PREGLED2013.
Stručniiznanstveniradovi
Nastavni zavodzajavnozdravstvo
„Dr.AndrijaŠtampar“
REVIEW2013
Professionalandscientificarticles
AndrijaŠtampar
TeachingInstituteofPublicHealth
Zagreb,2014.
Izdavač
Službazaznanostinastavu
Nastavnogzavodazajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
Uredništvo:
JosipČulig
MarcelLeppée
IvanaPrgaJankač
Grafičkapripremaitisak:
MojUredd.o.o.
ISBN:978-953-6998-57-9
Naklada
200primjeraka
Zagreb,2014.
Pregled2013.
Predgovor
Temeljem istraživačkog rada u znanstvenom području biomedicina i zdravstvo,
znanstvenompoljujavnozdravstvoizdravstvenazaštita,utadašnjemZavoduzajavno
zdravstvo Grada Zagreba, osnovana je Znanstvena jedinica, koja je 2001. godine
registrirana u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), kao Znanstvena
jedinica ZZJZGZ s istraživačkim djelokrugom u znanstvenom području biomedicina i
zdravstvoteznanstvenompoljujavnozdravstvoizdravstvenazaštita.
ZnanstvenapostignućadjelatnikaZavodaseredovitopublicirajuudomaćimiinozemnim
časopisima i knjigama. Znanstvenici i sveučilišni nastavnici zaposleni u Zavodu
evidentiranisuuUpisnikuznanstvenikapriMinistarstvuznanosti,obrazovanjaisporta
Republike Hrvatske. Znanstveno istražuju u različitim područjima (javno zdravstvo i
zdravstvena zaštita, temeljna i klinička medicina, farmacija, prehrambena tehnologija,
kemija,biologijaidrugo).
ZahvaljujućiintenzivnimznanstvenimpostignućimaZavodjepostaosuradnaustanova
medicinskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, farmaceutskog fakulteta u Zagrebu,
Zdravstvenog veleučilišta te drugih učilišta i znanstvenih instituta, zbog čega je
promijenioimeuNastavnizavod.
UPregledustručnihiznanstvenihradovakojegredovitotiskamo,najednomsumjestu
prikupljeneosnovneinformacijeopublikacijamaznanstvenikazaposlenihuNastavnom
zavoduzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“.Znanstvenom,nastavnomistručnom
raduseposvećujeznačajannaporuzizvršavanjeosnovnezdravstvenedjelatnostiZavoda.
U2013.godinitojerezultiralouspješnimzavršetkomrazličitihznanstvenihprojekatašto
seočitujeučak17radovaobjavljenihucijelosti(inextenso)učasopisimakojisecitirajuu
CurrentContents(CC)bazipodataka,aukojimasudjelatniciZavodaimaliautorskuili
koautorskuulogu.Jošje6radovaobjavljenihudrugimindeksiranimčasopisima(PubMed,
Medline)ucijelosti(inextenso)te10sažetakaradovaobjavljenihiprikazanihnaraznim
međunarodnimkongresima,simpozijimaitiskanihurazličitimpublikacijama.
Znanstvena djelatnost Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ je
uspješno umrežena u međunarodne projekte, što je pretpostavka daljnjeg razvoja i
napretka,unatočsloženimfinancijskimuvjetimazaovukomponentusvakodnevnograda.
Bezznanstvenognapredovanjanemaukupnograzvojapajeznanostvažandiostrategije
našeustanove,aovamalapublikacijadokazjedaitekakoimasmislapoticatizaposlenike
nadodatnenapore.
ZvonimirŠostar,dr.med.,ravnatelj
3
Pregled2013.
4
Pregled2013.
SADRŽAJ
UVOD ................................................................................................................................................................13
1) RADOVIOBJAVLJENIUCURRENTCONTENTS-U(CC)U .............................................17
CIJELOSTI(INEXTENSO)
Broj1. ...............................................................................................................................................................19
DETERMINATIONOFCYANURICACIDINWHEYPOWDERUSINGHILIC-MS/MS
IvešićM,BabićS,KrivohlavekA,ŠmitZ.
Broj2. ...............................................................................................................................................................20
ORGANOCHLORINEPESTICIDESINMURAENAHELENAL.1758FROMTHE
EASTERNADRIATICSEA.
DikicD,Mojsovic-CuicA,JurakG,LasicD,SkaramucaD,Matic-SkokoD,TutmanP,
BosnirJ,FranjevicD,FranicZ,FuchsR,SkaramucaB.
Broj3. ...............................................................................................................................................................21
EFFECTSOFTEMPERATURE,LENGTHOFSTORAGEANDTECHNOLOGICAL
PROCESSESONTHEFORMATIONOFN-NITROSAMINESINLIVERPÂTÉ
JurakG,BošnirJ,PuntarićD,Pavlinić-ProkuricaI,ŠmitZ,MedićH,PuntarićI,
PuntarićE.
Broj4. ...............................................................................................................................................................22
NATURALOCCURRENCEOFAFLATOXINB1,OCHRATOXINAANDCITRINININ
CROATIANFERMENTEDMEATPRODUCTS
MarkovK,PleadinJ,BevardiM,VahčićN,Sokolić-MihalakD,FreceJ.
Broj5. ...............................................................................................................................................................23
EFFECTSOFMAGNESIUM,CHROMIUM,IRONANDZINCFROMFOOD
SUPPLEMENTSONSELECTEDAQUATICORGANISMS
BosnirJ,PuntaricD,CvetkovicZ,PollakL,BarusicL,KlaricI,MiskulinM,PuntaricI,
PuntaricE,MilosevicM.
Broj6. ...............................................................................................................................................................24
HEAVYMETALSANDMETALLOIDCONTENTINVEGETABLESANDSOILCOLLECTED
FROMTHEGARDENSOFZAGREB,CROATIA
PuntaricD,VidosavljevićD,GvozdićV,PuntarićE,PuntarićI,MayerD,BošnirJ,Lasić
D,JergovićM,KlarićI,VidosavljevićM,KrivdićI.
Broj7. ...............................................................................................................................................................25
FIGHTINGRABIESINEASTERNEUROPE,THEMIDDLEEASTAND
CENTRALASIA-EXPERTSCALLFORAREGIONALINITIATIVEFORRABIES
ELIMINATION
AikimbayevA,BriggsD,ColtanG,DodetB,FarahtajF,ImnadzeP,KorejwoJ,
MoiseievaA,TordoN,UsluerG,VodopijaR,VranješN.
5
Pregled2013.
Broj8. ...............................................................................................................................................................26
MAMMOGRAPHICDENSITYANDESTIMATIONOFBREASTCANCERRISKIN
INTERMEDIATERISKPOPULATION
TešićV,KolarićB,ZnaorA,KusacicKunaS,BrkljačićB.
Broj9. ...............................................................................................................................................................27
RISKFACTORSFORPULMONARYTUBERCULOSISINCROATIA:AMATCHED
CASE-CONTROLSTUDY
Jurcev-SavicevicA,MulicR,BanB,KozulK,Bacun-IvcekL,ValicJ,Popijac-CesarG,
Marinovic-DunatovS,GotovacM,SimunovicA.
Broj10. .............................................................................................................................................................29
HEALTHSYSTEMDELAYINPULMONARYTUBERCULOSISTREATMENTINA
COUNTRYWITHANINTERMEDIATEBURDENOFTUBERCULOSIS:ACROSSSECTIONALSTUDY
Jurcev-SavicevicA,MulicR,KozulK,BanB,ValicJ,Bacun-IvcekLj,GudeljI,
Popijac-CesarG,Marinovic-DunatovS,SimunovicAetal.
Broj11. .............................................................................................................................................................31
ASIXDECADESLONGFOLLOW-UPONBODYSIZEINADOLESCENTSFROM
ZAGREB,CROATIA(1951-2010)
Zajc-PetranovićM,TomasZ,Smolej-NarancicN,Skaric-JuricT,VecekA,MilicicJ.
Broj12. .............................................................................................................................................................32
INEQUALITIESINCROATIANPUPILS'RISKBEHAVIORSASSOCIATEDTO
SOCIOECONOMICENVIRONMENTATSCHOOLANDAREALEVEL:
AMULTILEVELAPPROACH
Pavic-SimetinI,KernJ,KuzmanM,PfoertnerTK.
Broj13. .............................................................................................................................................................34
ESTIMATINGGLOBALANDREGIONALMORBIDITYFROMACUTEBACTERIAL
MENINGITISINCHILDREN:ASSESSMENTOFTHEEVIDENCE
LuksicI,MulicR,FalconerR,OrbanM,SidhuS,RudanI.
Broj14. .............................................................................................................................................................35
EFFECTIVENESSOFSEASONALINFLUENZAVACCINESINCHILDREN-
ASYSTEMATICREVIEWANDMETA-ANALYSIS
LukšićI,ClayS,FalconerR,PulanicD,RudanI,CampbellH,NairH.
Broj15. .............................................................................................................................................................36
VIRALETIOLOGYOFHOSPITALIZEDACUTELOWERRESPIRATORYINFECTIONS
INCHILDRENUNDER5YEARSOFAGE-ASYSTEMATICREVIEWAND
META-ANALYSIS
LukšićI,KearnsPK,ScottF,RudanI,CampbellH,NairH.
6
Pregled2013.
Broj16. .............................................................................................................................................................37
PATIENTSELF-REPORTEDADHERENCEFORTHEMOSTCOMMONCHRONIC
MEDICATIONTHERAPY
BoskovicJ,LeppéeM,CuligJ,EricM.
Broj17. .............................................................................................................................................................38
SOILCONTAMINATIONASAPOSSIBLELONG-TERMCONSEQUENCEOFWARIN
CROATIA
VidosavljevicD,PuntaricD,GvozdicV,JergovicM,MiskulinM,PuntaricI,PuntaricE,
SijanovicS.
2) RADOVIOBJAVLJENIUCURRENTCONTENTS-U(CC)U
.............................................39
OBLIKUSAŽETKA
Broj1. ...............................................................................................................................................................41
ADHERENCETOMEDICATIONINTHEMOSTCOMMONCHRONICDISEASES
LeppéeM,CuligJ,MandicK,SkesM,Maric-BajsM.
Broj2. ...............................................................................................................................................................42
CONSUMPTIONOFANTIDEPRESSANTSINCROATIA:TRENDSINTHERATEOF
HOSPITALIZATIONFORDEPRESSIONANDSUICIDE(2001-2010)
Polic-VizintinM,StimacD,TripkovicI.
3) RADOVIOBJAVLJENIUDRUGIMINDEKSIRANIM .........................................................43
ČASOPISIMAUCIJELOSTI(INEXTENSO)
Broj1. ...............................................................................................................................................................45
DETERMINATIONOFBOTANICORIGINOFTHECROATIANBLACKLOCUSTHONEY
(ISTRIAREGION)USINGMELISSOPALYNOLOGICALANALYSIS
Uršulin-TrstenjakN,HrgaI,StjepanovićB,DragojlovićD,LevanićD.
Broj2. ...............................................................................................................................................................46
UDIOMIKROELEMENATAUPOČETNOJIPRIJELAZNOJHRANIZADOJENČAD
TEHRANINABAZIŽITARICA
BošnirJ,FilipovićVrhovacI,RaczA,AntolićS,PuntarićD.
Broj3. ...............................................................................................................................................................47
ANTIFUGALNAIANTIPATULINSKAAKTIVNOSTGLUCONOBACTEROXIDANS
IZOLIRANESPOVRŠINEJABUKE
BevardiM,FreceJ,MesarekD,BošnirJ,MrvčičJ,DelašF,MarkovK.
Broj4. ...............................................................................................................................................................48
EPIDEMIOLOGYANDETIOLOGYOFCHILDHOODPNEUMONIAIN2010:ESTIMATES
OFINCIDENCE,SEVEREMORBIDITY,MORTALITY,UNDERLYINGRISKFACTORSAND
CAUSATIVEPATHOGENSFOR192COUNTRIES
RudanI,O'BrienKL,NairH,LiuL,TheodoratouE,QaziS,LukšićI,FischerWalkerCL,
BlackRE,CampbellH;ChildHealthEpidemiologyReferenceGroup(CHERG).
7
Pregled2013.
Broj5. ...............................................................................................................................................................50
GERONTOLOGYPUBLICHEALTHMANAGEMENTINCROATIA
Tomek-RoksandićS,TomasovićMrčelaN,SmolejNarančićN,ŠostarZ,LukićM,
DurakovićZ,LjubičićM.
Broj6. ...............................................................................................................................................................51
PROGRAMOFPRIMARY,SECONDARYANDTERTIARYPREVENTIONFORTHE
ELDERLY
Tomek-RoksandićS,TomasovićMrčelaN,SmolejNarančićN,ŠostarZ,LukićM,
DurakovićZ,LjubičićM,VučevacV.
4) OSTALIRADOVI .................................................................................................................................53
4.1)INOZEMNI ............................................................................................................................................55
Broj1. ...............................................................................................................................................................57
VALIDATIONOFAMETHODFORDETERMINATIONOFPHTHALATESINCOMMON
USEOBJECTS(TOYSANDCHILDCAREARTICLES)BYGASCHROMA-TOGRAPHY
MASSSPECTROMETRY(GCMS)
MandićAndačićI,RanogajecA,SmitZ.
Broj2. ...............................................................................................................................................................58
COMPARASIONOFFINEPARTICULATECONCENTRATIONS
INURBANAREATRAFFICEXPOSEDAREAANDLANDFILLINTHEZAGREBCITY.
MajićI,KrivohlavekA,ŠikićS,ŠostarZ.
Broj3. ...............................................................................................................................................................59
OXIDATIVESTRESSRESPONSEINTOBACCOEXPERIMENTALLYEXPOSEDTO
CADMIUMANDZINC
CvjetkoP,ŠikićS,Peharec-ŠtefanićP,TolićS,PavlicaM,BalenB.
Broj4. ...............................................................................................................................................................60
REGIONALDIFFERENCIESINDRINKINGHABITSAMONGCROATIAN
ADOLESCENTS
KuzmanM,Pavic-SimetinI,MarkelicM,Pejnovic-FranelicI.
Broj5. ...............................................................................................................................................................61
QUALITYLIFEIMPROVEMENTOFPEOPLEWITHINTELLEC-TUAL
DISABILITIESTHROUGHOUTARTTHERAPYANDMOVEMENTREHABILITATION
THERAPYPROGRAMS
ŠkesM,LukavečkiV,KličekM.
Broj6. ...............................................................................................................................................................13
THERELIABILITYOFADHERENCETOMEDICATIONSELF-REPORTINGSCALES
CuligJ,LeppéeM,CuligB.
8
Pregled2013.
Broj7. ...............................................................................................................................................................64
IMPACTOFPATIENTS'ADHERENCETOMEDICATIONAND
PHARMACOECONOMICANALYSIS
CuligJ,LeppéeM,CuligB.
Broj8. ...............................................................................................................................................................65
SELF-REPORTEDADHERENCEFORTHECHRONICMEDICATIONTHERAPY
LeppéeM,CuligJ,Maric-BajsM.
4.2)DOMAĆI ................................................................................................................................................67
Broj1. ...............................................................................................................................................................69
MELISOPALINOLOŠKEKARAKTERISTIKENAJVAŽNIJIHVRSTAMEDAU
REPUBLICIHRVATSKOJ
HrgaI,StjepanovićB.
Broj2. ...............................................................................................................................................................70
ODREĐIVANJEBOTANIČKOGIGEOGRAFSKOGPODRIJETLAKONTINENTALNIH
MEDOVAHRVATSKE
HudinaT,MitićB,HrgaI,B.Stjepanović,D.Lasić,I.Nemet,S.Rončević.
Broj3. ...............................................................................................................................................................71
USPOREDBAKONCENTRACIJASO2UGRADSKOJZONIIODLAGALIŠTU
OTPADAGRADAZAGREBA
MajićI,KrivohlavekA,ŠikićS.
Broj4. ...............................................................................................................................................................72
ODREĐIVANJEADSORBILNIHORGANSKIVEZANIHHALOGENA
(AOX)UVODI
JukićM,SimonM,LazićV,KrivohlavekA,ŠikićS,OžićS.
Broj5. ...............................................................................................................................................................73
DESETGODINAAKREDITACIJEZAVODAZAJAVNOZDRAVSTVO„DR.ANDRIJA
ŠTAMPAR“;NormaHRNENISO/IEC17025:2007
KrivohlavekA,Devčić-JerasA,ŠikićS.
Broj6. ...............................................................................................................................................................74
INSTITUCIONALNOPRAĆENJEUPORABEANTIBIOTIKAUPČELINJIM
PROIZVODIMA
KrivohlavekA.
Broj7. ...............................................................................................................................................................76
VAŽNOSTPRAĆENJACITRININAUŽITARICAMANAPODRUČJUREPUBLIKE
HRVATSKE.
BevardiM,OžićS,BošnirJ,BudečM.
9
Pregled2013.
Broj8. ...............................................................................................................................................................77
OTPUŠTANJEFTALATAIZAMBALAŽEURAZNEVRSTEPIĆA
GalićA,BarušićL,MandićI,JurkovićZ,StražanacD.
Broj9. ...............................................................................................................................................................78
PRIKAZREZULTATAMONITORINGAISLUŽBENIHKONTROLAHRANENA
PRISUTNOSTANALIZIRANIHMIKOTOKSINA
LasićD,BudečM,IvešićM,RanogajecA,BlagojevićK,KnezićK.
Broj10. .............................................................................................................................................................79
KONTROLEMIKOTOKSINAUHRANIIHRANIZAŽIVOTINJESNAGLASKOM
NAUZORKOVANJE
BošnirJ,PrskaloI,PavlekŽ,NovakA.
Broj11. .............................................................................................................................................................80
ODREĐIVANJEBIOGENOGAMINA,HISTAMINA,UUZORCIMAKONZERVIRANERIBE
TEKUĆINSKOMKROMATOGRAFIJOMVISOKEDJELOTVORNOSTI
BevardiM,BošnirJ,HorvatG,SerdarS,BrkićD.
Broj12. .............................................................................................................................................................81
MIKROBIOLOŠKEIMIKOTOKSIKOLOŠKEOPASNOSTIZAZDRAVSTVENU
ISPRAVNOSTIKARAKTERIZACIJADOMAĆIHKOBASICAODMESADIVLJAČI
MarkovK,PleadinJ,HorvatM,BevardiM,BošnirJ,Sokolić-MihalakD,
DelašF,FreceJ.
Broj13. .............................................................................................................................................................83
UGRIZIIUBODIKUKACA(PAUČNJAKA),ZAŠTITAIOBRANA
VodopijaI,VodopijaR,KrajcarD.
Broj14. .............................................................................................................................................................84
MOGUĆATROVANJAANTIKOAGULANTIMATIJEKOMSUSTAVNE
DERATIZACIJE–NEUOBIČAJENIKONTAKTISGLODAVCIMA
VodopijaR.
Broj15. .............................................................................................................................................................85
HUMANAANTIRABIČNAZAŠTITANAPODRUČJUKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE
ŽUPANIJEURAZDOBLJUOD2009.DO2011.GODINE
PinterD,VodopijaR.
Broj16. .............................................................................................................................................................86
INFEKCIJEUPUTNIKA:EPIDEMIOLOGIJA,KLINIČKASLIKA,DIJAGNOSTIKA,
TERAPIJAIPREVENCIJA
KosanovićML.
10
Pregled2013.
Broj17. .............................................................................................................................................................88
NADZORIPRAĆENJETIGRASTOGKOMARCA(AEDESALBOPICTUS)NANAJČEŠĆIM
MJESTIMAUNOSAUKONTINENTALNOJHRVATSKOJ
KlobučarA,BenićN,KrajcarD,VrućinaI,VignjevićG,MerdićE.
Broj18. .............................................................................................................................................................89
SUVREMENAPRIMJENAINFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKETEHNOLOGIJE-
GLODAVCIIKOMARCIUDIGITALNOMSVIJETU
PuhaloD,KlobučarA,BenićN.
Broj19. .............................................................................................................................................................91
EPIDEMIOLOGIJAGROZNICEZAPADNOGNILA
BenićN.
Broj20. .............................................................................................................................................................92
KONTROVERZEIČINJENICEOPRIMARNOJPREVENCIJISPOLNOPRENOSIVIH
INFEKCIJA
KuzmanM.
Broj21. .............................................................................................................................................................93
KAKOUNAPRIJEDITIZAŠTITUREPRODUKTIVNOGZDRAVLJAMLADIH?
KuzmanM.
Broj22. .............................................................................................................................................................95
DIJAGNOSTIKAIPREVALENCIJAHPVINFEKCIJEUŽENAZAGREBAČKEREGIJE
MarijanT.
Broj23. .............................................................................................................................................................96
ZNAČENJESTALNEEDUKACIJEOOSNOVAMAIZGERONTOLOGIJEIGERIJATRIJEZA
RAZVOJHRVATSKOGGOSPODARSTVA
Tomek-RoksandićS,TomasovićMrčelaN,SmolejNarančićN,DurakovićZ,LjubičićM,
ŠostarZ,FortunaV,LukićM,PerkoG,ŠimunecD,HlatkiMatijevićS,JurišićS.
Broj24. .............................................................................................................................................................97
ISKUSTVAISTAVOVIOKOCKANJUIKLAĐENJUPACIJENATAIKLIJENATASLUŽBEZA
MENTALNOZDRAVLJEIPREVENCIJUOVISNOSTIZAVODAZAJAVNOZDRAVSTVO
„DRANDRIJAŠTAMPAR”
ŠalamonS,SabljićL,BekićM.
Broj25. .............................................................................................................................................................98
PROFESIONALNIDJELOKRUGRADASOCIJALNOGRADNIKAUZDRAVSTVUI
NEPROFITNOMSEKTORU
RadicA,Devcic-MajericK,KovacevicN.
11
Pregled2013.
Broj26. .............................................................................................................................................................99
„PLESNARUBU“-VIŠEGODIŠNJEIZVANBOLNIČKOLIJEČENJEHEROINSKOG
OVISNIKASKOMORBIDNIMPOREMEĆAJIMA
GracinB,ĆavarZ,RomacD,BorovečkiŠimurinaA.
Broj27. ..........................................................................................................................................................100
KARAKTERISTIKEŽENA-OVISNICAOPSIHOAKTIVNIMSREDSTVIMA
BorovečkiŠimurinaA,Cahunek-ŽunecM,RomacD,GracinB,ĆavarZ.
Broj28. ..........................................................................................................................................................101
POSTAVLJANJEUPITAOPREZENTACIJSKOMEMEDIJUUCSS-KODURESPONZIVNE
WEB-STRANICE
PeterK.
Broj29. ..........................................................................................................................................................102
HRVATSKIZDRAVSTVENITURIZAMZASTRANEIDOMAĆESTARIJETURISTE
Tomek-RoksandićS,Tomasović-MrčelaN,Smolej-NarančićN,LjubičićM,
SmoljanovićM,StrnadM,DrakulićV,PredavecS,LukićM,MravakS,PerkoG,
LeppéeM,BaklaićŽ,FortunaV,ŠostarZ,VlašićV.
Broj30. ..........................................................................................................................................................103
PATIENTS'ADHERENCETOMEDICATIONRATEANDPHARMACOECONOMIC
ANALYSIS
CuligJ,LeppéeM,SkaronN,MalovicM,BilusicM.
Broj31. ..........................................................................................................................................................104
THEMOSTCOMMONCHRONICDISEASESANDADHERENCETODRUGS
CuligJ,LeppéeM,BoskovicJ,MalovicM.
Broj32. ..........................................................................................................................................................105
ESTIMATESOFRELIABILITYADHERENCESELF-REPORTINGSCALESBYTHE
COEFFICIENTOFINTERNALCONSISTENCYRELIABILITY(CRONBACH'Sα)
LeppéeM,Vracan-MravakS,MalovicM,CuligB.
Broj33. ..........................................................................................................................................................106
USPOREDBAOPĆEUSTRAJNOSTIPREMATERAPIJISUSTRAJNOŠĆUKOD
OBOLJELIHODARTERIJSKEHIPERTENZIJE
LeppéeM,CuligJ,Marić-BajsM,CuligB.
5) NAPREDOVANJA ..............................................................................................................................107
6) DOKTORIZNANOSTI,MAGISTRIZNANOSTIISTRUČNIMAGISTRI ................109
7) INDEKSAUTORA ..............................................................................................................................149
12
Pregled2013.
UVOD
Stručniiznanstveniradovipodijeljenisuučetirikategorije,sukladnokriterijimakoje
hrvatskasveučilištaprimjenjujuprilikomprocesanapredovanjaznanstvenikauviši
znanstvenistupanj:
1)
2)
3)
4)
RADOVIOBJAVLJENIUCURRENTCONTENTS(CC)ČASOPISIMAUCIJELOSTI
(INEXTENSO)
RADOVI OBJAVLJENI U CURRENT CONTENTS (CC) ČASOPISIMA U OBLIKU
SAŽETKA
RADOVIOBJAVLJENIUDRUGIMINDEKSIRANIMČASOPISIMA(PUBMED,
MEDLINEIOSTALI)UCIJELOSTI(INEXTENSO)
OSTALIRADOVI
CurrentContents(ThomsonReuters)najpopularnijajebazapodataka,ahrvatskimje
znanstvenicimadostupnaprekoOvidsučelja.Razlozipopularnostisurelativnovisoki
kriterijodabiračasopisa,pokrivenostsvihpodručjaznanosti,učestalostažuriranja,
citiranje autorskog sažetka, adrese autora, nazivi i adrese izdavača, mogućnost
pregledasadržajapojedinogbrojačasopisatedodatneključneriječikojeunapređuju
pretraživanje. Prema navodima uređivača Current Contents citiraju se svi radovi iz
uključenihčasopisa,odkoricadokorica,tj.neradisenikakavodabir,kaokodnekih
drugihbaza.
CCbazapodatakasastojiseod:
1. sadržajabrojevačasopisa
2. bibliografskihzapisaradovaiz9,500vodećihsvjetskihčasopisaizsvih
područjaznanosti,višetisućaknjigaizbornihskupova.
PrekosvojihsedamsekcijaCurrentContentspokrivasvapodručjaznanosti:
1.
2.
3.
4.
Agriculture,BiologyandEnvironmentalSciences(AGRI)–citiravišeod
1040vodećihsvjetskihčasopisaizdisciplinakaoštosuagronomija,
biotehnologija,botanika,ekologija,entomologija,hidrologija,nutricionizami
veterinarskamedicina.
ClinicalMedicine(CLIN)–citiravišeod1120vodećihsvjetskihčasopisaiz
kliničkemedicine,uključujućipodručjakaoštosuanatomija,anesteziologija,
kirurgija,kliničkapsihijatrija,kliničkafarmakologija,nuklearnamedicina,
onkologija,pedijatrijaiinternamedicina.
Engineering,TechnologyandAppliedSciences(TECH)–citiravišeod1120
vodećihsvjetskihčasopisaizinženjerstva,tehnologijaiprimijenjenihznanosti,
uključujućiaeronautiku,automatizaciju,elektrotehniku,energetiku,optiku,
računalneznanostiitehnologijuitelekomunikacije.
LifeSciences(LIFE)–citiravišeod1370vodećihsvjetskihčasopisaizbio13
Pregled2013.
5.
6.
7.
znanosti,uključujućipodručjakaoštosubiokemija,biofizika,farmakologija,
fiziologijaitoksikologija.
Physical,ChemicalandEarthSciences(PHYS)–citiravišeod1050vodećih
svjetskihčasopisaizprirodnihznanostiuključujućipodručjakaoštosu
astronomija,fizika,kemija,matematika,meteorologija,paleontologija,
statistikaivjerojatnost.
SocialandBehavioralSciences(BEHA)–citiravišeod1620vodećih
svjetskihčasopisaizdruštvenihznanostiuključujućipodručjakaoštosu
antropologija,ekonomija,informacijskeznanosti,knjižničarstvo,
komunikacije,lingvistika,međunarodniodnosi,obrazovanje,planiranjei
razvoj,političkeznanosti,poslovanje,povijest,pravo,socijalnamedicina,
sociologija,upravljanjetezemljopis.
ArtsandHumanities(ARTS)–pokrivaoko1120vodećihsvjetskihčasopisaiz
humanističkihznanosti,uključujućipodručjakaoštosuarhitektura,izvedbena
umjetnost,filozofija,lingvistika,književnost,povijest,religijaiteologijate
vizualnaumjetnost.
Knjižnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ se nalazi na
drugomkatuUpravnezgradeZavodaiotvorenajezaposlenicimaisuradnicimasvakog
radnogdana.UKnjižnicijemogućekoristitiznanstveno-stručnuliteraturu.Ukupnoje
na raspolaganju 19 časopisa u tiskanom obliku (vidi priloženu tablicu), a preko
CARNETajeomogućenpristuprazličitimbazamapodataka,npr.PubMed.
PubMedjeslobodnodostupnabazapodatakaizprirodnihznanostiibiomedicine,koja
sadrži citate, apstrakte i za određen broj članaka cijeli tekst. Američka Nacionalna
bibliotekazamedicinu(NLM)podpokroviteljstvomNacionalnoginstitutazazdravlje
(NIH)održavaPubMedkaodioEntrezsustavazapretraguinformacija.
14
Pregled2013.
Tablica
PopisčasopisadostupnihuKnjižniciNastavnogzavodazajavnozdravstvo
„Dr.AndrijaŠtampar“
Red.
broj
Nazivčasopisa
Current
Index EMBASE/
SCI
Contents
Medicus/ Excerpta SCOPUS
Expanded MEDLINE Medica
(CC)
+
5.
Collegium
Antropologicum
ClinicalMicrobiology
andInfection
ClinicalInfectious
Diseases
TheJournalof
InfectiousDiseases
InternationalJournal
ofEpidemiology
6.
FoodMicrobiology
+
7.
PharmacoEconomics
+
8.
Liječničkenovine
9.
Farmaceutski
glasnik
10.
ActaPharmaceutica
+
11.
NeurologiaCroatica
+
12.
PaediatriaCroatica
+
+
13.
+
+
14.
Gynaecologiaet
Perinatologia
Hrvatskimeteorološki
časopis
15.
Librioncologici
+
16.
Pharmaca
17.
Liječničkivjesnik
18.
Alcoholism
19.
MedicinskiGlasnik
1.
2.
3.
4.
Ukupno:
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
7
3
3
+
+
+
+
+
8
9
15
Pregled2013.
16
Pregled2013.
1)RADOVIOBJAVLJENIUCURRENTCONTENTS(CC)
UCIJELOSTI(INEXTENSO)
17
Pregled2013.
18
Pregled2013.
Broj1.
Anal.Methods,2013,5,5188–94.
DETERMINATIONOFCYANURICACIDINWHEY
POWDERUSINGHILIC-MS/MS
IvešićM1,BabićS2,KrivohlavekA1,ŠmitZ1.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
FacultyofChemicalEngineeringandTechnology,Zagreb,Croatia
martina.ivesic@stampar.hr
1
Ahydrophilicliquidchromatography-tandemmassspectrometrymethodwasdeveloped
fordeterminationofcyanuricacidinwheypowdersamplesinthemassfractionrange
from1.00to100.0mgkg-1.Thecyanuricacidwasextractedfromwheypowderwithan
acetonitrile: water (60:40, v/v) extraction solution. Separation was performed on a
XBridgeAmidecolumn3.5µmusingacetonitrile:water(90:10,v/v)asthemobilephaseat
a flow rate of 0.2 mL min-1. Detection was achieved by triple quadrupole mass
spectrometryusingheatedelectrosprayionizationinterface.Theanalysiswasperformed
inthenegativeionizationmodeusingtheSRMtransitionscombinationsofm/z128→42
andm/z128→85forquantitativeandqualitativedetectionofcyanuricacid,respectively
andm/z134→44andm/z134→89forisotope-labelledcyanuricacid(13C3, 15N3–CYA)
detection,usedtocorrectformatrixeffects.Thedevelopedandoptimizedmethodwas
validatedbydetermingfollowingvalidationparameters:selectivity,linearity,precision,
accuracy,recovery,limitsofdetectionandquantificationandstabilityofcyanuricacidin
wheypowderextract.Therecoveriesofcyanuricacidfromwheypowderspikedat1.00,
2.50, 7.00, 50.0 and 100.0 mg kg-1 were within the range of 96.7-107.2%, intra-day
precisionwas≤6.45%,inter-dayprecisionwas≤9.13%andaccuracywasbelow10%.
Matrixeffectsinvestigatedwiththreedifferentmatriceswerelessthan15%.Thelimitof
detectionandquantificationwas0.30mgkg-1and1.00mgkg-1respectively.
Thesuitabilityofthedevelopedmethodforuseinroutinedeterminationwasconfirmed
throughanalysisofwheypowdersamplesfromdairyindustryandsupermarkets.
19
Pregled2013.
Broj2.
JournalofAppliedIchthyol2013;:1–6
ORGANOCHLORINEPESTICIDESINMURAENAHELENA
L.1758FROMTHEEASTERNADRIATICSEA.
DikicD1,Mojsovic-CuicA2,JurakG3,LasicD3,SkaramucaD1,Matic-SkokoD4,
TutmanP4,BosnirJ3,FranjevicD1,FranicZ5,FuchsR5,SkaramucaB5,6.
1
FacultyofScience,DepartmentofAnimalPhysiology,UniversityofZagreb,Zagreb,
Croatia
2
UniversityofAppliedHealthStudies,Zagreb,Croatia
3
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
4
InstituteofOceanographyandFisheries,Split,Croatia
5
InstituteofMedicalResearch,Zagreb,Croatia
6
DepartmentofAquaculture,UniversityofDubrovnik,Dubrovnik,Croatia
gordana.jurak@stampar.hr
ThisworkexaminesthebioaccumulatedorganochlorinecompoundsinMuraenahelena
todrawattentiontothisspeciesasapotentialbioindicatororganism.Themorayswere
caughtintheEastAdriaticSea,ElaphiteIslands,nearDubrovnik,Croatia(lat:42°45′38.8″;
long:17°45′53.6″)atthesamelocationinsummer(August,2009)andwinter(January,
2010),atdepthsfrom5to10m.Ninefishwerecaughtbylonglinehookspereachfieldtrip
(totalinsummerandwinter,N=18).Nosinglefishwasfreeoforganochlorines(OC),but
notallpesticideswerepresentineveryfish.Theconcentrationlevelwas:Endrin>ppDDE
> Heptachlor epoxide > Heptachlor > Aldrine > Lindane > bHCH > dHCH > Endrin
aldehyde). Endrin was the only pesticide approaching the maximum concentrations
proposedbytheEuropeanUnionandCroatia(summermax.concentration=14.75lgkg-1;
wintermax.concentration=8.35lgkg-1).Allotherpesticidesrangedfrom0.1to0.7lgkg-1.
Heptachlor was absent in winter and d-HCH and Endrin aldehyde in summer, while
Lindaneandpp-DDEhadhigher(P≤0.05)concentrationsinsummer.Otherresidueshad
similarseasonalconcentrationlevels.Thep-DDTwassimilarasinotherbiotafromthe
Adriatic or Mediterranean. HCH concentrations corresponded to those found in
organisms from the Italian area of the Adriatic. The endocrine and reproductive
disruptingpotentialofthedetectedOCsarebasesforfuturestudies.Resultsshowthat
moraysareagoodbioindicatormodel,withslightinterspeciesandseasonalvariabilityin
OCbioaccumulationasaconsequenceofdiversefoodconsumption.
20
Pregled2013.
Broj3.
ActaAlimentaria2013;42:481–94
EFFECTSOFTEMPERATURE,LENGTHOFSTORAGEAND
TECHNOLOGICALPROCESSESONTHEFORMATION
OFN-NITROSAMINESINLIVERPÂTÉ
JurakG,BošnirJ,PuntarićD,Pavlinić-ProkuricaI,ŠmitZ,MedićH,PuntarićI,
PuntarićE.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
gordana.jurak@stampar.hr
TheaimofthestudywastodeterminethepossiblepresenceofN-nitrosaminesinliver
pâtésavailableontheCroatianmarketandtocomparethemwithaliverpâtéfromEU
market.Inaddition,theeffectsoftemperature,andlengthofstorageonN-nitrosamine
concentrations were assessed. A total of 630 samples were randomly chosen. Thirty
samplesofeachwereanalyzedimmediatelyuponsampling,whereasanother30samples
werestoredfor5and10daysat4ºC,22ºCand37ºC,respectively.Inthesamplesstoredat
4ºC,themeantotalN-nitrosaminelevelwas1.3-6.8μg/kgonday5and1.0-5.0μg/kgon
day10.Inthesamplesstoredat22ºC,themeantotalN-nitrosaminelevelwas3.6-9.3
μg/kg(day0),11.9-24.5μg/kgonday5,and22.7-32.3μg/kgonday10.Inthesamples
storedat37ºC,themeantotalN-nitrosaminelevelwas104.9-231.1 μg/kg(day5)and
801.3-1329.0 μg/kg (day 10). Temperature and length of storage were found to be
associatedwiththeformationofN-nitrosaminesinmeatproducts,butcarciongenicdiEt
inparticular,accidentlyornot,wasnotpresentatallintheproductsoriginatingfromEU.
Keywords:N-nitrosamines,diet,meatproducts,liverpâté,temperature,storage
21
Pregled2013.
Broj4.
FoodControl34,312-7
NATURALOCCURRENCEOFAFLATOXINB1,
OCHRATOXINAANDCITRINININCROATIAN
FERMENTEDMEATPRODUCTS
MarkovK2,PleadinJ2,BevardiM1,VahčićN2,Sokolić-MihalakD2,FreceJ2.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
Prehrambeno-biotehnološkifakultet,Zagreb,Hrvatska
kmarko@pbf.hr
1
Whendomesticanimalsareexposedtomycotoxins,significantamountsofthelattershall
becarriedoverintoanimalproductssuchasmilk,eggsandmeat.Thisstudywascarried
outinordertodeterminethepossiblepresenceofaflatoxinB1(AFB1),ochratoxinA(OTA)
andcitrinin(CIT)ingamesausages(nĽ15),semi-drysausages(nĽ25)andfermented
dry-meatproducts(nĽ50),randomlytakenfromindividualproducersandtheCroatian
market.AFB1andOTAwerequantifiedusingELISA,whileCITwasquantifiedusingHPLCfluorescencedetector.Outof90samples,thefungimostfrequentlyisolatedfromdrycuredmeatproductswereofPenicilliumspecies,whileAspergilluswasisolatedfromonly
onesample.Asmuchas68.88%ofthesampleswerepositiveformycotoxins.Finally,the
analysisofdifferenttypesofmeatproductsresultedinOTAidentificationin64.44%,CIT
identificationin4.44%andAFB1identificationin10%ofthesamples.ThemaximumOTA
concentrationsestablishedinthecommercialsausagesamplesequalledto7.83mg/kg,
whilethatofAFB1amountedto3.0mg/kg.Generally,althoughOTAwasdetectedinall
three types of products in different percentage shares, mutual differences were not
statisticallysignificant(P>0.05).
22
Pregled2013.
Broj5.
