Dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. • broj 8. Slika bh. obrazovanja 9 U^ENIKA, 4 U^ITELJA, 4 RAZREDA, 1 ODJELJENJE U Podru~noj {koli “Petrovi}i” u~iteljica Adisa Demirovi} podu~ava u~enike. Njeni u~enici poha|aju razli~ite razrede, ali su smje{teni u jednu u~ionicu. Po dva ~asa u toku sedmice odr`e i nastavnici engleskog jezika, osnova tehnike i vjeronauke. Novosagra|ena {kola ima dvije u~ionice – jedna se koristi kao sala za tjelesni odgoj. Oskudica u materijalu nije prepreka radu, iako bi nastavu olak{ao geometrijski pribor za crtanje po tabli, kao i nekoliko strunja~a za gimnasti~ke aktivnosti. Za [kolegijum u~iteljica govori o svom iskustvu u radu s neobi~nim odjeljenjem. Foto: A.D. Podru~na {kola “Petrovi}i” nalazi se 16km od Olova i pripada O[ “Olovo”. Nastavu poha|a 9 u~enika u ~etverostrukom kombinovanom odjeljenju – 3 su prva~i}a, 2 u~enika drugog razreda, 1 u~enik ~etvrtog i 3 u~enika petog razreda. Svi oni nastavu slu{aju u jednoj u~ionici, svi pripadaju jednom odjeljenju sa vi{e razreda. Nedostaje samo 3. razred pa da budu svi ni`i razredi na jednom mjestu u isto vrijeme. Umije}e predavanja Rad sa ~etiri razreda istovremeno je izrazito te`ak i iscrpljuju}i. Potrebno je puno truda i zalaganja u~iteljice i u~enika. Moje vi{egodi{nje iskustvo predavanja u kombinovanom odjeljenju olak{ava mi podu~avanje – dobro se Dnevnik nastavnika NE]U 5! Ve}ina u~enika se `ali da nastavnici daju ni`e ocjene nego su zaslu`ili; jedan smatra da je dobio previsoku ocjenu. Dogodilo se i to – u~enik priznaje da je nezaslu`eno dobio ocjenu. Prije ~asa odjeljenjske zajednice dolazi mi u~enik i ka`e da se desilo ne{to vrlo ~udno na Matematici; uradio je zadatak, odnio nastavnici, dobio 5, ocjena upisana u dnevnik. Nekoliko minuta poslije, njegov kolega iz klupe nosi zadatak, sve ta~no, dobija 5. Upore|uju}i ocjene, u~enik primijeti da je nastavnica previdjela pogre{ke u njegovom zadatku. Pita: mo`e li se izbrisati ocjena, jer je nezaslu`ena? snalazim u radu. U kombinovanom odjeljenju posebno je te{ko raditi sa u~enicima prvog razreda, jer se njima treba poklanjati vi{e pa`nje – mali su i za njih je sve novo. Oni `ele da samo njima pri~am, njih slu{am i volim. Ni u jednom momentu ne smijem zapostaviti niti jedan razred i na to tro{im najvi{e vremena. Najva`nije je u~enike nau~iti da ne obra}aju pa`nju kada se radi s u~enicima ostalih razreda. Nije rijedak slu~aj da je djeci interesantnije gradivo nekog drugog razreda pa onda ne shvate ono {to sam obja{njavala vezano za njihovo gradivo. Veliku ulogu igra i raspored ~asova, {to je bolji raspored, bolja je i nastava, odnosno tok samih ~asova. Najte`e je raditi na ~asu gdje sva ~etiri razreda u~e novo Obrazovanje je naviklo u~enike, nastavnike i roditelje da je pre~ica do odli~ne ocjene zapravo autoput bezbri`nog podu~avanja – daj i dobij 5 i izbjegni kaznu, dopunsku nastavu i duge razgovore. Roditelji ne pitaju koliko njihovo dijete zna, ve} koju je ocjenu dobilo. Ocjene se dijele tek tako, a obrazovanje skoro nikako. U~enici ponekad mole da im se da ve}a ocjena, rijetko mole, zahtijevaju da im se ponudi vi{e znanja. Osamdeset posto petica u odjeljenju prvi put, drugi put, tre}i put – prodato! ^as odjeljenjske zajednice je poligon analiza i preispitivanja: u~enici upore|uju date odgovore i dobijene brojke, dokazuju da je neko objektivno, a neko drugi subjektivno ocijenjen. Ocjenu tra`e i kad odgovore na najjednostavnije pitanje. Najve}u