19. Zlatna kuna Ovogodišnji dobitnici Zlatne kune sve od reda su izvoznici: Omco Croatia, Vivera, Šestan-Busch... Izvoz po županijama Čak 11 županija ostvarilo je izvozni suficit, dok su najveći deficit ostvarili Grad Zagreb i Zagrebačka županija Razvod od države Lokalnu samoupravu očekuju bitne promjene u zakonodavstvu, kojima je cilj razdvojiti prihode aktualno Str. 6-7 tema tjedna Str. 5 aktualno Str. 8 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 1 7 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 5. ožujka 2012. Godina LVIII / Broj 3717. www.privredni.hr cijena izvoza u susjedstvo / priča s razlogom: otos / tvornica ulja čepin / hrwwwatska / svijet financija PV analiza: proizvođači cvijeća Cvjećarima ne cvjetaju ruže Iako Hrvatska ima klimu pogodnu za uzgoj svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta je djelatnost u stalnom padu. Domaći proizvođači ne mogu se nositi s niskim cijenama iz uvoza >>16-17 Intervju: Nenad Nizić, poduzetnik a kako to rade u europi >> 12-13 >> 19 “Hotelijerstvo je niskoproduktivna djelatnost? Kako onda moj hotel sa 12 soba napravi promet od četiri milijuna kuna?” Od 1. travnja Hrvatska počinje primjenjivati mliječne kvote, baš u vrijeme kada se one u EU-u počinju napuštati kao nekorisne UVOD www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Siniša Trbojević, direktor Japan Tobacco Internationala u Hrvatskoj: Borit ćemo se za pravično tržišno natjecanje Razočaravajuće je da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nije uzela u obzir dokaze koje im je Japan Tobacco International dostavio, kao ni one čije je izvođenje predložio. Narušavanje tržišnog natjecanja Tvornice duhana Rovinj kroz zloporabu vladajućeg položaja na hrvatskom duhanskom tržištu vidljivo je već letimičnim pogledom na police trgovina, a zloporabu je nedavno utvrdio i AZTN. Japan Tobacco International je u Hrvatsku u proteklim godinama uložio znatna sredstva i odlučni smo boriti se za pravično tržišno natjecanje. Iskoristit ćemo sva raspoloživa domaća i međunarodna pravna sredstva koja nam stoje na raspolaganju. Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo banke: Financiranje projekata od značaja Jedna od strateških smjernica Hypo banke je jačanje potpore malom i srednjem poduzetništvu te izvozno i proizvodno usmjerenim tvrtkama. Ugovor o poslovnoj suradnji između Hypo Alpe-Adria banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za dva nova programa kreditiranja još je jedan pokazatelj kako će Hypo banka nastaviti s ulaganjima i financiranjem projekata od značaja za razvoj hrvatskog gospodarstva. Vladimir Križek, suvlasnik Zlatarne Križek: Priznanje baštini i tradiciji Ideja o očuvanju hrvatske baštine i tradicije nastala je prije desetak godina kada smo krenuli u izradu kolekcije nakita Morčić koji je prepoznatljiv za Hrvatsko primorje. Nakon Morčića krenuli smo u priču o dubrovačkom nakitu za koji smo u sklopu programa PHARE 2006 dobili bespovratna sredstva Europske unije. Velik interes za ove dvije kolekcije potaknuo nas je na izradu slavonskog tradicionalnog nakita. Htjeli smo odati priznanje baštini i tradiciji tog kraja i tako zaokružiti prekrasnu priču o hrvatskom nakitu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(h)ost komentator: Josip Čulić, direktor hotela Luxe, Split Svijetla budućnost za boutique hotele Ako se situacija popravi, svjedočit ćemo zasigurno sve većim ulaganjima i nicanju boutique hotela, odnosno hotela koji će biti posebno dizajnirani, a uz to će težiti savršenoj usluzi Z a razliku od hotelskih kuća korporativnog tipa kojima upravljaju hotelski lanci, boutique hoteli su posebno dizajnirani hoteli s personaliziranom uslugom. Specifičan dizajn, bio on tradicionalan ili moderan, čini hotel jedinstvenim u svakom detalju. Konkretno, hotel Luxe odlikuje moderni dizajn, što je danas trend u svijetu, a kod hrvatskih kolega imamo i slučajeve obnovljanja povijesnih objekata odnosno moderan prikaz tradicionalne arhitekture. Pored toga, u boutique hotelima usluga je u potpunosti prilagođena navikama svakog pojedinog gosta - primjerice, gost može dobiti doručak kada god želi. Takvi hoteli nude razne druge usluge koje klasični hoteli ne nude ili nude po strogo zacrtanim pravilima. U Hrvatskoj postoje kvalitetni boutique hoteli, primjerice Riva na Hvaru, dubrovački hotel Kazbek, Vila Argentina, Pucić Palace, Hotel Bellevue, zatim niz hotela u Istri i duž obale i otoka, poput Dimitri Lešića, Vestibul Palacea, Monte Mulinija, Valsabbiona, Martinis Marchija... Nažalost, naš glavni grad još Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler uvijek nema ni jedan boutique hotel, ali će, nadam se, netko od zagrebačkih poduzetnika odlučiti uložiti u takvu vrstu ponude te tako popratiti svjetske trendove. Gosti boutique hotela su ljudi kojima ne odgovara šablonski pristup velikih hotela Boutique hoteli mogu biti kategorizirani s tri, četiri i pet zvjezdica. Mišljenja sam da ako se situacija na tržištu popravi, svjedočit ćemo zasigurno sve većim ulaganjima i nicanju boutique hotela, odnosno hotela koji će biti posebno dizajnirani, a koji će pored toga težiti savršenoj usluzi. Ono što bi se moglo napraviti da hotelski sektor stane na svoje noge nije nepoznanica. Poznato je da u Hrvatskoj poslovanje hotela opterećuju veliki nameti i velika davanja, tako da je naš sektor u startu opterećen nametima koje naša konkurencija nema, a samim tim i poslovanje naših hotelijera je jedva ili teško održivo. Pored toga naši hoteli nemaju ni povoljne kreditne linije, dok su troškovi kama- ta previsoki, što dodatno otežava i odbija investiranje u gradnju novih hotela. Ipak, unatoč opterećenjima smatram da će uskoro biti sve više investicija i da će se investitori odlučivati upravo na otvaranje ovakvih hotela, a nekoliko je zanimljivih projekata upravo u tijeku. U perspektivu boutique hotela sam uvjeren jer našim gostima ne odgovara šablonski pristup kakav imaju veliki hoteli, a koji drukčije ne bi mogli ni funkcionirati. Kad je riječ o našim gostima, to su ljudi koji imaju svoje zahtjeve i želje i kojih je sve više. U 70 posto slučajeva riječ je o individualnim gostima. Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru Hotel Luxe otvoren je pretprošle godine, a njegovoj gradnji prethodila je višegodišnja borba za dobivanje dozvola i odobrenja. Radi se o dizajniranom hotelu, odnosno klasičnom modernom boutique hotelu. Vlasnici Ivona i Jozo Parčina u gradnju su uložili velika sredstva kako bi u samom centru, uz Biskupovu palaču, prilagodili zgradu nekadašnje mastione. Zgrada je stara više od 100 godina, a uz to je 1980-ih izgorjela, a sada je kompletno renoviran i osvježen prostor koji je Splitu dao jedan poseban oblik ponude. Hotel je u vrlo kratko vrijeme koliko posluje dobio vrlo pozitivne recenzije, i to portala Poslovanje hotela opterećuju veliki nameti i velika davanja Tripadvisor, Booking. com i mnogih drugih. U 2011. godini imao je odlične rezultate, što je danas svakako uspjeh. Inače, Luxe ima 30 soba te tri luksuzna apartmana i sve popratne sadržaje koje traži moderan gost. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 19% ukupnog izvoza ( 1/3 hrane Hrvatske ide u zemlje Cefte izvozimo na tržište BiH Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini Koliko će vas koštati izvoz u susjedstvo Ako Europska unija ne prilagodi ugovore s članicama Cefte, hrvatske tvrtke mogle bi izgubiti 220 milijuna dolara godišnje. Sve promjene u trgovini Hrvatske i zemalja Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU opisane su u publikaciji HGK-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U laskom Hrvatske u Europsku uniju doći će do promjena uvjeta poslovanja s nekim proizvodima i nekim zemljama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini znanog Vodič koji je pripremio HGK izrađen je na temelju aktualnih carinskih politika i multilateralnih i bilateralnih ugovora kao Cefta. Najveće promjene dogodit će se pri izvozu prehrambenih proizvoda u BiH, primjerice mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa, keksa i cigareta. Od sredine iduće godine doći će do rasta carina pri izvozu cigareta u Srbiju. Do rasta carina doći će i kod konditorskih proizvoda, žitarica i uma- ka pri izvozu u Makedoniju. Isto će se dogoditi i pri izvozu mlijeka u Albaniju, a u poslovanju s Crnom Gorom kod pojedinih kategorija mesa, ribe i mliječnih prerađevina. Vanjskotrgovinska razmjena Najvažnija BiH Upravo stoga Hrvatska gospodarska komora pripremila je publikaciju Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ona će biti dobar alat tvrtkama za snalaženje u novom okruženju koje će nam donijeti Europska unija, a u kojem će se promijeniti i režim carine za neke zemlje članice Cefte, ističe predsjednik HGK‑a Na‑ dan Vidošević. “Za Hrvatsku je najvažnije tržište Bosne i Hercegovine jer se trećina hrane izvozi upravo na to tržište. Ako Europska unija ne prilagodi ugovore sa zemljama članicama Cefte, s kojima Hrvatska ostvaruje 19 posto izvoza, procijenjeni gubitak izno- 10.000 35.000 30.000 Izvoz 25.000 Uvoz Saldo 20.000 15.000 5000 0 -5000 -10.000 -15.000 -20.000 Izvor: HGK 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. si oko 220 milijuna dolara godišnje. Tržište BiH je za Hrvatsku od iznimnog značaja jednako kao što je to i Hrvatska za BiH. Zato je važno da se sačuva stabilnost BiH”, smatra Vidošević. Srbija i Kosovo Carinske promjene za industrijske proizvode bit će male ili uopće neće doći do promjena, a slična je situacija i s većinom zemalja članica Cefte. No neke će Petina hrvatske trgovine je s Ceftom Robna razmjena Hrvatske i svijeta ukupno je iznosila 32,685 milijardi američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 12,288 milijardi, a uvoz 20,396 milijardi dolara. Deficit je još uvijek značajan i iznosi 8,1 milijardu dolara. U robnoj razmjeni Hrvatske izvoz u EU čini 59 posto, u ostale zemlje 22 posto, te u zemlje Cefte 19 posto. U strukturi izvoza u zemlje Cefte dominiraju industrijski proizvodi sa 72 posto, te poljoprivredno-prehrambeni proizvodi sa 28 posto. se promjene ipak dogoditi u trgovini industrijskim proizvodima sa Srbijom, Kosovom i Moldavijom. Kod izvoza u Srbiju za određene skupine industrijskih proizvoda carine će biti povećane samo u razdoblju od 1. srpnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine te će se početkom 2014. ukinuti, ističe potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Carine za izvoz pojedinih skupina industrijskih proizvoda na Kosovo povećat će se do 10 posto, a također će se povećati i pri izvozu u Moldaviju koja je za hrvatski izvoz vrlo malo tržište pa se ne očekuju negativne posljedice. Pozitivno je to što tvrtke kod izvoza više neće imati značajnijih administrativnih troškova”, naglašava Vesna Trnokop Tanta. Vodič koji je pripremio HGK izrađen je na temelju aktualnih carinskih politika i važećih multilateralnih i bilateralnih ugovora. Dan je kratak prikaz vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama članicama Cefte i Europske unije te pregled mogućih trgovinskih promjena (carina i kvota) sa zemljama članicama Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU. Robna razmjena po skupinama zemalja Struktura robne razmjene sa zemljama Cefte u 2010. Izvoz Izvoz UVOZ 22% 33% 19% 6% UVOZ 61% 72% 59% EU CEFTA Ostatak svijeta EU CEFTA 22% 28% Ostatak svijeta Industrijski proizodi Izvor: HGK Poljoprivredni proizvodi 78% Industrijski proizodi Poljoprivredni proizvodi Izvor: HGK 5 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 6,6 mlrd kn izvoz Istarske županije u 2011. ( 41,8 mlrd kn vanjskotrgovinski deficit Grada Zagreba Izvoz-uvoz po hrvatskim županijama u 2011. godini Izvozni suficit ostvarilo 11 županija Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska županija sa znatnim udjelima sudjeluju u ukupnom hrvatskom izvozu i uvozu Igor Vukić vukic@privredni.hr U 2011. godini 11 hrvatskih županija imalo je veću vrijednost robnog izvoza od uvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska županija sa znatnim udjelima sudjeluju u ukupnom hrvatskom izvozu i uvozu. Pridonijela i proizvodna ulaganja Vrijednost izvoza Istarske županije prošle je godine ipak smanjena za 2,3 posto i iznosila je 6,6 milijardi kuna. Suficit je ostvaren i zbog smanjenog uvoza od gotovo 17 posto. Istarski uvoz bio je vrijedan 4,5 milijardi kuna. Pula je u tom rezultatu sudjelovala s rastom izvoza od pet posto (3,2 milijarde kuna.) Varaždinska županija povećala je izvoz za 8,4 posto, na 4,8 milijardi kuna. Uz rast izvoza Grada Varaždina od 7,6 posto (1,5 milijardi kuna), svoj prilog dobrom rezultatu dala su i proizvodna ulaganja u poslovne zone u okolici županijskog centra. Tako je Općina Trnovec Bartolovečki povećala izvoz na 1,4 milijarde kuna (3,6 posto), a Gornji Kneginec je rastao 22 posto (406 milijuna kuna). Izvoz iz Lepoglave je porastao 18 posto, na 258 Najveći izvoznouvozni deficit ostvarili su Grad Zagreb i Zagrebačka županija milijuna kuna. Statistika pokazuje da je u 2011. istodobno povećan i uvoz u Varaždinsku županiju. Rast je iznosio 13,5 posto i dosegnuo je 3,7 milijardi kuna. Iz Sisačko-moslavačke županije izvezeno je robe za 3,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 15,1 posto. Glavninu rasta ostvarila je kutinska Petrokemija, podigavši izvoz iz tog grada za 12 posto, na ukupno 2,4 milijarde kuna. Ukupni rezultat Županije vjerojatno će ove godine biti slabi- ji zbog odluke CMC-a da zaustavi rad sisačke Željezare i potraži novog kupca. Izvoz iz Siska prošle je godine rastao čak 51 posto, dosegnuvši 627 milijuna kuna. Osječko-baranjska županija uspjela je povećati svoj izvoz za 19,3 posto, na 3,1 milijardu kuna. Najveći doprinos dale su tvrtke iz Belišća (32,4 posto rasta, 1,1 milijardu kuna) i Osijeka (15,4 posto rasta, 1,2 milijarde kuna). I ovdje je zabilježen porast uvoza od 4,8 posto, na 2,7 milijardi kuna. Za Međimursku županiju vrijedi sličan trend kao i za Varaždinsku. Ukupan rast izvoza bio je 15,3 posto (2,6 milijardi kuna). Pri tome na glavni grad Čakovec otpada 879 milijuna kuna (rast od 16 posto), a solidni se izvozni rezultati ostvaruju i u nekoliko okolnih poslovnih zona. Primjerice, u Prelogu (347 milijuna kuna), Nedelišću (254 milijuna kuna), Maloj Subotici (230 milijuna kuna) i Donjem Kraljevcu (231 milijun kuna). Uvozni rezultat Međimurske županije također je veći, za 10,7 posto. U 2011. godini uvezeno je robe za 2,1 milijardu kuna. Veći izvoz od uvoza ostvarile su još Krapinskozagorska županija (izvoz 2,1 milijardu, uvoz 1,6 milijardi kuna), Karlovačka županija (izvoz 1,3 milijarde, uvoz 1,1 milijardu kuna), zatim Koprivničkokriževačka županija (1,7 milijardi izvoza i 1,2 milijarde uvoza), Zadarska županija (izvoz 1,2 milijarde kuna, uvoz 949 milijuna kuna) te Požeško-slavonska županija (623 milijuna izvoza i 428 milijuna kuna uvoza). Listu županija sa suficitom dovršava Virovitičko-podravska županija s izvozom vrijednim 621 milijun kuna i uvozom od 354 milijuna kuna. Kod nekih relativno blag deficit Najveći izvozno-uvozni deficit ostvarili su Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Preko Zagreba se odvija i glavnina hrvatskih uvozno-izvoznih poslova. U 2011. godini tvrtke sa sjedištem u Gradu Zagrebu izvezle su 21,7 milijardi kuna, što čini 33,2 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Pri tome je zabilježen pad izvoza od 4,6 posto. Uvezeno je robe u vrijednosti 63,5 milijar- di kuna, što je 58,4 posto ukupnog hrvatskog uvoza. Uvoz je bio manji za 2,2 posto u odnosu na 2010. godinu, pa je Grad Zagreb zabilježio ukupni vanjskotrgovinski deficit od 41,8 milijardi kuna. Tvrtke iz Zagrebačke županije ostvarile su još nepovoljniji omjer izvoza i uvoza. Iz Zagrebačke županije izvezeno je robe za dvije milijarde kuna, a preko te teritorijalne jedinice u Hrvatsku je ušlo robe za 8,4 milijarde kuna. Razlog je što na području Županije sjedišta ima nekoliko velikih trgovačkih i logističkih kompanija preko kojih ulazi roba koja se potom distribuira na cijelom hrvatskom tržištu. Od ostalih županija vrijedi istaknuti Primorskogoransku koja je ostvarila relativno blagi deficit, uz velik porast izvoznih poslova. Ukupan izvoz Županije bio je vrijedan 4,1 milijardu kuna, a u prošloj je godini porastao za znatnih 26,3 posto. Uvoz je bio 5,2 milijarde kuna, uz smanjenje od 6,4 posto. Blizu ujednačenom rezultatu izvoza i uvoza su i Splitsko-dalmatinska županija (izvoz 4,3 milijarde, uz pad od 10,1 posto, a uvoz 4,4 milijarde, s padom od 18,9 posto) te Šibenska županija. Izvoz Šibenske županije rastao je 0,8 posto i dosegnuo 1,4 milijarde kuna, dok je uvoz iznosio 1,5 milijardi kuna, uz pad od četiri posto. 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 30% Brodogradilišta DIV ne odustaje od Brodosplita Naša ponuda za kupnju Brodosplita i dalje je na snazi i sad očekujemo brzi odgovor Vlade, jer Brodosplit mjesečno gubi 40 milijuna kuna, izjavili su u petak predstavnici samoborskog DIV-a, potencijalnog kupca splitskog brodogradilišta. Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIVa, rekao je da je u splitskom škveru u posljednje dvije godine nagomilano 1,2 milijarde kuna novih gubitaka. Odgovor Vlade očekuju u iduća dva tjedna. Novi gubici povećat će troškove sanacije brodogradilišta, ali u DIV-u vjeruju da je njihov program tržišno održiv. Kažu da imaju financijsku podršku fondova i banaka, a osim brodogradnjom, bavili bi se i drugim djelatnostima, poput gradnje vjetroelektrana, off-shore postrojenja i razvoja dizel-motora za plinske elektrane. Stoga bi u Brodosplitu mogli zapošljavati i nove radnike. DIV je u prošloj godini imao prihod od 60 milijuna eura i dobit od 45 milijuna kuna. Zapošljavaju 1000 radnika, a za nekoliko mjeseci u tvornici u Kninu zaposlit će još 200 novih radnika, najavio je Tomislav Debeljak. (I.V.) Vojska i gospodarstvo Hrvatski vojnik od glave do pete u hrvatskoj odjeći Ministar obrane Ante Kotromanović potpisao je ugovore o nabavi vojne odjeće i obuće sa 21 hrvatskom tvrtkom, vrijedan 32,5 milijuna kuna. Hrvatske tvrtke za vojsku će proizvoditi borbene odore, obuću, donje rublje, čarape, rukavice, kape i šešire. Ugovor s MORH-om potpisali su predstavnici 13 tvrtki članica Zajednice ponuditelja odjeće (KROKO International, Čateks, Hemco, Krojostil, Odjeća, 1. maj, Šešir, Uriho, Štefičar, Vis Konfekcija, V&V, P r o PromZagreb, DES), predstavnici četiriju tvrtki Zajednice ponuditelja obuće (Borovo, Jelen, Inkop, Obuća Viko), te predstavnici tvrtki Jadran, Galeb i Orljava. Ministar Kotromanović istaknuo je da su potpisivanju ugovora pristupili odmah nakon donošenja državnog proračuna, kako bi i time dali doprinos oživljavanju hrvatskog gospodarstva. MORH je vrlo zadovoljan kvalitetom odjeće i obuće hrvatskih proizvođača i učinit će sve kako bi pomogao u izvozu, najprije u Albaniju i Azerbejdžan, gdje će hrvatska oprema biti uskoro predstavljena. Kotromanović je također najavio da će Hrvatska vojska kupiti 1000 jurišnih pušaka od poduzeća HS produkt, a direktor HS produkta Željko Pavlin demonstrirao je inovacije na novoj pušci. Najvažnije su optički ciljnik, razvijen u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, te rješenje kojim se i ljevacima i dešnjacima omogućuje da budu jednako precizni dok pucaju. Kako im je to uspjelo, Pavlin nije htio otkriti. (D.Ž.) pad investicija od početka krize Zlatna kuna 2012. Za ekonomski op Potrebno je realizirati sve ekonomski opravdane investicije u javnom sektoru, pose partnerstvo te što prije ući u stotine malih projekata škola, bolnica, zatvora i skladiš Drago Živković zivkovic@privredni.hr U godini kada obilježava 160. godina svog postojanja, Hrvatska gospodarska komora po 19. je put dodijelila nagrade Zlatna kuna. Prve kune dodijeljene su 1993. godine, a od tada su postale najcjenjenija potvrda uspješnosti i kvalitete u poslovanju. Ovogodišnji dobitnici Zlatne kune su sve od reda izvoznici: Omco Croatia u kategoriji velikih, Vivera u kategoriji srednjih i Šestan-Busch u kategoriji malih. Najboljom bankom proglašena Hrvatska je osmi najveći uvoznik energije, a po glavi stanovnika i drugi u svijetu je Erste banka, a najboljim osiguravateljskim društvom Euroherc. Zlatnu kunu za inovaciju primio je Boris Balać, direktor i vlasnik tvrtke Inteco za svoj robot za hidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina. Zlatnu kunu za životno djelo dobio je 99-godišnji akademik Vladimir Ibler, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta i neka- dašnji tajnik Industrijske komore u Zagrebu. Podsjetivši na svečanosti dodjele Zlatnih kuna na povijest komorskog udruživanja, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević osvrnuo se na stvaranje političke arhitekture svijeta nakon svjetskih ratova, te razdoblja ekonomskog prosperiteta i kriza koje su uslijedile. Prema njemu, temeljni je pokretač cijelo vrijeme ono rudimentarno u nama, a to je ljudska pohlepa izražena kroz blagostanje. “Materijalna vrijednost naših dobitaka postala je osnovna mjera naših uza- jamnih vrijednosti, to se prenosi i na tvrtke, gdje profit postaje temeljna vrijednost, a kad su u pitanju nacije, društveni proizvod postaje jedini kriterij uspješnosti. Sve je to dovelo do ove krize, čiji je korijen u neriješenom kriteriju prema kojem se mjeri uspješnost nacije, društva, pojedinca’’, istaknuo je Vidošević. Partner, a ne lider Ova kriza, prema njegovu mišljenju, nije financijska već duboko strukturna kriza, na koju odgovor u svijetu još uvijek nitko ne zna. Za Hrvatsku je Portal www.kupujmo-hrvatsko.hr nema veze s HGK-om Hrvatska gospodarska komora nema nikakve veze s projektom privatnog internetskog portala www.kupujmo-hrvatsko.hr. Taj portal i sve aktivnosti vezane uz prikupljanje ponuda za oglašavanje, kako objašnjavaju iz HGK-a, isključivo je poslovni poduhvat trgovačkog društva OGIM, koji u cijelosti samostalno stoji iza njega. Poduzetnike koji se žele besplatno promovirati putem komunikacijskih kanala HGK-a, iz Komore mole da sve obavijesti i informacije u vezi s proizvodima svojih tvrtki, primarno nositeljima znakova kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, šalju na elektroničku poštu kupujmo-hrvatsko@hgk.hr. Akciju Kupujmo hrvatsko HGK promovira i putem službenih stranica na društvenim mrežama Facebook i Twitter. od primarnog značaja u ovom trenutku definirati nacionalnu razvojnu strategiju te sagledati kakvu zapravo Hrvatsku želimo. Vidošević smatra da je na kratki rok potrebno poduzeti niz mjera, a protiv je onoga što mnogi zazivaju: bolnih rezova. Svoje protivljenje temelji na brojkama: svaki četvrti Hrvat je u mirovini, 2,5 milijuna stanovnika primanja dobiva iz proračuna, izravno ili neizravno, a u prerađivačkoj industriji zaposleno je samo 220.000 ljudi. Predsjednik HGK-a ipak se nada da ćemo uspjeti pronaći vlastiti put te imati i dovoljno pameti da ne budemo lider regije već partner našim susjedima. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je kako iskorištavanje šansi u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti političkih elita koje vode zemlju. “To se prepoznaje po rezultatu, a naš je rezultat 7 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( između 6 i 18 mjeseci *vijesti traje priprema projekata u energetici ravdane investicije bno u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji, pokrenuti nove projekte kroz javno-privatno ta za vojsku Dobitnici Zlatnih kuna Banke Zlatna kuna: Erste&Steiermärkische Bank Zlatna kuna: Vivera (Glina) Nominirani: Hypo Alpe-Adria-Bank, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria Nominirani: Dok-Ing (Zagreb), Hartmann (Koprivnica), IN2 (Zagreb), Predionica Klanjec Osiguravateljska društva Velike tvrtke (više od 250 zaposlenih) Zlatna kuna: Euroherc osiguranje Nominirani: Allianz Zagreb, Croatia osiguranje, Grawe Hrvatska, Merkur osiguranje Male tvrtke (do 49 zaposlenih) Zlatna kuna: Šestan-Busch (Prelog) Nominirani: Adria Winch (Split), Altpro (Odra), Dynomax (Viškovo), Presenta Nova (Zagreb) industrijska proizvodnja koja je 80 posto proizvodnje iz 1990. godine”, kazao je Čačić. Temelj je gospodarske politike ove vlade gospodarski rast i zapošljavanje, uz održivost javnih financija i zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina, kazao je Čačić, koji najveće inve- Srednje tvrtke (do 249 zaposlenih) sticijske potencijale vidi u energetici i proizvodnji hrane, sektorima u kojima je Hrvatska izraziti uvoznik. Škole i zatvori “Država ima primarnu ulogu u pripremi projekata i otvaranju prostora kapitalu. Priprema proje- Zlatna kuna: Omco Croatia (Hum na Sutli) Nominirani: AD Plastik (Solin), Alstom Hrvatska (Karlovac), Jadran-Galenski laboratorij (Rijeka), Končar Energetski transformatori (Zagreb) kata u energetici traje od šest do 18 mjeseci, a danas nažalost nije ni pet posto projekata u realizaciji. S početkom velikih projekata vrijednih i do milijardu eura to će se rješavati krajem ove godine, pa nadalje sljedećih godina. Hrvatska je inače osmi najveći uvoznik energije, a po glavi stanovnika i drugi u svijetu. Državna potrošnja je od 2008. godine nominalno bila potpuno ista, zato je uslijedio kolaps investicija koje su od početka krize pale za 30 posto’’, naveo je Čačić. Istaknuo je kako je potrebno realizirati sve ekonomski oprav- dane investicije u javnom sektoru, posebno u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji, pokrenuti nove projekte kroz javnoprivatno partnerstvo te što prije ući u stotine malih projekata škola, bolnica, zatvora i skladišta za vojsku. Ove godine moramo u javnim investicijama rezultate podići za barem 50, a cilj je i 100 posto, poručio je Čačić i zaključio kako nam za to treba znanja, samopouzdanja, hrabrosti i optimizma. Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu proglašeni su i novi dobitnici prava na uporabu znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Iz Zaklade Izvorno hrvatsko dodijeljene su potpore projektima kojima je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu. Potpore su dobile tvrtke Sandi–Invent, Trima, Volo i Atmosfera. Claus Hipp, vlasnik Hipp grupacije Alojzije Šestan, direktor Šestan-Buscha Darko Ranogajec, predsjednik Uprave Omco Croatia Bila je dobra odluka doći u Hrvatsku Najveće su nam prepreke uvozne dozvole Gradimo dugoročnu strategiju čuvanja tržišta Vrlo sam zadovoljan činjenicom da smo dobili ovu nagradu jer smatram da je Vivera, naša tvrtka u Hrvatskoj, vrlo važna. Ovdje imamo mnogo ljudi koji rade za nas. U budućnosti će Europa imati problema s radnom snagom. Otto von Habsburg mi je predložio da dođem u Hrvatsku. Na tome mu zaista zahvaljujem, jer je to bila dobra odluka. Mi se ovom proizvodnjom bavimo 14 godina i prodajemo svoje proizvode u preko 45 zemalja svijeta. Imamo nekoliko pogona u Njemačkoj, Češkoj, Italiji, a sada idemo i s proizvodnjom u Rusiji. Plan za ovu godinu je nešto veća proizvodnja nego prošle godine i razvoj dvije nove kacige. Najveće prepreke su nam uvozne dozvole, a nadamo se da će i to nestati kad Hrvatska uđe u EU. Ovo mi je prva Zlatna kuna, ali sam u svojoj karijeri već smijenio četiri premijera. Naša orijentacija u ovoj godini ostaje ista, jer gradimo dugoročnu strategiju čuvanja tržišta koja smo u proteklim godinama osvajali i borimo se za prisutnost na svakom dijelu kugle zemaljske, jer jedino tako možemo apsorbirati udare krize ili poremećaje na tržištu. Končar kupuje brodogradilišta Tvrtka Jadranska ulaganja, koja je u vlasništvu obitelji Končar, kupit će brodogradilišta Brodotrogir i riječki 3. maj te, uz određene uvjete, Kraljevicu. Danko Končar istaknuo je kako će kupiti riječki 3. maj, odnosno samo brodogradilište, bez tvrtki-kćeri. Uvjet za kupnju brodogradilišta Kraljevica je rješavanje pitanja plaćanja s naručiteljima iz Francuske. Također, kazao je kako namjerava dio svojeg vlasničkog udjela u brodogradilištima ustupiti radnicima. Obustava poslovanja u Siriji Temeljem Odluke Vlade, ali i ukupne sigurnosne situacije u Siriji, Ina ne može nastaviti svoje redovne poslovne aktivnosti u toj zemlji zbog razloga koji su izvan kontrole kompanije. Stoga je Ina obavijestila sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum Company (GPC) o proglašenju više sile, odnosno o privremenom obustavljanju svih poslovnih aktivnosti. Viša sila je pravni institut predviđen ugovorom koji omogućuje suspenziju ili privremenu obustavu obveza i aktivnosti uslijed događaja koji su izvan kontrole ugovornih stranaka poput poplave, potresa ili ratnog stanja. Katalog industrije hrane i pića S ciljem poticanja izvoza hrvatskih prehrambenih proizvoda i pića, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora izdala je Katalog hrvatske industrije hrane i pića. Katalog sadrži popis najznačajnijih proizvođača i prerađivača hrane i pića u Hrvatskoj te kratak sažetak o stanju i potencijalu hrvatske prehrambene industrije. Hrvatska prehrambena industrija može europskom tržištu ponuditi visokokvalitetne i izvorne proizvode. Njemačka je veliko i strateški važno tržište za hrvatske proizvođače hrane i pića, a njegovo značenje će se dodatno povećati ulaskom Hrvatske u EU. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 9 mlrd kn članarina Hrvatske u EU-u za 2014. ( 450 mil € Hrvatska može povući iz strukturnih fondova 2013. Izmjene poreznog sustava Država i lokalna samouprava: rastava od stola i postelje Umjesto komunalne naknade uvodi se porez na imovinu, a razdvojit će se prihodi središnje države i lokalne samouprave Drago Živković zivković@privredni.hr L okalnu samoupravu u ovoj godini očekuju značajne promjene u zakonodavstvu, kojima je cilj razdvojiti prihode, ali i delegirati više odgovornosti. Ministar financija Slavko Linić najavio je na skupštini Udruge gradova i Udruge općina da će izravni prihodi lokalne samouprave ubuduće biti porezi na dohodak, na dobit i na imovinu. Komunalna naknada, prema Liniću, bit će ukinuta, jer se sada taj novac ionako u velikom broju općina i gradova nenamjenski troši. Umjesto nje uvest će se porez na imovinu kao prihod općina i gradova, te će se razdvojiti prihodi središnje države i lokalne samouprave koja će samostalno financirati zdravstvo, školstvo, socijalnu skrb i sport. Država će definirati minimal- ne standarde usluga, a sav ostali teret bit će na samim općinama i gradovima, pa će se tada vidjeti koliko je koja jedinica lokalne samouprave sposobna sama sebe financirati. Linić je najavio i mogućnost uvo- nić je obećao pomoć kroz fond poravnanja. Podršku za najavljene investicijske projekte od čelnika općina i gradova zatražio je i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Država će definirati minimalne standarde usluga, a sav ostali teret bit će na općinama i gradovima Samo investicije Investicije su u zadnje tri godine smanjene za 30 posto, a to je ključna makroekonomska varijabla i jedino što Hrvatsku može izvući iz sadašnje nule, rekao je Grčić. Iako se već u ovoj godini planira povećanje investicija za osam milijardi kuna, Grčić još više očekuje od sljedeće godine, s obzirom na to da ćemo u drugoj polovini 2013. dobiti pristup strukturnim fondovima EU-a u kojima nas čeka 450 milijuna eura. Kako sav taj novac treba povući u samo šest mjeseci, potpredsjednik Vlade je pozvao načelnike i grado- đenja poreza na imobiliziranu imovinu, a primjedbe koje je na takav porez svojedobno imao Ustavni sud namjerava zaobići gradacijom poreznog opterećenja. Fond poravnanja Najviše prihoda općine i gradovi ipak bi trebali ostvariti temeljem rasta i razvoja, a isto vrijedi i za središnju državu, upozorio je Linić. U 2014. Hrvatska će Europskoj uniji morati platiti članarinu od devet milijardi kuna, što znači da bismo iz EU fondova morali izvući barem 15 milijardi, izračunao je ministar i apelirao na čelnika lokalne vlasti da svoje planirane infrastrukturne projekte prepakiraju u projekte za EU fondove. Ponajprije se to odnosi na projekte u vodoprivredi, za koje su već izdvojena sredstva Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvitak i Svjetske banke. Na njihovim su računima ostala, kako kaže Linić, enormna sredstva koja Hrvatska nije povukla zbog vlastite neefikasnosti. Općinama koje će biti na gubitku zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka (a to su općine u kojima su niže plaće) Li- načelnike da upregnu sve snage u pripreme projekata. U tome će im država pomoći sa 45 milijuna kuna koje će podijeliti na što više općina, kako bi se pokrili troškovi pripreme dokumentacije za projekte koji imaju izgleda proći u EU-u. Linićevoj najavi da će izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi male općine dobiti i manje ovlasti pridružio se i ministar uprave Arsen Bauk, koji se slaže da ovlasti moraju ovisiti o fiskalnim kapacitetima. Bauk postavlja i pitanje održivosti sadašnjih županija, a najavljuje i zakonske izmjene kojima će se olakšati raspisivanje izbora u slučaju sukoba (grado)načelnika i gradskog/ općinskog vijeća. U postupku izrade tih izmjena očekuje i prijedloge Udruge gradova i Udruge općina. Javni ovršitelji Ovrhe: može to i jeftinije i brže Po hitnom postupku, još početkom godine, donesena je u Saboru odluka o odgodi primjene Zakona o ovršiteljima. Osim što su u lanjskom listopadu imenovani i licencirani javni ovršitelji ostali bez posla na pola godine, ovrhe su ostale skuplje i dugotrajnije. Javni ovršitelji smatraju kako je primjena Zakona odgođena jer se u javnosti stvorila slika da on omogućava ovršiteljima ulazak u kuće dužnika te pljenidbu i raspro- daju sve njihove imovine. “Služba javnih ovršitelja dokinut će trenutnu praksu gdje postupci traju i po 10 i više godina, pri čemu ovršenici nemaju mogućnost dogovora o otplati duga, a ovrhe se provode i nad zaštićenim dijelom dohotka”, kaže imenovana javna ovršiteljica sa sjedištem u Dubrovniku Dijana Butigan Granić. Do nejasnoća je, smatraju ovršitelji, došlo jer mnogi nisu pročitali Zakon o ovršiteljima i zbog toga je usporen po- četak efikasnijeg i jeftinijeg provođenja postupaka ovrhe u Hrvatskoj. Novi zakon ovršiteljima omogućuje i posredovanje između stranaka “Dugotrajan postupak ne samo da nije prihvatljiv za ovrhovoditelje, odnosno vjerovnike, nego ni za ovršenike-dužnike, koji su stjerani u ‘dužnič- ko ropstvo’, jer se na dug obračunavaju vrlo visoke zakonske zatezne kamate, od 12 do 17 posto, ovisno o kojem je vremenskom razdoblju riječ”, dodaje Dijana Butigan Granić. Uz ovršitelja lakše do nagodbe “U ovakvim procesima nisu u pitanju samo građani-dužnici, već i građani-vjerovnici, poput obespravljenih radnika koji ne mogu doći do svojih plaća, ili samohranih roditelja koji godinama ne mogu do sredstava za uzdržavanje djece, dok njihovi dužnici, bivši poslodavci ili supružnici vješto izbjegavaju svoje obveze”, ističe javni ovršitelj sa sjedištem u Slavonskom Brodu Igor Buruš. “Javni ovršitelji će procesu prinudne naplate duga dati ljudsko lice, omogućujući aktivnu suradnju i dogovor vjerovnika i dužnika kako bi se postiglo što bolje rješenje za obje strane. Kroz naš rad osigurat će se transparentnost u realizaciji ovr- he – znat će se tko se, kako i u kojem iznosu naplatio u procesu i štitit ćemo dignitet dužnika”, dodaje Buruš. Novi zakon ovršiteljima omogućuje posredovanje između stranaka, što provedbu ovrhe može učiniti nepotrebnom, budući da se na taj način može postići i nagodba o obročnoj otplati te manje kamate i troškovi postupka koji zbog dugotrajnosti postupka često višestruko prelaze glavnicu. (K.S.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 1,9 mlrd € SUSRET PREDSTAVNIKA GOSPODARSKIH KOMORA ZAGREBA, BEOGRADA I BUDIMPEŠTE ukupno za koncesiju tijekom 30 godina Suradnja nije želja i obveza nego potreba Sjednica hrvatske vlade Viadukt i Tehnobeton gradit će novi aerodrom u Zagrebu Dodjela koncesije za zagrebački aerodrom omogućit će početak velikih građevinskih radova na tom projektu bez opterećenja za državni proračun Igor Vukić vukic@privredni.hr T vrtke Viadukt i Zagorje Tehnobeton bit će glavni izvođači radova na novom terminalu Zračne luke Zagreb. Vlada je na prošlotjednoj sjednici za koncesionara ZLZ-a odabrala konzorcij ZAIC koji su osnovale francuske kompanije Bouygues i Aeroports de Paris. Konzorcij je još u vrijeme natječajnog postupka najavio da će izvođenje radova dodijeliti hrvatskim poduzećima. Prema riječima Zdenka Antešića, pomoćnika ministra prometa, dodjela koncesije za zagrebački aerodrom omogućit će početak velikih građevinskih radova na tom projektu bez opterećenja za državni proračun. U prvoj fazi koncesionari će uložiti 236 milijuna eura, od čega 111,8 milijuna otpada na gradnju novog putničkog terminala. Kad terminal za tri godine bude gotov, moći će primiti pet milijuna putnika. Koncesionar terminala u idućih će 30 godina u proračun uplatiti 1,9 milijardi eura za koncesijsku naknadu. Obveza Hrvatske je izrada studije utjecaja za okoliš, gradnja pristupnih prometnica i osiguranje zemljišta na kojem će se graditi novi terminal. Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je njegova vlada ovaj pro- jekt naslijedila od prethodnika. Novi ministri su ga analizirali i odobrili nastavak natječajnog postupka. Milanović očekuje da će koncesionari ispuniti svoje obveze iz ponude, da će gradnja i provedba koncesijskog ugovora biti isplativa i dr- Hrvatske ceste dobile su jamstvo Vlade za zaduživanje od 110 milijuna eura žavi donijeti znatnu ekonomsku korist. Uz gradnju objekta koji bi trebao biti arhitektonska atrakcija, Milanović se nada da će se ostvariti i najave o rastu putnika. Ekonomski program Hrvatske ceste dobile su jamstvo Vlade za zaduživanje od 110 milijuna eura. Novac će posuditi od konzorcija banaka 9 na čelu s Privrednom bankom. Oko 80 milijuna eura Hrvatske ceste potrošit će na otplatu ranijih dugova, a ostalo ide na plaćanje radova obavljenih u prvom tromjesečju ove godine. Usvojen je i Pretpristupni ekonomski program za razdoblje do 2014. godine. U programu u kojem Vlada Europskoj uniji opisuje smjerove ekonomske politike u idućim godinama, najavljuje se da će realni rast BDP-a u ovoj godini biti 0,8 posto. Rast u 2013. trebao bi se povećati na 1,5 posto, a zatim u 2014. iznositi 2,5 posto. Prosječna inflacija u tim bi godinama trebala biti održavana na 2,4 posto godišnje, procijenio je ministar financija Slavko Linić. Projekcije ukazuju na porast javnog duga u srednjoročnom razdoblju sa 47,2 posto u 2012. na 49,4 posto BDP-a u 2014. godini, ali, ističu u Vladi, s tedencijom usporavanja i stabilizacije. Istodobno se najavljuje i smanjivanje deficita, što će dovesti i do manje potrebe za financiranjem obveza na domaćem i inozemnom tržištu. U srednjoročnom razdoblju najveći dio podmirivanja dugova odnosi se na obveznice, od kojih domaća, vrijedna oko 500 milijuna eura, dospijeva u svibnju ove godine. Nastavak privatizacije Vlada najavljuje daljnje restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu, jačanje investicija u sektoru energetike i poljoprivrede te poticanje poduzetništva i javno-privatnih partnerstava. Na državnim troškovima nastojat će se uštedjeti gdje god je to moguće. Vlada je tako prošli tjedan odlučila odustati od sudjelovanja Hrvatske na Svjetskoj izložbi koja se ove godine održava u južnokorejskom gradu Jeosu. Na taj način uštedjet će se najmanje sedam milijuna kuna. Austrija i Njemačka su zbog boljih plaća privlačne zemlje za visokoobrazovane osobe. Ulaskom u Europsku uniju, kada Hrvatska postane dio slobodnog tržišta rada, postoji opasnost naglog “odljeva mozgova”, upozorio je Zoltán Kiss, glavni tajnik gospodarske komore Budimpešte na susretu predstavnika gospodarskih komora Zagreba, Beograda i Budimpešte. Naglašeno je kako Mađarska zbog svog članstva u EU-u ima savjetodavnu ulogu za ostale dvije zemlje te je bilo riječi o sastavljanju svojevrsne “knjige praksi” u kojoj bi bila opisana rješenja problema na koje su zemlje nailazile – Mađarska kao članica, Hrvatska kao pristupnica i Srbija kao kandidat. “Razmjena poslovnih podataka je nužna te bi bilo dobro uspostaviti redovitu razmjenu kako bi ostale zemlje znale što se doga- đa u pojedinoj državi”, kazao je predsjednik HGKKomore Zagreb dr. Zlatan Fröhlich. Usuglasili su se kako suradnja nije želja i obveza, nego potreba, te kako se zemlje ne bi međusobno trebale natjecati već biti partneri. “Srbijanski biznismeni su, ističući stvari bitne za razvoj, na prvo mjesto stavili povezivanje, na drugo zajednički nastup, a tek onda financije, pa obrazovanje”, prenio je predsjednik Privredne komore Beograda Milan Janković. Dogovoreno je i da će zaključci sastanka biti poslani u Beč te će pozvati predstavnika tamošnje gospodarske komore da im se pridruži pri sljedećem susretu. (A.Š.) IPA IIIC za regionalnu konkurentnost Maras: Porezni sustav mora biti stabilan Projekt Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini omogućava korisnicima Ministarstvu poduzetništva i obrta (MPO) i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG) - bolje informacije o sektoru malog i srednjeg poduzetništva. K tomu, u sklopu projekta poboljšat će se komunikacija između malih i srednjih poduzetnika te donositelja politika. Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, naglasio je kako Vlada nastoji poboljšati ulagačku klimu u Hrvatskoj. Stoga nastoji da vrijeme potrebno za pokretanje obrta bude dva, a tvrtke sedam dana. “Važno je da ljudi koji imaju ideje mogu što prije započeti s radom”, istaknuo je. Porezni sustav, dodao je, mora biti stabilan kako bi investitori u Hrvatsku bili sigurni. Robert McKean, voditelj projektnog tima, kazao je kako je među rezultatima projekta koje valja ostvariti i registar malog i srednjeg poduzetništva koji će se koristiti za procjenu učinkovitosti politika. Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je kako su mala i srednja poduzeća okosnica svake ekonomije, Europska unija je toga svjesna te je prihvatila odredbe zahvaljujući kojima je put od ideje do osnivanja tvrtke sve kraći i jeftiniji. Inače, ovaj projekt se financira iz IPA IIIC Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. (B.O.) 10 PREDSTAVLJAMO ( 70 članova Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 2 godine ima udruga Mediterra radi dubrovačka agencija za organizaciju vjenčanja MEDITERRA NATURA, ZAGREB YES I DU, DUBROVNIK Zajedno smo jači Model zajedničkog poslovanja udruge i tvrtke, s minimalnim početnim ulaganjem članova, svidio se vinarima i srodnim proizvođačima Vjenčanje pod morem? Nema problema! Agencija YES I DU mladencima nudi kompletnu uslugu - od pomoći pri odabiru pozivnica i prstenja do čuvanja kućnih ljubimaca i unajmljivanja zrakoplova za bračno putovanje T vrtka Mediterra Natura ponajviše se bavi izvozom hrvatskih i regionalnih vina i srodnih proizvoda (pri čemu je udio hrvatskih proizvođača veći od 90 posto). U ostale aktivnosti tvrtke ubrajaju se vinska filmska produkcija, marketinške aktivnosti te turističke ture po hrvatskim vinskim regijama. Udruga Mediterra trenutačno ima 70 najistaknutijih hrvatskih i regionalnih članova - vinara i srodnih proizvođača - i time predstavlja najjaču vinarsku udrugu u regiji. Tvrtka i udruga zajedno predstavljaju zanimljiv model partnerstva. Domagoj Nobilo, direktor tvrtke i tajnik udruge, objašnjava da član Mediterre za iznos godišnje članarine besplatno dobiva pravo na marketinške aktivnosti svojih proizvoda premda su prezentacije, degustacije, putovanja u inozemstvo, izrada komercijalnog kataloga i svi ostali troškovi višestruko veći i padaju u potpunosti na teret udruge. “S druge strane, ukoliko udruga pronađe odgovarajućeg ino- zemnog kupca, njen član je obvezan izvoz prema tom distributeru realizirati preko tvrtke Mediterra Natura. Time tvrtka ostvaruje određenu proviziju odnosno pojavljuje se kao izravni izvoznik proizvoda”, kaže on. Snažan marketing je odlučujuća poluga za unaprjeđenje domaćeg izvoza Navedeni model zajedničkog poslovanja udruge i tvrtke, s minimalnim početnim ulaganjem članova, svidio se vinarima i srodnim proizvođačima kao što su maslinari, proizvođači bučinog ulja, sira, kulena, pršuta, ribe i morske soli. “To je možda razlog zbog kojeg je udruga uspjela u tako kratkom vremenu osvojiti povjerenje vinara i značajno povećati broj članova”, ističe Nobilo. Polovično zadovoljstvo Analizajući nezadovoljavajuće izvozne rezultate domaćih vinara i srod- nih proizvođača, osnivači udruge otkrili su kako nedostaje odlučujuća poluga za unaprjeđenje domaćeg izvoza, a to je snažan marketing. “No, Mediterra se nikad ne zadržava samo na marketingu proizvoda, već osobni uspjeh i uspjeh tvrtke u potpunosti vežemo za plasman i realizaciju proizvoda na inozemnom tržištu. Dakle, ako nismo prodali, već samo dobro predstavili određeni proizvod, osjećamo samo polovično zadovoljstvo”, napominje Nobilo dodavši kako priča ima i regionalnu notu. “Regionalni pristup se pojavio u hodu, temeljem povratnih informacija koje smo dobivali od inozemnih distributera i partnera. Svi su željeli - osim hrvatskih vina i srodnih proizvoda - upoznati, a neki i naručiti, pojedina vina ili proizvode drugih regionalnih proizvođača. Tako su, primjerice, neki od naših regionalnih članova po prvi put, zahvaljujući Mediterri, izvezli svoja vina na zahtjevno japansko tržište”, zaključuje Nobilo. (B.O.) D ubrovnik je oduvijek bio inspiracija slikarima i pjesnicima, piscima i fotografima, a nedavno je inspirirao i jednu uspješnu poslovnu priču. Dubrovnik kao wedding destinacija, osim romantične kulise, nije mladencima pružao ništa novo, pa su Danijela Milivojević i Martina Pavleković odlučile uzeti stvari u svoje ruke i prekrasnim lokacijama dodati i nove ideje. Tako je nastala agencija za organizaciju vjenčanja YES I DU koja mladencima nudi kompletnu uslugu - od pomoći pri odabiru pozivnica i prstenja do organizacije čuvanja kućnih ljubimaca i unajmljivanja privatnog zrakoplova kojim će se novovjenčani par zaputiti na bračno putovanje, organizirano također uz Martininu i Danijelinu pomoć. Od osnutka agencije 2010. godine, zahtjeva je, kažu, bilo svakakvih, pa su tako jednom prilikom angažirale jednog poznatog dizajnera da osmisli kravate za pse koji su sudjelovali u ceremoniji, a organizi- rale su čak i paragliding i windsurfing vjenčanje. Takvi ih zahtjevi posebno vesele, slažu se mlade poduzetnice, jer su kreativni i testiraju granice njihovih mogućnosti. Jedinstvena ljubavna priča Kako su obje rodom iz Dubrovnika, ne čudi što su njegovo ime uklopile u ime agencije, no ipak ne djeluju samo na području toga grada, nego će vjenčanje organizirati gdje god to mladenci požele, zadržavajući fokus na tom biseru Jadrana, Zagrebu i otocima Većina klijenata su stranci, ali sve češće u agenciju pristižu i zahtjevi domaćih parova te nacionalnim parkovima. Najvažniji dan u životu mladenci mogu doživjeti i pod maskama, na vrhu svjetionika, visoko na nebu u balonu ili pak pod vodom. “YES I DU nastao je iz naše želje za stvara- njem nečeg novog i bijega iz korporativnog svijeta u kojem smo obje radile. Ideju o agenciji imale smo godinama prije same realizacije, a vodila nas je želja da pomognemo mladencima kako bi svoju ljubavnu priču mogli ispričati na sebi svojstven i jedinstven način. U agenciji smo obje razvile svoje kreativne potencijale, pa tako gotovo svakodnevno razmišljamo o novim sadržajima koje bismo mogle ponuditi svojim klijentima”, kaže Martina Pavleković. Većina klijenata su stranci, iz Engleske, Irske, Njemačke, Švicarske pa čak i Češke. Sve češće im pristižu i zahtjevi domaćih parova kojima se, prema njihovu iskustvu, teže opustiti i prepustiti organizaciju drugima. “Hrvati su puno zahtjevniji kada je riječ o organizaciji vlastitog vjenčanja. No, drago nam je što polako ali sigurno Hrvatska počinje slijediti svjetske trendove i što se sve više parova odlučuje koristiti usluge agencije”, kažu vlasnice Danijela Milivojević i Martina Pavleković. (A.