Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 96 • veljača 2015. • godina XVI
- Sadnja ruža
- Gnojidba krumpira
- Sorte krumpira
- Mineralna gnojidba duhana
- Otrovanje pčela
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI!
1. KORAK
2. KORAK
3. KORAK
Ispunite bodovnu pristupnicu
vjerodostojnim podacima
Preuzmite Vašu privremenu
bodovnu karticu
Prikupljajte bodove i koristite
raspoloživi iznos u KM
Ako već imate magnetnu karticu
Kluba Green Garden, odmah možete
početi s prikupljanjem bodova!
TABLICA BODOVANJA
*tablica boniteta može biti varijabilna
kroz bonitetna razdoblja
*proizvodi označeni kao akcijski/
sniženi ili pojedini posebno označeni
proizvodi ne podliježu obračunu bodova
POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:
od 01. 10. do 31. 03.
od 01. 04. do 30. 09.
Riječ urednika
Editor’s word
Prvi broj glasila Green Garden u 2015. godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti
poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za
cvjećarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo te vinovu lozu. Početne
stranice glasila namijenjene su ljubiteljima cvijeća, a od priloga
izdvajamo onaj o ružama i nekim lukovičastim biljnim vrstama.
Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine započinje sadnja krumpira. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti,
pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira.
Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka i vinove loze, iza koje slijedi zimska zaštita. Za ljubitelje
voćaka i vinove loze pripremili smo prilog vezan za tu tematiku.
Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze
čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove
loze.
Ljubitelji voćaka mogu pročitati nekoliko zanimljivih priloga
o japansko-kineskim sortama šljiva, nashi kruškama i oskoruši.
Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u
ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći
svoje čitatelje.
Uredništvo
Sadržaj
Proljetna sadnja ruža......................................... 4
Gladiole i ljiljani - omiljene lukovice ...................
za proljetnu sadnju ............................................ 6
Visibaba - vjesnik proljeća.................................8
Problemi s travnjacima nakon zime ...............10
Rikula - zeleno blago naših predaka ..............12
Mineralna gnojidba krumpira ..........................15
Naklijavanje i rezidba gomolja krumpira........16
The first issue of Green Garden in 2015. brings you many interesting articles from different fields of agricultural production.
The largest number of articles is related to the field of floriculture,
vegetable growing, fruit growing and vine. First pages are dedicated to the lovers of flowers, and among all articles we recommend to read an article about roses and flower bulbs.
The beginning of February in south Herzegovina is time when
many producers start with planting of seed potatoes. To make it
easier for them to choose what varieties will they plant – we have
prepared special article about new seed potato varieties.
These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees
and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit
growers and winegrowers can find special article about pruning.
For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning.
On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a couple of interesting articles about japanese-chinese varieties of
plums, nashi pears and service tree.
This is only a part of everything that you can find in the first
issue of Green Garden this year. We believe that other articles will
also find their readers.
Editor’s office
Pet najznačajnijih „žutih“ sorti krumpira u BiH 18
Povrtnjak zimi...................................................20
Zimske salate ................................................... 22
Novi materijali za vezanje voćaka
i vinove loze ...................................................... 24
Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ............26
Biolivo - najbolje organsko gnojivo
za masline .........................................................28
Kinesko-japanske sorte šljive .........................29
Kako riješiti crnu pjegavost u vinogradima?...30
Novosti, obavijesti, najave!!!
U ovom broju između ostalog donosimo Vam i želimo predstaviti novosti u našoj ponudi:
I u ovom broju Vam donosimo obavijesti o novim artiklima koje imamo u ponudi i koje možete pronaći u svim našim Agrocentrima (Široki,
Brijeg, Mostar, Čitluk, Grude, Ljubuški). O svemu detaljnije pročitajte
u nastavku. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim
pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao
njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo
Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima.
Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete
poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Radovi u voćnjaku tijekom zime .................... 32
“Nashi” kruške - nešto posve novo ...............34
Voćarski alat koji se koristi u rezidbi voćaka ... 35
Oviphyt – parafinsko ulje za zaštitu
voćaka i vinove loze tijekom zime..................36
Pitanja i odgovori .............................................38
Cardinal crveni - najpoznatija stolna
sorta vinove loze ..............................................39
Mineralna gnojiva za gnojidbu duhana .........40
Otrovanje pčela.................................................46
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
Proljetna sadnja ruža
Ivana Markota, dipl. ing.
R
uže vole mjesto na kojem ima
dostatno svjetlosti, ali to ne
znači da biljka mora cijeli dan biti
izložena suncu, pogotovo novije sorte
koje vole polusjenu. Ali, važno je naglasiti da ne postoji ruža koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne
ispod krošnji drveća ili borova! Moramo
obratiti pažnju da na mjestu na kojem
ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali
ne i da je vjetrometina.
Poželjno je da se jame za sadnju
iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Dubina jame je 30-40 cm, a isto toliko i
širina. Zemlja mora biti usitnjena i oplemenjena sa 50% odstajaloga stajskog
gnoja ili humusa-komposta.
Danas se u prodaji uglavnom nalaze
sadnice čiji je korijen „obložen“ tresetom a nadzemni dio parafiniran. Prije
sadnje, skine se folija kojom je omotan
korijen, te se sadnica ruže postavlja u
pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagrće pripremljena zemlja
Zemlju oko biljke potisnemo rukama
i pazimo da nam biljka stoji uspravno,
kao i da je cijepljeno mjesto obvezno
na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje.
Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se
jama ispuni otprilike na 2/3 zemljom,
lagano počnemo zalijevati vodom, pazeći pritom da nam ruža ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podržimo dok
voda lagano ne popuni sve praznine
oko korijena. Nakon ovoga ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje,
napravimo oko ruže vijenčić od zemlje
radi lakšeg otjecanja vode pod sam korijen i ponovno zalijemo. Napominjemo
da bi kod sadnje svaka biljka trebala
dobiti oko 5 l vode.
Razmaci sadnje: Ako smo planirali
napraviti ružičnjak, što znači da ćemo
posaditi više grmova ruža u gredice,
moramo znati koji su preporučljivi razmaci da bi naša gredica izgledala baš
kao kod profesionalaca ili u parkovima... stoga navodimo minimalne raz-
make za pojedine sorte ruža. Naravno,
ako želite pojedinačnu sadnju, a to znači da svaki grm stoji odvojen za sebe,
razmaci mogu biti puno veći, ali na taj
način nećete dobiti zatvorenu gredicu
niti otočiće ruža.
Penjačice se sade na razmak od 120
cm. Grmolike ruže u gredici sade se
na razmak od 50 cm (ako su u pitanju
manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako
govorimo o robusnijim ružama). Dakle,
razmak ovisi o sorti grmolike ruže i na-
činu njezina rasta. Čajevke se sade na
minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže
sadimo u više redova, primjenjuje se
cik-cak sadnja gdje se opet pridržavamo razmaka od 40 cm između svake
ruže. Floribunde (park ruže) u gredici
se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3
kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako
ih sadimo u nekoliko redova, koristimo
cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo
na razmak od 25 cm dok se ruže pokrivačice tla sade sa na razmak ne manji
od 80 cm.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Velik izbor sadnica:
ruža čajevki
ruža puzavica
ruža mjesečarki
ruža stablašica
ruža mini
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
6
GLADIOLE I LJILJANI
omiljene lukovice
za proljetnu sadnju
Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od ožujka do svibnja.
Na našem području najčešće se sade koncem ožujka ili početkom
travnja. Među njima dominiraju gladiole i ljiljani.
Stipe Glavina, master struke
U
krasne lukovice ne podnose teška zbijena tla, dobro uspijevaju u
pjeskovitom ilovastom tlu. Prigodom sadnje lukovicu čvrsto utisnite
u tlo, tako da baza bude u dodiru sa
zemljom. Ako je samo spustite u rupu,
ispod lukovice se stvori zračni džep, pa
se ne može ukorijeniti. Dubina sadnje:
općenito je pravilo da je dubina sadnje
2 do 3 puta veća od veličine (promjera)
lukovice. Najčešći razmak sadnje je 8 do
10cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za
krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 naviše iste vrste. Tako
ćete dobiti mnogo ljepšu sliku.
Gladiolus sp. (gladiola)
Dostojanstvenost njezinih cvjetnih
stapki unosi u vrt jednu novu notu.
Temeljna značajka ove biljke jest:
uspravna stabljika, macoliki listovi i
šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u
istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim ni-
jansama duginih boja, a njihov promjer
varira od 5cm u minijaturnih sorti do
15cm u divovskih. Sade se na sunčano
mjesto, zaštićeno od vjetra, u svako
dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 1013cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje
ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste
boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo
ih od sredine travnja do sredine lipnja
u razmacima od 14 dana (jer cvatnja
jednogacvjetnog klasa ne traje duže od
dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini
dovoljno blizu jedna druge, međusobno
se podupiru i nije potreban (dodatni)
potporanj. Osim kao vrtno cvijeće izvrsne su i za rez.
Ime roda dolazi iz latinskog jezika,
u značenju «mali mač», kao aluzija na
oblik listova.
Lilium sp.(ljiljani, krin)
Reputacija «teško uzgojivih» biljaka,
danas nije utemeljena. U posljednjih
30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove
standarde u veličini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki
vrt. Veličina cvijeta varira u promjeru
od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaća
cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave.
Veliko variranje u visini biljke čine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite
sunčano mjesto u vrtu. Ako biljke ne
posadimo na dovoljno sunčano mjesto, stabljike će se iskriviti u potrazi za
suncem i dobit ćete nepravilne biljke. Za
razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili
među niske pokrivače tla.
Lukovice nemaju zaštitni omotač pa
se lako osuše, o čemu moramo voditi
računa. Lukovice svih sorti ljiljana sade
se tako da vršak lukovice bude pokriven
slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako da ne
dopustimo da ljiljan ostane bez vlage.
Ljiljani ne podnose presađivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su
jednom posađeni.
Postojeća paleta hibridnih ljiljana
zadovoljava i najzahtjevnije ukuse.
Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti.
To je cvijet svečanih trenutaka. Žuti ljiljan znak je brige i boli.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
8
Visibaba - vjesnik proljeća
Martina Škegro, master struke
V
isibaba je višegodišnja proljetna
biljka velike rasprostranjenosti,
od parkova, šuma, livada, te okućnica. Raste obično samoniklo u prirodi.
Kako je veoma omiljena biljka, jedan od
ranih vjesnika proljeća, koju nerijetko
nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje
se često sadi i kao kultivirana biljka.
Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivoga zvonastog oblika koji čine šest
latica raspoređenih u dva kruga. Razmnožava se sjemenom ili lukovicom.
Visibaba cvate od siječnja do travnja.
Visibaba je prepoznatljiva po svojim
delikatnim, visećim bijelim cvjetovima koji se pojavljuju već u veljači prije
nego snijeg okopni. Iako je oprašuju
pčele, proizvodnja sjemena je slaba
te se visibabe većinom razmnožavaju
dijeljenjem lukovica. Sjemenke visibaba sadrže i posebne masne tvorevine,
tzv. elaiosome, kojima se hrane mravi.
Mravi sjemenke s elaiosomima odvlače
u mravinjake, te na taj način omogućuju
njihovo rasprostranjivanje
Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim
kopljastim listovima i jednim cvijetom.
Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga. Izvanjske su latice bijele, duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa
zelenom pjegom na vrhu. Mliječnobijeli
cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj
je slab, a u mnogim državama je to zaštićena cvjetna vrsta.
Jeste li znali...
Visibaba je jedna od najranijih proljetnica, te često cvjeta dok snijeg još nije
okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare
bake (babe), a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvijet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Visibaba je i važna medonosna
biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće, te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pčelama. Pčele privučene nektarom, prvo dotaknu njušku
tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke, a zatim u
potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
NOVO
70%061*+"+6ƒ&
,6(-*$&6#0+*
[BDWKFUOFBSBONBOFJEFLPSBDJKF
Vodoupijajuće kuglice su jednostavan, efektan i koristan dodatak sa velikom moći upijanja i zadržavanja
vode. Koriste se u cvjećarstvu i povrtlarstvu, te posebno kao dekoracije i u cvjetnim aranžmanima zbog
svog zanimljivog izgleda i rezervne opskrbe vodom. Kuglice možete kombinirati u većim
ili manjim posudama, raznim vazama,
sa cvijećem, svijećicama, lučicama itd.
Mogućnosti sa kuglicama su mnogobrojne, vrijeme je da Vaša mašta
i kreativnost dođu do izražaja.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
10
Problemi s travnjacima
nakon zime
Ivan Perić, dipl. ing.
M
nogi ljubitelji travnjaka ostali
su iznenađeni izgledom svojih
travnjaka nakon otapanja snijega. Naime, mnogi od njih žalili su se
na problem mjestimičnog propadanja
travnjaka koji se očituje velikim brojem
„ćelavih mjesta“ promjera desetak centimetara.
Pojavu snježnu plijesni prouzročuju
Microdochium nivale (Pink snow mold
syn. Fusariun nivale), Typhula incarnata (Gray snow mold), Typhula ishikariens (Speckled snow mold), Sclerotinia
borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi
uzročnici bolesti mogu se pojaviti pojedinačno ili kao kompleks, što dodatno
otežava njihovo suzbijanje. Među navedenim uzročnicima snježne plijesni
najčešće se javlja Microdochium nivale.
Ovo je vjerojatno najraširenija gljivična bolest u Europi, najčešće napadane
su trave finih i širokih listova kao Agrostis, Lolium, Poa. Simptomi napada su
najvidljiviji poslije zime iako je gljivica
prisutna cijele godine. Neke trave po-
put Festuca rubra pokazuju izrazitu
otpornost prema ovoj bolesti. Snježna
plijesan napada oslabljene i prerasle
biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim
i suviše zbijenim tlima,kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja snježnog pokrivača, izrazito se dobro razvija
u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih
temperatura koje su ispod snježnog
pokrivača
Simptomi na travnjacima
Ako na travnjaku, nakon topljenja
snijega primijetite u rano proljeće svijetlosmeđe površine promjera oko 5
cm,sigurno je u tijeku napad snježne
plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove
se površine mogu povećati i do 30 cm
u promjeru, te daljim širenjem bolesti
zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu
površinu travnjaka. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti već u jesen u
obliku svijetložutih mrlja. Napad snježne plijesni utječe na slabljenje biljaka
koje nakon toga, uz neke sekundarne
infekcije, potpuno odumiru. Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na
širenje micelija po cijeloj površini.
Mjere zaštite
Aerifikacija - prozračivanje jedna
od mjera koja može bitno pridonijeti
nadzoru ove bolesti, zatim uklanjanje snijega s travnjaka, zadnju košnju
treba obaviti što niže da bi smanjili
lisnu površinu prije zime. Travnjak
treba prihraniti prije zime nešto
većim postotkom kalija dok dušika
treba dodati u vrlo maloj količini ili
ništa, ovisno od analize tla. Previsoke
pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati)
kojima se travnjaci prskaju koncem
jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti U slučaju da sve ove
navedene mjere nisu dostatne treba
pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungicida.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA
KAN N 27 jednostavno
NPK 15:15:15 složeno
NPK 8:16:24 složeno
anorgansko dušično gnojivo sa
sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg
granulirano mineralno gnojivo
NPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg
granulirano mineralno gnojivo
NPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg
FERRO PLUS gnojivo na bazi
GNOJIVO ZA TRAVNJAK
UREA N 46
mikroelemenata, granulirano gnojivo
sa željeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg
složeno granulirano mineralno gnojivo
za travnjake. Pakiranje: 5 kg
jednostavno granulirano mineralno
dušično gnojivo. Pakiranje: 5 kg
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
NPK 7:20:30 složeno
granulirano mineralno gnojivo
za voćke. Pakiranje: 5 kg
NPK 10:10:20 složeno
granulirano mineralno gnojivo za krumpir
i korjenasto povrće. Pakiranje: 5 kg
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ
$JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
12
RIKULA - zeleno
blago naših predaka
Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njezin uzgoj vrlo cijenjen
u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku.
To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj
biljnoj vrsti.
Ivica Doko, dipl. ing.
P
ovjesničari kažu kako je rukola
u prehrambenom smislu rođena
Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih, nego
i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom,
bila je najvažniji sastojak sirupa protiv
kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak su
joj pripisivali i afrodizijačka svojstva.
Stoga, više nego raduje, činjenica da
njezino sjeme danas možemo bez većih
poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim
poljoljekarnama. Samo trebamo znati
kako obično nalazimo dvije varijante,
ranije navedenu brzorastuću salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia.
Da ne bi bilo zablude, riječ je o dvije
varijante rikule i to divlje i kultivirane
(stoga na Franchi vrećicama i stoji natpis coltivata). Kod “divlje” rikule listovi
su samo malo više nazubljeni a ukus
je jačeg inteziteta i malo više ljutkast.
Inače, obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima, te se mogu uzgajati na gredici
uporedo sa salatom ili špinatom.
čupaju i peru te po potrebi prodaju u
vezicama. Pored toga, listove možemo
rezati i prodavati slično kao što radimo
i s matovilcem. Obično se po četvornom metru postiže prinos od oko 2 kg.
Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u
vrtu, možemo za potrebe domaćinstva
proizvesti u posudicama na balkonu ili
terasi.
Način pripreme
prebrzo procvjeta i formira žilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana rukola se
može brati i to tako što se lisne rozete
Rukola je idealna kao promjena ili
dodatak standardnim, redovitim salatama. Međutim, kad smo se malo potrudili i već je uzgojili, ne trebamo stati
samo na salatama. Stoga je možete
svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Rukola se
može pripremati i na lešo, poput blitve
ili špinata, s maslinovim uljem, češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu pa i
mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno
nasjeckani listovi rikule služe i kao delikatesni ukras za jela od riže, tjestenine
i krumpira. I što je najvažnije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povrće
bogata vitaminom C, a u 100 grama
rukole ima svega desetak kalorija.
Tehnologija uzgoja
Rikula se može sijati od veljače do
rujna u više navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. Pošto se može uzgajati gotovo na svakom tlu pogodna
je i za krajnje, neiskorištene dijelove
vrta. Međutim, najbolje je uzgajati na
sunčanim mjestima i poluhladu s tim
da samo vodimo računa da biljka ne
oskudijeva u vlažnosti. U protivnom,
uslijed velikih vrućina i suhog tla biljka
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
SJEMENA ZAČINA
Začini nisu zahtjevni za uzgoj. Neka Vam je začin pri ruci. Biljka koju ste sami uzgojili
svježa je, ukusnija i zdravija. Asortiman Green Garden sjemena začina od ove godine
proširen i obbogaćen sa novim vrstama začina i začinskog bilja. U širokoj ponudi Green
Garden začina pronađite kadulju, kamilicu, komorač. kapare, kopar, mažuran i mnoge
druge.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
/07"
4035"
,36.1*3"
."/*506
0TOPWOFLBSBLUFSJTUJLF
1SJQBEBTSFEOKFSBOPKEPTSFEOKFLBTOPKTPSUJLSVNQJSB,BSBLUFSJTUJLBTPSUFKFLSVQOJ
HPNPMK1PLPJDBHPNPMKBKFDSWFOFCPKFBNFTPVUFCPKF*[V[FUOPSPEOBTPSUB%PCSP
QPEOPTJTV€VJWJTPLFUFNQFSBUVSFUFKF[CPHUPHBQPHPEOB[BV[HPKV)FSDFHPWJOJyUP
TFUJ›FLVMJOBSTLJIPTPCJOBEPCSBKF[BLVIBOKFQF›FOKFUF[BQPNGSJU
15
Mineralna gnojidba krumpira
Luka Bošnjak, master struke
B
itan čimbenik u tehnologiji proizvodnje krumpira za postizanje
optimalnih prinosa i kvalitete
gomolja jest gnojidba krumpira. Iako
izuzetno dobro reagira na primjenu
stajskog gnoja, zbog nedovoljne količine stajnjaka u našim se uvjetima uglavnom u praksi primjenjuje kombinirana
gnojidba stajnjakom i mineralnim gnojivima ili samo gnojidba mineralnim
gnojivima.
Pravilna gnojidba dušikom za krumpir je od iznimne važnosti jer visoke
doze dušika stimuliraju rast cime i
odgađaju cvatnju i začinjanje gomolja.
Nedostatak dušika znatno smanjuje
prinos, uzrokuje žućenje lišća i kržljanje
biljaka.
Fosfor pridonosi ranom razvoju
krumpira i ranom zametanju većeg
broja gomolja. Treba naročito paziti na
gnojidbu fosforom u kiselih tala, kojima
je pH 5 i niži, gdje dolazi do fiksacije
fosfora i on postaje manje pristupačan
biljkama.
Kalij utječe na prinos i kvalitetu
krumpira, uključujući specifičnu masu,
osjetljivost na modrice, tamnjenje poslije kuhanja, sadržaj reducirajućeg šećera i kvalitetu čuvanja.
U Hercegovini, gnojidba putem tla je
glavna i neizbježna kod svakog hobista
ili proizvođača. Pored standardnih organskih gnojiva, uz kompleksna mineralna gnojiva urod krumpira je znatno
veći.
Osnovna gnojidba krumpira
Osnovna gnojidba se obavlja zajedno
s predsjetvenom pripremom tla. Glavni
cilj ove gnojidbe je pružiti biljci dovoljno
hranjiva (dušika, fosfora i kalija) u početku razvoja.
Sjemenarna nudi široku paletu kompleksno mineralnih gnojiva namijenjenih za osnovnu gnojidbu krumpira, kao
što je Nutri Veg, NPK 15-15-15, NPK
8-16-24, Amon Sulfan i Urea.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Nutri Veg je kompleksno mineralno
gnojivo s formulacijom NPK 10-10-20,
uz dodatak magnezija, bora, sumpora
i cinka.
Dopunska gnojidba krumpira
Vrijeme dopunske gnojidbe je 30
dana nakon nicanja krumpira. To je
period kad je biljci i novim gomoljima
potreban dušik. Sjemenarna preporučuje visoko topivo dušično gnojivo
Amon Sulfan koje krumpiru omogućuje
optimalan rast i razvoj te u konačnici,
kvalitetu gomolja.
16
Naklijavanje i rezidba
gomolja krumpira
Da bi se krenulo u proces naklijavanja i rezidbe krumpira moraju
se osigurati kvalitetni skladišni uvjeti a to su: čisto, sterilizirano,
prozračno skladište i sve to da ne bi došlo do oboljenja gomolja.