ocjenu dobiju i kad polijepe isprintane nepro~itane wikipedija tekstove na hamer papir, ocjenu dobiju i kad im roditelji rade kao nastavnici u {koli, gradivo. Tada je potreban dodatni trud i u~iteljice i u~enika, da bi ~as uspio i nastavne jedinice bile shva}ene. Ljubav prema u~iteljici Osim nedostataka, naravno, rad u kombinovanom odjeljenju ima i svojih prednosti. Jedna od prednosti je {to ima manje u~enika i {to se vi{e zbli`im s njima. A {to sam bli`e u~eniku, on }e sve vi{e i napredovati; {to ga vi{e znam, vi{e }u uspjeti “izvu}i” iz njega. Poznaju}i u~enikove mane i vrline lak{e je raditi s njim, ta~no znam kako se trebam prema njemu pona{ati u nekoj situaciji. U podru~nim {kolama u~enici vi{e vole u~iteljicu i vi{e imaju povjerenja u nju, odnosno, u pitanju je obostrana ocjenu dobiju i kad su im roditelji prijatelji s nastavnicima, ocjenu im osigura i galama roditelja koji ne mo`e vjerovati da dijete nije znalo, li~no ga je ispitao; nakon galame, odli~na ocjena je zagarantovana. Po{tenih, iskrenih, odanih, nepokolebljivih, istinoljubivih i radi{nih u~enika (i takvi nastavnici su u manjini) skoro da nema (ako ih je ikada i bilo) – ve}inu ~ine u~enici obrazovani da cilj opravdava sredstvo. A cilj je jasan – na {to lak{i na~in pro}i kroz {kolu. U~enik koji tra`i da se izbri{e petica pokazuje po{tenje, istinoljubljivost, iskrenost pa ~ak i nepokolebljivost (pionirske odlike) u eri interesnog obrazovanja u kojem }e nastavnici u~enicima dati neko znanje i visoke ocjene, a roditelji i institucije mir nastavnicima uz redovnu pla}u. Izuzetno rijetkim primjerom u~enik pokazuje lice po`eljnog obrazovanja – nije cilj N.I. ocjena, ve} znanje. privr`enost. Imam i primjere u~enika, recimo, da se vi{e trude i u~e jer vole u~iteljicu, `ele da se doka`u koliko vrijede. Iako su prili~no siroma{na, djeca u ovoj {koli izgledaju i jesu jako sretna. Njima odlazak u {kolu i njihova u~iteljica zna~e sve i takvu djecu ne mo`ete ne voljeti. Ja iskreno vi{e volim rad u podru~noj {koli u kombinovanom odjeljenju ba{ zbog tog bliskog odnosa sa u~enicima. Iz iskustva mogu tvrditi da je rad u takvom odjeljenju puno te`i i zahtjevniji, ali ima puno vi{e topline i ljubavi nego u odjeljenju sa vi{e u~enika jednog razreda. Mnogo toga bih imala re}i o radu u kombinovanom odjeljenju, a za to bi mi trebalo puno vi{e vremena i prostora. Adisa Demirovi} C I T A T Svakodnevna sumnja stoga nudi da obrazovanje pojmimo na nov i individualan na~in. Obrazovanje bi moglo biti ono {to nadilazi ostvarenje pukih prirodnih nadarenosti svakog ljudskog bi}a. Ono je jednozna~no i nezamjenjivo vlastito, odijelo skrojeno po mjeri, nipo{to konfekcijski proizvod. Andreas Urs Sommer 32 > Br. 911 > UTORAK, 02.11.2010. > www.superoglasi.ba [KOLEGIJUM • dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. broj 8. [kola u Hrvata HRVATI SU VOJSKA NAJJA^A Predstavljanje {kola koje rade po hrvatskom NPP-u u bh. javnom prostoru Neke osnovne {kole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu kroz svoje predstavljanje u javnom prostoru, kakav je internet, ne ostavljaju sumnju da se radi o rasadnicima hrvatskog nacionalizma i vjerskoga fundamentalizma. Na njihovim internet stranicama mo`emo saznati da se u BiH vodio i Domovinski rat, {to se spominje, recimo, u rubrici Povijest {kole na stranici Osnovne {kole Kiseljak, www.os-kiseljak.ba. Domovinski rat sintagma je koja se ve`e isklju~ivo za Hrvatsku i to za hrvatsku prezentaciju toga rata, pa