Dvolist za pravednije obrazovanje
2
Autor stripa: Sanjin Fazli}
3
4
5
SADR@AJ
7
33
49
67
77
85
95
111
119
7-31 ZBORNICA + 33-47 O[TRENJE PAPERJA + 49-65 U RALJAMA POLITIKE +
67-75 NACIONALIZAM + 77-83 BOSNOM
KRU@I NAUK, NAUK TJERONAUKA +
85-91 BUDU]NOST JE PO^ELA BEZ NAS +
95-109 OH! UH! UD@BENICI + 111-117
RODITELJSKI SASTANAK + 119-127 SEKS
KATEDRA
6
Test za nastavnike
NASTAVNIK,
PRED OGLEDALOM
Je li obrazovanje prava
struka za vas?
1. [ta vam zna~i zvono za kraj ~asa?
a) po~etak `ivota
b) ~as manje do penzije
c) mali odmor za nastavnika, ali veliki za u~enike
2. Autoritet nastavnika po~iva na
a) neznanju u~enika
b) strahu u~enika
c) fizi~koj snazi
3. Nastavnici imaju razloga za {trajk zbog
a) malih plata
b) malog regresa
c) malih toplih obroka
4. Nastavniku je dnevnik
a) {to je policajcu pendrek
b) {to je Budalini Talu buzdohan
c) {to je davljeniku pojas za spasavanje
5. Kad ne biste bili nastavnik, bili biste
a) dreser
b) sve}enik
c) penzioner
Rje{enje: Ako ste zaokru`ili barem jedan odgovor, zalutali ste u razred i zbornicu.
Ako zaokru`ili vi{e od pet ponu|enih odgovora, kandidujte se za ministra obrazovanja. 
š k o l e g i j u m prvo polugodište
7
Z
BOR
NIC A
8 PROBLEMA? NEMA.+10 [KOLA NA KRAJU ENTITETA+11 9 U^ENIKA, 4 U^ITELJA, 4 RAZREDA, 1 ODJELJENJE+12 PREDNOST ILI PROKLETSTVO?+14 SPOMENIK
DOBROJ VOLJI DONATORA+15 JE LI TOLIKO VA@NO KAKO NAM SE [KOLA ZOVE?+14 ZA[TO JE LAK[E DOBITI
TEKST IZ SPLITA NEGO IZ SARAJEVA+16 ZATO JE LAK[E
DOBITI TEKST IZ SPLITA NEGO OD MENE+18 DNEVNIK
NASTAVNIKA+26 OBUKA NASTAVNIKA+27 BEZBRI@NI
@IVOT U AMSTERDAMU+30 PRVI PUT S U^OM NA KLA\ENJE+31 PRESUDA
8
Zbornica
Reporta`a
PROBLEMA?
NEMA.
Enes Kurtovi}
Foto: Enes Kurtovi}
Kako je urednik [kolegija
nastavnicima O[ “Bosansko Grahovo”
pokvario jedan idili~an radni dan
nika i da se broj u~enika smanjuje u nekoliko zadnjih godina, te da {kola ima 11 zaposlenih.
Sada{nji stanovnici Bosanskog Grahova, pola u
{ali, pola u zbilji, ka`u za svoj grad da je “na kraju
svijeta, pa jo{ jednu stanicu dalje”. Teritorijalno
veoma prostrana op{tina, koja je prije rata imala
8303 stanovnika, (95,5% Srba, 2,6% Hrvata, 1,8 %
ostalih i 0,1% Bo{njaka) i petnaest godina nakon
rata ostaje prazan prostor, s tek nekoliko naseljenih mjesta. Prema procjeni Federalnog zavoda za
statistiku iz 2009. godine, na podru~ju ove op{tine
`ivjela su 2102 stanovnika – Srbi povratnici i Hrvati doseljenici. Prije rata, na teritoriji op{tine postojalo je nekoliko osnovnih {kola, dok je u gradu pored osnovne postojala i srednja {kola. Danas u Bosanskom Grahovu postoji samo jedna osnovna
{kola.
Iznenadna posjeta osoblju ove {kole, s kojim sam
razgovarao u {kolskoj zbornici, izazvala je kod
njih iznena|enje i radoznalost, ali i vidljivu dozu
opreza. Na informaciju o postojanju Inicijative za
pravednije obrazovanje i dvolista [kolegijum koji
poku{ava skrenuti pa`nju javnosti na probleme u
{kolstvu, skepti~no vrte glavama i uglavnom }ute.