Ivica Ćutuk, dipl. ing.
N
aklijavanje gomolja krumpira je
proces kojim se skraćuje duljina
vegetacije u polju, a samim tim
irazdoblje od sadnje do nicanja usjeva.
Sadnjom gomolja koji su naklijali dobiva se ujednačno nicanje i ujednačen
usjev u polju te ranije formiranje gomolja. Gomolje iz vreća slažemo u drvene
ili plastične gajbe koje trebaju biti čiste
i sterilizirane .
Naklijavanje gomolja krumpira
Prva faza je prednaklijavanje koja se
treba odvijati u mraku na temperaturi
od oko 15-20oC zbog čega je potrebno
grijati prostorije u kojima se nalaze
gomolji. U takvim uvjetima klice kroz
nekoliko dana izrastu od 1-1,5 cm.
Nakon što je prošla faza prednaklijavanja potrebno je sniziti temperaturu
prostorije na oko 10oC što se postiže
premještanjem gomolja u osvijetljene
dijelove prostorije ili se pale fluoroscentne lampe ukoliko nedostaje prirodnog
svijetla. Ta druga faza očvršćivanja klice gomolja na svjetlu i temperaturi od
oko 10oC traje i do nekoliko tjedana. Na
kraju procesa naklijavanja klice trebaju
biti dugačke 1-2 cm, tamnozelene boje
s čvrstim skeletom. Da bismo zaustavili
proces naklijavanja gomolja, potrebno
je sniziti temperature na oko 5 oC čime
se usporavaju fiziološki procesi unutar
gomolja. Samim time sjeme gomolja je
u stadiju mirovanja i ako je potrebno
može čekati dok ne nastupe optimalni
uvjeti za sadnju u polju.
Rezidba gomolja krumpira
U Hercegovini se tradicionalno prije
sadnje krumpira radi i rezidba gomolja.
Rezidba se primjenjuje kod sorti krupnije kalibraže koje se sade na ovom
području primjerice Arnove, Artemis,
Faluke, Carrere itd. Rezidba je postupak
(koji se tradicionalno provodi u Hercegovini, Dalmaciji i otocima) i rezati se
smije samo zdravo i fiziološki mlado
sjeme. Rezidba se obavlja posebnim
noževima koji se nakon svakog reza
trebaju utopiti u formalin da bi na taj
način spriječili širenje određenih bolesti i virusa koji se prenose rezanjem.
Veličina gomoljne jedinice ne bi trebala
biti manja od 40 g zbog ranih proljetnih
mrazeva koji znaju, što kažu proizvođači, odnijeti mlade krumpire i onda
novi izdanak u gredici nema dostatno
primarnoga hranidbenog medija i ne
može se ponovno regenerirati.
Rezanjem nastaje velika povrjeda gomolja i rez je idealno mjesto za
napad bakterija i gljiva koji u lošim
uvjetima sadnje mogu prouzročiti
propadanje gomolja. Zato se sjeme
krumpira reže do 15 dana prije sadnje
da bi se u tom vremenskom razdoblju
mogao stvoriti kalus koji štiti sami gomolj od ulaska bolesti. Izrezani gomolji
krumpira ne smiju dugo stajati zato
što dijelovi gomolja, odnosno „pilja“
gubi vodu i dolazi do dehidracije pilje
zbog nedostatka vode i kao takva brzo
propada. Druga važna stavka su gljivice
koje znaju napasti izrezanu „pilju“ ukoliko ekološki uvjeti ne dopuštaju sadnju
koja može potrajati i dulje razdoblje, pa
je potrebno saditi deklarirano sjeme.
Najveći propusti koji se mogu javiti
prigodom naklijavanja su pretjerano
držanje gomolja u tami na kojima zbog
nedostatka svjetla u klijalištu brzo izrasta duga klica (4-5 cm) koja se prigodom rezidbe, sadnje lomi i cijeli proces
ne daje zadovoljavajući učinak.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
/07"
4035"
,36.1*3"
,630%"
0TOPWOFLBSBLUFSJTUJLF
1SJQBEBTSFEOKFSBOJNEPTSFEOKFLBTOJNTUPMOJNTPSUBNB,BSBLUFSJTUJLBTPSUFKF
LSVQOJHPNPMKJPWBMOPHPCMJLB1PLPJDBHPNPMKBKFDSWFOFBNFTPCMJKFEPVUFCPKF
0LDB TV TSFEOKF EVCPLB0EMJ›OB DJNB EPCSB QPLSJWFOPTU J NBOKJ CSPK [BNFUOVUJI
HPNPMKBTVHBSBODJKBEPCJWBOKBWJTPLJIJTUBCJMOJIVSPEB7FPNBQPTUPKBOBTPSUB
18
Pet najznačajnijih „žutih“
sorti krumpira u BiH
Sustavno ispitivanje, praćenje i uvođenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima, najsigurniji je način da se iz bogate
ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije.
Ivica Doko, dipl. ing.
K
ad govorimo o sjemenskom
krumpiru, sa žaljenjem ćemo
ustvrditi kako je kod nas domaći
sortiment prilično oskudan. Osim toga,
dosadašnja iskustva svjedoče da su
najbolji proizvodni rezultati postignuti
korištenjem proizvodnog i genetskog
potencijala inozemnih sorti, nerijetko
i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektivu. A
upravo zahvaljujući otvaranju tržišta,
posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja
najkvalitetnijih europskih i svjetskih
sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete
„udomaćene“ strane sorte kao što su
Romano,Liseta, Adora, Carera... Međutim, svake se godine na tržištu pojavljuju nove, još produktivnije sorte izvrsnih
kulinarskih osobina. U tom pogledu
posebno izdvajamo ove sorte: Arnova,
Faluka, Artemis, Arizona i Markies.
Arnova je svakako najzanimljivija
iz palete novih, ranih sorata žućkasto-
bijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci predviđaju
kako su napokon pronašli sortu koja će
zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Arnova
upravo udovoljava ovim prohtjevima jer
prispjeva u potpuno isto vrijeme kada
i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodni-
ja od nje. Stoga vjerujemo kako će za
2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti
Jaerlu za koju je već utvrđena brza degeneracija-izrođavanje, što dovodi do
poteškoća u proizvodnji njezinasjemena. Arnova je vrlo rana sorta krumpira,
iz skupine visokorodnih sorti, s krupnim
gomoljima. Gomolji su svijetložute boje
pokožice i svijetložute boje mesa. Što
se tiče agrotehnike Arnova zahtijeva
naklijavanje prije sadnje i dobro ogrtanje zbog većeg broja krupnih gomolja.
Faluka je perspektivna srednje rana
čija dužina vegetacije iznosi nešto više
od sto dana. Gomolji imaju bijelu me-
kanu pokožicu, s mesom krem bijele
boje. Osnovna prednost Faluke je u
tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira Gomolji su krupni i
ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim
okcima. Osim iznimno velike rodnosti
Faluka je tolerantna na visoke temperaBROJ 96 • VELJAČA 2015.
19
ture i nedostatak vlage, te je otporna na
biljne bolesti (viruse, krastavost i trulež
gomolja, bakterijsku bolest crna noga i
dr.), a što je osobito važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka
je dobra sorta B kulinarskog tipa što
znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim
riječima, zbog toga što se gomolji ne
raskuhavaju, pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i
paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njezini gomolji
mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.
Artemis je vrlo rana sorta krumpira,
iznimno atraktivnih gomolja. Gomolji
su krupni, izduženo-ovalnog oblika,
žute boje pokožice i svijetložutog mesa.
Artemis je sorta visokog uroda. Sorta
traži dobro naklijavanje prije sadnje i
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
„pojačanu“ gnojidbu s dušikom. Dobro
podnosi različite tipove tala. Posebno
je zanimljiva za proizvodnju mladog
krumpira.
Arizona je nova srednje rana sorta
krumpira, žute boje pokožice i svijetlo
žute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. Urod je iznimno visok s ujedna-
čenim, atraktivnim i krupnim ovalnim
gomoljima. Arizona je jedna od najnagrađivanijih sorti krumpira u Nizozemskoj i jedna od najzastupljenijih sorti u
proizvodnju u našem okruženju. Sorta
je pogodna i za kuhanje i pečenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji
žute boje pokožice i svijetlo žute boje
mesa su glavna značajka ove sorte. Ono
što izdvaja ovu sortu od ostalih sorti
krumpira su ujednačeni ,lijepi, atraktivni gomolji srednje krupnoće. Sorta
je posebno pogodna za proizvodnju
merkantilnog krumpira za tržište jer
ostvaruje iznimno visoke urode.
Markies je kasna sorta krumpira s
velikim gomoljima, ovalno-izduženog
oblika. Gomolji su svjetložute boje pokožice a meso je krem boje. Markies je
vrlo zahvalna sorta za transport zbog
velike otpornosti na oštećenja i ozljede. Pogodna je za uzgoj na svim tlima.
Dobro podnosi sušu zbog jakog i dobro
razgranatog korjenovog sustava. Što se
tiče agrotehnike, dobro reagira na naklijavanje i ne traži puno dušika. Gomolji
ove sorte u idealni za kuhanje i pečenje.
I na koncu, dobro zapamtite nazive
ranije opisanih sorti jer bliži se vrijeme
nabave sjemenskog krumpira koji je za
potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati.
20
Povrtnjak zimi
Dado Marić, dipl. ing.
Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog češnjaka, luka (arpadžik), artičoke, šparoga i rabarbare. U
Hercegovini je posebno aktualna sadnja
ranog krumpira koji se već početkom
svibnja nalazi na policama trgovina.
Dakle, dok se u Hercegovini mladi
krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima
zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno
kasnijih sorti krumpira. Međutim, prije
sadnje krumpira poželjno je u tlo unijeti i neki od zemljišnih insekticida koji
imaju dozvolu u krumpiru.
P
ribližavanjem toplijeg vremena u
povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi
na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem
proizvodnje prijesadnica koje se nakon
potpunog razvitka sade na otvorenim ili
zaštićenim prostorima. Međutim, kako
se najviše sije hibridno sjeme, a ono
nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći
i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru
hibrida povrća.
U odnosu na prethodni mjesec
sjetva i sadnja povrća dobiva
veće značenje, što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća potrebno
je izvršiti i pripreme oko izbora
povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva
Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA
GRAŠAK
MRKVA
PERŠIN
ROTKVICA
ŠPINAT
CIKLA
KOLIČINA SJEMENA g/m2
VRIJEME SJETVE
25
4
3
3
3
3
01.-20.02.
10.-28.02.
10.-28.02.
10.-28.02.
01.-28.02.
20.-28.02.
Dakle, bliži se vrijeme kad će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada
uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog
povrća) biva vrlo profitabilan.
S druge strane, ljubitelje neobičnog
i rijetkog povrća obavještavamo da je
u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku
i Ljubuškom, pristigla veća količina
ovog sjemena. To znači da i ove godine
možete posijati sjemena iz neobičnog
svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica,
krastavaca, kineskog kupusa i ostalog
povrća koje inače nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na tržnicama.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
POVRĆE U VRTU
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
SJEMENA
U proljeće su najintenzivniji radovi u vrtu. Imati vlastito povrće, začine,
voće i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki
izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
22
Zimske salate
Salata je jedna od najzastupljenijih povrtnih kultura koja se na
području Hercegovine uzgaja u dva ili tri turnusa. U proizvodnji su
najčešće zastupljene puterice ali u zadnje vrijeme i kristalke sve
više pronalaze put do kupaca.