se postavlja pitanje kako se to moglo braniti Hrvatsku u BiH? Imate li Dizdara? Osnovna {kola Stolac, kao i Stolac op}enito u periodu od 1992-1995., “oslobodila” se simboli~kog, a i fizi~kog, potencijala svega {to nije u skladu s ideologijom hrvatskog nacionalizma. Tako na njihovoj stranici www.os-stolac.ba pi{e: “Godine 1993. sva prava i obveze O[ Ragib Dizdar preuzima O[ Stolac i po prvi put u svojoj povijesti po~inje s radom po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku.” Nije ba{ jasno za{to se nagla{ava ono {to ne bi trebalo slu`iti na ponos. Preimenovanju {kole i po~etku rada po hrvatskom planu i programu prethodilo je sistematsko ~i{}enje op}ine Stolac od nehrvata. Iako na istoj stranici spominju svoje podru~ne {kole kao i to da odjel Glazbene {kole djeluje pri njihovoj {koli, ne spominju da pod istim krovom s njima egzistira i Prva osnovna {kola, mahom sastavljena od Bo{njaka povratnika. Prvu osnovnu {kolu na svojoj internet stranici ne promovira ni Op}ina Stolac, iako su na njoj zastupljene sve druge {kole na teritoriji op}ine. Osnovna {kola Stolac, kao jedna od rijetkih, ustvari kao jedina od onih koje svoje sekcije predstavljaju preko interneta, mo`e se pohvaliti da ima ~ak dvije sekcije iz vjeronauke: Vjeroznanci i Radosni navjestitelji, a manifestacije se, kako pi{e na stranici, odr`avaju prilikom brojnih kr{}an- skih praznika, ~ime je klerikalizacija u~enika, u lai~koj {koli, dostigla dosta visok nivo. Jesus Christ Superstar Kad je vjeronauka u pitanju, interesantan joj je pristup u Osnovnoj {koli “Bijakovi}i”. Na njihovoj stranici www.osbijakovici.com me|u najposje}enije sadr`aje spadaju i radovi iz vjeronauke. Posebno zanimljiv rad je “Idoli i ideali”. To je ustvari zidna novina na kojoj su izjedna~eni idoli s idealima i nijedno ni drugo se ne preporu~uje ako nije u pitanju Bog ili Isus. Da bi prikaz negativnoga bio {to plasti~niji, nalijepljene su i sli~ice muzi~kih, sportskih i drugih zvijezda, kao {to su Eminem, Robert Patinson, Megan Fox... Posu{je i Neum, dvije pustinje u glavi Me|utim, kad je u pitanju `elja sredina da njihovi najmla|i nara{taji budu Hrvati i samo Hrvati, najdalje se oti{lo u op}ini Neum, gdje jedna {kola nosi naziv po Alojziju Stepincu, te u posu{koj op}ini, ta~nije u Rakitnu, gdje jedna {kola nosi naziv po Bruni Bu{i}u. Prvi je sara|ivao s usta{ama tokom Drugog svjetskog rata, a drugi nakon njega, u imigraciji. Nijedan u svakom slu~aju ne bi smio biti uzor, jer antifa{izam je civilizacijska tekovina, a njih dvojica njeni podriva~i. A.T. Produ`eni boravak IZMEÐU STRU^NOG KADRA I TEHNOLO[KOG VI[KA Produ`eni boravak ve} nekoliko godina je mamac roditeljima da upi{u svoje dijete u odre|enu {kolu. Prednosti i nedostaci ove {kolske aktivnosti nisu tema doma}ih medija te [kolegijum ovim tekstom nudi priliku roditeljima ~ija djeca ostaju u {koli i poslije zavr{etka nastave da podijele svoja iskustva s ~itateljima. Foto: E.K. Zna~ajnu ulogu u odgoju i obrazovanju djeteta (posebno u ostvarivanju odgojne funkcije) imaju raznovrsni programi vannastavnih aktivnosti. Izme|u ostalih, tu svakako spada program i organizacija produ`enog boravka. Produ`eni boravak je sve ~e{}i oblik rada u na{im {kolama i spas za zaposlene roditelje. Ve}ina takvih roditelja se opredjeljuje za ovo rje{enje jer sami ne mogu, zbog vlastitih obaveza, spremiti dijete za {kolu ili do~ekati ga nakon zavr{etka nastave. Dakle, razlozi za organiziranje produ`enog boravka i ostaja{kolegijum