Š.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( oko 17 mil kn ( na 4000 m *vijesti 2 godišnji promet Otosa proteže se suvremena poslovna zgrada OTOS – ORTOPEDSKA TEHNIKA OSIJEK Proizvodnja je ono što vuče naprijed Uz suvremenu proizvodnju i prodajnu mrežu organiziranu kroz specifične sanitetske kuće, u Otosu se pripremaju za osnivanje specijalizirane poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr P oslovni put od male osječke ortopedsko-bandažerske zanatske radionice do vodeće hrvatske tvrtke za proizvodnju ortopedskih pomagala - koja se danas prostire na četiri etaže suvremene poslovne zgrade veličine gotovo 4000 četvornih metara - trajao je gotovo šest desetljeća. Naime, današnja tvrtka Otos (Ortopedska tehnika Osijek) utemeljena je 1945. godine kao zanatska radionica Banija sa sjedištem u Zagrebu i poslovnicama u Osijeku i Rijeci, da bi danas, kada je riječ o domaćem kapitalu, bila najveća ortopedska kuća u Hrvatskoj. U njoj je zaposleno pedesetak djelatnika koji ostvare godišnji promet od oko 17 milijuna kuna. Ništa bez proizvodnje Uz djelatnosti prodaje i servisiranja vlastitih proizvoda, u Otosu najveću pažnju pridaju – proizvodnji. “Kvalitetno se može uspjeti jedino u proizvodnji. Dok je hrvatsko i osječko gospodarstvo počivalo na industriji i proizvodnji, nije bilo ovakvih kriza i godina stagnacije. Nekada je Osijek bio industrijski grad u kojem su radili ponosni ljudi jer su zarađivali, stvarali i vrlo pristojno živjeli. Sada, nakon uništenja industrije, sveli smo se na grad-slugu koji služi po tuđim trgovačkim centrima. Naravno, proizvodnja sama Proizvodni program Otosa nije namijenjen samo osobama s invaliditetom, nego i zdravima po sebi ne može funkcionirati jer proizvedeno treba i prodati. A kada prodamo proizvedeno, onda o tome valja i brinuti, odnosno servisirati. Želimo biti komplementarni jer samo tako možemo biti konkurentni i sigurni u budući razvoj”, objašnjava Stjepan Getoš, pred- sjednik Skupštine Društva i glavni moderator poslovne politike Otosa, dodajući kako tu tvrtku čine ljudi koji u njemu stvaraju i rade. Stoga, da bi proizvodi Otosa bili na svjetskoj tehnološkoj razini, mnogo se polaže na stalnu edukaciju zaposlenih. “To je proces koji se ne prekida. Ujedno to nam je solidno jamstvo da ćemo i ulaskom Hrvatske u EU biti konkurentni i tvrtkama koje mnogo dulje djeluju u uvjetima poslovanja kakvi vrijede u EU-u”, pojašnjava on. Proizvodnja kao jedna od triju cjelina koje čine Otos (proizvodnja-prodaja-servis) u tehnološkom i stručnom smislu odvija se gotovo u kliničkim uvjetima. Sastoji se od nekoliko pogona usko specijaliziranih za izradu određenih ortopedskih i medicinskih pomagala. Obućarska radionica izrađuje ortopedsku obuću po mjeri i na temelju liječničkih nalaza. U radionici za izradu uložaka rade se standardni i individualni ortopedski ulošci, dok u odjelu bandaže izrađuju suspenzore, utege, sigurnosne remene za bolesnike, a iz tekstilne radionice izlaze različiti pojasevi i steznici. Različite proteze za ruke i noge stvaraju se u protetičkoj radionici, dok se u ortotičkoj proizvode individualne ortoze za ruke, noge i kralježnicu. No, proizvodni program Otosa nije namijenjen samo osobama s invaliditetom, nego i zdravima. Proizvodi poput nekoliko stotina modela obuće izrađuju se ručno od najkvalitetnijih materijala. K tome, u Otosu nakon posebnog specijalističkog pregleda nude mogućnost izrade obuće koja je posve individualizirana i prilagođena željama i potrebama naručitelja. Specijalizirana poliklinika Izgradnjom novog objekta bilo je planirano otvaranje poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju tako da je cijela etaža građevinski i instalacijski već spremna. No, kupnja i instaliranje suvremne opreme pozamašna je investicija, a vremena besparice ipak su utjecala na planirani tempo razvoja Otosa kao zdravstveno-poslovnog centra. Trenutačno u Otosu djeluju dvije specijalizirane liječničke ordinacije, a planirano je i osnivanje centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Konačni cilj je ustrojavanje poliklinike Otos Vita, koja bi sadržavala i kompletnu ponudu fizikalne medicine i rehabilitacije uključujući i široki spektar usluga masaže, sauna i niza sličnih relaksirajućih sadržaja namijenjenih čitavoj populaciji. Sanitetske kuće Otos i paraolimpijci Uz razvoj proizvodnje u Otosu su paralelno razvijali i prodaju. Tako je u Osijeku 2000. godine otvorena prva sanitetska kuća u Hrvatskoj, da bi ih danas bilo osam. Uz Otosov asortiman, one nude i pomagala za inkontinenciju, čarape za vene, pomagala kod dijabetesa, pomagala za hranjenje, odijevanje i održavanje osobne higijene... U njima rade i timovi stručnjaka koji daju savjete o zdravstvenom problemu vezanom uz korištenje nekog pomagala, upute o njezi kože i održavanju pomagala, ali i svojevrsnu školu hoda uz kompjutersku dijagnostiku poremećaja hoda i stopala. Otos od 1998. godine aktivno pomaže i ulaže u razvoj sporta osoba s invaliditetom te je aktivni sponzor Atletskog kluba osoba s invaliditetom OtosGrubišno Polje čiji je predsjednik višestruki osvajač medalja u bacanju kugle Darko Kralj. Upravo je u Otosovim radionicama napravljena proteza s kojom je Kralj osvojio prvu paraolimpijsku zlatnu medalju u povijesti Hrvatske na protekloj olimpijadi u Pekingu. Trenutačno Otosov protetičko-rehabilitacijski tim radi na projektiranju proteza koje će Kralj koristiti na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Londonu. Prilagodba HŽ-a Na sastanku o stanju i problemima u sustavu Hrvatskih željeznica predstavnici sindikata ukazali su na teško stanje na željeznici. Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako od novih uprava očekuje planove restrukturiranja i poslovanja pri čemu će se voditi briga o radnicima. Naglasio je da se sustav HŽ-a treba što prije prilagoditi uvjetima u kojim će se tržište otvoriti prema europskim željezničkim prijevoznicima. Zelena i vitka proizvodnja u HGK HGK i inicijativa Lean menadžment organiziraju 14. ožujka predavanje Zelena i vitka proizvodnja i usluge. Riječ je o konceptu kojim se koriste najpoznatija svjetska poduzeća kako bi optimizirala troškove. Na predavanju, koje će u prostorijama HGKZagreb početi u 11 sati, o mogućnostima implementacije toga koncepta u Hrvatskoj govorit će Nedeljko Štefanić, predstojnik Zavoda za industrijsko inženjerstvo sa zagrebač- kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ivica Veža s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, te direktor tvrtke Končar-Energetski transformatori Ivan Milčić. Nedovoljno sredstava za razminiranje HUP-Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja upozorava da će ovim tempom proces razminiranja u Hrvatskoj trajati još minimalno 15 godina. Sredstva osigurana državnim proračunom za 2012. nisu dovoljna i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog programa koji predviđa uklanjanje mina iz Hrvatske do 2019. Danas su u razminiranju aktivne 34 tvrtke koje zapošljavaju oko 630 pirotehničara i još oko 200 zaposlenih na pomoćnim poslovima. 12 aktualno Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SABORA HTZ-a HTZ: ove godine sa 14 posto manje prihoda Ukupna sredstva za oglašavanje smanjena su za 24 posto, a jedino će internetsko oglašavanje dobiti 18 posto više proračunskih sredstava nego lani Andrea Šalinović S abor Hrvatske tu‑ rističke zajednice na svojoj konstitu‑ irajućoj sjednici prihvatio je izvješće o sezoni 2011., a kako se nije sastao cije‑ le prošle godine, usvoje‑ no je i Izvješće o radu i fi‑ nancijsko izvješće HTZ‑a te Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem HTZ-a za 2010. godinu. Predsjednik HTZ-a i ministar turizma Veljko Ostojić naglasio je kako ovakvo kašnjenje u izvještavanju i izosta‑ nak održavanja Sabora iz‑ mjenama zakona i novim Statutom, koji je također usvojen na ovoj sjedni‑ ci, više neće biti moguće. Izvješće o sezoni 2011. predstavio je v.d. direk‑ tora Glavnog ureda Hr‑ vatske turističke zajedni‑ ce Niko Bulić naglasivši kako je zabilježen rast tu‑ rističkog prometa s goto‑ vo svih tržišta, pa je proš‑ la godina zaokružena s osam posto više dolazaka nego 2010. godine, dok je broj noćenja rastao sedam dinu, planirani prihodi su 14 posto manji u od‑ nosu na 2011. te iznose 247.700.000 kuna. Ra‑ zlog tome prvenstveno je smanjenje sredstava koja dolaze iz proračuna, Predsjednik HTZ-a i ministar turizma Veljko Ostojić naglasio je kako ovakvo kašnjenje u izvještavanju više neće biti moguće posto. Omjer individual‑ nih naspram organiziranih dolazaka iznosio je 64:36 posto u korist individual‑ nih dolazaka, dok je cilj, naglasio je Bulić, poveća‑ ti broj grupnih posjeta. Što se tiče Programa rada HTZ-a za 2012. go‑ a srezana su za 30 mili‑ juna kuna. Od boraviš‑ nih prostojbi planira se ostvariti pet posto priho‑ da, a 25 posto od članari‑ na. Shodno tome, ukupna sredstva za oglašavanje smanjena su za 24 posto, vanjsko oglašavanje bit će manje za čak 58 po‑ sto, a ono televizijsko na globalnom planu će pa‑ sti 37 posto, dok će jedi‑ no internetsko oglašava‑ nje dobiti 18 posto više proračunskih sredsta‑ va nego lani. Odlučeno je kako neće biti otvara‑ nja novih ureda HTZ-a, a promotivne i druge tržiš‑ ne aktivnosti temeljno će biti usredotočene na EU i druga tradicionalna eu‑ ropska tržiša s ciljem po‑ stupnog širenja na nova, daleka tržišta. U nastavku sjedni‑ ce odabrani su novi čla‑ novi Turističkog vijeća te Nadzornog odbora Hr‑ vatske turističke zajedni‑ ce za predstojeće četve‑ rogodišnje razdoblje pri čemu se, naglasio je mi‑ nistar Ostojić, vodilo ra‑ čuna da sve regije i struke budu podjednako zastu‑ pljene. ZAPOČEO 8. CASE STUDY COMPETITION Praktična priprema studenata za tržište rada V eć osmu godinu za redom održa‑ va se Case Study Competition, projekt stu‑ dentske udruge eSTU‑ DENT, kojemu je cilj spajanje renomiranih po‑ duzeća i najboljih stude‑ nata kako bi znanja steče‑ na na fakultetu iskoristili na stvarnim slučajevima. Za nagrade pobjednika natječaja osigurano je 256.000 kuna Ove godine čak 15 podu‑ zeća ponudilo je studen‑ tima 16 poslovnih slu‑ čajeva koji od njih traže kreativnost i ambicioznost te ozbiljno pristupanje za‑ dacima. Za 16 pobjedni‑ ka natječaja osigurane su novčane nagrade (fond ove godine iznosi 256.000 kuna), a uz to, poduze‑ ća sudionici nerijetko rje‑ šenja slučajeva studena‑ ta iskoriste u daljnjem radu i razvoju. “Projekt nam je bio jako koristan, nauči‑ li smo kreativno razmi‑ šljati i raditi u timu. Po‑ trudite se biti detaljni u svakom segmentu razra‑ de projekta. Probajte biti drugačiji, probajte se ista‑ knuti od konkurencije. Mi smo pobijedili zato što smo iskakali od većine, ideju smo razradili kao da kreće u realizaciju, a pri tom smo koristili alate po‑ put Photoshopa. Reklame koje smo zamislili, sami smo i snimili”, savjetovao je studentima Denis Bura, vođa tima višestrukih po‑ bjednika ovog natjecanja. Ove godine u natjeca‑ nju sudjeluju ABB, Basler osiguranje Zagreb, Cemex, Erste&Steiermärkische banka, Holcim, Ina, Nestlé, Nokia, Nova TV, Printera Grupa, Privred‑ na banka Zagreb, Styria, Tele 2, Zagrebačka ban‑ ka i Zagrebačka pivovara. Teme poslovnih slučajeva jako su različite, zavisno o sektoru, a tiču se primje‑ rice plasiranja novih proizvoda i usluga, različitih marketinš‑ kih rješenja, promje‑ ne ponašanja kupaca, upravljanja ljudskim resursima te poveća‑ nja energetske učinkovi‑ tosti. Projekt je inicijalno bio namijenjen studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, no u zadnje dvi‑ je godine izašao je iz tih okvira te je otvoren svim studentima hrvatskih sve‑ učilišta i prepoznat kao dobra priprema za tržište rada. (A.Š.) Nenad Nizić, vlasnik i direktor Povećati pri Hrvatska mora barem u jednom dijelu te tržištu ne smije biti izlika za snižavanje ci Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr N enad Nizić je poznati finan‑ cijski stručnjak koji se kao poduzetnik uspješno okušao u neko‑ liko gospodarskih grana. Nakon karijere u velikim tvrtkama u kojima je ob‑ našao funkcije direkto‑ ra financija, osnovao je uspješan knjigovodstveni servis, uspio je i u speci‑ fičnim vidovima graditelj‑ stva, vlasnik je turističke agencije, a najznačajni‑ ji uspjeh ostvario je kroz poslovanje višestruko na‑ građivanog hotela Vesti‑ bul Palace i Vile Dobrić. Vestibul Palace postao je član najpoznatije hotelske grupacije za male i luksu‑ zne hotele - Small Luxury Hotels of the World - koja okuplja nešto više od 450 hotela iz 70 zemalja, pro‑ glašen je najboljim ma‑ lim obiteljskim hotelom u Hrvatskoj te je u izbo‑ ru najpoznatijih svjetskih časopisa uvršten među najbolje svjetske hotele. Zajedničko svim Niziće‑ vim projektima jest to da su svi oni u vrijeme kada su se razvijali bili revo‑ lucionarni i drugačiji od drugih. Uvijek se radilo o visokokvalitetnim pro‑ jektima koji imaju visoku dodanu vrijednost. S Ni‑ zićem smo razgovarali o nekoliko njegovih novih, podjednako jedinstve‑ nih projekata, te o stanju i perspektivi našeg turiz‑ ma kao i mogućnostima koje nismo do kraja isko‑ ristili. Nenad Nizić se ne‑ davno vratio s donatorske večeri u Rockefellerovom centru, koju organizira za‑ klada Heart&Soul. Tako se Vestibul Palace po dru‑ gi put našao u probranom društvu hotela kao što su Ritz Carlton i Da Vinci, koji svoje sobe besplat‑ no ustupaju uglednim go‑ stima. Uglednici umjesto noćenja uplaćuju dobro‑ tvorni prilog na račun Za‑ klade. Što radi zaklada Heart &Soul? - Zaklada okuplja ugledni‑ ke, a zadaća joj je skuplja‑ nje novca namijenjenog zbrinjavanju beskućnika u državi New York. Iako sam drugi put sudionik te večere i donator pet du‑ plih noćenja u hotelu Ve‑ stibul Palace, nisam mo‑ gao ni zamisliti da postoji nešto tako dobro organi‑ zirano, ni da se na takvoj večeri može okupiti toli‑ ko poznatih osoba. Naš se hotel kao donator na‑ šao među 15 europskih hotela. Znači, mi donira‑ mo noćenja koja se na toj INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. nam ponuda. Pri tome pogotovo mislim na ponudu “Nedostaje autohtone i zdrave hrane s certifikatom i pečatom. ” Nenad Nizić, vlasnik i direktor tvrtke Ecco ing tvrtke Ecco ing Split hod u turizmu, ali i razinu usluge žiti luksuznoj ponudi i ne smijemo nikako smanjivati cijene usluga. Nikakav potres na svjetskom turističkom jena Jurica Galoic/PIXSELL rentni, moramo imati veću podršku države, a tu prije svega mislim na olakšice, smanjenje nameta te poticaje prilikom zapošljavanja i investiranja. večeri licitiraju i dostignu visoke cijene, a novac ide u humanitarne svrhe. Je li postojao interes za Hrvatsku i za Vaš hotel? - Ne znam zahvaljujući čemu, ali Hrvatska je postala jedna od najatraktivnijih turističkih zemalja u New Yorku i za nas vlada veliki interes. Iznenadila me popularnost naše vode Jane koja je jako zastupljena kod njujorških potrošača. U nekim trgovinama zastupljen je Kraš sa svojim proizvodima, a može se naći i Cedevi- ta... Ono što sam doznao iz razgovora s direktoricom ureda Hrvatske turističke zajednice Andrejom Cvitković potvrdilo je moj dojam s ove humanitarne večere. Hrvatska može postati turistički boom za Amerikance. Što nam nedostaje? - Nedostaje nam ponuda. Pogotovo pri tome mislim na ponudu autohtone i zdrave hrane s certifikatom i pečatom, za kojom vlada velika potražnja među bogatijim gostima. Mi to imamo, ali se nismo dobro organizirali. Amerikanci vole provoditi aktivan odmor. Primjerice, talijanske regije puno ulažu u promociju kako bi dovele goste. A kada im gosti dođu, zatrpaju ih ponudom svojih zdravih i autohtonih proizvoda. To mi nemamo. Kao hotelijer volio bih da neka tvrtka moje goste zatrpava raznim ponudama i da ih oni prihvaćaju, a ne da se ja moram brinuti o svemu. Naravno da ću to raditi polovično i lošije nego specijalizirane tvrtke. Isto tako, da bismo bili konku- Bio bih razočaran kada bi ministar popustio političarima Što mislite o povećanju stope PDV-a i smanjenju te stope u turističkom sektoru? - Nisam siguran da će u ovoj godini doći do smanjenja stope PDV-a u turizmu i nadam se da će se sadašnji ministar turizma, koji je na to mjesto došao kao turistički stručnjak, uspjeti izboriti za smanjenje. Bio bih razočaran kada bi ministar Ostojić popustio političarima. O stopi PDV-a od 25 posto ne mislim dobro jer ona u sredini kakva je naša neće polučiti rezultate. Naši ljudi, moramo to priznati, naviknuti su na crno tržište i bojim se da će ono još više porasti nakon tog povećanja. Uz stopu od 10 posto nitko ne bi riskirao raditi na crno, ne bi riskirao da bude kažnjen. Što očekujete od novog ministra turizma? - Podržavam ga u namjeri da se turističke zajednice u gradovima okrenu prema destinacijskom menadžmentu i da razvijaju destinaciju. Isto tako slažem se da se mora uvesti stroža kontrola sredstava za promociju. U turizmu nema opuštanja izvan turističke sezone, nego se radi čitavu godinu. Prihod od turizma kod nas mora biti veći i mislim da to možemo postići. Znači da moramo podignuti razinu usluge i otvoriti pro- Hrvatska je postala jedna od najatraktivnijih turističkih zemalja u New Yorku i za nas vlada veliki interes stor za podizanje cijena. Ako moj hotel sa 12 soba može napraviti promet od četiri milijuna kuna, onda je to dokaz da se može. To demantira one koji govore kako je hotelijerstvo niskoproduktivna djelatnost. Vlastitim i individualnim pristupom može se puno napraviti. Namjeravam još poraditi na produljenju kapaciteta te razviti jedan projekt na Visu. U idućoj sezoni dosta ćemo poraditi na podizanju gastronomske ponude. Ukoliko novi ministar krene s novim programima sličnim Poticaju za uspjeh, mi ćemo podići razinu usluge i povećati broj malih obiteljskih hotela. Osim toga, postoji niz mogućnosti za povlačenje bespovratnih sredstava iz EU fondova. U tim programima vrlo važno je imati dio vlastitih sredstava. Nedostatak vlastitih sredstava kod naših poduzetnika u graditeljstvu srušio je naše tržište nekretnina. U graditeljstvu su se okušali poduzetnici bez ikakvih sredstava. Bili ste u Cannessu na International Luxury Travel Marketu. Koja je poruka tog sajma? - Na sajmu u razgovoru s organizatorima putovanja dane su nam smjernice o tome što je potrebno napraviti da se produlji turistička sezona. Nakon desetog sajma u Cannesu mogu sa sigurnošću ustvrditi da je Hrvatska konačno prepoznata kao atraktivna i zanimljiva destinacija u segmentu organizacije luksuznih putovanja. Hrvatska mora barem u jednom dijelu težiti luksuznoj ponudi i ne smijemo nikako smanjivati cijene usluga. Nikakav potres na svjetskom turističkom tržištu ne smije biti izlika za snižavanje cijena. Mi imamo dosta prostora za podizanje cijene naše usluge. Jasno je da moramo podignuti i njenu razinu. Pripremate još jedan projekt kojim povezujete graditeljstvo i turizam? - Deset minuta pješice od stare gradske jezgre odnosno od hotela Vestibul Palace vlasnik sam lokacije koju sada koristim kao parking za goste hotela i Vile Dobrić. U pr- vom trenutku sam htio graditi stambenu zgradu, ali sam procijenio da za stanove ne bih imao kupce. Stoga sam se odlučio na gradnju klasičnih residence stanova. Riječ je o objektu u kojem se nalaze luksuzno uređeni stanovi i koji mogu biti iznajmljeni jednoj osobi na najviše 30 dana. Planiramo napraviti sedam takvih residencea koje bismo stavili u funkciju turizma i to je po mojoj procjeni realan plan. Za takvom vrstom smještaja vlada sve veća potražnja u Hrvatskoj, a sigurno bi se našao i dovoljan broj zainteresiranih iznajmljivača na ovoj lokaciji u Splitu. U Londonu je takva vrsta usluge odavno prepoznata, a saznao sam da se u Zagrebu počelo graditi nekoliko takvih objekata. Ishodio sam građevinsku dozvolu za objekt koji će imati stanove za iznajmljivanje, desetak parkirnih mjesta, praonicu rublja, mini wellness centar te domaćicu na raspolaganju. Ako dođe do bilo kakvih problema s likvidnošću, uvijek mogu prodati jedan stan. Kakve će cijene dnevnog najma biti u tim stanovima? - Najlakše je reći da će ih regulirati tržište, ali je realna dnevna cijena stana površine 50 četvornih metara oko 100 eura. Stanovi od 70 metara četvornih mogu postići cijenu od 130 eura. To je luksuzan stan, a zamislite koliko bi koštao apartman ili hotel za dvije osobe. U slučaju popunjenosti od 100 dana godišnje imao bih povrat investicije za devet godina. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. Planovi za restrukturiranje ponude u Hrvatskoj Tvornica ulja Čepin – posljednji pokušaj spa Dva umirovljenika Zvonko Erak i Ivica Vrkić, poslovno-politički doajeni, pozvani osječke i slavonske prehrambene industrije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr U Mercator mami kupce namještajem i benzinom U 2011. godini Grupa je ostvarila 2,9 milijardi eura prihoda od prodaje, što je rast od 5,3 posto. Dobit je iznosila 23,5 milijuna eura N ova ponuda prodajnog asortimana i benzinske crpke trebale bi biti neki od Mercatorovih aduta za rast prometa na hrvatskom tržištu. Uz ostalo, trgovine njegova lanca Getro postat će centri u kojima bi, uz smanjenu površinu za robu široke potrošnje, bile i prodavaonice s artiklima za uređenje doma, s namještajem i bijelom tehnikom te tekstilnim proizvodima. Roba bi bila iz nižeg cjenovnog razreda, u skladu s ponudom Getroa. Kako se doznaje, u Getroima bi se trebale pojaviti prodavaonice danskog lanca kućnih potrepština Jysk. Gubitak unatoč rastu Planovi za restrukturiranje ponude u Hrvatskoj najavljeni su prošli tjedan uz predstavljanje prošlogodišnjih rezultata Mercator Grupe. U 2011. godini Grupa je ostvarila 2,9 milijardi eura prihoda od prodaje, što je rast od 5,3 posto. Dobit je iznosila 23,5 milijuna eura. U Hrvatskoj je Mercator prodao robe u vrijednosti 382,3 milijuna eura, što je rast od 0,2 posto. Mercator ipak u Hrvatskoj posluje s gubitkom, a plus neće biti ostvaren ni ove godine. Prema riječima predsjednika Uprave Žige Debeljaka, Mercatoru je 2009. godine u Hrvatskoj pala prodaja za 14 posto, ponajprije zbog političkih Mercator nudi razne popuste za korištenje svojih crpki - npr. za potrošenih 30 eura daruje litru goriva razloga i emotivnih reakcija potrošača na tadašnje sporove dviju zemalja. Potom se na to nadovezala i ekonomska kriza. Debeljak je pozdravio ulazak Hrvatske u EU jer će Mercator moći upravljati slovenskim i hrvatskim područjem kao jednim tržištem. Uz Mercatorove prodavaonice u Hrvatskoj i Srbiji mogle bi se tako pojaviti samoposlužne benzinske crpke. U Sloveniji ih imaju 20, a ove će godine otvoriti još pet. Investicija u jednu crpku s dva agregata s četiri cijevi za točenje stoji oko 400.000 eura. Mercator u Sloveniji kupcima nudi različite popuste za korištenje tih crpki, primjerice, ako se u trgovini potroši najmanje 30 eura, dobije se besplatno jedna litra goriva. O preuzimanju ništa novo O preuzimanju Mercatora nije bilo novih informacija. Žiga Debeljak je ponovio da Uprava ne može sudjelovati u tom procesu jer je to stvar vlasnika. Istaknuo je da se Uprava nije protivila ni jednom vlasniku, pa tako ni Agrokoru. Dodao je da bi za Mercator bilo dobro kad bi se eventualno preuzimanje odigralo što prije jer im takvi pokušaji, čak njih osam u proteklim godinama, oduzimaju energiju i predstavljaju poteškoću u redovnom poslovanju. Debeljak je podsjetio i da je znatan dio dionica Mercatora na slobodnom tržištu i na burzi svaki kupac s dovoljno novca može za dionice kompanije dati javnu ponudu. (I.V.) mjesto da se pripremaju za svečano obilježavanje 70. rođendana, radnici Tvornice ulja Čepin već mjesecima strepe za sudbinu tvornice i svoja radna mjesta. Dugo očekivana privatizacija prošle je jeseni neslavno propala, a Zagrebačka banka blokirala je račun uljare zbog 73 milijuna kuna tada do- Uljari ne treba stečaj, nego kvalitetan program sanacije, smatra Zvonko Erak spjelih potraživanja od gotovo 150 milijuna koliko ih ova banka potražuje od uljare. Iako je već dugo najveća domaća uljara i zapravo jedina relevantna hrvatska tvornica za preradu sirovog ulja, ova tvornica još uvijek nije prošla proces privatizacije. Kao posljednji Mohikanac, sve do sredine ove godine vukla je mnoštvo financijsko-pravnih posljedica davno razbijenog IPK‑a Osijek. Sredinom prošle godine Tvornica ulja Čepin prešla je u vlasništvo Republike Hrvatske, a Agencija za upravljanje državnom imovinom objavila je Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica/poslovnih udjela IPK-a Tvornica ulja Čepin u iznosu od 81,5 posto temeljnog kapitala koji je u državnom vlasništvu. Međutim, iako su četiri tvrtke pokazale zanimanje za kupnju – sve su odustale, a agonija tvornice i radnika se nastavlja. Bez pomoći države kao vlasnika, i ova bi se tvornica mogla naći među desetinama sličnih iz Osijeka i Slavonije koje su u proteklih dvadesetak godina uništene. Povratak veterana Prvi koraci, imenovanje novih članova Nadzornog odbora i postavljanje Uprave, napokon je privedeno kraju. Budući da posao sređivanja posrnule i prezadužene tvornice ne predstavlja osobitu atrakciju, nitko se nije gurao za ove pozicije. Valjalo je potražiti (ali i nagovoriti) ljude koji imaju znanja i iskustva. Izbor je pao na dva umirovljeni- ka i doajena osječke i slavonske poslovno-političke scene - Zvonka Eraka i Ivicu Vrkića. Tako je za predsjednika Nadzornog odbora predložen Zvonko Erak, koji je čitav radni vijek proveo u gospodarstvu. “Prihvatio sam da pomognem ne samo zato što sam Slavonac, nego zato što se radi o jedinoj tvornici primarne prerade uljarica u Hrvatskoj. Konferencija Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske Do 2020. godine 30 po Odraslima će morati biti dostupnije studiranje uz rad, a za što će C ilj hrvatskog društva zaista jest obrazovanje i znanost koji će biti u funkciji gospodarskog i društvenog razvitka Hrvatske, kazao je, među ostalim, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na prošlotjednoj Microsoftovoj konferenciji Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske. Jovanović je podsjetio kako je cilj Europske unije da do 2020. ima 40 posto visokoobrazovanih, a Hrvatskoj je plan da taj postotak sa sadašnjih 18 poraste na barem 30 posto. To će se teško postići, dodao je, ako se u visoko obrazovanje ne uključe i već odrasli građani. Sudeći po ministrovim riječima, koji je podsjetio i na već ranije iznesene planove za razvoj obrazovanja i znanosti, uz poticanje cjeloživotnog obrazovanja, odraslima će morati biti dostupnije studiranje uz rad, a za tako nešto morat će se provesti i reforma studija na kojima se može izvanredno studirati. Hrvatska treba dva milijuna zaposlenih Jovanovićevo izlaganje potvrdilo je raniju najavu ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, o tome kako će se razvoj tržišta rada kreirati u suradnji s Ministar- 15 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. šavanja od stečaja i pripreme za privatizaciju spašavaju najveću domaću uljaru su da svojim znanjem i iskustvom izvuku iz problema jednu od rijetkih preostalih perjanica nekadašnje zbog čijih su loših političkih ili poslovnih odluka zatvorene tvornice i ugašene tisuće radnih mjesta, prošli su nekažnjeno, a sada se u pomoć zazivaju oni koje su potonji svojedobno otjerali. Moj osobni cilj kao čovjeka koji je cijeli radni vijek proveo u poljoprivredi i prehrambenoj industriji jest da se nađu modaliteti i rješenja kako da Tvornica ulja u Čepinu opstane i radi na dobrobit radnika i svih nas”, kaže Erak. Odbija komentirati činjenicu da još nitko nije odgovarao za štete koje su proteklih godina nanesene osječkom i dijelu slavonskog gospodarstva. Oni Treća sreća? Stjecajem okolnosti, ovo će biti treća prilika da Erak aktivno sudjeluje u rješavanju sudbonosnih događaja u čepinskoj uljari. Prvi put je to bilo 1974. godine kada je uljaru zahvatio veliki požar koji je uništio važna postrojenja. Najprije kao tehnički, a potom i glavni direktor, izvukao je uljaru iz tih problema. Kasnije je postao generalni direktor snažnog poslovnog sustava IPK-a Osijek (Industrijsko-poljoprivredni kombinat Osijek) koji je na vrhuncu razvoja izravno zapošljavao 17.000 radnika i tisuće kooperanata. Kada je u drugom navratu, 2001. godine, postao čelni čovjek tada već “privatizacijski” prilično očerupanog IPK-a Osijek, sudjelovao je u temeljitoj građevinskoj i tehnološkoj rekonstrukciji čepinske uljare. Stečaji nisu donijeli ništa dobro Zvonko Erak je uvjereni protivnik ideje o stečaju čepinske uljare. “Uljari ne treba stečaj, nego kvalitetan program financijske sanacije i konsolidacije u kojem treba sudjelovati država kao većinski vlasnik, sami radnici, ali i vjerovnici kao što su banke. Protivnik sam stečaja - dovoljno je pogledati neke primjere poput Đakovštine i Gaja, ili pak mnoštvo tvornica u Osijeku koje su krenule put stečaja, a danas ih više nema”, objašnjava on. Najavljuje se mogućnost realnog dogovora između države kao vlasnika i banke kao vjerovnika, jer vjerojatno ni banci nije u interesu da izgubi uložena sredstva. “Iskreno se nadam da u banci prevladava takvo razmišljanje, to više što je i ministar financija nedavno izjavio da i banke trebaju pomoći tamo gdje postoji imovina i šansa za proizvodnju. Zato vjerujem da ćemo, bez obzira Želimo spasiti tvornicu i oko 200 radnih mjesta u ovom području, kaže Vrkić na silno složenu situaciju, naći rješenje koje će omogućiti nastavak proizvodnje i stvaranje preduvjeta za privatizaciju ove tvornice. Jer, ako nema proizvodnje, ni radnici, ni država kao vlasnik, niti banka, neće imati ništa od uloženog”, zaključio je Erak. Vatrogasna iskustva I dok će Erak uz potporu vlasnika pokušati stvoriti strateške uvjete za izlazak iz problema, operativne stvari u samoj tvornici trebat će rješavati Ivica Vrkić, koji u svojoj bogatoj karijeri ima slična “vatrogasno-operativna” iskustva. Godine 1998. doveden je da pokuša uvesti reda u HRT, potom je od stečaja spašavao osječki Glas Slavonije, zatim je sto visokoobrazovanih se morati provesti i reforma studija na kojima se može izvanredno studirati stvom znanosti i obrazovanja. U tom će se smislu do kraja ove godine pripremiti obrazovne kvote i politika obrazovanja do 2020. godine. Cilj je, kazao je Mrsić, da se prekine s obrazovanjem za zanimanja koja vode samo do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Hrvatska treba imati dva milijuna zaposlenih, a trenutačno se povećava samo broj nezaposlenih. Zbog toga je u ovogodišnjem proračunu, pored većeg iznosa za mi- Hrvatska treba donijeti nacionalnu strategiju obrazovanja rovine, povećan još samo iznos, i to za oko 30 posto, za aktivne mjere zapošljavanja, a najveći dio tog novca potrošit će se za dodatno obrazovanje i pre- kvalifikacije za stvarne potrebe tržišta rada. Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković smatra kako Hrvatska može biti uspješna i konkurentna, no da bi se to postiglo potrebno je donijeti nacionalnu strategiju obrazovanja u kojoj moraju biti prepoznate vještine za buduća zanimanja. “Da bi se mogli uhvatiti u koštac s mnogim izazovima, u bliskoj budućnosti mo- ramo osigurati veliki postotak visokoobrazovane radne snage koja treba biti inovativna, kreativna i motivirana”, kazao je Vidaković, dodavši kako je preduvjet za takvo nešto vrlo uska suradnja obrazovnog sustava s poslovnom i akademskom zajednicom. Podsjetio je na nedavni uspjeh tima mladih informatičara Apptenders koji su nedavno od osnivača i vlasnika Microsofta Billa Gatesa dobili nagradu kao jedan od četiri najbolja tima u svijetu. Oni su, podsjetimo, osmislili informatički program za rad fizioterapeuta s djecom koja boluju od cerebralne paralize. Program se već koristi u dvije hrvatske te dvije inozemne bolnice. (J.F.) poslan u Belje gdje su ga dočekali gnjevni radnici i prazni računi. Uspio je pohvatati konce i pripremiti Belje za privatizaciju. Posljednjih godina diskretno je, iz umirovljeničke pozicije, savjetnički djelovao u tvrtki Erdutski vinogradi. “Zajedno sa Zvonkom Erakom i s našim stečenim iskustvima, želim uz pomoć onih koji su zainteresirani i dobronamjerni spasiti tvornicu i oko 200 radnih mjesta u ovom našem području. Današnji kriteriji su takvi da se može priznati samo onoga tko je u stanju stvoriti neko novo radno mjesto. Sva druga priča je suvišna i potrošena. Nužno je brzo snimiti situaciju i što se zapravo u uljari događa, vidjeti tko i što treba uraditi i to zajedno s državom, s radnicima i s bankom. Tvornica ulja u Čepinu ima sve pretpostavke da može opstati. To je razlog zašto sam spreman privremeno napustiti relativno lagodnu umirovljeničku poziciju, prihvatiti financijski nepovoljniju situaciju i sudjelovati u tom prilično neizvjesnom poslovnom pothvatu”, bio je jasan Ivica Vrkić. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( za više od 44 mil USD ( 30.000 t uvezeno cvijeća, drveća i sadnog materijala 2011. ukupna procijenjena težina uvezenog cvijeća godišnje DOMAĆI PROIZVOĐAČI OKRENULI SE PROIZVODNJI SEZONSKOG CVIJEĆA Cvjećarima ne cvje Iako Hrvatska ima klimu pogodnu za uzgoj gotovo svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta djelatnost je u ne mogu nositi s niskim cijenama iz uvoza. Osim iz Nizozemske, većina rezanog cvijeća dolazi iz afričk Francuske, Njemačke, Španjolske i Mađarske Andrea Šalinović N iske cijene i poteškoće pri plasiranju proizvoda najveći su problemi s kojima se susreću domaći uzgajivači sadnog materijala i ukrasnog bilja. U toj djelatnosti u 2010. godini registrirano je 208 tvrtki koje su zapošljavale 433 osobe i ostvarile ukupni prihod u vrijednosti od 209 milijuna kuna. Najveći broj tih tvrtki djeluje na području Varaždinske i Zagrebačke županije, dok ih je manji broj u Dalmaciji i Istri, a većina ih se bavi uzgojem cvijeća. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji uzgoj sezonskog cvijeća, dok se ono rezano kao i sobno bilje većinom uvozi - proizvodi se jedino manji broj ruža i gladiola. Ukupno se u prošloj godini uvezlo za 44.334.250 Prodaja domaćeg cvijeća uglavnom je sezonska: u trgovačkim centrima ima ga uglavnom za Sisvete i Božić dolara cvijeća, drveća, lukovica, gomolja i ostalih živih i rezanih biljaka, što je više od 30.000 tona. S druge strane, izvezli smo samo 856 tona u vrijednosti 1.866.721 dolar. Izvozimo ruže (cijepljene ili necijepljene te svježe rezane), božićna drvca, simboličan broj karanfila (600 komada) te biljke koje rastu na otvorenom. Većina izvoza je prema susjednim zemljama - Bosni i Herce- govini, Crnoj Gori i Srbiji, dok ruže izvozimo i u Italiju i Nizozemsku, a božićna drvca u Austriju. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, među najvećim uvoznicima su veliki trgovački lanci kao što su Konzum, Bauhaus, Baumax, Kaufland, Lidl, MBM, Fragaria te Fiori Kaštela. Zastarjela mehanizacija Iako Hrvatska ima klimu pogodnu za uzgoj gotovo svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta djelatnost je u stalnom padu jer se domaći proizvođači ne mogu nositi s niskim cijanama uvoznog proizvoda. Najviše se uvozi iz Nizozemske i Italije, odakle dolazi većina sadnica, lukovica, gomolja i sobnog bilja. Osim iz Nizozemske, većina rezanog cvijeća dolazi iz afričkih država. Nije zanemariv ni uvoz iz Francuske, Njemačke, Španjolske i Mađarske. Osim niže cijene rada koja je karakteristična za države afričkog kontinenta, na nižu cijenu uvoznog proizvoda nadasve utječe stupanj mehanizacije proizvodnje. “Naši poljoprivrednici koji se bave ovom granom imaju zastarjelu tehnologiju koja traži više radne snage za razliku od moderne mehanizacije koju imaju zapadne zemlje, a to znatno utječe na cijenu”, kaže Ines Pohajda, viša stručna savjetnica za integriranu i ekološku poljoprivredu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Prednost Hrvatske naspram ostalih zemalja je, naglašava Ines Pohajda, u klimi koja je pogodna za uzgoj sezonskog cvijeća što se intenziviralo u posljednjem desetljeću. “Prednost ove grane poljoprivrede je kratak period uzgoja, intenzivniji rad, a samim time i brža mogućnost prinosa, a podaci s terena govore da se ovom djelatnošću bavi više mladih ljudi nego što je to slučaj s uzgojem dru- gih kultura”, dodaje Ines Pohajda. Brendiranje domaćeg proizvoda Domaći proizvod već je kupcima postao prepoznatljiv na tržnicama. Tome je pridonijelo i svojevrsno brendiranje proizvoda u čemu prednjači Ludbreška regija čija je udruga cvjećara zaštitila jamstveni žig “Ludbreški rozetlin”. Ri- ječ je o standardizaciji proizvoda čime će proizvođači, vlasnici žiga, imati vjerodostojnost na tržištu jer jamče kvalitetu te prepoznatljivu geografsku izvornost regije u kojoj je tradicija proizvodnje cvijeća duga više od 30 godina. Nositelj prava je Udruga cvjećara ludbreške regije koja je i najveća strukovna udruga u državi. Trenutačno okuplja oko 120 članova koji godiš- nje proizvedu 15.000.000 komada raznog cvijeća, većinom jednogodišnjih presadnica za balkone i cvjetne grede, i to maćuhica, pelargonija, surfinija, begonija, vodenika, krizantema, jaglaca, a u zadnje vrijeme razvija se i proizvodnja i uzgoj sadnica ruža. Nije zanemariva ni tradicija sadnje ljekovitog cvijeća – tagetesa. Predsjednik Udruge Saša Jerković, inženjer agrono- 17 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 1,8 mil USD vrijednost hrvatskog izvoza cvijeća (856 t) prošle godine ( 600 karanfila ukupno izvezeno u godinu dana etaju ruže u stalnom padu jer se domaći proizvođači kih država, a nije zanemariv ni uvoz iz mije, kaže kako su najveći problem niske cijene i plasman proizvoda. “Prodaja na tržnicama praktički propada jer kupci gravitiraju prema velikim trgovačkim centrima gdje se plasira 30 posto proizvoda. Tu su pak problemi s naplatom”, ističe Jerković, no dodaje kako takav način poslovanja ipak predstavlja dugoročnu zaradu za proizvođače jer je količina povrata, koji je redovno o trošku proizvođača, jako malena. Kvaliteta, po njegovom mišljenju, nije ni najmanje upitna, jer su svu proizvodnju već prilagodili pravilnicima Europske unije. Prednjačimo u pomoći Predsjednik najveće cvjećarske udruge u Hrvatskoj jako je razočaran odnosom države prema ovoj grani poljoprivrede. “Na margini smo poljoprivredne proizvodnje jer nismo uključeni ni u kakve poticaje kao što je slučaj s ratarima i stočarima. Lobirali smo u Ministarstvu poljoprivrede, ali bezuspješno. Godine 2008. omogućeni su nam povoljniji krediti za dizanje i opremanje stakleni- Izvoz u 2011. godini Svježe rezane ruže Svježe rezani karanfili Božićna drvca 10.825 USD 114 USD 16490 USD (4 tone) (0 tona) (823 tone) 4.445.783 USD 283.515 USD 505.641 USD (1018 tona) (72 tone) (81 tona) 1.547.953 USD (454 tone) 30.066 USD 4.405.949 USD 823.086 USD (13 tona) (1126 tona) (1282 tone) Uvoz u 2011. godini Svježe rezane ruže Svježe rezani karanfili Svježe rezane orhideje Svježe rezane krizanteme Svježe rezane gladijole Sobno bilje u cvatu Božićna drvca Izvor: DZS ka, a Varaždinska županija nam je 2010. dala određena sredstva za nove staklenike tako da su financirali 25 posto iznosa. Očekujemo da će se potpore sljedećih godina povećati”, žali se Jerković. Operativnim programom za razvoj povrćarstva i cvjećarstva 2008.-2012. omogućeni su bili krediti uz kamatu od četiri posto za iznose od 80.000 kuna do 3.500.000 kuna za kupnju zemljišta, podizanje i opremanje staklenika i plastenika, kupnju mehanizacije, opreme i alata te kupnju sustava za navodnjavanje. Ines Pohajda iz Poljoprivredne komore ne smatra da je takav vid pomoći dovoljan, ali naglašava da je sasvim uobičajen u zemljama Europske unije jer se ne radi o proizvodnji hrane. Prema informacijama s kojima raspolaže, Hrvatska čak prednjači u pomoći proizvođačima cvijeća u usporedbi sa zemljama Unije. “Očekujemo da će Ministarstvo poljoprivrede proizvođače cvijeća uključiti u mjere ruralnog razvoja kao što je to učinila s medarima”, kaže ona. Dodaje kako su upravo različite vrste potpora koje se dodjeljuju samo registriranim proizvođačima utjecale na gotovo potpuni nestanak proizvođača na crno koji je i zbog satelitskog nadzora poljoprivrednih površina sveden na minimum. Većina izvoza ide BiH, Crnoj Gori i Srbiji, dok ruže izvozimo i u Italiju i Nizozemsku, a božićna drvca u Austriju Postoji još uvijek problem preprodavača, no oni, kaže Ines Pohajda, ionako robu većinom nabavljaju od domaćih proizvođača. Udruživanje iz potrebe Najviše cvijeća proizvedeno u ludbreškoj regiji odlazi u Interspar, Plodine, Billu i Kaufland. Kako uzgajivači teško sami mogu konkurirati na tržištu i isporučiti količine cvijeća koje veliki trgovački centri traže, rješenje su prepoznali u osnivanju poljoprivrednih zadruga. “Počeli smo s četiri proizvođača, a trenu- tačno nas je osam. Udružili smo se iz potrebe, da si pomognemo, a sada zajedno možemo isporučiti i do 350.000 sadnica, od čega velika većina ide u trgovačke centre, a nešto malo na tržnice, jer je tamo prodaja gotovo zamrla”, kaže Boris Kovaček, voditelj Poljoprivredne zadruge Cvetek iz Svetog Đurđa. Dodaje kako su spremni za početak proljetne prodaje, a uzgajaju balkonsko cvijeće te cvijeće za gredice i parkove. Iako je proizvodnja konstantna tijekom cijele godine, prodaja je uglavnom sezonska pa su, osim na proljeće, njihovi proizvodi u trgovačkim centrima prisutni za blagdan Svih svetih i Božić kada imaju vrlo uspješnu prodaju božićne zvijezde, ukupno oko šest mjeseci godišnje. Neki od proizvođača imaju potpisane ugovore s gradovima i općinama za uređenje javnih površina, a sve su češće suradnje u kojima gradovi i općine daju cvjećarima prostor za prodaju u vidu štandova i seljačkih tržnica koje ne donose veći profit, ali navikavaju kupca na domaći proizvod. Dug Hrvatskim vodama Što je Ludbreški rozetlin? Saša Jerković, predsjednik Udruge ludbreških cvjećara, kao jedan od većih problema cvjećara okupljenih u udruzi naglašava višegodišnji spor s Hrvatskim vodama. Naime, staklenici nemaju poseban status nego se naknada za uređenje voda plaća po kvadraturi kao za bilo koji poslovni prostor za što, tvrde cvjećari, nema zakonske osnove. Kolektivni je dogovor da se naknada ne plaća, a kako žalba nije riješena već dvije godine i nije dobiven nikakav odgovor od nadležnog ministarstva kojem su više puta pisali, sada postoji strah da bi nagomilani dugovi mogli doći na naplatu, a u pojedinačnim slučajevima radi se o iznosima koji dosežu i 20.000 do 30.000 kuna. Ludbreški rozetlin naziv je jamstvenog žiga, jedinog u Hrvatskoj zaštićenog pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, a njime proizvođači Udruge cvjećara ludbreške regije jamče vjerodostojnost svojih proizvoda na tržištu. Na taj način ta udruga nastoji zaštititi tradiciju proizvodnje cvijeća u ludbreškom kraju kao i kvalitetu cvijeća koje uzgajaju i plasiraju na hrvatsko tržište. No, rozetlin je i naziv za viseću pelargoniju uvriježen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To je jedna od prvih vrsta cvijeća koja se počela proizvoditi u ovom kraju, pa je upravo po tom cvijetu jamstveni žig dobio ime. 18 EUROGLAS Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 864 mlrd € “zamrači” se poreznim prevarama svake godine ( još 150 mlrd € godišnje izbjegne se platiti u skladu sa zakonskim okvirima Naplata poreza u kontekstu europske financijske krize Nenaplaćeni porezi