CollAntropol2103;37(3):965-71
EFFECTSOFMAGNESIUM,CHROMIUM,IRONANDZINC
FROMFOODSUPPLEMENTSONSELECTEDAQUATIC
ORGANISMS
BosnirJ,PuntaricD,CvetkovicZ,PollakL,BarusicL,KlaricI,MiskulinM,
PuntaricI,PuntaricE,MilosevicM.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
jasna.bosnir@stampar.hr
Theaimofthisstudywastodeterminetheeffectofuncontrolledenvironmentaldisposal
offoodsupplementscontainingmagnesium(Mg),chromium(Cr),iron(Fe)andzinc(Zn)
onselectedaquaticorganismsincludingfreshwateralgaeScenedesmussubspicatusand
Raphidocelissubcapitata,waterfleaDaphniamagnaandduckweedLemnaminor.Thirty
different food supplements containing Mg, Cr, Fe and Zn were analyzed. Results were
expressedaseffectiveconcentration50(EC50),i.e.growth inhibiting Mg,Cr,Feand Zn
(mg/L) concentration immobilizing 50% of treated organisms. Particular metal EC50
differedsignificantly(p<0.001)amongstudyorganisms,asfollows(inascendingorder):
Scenedesmus subspicatus EC50 Fe (median 46.9 mg/L)<Zn (59.8 mg/L)<Mg (73.0
mg/L)<Cr(88.1mg/L)(KW-H(3;120)=36.856;p<0.001);RaphidocelissubcapitataEC50
Fe (median 44.9 mg/L)<Zn (52.6 mg/L)<Mg (62.2 mg/L)<Cr (76.8 mg/L) (KWH(3;120)=44.0936; p<0.001); Daphnia magna EC50 Zn (median 59.4 mg/L)<Cr (79.2
mg/L)<Fe(80.8mg/L)<Mg(82.0mg/L)(KW-H(3;120)=39.2637;p<0.001);andLemna
minor EC50 Zn (median 131.0 mg/L)<Fe (186.8 mg/L)<Mg (192.5 mg/L)<Cr (240.4
mg/L)(KW-H(3;120)=58.6567;p<0.001).Uncontrolledenvironmentaldisposaloffood
supplementscontainingMg,Cr,FeandZnexertsadverseeffectsonaquaticorganisms.
Therefore, legal provisions should regulate both the utilization and disposal of food
supplementsintotheenvironment.
Keywords:foodsupplements,aquaticorganisms,ecosystem,toxicity,Croatia
23
Pregled2013.
Broj6.
CollAntropol2013;37(3):957-64
HEAVYMETALSANDMETALLOIDCONTENTIN
VEGETABLESANDSOILCOLLECTEDFROMTHE
GARDENSOFZAGREB,CROATIA
PuntarićD1,VidosavljevićD1,2,GvozdićV3,PuntarićE4,PuntarićI5,MayerD6,
BošnirJ7,LasićD8,JergovićM7,KlarićI8,VidosavljevićM9,KrivdićI10.
1
„JosipJurajStrossmayer“UniversityOsijek,SchoolofMedicine,DepartmentofPublic
Health,Osijek,Croatia
2
VukovarGeneralHospital,Vukovar,Croatia
3
„JosipJurajStrossmayer“UniversityOsijek,DepartmentofChemistry,Osijek,Croatia
4
UniversityofZagreb,FacultyofScience,BiologyDepartment,EnvironmentalSciences
Direction,Zagreb,Croatia
5
ZagrebCountyInstituteforEmergencyMedicine,Zagreb,Croatia
6
CroatianNationalInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
7
ZagrebPublicHealthInstitute,DepartmentodHealthEcology,Zagreb,Croatia
8
„JosipJurajStrossmayer“UniversityOsijek,FacultyofAgriculture,Osijek,Croatia
9
VinkovciGeneralHospital,DepartmentforInternalMedicine,Vinkovci,Croatia
10
SINACOLtd.,Zagreb,Croatia
jasna.bosnir@stampar.hr
Aim of this study was to determine concentration of Pb, Cd, As and Hg in green leafy
vegetablesandsoilintheurbanareaofZagreb,Croatiaandtodetermineifthereisa
connectionbetweenthecontaminationofsoilandvegetables.Greenleafyvegetablesand
soil samples were taken from the gardens located in the outskirts of the city.
ConcentrationsofPb,Cd,AsandHgweredeterminedbyatomicabsorptionspectrometry;
showingthataverageconcentrationsofmetalsandmetalloidsinvegetablesandinsoil,
regardlessofthelocationofsamplingwerebelowthemaximumallowedconcentration
(MAC).Theanalysisdeterminedthatmetalconcentrationsinonlyninevegetablesamples
(9%) were above maximum allowed values prescribed by national and European
legislation(threewithhigherconcentrationsofPb,onewithahigherconcentrationofCd
andfivewithhigherconcentrationsofHg).Concentrationsofcontaminantspresentinthe
analysedsamples,ingeneral,arelowerthantheonespublishedinsimilarstudies.The
final distribution and concentration of contaminants in vegetables of Zagreb, besides
industryandtraffic,isaffectedbythedominantwinddirection.
Keywords:atomicabsorptionspectroscopy,metals,metalloids,soil,vegetables,Zagreb
24
Pregled2013.
Broj7.
ZoonosesPublicHealth.2013Jun19.doi:10.1111/zph.12060.[Epubaheadofprint]
FIGHTINGRABIESINEASTERNEUROPE,THEMIDDLE
EASTANDCENTRALASIA-EXPERTSCALLFORA
REGIONALINITIATIVEFORRABIESELIMINATION
AikimbayevA,BriggsD,ColtanG,DodetB,FarahtajF,ImnadzeP,KorejwoJ,
MoiseievaA,TordoN,UsluerG,VodopijaR,VranješN.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
radovan.vodopija@stampar.hr
RabiesexpertsfromeightMiddleEastandEasternEuropeancountries(Croatia,Georgia,
Iran,Kazakhstan,Romania,Serbia,TurkeyandUkraine)metinParisonJune5-8,2012.
These experts constitute an informal network of 'local champions' dedicated to the
eliminationofhumanrabies.
During the three day meeting, these champions met with experts from the Pasteur
InstituteandtheGlobalAllianceforRabiesControl(GARC)todiscusstherabiessituation
intheirrespectivecountriesandidentifiedstrategiestopreventandcontrolthediseasein
theirregionalcontext.
SuccessstoriesinCroatiaandSerbiaprovethateliminationofhumanrabiesisachievable
intheMEEREBregion.Itrequirespoliticalwillingnessandcooperationofallstakeholders,
includingMinistriesofHealthandofAgriculture;adequatemanagementofanimalbites
throughPEPusingappropriaterabiesimmunobiologicals;pre-exposureprophylaxisfor
populationsathighriskofrabiesexposure;animalvaccination;andhumanecontrolof
straydogpopulations.
MEEREBmemberscallforaregionalinitiativeforrabieseliminationinEasternEurope
andMiddleEast.Theyareconfidentthattheeliminationofhumanrabiesofcanineorigin
can be achieved in the region through intersectorial cooperation and a One Health
approach,andthatcampaignsforrabieseliminationwillhavesignificantbenefitforpublic
health,includingstrengtheningthestructureforcontrolofotherzoonoses.
25
Pregled2013.
Broj8.
TheBreastJournal2013;19:71-8.
MAMMOGRAPHICDENSITYANDESTIMATIONOF
BREASTCANCERRISKININTERMEDIATERISK
POPULATION
TešićV1,KolarićB2,3,ZnaorA4,KusacicKunaS5,BrkljačićB6.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
SchoolofMedicine,UniversityofRijeka,Rijeka,Croatia
3
ZagrebCountyInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
4
CroatianInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
5
ClinicalHospitalCentre,Zagreb,Croatia
6
UniversityHospital„Dubrava“,MedicalSchool,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia
vanja.tesic@stampar.hr
1
Itisnotcleartowhatextentmammographicdensityrepresentsariskfactorforbreast
canceramongwomenwithmoderateriskfordisease.Weconductedapopulation-based
studytoestimatetheindependenteffectofbreastdensityonbreastcancerriskandto
evaluate the potential of breast density as a marker of risk in an intermediate risk
population.FromNovember2006toApril2009,datathatincludedAmericanCollegeof
RadiologyBreastImagingReportingandDataSystem(BI-RADS)breastdensitycategories
and risk information were collected on 52,752 women aged 50-69 years without
previously diagnosed breast cancer who underwent screening mammography
examination. A total of 257 screen-detected breast cancers were identified. Logistic
regressionwasusedtoassesstheeffectofbreastdensityonbreastcarcinomariskandto
controlforotherriskfactors.Theriskincreasedwithdensityandtheoddsratioforbreast
canceramongwomenwithdensebreast(heterogeneouslyandextremelydensebreast),
was1.9(95%confidenceinterval,1.3-2.8)comparedwithwomenwithalmostentirelyfat
breasts,afteradjustmentforage,bodymassindex,ageatmenarche,ageatmenopause,
ageatfirstchildbirth,numberoflivebirths,useoforalcontraceptive,familyhistoryof
breastcancer,priorbreastprocedures,andhormonereplacementtherapyusethatwere
allsignificantlyrelatedtobreastdensity(p<0.001).Inmultivariatemodel,breastcancer
riskincreasedwithage,bodymassindex,familyhistoryofbreastcancer,priorbreast
procedureandbreastdensityanddecreasedwithnumberoflivebirths.Ourfindingthat
mammographic density is an independent risk factor for breast cancer indicates the
importance of breast density measurements for breast cancer risk assessment also in
moderateriskpopulations.
26
Pregled2013.
Broj9.
BMCPublicHealth.2013Oct21;13(1):991.doi:10.1186/1471-2458-13-991.
RISKFACTORSFORPULMONARYTUBERCULOSISIN
CROATIA:AMATCHEDCASE-CONTROLSTUDY
1
2
3
4
3
5
Jurcev-SavicevicA ,MulicR ,BanB ,KozulK ,Bacun-IvcekL ,ValicJ ,
Popijac-CesarG6,Marinovic-DunatovS7,GotovacM1,SimunovicA8.
1
TeachingPublicHealthInstituteofSplitandDalmatiaCounty,Split,Croatia
2
SchoolofMedicine,UniversityofSplit,Split,Croatia
3
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
4
PublicHealthInstituteofOsječko-BaranjskaCounty,Osijek,Croatia
5
PublicHealthInstituteofIstarskaCounty,Pula,Croatia
6
PublicHealthInstituteofKrapinsko-ZagorskaCounty,Zlatar,Croatia
7
PublicHealthInstituteofZadarskaCounty,Zadar,Croatia
8
CroatianNationalInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
bozica.ban@stampar.hr
Background
Mycobacterium tuberculosisis a necessary, but not sufficient, cause of tuberculosis. A
numberofstudieshaveaddressedtheissueofriskfactorsfortuberculosisdevelopment.
Croatia is a European country with an incidence rate of 14/100 000 which is slowly
decreasing.Theaimofthisstudyistoevaluatethepotentialdemographic,socioeconomic,
behaviouralandbiologicalriskfactorsfortuberculosisinCroatiaincomparisontoother
high-income,low-incidenceEuropeancountries.
Methods
Atotalof300tuberculosispatientswerematchedforage,sexandcountyofresidenceto
300 controls randomly selected from general practitioners' registers. They were
interviewedandtheirmedicalrecordswereevaluatedforvariablesbroadlydescribedas
potentialriskfactors.
Results
Inmultiplelogisticregression,thefollowingfactorsweresignificant:parentsbornina
particularneighbouringcounty(BosniaandHerzegovina)(OR = 3.90,95%CI2.01-7.58),
thelowestlevelofeducation(OR = 3.44,95%CI1.39-8.50),poorhouseholdequipment
(OR = 4.72,95%CI1.51-14.76),unemployment (OR = 2.69,95%CI 1.18-6.16),contact
withtuberculosis(OR = 2.19,95%CI1.27-3.77),former(OR = 2.27,95%CI1.19-4.33)and
currentsmokinghabits(OR = 2.35,95%CI1.27-4.36),diabetes(OR = 2.38,95%CI1.055.38), a malignant disease (OR = 5.79, 95% CI 1.49-22.42), being underweight in the
previousyear(OR = 13.57,95%CI1.21-152.38).
Conclusion
In our study, the identified risk groups for tuberculosis reflect a complex interaction
27
Pregled2013.
between socioeconomic conditions, lifestyle and non-communicable diseases.
Interventions focused on poverty will undoubtedly be useful, but not sufficient.
Tuberculosiscontrolwouldbenefitfromacombinationofbroadpublichealthactivities
aimedatthepreventionandcontrolofriskylifestylesandnon-communicablediseases,
interventionsoutsidethehealthsector,andeffortstoconstantlyimprovetheCroatian
nationaltuberculosisprogramme.
28
Pregled2013.
Broj10.
HEALTHSYSTEMDELAYINPULMONARY
TUBERCULOSISTREATMENTINACOUNTRY
WITHANINTERMEDIATEBURDENOF
TUBERCULOSIS:ACROSS-SECTIONALSTUDY
Jurcev-SavicevicA1,MulicR2,KozulK3,BanB4,ValicJ5,Bacun-IvcekLj4,GudeljI6,
Popijac-CesarG7,Marinovic-DunatovS8,SimunovicA9etal.
1
TeachingPublicHealthInstituteofSplitandDalmatiaCounty,Split,Croatia
2
SchoolofMedicine,UniversityofSplit,Split,Croatia
3
PublicHealthInstituteofOsječko-BaranjskaCounty,Osijek,Croatia
4
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
5
PublicHealthInstituteofIstarskaCounty,Pula,Croatia
6
DepartmentofpulmonaryDiseases,SplitUniversityHospital,Split,Croatia
7
PublicHealthInstituteofKrapinsko-ZagorskaCounty,Zlatar,Croatia
8
PublicHealthInstituteofZadarskaCounty,Zadar,Croatia
9
CroatianNationalInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
bozica.ban@stampar.hr
Background
Delayeddiagnosisandtreatmentoftuberculosisincreaseboththeseverityofthedisease
andthedurationofinfectivity.Anumberofstudieshaveaddressedtheissueofhealth
systemdelaysinthetreatmentoftuberculosis,butmostlyincountrieswithahighorlow
incidenceofthedisease.Ourunderstandingofdelayisquitelimitedinsettingswithan
intermediateburdenoftuberculosis.Weexplorethedurationandfactorsassociatedwith
delaysintheCroatianhealthsystemwhichhasfreehealthcareandasufficientnetworkof
healthservicesprovidingtuberculosisdiagnosisandcare.
Methods
Atotalof241consecutiveadultswithculture-confirmedpulmonarytuberculosiswere
interviewedinsevenrandomlyselectedCroatiancountiesandtheirmedicalrecordswere
evaluated. A health system delay was defined as the number of days from the first
consultationwithaphysiciantotheinitiationofanti-tuberculosistreatment.Alongdelay
was defined as a period exceeding the median delay, while an extreme delay was
consideredtobeabovethe75thpercentiledelay.
Results
Themedianhealthsystemdelaywas15dayswhilethe75thpercentilewas42days(the
5thand95thpercentilebeing1and105daysrespectively).Almost30%oftuberculosis
patientsremainedundiagnosedformorethan30daysaftertheinitialhealthcarevisit.
Female patients (p = 0.005), patients with a negative sputum smear (p = 0.002) and
patients having symptoms other than the usual ones (0.027) were found to be in
significantcorrelationwithalongdelay.Inamultivariatemodel,alongdelayremained
associatedwiththesamevariables(p = 0.008,p = 0.003,andp = 0.037,respectively).
29
Pregled2013.
Asignificantassociationwasdemonstratedbetweenboththefemalegender(p = 0.042)
andanegativesputumsmear(p < 0.001)andextremedelay,whileonlyanegativesputum
smear(p < 0.001)remainedsignificantinthemultivariateanalysis.
Conclusions
Our findings suggest that some groups of tuberculosis patients experienced a health
systemdelay.Insuchasettingwheretuberculosisincidenceisdecreasing,whichleadstoa
lack of physician experience and expertise, training in tuberculosis is required. Such
measuremaybeusefulinreducingthenumberofmissedopportunitiesfortuberculosis
diagnosis.
30
Pregled2013.
Broj11.
ASIXDECADESLONGFOLLOW-UPONBODYSIZEIN
ADOLESCENTSFROMZAGREB,CROATIA(1951-2010)
EconomicsandHumanBiology2013;xxx:xxx.Articleinpress
1
1
1
1
2
Zajc-PetranovićM ,TomasZ ,Smolej-NarancicN ,Skaric-JuricT ,VecekA ,
MilicicJ1.
1
InstituteforAnthropologicalResearch,Zagreb,Croatia
2
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
andrea.vecek@stampar.hr
Moststudiesanalysingtheinfluenceofsocioeconomicdeterirationonbodysizefocuson
theimpactoffoodshortagesanddiseasesongrowthinearlychildhood.Toevaluatehow
socioeconomicconditionsinfluencethegrowthduringtheadolescence,wetrackedthe
body size of 15-19 year-olds the last sixty years covering the socijalist period (19511990), the war (1991-1995) and the transition to capitalistic economy. This study of
Zagreb, Croatia, adolescent population provides information on the secular trend in
height,weightandBodyMassIndeks(BMI)andexaminestheirrelationwithRealGross
DomesticProduct.From1951to2010thegirlsᶦheightapproximatelyincreasedby6.2cm
andweightby6,8kgwhiletheboysᶦheightincreasedby12.2cmandweightby17,3kg.
Prior to 1991 mean BMI in girls was higher than in boys, but from 1991 on, the
interrelationbetweenthesexeshasbeenopposite,possiblymirroringtheculturaltrends
thatstartedinmid-1970sandreflectinghighersensitivityofboystothesocioeconomic
changes.Inconclusion,theseculartrendinbodysizeovertheinvestigatedperiodreflects
the positive economic trends interrupted by the war. The recent increase in BMI
correspondstothecountryᶦseconomicrecoveryandindicatesthe„nutritiontransition̋.
31
Pregled2013.
Broj12.
SocialScience&Medicine2013;98:154-61.
INEQUALITIESINCROATIANPUPILS'RISKBEHAVIORS
ASSOCIATEDTOSOCIOECONOMICENVIRONMENT
ATSCHOOLANDAREALEVEL:
AMULTILEVELAPPROACH
Pavic-SimetinI1,KernJ2,KuzmanM1,PfoertnerTK3.
YouthHealthCareandDrugAddictionPreventionDepartment,CroatianNational
InstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
DepartmentofMedicalStatistics,EpidemiologyandMedicalInformatics,Universityof
Zagreb,SchoolofMedicine,AndrijaStamparSchoolofPublicHealth,Zagreb,Croatia
3
InstituteofMedicalSociology,MedicalFaculty,Martin-LutherUniversityofHalleWittenberg,Halle,Saale,Germany
iva.pavic-simetin@hzjz.hr
1
Thesocioeconomicinequalityinpupils'riskbehaviorshasbeenthetopicofmanystudies
withquitecontradictoryfindings.Furthermore,theroleofsocioeconomicenvironment
hasbeenanalyzedmuchlessoftenthantheroleofindividualsocioeconomicstatus(SES).
This study examined the association between school/area-level socioeconomic
environment and Croatian pupils' risk behaviors (tobacco use, drunkenness, cannabis
use, early sexual initiation and fighting). Data from the WHO-Collaborative 'Health
BehaviorinSchool-agedChildren'studyconductedinCroatiain2006(1601secondary
schools' pupils, aged 15) and census data were used. Multilevel logistic regression
analyses,adjustedbygender,wereperformed.TheindividuallevelofSESexplainedthe
majorityofdifferencesinallriskbehaviorsamongadolescents.Differencesintobaccouse,
earlysexualinitiationandfightingweremorecloselyattributedtoschoollevelthanarea
level,whichwasmorecloselyassociatedwithdifferencesinadolescentdrunkennessand
cannabis use. At the individual level, high individual SES was associated with higher
probability for tobacco use and drunkenness compared to low individual SES.
Furthermore, school heterogeneity (compared to school homogeneity) and medium
school-level SES (compared to low school-level SES) were associated with higher
probability for cannabis use. Compared to the most advanced schools (gymnasiums),
attendingtheleastadvancedschools(industrialandcraftsschools)wasassociatedwith
higherprobabilityforfighting.Comparedtolowarea-levelSES,mediumarea-levelSES
wasassociatedwithhigherprobabilityforcannabisuseandfighting.Conclusively,itwas
foundthatlowSESatindividual,schoolandarealevels,schoolhomogeneityandadvanced
schoolattendanceplayaprotectiveroleagainstriskbehaviours.Toreduceinequalitiesin
pupils'riskbehaviors,thereisaneedforcommunityandschool-basedprogramsthattake
32
Pregled2013.
intoconsiderationnotonlyindividualSESbutalsoschool-andarea-levelsocioeconomic
circumstances.
Keywords: socioeconomic environment; Croatia; school; tobacco use; drunkenness;
sannabisuse;earlysexualinitiation;fighting
33
Pregled2013.
Broj13.
CroatMedJ.2013Dec28;54(6):510-8.
ESTIMATINGGLOBALANDREGIONALMORBIDITYFROM
ACUTEBACTERIALMENINGITISINCHILDREN:
ASSESSMENTOFTHEEVIDENCE
LuksicI1,MulicR2,FalconerR3,OrbanM1,SidhuS3,RudanI3.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
DepartmentofPublicHealth,UniversityofSplit,MedicalSchool,Croatia
3
CentreforPopulationHealthSciences,UniversityofEdinburgh,MedicalSchool,
Edinburgh,Scotland,UK
ivana.luksic@stampar.hr
1
Aim
Toestimateglobalmorbidityfromacutebacterialmeningitisinchildren.
Methods
WeconductedasystematicreviewofthePubMedandScopusdatabasestoidentifyboth
community-basedandhospitalregistry-basedstudiesthatcouldbeusefulinestimation
of the global morbidity from bacterial meningitis in children. We were primarily
interestedintheavailabilityandqualityoftheinformationonincidenceratesandcasefatalityrates.Weassessedtheimpactoftheyearofstudy,studydesign,studysetting,the
durationofstudy,andsamplesizeonreportedincidencevalues,andalsoanyassociation
between incidence and case-fatality rate. We also categorized the studies by 6 World
HealthOrganizationregionsandanalyzedtheplausibilityofestimatesderivedfromthe
currentevidenceusingmedianandinter-quartilerangeoftheavailablereportsineach
region.
Results
Wefound71studiesthatmettheinclusioncriteria.Theonlytwosignificantassociations
between the reported incidence and studied covariates were the negative correlation
between the incidence and sample size (P<0.001) and positive correlation between
incidenceandcase-fatalityrate(P<0.001).Themedianincidenceper100000child-years
washighestintheAfricanregion-143.6(interquartilerange[IQR]115.6-174.6),followed
byWesternPacificregionwith42.9(12.4-83.4),theEasternMediterraneanregionwith
34.3(9.9-42.0),SouthEastAsiawith26.8(21.0-60.3),Europewith20.8(16.2-29.7),and
Americanregionwith16.6(10.3-33.7).Themediancase-fatalityratewasalsohighestin
the Africanregion (31.3%).Globally, the median incidence for all 71 studies was 34.0
(16.0-88.0) per 100000 child-years, with a median case-fatality rate of 14.4% (5.3%26.2%).
Conclusions
Our study showed that there was now sufficient evidence to generate improved and
internally consistent estimates of the global burden of acute bacterial meningitis in
children. Although some of our region-specific estimates are very uncertain due to
scarcity of data from the corresponding regions, the estimates of morbidity and casefatalityfromchildhoodbacterialmeningitisderivedfromthisstudyareconsistentwith
mortalityestimatesderivedfrommulti-causemortalitystudies.Bothlinesofevidence
implythatbacterialmeningitisisacauseof2%ofallchilddeaths.
34
Pregled2013.
Broj14.
CroatMedJ.2013;54:135-45.
EFFECTIVENESSOFSEASONALINFLUENZAVACCINESIN
CHILDREN-ASYSTEMATICREVIEW
ANDMETA-ANALYSIS
LukšićI1,ClayS2,FalconerR2,PulanicD3,4,RudanI2,CampbellH2,NairH2,5.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
CentreforPopulationHealthSciences,UniversityofEdinburgh,MedicalSchool,
Edinburgh,Scotland,UK
3
ClinicalHospitalCentreZagreb,Zagreb,Croatia
4
J.J.StrossmayerUniversityofOsijek,MedicalSchool,Osijek,Croatia
5
PublicHealthFoundationofIndia,NewDelhi,India
ivana.luksic@stampar.hr
1
Aim
Toassesstheefficacyandeffectivenessofseasonalinfluenzavaccinesinhealthychildren
uptotheageof18years.
Methods
MedLine,EMBASE,CENTRAL,CINAHL,WHOLIS,LILACS,andGlobalHealthweresearched
for randomizedcontrolledtrialsand cohortand case-control studies investigating the
efficacyoreffectivenessofinfluenzavaccinesinhealthychildrenuptotheageof18years.
Thestudieswereassessedfortheirqualityanddataontheoutcomesofinfluenza-like
illness,laboratory-confirmedinfluenza,andhospitalizationswereextracted.Sevenmetaanalyseswereperformedfordifferentvaccinesanddifferentstudyoutcomes.
Results
Vaccine efficacy for live vaccines, using random effects model, was as follows: (i) for
similar antigen, using per-protocol analysis: 83.4% (78.3%-88.8%); (ii) for similar
antigen,usingintentiontotreatanalysis:82.5(76.7%-88.6%);(iii)foranyantigen,using
perprotocolanalysis:76.4%(68.7%-85.0%);(iv)foranyantigen,usingintentiontotreat
analysis: 76.7% (68.8%-85.6%). Vaccine efficacy for inactivated vaccines, for similar
antigen,usingrandomeffectsmodel,was67.3%(58.2%-77.9%).Vaccineeffectiveness
againstinfluenza-likeillnessforlivevaccines,usingrandomeffectsmodel,was31.4%
(24.8%-39.6%)andusingfixed-effectmodel44.3%(42.6%-45.9%).Vaccineeffectiveness
againstinfluenza-likeillnessforinactivatedvaccines,usingrandomeffectsmodel,was
32.5%(20.0%-52.9%)andusingfixed-effectmodel42.6%(38.3%-47.5%).
Conclusions
Influenza vaccines showed high efficacy in children, particularly live vaccines.
Effectivenesswaslowerandthedataonhospitalizationswereverylimited.
35
Pregled2013.
Broj15.
CroatMedJ.2013Apr;54(2):122-34.
VIRALETIOLOGYOFHOSPITALIZEDACUTELOWER
RESPIRATORYINFECTIONSINCHILDRENUNDER5
YEARSOFAGE-ASYSTEMATICREVIEW
ANDMETA-ANALYSIS
LukšićI1,KearnsPK2,ScottF2,RudanI2,CampbellH2,NairH2,3.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
CentreforPopulationHealthSciences,UniversityofEdinburgh,MedicalSchool,
Edinburgh,Scotland,UK
3
PublicHealthFoundationofIndia,NewDelhi,India
ivana.luksic@stampar.hr
1
Aim
Toestimatetheproportionalcontributionofinfluenzaviruses(IV),parainfluenzaviruses
(PIV),adenoviruses(AV),andcoronaviruses(CV)totheburdenofsevereacutelower
respiratoryinfections(ALRI).
Methods
The review of the literature followed PRISMA guidelines. We included studies of
hospitalizedchildrenaged0-4yearswithconfirmedALRIpublishedbetween1995and
2011. A total of 51 studies were included in the final review, comprising 56091
hospitalizedALRIepisodes.
Results
IVwasdetectedin3.0%(2.2%-4.0%)ofallhospitalizedALRIcases,PIVin2.7%(1.9%3.7%),andAVin5.8%(3.4%-9.1%).CVaretechnicallydifficulttoculture,andtheywere
detectedin4.8%ofallhospitalizedALRIpatientsinonestudy.Whenrespiratorysyncytial
virus(RSV)andlesscommonviruseswereincluded,atleastoneviruswasdetectedin
50.4%(40.0%-60.7%)ofallhospitalizedsevereALRIepisodes.Moreover,21.9%(17.7%26.4%)oftheseviralALRIweremixed,includingmorethanoneviralpathogen.Amongall
severeALRIwithconfirmedviraletiology,IVaccountedfor7.0%(5.5%-8.7%),PIVfor
5.8% (4.1%-7.7%), and AV for 8.8% (5.3%-13.0%). CV was found in 10.6% of viruspositivepneumoniapatientsinonestudy.
Conclusions
Thisarticleprovidesthemostcomprehensiveanalysisofthecontributionoffourviral
causes to severe ALRI to date. Our results can be used in further cost-effectiveness
analysesofvaccinedevelopmentandimplementationforanumberofrespiratoryviruses.
36
Pregled2013.
Broj16.
ScandJPublicHealth2013;41(4):333–335.doi:10.1177/1403494812471447
PATIENTSELF-REPORTEDADHERENCEFORTHEMOST
COMMONCHRONICMEDICATIONTHERAPY
BoskovicJ1,LeppéeM2,CuligJ2,3,EricM4.
SchoolofPharmacyandBiochemistry,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia
2
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
3
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
4
SchoolofMedicine,UniversityofNoviSad,NoviSad,Serbia
jelboskovic@gmail.com
1
Aims
To determine adherence to chronic disease medication measured by self-reported
questionnaire.
Methods
Thesurveywasconductedat106Zagrebpharmacies,andthequestionnairewasfilledout
bythestudysubjects.
Results
A total 1.357 diagnoses were reported by survey respondents (i.e., an average of 2.1
diagnosesperrespondent).Themostcommondiagnoseswerediseasesofthecirculatory
system(n=500;36.8%).Thegreatmajorityofstudysubjectsreportedforgetfulness(“I
justforgot”)asthemainreasonforskippingdrugdoses.
Conclusions
Amongthemanyreasonspeoplegivefornotadheringtodrugtreatment,forgetfulness
wasthemostcommon.Commonbarrierstoadherenceareunderthepatient'scontrol,so
thatattentiontothemisanecessaryandimportantstepinimprovingadherence.The
existenceofmorethanonecauseofriskconsiderablyincreasesthenonadherenceriskofa
patient.
Keywords:adherence;chronictherapy;self-report;Zagreb.
37
Pregled2013.
Broj17.
ActaAgriculturaeScandinavicaSectionB-SoilandPlantScience,2013
http://dx.doi.org/10.1080/09064710.2013.777093
SOILCONTAMINATIONASAPOSSIBLELONG-TERM
CONSEQUENCEOFWARINCROATIA
VidosavljevicD1,2,PuntaricD2,GvozdicV3,JergovicM4,MiskulinM2,5,PuntaricI6,
PuntaricE7,SijanovicS2.
1
VukovarGeneralHospital,Vukovar,Croatia
2
DepartmentofPublicHealth,SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayer
UniversityofOsijek,Osijek,Croatia
3
DepartmentofChemistry,JosipJurajStrossmayerUniversityofOsijek,Osijek,
Croatia
4
DepartmentofHealthEcology,ZagrebPublicHealthInstitute,Zagreb,Croatia
5
DepartmentofHealthEcology,PublicHealthInstituteofOsijek-BaranjaCounty,Osijek,
Croatia
6
SchoolofMedicine,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia
7
DepartmentofBiology,EnvironmentalSciencesDirection,FacultyofScience,Zagreb
University,Zagreb,Croatia
dinko.puntaric@stampar.hr
WarinCroatiaresultedinasignificantreleaseofcontaminantsintotheenvironmentasa
resultoftheuseofcombatassets,mainlyconventional,mostlyaimedatciviliantargets.
Theaimofthestudywastoinvestigatetheconcentrationofmetalsandmetalloidsinthe
soilsofeasternCroatia.Comparedwithsoilsamplesfromareasexposedtolowintensity
combat activity soil samples from areas exposed to heavy fighting had higher
concentrationsofAs,HgandPbthanallowedbynationallegislationforecologicfarming
as well as even higher concentrations of Hg than the maximum allowed values for
agricultureingeneral.DescriptivestatisticsshowsthatmeanvaluesofCu,Zn,Ni,Pb,Pand
Baareallhigherinsamplescollectedattheareasofhighcombatactivitycomparedwith
theonescollectedfromthelowcombatactivityareas.Sbconcentrationwaselevatedin
onelocation,whichcanalsobecorrelatedwithpopulationexposure.Theresultsofthe
principalcomponentanalysissuggestpossiblecorrelationbetweenthewaractivityand
thedegreeofcontaminationbythemetalsfoundinammunition.
Keywords:ammunition,environment,metals,metalloids,traceelements.
38
Pregled2013.
2)RADOVIOBJAVLJENIUCURRENTCONTENTS-U
(CC)UOBLIKUSAŽETKA
39
Pregled2013.
40
Pregled2013.
Broj1.
EurJPubHealth2013;AbstractBook
ADHERENCETOMEDICATIONINTHEMOST
COMMONCHRONICDISEASES
LeppéeM1,CuligJ1,2,MandicK3,SkesM1,Maric-BajsM1.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
3
UniversityHospitalCenter,Zagreb,Croatia
marcel.leppee@stampar.hr
1
Background
Priorresearchhasshownthatadherencetomedicationislow,whichisasignificantpublic
healthproblem.
Aims
Theaimwastodetermineeventuallydifferencetomedicationadherencebetweenthe
mostchronicdiseases.
Methods
Weconductedacross-sectionalsurveyusinga33-itemself-administeredquestionnaire
that included a convenience sample of 635 individuals who were collecting or buying
drugsforthetreatment ofchronicdiseases.Thesurvey was conductedat 106Zagreb
pharmaciesandthequestionnairewasfilledoutbythestudysubjectswithinstructions
andhelpprovidedbythepharmacist,whoadministeredthequestionnaire.Studysubjects
weredividedintotwogroups,withadherentdefinedasa“yes”responsetothestatement
thatthey“neverfailtotaketheirmedicationontime.”
Results
Thesurveyquestionnairelistedthe16mostcommonreasonsfornon-adherenceandthe
studysubjectshadtoanswerthequestionforeachofthesereasonsreportingitasthe
possible cause of his non-adherence. In our study population (n=635), non-adherent
subjectsprevailedoveradherentsubjects(n=370;58.3%vs.n=265;41.7%).Atotal1357
diagnoses were reported by survey respondents (i.e., an average of 2.1 diagnoses per
respondent). The most common diagnoses were diseases of the circulatory system
(n=500;36.8%)andendocrine,nutritionalandmetabolicdiseases(n=285;21.0%).Each
patientwasclassifiedintooneprimarychronicdiagnosis.Therewasnodifferenceinthe
proportionofself-reportedadherenceacrossthedistributionofnineprimarydiagnoses.
Thegreatmajorityofstudysubjectsreportedforgetfulness(“Ijustforgot”)asthemain
reasonforskippingdrugdoses,followedbybeingawayfromhomeandshortageofthe
drug(havingconsumeditall).Onlyinpatientswithdepressivedisorderthereasonswere
somewhatdifferent.
Conclusions
Researchonadherencehastypicallyfocusedonthebarrierspatientsfaceintakingtheir
medications. Common barriers to adherence are under the patient's control
(forgetfulness was the most common, so that attention to them is a necessary and
importantstepinimprovingadherence).Theexistenceofmorethanonecauseofrisk
considerablyincreasesthenon-adherenceriskofapatient.
41
Pregled2013.
Broj2.
EurJPubHealth2013;(Suppl).6thEuropeanPublicHealthConference,EUPHA,Brussels,
Belgium,13-16November2013.
CONSUMPTIONOFANTIDEPRESSANTSINCROATIA:
TRENDSINTHERATEOFHOSPITALIZATIONFOR
DEPRESSIONANDSUICIDE(2001-2010)
Polic-VizintinM1,StimacD1,TripkovicI2.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
PublicHealthInstituteofSplit-DalmatiaCounty,Split,Croatia
marina.polic-vizintin@stampar.hr
1
Aims
To assess the effect of antidepressant consumption on the rate of hospitalization for
depressionandsuicide.
Methods
Theepidemiologicalmethodofdescriptiveandanalyticalobservationwasusedin10-year
study.Hospitalizationdatawerecollectedforeverypatienthospitalizedfordepression.
Suicidedatawereobtainedfrommortalitystatistics.DataondrugutilizationfromZagreb
MunicipalPharmacywereusedtocalculatethenumberofdefineddailydoses(DDD)and
DDDper1000inhabitantsperday(DDD/TID)usingtheWHOAnatomical-TherapeuticChemicalmethodology.OnDDD/TIDcalculation,datafromthe2001censuswereused,
accordingtowhichthepopulationofZagrebwas770058.
Results
From 2001 to 2010, the rate of hospitalization for depression was reduced from
17.3/10,000to15.4/10,000.Themeanlengthofhospitalstaywasreducedfrom34.9to
31.2days.Therateofsuicidedecreasedfrom19.9/100,000to14/100,00.From2001to
2010,consumptionofantidepressantsincreasedby89,8%(from10.8to20.5DDD/TID)
inoutpatienthealthcare.Thehighestrisewasrecordedintheoutpatientconsumptionof
SSRI by 106% (from 6.9 to 14.2 DDD/TID). Outpatient consumption of nonselective
inhibitorsof monoamine reuptake decreased by 46% (from 3.9 to 2.1 DDD/TID). The
anxiolytic/antidepressantratiodecreasedfrom6,45to2.55.
Conclusions
Therateofhospitalizationfordepressiondecreased,themeanlengthofhospitalstaywas
reduced,therateofsuicidedecreased,whileconsumptionofantidepressants,especially
SSRI increased. The anxiolytic/antidepressant ratio as quality indicator decreased
significantly.Thesetrendsreflectanimprovedpsychiatricmanagementthroughintensive
programs,outpatientfollow-up,andtreatmentwithspecificantidepressants.Respective
educationoffamilyphysiciansinclinicalpsychopharmacologyisofutmostimportancefor
earlyrecognitionandtreatmentofmildandmoderatedepressivedisorders.
42
Pregled2013.
3)RADOVIOBJAVLJENIUDRUGIMINDEKSIRANIM
ČASOPISIMAUCIJELOSTI(INEXTENSO)
43
Pregled2013.
44
Pregled2013.
Broj1.
JournalofHygienicEngineeringandDesign,inpress
DETERMINATIONOFBOTANICORIGINOFTHE
CROATIANBLACKLOCUSTHONEY(ISTRIAREGION)
USINGMELISSOPALYNOLOGICALANALYSIS
Uršulin-TrstenjakN1,HrgaI2,StjepanovićB2,DragojlovićD3,LevanićD1.
PolytechnicofVaraždin,Varaždin,Croatia
2
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
3
MeteorologicalandHydrologicalInstituteofCroatia,Zagreb,Croatia
natalija.ursulin-trstenjak@velv.hr
1
InCroatia,thelargesthoneyproductionisrelatedtotheproductionofblacklocusthoney.
For the purpose of proving botanical and geographical origin of honey
melissopalynologicalanalysisisused-itincludesquantitativeanalysisofpolleninhoney,
i.e.thedeterminationoftherelativecontentofpolleninhoney.Theaimofthispaperisto
presenttheresultsofmelissopalynologicalanalysisoffortysamplesofblacklocusthoney
collected by the Istria region beekeepers during two seasons. The analyses of honey
samplesconfirmedthebotanicaloriginofhoneydefinedbythemanufacturer.Allofthe
collectedsamplesconformtothecriteriaofunifloralityaccordingtotherequirementsof
theCroatianregulations,whichprescribetheminimumof20%ofthepollengrainsofa
plantRobiniapseudacacia.
Conductingpollenanalysisonsamplesofblacklocusthoneyovertwoseasonshasledto
identifyingpollengrainsof36plantspecies.Themostcommononesarepollengrainsof
genus Robinia pseudacacia (family Fabaceae), rose family (Rosaceae), cabbage family
(Brassicaceae)andbeanfamily(Fabaceae).