nja djece u {koli prije i Redakcija: Dijala Hasanbegovi}-Puri}, Namir Ibrahimovi} (urednik), nakon zajedni~ke nastaEnes Kurtovi}, Amer Tikve{a, Nenad Veli~kovi}. ve nisu samo pedago{ke U ovom broju: Adisa Demirovi} je u~iteljica zaposlena u O[ “Olovo”. Njen dosada{nji u~iteljski rad uglavnom je vezan za rad u podru~nim ve} i socijalne i sigurno{kolama i kombinovanim odjeljenjima. sne prirode. Produ`eni Esmir Salihovi} je pedagog, zaposlen u O[ “Edhem Mulabdi}” u Saraboravak se ogranizira sajevu. U [kolegijumu se bavi produ`enim boravkom {to je i tema njegovog magistarskog rada. mo za u~enike do IV raRu`ica Marjanovi} radi kao profesorica u U`i~koj gimnaziji; organizuje zreda. knji`evni festival “Na pola puta“. Citat broja je preuzet iz knjige: Andreas Urs Sommer, Umije}e sumnje, Dr`imo li da je produ`eNaklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009. ni boravak “bejbi siter orIskoristite [kolegijum: Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska`ite kritiku! Pozovite na raspravu! Po~nite polemiku! Reagujte! Borite se za bolje! ganizacija”, ne mo`emo Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dijalog ravnopravse nadati da }e takva aknih. Pi{ite na: skolegijum@gmail.com tivnost dati `eljene pedaIzlazi utorkom, na zakupljenom oglasnom prostoru lista SuperOGLASI. go{ke rezultate. Ukoliko ................................................................................................................... se produ`eni boravak MasMedia d.o.o. kao izdava~ SuperOGLASA ne odgovara za sadr`aj objavljen na unutra{njoj dvolisnici, pod nazivom svede na zbrinjavanje i [kolegijum. ~uvanje djece, bez siste- matskog, planskog, pedago{kog rada nastavnika i stru~nih saradnika, on gubi svoju svrhu i opravdanost. Dobro osmi{ljenim programom djeca u produ`enom boravku razvijaju svoju kreativnost, pi{u doma}e zada}e, usvajaju navike zdrave ishrane, ja~aju samopouzdanje. Rade}i anketu u {kolama Sarajevskog kantona koje u svojoj ponudi imaju produ`eni boravak, utvrdio sam sljede}e probleme: – problem prostora i adekvatnog opremanja produ`enog boravka; – naru{avanje pedago{kih pravila prilikom formiranja prvih razreda, u praksi se nerijetko desi da u jedno odjeljenje morate staviti svu djecu koja }e i}i u produ`eni boravak; – specifi~an i zahtjevan rad sa heterogenom grupom u~enika; – organizacija u~eni~ke ishrane; – nepostojanje razra|enog programa rada produ`enog boravka; – ~esto je broj u~enika u produ`enom boravku prevelik; – voditelji produ`enih boravaka nemaju dovoljnu edukaciju o radu u produ`enom boravku; – nedovoljan broj stru~ne literature koja se bavi produ`enim boravkom; Kako prevazi}i probleme: – tra`iti od op}inskih organa da stimuliraju otvaranje produ`enih boravaka; – aktivirati nastavnike {kole da se uklju~e u rad; – tra`iti od roditelja, koji mogu pomo}i, da u~estvuju u opremanju prostorija; – dodatnom edukacijom nastavnike, grubo ozna~ene kao tehnolo{ki vi{ak, pretvoriti u – anga`ovane i motivirane radnike u okviru produ`enog boravka; – osigurati atraktivan prostor u {koli (najkvalitetniji) za potrebe cjelodnevnog boravka – djece u {koli; – otvoriti nove mogu}nosti saradnje sa lokalnom zajednicom i uklju~ivanjem njihovih resursa obogatiti program produ`enog boravka. Esmir Salihovi} www.superoglasi.ba < UTORAK, 02.11.2010. < Br. 911 < 33 dvolist za pravednije obrazovanje • [KOLEGIJUM Fotografije: N.V. Pet odobrenih ~itanki razli~ito se odnosi prema dnevniku Ane