Martina Škegro, master struke
S
alata je jednogodišnja povrtna
kultura iz porodice glavočika. Bogata je vitaminima i mineralima,
primjerice folnom kiselinom. Konzumira se svježa, sirova (bez termičke
obrade) kao prilog s različitim začinima
ili preljevima. Salata je povrtnica kratke
vegetacije, što ovisi od tipa, sortimenta,
sezone i uvjeta uzgajanja. Forme salate čiji su listovi cjelovitog ruba, glatke
površine i nježnog tkiva poznate su pod
nazivom maslenke ili puterice, a one s
listovima nazubljenog ruba, nabrane
površine, i hrskave strukture s izraženim lisnim žilama kristalke.
druge porodice. Zbog kratke vegetacije, salatu je moguće uzgojiti dva do tri
puta godišnje, a često se salata uzgaja
i kao međukultura. Za sjetvu na otvorenom bitno je da površinski sloj bude
mrvičaste strukture. Na težim tlima te
na izrazito pjeskovitim tlima preporučuje se u površinski sloj unijeti treset
ili organska gnojiva tipa Biorex ili PIC
Italpolina zbog poboljšanja strukture, te boljeg očuvanja vlage. Na malim
površinama se uglavnom sije ručno na
blago uzdignute gredice. Nakon sjetve
potrebno je prskanjem navlažiti tlo. Također, kako bi tlo duže zadržalo vlagu
te kako bi sjeme prije niknulo potrebno
je tlo prekriti agrotekstilom. Salatu je
najbolje sijati u nekoliko navrata radi
berbe uvijek svježih glavica. Salata se
prorjeđuje u više navrata, tako da se
postigne konačni razmak između biljaka 25-30 cm, a razmak redova 30 cm.
Sorte koje se uzgajaju
tijekom zime
Nansen - rana sorta, otporna na niske
temperature. Glavica okrugla, umjereno
zatvorena, optimalne veličine. Listovi
široki, okrugli i mekani, svijetlozelene
boje. Dužina vegetacije je 65 dana.
Atrakcija- srednje rana sorta. Glavica
je optimalne veličine, dobro zatvorena,
listovi okrugli, svijetlozelene boje, debeli i mekani. Dužina vegetacije je 70
dana.
Zimska rjavka-srednje rana sorta.
Listovi okrugli srednje veličine, mekani
i hrskavi. U proljeće stvara velike glavice
zelenohrđavocrvene boje.
Sjetva ovih navedenih sorti „zimskih
salata“ obavlja se početkom veljače, a
za berbu dospijevaju u rano proljeće.
Agrotehničke mjere
Salata je povrtna kultura osjetljiva na
kiselost i zaslanjenost tla tako da bi tla
za njezin uzgoj morala biti što bliža neutralnoj pH reakciji. Može podnijeti dugotrajni uzgoj na istoj površini, no ipak
je poželjna barem jedna pretkultura iz
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
univerzalno
gnojivo za sve
poljoprivredne
kulture
Phenix
namjensko
gnojivo
za voćke i
vinovu lozu
Biorex
organsko
gnojivo za
povrtne
kulture
PIC
organsko
gnojivo za
lisnato
povrće
Biolivo
namjensko
gnojivo
za masline
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ
$JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
24
Novi materijali za vezanje
voćaka i vinove loze
Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih
lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao
može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka
Mladen Karačić, dipl.ing.
U
nasadu vinograda često svaki trs
ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac
se veže stablo trsa, a krakovi se
vežu uz glavnu žicu. Cilj samog vezanja
je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo
se vezuje špagom ili odgovarajućim
plastičnim materijalima. Međutim,
općenito gledano, za vezivanje stabla,
krakova i lucnjeva upotrebljavaju se
veziva od različitih materijala kao što
su: kudeljni konopac (špaga), rafija,
plastični lik, plastični lančići ili posebna
gumena veziva.
Profesionalne trake za vezanje
voćaka i vinove loze
Iako se u Hercegovini, u svrhu vezanja, ponajviše koristi lik posljednjih se
godina uočila i prednost
ednost
profesionalne trake
ke
za vezanje vinove
ve
loze. Naime, po-jedini vinogradarii
su zamijetili da
uslijed stalnog
debljanja i jačanja stabla vez
kontinuirano tre--
ba i popuštati, odnosno, obnavljati jer
se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj
način dolazi do poremećaja u kolanju
sokova, što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom
na činjenicu da se vezanje loze vrši na
nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja
vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Zahvaljujući
tomu, navedene trake se lako rastežu
te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost
profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina, tako se i samo mukotrpno
vezanje smanjuje čime je i cijeli posao
učvršćivanja loze bitno olakšan. Iste te
trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u voćnjacima.
Š
Škare
za vezanje
vinove
v
loze
Unatrag nekoliko godina
na tržištu su se pojavile na-
mjenske „škare“ za vezanje vinove loze
koje su se pokazale iznimno praktičnim
alatom koji omogućava brzo vezanje
vinove loze. Za vezanje vinove loze,
pomoću škara, potreban je samo jedan
radnik. Navedene škare moguće je kupiti u svim bolje opskrbljenima poljoprivrednim ljekarnama.
Sjemenarnini
agrocentri u Mostaru,
Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku
i Ljubuškom u ponudi imaju
gumene trake za vezenje vinove
loze i voćaka (različite debljine),
te ostali materijal koji se koristi za
vezanje u voćnjacima i vinogradima
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
(6.&/07&;*70;"
7&;*7"/+&70ƒ","
*7*/07&-0;&
Gumeno vezivo za vezivanje voćaka,
vinove loze i ostalih drvenastih
kultura. Vezivo je idealno za vezivanje
navedenih kultura jer ne dolazi do
urezivanja u biljno tkivo (koru).
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
26
Oprez pri zimskoj
rezidbi vinove loze
Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima
rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s
nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?
Luka Bošnjak, master struke
T
o su najčešće crna pjegavost ili
(fomopsis), esca ili apopleksija i
eutipoza ili sušenje krakova vinove
loze. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a
to je, prije svega, kompletno uklanjanje
takvih zaraženih dijelova vinove loze iz
vinograda, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak
zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja.
javljaju u vidu crvenkastožute boje,
koja daljnjim razvojem bolesti prelazi
u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja
zahvaćenih dijelova lista.
Vrhovi mladica također venu, a može
doći i do venuća i sušenja grozdova.
Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs
(pogotovo u slučaju mlađih trsova,
koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno
osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju
starijih trsova).
Razvoj ovakvih simptoma ipak ne
mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze.
Uzrok ovakvih simptoma na lišću i
drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju
loze, koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog
staničja žutobijele boje, koje nastaje
zbog djelovanja fitotoksina i enzima
gljiva uzročnika.
Ovakve promjene se upravo dobro
uoče prigodom rezidbe. Kao uzročnici
Esca ili apopleksija
Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta, pa i kod nas,
zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili
apopleksija ili apoplektično venuće ili
sušenje vinove loze, o kojoj se još ne
zna dostatno, pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i
njezine uzročnike. Iako eska nije u biti
nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas još prilično
nejasna, unatoč brojnim istraživanjima
u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih
vremena.
Simptomi eske
Tipični simptomi eske u vegetaciji
javljaju se na lišću vinove loze u vidu
nekroza ili paleži između lisnih žila,
koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U početku
razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
27
ove bolesti danas se, prema najnovijim
saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva
iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to
vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata.
Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici
eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella
(P. chlamydospora), a prema najnovijim
podatcima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je
po simptomima jako slična eski, a zove se
petrijeva bolest vinove loze.
Suzbijanje
Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne, kao što su: korištenje
zdravoga sadnog materijala, premazivanje
rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz spora gljive
u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se
bolest ne bi prenosila, škarama za vrijeme
rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama. Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite
fungicidima za sada, na žalost, ne postoje
fungicidni pripravci kojima bi se uspješno
mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podatci o različitoj osjetljivosti/
otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa
se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.
Eutipoza ili sušenje
krakova vinove loze
Ova se bolest po simptomima često
može zamijeniti s eskom, ali i s nekim
simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipični simptomi ove bolesti su
skraćeni internodiji mladica i njihov kržljav
ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično
i žuto. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja.
Tijekom zime, odnosno prigodom rezidbe
na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu
se uočiti nekroze ili promjene boje staničja, najčešće u vidu slova V, koje se šire od
središnjeg dijela prema izvanjskom. Bolest
obično zahvaća jedan dio trsa, a s vremenom se širi na cijeli trs. Uzročnik je gljiva
Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odstranjivanjem zaraženih dijelova
trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje,
te premazivanje rana fungicidima na bazi
benzimidazola.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
28
Biolivo - najbolje organsko
gnojivo za masline
Biolivo je namjensko organsko gnojivo za jesensku i proljetnu gnojidbu maslina, koje osim osnovnih NPK hranjiva sadrži i Bor koji je
vrlo bitan za maslinu jer pomaže pri oplodnji
Mario Ćubela, dipl. ing.
P
oznato je da maslina može uspijevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromašna humusom i
mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti
preko dvjesto godina. To joj omogućuje
njezina otpornost prema suši koja je
rezultat dobre razgranatosti korijenove
mreže. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost
im je niža nego na stablima uzgojenim
na plodnim i prikladnim tlima.
Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postiže dovoljan ukupni
prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost. Dužina jednogodišnjih
izboja je mala, pa nema obilne cvatnje,
zametanja plodova i rodnosti.
S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku
vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilo-
vasto-glinene teksture koja su slabo
propusna za vodu, neprikladna za uzgoj
maslina ako se prethodno ne popravi
njihova dreniranost agromeliorativnim
zahvatima. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta,
duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima,
te neutralne reakcije. Mogu biti slabo
kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako
su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija,
tada se preporuča kalcifikacija.
Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala (skeletnih i glinenih) jer
osim hranjivih elemenata, gnojivom se
unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa, popravlja strukturu tla i
povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost.Kod težih glinenih tala popravlja
prozračnost i toplinu, a kod laganih
skeletnih tala organska tvar zadržava
vlagu i ublažava sušu.
Za gnojidbu maslina posebno su
prikladna organska gnojiva na koje
maslina pozitivno reagira. Jedno takvo
gnojivo je Biolivo.
Biolivo je 100% organsko gnojivo s
poboljšanim načinom otpuštanja dušika. Naime, osnovna značajka ovog
gnojiva je da postupno otpušta dušik
kojeg biljka postupno usvaja. Dakle,
nema ispiranja dušika bez obzira na
kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i
kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%).
Organsko gnojivo Biolivo je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujući
i dodatku bora. Bor je mikroelement
neophodan za vegetativni razvoj, koji
potiče sintezu nukleinskih kiselina i
klorofila. Glavna funkcija bora vezana je
za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji
i primjenom bora povećava se postotak
oplođenih cvjetova.
Razdoblje uporabe gnojiva je jako
dugo, od zime do proljeća. Preporuča
se ovo gnojivo primijeniti najkasnije
do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/
dulumu.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
29
Mladen Karačić, dipl. ing.