Jedan primjerak posljednjeg broja [kolegijuma
dajem prvom nastavniku do sebe kao dokaz da takav dvolist stvarno postoji. Od {estoro nastavnika
jedva sam uspio saznati da {kolu poha|a 75 u~e-
Nastavnik koji je letimi~no pregledao [kolegijum
bio je vrlo kriti~an jer je u tamo objavljenom rasporedu ~asova primijetio da nema hrvatskog jezika. Obja{njavam da se radi o rasporedu nastave
u Unsko-sanskom kantonu i da popratni tekst
obja{njava kako je tamo smanjen fond sati matematike, na ra~un vjeronauke, iako su nastavni
plan i ud`benici pripremljeni za ve}i broj ~asova.
Obja{njenje nailazi na gluhe u{i mog sagovornika, koji s izrazom prezira na licu baca [kolegijum
na sredinu stola i prihvata se dnevnih novina koje je ~itao i prije mog dolaska. Kasnije saznajem da
je taj mladi prosvjetni radnik `upnik koji u ovoj
{koli predaje katoli~ki vjeronauk. A [kolegijum }e
do kraja mog posjeta ostati da le`i na stolu, jer niko od drugih nastavnika nije `elio, htio ili smio
pogledati njegov sadr`aj.
U zbornicu je nakratko svratio i direktor {kole. Na
obja{njenje da sam posjetio ovu {kolu da bih napisao tekst o njenom radu i problemima sa kojima se
susre}e, direktor kratko odgovara da {kola nema
problema. Naivno misle}i da nisam dobro objasnio svrhu svoje posjete nabrajam kako mislim na
prakti~ne te{ko}e u realizaciji dva nastavna plana
i programa – srpskog i hrvatskog, i istovremeno
osmogodi{nje i devetogodi{nje {kole, te probleme
š k o l e g i j u m prvo polugodište
[kolegijum? Ne, hvala!
Zbornica
9
Kombinovana nastava
à la Grahovo
U u~ionici su dva razli~ita
razreda. Pola u~enika jednog
razreda ima nastavu iz srpskog,
a druga polovina iz hrvatskog
jezika. Drugi razred ima
matematiku. Svu nastavu
istovremeno izvodi jedan
nastavnik.
ENGLISH, PLEASE!
U~enici srpske nacionalnosti u
prvom i drugom razredu u~e
samo }irilicu. Latinicu usvajaju
na nastavi engleskog.
adekvatnosti ud`benika, opremljenosti {kole nastavnim sredstvima i kadrovima, o u~e{}u roditelja
u nastavnom procesu... Direktor me prekida kratkom izjavom da u ovoj {koli nemaju takvih problema te je uz izvinjenje da ima va`an sastanak
napustio zbornicu.
Nojevsko zabijanje glave u pijesak
Iz razmjene pogleda i naka{ljavanja preostalih
nastavnika zaklju~ujem da u ovom malom kolektivu ba{ “i ne cvjetaju ru`e”. Nastavnica biologije i hemije, ina~e ve} penzionisana, kroz {alu pri~a kako ni ona nema problema u svom radu, jer joj
je svejedno da li u~enici govore hemija ili kemija,
}elija ili stanica, jer joj je samo bitno da djeca znaju. Na pitanje da li su imali problema oko izbora
ud`benika po kojima }e raditi, prisutni nastavnici
su se me|usobno zgledali, da bi k/hemi~arka objasnila da je ud`benike ve} odabrao “neko drugi”.
Ubrzo je ve}ina nastavnika napustila zbornicu,
pla{e}i se valjda da }e im biti upu}eno neko osjetljivo pitanje, tipa: “Koji predmet predajete?”, pa
da ne moraju obja{njavati kako fizi~ko vaspitanje
i pravoslavnu vjeronauku predaje ista osoba ili da
engleski jezik predaje neko ko je zavr{io kurs.
Od preostalih sagovornika saznajem kako problema ima, ali niko nije `elio da imenom stane iza
svoje pri~e. Drago im je {to se pojavio neko zainteresovan i za njihove probleme, ali ne vjeruju u
mogu}nost rje{enja. Politi~ke, nacionalne, profesionalne, eti~ke dileme ovi ljudi svjesno ili refleksno
guraju pod tepih, prave}i se da takvi problemi ne
postoje. Zabijaju glavu u pijesak svoje sive svakodnevnice, odra|uju svoj posao za bud`etski obezbije|enu platu, kao da rade u mesnici, a ne u osnovnoj {koli. To je valjda odbrambeni mehanizam
koji im omogu}ava da fizi~ki opstanu u Bosanskom Grahovu, u tom surovom mikrokosmosu
ograni~enom planinskim vrhovima [atora, Dinare
i Jadovnika, na kraju svijeta pa jo{ jednu stanicu
dalje. 