Frank. U jednoj se ka`e da njena porodica, koja je morala napustiti Njema~ku "bezbri`no `ivi" u Amsterdamu sve do okupacije Holandije; u drugoj se razmatraju pitanja tinejd`erskih ljubavi, u tre}oj se razja{njava pojam dnevnika kao literarnog `anra, u ~etvrtoj o "knji`evnim i izvanknji`evnim elementima u tekstu", u petom o kontekstu Aninog skrivanja i smrti... Do kada }e iz poluanonimnosti autori nastavnih planova i programa (KO SU ONI? KAKO SE TO POSTAJE?) obavezivati nastavnike bez jasnih obrazlo`enja za{to ba{ ta djela i ba{ u tom uzrastu, i bez jasnih uputstava autorima ~itanki koji se obrazovni ciljevi obradom tih djela `ele posti}i? Rje{enje autora ~itanke Svezame, otvori se 7 izazvalo je nekoliko nedoumica kod recenzenata, a na~in da se na njih odgovori bio je odr`ati ~as slu`e}i se ponu|enim rje{enjem. ^as je odr`ala profesorica knji`evnosti Ru`ica Marjanovi}, u U`icu, krajem maja 2010. (Imam {esti ~as u popodnevnoj smeni u osnovnoj {koli sa decom koja ni{ta ne znaju o Dnevniku Ane Frank. Od{tampa}u im deo iz va{e ~itanke, pa }emo ga zajedno ~itati i razgovarati.) Slijedi njen “izvje{taj”. Nepoznate re~i i druga zla Primedba: Izabrani odlomak ima mnogo nepoznatih re~i. Deca ne znaju {ta je zail, invazija, engleski blef... Potro{ila sam 10 minuta ~asa za uvodno upoznavanje i zagrejavanje. Za tim nema potrebe kada se radi u redovnoj nastavi, ali ova deca mene ne znaju. Uvod je bio da ispri~aju pri~u tako {to se nadovezuju. Po~etak je: bila jednom jedna devoj~ica, a kraj je sre}an i zavr{ava se: ... i ~itala je knjigu. Nakon toga smo okrenuli od kraja ka po~etku (suprotni smer nadovezivanja). Bila jednom jedna devoj~ica, a kraj je tu`an i `elela je da ~ita knjigu... Jedan pametni de~ak je u uobi~ajen niz ubacio kako je devoj~ica `elela da u|e u knjigu i bude deo nje. Podelila sam ih u male grupe i svaka je dobila pojam da ga objasni ili, ako ne zna, da toj grupi svi pomognemo u obja{njavanju pojma nacizam, geto, antisemitizam, koncentracioni logor. Za nacizam su znali da ima veze sa Nemcima i tu se ve} pojavljuje da je Hitler mrzeo Jevreje. Tu se razvije pri~a da li samo Hitler i mo`e li jedan ~ovek da bude kriv za sve i uzro~nik svog zla. Spomenemo i 6 milona ubijenih Jevreja. Shvataju koliko je to tek kada se ka- JESTE LI ZNALI Da je u pro{loj, 2009/10. {kolskoj godini, u osnovnim {kolama na 14,4 u~enika dolazio jedan nastavnik (351.118 u~enika i 24.377 nastavnika). Izvje{taj Ana Frank [TA SE DESI SA LJUDIMA PA POSTANU NACISTI Nastavni plan i program maternjeg jezika i knji`evnosti za 7. predvi|a obradu odlomka iz Dnevnika Ane Frank. U vezi s tim mogu}e je postaviti najmanje dva pitanja: za{to ta knjiga u tom uzrastu, koji odlomak i s kojim ciljem izabrati? `e koliko ima stanovnika u Srbiji. Onda ~uje{ auuuuuuuu iznad njihovih glava. Antisemitizam, po njima, je borba protiv nacizma, “zato {to je anti, a pri~ali smo odmah posle nacizma”. Geto znaju kao pojam “crna~ki geto”. Koncetracioni logor je novi pojam. “Mnogo politike” Nakon obja{njenih pojmova ~itali smo tekst. Ako se radi u redovnoj {koli ovo sve mo`e da se uradi kao priprema za ~as, da dobiju zadatke unapred. ^itanje ide te{ko i sporo. Tekst im je duga~ak (valja ga podeliti na dva manje celine, makar samo u grafi~kom smislu. U~enici su herojski ~itali ijekavicu sa mnogim kroatizmima. Trajalo je 15 min – ~itali su na smenu i umarali se, pa sam posle i ja jednom pro~itala tekst. Kad razumeju da devoj~ica koja pi{e ima dve godine