B
osna je oduvijek bila poznata po
proizvodnji šljive kojoj itekako
godi njezina umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna
područja šljive u našoj zemlji na području sjeveroistočne Bosne, te u sjeverozapadnoj Bosni, iako je njezin uzgoj
zastupljen i u slijevu rijeke Bosne, te
istočnim područjima.
S druge strane, u Hercegovini se
šljiva proizvodi više za osobne potrebe
premda postoje i malo veća proizvodna
područja, poput istočne Hercegovine
(Nevesinje) i područje Rame, odnosno
Prozora.
Na području Hercegovine zadnjih
dvadesetak godina bilježi se porast
sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorti.
Osim njih sve češće se traže i kineskojapanske sorte. Razlog tomu je blizina
jadranske obale gdje najčešće i završavaju plodovi ove cijenjene voćne vrste.
Sorte koje se najčešće uzgajaju
Bleck Amber
Američka sorta koja
ojaa sazrijeva oko
20. srpnja. Plodovi suu krupni,
k
skoro
crne boje, svjetložutog
og i čvrstog mesa. Meso je protrottkano crvenim šarama
ma
i odlične je kakvoće.
e.
Sorta je srednje buj-nog rasta, visoke rod-nosti. Bleck ambert je
samoneoplodna sorta,
rta,
te se preporuča sadnja
adnja
oprašivača (Friar, Santa
ntaa Rosa
Rosa,
Golden Plum).
Bleck Beaut
Sorta je podrijetlom iz Amerike (Kalifornija). Dozrijeva početkom srpnja.
Plodovi su osrednje krupni. Pokožica
ploda je tamne ljubičastocrne boje, a
meso ploda je žutocrveno, čvrsto i odlične kakvoće. Sorta je bujnog rasta, ne
baš obilne rodnosti i samoneopodna.
Kao dobri oprašivači za ovu sortu preporučuju se: July Sun, Santa Rosa.
Queen Rose
Queen Rose je američka sorta koja
dozrijeva oko 20. srpnja. Odlika sorte
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Kinesko-japanske
sorte šljive
Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog
stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljednjih godina se sortiment šljive bitno promijenio tako da danas postoji veliki brojj sorti
sorti.
ortii.
plodovi crvecrvve
vesu krupni (oko 150 gr) plodovi,
noljubičaste boje pokožice te žutogg i
ć
srednje čvrstog mesa, odlične kakvoće.
Sorta je bujnog rasta, ali u punu rodnost dospijeva vrlo sporo. Rađa redoviti
i obilno. Sorta je samoneoplodna, a kao
dobri oprašivači preporučuju se: Friar,
Midnight Sun i Green Sun.
Friar
Friar je američka sorta koja dozrijeva oko 10 kolovoza. Plodovi su krupni,
tamnoljubičaste boje pokožice s tamnim lenticelama, te s mnogo maška
u vrijeme berbe. Meso ploda je svjetlo
žuto i vrlo čvrsto. Sorta rano prorodi,
a redovito rađa. Samoneoplodna je, te
su joj potrebni oprašivači (Santa Rosa,
Morettini 355, Bleck Amber)
Freedom
Sorta je podrijetlom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijevo oko 10. rujna.
Plodovi su izrazito krupni, plavoljubičaste boje pokožice s naglašenim lenticelama. Meso ploda je čvrsto i žuto obojeno. Sorta rano prorodi, a karakteizira
je srdnje bujan rast. Samoneoplodna
je, te se sadi uz oprašivače (Friar, Black
Amber, Santa Rosa).
30
Kako riješiti crnu pjegavost
u vinogradima?
Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod
osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik bolesti je gljiva
Phomopsis viticola.
Ivica Doko, dipl. ing.
B
olest se nekad nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest
postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se
prije više koristili, a imali su fungicidno
djelovanje i na ovu bolest.
Simptomi bolesti
Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na
bazalnim internodijima (najčešće drugi
i treći internodij), u obliku izduženih i
ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled
rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi
se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem izvanjskog dijela ili kore rozgve,
iako to ne mora uvijek biti slučaj kod
zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge
fitopatogene gljive kao npr. Botrytis,
Botryosphaeria i dr.
Također se na rozgvi dobro uočavaju
tamne lezije ili ranice koje su se javile
još na mladicama tijekom vegetacije.
Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju
crna plodna tijela ili piknidi, u kojima
nastaju piknospore, koje onda šire
zarazu. Također pupovi na zaraženoj
rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se
otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice
koje izbiju iz takvih pupova često su
zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za
rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu,
pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale, pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu.
Bolest, stoga, iz godine u godinu iscr-
pljuje biljku, stalno smanjujući urod, a
može doći i do sušenja zaraženog dijela
čokota. Zaraza piknosporama događa
se već rano u proljeće (tijekom travnja),
na početku vegetacije, pa je to idealno
vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako
prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom
vegetacije.
Suzbijanje
Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na
rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda, kao i njezino
spaljivanje, jer je takva rozgva stalan
izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo
ostavljati isključivo zdravu rozgvu.
Druga mjera koju treba napraviti
u razdoblju mirovanja prije kretanja
vegetacije već je spomenuto prskanje
fungicidima, i to u koncentracijama koje
su do tri puta veće od onih u vegetaciji.
To su uglavnom fungicidi na bazi bakra
kao npr.: Nordox 75 WG, Cuprablau Z,
Champion 50 WP i dr.
Na početku vegetacije (počevši od
faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti
s prskanjem, i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Star 80 WP, Delan
700 WDG, Polyram DF, Quadris KS,
Globaztar SC, Daconil 720 SC.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
/0706
10/6%*
XXL
Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na
voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije
1 lit.
T
I
H
OVIP +
0g
0
1
Z
LAU
B
A
R
CUP
=
XXL
K
A
P
KI
ZIMS 30 litara
za
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
32
Nee nije
Ne,
nije vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snježnih zimskih dana u voćnjaku
voćnj uvijek ima posla. Prije
svega, treba ga zaštititi od voluharica i divljači (zečeva, srna i divljih svinja). U tu svrhu dobro dođu zaštitne mreže koje se jednostavno i s lakoćom stavljaju na voćke. Postavljene plastične mreže ne treba
vezati jer se one proširuju kako i sama voćka raste. Dakle, dovoljno je mreže postaviti i biljke su nam zaštićene od štetnih glodavaca a što je posebice važno za netom posađene jednogodišnje voćne sadnice.
Ivan Perić, dipl. ing.
Bijeljenje voćaka
Pored toga, početkom zime je dobro
obijeliti i debla voćaka kako bi ih zaštitili od pucanja kore. Za bijeljenje se rabi
suspenzija dobre mazivosti, a koja se
dobije na sljedeći način: u 5 litara vode
dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg
kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora
(Chromosul 80 ili Thiovit jet). Premazivanje se obavlja četkom, a premazuje
se deblo i račvište grana. Cilj bijeljenja
debla voćaka je zaštita od pucanja kore.
Kako se trenutno voćke nalaze u stanju
mirovanja tako mogu izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i
sunčanijih dana kora voćaka se lagano
zagrijava čime one ponovno počinju i
«raditi». Uslijed kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom
noći voćke ostaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S
druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake, te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njezina pucanja.
Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i
uklanjanju mahovine s debla i donjih
dijelova krošnje. Pored navedenih mjera u voćnjaku ne smijemo zanemariti i
još jednu.
dvije godine, zbog jače i hladnije zime
te mraza, u južnoj Hercegovini nastradao veliki broj stabala agruma, upravo
zbog njihovoga neadekvatnog ili nikakvog zaštićivanja. Stoga, to ove godine
nipošto nemojte zaboraviti!
Prstenasto zarezivanje kore
Na vrlo bujnim jabukama i kruškama
(ne i na koštunjičavim voćkama) koje
na zadovoljavaju urodom, prstenasto
zarezivanje kore može se primijeniti
kao krajnje sredstvo za obuzdavanje
vegetativnog rasta i poticanja većeg
stvaranja cvjetova. Potkraj proljeća oko
debla uklonite usku traku kore i kambijskog sloja, na visini od oko 1 m. Ta
mjera umanjuje dotok hranjiva i hormona u korijenje, pa se oni nakupljaju
u gornjem dijelu stabla. Prstenasto se
zarezivanje mora provesti vrlo pažljivo jer stablo može usahnuti. Najprije
izmjerite širinu trake koja na malom
stablu mora biti samo 3 mm; širina se
postupno povećava do 1 cm na vrlo velikim stablima. Cijelom širinom debla nožem izrežite traku kroz koru i kambijski
sloj do tvrdog drveta i uklonite je. Ranu
zatvorite s nekoliko slojeva ljepljive vodootporne vrpce, koja mora prekrivati
ranu bez dodirivanja kambijskog sloja.
Rana bi tijekom jeseni trebala zacijeliti
i tada možete ukloniti ljepljivu traku.
Sljedeće godine stablo bi trebalo proizvesti mnogo više cvjetova, a time i
plodova-jer svaka biljka na ozljeđivanje
reagira obnavljanjem
1. zalijepite ljepljivu vrpcu oko debla, što će vam pomoći da načinite dva
usporedna reza. Prsten bi trebao biti širok 3 mm-1 cm, ovisno o starosti i
veličini stabla
2. Usporedne rezove trebali biste načiniti kroz koru i kambijski sloj. Tupom
stranom oštrice noža oprezno uklonite prsten kore.
3. omotajte vodootprnu ljepljivu traku oko prstena, tako da prekriva ranu, ili
da ne dodiruje kambijski sloj. Traku uklonite kada rana zacijeli.
Zaštita od mraza
Naime, ukoliko to još nismo uradili, nužna je zaštita i agruma od mraza
i jakih sjevernih vjetrova. U tu svrhu,
prije početka zime, stabla agruma se
omotavaju namjenskim mrežama. A
svi se dobro sjećamo kako je posljednje
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
KALEMARSKI
92¥$56.,926$.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Voćarski vosak se koristi
prilikom svih oblika
kalemljenja. Voskom se
premazuju presjeci grana
za vrijeme zimske rezidbe,
u vrijeme mirovanja
vegetacije, kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbe.
Voćarskim voskom
se premazuju rane na
stablima nastale od
mraza ili drugih klimatskih
nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.
Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija
i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama
stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
34
“NASHI” KRUŠKE
nešto posve novo
U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, “Nashi”
kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka su Kina i Japan,
odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li”
ili “Cha-li” sorte, a zapadna literature ih zajedničkim imenom naziva “Nashi”.
Na području BiH uzgoj
“Nashi“ krušaka moguć
je samo u njezinim
južnim područjima (južna
Hercegovina) zbog posebnih
klimatskih zahtjeva. Budući
da su po izgledu i okusu
ploda”nešto posve drugo”
od nama bliskih europskih
krušaka-proizvođači su za
njih posebno zainteresirani.
krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se
oštećuje, stoga teško podnose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu
se ne mogu uspoređivati s europskim
sortama, koje su mnogo plemenitijih
organoleptičkih svojstava. Ovisno o
uvjetima skladištenja plodovi se mogu
čuvati 2-6 mjeseci.
SORTIMENT
Kosui (Blagotvorna voda)
Mladen Karačić, dipl. ing.
E
uropa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak
godina, prije svega zbog neobičnog, za većinu naših potrošača nedojmljivog okusa. Za razliku od europskih
sorata kruške drukčijeg su oblika ploda
zbog kojega se uvriježilo mišljenje da
su nastale križanjem jabuke i kruške.
