrukturu su napravljena kako bi se proširila mreţu biciklističkih staza, unapreĎenje pločnika,
mostovi za bicikliste, mnogo više parkirališta za bicikle itd. Saradnju i učestvovanje lokalnog stanovništva,
odnosno odreĎenih društvenih grupa je bilo neophodno u odnosu na razne sprovedene akcije. Osim toga,
proširenje politike upravljanjem putovanjima, bazirane na temelju regionalnog plana o mobilnosti,
pripremljeno je u saradnji s provincijskim i nacionalnim donosiocima odluka. To je rezultiralo da je centar
55
grada potpuno zatvoren za automobile, te je samo moguće kroz isti prolaziti pješke, biciklom ili javnim
prijevoz.
Konkretni rezultati? vidi:
http://www.fietsberaad.nl/librar y/repositor y/bestanden/document000113.pdf
Izvori: EAUE baza podataka „SURBAN – Dobre prakse urbanog razvoja‟ i „Fiets Beraad‟ www.fietsberaad.nl.
Urbanističke propise treba osmisliti na takav način da se ne ugroţava energetska efikasnost i obnovljivi izvori
energije. Na primjer, duge i sloţene procedure odobrenja će biti jasna prepreka za OIE i promovisanje energetske
efikasnosti i treba ih izbjegavati. Takva razmatranja trebaju biti integrisana u urbanisticke planove lokalnej vlasti.
BRZI SAVJETI

Uvesti energetske kriterije u planiranju (korištenje zemljišta, urbanističko planiranje, planiranje
mobilnosti).
Promovisati mješovite namjene (stambene, usluge i radna mjesta).
Planirajte kako bi se izbjeglo širenje grada:
Kontrolisati širenje izgraĎenih područja;
Razviti i revitalizirati stara (zanemarena) industrijska područja;
Pozicionirati nova razvojna područja unutar dometa postojećih javnih prometnih linija;
Izbjegavati „van grada' trgovačke centre.
Planiranje područja zabranjenih za auta ili uz ograničeni pristup; uvoĎenje naplata, itd.
Promovisati solarno orijentisano urbano planiranje, na primjer, planiranje pozicioniranja nove zgrade s
optimalnom izloţenošću suncu.




