EUROKODOVI – USVAJANJE I PRIMJENA U BIH Sanin Džidić1, Nihada Kulenović2 Uvod Eurokodovi predstavljaju set evropskih standarda u oblasti građevinarstva. Razvijeni su na osnovu najnovijih naučnih dostignuća postignutih u saradnji eksperata članica Evropske unije u proteklih 30 godina i predstavljaju bez dvojbe najsavremenije propise na svijetu u oblasti građevinskog konstrukterstva. Eurokodovi su postali praktično obavezni za sve javne radove u EU, a namjera je da postanu i standardi za privatni sektor u Evropi i širom svijeta. Primarni cilj eurokodova je da unaprijede sigurnost objekata ali i da povećaju konkurentnost evropske građevinske industrije, kao i stručnjaka i drugih industrija u neposrednoj vezi, unutar i van EU. Eurokodovi takođe trebaju postati i osnova za procjenu kvaliteta građevinskih proizvoda i dobijanje CE oznake. Usvajanje i primjena eurokodova nudi sljedeće prednosti: ¾ Osigurava zajedničko razumijevanje u projektovanju konstrukcija između investitora, korisnika, projektanata, izvođača radova i proizvođača građevinskih proizvoda; ¾ Unapređuje kompetitivnost evropskih građevinskih kompanija, izvođača radova, projektanata i proizvođača građevinskih proizvoda u njihovim aktivnostima širom svijeta; ¾ Unapređuje razmjenu usluga u građevinarstvu između članca EU i šire; ¾ Unapređuje protok kvalitetnih građevinskih proizvoda između članca EU i šire; ¾ Omogućava zajedničku osnovu za istraživanja i razvoj u građevinskom sektoru; ¾ Omogućava razvoj zajedničke softwareske podrške u izradi projektne dokumentacije; ¾ Vodi ka ujednačavanju nivoa sigurnosti objekata u različitim dijelovima Evrope. Svaki od eurokodova (osim EN 1990) podijeljen je na određeni broj dijelova koji pokrivaju specifične aspekte tematskih cjelina. Ukupno postoji 58 dijelova EN eurokodova koji su raspoređeni u 10 „grupa” eurokodova (EN 1990-1999). EN 1990, Eurokod: Osnove projektovanja konstrukcija; EN 1991, Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije; EN 1992, Eurokod 2: Projektovanje betonskih konstrukcija; EN 1993, Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija; EN 1994, Eurokod 4: Projektovanje spregnutih konstrukcija; 1 doc. dr. Sanin Džidić, dipl. ing. građ., Internacionalni BURCH Univerzitet Sarajevo, Ul. Francuske revolucije b.b. 71210 Ilidža, Sarajevo 2 Nihada Kulenović, dipl. ing. građ., Institut za standardizaciju BiH, Vojvode Radomira Putnika 34, 71123 Istočno Sarajevo, nihada.kulenovic@bas.gov.ba GLASNIK BAS 1 3-4/13 EN 1995, Eurokod 5: Projektovanje drvenih konstrukcija; EN 1996, Eurokod 6: Projektovanje zidanih konstrukcija; EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektovanje; EN 1998, Eurokod 8: Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija; EN 1999, Eurokod 9: Projektovanje aluminijskih konstrukcija. Svaki od eurokodova koji se odnose na materijale sadrži: ¾ Dio 1-1 koji se odnosi na projektovanje zgrada i drugih građevinskih konstrukcija; ¾ Dio 1-2 za projektovanje konstrukcija na dejstvo požara; ¾ Dio 2, koji razmatra projektovanje mostova, a sadrže ga eurokodovi za beton, čelik, spregnute konstrukcije, drvo i projektovanje na seizmička dejstva. Slika 1. Struktura eurokodova Stanje sa usvajanjem i implementacijom eurokodova u BiH U BiH standardizaciju su svi eurokodovi preuzeti metodom proglašavanja u okviru aktivnosti BAS/TC 21, Beton i proizvodi od betona. Takav način preuzimanja ovih standarda započeo je