Povjerenje u institucije u Hrvatskoj i Europi s posebnim naglaskom

1
Krunoslav Nikodem
Odsjek za sociologiju
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
knikodem@ffzg.hr
Gordan Črpić
Centar za promicanje SNC
gordan.crpic@zg.t-com.hr
Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva; «Sociologija i promjena – izazovi
budućnosti»; Zagreb, 7.-8. travnja 2011.
POVJERENJE U INSTITUCIJE U HRVATSKOJ I EUROPI
s posebnim naglaskom na EU
UVOD
Jedan od ključnih sociokulturnih potencijala svakog društva jest stupanj povjerenja
koji grañani iskazuju u osnovne institucije i organizacije tog društva. S obzirom da
živimo u političkom sustavu predstavničke demokracije koji se po svojoj prirodi
temelji na povjerenju, samo povjerenje predstavlja jedan od ključnih elemenata
političke kulture.
Piotr Sztompka - osnovne društvene funkcije kulture povjerenja.
Prva društvena funkcija kulture povjerenja jest oslobañanje i mobiliziranje ljudskog
djelovanja u Luhmannovom smislu kreativnog, neograničenog, inovativnog i
poduzetničkog djelovanja.
Druga društvena funkcija je poticanje društvenosti, sudjelovanja u različitim oblicima
udruživanja, izgradnje interpersonalnih veza u Durkheimovom smislu poticanja
«moralne gustoće».
Treće, kultura povjerenja potiče toleranciju, prihvaćanje stranaca i prepoznavanje
kulturnih i političkih razlika kao legitimnih.
I četvrto, kultura povjerenja jača povezanost pojedinca i zajednice, a time i osjećaj
pripadnosti (identitet) i generira kolektivnu solidarnost.
S druge strane, opća «društvena klima sumnjičavosti», karakteristična za «sindrom
nepovjerenja» i «kulturu cinizma» višestruko otežava funkcioniranje i razvoj društva.
Prije svega, društvena klima nepovjerenja «paralizira» društveno djelovanje, te potiče
rutinizaciju, konformizam i pasivnost. Osim toga, rastvara potencijale društvenog
kapitala i vodi izolaciji i atomizaciji, te utječe na zauzimanje «obrambenih» stavova,
stereotipa i predrasuda itd. (Sztompka, 1998:21-22).
2
TEORIJSKI OKVIR
Anthony Giddens – «priroda modernih institucija je snažno povezana s mehanizmima
povjerenja u apstraktne sustave, posebice povjerenja u sustave stručnjaka.»
Robert D. Putnam – povjerenje kao bitna sastavnica socijalnog kapitala.
Institucije – osjetljivost prema zahtjevima grañana i efikasnost.
Francis Fukuyama - dobrobit odreñene nacije uvjetovana je jednom kulturnom
karakteristikom – stupnjem povjerenja koji je inherentan tom društvu.
Piotr Sztompka – važnost izgradnje kulture povjerenja.
(odreñuje povjerenje kao «okladu na buduća moguća djelovanja drugih» (Sztompka,
1999:25), no pritom ističe da višedimenzionalna teorija povjerenja ipak zahtijeva širi
pristup od naznačene racionalne dimenzije.)
Russell Hardin – dvije dimenzije povjerenja – kompetencije i motivacija.
METODOLOŠKE NAPOMENE
Izlaganje se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja u sklopu projekta
European Value Study (1999, N=1003; 2008, N=1498).
Istraživanje je 2008. godine obuhvatilo 47 zemalja u Europi. Te su zemlje, za potrebe
ovog izlaganja, podijeljene u četiri skupine (Izvor: službene stranice Europske unije:
http://europa.eu/).
1. skupina: Stare članice EU: (15): Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska,
Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Sj. Irska,
Španjolska, Švedska, Velika Britanija.
2. skupina: Nove članice EU (EU 12): Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija,
Litva, Mañarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.
3. skupina: Zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje: Hrvatska, Makedonija,
Turska, Island – Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Srbija.
4. skupina: Ostale zemlje obuhvaćene EVS istraživanjem: Armenija, Azerbajdžan,
Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Norveška, Rusija, Sj. Cipar, Švicarska, Ukrajina.
3
OSNOVNE HIPOTEZE:
1. U Hrvatskoj je prisutno kontinuirano opadanje povjerenja u institucije
2. U Hrvatskoj se nastavlja pad povjerenja u EU
3. Pad povjerenja povezan je manje uz globalizacijske a više uz unutardruštvene
čimbenike
GRAF 1. POVJERENJE U INSTITUCIJE U HRVATSKOJ 1999. I 2008. GODINE (%)
70
64
63
60
63
56
52
50
53
51
46
45
40
40
42
40
1999.
36
35
30
27
25
22
20
2008.