Keywords:Blacklocusthoney,Botanicoriginofhoney,Melissopalynologicalanalysi
45
Pregled2013.
Broj2.
MedJad2013;43(1-2):23-31
UDIOMIKROELEMENATAUPOČETNOJI
PRIJELAZNOJHRANIZADOJENČADTE
HRANINABAZIŽITARICA
BošnirJ1,FilipovićVrhovacI1,RaczA2,AntolićS2,PuntarićD1.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
2
Zdravstvenoveleučilište,Zagreb
jasna.bosnir@stampar.hr
1
Usprkos preporuci o dojenju kao optimalnom obliku prehrane za dojenčad do šestog
mjesecaživota,višeod75%djeceuHrvatskojbivahranjenoizamjenskimindustrijskim
proizvodima.Ciljradajeispitatiudiomikroelemenataupočetnojiprijelaznojhraniza
dojenčadihraninabazižitaricadostupnimanatržištuHrvatske,usporeditiprikladnost
proizvoda s obzirom na preporučeni dnevni unos te s unosom pri prehrani isključivo
majčinim mlijekom. Drugi cilj rada je ispitati utjecaj različitih temperatura vode za
rehidraciju pripravaka na mikroelementarni sastav. Za kvantifikaciju je korištena
multielementarna tehnika masene spektrometrije s induktivno spregnutom plazmom.
Količine željeza, mangana i selena znatno variraju, dok je udio bakra i cinka prilično
ujednačen.Prijelaznoadaptiranomlijekosadržistatističkiznačajnovećekoličineželjeza
od početnog adaptiranog mlijeka, dok prosječni dnevni unos adaptiranoga mlijeka i
jednoga obroka hrane na bazi žitarica, osigurava 75% potreba dojenčadi za željezom
tijekomdrugihšestmjeseciživota.Dnevniunoscinkapremašujeprihvatljivigornjidnevni
unos,dokjednevniunosmanganakoddojenčadistarostitrimjesecaza40putavećiod
adekvatnoga.Trećinaproizvodaneosiguravanitipolovinupreporučenogdnevnogunosa
selena za dojenčad do 6 mjeseci. Statistički nije potvrđen utjecaj temperature na
smanjenjekoličinemikroelementa.
Ključneriječi:hranazadojenčad,mikroelementi,dnevniunos,ICP-MS
46
Pregled2013.
Broj3.
Arhivzahigijenuradaitoksikologiju,2013;64(2):93-8
ANTIFUGALNAIANTIPATULINSKAAKTIVNOST
GLUCONOBACTEROXIDANSIZOLIRANE
SPOVRŠINEJABUKE
BevardiM1,FreceJ2,MesarekD2,BošnirJ2,MrvčičJ2,DelašF2,MarkovK2.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
2
Prehrambeno-biotehnološkifakultet,Zagreb,Hrvatska
martina.bevardi@stampar.hr
1
Tretiranje voća fungicidima nakon berbe, uobičajeni je način suzbijanja plave plijesni.
Međutim, propadanje voća može se spriječiti i upotrebom antagonističkih
mikroorganizama,kaoštojebakterijaGluconobacteroxydans.Svrhaovogaradabilaje
izoliratiprirodnumikrobnupopulacijuspovršinejabukaiistražitimogućeinhibitorno
djelovanjeGluconobacteroxydans1Jnaplavuplijesan,Penicilliumexpansum,najvažnijeg
uzročnika kvarenja jabuka u skladištu. Najveća antifungalna aktivnost bakterije
primijećenajeizmeđu3.i9.dana,kadanijezabilježenporastkolonija,anakon12.dana
promjerkolonijeplijesnibiojemanjiza42,3%.IakoistraživanabakterijaGluconobacter
oxydans1Jnijeupotpunostiinhibiralarastplijesniujabučnomsokupokazalajevisoku
razinuučinkovitosti(od86%do95%).Gluconobacteroxydans1Jdjelomičnoinhibira
rastplijesniiupotpunostibiosintezupatulina,ovisnoovremenuiuvjetimauzgoja.
Ključne riječi: antagonistički mikroorganizmi, nakupljanje toksina, Penicillium
expansum,rastplijesni
47
Pregled2013.
Broj4.
JGlobHealth.2013;3:10401.doi:10.7189/jogh.03.010401.
EPIDEMIOLOGYANDETIOLOGYOFCHILDHOOD
PNEUMONIAIN2010:ESTIMATESOFINCIDENCE,
SEVEREMORBIDITY,MORTALITY,UNDERLYING
RISKFACTORSANDCAUSATIVEPATHOGENS
FOR192COUNTRIES
RudanI1,O'BrienKL2,NairH1,LiuL2,TheodoratouE1,QaziS3,LukšićI4,
FischerWalkerCL2,BlackRE2,CampbellH1;
ChildHealthEpidemiologyReferenceGroup(CHERG).
1
CentreforPopulationHealthSciencesandGlobalHealthAcademy,Universityof
EdinburghMedicalSchool,Edinburgh,UK
2
DepartmentofInternationalHealth,JohnsHopkinsBloombergSchoolofPublicHealth,
Baltimore,MD,USA
3
DepartmentofMaternal,Newborn,ChildandAdolescentHealth,WorldHealth
Organization,Geneva,Switzerland
4
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
ivana.luksic@stampar.hr
Background
TherecentseriesofreviewsconductedwithintheGlobalActionPlanforPneumoniaand
Diarrhoea(GAPPD)addressedepidemiologyofthetwodeadlydiseasesattheglobaland
regionallevel;italsoestimatedtheeffectivenessofinterventions,barrierstoachieving
high coverage and the main implications for health policy. The aim of this paper is to
providetheestimatesofchildhoodpneumoniaat the countrylevel.Thisshouldallow
nationalpolicy-makersandstakeholderstoimplementproposedpoliciesintheWorld
HealthOrganization(WHO)andUNICEFmembercountries.
Methods
Weconductedaseriesofsystematicreviewstoupdatepreviousestimatesoftheglobal,
regional and national burden of childhood pneumonia incidence, severe morbidity,
mortality, risk factors and specific contributions of the most common pathogens:
streptococcus pneumoniae (sp), haemophilus influenzae type b (hib), respiratory
syncytialvirus(RSV)andinfluenzavirus(flu).Wedistributedtheglobalandregionallevel estimates of the number of cases, severe cases and deaths from childhood
pneumonia in 2010-2011 by specific countries using an epidemiological model. The
modelwasbasedontheprevalenceofthefivemainriskfactorsforchildhoodpneumonia
withincountries(malnutrition,lowbirthweight,non-exclusivebreastfeedinginthefirst
four months, solid fuel use and crowding) and risk effect sizes estimated using metaanalysis.
48
Pregled2013.
Findings
Theincidenceofcommunity-acquiredchildhoodpneumoniainlow-andmiddle-income
countries (LMIC) in the year 2010, using World Health Organization's definition, was
about 0.22 (interquartile range (IQR) 0.11-0.51) episodes per child-year (e/cy), with
11.5%(IQR8.0-33.0%)ofcasesprogressingtosevereepisodes.Thisisareductionof
nearly25%overthepastdecade,whichisconsistentwithobservedreductionsinthe
prevalence of risk factors for pneumonia throughout LMIC. At the level of pneumonia
incidence, RSV is the most common pathogen, present in about 29% of all episodes,
followed by influenza (17%). The contribution of different pathogens varies by
pneumoniaseveritystrata,withviraletiologiesbecomingrelativelylessimportantand
most deaths in 2010 caused by the main bacterial agents - SP (33%) and Hib (16%),
accountingforvaccineuseagainstthesetwopathogens.
Conclusions
Incomparisonto2000,theprimaryepidemiologicalevidencecontributingtothemodels
of childhood pneumonia burden has improved only slightly; all estimates have wide
uncertaintybounds.Still,thereisevidenceofadecreasingtrendforallmeasuresofthe
burden over the period 2000-2010. The estimates of pneumonia incidence, severe
morbidity,mortalityandetiology,althougheachderivedfromdifferentandindependent
data,areinternallyconsistent-lendingcredibilitytothenewsetofestimates.Pneumonia
continues to be the leading cause of both morbidity and mortality for young children
beyondtheneonatalperiodandrequiresongoingstrategiesandprogresstoreducethe
burdenfurther.
49
Pregled2013.
Broj5.
Periodicumbiologorum2013;115:469-74
GERONTOLOGYPUBLICHEALTHMANAGEMENT
INCROATIA
Tomek-RoksandićS1,TomasovićMrčelaN1,SmolejNarančićN2,ŠostarZ1,
LukićM1,DurakovićZ2,LjubičićM3.
1
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
InstituteforAnthropologicalResearch,Zagreb,Croatia,
3
CroatianInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia.
spomenka.tomek-roksandić@stampar.hr
The gerontologic-public health service provided at primary health care level by the
Centers of Gerontology of the Public Health Institutes (PHI) in particular Croatian
counties,CityofZagrebandRepublicofCroatiaisbasedontheestablishedgerontologicpublic health parameters of health care needs and functional ability of the elderly in
institutional and non-institutional health care. Appropriate preventive gerontologic
programofprimarypreventionfortheelderlyhasalsobeenperformedbyGerontology
Centersinlocalcommunity,providingimmediategerontologicnon-institutionalcarefor
theelderly.Acomprehensiveapproachinhealthcareoftheelderly,withfamilymedicine
playingtheleadingrole,isensuredbyduecoordinationatthelevelofprimaryhealthcare
for the elderly as part of the gerontologic-public health service with a catchment
populationof30,000peopleolderthan65.
Thepublichealthrelevanceofhealthmanagementfortheelderlyatthesethreelevels
(superior,intermediaryandbasichealthmanagement)isbasedontheprimaryhealth
carefortheelderly.
Thestrategicgoalsisbasedonthemonitoring,studying,evaluationandreporting,with
coordinationandsupervisionoftheimplementationofhealthcareneedsoftheelderly
throughmonitoringofhealthcareneeds.
Keywords:healthmanagementfortheelderly,CentersofGerontologyofthePublicHealth
Institutes, Gerontology Centers, gerontologic-public health team, the measures of
gerontologic-publichealthcare.
50
Pregled2013.
Broj6.
Periodicumbiologorum2013;115:475-81
PROGRAMOFPRIMARY,SECONDARYANDTERTIARY
PREVENTIONFORTHEELDERLY
Tomek-RoksandićS1,Tomasović-MrčelaN1,Smolej-NarančićN2,ŠostarZ1,
1
2
3
LukićM ,DurakovićZ ,LjubičićM ,VučevacV.
1
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
2
InstituteforAnthropologicalResearch,Zagreb,Croatia,
3
CroatianInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia.
spomenka.tomek-roksandić@stampar.hr
The aging process is very individual and normal physiological phenomenon. This
indicates that the elderly are a heterogeneous group that requires individual
gerontological approach. The basis for the implementation of the program of healthy
agingrepresenttheirowndecisionsaboutpositivehealthbehaviors,thataremadeata
youngerageandinteractwithaneffectivehealthprogramsofpreventivehealthmeasures
fortheelderly.Aspartofevaluationoftheimplementationofthepreventiveprogramfor
theelderlyisimportanttodefinenegativehealthbehaviouroftheelderlyanddetermine
theriskfactorsofpathologicalageing.Primarypreventionfortheelderlyensuresnotonly
preventionofdeathinearlyoldagebutalsopreservationoffunctionalabilityindeepold
agethroughhealthpromotioninoldage.Theimplementationofsecondarypreventionin
healthcareoftheelderlypeopleresultsintimelydiagnosisofdiseasewhichcanstopits
furtherdevelopmentandhelpinitstreatment,nursingcareandrehabilitation.Tertiary
preventionincludesdifferenthealthproceduresthatpreventphysicalandmentaldecline
inadiseasedoldindividualanddevelopstheremainingfunctionalcapacity.TheProgram
of Healthcare Measures of Prevention for the Elderly is primarily carried out through
activeprimaryhealthcareinstitutionswithinlocal,regionalandnationalgerontological
centresoftheInstituteofPublicHealth.Implementationofpreventiveprogramsforthe
elderly can avert the development of a number of preventable diseases; for instance,
diabetes mellitus, obesity, hypertension, cerebrovascular and cardiovascular diseases,
cancer of the breast, ovaries, prostate, lungs, osteoporosis/fractures, incontinence,
mentaldisorders,respiratorydiseases.InCroatia,theprogrampromotesahealthyactive
aging,consistingofthe"Guideforactivehealthyaging“.
Keywords:active,healthyaging,gerontology,familymedicine,positivehealth
behaviour,Programofhealthpromotionfortheelderly,primaryprevention,secondary
prevention,tertiaryprevention,negativehealthbehaviour,Programofbasicpreventive
healthcaremeasuresforelderly.
51
Pregled2013.
52
Pregled2013.
4)OSTALIRADOVI
53
Pregled2013.
54
Pregled2013.
4.1)INOZEMNI
55
Pregled2013.
56
Pregled2013.
Broj1.
6thBlackSeaBasinconferenceonAnalyticalChemistry,Turkey,Trabzon,September
2013,BookofAbstract2013:228
VALIDATIONOFAMETHODFORDETERMINATIONOF
PHTHALATESINCOMMONUSEOBJECTS(TOYS
ANDCHILDCAREARTICLES)BYGASCHROMATOGRAPHYMASSSPECTROMETRY(GCMS)
MandićAndačićI,RanogajecA,SmitZ.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
ivana.mandic@stampar.hr
Phthalic acid esters (phthalates) are the most commonly used plasticizer in polyvinyl
chloride(PVC)basedproductsduetotheircompatibilityandsofteningcapability.Their
primarlyroleistosoftenpolyvinylchlorid(PVC),andthereforetheiruseiswidespreadin
productionofcommonuseobject.Theneedfordeterminationofphthalatesintoysand
childcare articles is related to the fact that they are potential cancerous. According to
directive 2005/84/EC, phthalates (bis(2-ethylhexyl) phthalte, dibutyl phthalate and
benzylbuthylphthalate)mustnotbeusedassubstancesorasconstituentsofpreparation
atconcentrationgreaterthan0,1%bymassoftheplasticmaterialintoysandchildcare
articles.
Thesameconditionsareapplicablefordiisononylphthalate,diisodecylphthalteanddi-noctylphthalateintoysandchildcarearticleswhichcanbeplacedinmouthbychildren.
Method for determination of phthalates in toys and childcare articles is based on
extraction of sample (1g), with dichloromethane on Soxtherm, followed by gas
chromatography mass spectrometry analyses of resultig extracts. Method is validated
accordingtoNormHRNEN14372:2004,withsomeimprovementsofextractiontime(4h
instead6h)andsamplequantity(1ginstead2g).Duringvalidationofmethodfollowing
valueshavebeenachived:recovery(83%-107%),limitofdetection(0,05%and0,01%),
limitofquantification(0,01%and0,02%),linearityrange(0,015-0,15%).
Obtained results satisfy given criteria of acceptability. Method is accredited in flexible
area,andcanbeusedfordeterminationofphthalatesincommonuseobjects.
Keywords:phalates,GCMS,commonuseobjects
57
Pregled2013.
Broj2.
2ndInternationalConferenceonEnvironment,ChemistryandBiology(ICECB2013)
Stockholm,Sweden,13.-14.December2013.
COMPARASIONOFFINEPARTICULATE
CONCENTRATIONSINURBANAREATRAFFICEXPOSED
AREAANDLANDFILLINTHEZAGREBCITY
MajićI,KrivohlavekA,ŠikićS,ŠostarZ.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
ivona.majic@stampar.hr
ThispaperpresentstheresultsofmeasurementoffineparticulatePM10inZagrebair,at
threedifferentlocations,duringtheyearsof2011and2012.
Air quality monitoring in Dr Andrija Stampar Institute of Public Health, began in
Decemberof2003.Themonitorsarelocatedatsitescharacterizedbydifferentexposure
toemissionsources:residentialurbanarea,areamainlyexposedtotrafficemissions,and
landfillareaalsocharacterizedbyhightrafficdensity.
Weeklybehaviorsofconcentrationlevelsareseparatelypresentedforthecoldandwarm
seasons of the year. The reduction of concentration levels is also observed during the
weekendscomparedtoworkingdays.
Concentration levels are quite uniform over the entire city, with the lowest values for
residentialareaofZagreb,highervaluesforsitewithhightrafficdensityandthehighest
forlandfillsite.
Workday behaviors generally show a progressive increase of the daily concentration,
reachingamaximuminthemiddleoftheweekfollowedbyadownwardtrendtowardsthe
minimum always observed on weekends. The reduction in concentration level is
consistent with observed reductions of the traffic volume between weekends and
workdaysandsignificanttrafficdecreaseonthe1stofNovember.
Keywords: PM10, urban air pollution, descriptive statistics, traffic emission, weekly
behavior,trafficdecreasingeffect
58
Pregled2013.
Broj3.
SEBValencia2013abstracts,Dempster,Talja(ed),Valencia,Spain.Societyof
ExperimentalBiology2013:165.
OXIDATIVESTRESSRESPONSEINTOBACCO
EXPERIMENTALLYEXPOSEDTOCADMIUMANDZINC
CvjetkoP,ŠikićS,Peharec-ŠtefanićP,TolićS,PavlicaM,BalenB.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth
sandra.sikic@stampar.hr
Abstract
Becauseoftheirpersistence,heavymetalsofeithernaturaloranthropogenicoriginare
consideredtobethemostcommonenvironmentalpollutants.Therefore,theeffectsof10
and15μMcadmium(Cd),anonessentialtoxicelementand25and50μMzinc(Zn),an
essentialmicronutrient,wasinvestigatedintobaccoplantsafterexposuretoeachmetal
aloneortotheircombinations.TheassessmentofCdandZncontents,inbothshootsand
rootoftobaccoplants,showedthatbothmetalsaccumulatewithtime,butwhenpresentin
combination, they reduced uptake of each other. As result, leaves exhibited oxidative
stress in all treatments except the one with individual Zn concentrations. In roots,
increasedMDAandproteincarbonylcontentwasrecordedaftertreatmentwitheither10
or15μMCd,althoughincombinedtreatments25and50μMZnsignificantlyreduced
measuredvalues.Amongtheinvestigatedantioxidativeenzymes,activityofSOD,PPXand
APX was elevated in both leaves and roots after exposure to either Cd concentration,
whose effect was substantially alleviated by addition of Zn. Interestingly, CAT activity
failedtoshowanydifferencebetweenappliedtreatmentsinleaves,whileinrootsCAT
activitywassignificantlyreducedinalltreatmentscomparedtocontrol.Inconclusion,
combinedtreatmentsshowedlowervaluesofoxidativestressparametersincomparison
totreatmentswitheithermetalalone,whichindicatesalleviatingeffectofZnonoxidative
stressinCd-treatedplants.
59
Pregled2013.
Broj4.
Congress:Breakingdownthebarriers,London27-29June2013.Abstractbook42.
REGIONALDIFFERENCIESINDRINKINGHABITSAMONG
CROATIANADOLESCENTS
KuzmanM1,Pavic-SimetinI1,MarkelicM1,Pejnovic-FranelicI1.
CroatianNationalInstituteofPublicHealth
marina.kuzman@stampar.hr
1
Foryoungpeoplecontextualfactorsasbehaviourofadultsandpeersmakemodelsand
influencemanyhabits,drinkinghabitsincluded.Especiallyvulnerableperiodisearlyand
middleadolescence.
DatafrominternationalsurveyESPAD1995-2011wereanalysed(studentsaged15-16,
nationallyrepresentativesample).Variablesofdrinkinghabitsandselectedproblemsor
consequencesofriskydrinkingwereanalysed.
The frequency of drinking among Croatian adolescents is increasing in the surveyed
period, more among females than in males. Selected variables were analysed for both
gendersregionally(northern,eastern,southern,western,middleregionandtheCityof
Zagreb).
All drinking parameters were highest in the northern Croatian region, except
drunkennessinthepast12months(higherforbothgendersinthewesternregion-OR1,5,
CI1,096-1,984fortheboys;OR1,3,CI1,004-1,754forthegirls)anddrunkennessinthe
past30daysforthegirls(OR1,5;CI1,064-2,087).Adolescentsfromsouthernregionhad
lessriskydrinkinghabitsforthegirlsaswellfortheboys.Thelowestprobabilityforthe
youngageofthefirstdrunkenness(13yrsorless)hadgirlsfromeasternregion.Boysform
the City of Zagreb had less probability for risky drinking for three, and girls for two
variables.Forthosewhohaddrunkalcoholtheconsequencesasproblemsinschoolwere
lessprobableinthesouthernregion(OR0,58,CI0,443-0,752).Problemswiththepolice
weremoreprobableinthewesternregion(OR1,53,CI1,149-2,037)andnecessityofthe
hospital treatment more probable in the western region (OR 1,83, CI 1,072-3,121)
Drinkinghabitsamongadolescentsareinfluencedbythepeergroupbutreflectedalsothe
contextualenvironment.Preventiveprogramsshouldthereforebeencreatedaimingatall
stakeholdersinvolvedinthebehaviouralprocess,includingeducation,availability,traffic
measures,advertisementandpricingpolicy.
60
Pregled2013.
Broj5.
IIndInternationalScientificandScienceConference„Trendsineducationand
rehabilitationofPersonswithDisabilities”,Šabac,Serbia,25-27October2013.
QUALITYLIFEIMPROVEMENTOFPEOPLEWITH
INTELLECTUALDISABILITIESTHROUGHOUTART
THERAPYANDMOVEMENTREHABILITATION
THERAPYPROGRAMS
ŠkesM1,LukavečkiV2,KličekM2.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
Ozana–Social-humanitarianorganizationandDailyCenter,
marija.skes@stampar.hr
1
Objective
One of the main goals of National Strategy of Equal Opportunities for People with
Disabilitiesfrom2007to2015istheencouragementoftheirfullparticipationinfamily
andcommunitylife.Peoplewithdisabilitiesmake11,6%oftheCityofZagrebsocietyin
2012and82%ofthemlivewithinfamily.Accordingtothedamagetypewhichcauses
disability,intellectualdisabilitymakes3,3%oftotaldisabledpopulation.
Description
DailycenterandsocialhumanitarianorganizationOzanaconductstheProgramofbasic
perceptive motor stimulation aiming for development of motor, perception,
communication,emotional-socialandcognitiveskillsinpersonsaged16andolder.The
center organizes different activities of rehabilitative-therapeutic nature such as
handicraft workshops, ceramics workshops, independent living workshops, art
workshops, music workshops, drama sections, sports activities and environmental
workshops. The projects aims to develop preserved cognitive skills and facilitates the
acquisition of new skills and knowledge in matters of creative expression, emotional
development, motor abilities, social competences as well as independence and selfconfidence.Everysinglemeanofexpressionusedinart-therapy,whetherit'saform,aline
or a color, has its own therapeutic effect. Parents, college students, primary school
students, volunteers and other member of community also participate in these
workshops. By participating in this project in wider local community they change the
usualperception,i.e.it'sthemwhohelpothers.Itmakesthemfeelmorevaluableand
raisestheirself-respectlevelandrespectforothersaroundthem.Inthatwaytheychange
prejudicesandraisepublicawarenessforcapabilitiesofpersonswithdisabilities.
Conclusion
Alongwithstandardmethodsofprevention,education,therapyandrehabilitation,theuse
ofdifferentsupportivecomplementarymethodsisveryimportantinsustaininggrowth
andphysicalandmentaldevelopmentofpeoplewithintellectualdisabilities.Civilsociety
organizationscontributesignificantlytothecreationofapositivepublicimageofpeople
61
Pregled2013.
withdisabilitiesandtheirneedsandtherebypromotetheirinvolvementincommunity
life.High-qualitynon-institutionalencouragementisbeingimprovedoverthelong-term
inordertogivepeoplewithdisabilitiesafreedomofchoiceandensurethembetterquality
oflife.
62
Pregled2013.
Broj6.
17thAnnualESPACOMPMeeting,Budapest,Hungary,14-16November2013.
THERELIABILITYOFADHERENCETOMEDICATION
SELF-REPORTINGSCALES
CuligJ1,2,LeppéeM1,CuligB2.
1
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
josip.culig@stampar.hr
Introduction
There are a number of approaches to study medication-taking behavior. Self-report measureshaveshownthebenefitsofbeingcheap,easytoadminister,non-intrusive,and
able to provide information on attitudes and beliefs about medication. Potential
limitationstoself-reportsare:the abilitytounderstandtheitems,andwillingnessto
discloseinformation.Thesecanaffectresponseaccuracyandthusquestionnairevalidity.
Methods
AcomputerizedsystematicsearchofthePubMeddatabasesidentifiedarticlesonscales
for medication adherence measuring using the MeSH terms medication adherence,
compliance,andpersistencecombinedwiththetermsquestionnaireself-report.
Adherencescalesareidentifiedmostlyintheperiod2005-2012.Articleswereincludedif
they evaluated or reviewed self-reported adherence medication scale applicable at
chronicdiseasesandwithgoodcoefficientofinternalconsistencyreliabilitydetermined
byCronbach'sα(alpha).
Results
A total number oft hundred articles were identified. Of them, 20% (20 of 100) were
includedinthereviewbecauseoftheirrelevancetothetopicofresearch.Weaddedanew
scaleformeasurementadherence,whichwasappliedinthestudythatwasdesignedasa
cross-sectional survey by using a self-administered 33-item questionnaire (Culig
adherencescale).Thequestionnairelisted16commonreasonsfornonadherenceand
studysubjectshadtoanswerquestionsoneachofthesereasonsasthepossiblecauseof
his/hernonadherence.Thisfinal16-itemscalehadgoodinternalconsistencyreliability
(Cronbach'salpha=0.89).
Conclusion
There are many self-report scales for measuring medication adherence Due to the
differentnatureofthediseases,thereisnogold-standardscaleformeasuringuniversal
medicationadherencerate.Someoftherecentlyintroducedscaleshaveshown better
internalconsistencyreliabilitythanthemorepopularone(Morisky).
63
Pregled2013.
Broj7.
ISPOR-16thAnnualEuropenCongress,Dublin,Ireland,2-6November2013.
IMPACTOFPATIENTS'ADHERENCETOMEDICATION
ANDPHARMACOECONOMICANALYSIS
CuligJ1,2,LeppéeM1,CuligB2.
1
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
josip.culig@stampar.hr
Objectives
Pharmacoeconomicresearchisappliedtomeasureandtocomparethecosts,risksand
benefitsoftherapies.Itdeterminesthealternativesofthebesthealthoutcomeforthe
resources invested. The cost is measured in monetary terms. The results of the
pharmacoeconomic analysis depend on several factors, one of which is adherence to
medication.Pooradherencetotreatmentcompromisestheeffectivenessoftreatment,
whichmightbeacriticalissueinthehealthoutcomeandqualityoflifeofpatients.The
rates of patient's adherence vary. METHODS A Croatian self-reported cross-sectional
study revealed that 60% of patients are non-adherent to medication. Therefore, this
shouldbetakenintoaccountasaweightingfactorinpharmacoeconomicanalyses.
Results
Case study: A budget impact analysis was performed to introduce ticagrelor, a novel
antithromboticagentintheCroatianpharmaceuticalmarket.Thisagentwascomparedto
clopidogrelasareferencedrug.Theinitialefficacydatawasextrapolatedfromonelarge
comparativestudy(PLATO).Accordingtopublisheddata,thepatientadherenceratewas
82%.TheBudgetImpactAnalysis(BIA)wasnegative(-3,8millHRK–localcurrency).
Whenweperformedtheanalysisassumingthe100%adherencerate,theimpactwas-3,6
millHRK.TheadherencerateforcardiovascularchronicpatientsinCroatiawas42%.The
negativeimpactwasmorepronounced(-4,1millHRK).
Conclusion
Adherencetodrugtherapiesareimportantdeterminantsforsuccessfulmanagementand
it also impact on the economics of disease management. In our study the patients'
adherenceratehasasignificantinfluenceontheBIAresults.Theresultsofthisstudyareof
interesttoawiderangeofstakeholders,fromprescribersandpatients,tohealth-care
policymakers.
64
Pregled2013.
Broj8.
23ndEuropeanMeetingonHypertensionandCardiovascularProtection(ESH2013)
SELF-REPORTEDADHERENCEFORTHECHRONIC
MEDICATIONTHERAPY
LeppéeM1,CuligJ1,2,Maric-BajsM1.
1
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
marcel.leppee@stampar.hr
Objective
Adherenceisacomplexbehavioralprocessstronglyinfluencedbytheenvironmentsin
whichpeoplelive,healthcareproviderpractice,andhealthcaresystemsdelivercare.
Medication adherence usually refers to whether patients take their medications as
prescribedandwhethertheycontinuetotakeaprescribedmedication.
DesignandMethod
The cross-sectional survey was conducted at 106 Zagreb, Croatia pharmacies and the
questionnairewasfilledoutbythestudysubjects.Weuseda33-itemself-administered
questionnairethatincludedaconveniencesampleof635individualswhowerebuying
drugsforthetreatmentofchronicdiseases.Studysubjectsweredividedintotwogroups,
withadherentdefinedasa“yes”responsetothestatementthatthey“neverfailtotake
theirmedicationontime.”
Results
Inourstudypopulation(n=635),non-adherentsubjectsprevailedoveradherentsubjects
(n=370; 58.3% vs. n=265; 41.7%). The most common diagnoses were diseases of the
circulatory system (n=500; 36.8%) and endocrine, nutritional and metabolic diseases
(n=285; 21.0%). The great majority of study subjects reported forgetfulness (“I just
forgot”)asthemainreasonforskippingdrugdoses,followedbybeingawayfromhome
andshortageofthedrug(havingconsumeditall).
Conclusions
Nonadherence to medication is a growing concern to patients, physicians, healthcare
systems,andotherstakeholdersbecausethatitisprevalentandassociatedwithadverse
outcomes and higher costs of care. There is usually no single reason for medication
nonadherence,andthereforemustbeacomprehensiveapproachtoimproveadherence.
65
Pregled2013.
66
Pregled2013.
4.2)DOMAĆI
67
Pregled2013.
68
Pregled2013.
Broj1.
3.Nacionalnakonferencijaosigurnostiikakvoćipčelinjihproizvoda.Novitrendovi,
Opatija,22.ožujak2013,Zborniksažetaka.
MELISOPALINOLOŠKEKARAKTERISTIKENAJVAŽNIJIH
VRSTAMEDAUREPUBLICIHRVATSKOJ
HrgaI,StjepanovićB.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
ivana.hrga@stampar.hr;barbara.stjepanovic@stampar.hr
Melisopalinologijailipeludnaanalizamedazauzimaznačajnomjestoukontrolikvalitete
pčelinjih proizvoda te je uvrštena u i zakonsku regulativu. Uz senzorsku i fizikalnokemijske analize ista se koristi za određivanje i kontrolu botaničkog i zemljopisnog
podrijetlameda.Botaničkopodrijetlomedaodnosisenapeludnispektarbiljnihvrstakao
izvoranektara,ageografskopodrijetlonasastavpeludnihzrnacabiljakakarakterističnih
zaodređenopodručje.Morfološkeznačajkepeludispecifičnesuzabiljnesvojtetesepelud
može smatrati pouzdanim parametrom u identifikaciji biljaka. Harmonizirana metoda
obuhvaća kvantitativnu i kvalitativnu analizu peludi i drugih bioloških čestica
suspendiranihumedu.Tijekom2012.godineukupnojeanalizirano98uzorakameda,od
kojih20%nijeodgovaralodeklaracijiproizvođačapremaPravilnikuokakvoćiuniflornog
meda(N.N.122/2009).Provedenimanalizamauzorakameda,78uzorakadeklariranoje
kaouniflorni,18kaomultiflornimedtedvakaomedljika.Svih28uzorakakestenovog
medasuzadovoljilikriterijeuniflornosti,audiopeludikestenaiznosioje86-99%.82%
uzorakamedakaduljenijezadovoljilokriterije,audiopeludikaduljeiznosioje0-22%.
Također,38%uzorakamedalipe(udiopeludi6-81%)te21%uzorakamedabagrema
(udio peludi 2-81%) nisu zadovoljili kriterije uniflornosti. Analize uzoraka meda,
determinacija i broj peludnih zrnaca u uzorku meda, provedene su kvalitativnom
metodom prema normi DIN 10760:2002-05. Peludna zrnca su determinirana i
kvantificiranamikroskopiranjem(svjetlosnimikroskoppripovećanju400x)izpreparata
dobivenogiznetopljivogsedimentauzorkamedanakoncentrifugiranjaotopinemeda.
Prebrojavanoje500peludnihzrnacauvidnimpoljimaraspoređenimpocijelojpovršini
preparatatejeudiopojedinevrstepeludiizraženkaopostotakodukupnogbrojapeludi.
Peludnazrncadeterminiranasuuglavnomdorazineporodiceilirodaarjeđedorazine
vrste. Za determinaciju su korišteni melisopalinološki priručnici, palinološki atlasi te
vlastitakomparativnazbirkapeludnihzrnaca.Zaštokvalitetnijuanalizukakvoćemeda
neophodnojeosimmelisopalinološkeprovestiisenzorskutefizikalno-kemijskeanalize.
Melisopalinološkaanalizazahtjevaosnovnobotaničkoznanje,velikoiskustvoanalitičara
pri prepoznavanju peludnih zrnaca, opsežnu komparativnu zbirku peludi i osim
svjetlosnemikroskopijeuzahtjevnijimanalizamakorištenjeelektronskemikroskopije.
Ključneriječi:melisopalinologija
69
Pregled2013.
Broj2.
4.Hrvatskibotaničkisimpozijsmeđunarodnimsudjelovanjem,Split,27-29.rujan2013,
Knjigasažetaka.
ODREĐIVANJEBOTANIČKOGIGEOGRAFSKOG
PODRIJETLAKONTINENTALNIHMEDOVAHRVATSKE
HudinaT1,MitićB1,HrgaI2,B.Stjepanović2,D.Lasić2,I.Nemet3,S.Rončević3.
BotaničkizavodsBotaničkimvrtom,Biološkiodsjek,Prirodoslovno-matematički
fakultet,Zagreb,Hrvatska
2
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
3
Zavodzaanalitičkukemiju,Kemijskiodsjek,Prirodoslovno-matematičkifakultet,
Zagreb,Hrvatska
tomislav.hudina@gmail.com
1
Uljudskojprehranimediostalipčelinjiproizvodidobivajusvevažnijuulogu.Kakobisena
tržište stavljali samo oni proizvodi koji su zdravstveno ispravni provode se različite
analize.Analizeseprovodeiusvrhuodređivanjageografskogilibotaničkogpodrijetla
medova.Imajućitonaumuanaliziralismo25uzorakamedovaizkontinentalneHrvatskes
ciljem određivanja njihovog botaničkog i geografskog podrijetla. Određivan je sastav
peludnihzrnacatesadržaj17odabranihkemijskihelemenata.Sastavpeludnihzrnaca
određivan je determinacijom peludi ekstrahirane otapanjem 10 g meda u 20 ml
destiliranevodenakončegasedobivenaotopinacentrifugira,adobivenitalogpeludnih
zrnaca nanosi na mikroskopsko stakalce. Peludna zrnca zatim su fiksirana i obojena
pomoću gelvatola te je provedena determinacija pod svjetlosnim mikroskopom. Za
potrebe kemijske analize mikrovalnom razgradnjom s koncentriranom dušičnom
kiselinomivodikovimperoksidomrazgrađenojepo5gmeda,nakončegasedobijebistra
otopina.Taotopinazatimjekorištenazaodređivanjeudjelaelemenatapomoćumetode
atomskeemisijskespektroskopijeuzinduktivnospregnutuplazmu.Izdobivenihrezultata
proizlazizaključakdaprilikomutvrđivanjabotaničkogigeografskogpodrijetlamedova
nijedovoljnoprovestisamopalinološkuilisamokemijskuanalizunegojepotrebnote
dvijeanalizekombinirati.Akoseprovedesamoanalizasadržajakemijskihelemenatanije
mogućeodreditinibotaničkonigeografskopodrijetlouzoraka,alisepomoćuteanalize
moguuspješnoeliminiratipogrešneinterpretacijesastavapeludnihzrnacauuzorcima
medova. Određivanje preciznog geografskog podrijetla nije moguće zbog sličnosti u
sastavu flore, ali se podrijetlo može odrediti na razini regije. Važno je naglasiti da je
prilikom interpretacije rezultata analiza potrebno na umu imati metode iz pčelarske
praksekakobizaključakopodrijetlumedovabioispravan.Statističkaanalizapokazalaje
grupiranjeuzorakamedovaučetirikategorije,tj.cvjetne,bagremoveikestenovemedove
izsredišnjeHrvatsketejedanizdvojeni,kontrolniuzorakizmediteranskeregije.
70
Pregled2013.
Broj3.
Osmihrvatskiznanstveno-stručniskupsmeđunarodnimsudjelovanjem“Zaštitazraka
2013”,Šibenik,9-14.studeni2013.
USPOREDBAKONCENTRACIJASO2UGRADSKOJZONII
ODLAGALIŠTUOTPADAGRADAZAGREBA
MajićI,KrivohlavekA,ŠikićS.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
ivona.majic@stampar.hr
Jedan od najčešćih polutanata zraka je sumporni dioksid. Nastaje kao posljedica
sagorijevanjafosilnihgorivabogatihsadržajemsumpora.Višeod90%sumporaizgoriva
emitiraseuoblikusumpornogdioksida(SO2).Glavnijeuzročniknastajanjatzv.kiselih
kiša i relativno se kratko vrijeme zadržava u atmosferi (nekoliko dana). U određenim
vremenskimrazdobljima(zimi,zbogzagrijavanja)stalnojeprisutanuzrakunaseljenih
mjesta.Štetnodjelujenaorganizamčovjeka,naročitonadišnisustav.
SvrhaovogradabilajeanalizadnevnihvarijacijakoncentracijaSO2ugradskojzoni
urbanesredineinaodlagalištuotpadaJakuševecteusporedbakoncentracijanavedenog
polutantananavedenimpodručjima.
Koncentracije sumpornog dioksida (SO2) bile su mjerene metodom ultra-violentne
fluorescencije,mjerniminstrumentimasmještenimuautomatskimpostajamanalokaciji
Mirogojskacesta16,naudaljenosti5modprometniceiunaseljuJakuševecuneposrednoj
bliziniodlagalištaotpada.
Prosječne24satnekoncentracijesumpornogdioksida(SO2)bilesunajvišeuzimskom
razdobljuitonaJakuševcu(11-51µg/m3zraka)doksuuMirogojskojizmjereneznatno
niže vrijednosti i kretale su se u (1-37 µg/m3 zraka). Srednja vrijednost iznosila je 11
µg/m3zaMirogoj,odnosno19µg/m3zaJakuševec.Uljetnomperiodukoncentracijesuse
kretaleizmeđu(1-12µg/m3zraka)naMirogojuodnosno(1-25µg/m3zraka)naJakuševcu,
dokjesrednjadnevnakoncentracijaiznosila4µg/m3zaMirogojsku,odnosno17µg/m3na
Jakuševcu.
Rezultatiovogaradapokazujudasuzasjeverniurbanidiograda-Mirogojkoncentracije
sumpornogdioksida(SO2)značajnonižeiuzimskomiuljetnomrazdobljuuodnosuna
Jakuševec. Važno je napomenuti da su na obje lokacije koncentracije znatno niže od
graničnevrijednosti(GV)zanavedenipolutant.