još 2003. godine i trajao je do prošle godine. Svako novo izdanje je mijenjalo staro. Napredak u usvajanju eurokodova u regionu Slika 2. Napredak u usvajanju eurokodova u regionu [1] 3-4/13 2 GLASNIK BAS Kao što se može vidjeti iz Slike 2, Bosna i Hercegovina je u grupi zemalja gdje se ova aktivnost smatra praktično završenom, tj. iz ugla standardizacije standardi su preuzeti u sistem bosanskohercegovačke standardizacije. Međutim, kada su u pitanju potrebe struke i praktična primjena eurokodova, takvo stanje je samo privid dobrog stanja. Naredni grafikon pokazuje učinjeni napredak u prevođenju eurokodova na zvanične jezike u zemljama regiona. Jasno se vidi da u regionu jedina Bosna i Hercegovina nije učinila nikakav napredak u tom smislu. Napredak u prevođenju eurokodova/prioriteti Slika 3. Napredak u prevođenju eurokodova u regionu [1] Nijedan od nacionalnih dokumenata u BiH za eurokodove nije urađen niti su definisani nacionalni parametri. U tom smislu BiH se nalazi na začelju zemalja u regionu, što ilustrativno prikazuje dijagram na Slici 4. Napredak definisanja nacionalno određenih parametara u regionu Slika 4. Stanje definisanja nacionalno određenih parametara pojedinačnih eurokodova [1] GLASNIK BAS 3 3-4/13 Međutim, kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje na dodiplomskim i magistarskim studijima na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, eurokodovi su već odavno uključeni u nastavne planove i programe građevinskih i arhitektonskih fakulteta. Otežavajuća okolnost je paralelna primjena postojećih propisa iz ove oblasti zajedno s eurokodovima, s obzirom na, u suštini, različite koncepte projektovanja. Takav pristup sa sobom nosi i određene rizike ali i dobre strane, gdje će budući inženjeri biti u prilici razumjeti i implementirati oba koncepta, pošto se u svojoj stručnoj praksi neće susretati samo s projektovanjem i izgradnjom novih objekata, nego i s rekonstrukcijom i sanacijom već izgrađenih objekata, koji su projektovani i građeni u skladu s postojećom regulativom. S druge strane, ovakav pristup dodatno opterećuje nastavne planove i programe. Perjanica u uvođenju eurokodova u nastavne planove i programe na univerzitetimau BiH je Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, koji je još prije petnaestak godina počeo s uvođenjem eurokodova u redovna predavanja i vježbe. Postepeno su primjer Građevinskog fakulteta u Sarajevu slijedili i drugi građevinski i arhitektonski fakulteti u BiH, tako da je u tom smislu situacija zadovoljavajuća. Uključenost eurokodova u nastavne planove i programe na dodiplomskom studiju na univerzitetima Slika 5. Uključenost eurokodova u nastavne planove i programe na dodiplomskim studijima na univerzitetima [1] Uključenost eurokodova u nastavne planove i programe na magistarskom studiju na univerzitetima Slika 6. Uključenost eurokodova u nastavne planove i programe na magistarskim studijima na univerzitetima [1] 3-4/13 4 GLASNIK BAS Međutim, kada je u pitanju obrazovanje inženjera koji su već u praksi, praktično nema nikakvih kurseva niti obuka u vezi s korištenjem i primjenom eurokodova. Razmjena informacija i iskustava uglavnom se odvija neformalnim putevima. Dodatni problem je nedovoljno postojanje priručnika, knjiga, uputstava i smjernica na jezicima u Bosni i Hercegovini, mada se do izvjesne mjere koristi literatura iz zemalja u okruženju. Slika 7 pokazuje da su u ovom smislu