1.
2.
Dodatni izvori
Plairanje korištenja zemljišta i primjeri revitaliziranja urbanih područja raspoloţivi na
http://www.eukn.org/eukn/themes/index.html
Dokument: Energija iz zajednice, Urbanističko planiranje za budućnost sa niskim procentom ugljika
„Community Energy; Urban Planning for a low carbon future‟
http://www.chpa.co.uk/news/reports_pubs/Community%20Energy-%20Urban%20Planning%20
For%20A%20Low%20Carbon%20Future.pdf
8.6 Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)
U razvoju vaše SEAP-a, bitno je da se iskoristiti prednosti ključnih uloga koje mogu igrati ICT u stvaranju
niskougljičnog društva.
ICT igraju ključnu ulogu u dematerijalizaciji našeg svakodnevnog načina ţivota. Zamjena visokih ugljiko proizvoda
i aktivnosti s alternativam niskog procenta ugljika, npr. zamjene face-to-face sastanaka s video konferencijama, ili
papir sa e-računima, mogao bi odigrati značajnu ulogu u smanjenju emisije štetnih plinova. Poput e-trgovine, evlada moţe imati značajan uticaj na smanjenje emisija stakleničkih gasova.
Trenutno najveća identifikovana mogućnost unutar dematerijalizacije je rad na daljinu - gdje ljudi rade od kuće
radije nego u kancelariji. Dematerijalizacija takoĎe moţe neposredno smanjiti emisiju tako što će uticati na
ponašanje zaposlenika, izgradnji veće svijesti o klimatskim promjenama i stvaranje kulture niskog-ugljika po
firmama, iako su ti uticaji manje mjerljivi. Dematerijalizacija barem pruţa alternative, dopuštajući pojedincima da
kontroliraju svoje emisije ugljen dioksida na vrlo direktan način.
Konačno, ICT takoĎer ima ključnu ulogu u omogućavanju efikasnocti: potrošači i firme ne mogu kontrolisati ono
56
što ni oni ne mogu mjeriti. ICT nudi rješenja koja nam omogućuju da “vidimo” našu energiju i emisiju štetnih
gasova u realnom vremenu i da osiguramo sredstva za optimiziranost sistema i procesa kako bi ih učinili
efikasnijim.
Slijede neki primjeri mjera koje bi mogle biti sprovedene na lokalnom nivou:
 Podstaknuti otvorenu raspravu s relevantnim sudionicima iz relevantnih područja s visokim potencijalnim
uticajem kao energetski pametne kuće i zgrade, pametna rasvjeta, personalizovan javni prijevoz
 Okupiti sudionike iz domena ICT i energetike kako bi se stvorila sinergija i novi oblici saradnje. Na
primjer, saradnja s komunalnim preduzećem kako bi se osigurala odgovarajuća promocija i korištenje
pametnih mjerenja. Provjerite da li odabrani pametni mjerači osiguravaju odgovarajuću ravnoteţu
izmeĎu dodatnog troška za kupca i potencijalne koristi u smislu uštede energije, ili promovisati primjenu
širokopojasne infrastrukture i saradničkih tehnologija koje omogućuju najšire i najefikasnije korištenje
sistema e-tehnologija.
 Razviti e-vladu, tele rad, telekonferencije, itd. unutar lokalne uprave i promovisati njihovo korištenje.
 Integrisati ICT za poboljšanje energetske efikasnosti u kontrolama javnih zgrada, javne rasvjete i
transporta.
44
 Bolje upravljanje lokalne vlasti voznim parkom: sprovoditi eko-voţnje, (u stvarnom vremenu ( )) izvršiti
optimizaciju ruta i upravljanje voznim parkom i nadzorom.
 Pratiti i napraviti više vidljivim podatke o GHG stakleničkih gasova i drugih podataka o okolini za
graĎane. To 'real-time' praćenje osigurava sredstva za proučavanje uzoraka emisija, praćenje napretka i
45
intervencija ( ).
 Pokazati praktičnim primjerima da lokalne vlasti moţe realizovati aktivnosti kojima će se obezbjediti da
vlastitu ICT infrastrukturu i digitalne usluge grada imaju najmanji mogući stepen ugljika. Promovišite ove
prakse i prema privatnom sektoru i široj društvenoj zajednici.
Vaţno je da znamo da ICT sama po sebi ima emisiju ugljen dioksida, no zelene ICT politike moraju biti na snazi
kako bi se osiguralo da ICT ostaje rješenje, a ne dio problema klimatskih promjena.
1.
2.
(44)
(45)
Dodatni izvori
Web stranica Evropske komisije DG INFSO sadrţi velik broj informacija o mogućnostima ICT-a u
Pametnim zgradama.
http://ec.europa.eu/information_society/activities/sustainable_growth/index_en.htm
Grupa za klimatske promjene i inicijative za globalnu odrţivost 'The Climate Group and the Global
Sustainability Initiative' (2008) je objavila izvještaj koji promoviše prednosti ICT-a:
http://www.theclimategroup.org/assets/resources/ publications/Smart2020Report.pdf
sa informacijama o saobraćajnoj gustoći, vremenu, alternativnim rutama …
Kontakt podaci i dodatne informacije na www.eurocities.eu i www.clicksandlinks.com
57
POGLAVLJE 9
Finansiranje odrţivih energetskih akcionih planova
9.1 Uvod
Uspješna implementacija SEAP-a zahtijeva dovoljno finansijskih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi raspoloţiva
finansijska sredstva, kao i šeme i mehanizme za dobivanje tih sredstava kako bi se obezbjedila sredstva i
finansiranje akcija za SEAP.
Odluke o finansiranju energetska efikasnosti moraju biti u skladu s pravilima javnih budţeta. Na primjer, novac
generisan od poboljšanja energetske efikasnosti i smanjenja unutar energetskih računa moţe dovesti do
smanjenja financijskih sredstava u sljedećem budţetskom periodu. To je zbog činjenice da su najčešće EE
projekti finansirani putem kapitalnih budţetskih izdataka, gdje su energetski računi plaćeni iz operativnih budţeta.
Lokalna vlast treba izdvojiti potrebna sredstva u godišnjem budţetu i definisati čvrste obveze za naredne godine.
Kako su općinski/opštinski resursi oskudni, uvijek će postojati takmičenje za raspoloţivim financijskim sredstvima.
Stoga, trebaju se kontinuirano ulagati napori kako bi se pronašli alternativni izvori sredstava. Što se tiče
višegodišnjeg opredjeljenja, različite političke stranke trebaju dati svoj pristanak konsenzusom kako bi se izbjegle
smetnje u razvoju SEAP kad nova uprava bude izabrana.
Uspješne SEAP akcije će smanjiti dugoročne energetske troškove lokalnih vlasti, stanovnika, preduzeća, te
uopšteno svih sudionika. S obzirom na troškove SEAP akcija, lokalne vlasti bi takoĎe trebale razmotriti svoje
prednosti: prednosti za zdravlje, kvalitet ţivota, zapošljavanje, atraktivnost grada, itd.
9.2 Poĉetna razmatranja
Lokalne vlasti mogu biti u iskušenju da se odluče za projekte energetske efikasnosti s kratkim povratom uloţenog.
MeĎutim, ovaj pristup neće obuhvatiti većinu potencijalnih ušteda dostupnih reinvesticiranjem. Umjesto toga,
preporučuje se da se sve profitabilne opcije uključe, a posebno one koji omogućuju veću stopu povrata od
kamatne stope na ulaganja kapitala. Ovaj pristup će omogućiti veće uštede na dugoročnoj osnovi.