Ključneriječi:SO2,kiselekiše,polutantzraka,urbanasredina,odlagališteotpada
71
Pregled2013.
Broj4.
XXIII.Hrvatskiskupkemičaraikemijskihinženjera,Osijek,21-24.travanj2013,Knjiga
sažetaka,HKDI/Kemijauindustriji
ODREĐIVANJEADSORBILNIHORGANSKIVEZANIH
HALOGENA(AOX)UVODI
JukićM,SimonM,LazićV,KrivohlavekA,ŠikićS,OžićS.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
mirela.jukic@stampar.hr
Adsorbilniorganskivezanihalogeni,AOX(engl.Adsorbableorganicallybondhalogens,
AOX)predstavljajumjeruzasumuorganskivezanihhalogena(klor,bromijod)kojisepod
određenimuvjetimaadsorbirajunaaktivnomugljenu.Tomogubitijednostavnehlapljive
tvarikaonpr.kloroformilisloženemolekulekaoštosudioksiniifurani.Upravonjihova
značajna toksičnost i rasprostranjenost u okolišu zahtijevaju kontinuirano praćenje.
AnalizaseprovodinainstrumentuStandardmultiX2000(AnalytikJenaAG)premametodi
HRNEN1485:2008[1].Halogeniraniugljikovodiciseizuzorkavodekoncentrirajuna
aktivnom ugljenu, dok se anorganski halogenidi uklanjaju ispiranjem otopinom natrij
nitrata.Aktivniugljensezatimspaljujeustrujikisikana950°Cpričemunastajuhidrogenhalidi, ugljični dioksid i voda. Nakon sušenja sagorjevnih plinova, halidi se određuju
mikrokulometrijski, a rezultati se izražavaju kao koncentracija klorida. Granica
kvantifikacijemetodeje0,05mgClL-1.
UovomraduprikazanisurezultatiAOX-aizmjerenihuotpadnoj,površinskojipodzemnoj
voditijekom2012.godine.Analiziranojeukupno357uzoraka,odtogasu263uzorka
otpadnevode,66uzorakapovršinskevodei28uzorakapodzemnevode.Najvišidobiveni
rezultatuotpadnojvodije(4,4±0,98)mgClL-1,upovršinskojvodi(0,08±0,02)mgClL-1,au
podzemnojnisudetektirani.
[1]HRNEN1485:2008Kakvoćavode-Određivanjeadsorbilnihorganskivezanih
halogena(AOX)(ISO9562:2004;ENISO9562:2004)
72
Pregled2013.
Broj5.
Stručniskup„Otpadjekorisnasirovina,anesmeće“,Zagreb,1-4listopad2013,Zbornik
radova
DESETGODINAAKREDITACIJEZAVODAZAJAVNO
ZDRAVSTVO„DR.ANDRIJAŠTAMPAR“
NormaHRNENISO/IEC17025:2007
KrivohlavekA,Devčić-JerasA,ŠikićS.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
adela.krivohlavek@stampar.hr
Akreditacija je ocjenjivanje i potvrđivanje stručne i tehničke osposobljenosti tijela za
ocjenjivanjesukladnosti.RepublikaHrvatskaosnovalajeUredbomVladeRH2004.godine
Hrvatskuakreditacijskuagenciju(HAA)kojajepreuzelaaktivnostiakreditacijeodDZNMa. Kao nacionalnotijelozaakreditaciju,HAAjepotpisnik multilateralnihsporazuma o
priznavanjuakreditacijeuEuropisEuropskomorganizacijomzaakreditaciju(EAMLA)iu
svijetusMeđunarodnomorganizacijomzaakreditacijulaboratorija(ILACMRA).
MeđuprvimauHrvatskoj,8.prosinca2003.godine,tadašnjiZavodzajavnozdravstvo
Grada Zagreba akreditirao je Službu za zdravstvenu ekologiju prema normi HRN EN
ISO/IEC17025.Bilajeto17.akreditacijalaboratorijauRepubliciHrvatskoj,akosegledaju
sve djelatnosti i prva akreditacija Zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj.
TrenutnosuuRHpotojnormiakreditirana173ispitnalaboratorija.Polazećiodčinjenice
da akreditacija olakšava svjetsku trgovinu i pomaže akreditiranim laboratorijima
dokazatikompetencije,važnojenaglasitidajedesetgodinaakreditacijeSlužbezazaštitu
okolišaizdravstvenuekologijuznačajanpokazateljradaZavodazajavnozdravstvo„Dr.
Andrija Štampar“ koji je predvodnik u promicanju važnosti udovoljavanju zahtjevima
akreditacijeirazvojunacionalnetehničkeinfrastrukturezakvalitetu.
U skladu s ciljem kvalitete za 2013. godinu, od 26.06.2013. do 02.07.2013. godine
proveden je zahtjevni ponovni akreditacijski postupak Službe za zaštitu okoliša i
zdravstvenuekologijupremanormiHRNENISO17025.Uakreditacijskipostupakbiloje
uključeno9ocjeniteljaiz8područjaakreditacije.Dosadajeakreditirano136metodaod
čegaje30%ufleksibilnompodručjuakreditacije.
Ključneriječi:akreditacija,kvaliteta,parametrivalidacije,prikladnostmetode,validacija
73
Pregled2013.
Broj6.
Novitrendovi/NationalConferenceOnTheSafetyAndQualityoftheBeehiveProducts.
NovelTrends,Opatija,22.ožujak2013,Zborniksažetaka/BookofAbstracts.
INSTITUCIONALNOPRAĆENJEUPORABEANTIBIOTIKA
UPČELINJIMPROIZVODIMA
KrivohlavekA.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
adela.krivohlavek@stampar.hr
Antibioticisuoniproduktimetabolizmabakterija,plijesni,gljivica,rjeđevišihbiljaka,koji
već u niskim koncentracijama sprječavaju rast mikroorganizama (MO) ili ih ubijaju.
Bakterijskebolestipoputameričke(Bacilluslarvae)ieuropske(Streptococcuspluton)
gnjiloćenajčešćesubolestipčela.Ekstremnosuopasnezapčeleteponekadizazivajubrzo
iukupnopropadanjepčelinjihzajednica.Vrlolakoseprenosesjednepčelinjezajednicena
druguizbogtogapredstavljajuvelikuopasnostzaproizvođačemeda.Kakobisepovećao
imunitetpčelatespriječilebolestikaopreventivnametodakoristiseiishranapčelauz
dodataksulfonamidaidrugihantibiotikauzimskomiranoproljetnomperiodu.Antibiotici
sekoristeiuterapeutskesvrheakojebolestvećnastupila.
Za analizu sulfonamida i kloramfenikola u uzorcima meda proizvedenog u Hrvatskoj
primijenjena je vlastita analitička metoda razrađena, validirana i akreditirana prema
NormiHRNIEC/ISO17025:2007.Od2001.do2012.godineuzorcimedasuprikupljanii
analiziranitekućinskimkromatografomvezanimnaspektrometarmasakaodetektor.Svi
uzorcisudoobradečuvaniusuhomitamnomprostorunasobnojtemperaturi.Uzorcisu
dostavljeni bilo od privatnih proizvođača (60%) ili tijela lokalne samouprave (40%).
Sulfonamidi su analizirani u 306 uzoraka meda, a u 220 uzoraka analiziran je
kloramfenikol.
Maseniudjelipojedinihsulfonamidaurazličitimvrstamamedabilisuizmeđu10,0µgkg-1i
133 µg kg-1. Detektirani su sljedeći sulfonamidi: sulfadimetoksin koji je najučestaliji,
slijede sulfametoksazol, sulfametizol, sulfadiazin. Sulfadoksin, sulfametoksin i
sulfamerazin detektirani su u po jednom uzorku. Od 40 uzorka koji su sadržavali
sulfonamideu35uzorkadetektiranajesamopojednaaktivnakomponenta,doksuu5
uzorka detektirana po dva analita. Niti u jednom uzorku nije pronađeno više od dva
sulfonamida.
Odukupno220analiziranihuzorakameda,kloramfenikoljedetektiransamoutriuzorka
meda, u masenim udjelima od 0,54 µg kg-1 do 1,8 µg kg-1. Pozitivni uzorci dodatno su
identificirani i kvantificirani analizom ekstrakta sustavom tekućinske kromatografije
spregnuteskvadrupolnimspektrometrommasaLC-MS/MSštojeuskladusPravilnikom
oprovođenjuanalitičkihmetodaitumačenjurezultata(NN2/05).
Trenutna legislativa vezana uz antibiotike u medu u Republici Hrvatskoj (Pravilnik o
farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene
74
Pregled2013.
količinereziduauhraniživotinjskogpodrijetlaNN25/11)usklađenajesEUDirektivama
(EU Council Directive 2001/110/EC; No 37/2010; Council regulation 2377/90,
Commission Decision 2002/657/EC) prema kojoj je prisustvo antibiotika u medu
nedozvoljeno.
Ključneriječi:analitika,antibiotici,sulfonamidi,kloramfenikol
75
Pregled2013.
Broj7.
Drugihrvatskikongreszdravstveneekologijesmeđunarodnimsudjelovanjem,Zagreb,
24.–26.travnja2013.
VAŽNOSTPRAĆENJACITRININAUŽITARICAMANA
PODRUČJUREPUBLIKEHRVATSKE
BevardiM1,OžićS1,BošnirJ1,BudečM1.
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
jasna.bosnir@stampar.hr
1
Ciljisvrha
U odabranim žitaricama s područja Republike Hrvatske utvrditi količinu mikotoksina
citrininatedobivenevrijednostiusporeditisonimaobjavljenimudostupnojliteraturi.
Materijaliimetode
Kaomaterijaluovomradukorištenisuuzorcipšenicedostavljeniulaboratorijusvrhu
monitoringa mikotoksina. Uzorci žitarica su nakon homogenizacije ekstrahirani
pogodnimorganskimotapalom,anakonpročišćavanjaprekoimunoafinitetnihkolona,
identifikacija i kvantifikacija citrinina provodila se visokotlačnom tekućinskom
kromatografijomuzUVdetektor.
Rezultati
Rezultatiuovomradubazirajusenavrlomalombrojuanaliziranihuzorakapšenice,alii
oniukazujudajecitrininprisutaniuzorcimasnašegpodručja.U10%analiziranihuzorka
utvrđenajeprisutnostmikotoksinacitrininasprosječnomvrijednostiod1,58μg/kg.
Zaključak
Evidentnojedasecitrininkaokontaminantpojavljujeužitaricamasrazličitihpodručja
Republike Hrvatske. Obzirom da se radi o vrlo malom broju analiziranih uzoraka,
potrebnojeorganiziratiistraživanjekojećeobuhvatitivećibrojuzorakažitaricavelikogi
malogzrnaspodručjacijeleHrvatske.
76
Pregled2013.
Broj8.
DrugihrvatskikongreszdravstveneekologijeZdravstvenaekologijauslužbizdravljas
međunarodnimsudjelovanjem.Zagreb,24-26.travanj2013.Zborniksažetaka2013:89
OTPUŠTANJEFTALATAIZAMBALAŽE
URAZNEVRSTEPIĆA
GalićA1,BarušićL1,MandićI1,JurkovićZ2,StražanacD2.
1
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
2
Hrvatskaagencijazahranu,Zagreb,Hrvatska
antonija.galic@stampar.hr
Ciljisvrha
Ciljradajeutvrditidaliambalažaodumjetnihmasaukojusupakiranaraznapićaotpušta
odabranevrsteftalata.
Materijaliimetode
Uanalizisukorišteniuzorcialkoholnogibezalkoholnogpićatepivouključujućipivos
voćnimsokom.Uzorcipićaekstrahiranisuorganskimotapalomnakončegajeotapalo
uparavano na mali volumen. Identifikacija i kvantifikacija svakog pojedinog ftalata
određivanajemetodomplinskekromatografije-spektrometrijemasa.Analiziranoje10
uzoraka vina, zatim 30 uzoraka osvježavajućeg bezalkoholnog pića i 12 uzoraka piva.
Uzorcisuanaliziraninaprisutnostšestftalata:dimetilftalat(DMP),dietilftalat(DEP),
dibutilftalat(DBP),benzilbutilftalat(BBP),dietilheksilftalat(DEHP)tedinoktilftalat
(DNOP).
Rezultati
Uskupinivina,kod50%uzorakautvrđenajeprisutnostDEP,70%uzorakasadržavaloje
DBP,au40%uzorakaevidentiranjeDEHP.Najvećesrednjevrijednostiizmjerenihftalata
utvrđenesuupravouskupinivina.Izskupinepivaivoćnogpiva,samodvauzorkapiva
sadržavala su omekšivala, a srednje vrijednosti bile su najniže u odnosu na ostale
analiziraneskupine.Kodnapitakakojisukonzerviranijednimodkonzervansa,utvrđeno
da64%analiziranihuzorakasadržiDEP,70%uzorakasadržiDBF,a82%uzorakasadrži
DEHP.Uskupininapitakakojisukonzerviranisobakonzervansa,vidljivojedaodukupno
13analiziranihuzoraka,61%uzorakasadržiDEP,53%uzorakasadržiDBP,aDEHPje
evidentirankod77%uzoraka.
Zaključak
NajučestalijiftalatuanaliziranimuzorcimajeDEHPkojijeujednoinajtoksičniji,aslijede
DMPiDBP.Ostalianaliziraniftalatinisuidentificiraniudostavljenimuzorcima.
77
Pregled2013.
Broj9.
Kompetentnostlaboratorija2013&RegionalConformityAssessmentWorkshop6-9
November2013,Opatija.Zbornikradova
PRIKAZREZULTATAMONITORINGAISLUŽBENIH
KONTROLAHRANENAPRISUTNOST
ANALIZIRANIHMIKOTOKSINA
LasićD1,BudečM1,IvešićM1,RanogajecA1,BlagojevićK2,KnezićK2.
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
2
Ministarstvozdravlja,Upravazasanitarnuinspekciju,Zagreb,Hrvatska
dario.lasic@stampar.hr
1
Ciljisvrha
Odreditikoličinemikotoksina(aflatoksinB1,ukupniaflatoksini,OTA,DON,ZON,patulin,
M1)sukladnopostojećimzakonskimpropisimatenaosnovudobivenihrezultatautvrditi
njihovuzdravstvenuispravnost.
Materijaliimetode
U uzorcima različitih kategorija hrane putem monitoringa (godišnji plan praćenja
prisutnostimikotoksina)teizuvoza(službenekontroleodgraničnesanitarneinspekcije),
prikupljenoje389uzoraka.Analiziranisuuzorcižitaricaimlinskihproizvoda,orašastih
proizvodaikikirikija,začina,sušenogvoća,kave,vina,sirovinazadodatkeprehranite
dječjehranenabazimlijekailižitarica.Uzorcisuanaliziraniobziromnavrstuuzorkai
traženemikotoksineELISAtehnikom,HPLCtehnikomiLC-MS-MStehnikom.Sveanalize
provedenesusukladnonormiHRNENISO/IEC 17025,odredbama Pravilnika o planu
uzorkovanjaimetodamaanalizazaslužbenukontrolukoličinamikotoksinauhrani(NN
45/08; NN 75/12), te Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih
kontaminanatauhrani(NN154/08;NN78/11;NN146/12).
Rezultati
Prilikomuvozauzorkovanojeianaliziranosveukupno333uzorakaodčegajenjih13
(3,9%) procjenjeno kao zdravstveno neispravno na jedan od ispitivanih parametra
mikotoksina.Uuzorcimaizmonitoringautvrđenojedasusviod56ispitivanihuzoraka
biliispodNDKizPravilnika.
Zaključak
ZbirnipodaciukazujunapotrebustavljanjavišepažnjenauzorkeizzemaljaizvanEUšto
jeuskladuspreporukamaiodredbamaPravilnikaoposebnimuvjetimazauvozodređene
hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima (NN
120/10;NN63/11;NN13/13).
78
Pregled2013.
Broj10.
Kompetentnostlaboratorija2013,Knjigasažetaka,CROLABOpatija2013.
KONTROLEMIKOTOKSINAUHRANIIHRANIZA
ZIVOTINJESNAGLASKOMNAUZORKOVANJE
BošnirJ,PrskaloI,PavlekŽ,NovakA.
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
jasna.bosnir@stampar.hr
Uvod
Kaosekundarnimetabolitiplijesnimikotoksinisuvrločestikontaminanthrane.Hrana
možebitikontaminiranamikotoksinimanapoljui/ilitijekomskladištenja.Mikotoksini
koji kontaminiraju hranu i hranu za životinje, a za koje je određena maksimalno
dozvoljena količina su mikotoksini iz skupine aflatoksina, okratoksin A, zearalenon,
deoksinivalenoltefumonizini.Njihovaprisutnostpovezanajesodređenimskupinama
hrane, poglavito žitaricama i njihovim proizvodima, orašastim plodovima i sušenim
voćemtedječjomhranomnabazimlijekaižitarica.Zbogtoksikološkihkarakteristika,
kontinuirana kontrola hrane na prisutnost mikotoksina je obveza svih sudionika u
proizvodnjiiprometuhranom.
Cilj i svrha ovoga rada je ukazati na važnost uzorkovanja hrane u svrhu utvrđivanja
prisutnostimikotoksiniteukazatinaproblemekojisemogujavitiuslučajevimakadase
procedureuzrokovanjanepoštuju.
Opseg rada obuhvaća načine i postupke uzrokovanja vezane uz pojedine vrste hrane i
mikotoksineteopisujepotrebnuopremuneophodnuzaprovođenjeuzorkovanja.Jednako
tako ukazuje se na probleme vezane uz uzorkovanje, osobito onda kada se uzorci ne
uzorkujuusvrhuuslužnihkontrolailimonitoringa,odnosnokadaihneuzorkujuosobe
educiranezatakvevrsteposlovatemogućeposljedicekojesemogupredvidjetiakose
procedurenepoštuju.
Zaključak
Da bi rezultat laboratorijske analize bio točan i pouzdan, potrebno je analizirati
reprezentativniuzoraksvakepojedineserije,koristećisofisticiranuanalitičkutehniku.
Samosenatajnačinmožesvelikomsigurnošćuprocijenitizdravstvenaispravnosthranei
sigurnostzanjenuširokuprimjenu.
Ključneriječi:uzorkovanje,mikotoksini,hranaihranazaživotinje
79
Pregled2013.
Broj11.
19thInternationalsymposiumonseparationsciences.Newachievementsin
chromatography,Poreč,25-28.09.2013.
ODREĐIVANJEBIOGENOGAMINA,HISTAMINA,U
UZORCIMAKONZERVIRANERIBETEKUĆINSKOM
KROMATOGRAFIJOMVISOKEDJELOTVORNOSTI
BevardiM1,BošnirJ1,HorvatG1,SerdarS1,BrkićD1.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
martina.bevardi@stampar.hr
1
Ciljisvrha
Validiratimetoduzaodređivanjehistaminateuuuzorcimakonzerviraneribeodrediti
količine biogenog amina histamina. Dobivene rezultate usporediti s postojećim
zakonskimpropisimaiutvrditinjihovuzdravstvenuispravnost.
Materijaliimetode
Uzorci su analizirani tekućinskom kromatografijom s DA detektorom. Metoda je
validirana na sljedeće parametre: granicu kvantifikacije, iskorištenje, preciznost,
linearnostirobusnost.Analiziranoje258uzorakakonzerviraneribetijekom2012.i2013.
godine.
Rezultati
Sviparametrivalidacijesuzadovoljilizadanekriterijeprihvatljivost.Odukupnogbroja
analiziranihuzorakakonzerviraneribe,oko30%bilojepozitivnonaprisutnosthistamina
stimdajekod25uzorakazabilježenakoncentracijaiznosilavišeodnajvišedopuštene
količine (NDK) koje propisuje Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN
74/2008.).Najvišazabilježenakoncentracijaiznosilaje223mgkg-1štojedvaputaveće
odNDK.Ostalih70%uzorakabilojeispodgranicekvantifikacijeodređenezanavedenu
metodu
Zaključak
Histaminjebiogeniaminkojisenajčešćemožepronaćiuribi,vinu,pivu,kiselomkupusu,
sirevima,fermentiranimmesnimproizvodimatesojinimproizvodima.Karakterističanje
zaplavuribu:tunjevinu,skušu,srdeluiinćun.Kodljudihistaminmožeizazvatialergijske
reakcije.Oko95%histaminaunesenoguorganizamprekoprobavnogsustavacrijevne
bakterijeacetilirajuirazgradeteganatajnačininaktiviraju,noipaksigurnotrovanje
histaminomizazivajukoličineod60do100mgkg-1konzumneribe.Kakojekonzervirana
riba relativno učestala namirnicama u prehrani izuzetno je važno provoditi redovite
kontrolenaprisutnostnavedenogtoksina.
80
Pregled2013.
Broj12.
Veterinarskastanica44(3):177-86.
MIKROBIOLOŠKEIMIKOTOKSIKOLOŠKEOPASNOSTIZA
ZDRAVSTVENUISPRAVNOSTIKARAKTERIZACIJA
DOMAĆIHKOBASICAODMESADIVLJAČI
MarkovK2,PleadinJ2,HorvatM2,BevardiM1,BošnirJ1,Sokolić-MihalakD2,
DelašF.2,FreceJ2.
1
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
2
Prehrambeno-biotehnološkifakultet,Zagreb,Hrvatska
kmarko@pbf.hr
Meso i mesni proizvodi od divljači oduvijek su interesantni potrošačima zbog svojih
specifičnihorganoleptičkihsvojstavateznatnenutritivnevrijednostisvelikimudjelom
bjelančevina,vitaminaimineralatemalimudjelommastiikolesterola,aliičinjenicedaje
mesodivljačiprirodnogpodrijetla.Ovuvrstumesakarakteriziraidobraprobavljivost,
tamnocrvenaboja,oštarokustetvrđakonzistencijauodnosunamesofarmskihživotinjas
obziromdajedivljačustalnomkretanjuipotrazizahranom(Garcia-Ruizisur.,2007.).
Temeljem svega navedenog očekuje se da bi njegova potrošnja trebala rasti, iako
dostupnostmesadivljačiovisiovremenulovnesezoneidefiniranimkvotama.UHrvatskoj
se, međutim, meso divljači konzumira u znatno manjim količinama od mesa domaćih
životinja,asituacijuspotrošnjomdodatnokomplicirainedostatakobjekatazaobradui
skladištenjemesaodstrijeljenedivljači.Proizvodnjamesnihproizvodaoddivljači(zec,
srna, jelen, vepar, divlja svinja) se u našoj zemlji provodi na manjem broju obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava. Proizvodnju kobasica kao najzastupljenije kategorije
mesnih proizvoda, općenito u domaćinstvima, karakterizira nestandardizirana
proizvodnjauvrlorazličitimuvjetima,asobziromnatodazaovuskupinunamirnicanisu
definirani standardi kakvoće i uvjeti proizvodnje njihov je sastav vrlo neujednačen
(Kovačevićisur.,2009.,Freceisur.,2010.a).Stogajeizadomaćekobasiceodmesadivljači
izvjesnodasesamojedannjihovdioproizvodiipodnadzoromstavljanatržište.Ucilju
postizanja ujednačenosti svojstava te zdravstvene ispravnosti proizvoda, nužna je
kakvoća upotrijebljene sirovine, a važno je napomenuti da sirovina može biti
kontaminiranamikroorganizmimauslučajukadametakpogodiabdomen,crijevailiprsa
te zbog loše obrade trupa na terenu i ostavljanja trupova na sobnim temperaturama
(Koréneková i Korének, 2008.). Divljač kao biološki indikator onečišćenosti staništa u
kojemboravipodliježekontaminacijitoksičnimtvarimaizokoline,atoujednoznačidai
potrošači mesa divljači mogu biti izloženi toksičnim tvarima. Budući da se divljač
uglavnomhranibiljkama,dijelovimabiljkiilivoćem,adasubiljkepodložnekontaminaciji
plijesnima,umesudivljači,aliiuproizvodimaoddivljači,mogusenaćiimikotoksinikao
sekundarnimetabolitiplijesni.Sobziromdaještetnodjelovanjemikotoksinadokazano,
poglavitoaflatoksinaB1,postojizabrinutostzbogmogućegulaskaovihkontaminanatau
prehrambenilanacputemmesa,jaja,mlijekaimliječnihproizvoda(Duarteisur.,2010.,
Markovisur.,2010.).Kontaminacijamikotoksinima,osimnavedenimizravnim,mogućaje
81
Pregled2013.
ineizravnimputem,kadasudodaci,kaoštosuzačini,kontaminiranimikotoksinimaili
uslijedneadekvatnihuvjetapohranemesnihproizvodatijekomnjihovogčuvanja(Gareisi
Wolff,2000.,Asefaisur.,2011.)štojemogućeinaseoskimdomaćinstvima.Sobziromnato
dajeuliteraturiraspoloživovrlomalopodatakaokarakteristikamadomaćihproizvodaod
mesadivljači,adazakonodavstvonijereguliralomikrobiološkikriterijizaovuskupinu
mesnih proizvoda, kao i činjenicu da dopuštena količina mikotoksina u mesnim
proizvodima nije regulirana niti propisima na razini Europske Unije, niti u Republici
Hrvatskoj,ciljovogradabiojekarakterizacijafizikalnokemijskihsvojstavateodređivanje
mikrobioloških parametara i prisutnosti mikotoksina u kobasicama od mesa divljači,
proizvedenimnavišeobiteljskihpoljoprivrednihgospodarstavauHrvatskoj.
82
Pregled2013.
Broj13.
25.Znanstveno-stučno-edukativniseminarDDDiZUPPNoviizazovi.Split,2-5.travnja
2013.Zbornikradova,2013:163-70.
UGRIZIIUBODIKUKACA(PAUČNJAKA),ZAŠTITAI
OBRANA
VodopijaI,VodopijaR,KrajcarD.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
radovan.vodopija@stampar.hr
Usvakodnevnomživotuigovorususrećemosesbrojnimkukcimakojipostručnojpodjeli
spadajuugrupupaučnjaka:krpelji,pauci(crnaudovica),škorpionitedrugikukci(buhe,
komarci, mravi, obadi, ose, pčele, stjenice, stršljeni te uši glave i tijela). Pojedini kukci
aktivnisutijekomcijelegodine,doksudrugiaktivnisamoutoplimgodišnjimrazdobljima.
Bitnojenaglasitidasubuheprenosiociuzročnikakuge,prtenaušprenosiocuzročnika
pjegavca,komarciprenosiociuzročnikamalarije,akrpeljiuzročnikameningitisa.Ugrizi
nekihkukacamoguizazvatiteškakliničkastanja,dokugrizpauka(crnaudovica)iliubod
škorpiona može izazvati smrt. Ostali kukci svojim ugrizom ili ubodom izazivaju bol,
crvenilo,oteklinuiliizazivajuraznesmetnjekodljudi.Važnojenaglasitidasuseljudi
oduvijek nastojali zaštititi od kukaca, bilo postavljanjem mreža na prozorima ili
prekrivanjemkreveta,aistotakoikorištenjembuhačauborbiprotivstjenica–čimavica.
Poboljšanjemhigijenskihuvjetaugradovimainaseljimateredovitimodvoženjemsmeća
u zatvorenim kantama, znatno je smanjen broj kukaca u našoj okolini. No i dalje ljudi
ostajuizloženiujedimaiugrizimakukaca(boravakuprirodi,naplaži).Trebaspomenutii
pojavunovoginfektakojegprenosekomarci.TojebolestizazvanavirusomZapadnogNila
(WNV). Početkom XX. stoljeća uvođenjem u primjenu insekticida kao što je npr. DDT,
nestalojenekihkužnihbolesti(kuga,pjegavac,malarija).Ostajemeđutimčinjenicadase
ljudiidaljetrebajuznatizaštititiodugrizaiubodakukacakakobiimboravakuprirodibio
ljepšiiugodniji.
83
Pregled2013.
Broj14.
DDDTrajnaedukacija,Cjelovito(integrirano)suzbijanještetnihglodavacaimjerezaštite
odptica.Zbornikpredavanja,Zagreb,svibanj2013:107-18.
MOGUĆATROVANJAANTIKOAGULANTIMATIJEKOM
SUSTAVNEDERATIZACIJE–NEUOBIČAJENI
KONTAKTISGLODAVCIMA
VodopijaR.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
radovan.vodopija@stampar.hr
Uradusuopisanipostupcisantikoagulantima,njihovapodjelaiprimjenateopasnosti
koje proizlaze iz kontakta s njima (slučajna ili namjerna trovanja, smrtni slučajevi).
Istaknutajevažnostpravilneprimjenerodenticidauprevencijitrovanjakodmaledjecete
shodnotomeprimjenagorketvari(BITREX),kojaumaledjeceiljudiizazivajuosjećaj
gađenjaipljuvanja,takodasespriječislučajnogutanjeimogućekomplikacije.Uraduje
takođerprikazanahumanaantirabičnazaštitanapodručjugradaZagrebaurazdobljuod
2009.do2011.godine.Ukupnojepregledano1800osoba,odčegajenjih450,odnosno
25%, primilo postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP). 426 osoba primilo je
antirabičnuzaštitusamosantirabičnomvakcinom,a24osobeseroprofilaksushumanim
antirabičnim imunoglobulinom (HRIG-om) u kombinaciji s antirabičnom vakcinom.
ŽivotinjekojesuzadaleugrizeosobamakojesunakontogaprimilePEPsu:psi,mačke,
šišmiš,doksuštakoriiostaliglodavcipozastupljenostina4.tj.5.mjestu.Interesantnoje
da je u trogodišnjem razdoblju u gradu Zagrebu zabilježen svega 1 slučaj primljene
postekspozicijskeantirabičkeprofilaksenakonugrizalisice,štouprethodnimgodinama
nije bio slučaj. To je rezultat provođenja programa oralne vakcinacije lisica protiv
bjesnoće.NapodručjucijeleRepublikeHrvatskeurazdobljuod2009.do2011.godine pregledano je ukupno 16 274 osoba, od čega je njih 4 645, odnosno 28,54%, primilo
postekspozicijskuantirabičnuprofilaksu(PEP).4307osobaprimilojeantirabičnuzaštitu
samo s antirabičnom vakcinom, a seroprofilaksu s humanim antirabičnim
imunoglobulinom(HRIG-om)ukombinacijisantirabičnomvakcinom338osobe.Najviše
osobaprimilojePEPradiugrizalisice(247),nadrugommjesturadiugrizaštakora(165),
dok su ugrizi ostalih glodavaca na 4. mjestu (90). Premda je zadnji slučaj bjesnoće u
RepubliciHrvatskojzabilježenprijegotovo50godina(1964.),borbaprotivoveopakei
smrtonosne bolesti nije gotova. Presudni obol tome dala je suradnja humane i
veterinarske struke. Tek eliminacijom bjesnoće iz prirodnih žarišta, što je glavni cilj
provođenjaoralnevakcinacijelisica(ashodnotimeidrugihdivljihživotinja),ovuopaku
bolestmoglibismostavitipodkontrolu.
84
Pregled2013.
Broj15.
74.stručnisastanakHrvatskogepidemiološkogdruštva,Knjigasažetaka,Koprivnica,1415.lipanj2013.
HUMANAANTIRABIČNAZAŠTITANAPODRUČJU
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE
URAZDOBLJUOD2009.DO2011.GODINE
PinterD,VodopijaR.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
radovan.vodopija@stampar.hr
U radu je opisana antirabična djelatnost Zavoda za javno zdravstvo Koprivničkokriževačke županije u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Za navedeno razdoblje
prikazana je potrošnja cjepiva i humanog antirabičnog imunoglobulina, prikazani su
pacijentikojisupregledaniicijepljeniprotivbjesnoće,osobekojesusepremaPravilnikuo
načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti
preventivnocijepileprotivbjesnoćeteosobekojesemorajupodvrgnutitojobvezi(NN
103/2013).
85
Pregled2013.
Broj16.
Poslijediplomskitečajtrajnogusavršavanja,Zagreb,14i15.veljače2013.
INFEKCIJEUPUTNIKA:EPIDEMIOLOGIJA,KLINIČKA
SLIKA,DIJAGNOSTIKA,TERAPIJAIPREVENCIJA
KosanovićML.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
mirjana-lana.kosanovic@stampar.hr
Kako bi se smanjio rizik zaražavanja malarijom, osim poznavanja rasprostranjenosti
malarijeupojedinimzemljamaidijelovimazemaljateprakticiranjazaštitnihmjeraod
ugrizainsekata(komaraca),potrebnojeprimijenitiikemoprofilaksu.Kumulativnirizik
zaražavanjamalarijomproporcionalanjeduljiniboravkaumalaričnompodručju.Štoje
većirizikzaražavanjamalarijomirazvitkomnjenihkomplikacija,tojevećapotrebaza
kemoprofilaksom.
Lijekovikojiseupotrebljavajuzakemoprofilaksumalarijemogudjelovatinarazličitefaze
biološkog ciklusa Plasmodium-a; na pre-eritrocitne intrahepatičke oblike (kauzalna
profilaksa),odnosnonaeritrocitnekrvneoblike(supresivnaprofilaksa)parazita.Zbog
sameosobitostiživotnogciklusaPlasmodium-atemehanizmadjelovanjalijekova,različit
je režim uzimanja lijekova (vrijeme započinjanja kemoprofilakse i nastavak uzimanja
lijekovapripovratkuune-malaričnopodručje).
Zaodabirnajpogodnijeglijekazakemoprofilaksumorasedetaljnosaznatiitinerersamog
putnika(zemljaputovanjainjezinegeografskeosobitosti,godišnjedoba,trajanjeboravka
putnika uzemljigdjepostojirizikzaražavanja malarijom, vrsta smještaja te planirane
aktivnosti tijekom boravka) kao i putnikovo dosadašnje zdravstveno stanje (srčani
bolesnici,splenektomirane osobe,bolesnicina antikoagulantnim lijekovima, planirana
trudnoćaidr.). Potrebnojepažljivoodmjeritirazvitakmogućihneželjenihreakcijapri
primjeni lijeka sa rizikom zaražavanja malarijom. Neophodno je obratiti pozornost na
postojanjekontraindikacijazaprimjenuodređenihantimalarikakodpojedinihosobakao
imogućihinterakcijasadrugimlijekovimakojeosobeuzimaju.Netrebasezanemaritiniti
„compliance“priuporabilijeka(osobekojeduljeboraveumalaričnimpodručjimaimaju
sklonostprekinutiuzimatikemoprofilaksu).
Osim faktora povezanih sa samim putnikom, pri odabiru najpogodnijeg lijeka za
kemoprofilaksu, važno je znati prevalirajuće vrste parazita (Plasmodium ovale, vivax,
falciparum, malariae i knowlesi) u pojedinim područjima te postojanje rezistencije na
lijekovekojiseupotrebljavajuzakemoprofilaksu.Važnojetakođerznatidagotovoniti
jedanpreporučenilijekkojiseupotrebljavazakemoprofilaksumalarijenemožeutjecati
na stadij hipnozoita (oblik prisutan kod infekcije P. ovale i P. vivax); stoga se napadi
malarije kod infekcije tim vrstama parazita mogu javiti i mjesecima nakon prestanka
uzimanjakemoprofilakseipovratkaune-malaričnopodručje.
Ubrzanimrazvitkomrezistencijenauporabulijekova,nitijedanlijekkojiseupotrebljava
za kemoprofilaksu malarije nije sto postotno učinkovit, stoga je kako bi se
86
Pregled2013.
spriječilo/smanjilozaražavanjemalarijompotrebnokombiniratisvevećgorenavedene
metode(A=awarenessoftherisk,B=biteprevention;C=chemoprophylaxis).
Konačno,odlukaoprimjeninajpogodnijeglijekazakemoprofilaksumalarijedonosise
strogoindividualno,uzimajućiuobzirsvegorenavedenefaktore.
87
Pregled2013.
Broj17.
25.znanstveno-stručno-edukativniseminardjelatnostidezinfekcije,dezinsekcijei
deratizacije2013,Split,2-5.travnja2013.Zbornikradova
NADZORIPRAĆENJETIGRASTOGKOMARCA(AEDES
ALBOPICTUS)NANAJČEŠĆIMMJESTIMAUNOSAU
KONTINENTALNOJHRVATSKOJ
KlobučarA1,BenićN1,KrajcarD1,VrućinaI2,VignjevićG2,MerdićE2.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
2
Odjelzabiologiju,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,Osijek,Hrvatska
ana.klobucar@stampar.hr
1
Tigrastikomarac(Aedesalbopictus)(Skuse,1894.)(Diptera:Culicidae)invazivnajevrsta
komaracaudomaćenanapodručjupriobalneHrvatskeiprisutnanapodručjugradaZagreba.
Europskicentarzaprevencijuinadzorbolesti(EuropeanCenterforDiseasePreventionand
Control) objavio je u kolovozu 2012. godine Smjernice za nadzor invazivnih komaraca u
Europi (Guidelines for the surveillance of invasive mosquitoes in Europe). Prema
Smjernicama,ciljnadzoranadinvazivnimkomarcimajezaustavljanjeiograničenjenjihovog
širenja,smanjenjebrojateposljedičnosmanjenjerizikaodbolestikojeonimoguprenositi.
Smjerniceukazujunavažnostranogotkrivanjaunosainvazivnihvrstananovapodručjate
potrebu nadzora na vjerojatnim i najčešćim mjestima i putovima njihovog unosa. Takva
mjesta uključuju: trgovinu roba koje pružaju mogućnost pasivnog prijenosa komaraca
(rabljenegume,ukrasnebiljkeidrugevrsteroba),odmorišta,benzinskecrpkeidrugamjesta
čestih zaustavljanja na autocestama koje dolaze iz područja u kojima je udomaćena
invazivnavrsta,glavneželjezničkestanice,glavnaparkiralištanagranicamadržavaukojima
jeudomaćenainvazivnavrsta,luke,zračnelukepovezanesazemljamaukojimasuprisutne
invazivnevrstekomaracailisuunjimaprisutnebolestikojeprenosekomarci.
Slijedom navedenog, a s ciljem ranog otkrivanja unosa tigrastog komarca u područja
kontinentalneHrvatskeukojimatigrastikomaracdosadanijeotkriven,tijekomrujna2012.
provedeno je istraživanje prisutnosti ove vrste na nekoliko mjesta mogućeg unosa, a uz
pomoćovipozicijskihklopki.KlopkesupostavljeneuzautocesteA3(Zagreb–Lipovac)iA1
(Zagreb–Split)na11lokaliteta(odmorištainaplatnepostaje):Sredanci,Lužani,Novska,
Lipovljani, Ježevo, Ivanja Reka, Lučko, Draganić, Vukova gorica, Brinje i Zir. Na svakom
lokalitetupostavljenesučetiriovipozicijskeklopke,aizloženesu4,14ili15dana.Jedini
pozitivannalazjajatigrastihkomaracabiojenajednojklopcikojajepostavljenananaplatnoj
postajiLučko.UzjajatigrastihkomaracanaklopcisusenalazilaijajajedinkiPsychodasp.
Ključneriječi:Aedesalbopictus,nadzor,mjestaunosa,kontinentalnaHrvatska
88
Pregled2013.
Broj18.
25.znanstveno-stručno-edukativniseminardjelatnostidezinfekcije,dezinsekcijei
deratizacije2013,Split,2-5.travnja2013.Zbornikradova
SUVREMENAPRIMJENAINFORMACIJSKOKOMUNIKACIJSKETEHNOLOGIJE–GLODAVCII
KOMARCIUDIGITALNOMSVIJETU
1
2
2
PuhaloD ,KlobučarA ,BenićN .