zemlje u susjedstvu značajno napredovale. Dostupnost materijala za obuku iz eurokodova na jezicima zemalja regiona Slika 7. Dostupnost materijala za obuku iz eurokodova na jezicima zemalja regiona [1] Posebno pitanje predstavlja harmonizacija regulative u oblasti građevinarstva u Bosni i Hercegovini, koja je u nekim slučajevima sama sa sobom u opoziciji. Novi stepen potrebe predstavlja usaglašavanje ovih propisa s evropskom regulativom, a posebno s najnovijom EU Regulativom o građevinskim proizvodima (EU CPR 305/2011), kao i s eurokodovima. Trenutna situacija je takva da u nekim slučajevima korištenje eurokodova u projektovanju konstrukcija predstavlja čak i kršenje trenutne zakonske regulative u BiH. Većina objekata i konstrukcija u BiH projektuje se prema regulativi i standardima preuzetim iz SFRJ. Projektovanje u skladu s eurokodovima odvija se uglavnom na izričiti zahtjev pojedinih investitora ili kao samostalna odluka projektanta. Prepoznajući navedene probleme vezane za implementaciju eurokodova u BiH, menadžment Instituta za standardizaciju BiH je odlučio da osnuje poseban tehnički komitet za eurokodove. Rješenjem br. IP-00454/13-03KN Instituta za standardizaciju BiH od 11.12.2013. osnovan je tehnički komitet BAS/TC 58, Eurokodovi, na konstituirajućoj sjednici održanoj 28.11.2013. godine. Tehnički komitet trenutno ima šesnaest članova, u čijem radu učestvuju predstavnici univerziteta, instituta, zavoda, ministarstava i privrede. Očekivati je da će se u narednom periodu broj članova ovog tehničkog komiteta uvećati. Tehnički komitet BAS/TC 58, Eurokodovi, korespondira tehničkom komitetu evropskog komiteta za standardizaciju CEN/TC 250, Structural Eurocodes, i ima isti djelokrug rada. U narednom periodu tehnički komitet BAS/TC 58 planira uraditi prijevod Guidence Paper L, te započeti prevođenje EN 1990, Eurokoda: Osnove projektovanja konstrukcija i izradu odgovarajućeg nacionalnog dodatka. GLASNIK BAS 5 3-4/13 Zaključak S obzirom na stanje implementacije eurokodova u BiH prezentirano u ovoj analizi, neophodno je intenzivirati sljedeće aktivnosti: ¾ Harmonizacija legislative u oblasti građevinarstva, prostornog planiranja i uređenja s evropskom legislativom; ¾ Intenzivirati aktivnosti na prevođenju eurokodova na jezike u BiH; ¾ Intenzivirati aktivnosti na usvajanju nacionalnih parametara i izradi nacionalnih dokumenata; ¾ Osigurati saradnju s odgovarajućim tijelima za usvajanje i implementaciju eurokodova u susjednim zemljama u cilju razmjene iskustava; ¾ Osigurati saradnju i podršku institucija EU u ovom procesu; ¾ Osigurati neophodnu finansijsku podršku u ovom procesu; ¾ Paralelno raditi na organizaciji kurseva obuke iz eurokodova za inženjersku konstruktersku zajednicu; ¾ Intenzivirati promociju eurokodova uz podizanje svjesti inženjerske zajednice o eurokodovima uz pripremu priručnika i edukativnog materijala. Literatura [1] A. Pinto, F. Taucer, S. Dimova, R. Apostolska, „Summary of the Questionnaires Filled by National Authority Relevant Representatives from non-EU Countries in the Balkan Region”, Adoption of the Eurocodes in the Balkan Region, 5-6 December 2013, Milan and Ispra, Italy, 2013; [2] A. Cincar, M. Hrasnica, S. Džidić, N. Kulenović, S. Vujatović, „Current Situation in Adoption of the Eurocodes - Country Report B&H”, Adoption of the Eurocodes in the Balkan Region, 5-6 December 2013, Milan and Ispra, Italy, 2013. 3-4/13 6 GLASNIK BAS