Brzi povrat ulaganja često znači da organizacije ne obraćaju previše paţnju na 'ţivotni ciklus koštanja'. Brzi povrat
će se porediti u odnosu na ţivotni vijek robe koja se finansira. Na primjer, povrat u roku od 15 godina se ne moţe
smatrati dugim kad je riječ o ulaganjima sa ţivotnim vijekom od 50 do 60 godina.
9.3 Stvaranje profitabilnih projekata ( 46)
Profitabilni projekat je jasno dokumentovan, ekonomski odrţiv projekat. Izgradnja profitabilnih projekt počinje sa
sortiranjem dijelova koji čine projekat ekonomski privlačnim. Na početku, potrebno je ispitati ključne komponente
projekta, pobriniti se da svaki aspekt bude ispravno procijenjen i da je plan za efikasno upravljanje svakim
aspektom jasno predstavljen. Svaka komponenta nosi rizik, a svaki faktor rizika nosi oznaku cijene. Efektivan
ESCO ili financijski konsalting stručnjak zna kako procijeniti svaki dio finansijskog projekta.
Kada doĎe do analize finansiranja projekta od strane banke, cilj je da se zna nivo rizika kroz postupak procjene.
Tehničke revizija energije nije dovoljna za ovu svrhu. Ostali aspekti poput inţenjerskih vještina (od ESCO ili
općinske/opštinske energetske agencije na primjer) ili nivo predanosti svakeg dijela ključni su za stvaranje
projekta atraktivnim za banku. Na primjer, neki opšti zahtjevi mogu biti da je tehnologija dobro potkrepljena, da je
47
projekat dobro prilagoĎen regiji i za ostvarivanje interne kamatne stope veće od 10% ( ).
9.4 Najvaţniji naĉini finansiranja
Ovaj dio opisuje najčešće i generalne mehanizma za finansiranje koji se koriste za obnovljive izvore energije i
energetsku efikasnost. Ostali posebni programi, kao što su Evropska finansiranja su takoĎer dostupni.
Sveobuhvatne i aţurirane informacije o ovim programima mogu se naći na web stranici Kancelarije za Sporazum
(46)
(47)
Dodatne informacije o finansiranju http://sefi.unep.org/fileadmin/media/sefi/docs/publications/pfm_ EE.pdf
Dodatne informacije o tome kako proizvesti profitabilne energetske efikasne projekte mogu se naći (BEEP) na:
http://www.dena.de/fileadmin/user_upload/Download/ Dokumente/Publikationen/internationales/BEEP_ Project_ Brochure.pdf
58
gradonačelnika evropskih gradova www.eumayors.eu
48
9.4.1 Revolving fondovi ( )
To je finansijski sistem koji za cilj ima uspostavljanje odrţivog finansiranja za skup investicijskih projekata. Fond
moţe uključivati zajmove ili bespovratna sredstva i cilj mu je da postane samoodrţiv nakon prve kapitalizacije.
Cilj je da se ulaţe u profitabilne projekte s kratkim rokom za otplatu, koji će biti otplaćeni, i korištenje istog fonda
za finansiranje novih projekata. Moţe biti osnovan kao bankovni račun vlasnika ili kao zasebno pravno lice.
Kamatna stopa koja se uglavnom primjenjuje u kapitalizaciji revolving fondova je niţa od trţišne ili je čak 0%.
Grejs periodi su takoĎe česta za periodično plaćanje revolving fondova.
Postoji nekoliko stranaka unutar revolving fonda: Vlasnici mogu biti privatna ili javna preduzeća, organizacije,
institucije ili vlasti. Operater fonda moţe biti ili njegov vlasnik ili imenovani organ. Vanjski donatori i finansijeri daju
doprinos fondu u obliku grantova, subvencija, zajmova ili drugih vrsta povratnih doprinosa. Pozajmljivači mogu biti
ili nosioci projekta ili izvoĎači. Prema uslovima revolving fonda, uštede ili zarade dobivene od projekata trebaju biti
plaćeni nazad fondu u odreĎenom vremenskom razdoblju, u odreĎenim vremenskim intervalima.
9.4.2 Finasiranje od strane trećeg lica
Moţda najlakši način da općina /opština poduzme sveobuhvatne akcije za energetsku efikasnost je da dopusti da
netko drugi osigura kapital i preuzme finansijski rizik. S tim alternativnim metodama finansiranja, mogu se
očekivati visoki troškovi finansiranja pa prema tome i dobitak koji će otići na nečiji tuĎi bankovni račun. MeĎutim,
kamatna stopa je samo jedan faktor meĎu mnogima koje treba uzeti u obzir pri odreĎivanju prikladnosti sredstva
za finansiranje projekta.
49
9.4.3 Lizing ( )
Klijent (zakupac) čini isplate glavnice i kamata finansijskim institucijama (najmodavac). Učestalost plaćanja zavisi
od ugovora. Tok prihoda od uštede pokriva plaćanje najma. To moţe biti atraktivna alternativa za zaduţivanje jer
plaćanja najma imaju tendenciju da budu niţa od isplate kredita, te se obično koristi za industrijsku opremu.
Postoje dvije glavne vrste najmova: kapitalni i operativni.
 Kapitalni najmovi su kupovina opreme na rate. U glavnom najmu, primalac posjeduje i deprecira opremu
i moţe imati koristi od povezanih poreznih olakšica. Osnovno sredstvo i povezane obaveze pojavljuju se
u bilansu stanja.
 U operativnom najmu vlasnik imovine posjeduje opremu i iznajmljuje je korsniku lizinga za fiksnu
mjesečnu naknadu. To je izvor finansiranja koji je van bilansa stanja. To pomjera rizik sa najmoprimca
na najmodavca, ali ima tendenciju da bude skuplji za najmoprimca.
50
9.4.4 Firme za energetske usluge ( )
Firme za energetske usluge (ESCO) su opisane u 'Tehničkim mjerama', Dio III ovog Vodiča. ESCO obično
finansira projekte za uštedu energije bez ikakvih prethodnih investicionih troškova za lokalne vlasti. Troškovi
ulaganja se vraćaju i ostvaruje se profit od energetskih ušteda ostvarenih tokom ugovornog razdoblja. Ugovor
garantuje odreĎenu količinu energetskih ušteda za lokalne vlasti, te pruţa mogućnost za grad da izbjegne
ulaganja u nepoznato. Nakon što ugovor istekne, grad posjeduje efikasnije zgrade s manje troškova za energiju.
Često, ESCO nudi 'garanciju za izvoĎenje' koja moţe imati nekoliko oblika. Garancija moţe revolvirati oko
stvarnog protoka energetskih ušteda iz retrofit projekta. Alternativno, garancija moţe odrediti da će uštede
energije biti dovoljne za otplatu mjesečnih troškova servisiranja duga. Ključna prednost za vlasnike zgrada je
uklanjanje rizika nepostizanja projektnih rezultata, zadrţavajući pri tom operativne troškove na pristupačnom
nivou.
Finansiranje je ureĎeno tako da uštede energije pokriju trošak izvoĎača i troškove ulaganja u nove i više
energetski efikasnije opreme. Opcije otplate su po dogovoru.
(48)
(49)
(50)
Daljnje informacije o EBRD-Dexia-Fondelec revolving fondu mogu se naći na www.ebrd.com/new/pressrel/2000/17feb15x.htm
i dokumentu ‘Financiranje energetski učinkovitih kuća 'od Međunarodne agencije za energiju (IEA)
http://www.iea.org/Papers/2008/cd_energy_ efficiency_ policy/2-Buildings/2-FinancialBarrierBuilding.pdf
www.leaseurope.org/ je udruženje za auto lizing evropskih komapnija.