1
BCCServicesd.o.o,Zagreb,Hrvatska
2
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
davor.puhalo@bccservices.com
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i njezina primjena postaje sve
značajnijimelementomupostizanjuciljevaiefikasnogposlovanjakakokompanija,
takoisvihustanova,tijelajavneupraveisamouprave.ICTmijenjanačinenakojiljudi
radeiživetemijenjaustrojinačinposlovanjasvihposlovnihsudionika.Kaopodrška
provedbi programa mjera deratizacije i dezinsekcije optimalno korištenje ICT
tehnologijeimazaciljdaseupotpunostiinformatičkipodržesviposlovniprocesi
prilikomprovođenjatihprogramamjera,kaoitijekomprovedbestručnognadzora.Na
područjugradaZagrebainformatičketehnologijekoristesezaunos,obraduianalizu
podatakaprikupljenihtijekomobavljanjasustavnederatizacijeod1998.godine,uz
primjenutadadostupnihinformatičkihtehnologija.Posljednjihgodinaomogućenaje
primjenasuvremeneICTtehnologijeuprovedbiprogramapreventivneiobvezatne
preventivne deratizacije i dezinsekcije komaraca na području grada Zagreba.
Aplikativno rješenje ICT podrške programima deratizacije i dezinsekcije po
funkcionalnosti je razvijeno kao jedinstveno rješenjemodularnestrukture.Moduli
koji se koriste su: eDezinsekcija - modul web aplikacija i mobilni modul te
eDeratizacija - modul web aplikacija i mobilni modul. Moduli omogućuju
evidentiranje,mobilnopraćenjeifunkcionalnopretraživanjeprikupljenihpodataka
teizvještavanjeopojedinimposlovnimprocesima(deratizacijiidezinsekciji).Zasvaki
određenimodulilidiomodulamožesenaznačitiodređenanadležnaosoba/korisnik
koja u svom poslovanju prati predmetni proces i ima pristup definiranom setu
podataka. Sustav omogućava pohranu svih ključnih podataka koji su potrebni
prilikomprovedbeprogramaderatizacijeidezinsekcijetetijekomprovedbestručnog
nadzora.Podaciosvakomobavljenomterenskomposlumoguseunositinasamom
mjestuizvršenja,apopotrebiomogućenjeinaknadniunos.Usustavuseprikupljaju
svi potrebni podaci i objedinjavaju se radi mogućnosti kreiranja analiza i izvješća.
Takođerjeomogućenaizradasumarnihizvješćaobavljenihdezinsekcijaideratizacija
89
Pregled2013.
sasvimključnimpokazateljima.
Ključneriječi:ICT,digitalnisvijet,aplikacija,eDeratizacija,eDezinsekcija,glodavci,
komarci,suzbijanje
90
Pregled2013.
Broj19.
25.znanstveno-stručno-edukativniseminardjelatnostidezinfekcije,dezinsekcijei
deratizacije2013,Split,2-5.travnja2013.Zbornikradova
EPIDEMIOLOGIJAGROZNICEZAPADNOGNILA
BenićN.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
nikola.benic@stampar.hr
Virus zapadnog Nila (VZN) prvi puta je izoliran 1937. godine u Ugandi u pokrajini
Zapadnog Nila kod bolesnice s vrućicom, općim simptomima bolesti i osipom. Virus
prenosekomarci,aprirodnažarištaukojimaseodržavauglavnomsumočvarnapodručja
poputriječnihdeltaipoplavnihravnica,uzkruženjeizmeđupticaikomaraca.Virusmože
biti prisutan u krvi zaraženih ptica do tri mjeseca pa se smatra da su virus iz svoje
postojbineproširilepticeselice.Komarcimoguprenijetivirusnasisavce,patakoinaljude.
GroznicaZapadnogNilasemanifestirakodpribližno20%zaraženihljudiupravilukao
blaga bolest s vrućicom, a u manje od 1% zaraženih razvija se teška i potencijalno
smrtonosnabolestsupalommoždanihovojnicaimozga.DanasjeVZNrasprostranjen
širomsvijetaiepidemijesepojavljujuu:Africi,Europi,JužnojiSjevernojAmerici,Rusiji,
SrednjemIstokuiAustraliji.RizikizbijanjaepidemijeVZNovisioistovremenojprisutnosti
virusa, domaćina sposobnog za umnožavanje virusa, komaraca vektora i prijemčivih
ljudskih domaćina. U Europi su epidemije VZN nepravilno raspoređene, prostorno i
vremenskiograničenepojavekojeizbijajupriličnoneočekivanotesenemogupouzdano
predvidjetibezobziranatoštosusvipreduvjetizanjihovoizbijanjeprisutni.Budućidane
postojispecifičnilijekkojidjelujenauzročnika,kaonicjepivozahumanuzaštitu,jedini
načinprevencijepojavebolestikodljudijeizbjegavanjeubodakomaracaipoduzimanje
odgovarajućihmjerazasmanjivanjebrojakomaracavektora.
Ključneriječi:virusZapadnogNila,epidemija,vektori,prirodnažarišta
91
Pregled2013.
Broj20.
5.hrvatskikongresourogenitalnimispolnoprenosiviminfekcijama,Opatija,27–28.
travnja2013.Knjigasažetaka32.
KONTROVERZEIČINJENICEOPRIMARNOJPREVENCIJI
SPOLNOPRENOSIVIHINFEKCIJA
KuzmanM.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
marina.kuzman@stampar.hr
Preventivna medicina je znanstvena medicinska disciplina koja traži, prosuđuje i
primjenjuje postupke kojima se može postići očuvanje i unaprjeđenje zdravlja i
sprječavanjebolesti.Uširemsmislupreventivasebaviimjeramazaštitekojeomogućuju
pravodobno prepoznavanje bolesti i učinkovitim mjerama kojima se sprječava smrt,
invaliditetismanjenjekvaliteteživota.Primarnaprevencijajesveobuhvatnimpristupom
usmjerena prema kontroli uzroka bolesti (stanja) i čimbenika rizičnih po zdravlje.
Aktivnostisuusmjerenečitavojpopulaciji,apristupkarakteriziramultidisciplinarnost,
usmjerenostprimarnimuzrocima,nespecifičnost,suradnjavladinoginevladinogsektora
teslobodauodabiruaktivnosti.Primarnaprevencijaspolnoprenosivihinfekcijauključuje
dvijevažnesastavnice–edukacijuopćeirizičnihpopulacijauzosiguranjeodgovarajućih
resursasustavaicijepljenjeprotivinfekcijehumanimpapilomavirusom.Upreglednomse
prikazu raspravlja o kontroverznim reakcijama koje prate kreiranje i uvođenje
zdravstvenog odgoja u školski sustav kao i sadašnje stanje cijepljenja protiv HPV-a u
Hrvatskoj.Iakojeudijelujavnostipercepcijazdravstvenogodgojabremenitadvojbamai
suzdržanimpainegativnimreakcijama,osimtehničko-metodološkihpoteškoća,pristup
se temelji na prepoznavanju i dostupnim činjenicama o ponašanju adolescentne
populacije,sciljevimaiishodimausmjerenimpodizanjusamosvijesti,samopoštovanjai
samopouzdanjatedonošenjupravilnihiodgovornihodluka.Kurikulumnaprihvatljivi
dobi primjeren način upozorava ne samo na rizike preranih spolnih odnosa, već i na
važnostkomunikacijeusvakodnevnomživotuivezama,uključujućiinasiljeuvezama.
Nadalje, ne samo na spolno prenosive infekcije, korištenje zaštite i odgovorno spolno
ponašanje,većinaulogumedijauprikazivanjumuškaracaižena,napotrebuprihvaćanja
različitosti, ali i važnost braka i roditeljstva. Druga je sastavnica primarne prevencije
cijepljenjeprotivinfekcijehumanimpapilomavirusom,aoprimjenicjepivauEuropi,alii
drugim zemljama svijeta sada već postoje evaluirajući podaci. Iako su Hrvatskoj oba
raspoloživacjepivaregistriranauGodišnjemprogramucijepljenja,cijepljenjepostojikao
preporučenoineobveznočijucijenukoštanjasnoseroditelji.Čakiuonimsredinamagdje
jezahvaljujućilokalnojzajednicicjepivopotpunoilidjelomičnobesplatno,odazivjevrlo
varijabilan.Uprikazusekritičkiosvrćenamogućerazlogeneprihvaćanjacijepljenjate
ukazujenanekemogućeintervencijeupopulaciji.
92
Pregled2013.
Broj21.
1.međunarodnikongresi2.hrvatskisimpozijoprevencijiiliječenjupočetnograka
materničnogvrata.Zagreb,24-26.siječanj2013.Zbirkasažetaka35.
KAKOUNAPRIJEDITIZAŠTITUREPRODUKTIVNOG
ZDRAVLJAMLADIH?
KuzmanM.
Hrvatskizavodzajavnozdravstvo,Zagreb,Hrvatska
marina.kuzman@stampar.hr
Usuvremenomsedruštvuostvarivanjetrajnevezeiroditeljstvasvevišepomičeukasne
dvadeseteiliranetridesetegodine.Imajućinaumudugačkorazdobljeodzapočinjanja
spolneaktivnostidoostvarivanjatrajneveze,stupanjaubrakiroditeljstva,mladejenužno
osposobiti za odgovorno ponašanje i osigurati sve dostupne metode sprječavanja i
suzbijanja spolno prenosivih infekcija kao i zaštitu od neželjene trudnoće. U
sveobuhvatnompristupuspolnostiireproduktivnomzdravljuadolescenatapozornosti
aktivnostitrebausmjeravatinarizičnečimbenikekaoranostupanjeuseksualneodnose,
promiskuitet,nedovoljnuuporabukontracepcijeinedovoljnoprepoznavanjerizika.
Spolnoprenosiveinfekcijesuznačajanjavnozdravstveniizazovusvimzemljamasvijeta.
Adolescentise,zbogsamihkarakteristikaadolescencije,kojauključujesklonostrizičnim
ponašanjima i neprepoznavanju rizika, smatraju osobito ugroženom populacijom i za
spolno prenosive infekcije. Osim tjelesnih posljedica, opterećenje spolno prenosivim
bolestima donosi i mogući osjećaj srama, poniženja, nezaštićenosti i zastrašenosti.
Infekcija humanim papilomavirusom izravno je povezana s razvojem karcinoma vrata
maternice,usvijetudrugogporeduuzrokaumiranjazbogzloćudnihbolestižena,aliis
karcinomimanekihdrugihdijelovaspolnogsustava.
Sveobuhvatni pristup prevenciji i očuvanja reproduktivnog zdravlja mladih uključuje
edukaciju,redovitokorištenjezaštite,cijepljenjeprotivHPVinfekcijeiredoviteliječničke
kontrole koje obuhvaćaju i probir prema usuglašenim stručnim postupnicima uz
raspoloživost dostupnih i odgovarajućih zdravstvenih službi. Jedan od značajnih
doprinosaedukacijiuredovitomškolskomsustavujeiuvođenjezdravstvenogodgoja,čiji
sadržaji osiguravaju cjeloviti pristup kompleksnom području sazrijevanja i spolnosti.
Osim edukacije u sustavu školovanja, preporučuje se osnivanje savjetovališta za
reproduktivno zdravlje adolescenata kao nužna i potrebna nadopuna postojećim
službama zdravstvene zaštite. Savjetovališta bi trebala biti otvorena, dostupna, s
maksimalno prilagođenim radnim vremenom, dobro obučenim osobljem i
multidisciplinarnimpristupomtezajamčenimčuvanjemosobnepovjerljivosti.
Značajannapredakusprječavanjuspolnoprenosivihinfekcijajeirazvojiprimjenacjepiva
protivnekihtipovahumanogpapilomavirusa.Cjepivojerezultatnaporaiznanstvenih
dokazaopovezanostiinfekcijehumanimpapilomavirusomirakavratamaterniceidrugih
dijelovaspolnogsustava.ReferentnicentarzaepidemiologijuHrvatskogzavodazajavno
zdravstvopreporučujeneobaveznocijepljenjeprotivHPVinfekcijeradismanjenjerizika
od HPV infekcija i razvoja karcinoma vrata maternice. Iako je cjepivo u Hrvatskoj
93
Pregled2013.
registriranovećnekolikogodina,kakonijedioredovitogobveznogprogramacijepljenja,
njegova dosadašnja primjena je relativno skromna. Jedan od razloga je visoka cijena
cjepiva. Odaziv populacije bio je vrlo različit i u sredinama gdje je lokalna zajednica
ponudilabesplatnocijepljenjezaodređenukohortu.Istraživanjaprovedenauzemljama
kojesucjepivostavilenaraspolaganjetijekomnekolikoposljednjihgodina,ukazalasuna
neke od razloga suzdržanosti ili odbijanja cijepljenja: stavovi zdravstvenih autoriteta,
dostupneinformacije,načinosiguravanjacijepljenja,općenitistavocijepljenju,moralne
dvojbeokoseksualnogponašanjaicijepljenja,roditeljskistavoviiživotnoiskustvo.Veću
šansudabuducijepljeneimalesukćerimajkikojeisameredovitoobavljajuprobirenarak
vratamaternice,imalesuspolnebolestiuanamneziilizloćudnanovotvorinauobitelji.
94
Pregled2013.
Broj22.
10.hrvatskikongreskliničkemikrobiologijei7.hrvatskikongresoinfektivnimbolestima
(CROCMID2013),Rovinj,24-27.listopad2013,Elektronskaknjigasažetaka:21.
DIJAGNOSTIKAIPREVALENCIJAHPVINFEKCIJE
UŽENAZAGREBAČKEREGIJE
MarijanT.
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
tatjana.marijan@stampar.hr
Perzistentnainfekcijagenitalnimhumanimpapilomavirusomvisokogrizika(HR-HPV)
neophodanjepreduvjetzapojavurakavratamaternice.MolekularnadetekcijaHR-HPV-a
osjetljivijajemetodaodcitologijeupredikcijidisplastičnihcervikalnihpromjena.Iakose
unekimzemljamauvodikaojediniprimarniprobirnitestzakarcinomcerviksa,niska
specifičnostHPVtestajošuvijekograničavaovunjegovuprimjenu.No,probirniHR-HPV
testukombinacijiscitologijomsmatrasekorisnimuženastarih30ivišegodina.HR-HPV
testjenadaljeindiciranupacijenticasgraničnomcitologijom(ASCUS)kaoiupraćenju
nakonterapije,aHR-HPV(16/18)genotipizacijauprocjenirizikaAGClezijateužena
urednogPapatesta,apozitivnogHR-HPVskupnogtesta.
Samo je mali dio od velikog broja dostupnih HPV testova klinički validiran i stoga
preporučenzauporabu.DonedavnosunajčešćeprimjenjivaniHR-HPVskupnitestovibili
HybridCapture2HPVDNATestiAMPLICORHPVTest,kojidetektirajuprisutnost13HRHPV tipova bez mogućnosti individualne genotipizacije. Posljednjih nekoliko godina u
upotrebisuiHR-HPV(16/18)genotipizacijskitestovi(RealTimeHighRiskHPVTesti
Cobas4800HPVTest),kojiuzindividualnutipizacijuHPV16i18,skupnodetektiraju12
ostalihHR-HPVtipova.
UZavoduzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“udetekcijiHR-HPV-asekoristiCobas
4800HPVTest.Odprosinca2012.dotravnja2013.ukupnojenaHR-HPVpregledano2
240 uzoraka obrisaka cerviksa od čega je pozitivno bilo 858 (38,30%). 48,19% žena
mlađihod30godinabilojeinficiranoHR-HPV-om.Uženastarih≥30godinaučestalost
HR-HPVinfekcijeznačajnoopada(31,50%).HPV16jedetektiranu10,98%,HPV18u
3,88%,dokjeDNA12ostalihHR-HPVtipovadetektiranau31,03%analiziranihuzoraka.
HR-HPV je detektiran u 27,84% pacijentica s cervicitisom, u 41,72% žena s blažim
(ASCUS/CIN1)teu63,54%pacijenticastežim(CIN2/CIN3)displastičnimpromjenama.
UčestalostHPV16uodnosunaostaleHR-HPVtipoveraslajestežinomcervikalnelezije.
95
Pregled2013.
Broj23.
21.Tradicionalnosavjetovanje–EkonomskapolitikaHrvatskeu2014.godini,Opatija,1315.studeni2013.Zbornikradova2013:343-86.
ZNAČENJESTALNEEDUKACIJEOOSNOVAMAIZ
GERONTOLOGIJEIGERIJATRIJEZARAZVOJ
HRVATSKOGGOSPODARSTVA
Tomek-RoksandićS1,TomasovićMrčelaN1,SmolejNarančićN,DurakovićZ,
LjubičićM,ŠostarZ1,FortunaV,LukićM1,PerkoG1,ŠimunecD,HlatkiMatijevićS,
JurišićS.
1
ZavodzajavnozdravstvoDrAndrijaŠtampar
spomenka.tomek-roksandić@stampar.hr
Autorica sa suradnicima istražuje značajke interdisciplinarnog pristupa u kreiranju
ekonomskih politika s posebnim naglaskom na gerontološki pristup i znanstvene
rezultatekojipotkrepljujutendencijedaseproduljiradnistažidobnipomakzamirovinu.
Zaključujesedapostojivišedokazakojiiduuprilogtomeprijedlogu,uzposebanosvrtna
potrebuuvođenjageroprofilaktičkihmjerauviduosiguranjaprogramatrajnetjelesne,
psihičke i radne aktivnosti starijih osoba s ciljem očuvanja zdravlja i funkcionalne
sposobnosti.
Ključneriječi:gerontološkaedukacija,geroprofilaktičnemjere,ekonomskirast
96
Pregled2013.
Broj24.
Prvibrodskisimpozijoalkoholizmuikockanju,SlavonskiBrod,5-7.prosinac2013.
ISKUSTVAISTAVOVIOKOCKANJUIKLAĐENJU
PACIJENATAIKLIJENATASLUŽBEZAMENTALNO
ZDRAVLJEIPREVENCIJUOVISNOSTIZAVODAZAJAVNO
ZDRAVSTVO„DR.ANDRIJAŠTAMPAR”
ŠalamonS,SabljićL,BekićM.
ZavodzajavnozdravstvoDr.AndrijaŠtampar
snjezana.salamon@stampar.hr
Službazamentalnozdravljeiprevencijuovisnostipetnaestsegodinabaviovisnicimai
konzumentimailegalnihilegalnihdroga.UzadnjihpetgodinaSlužbasebaviimladima
kojipokazujudevijacijeuponašanju.Praktičnaiskustvapotvrđenaistraživanjem,kaoi
teorijskespoznajeukazujunaznačajnupovezanostizmeđukonzumiranjadrogaidrugih
poremećajauponašanju,osobitoonihovisničkenaravi(kockanjeiklađenje).
Zapotrebeovogradakreiralismoupitnikoiskustvimaistavovimapacijenataiklijenata
Službezamentalnozdravljeiprevencijuovisnosti.Upitnikjeanoniman,aispitanicisuga
ispunjavalitijekomlistopadaistudenog2013.godine.
Ciljistraživanjajebiodoznatikakvasuiskustvaistavoviokockanjuiklađenjuuovoj rizičnoj skupini. Posebno interesantna skupina bila je skupina maloljetnih ispitanika i
njihovstavoklađenjuusportskimkladionicama.
Rezultati potvrđuju ranije navedenu povezanost između konzumiranja droga i drugih
ovisničkihponašanja.Dokjemeđumaloljetnimispitanicimaosobitozastupljenoklađenje
usportskimkladionicama,odrasliispitaniciimajurazvijenekockarskenavike.Rezultati
upućuju na potrebu ozbiljnijeg shvaćanja ovisničkog ponašanja, intenzivnijeg rada s
osobama koje već imaju problema te prije svega jačanje preventivnih napora među
mladima.
Ključneriječi:kockanje,klađenje,mladi,ovisnost,poremećaj
97
Pregled2013.
Broj25.
VIsimpozijsocijalnihradnika,Tuheljsketoplice,Hrvatska,18.listopada2013.
PROFESIONALNIDJELOKRUGRADASOCIJALNOG
RADNIKAUZDRAVSTVUINEPROFITNOMSEKTORU
RadicA1,Devcic-MajericK2,KovacevicN3.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
2
CentarzamladežZaprešić,Zaprešić
3
Kliničkibolničkicentar„Sestremilosrdnice“,Zagreb
andreja.radic@stampar.hr
1
Djelatnost socijalnog rada bavi se promocijom socijalnih promjena, rješavanjem
problema u međuljudskim odnosima i osnaživanjem ljudi u svrhu promicanja njihove
dobrobiti.Mišljenjasmodasusocijalniradnicizaposleniizvanpodručjasocijalneskrbiu
lošijojpozicijiodsocijalnihradnikazaposlenihusustavusocijalneskrbi.Bezobzirana
djelokrug rada, znanja i vještina koje socijalni radnici posjeduju, oni još uvijek nisu
dovoljnoprepoznatiodostalihsuradnikakojinisusrodnihzanimanja.Socijalniradnicise
susrećusasumnjomuprofesionalnukompetentnostkaoipitanjimadalisupotrebnikao
diotima.
Socijalniraduzdravstvupočeoserazvijatipočetkom20.stoljeća.Uvidjelosedaliječnici
nisuumogućnostisamiispitatiiutvrditiobiteljskeisocijalneprilikepacijenata,akoje
utječu na bolest. Danas socijalni radnici rade u okviru zaštite mentalnog zdravlja,
osiguravajuuslugezaosobekojeseliječeodteškihikroničnihbolesti,provodesocijalnu
rehabilitaciju, intervencije u kriznim situacijama ili osposobljavaju pacijente za
funkcioniranjeusvakodnevnomživotu.
Osim osobnog doživljaja kompetencije i intrinzične motivacije, značajan problem
predstavlja im marginalizirani položaj nezdravstvenih djelatnika u zdravstvenom
sustavu, nedovoljna suodgovornost kolega u timu, nejasno određen djelokrug rada te
odnoszdravstvenihradnikauodnosunanezdravstveneradnike.
Socijalni radnici zaposleni u neprofitnom sektoru susreću se sa širokim djelokrugom
aktivnosti i poteškoća najčešće uzrokovanih neučinkovitim zakonskim sustavnom,
neadekvatnim uvjetima rada, neformiranošću okoline i financijskim problemima.
Iznimnobitnopodručjesocijalnogradauneprofitnomsektorujesocijalnimenadžment,
pronalaženjedonatoraiosiguravanjefinancijskihsredstava.
Ključneriječi:socijalnirad,zdravstvo,civilnisektor
98
Pregled2013.
Broj26.
10.hrvatskipsihijatrijskidani,Opatija,Hrvatska,4-7.travnja2013.
„PLESNARUBU“-VIŠEGODIŠNJEIZVANBOLNIČKO
LIJEČENJEHEROINSKOGOVISNIKAS
KOMORBIDNIMPOREMEĆAJIMA
GracinB,ĆavarZ,RomacD,BorovečkiŠimurinaA.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
Uvod
Ovisnostoheroinujekroničniporemećajuskopovezansistovremenimilisukcesivnim
uzimanjemjedneilivišedrugihpsihoaktivnihtvari,lošimfizičkimstanjem,mentalnim
poremećajimatenepovoljnimpravnim,socijalnimiekonomskimsituacijama.
Cilj
Ciljradajeprikazvišegodišnjegterapijskogpristupamladiću,heroinskomovisnikus
komorbidnomdijagnozomporemećajaosobnostiisklonostidrugimsredstvima
ovisnosti,sasvrhompostizanjastabilnekontinuiraneapstinencije.
Opisslučaja
Mladićseprviputjavljauizvanbolničkisustavliječenja2007.godineudobiod18godinai
u pratnji socijalnog radnika. Godinu dana ranije bio je u tretmanu Savjetovališta zbog
konzumacije marihuane, koju konzumira od svoje 15 godine te konzumacije
psihostimulansaivećekoličinealkohola.Heroinjeprobaosa17godina,teurokuodpola
godinerazvioovisnost„ušmrkavanjem“0,5do1gramaheroinadnevno.Udjetinjstvuje
biohiperaktivan,autrinavratahospitaliziranuKukuljevićevojpoddijagnozomF19.2,F
60.3. U prvom pokušaju kontinuiranog tretmana mladić dolazi na tjedne kontrole u
trajanjuodmjesecipoldana,bezsupstitucijsketerapije,uzsamostalnouspostavljenu
apstinenciju. U periodu od 2007. do 2010. godine diskontinuirano i po vlastitom
nahođenju liječenje provodi u bolničkom sustavu. U četiri navrata odlazi u terapijske
zajednicekojenapuštanavlastitizahtjevuzvišestrukoopijanje,kriminogenoponašanje
terecidiveheroinom.Tekutravnju2011.godinemladićdolaziuCentarupratnjiocakoji
odtadasudjelujetangencijalnounjegovomliječenju,aodrujna2012.godinesvakitjedan
zajedno dolaze na kontrolu i obiteljsku terapiju te je uspostavljena stabilizacija
apstinencije.
Zaključak
Liječenje heroinskih ovisnika je dugotrajan proces nepredvidive dinamike i ishoda, a
obziromnarazličitostproblema,motivacijeikapacitetabolesnika,uodabiruterapijskog
planapotrebanjeindividualiziranpristup.
99
Pregled2013.
Broj27.
10.hrvatskipsihijatrijskidani,Opatija,Hrvatska,4-7.travnja2013.
KARAKTERISTIKEŽENA-OVISNICAO
PSIHOAKTIVNIMSREDSTVIMA
BorovečkiŠimurinaA,Cahunek-ŽunecM,RomacD,GracinB,ĆavarZ.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
Ovisnostoopijatima,iakoniskeprevalencije,zbogozbiljnostiposljedicakojevežeuzsebe,
predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Kao dominantni etiološki čimbenici za
razvojovisnostinavodese:utjecajmikrosocijalneokoline,patologijaobitelji,primarni
psihički poremećaj, neadekvatan odgoj u „normalnoj obitelji“ te kriva procjena
samokontrole.Kaoštojeetiologijaporemećajakodpojedinacarazličita,takoispolosobe
utječenaodređenespecifičnostirazvojakliničkeslikeovisnosti.
Opisujući razlike u socio-demografskim i kliničkim karakteristikama, žene ovisnice
potječuizobiteljisvećimpostotkomobiteljskognasiljaiseksualnogzlostavljanja,većom
incidencijom mentalnih poremećaja, povišenog rizika za suicidalne pulzije te snižene
stopeovisnostiodrugimpsihoaktivnimsupstancamauodnosunamuškeovisnike.Ženeu
ovisnostoheroinunajčešće„uvode“muškipartneriovisnici,uranijojživotnojdobi,tako
daseinaliječenjejavljajumlađe,uzdužeodržavanjeapstinencijetijekomliječenja.U
odnosunamuškarceimajumanjutendencijukriminogenomponašanju.Čestosuipotrebe
žena tijekom liječenja znatno različite u odnosu na muškarce i zbog njihove uloge
roditeljskeskrbiprevalencijajevećauodnosunamuškeovisnike.
Unašemraduprikazatćemoosnovnekarakteristikeženaovisnicaoopijatimaliječenih
tijekom2011.godineuOdsjekuzaprevencijuovisnostiiizvanbolničkoliječenjeZavodaza
javnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“uZagrebu.Nauzrokuod253ovisniceoopijatima
osvrnut ćemo se na njihov radni status, glavno sredstvo ovisnosti, bračno stanje,
roditeljsku ulogu, rizično ponašanje te supstitucijsku terapiju koju uzimaju. Podaci su
prikupljeni analizom iz upitnika „Osnovni podaci o ovisnicima u programu liječenjaPompidugrupa“.
100
Pregled2013.
Broj28.
https://radovi.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=sum
mary.php&a=Accept&id=27
POSTAVLJANJEUPITAOPREZENTACIJSKOMEMEDIJUU
CSS-KODURESPONZIVNEWEB-STRANICE
PeterK.
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“
kruno.peter@stampar.hr
DanašnjicuobilježavapristupWebuuporabomrazličitihvrstaračunalnihuređaja;usve
većemobimuprimjenjujusemobilniuređaji.Njihovizasloniimajuograničenuveličinui
razlučivost.Web-straniceprimjerenezaWeb-preglednikenaosobnimračunalimamogu
se pregledavati na mobilnim uređajima tako da se najprije prikažu u cjelini svojim
obrisima(engl.zoomout)paimsepotomuvećajufragmenti(engl.zoomin).Takođerje
mogućepripremitiposebnuinačicuWeb-stranicezamobilneuređaje.Prvamogućnost
zadaje više posla korisniku mobilnog uređaja u pregledu Web-stranice, a druga
mogućnost pridonosi složenosti posla onoga koji razvija Web-stranicu ili prezentira
informacijenanjoj.
Suvremeni odgovor na potrebu dizajna Web-stranice primjerenog različitim vrstama
uređajajestprilagodljivi(responzivni)Web-dizajn(engl.responsiveWebdesign),aprikaz
takodizajniraneWeb-stranicemožeseprilagoditirazlučivostizaslonauređaja.
Prilagodbu prikaza (responzivnost) Web-stranice Web-pregledniku nekog uređaja
mogućejepostićisodgovarajućimpostavkamaunjezinomHTML-koduiCSS-upitimao
prezentacijskome mediju. U ovom članku riječ je o pisanju meta-naloga viewport,
postavljanjumedia-upitainjegovojprobiprimjenomWeb-preglednikarazličitihuređaja
ilinjihovihemulatoradostupnihnaWebu.
Ključneriječi:prilagodljivost,responzivnost,Web,dizajn,HTML,CSS,JavaScript,meta,
viewport,media
101
Pregled2013.
Broj29.
20.tradicionalnosavjetovanje:EkonomskapolitikaHrvatskeu2012.godini,Opatija,
Hrvatska,Zbornikradova2013:279-93.
HRVATSKIZDRAVSTVENITURIZAMZASTRANE
IDOMAĆESTARIJETURISTE
Tomek-RoksandićS,Tomasović-MrčelaN,Smolej-NarančićN,LjubičićM,
SmoljanovićM,StrnadM,DrakulićV,PredavecS,LukićM,MravakS,PerkoG,
LeppéeM,BaklaićŽ,FortunaV,ŠostarZ,VlašićV.
Referentnicentarzazaštituzdravljastarijihosoba,Zavodzajavnozdravstvo„Dr.
AndrijaŠtampar“
spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr
Demografski trend kretanja u smjeru starenja europske i hrvatske populacije nameće
potreburazvojaposebnestrategijezdravstvenogturizmazastarijeosobeuHrvatskoj.
Promocijuiunapređenjezdravljaprovedbompreventivnihaktivnostiuciljuprevencije
bolesnogstarenjamogućejeefikasnoprimijenitinapopulacijifunkcionalnosposobnih
starijihturistaputemodvojenihProgramazdravstvenogturizmazastarije.Oninemaju
težištenaliječenjuirehabilitaciji,većprevencijirizičnihčimbenikanastankabolesnog
starenjaštonjima,kaostarijimturistima,možeomogućitikvalitetnijiiduljiživot.Program
zdravstvenogturizmazastarijeosobejemogućerealiziratiostvarenjemedukacijeputem
radionica i stvaraonica sve do jednomjesečnih gerontoloških tečajeva o aktivnom
zdravomstarenju.Programkoordinirainterdisciplinarnigerontološko-javnozdravstveni
tim s provedbenim interdisciplinarnim timom stručnjaka uključenim u primjenu
zdravstvenog turizma za starije. Primjena tog programa kroz zdravstveno edukacijske
mjere zadovoljiti će potrebe starije turističke populacije. Zbog toga je nužna razrada
verificiranestatističkemetodologijepraćenjairegistracijedolazakaeuropskihturistapo
dobnojstrukturiuHrvatskoj,apozemljiprebivalištauzevaluaciju.Zdravstveniturizamza
starijekojiuključujekorištenjeprirodnihljekovitihčiniteljamožeznačajnodoprinijeti
gospodarskomrazvojuHrvatske.Značajnojeveći„zdravstveniprofit“domaćihistranih
starijihturista.
Ključneriječi:starijituristi,registarturistapodobi,zdravstveniturizam,koordinacijski
interdisciplinarni gerontološkojavnozdravstveni tim, provedbeni interdisciplinarni
turističkitim,radioniceistvaraoniceaktivnogzdravogstarenja
102
Pregled2013.
Broj30.
Pharmaca2012;50(Supl.1):48.Trećihrvatskiitrećijadranskikongresfarmakoekonomike
iistraživanjaishodaliječenja,Brijuni,Hrvatska,25-27.travanj2013.
PATIENTS'ADHERENCETOMEDICATIONRATEAND
PHARMACOECONOMICANALYSIS
CuligJ1,2,LeppéeM1,SkaronN3,MalovicM4,BilusicM5.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
3
AstraZeneca,Croatia
4
UniversityHospital„Sestremilosrdnice“,UniversityDepartmentofTraumatology,
Zagreb,Croatia
5
PoliclynicBonifarm,Zagreb,Croatia
josip.culig@stampar.hr
1
Goal
Pharmacoeconomicresearchisappliedtomeasureandtocomparethecosts,risksand
benefitsoftherapies.Itdeterminesthealternativesofthebesthealthoutcomeforthe
resources invested. The cost is measured in monetary terms. The results of the
pharmacoeconomic analysis depend on several factors, one of which is adherence to
medication.Pooradherencetotreatmentcompromisestheeffectivenessoftreatment,
whichmightbeacriticalissueinthehealthoutcomeandqualityoflifeofpatients.The
ratesofpatient'sadherencevary.ACroatianself-reportedcross-sectionalstudyrevealed
that60%ofpatientsarenon-adherenttomedication.Therefore,thisshouldbetakeninto
accountasaweightingfactorinpharmacoeconomicanalyses.
Results
Case study: A budget impact analysis was performed to introduce ticagrelor, a novel
antithromboticagentontheCroatianpharmaceuticalmarket.Thisagentwascomparedto
clopidogrelasareferentdrug.Theinitialefficacydatawasextrapolatedfromonelarge
comparativestudy(PLATO).Accordingtopublisheddata,thepatientadherenceratewas
82 %. The Budget Impact Analysis (BIA) was negative (-3, 8 mill HRK). When we
performedtheanalysisassumingthe100%adherencerate,theimpactwas-3,6millHRK.
TheadherencerateforcardiovascularchronicpatientsinCroatiawas42%(Culig).The
negativeimpactwasmorepronounced(-4,1millHRK).
Conclusion
Thepatients'adherenceratehasasignificantinfluenceontheBIAresults.
103
Pregled2013.
Broj31.
Pharmaca2012;50(Supl.1):51-2.Trećihrvatskiitrećijadranskikongres
farmakoekonomikeiistraživanjaishodaliječenja,Brijuni,Hrvatska,25-27.travanj2013.
THEMOSTCOMMONCHRONICDISEASESAND
ADHERENCETODRUGS
CuligJ1,2,LeppéeM1,BoskovicJ3,MalovicM4.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
3
SchoolofPharmacyandBiochemistry,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia
4
UniversityHospital„Sestremilosrdnice“,UniversityDepartmentofTraumatology,
Zagreb,Croatia
josip.culig@stampar.hr
1
Goal
istoinvestigatetheinfluenceofthetypeofillnesstoadherencetodrug.
MaterialsandMethods
A cross-sectional survey was conducted in Zagreb, Croatia uses a 33-item selfadministeredquestionnairethatincludedaconveniencesampleof635individualswho
were collecting or buying drugs for the treatment of chronic diseases. The survey
questionnaire listed the 16 most common reasons for nonadherence and the study
subjectshadtoanswerthequestionforeachofthesereasonsreportingitasthepossible
cause of his/her nonadherence. These answers were then used to examine the
relationshipofeachreasontononadherence.
Results
A total 1,357 diagnoses were reported by survey respondents (i.e., an average of 2.1
diagnosesperrespondent).Themostcommondiagnoses(57.9%)werediseasesofthe
circulatorysystem(n=500,36.8%)andthegroupofendocrine,nutritionalandmetabolic
diseases(n=285;21.0%).Thelistrateofadherencewasobservedforrespiratorydiseases
(34.0%)anditwassignificantlylowerthanotherdiagnoses(Table).Thehighestdegreeof
adherenceisforneoplasms(59.1%),whileatmentaldisordersisrelativelyhigh(47.7%).
There was no significant difference in adherence between the two most common
diagnosesinthestudy(cardiovascularandendocrinediseases)thatmake57.9%ofall
diagnoses.Therewasastatisticallysignificantdifferenceinadherencebetweeninsulindependent(46.3%)andinsulin-independentdiabetes(40.9%).
Conclusion
Weconcludethattheadherenceishigherinthepatientswithmanifestsymptoms.
104
Pregled2013.
Broj32.
Pharmaca2012;50(Supl.1):49.Trećihrvatskiitrećijadranskikongresfarmakoekonomike
iistraživanjaishodaliječenja,Brijuni,Hrvatska,25-27.travanj2013.
ESTIMATESOFRELIABILITYADHERENCESELFREPORTINGSCALESBYTHECOEFFICIENTOFINTERNAL
CONSISTENCYRELIABILITY(CRONBACH'SΑ)
LeppéeM1,Vracan-MravakS1,MalovicM2,CuligB3.
AndrijaStamparInstituteofPublicHealth,Zagreb,Croatia
2
UniversityHospital„Sestremilosrdnice“,UniversityDepartmentofTraumatology,
Zagreb,Croatia
3
SchoolofMedicine,JosipJurajStrossmayerUniversity,Osijek,Croatia
marcel.leppee@stampar.hr
1
Goal
Medicationnon-adherenceisagrowingconcerntohealthcaresystems,physiciansand
otherstakeholders,becauseofmountingevidencethatitisprevalentandassociatedwith
adverse outcomes and higher costs of care. Seven self-report adherence scales were
identified and reviewed. Among the already well-known scales, a new one has been
inaugurated in Croatia: the Culig adherence scale, which has been applied in some
investigations in Zagreb, Croatia. In the study, the most common self-report
questionnairesformeasuringmedicationadherenceweredescribed,whichisthebasis
forinterventionstoimprovemedicationadherence.Theaimwastoevaluatetheliterature
describingmedicationadherencesurveys/scalestogaugepatientbehavioratthepointof
care. Potential limitations to self-report are that ability to understand the items, and
willingnesstodiscloseinformation,canaffectresponseaccuracyandthusquestionnaire
validity.
MaterialsandMethods
Articles were included when they evaluated or reviewed self-reported adherence
medicationscaleapplicabletochronicdiseasesandwithagoodcoefficientofinternal
consistencyreliability(Cronbach'sα(alpha)).
Results
ThebestknownandmostwidelyusedscaleforresearchadherenceisMAQ(Medication
Adherence Questionnaire) by Morisky, which has several advantages: it identifies the
barrierstonon-adherence,itistheshortestscale,easiertoscoreandveryadaptablefor
various groups of medication. The Culig adherence scale has the best Cronbach α
coefficientofinternalconsistencyreliability(0.89).
Conclusion
There does not exist a gold-standard medication adherence scale, but every scale has
someadvantagesanddisadvantages,dependingonthesymptomsorthedisease.
105
Pregled2013.
Broj33.
Trećihrvatskikongresohipertenzijismeđunarodnimsudjelovanjem.Knjigasažetaka:28.
Šibenik,Hrvatska,17-20.listopad2013.