U nastanku nashi krušaka, korištene su
autohtone vrste i podvrste roda Pyrus.
Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus
serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih
autohtonih sorata.Kao podloge za cjepljenje koriste se sjemenjaci navedenih
autohtonih sorata.
na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih
koje rode na jednogodišnjem odnosno
trogodišnjem. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.
Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro
sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samooplodne no ima i onih
koje trebaju drugu sortu za oplodnju,
pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. Većina sorata
iznimno dobro rađa, a karakteristično je
da lipanjskog opadanja plodova gotovo
da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorijeđivanje plodova. Dozrijevanje
plodova je sukcesivno i u pravilu traje
do 14 dana. Pokožica plodova Nashi
Nalazi se među pet vodećih sorata u
Japanu. Stablo je dosta bujno. Plod je
velik (150-200 grama), spljoštenookruglastog oblika. Meso ploda je žućkasto,
dosta žitno. Sorta dozrijeva deset dana
prije Viljemovke.
Shinseiki (Novo stoljeće)
Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate
krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem
drvetu. Plod je srednje velik do velik
(150-250 grama), spljoštenookruglastog oblika, žutozelene boje. Meso je
tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije
Viljemovke.
Uvjeti uzgoja
Nashi kruškama pogoduju područja
s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim
rasporedom oborina tijekom godine i
nešto većom relativnom vlagom zraka.
Što se tiče tla nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za
uzgoj europske kruške.
Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. Većina sorata rađa
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
35
Voćarski alat koji se koristi
u rezidbi voćaka
Stipe Glavina, master struke
V
oćarskim škarama (nožicama)
– režemo tanje grane (promjera do 25 mm). Upotrebljavaju se
kad nije neophodno potrebna velika
kvaliteta prereza, jer se njima ne mogu
izvesti precizni presjeci bez nagnječenja
kore i drveta, a svako takvo nagnječenje
nepovoljno utječe na zacjeljivanje rana.
Škare moraju biti propisno stegnute,
tako da ne pružaju veliki otpor rezaču,
a isto tako poželjno je da nisu previše
labave, jer time drobe i nagnječuju staničje kore i drveta oko presjeka. Najprikladnije su voćarske škare koje imaju
dvije susretne oštrice. Za rezidbu debljih
grana koriste se posebne škare koje su
konstrukcijski prilagođene za te zahvate. Tim škarama se režu grane debljine
30-50 mm. Isto tako postoje škare sa
tzv. telepatskim drškama za rezidbu
grana koje su u višim dijelovima krošnje
i koje rezač s tla ne može dohvatiti običnim škarama za deblje grane.
Voćarski nož (hipa) - služi nam
kad želimo postići precizan i
ravan presjek, stoga, najčešćee
ga koristimo kod rezidbe mla-dih voćaka, kad odstranjujemoo
štrljak ili prikraćujemo podlogu
iznad mjesta cijepljenja. Njime možemo i zagladiti rane
na debljim granama, nakon
reza pilom, jer pilom se staničje kore i drveta jače oštećuje.
Nož s obje strane nije isti, s
jedne strane je ravan, a s druge
je uzdignut od oštrice prema
gore. Oštrimo ga brusom, ali
nikad onu ravnu stranu, i
kod reza ravna strana uvijek
je okrenuta prema dijelu koji
ostaje na voćki. Njime uvijek režemo
na potez, a ne na pritisak. Najčešće ga
koristimo u manjim voćnjacima, jer rad
s njim je sporiji, pa time i skuplji.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Za kvalitetnu, lakšu i bržu rezidbu potrebno je odabrati odgovarajući i za rad pripremljen alat, koji treba biti oštar, čist, prikladne
konstrukcije i izrađen od kvalitetnog materijala. Za rezidbu se upotrebljavaju voćarske škare, voćarski noževi, pile i pribor za oštrenje
(turpije i razne vrste bruseva).
Pile – koristimo ih kod prikraćivanja
ili odstranjivanja debljih grana. Imamo
dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi:
list i luk pile. Luk pile mogu biti izrađene s pomičnim i nepomičnim listom.
Najviše se koristi sklopiva voćarska
pila. Listovi pile urađeni su tako
da se na njima nalaze zupci koji
su postavljeni tako da je svaki
drugi zubac blago izvijen u drugom smjeru. Listovi se izrađuju
s veličinom zubaca od 3 do 5
mm. Najprikladnije su pile sa
srednje velikim zupcima. One s
malim zupcima nisu prikladne
jer se pri rezidbi nabija piljevina između zubaca, pa nisu
učinkovite. Dok
one s
velikim
zupcima jače
oštećuju staničje kore i drveta, čime
je kasnije otežano zarastanje tih rana.
Pile se oštre turpijicama, i to svaki drugi
zubac u suprotnom smjeru.
36
Oviphyt – parafinsko ulje za zaštitu
voćaka i vinove loze tijekom zime
Velimir Lasić, dipl. ing.
T
ijekom zime na mnogim voćnim
vrstama i vinovoj lozi prisutni
su razni štetni organizmi. Iako ti
štetni organizmi u zimskom razdoblju u
pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju
jer ako ih se ne suzbije tijekom zime oni
tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete.
Zaštita tijekom zime kod većine
voćnih vrsta s razlogom se smatra
osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u
kojima je pravodobno provedena kvalitetna zaštita tijekom zime, tad tijekom
vegetacije ima daleko manje problema
s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena
tijekom zime neće biti od manje ili veće
koristi.
Oviphyt je insekto-akaricid koji
se koristi za suzbijanje štetnih vrsta
kukaca koji prezimljavaju u različitim
stadijima na voćkama i vinovoj lozi,
Oviphyt
možete
koristiti i za
zaštitu agruma
(mandarina,
limun, naranča,
grejpfrut i dr.)
od štitastih
uši koje na
ovim voćnim
vrstama
pričinjavaju
velike
probleme.
te za suzbijanje jaja crvenoga voćnog
pauka. Koristi se tijekom mirovanja
vegetacije pa sve do pred cvatnju, u
dozi od 6-7 l/ha i uz utrošak minimalno 1000 l vode po hektaru.
Za razliku od mineralnih ulja (bijelo
ulje) čija je primjena dopuštena samo
na voćkama, vinovoj lozi i drugim
drvenastim biljkama tijekom mirovanja vegetacije, parafinska ulja
se mogu koristiti i u vegetaciji.
Parafinska ulja djeluju gušenjem
jaja i jedinki (lisne uši, štitaste
uši, grinje, lisne buhe...) koje prezimljuju na voćkama i lozi. Mogu
biti fitotoksična pa se trebaju
primjenjivati uz oprez (paziti na
koncentraciju). Bolje ih je koristiti
pri nižim temperaturama i suhom
vremenu. Problem pri visokim
temperaturama je vodeni stres,
pa dolazi do venuća lista, a kod
vlažnog vremena ulje isparava
sporije pa može doći do paleži.
Ne smiju se koristiti u smjesi sa
sumporom i barem 2 tjedna od tretiranja sumporom.
Parafinska ulja su malo toksična za
sisavce, a zbog načina primjene nisu
štetna za korisne organizme.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
039 833 700
38
PITANJA I ODGOVORI
Sadnice cijepljenog oraha
Možete li mi objasniti zašto je u voćnim
rasadnicima teško pronaći cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i koliko
je vremena potrebno da sadnica-sijanac
uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan!
Istina je da u voćnim rasadnicima
uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu
kalemljenog oraha i da je u ponudi najčešće njegova sadnica-sijanac. Razlog leži u
složenosti i poteškoćama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu
imamo i njihovu stalnu nestašicu. Jer, orah
je za razliku od drugih voćnih vrsta, koje
se same ukorjenjuju (primjerice lijeska)
ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga
(primjerice jabuka), ograničen zapravo
na samo jednu podlogu. Riječ je o podlozi
uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo
i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno rečeno sadnica-sijanac će rod donijeti puno
kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po
riječima voćara rasadničara to će biti već
za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima
tek za 9-10 godina. Ako vas to pak može
utješiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta
jeftinija od kalemljenih sadnica oraha.
Ivan Perić, dipl. ing.
Zaštita ruža od niskih temperatura
Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje
uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i
u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me
i zanima, trebam li svoje ruže tijekom zime
štititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?
Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravodobno
i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično
dolaze kada su ruže još nepokrivene.
Zeleni listovi tada već za nekoliko dana
požute i otpadnu što je znak da vegetacija
potpuno prestaje. To je ujedno i znak da
tek tada treba obaviti spomenuti posao
zagrtanja. A zagrće se motikom i prave
se humke, tako da sloj zemlje visine od
20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-što će
biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni
će, naime biti izloženi mrazevima i hladnoći, ali će isto tako tijekom orezivanja
u proljeće biti uklonjeni, pa ih i ne treba
štititi od niskih temperatura. Spomenimo
i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi
što bolje nalegla tj. kako bi sama humka
bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je
zagrtanje obvezna mjera koja se provodi
kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da
ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže
posebnu njegu tijekom zime.
Mario Ćubela, dipl. ing.
Sylvana – nova sorta
sjemenskog krumpira
Obzirom da namjeravam ove godine
posaditi malo više krumpira, posebno ranih sorti, u Sjemenarninom agrocentru u
Mostaru su mi preporučili da osim Arnove i Faluke, kupim i novu sortu Sylvanu.
Možete li ukratko opisati o kakvoj sorti
krumpira se radi.
Sylvana je nova rana sorta krumpira namijenjena za proizvodnju mladog
krumpira. Pokožica gomolja je žute boje
a meso je također žuto. Gomolji su dosta
krupni, vrlo ujednačeni,ovalnog oblika. Po
sadnom mjestu sorta daje 6-8 gomolja.
Sorta je karakteristična po visokom urodu.
Iako sorta ima dugu dormantnost i nije
nužno potrebno naklijavanje prije sadnje,
ali naklijavanje će svakako dati pozitivne
efekte. U startu ne traži previše dušika,
ali zato traži nešto više kalija zbog osjetljivosti na modrice. Sorta je prikladna za
uzgoj na različitim tipovima tala, ali se ne
preporuča sadnja u hladno tlo jer može
doći do pojave babičavosti. Sorta nešto
sporije niče, ali iza nicanja slijedi vrlo brzi
porast cime i lišća. Gomolji se lako odvajaju od cime. Gomolji se dobro čuvaju, ali
treba izbjegavati skladištenje gomolja na
temperaturi ispod 5oC jer gomolji brzo
„ostare“. Sorta je umjereno osjetljiva na
najvažnije gljivične bolesti.
Luka Bošnjak, master struke
Rezidba trešnje
Kad i u koje vrijeme se obavlja rezidba
trešnje?
Trešnja, kao ni druge koštunjičave voćke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju
pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja
pupova ili do pred cvatnju. Tako da se rezidba većim dijelom obavlja u vegetaciji
kad se početkom rasta nepoželjne mladice
pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito
duž osnovnih grana i one koje rastu prema
unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju. Nakon što trešnja postigne svoju punu
rodnost, njezina će se vegetativna aktivnost smanjiti, te je tada potrebna slabija
rezidba. Svibanjske kitice traju i do dvanaest godina i same se obnavljaju. Zato je
rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jednostavna i obuhvaća izolaciju vrhova, te odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Sorta trešnje Regina
Od poznanika sam dobio tri sadnice
trešnje sorte Regina. Obzirom da se prvi
put susrećem sa tom sortom, molim vas da
mi date nekoliko osnovnih karakteristika te
sorte trešnje.