više informacija na raspolaganju u sekciji ‘publikacije’ http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/ i
http://www.worldenergy.org/documents/esco_ synthesis.pdf Dalje, međunarodna agencija za energiju nudi veliki broj
informacija na http://www.ieadsm.org/ViewTask.aspx?ID=16&Task=16&Sort=0#ancPublications3
59
Mjerenja i verifikacija proizvedene energije i ušteda su kritični za sve strane koje su uključene u projekat. Stoga,
51
protokol( ) usmjeren na rad, s opštim uslovima i metodama za evaluaciju efikasnosti projekata za kupce,
prodavače i finansijere će biti od suštinskog značaja. Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, MeĎunarodni
protokol za mjerenje i verifikaciju (IPMVP) je meĎunarodni skup standardizovanih postupaka za mjerenje i
verifikaciju (M & V) ušteda projektima energetske efikasnosti (takoĎe u iskoristivosti voda). Ovaj protokol je široko
prihvaćen i usvojen.
52
9.4.5
ESCO interaktivni model ili javne interne obaveze izvoĊenja (PICO) ( )
Osim velikog privatnog ESCO sektora, javni sektor ESCO-a nazvan “Model iInterakcije”, ili javne interne obaveze
izvoĎenja (PICO), koristi se uglavnom u Njemačkoj.
U Pico modelu, odjel u javnoj upravi djeluje kao jedinica slična ESCO-u, koja je u funkciji za drugi odjel. ESCO
odjel organizuje, finansira i sprovodi poboljšanja energetske efikasnosti uglavnom kroz fond koji čini općinski
/opštinski novac, i koristi postojeći know-how. To omogućuje veće uštede i implementaciju manje profitabilnih
53
projekata, koji bi se inače ignorisali od strane privatnog ESCO-a( ). MeĎutim, ovi projekti nemaju garanciju
uštede energije, jer ne postoje mehanizmi za sankcionisanje unutar jedne organizacije (iako PICO uključuje
indikatore uštede). To moţe rezultirati manje efikasna ulaganja. Ipak, ova šema povećava aktivnost za štednju
energije.
KONKRETAN PRIMJER IZ ŠTUTGARTA
Interno ugovaranje je zavšeno 1995. pod vodstvom Agencije za zaštitu okoline grada Štutgarta (Stuttgart) s
odreĎenim ciljem utvrĎivanja predfinansiranja za mjere štednje energije i vode, kao i za samo sprovoĎenje
mjera. Uštede troškova kroz sprovoĎenje ovih mjera idu nazad Agenciji za zaštitu okoline iz budţeta za
energetske troškove pojedinih odjela kao i od lokalnih komunalnih preduzeća sve dok se ulaganja ne otplate.
Nakon toga, sredstva ponovno postaju raspoloţiva.
Od kada je koncept pokrenut, više od 220 mjera je sprovedeno i uloţeno je 8,1 miliona eura. I mali
(poboljšanja za kontrolu tehnologija) i veliki (izgradnja sistema grijanja na pelet) projekti su implementirani.
Prosječno razdoblje povrata investiranog kapitala je 7 godina. U meĎuvremenu godišnja ušteda će iznositi
3
više 1.200.000 eura, što predstavlja oko 32.000 m vode, 15.000 MWh toplotne energije i 2.000 MWh
električne energije. Osim povećanja energetske efikasnosti, interno „gradsko“ ugovaranje omogućilo je
54
gradnju sistema za korištenje obnovljivih izvora energije (27% investicija).( )
55
9.4.6 Javno-privatna partnerstva (PPP)( )
U ovom slučaju lokalna vlast koristi koncesijsku šemu pod odreĎenim obavezama. Na primjer, javna uprava
promviše izgradnju nulte emisije bazena, ili instalacije centralnog grijanja i hlaĎenja, dopuštajući privatnoj firmi da
revolvira dobit u odnosu na početno ulaganje. Ova vrsta ugovora mora biti fleksibilna kako bi se omogućilo
privatnoj firmi da produţi ugovor u slučaju nepredviĎenih kašnjenja u otplaćivanju. Štaviše, frekventne analize
dospjelih naplata se takoĎe preporučuju kako bi se pratila evaluacija dobiti.
Primjer finansiranja od treće strane upravljanog od strane vlade je španski IDAE model, koji finansira
obnovljive projekte u Španiji od kasnih 1980-ih. IDAE identifikuje projekat, osigurava kapital za izradu (ili
instaliranje nove energetski efikasne opreme), i vraća svoju investiciju, uključuje pri tom trošak svojih usluga,
od proizvodnje energije ili štednje. Drugim riječima, IDAE financira sve troškove i pretpostavlja tehničku
odgovornost ulaganja. Na kraju ugovora, dizajner projekta i korisnik postrojenja posjeduju sva kapitalna
sredstva. U većini slučajeva vladina agencija IDAE radi poput ESCO-a i uloţila je 95 M € u projekte
obnovljivih izvora energije i iskoristila je još 104 miliona € za 144 projekata u sklopu mehanizma finansiranja
od treće strane.
(51)
(52)
(53)
(54)
55
( )
može se besplatno skinuti sa www.ipmvp.org
www.eceee.org/EEES/public_ sector/PROSTappendix8.pdf
Irrek et al. 2005 – PICOlight projekat je projekat podržan od Evropske komisje kroz program SAVE. Više infromacija na
http://www.iclei-europe.org/?picolight
primjer iz publikacije:Rješenja za promjene –Kako lokalne vlade mogu napraviti razliku u zaštiti klime (Alijansa za klimu Climate Alliance 2008).
Svjetski uspješan primjer Javno-privatnog partnerstva se može naći u dokumentu ‘Javno –privatno partnerstvo: Lokalne
iniciative 2007’ na www.theclimategroup.org/assets/resources/ppp_ booklet.pdf
60
POGLAVLJE 10
Implementacija SEAP-a
Implementacija SEAP-a je korak koji iziskuje najviše vremena, truda i financijskih sredstava. To je razlog zbog
čega je mobilizacija sudionika i graĎana od velikog značaja. Da li će SEAP biti uspješno sproveden, ili će ostati
gomila papirologije ovisi u velikoj mjeri o ljudskom faktoru. SEAP-om treba upravljati organizacija koja podrţava
ljude u njihovom radu, tamo gdje postoji stav o kontinuiranom učenju, i gdje pogreške i neuspjesi predstavljaju
mogućnosti za nova učenja u organizacijama i za pojedince. Ako se ljudima da odgovornost, ohrabrenje, resursi i
motiviranost, stvari će se dogoditi.
Tokom faze implementacije, esencijalno je da se osigura dobra interna komunikacija (izmeĎu različitih odjela
lokalne vlasti, udruţenih tijela javne vlasti i svih osoba koje su uključene (lokalni graĎevinski menadţeri ...), kao i
vanjska komunikacija (graĎani i sudionici). To će doprinijeti podizanju svijesti, povećati znanje o pitanjima,
podstaknuti promjene u ponašanju, te osigurati široku podršku za cijeli proces implementacije SEAP-a (vidi
poglavlje o komunikacijskom procesu).
Praćenje napretka i ušteda energije /CO2 treba biti sastavni dio SEAP implementacije (vidi sljedeće poglavlje).
Konačno, umreţavanje sa drugim lokalnim vlastima koje su fazi izrade ili implementacije SEAP-a, pruţiće
dodatnu vrijednost prema ispunjavanju ciljeva 2020. razmjenom iskustava i najboljih praksi, te uspostavljanjem
sinergija. Umreţavanje izmeĎu potencijalnih potpisnika Sporazuma i podsticanje njihove uključenosti u Sporazum
gradonačelnika je takoĎe preporučeno.
SAVJETI ZA STAVLJANJE SEAP-A U PRAKSU