USPOREDBAOPĆEUSTRAJNOSTIPREMATERAPIJIS
USTRAJNOŠĆUKODOBOLJELIHOD
ARTERIJSKEHIPERTENZIJE
LeppéeM1,CuligJ1,2,Marić-BajsM1,CuligB2.
1
Zavodzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“,Zagreb,Hrvatska
2
MedicinskifakultetOsijek,SveučilišteJosipJurajStrossmayer,Osijek,Hrvatska
marcel.leppee@stampar.hr
Sobziromdapostojinizobjektivnihisubjektivnihčimbenikakojiutječunaustrajnost
pacijenata pri uzimanju lijeka, željelo se utvrditi odnosu između ukupne ustrajnosti i
ustrajnosti osoba koje koriste antihipertenzive. Upotrebljena je presječna metoda, a
istraživanjejeprovedenoputemupitnika.Odukupno635anketiranihispitanikaliječenih
odkroničnihbolesti,najvećibrojsubililiječeni,uzeventualnedrugebolesti,odarterijske
hipertenzije(n=361;56,9%).Brojispitanikajerastaopremastarijimdobnimskupinama
takodajebilogotovodvijetrećine(64,7%)starijihod55godina.Brojstarijihjošjevećiu
skupiniispitanikaliječenihodarterijskehipertenzije,gdjeoničinetričetvrtine(74,8%)
svih liječenih. Unutar cjelokupne promatrane populacije ispitanika (n=635) više je
neustrajnih (n=370; 58,3%) od ustrajnih (n=265; 41,7%). Kod osoba s arterijskom
hipertenzijomkaoglavnirazlogneuzimanjalijekavelikavećinaispitanikanavodizaborav
(n=220; 60,9%). Slijedi činjenica da je lijek potrošen (n=169; 46,8%) te činjenica da
pacijent nije bio kod kuće (n=163; 45,2%). Većina ispitanika liječenih od arterijske
hipertenzije(94,7%)jeodgovoriladajesigurnadaćeliječenjeimatipozitivanutjecajna
njihovozdravlje.Međutim,sličnokaoikodukupnogbrojaispitanika,neustrajnipacijentiu
manjempostotkuodustrajnihdijelemišljenjeopozitivnomutjecajunazdravlje(92,7%:
97,9%).Utvrdilismokodispitanikadasesdobilaganopovećavastupanjustrajnostipa
osobestarijeod65godinaživotapokazujuneštovišistupanjustrajnostiodostalihdobnih
skupina,štojeslučajikodosobakojeseliječeodarterijskehipertenzije,alitarazlikanije
statističkiznačajna.Životnadobpacijenatakojibolujuodarterijskehipertenzijenema
važnost pri određivanju razloga neustrajnosti, tj. redoslijed tih razloga je isti kod svih
dobnihskupinaiakobibiloprirodnozaočekivatidaćezaboravkaorazlogneuzimanja
lijeka biti učestaliji kod starijih osoba. Pacijenti koji boluju od arterijske hipertenzije
trebalibipokazivatiiznadprosječnuustrajnostsobziromdajehipertenzijabolestkoju
trebastalnodržatipodkontrolom.Međutim,učinjenicidasusimptomivrločestoslabo
izraženi i pacijenti nemaju subjektivnih poteškoća, leže i razlozi relativno slabije
ustrajnosti.
106
Pregled2013.
5)NAPREDOVANJA
MartinaBevardije28.svibnja2013.godinesteklaakademskistupanj
doktoriceznanosti.
Danica Romac je 7. lipnja 2013. godine stekla akademski stupanj
magistreznanosti.
JasminaVranešje23.listopada2013.godineizabrananaradnomjesto
redovitog profesora u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu
SveučilištauZagrebu.
107
Pregled2013.
108
Pregled2013.
6)DOKTORIZNANOSTI,MAGISTRIZNANOSTI
ISTRUČNIMAGISTRI
(zaposleniciZavodanadan31.12.2013.)
109
Pregled2013.
110
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
LjiljanaBačun-Ivček
Magistra
javnog
zdravstva
2005.
Naslovrada
HAVRIX1440cjepivou
suzbijanjuhepatitisaA
Sažetak:
Budući da Hepatitis A u srednje razvijenim zemljama može predstavljati epidemiološki
problem, tako se i u Hrvatskoj, unatoč niskoj incidenciji, može očekivati pojava epidemije.
Epidemija HA u jednom zatvorenom kolektivu potvrdila je pretpostavku da se primjenom
samojednedozecjepivamožetakvuepidemijuuspješnozaustaviti.UHrvatskojHAudekadi
od 1991. do 2000. godine bilježi pomak pobola prema starijoj životnoj dobi, 20–29 godina.
Rezultatianti–HAVpoz.biljegauobrađenomkolektivupokazalisudajeprokuženost31,3%u
dobi<30godinadokjeprokuženjeudobi>30godina73,6%.Serokonverzijanakonprimjene
samo jedne doze HAVRIX 1440 je 100% već za 20 dana, a vrijednost GMT daleko iznad 10
IU/L.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
ŽeljkaBažulićŠtimac
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2004.
Naslovrada
Primjenabrzemikrometode
određivanjaoštećenjaDNAu
lubinaDicentrarchuslabrax
(L.)tretiranihtrimetosulom
Sažetak:
Lubine uzgajane in situ tretirali smo Trimetosulom u namjeri istraživanja utjecaja aktivnih
supstancija toga lijeka (sulfadiazina i trimetoprima) na integritet DNA u tri ciljna tkiva:
mišičju, jetrima i crijevu. Usporedbom vrijednosti medijana faktora jednostrukih lomova s
klasama rezidua sulfadiazina i trimetoprima u mišićju, vidljivo je da postoji pozitivna
korelacija porasta vrijednosti faktora jednostrukih lomova DNA s porastom izmjerenih
količina rezidua obje komponente trimetosula, a najizraženija je u kavezu u kojem su ribe
tretiranenajvećomdozom.
111
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
NikolaBenić
Magistar
znanosti/
primarijus
Godina
izbora
Naslovrada
2003.
Istraživanjepopulacije
glodavacakaoosnovasustavne
deratizacijegradskihnaselja
Sažetak:
Prospektivna studija praćenja populacije štakora u gradu Zagrebu provedena je od jeseni
1998. do proljeća 2001. godine u sklopu provedbe sustavne deratizacije. Tijekom svake od
šestakcijaderatizacijekojesuprovedenedvaputagodišnje,uproljećeinajesen,pregledano
je oko 100 000 stambenih zgrada. Prosječno je tijekom svih promatranih akcija deratizacije
pronađeno15%zgradainfestiranihštakorima,uzstatističkiznačajnerazlikeuinfestiranosti
upojedinimgradskimčetvrtima.Dokazanajestatističkiznačajnapovezanostpojaveštakoras
niskimstupnjemkomunalnehigijene.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
MartinaBevardi
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2003.
Naslovrada
Invivoiinvitromodelivezanja
patulinaicitrinina
bioprotektivnimkulturama
Sažetak:
NeutralizacijaiinhibicijaaktivnostimikotoksinapatulinaicitrininabakterijomGluconobacter
oxydansiβ-glukanom.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
JasnaBošnir
Magistra
znanosti
1996.
Naslovrada
Živakaopokazatelj
kontaminacijeriba
Sažetak:
UZavoduzajavnozdravstvogradaZagreba,tijekom1996.godineanaliziranojenanazočnost
ukupne, organske i anorganske žive, ukupno 137 uzoraka morske ribe. Ukupna živa je
utvrđivana metodom atomske apsorpcijske spektrometrije, dok je količina metil-žive
određivana plinskom kromatografijom te kombiniranom metodom plinske kromatografije i
spektrometrije masa. Utvrđene vrijednosti ukazuju na to da globalna kontaminacija mora
živom nije još dosegla zabrinjavajuće razmjere. Osobito se čini sigurnim ribolov u
međunarodnim vodama velikih mora i oceana. Ulov ribe u obalnom pojasu industrijski
razvijenihdržavaiumalim,zatvorenimmorima,poputJadranskog,nalažuoprez.
112
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
JasnaBošnir
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2000.
Naslovrada
Nekazagađivanjaslatkovodnih
ribakaopokazatelji
onečišćenjaokoliša
Sažetak:
Provedeno je istraživanje na uzorcima slatkovodnih riba sa šireg područja grada Zagreba.
Sveukupno je analizirano 216 uzoraka riba podijeljenih u dvije porodice: Cyprimidae i
Ictaluridae.Istraživanjemseželjeloutvrditidaliiukojojmjeripostojiopterećenjeorganskim
i anorganskim zagađivalima na zagrebačkom području,a samim time i opasnost po zdravlje
ljudiukolikokonzumirajuzagađenuribu.Utvrđenojedastatističkiznačajnarazlikazaribeiz
porodice Cyprimidae postoji za sve analizirane parametre osim za 2,2,5,5 tetraklorobifenil,
HCH,endrintekadmij.SKR
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Višaznanstvenasuradnica,2010.
Izvanrednaprofesorica,2010.
Imeiprezime
Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku:
Zdravstvenaekologija
ZdravstvenoveleučilišteuZagrebu:
Kemijskaanalizahrane
Mikotoksikologija(izvanrednistudij)
Kontrolapredmetaopćeuporabe(Izvanrednistudij)
Farmaceutsko-biokemijskifakultetSveučilištauZagrebu:
Toksikologijahrane(specijalističkistudij)
Stečeni
naziv
Godina
izbora
Naslovrada
MarijaCahunek-Žunec
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Predavač,2006.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
PravnifakultetuZagrebu:
StudijskicentarsocijalnogradaSocijalniraduzdravstvu
113
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
ŽeljkaCapuder
Magistra
znanosti
Godina
izbora
1986.
Naslovrada
Aktivnostnekihenzimau
serumuozračenih
gladnihživotinja
Sažetak:
Uradusupraćeneaktivnostienzima,uglavnomonihumetaboličkomputuglukoneogeneze,u
serumuozračenihgladnih24i48satiteozračenihigladnihživotinjauodnosunakontrolnu
grupu.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
ŽelimiraCvetković
Magistra
znanosti
2003.
Naslovrada
Biološkitestoviupraćenju
zagađenjavodenogokoliša
Sažetak:
U radu je procijenjen učinak otpadnih voda naftne industrije na vodene organizme, kao i
učinak te industrije na podzemne vode testovima toksičnosti provedenim s nekoliko vrsta
različitih taksonomskih grupa te je određen kvantitativni utjecaj toksikanata na različitim
razinama vodenog prehrambenog lanca. Metodama multivarijantne statističke analize
utvrđenjeutjecajsvakogizmjerenogparametranarezultatetestiranjatesličnostirazličitost
organizama. Utvrđeni su optimalni uvjeti sustavnog testiranja za uspješnije donošenje
procjeneekološkogrizika.Rezultatipokazujudaiakoprimijenjenitestovinisuspecifični,oni
nemajujednakojakutjecajnarazličitevrstepolutanata.Očitoje,dakle,dajeuzpomoćovih
testovamogućenačinititzv.Selektivnu„bateriju“testova.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
Naslovrada
ŽelimiraCvetković
Doktorica
znanosti
2006.
UtjecajAlachlora„Imetribuzina“
navodenulećuineke
slatkovodneplanktonskealge
Sažetak:
Svrha ovog rada bila je odrediti osjetljivost slatkovodnih zelenih alga Pseudokirchneriella
subcapitata, Desmodesmus subspicatus i Chlorella kessleri i vodene leće Lemna minor na
odabrane herbicide alachlor i metribuzin usporedbom vrijednosti dvaju testova toksičnosti
konvencionalnog i minijaturiziranog, pri čemu su se ujedno istražile i razlike u osjetljivosti
114
Pregled2013.
pojedinihvrstaalgaivodeneleće.
RezultatiukazujudajealachlorvrlotoksičanzaalguDesmodesmussubspicatus,aekstremno
toksičan za sve ostale test organizme, dok je metribuzin ekstremno toksičan za sve testne
organizme. Ultrastrukturne promjene praćene metodom transmisijske elektronske
mikroskopijepotvrdilesurezultatedobivenetestovimatoksičnosti.
Rezultatiovogradapotvrđujuvrijednostuporabe“baterije”biološkihtestovaumonitoringu
onečišćenjaizagađenjavodenihekološkihsustavaherbicidaalachloromimetribuzinomjerje
toprvikorakudobivanjucjeloviteslikeonjihovojtoksičnostiisagledanjumogućihnegativnih
učinakanaokoliš,atimeinaproizvodnjuzdravehrane.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
JosipČulig
Magistar
znanosti/
Primarijus
1985./1993.
Naslovrada
Analizapotrošnjelijekova
ukliničkojbolnici
Sažetak:
Praćenje potrošnje lijekova metodom DDD omogućuje predviđanje trendova u pojedinim
farmakoterapijskim grupama. Takva metodologija služi za analizu čimbenika koji utječu na
potrošnjulijekovaiplaniranjerazličitihinterventnihmjerasciljemuklanjanjaneracionalnih
trendova.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
JosipČulig
Doktor
znanosti
Primarijus
2003./1993.
Naslovrada
Dijetetskaterapija,
antioksidansiioligoelementi
bolesnikanahemodijalizi
Sažetak:
Mjeren je stupanj oksidacijskog stresa bolesnika na periodičnoj hemodijalizi. Uzimanje
kombinacijemineralaivitaminauzobrokpokazaloseučinkovitimnasmanjenjevrijednosti
pojedinih pokazatelja oksidacijskog stresa. Također je pokazano da je peroralna nadoknada
oligoelemenataučinkovita.
115
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
JosipČulig
Doktor
znanosti
Primarijus
Godina
izbora
Naslovrada
2004./1993.
Učinaknimodipinanaaktivnost
Na+K+ATP-azaumozgu
miševaseksperimentalno
izazvanimkonvulzijama
Sažetak:
KonvulzijeizazvaneaudiogenimstresomznačajnosmanjujuaktivnostNa+K+ATP-aze,dokje
obrnutoelektrokonvulzijepojačavaju.Blokatorkalcijskihkanalanimodipinmožeprevenirati
padaktivnostienzimakodkonvulzijaizazvanihaudiogenimstresom.
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Znanstvenisavjetnik,2005.
Izvanredniprofesor,2009.
116
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku:
Integriranidiplomskistudijmedicine–
FarmakologijaiInternamedicina
Preddiplomskistudijsestrinstva–
Farmakologija
Diplomskistudijsestrinstva–
Zdravstvenimenadžment
PoslijediplomskidoktorskistudijBiomedicinaizdravstvo–
Kliničkiterapijskipokus
Uvodukliničkaistraživanja
Farmakoepidemiologija
Farmakoekonomika
Zdravstvenimenadžment
VeleučilišteuVelikojGorici:
Studijoptike–
Farmakologija
Farmaceutsko-biokemijskifakultetuZagrebu:
Specijalističkistudijkliničkefarmacije
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AnaDevčić-Jeras
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2007.
Naslovrada
Međuovisnostorganizacijske
kultureisustava
upravljanjakvalitetom
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je projektirati model upravljanja poslovanjem temeljen na inoviranju
znanjakadrovaposebiceizsustavaupravljanjakvalitetom.Usvrhurealizacijeciljaprovedena
je anketa na internetu u kojoj je anketirano 550 stručnjaka za kvalitetu iz poduzeća u
Hrvatskoj.Kaorezultatovogistraživanjadefiniranjemodelzarazvojorganizacijskekultureu
poduzećimakojeimajuuspostavljensustavupravljanjakvalitetompremanekojodpriznatih
međunarodnih normi. Model za razvoj organizacijske kulture obuhvaća obrazovanje za
kvalitetu koje uključuje teme iz kvalitete koje potiču timski rad: PDCA pristup, sustavno
rješavanjeproblemapomoćujednostavnihstatističkihtehnika(7QCT),procjenerizika(FMEA.
FMEA-S), korektivne i preventivne mjere (CAPA) i provođenje audita sustava upravljanja
kvalitetom.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
IvanaHrga
Doktorica
znanosti
2011.
Naslovrada
Dinamikaalergenogpeluda
urbanogiruralnogpodručja
sjeverozapadneHrvatske
Sažetak:
U razdoblju od 2004. do 2006. godine istraživana je dinamika i značajke peludnih sezona
urbane(Zagreb)iruralne(IvanićGrad)životnesredinesjeverozapadneHrvatske.Uzrakuoba
područja, zabilježena je pelud prosječno 33 biljne svojte, od kojih 24 alergenih. Polinacijske
sezonebilesupodjednake.PeludniindekszaZagrebje117602,azaIvanićGrad73810.U
ukupnom iznosu najveći je udio peluda drveća (68,9% Zagreb, 50,3% Ivanić Grad).
Koncentracija peluda korova viša je u Zagrebu, a peluda trava u Ivanić Gradu. U Zagrebu
prevladava pelud breze i ambrozije, a u Ivanić Gradu ambrozije i trava. Korelacije između
koncentracija peluda i meteoroloških parametara su statistički značajne: pozitivne za
temperature, a negativne za vlagu i oborine. Za oba područja izrađeni su peludni kalendari.
Boljom životnom sredinom pokazao se Ivanić Grad. Zbog nesignifikantnih razlika, za
dugoročneprognozepeludnihsezonaistraživanihpodručjadovoljnisuaerobiološkipodacis
bilokojeodistraživanihpostaja.
117
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
MatijanaJergović
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2011.
Naslovrada
Prisutnostmetalaidrugih
rijetkihelemenataiutjecajna
zdravljestanovništva
IstočneHrvatske
Sažetak:
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti da li postoje razlike u opterećenju metalima i
polumetalima stanovnika Istočne Hrvatske te utvrditi povezanost postojećih s ratnim
zbivanjima. Koncentracije 66 elemenata, u ovoj biomonitoring studiji poprečno-presječnog
tipa, određivane su u serumu, urinu i kosi 391 ispitanika ICP-MS (eng. inductively coupled
plasmamassspectroscopy)metodom.UjednomilivišebiološkihuzorakastanovnikaIstočne
Hrvatske utvrđene su više koncentracije određenih metala i polumetala u odnosu na
istraživanjaizdrugihzemalja.PosebnoAl,As,Ba,Bi,Cd,Cr,Cu,Ga,Li,Mg,Mn,Mo,Ni,Pb,Pd,
Ti, U, V, W, Zn i Zr, od kojih je većina povezana s oružjem. Biomonitoringom su također
utvrđene razlike u opterećenjima pojedinim metalima i polumetalima stanovnika iz ratom
više u odnosu na stanovnike iz ratom manje zahvaćenih područja Istočne Hrvatske. U
ispitanikavišeuodnosunamanjeizloženeratubilesustatističkiznačajnovišekoncentracije
sljedećihelemenata:userumuAl,B,Eu,Hg,Rb,Re,Tl,TmiZr;uurinuAs,Cu,Ge,Rh,Sc,Sei
Si;ukosiAg,Al,As,Au,B,Ba,Bi,Cd,Ce,Co,Cr,Cs,Cu,Dy,Er,Eu,Fe,Ga,Gd,Ge,Hf,Hg,Ho,Ir,K,
Li,Lu,Mg,Mn,Mo,Na,Nb,Nd,Ni,P,Pr,Pt,Rb,Re,Ru,Sb,Si,Sm,Sn,Sr,Ta,Te,Th,Tl,Tm,V,W,
Yb, Zn i Zr. Nadalje, stratifikacijom izloženih i neizloženih ispitanika i usporedbom
istraživanih razreda, ovisno o ratnim funkcijama može se zaključiti da su u ispitanika
izloženijihratnimzbivanjimautvrđenevišekoncentracijevećegbrojaelemenatapovezanihs
oružjem ili oružanim aktivnostima, osim U, koji je dokazan u statistički značajno višim
koncentracijamaujednomrazredumanjeizloženihispitanika.
Utvrđene brojne i značajne razlike za većinu istraživanih, a posebno elemenata povezanih s
oružjem, ukazuju na različito opterećenje stanovnika Istočne Hrvatske, potrebu daljnjeg
praćenjatesnaguimogućnostibiomonitoringausklopuekološko-preventivnihaktivnosti.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
VesnaJuhović-Markus
Magistra
znanosti
1981.
Naslovrada
Ispitivanjeutjecajaekoloških
faktoranaakceleracijurastai
fizičkograzvojaškolskedjece
Sažetak:
U radu je ocijenjen utjecaj ekoloških i socijalno-ekonomskih faktora na rast i razvoj školske
djece u gradu i na selu. Akceleracija rasta praćena je usporedbom dobivenih rezultata s
rezultatimaistraživanjaprovedenognatompodručjuprije20godina.
118
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AnaKlobučar
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2007.
Naslovrada
Faunističko-ekološkeznačajke
komaraca(Diptera,Culicidae)
uparkuMaksimir
Sažetak:
ZagrebačkiparkMaksimirjespomenikparkovnearhiktekture,najznačajnijihrvatskipejzažni
perivojiprvojavnošetališteujugoistočnojEuropi.Područjeparkajenajvećimdijelomšuma,
a poznato je da šuma kao stanište pruža vrlo povoljne uvjete za razvoj i život brojnih vrsta
komaraca.Tijekom2003.i2004.obavljenasufaunističko–ekološkaistraživanjakomaracana
područjuMaksimira.Pronađenesu23vrstekomaraca,odčegaje11vrstazabilježenopoprvi
put. Prema sveukupnim rezultatima istraživanja koja su do sad provedena, u Maksimiru je
pronađeno27vrstakomaracaštosačinjava54%faunekomaracaHrvatske.Ustadijuličinke
najbrojnijavrstajeCulexpipienskompleks,zastupljenajesudjelom43,9%.Brojkomaracai
raznolikost vrsta odraslih jedinki uzorkovanih CDC klopkama i aspiratorom u ovisnosti je o
količinioborinauproljetnimmjesecima.Usušnoj2003.godinidominantnavrstauzorkovana
u CDC klopkama je Cx. pipiens kompleks (96,41%), dok je u prosječno vlažnoj 2004. godini
dominantnavrstaOchlerotatussticticus(61,03%).Natemeljudobivenihrezultatasuzbijanje
komaraca u parku Maksimir, koji je zaštićen kao prirodni i kulturno-povijesni spomenik ne
možeseopravdati.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Predavačizpodručjabiomedicinei
zdravstva,2010.
ZdravstvenoveleučilišteuZagrebu:
Entomologija
Suzbijanjeprijenosnikabolesti
Imeiprezime
Stečeni
naziv
NedaKnežević-Jonjić
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2007.
Naslovrada
Prednostimetodelančane
reakcijepolimerazomza
dokazivanjeSalmonellavrsta
unamirnicama
Sažetak:
Otrovanja hranom predstavljaju značajan ekonomski i javnozdravstveni problem. Salmonele
sujedanodnajčešćihpatogenaiglavniuzročnikotrovanjahranomuljudi.Kakobisesmanjio
njihov broj, a time i posljedice, potrebne su u laboratorijima za mikrobiološku kontrolu
namirnica standardizirane brze, osjetljive i točne metode za dokazivanje ovog patogena u
prirodno onečišćenim namirnicama. Tradicionalne metode kultivacije za dokazivanje
Salmonella spp. u namirnicama zahtijevaju puno vremena i opterećuju rutinske laboratorije
jerjepotrebnonajmanje4-6danazanjihovuidentifikaciju.Svrhajeovogmagistarskograda
119
Pregled2013.
usporedba nove metode lančane reakcije polimerazom s tradicionalnom metodom uzgoja i
izolacije Salmonella spp. u namirnicama. Nova metoda uključuje prednamnožavanje u
puferiranoj peptonskoj vodi, namnožavanje u Rappaport-Vassiliadis tekućoj podlozi, lizu
bakterijske stanice, izolaciju dezoksiribonukleinske kiseline i lančanu reakciju polimerazom
upotrebom početnica SIN-1 i SIN-2. Otkrivanjem invA-gena potvrđujemo prisutnost salmonela, jer je invA-gen jedan od gena kojeg posjeduju sve salmonele. Umnoženi ciljni
ulomak iznosi 378 pb. Lančana reakcija polimerazom provodi se u ciklusima na tri različite
temperature(94°C,55°C,72°C),aciljniulomakseeksponencijalnoumnožavakroznekoliko
sati.Metodalančanereakcijepolimerazompokazalajejednakuosjetljivostkaoitradicionalna
metodakultivacijom,alivećuspecifičnost.Omogućujedobivanjerezultataukraćemvremenu
inaročitojeprikladnazadokazivanjeatipičnihsojevaSalmonella.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
IvančicaKovaček
Magistra
znanosti
1995.
Naslovrada
UčinakderivatavitaminaC
naraststanicaukulturi
Sažetak:
Ispitan je utjecaj L-askorbinske kiseline i 6-klor-6-deoksi askorbinske kiseline in vitro na
nekoliko životinjskih i ljudskih staničnih linija. Učinak L-askorbinske kiseline i 6-klor-6deoksi askorbinske kiseline na stanice određen je za tri koncentracije: 10-3, 10-4 i 10-5M i
dvavremenainkubacije,18i72sata.RezltatipokazujudaobaspojaiL-askorbinskakiselinai
6-klor-6-deoksiaskorbinskakiselinakočeproliferacijunekihvrstastanica,nanekenedjeluju,
a rast nekih čak stimuliraju. Utjecaj ispitivanih tvari na proliferaciju ovisi o vrsti stanica.
IspitivanetvarinajboljesmanjujuproliferacijutumorskihstanicakaoMelB16,SK-BR-3,SC6,
HT-29,HeLaiHeLacis.
Učinak L-askorbinske kiseline i 6-klor-6-deoksi askorbinske kiseline na mišjem melanomu
MelB16ispitanjeiuinvivouvjetimanalaboratorijskimživotinjama.Rezultatisupokazalida
L-askorbinskakiselinai6-klor-6-deoksiaskorbinskakiselinakočerastmišjegmelanoma.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
IvančicaKovaček
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2006.
Primjenaimunomagnetskeseparacijeuistraživanjurastaodabranih
patogenihmikroorganizamau
mlijekuimliječnimproizvodima
Sažetak:
Tradicionalne metode uzgoja i izolacije patogenih bakterija zahtijevaju puno vremena i
opterećujurutinskelaboratorijekojizbogtogapokušavajuuvestinovemetodespomoćukojih
se u kraćem vremenu može otkriti mala količina odabranih patogenih bakterija. Svrha je
disertacijeusporedbanovemetodeimunomagnetskeseparacijestra-dicionalnimmetodama
120
Pregled2013.
uzgoja i izolacije odabranih patogenih bakterija Salmonella spp., Listeria monocytogenes i
EscherichiacoliO157:H7ikakoseprimjenomtemetodemoguunaprijeditipostojećemetode.
Imunomagnetskaseparacija(IMS)pokazalaseosjetljivomispecifičnomuizolacijiEscherichia
coliO157:H7.UizolacijiSalmonellaspp.jednakojeosjetljivakaoitradicionalnametoda,anije
dovoljno osjetljiva za izolaciju Listeria monocytogenes. Za tu patogenu bakteriju boljom se
pokazala tradicionalna metoda uzgoja. Ipak, metoda imunomagnetske separacije skraćuje
vrijeme potrebno za izolaciju i može se upotrijebiti kao iznimno korisna uz tradicionalne
metode.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AdelaKrivohlavek
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2010.
Određivanjesulfonamidai
kloramfenikolaumeduvezanim
sustavomtekućinskekromatografijeispektrometrijemasa
Sažetak:
Razvijena je analitička metoda za određivanje 15 odabranih spojeva iz skupine sulfonamida
(sulfadiazin,
sulfametoksazol,
sulfatiazol,
sulfamerazin,
sulfametizol,
sulfadiimidin/sulfametazin, sulfametoksipiridazin, sulfamonometoksin, sulfaklorpiridazin,
sulfadimetoksin, sulfadoksin, sulfisoksazol, sulfamoksol, sulfapiridin, sulfakinoksalin) i
kloramfenikola u uzorcima meda ekstrakcijom na sorbensu Chromabond C18 ec i analizom
ekstrahiranihspojevavezanimsustavomtekućinskakromatografija–spektrometrijamasauz
ionizaciju analita elektroraspršenjem. Analiti su razdvojeni tekućinskom kromatografijom
obrnutihfazanakoloniZorbaxSBC18uzgradijentnoeluiranjesasmjesomacetonitrilaivode
uztemperaturukolone50°Czasulfonamide,te35°Czakloramfenikol.Homogeniziraniuzorci
meda su prije analize razrijeđeni s acetatnim puferom pH 6. Analitički povrati iz različitih
vrstamedabilisuzaspojeveizskupinesulfonamidaizmeđu83%uzRSD17%,zasulfadiazin
do 111% uz RSD 12%, za sulfaklorpiridazin te za kloramfenikol 92% uz RSD 12%. Granica
određivanjasulfonamidaumedubilaje10,0µgkg-1ikloramfenikola0,3µgkg-1.Spojevisu
određeni praćenjem odabranih iona. Metoda je primijenjena za analizu sulfonamida i
kloramfenikolauuzorcimamedaprikupljenimizrazličitihdijelovaHrvatske.
121
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
MarinaKuzman
Magistra
znanosti/
Primarijus
1990.1991./1997.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
MarinaKuzman
Doktorica
znanosti/
Primarijus
2002.2003./1997.
Naslovrada
Učestalostiznačajkeosoba
oštećenasluhaimogućnosti
njihovogranogotkrivanjai
rehabilitacije
Naslovrada
Pretkazateljiovisničkog
ponašanjaumladih
Sažetak:
U radu se opisuje kretanje učestalosti pušenja, pijenja alkohola i eksperimentiranja s
psihoaktivnim drogama u srednjoškolaca u Hrvatskoj te istražuju opći i specifični
pretkazatelji za nastanak ovisničkog ponašanja. Istraživanje je provedeno školske godine
1998/99.nareprezentativnomuzrokuod5447učenikaprvihrazredasrednjihškola,kaodio
međunarodnog ESPAD projekta (European School Survey Project on Alcohol and Other
Drugs).
Barem je jednom u životu pušilo 69,0% dječaka i 67,1% djevojčica, povremeno puši 41,8%
dječakai44,8%djevojčica,asvakodnevnojepušilouposljednjihmjesecdana27,2%dječakai
22,3% djevojčica. Alkohol nikada u životu nije pilo 12,3% dječaka i 16,7% djevojčica,
povremeno je pilo 72,9% dječaka i 77,5% djevojčica, a više od 6 puta u posljednjih mjesec
dana alkohol je pilo 14,8% dječaka i 5,8% djevojčica. Marihuanu je barem jednom u životu
probalo17,6%dječakai12,0%djevojčica,odtogajujejedandodvaputauživotuuzelo7,3%
dječakai5,6%djevojčica,avišeodtriputauživotu10,3%dječakai6,4%djevojčica.
Opisano je kretanje učestalosti u četvorogodišnjem razdoblju (1995-1999) na istim
generacijamaiuzrokuodabranomnaistinačin,pričemujezamjetantrendporastaugotovo
svim rizičnim ponašanjima u oba spola, brži u djevojčica. Rjeđa je samo uporaba sedativa u
oba spola i inhalanata u djevojčica. Faktorskom analizom dobiveno je 12 faktora koji
objašnjavaju 44,0% varijance. Diskriminacijskim analizama sa dobivenim faktorima kao
prediktorskim i navikama prema učestalosti kao kriterijskim varijablama dobiveno je 7
diskriminacijskih funkcija, a kao kriterij za interpretaciju je odabrana vrijednost faktora
│>0.3│. Izdvojene su zajedničke varijable koje su pretkazatelji za sva tri oblika rizičnog
ponašanja, kao i specifične varijable za pušenje, alkohol i psihoaktivne droge. Zajedničke
pretkazateljne varijable su okruženje prijateljima koji puše, piju, opijaju se i uzimaju
marihuanu ili neku drugu psihoaktivnu drogu, pojava delinkventnog i antisocijalnog
ponašanja u vezi s alkoholom i drogom te specifična roditeljska tolerantnost prema svakom
od ispitivanih rizičnih ponašanja. Pretkazatelji za redovito pušenje su muški spol, dječaci
zadovoljni odnosima, visokog samopoštovanja i bez simptoma depresije, prijatelji koji
uzimaju neko od sredstava ovisnosti, tolerantnost prema pušenju roditelja koji su i sami
pušačiteantisocijalnoidelinkventnoponašanjezbogalkoholaidroge;protektivnifaktorisu
dovoljan roditeljski nadzor i postavljanje pravila ponašanja te odsutnost delinkventnog
122
Pregled2013.
ponašanja koje nije povezano s alkoholom i drogom. Pretkazatelji za prekomjerno pijenje
alkohola su prijatelji koji uzimaju neko od sredstava ovisnosti, antisocijalno i delinkventno
ponašanje zbog alkohola i droge i drugih razloga, neprepoznavanje rizika pušenja, pijenja i
uzimanja marihuane, roditeljska tolerantnost prema pijenju djece, nedovoljan roditeljski
nadzor i nepostavljanje pravila ponašanja. Za skupinu se nije izdvojio niti jedan protektivni
faktor. Pretkazatelji za redovitije uzimanje marihuane su prijatelji koji uzimaju neko od
sredstava ovisnosti, roditeljska tolerantnost za opijanje, uzimanje droga i igranje na
automatima za novac, antisocijalno i delinkventno ponašanje zbog alkohola i droge;
protektivnifaktorjedovoljanroditeljskinadzoripostavljanjepravilaponašanja.
Zaključnosu,natemeljudobivenihrezultata,navedenepreporukezapreventivneaktivnosti.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Znanstvenasuradnica,2006.
Profesorica,visokeškole,2010.
ZdravstvenoveleučilišteuZagrebu:
Javnozdravstvo
Imeiprezime
Stečeni
naziv
DarioLasić
Magistar
znanosti
Godina
izbora
2010.
Naslovrada
Karakterizacijahrvatskogmeda
naosnovuudjelamakro-
imikroelemenata
Sažetak:
U svrhu karakterizacije meda ispitano je 100 uzoraka meda iz osam županija Republike
Hrvatske, po 25 od svake četiri deklarirane vrste: bagrem, lipa, kesten i cvjetni. Njihovo
botaničkopodrijetlopotvrđenojemelisopalinološkiodređivanjemrelativnogsastavapeludi,
dokjeICP-MStehnikomodređenmineralnisastavelemenatautragovima(Al,Co,Cu,FeiMn),
zatimmakro-elemenata(Ca,K,NaiMg)tenekihteškihmetalaipotencijalnihkontaminanata
(Cd, Ni, Pb i Zn). Na osnovu rezultata, „cluster“ analizom grupirani su uzorci prema tri
kriterija:premapojedninimvrstamameda,premapojedinimuzorcimaunutarjednevrstete
premažupanijamaunutarpojedinevrstemeda.
Rezultatianalizepokazalisudajeumedukalijnajvišezastupljenelementičiniukupnočak
67,7%svihispitivanihelemenata,uzvelikirasponod180,6-3938mg/kg.Slijediudionatrija
0,094-1001,9 mg/kg, zatim kalcija 18,70-784,70 mg/kg te magnezija 6,18-535,4 mg/kg. Od
elemenata u tragovima najveći je udio cinka 0,13-48,30 mg/kg, zatim željeza 0,03-77,87
mg/kgpamangana0,05-26,63mg/kg,aluminija0,37-4,93,bakra0,06-3,74mg/kgtekobalta
0,001-0,158mg/kg.Odteškihmetalakontaminanataudioniklabioje0,06-3,27mg/kg,olova
0,004-0,296mg/kgtekadmija0,001-0,029mg/kg.Rezultatisunatragusličnihradovanaovu
temuisaovimvrstamameda.
Mogućnosti rutinske kontrole botaničkog podrijetla meda na osnovu utvrđenog mineralnog
sastavaimajupotencijalajerpostojeodređenezakonitostipoputsadržajaZnumedukestena
koje prilično jasno grupiraju tu vrstu meda, kao i dobro definiranje geografskog podrijetla
istarskogbagremagrupiranjemsvih13elemenata.
Rezultati istraživanja metala kontaminanata ukazuju na važnost definiranja najveće
dozvoljene količine (NDK) vrijednosti u medu jer su zabilježene ponovljive niske
123
Pregled2013.
koncentracije potencijalnih kontaminanata meda, naročito olova. Međutim, te količine nisu
opasne po zdravlje potrošača te neće niti povećanom konzumacijom meda bitno povećati
tjedniunosovihkontaminanataputemhrane.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Predavač,2010.
Zdravstveno veleučilište u Zagrebu (redovni, specijalistički ili
izvanrednistudij):
Kemijskaanalizahrane
Metaliuokolišu
Prehranasasanitacijom
Prehrana
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu:
Toksikologijahrane(specijalističkistudij)
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
MarcelLeppée
Magistar
znanosti/
Primarijus
2002./2003.
Naslovrada
Utjecajrazličitihčimbenika
nanatalitetuHrvatskoj
Sažetak:
Analiziran je utjecaj različitih čimbenika koji se dijele na tri skupine: biološki, socijalnoekonomskiipsihološki.Metodologijasesastojalaoddefiniranjatipskoguzorkaženafertilne
dobi, anketiranja i interpretacije. Utjecaj pojedinih čimbenika je vrlo različitog karaktera i
intenziteta, a postoji vrlo jaka povezanost (koeficijent korelacije 0.9) između prihoda žene i
rađanja djece. Zabrinjavajuća je činjenica da je veliki broj žena bez djece ili samo s jednim
djetetom.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
MarcelLeppée
Doktor
znanosti/
Primarijus
2008./2003.
Naslovrada
Lijekoviutrudnoći
Sažetak:
CiljradajeprikazatiuporabulijekovautrudnoćiiranompostpartalnomrazdobljuuZagrebu
te istražiti značajnija odstupanja u odnosu na postojeće trendove. Istraživanje se provodilo
tijekom 2004. godine na ginekološko-porodiljskim klinikama i odjelima četiri zdravstvene
ustanove u Zagrebu. Provođeno je putem jednostavno strukturiranog standardiziranog
upitnika koji se sastojao od dva dijela: intervjua majke i bolničkih podataka. Od 893
124
Pregled2013.
ispitivanih žena, njih 96,2% je uzimalo barem jedan lijek. Prosječan broj lijekova po ženi
iznosioje2,6.Uprvomtromjesečjukojijenajznačajnijizarazvojploda859trudnica(96,2%)
jeuzimalolijekove.Nitijedanlijeknisuuzimale34(3,8%)trudnice,jedanlijekrabiloje259
(29,0%) trudnica, dva lijeka 209 (23,4%) trudnica, tri lijeka 186 (20,8%) trudnica, a 205
(23,0%)trudnicačetiriivišelijeka.LijekoveizkategorijeC(poFDA)uzimaloje145(16,2%)
trudnica,izkategorijeD424(47,5%)trudnice,aizkategorijeX1(0,1%)trudnica.Trudnice
su najviše rabile vitaminsko-mineralni kompleks (508 ili 56,9%), diazepam (303 ili 33,9%),
kombinaciju oksitetraciklina i nistatina (227 ili 25,4%), željezo (203 ili 22,7%), klotrimazol
(133ili14,9%),folnukiselinu(94ili10,5%)itd.
Znanstvenozvanje
Znanstvenisuradnik,2009.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
DamirNadramija
Doktor
znanosti
Godina
izbora
2010.