Nova sorta, podrijetlom iz Njemačke
koja je tržišno sve zastupljenija među komercijalnim sortama tamnocrvene trešnje.
Stablo je bujna rasta sa širokim i dobro
razgranatim krošnjama. Plod je krupan,
čvrst, srcolika oblika, izrazito tamnocrvene boje, otporan na pucanje. Meso ploda
je ugodnog okusa. Regina dobro podnosi
zimske mrazeve i tolerantna je prema
hladnijim vremenskim uvjetima s većom
količinom padalina. Sorta kasnog vremena
cvatnje i sazrijevanja (dozrijeva koncem
lipnja). Potreban joj je oprašivač.
Dado Marić, dipl. ing.
Tangerina – mandarina
ili nova vrsta agruma!
Dobila sam nekoliko plodova agruma
koji me podsjećaju na mandarine. Prijateljica koja mi ih je donijela kaže da je to
tangerina. Plodovi su isti kao i plodovi
mandarine samo imaju izraženiju narančastu boju. O čemu se radi?
Tangerina je, zapravo, mandarina s nešto izraženijom narančastom bojom. Ova
varijanta mandarine dobila je naziv po luci
Tangier u Maroku, odakle je bila po prvi put
izvezena u Europu 1841. godine. U početku se voće zvalo ‘tangerine orange’ (kao
i ‘mandarin orange’), ali se zatim skratilo
do tangerine. Tangerina je zapravo ista
mandarina, samo ona koja raste u Maroku.
Ivana Markota, dipl. ing.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
39
Martina Škegro, master struke
S
tolne sorte vinove loze koriste se
za konzumiranje u svježem stanju
ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti
mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali
za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene.
Stolne sorte imaju puno manje šećera
nego vinske, krupnije su bobice i imaju
više mesa. Također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se
isključivo koriste visoki uzgojni oblici,
najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve
to čini tehnologiju proizvodnje stolnoga
grožđa potpuno nespojivom s uzgojem
vinskih sorata, zato je i proizvodnja
stolnoga grožđa danas postala strogo
specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima.
Uzgoj stolnih kultivara gospodarski
je vrlo unosan, ali i odgovoran posao.
Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim čimbenicima koji
određuju smjer proizvodnje. Općenito
možemo reći kako su jedino neka područja južne Hercegovine prikladna za
robnu proizvodnju stolnoga grožđa, a
takvu proizvodnju u ostalim područjima
možemo organizirati samo za lokalnu
potrošnju ili za potrebe kućanstva.
CARDINAL CRVENI - vrlo gospodarski važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Selekcionirana je u Kaliforniji (SAD). Ima srednje zbijen veliki
grozd, velike okrugle bobice. Bobice su
krupne, tamno crveno ljubičaste boje,
nježnoga muškatnog okusa i mirisa.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
CARDINAL CRVENI
najpoznatija stolna
sorta vinove loze
Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine sve više se
sade stolne sorte vinove loze. Između desetak sorti koje se uglavnom sade, sorta Cardinal je među vodećim.
Grozd je velik ili vrlo velik, težine 300600 grama, nekad i više. Cardinal je vrlo
rodna sorta. Pogodan je za prijevoz, a
užitan je od početka šare do tehnološke
zrelosti što mu daje mogućnost berbe
tijekom tridesetak dana. Cardinal dozri-
jeva vrlo rano, na području Hercegovine
koncm srpnja odnosno početkom kolovoza. Sok sadrži 14-18 % šećera i 4-5
g/l ukupnih kiselina. Cardinal je vrlo
zanimljiva sorta za potrošnju u svježem
stanju.
40
Mineralna gnojiva
za gnojidbu duhana
Stipe Glavina, dipl. ing.
D
uhan je kao kultura othranio
mnoge hercegovačke obitelji u
prošlosti i iako je jedno vrijeme
bio gotovo zaboravljen, u novije vrijeme
njegov uzgoj postaje sve zastupljeniji
na hercegovačkim oranicama. Kako bi
imali zadovoljavajući prinos i kvalitetu
lista duhana, potrebno je kvalitetno
odraditi pripremu tla i gnojidbu.
Kako odraditi gnojidbu, kojim gnojivom i u koje vrijeme uvelike ovisi o prethodnom korištenju zemljišta. Duhan bi
trebalo obvezno uzgajati u plodoredu
što i nije toliko čest slučaj zbog ograničenih obradivih površina, međutim važno je koliko toliko odmoriti zemljište
nekom pretkulturom. Dobre pretkulture
za duhan su strne žitarice, a loše pretkulture su one koje su iz iste porodice
kao i duhan (krumpir, rajčica…).
Priprema tla
Kod pripreme tla najvažnije je kasno
jesensko oranje koje se izvodi na dubinu od 30-35cm. Koncem zime obavlja
se drljanje uzorane površine kako bi se
zatvorila zimska brazda jer se na taj način čuva vlaga u tlu. Do sadnje duhana
rotokultivatorom se obrađuje zemljište
kako bi se uništili korovi koji su izrasli,
te takvo zemljište treba pustiti da se
slegne. Prije sadnje se razbija pokorica
i rahli se tlo ponovno rotokultivatorom
(frezom). Dobro prorahljeno i pripremljeno tlo spremno je za sadnju presadnica duhana.
Gnojidba duhana
Gnojidba duhana se odvija usporedno s obradom tla. Idealno bi bilo
u kasnome jesenskom oranju dodati
2/3 planiranoga mineralnog gnojiva.
A ostatak u proljetnoj pripremi pred
sadnju. Ovakav način gnojidbe je dosta
rijedak i većinom se sva količina mineralnog gnojiva unosi pred sadnju. Gnojidba je puno učinkovitija ako se koristi
u trake nego širom. Također je ustaljena
praksa da se mineralno gnojivo stavlja
na ‘’križ’’ tik prije sadnje.
Izbor gnojiva
Duhan kao kultura ima različite zahtjeve za hranjivom od mnogih drugih
kultura. Tako su najčešće formulacije
koje se koriste za gnojidbu duhana one
u NPK formulaciji gdje je udio dušika
najmanji kao kod NPK 0-20-30, 7-1421, 8-16-24, te 7-20-30. Ovisno o tlu
bitno je unijeti 30-80 kg dušika, 80160 kg fosfora te 210-240 kg kalija po
hektaru površine. Što bi bilo prosječno
60 kg po dulumu jedne od prethodno
navedenih formulacija. Kao što je već
navedeno ove formulacije je najbolje
dodati u kasnu jesen ili rano proljeće a
pred sadnju se dodaje dušično mineralno gnojivo gdje je dušik u amonijačnom
obliku. Bitno je naglasiti ulogu sumpora kod gnojidbe duhana. Sumpor ima
pozitivno djelovanje na kvalitativna
svojstva kod duhana. On oslobađa blokirani fosfor i mikroelemente u tlu koje
biljka lakše usvaja. Također sumpor je
bitan jer pomaže izgradnji suhe tvari
što pridonosi boljoj kvaliteti i boji lista
duhana a može imati i sporedno fungicidno djelovanje i tako smanjiti zarazne
bolesti duhana.
Svakako preporučamo prigodom
izbora mineralnog gnojiva koristiti
one formulacije NPK gnojiva obogaćene sumporom kao što su 7-2030+3%S, 8-16-24 +4%S te za gnojidbu pred sadnju i prehranu gnojivo
Amosulfan koje sadrži 20% dušika i
24% sumpora.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
ZA PSA
ZA PSA JUNIORA
FRIEND ANTIPARAZITNE OVRATNICE
omogućuju sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od
muha, buha, krpelja i komaraca. Napravljene su
na bazi prirodnih sastojaka biljnih vrsta koje
iskazuju posebno repelentno djelovanje
na insekte te su jednostavne za korištenje,
ugodne i bezopasne za vašeg ljubimca.
U normalnim uvjetima ovratnicu zamijenite
svakih 60 dana, a u slučaju povećane
inficiranosti ovratnicu češće zamijenite.
ZA MAČKU
461&313&.*6.)3"/";"14&
35(9(1&,-$35(+5$120
%5,7MHUD]YLRVXSHUSUHPLXPKUDQX]D
NX›QHOMXELPFHNRMDXVSMH‚QR‚WLWLRUJD
QL]DPRGQHJDWLYQLKXWMHFDMDRNROL‚D
%ULW &DUH MH SURL]YHGHQ X FLMHORVWL RG
DQWLDOHUJLMVNLKLYLVRNRSUREDYOMLYLKVD
VWRMDNDNDR‚WRVXMDQMHWLQDORVRVULƒDL
NUXPSLU3DƒOMLYRGDELUVDVWRMDNDJDUDQ
WLUDYLVRNXWROHUDQFLMXQDKUDQXLVSUMH
DYDDOHUJLMVNHUHDNFLMH%ULW&DUHVDGUƒL
IXQNFLRQDOQH VDVWRMNH NRML SRGUƒDYDMX
LPXQLWHW SREROM‚DYDMX VWDQMH RUJDQL]
PDLSRPDƒXVPDQMLWLUL]LNRGR]ELOMQLK
EROHVWL
ANTI-AGING COMPLEX
URAVNOTEŽEN
OMJER AMINOKISELINA
Ključne prednosti Brit Care:
1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI
– JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR
2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA
3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE
KOJI POZITIVNO UTJEČU NA
NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE
4. SADRŽI ULJE LOSOSA
5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI
6. NE SADRŽI: Soju, govedinu,
svinjetinu, pšenicu, kukuruz,
GMO i druge negativne tvari.
OMEGA MASNE KISELINE
MIŠIĆI
ANTIALERGIJSKI SASTOJCI
#3*513&.*6.)3"/";"14&
=$='5$9/-(,9,7$/12679${(*36$
%ULW3UHPLXPKUDQD]DSVHVDGUƒLELOMQHLYR›QHHNVWUDNWH]DSREROM‚DQRNXVLSUREDYOMLYRVW+UDQD
MHERJDWDYLWDPLQLPDPLQHUDOLPDLRUJDQVNLPHOHPHQWLPDXWUDJRYLPD
6DGUƒLSUHELRWLNH]DSRGU‚NXLPXQLWHWXLPHWDEROL]PX
1HVDGUƒLVRMXNHPLNDOLMHQLNRQ]HUYDQVH
%,/-1,,92…1,(.675$.7,UXƒPDULQDJURƒ¢DNXUNXPHDJUXPDLNOLQL›D
{WLWHVWDQLFHRGR‚WH›HQMD
{WLWHRUJDQL]DPRGVORERGQLKUDGLNDOD
3UXƒDMXEROMX]D‚WLWXVWDQLFDPHPEUDQH
3REROM‚DYDMXXQRVKUDQH
3REROM‚DYDMX]GUDYVWYHQR
VWDQMHNRƒHGODNHL]JORERYD
ODLIČNA PROBAVA
ZDRAV KOSTUR
ZDRAVA KOŽA I DLAKA
9(/,‡,1$
2=1$.$
7(,1$
RGGR
60$//%5(('6
0$/(3$60,1(
6
NJ
0(',80%5(('6
65('1-(3$60,1(
0
NJ
/$5*(%5(('6
9(/,.(3$60,1(
/
NJ
(;75$
/$5*(%5(('6
-$.29(/,.(
3$60,1(
;/
NJ
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
ZDRAVO SRCE
ANTI-AGING COMPLEX
63257
/$0%5,&(
VITALNOST
,9271$)$=$
ANTIALERGIJSKI SASTOJCI
/,*+7
3833,(6
JAK IMUNITET
%ULW3UHPLXPKUDQD]D
SVHMHMHGLQDSUHPLXP
KUDQD]DSVHUD]YLMHQD
SRVHEQR]DVYHYHOLLQH
SDVDLVYHID]HƒLYRWD
46
Otrovanje pčela
Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kad na podnici ili ispred
košnica pronalazimo više uginulih pčela nego u toplom dijelu
godine, ne mora uvijek značiti da se radi o redovitim zimskim
gubitcima.