(56)
Usvojiti pristup upravljanja projektima: kontrola rokova, finansijske kontrole, planiranja, analize
56
odstupanja i upravljanje rizicima. Koristite proceduru kvalitete( ) upravljanja.
Podijeliti projekat u različite dijelove i odabrati odgovorne osobe.
Pripremiti konkretne postupke i procese usmjerene na sprovoĎenje svakog dijela projekta. Sistem
kvalitete je koristan alat kako bi bili sigurni da su postupci u skladu s ciljevima.
Uspostaviti 'score-card' sistem za praćenje i nadzor svog plana. Pokazatelji kao što su postotna
usklaĎenost s rokovima, postotak odstupanja budţeta, postotak smanjenja emisije sa već
implementiranim mjerama i drugim pokazateljima koje lokalna vlast moţe predloţiti.
Planirajte praćenje sa sudionicima formiranjem kalendara sastanaka kako bi ih obavijestli o
rezultatima. Zanimljive ideje mogu nastati tokom tih sastanaka ili je moguće otkrivanje budućih
društvenih barijera.
Predvidjeti buduće dogaĎaje i uzeti u obzir pregovore i administrativne korake koji će se pratiti od
strane javne upravi za početak projekta. Javni projekti obično zahtijevaju dugo vrijeme za dobivanje
ovlaštenja i odobrenja. U ovom slučaju, precizno planiranje uključujući sigurnosne faktore je poţeljno,
uglavnom na početku SEAP implementacije.
Predloţiti, odobriti i učiniti operativnim program obuke barem za one osobe koje su direktno uključene
u implementaciju.
Motivisati svoj tim. Ova tačka veoma je povezana sa poglavljem 'izgradnja podrške'. Interni ljudi su
vaţni sudionici.
Često obaviještavajte Gradsko vijeće (ili ekvivalentno tijelo) i političare kako bi ih učinili vaţnim
dijelom uspjeha i neuspjeha i pridobili njihovu predanost. Ova tačka se smatra kao vrlo vaţnom
tokom konsultacija stručnjaka, prije izrade ovog Vodiča.
Neke mjere predloţene u SEAP-u moţda moraju biti ispitane prije masovne implementacije. Alati
poput pilot projekata ili demonstracijskih projekata mogu biti korišteni za testiranje prikladnosti tih
mjera.
61
Evropska energetska nagrada (EEA) www.european-energy-award.org
POGLAVLJE 11
Monitoring i izvještavanje o progresu
Monitoring je vrlo vaţan dio SEAP procesa. Redovno praćenje uz adekvatne adaptacija plana omogućuje
pokretanje kontinuiranog poboljšanja procesa. Kao što je ranije spomenuto, potpisnice Sporazuma se obvezuju
da će podnijeti izvještaj o implementaciji '' svake druge godine nakon podnošenja SEAP-a 'u svrhe vrednovanja,
praćenja i provjere'. Poseban vodič za praćenje i izvještavanje će biti objavljen od strane Evropske komisije u
2010.
Takav izvještaj o implementaciji treba uključivati aţuriran inventar emisija CO 2 (MEI, inventar praćenja emisija).
Lokalne vlasti su ohrabrene da kompiliraju inventar CO2 emisija na godišnjem nivou (vidi Dio II, Poglavlje 5:
Izvještavanje i dokumentacija).
MeĎutim, ako lokalna vlast smatra da takvi redovni inventari stavljaju preveliki pritisak na ljudske i finansijske
resurse, moţe se odlučiti da sprovodi inventar svake četvrte godine. Lokalnim vlastima se preporučuje da
pripreme MEI i izvještaj barem svake četvrte godine, što znači alternativno podnošenje Akcionog izvještaja svake
druge godine‟ – bez MEI-a‟ – (godina 2, 6, 10, 14...) i „Izvještaja o implementaciji – sa MEI-m (godina 4, 8, 12,
16...). Izvještaj o implementaciji sadrţi kvantifikovane informacije o sprovedenim mjerama, njihovom učinku na
potrošnju energije i emisije CO2 te analize o SEAP procesu implementacije, uključujući niz korektivnih i
preventivnih mjera kada je to potrebno. Akcioni izvještaj sadrţi kvalitativne informacije o implementaciji SEAP.-a
To uključuje analizu stanja i kvalitativne, korektivne i preventivne mjere. Evropska komisija će obezbjediti
odreĎeni format za svaku vrstu izvještaja.
Kao što je ranije spomenuto, neki indikatori su potrebni kako bi se procijenio napredak i performanse SEAP-a.
Iako će za monitoring i izvještavanje biti štampan poseban vodič od strane JRC-a, neki indikatori su predloţeni u
ovom Vodiču kako bi imali orijentaciju o vrsti parametara monitoringa koji bi se mogli koristiti.
TABLICA 2. MOGUĆIH POKAZATELJA ZA PRAĆENJE SEAP IMPLEMENTACIJE
POKAZATELJI
POTEŠKOĆE PRI
PRIKUPLJANJE PODATAKA
PRIKUPLJANJU
PODATAKA(*)
SEKTOR: Transport
Ugovor s javnim prevoznikom.
Broj putnika koji koriste javni
1
Odaberite reprezentativne linije
prevoz godišnje
za praćenje.
Kms biciklističkih staza.
1
Gradsko vijeće
Kms ulica samo za pješake
/Kms opštinskih/općinskih
puteva i ulica
Broj vozila koja proĎu pored
odreĎene tačku godišnje (godina
/mjesec (odredite
representativnu ulicu /tačku).
1
Gradsko vijeće
2
Instairajte brojač auta na
reprezentativnim ulicama
/cestama.
Ukupna potrošnja energije u
javnom voznom parku.
1
Ukupna potrošnja obnovljivih
goriva u javnim voznim
parkovima.
1
% stanovništva koje ţivi do 400
m od bus stanice/usluge.
3
POZITIVAN TREND
Ekstratovati podatke sa računa
snabdjevača gorivom.
Konvertujte ih u energiju.
Ekstratovati podatke sa računa
snabdjevača bio gorivom.
Konvertujte ih u energiju.
Zbrojite ovaj podatak sa
prethodnim i usporedite
vrijednosti.
Sprovedite ankete u
selektovanim opštinskim
/općinskim područjima
62
Prosjek km koji su pod
opterećenjem saobraćajnih guţvi
2
Tone fosilnih i bio goriva
prodanih na reprezentativnim
1
selektovanim benzinskim
stanicama.
(*) 1 - LAKO, 2 - SREDNJE TEŠKO, 3 - TEŠKO.
SEKTOR: Zgradarstvo
% domaćinstava sa
energetskom naljepnicom A/B/C.
2
Ukupna potrošnja energije javnih
zgrada.
1
Ukupna površina solarnih
kolektora.
3
Ukupna potrošnja električne
energije u domaćinstvima. (*)
2
Ukupna potrošnja plina u
domaćinstvima. (*)
2
Izvršite analizu fluidnosti
saobraćaja u posebnim
područjima
Potpišite sporazum sa
slektovanim benzinskim
stanicama lociranim u
opštini/općini.
Gradsko vijeće, nacionalna
/regionalan agencija za
energiju , itd.
Vidi Dio II, Poglavlje 4,
prikupljanja podataka o energiji
Gradsko vijeće.
Vidi dio II, poglavlje 4,
prikupljanje podataka o energiji,
Gradsko vijeće, Regionalne
/nacionalne javne uprave (iz
donacija) i odabranim
područjima, anketa od vrata do
vrata.
Vidi dio II, poglavlje 4,
prikupljanje podataka o energiji
Odabrana područja, anketa od
vrata do vrata
Vidi dio II, poglavlje 4,
prikupljanje podataka o energiji
Odabrana područja, anketa od
vrata do vrata
SEKTOR: Loklana proizvodnja energije
Struja: prozvedena od lokalnih
proizvoĎača(*)
SEKTOR: Uključenost privatnog sektora
Broj firmi koje se bave
energetskim uslugama,
energetskom efikasnošću i
obnovljivim izvorima energije.
SEKTOR: Uključenost graĎana
Broj graĎana koji pohaĎaju
dogaĎanja vezana za
energetske efikasnost
/obnovljive izvore energije.
2
2
1
Vidi dio II, poglavlje 4,
prikupljanje podataka o energiji
Regionalne naionalne javne
administracije (dokazi o
traifama).
Gradsko vijeće i regionalna
/nacionalna javna
administracija
Gradsko vijeće i Udruţenja
potrošača.
63
SEKTOR: Zelena javna nabavka (GPP)
Prije implementacije GPP-a,
definišite indikator za svaku
kategoriju i usporedite s tipičnom
vrijednošću. Na primjer,
usporedite kgCO2 /kWh zelene
električne energije s prethodnom
vrijednosti. Koristite podatke
prikupljene iz svih nabavki za
izradu jedinstvenog indikatora.
2
Gradsko vijeće
Frekventnost prikupljanja podataka po pravilu moţe biti svakih 12 mjeseci (57).
ILLNAU-EFFRETIKON (15,‘600 STANOVNIKA, PREDGRAĐE, EVROPSKA ENERGETSKA NAGRADA®
1998)
Grad Illnau-Effretikon u Švicarskoj je realizovao Bazni inventar emisija 2001. Nakon čega je odobren plan
aktivnosti (slično SEAP), a na temelju rezultata inicijalnog energetskog pregleda koji se zasnivao na
Evropskom Energetskoj nagradi. Unutar projektne grupe koju čine druge EEA ® općine/opštine, procjena je
da je 44 od ukupno 87 mjera EEA alata za procjene potencijalnih CO2 smanjenja i energetskih ušteda
sprovedeno kako bi se pratile emisije stakleničkih gasova (GHG). Implementacija plana aktivnosti /SEAP-a
prati se u realnom vremenu snimanjem smanjenja CO2 čim je mjera implementirana i stavljena u EEA alat
za procjene. Stoga, procjena kvalitete je popraćena kvantitativnom analizom.
Ovi podaci mogu biti prikupljeni od komunalnih, poreznih kancelarija (obračun uzoraka potrošnje električne energije
analiziranjem plaćenim porezima za struju) u javnoj upravi ili obavljnjema istraživanja u odabranim područjima. Prikupljanje
podataka od poreza može biti izvedivo ili ne, zavisno o mehanizmima oporezivanja svake zemlje.
57
( ) U nekim slučajevima, češće prikupljanje podataka može biti bolje. U tim slučajevima, sezonski uticaji se moraju uzeti u obzir
kako bi se izvela prava analia situacije. Nakon prve godine zaključeno je, da mjesečna ili tromjesečna međugodišnja analiza
može biti sprovedena.
(*)
64
DODATAK 1
Prijedlozi aspekata za bazne preglede
OBIM
Strukturea energije i CO 2
emisije
KLJUĈNI ASPEKTI PROCJENE
 Nivo i evolucija potrošnje energije i emisije CO2 po sektorima i po nosiocu
energije (vidi Dio II). Opšta i po glavi stanovnika.
Obnovljive energije