Naslovrada
Modeliranjefarmakoloških
svojstavamolekulas
pomoćuansamblalinearnih
inelinearnihmultivarijantnih
regresijskihmodela
Sažetak:
Modeliranje farmakološki važnih svojstava molekula, kao što su topljivost, toksičnost i
uspješnostprolaskakrozmembranu,provodisesciljemprocjenenjihovihvrijednosti,štoje
iznimno važno za donošenje odluka u postupku dizajniranja lijekova. Modeliranje doprinosi
boljem razumijevanju fizikalno-kemijskih pozadina tih svojstava molekula i omogućava
procjenu njihovih vrijednosti farmakološki važnih fizikalno-kemijskih svojstava i za spojeve
koji nisu sintetizirani. Razvijen je računalni postupak kodiran u programskom jeziku C za
provedbu istraživanja kojim se provodi pronalaženje najboljih pojedinačnih modela i izbor
ansambla multivarijatnih regresijskih modela. Razvijene su i dodatne programske cjeline
potrebne za automatsku izgradnju ansambala, odabir varijabli pojedinačnih modela te
izračun statističkih parametara za iskazivanje kvalitete modela, a sve je objedinjeno u
programski paket nazvan nQSAR, koji je slobodan za korištenje u akademske i znanstvenoistraživačke svrhe. Odnosi među eksperimentalnim vrijednostima topljivosti organskih
molekula u vodi modelirani su metodom mnogostruke linearne regresije pomoću
molekularnihdeskriptora.
Polazeći od SMILES oblika zapisa struktura molekula, dvodimenzionalne (2D) strukture
prevedene su u 3D oblik s pomoću programa CORINA te su izračunani 1D, 2D i 3D
molekularni deskriptori uporabom raspoloživih računalnih programa (Dragon, i za neke
skupove program MOLCONN-Z). Skup molekularnih deskriptora pročišćen je kako bi se
isključilideskriptorikojinisuznačajni.Postupakizboraioptimizacijemodela,kaoiizgradnja
ansambala, rađen je na skupovima za učenje, a provjera sposobnosti predviđanja modela,
odnosno ansambala provedena je na vanjskim skupovima molekula. U radu su prikazani
rezultati ansambala linearnih i nelinearnih multivarijatnih regresijskih modela te posebno
rezultatistrukturiranihansambalagdjejepomoćumetodazagrupiranjepodatakadefinirana
strukturaobrađenihskupovaiizračunanipripadnimodelimnogostrukeregresije.Kakobise
125
Pregled2013.
mogloodreditiponašanjeprethodnospomenutihansambalanarazličitimkemijskimbazama
podataka, korišteno je nekoliko različitih skupova podataka, poznatih iz literature i javno
dostupnih, koji se međusobno razlikuju po farmakološkim svojstvima, veličini, uređenosti i
internojstrukturi.Dobiveniansamblimultivarijatnihregresijskihmodelapokazujustabilnost
upredviđanjuipotočnostisujednakiiliboljiodpostojećihmodelauliteraturi,razvijenimna
identičnimilisličnimskupovimapodataka.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
IvonaMajić
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2010.
Naslovrada
Otpornostnafluorokinolone
iutjecajnavirulenciju
uropatogenihsojeva
bakterijeEcherichiacoli
Sažetak:
Echerichia coli je najčešći uzročnik infekcija mokraćnog sustava (IMS). Za vrijeme
petomjesečnog istraživanja izolirano je ukupno 60 fluorokinolon-rezistentnih (FR) i 60
fluorokinolon-senzitivnih(FS)sojevaE.colinasumceodabranih.Osjetljivostnaantibiotikeje
određena standardnim difuzijskim i dilucijskim metodama, a za svaki soj određena je Oserogrupa,adhezini,produkcijahemolizinaiosjetljivostnabaktericidnuaktivnostseruma.
Istraživani čimbenici virulencije bili su statistički značajno rjeđe utvrđeni u rezistentnih
sojeva.O-antigeniudruženisIMSbilisuznačajnomanjezastupljeniuFRskupininegouFS
skupini sojeva s značajno višom učestalosti sojeva s nekompletnim O-anitigenom u
rezistentnoj skupini. Produkcija hemolizina i ekspresija adhezina bila je značajno niža u FR
skupininegouFSskupini,dokučak38(63,3%)i39(65%)sojevarezistentneskupinenije
utvrđena produkcija hemolizina, odnosno ekspresija adhezina. Prevalencija serumrezistentnih sojeva bila je značajno viša u skupini sojeva osjetljivih na fluorokinolone, u
komparaciji sa sojevima iz FR grupe, što je podudarno s višom virulencijom i invazivnim
potencijalomFSsojeva.
Rezultatiistraživanjapokazalisudapostojipovezanostizmeđufluorokinolonskerezistencijei
snižene virulencije uropatogenih sojeva E. coli. Potrebna su daljnja istraživanja mehanizma
rezistencije i snižavanja virulencije ovih sojeva, kao i mogućnosti klonskog širenja u
izvanbolničkojpopulacijigradaZagreba.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
TatjanaMarijan
Magistra
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2007.
Beta-laktamazeproširenog
spektrausojevimavrsta
EscherichiacoliiKlebsiella
pneumoniaeizoliranimizurina
izvanbolničkihpacijenata.
Sažetak:
Sojevisprodukcijomβ-laktamazaproširenogspektrasvesečešćeopisujuiuizvanbolničkoj
populaciji. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti prevaleciju ESBL producirajućih izolata
izoliranih iz urina izvanbolničkih pacijenata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba u
126
Pregled2013.
trogodišnjem razdoblju (2001.-2003.), utvrditi njihovu distribuciju prema spolu i dobi
pacijenatateodređenibrojESBLproducirajućihizolata(48izolataEscherichiacolii21izolat
Klebsiellapneumoniae)biokemijskiimolekularnodetaljnijeokarakterizirati.Utvrđenojedaje
prevalencija ESBL pozitivne E. coli iznosila 1,53% a K. pneumoniae 4,06%, a svaka je vrsta
pokazivaladrugačijudistribucijusobziromnadobispolpacijenata.ESBLproducirajućisojevi
K. pneumoniae pokazivali su visoku rezistenciju na aminoglikozide, kotrimoksazol,
nitrofurantoin, tetraciklin i kinolone, a ESBL producirajući sojevi E. coli s izuzetkom visoke
rezistencije na aminoglikozide neočekivano niske stope rezistencije na kotrimoksazol,
nitrofurantoinikinolone.MetodomtranskonjugacijeostvarenjeuspješanprijenosESBLgena
u 40,58% sojeva, a u određenog broja sojeva i kotransfer rezistencije na aminoglikozide,
kotrimoksazol,tetraciklinikloramfenikol.Lančanomreakcijompolimerazomutvrđenojeda
su ispitivani sojevi posjedovali β-laktamaze TEM, SHV i CTX-M porodica. Nije utvrđena
statistički značajna razlika među izolatima praćenih leukociturijom i onih bez prateće
leukociturije s obzirom na pripadnost različitim porodicama β-laktamaza te s obzirom na
različiterezistotipove.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
BiserkaMatica
Magistra
znanosti
Godina
izbora
1992.
Naslovrada
Učestalostkokcidija
CryptosporidiumTyzzer,
1907udjecenagradskom
iprigradskompodručju
Sažetak:
Sustavnimpregledom3113uzorakastolicedjeceudobiod0-6godinasasindromomakutnog
proljevate824uzorakadjeceistedobibezprobavnihsmetnjitijekom1984.i1985.godineu
ZagrebunađenesuoocisterodaCryptosporidiumu42djeceili1,35%uoboljelih,nitijedanu
zdrave. Incidencija je češća u djece od 12 - 23 mjeseca (3,8%), nego u mlađe i starije djece.
Kolebanje incidencije po mjesecima, iako je opaženo, nije statistički moglo biti dokazano.
Slučajevisusepojavljivalisporadičnopogradskimopćinama,nouočenojedasečešćenalazi
u dijelovima grada s lošijim socioekonomskim uvjetima i sanitarnim prilikama. Istraživanja
nekih slučajeva ukazala su na prethodni boravak među životinjskim vrstama. Parcijalna
istraživanjaukazalasunapriličnoznačajanrezervoarparasitauteladi4,76%.
127
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AleksandarMomirović
Magistar
znanosti
Godina
izbora
1987.
Naslovrada
Razlikeukonativnomsklopu
duševnihbolesnikaodređene
naosnovikibernetskogmodela
Sažetak:
Određene su razlike u konativnom sklopu zdravih i hospitaliziranih ispitanika na osnovi
kibernetskog teoretskog modela konativnog funkcioniranja. Diskriminativnom analizom u
Mahalanobisovom prostoru ekstrahirane su dvije diskriminativne dimenzije, koje doprinose
boljem tumačenju nastanka ovisničkog, odnosno psihotičkog ponašanja. Dokazana je
diskriminativnavaljanostprimijenjenihmjernihinstrumenata.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
KrunoslavPeter
Magistar
znanosti
2007.
Naslovrada
Odnosmodelaentiteti-vezei
predikatnogračuna
Sažetak:
Uovomradudefiniraseodnosizmeđumodelaentiteti-vezeipredikatnogračunauzpomoć
pravilazapreslikavanjeelemenatamodelaentiteti-vezenaizrazepredikatnogračunaprvoga
reda.Stimpravilima,kojasuutemeljenasunaprincipimadizajnarelacijskihbazapodataka,
moguće je model entiteti-veze (u formi dijagrama entiteti-veze) prevesti na izraze
predikatnogračunausvrhuostvarivanjadizajnalogičkebazepodataka.Takođersudefinirana
pravilazaprevođenjemodelaentiteti-vezenaskupfunkcijskihzavisnostiusvrhuoptimizacije
dizajna logičke baze podataka tako da se obavi izračunavanje neredundantnog pokrivača
skupafunkcijskihzavisnosti.Primjenompravilazapreslikavanjeskupafunkcijskihzavisnosti
na izraze predikatnog računa, funkcijske zavisnosti iz pokrivača prevode se na izraze
predikatnogračuna.Drugiopisaninačinoptimizacijedizajnalogičkebazepodatakasvodise
naprovođenjepostupkanormalizacijepredikata,uciljuostvarivanjadizajnaskontroliranom
redundancijompodataka.
128
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
KrunoslavPeter
Doktor
znanosti
Godina
izbora
2011.
Naslovrada
Prilagodljivostmrežnih
servisauInformacijskom
društvuEurope
Sažetak:
U Informacijskom društvu Europe postoji orijentacija prema distribuiranim sustavima
temeljenimanaservisimakaokomponentama.Predmetipromatranjauovomeradutakvisu
sustavi s osobinom prilagodljivosti koji mogu biti dostupni u umreženom okružju
Informacijskog društva i servisi kao jedinice funkcionalnosti iz servisima orijentirane
arhitekture (SOA) i to na europskoj platformi za servise NESSI. Sustavi koji su svjesni
kontekstasvojuosnovnufunkcionalnostprilagođavajukontekstu;sustavikojisuprilagodljivi
kontekstu izvode prilagodbu svojih dodatnih funkcionalnosti. Prilagodba kontekstu
izvršavanjaunutarsustavaostvarujesepromjenom,odnosnoformiranjemnjihovestrukture.
Formiranje strukture izvodi se dinamičkom kompozicijom servisa; slaba sprega između
servisapresudnajezanjihovudinamičkukompoziciju.Ovoistraživanjesustavatemeljenihna
servisima donosi sljedeće znanstvene doprinose: (a) ostvarenje modela strukture za
razumijevanje slabe sprege servisa u sustavima temeljenima na njima kao sastavnim
komponentama; (b) ostvarenje modela minimalnoga prilagodljivog sustava temeljenoga na
servisima koji omogućuje bolje razumijevanje događaja u sustavu i njegovom kontekstu; (c)
identifikacija funkcionalnosti servisa i sustava temeljenih na njima, ostvarenje modela
njihovog ponašanja radi utvrđivanja utjecaja prilagodljivosti na ponašanje, strukturu i
implementaciju sustava te razlika između rigidnih i prilagodljivih sustava; (d) definiranje
konteksta,entitetaifaktoraprilagodbetefunkcijeprilagodbeuformipravilaprilagodbe.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
MarinaPolić-Vižintin
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2002.
Naslovrada
Javnozdravstveno
značenjepobolaismrtnosti
odpneumonije
Sažetak:
Uraduseistražujemedicinsko,društvenoijavnozdravstvenoznačenjepobolaismrtnostiod
pneumonije.Natemeljuprovedenogistraživanjamogusepoboljšatipostupcizaštitestarijih
osoba od respiratornog infekta, posebno od pneumokokne bolesti. S obzirom na rastuću
rezistenciju S.pneumoniae te učinkovitost polivalentnog pneumokoknog cjepiva u prevenciji
invazivne pneumokokne infekcije, zaključuje se opravdanost njegove primjene u starijih
osoba i drugih rizičnih skupina. Cijepljenje pneumokoknim cjepivom naročito se preporuča
starijim bolesnicima nakon hospitalizacije zbog pneumonije jer se u radu dokazalo da
prethodnaepizodabolničkiliječenepneumonijepredstavljačimbenikrizika.
129
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
BrankaPuškarićSaić
Magistra
školske
medicine
Godina
izbora
2009.
Naslovrada
Znanje,stavoviiponašanje
učiteljaosnovnihškola
premanasiljumeđu
djecomuškoli(Bullying)
Sažetak:
Ispitivanje za ovaj magistarski rad provedeno je među nastavnicima u dvije skupine škola
Zagrebačkežupanijeito„Upitnikomzanastavnike„autoraSmith,Toda,Nicolaides,udrugom
polugodištuškolskegodine2004./2005.
U prvoj skupini škola (Osnovna škola Đure Deželića, Osnovna škola Stjepana Basaričeka i
OsnovnaškolaDubrava)tijekomškolskegodine2003./2004.provedenajeedukacijaučenika,
roditelja, nastavnika i nenastavnog osoblja u organizaciji UNICEF-a „Za sigurno i poticajno
okruženjeuškolama„.Odukupno125učiteljapopunjavanjuupitnikaodazvalosenjih59što
predstavlja 47,2% od planiranog broja ispitanika. Upitnik su popunjavali dobrovoljno i
anonimno.
U drugojskupini škola (Osnovna škola Milke Trnine,Osnovna škola Braće Radića i Osnovna
školaJosipaBadalića)nijeprovedenaedukacijaUNICEF-a,aodukupno115učiteljaodazvalo
seispitivanju62štočini53,9%odplaniranogbrojaispitanika.
Ciljistraživanjabiojeistražitiznanje,stavoveiponašanjemeđuučiteljimaosnovnihškolate
utvrditipostojelistatističkiznačajnerazlikeuodgovorimaizmeđuprveskupineučiteljakoji
suprošliedukacijuUNICEF-aidrugeskupineispitanikakojinisuprošliistuedukaciju.
Učitelji su odgovarali na pitanja u Upitniku o vlastitom iskustvu sudioništva u bullyingu u
vrijeme svoga školovanja (nasilnik, žrtva, promatrač), o važnosti problema bullyinga u
Hrvatskoj, u našim školama, o svojim procjenama stavova djece prema nasilništvu. Nadalje,
ispitivano je znanje učitelja o nasilnicima i žrtvama. Učitelji su procjenjivali udio djece
općenitoubullyingu,udiodječaka,procjenjivalisuzatimudiostarijedjece,kakomeđu
žrtvama nasilništva, tako i među nasilnicima. Pitanja u upitniku odnosila su se nadalje na
procjenukolikosedjeceobraćaučiteljimabilodasunasilniciiližrtvenasilništva.Zatimsuse
pitanja odnosila na uobičajene karakteristike nasilnika ili žrtve te na uobičajene
karakteristike obiteljskog okruženja žrtava nasilništva ili nasilne djece. Učitelji su se kroz
pitanja uupitnikuopredjeljivalizanačineobranekojebipreporučiližrtvamanasilništva,za
aktivnosti koje bi mogli provoditi u svezi nasilništva, za “uvriježene” stavove vezane uz
bullying. Na kraju, procjenjivali su svojim odgovorima korisnost vještina dobivenih
edukacijom(prvaskupinaispitanikausklopuedukacijeodstraneUNICEF-a,adrugausklopu
nekihdrugihedukacija).
Iakoseučiteljiprveidrugeskupinerazlikujuupojedinimodgovorimanapitanjauupitniku,
statističkiznačajnurazlikuutvrdilasam:
1.usigurnostiodgovoranapitanjeoudjeludječakameđunasilnomdjecom,gdjesuispitanici
prveskupinesigurnijiusvojeodgovore(p=0,0232).
2.uvećojprocjeniučiteljaprveskupineoprosječnombrojunasilnedjecekojijerazgovaraosa
svojimučiteljemonasilništvu(p=0,039).
3.uprocjenidvijekarakteristikežrtavanasilništvaikarakteristikeobiteljižrtvenasilništvai
to: za karakteristiku poteškoće u učenju u procjeni “često” ili ”ponekad” (p=0,0109), za
karakteristiku popularan u procjeni “skoro nikada” i “ponekad” (p=0,0384) te za
karakteristiku obitelji žrtve većinom ništa neuobičajeno u procjeni “ponekad” i “često”
130
Pregled2013.
(p=0,0321).
4.uvećojprocjeniučiteljaprveskupineoučešćuškolaukojimajenasilništvo“vrloozbiljan
problem”(p=0,053).
5. u većoj procjeni ispitanika prve skupine i to za ponuđeni način obrane žrtve nasilništva tražitipomoćprijateljagotovouvijek,ane“ponekad”(p=0,0146).
Uostalimodgovorimanisamnašlastatističkiznačajnerazlikeoodgovorimaispitanikajednei
drugeskupine.
Sigurna sam, da sveobuhvatno i konzistentno provođenje dobro osmišljene edukacije u
školama i široj društvenoj zajednici, mora doprinijeti i prevenciji i smanjenju problema
nasilništvameđudjecomuškoli.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
Naslovrada
HrvojeRadašević
Magistar
znanosti
2010.
Promjenemorfološkihobilježja
djeceraneadolescentnedobiu
razmakuodjednogdesetljeća
Sažetak:
Uradusuprikazanirezultatiistraživanja21morfološkevarijableinastupdobimenarhedjece
rane adolescentne dobi koji su uspoređeni s podacima iz 1997. godine s ciljem utvrđivanja
smjera i intenziteta promjena između dvije generacije. Uzorak su činile dvije skupine djece
Zagrebačke regije u dobi od 11 do 15 godina. Prvu skupinu činilo je 131 djevojčica i 128
dječaka izmjerenih 2010. godine, dok je drugu skupinu činilo 721 djevojčica i 817 dječaka
izmjerenih 1997. godine. U ukupnom uzorku djevojčica od 21 analizirane varijable 12 je
pokazalostatističkiznačajnurazlikuizmeđudvijegeneracije,audječaka10varijabli.Analize
supokazaletrendsmanjenjasrednjihvrijednostitjelesnevisineipovećanjatjelesnetežineu
obaspola.Najvećestatističkiznačajnopovećanjesrednjihvrijednostiuobaspolanađenojeu
području kožnih nabora. Dob nastupa menarhe bila je statistički značajno niža u generaciji
2010.godine.Promjenenavedenihobilježjainižadobnastupamenarhemogubitiposljedica
utjecaja različitih socio-ekonomskih uvjeta rasta, razvoja i sazrijevanja dvije generacije.
Rezultatiukazujunapotrebuposvećivanjavišepažnjedaljnjimistraživanjima,kakobisejoš
boljeutvrdiosmjeriintenzitetpromjenakaoičimbenicikojinanjihutječu.
131
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AndrejaRadić
Magistra
dječjei
adolescentne
psihijatrije
Godina
izbora
Naslovrada
2011.
Povezanostobiteljskihprilika,
tijekaškolovanjaikriminalne
aktivnostimladihkonzumenata
opojnihdroga
Sažetak:
Osnovni cilj i svrha ovog rada bila je utvrditi koje su to obiteljske varijable prisutne kod
mladih konzumenata opojnih droga te kako i u kojoj su mjeri one povezane s tijekom
školovanja, kriminalnom aktivnošću i vrstom konzumirane opojne droge. Osim toga, cilj i
svrhaistraživanjabilojeutvrditipostojelirazlikeizmeđuobiteljskihprilikasjednestranete
tijeka školovanja, kriminalne aktivnosti i vrste konzumirane opojne droge s obzirom na
obveznu ili dobrovoljnu uključenost u tretman Jedinice za prevenciju ovisnosti. Specifični
ciljevi ovog rada bili su utvrditi ovu povezanost za dobnu skupinu mlađih ispitanika (16-18
godina),testarijihispitanika(19-21godine).
Uistraživanjusupostavljene3osnovnehipoteze,asvakaodnjihimalajeidvijepodhipoteze.
U tu svrhu korištena su 3 instrumenta: upitnik o obiteljskim prilikama, upitnik o tijeku
školovanjaiupitnikokriminalnojaktivnostiivrstamakonzumiraneopojnedroge.
Uzorakispitanikasastojaoseod119ispitanikakojisuurazdobljuod1.1.2008.do1.1.2009.
bili uključeni u tretman Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u Jedinici za
prevenciju ovisnosti. U tretman su bili uključeni dragovoljno ili prema službenoj uputi
nadležnihinstitucija.Uistraživanjujesudjelovalo10,1%djevojakai89,9%mladićakojisubili
udobiod16-21godine.Sobziromdasevodiloračunaonjihovimrazvojnimkarakteristikama
podijeljenisuudvasubuzorka.Prvisubuzorakuključivaojesvekonzumenteudobiod16-18
godina, a drugi sve konzumente u dobi od 19-21 godine. U istraživanju je bila korištena
deskriptivna statistika (analiza apsolutnih i relativnih frekvencija za svaku od promatranih
varijabli)ikanonička-korelacijskaanaliza.
U ovom istraživanju potvrđene su spoznaje ranijih istraživanja kako obiteljske prilike imaju
značajnu ulogu u pojavi zloporabe droga ili razvoju ovisnosti, kako je kvaliteta obiteljskih
odnosairoditeljskakontrolavažanzaštitničimbenik.
Uloga škole i obrazovnog sustava također ima važnu ulogu u sprečavanju mladih da počnu
konzumirati opojne droge jer im se ih zadržavanjem u obrazovnom procesu omogućuje
utjecajpozitivnogpritiskavršnjakainastavnika,teutječenaformiranjeodgovornostiprema
drugim aspektima njihovog života. Slabije obrazovanje pak utječe na daljnju (ne)mogućnost
zapošljavanja,aosobekojesuprekinuleškolovanjevišesuusmjerenepremakriminalnu.
Iako je istraživanje pružilo određene podatke dragocjene za utvrđivanje rizičnih čimbenika
ovisničke delinkvencije i što ranijeg uključivanja u tretman, ono nije dovoljno. Potrebno je i
daljevoditiistraživačkudjelatnostnaovompodručjukakobisenatemeljunjemogleplanirati
što kvalitetnije preventivne aktivnosti usmjerene na mlade, ali i njihove obitelji i obrazovne
institucijekojepohađaju.
132
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AnaRanogajec
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2011.
Naslovrada
Utjecajsastavaproteina
samoniklihgljivaHrvatske
naintenzitetumamiokusa
Sažetak:
U ovoj disertaciji razmotrena je ovisnost intenziteta umami okusa o količini i kvaliteti
proteinausamoniklimgljivamasapodručjaHrvatske.Utusvrhurazvijenesu,optimiziranei
validirane metode za određivanje odabranih 5'-mononukleotida i nukleozida tekućinskom
kromatografijomvisokedjelotvornosti(HPLC)uzUVdetekciju,kaoimetodazaodređivanje
aminokiselina automatiziranom derivatizacijom i fluorescencijskom detekcijom (FLD). U
gljivamajeodređenakoličinaproteinakaoiaminokiselinskisastav.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
BranislavaResanović
Magistra
znanosti/
Primarijus
2002./2003.
Naslovrada
DivorcijalitetuHrvatskoj;
regionalneivremenske
promjeneod1980.do1998.
Sažetak:
Posebnapažnjaposvećenajeovisnostidivorcijaliteta,nupcijalitetainataliteta.Pokazanojeda
te pojave nisu ujednačene u cijeloj Hrvatskoj, već su kretanja i visine divorcijaliteta,
nupcijalitetainatalitetarazličiteupojedinimregijamaHrvatske.Temeljemtoga,napravljena
je karta divorcijaliteta Hrvatske na kojoj se može razlikovati područje niskog, srednjeg i
visokog divorcijaliteta, a posebno je, kao četvrta cjelina, obrađeno pet gradova s najvišim
divorcijalitetom. Prikazana je povezanost divorcijaliteta i nekih društveno relevantnih
čimbenika, naglašavajući odgovarajuće sprege u prostoru i vremenu. Sve se to odražava na
suvremeno kretanje stanovništva Hrvatske koje je atipično za zemlje njene gospodarske
razvijenosti.
Imeiprezime
DanicaRomac
Stečeni
naziv
Magistra
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2013.
Povezanostponašajnih
čimbenikarizikaspojavnošću
zlouporabesredstavaovisnosti
kodzagrebačkihadolescenata,
presječnastudija
Sažetak:
Zloporaba psihoaktivnih tvari vrlo često je posljedica pogrešna odgoja te simptom bolesti
133
Pregled2013.
obiteljiidruštva.Raširenauporabaduhana,alkoholaiilegalnihsredstavaovisnostirezultira
velikim pobolom i smrtnosti među adolescentima. Glavni cilj rada je istražiti povezanost
pojedinihnavikaiživotnihstilovaadolescenataspojavnošćuzloporabetzv.legalnih(alkohol,
duhan)iilegalnihsredstavaovisnosti(marihuana,inhalanti,opijatiipsihostimulansi).Svrha
rada je razumijevanje etiologije ovisnosti kroz prezentaciju kulturno-specifičnog (Grad
Zagreb)modelapredikcije,pomoćuizradispecifičnihpreventivnihprogramaprilagođenim
stvarnimpotrebamasredineteunapređenjekvalitetetretmanamladihkojizlorabesredstva
ovisnosti. Analizirani su podaci iz standardiziranog anketnog upitnika kojeg su ispunjavali
učenici 8. razreda o.š., 1.2.3.i 4. razreda srednjih škola u Gradu Zagrebu- ukupno 2516
ispitanika.Zaanalizusuuzetevarijablepogodnezautvrđivanjepovezanostiizmeđutraženih
prediktora i one koje su dovoljno diskriminativne na distribuciju rezultata. Kod statističke
obrade podataka korištena je višestruka, binarna, logistička regresijska analiza u četiri
korakagdjeseuprvomkorakuradilaunivarijantnaanalizapovezanostisvakogodponašajnih
čimbenika s uporabom pojedinog sredstava ovisnosti a u završnom koraku su analizirani
samooničimbenicikojisusemultivarijantnopokazalistatističkiznačajnima.Rezultatirada
su pokazali da su adolescenti koji konzumiraju sredstva ovisnosti češće delinkventnog i
antisocijalnog ponašanja, da su najizloženiji utjecaju sredstava ovisnosti adolescenti koji
nemaju strukturirano i organizirano slobodno vrijeme, da adolescenti koji nemaju blizak
odnos sa svojim roditeljima češće konzumiraju ilegalna sredstva ovisnosti, da je vjera
značajanprotektivničimbeniktedakorištenjeelektroničkihmedijanijeznačajančimbenik
za zloporabu sredstava ovisnosti. Također se uočavaju promjene u trendovima konzumacije
sredstava ovisnosti. Iz rada se može zaključiti da prevenciju i tretman treba usmjeriti na
redukcijurizičnihijačanjezaštitnihčimbenikapričemusetrebavoditiračunaoposebnosti
urbanesredine(dostupnostsredstava,roditeljskinadzorirazinadruštvenepodrške)tešto
ranijom intervencijom pokušati utjecati na promjenu rizičnog ponašanja adolescenata i
pomoćiroditeljimauodgojnojulozi.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
LucijaSabljić
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2004.
Naslovrada
Komponenteživotnogstila
ovisnikasobziromna
kriminogenerizikeipotrebe
Sažetak:
U radu se uspoređuju dvije skupine ovisnika: oni sa i oni bez kriminalne (evidentirane)
karijere.
Rad je svojevrsno testiranje teorije životnog stila (Glenn Walters) u našim uvjetima.
Pronađenesuvelikesličnostiovisnikadvijuskupinasobziromnanjihovetretmanskepotrebe
ikriminogenerizike.
Životni stilovi ovisnika sa i bez evidentirane kriminalne karijere u mnogim se elementima
poklapajuitvorejedannovi,zasebanživotnistilselementimaiovisničkogikriminalnog.
134
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
PeterSenji
Magistar
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
1994.
Infekcijeuzrokovanekoagulaza
negativnimstafilokokimau
bolesnikasakutnomleukemijom
nakontransplantacijekoštanesrži
Sažetak:
Istraženesuinfekcijeuzrokovanekoagulazanegativnimstafilkokimaubolesnikaliječenih
transplantacijom koštane srži. U kontrolnoj skupini su bili bolesnici s akutnom leukemijom
liječeni intenzivnom kemoterapijom. Ispitan je utjecaj stvaranja sluzi kod S.epidermidis na
virulenciju sojeva, određene su vrste koagulaza negativnih stafilkoka, kao i moguća ulazna
mjesta infekcije. Najčešće ulazno mjesto pri razvoju bakterijemije uzrokovane koagulaza
negativnimstafilkokimajeulaznomjestotrajnogintravaskularnogkatetera,sluznicaždrijelai
crijeva. Nije nađena razlika u virulenciji sluz pozitivnih i sluz negativnih sojeva. Vodeći
uzročnikinfekcijauovihbolesnikajeStaphylococcusepidermidissensustricto.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
DamirSkansi
Magistar
znanosti
2000.
Naslovrada
Međuovisnoststilovavođenja
iefikasnostradau
ElektroprivrediHrvatske
Sažetak:
Stilvodstvajedanjeodtemeljnihelemenatakojioblikujeiusmjeravarazvojsvakogpoduzeća.
U ovom magistarskom radu istražuje se međuovisnost stilova vođenja i efikasnosti rada u
organizacijama Hrvatske elektroprivrede. U radu su analizirane zakonitosti u odnosima
između stila vođenja i efikasnosti rada, te su identificirani dominantni stilovi vodstva. U
istraživanju je korišten Likertov model i prilagođeni Mottov model. Prosječan stil vođenja
managementa HEP-a je konzultacijski (Sustav 3), s malim primjesama benevolentnoautoritativnog stila i to u ograničenim područjima, što približava management HEP-a
managementu vrhunskih globalnih poduzeća. Utvrđeno je da nema razlika u stilu vodstva
između razina managementa, nema značajnijeg utjecaja stupnja stručnog obrazovanja i
radnog staža na stil vodstva. Dob managera čini se, ipak utječe na određeni način stila
vodstva,aupraviteljipogonakaoposebnakategorijamanagerabližisuSustavu1oddrugih
managera. Osim toga, u istraživanju smo utvrdili da postoji značajna međuovisnost između
stilova vodstva managera HEP-a i stupnja efikasnosti rada managementa: što je stil vođenja
bližiSustavu4,značiparticipacijskom–managerskaefikasnostjeveća.Nakrajusmodokazali
da nema značajne razlike između managera niže i managera srednje razine, glede odnosa
stilovavođenjaiefikasnosti.
135
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
BarbaraStjepanović
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2006.
Naslovrada
Utjecajtalijaisrebrana
nekekultureslatkovodnih
algiivodenuleću
Sažetak:
Obziromdaseudosadašnjimekotoksikološkimistraživanjimautjecajumetalatalijaisrebra
na niže organizme vodenog ekosistema nije ukazivala velika pozornost, istražen je utjecaj
spomenutihmetalanaprimarneproducentealgeivodenuleću.
Najčešći izvori onečišćenja okoliša talijem i srebrom potječu prvenstveno od antropogenih
aktivnosti. Povećane koncentracije talija i srebra izmjerene su u organizmima koji žive u
bliziniotpadnihvoda,cementneindustrije,termoelektranailideponijasmeća.
U ovom radu istraživana je toksičnost spomenutih metala pomoću tri vrste slatkovodnih
zelenihalgikrozdvatestatoksičnosti.Kaobiljkakojabipružilapotpunijuinformacijuovom
istraživanju odabrana je vodena leća. Na testnim organizmima promatrana su i
ultrastrukturnaoštećenjakojasupotvrdilarezultatedobivenebiotestovima.
Rezultatiukazujudajetalijvrlotoksičanmetalzasvetestiraneorganizme,dokjesrebroslabo
toksičnozavodenuleću,atoksičnozasvetrivrstealga,štojeujednoukorelacijisnastalim
ultrastrukturnim oštećenjima. Dobiveni rezultati istraživanja poslužit će za buduće
epidemiološke studije o djelovanju talija i srebra na zdravlje ljudi, u područjima gdje je
njihovaprisutnostuokolišupovećana.
Imeiprezime
SnježanaŠalamon
Stečeni
naziv
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2004.
Naslovrada
Evaluacijaindividualnog
tretmanakonzumenata
psihoaktivnihtvariu
Savjetovalištuzaprobleme
ovisnostigradaZagreba
Sažetak:
Ciljevi evaluacije individualnog tretmana konzumenata marihuane u Savjetovalištu za
probleme ovisnosti grada Zagreba bio je procijeniti uspješnost novog pristupa u prevenciji
ovisnostiidobivenerezultateiskoristitizakreiranjebudućegrada.
Uistraživanjujesudjelovao51klijent/ispitanikkojijeprošaosavjetovališniprocesutrajanju
3-4mjeseca.
Rezultati evaluacijskog istraživanja pokazuju statistički značajne rezlike između početnog i
završnog mjerenja u svim varijablama (znanje, škola, stavovi, obitelj, samopoštovanje i
slobodnovrijeme).Promatrajućipromjeneuaritmetičkimsredinamavidimotrendpozitivnog
pomakanasvimvarijablama.Rezultatiovogevaluacijskogistraživanjaukazujunauspješnost
savjetovališnogtretmanaipotrebunjegovedaljnjeprimjene.
136
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
SandraŠikić
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2011.
Naslovrada
Učinakkadmijaicinkate
njihovameđudjelovanjana
ekspresijuproteinau
duhanu(Nicotianatabacum)
Sažetak:
KlijanciiodraslebiljkeduhanaNicotianatabaccumL.sortaBurleysuizloženekadmiju(10i
15 µM) i cinku (25 i 50 µM) pojedinačno i u kombinacijama. Klijanci su rasli 30 dana na
hranjivimpodlogamasdodatkomistraživanihmetala,aodraslesubiljketretiranetijekom7
dana. Utvrđeno je da se kadmij i cink akumiliraju u klijancima te listu i korijenu duhana.
Akumulacija kadmija i cinka je značajno veća u korijenu duhana, a unos metala u biljke je
smanjen kada su primijenjeni u kombinaciji. Utvrđeno je da kadmij u klijancima duhana
izazivalipidnuperoksidacijuioštećenjeproteina,zarazlikuodkombiniranihtretmana.Ulistu
i korijenu odraslih duhana lipidnu peroksidaciju izaziva dodatak svih metala, a oštećenje
proteina u listu uzrokuje pojedinačni kadmij i u kombinaciji s cinkom, dok u korijenu veći
stupanjoštećenjaproteinaizazivadodataksvihmetala.Uklijancimaduhana,kadmijuzrokuje
povećanje aktivnosti CAT, PPX i umjereno povećanje APX te povećanje aktivnosti SOD, dok
cink više koncentracije (50 µM) uzrokuje smanjenje aktivnosti CAT, PPX, dok je umjereno
povećana aktivnost APX i SOD. U listovima duhana dodatak kadmija izaziva smanjenje
aktivnosti CAT i povećanje aktivnosti PPX, APX i SOD. Cink u listovima duhana uzorkuje
smanjenje aktivnosti CAT, u nižoj koncentraciji (25 µM) ne utječe na aktivnost PPX i APX i
SOD,auvišojkoncentraciji(50µM)umanjojmjeripovećavaaktivnostPPXiSOD,asmanjuje
aktivnost APX. U korijenu duhana dodatak kadmija izaziva smanjenje aktivnosti CAT i
značajno povećanje aktivnosti PPX, APX i SOD. Cink u obje koncentracije (25 i 50 µM) u
korijenu duhana uzorkuje smanjenje aktivnosti CAT, a povećava aktivnosti APX i SOD.
Smanjenje aktivnosti PPX izaziva samo cink u nižoj koncentraciji (25 µM). Kadmij i cink
izazivaju promjene u ekspresiji topivih staničnih proteina u klijancima i odraslim biljkama
duhana.DodatakkadmijaicinkauklijancimauzrokujesmanjenjeekspresijeHRP,povećanje
ekspresije Hsp, GR i SOD i hitinaze, dok u listovima izaziva povećanu ekspresiju HRP, Hsp i
hitinaze,asmanjenuekspresijuGRiSODteukorijenuduhanapovećanuekspresijuHRP,Hsp,
GR i SOD i hitinaze. U svim klijancima, listovima i korijenima duhana lektinom ConA je
otkriven e N-glikozilirani protein od 60 kDa, dok su u tretmanima s kadmijem i cinkom
prisutni i N-glikani od 43 i 68 kDa. U klijancima, listu i korijenu duhana su lektinom GNA
detektirani N-glikozilirani proteini visoko-manoznog tipa, a uočeni su glikoproteini nižih
molekulskih masa (do 28 kDa) koji nisu detektirani sa Con A. U klijancima, listu i korijenu
duhanasuotkriveniO-glikanireakcijomslektinomPNA,aglikoproteinod43kDajeprisutan
samokodklijanacaduhana.ReakcijomslektinomDSAuklijancima,listuikorijenuduhanasu
otkriveni glikozilirani proteini koji pripadaju složenom ili hibridnom tipu N-glikana. U listu
duhana je prisutan glikan od 40 kDa kod svih tretmana s metalima, dok su u korijenu
otkriveniglikaniod60i65kDa.Uklijancima,listuikorijenuduhana,reakcijomslektinima
MAA i SNA otkriveni su glikoproteini koji sadrže sijalinske kiseline. U klijancima duhana s
MAA su detektirani glikoproteini od 43 i 45 kDa, a s lektinom SNA glikoproteini od 32 i 35
kDa.
137
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
ZdenkoŠmit
Magistar
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
1979.
Određivanjesastojaka
poliaromatskogiklorbenzenskog
tipauvodamaizprocesa
spaljivanjagradskogotpada
Sažetak:
Primjena vezane tehnike GC-MS pri utvrđivanju prisutnosti spojeva iz skupine PAH, PCDD i
PCDF u otpadnim vodama komunalne spalionice otpada. Procjena emisija putem otpadnih
voda,mogućitoksikološkirizici.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
ZdenkoŠmit
Doktor
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
1981.
Ispitivanjeiidentifikacija
organskihonečišćenjauvodama
plinskomkromatografijom
uvezanimsustavima
Sažetak:
Ispitivanja površinskih voda i vode za piće dobivene klasičnim kondicioniranjem na
prisutnostmikroorganskihtokskološkiznačajnihsastojakaprimjenomplinskekromatografije
ispektrometrijemasa(GC-MS).Ocjenarizikaiprijedlogdodatnihfazakondicioniranja.
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Znanstvenisavjetnik,2008.
Naslovniredovitiprofesor,2009.
138
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
ZdravstvenoveleučilišteZagreb:
StudijsanitarnoginženjerstvaAnalizakemijskihfaktoraokoliša
MedicinskifakultetSveučilištauRijeci:
DiplomskistudijsanitarnoginženjerstvaHigijenavoda
Prehrambeno-biotehnološkifakultetSveučilištauZagrebu:
PoslijediplomskistudijBiotehnologijaibioprocesno
inženjerstvoInstrumentalnemetodeukontrolibiotehnološkihproizvoda
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
VesnaŠoić
Magistra
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
1994.