34
31
29
27
22
20
19
20
28
18
17
12
14
14
10
7
0
0
POLITIČKE STRANKE
VLAST I DRŽAVNA
UPRAVA
TISAK
SABOR
SINDIKATI
VELIKA PODUZEĆA
SOC. OSIGURANJE
JAVNE SLUŽBE
PRAVOSUðE
EU
UN
ZDRAVSTVO
NATO
POLICIJA
CRKVA
VOJSKA
OBRAZOVANJE
0
GRAF 2. POVJERENJE U NEKE VAŽNIJE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ I EUROPI (prosjek za
četiri skupine zemalja) EVS 2008. (%)
80
70
62
60
45
40
68
64
70
65
43 44
44
40
PARLAMENT
CRKVA
VOJSKA
28
30
67 69
59
54 57
56
52
50
66
OBRAZOVANJE
20
12
10
K
A
ND
H
ID
LE
ST
A
O
A
TK
IN
RV
AT
SK
A
JE
0
4
GRAF. 3. POVJERENJE U EU – HRVATSKA I STARE ČLANICE (EU 15) (EVS 2008.) (%)
70
65
63
59
60
59
51
48
50
51
48
43
41
40
35
34
35
33
29
30
22
20
20
10
V. BRITANIJA
ŠVEDSKA
ŠPANJOLSKA
Sj.IRSKA
PORTUGAL
NJEMAČKA
NIZOZEMSKA
LUKSEMBURG
ITALIJA
IRSKA
GRČKA
FRANCUSKA
FINSKA
DANSKA
BELGIJA
HRVATSKA
AUSTRIJA
0
GRAF 4. POVJERENJE U EU – HRVATSKA I NOVE ČLANICE (EU 12) (EVS 2008.) (%)
80
67
70
62
58
60
52
53
52
51
49
50
40
58
60
39
40
30
20
20
10
SLOVENIJA
SLOVAČKA
RUMUNJSKA
POLJSKA
MALTA
MAðARSKA
LITVA
LATVIJA
ESTONIJA
ČEŠKA
CIPAR
BUGARSKA
HRVATSKA
0
5
GRAF 5. POVJERENJE U EU – HRVATSKA I ZEMLJE KANDIDATKINJE I POTENCIJALNE
KANDIDATKINJE (EVS 2008.) (%)
80
74
73
70
60
52
44
50
34
40
30
38
30
27
20
20
10
SRBIJA
CRNA GORA
KOSOVO
BiH
ALBANIJA
ISLAND
TURSKA
MAKEDONIJA
HRVATSKA
0
GRAF 6. POVJERENJE U EU – HRVATSKA I OSTALE ZEMLJE (EVS 2008.) (%)
80
70
68
70
60
54
52
50
42
40
30
37
36
35
28
31
20
20
10
UKRAJINA
ŠVICARSKA
Sj.CIPAR
RUSIJA
NORVEŠKA
MOLDAVIJA
GRUZIJA
BJELORUSIJA
AZERBEJDŽAN
ARMENIJA
HRVATSKA
0
6
ZAKLJUČNO
Uzroci opadanja povjerenja u institucije (i u EU) u hrvatskom društvu?
Piotr Sztompka ističe više uvjeta nužnih za izgradnju kulture povjerenja:
1. Normativna sigurnost
2. Transparentnost društvenih organizacija
3. Stabilnost društvenog poretka
4. Predvidljivost/proračunatost moći
5. Primjena prava i obveza
6. Poticanje dužnosti i odgovornosti
7. Čuvanje dostojanstva, integriteta i autonomije svakog pojedinog grañanina
Niti jedan od navedenih uvjeta u Hrvatskoj nije ostvaren.
Nakon društvenih i političkih promjena javni i politički institucionalni sustav ostao
nepromijenjen.
Taj je sustav razvijan za potrebe totalitarne države kojoj je glavna svrha kontrola
grañana a ne servis grañana.
Od svih 47 ispitivanih zemalja Hrvatska je zemlja s najnižim povjerenjem u EU.
Prema rezultatima istraživanja, najmanje povjerenje u EU imaju 1) Hrvatska (20%);
2) Velika Britanija (22%); 3) Srbija (27%) i 4) Rusija (28%).
Nepravedan odnos EU prema Hrvatskoj.
Neuvjerljivost političkih elita u predstavljanju hrvatskih interesa u Europi.
Od 1999. do 2008. godine u Hrvatskoj veliki pad povjerenja u meñunarodne
institucije - NATO (s 51% na 22%); UN (s 42% na 25%); EU (s 40% na 20%).
Prikazani rezultati ne odražavaju samo nepovjerenje prema EU i meñunarodnim
institucijama već i svojevrsni grañanski protest, kako prema samim meñunarodnim
institucijama, tako i prema domaćim akterima koji su evidentno izgubili kredibilitet
pa delegitimiraju sve za što se javno zalažu.

Download Report