Tipologija postojećih objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Proizvodnja obnovljive energije i trendovi.
Korištenje poljoprivredne i šumske biomase kao obnovljivih izvora energije.
Postojanje bioenergetskih usjeva.
Stepen samosnabdijevanja sa obnovljivom energijom.
Potencijali za proizvodnju obnovljive energije: solarna- termalna i
fotonaponska, vjetar, mini-hidro elektrane, biomasa, drugi.
Potrošnja i upravljanje
energijom u lokalnoj
administraciji

Nivo i promjene u potrošnji energije lokalne uprave po sektorima (zgrade i
oprema, javna rasvjeta, upravljanje otpadom, tretman otpadnih voda, itd.) i
po po nosiocu energije (vidi Dio II).
Procjena energetske efikasnsoti u zgradama i opremi korištenjem indeksa
2
2
efikasnosti potrošnje energije (na primjer: kWh/m , kWh/m - korisnik,
2
kWh/m sati korištenja). To omogućuje identifikaciju zgrada u kojima postoji
više potencijala za poboljšanje.
Karakterizacija najvećih potrošača energije meĎu općinskim /opštinskim
zgradama i opremom /objektima. Analiza ključnih varijabli (na primjer: vrsta
gradnje, grijanje, hlaĎenje, ventilaciju, rasvjeta, kuhinja, odrţavanje, solarne
tople vode, primjena najboljih praksi ...).
Procjenjivanje vrste lampi, rasvjete i energetskih pitanja u sklopu javne
rasvjete.
Procjena energetske efikasnosti korištenjem indeksa potrošnje energije.
Stepen adekvatnosti upravljanja energijom u javnim zgradama /opremom i
javnom rasvjetom (uključujući i računovodstva i revizije).
Osnovane inicijative za poboljšanje energetske uštede i efikasnosti i
rezultata realizovane do dana procjene.
Identifikacija potencijala za poboljšanje energetskih ušteda i efikasnosti u
zgradama, opremi /objektima i javnoj rasvjeti.