vi{e od njih, ka`u da je previ{e ozbiljan tekst. (“Ima mnogo politike.” “Pa naravno da ima, kada se ona pla{i da li }e ih osloboditi ili ne}e.” “Njoj je to va`no.” “Ipak, kako zna sve to ako je u skloni{tu.” “Meni je to sumnjivo, kako devoj~ica mo`e to da zna?”) Najvi{e ih je dotaklo kada sam im rekla kada je umrla Ana Frank, a kada Peter; a oni su pre toga rekli kada je potpisan mir. To da im je tako malo nedostajalo do oslobo|enja delovalo je razo~aravaju}e, barem koliko i snimak Ane Frank kako gleda ven~anje sa prozora. Od tog trenutka je krenula pri~a koja nije tek jurenje za faktima. Stalno su pitali za{to nisu oti{li i iz Holandije, ako su ve} uspeli da pobegnu iz Nema~ke. “Za{to nastaje nacizam?” Zamolila sam ih da nabrajaju re~i koje su im prva asocijacija na tekst: “Za{to je pisala dnevnik? Kakav je smisao pisanja dnevnika, ako se sve okolo raspada? Ko ih je izdao i ZA[TO? Za{to neki ljudi kriju Jevreje, a neki ih izdaju? I jedni i drugi su Holan|ani. Za{to nastaje nacizam? [ta se desi sa ljudima pa postanu nacisti? Ko je smislio skloni{te i odlu~io da se treba kriti? Kako biti siguran u pomaga~e? Ima li vi{e dobrih ili zlih ljudi? Ako ima vi{e dobrih, za{to nisu odmah pobedili? Ako je vi{e zlih, kako dobri da znaju da }e jednom pobediti i koliko }e to onda da traje?” Ja sam grupisala re~i, a potom sam ih zamolila da formuli{u tzv. filozofska pitanja. Objasnila sam {ta je filozofsko pitanje i da se ovom metodom radi u raznim zemljama sveta. Filozofsko pitanje je ono pitanje na koje nema konkretnih odgovora, ve} pokre}u druga pitanja i raspravu. Dio u ud`beniku koji govori o poreklu i definisanju ko je Jevrejin je pro{lo glatko. Rekla sam im da u periodu kada nacisti dolaze na vlast mnogi Jevreji sebe do`ivljavaju kao Nemce. Tek je nacisti~ka vlast propisala ko je Jevrejin... “To nije po{teno” Pokazala sam im dokument iz ud`benika. A onda je jedan klinac rekao da bi on uvek prepoznao Jevrejina. Pitala sam po ~emu, a on ka`e – ne znam, eto onako. “Jesam li ja Jevrejka?” “Niste.” “Kako zna{?” Jedna devoj~ica pametnica ka`e, pa {ta i ako jeste? Onda de~ak ka`e da su Nemci mislili da su va`niji i bolji od Jevreja i da su ih zato ubijali. Pa smo brzo do{li do toga da je opasno misliti da si bolji od nekoga zato {to si ne{to drugo. Ako misli{ da si va`niji zato {to si se rodio druga~iji to je velika gre{ka, reko{e svi. [ta ako je mama Jevrejka, a tata nije? Pa to je bezveze, jer se sve prenosi po tati, ka`e jedan u~enik. Ali kod Jevreja se sve prenosi po mami, ka`em ja. Zato {to je to sigurnije, za mamu uvek zna{ ko je. Oni se nasmeju i nastave da misle. Tada deca ka`u da nije va`no ko ti je tata ili mama, ve} kako se ti ose}a{ i da li si dobar te da je grozno kada drugi gleda ko ti je mama ili tata ili tamo neki deda ili baba. To mo`e samo tebi da bude va`no. Bilo je efektno kada sam im rekla da je Ana i{la sa ostalom decom u Montesori {kolu 1940. a ve} slede}e nije mogla zato {to je Jevrejka. To je kao kada biste vi sada zavr{ili {kolu i onda slede}e godine ne mo`ete u “Nadu Mati}” zato {to ste, recimo, iz Turice (predgra|e U`ica) ili zato {to nosite nao~ari. Pa onda sva deca nastave da idu u “Nadu Mati}”, a vi u onu ku}icu iza dvori{ta. To ih je potpuno sludelo i svi su vikali kako to nije po{teno i kako je to grozno. \aci su svi ostali jo{ 15 minuta posle {estog ~asa i od njih je potekla inicijativa da se vidimo slede}e nedelje. Videli bismo se mi u petak, ali jedan de~ak putuje i sedam dana je van {kole, a tra`io je da ga ne presko~imo, tako da smo obe}ali da ga ~ekamo. Ru`ica Marjanovi} Nastavnici, Nastavnice! Opišite Va{e iskustvo! "^as kojim se ponosim." Podsjetimo jedni druge za{to je ovaj posao lijep, uzbudljiv, vrijedan. Pi{ite na mail: skolegijum@gmail.com Objavljene radove nagra|ujemo knjigom. 