mjere se milijardama Da svatko plati porez onoliko koliko bi po zakonima trebao, grčki bi enorman dug bio prepolovljen; da je prikupljanje poreza efikasno, ne bi bilo toliko glavobolja ni u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, čak ni u Irskoj, uvjeravaju stručnjaci sustava. Organizaciju vodi Richard Murphy koji u poslovnim vodama slovi kao nesporan stručnjak primjerene tvrdoglavosti i upornosti, opremljen uz to setom radikalnih ideja. Murphy u svom poslu koristi sve raspoložive vidove elektronske komunikacije, strpljivo kljuca odgovore na Twitteru i rado Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be K ada se prvi od europskih timova vratio iz Grčke, bio je zgranut razinom neplaćenog poreza. Da svatko plati porez onoliko koliko bi po zakonima trebao, grčki bi enorman dug bio prepolovljen, objašnjavali su ekonomisti iz tima Europske komisije i MMF-a nakon što su samo zagrebli po tamošnjim realitetima. Poreza su se sjetile i druge zemlje u krizi. Da je prikupljanje poreza efikasno, ne bi bilo toliko glavobolja ni u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, čak ni u Irskoj, uvjeravaju stručnjaci. (Zašto bi tamo bilo drugačije nego u Hrvatskoj?) Ideje su se veoma brzo dohvatili političari – pogotovo jer je za njihove svrhe zahvalna u vremenima kada kriza produbljuje jaz između jedan posto stanovništva (koje posjeduje osamdesetak posto vrijednosti, kako gdje) i ostatka, a sve u svjetlu prigovora da izlazak iz krize sku- pa s mjerama državne štednje na plećima nose siromašniji ili manje imućni, tzv. srednji sloj. Neki su nalazi zastrašujući – čak i ako dopustimo da su procjenjivači donekle pretjerali. Kako naplatiti Blok socijalista iz Europskog parlamenta, pod vodstvom Hannesa Swobode, austrijskog zastupnika hrvatskoj javnosti poznatog zahvaljujući ulozi izvjestitelja o integracijskom na- pretku zemlje, dohvatio se pitanja naplate poreza, ali u kontekstu europske financijske krize. Swoboda je nekidan za rasprave u Europskom parlamentu izvukao iz rukava moguću alternativnu mjeru rješavanja krize - nenaplaćene poreze, pozivajući se na procjene britanske nevladine organizacije Tax Research UK, specijalizirane za sve finese i pripadajuće im nelogičnosti poreznih će napisati blog kao stvoren za podizanje prašine, iznoseći neugodne činjenice. Blok europarlmentarnih socijalista htio je imati Murphyjevu procjenu kao garnirung summitu EU-a i podlogu tezi kontinentalnog lijevog političkog bloka da su mjere fi- Prepoloviti odlijevanje novca od poreza Socijalisti iz Europskog parlamenta sugeriraju da bi članice zajednice mogle uskladiti mjere kojima bi se postupno, do 2020. godine, prepolovilo odlijevanje poreza. Popis predloženih mjera opširan je i ne razlikuje se previše od onih koje navode državne administracije u potrazi za novcem - reforme raču- novodstvenih pravila, efikasniji nadzor tvrtki s prekograničnim poslovanjem, napuštanje prakse opraštanja poreznih obveza ako za to nema čvrste argumentacije, širenje porezne baze, sniženje poreza na rad, poboljšavanje sustava prikupljanja poreza. Svaka bi država članica, ako to već nije učinila, morala detaljno revidirati porezni sustav, unijeti potrebne izmjene, pozivati se na pozitivna iskustva drugih, mijenjati klimu. Naravno, dio paketa su i sporazumi s trećim zemljama o oporezivanju sredstava deponiranih u bankama poreznih oaza (Monaco, San Marino, Liechtenstein, Andorra, Švicarska). skalne politike manjkave i da nemaju smisla ukoliko 27 država članica (ili, možda 26?) ne poduz- Samo u eurozoni gotovo je 17 milijuna ljudi bez posla me koordinirane dodatne mjere za naplatu poreza. Murphy je naime osvježio svoju staru procjenu da porezne prijevare i muljaže svih vrsta svake godine uskrać u ju nacionalnim proračunima 864 milijarde eura. Upotpunjeni rezultatima vještine izbjegavanja plaćanja poreza u zakonskim okvirima, što je opet ishod sraza različitih pravila i adresa prekograničnog poslovanja, sa svojh 150 milijardi eura godišnje (toliko, ugrubo, EU potroši iz zajedničkog proračuna za 15 mjeseci) došlo se do vrtoglavog iznosa od bilijun eura. Ta brojka odgovara veličini ukupnog izvoza Europske unije na najznačajnija svjetska tržišta u nastajanju (Kina, Brazil, Indija). Za usporedbu, Središnja europska banka (ECB) je od starta krize do danas upumpala nešto manje od tolikog iznosa u krvotok financijskih institucija omogućavajući im ozdravljenje i jačanje. Štednja guši rast Murphyjev je stav da je ovako zamašna hrpa pridonijela dubini ekonomske krize dovodeći istovremeno u pitanje oporavak. Problem je u kriznim vremenima to što je veoma teško naći ravnotežu između mjera štednje i poticaja rastu, a da nepopularno stezanje remena praćeno rastom poreza (uglavnom PDV‑a) ne ubije svaku zelenu klicu novog rasta. Procjena je, k tome, objavljena u trenutku kada je Eurostat potvrdio da je stopa nezaposlenosti u eurozoni u prosincu prošle godine dostigla rekordnih 10,9 posto ili gotovo 17 milijuna ljudi bez posla, a u EU27 10,1 posto ili 24,3 milijuna nezaposlenih. Rast nezaposlenosti u godinu dana mjeri se sa 1,4 milijuna ljudi - što je grad veličine Milana. Dansko je predsjedništvo EU-a pokrenulo pitanje ugovora o općem oporezivanju sa Švicarskom upozorivši da bi EU trebao slijediti primjer SAD-a: umjesto da svaka članica pregovara izdvojeno, pregovarala bi zajednica u ime 27-orice, a dogovoreno bi vrijedilo na cijelom teritoriju EU-a. Švicarska je već sklopila tzv. Rubikov sporazum s Velikom Britanijom i Njemačkom. 19 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 33% domaće proizvodnje ( 8% povećanje količina o kojoj udruge proizvođača mogu pregovarati proizvodnje do kraja desetljeća Europska unija Mliječni paket za stabilizaciju Reforma mliječnog sektora se političkim rječnikom opisuje kao “priprema za novi ekonomski kontekst i jačanje položaja proizvođača u prehrambenom lancu” Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be O d 1. travnja Hrvatska započinje s aplikacijom sustava mliječnih kvota – upravo u vrijeme kada se u Europskoj uniji finaliziraju elementi kojima će se proizvodne kvote postupno napuštati jer se pokazuju nekorisnima, pogotovu stoga što ih većina zemalja ni ne dostigne. Mjere za revitalizaciju europske mliječne industrije pokrenute su nakon velike krize s najjačim udarima u svibnju 2009. godine. Europski su gradovi svjedočili valu prosvjeda sličnih onima u Hrvatskoj, ali bez političke pozadine i uz više buke, bijesa, masovnog izlaska na ulice i ponekog mliječnog projektila bačenog prema kordonu policije pred zdanjem Vijeća ministara. Krizu je simboliziralo ritualno razlijevanje mlijeka po oranicama uz uobičajeni dekor TV kamera, zapaljivih parola i ponekog radoznalca. “Zašto nas ne tretirate kao financijaše”, ogorčeno se oglasila udruga proizvođača mlijeka. “Mliječni paket” skrojen je za stabilizaciju sektora. Istodobno traje rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike i uklapanju zapravo jedinog kolektivnog europskog aranžmana u okvire novog srednjoročnog proračuna. Reforma poljoprivrede trebala bi biti usklađena iduće godine, kao i proračun. Priznati realitete na tržištu Reforma mliječnog sektora se političkim rječnikom opisuje kao “priprema za novi ekonomski kontekst i jačanje položaja proizvođača u prehrambenom lancu”. Od sustava se očekuje, prema izjavi povjerenika za poljoprivredu Europske komisije Daciana Ciolosa, “otvaranje puta k modernom upravljanju tržištima poljoprivrednih proizvoda, manje birokratiziranom i bolje organiziranom između nacionalnih vlasti i privatnih čimbenika sa sredstvima prilagođenim novim ekonomskim izazovima; ona će zamijeniti instrumente koji su izgubili na efikasnosti i nisu spriječili mliječnu krizu iz 2009. godine”. Sustav nudi državama članicama (dakle i Hrvatskoj, koja će to dogodine postati) opciju čvrstih ugovora proizvođača i prerađivača mlijeka uz obvezu kupcima da utvrde minimalan rok trajanja ugovora. Ugovori bi trebali sadržavati elemente bitne za proizvođače – cijenu, količine, trajanje ugovornog odnosa, detalje isplate i prikupljanja, ali i precizna pravila u slučajevima više sile. Sadržaj ugovora stvar je pregovaračkih vještina. Ugovorni odnosi ne vrijede za poslovanje u kooperacijama proizvođača mlijeka. U ovoj je situaciji potencijalno problematična Sustav nudi državama članicama opciju čvrstih ugovora proizvođača i prerađivača mlijeka dvojnost na unutarnjem tržištu EU-a, s jedne strane zajednička poljoprivredna politika (ZPP) aplicira se jednako u svim državama članicama, a s druge svaka zemlja ima svoje vlastite, zasebne zakone o ugovornim odnosima, tako da članice odlučuju, pozivajući se na domaće zakonodavstvo, hoće li ugovori biti obvezni ili ne. Kako bi ojačali pozi- Kvote U 2008. godini Vijeće EU-a odlučilo je povisiti kvote za dva posto. Lani je samo jedna članica prebacila proizvodne kvote. Niske cijene mlijeka smanjile su proizvodnju, mljekarstvo u EU-u je iz krize izašlo 2010. godine, no još je dosta prostora između proizvedenih količina i kvota. Režim kvota završava 1. travnja 2015. godine. Naravno, i za hrvatske proizvođače. ciju prema prerađivačima i proizvođačima mlijeka, najtoplije se preporuča udruživanje sa svrhom kolektivnog pregovaranja uvjeta ugovora. U paketu je, naravno, i cijena mlijeka. Formalni ugovori, prema sugestijama EKa, trebali bi priznavati realitete na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, brže i bolje reagirati na promjene kako se ne bi ponovila krizna 2009., osiguravati da prodajna cijena mlijeka i mliječnih proizvoda ne odskače od otkupne cijene mlijeka, jedna bi trebala pratiti drugu. Otkupljivalo bi se onoliko mlijeka koliko to tržište traži, dakle ponovno scenarij izbjegavanja krize u kojoj su se viškovi pretvarali u maslac, zaštićeni proizvod, i time se donekle smanjivali gubici proizvodnjom bespotrebnih viškova. (Uostalom, sve reforme zajedničke poljoprivredne politike startaju s namjerom podupiranja proizvodnje za tržište umjesto produkcije viš- kova poznatih kao botterberg, brdo maslaca.) Na snazi do 2020. Ugovori bi smanjili količinu nepoštenih trgovinskih običaja i praksi. European milk board, krovna kontinentalna udruga mljekara, kao krilaticu - nalijepljenu i na već legendarnu Faironiku, kravu od staklene vune išaranu nacionalnim bojama (uključujući i hrvatske) - postavlja zahtjev za poštenijim tretmanom. Volumen količina o kojima udruge proizvođača mogu pregovarati na nacionalnoj razini pokriva 3,5 posto europske proizvodnje ili trećinu (33 posto) domaće. Limiti za članice čija je proizvodnja manja od pola milijuna tona (Malta, Cipar, Luksemburg) iznose 45 posto. Mjera bi, makar na papiru, jačanjem glasa proizvođača na istu razinu stavila snage, proizvođače i otkupljivače-prerađivače. Dio aktivnosti proizvođača poštedjet će se striktne aplikacije pravila tržišnog natjecanja – to se odnosi na inovacije, istraživanje, poboljšavanje kvalitete proizvoda, transparentnost, promotivne aktivnosti. Sve ove mjere su na snazi do 2020. godine. Mliječni bi paket trebao pripomoći stabilizaciji tržišta – ali i uravnoteženju prihoda proizvođača mlijeka. Drugi je dio problema za hrvatske mljekare niska produktivnost. Mini mliječna kriza u zemlji iznijela je na vidjelo neke obiteljske istine... Samo tržište mlijeka u EU-u bi, prema prognozama OECD/FAO-a, do 2020. godine naraslo za tri posto. Kontinentalna je potrošnja sada pri granicama zasićenja – usprkos učestalim kampanjama za većom potrošnjom mlijeka. Prognoze daju prednost vrjednijim mliječnim proizvodima. S obzirom na očekivanja, ukupna proizvodnja u EU-u bi do kraja desetljeća nadmašila sadašnju za osam posto, a proizvodnja sireva za 10 posto. 20 MERIDIJANI *vijesti Rast cijene nafte Nakon vijesti o eksploziji naftovoda u Saudijskoj Arabiji, cijena barela sirove nafte prošli je tjedan dosegnula razinu od 128,40 dolara, najviše u čak 43 mjeseca, objavio je BBC. Saudijska Arabija, najveći svjetski proizvođač “crnog zlata”, potkraj protekloga tjedna odbacila je vijesti o puknuću naftovoda. Međutim, ovo nije bio jedini razlog porasta cijene nafte. Naime, na taj rast utječe i zabrinutost oko razvoja nuklearnog programa u Iranu, a dodatnu nestabilnost uzrokuju i regionalni nemiri. Apple najvrjedniji na svijetu Tržišna vrijednost američke kompanije Apple prošloga je tjedna prešla 500 milijardi dolara. Na taj način ovaj je tehnološki div potvrđen kao najvrjednija kompanija na svijetu. Apple se tako pridružio društvu od još pet američkih tvrtki koje su tržišno vrijedile više od 500 milijardi dolara, a to su Cisco System, Exxon, General Electric, Intel i Microsoft. Inače, Apple je 1997. godine bio na rubu stečaja, a prošloga tjedna njegova dionica vrijedila je 542,44 dolara. IBM otpustio više od tisuću radnika Najveći svjetski pružatelj računalnih usluga IBM prošli tjedan je otpustio više od tisuću zaposlenika. Najviše radnih mjesta izgubljeno je na području Sjedinjenih Američkih Država te u Kanadi. IBM je na kraju 2010. imao ukupno 433.362 zaposlenika. Na taj način, otpušteno je oko 0,2 posto od ukupnog broja radnika, objavio je Bloomberg. Doug Shelton, glasnogovornik IBM-a, odbio je objaviti točan broj otpuštenih zbog politike kompanije i konkurentnosti u ovoj industriji. Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 1,8 t po stanovniku ( 380 % u 10 godina ugljični otisak Kostarike povrat investicije u farmu jatrophe Obnovljivi izvori energije Kostarika – obećana zemlja za biogorivo Biogorivo od jatrophe ima golem tržišni potencijal u sektoru zračnog prijevoza koji je velik potrošač fosilnih goriva, a kojem propisi o stakleničkim plinovima rapidno povećavaju troškove Drago Živković zivkovic@privredni.hr I ndustrija biogoriva već dugo traži idealnu sirovinu. Pokušavalo se i pokušava s kukuruzom, rižom, pšenicom, suncokretom, uljanom repicom i šećernom repom. Sve te kulture imaju jedan veliki nedostatak: koriste se i kao hrana za ljude. Njihovim uzgojem za biogorivo smanjuju se površine za proizvodnju hrane i ukupne količine raspoložive hrane, što pogoršava globalni problem gladi u siromašnim zemljama. Rijetke su poljoprivredne kulture prikladne za proizvodnju biogoriva, a da daju dovoljno visoke prinose na lošim tlima i da nisu za ljudsku prehranu. Jedna od takvih je autohtona biljka s područja Srednje Amerike, koju tamo nazivaju jatropha. Riječ je o uljarici iz porodice mlječika, sa sjemenom bogatim uljem. Jatropha je otrovna za ljude i životinje, pa se u Srednjoj Americi tradicionalno koristila kao živa ograda oko poljoprivrednih usje- va. Vrlo je otporna, raste gotovo posvuda, može se saditi zajedno s jestivim biljkama, a sjeme joj sadrži i do 40 posto ulja. Iako je jatropha autohtona biljka Srednje Amerike, portugalski kolonizatori prenijeli su je diljem Afrike i Azije. Tako danas postoji i tzv. ‘pojas jatrophe’, koji se pruža od 30 stupnjeva sjeverno do 30 stupnjeva južno od ekvatora. Pojas jatrophe Jatropha bi mogla postati najunosniji izvozni pro- izvod srednjoameričke države Kostarike, ostvare li se planovi tamošnje kompanije United Biofuels of America (UBA). Njihov je poslovni model kod nas još nepoznat, a ni u drugim zemljama nije uobičajen. UBA nije proizvođač nego developer poljoprivrednih projekata. Od uzgajivača stoke u Kostariki kupuje velika zemljišta nepogodna za uzgoj zahtjevnijih kultura. Do tih zemljišta dovode pristupne putove, električnu energiju i vodu. Potom Najzelenija zemlja na svijetu Kostarika je 2009. godine proglašena ‘’najzelenijom’’ i najsretnijom zemljom na svijetu, prema istraživanju britanske fundacije New Economics Foundation. Između 143 zemlje obuhvaćene istraživanjem, Kostarika je skupila najviše bodova u kombiniranom ocjenjivanju zaštite okoliša, osjećaja sreće i dugovječnosti svojih građana. SAD je, primjerice, zauzeo tek 114. mjesto, a Velika Britanija 74. Hrvatska se na istoj ljestvici našla na 60. mjestu, dva mjesta iza Srbije. Kostarika je zauzela vodeće mjesto, jer njezini stanovnici iskazuju najveći stupanj zadovoljstva svojim životom i razmjerno dugo žive (očekivano trajanje života je 78 godina), a istovremeno im je ugljični otisak četiri puta manji od svjetskog prosjeka. Po ukupnoj emisiji ugljičnog dioksida Kostarika se nalazi na 128. mjestu u svijetu, sa 1,8 tona po glavi stanovnika. To je tri puta manje od Hrvatske i čak 30 puta manje od negativnog rekordera, Katara. ih gnoje, dijele na parcele od pola hektara i na njima sade jatrophu i palme. Takve parcele sada nude kao Pojas jatrophe pruža se od 30 stupnjeva sjeverno do 30 stupnjeva južno od ekvatora obiteljske farme za proizvodnju ulja za biogorivo, po cijeni od 45.000 dolara. Za tu cijenu kupci na površini od pola hektara dobivaju oko 1000 stabala jatrophe i palme, a UBA im jamči otkup svih količina ulja koje proizvedu, uz proviziju od 10 posto. Ulje se potom prodaje kostarikanskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji Recope, koja je za kupnju zainteresirana zato što ju je država obvezala na 10 posto učešća biogoriva u ukupnoj prodaji goriva već iduće godine. Rastu potrebe Prema računici UBAe koja se temelji na cijeni od 90 dolara po barelu (što je niže od sadašnje cijene sirove nafte), kupac njihove farme jatrophe može računati na povrat investicije od 380 posto u 10 godina. Biogorivo od jatrophe ima ogroman tržišni potencijal u sektoru zračnog prijevoza koji je veliki potrošač fosilnih goriva, a sve stroži propisi o stakleničkim plinovima rapidno mu povećavaju troškove. Brojni zrakoplovni prijevoznici, među kojima Virgin i Continental Airlines, testirali su mješavinu biogoriva od jatrophe i kerozina u jednakim omjerima, što se pokazalo vrlo kvalitetnim avionskim gorivom. Prvi komercijalni let s takvom mješavinom izveo je Air New Zealand. Očekuje se da će do 2015. godine biogorivo od jatrophe ući u redovnu uporabu, a potrebe će narasti na više od četiri milijuna litara ulja od jatrophe dnevno. Za toliku proizvodnju potrebno je zasaditi jatrophu na barem 300.000 hektara zemljišta i u tome UBA vidi priliku za sebe, za svoje kooperante i za Kostariku. 21 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( u 6 država i 150 tvrtki provedeno istraživanje među financijskim direktorima Deloitteovo istraživanje Pogled u svijet Ekonomija arapskog proljeća dr. Uroš Dujšin G Hrvatski direktori pesimističniji od kolega u Srednjoj Europi odinu dana nakon početka arapskog proljeća nijedna bliskoistočna vlada nije krenula s privrednim reformama iako je očito da su im privrede u neravnoteži i da je nezadovoljstvo životnim standardom igralo važnu ulogu u prevratu, ističe Economist. Najčešća reakcija tamošnjih vlada bila je kupnja socijalnog mira putem povećavanja javne ski problem, a to je da te zemlje “nisu bile u stanju razviti privatni sektor koji je neovisan, konkurentan i integriran u globalna tržišta”. Iskrivljavanjem domaćih cijena, subvencijama poduzeća koja troše mnogo energije i povećavanjem plaća u javnom sektoru u odnosu prema privatnom, lanjske su akcije dodatno otežale razvoj snažnog privatnog sektora. Na Bliskom istoku je veoma malo privatnih poduzeća; država ima domi- Direktori od hrvatske vlade očekuju odlučne poteze za očuvanje kreditnog rejtinga, valute, kontrolu inflacije kao i osiguranje fiskalne sigurnosti Jasminka Filipas filipas@privredni.hr D ok su u Poljskoj, gdje se recesija gotovo nije ni osjetila, te u ostalim zemljama Srednje Europe, financijski direktori mnogo optimističniji u pogledu budućnosti, hrvatski su direktori mnogo oprezni- Za razliku od čeških, poljskih, slovačkih i mađarskih tvrtki, hrvatske ne planiraju preuzeti veće rizike ji i daleko pesimističniji, pokazalo je istraživanje Deloitta provedeno u šest zemalja, među 150 tvrtki u svakoj zemlji. Odaziv je bio relativno slab, ali su svoje odgovore dale sve vodeće tvrtke iz svih gospodarskih grana, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja. “U odnosu na lipanj 2011. razina optimizma hrvatskih financijskih direktora se smanjila”, naglasio je Alen Ambrinac, viši menadžer u Odje lu za reviziju u Deloit teu, dodavši kako je većini problem povećanje likvidnosti. Čak 70 posto hrvatskih direktora ne očekuje rast BDP-a ni u ovoj godini, što znači da se neće, kako oni procjenjuju, ni ove četvrte godine recesije osjetiti bitan pomak u gospodarskoj aktivnosti. Nesigurnost posvuda Uz nelikvidnost, domaći su direktori u visoki faktor rizika ubrojili i financijsku i gospodarsku nesigurnost na vanjskim tržištima. Za razliku od čeških, poljskih, slovačkih i mađarskih tvrtki, hrvatske ne planiraju preuzeti veće rizike. Planiraju povećati prihode na postojećim tržištima (39 posto ispitanika), na novim tržištima (34 posto), te poboljšati likvidnost (36 posto). Nove investicije ne planiraju, ali zato planiraju smanjivanje troškova poslovanja što bi moglo dovesti do novog otpuštanja radnika. Na to upućuje i podatak po kojem samo 12 posto direktora ne očekuje restrukturiranje, dok ga svi drugi u sljedećih godinu dana planiraju provesti. Dostupnost kredita u ovom trenutku većina je ocjenila normalnim, ali očekuju da bi se u budućnosti mogla pogoršati jer čak oko 80 posto njih smatra kako će se trošak financiranja u Hrvatskoj u narednih godinu dana povećati. Očekivanja od Vlade Zato im je, jednako kao i rumunjskim kolegama, dokapitalizacija privlačnija od novih kredita, dok primjerice u Češkoj i Slovačkoj čak trećina ispitanih planira nova kreditna zaduženja. To upućuje na razvijenost financijskog tržišta u tim zemljama. Generalno gledajući, Poljaci su najoptimističniji, što i ne čudi jer u toj zemlji BDP stalno raste oko razine koja osigurava novo zapošljavanje (četiri i više posto). Hrvatski financijski direktori od Vlade očekuju odlučne poteze za očuvanje kreditnog rejtinga, valute, kontrolu inflacije kao i osiguranje fiskalne sigurnosti. Uz to, očekuju potporu izvozu i usvajanje europske regulative prije priključivanja Hrvatske Europskoj uniji. potrošnje. Saudijska Arabija je od 2008. do 2011. povećala javne izdatke za više od 50 posto. Većina tih izdataka utrošena je na plaće u javnom sektoru i subvencije potrošačima. Subvencije na hranu i gorivo često su ogromne: u Egiptu iznose čak 10 posto BDP-a, a u porastu su u čitavoj regiji - sa 2,3 posto u 2009. porasle su na 3,2 posto u 2011. godini. Nekonkurentni u globalnim razmjerima Te subvencije pogoduju bogatašima, održavaju gubitaše na životu i tako štete privredi. MMF procjenjuje da najbogatija petina Jordanaca ubire 40 posto koristi od subvencija na gorivo; najsiromašnija petina dobiva tek sedam posto. K tome one, tvrde Adeel Malik iz oxfordskog Centra za islamske studije i Bassem Awadallah, bivši jordanski ministar, povećavaju glavni ekonom- nantnu ulogu u privredi; u Egiptu na javni sektor otpada 40 posto dodane vrijednosti izvan poljoprivrede. A i postojeća privatna poduzeća su velika i tijesno povezana s državom. Prosječna bliskoistočna tvrtka je 10 godina starija od onih u Istočnoj Aziji, jer se pridošlicama sprječava ulaz na tržište birokratskim formalnostima. Arapska su poduzeća u globalnim razmjerima nekonkurentna. Na Bliski istok otpada manje od jedan posto globalnog izvoza proizvoda koji nisu gorivo, prema četiri posto Latinske Amerike koja ima otprilike jednak broj stanovnika. Turska izvozi pet puta više od Egipta koji ima otprilike jednak broj stanovnika. Napokon, unatoč povoljnom geografskom položaju Bliski istok je rijetko uključen u globalne lance opskrbe, a u ionako skromnoj međusobnoj tr- govini međuarapska trgovina iznosi manje od 10 posto. Brojna ograničenja Razlog tome je taj što velik dio izvoza tih zemalja čini – nafta. No tome treba dodati i brojna ograničenja međusobnoj trgovini, od necarinskih barijera, administrativnih procedura do loše infrastrukture. Ona dodaju 15 posto vrijednosti egipatske odjeće i 10 posto ukupne vrijednosti prevezene robe u regiji. A povećanje međusobne trgovine donijelo bi općepoznate blagodati – veće ekonomije razmjera, povećanje prinosa od investicija i omogućavanja primjene novih tehnologija. Jednako bi važno bilo i to što bi liberalnija međusobna trgovina počela uklanjati prekomjernu centralizaciju država i stvorila preduvjete za daljnje promjene u privredi. Na Bliskom istoku je veoma malo privatnih poduzeća, a država ima dominantnu ulogu u privredi Sigurno je da liberalizacija trgovine nije zamjena za privatizaciju, financijske reforme i druge mjere ekonomske politike. No ona ima jednu političku prednost pred spomenutim reformama: kako su potrebni koraci relativno maleni (primjerice, smanjenje birokratskih formalnosti), ona bi izazvala manje insajderskih otpora – a k tome bi je se moglo predstaviti kao panarapski cilj koji nema stigme “pozapadnjačenja” koja je diskreditirala ranije pokušaje reformi. Jačanje regionalne trgovine je, dakako, tek početak – no u svakom slučaju dobra polazna osnovica. 