Potrošnja energije
opštinskog /općinskog
voznog parka






Energetske infrastrukture




Zgradarstvo

Evaluacija sastavu općinskog /opštinskog voznog parka (vlastita vozila i od
vanjskih usluga), godišnja potrošnja energije (vidi Dio II).
Sastav voznog parka javnog gradskog prijevoza, godišnja potrošnja
energije.
Stepen energetskog upravljanja općinskim /opštinskim voznim parkom i
javnim prijevozom.
Osnovana inicijativa za poboljšanje smanjenja potrošnje energije i rezultati
zaključno sa danom procjene.
Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti.
Postrojanje za proizvodnju električne energije, kao i toplotne i rashladne
energije.
Karakteristike distribucijskih mreţe, električne energije i gasa kao i svake
centralne distribucijske mreţe toplota /hlaĎenje
Osnovane inicijative za poboljšanje energetske efikasnosti postrojenja i
distribucijskih mreţa; rezultati dobiveni zaključno sa danom procjene.
Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti.
Tipologija postojećeg fonda zgrada: namjena (stambene, trgovina, usluge,
socijalne ...), starost, toplotna izolacija i druge osobine vezane za
65




Industrija




Transport i mobilnost






Urbanističko planiranje





Javne nabavke



Rasvjeta



Sposobnost i stručnost

energetsku efikasnost, potrošnja energije i trendovi (ako je dostupno, vidjeti
Dio II), status zaštićenosti, stopa obnovljenosti, stanari.
Karakteristike i energetske performanse novih graĎevina i najvaţnijih
renoviranih objekata.
Koji su minimalni pravni energetski zahtjevi za novogradnju i najvaţnija
renoviranja? Jesu li zadovoljeni u praksi?
Postojanje inicijativa za promovisanje energetske efikasnosti i obnovljivih
izvora energije u različitim kategorijama zgrada
Koji rezultati su postignuti? Koje su mogućnosti?
Vaţnost industrijskog sektora u energetskom bilansu i emisijama CO2. Da li
je to ciljani sektor za naš SEAP?
Postojanje javnih i privatnih inicijativa za promovisanje uštede energije i
efikasnosti u industriji. Ključni rezultati.
Stepen integracije upravljanja energijom /emisijama u industrijskim
preduzećima?
Mogućnosti i potencijali za uštedu energije i efikasnosti u industriji.
Obiljeţja potraţnje za mobilnost i načina prijevoza. Benčmarking i glavni
trendovi.
Koja su glavna obiljeţja mreţe javnog prijevoza? Stepen razvoja i
primjerenosti?
Kako se razvija upotreba javnog prijevoza?
Postoje li problemi sa zagušenjima i /ili kvalitetom vazduha?
Adekvatnost javnog prostora za pješake i bicikle.
Upravljanje inicijativima i planiranje mobilnosti. Inicijative za promovisanje
javnog prijevoza, bicikala i pješaka.
Karakteristike postojećih i projektovanih „urbanih prostora', vezanih za
mobilnost: urbana gustoća, raznolikost namjene i (stambene, privredne
aktivnosti, shopping,) i profili zgrada.
Stepen disperzije i kompaktnosti urbanog razvoja.
Dostupnost i lokacija glavnih usluga i objekata (obrazovne, zdravstvene,
kulturne, komercijalne, zelena površine...) i blizine stanovništva.
Stepen adekvatnosti integracije kriterija za energetsku efikasnost u odnosu
na planiranje urbanog razvoja.
Stepen adekvatnosti integracije kriterija za odrţivu mobilnost u odnosu na
urbanističko planiranje.
Postojanje odreĎene političke predanosti za zelene javne nabavke.
Stepen sprovoĎenja kriterija za energiju i klimatske promjene u javnoj
nabavci.
Postojanje posebnih postupaka, korištenja posebnih alata (ugljični otisak ili
drugi).
Razvoj i primjerenost aktivnosti komunikacije i podizanja svijesti
stanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti.
Nivo svijesti stanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti i
potencijalnim uštedama.
Postojanje inicijativa i alata kako bi se olakšalo učestvovanje graĎana i
sudionika u SEAP procesu i politikama za energetske i klimatske promjene
lokalne vlasti.
Postojanje odgovarajućih znanja i vještina općinskog /opštinskog osoblja:
tehnička stručnost (energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije,
66