34 > Br. 911 > UTORAK, 02.11.2010. > www.superoglasi.ba [KOLEGIJUM • dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. broj 8. Film NEVIDLJIVI KLINCI Sun~ana djeca je pobjedni~ki film pro{logodi{njeg konkursa Talent kampusa Sarajevo film festivala i UNICEF-a pod nazivom Unite for children, unite for social inclusion – Ujedinimo se za djecu, ujedinimo se za dru{tvenu inkluziju. Film govori o djeci sa Down sindromom. Jedno od glavnih pitanja filma je {ta zna~i uklju~ivanje u dru{tvo, koliko se mora promijeniti dru{tvena svijest, i koliko {kolovanje i pona{anje vr{njaka na to mo`e utjecati. U svojim izjavama uz film, rediteljica tvrdi kako je imala problema prona}i porodice koje bi pristale stati pred kamere i snimiti svoju svakodnevnicu. Pitala se: gdje su ta djeca? Za{to ih nema na ulici? U vrti}ima? U parku? Ovi “nevidljivi klinci” ograni~eni su na nekoliko institucija koje se brinu za njihovo obrazovanje i na privatnost svoja ~etiri zida. Film, ve} u samom naslovu, nagla{ava: naro~ito se te{ko nositi sa razli~ito{}u, ako je ona vidljiva svima i na prvi pogled, ako je ona dio tvoga lica i tvoje osobnosti. U nenau~noj konverzaciji, me|u ljudima koji s njima rade, uvrije`io se naziv: sun~ana djeca. Zbog njihovog lica koje podsje}a na sunce, obasjano osmijehom. Film prati tri porodice u kojima jedno dijete ima Down sindrom. U sva tri slu~aja pred kamere rediteljice stale su samo majke. One tvrde kako su njihova djeca sretna, ali zabrinute su za njihovu sudbinu nakon {to one vi{e ne budu s njima. Njihovi su dani ispunjeni do kraja: djeca imaju beskrajno mnogo energije, a majke kao da se trude pro`ivjeti zajedni~ke trenutke {to dublje i intenzivnije, pona{aju}i se kao da znaju kako u svijetu koji im, me|u ostalim, i one ostavlja- ju za sobom, nema mnogo mjesta za razumijevanje i ljubav. Majke bole jednako i radoznali i posprdni pogledi. Dok se pitamo da li bi im to trebalo biti va`no, padaju nam na pamet sve one koje nisu pristale govoriti o svome problemu. Niki ide u {kolu i poha|a ~ak sedam sekcija. Jedenje sa vilicom i `licom ipak je za nju ve}i izazov. Svijet je skrojen po nekoj drugoj mjeri. Stvari su premale ili prevelike, ulicama gdje bi bilo lak{e skrenuto lijevo kako bi se stiglo na `eljeno odredi{te, ne mo`e se skrenuti lijevo. Ko bi uop}e shvatio po ~ijoj je mjeri skrojen svijet? U jednom kadru, vidimo u~ionicu sa djecom, koja pjevaju. Filmska kamera polako snima jedno po jedno dijete. U razredu je i dje~ak sa Downovim sindromom. U jednom kadru je sretan, u drugom pla~e: Hamza ne `eli izrezati kroasan. Ovo nije Hamzin dan. Danas nije nasmijan. ”Mama, nemoj me ostaviti”, govori druga djevoj~ica, na putu u {kolu, dok majka ide iza nje. U drugim zemljama svijeta, barem u onim zemljama sretnijim i pametnijim od na{e, ova djeca tako|er imaju pro- PISMA ^ITALACA (povodom istra`ivanja ud`benika sociologije u BiH) Gej Sloveni? U ud`beniku biologije autorskog tima Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana Cviji} pro~itao sam da je “du`nost {kole da uti~e na formiranje svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije.” A u vezi s tim jo{ i: “Bez