22 HRVATSKA & REGIJA Smjernice o vanjskotrgovinskim instrumentima Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( oko 400 milijuna KM manji izvoz iz BiH u Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU Hrvatski premijer u posjetu BiH Srbija se polako priprema za EU S rbija se uz pomoć Njemačke već četiri godine priprema za zaštitu svog gospodarstva od štete koju može donijeti prekomjerni uvoz, nelojalna konkurencija ili damping cijene, i to otvaranjem svog gospodarstva prema svijetu po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Europske unije i Cefte kao i po slovu sporazuma o slobodnoj trgovini čija je potpisnica, rečeno je na drugoj godišnjoj konferenciji o vanjskotrgovinskim instrumentima održanoj u Privrednoj komori Srbije. Na konferenciji su predstavljeni rezultati twinning projekta njemačkog ministarstva ekonomije i tehnologije i srpskog ministarstva eko- nomije. Projekt se provodi u dvije faze, a bit će završen u ljeto 2012. godine. Cilj projekta je pripremiti državne institucije i gospodarstvenike za komplicirane administrativne procedure u primjeni vanjskotrgovinskih instrumenata u obrani i zaštiti vlastite ekonomije, a zasad ostvaren rezultat je objavljivanje priručnika Administrativne smjernice o vanjskotrgovinskim instrumentima. Taj priručnik i organizirana obuka bit će osnova za implementaciju pravnog okvira koji je u ovom području usvojio srpski parlament, kao i za okončanje pregovora s WTO-om do kraja godine, ali i za još neizvjestan početak pregovora s EU-om, rečeno je na konferenciji. (Lj.L.) *vijesti BiH: Pad proizvodnje i izvoza Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u siječnju je, u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju lani, bila manja za 8,8 posto, a u odnosu na siječanj 2011. za 7,2 posto. Najveći pad registriran je u opskrbi struje, plina i vode: 25,2 posto u odnosu na siječanj 2011. U Republici Srpskoj industrijska proizvodnja u siječnju u odnosu na isti mjesec lani bila je manja za 4,6 posto, a u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju za 12,5 posto. Najveći pad imala je intermedijalna proizvodnja, 12 posto, i proizvodnja energije, 7,2 posto. Robna razmjena s inozemstvom također je osjetila posljedice - izvoz je smanjen za 9,6 posto, dok je uvoz porastao za 4,2 posto. Struja u Hercegovini skuplja 9,72 posto Građani zapadnog Mostara, koje električnom energijom opskrbljuje JP HZ Herceg-Bosne, do kraja veljače struju su plaćali pet posto skuplje nego oni koje žive u istočnim dijelovima grada i koji su na mreži EP BiH. Na osnovi odluke FERK-a, regulatorne komisije za električnu energiju FBiH, za sve potrošače koji se nalaze na mreži JP-a HZHB od 1. ožujka struja je u prosjeku skuplja za 9,72 posto. Cijena struje za domaćinstva povećana je za 11,85 posto, a za sve ostale na 110 kV mreži za 11,79 posto, kao i za kombinat Aluminij. Europski zid između Hrvatske i BiH Između dviju zemalja nakupilo se toliko ekonomskih problema i sporova da su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i hrvatski premijer Zoran Milanović izjavili kako bi bili zadovoljni da za svog mandata riješe njih 30 do 40 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr D vodnevni posjet Bosni i Hercegovini premijera Hrvatske Zorana Milanovića na čelu državnog izaslanstva bio je bez sumnje izuzetno koristan, ali nedovoljno dug da se u Sarajevu evidentiraju prioritetni problemi koji su se 20 godina gomilali u ladicama vlada dviju zemalja. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda razgovore s kolegom Milanovićem ocijenio je uspješnima jer su dogovoreni novi efikasniji vidovi suradnje, no sporova i problema je toliko da će napretkom smatrati ako u svom mandatu riješe njih 30 do 40 posto. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju najavljuje nove probleme za obje zemlje. Hoće li nove vlasti imati više političke i ekonomske volje i snage da krenu prema unaprjeđenju ukupnih, a posebice ekonomskih odnosa, neće trebati dugo čekati da se vidi. Barem su takav optimizam najavili i Milanović i Bevanda. Može i bez mosta Napredak u međudržavnim odnosima Milanović je najavio i prije odlaska u Sarajevo rekavši kako postoji mogućnost da hrvatska vlada odustane od gradnje za BiH spornog mosta kopno-Pelješac, a koji bi se gradio na dijelu teritorija koji BiH smatra svojim te bi zatvarao slobodan prolaz do otvore- Kad Hrvatska postane punopravni član EU-a, robni odnosi dviju zemalja mogli bi imati ozbiljnih problema nog mora bosanskohercegovačke obale. Rečeno je i kako je to za Hrvatsku preskupa investicija u ovom vremenu. Ako se most ipak bude gradio, bosanskohercegovačka strana bi tražila međunarodnu arbitražu, a radi se o pedesetak spornih metara obale. Hrvatska je za BiH glavni vanjskotrgovinski partner, a BiH je za Hrvatsku jedno od najvrjednijih tržišta gdje godinama ostvaruje rast te od 2003. do kraja 2011. godine ima pozitivnu bilancu od 8,2 milijarde konvertibilnih maraka. Kad idućeg ljeta Hrvatska postane punopravni član EU-a, robni odnosi dviju zemalja mogli bi imati ozbiljnih problema i negativnih trendova, upozoravaju gospodarstvenici obiju strana. U BiH su izračunali da će izvoz u Hrvatsku biti manji za oko 400 milijuna KM, i to uglavnom u prehrambenim proizvodima, dok su hrvatski gospodarstvenici svjesni da će u BiH, zbog uvođenja zaštitnih carina, biti manje konkurentni. Na more s putovnicom Za bosanskohercegovačku stranu prioritet u razgovorima bili su granični prijelazi izgrađeni i opremljeni po EU standardima. Dva prijelaza - Metković i Bosanska Gradiška - koje nudi Hrvatska su bez sumnje malo za poljoprivredne robe i animalne proizvode iz BiH, napose što će te prijelaze koristiti i izvoznici iz Crne Gore i dijela Srbije. Vlade dvaju enti- teta i države BiH konstatirale su da će ulazak Hrvatske u EU imati ozbiljne posljedice, posebice u području imovinskopravnih odnosa, robne razmjene, državljanstva, putnih isprava, zapošljavanja (u vrijeme turističke sezone više od 2000 sezonaca radi na Jadranu), socijalne zaštite, mirovina, prometa i elektroenergije. Posljedice neće osjetiti samo BiH nego i Hrvatska. Do sada su građani BiH na vikende i odmor putovali na more uz osobnu iskaznicu, a sad će morati imati putovnice. Na crnogorsko primorje će se i ubuduće putovati s osobnim iskaznicama, a sve veće zanimanje u BiH vlada i za jeftine odmore u Turskoj. Premijer Milanović je također pobrojao puno problema koji 20 godina čekaju rješenje. Među glavnima su infrastruktura, prometni pravci, poslovi hrvatskih poduzeća, zatim europski granični prijelazi, most u Gradišci, ekološki problemi koje Hrvatskoj izaziva Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. Na tom popisu se nalazi i prometni pravac, tzv. schengenski koridor za koji bi Hrvatska željela da funkcionira od ulaska u EU i koji bi spajao južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje, ali pod uvjetom da to ne smeta BiH. Milanović je istaknuo i pitanje Luke Ploče koja je u većinskom hrvatskom vlasništvu, ali koja bez gospodarstva BiH nema smisla. 23 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( sa 600 mil na 1,3 mlrd € *vijesti narastao trošak gradnje VI. bloka TE Šoštanj Umijeće investiranja Slovenija u rasadniku budućih šteta Sa VI. blokom TE Šoštanj oko vrata, slovenska politika iznova je prinuđena ići u školu dobrog investiranja. Gradnja ide dalje, ali uz oporu spoznaju da se nije dobro počelo uočiti da su pojačanja izvršena baš po mjeri – uvoznog ugljena. Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr I sto prijepodne kada je vladajuća koalicija u Saboru forsirala ozakonjenje Centra za praćenje investicija, u susjednoj je Sloveniji Janez Janša, samo što je s Pahorom obavio primopredaju posla, bio odmah prinuđen odlučivati o jamstvu za 440 milijuna eura kredita što ga je EIB odobrio za financiranje gradnje VI. bloka Termoelektrane Šoštanj. Kao što se zna, postizborno bezvlašće u Sloveniji nešto je dulje potrajalo. O jamstvu nije imao tko odlučiti. Bez takvog jamstva, međutim, nije se moglo kompletirati dokumentaciju koja nužno ide uz službenu predaju temeljne građevinske ploče na kojoj će francuski Alstom montirati postrojenja novog bloka. Kako Alstom nije dobio ploču do ugovorenog roka, došao je u priliku naplaćivati od slovenskog naručitelja po 100.000 eura penala za svaki dan kašnjenja. Janša je morao spriječiti daljnje gomilanje štete. Stisnutih zubi potpisao je jamstvo, znajući da time potpisuje i nastavak investicije koja nije dobro pripremljena i za koju se otvoreno sumnja da je od samog početka bila inficirana i određenim koruptivnim postupcima. Ne čudi, stoga, što je jamstvo popraćeno s nekoliko uvjeta. Najvažniji je da investitor prije nego što kredit postane operativan mora postići dogovor s isporučiteljem opreme da će ugovorene cijene sniziti najmanje za 100 milijuna eura! Po mjeri uvoznog ugljena Janša, dakle, spašava što se još može spasiti, a ne može se mnogo. U pripremnoj fazi sve je išlo nekako brzo i na silu. U maloj Sloveniji energetski lobiji našli su svoje politič- ke sponzore. Pobjednička strana išla je prečacem, a sumnja se i da je bilo nezakonitih “pretjecanja”. Antikorupcijska komisija izašla je ovih dana s tvrdnjom da je francuski Alstom unaprijed znao kako glasi ponuda jedinog konkurenta Siemensa. Vrlo je znakovito da je cijeli projekt narastao s prvobitnih 600 milijuna na čak 1,3 milijardi eura. Alstom je pritom sebe debelo osigurao. Porastu li cijene sirovina na svjetskom tržištu, ima pravo popraviti i cijenu ugrađene opreme. Za obrnuti slučaj – da cijene sirovina padnu – u ugovoru ni riječi. Cijeli projekt forsiran je Slovenija može odustati od gradnje VI. bloka, ali uz štetu od najmanje 400 milijuna eura pod egidom da Slovenija u današnjoj energetskoj oskudici ima pravo iskoristiti vlastite energetske resurse, u ovom slučaju procijenjene na više od 100 milijuna tona lignita. Oni koji sumnjaju u takve procjene sada su dodatno zbunjeni preinakama u projektu. Naime, kotlovi se dimenzioniraju na veće kalorične vrijednosti nego što ih ima velenjski lignit. Nije teško Slučajne podudarnosti? Mandat Janeza Janše nije mogao početi neugodnijom temom i s manje mogućnosti za ispravak očiglednih propusta. Politika je stjerana u kavez svršenog čina. Slovenija može odustati od gradnje VI. bloka, ali uz štetu od najmanje 400 milijuna eura. Gradnja ide dalje, ali uz oporu spoznaju da se nije dobro počelo i da će slovenski potrošači iz VI. bloka dobiti struju s “privagom”. Kakve li slučajnosti! Isto prijepodne dok je Janša grozničavo pokušavao staviti zakrpe na projekt VI. bloka, u Hrvatskome saboru je Vlada zagovarala uspostavu Centra kao moguće poluge za izlazak iz očite hrvatske investicijske invalidnosti. Bivša vlast, sada u oporbi, bez imalo srama zbog stanja u kojem je ostavila državne gospodarske “perjanice”, poput HŽ-a, verglala je u Saboru o Centru kao paravanu za prikrivenu podjelu pobjedničkog plijena. Iz slovenske priče jasno je da u investicijskom avionu mora biti pilot. AUKN kao tampon zona Barem na papiru Slovenija ima bolji sustav upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu nego što ga ima Hrvatska gdje stranke pobjedničke koalicije pokazuju spremnost preuzeti izravnu odgovornost za velike sustave. U susjeda sve je to krenulo nešto drukčijim smjerom. Da bi Slovenija bila primljena u članstvo OECD-a, Ljubljana je dobila zahtjev da poduzeća u državnom vlasništvu odmakne na “sanitarnu distancu” od ministarstava. Između pojedinih resora i državnih poduzeća uglavljena je Agencija za upravljanje kapitalnim investicijama (AUKN). Agencija postavlja nadzorne odbore iz pristiglih prijava na natječaj, a dolaze u obzir samo “certificirani” kandidati. AUKN je počeo raditi sa samo šest ljudi, što je bilo neoprezno s obzirom na opseg i zahtjevnost posla. Neke “smjernice” iz ministarstava AUKN je ponekad nespretno redistribuirao po tvrtkama, pa su nakon samo godinu dana rada zaredali zahtjevi za ukidanje Agencije ili najmanje za dekapitiranje njezine šefice Dagmar Komar. Nesporno je da je AUKN učinio i koristan posao, dakako u suradnji s nadležnim ministrima koji sada ne mogu biti komotni u odlučivanju kao što su bili prije AUKN-a. Odgovornost za odbijanje Agrokora Vrijednost dionica Mercatora pala je sa 150 na samo 122 eura što prezaduženoj Pivovarni Laško daje pravo postaviti neugodno pitanje – zašto je politika blokirala prodaju Agrokoru koji je za dionicu nudio čak 221 euro. Pivovarna Laško, s nešto više od 23 posto udjela u Mercatoru, prodajom tih dionica znatno bi se rasteretila obveza prema bankama što ih je u operaciji “koncentracije kapitala” stvorio bivši vlasnik Boško Šrot. Novi ministar financija Janez Šušterčič već se izjasnio da će netko morati položiti račun zašto su postavljena tako odbojna mjerila za prodaju, jesu li bila ekonomski racionalna te opravdavaju li vjerojatni budući gubitak otprilike polovine utrška što ga je nudio Agrokor. Dvostruko veći gubitak u bankama Slovenske banke imale su lani 1,1 milijardu eura troškova povezanih s erozijom portfelja. Ukupni bankarski sustav iskazao je 356 milijuna eura čistog gubitka. Najveća banka NLB, iz koje je odlučio otići nedavno imenovani predsjednik uprave Božo Jašovič, u prošloj godini nakupila je 232 milijuna eura gubitka. Kritično u svinjogojstvu Delegacija Konzorcija za očuvanje slovenskog svinjogojstva predala je Gregoru Virantu, predsjedniku Državnog zbora, peticiju sa 7374 potpisa kojom se upozorava na dramatični pad proizvodnje. U osam godina uzgoj je pao sa 630.000 na samo 250.000 svinja. Od osam velikih uzgajivača ostala su samo tri. Ne uspiju li i oni preživjeti ovu godinu, stupanj samoopskrbe svinjskim mesom past će na samo 10 posto. To će biti veliki gubitak za cijelu Sloveniju, posebno za Prekmurje u kojem djelatnosti povezane sa svinjogojstvom zapošljavaju oko 10.000 ljudi. 24 STIL Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( više od 1000 izlagača ( čak 46 880 u turističkom i 120 u vinskom dijelu sajma nacionalnih nastupa snažnih turističkih zemalja Prezentacija hrvatske ponude na Sajmu turizma i vina u Beogradu Na sajam po nagrade i poslovne kontakte Priznanje za najuspješnijeg sudionika sajma u kategoriji nacionalnih organizacija pripalo je upravo HTZ-u Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr I ako Hrvatska ove godine nije imala status zemlje partnera kao lani, nastup hrvatskih turističkih organizacija na sve uglednijem Međunarodnom sajmu turizma i vina u Beogradu bio je i više nego zapažen. O tome najbolje govori podatak da je priznanje za najuspješnijeg sudionika sajma u kategoriji nacionalnih turističkih organizacija pripalo upravo Hrvatskoj turističkoj za- jednici. Vrijednost tog priznanja dodatno dobiva na težini kada se sagledaju podaci o sudionicima: nešto više od 1000 izlagača (880 u turističkom i 120 u vinskom dijelu sajma) s čak 46 nacionalnih nastupa snažnih turističkih zemalja poput Grčke, Španjolske, Njemačke, Izraela, Češke, Turske koja je bila ovogodišnja zemlja partner, ali i atraktivnih turističkih zemalja poput Brazila, Indonezije ili Gane. Izražavajući zadovoljstvo dobivenim prizna- njem, Jasna Babić, voditeljica štanda HTZ-a, naglašava kako se uspjeh i cilj turizma ipak više sagledava brojkama dolazaka i noćenja. Kad je riječ o potencijalnim gostima iz Srbije, njih od hrvatske turističke ponude još uvijek najviše zanimaju naše jadranske destinacije, ali polagano i kontinent počinje biti mjesto interesa srbijanskih turista, dodaje Jasna Babić. Poduzetnička mreža Na prostoru na kojem je izlagala Hrvatska gospo- Priznanja hrvatskim vinima Nakon prošlogodišnjeg sjajnog nastupa hrvatskih vinara kada je baranjska vinarija Kalazić osvojila titulu šampiona sajma BeoWine, i ove su godine hrvatska vina pobrala brojne medalje i to prema najvišim međunarodnim kriterijima ocjenjivanja. Najbolje su prošla vina Erdutskog vinogorja. Članovi Udruge erdutskih vinara i vinogradara (Vinarija Antunović i OPG Siber) osvojili su dvije zlatne i dvije srebrne medalje, a tvrtka Erdutski vinogradi čak pet medalja, od čega jednu zlatnu. Kontinuitet u proizvodnji vina pre- stižne kvalitete dokazala su Agrokor vina, te su Iločki podrumi i Vinarija Belje kući odnijeli po jednu zlatnu i po jednu srebrnu medalju. Ljudi dolaze i po informacije vezane uz gospodarstvo, tražeći kontakte koji su im potrebni u Hrvatskoj, kaže Ljerka Milas iz Sektora za turizam HGK-a darska komora predstavljeni su nautički i wellnes turizam, zdravstveni turizam, te dio ponude kulturnog turizma. “Upita ima jako puno, promotivni materijal se uzima više nego na nekim drugim sajmovima, a koja je realna korist od toga, najbolje će se vidjeti nakon sezone. No, ljudi kod nas dolaze po informacije i savjete vezane uz gospodarstvo, promet i regulativu tražeći kontakte koji su im potrebni u Hrvatskoj”, objasnila je Ljerka Milas iz Sektora za turizam HGK-a. Zapažen na Međunarodnom sajmu turizma bio je i štand HGK-Županijske komore Osijek gdje je svoju ponudu predstavilo petnaestak turističkih tvrtki, hotela, agencija i turističkih zajednica. HGKŽK Osijek zainteresiranim je gospodarstvenicima organizirao i konkretne poslovne susrete. “Slične poslovne razgovore organizirali smo prošle godine, a budući da su sudionici bili zadovoljni, rado smo prihvatili poziv Eu- ropske poduzetničke mreže Srbija da i ove godine zajednički organiziramo bilateralne razgovore predstavnika malih hotela, touroperatora ili agencija. To je sjajna prilika za uspostavljanje kontakata i kasnije ugovaranje poslovne suradnje. Mi kao Komora time ‘otvorimo vrata’, a na samim gospodarstvenicima je onda uspostavljanje i ugovaranje poslova”, kaže Ivana Erak, stručna suradnica u HGK-ŽK-u Osijek. Borovo predstavilo kolekciju obuće za sezonu jesen-zima 2012./2013. Samo od prirodnih materijala D ok mnogi s nestrpljenjem očekuju završetak zime, poslovodstvo i dizajneri Borova već su spremni za iduću: proteklog su tjedna predstavili kolekciju obuće za sezonu jesen-zima 2012./2013. S čak 720 modela kožne obuće i šezdesetak modela gumene obuće, Borovo se pripremilo za još jednu nemilosrdnu tržišnu utakmicu. Od toga je čak 300 modela kožne obuće prvi put predstavljeno javnosti, a sljedeće će hladne sezone biti dostupno hrvatskom i stranim tržištima. Tako je u izložbenoj dvorani Borovo-Kožne obuće u Vukovaru između brojnih modela predstavljena muška modna obuća izrađena od prirodnih materijala najbolje kvalitete - Patrik, ženska i muška modna obuća za svakodnevne prigode - San Marco, City i Confort, te Relaks - linija muške obuće namijenjena osobama koje su stalno u pokretu, a koje cijene udobnost i kvalitetu. Osim kožne obuće predstavljeni su i novi modeli gumenih čizama, gumeno-tekstilne obuće te popularne Startasice. “Više od 700 modela najnovije kolekcije rezultat su kreativnog rada borovskih dizajnera i teh- Borovo je predstavilo čak 720 modela kožne i 60ak modela gumene obuće nologa uz primjenu suvremenih tehnologija razvoja proizvoda. No, što se Borova tiče, za razliku od mnogih drugih primjera u svijetu, u našoj obući nema materijala iz laboratorija. Ustrajavamo na tome da naša obuća bude od prirodnih materijala. Uostalom, to je najbolji znak poštovanja kupca”, rekao je glavni direktor Borova Mirko Ćavara. Prema riječima Ivice Levickog, glavnog kreatora borovske Tvornice kožne obuće, bez stalnog prisustva na tržištu teško je prepoznati želje i ukuse kupaca. “Prisutni smo na brojnim sajmovima u Hrvatskoj i Europi, imamo saznanja o navikama naših kupaca i prema njima stvaramo modele. K tome, glavni moderator naših modnih trendova je trgovačka mreža koja nam najbolje sugerira ono što kupci traže. Ova ko- lekcija za jesen i zimu 2012./2013. uglavnom je usmjerena prema onome što nazivamo građanskim linijama”, rekao je Levicki. (S.S.