efikasan prijevoz ...), upravljanje projektima, upravljanje podacima
(nedostatak vještina u tom području moţe biti prava prepreka!), finansijsko
upravljanje i razvoj investicionih projekata, komunikacijske vještine (kako
promovisati promjene u ponašanju, itd.), zelena javna nabavk ...?
Da li postoji plan za obuku osoblja iz tiih oblasti?
Izvor: Metodološki vodič za reviziju Akcionog plana Lokalne Agende 21 u baskijskim zemljama – UDALSAREA21 (Mreža za održivost baskijskih opštinay)
www.udalsarea21.ent
67
DODATAK 2
Koristi od SEAP-a
Podrţavanjem implementacije, SEAP-a će lokalnim (politiĉkim) vlastima
omogućiti slijedeće koristi:



















pridonijeti globalnoj borbi protiv klimatskih promjena – globalno smanjenje stakleničkih gasova takoĎe će
zaštititi grad od klimatskih promjena;
demonstrirati posvećenost za zaštitu okoline i efikasno upravljanje resursima;
učestvovanje civilnog društva, unapreĎenje lokalne demokratije;
poboljšanje slike grada;
politička prepoznatljivost tokom procesa;
oţivjeti osjećaj zajedništva oko zajedničkog projekta;
ekonomske prednosti i zaposlenost (obnova zgrada ...);
bolja energetska efiksanost i ušteda energije;
dobiti jasnu, iskrenu i sveobuhvatnu sliku budţetskih izdataka povezanih s korištenjem energije i
identifikacija slabih tačaka;
razviti jasnu, cjelovitu i realnu strategiju za poboljšanje;
pristup nacionalnom /evropskom finansiranju;
poboljšati dobrobit graĎana;
lokalni kvalitet ţivota i zdravlje (smanjena zagušenost saobraćaja, poboljšan kvalitet vazduha ...);
osigurati buduća finansijska sredstva kroz uštede energije i lokalnu proizvodnju energije;
poboljšati dugoročnu energetsku nezavisnost grada;
eventualne sinergije s postojećim obavezama i politikama;
spremnost za bolje korištenje raspoloţivih finansijskih sredstava (lokalni, grantovi EU i ostale finansijske
šeme);
bolji poloţaj za sprovoĎenje nacionalnih i /ili EU politika i zakonodavstva;
koristi od umreţavanja s drugim potpisnicima Saveza gradonačelnika evropskih gradova.
68
DODATAK 3
Ključne evropske politike za klimatske promjene i
energiju na lokalnom nivou
1 . Direktiva za energetski performans zgrada (The Energy Performance of Buildings Directive)
(2002/91/EC), koja definiše slijedeće obaveze za Zemlje članice:
postavljanje metode za izračunavanje /mjerenje energetskih karakteristika zgrade;
postavljanje minimalnih standarda energetske efikasnosti za nove /obnovljene zgrade;
postavljanje šeme za sertifikaciju koja informiše potencijallne kupce /iznajmljivače (stambeni,
komercijalni, ...) o energetskom performansu date zgrade;
prikazivanje energetskog sertifikata o performansama u svim 'javnim' zgradama;
postavljanje inspekcijske šeme sistema hlaĎenja i grijanja iznad odreĎene veličine.
Ovaj propis je trebao biti na snazi u svim drţavama članicama od januara 2006. (s nekim mogućim
kašnjenjenjima do januara 2009. god za neke klauzule), ali mnoge drţave članice kasne u usvajanju
potrebnih mjera i zakona.
2.
Komunikacijski COM (2009) 490 „Akcioni plan za urbanu mobilnost‟ koji za cilj ima usostavljanje akcija
koje se trebaju sprovesti kroz programme i instrumente.
3.
Direktiva 93/116/EC Evropske komisije od 17.decembra 1993. koja predstavlja adaptiranu direktivu
Vijeća 80/1268/EEC, a koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila.
4.
Direktiva 2009/28/EC vezana za promovisanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora.
5.
Direktiva 2003/30/EC vezana za promovisanje upotrebe biogoriva u saobraćaju.
6.
Direktiva 2006/32/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 5. aprila 2006. Za energetsku efikasnost krajnje
potrošnje i energetskih usluga i opozivajuću Direktivu Vijeća 93/76/EEC.
69

Pregled

Uvod u projekt Covenant CapaCity

NEUROPATSKE BOLI

Pregled

Uvod u laboratorijski rad teorija I r

Izbori u „bosanskom loncu“

Kako izraditi SEAP_CoM_Dio-II-download

SEMAFORIZIRANA RASKRIŢJA

Politička optička varka

DivrejTora

upravljanje vremenom- potreba modernog menadţera