brojnog i zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” Misli se na pojavu gejeva i lezbijki, koji su nama Slovenima do ju~e bili strana pojava, jer da nisu mi bismo danas bili Turci ili Nijemci. Pozdravljam ovakav anga`man i pohvaljujem autore, i u vezi s tim imam konkretan prijedlog za nadle`na ministarstva, da se u {koli odvaja zdrav podmladak od bolesnog. Ako mogu postojati dvije {kole pod jednim krovom za Bo{njake i Hrvate, za{to ne bi mogle isto tako i odvojene {kole za normalne i pedere? Za bolestan podmladak u starijem uzrastu treba osnovati posebne obrazovno-prevaspitne ustanove, a najbolje bi bilo kasarne ili radne logore, u kojima bi se intenzivno radilo na formiranju njihove svijesti o odgovornosti za budu}nost nacije. S po{tovanjem, Kru{ko Jabukovi}, zastavnik u razrednoj nastavi Polne organe u~initi dr`avnim Po{tovana redakcijo, U vezi s tekstom iz ud`benika biologije, u kojem se veli da je “du`nost {kole da uti~e na formiranje svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije, jer bez brojnog i zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” @elim istaknuti da se apsolutno sla`em s autorima (Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana Cviji}) i u tom smislu `elio bih pokrenuti usvajanje zakona po kome polni organi ne pripadaju pojedincima nego naciji, i ukoliko pojedinac tim organima ne raspola`e odgovorno (za budu}nost nacije) da mu se ti organi odre`u i presade onima koji su zbog bolesti ili starosti sprije~eni da brane opstanak na{eg naroda. Srda~no, Skalpel [kari}, rastavnik u razrednoj nastavi Energetska politika Po{tovani, U ud`beniku Op}a psihologija, Elharuna Selimovi}a pro~itala sam: “Neudata `ena, koja nema djece, postaje dobra odgojateljica u vrti}u. Svoju suvi{nu energiju ona tako sublimira, oplemenjuje. To ~ine i tetke prema djeci bra}e i sestara, te djeci daju svoje ljubav i poklone.” Mislim da je ovo jako ta~no i pametno, i predla`em da se odgojiteljicama u vrti}ima, koje su majke, daju otkazi, a da se prime neudate `ene koje nemaju djece, jer je to najbolji na~in da dru{tvo sublimira njihovu nera|anjem oplemenjenu energiju. Ako mogu `elje, zamolila bih vas da mi pustite Nije luda koja se ne uda... Va{a Vir|a Usidili}, napasnik u razrednoj nastavi bleme. No, tamo dru{tvena integracija po~inje u {kolama: {kola je, naime, prvo mjesto u kojem se upoznajemo sa vanjskim svijetom. [kola je mjesto u kojem bismo trebali nau~iti kako dijeliti `ivot sa drugima, kako dijeliti znanje, kako kasnije `ivjeti zajedno u svojoj razli~itosti. D.H.P. Istorijski ~as KOLIKO POZNAJE[ SVOJU DOMOVINU? Osvje`ite svoje pam}enje. Provjerite koliko poznajete zemlju u kojoj `ivite. Ne dozvolite da vas va{a djeca zbunjuju svojim znanjem. Pitanja i tekst preuzeti su iz ud`benika Poznavanje dru{tva 5, autora Steve Pa{ali}a, Slobodana Stanojlovi}a i Milorada Vukadina. Recezenti su prof. dr Svetozar Milijevi} i Mirko Gaji}, a ud`benik je 2010. godine izdao Zavod za ud`benike i nastavna sredstva iz Isto~nog Sarajeva. Pitanje br. 1 Kad je stvorena SR BiH? a) 25. novembra 1945. b) 25. novembra 1943. c) Poslije rata d) 10. aprila 1963. Pitanje br. 2 a) BiH ima manju granicu od SFRJ b) Preko granice SFRJ smo putovali bez viza c) SRFJ je bila okru`ena BRIGAMA, a BiH je okru`ena sa SCH d) Granica SRFJ je sad {engenska, a granica BiH dejtonska Pitanje br. 3 Koje? a) Slovenije b) Kosova i Metohije c) Bosne i Hercegovine d) Tunguzije E.K.
© Copyright 2024 Paperzz