Kruno Lažec, dr. vet. med.
K
ad se temperatura zraka prvi put
spusti na niže od 5 0C, pčele se
jače stisnu u klupko i započinju
pravo zimovanje. Hladnoća većinu slabijih i starijih pčela usmrti i one padaju
na podnicu ili još žive otpužu na leto
gdje ugibaju. Kad razdoblje hladnoće
potraje nekoliko dana, preostale pčele
ne izlijeću i ne iznose uginule koje tada
vidimo ispred košnica i na podnici. Ako
smo neuspješno ili nismo na vrijeme
tretirali protiv varoe, može biti mnogo
oslabljenih pčela koje ugibaju unatoč
jakoj zajednici, što također vidimo kao
pojačana uginuća na početku zimovanja. Uglavnom, su to sve redoviti i očekivani gubitci. Pri obilasku pčelinjaka
tijekom zime leto uvijek očistimo od
snijega i leda, a također i od mrtvih pčela, pri čemu procjenjujemo njihov broj.
Ponekad se kasnije tijekom zimovanja
može dogoditi da pronađemo povećana
uginuća pčela odjednom, ili propadanje
cijele zajednice iako je u košnici bilo dovoljno hrane. Kad isključimo sve moguće uzroke uginuća (varou, bolesti ili slično), možemo posumnjati da je klupko
stiglo do lošijeg ili štetnog meda (medljikovca), ili peluda čijom se potrošnjom
u organizmu pčela gomilaju štetne tvari
i dovode do pojačanog uginuća. Ako se
nađe takvo stanje, treba se prisjetiti
odakle potječe med, a pogotovo pelud
koji smo pčelama ostavili za zimovanje.
Kako za razliku od meda pčele pelud ne
prerađuju nego samo dorađuju i skladište, u njemu se mogu pronaći i neželjene tvari u količinama koje mogu naštetiti pčelama tijekom zimovanja. Uzrok
iznenadnog i povećanog uginuća pčela
u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i različita otrovanja.
Zbog toga ovdje podsjećamo na otrovanja različitim tvarima koje se koriste u
zaštiti bilja, tvorničkim pogonima ili se
slučajno mogu pronaći u pčelinjoj hrani.
Najčešće se radi o trovanju pesticidima,
ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli.
Otrovanja prouzročena
pesticidima
Pesticidi su sintetičke, rjeđe prirodne, selektivno toksične tvari, namijenjene uništavanju štetnih biljnih i
životinjskih organizama. Njihova primjena najveća je u proljeće kad započinje sezona radova i takozvane kemijske
zaštite u vrtovima, poljima, voćnjacima
i vinogradima. Tad postoji i najveća
opasnost za otrovanje pčela. Za pčele
su najtoksičniji insekticidi, ali i neki
herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo
navedena sredstva, trebamo pozorno
proučiti upute proizvođača o koncentracijama i načinima primjene. Na taj
način zaštit ćemo u prvom redu sebe,
zatim pčele i ostale korisne kukce, a i
što manje onečistiti okoliš. Insekticide
dijelimo na kontaktne (djelovanje kontaktom-dodirom) i na crijevne otrove
(djeluju putem probavnog trakta). Od
otrovanja u prvom redu ugibaju pčele
sabiračice. Ovisno o vrsti i koncentraciji
otrova, do uginuća može doći na mjestu
tretiranja otrovom, na putu prema košBROJ 96 • VELJAČA 2015.
47
Otrovanja prouzročena
tvorničkim dimom
Dim pojedinih tvornica sadrži otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se
nakupljaju na bilju u okolici, koje onda
postaje otrovno za pčele, ali i druge
vrste životinja, u prvom redu biljojede.
Tvornički dim prouzročuje štetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se može
dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari
i na veće udaljenosti (do 20 km). Danas
ipak većina tvornica ima specijalne uređaje koji sprječavaju izlazak otrovnih
tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile
moguće tek u iznimnim slučajevima.
Otrovanje medljikom
nici ili u samoj košnici. Kod jačih otrovanja pčelinja zajednica izgubi naglo
veliki broj sabiračica, oslabi, a može i u
potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu, pčele sabiračice mogu
ga unijeti u košnicu i prenijeti na kućne
pčele. Isto tako, ako u košnicu unesu
pelud onečišćen sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i
ugibanja kućnih pčela i ličinaka. Kako bi
se otrovanja spriječila, ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva koja su
otrovna za pčele u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u šumama tijekom medljikove paše. Ako je tretiranje nužno, treba
na vrijeme obavijestiti pčelare određenog područja. Tad pčelar poduzima
potrebne mjere. Ujutro, prije izlijetanja
pčela treba zatvoriti košnice s pčelama
i otvoriti uređaje za ventilaciju. Kad su
pčele zatvorene dulje vrijeme, treba im
davati vodu-u hranilicu ili prazno saće.
U razdoblju dok su košnice zatvorene
pčele ne smijemo bez velike potrebe
uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko
dugo ćemo pčele držati zatvorene, ovisi
o vrsti upotrijebljenog otrova i načinu
na koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se skraćuje u slučajevima jake kiše
nakon tretiranja kemijskim sredstvom,
jakog vjetra ili vrućina s temperaturama
od 30 0C u hladu.
BROJ 96 • VELJAČA 2015.
Medljika ili medna rosa javlja se na
šumama bjelogorice, crnogorice, rjeđe
travama i žitaricama. Najčešće je proizvode štitaste i lisne uši. Od nje pčele
rade med medljikovac. Sadrži teško
probavljiv šećer melecitozu i veći postotak mineralnih tvari u prvom redu
kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje
pčela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teške probavljivosti. Ponekad
u medljici i medu medljikovcu možemo
naći i organske otrove koji nastaju kao
produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i
obamiranja stanica srednjeg crijeva, a
pčele posljedično dobiju proljev i ugibaju. To se događa osobito zimi, jer med
sadrži veliku količinu teško probavljivih
tvari, a pčele ne mogu redovito izlijetati
na pročisne letove. Ponekad kod pčele
uočavamo gubitak dlačica i crni izgled.
Otrovanje nektarom
Nektar je slatki sok koji u cvjetovima
luče žlijezde nektarije, a sastoji se od
vode i šećera. Uloga mu je privlačenje kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo
dokazanih slučajeva trovanja nektarom.
Da bi došlo do ovog trovanja, mora cvasti
puno otrovnih biljaka na jednom mjestu.
Dokazano je trovanje nektarom biljke
mrazovac, jer on sadrži alkaloid kolhicin.
Otrovanje peludom
Pelud je muško sjeme biljke čija je
zadaća oplodnja ženskih stanica. Sadrži
veću količinu bjelančevina i različite vitamine. Pelud je zato pčelama izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali pelud
nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sadrži
otrove za pčele, prvenstveno alkaloide.
Do trovanja može doći i zbog smrznutog ili pljesnivog peluda u saću tijekom
zimovanja.
Otrovanje kuhinjskom soli
Do ovog trovanja dolazi ako zimskoj
hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2
do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skraćuje
život zatvorenih pčela, a od 1 do 5 % je
vrlo otrovno. Otrovno djelovanje očituje
se u propadanju crijevnih stanica. Zato
pčelinjoj hrani koju sami pripravljamo
moramo posvetiti posebnu pozornost.
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost
Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: 00 387 39 703-841
Fax: 00 387 39 700-130
e-mail: info@tiskara-logotip.com
www.tiskara-logotip.com
AKTIVPLUS
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju!
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
www.croatiaosiguranje.ba
Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.
Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja
d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno
i korisno osiguranje.
WEB SHOP
SJEMENARNA
artnera nas
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
ca
a
p
u
k
smo
Zadovoljstvo naših
to
a
z
,
ja
n
a
v
lo
s
o
p
g
e
š
a na
pcima
vodi na svim područjim
u
k
o
k
ta
i
p
o
h
s
b
we
odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH
ma.
o
d
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
naših proizvoda iz u
Sjemenarna web shop Vam nudi:
Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop
Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF
Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*)
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
50
ZANIMLJIVOSTI
Banana – važna biljka u prehrani
Banana je četvrta biljka u svijetu prema
uporabi za prehranu (nakon riže, pšenice
ce
i kukuruza). Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u
prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi, te
europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju
donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu
izvoza.
Vanilija – vrlo skupi začin
Prava vanilija je poslije klinčića drugi najskuplji začin na svijetu. To ne čudi kada se zna koliki
je trošak potreban za njezinu proizvodnju. Izvan
domovine
domov svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju
d j specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. Potrebno
je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi a svaki
nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga
plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci
i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene
deke. Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima
kako bi se sačuvala aroma. Danas se mahune vanilije prodaju
na komad, pakirane u posebna pakiranja.
Evina jabuka
Eva je pojela jabuku i dala je Adamu
što je dovelo do konca zemaljskog raja...
Dobro poznata zgoda koja dokazuje da
su jabuke jedne od najstarijih voćnih
vrsta. Uostalom, to potvrđuju i arheološke iskopine u kojima
su pronađeni poluugljeni ostatci jabuka za koje se smatra da
potječu iz željeznog doba. Dakle, čovjek ih je skupljao prije
5000 godina, a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne
Azije, negdje s obronaka Himalaja. Rimsko carstvo je poznavalo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas između 7000 i 8000
sorata. Nije poznato koliku je veličinu imala Evina, ali se zna
da je najteža jabuka uzgojena u Michiganu i težila je rekordnih
1416 grama, što je bilo posve dostatno da uđe u Guinessovu
knjigu rekorda.
Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima
Noćurak je višegodišnja biljka, no i
kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje
mnoštvu boja svojih cvjetova. Većina
naziva u drugim jezicima povezana je, međutim, s činjenicom
da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro
se ponovno zatvaraju. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj
pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica.
KLUB
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
CUPRABLU-Z
NORDOX 75 WG
CHAMPION 50 WP
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL

Očuvanje ugroženih domaćih sorata vinove loze

Ovdje - Sjemenarna

saznajte više - poljopromet.hr

vineta n - Agrico trade doo

ovdje - Sjemenarna

Red Fantasy ima srednje zahtjeve kada su u pitanju zemljište i

Bellarosa ima niske do srednje zahtjeve kada su u pitanju zemljište i

Marabel bi trebalo da se sadi na zemlji sa dobrim uvjetima

ovdje - Sjemenarna

NANDINA

0 Uvod(1) - Tko je tko u hrvatskoj znanosti

Bilten 6.pdf - Gospodarska škola Čakovec

ovdje - Sjemenarna