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 95% prihoda *vijesti Google ostvaruje kontekstualnim oglašavanjem Oglas na pravome mjestu Od pekara do postolara Ovim načinom oglašavanja tvrtke mogu poboljašati i unaprijediti marketinške napore i privući kupce dok se odlučuju za kupovinu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr K ontekstualno oglašavanje je posebna vrsta online oglašavanja koja se obraća kupcu na mjestima gdje je to prirodno, odnosno kontekstualno. Sustav skenira tekst koji je ispred čitatelja i u skladu s tim prikazuje oglas. Primjerice, nalazi li se čitatelj na web stranici čija je tema sport - kontekstualni oglasi će prikazati prodavaonicu sportske opreme ili novo energetsko piće. Martin Birač, predsjednik uprave tvrtke Xclaim, kaže nam kako ovim načinom oglašavanja tvrtke mogu poboljašati i unaprijediti marketinške napore i privući kupce u trenutku kad se odlučuju za kupovinu. “Svjetski lider u ovome segmentu je, naravno, Google i 95 posto njegovih prihoda dolazi upravo iz segmenta kontekstualnog oglašavanja. Sve vodeće tvrtke u svijetu koriste Google kao jedan od svojih kanala za promociju. Pametne tvrtke kombiniraju s ostalim modelima oglašavanja. Kontekstualno oglašavanje je uvelo klik kao monetu naplate online oglašavanja. Ovakav, transparentan pri- stup, doveo je do demokratizacije oglašavanja pa se tako kontekstualnim oglašavanjem mogu koristiti veliki i mali. Cijene se kreću od 50 lipa pa sve do 10 kuna po kliku, ovisno o kreativnim formatima i konkurenciji koja je zainteresirana za iste riječi”, objašnjava Birač dodajući kako kontekstualno oglašavanje mogu koristiti gotovo svi - od kvartovskog pekara do svjetski poznatog proizvođača cipela. Nedovoljno tvrtki Hrvatska je, nastavlja, među prvima u svijetu imala vlastito rješenje za kontekstualno oglašavanje, a vrlo brzo su se kod nas udomaćile i strane kompanije. U tehnologi- Većina tvrtki preprodaje strana rješenja i premalo se bavi proizvodnjom ji kontekstualnog oglašavanja Hrvatska nimalo ne zaostaje za Europom, ali nažalost zaostaje u količini uloženih financijskih sredstava u internet kao medij. “Nemamo ni dovoljno tvrtki koje se time bave, većina ih preproda- je strana rješenja i premalo se bavi proizvodnjom i plasmanom na strana tržišta”, napominje. Kako u svakom sektoru, tako se i u ovome pojavljuje nelojalna konkurencija. “Ali kada imate izniman proizvod i višegodišnje iskustvo s malih i velikih tržišta, takva konkurencija vas samo dodatno motivira da redefinirate i iznova inovirate svoj proizvod”, kaže Birač dodajući kako tehnološki razvoj omogućava i novi trend na ovome području, a to je selidba kontekstualnog oglašavanja na televizijske i mobilne uređaje. PlayKontrol Autorsko pravo u oblaku Tvrtka Informacija razvila je tehnološko rješenje koje omogućava potpuno praćenje svih medijskih objava na radiju i televiziji Hrvatska softverska tvrtka Informacija razvila je PlayKontrol, napredno tehnološko rješenje koje omogućava potpuno praćenje svih medijskih objava na radiju i televiziji. PlayKontrol tako može sa stopostotnom točnošću prepoznati svaki pojedinačni zvučni zapis za koji je sustavu dan nalog da ga traži. Potom može zabilježiti u koje je vrijeme i na kojoj radijskoj postaji emitiran traženi zvučni zapis, stvarajući pritom detaljno izvješće. Pomoću PlayKontrola autori i izvođači pjesama ili, primjerice, diskografi, mogu dobiti vrlo detaljna izvješća o broju emitiranja pojedinog reklamnog spota ili pjesme, te potom te neovisne podatke usporediti sa službenim izvješćima koja dobivaju iz drugih izvora, poput agencija koje se bave naplatom autorskih prava. Uz PlayKontrol i nadležne regulatorne agencije mogu lako provjeriti pridržavaju li se svi elektronički mediji zakonom definiranih omjera sadržaja i propagandnih poruka u svojem programu. Istodobno oglašivači dobivaju uvid i u marketinšku zastupljenost konkurencije na pojedinim postajama ili u odabranoj regiji te prema tome mogu voditi i prilagođavati svoje kampanje. Za korištenje sustava nije potreban nikakav poseban softver jer se PlayKontrol u cijelosti nalazi “u oblaku”, stoga je korisnicima potrebna jedino adresa elektroničke pošte. Zanimljivo je spomenuti kako su razvoj cijelog projekta u potpunosti vodili hrvatski softverski stručnjaci. Međutim, na razvoju cijelog rješenja radio je globalni tim programera. U ovom je trenutku PlayKontrol u testnom radu, prije komercijalnog predstavljanja koje uskoro slijedi, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije. Tvrtka Informacija na razvoju sustava PlayKontrol radila je više od dvije godine, a iza nje je već i niz uspješnih projekata u segmentu multimedijskih sustava, praćenja i analize medijskih objava te računalne obrade podataka. Sustav PlayKontrol nadovezuje se na već postojeća rješenja ove tvrtke za praćenje medijskih objava u elektroničkim medijima i snimanje televizijskih programa. (B.O.) Pad prihoda od elektroničkih komunikacija Na tržištu elektroničkih komunikacija u četvrtom tromjesečju 2011. zabilježen je pad prihoda na godišnjoj razini. Kao rezultat ubrzanog razvoja i korištenja širokopojasnog pristupa internetu, porast prihoda zabilježen je jedino od usluge pristupa internetu, priopćeno je iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Sve više krajnjih korisnika, pored telefonske i usluge širokopojasnog pristupa internetu, koristi i uslugu internetske televizije (IPTV-a). Nove opcije H1TV-a Domaći telekom operator H1 Telekom svojim korisnicima internetske televizije (H1TV) od prošloga tjedna nudi dvije nove besplatne funkcionalnosti programirano snimanje na zahtjev te live pauziranje TV programa. Opcija snimanja na zahtjev korisniku omogućuje snimanje programa koji trenutno gleda ili unaprijed programirano snimanje željenih emisija. Opcija live pauziranja gledateljima omogućava da usred odabrane emisije pritisnu pauzu, obave što trebaju, te nakon toga nesmetano nastave gledati od mjesta na kojem su stali. Održana SAP A1 Arena U Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija SAP A1 Arena Poslovanje u EU i kako se prilagoditi novim poslovnim izazovima. Konferencija je za cilj imala predstaviti preduvjete razvoja hrvatskog poslovanja u okvirima ulaska Hrvatske u EU. Na konferenciji je predstavljena unaprijeđena verzija poslovnog rješenja za manje i srednje poduzetništvo SAP Business All-in-One s novim funkcionalnostima, poboljšanim tehnološkim potencijalima te potpunom prilagodbom cloud i mobilnim sučeljima. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Hrvoje Klasić Jugoslavija i svijet 1968. Naklada Ljevak Knjiga problematizira situaciju u Jugoslaviji tijekom jedne od najburnijih godina druge polovine 20. stoljeća. Na jednoj razini obrađuju se promjene u zemlji, najvećim dijelom uvjetovane započetom privrednom reformom (1965.). Na drugoj razini promatra se položaj Jugoslavije 1968. u europskom i svjetskom kontekstu, njezin odnos prema Pokretu nesvrstanih, Varšavskom bloku i Zapadu. Kroz cijelo djelo promatra se položaj i uloga Josipa Broza Tita, kako u zemlji, tako i na međunarodnoj političkoj sceni. Amartya Sen RAZVOJ KAO SLOBODA Algoritam U ovoj knjizi Sen elegantno i sažeto ali ipak sveobuhvatno razvija pristup prema kojem je gospodarski razvoj po svojoj prirodi povećanje slobode. Povijesnim primjerima, empirijskim dokazima te strogom analizom pokazuje kako razvoj, shvaćen općenito i ispravno, ne može biti u suprotnosti sa slobodom. Sen nudi teoriju globalnog ekonomskog rasta koja je snažna, veličanstvena, a ujedno rječita i jednostavna – s radikalnim implikacijama. BRANKO ČEGEC ZAPISI IZ PUSTOG JEZIKA Meandarmedia Knjiga je naličje izgubljene događajnosti, čiji glas istrajava u kaotičnoj svakodnevici, u razlici, u odustajanju od savršene slike svijeta. Fragmenti, mikroeseji, poezija nastaju na tlu demontirane kronologije kao sublimacija onoga što nas okružuje i upisuje se u naše živote. Nesputani govornik naizgled kritičkim monologom niže prizore iz neposrednog (društvenog) okoliša i sravnjuje ih s čitanjima Drugog i Drugih, pretvarajući ih u dokument kaosa u kojem živi, živimo. Agatha Christie Karte na stol Mozaik knjiga Gospodin Shaitana poznat je kao razmetljiv domaćin na zabavama. Ali usprkos tome, svi ga se malo boje. Stoga, kad se razmeće pred Poirotom da ubojstvo smatra umjetnošću, detektiv se krzma prihvatiti poziv na zabavu na kojoj bi mu Shaitana pokazao svoju privatnu zbirku. Doista, večer koja započinje uzbudljivom igrom bridža, ubrzo će prerasti u daleko opasniju igru... Maksim Cristan BEMTEUMOZAK Planetopija Maksim Cristan bio je uspješan poslovni čovjek, sve do dana kada se u njemu nešto prelomilo te je “otkačio” svoj dotadašnji život. Došao je u Milano bez znanja jezika, novca, smještaja ili plana kako i što dalje. Znao je samo jedno: presudno je da radi samo ono “što mu se prohtije i što mu paše”. Upoznao je glad i hladnoću, te granice vlastite izdržljivosti. Prepoznao je svoju potrebu za pisanjem koju je dugo žrtvovao. Imati sve vrijeme ovoga svijeta i pisati... Može li bolje? Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. Kako će znanost oblikovati ljudsku sudbinu i svakodnevni život Fizika budućnosti Teorijski fizičar Michio Kaku u svojoj knjizi obrađuje budućnost računala, medicine, nanotehnologije, energije, putovanja svemirom te općenito budućnost čovječanstva do kraja ovog stoljeća “I novacije i otkrića mijenjaju ekonomski, politički i sociološki krajolik, odbacujući stara i omiljena vjerovanja i predrasude”, ustvrdio je Michio Kaku, autor knjige “Fizika budućnosti” (nakladnik Mate), obrazlažući zašto se primio vrlo opsežnog posla - razgovora s oko 300 znanstvenika, među kojima su i brojni nobelovci, kako bi barem približno mogao predvidjeti kamo će nas to znanost odvesti do 2100. godine. Automobili će se sami pokretati upravljani GPS-om, a budu li otkriveni supravodiči na sobnoj temperaturi, vozila će lebdjeti na zračnom jastuku Inače teorijski fizičar, Kaku otkriva kakvu nam to budućnost pripremaju vrhunski znanstvenici u svojim laboratorijima. O tome, kako navodi, znanstvenici nemaju vremena govoriti u javnosti jer su okupirani svojim istraživanjima. Kaku u svojoj knjizi obrađuje budućnost računala, medicine, nanotehnologije, energije, putovanja svemirom, te općenito budućnost čovječanstva do kraja ovog stoljeća. Naravno, uz određenu ogradu koja je razumljiva, autor navodi kako nije isključeno da ćemo 2100. računalima upravljati sićušnim senzorima i, kako kaže, poput mađioničara pomicati predmete uokolo snagom svojih misli. “Umjetna inteligencija bit će široko zastupljena u našem okolišu, a kontaktne leće spojene na internet omogućit će nam dostupnost svjetske baze podataka ili da zamislimo bilo koju sliku u treptaju oka”, navodi u knjizi. Uz to, automobili će se sami pokretati upravljani GPS-om, a ukoliko budu otkriveni supravodiči na sobnoj temperaturi, vozila će lebdjeti na zračnom jastuku, krstareći na magnetskim poljima. Drugim riječima, ono što smo imali prilike gledati u SF filmovima, moglo bi velikim dijelom postati stvarnost. Uzgajanje organa i liječenje genetskih bolesti Nadalje, zahvaljujući daljnjem razvoju molekularne medicine, znanstvenici će moći uzgojiti bilo koji organ i izliječiti genetske bolesti. Sićušni DNA senzori i nanočestice mogli bi “patrolirati” našim krvotokom i otkrivati prve naznake bolesti, dok će otkrića u genetici omogućiti usporavanje procesa starenja što bi moglo dovesti do drama- tičnog produljenja života. Laserski svemirski brodovi mogli bi zamijeniti one na kemijsko gorivo, a razvoj nanotehnologije omogućit će proizvodnju “bajkovitih” svemirskih dizala, kojima bi se - jednostavnim pritiskom na dugme - moglo “odšetati” u Zemljinu atmosferu. Autor opisuje i emocionalne robote, antimaterijske rakete, rendgenski vid i mogućnost stvaranja novih oblika života. Osvrće se i na razvoj znanosti kroz povijest, podsjećajući kako su neka otkrića djelovala, blago rečeno, čudnovato u trenutku kada su okrivena (radio, film, telefon, računalo...), pa nam tako u ovom trenutku može izgledati čudnovato i to što on predviđa na temelju onog što je doznao u razgovoru sa znanstvenicima. Knjiga je inače pisana jednostavnim rječnikom i nije potrebno biti znanstvenik da bi je se razumjelo. (J.F.) O autoru Michio Kaku je profesor teorijske fizike na Gradskom sveučilištu u New Yorku i autor više knjiga o fizici te vrlo hvaljenih znanstvenopopularnih radijskih i televizijskih emisija o znanosti. Otkako je diplomirao kao najbolji student na svom sveučilištu te doktorirao (1972. godine), cijeli svoj radni vijek nastoji popularizirati znanost. Tako na televiziji Science Channel ima serijal “Fizika nemogućeg”, a domaćin je i dvaju radijskih programa sa sličnim temama koji se emitiraju na 140 radiopostaja. 27 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Prodaju se kuće, stanovi, odmaralište... Odmaralište Hostel Krk s dvorištem i terasom te parkiralištem, ukupne površine 677 četvornih metara, Krk, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 4.939.731,44 kune. Dražba se održava 6. ožujka u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu, soba 77/III. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj 091/2142 351. Pašnjak, ukupne povši- ne 17.332 četvorna metra, Mirkopolje, Krašić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.245.986 kuna. Dražba se održava 6. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 93/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje prema dogovoru uz prethodni poziv na broj 098/315 607. Šuma, ukupne površine 2309 četvornih metara, Vrtnjakovec, Krapinske toplice, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 18.472 kune. Dražba se održava 7. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba 13A. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1107 četvor- nih metara, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 533.072,60 kuna. Dražba se održava 7. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 53.307,26 kuna. Zgrade, dvorište i okolno zemljište, ukupne površine 7266 četvornih metara, Čibača, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 25,785 milijuna kuna. Dražba se održava 8. ožujka u 9.30 na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te se uplaćuje do 6. ožujka. Dodatne informacije je moguće dobiti na broj 098/244 286 od 9 do 13 sati svaki radni dan. Oranica, ukupne površine 17.899 četvornih metara, Markušica, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 133.355,22 kune. Dražba se održava 9. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 15/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Oranice i livade, ukupne površine 9875 četvornih metara, Grge Tuškana 12c, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 8,6 milijuna kuna. Dražba se održava 12. ožujka u 8.20 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati Trgovina s inozemstvom Astra International, Zagreb, www.astra. hr. Tvrtka nudi suradnju u trgovini s inozemstvom. Kontakt: Davor Cimaš, davor.cimas@astra.hr, +385 1 6324601. kože, kemikalija i minerala, građevinske opreme, električne robe, hrane, sportske opreme i tekstilnih proizvoda. Kontakt: Muhammad Ahsan Malik, atoz@lcci. org.pk, +92 322 4901363. Brodski konopi Strojevi za poljoprivredu Ozkan Tarmak, Kayseri, Turska, www. ozkantarmak.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju strojeva i opreme za poljoprivredu. Asortiman proizvoda uključuje: razne vrste prikolica, opreme i priključaka za traktore, plugove i drugo. Tvrtka traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: bilgi@ozkantarmak.com, +90 352 6255723 ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na račun broj 23900011300000592, poziv na broj: 02-Ovr-1324/11. Kuća, zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 1421 četvorni metar, Barbat 284, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 3.111.973,19 kuna. Dražba se održava 12. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu na Rabu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari. Jamčevina od 10 posto vrijednosti nekretnine uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300001114 s pozivom na broj 3161463 najkasnije do početka ročišta za dražbu. Stan, ukupne površine 58 četvornih metara, Istarsko naselje 4, Mursko Središće, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 273.139,68 kuna. Dražba se održava 13. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, Ruđera Boškovića 18, soba 20. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu broj 23900011300000701, poziv na broj 385-09. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Sportska i rekreacijska oprema Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, info@katateh.hr, +385 99 2207758. Burak Sengul, Istanbul, Turska, www. californiasport-tr.com. Tvrtka je proizvođač različite sportske i zabavno-rekreacijske opreme te želi izvoziti u Hrvatsku. Kontakt: info@californiasport-tr. com, +90 212 2647084-85. Rasvjetna tijela IKA Lighting, Istanbul, Turska, www. ikalighting.com. Tvrtka nudi kvalitetna unutarnja i vanjska rasvjetna tijela. Kontakt: Pinar Ersu, p.ersu@ikalighting. com, +90 505 4264500. Zastupanje Pro Mimato, Zagreb, www.pro-mimato. hr. Tvrtka proizvodi tipske i univerzalne autopresvlake i autotepihe. Traži zastupnike za ekskluzivnu prodaju svojih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Tomislav Marić, tomislav.maric@promimato.hr, +385 1 3886855. Dječje igračke Croit, Dugopolje, www.croit.hr. Tvrtka je izvoznik, distributer i veleprodavatelj dječjih igračaka i robe sezonskih programa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Nudi suradnju. Kontakt: Nikša Maljković, niksa.maljkovic@croit.hr, +385 21 707302. Kamini i peći Zastupstvo za regiju HiM, Zagreb, www.duplicolor.hr. Tvrtka traži distributere za Motip Dupli program za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju. Kontakt: Mirna Bogdanić, him@zg.t-com.hr, +385 1 3698919. Različita roba A to Z International, Lahore, Pakistan. Tvrtka je proizvođač/izvoznik kože krupnih i sitnih životinja, proizvoda od Kopt, Bled, Lesce, Slovenija, www.france-turbo.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju francuskih kamina i peći France turbo. Kontakt: Dejan Toman, dejan.toman@ kopt.si, +386 4 5378220. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Laboratorijska plastika Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije nabavlja laboratorijsku plastiku. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. nika. Rok dostave ponuda je 14. ožujka. Prometni znakovi Unikom iz Osijeka nabavlja prometne znakove. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Oprema za UTP kabliranje Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja opremu za UTP kabliranje. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Sistematski pregledi Građevinski fakultet u Zagrebu nabavlja usluge sistematskih pregleda djelat- Regija IT oprema Ministarstvo administracije lokalne samouprave u Prištini nabavlja IT opremu. Rok dostave ponuda je 9. travnja. Usluge čišćenja i pranja ulica Općina Modriča nabav- lja usluge čišćenja i pranja ulica, trotoara, parkinga, slivnika i ulivnih građevina. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Uniforme Općina Ulcinj nabavlja uniforme. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 28 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 7% blagi godišnji rast trgovine na malo Bruto domaći proizvod Lani realan rast od 0,2 posto Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a, smatraju analitičari RBA koji u ovoj godini očekuju njegov realni pad od jedan posto P rema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u zadnjem tromjesečju 2011. godine zabilježio realan pad od 0,2 posto. Nadalje, za cijelu proteklu godinu BDP je realno porastao za 0,2 posto. Prva je procjena uglavnom u skladu s našim očekivanjima, ističu analitičari RBA, podsjećajući kako je BDP u četvrtom kvartalu zadnji put rastao u zadnjem tromjesečju 2007. godine. “Iako podaci po sastavnicama potrošnje još nisu poznati, očekujemo da su investicije najviše pridonijele padu BDP-a u zadnjem lanjskom tro- BDP je u zadnjem tromjesečju 2011. zabilježio realan pad od 0,2 posto mjesečju na što upućuje i pad obujma građevinskih radova. Tijekom listopada i studenoga pali su i rashodi države, posebice kapitalni rashodi, što upućuje na smanjenje potrošnje i investicija države u zadnjem tromjesečju 2011. Pozitivan doprinos neto izvoza zasigurno je zamjetno smanjen s obzirom na pogoršana kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno nešto veći pad izvoza roba od uvoza što barem prema našim očekivanjima ublažava pozitivna kretanja na računu usluga. Jedino od osobne potrošnje očekujemo blagi pozitivan doprinos s obzirom na dobre fizičke pokazatelje u turizmu i blagi rast trgovine na malo (+0,7 posto godišnje), ali je njen zamjetniji oporavak ograničen slabostima domaćeg tržišta rada odnosno niskom zaposlenošću, rastućom nezaposlenošću i manjim realnim raspoloživim dohotkom”, ističu oni. U ovoj godini analitičari RBA očekuju realni pad BDP-a od jedan posto. Investicije, investicije Promatrajući komponente BDP-a, srednjoročno rast mogu potaknuti, prema njihovu mišljenju, jedino investicije koje ni u ovoj godini, kako se očekuje, neće zabilježiti značajniji oporavak. Ipak, ne isključuju ni mogućnost pozitivnih iznenađenja od najavljenih investicija javnih poduzeća. Zbog teške situacije na tržištu rada osobna potrošnja neće biti generator rasta. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone te niska vrijednost i konkurentnost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza. Značajniji inozemni priljev kapitala ne treba očekivati u ovoj godini, a zbog visoke razine zaduženosti, upitan je i na dulji rok. “Dakle, rast investicija morao bi doći od do- maćih sektora, preko smanjenja potrošnje države i stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te povećanja profitabilnosti poduzeća. Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Fiskalna konsolidacija i provedba strukturnih reformi inicijalno iziskuju troškove te nepovoljno djeluju na gospodarski rast, no nužni su za osiguranje održivog rasta. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a”, zaključuju analitičari RBA. (V.A./RBA) Konsolidirana opća država Hrvatska narodna banka Dug dosegao 153,7 milijardi kuna Međunarodne pričuve 11,2 milijarde eura Prema zadnjim podacima Ministarstva financija, potkraj listopada protekle godine ukupan dug konsolidirane opće države, a koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, iznosio je 153,7 milijardi kuna, što je 15,7 milijardi kuna ili 11,4 posto više nego krajem 2010. godine. Rastu duga opće države najviše je pridonio rast duga središnje države, posebice njegove unutarnje komponente. Naime, dug središnje države iznosio je 144,6 milijardi kuna, što je rast od 15,2 milijarde kuna u odnosu na kraj 2010., pri čemu 12 milijardi kuna predstavlja rast njegove unutarnje komponente. Blagi rast je zabilježen Aktiva Hrvatske narodne banke potkraj prošle godine iznosila je 84,7 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje nego u studenome. Tome je najviše pridonijelo smanjenje inozemne aktive za 1,3 milijarde kuna u odnosu na studeni, pri čemu je najveći pad zabilježen kod oročenih depozita u stranim bankama. Na godišnjoj razini iznos aktive HNB-a je porastao za gotovo šest milijardi kuna ili 7,6 posto. Najveći dio ukupne aktive HNB-a, 99,5 posto, čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve. Međunarodne su pričuve potkraj 2011. iznosile 84,3 milijarde kuna ili 11,2 milijarde eura. Iznos međunarodnih pri- i kod izvanproračunskih fondova, dok se lokalna država uglavnom razduživala te je smanjila dug za 107 milijuna kuna u odnosu na kraj 2010. godine. Ukupna državna jamstva potkraj listopada iznosila su 47,7 milijardi kuna, što je 2,9 milijardi kuna ili 6,5 posto više nego na kraju 2010. godine. Analitičari RBA očekuju da je potkraj protekle godine udio duga opće države u bruto domaćem proizvodu iznosio oko 45 posto BDPa (oko 59 posto BDP-a s uključenim jamstvima). U nastavku godine država ima razmjerno velike potrebe za refinanciranjem. U svibnju dospijeva domaća obveznica uz valutnu klauzulu nominalne vrijednosti 500 miliju- na eura. Nadalje, obveze po izdanim trezorskim zapisima trenutačno premašuju 14,1 milijardu kuna te 652 milijuna eura. Nadalje, iz Ministarstva financija su se mogle čuti i najave izlaska na inozemna tržišta kapitala, što bi povoljno utjecalo i na stabilizaciju tečaja EUR/HRK. S obzirom na visoke potrebe države, u ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta javnog duga koji bi uz pretpostavku aktiviranja dijela jamstava mogao premašiti razinu od 50 posto BDP-a (više od 60 posto uzmu li se u obzir ukupna jamstva). U takvim uvjetima dodatan bi udarac bilo smanjenje kreditnog rejtinga, što bi povećalo troškove financiranja. čuva je cijele prošle godine bio razmjerno stabilan te se uglavnom zadržavao iznad 11 milijardi eura. U 2011. je pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza pokazivao da su međunarodne pričuve HNB-a dovoljne za pokriće domaćeg uvoza tijekom osam mjeseci. S druge strane prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga tijekom 2012. na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 10,99 milijardi eura glavnice i 1,12 milijardi eura kamata. Dakle, međunarodne pričuve su potkraj 2011. pokrivale 92 posto obveza po inozemnom dugu koje dospijevaju u 2012. U ovoj godini očekujemo nastavak rasta međunarodnih pri- čuva koje bi mogle dosegnuti 11,9 milijardi eura. Od ostalih stavki aktive HNB-a, potraživanja od središnje države i potraživanja od banaka u studenom su značajno porasla u odnosu na prethodno razdoblje, a u prosincu je nastavljen njihov blagi rast. Potraživanja od središnje države porasla su na gotovo 252 milijuna kuna, a od banaka na 139 milijuna kuna. Pri tome je rast potraživanja od banaka generiran odobravanjem kratkoročnih kredita za likvidnost. 29 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. ( 14 godina posluju stambene štedionice u Hrvatskoj ( oko 600.000 građana štedi u 5 štedionica Stambene štedionice Bez pune podrške institucija Državni poticaji se ni u kojem slučaju ne bi smjeli smanjivati jer bi time nestale sve koristi koje sustav pruža Boris Odorčić odorcic@privredni.hr S tambene štedionice u Hrvatskoj posluju već 14 godina. Trenutačno ih je pet, a u njima štedi otprilike 600.000 građana. Sustav je načelno dobro postavljen i sličan je onom u Srednjoj Europi koji već godinama uspješno funkcionira, međutim, u nekim detaljima još uvijek nije razvijen kao u Austriji, Češkoj ili Slovačkoj. Damir Šprem, predsjednik Uprave HPBStambene štedionice, kaže nam kako ovaj model u Hrvatskoj nije zaživio u punoj mjeri jer nikada nije imao punu podršku institucija. “Ona je neophodna za razvoj sustava i ostvarenje koristi koje stambena štednja pruža, a to je podizanje kvalitete stanovanja svih građana Hrvatske i razvoj štednje kao bitne navike cijelog društva”, kaže on. S obzirom na stanje cjelokupnog gospodarstva, iznos državnih poticajnih sredstava u ovom je trenutku prihvatljiv. Valja napomenuti kako su državna poticajna sredstva u prvih šest, sedam godina stambenih štedionica u Hrvatskoj iznosila 25 posto, a kasnije su bila umanjena na 15 posto. “Naravno, veći bi poticaji povoljnije utjecali na razvoj štednje, odnosno imali bi veće učinke za građane. Ovdje treba posebno naglasiti da se poticaj države ni u kojem slučaju ne bi smio sma- njivati jer bi time nestale sve koristi koje sustav pruža. Oni građani koji štede svjesni su prednosti ovog modela jer su na vlastitim prinosima sredstava osjetili što zapravo pružaju stambene štedionice. No u odnosu na ukupnu populaciju broj onih koji štede u stambenim štedionicama u Hrvatskoj osjetno je manji nego u nekim drugim europskim tranzicijskim zemljama. To govori o velikom potencijalu i neiskorištenim prednostima sustava stambene štednje za cjelokupno gospodarstvo, ali i za građane”, napominje Damir Šprem. Izgubljeni u štednji Predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat kaže nam kako stambena štednja i kredit građanima omogućuju povoljnije rješavanje stambenog pitanja jer je teret zaduživanja manji te je stabilan zbog fiksne kamatne stope koja se proteže kroz cijelo razdoblje otplate. “Preduvjeti za rast svake, pa tako i stambene štednje, su povećanje zaposlenosti i rast standarda građana. S većim interesom građana za stambenu štednju otvara se i mogućnost za porast kreditiranja, kako međufinanciranjem tako i redovitim kreditima nakon isteka ugovorenog roka štednje”, objašnjava ona. Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, ističe kako poslovne banke danas nude visoke kamate na deviznu štednju građana. Međutim, radi se o štednim iznosima većima od 10.000 ili 20.000 eura. “U stambenim štedionicama građani ostvaruju poticaje na iznose koji se kreću već od 1000-2000 pa sve do 5000 kuna godišnje”, ističe on. Bez obzira na prednosti koje pružaju stambene štedionice, Anđel otkriva kako se između 20 i 25 posto štediša u Wüsten- Broj štediša osjetno je manji nego u nekim drugim tranzicijskim zemljama rot stambenoj štedionici negdje izgubi tijekom petogodišnjeg ugovorenog razdoblja štednje. “Dakle, klijenti počnu štedjeti. No iz raznih razloga, a naravno glavni je teška ekonomska situacija, moraju prekinuti sa štednjom i podići ušteđena sredstva. U toj je situaciji nepovoljno to što smo obvezni vratiti državne poticaje koji su do tada na tu štednju bili isplaćeni. Oni, pak, klijenti koji dosegnu rok do pet godina štednje, te tako i ušteđevinu uvećanu za iznos državnih poticaja, vrlo često budu ponovno naši klijenti”, kaže Anđel. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće donijeti promjene u sustavu stambene štednje. Jer, model kakav postoji u Hrvatskoj konkurentan je i u ponekim starim članicama Europske unije kao što su Austrija ili Njemačka. U tim državama stambene štedionice pojavile su se prije gotovo 100 godina te prošle i svjetske ratove i gospodarske krize. Unatoč tomu, u svim tim situacijama sustav je opstao te se pokazao kao važan čimbenik gospodarskog rasta i socijalne sigurnosti korisnika stambenih kredita. Zbog toga on može postati i važna karika u ukupnom gospodarskom oporavku Hrvatske, ponajprije u stanogradnji koja se nalazi u teškoj situaciji. *vijesti Nastavak dobrih burzovnih trendova Na Zagrebačkoj burzi u veljači je nastavljen dobar trend koji je bio započeo u siječnju. Tako je rast redovnog prometa dionicama bio uvećan za čak 64,6 posto. Unatoč nešto manjem prometu dužničkim vrijednosnim papirima, to je bilo dovoljno za poboljšanje ukupnog prometa za solidnih 27,6 posto, objavljeno je u mjesečnom izvješću Zagrebačke burze. Aktivno se trgovalo većim brojem vrijednosnih papira, a živost tržišta potvrđuje i porast redovnog obujma dionica za gotovo 300 posto te porast broja transakcija od 100 posto. Financiranje u kunama Klijenti društva ImpulsLeasing odnedavno mogu uz financiranje u eurima odabrati i financiranje u kunama. Financiranjem u kunama zajamčena im je nepromjenjiva kamatna stopa tijekom trajanja ugovora o leasingu sve do njegova isteka. Time im je omogućeno sigurno i precizno planiranje vlastitog troška budući da mjesečna rata za leasing ostaje ista za cijelo vrijeme trajanja ugovornog odnosa. Veća MOL-ova ulaganja u Hrvatsku MOL Grupa će u ovoj godini izdvojiti do 1,1 milijarde dolara za istraživanje i proizvodnju. Najveći dio tog iznosa, čak 552 milijuna dolara namijenjenih za kapitalne troškove, MOL će potrošiti u regiji Srednje i Istočne Europe. U Hrvatskoj pak kapitalni troškovi narast će sa 34 milijuna na 191 milijun dolara. K tomu, 37 milijuna dolara predviđeno je za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Siriji. No, provođenje tog dijela ovisit će o tome hoće li Ina i kada moći nastaviti s aktivnostima u Siriji. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3717, 5. ožujka 2012. Tržište novca Zagreb Zadovoljavajuća likvidnost, traže se pozajmice Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb K raj veljače prošao je bez ikakve napetosti u trgovanju sudionika novčanog tržišta. Likvidnost je bila zadovoljavajuća, dok je potražnja za pozajmicama bila razmjerno visoka. Svakodnevno je u ponudi ostajao višak neplasiranih sredstava zbog vrlo niske kamatne stope, ali i zbog limita sudionika. Dio depozitnih institucija raspolagao je viškovima likvidnosti koje nije uspijevao angažirati na novčanom tržištu već ih je krajem dana usmjeravao kao prekonoćni depozit u središnju banku po ka- u mil. kn Ponuda Potražnja odnosno emisija izražena u kunama iznosila je 494,746 milijuna kuna. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 6. ožujka 2012. Visoka likvidnost sustava iz pretprošlog tjedna nastavila se i u prošlom, s time da je alokacija kuna neravnomjerno raspoređena, pa dio sudionika ističe potražnju, dok se, s druge strane, značajan iznos viškova likvidnosti na kraju dana usmjerava u središnju banku po vrlo niskoj kamatnoj stopi. Čini se da će se slične okolnosti na novčanom tržištu zadržati do početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 27.2. - 2.3.2011. 20.2. - 24.2.2011. u% 300 5 250 4 200 3 150 2 100 1 50 0 27.2.2012. 28.2.2012. 29.2.2012. matnoj stopi od 0,25 posto. Kamatna stopa počela je rasti u četvrtak potkraj dana te nastavila i u petak. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,86 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,69 posto. 1.3.2012. 0 2.3.2012. U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Aukcija kunskih zapisa održana je za uobičajene rokove, a interes sudionika je bio solidan. Upisano je ukupno 628 milijuna kuna zapisa i to ponedjeljak utorak na rok od 91 dan 136 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,25 posto, na rok od 182 dana 352 milijuna kuna po 4,74 posto, a na rok od 364 dana upisano je 140 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Trezor- srijeda četvrtak petak ski zapisi izraženi u eurima raspisani su na rok od 91 dan i 364 dana. Ukupno ostvareni iznos emisije bio je znatno iznad planiranog te je upisano 65,265 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,580573, Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna ojačala u odnosu na euro i franak Rast vrijednosti Mirexa Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2 Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 160,6808 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,1 posto. valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar CAD japanski jen (100) bila je umanjena za nešto manje od jedan posto. USD 5.72 CHF 6.30 MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 164 164 6.28 162 162 5.66 6.27 160 160 7.55 5.64 6.26 158 158 7.54 5.62 6.25 7.58 5.70 6.29 7.57 5.68 7.56 5,788587 7,011444 CHF švicarski franak 6,275051 GBP britanska funta 9,095654 USD američki dolar 5,712087 EUR euro 7,563946 Izvor: HNB 7.59 6,158061 kanadski dolar JPY nje od 0,3 posto. S druge strane, u usporedbi s američkim dolarom vrijednost domaćeg platnog sredstva posto. Također, kuna je u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju ojačala za nešto ma- primjena od 3. ožujka 2012. 27.2. 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. 27.2. 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. 27.2. 28.2. 29.2. 1.3. 6100 ci. K tomu, optimizam im je vratila operacija Europske središnje banke (ECB) koja je omogućila kreditno zaduženje za 800 europskih banaka te 13100 FTSE 100 13040 im posudila 530 milijardi eura na rok od tri godine uz kamatu od jedan posto. Zaduženje je omogućeno radi stabilizacije financijskog sustava. 3020 Dow Jones 3006 5940 12980 2992 5860 12920 2978 5780 12860 2964 5700 12800 2950 27.2. 3550 3500 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. 27.2. 7050 CAC40 6970 3450 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. 9840 6810 9720 3350 6730 9660 3300 6650 9600 29.2. 1.3. 2.3. 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. NIKKEI 225 9780 3400 28.2. NASDAQ 27.2. 9900 DAX 6890 27.2. 27.2. 28.2. 12.2. 22.2. 1.3. 27.2. 28.2. 29.2. 1.3. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.3.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) Uvećana vrijednost većine indeksa 6020 1.2. 2.3. Međunarodno tržište kapitala Ulagače na svjetskim burzama početkom prošlog tjedna ohrabrile su dobre vijesti s američkog tržišta nekretnina te makroekonomski poda- 156 156 29.2. 1.3. 2.3. 27.2. 28.2. 29.2. 1.3. 2.3. Promatrajući na tjednoj razini, većini burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 2,03 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 0,10 posto. Također, rast vrijednosti ostvario je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 1,37 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,78 posto te indeks Tokijske burze Nikkei za 1,49 posto. S druge strane, jedino je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka bila umanjena za 0,14 posto. AZ obvezni mirovinski fond 164,0893 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 163,9281 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 151,8192 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 159,6291 MIREX (*) 160,6808 Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 169,4776 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 196,8413 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 136,2812 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 138,5936 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 152,7745 Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,2511 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 186,0858 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,3791 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 194,9441 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,8173 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 120,5892 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 164,6319 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,4167 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,6825 Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 121,4546 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 137,5183 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3717, 5. ožujka 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 564,526 milijuna kuna Uzlazno sedam od 10 najtrgovanijih Marko Repecki www.hrportfolio.com I za nas je još jedan optimističan tjedan na Zagrebačkoj burzi, u kojem su oba dionička indeksa zabilježila Top 10 po prometu Ingra d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Institut IGH d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Belje d.d. AD Plastik d.d. porast. Redovni dionički promet iznosio je 127,3 milijuna kuna što je porast od 43,65 posto. Indeks Crobex porastao je za 1,84 posto te time prešao granicu od 1.800 bodova, a njegova zadnja vrijed- tjedna promjena -3,78% +0,46% -2,02% +10,83% +3,85% +0,86% +15,46% 0,00% +1,23% +0,68% zadnja cijena 7,89 224,61 3.630,00 1.085,00 137,97 1.170,00 76,78 680,00 82,00 118,80 promet 38.894.658,68 18.357.567,50 6.625.642,00 5.569.430,84 5.014.790,60 4.260.802,79 4.055.250,05 3.944.575,00 3.717.326,47 2.877.213,26 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 127.389.043,79 kn nost bila je 1.809,09 bodova. Najviše se trgovalo dionicom Ingre, kojom je ostvareno 38,894 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 7,89 kuna što je pad od 3,78 posto. Najveći dobitnik je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Elektropromet d.d. Atlas turistička agencija d.d. Zlatni rat ugost. i turizam d.d. Finvest Corp d.d. TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Viadukt d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Hoteli Maestral d.d. Magma d.d. Proficio d.d. Đuro Đaković Holdinga koja je trgovanje završila na 76,78 kuna što je porast od 15,46 posto. Njome je trgovano u vrijednosti od 4,055 milijuna kuna. Vi- tjedna promjena +62,03% +41,23% +29,92% +23,02% +22,45% +21,92% +21,63% +18,81% +18,18% +16,76% zadnja cijena 19,46 9,90 65,00 159,90 24,00 188,99 218,95 95,00 1,30 14,14 dova zauzimaju KD Nova Europa (+2,73 posto) i ST Global Equity (+2,38 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 3,89 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond Agram Trust kojem je vrijednost porasla za 2,07 posto, dok je iza njega ICF Balanced s rastom od 1,74 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 0,09 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su HIconservative (+0,43 posto) i Capital One (+0,25 OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta Vrijednost udjela tjedna promjena 214,06 990,00 17.298,56 49.657,64 960,00 1.344.794,10 1.094,75 17.375,39 64.019,38 85.655,96 HG Spot d.d. Vjesnik d.d. Kutjevo d.d. Brodomerkur d.d. Dioki d.d. Centar banka d.d. Karlovačka banka d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Excelsa nekretnine d.d. Genera d.d. -66,50% -50,00% -20,05% -19,20% -14,07% -10,86% -10,00% -9,30% -9,23% -7,99% posto). Najveći pad u ovoj grupi imali su OTP euro obveznički, kojem je vrijednost smanjena za 0,38 posto, te HPB Obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,16 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji su bili PBZ Dollar koji je porastao za 0,21 posto te PBZ Euro Novčani s rastom od 0,09 posto. (M.R.) Naziv(fond) Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € 110,8200 131,7700 96,8085 10,0621 131,8700 134,0318 112,9913 89,6741 91,2240 7,9966 75,9867 5,1159 62,6687 9,8752 111,8324 103,4800 0,47 0,69 0,66 0,08 0,60 1,40 1,74 -0,04 0,93 1,22 -0,09 -0,02 2,07 -0,04 0,72 0,67 € € € € € kn € € 165,7500 11,5695 178,1500 132,9635 133,7100 167,7097 127,6524 110,8375 0,19 0,43 0,20 0,13 0,19 0,25 -0,16 -0,38 kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn 136,0598 167,8213 143,4636 129,7962 149,6900 142,8000 143,0927 140,4622 126,5643 136,2326 126,1709 119,7497 11,0868 112,1300 82,1077 109,1600 102,1876 101,2800 100,8642 1225,6010 0,08 0,08 0,06 0,09 0,08 0,08 0,06 0,08 0,21 0,06 0,06 0,07 0,08 0,07 -0,39 0,05 0,05 0,06 0,08 0,07 Valuta MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 95,1753 0,56 kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 11,8558 30,9792 8,3821 109,3200 106,4700 131,8800 69,8613 11,9046 133,2158 47,2400 68,0608 80,7496 75,1100 89,8163 92,0700 41,4067 46,3379 35,2491 24,8306 63,1380 48,3696 64,3481 67,3092 96,1081 12,5278 27,6000 47,9402 6,7423 36,2428 85,5961 44,4134 477,8309 73,8127 75,2400 129,2231 95,0440 10,0028 101,1920 92,0767 91,7267 10,1528 96,7800 96,4356 103,3400 101,4472 0,74 2,38 -0,20 0,29 0,46 -0,66 1,48 0,36 1,00 2,14 0,90 1,70 0,74 -0,48 0,49 -0,55 -0,67 1,60 -0,45 0,38 0,01 0,45 0,91 0,44 1,50 0,62 0,50 2,73 1,43 -0,21 -0,01 0,66 1,42 1,94 -3,89 1,76 0,00 -0,80 1,53 1,01 -0,70 0,27 -3,36 -0,10 1,09 DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity sto. Sedam od 10 najtrgovanijih dionica zabilježilo je porast, jedna je bez promjene, a dvije su u padu. 10 dionica s najvećim padom cijene od 24. veljače do 1. ožujka 2012. godine *Tjedna promjena [%] POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART sok porast imala je i dionica IGH, koja je trgovanje završila na 1085 kuna što je porast od 10,83 po- tjedna promjena +1,84% +0,87% +0,34% +0,45% zadnja cijena 2,01 10,00 13,16 363,65 27,06 160,00 45,00 1.805,02 36,00 55,02 promet 34,17 2.270,00 18.833,46 4.727,45 350.197,57 480,00 14.780,40 112.954,18 78.291,98 20.328,87 *vijesti Tjedan za zadovoljstvo Naziv(fond) zadnja vrijednost 1.809,0900 1.000,0600 91,6778 103,2786 promet INVESTICIJSKI FONDOVI Ulagači u fondove i protekloga tjedna imali su razloga za zadovoljstvo jer je čak 69 fondova ostvarilo rast vrijednosti, a 19 ih je poraslo za više od jedan posto. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -3,89 posto pa do +2,73 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fon- index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Nova mBanking usluga Nastavljajući s razvojem bankarskih usluga temeljenih na suvremenim tehnologijama, Hrvatska poštanska banka uvela je uslugu mobilnog bankarstva - HPB mBanking. Usluga klijentima nudi funkcionalnosti poput provjere stanja i prometa po svim računima otvorenim u HPB-u, uvid u stanje štednje i kredita te, među ostalim, kupnju i prodaju deviza. Aplikacija radi na svim popularnim mobilnim platformama, kao i u svim mrežama hrvatskih mobilnih operatora. Suradnja Hypo banke i HBOR-a OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash Hypo Alpe-Adria-Bank i HBOR nastavljaju poslovnu suradnju na dva nova programa kreditiranja: Programu kreditiranja proizvodnje i Programu kreditiranja projekata kandidata IPA MSP darovnice, uz povoljne kredite po kamati od četiri i dva posto. Cilj Programa kreditiranja proizvodnje je u razdoblju gospodarske krize olakšati proizvođačima proizvodnju te poboljšati njihovu konkurentnost i likvidnost. Program kreditiranja projekata kandidata IPA MSP darovnice namijenjen je kreditiranju projekta kan- didata programa za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA IIIC - Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. RBA krediti za umirovljenike Raiffeisenbank Austria uvela je u ponudu nenamjenski kredit u kunama za umirovljenike. Kredit se odobrava u iznosu od 1000 do 20.000 kuna na maksimalni rok otplate od dvije godine. Kamatna stopa iznosi devet posto i fiksna je za cijelo vrijeme otplate kredita. Produljena je starosna dob za tražitelja kredita koja je 10 godina dulja od one potrebne za uobičajeni nenamjenski kredit. S obzirom na to da je navedeni kredit u kunama, ne postoji valutni rizik za klijente, a fiksnom kamatnom stopom zajamčen je nepromjenjiv anuitet za cjelokupno razdoblje otplate. Laguna Novigrad stekla dionice Laguna Novigrad prijavila je stjecanje 4361 komada vlastitih dionica koje čine 0,02 posto temeljnog kapitala tvrtke koja upravlja hotelima i kampovima. Nakon navedenog stjecanja Laguna Novigrad posjeduje 1,334.944 komada vlastitih dionica koje čine 8,56 posto temeljnog kapitala. Dionice su stečene po cijeni od 10,27 kuna po komadu, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.
© Copyright 2024 Paperzz