Mogućnostzaštiteodospica
djecesnajtežimsmetnjamau
psihofizičkomrazvoju
cjepivomEDMONSTONZAGREB
Sažetak:
Populacija naurološki oboljele djece i neurorizične djece značajna je u epidemiološkim
razmjerimatesvojomveličinomutječenaobuhvatcijepljenja.UsocijalnojustanoviStančiću
vrijemeistraživanja,od126štićenikaudobiod3-15godina,samoza4%djecepostojepodaci
o cijepljenju protiv ospica, a za 3% podaci o preboljelim ospicama. Provođenjem screeninga
međupreostalimštićenicima,utvrdilosedaje60.7%štićenikaneimunonaospice.Natemelju
provedenog ispitivanja na 71 ispitaniku proizlazi da djeca s teškim neuromotornim i
psihičkimoštećenjimanečineskupinudjecekojaimajukontraindikacijuzacijepljenjeprotiv
ospica,većihjepotrebnozaštititiživimatenuiranimcjepivomEDMONSTAONZAGREBkojese
pokazalominimalnoreaktivnoinedovodidopogoršanjaosnovnebolesti.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
DanijelaŠtimac
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2008.
Odnosizvanbolničkepotrošnje
lijekovaugraduZagrebu
od2001.do2005.i
regulatornihmjera
Sažetak:
Ekonomski pokazatelji govore u prilog kontinuiranom porastu potrošnje lijekova, kako u
Hrvatskoj, tako i u Zagrebu, dok zdravstvena politika nizom mjera pokušava racionalizirati
potrošnju. Ovo istraživanje polazi od pretpostavke da u gradu Zagrebu, od 2001. do 2005.
godinenijebilopromjena u ukupnoj izvanbolničkojpotrošnjilijekova tedadonesenemjere
na području politike lijekova nisu utjecale na kvalitetu propisivanja, niti na racionalizaciju
potrošnje. Dobiveni rezultati pokazali su da postoje promjene u izvanbolničkoj potrošnji
lijekovaugraduZagrebu,kaoipromjeneudistribucijipotrošnjepojedinihskupinalijekovana
svimrazinamaATKsustava.Najvećiudioupotrošnjiimajukardiovaskularnilijekovi(40%),a
njihova se potrošnja i najviše mjenjala od 2001. do 2005. godine. Kvaliteta propisivanja
lijekova u promatranom razdoblju je porasla, ali su porasli i troškovi za lijekove povećanim
propisivanjemskupihlijekova,štopotrošnjulijekovaugraduZagrebučinineracionalnom.
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Znanstvenasuradnica,2009.
Docentica,2009.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
MedicinskifakultetSveučilištauZagrebu:
Katedra za Socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene
zaštite
139
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
VanjaTešić
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2012.
Naslovrada
Razvojmodelazapredikciju
rakadojketemeljem
populacijskogprobiražena
udobi50-69godina
Sažetak:
Rak dojke je najčešće sijelo raka i najčešći uzrok smrti od raka u žena, kako u razvijenim
zemljama tako i u zemljama u razvoju. Razlike u incidenciji raka dojke među populacijama
podlogasurazmišljanjaomogućojpreventabilnostirakadojketesenaglasakukontroliraka
dojkepomičesranogotkrivanjailiječenjanaprocjenuipredviđanjerizikazanastanakraka
dojke.Doksumnogičimbenicirizikazarakdojkedobroopisani,ulogamamografskegustoće
tkiva dojke još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Potvrđena je kao čimbenik rizika u
visokorizičnim populacijama, ali nije jasno da li populacije različitog intenziteta rizika za
nastanakbolestiimajurazličiteprosječnerazinegustoćedojke.Premaistraživanjimapostoji
korelacija između prevalencije mamografske gustoće dojke u populaciji, te u etničkim
skupinamasastopamaincidencijerakadojkeštosugeriradabimamografskagustoćamogla
biti u pozadini međunarodnih i međuetničkih razlika u incidenciji. Sve donedavno
mamografska gustoća nije korištena u modelima predikcije rizika. Do sada poznati modeli
predikcije raka dojke kreirani su na uzorku američkih žena, populaciji visokog rizika za rak
dojke, a k tome ili gustoća dojki nije bila uključena u bazični razvoj modela ili su podaci o
mogućim čimbenicima posredne povezanosti bili nedostatni. Hrvatska pripada zemljama s
umjerenom incidencijom raka dojke te rezultati ovog istraživanja na velikom uzorku žena u
dobi od 50 do 69 godina generiranom iz opće populacije daju uvid u rasprostranjenost
čimbenika rizika, a razvijenim modelom za predikciju raka dojke dobiven je alternativni
prediktivni model temeljen na europskom uzorku žena s gustoćom dojke inkorporiranom u
početnojfazirazvojamodela.Predloženimodeltemeljenjenalogističkojregresijskojanalizia
uključuje šest prediktora: mamografsku gustoću dojke, dob, ITM, broj djece, rak dojke u
obitelji i prethodne intervencije na dojkama. Kroz razvoj modela potvrđena je hipoteza
istraživanjadajemamografskagustoćatkivadojkeznačajanprediktorrizikaiupopulacijis
umjerenomincidencijomrakadojke.Ženesgustoćomtkivadojkeod25%do50%imaju1,7
putavećušansuobolijevanjaodrakadojke[OR=1,7(95%CI=1,3-2,2)],asgustoćomtkiva
dojkevećomod50%1,9putavećušansu[OR=1,9(95%CI=1,3-2,9)]uusporedbisaženama
koje imaju gustoću tkiva dojke manju od 25%. Kako je model pokazao gotovo jednaku
opaženu i procijenjenu stopu karcinoma, bilo da su uključeni invazivni i duktalni in situ
karcinomi, bilo samo invazivni, ukoliko se daljnjom eksternom validacijom na drugim
populacijskimgrupamapokažedajemodelprihvatljivopouzdanepredikcije,mogaobipostati
važan instrument procjene rizika na populacijskom nivou u smislu pomoći kod kreiranja
budućih politika probira za žene s povećanim rizikom i većom gustoćom dojki. Iako je
mogućnost modela u procjeni individualnog rizika umjerena (c indeks=0,65) rezultati
sugerirajudasegustoćatrebauzetiurazmatranjeipriprocjeniindividualnogrizikaužena
pridonošenjuodlukaopreventivnimintervencijama.
140
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
VladimiraTićić
Magistra
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
2007.
Usporedbasposobnosti
adherencijeihemaglutinacije
sojevaStaphylococcus
saprophyticusuuvjetimainvitro
Sažetak:
Staphylococcus saprophyticus je važan uzročnik infekcija mokraćnog sustava mladih, spolno
aktivnih žena, posebice u kasno ljeto i ranu jesen. Istražena je sposobnost adherencije na
staničnu kulturu bubrega zelenog majmuna (BGMK) te sposobnost hemaglutinacije ovčjih
eritrocita u šezdeset sojeva bakterije S. saprophyticus. Broj adheriranih bakterija svakog
pojedinogsojajeuspoređensasposobnošćuekspresijehemaglutinina,auočenerazlikemeđu
sojevimasuuspoređenesnalazomurinokulture(≥104CFU/mlučistojkulturi/≤103CFU/mlu
mješanoj kulturi). Uočeno je da sojevi bakterije S. saprophyticus izolirani u velikom broju
(≥104CFU/ml) i čistoj kulturi iz mokraće žena oboljelih od infekcije mokraćnog sustava u
pravilu dobro ili jako dobro adheriraju na BGMK staničnu kulturu i u većoj mjeri posjeduju
hemaglutinin, dok sojevi izolirani u malom broju (≤103CFU/ml) i mješanoj kulturi ne
adheriraju ili slabo adheriraju na upotrijebljenu staničnu kulturu i većinom ne posjeduju
hemaglutinin. Ovo in vitro istraživanje je pokazalo statistički značajnu razliku (p<0,01) u
virulenciji i patogenosti između dvije istraživane skupine sojeva koja je posredovana
ekspresijomhemaglutinina.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
SonjaTolić
Magistra
znanosti
2009.
Naslovrada
Učinakbakranatoksičnosti
genotoksičnostkadmijau
vodenojleći(LemnaminorL.)
Sažetak:
Genotoksičnostkadmijakaoiulogabakraufiziološkimprocesimabiljakaodavnosupoznati.
Sobziromdaseudosadašnjimekotoksikološkimistraživanjimazajedničkomutjecajubakrai
kadmija na organizme vodenog ekosistema nije ukazivala pažnja, u ovom radu istražen je
učinakbakranatoksičnostigenotoksičnostkadmijauvodenojlećiLemnaminorL.Utusvrhu
biljkesuizlaganeulaboratorijskimuvjetimakadmijuibakruzasebnotenjihovojkombinaciji
kroz 7 dana. Cilj je bio istražiti osjetljivost vodene leće na bakar i kadmij, pojedinačno i u
kombinaciji Lemna-testom, odrediti stupanj oštećenja proteina, lipida, molekule DNA i
fotosintetskog aparata ovisno o duljini izlaganja i koncentraciji metala te utvrditi prisutnost
oksidacijskogstresaizatimutvrditiimalibakarsinergističkoiliantagonističkodjelovanjena
toksičnost,odnosnogenotoksičnostkadmija.Bakarjeunižojkoncentraciji(2,5μM)djelovao
manje toksično na vodenu leću, dok su viša koncentracija bakra (5,0 μM) kao i kadmij (5,0
μM) uzrokovali inhibiciju rasta, smanjenje učinkovitosti fotosintetskog aparata te značajno
oksidacijskooštećenjelipida,proteinaiDNA.Utjecajbakranatoksičnostkadmijaovisiojeo
koncentracijiiduljiniizlaganja.Bakar,osobitovišekoncentracije,ukombinacijiskadmijemje
nakon 4. dana pokusa povećao toksično djelovanje kadmija (sinergistički učinak), dok je
nakon 7. dana bakar umanjio toksično djelovanje kadmija (antagonistički učinak), osobito u
nižojkoncentraciji.Dobivenirezultatiunaprijeditćerazumijevanjeskupnogdjelovanjateških
metalabakraikadmijanabiljneorganizmeuvodenomokolišu.
141
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
SonjaTolić
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2011.
Naslovrada
Biomarkeristresauduhanu
nakonizlaganjasmjesiteških
metalakadmijaibakra
Sažetak:
Industrijskiiostaliantropogeniotpadsadržiznačajnekoličineteškihmetalausmjesiinataj
način onečišćuje staništa čime su ugroženi rast i produktivnost biljaka u poljoprivrednim i
ekološkimsustavima.Kombiniranodjelovanjeteškihmetalanastaničnojibiokemijskojrazini
relativno je slabo istraženo u biljaka. S obzirom da se u dosadašnjim ekotoksikološkim
istraživanjimazajedničkomutjecajubakraikadmijanaorganizmeekosistemanijeukazivala
pažnja,uovomraduistraženjeučinakbakranatoksičnostigenotoksičnostkadmijauduhanu
NicotianatabacumL.Utusvrhubiljkesuizlaganeulaboratorijskimuvjetimakadmijuibakru
zasebno te njihovoj kombinaciji. Cilj je bio istražiti osjetljivost klijanaca duhana i odraslih
biljaka na bakar i kadmij, pojedinačno i u kombinaciji, odrediti stupanj oštećenja proteina i
lipida te moguća oštećenja molekule DNA, kao i stupanj polimorfizma ovisno o stupnju
razvojaidiferencijacijebiljakatekoncentracijimetalauhranjivojpodlozi.Ciljjetakođerbio
utvrditi prisutnost oksidacijskog stresa određivanjem aktivnosti antioksidacijskih enzima
(superoksid dismutaze, peroksidaze, katalaze i glutation reduktaze) te istražiti ima li bakar
sinergističko ili antagonističko djelovanje na toksičnost/genotoksičnost kadmija. Rezultati
potvrđujutoksičnostkadmija,dokjebakarunižojkoncentracijidjelovaostimulativnonarast
klijanaca i odraslih biljaka duhana i nije uzrokovao značajnija oštećenja staničnih
biomolekula. Viša koncentracija bakra je uzrokovala slična oštećenja kao i kadmij. Učinak
bakra na toksičnost kadmija ovisio je o koncentraciji i razvojnom statusu biljke. Bakar je u
kombinaciji s kadmijem nakon mjesec dana pokusa uglavnom smanjio toksične učinke
kadmija u klijancima, dok je nakon 7. dana tretmana bakar, osobito u nižoj koncentraciji,
povećaotoksičnodjelovanjekadmijauodraslimbiljkama.Komet-testjetakođerpokazaoda
nakon izlaganja biljke duhana metalima bakru i kadmiju u kombinaciji dolazi do značajnog
smanjenja oštećenja DNAu korijenuu odnosuna stupanj oštećenja kada jekadmijprisutan
pojedinačno. U klijancima su uočene promjene u polimorfizmu genomske DNA kao rezultat
odgovora na oksidacijski stres, dok je u listovima i korijenu odraslih biljaka genomska
stabilnost očuvana. U istraživanju aktivnosti antioksidacijskih enzima duhana uočena je
stimulacija pri nižim koncentracijama kadmija i bakra, osobito u klijancima, a pri višim
koncentracijamainhibicijaaktivnostienzima,osobitoukorijenubiljkeštojekarakteristična
reakcija na stres. Na temelju navedenog moguće je zaključiti da bakar pri nižim
koncentracijama može umanjiti toksično djelovanje kadmija u klijancima (antagonistički
učinak),alidaseprivišimkoncentracijamabakraukombinacijiskadmijemnjegovotoksično
djelovanjepovećava(sinergističkiučinak),osobitouodraslimbiljkama.
142
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
Spomenka
Tomek-Roksandić
Magistra
znanosti/
Primarijus
1986./1998.
Naslovrada
Stanjeuhranjenostiiradne
sposobnostiosobaudobi
od50do99godina
Sažetak:
Istražen je i proučavan sklop morfoloških i fizioloških varijabli, determinanti radne
sposobnostiistanjauhranjenostiosobaudobiod50do99godina.Nađenirezultatiukazivali
su o izvršenim zadanim radnjama radne sposobnosti u mlađe i starije ispitivane skupine.
Mlađa ispitivana skupina imala je povećanu potrošnju energije zbog prisutnosti učestalijeg
adipoziteta. Ujedno, najstarija ispitivana skupina bila je i najmršavija što potvrđuje da
adipozniljudinedoživljavajudubokustarostod85ivišegodina.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
Spomenka
Tomek-Roksandić
Doktorica
znanosti/
Primarijus
2009./1998.
Naslovrada
Antropometrijskeosobine
stogodišnjaka
Sažetak:
Uprovedenomistraživanjusudjelovalesu202osobeudubokojstarosti(85ivišegodina)koje
žive u domovima za starije i nemoćne osobe grada Zagreba. Za razliku od muškaraca koji su
pokazali homogenost antropometrijskih obilježja tijela u odnosu na dob, žene dviju dobnih
skupina (85.-89. i 90.-101. god.) razlikovale su se u svim izmjerenim antropometrijskim
osobinama pri čemu su žene starije dobne skupine imale konzistentno niže prosječne
vrijednosti.Međutim,sobziromnatransverzalnidizajnstudijenijemogućerazlučitiradiliseo
stvarnim dobnim promjenama ili o sekularnom trendu ili pak o selektivnom mortalitetu.
Ustanovljeno je da standardne regresijske jednadžbe za procjenu visine i težine temeljem
drugihantropometrijskihmjera(štojepotrebnokoristitikodosobakodkojihtamjerenjanije
mogućeizvršiti)dajudobrupredikcijuvisine,alineitežinetijelatejeboljeunašojpopulaciji
koristiti jednadžbe koje su ovdje izvedene na podacima osoba duboke starosti grada Zagreba.
Procjena stanja uhranjenosti primjenom Minimalne procjene stanja uhranjenosti (MNA)
pokazalajedaje3%osobadubokestarostipothranjeno,40,6%ihjeurizikuzapothranjenost,a
većina,njih56,4%,jenormalnouhranjeno.Ovaseraspodjelanerazlikujemeđumuškarcimai
ženama,kaonitimeđumlađimaistarijimaod90godina.Premakriterijuindeksatjelesnemase
pothranjenih(mršavih)biloje2%(BMI<18.5),dokje27,2%osobabilopretilo(BMI≥30)pri
čemujeučestalostpretilihbilavišameđuženama(29,8%nasuprot19,6%).Analizameđusobne
povezanosti pokazatelja uhranjenosti i funkcionalnih pokazatelja govori u prilog smanjene
funkcionalne sposobnosti osoba koje imaju BMI manji od 25. Međutim, kako nije pronađena
razlikaufunkcionalnojsposobnosti(pokretnostisamostalnost),kaoniuzdravstvenomstanju
izmeđuosobakojeimajuindekstjelesnemaseunutarnormalnograsponauodnosunaonekoji
imaju povišene vrijednosti ovog indeksa, rezultati pokazuju da bi bilo preporučljivo podići
gornjugranicuvrijednostiindeksatjelesnemasedokojesestarijuosobusmatranormalno,ane
prekomjernouhranjenomčakdovrijednosti29kg/m2.
Znanstvenozvanje
Znanstveniasistent,1988.
143
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
LeaUlm
Magistra
znanosti
Godina
izbora
Naslovrada
1994.
Učinakprenatalneipostnatalne
ekspozicijeherbicida2,4-Dna
imunohematopoetskisustavmiša
Sažetak:
Ciljmagistarskogradabiojepokazatidaliučestaleaplikacijesubletalnihdozaherbicida2,4-D
(primijenjenajeamino-sol2,4-diklorfenoksioctenekiseline)ženkamamiševaimajuutjecajna
imunohematopoetski sustav mladunčadi tijekom intra- i ekstrauterinog života. Za
promatranjeučinkaherbicidaodabranjeimunohematopoetskisustavobziromdajeizuzetno
značajan i osjetljiv zbog permanentne diobe stanica. Obzirom da su pojedine skupine
pokusnih životinja tretirane samo u graviditetu, druge samo u vrijeme laktacije, a neke
kontinuirano tijekom graviditeta i laktacije, nastojala sam utvrditi da li spomenuti herbicid
prolazi kroz placentu, odnosno u mlijeko tijekom laktacije i kakve će promjene izazvati kod
mladunčadi.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AndreaVeček
Magistra
znanosti
Godina
izbora
2007.
Naslovrada
Biološkiaspektirazvojai
samopoimanjeuadolescenata
ujedno-roditeljskimobiteljima
Sažetak:
Cilj ovog rada bio nam je ispitati i usporediti rast, razvoj i samopoimanje adolescenata koji
živeucjelovitimobiteljimaionimakojiživeujedno-roditeljskimobiteljima.Istraživanjesmo
proveli na uzorku od 200 adolescenata iz tri zagrebačke škole. Učenici su bili podijeljeni u
dvije skupine: učenici koji žive u cjelovitoj obitelji, N=128 i učenici koji žive u jednoroditeljskim obiteljima, N=24. U istraživanju psiho-fizičkog statusa adolescenata i njegovoj
usporedbi u jedno-roditeljskim obiteljima i cjelovitim obiteljima primijenili smo dva
komplementarna pristupa. Mjerenje visine, težine i indeksa tjelesne mase(BMI), kao
pokazatelja fizičke razvijenosti i određivanje kvalitete samopoimanja (za što smo koristili
Offerov upitnik slike o sebi), kao pokazatelja psihičkog razvoja. Rezultati pokazuju da nema
statistički značajne razlike u tjelesnom razvoju i samopoimanju (slika o sebi) između
adolescenata koji rastu u jedno-roditeljskim obiteljima i onih koji rastu u cjelovitim
obiteljima,osimuskalislikaosebiumoralnomsmislu.Neštoslabijuslikuosebikaomoralnoj
osobi našli smo kod adolescenata iz jedno-roditeljskih obitelji, što možemo protumačiti još
uvijek jakim utjecajem konzervativne sredine, religije te njenog nepriznavanja rastave, što
utječe na društvenu stigmu. Iz tih rezultata možemo zaključiti da tjelesni razvoj i psihička
stabilnostneoviseotomedaliadolescentrasteujedno-roditeljskojilicjelovitojobitelji.
144
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
AndreaVeček
Doktorica
znanosti
Godina
izbora
2010.
Naslovrada
Sekularnitrendrastairazvoja
adolescenataZagrebau
zadnjihdvadesetgodina
Sažetak:
Transverzalnomstudijomuovomraduprikazanasuistraživanjarastairazvojaadolescenata
od15do19godinauzagrebačkojpopulaciji2010.godineteuspoređenasistraživanjimaiz
1997. i 1990. godine. Provedena su mjerenja 19 antropometrijskih varijabli glave i tijela te
dobimenarheurazdobljuod20godinakakobiseutvrdilemogućemorfološkepromjeneu
građitijelainastupumenarhe.Uvremenuod1991.do1995.godinebilojeiratnorazdoblje
kojejemogloutjecatikaostresnidogađajnasekularnepromjene.
UzoraksusačinjavaletriskupineadolescenatagradaZagrebaudobiod15do19godina:prvu
skupinučiniloje399djevojakai406dječakamjerenih2010.godine,druguskupinučiniloje
888djevojakai726dječakamjerenih1990.godine.
Longitudinalne i transverzalne varijable u poslijeratnom razdoblju pokazuju očekivane
promjene s obzirom na stresni događaj. U 20-godišnjem razdoblju tjelesna visina nije se
promijenila, sjedeća visina je u porastu, duljina ruku i nogu je u porastu. Mezolabilne
varijable-tjelesna težina, obujmi tijela i kožni nabori pokazali su pad vrijednosti u 1997.
godini,doksuseu2010.godinivrijednostivratilenarazinuiz1990.godine,čakipovećale.
Dobmenarhesepovisilau1997.godini,dabise2010.snizilauodnosuna1990.godinu.
Nije bilo zamjetnih razlika u odnosu na spol adolescenata. Iz ovog istraživanja može se
zaključiti kako je u našoj populaciji zaustavljen sekularni trend porasta vrijednosti
morfološkihvarijabli,alijenastavljentrendsveranijegnastupamenarhe,štoodražavapojavu
sveranijegsazrijevanjadjevojaka.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
RadovanVodopija
Doktor
znanosti/
Primarijus
Godina
izbora
2011./2009.
Naslovrada
Postojanostimunogodgovora
trigodinenakonimunizacije
protivbjesnoćeprema
skraćenojshemicijepljenja
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je utvrditi perzistenciju humanih rabijes protutijela tri godine nakon
imunizacije s pet različitih antirabičnih vakcina, uz istovremenu aplikaciju humanog
antirabičnog imunoglobulina (HRIG), prema skraćenoj višestranoj postekspozicijskoj 2-1-1-
shemi cijepljenja. Istraživanje je pokazalo da je perzistencija rabies protutijela prema 2-1-1
shemi imunizacije s vakcinom i HRIG-om dobra (većina ispitanika imala je titrove iznad
zaštitnerazineod0.5IJ/mlseruma).Daljnjazaštitanijedovoljnabezpodsticajnih,odnosno
boosterdozacjepiva.
145
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
RadovanVodopija
Doktor
znanosti/
Primarijus
Godina
izbora
Naslovrada
2011./2009.
Mogućnostpodsticanjaimunosti
naantirabičnuvakcinunahumanim
diploidnimstanicamainavakcinuna
stanicamapilećihfibroblastapomoću
SalmonellatyphiVipolisaharidne
vakcineuodraslih
Sažetak:
Cilj doktorskog rada bio je utvrditi povećani imuni odgovor na dvije antirabične vakcine:
vakcinu na kulturi humanih diploidnih stanica (HDSV vakcina) i vakcinu priređenu na
supstratu stanica pilećih fibroblasta (PCECV vakcina) pomoću Vi kapsularne polisaharidne
vakcineprotivtrbušnogtifusa(TyphimVivakcina)uodraslih.
HipotezaradabilajedapostojijasanadjuvantniučinakVikapsularnogpolisaharidaS.typhi
(Vipsa)sadržanogucjepivuprotivtrbušnogtifusa.Uistraživanjujesudjelovalo150ispitanika
udvijeskupinetepodvijepodskupineovisnookombinacijicjepivakojusuprimali.
Rezultati istraživanja bili su sljedeći: zabilježena je znatna razlika porasta titra protutijela
između HDSV i HDSVT, odnosno HDSV + T podskupine u korist HDSV skupine ispitanika u
210. danu istraživanja. U PCECV skupini dokazan je znatno veći porast titra 14. dana po
cijepljenju na PCECVT, nego na osnovno cjepivo, ali se ta razlika kasnije izgubila. U svim su
ostalimkombinacijamarezultatidobivenirazličitimcjepivimabilijednaki.
GlavnirezultatjestpotvrdaadjuvantnogučinkaVikapsularnogpolisaharida(Vipsa)S.typhiu
grupi ispitanika cijepljenih PCECVT kombinacijom cjepiva, 14. dana od početka imunizacije,
što ima praktično značenje u tome da se takvom imunizacijom postižu viši titrovi u kraćem
vremenu,štojebitnozapostekspozicijskuantirabičnuvakcinaciju.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
Godina
izbora
JasminaVraneš
Magistra
znanosti/
Primarijus
1989./2008.
Naslovrada
Otkrivanjebakterijskefloreu
mokraćidigestijommokraćnog
sedimenta
Sažetak:
Istraživanje je provedeno na selekcioniranom uzorku hospitaliziranih bolesnika dječje dobi
kojima je osim prisutnih simptoma infekcije mokraćnog sustava zajednička nemogućnost
izolacije bakterija iz mokraće ili izolacija malog broja bakterija. Svrha rada bila je istražiti
utjecajdepolimerizacijemukusaiostalihbjelančevinastihagregatamokraćnogsedimentana
uzgoj bakterija te utvrditi eventualne razlike između ispitivane metode i klasične metode
kultivacijemokraćepoSanfordu.Utvrđenajestatističkiznačajnarazlikaubrojubakterijskih
vrsta prije i nakon digestije, koja je bila rezultat bakteriostatskog ili baktericidnog učinka
lauril sulfata s jedne strane, te uzgoja bakterijskih vrsta od onih uzgojenih iz nedigerirane
mokraćesdrugestrane.
146
Pregled2013.
Imeiprezime
Stečeni
naziv
JasminaVraneš
Doktorica
znanosti/
Primarijus
Godina
izbora
Naslovrada
1993./2008.
Utjecajsubminimalnihinhibicijskihkoncentracijaantibiotika
naadhercijuuropatogenih
sojevaEscherichiacoli
Sažetak:
Istraženjeutjecajsubinhibicijskihkoncentracijaceftazidima,ciprofloksacinaiazitromicinana
sposobnost hemaglutinacije i adhercije na staničnu kulturu bubrega zelenog majmuna
bakterije Escherichia coli pomoću imunofluorescentne metode. Opaženo je statistički
značajno smanjenje sposobnosti adhercije istraživanih bakterija nakon izlaganja
subinhibicijskim koncentracijama antibiotika, koje je koreliralo s morfološkim promjenama
bakterija.Nakonizlaganjasubinhibicijskimkoncentracijamaantibiotikaopaženisunormalni
oblici, sferoplasti i filamenti. Najveći stupanj filamentacije, izostanka septiranja i gubitka
sposobnosti adhercije opažen je nakon izlaganja bakterija koncentraciji od ½ minimalne
inhibicijskekoncentracijeceftazidima.
Znanstveno/
znanstveno-nastavnozvanje
Redovitaprofesorica,2007.
Redovitaprofesoricautrajnom
zvanju,2013.
Visokoučilištenakojem
držikolegijinaslovkolegija
MedicinskifakultetSveučilištauZagrebu:
DiplomskistudijOsnovemedicinskemikrobiologije
Kliničkamikrobiologija
HPVinfekcija–najnovijespoznaje
Biofilminfekcije–problemmodernemedicine
Specijalističkiposlijediplomskistudijizkliničke
mikrobiologijeOpćamikrobiologija
PosijediplomskidoktorskistudijBiomedicinaizdravstvoInfekcijebiomaterijala
Patogenezainfektivnihbolesti
MedicinskifakultetSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerau
Osijeku:
PoslijediplomskidoktorskistudijPatogenezabakterijskihivirusnih
147
Pregled2013.
148
Pregled2013.
7)INDEKSAUTORA
149
Pregled2013.
150
Pregled2013.
Imeiprezimeautora
Stranica
AikimbayevA .............................................................................................................................................. 25
AntolićS ......................................................................................................................................................... 46
BabićS ............................................................................................................................................................ 19
Bačun-IvčekLj .................................................................................................................................... 27,29
BaklaićŽ ..................................................................................................................................................... 102
BalenB ........................................................................................................................................................... 59
BanB ....................................................................................................................................................... 27,29
BarušićL ............................................................................................................................................... 23,77
BekićM ........................................................................................................................................................... 97
BenićN ............................................................................................................................................ 88,89,91
BevardiM ....................................................................................................................... 22,47,76,80,81
BilušićM ..................................................................................................................................................... 103
BlackRE ........................................................................................................................................................ 48
BlagojevićK ................................................................................................................................................. 78
BorovečkiŠimurinaA .................................................................................................................. 99,100
BoškovićJ ........................................................................................................................................... 37,104
BošnirJ ..................................................................................... 20,21,23,24,46,47,76,79,80,81
BriggsD .......................................................................................................................................................... 25
BrkićD ............................................................................................................................................................ 80
BrkljačićB ..................................................................................................................................................... 26
BudečM ................................................................................................................................................. 76,78
Cahunek-ŽunecM .................................................................................................................................. 100
CampbellH ................................................................................................................................... 35,36,48
ClayS ............................................................................................................................................................... 35
ColtanG .......................................................................................................................................................... 25
CvetkovićŽ ................................................................................................................................................... 23
CvjetkoP ........................................................................................................................................................ 59
ČuligB ............................................................................................................................... 63,64,105,106
ČuligJ ............................................................................................... 37,41,63,64,65,103,104,106
ĆavarZ ................................................................................................................................................ 99,100
DelašF .................................................................................................................................................... 47,81
Devčić-JerasA ............................................................................................................................................. 73
Devčić-MajerićK ....................................................................................................................................... 98
DodetB .......................................................................................................................................................... 25
DragojlovićD ............................................................................................................................................... 45
DrakulićV .................................................................................................................................................. 102
DurakovićZ ................................................................................................................................. 50,51,96
ĐikićD ............................................................................................................................................................ 20
ErićM ............................................................................................................................................................. 37
FalconerR ............................................................................................................................................ 34,35
FarahtajF ...................................................................................................................................................... 25
FilipovićVrhovacI ....................................................................................................................................46,
FischerWalkerCL .................................................................................................................................... 48
FortunaV ........................................................................................................................................... 96,102
151
Pregled2013.
FranićZ .......................................................................................................................................................... 20
FranjevićD ................................................................................................................................................... 20
FreceJ ............................................................................................................................................. 22,47,81
FuchsR .......................................................................................................................................................... 20
GalićA ............................................................................................................................................................ 77
GotovacM ..................................................................................................................................................... 27
GracinB .............................................................................................................................................. 99,100
GudeljI ........................................................................................................................................................... 29
GvozdićV ............................................................................................................................................... 24,38
HlatkiMatijevićS ...................................................................................................................................... 96
HorvatG ........................................................................................................................................................ 80
HorvatM ....................................................................................................................................................... 81
HrgaI .............................................................................................................................................. 45,69,70
HudinaT ....................................................................................................................................................... 70
ImnadzeP ..................................................................................................................................................... 25
IvešićM ................................................................................................................................................. 19,78
JergovićM ............................................................................................................................................. 24,38
JukićM ........................................................................................................................................................... 72
JurakG ................................................................................................................................................... 20,21
Jurčev-SavičevićA ............................................................................................................................ 27,29
JurišićS .......................................................................................................................................................... 96
JurkovićZ ...................................................................................................................................................... 77
KearnsPK ..................................................................................................................................................... 36
KernJ .............................................................................................................................................................. 32
KlarićI .................................................................................................................................................... 23,24
KličekM ......................................................................................................................................................... 61
KlobučarA ...................................................................................................................................................
88,89
KnezićK ........................................................................................................................................................ 78
KolarićB ........................................................................................................................................................ 26
KorejwoJ ...................................................................................................................................................... 25
KosanovićML ............................................................................................................................................. 86
KovačevićN .................................................................................................................................................. 98
KožulK ................................................................................................................................................... 27,29
KrajcarD ............................................................................................................................................... 83,88
KrivdićI ......................................................................................................................................................... 24
KrivohlavekA ...................................................................................................... 19,58,71,72,73,74
KusačićKunaS ........................................................................................................................................... 26
KuzmanM ............................................................................................................................. 32,60,92,93
LasićD .................................................................................................................................... 20,24,70,78
LazićV ............................................................................................................................................................ 72
LeppéeM ...................................................................................... 37,41,63,64,65,102,103,104,
105,106
LevanićD ...................................................................................................................................................... 45
LiuL ................................................................................................................................................................ 48
LukavečkiV .................................................................................................................................................. 61
LukićM ................................................................................................................................ 50,51,96,102
152
Pregled2013.
LukšićI ................................................................................................................................... 34,35,36,48
LjubičićM .......................................................................................................................... 50,51,96,102
MajićI .................................................................................................................................................... 58,71
MalovićM .............................................................................................................................. 103,104,105
MandićAndačićI ....................................................................................................................................... 57
MandićK ............................................................................................................................................... 41,77
Marić-BajsM ............................................................................................................................ 41,65,106
MarijanT ....................................................................................................................................................... 95
Marinović-DunatovS ...................................................................................................................... 27,29
MarkelićM .................................................................................................................................................... 60
MarkovK ........................................................................................................................................ 22,47,81
Matić-SkokoD ............................................................................................................................................. 20
MayerD .......................................................................................................................................................... 24
MedićH .......................................................................................................................................................... 21
MerdićE ........................................................................................................................................................ 88
MesarekD ..................................................................................................................................................... 47
MiličićJ ........................................................................................................................................................... 31
MiloševićM .................................................................................................................................................. 23
MiškulinM ............................................................................................................................................ 23,38
MitićB ............................................................................................................................................................ 70
MoiseievaA ................................................................................................................................................. 25
Mojsović-ĆuićA ......................................................................................................................................... 20
MrvčićJ ........................................................................................................................................................... 47
MulićR ........................................................................................................................................... 27,29,34
NairH .............................................................................................................................................. 35,36,48
NemetI .......................................................................................................................................................... 70
NovakA ......................................................................................................................................................... 79
OʹBrienKL .................................................................................................................................................... 48
OrbanM ......................................................................................................................................................... 34
OžićS ...................................................................................................................................................... 72,76
Pavić-ŠimetinI ................................................................................................................................... 32,60
PavlekŽ ......................................................................................................................................................... 79
PavlicaM ....................................................................................................................................................... 59
Pavlinić-ProkuricaI ................................................................................................................................. 21
Peharec-ŠtefanićP ..................................................................................................................................... 59
Pejnović-FranelićI ................................................................................................................................... 60
PerkoG ............................................................................................................................................... 96,102
PeterK ........................................................................................................................................................ 101
PfoertnerTK ............................................................................................................................................... 32
PinterD .......................................................................................................................................................... 85
PleadinJ ................................................................................................................................................. 22,81
Polić-VižintinM ......................................................................................................................................... 42
PollakL .......................................................................................................................................................... 23
Popijač-CesarG .................................................................................................................................. 27,29
PredavecS ................................................................................................................................................. 102
PrskaloI ........................................................................................................................................................ 79
153
Pregled2013.
PuhaloD ........................................................................................................................................................ 89
PulanićD ....................................................................................................................................................... 35
PuntarićD ..................................................................................................................... 21,23,24,38,46
PuntarićE ............................................................................................................................. 21,23,24,38
PuntarićI .............................................................................................................................. 21,23,24,38
QaziS .............................................................................................................................................................. 48
RaczA ............................................................................................................................................................. 46
RadićA ........................................................................................................................................................... 98
RanogajecA ........................................................................................................................................ 57,78
RomacD .............................................................................................................................................. 99,100
RončevićS ..................................................................................................................................................... 70
RudanI ................................................................................................................................... 34,35,36,48
SabljićL ......................................................................................................................................................... 97
ScottF ............................................................................................................................................................. 36
SerdarS .......................................................................................................................................................... 80
SidhuS ............................................................................................................................................................ 34
SijanovićS ..................................................................................................................................................... 38
SimonM ......................................................................................................................................................... 72
SkaramučaB ................................................................................................................................................ 20
SkaramučaD ................................................................................................................................................ 20
SkaronN ..................................................................................................................................................... 103
SmolejNarančićN ................................................................................................. 31,50,51,96,102
SmoljanovićM ......................................................................................................................................... 102
Sokolić-MihalakD ............................................................................................................................. 22,81
StjepanovićB .............................................................................................................................. 45,69,70
StražanacD .................................................................................................................................................. 77
StrnadM ..................................................................................................................................................... 102
ŠalamonS ..................................................................................................................................................... 97
ŠikićS .............................................................................................................................. 58,59,71,72,73
ŠimunecD ..................................................................................................................................................... 96
ŠimunovićA ........................................................................................................................................ 27,29
Škarić-JurićT ............................................................................................................................................... 31
ŠkesM ..................................................................................................................................................... 41,61
ŠmitZ .............................................................................................................................................. 19,21,57
ŠoštarZ ........................................................................................................................ 50,51,58,96,102
ŠtimacD ......................................................................................................................................................... 42
TešićV ............................................................................................................................................................. 26
TheodoratouE ........................................................................................................................................... 48
TolićS .............................................................................................................................................................. 59
TomasŽ ......................................................................................................................................................... 31
TomasovićMrčelaN ..................................................................................................... 50,51,96,102
Tomek-RoksandićS ....................................................................................................... 50,51,96,102
TordoN .......................................................................................................................................................... 25
TripkovićI .................................................................................................................................................... 42
TutmanP ....................................................................................................................................................... 20
Uršulin-TrstenjakN ................................................................................................................................. 45
154
Pregled2013.
UsluerG ......................................................................................................................................................... 25
VahčićN ......................................................................................................................................................... 22
ValićJ ....................................................................................................................................................... 27,29
VečekA .......................................................................................................................................................... 31
VidosavljevićD ................................................................................................................................... 24,38
VidosavljevićM .......................................................................................................................................... 24
VignjevićD .................................................................................................................................................... 88
VlašićV ........................................................................................................................................................ 102
VodopijaI ...................................................................................................................................................... 83
VodopijaR ............................................................................................................................ 25,83,84,85
VračanMravakS .......................................................................................................................... 102,105
VranješN ....................................................................................................................................................... 25
VrućinaI ........................................................................................................................................................ 88
VučevacV ....................................................................................................................................................... 51
Zajc-PetranovićM ..................................................................................................................................... 31
ZnaorA .......................................................................................................................................................... 26
155

DR. SLOBODAN KUVALJA.

190 Gerontološka poziv2014 a.pdf

UZORKOVANJE VODE UZORKOVANJE VODE

ovdje - Croatia Lloyd dd

Mission to Croatia M. Držića 12 32000 Vukovar Croatia

Lista referenci - Delight Office

Upisnica u učenički dom.pdf

PRIJAVNICA NA NATJEČAJ ZA UPIS U UČENIČKI DOM