10
Zbornica
Obrazovanje u provinciji
[KOLA NA KRAJU
ENTITETA
Enes Kurtovi}
Malu {kolu u selu Podvida~a, koju su
poha|ala djeca razli~ite nacionalnosti
iz oba entiteta, koristili su strani
donatori kao primjer mogu}eg
zajedni~kog obrazovanja u
multietni~koj sredini. Ekonomija je
prije politike uni{tila mit.
Podvida~a je selo rasuto po podgrme~kim obroncima, u gluhom trouglu izme|u Sanskog Mosta,
Bosanske Krupe i Bosanskog Novog, prije rata naseljeno stanovni{tvom srpske nacionalnosti. Dejtonska linija razgrani~enja podijelila je Podvida~u
na dva dijela: ve}ina porodi~nih ku}a pripala je
RS-u, dok je dio oko sru{ene zgrade podru~ne
{kole na teritoriji FBiH.
[kola je 2003. godine obnovljena i te godine u njoj
se u ~etiri razreda {kolovao 51 u~enik iz cijele Podvida~e i susjednog bo{nja~kog naselja ^irki}i. Iz
godine u godinu brojnost u~enika je opadala, o ~emu svjedo~e fotografije na {kolskom panou.
Pet |aka, jedna u~ionica
Danas podru~nu {kolu u Podvida~i poha|a pet
|aka: Harisa, Bo`ana, Haris, \emila i Elvedin.
Njih petoro u tri razreda podu~ava u~iteljica \emka. Svi su smje{teni u jednu u~ionicu: dvoje ih, iz
drugog i petog, gledaju na jednu, a troje iz tre}eg
razreda u drugu tablu. [kola ve} sad radi ispod
propisanog minimuma od sedam |aka, ali je centrala iz Kamengrada odobrila izvo|enje nastave i
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
ove {kolske godine “zbog specifi~ne situacije”.
U~iteljica sumnja da }e se naredne {kolske godine
u Podvida~i oglasiti {kolsko zvono: Elvedin }e u
{esti razred u Kamengrad (FBiH), a Bo`ana i njen
mla|i brat koji treba i}i u prvi razred, vjerovatno
}e biti upisani u osnovnu {kolu u Budimli} Japri
(RS). “Na{i na ovu, a njihovi na onu stranu” – ka`e u~iteljica, koja u {kolstvu radi od 1969. godine.
Ne treba joj puno zamjerati upotrebu ove “na{i-njihovi” leksike, jer tako govore i politi~ari i funkcioneri u ministarstvima obrazovanja.
Djeca ka`u da vole svoju {kolu i da ne bi i{la u neku
drugu. Jedina podjela koju poznaju je na djevoj~ice
i dje~ake kad se igra ko{arka u {kolskom dvori{tu.
Dva entiteta pod jednim krovom
[kola, zbog svoje izolovanosti, nikad nije postala
poligon za “politi~ko prepucavanje” o nacionalnoj
ugro`enosti u obrazovanju zbog izvo|enja nastave samo po bosanskom nastavnom planu i programu i o nu`nosti uvo|enja sistema “dvije {kole,
(dva entiteta), jedan krov”. Ugu{ila ju je ekonomska besperspektivnost ovog kraja, raseljavanje stanovni{tva, odlazak djece svih nacionalnosti za boljim uslovima `ivota.
Pa ipak, iako ovako minijaturna i smje{tena na kraju svijeta i entiteta, {kola u Podvida~i odli~an je primjer kako funkcioni{e sistem vrijednosti i prioriteta u bh. obrazovnom sistemu. Naime, {kola nema
ra~unara, ali je zato nastava vjeronauke osigurana i
pop i islamski vjerou~itelj iz Kamengrada redovno
(jednom sedmi~no) dolaze dr`ati svoju nastavu. 
Zbornica
11
Iz iskustva
9 U^ENIKA,
4 U^ITELJA,
4 RAZREDA,
1 ODJELJENJE
Adisa Demirovi}
Podru~na {kola “Petrovi}i” nalazi se 16 km od Olova i pripada O[ “Olovo”. Nastavu poha|a 9 u~enika u ~etverostrukom kombinovanom odjeljenju
– 3 su prva~i}a, 2 u~enika drugog razreda, 1 u~enik ~etvrtog i 3 u~enika petog razreda. Svi oni nastavu slu{aju u jednoj u~ionici, svi pripadaju jednom odjeljenju sa vi{e razreda. Nedostaje samo
3. razred pa da budu svi ni`i razredi na jednom
mjestu u isto vrijeme.
Umije}e predavanja
“Rad sa ~etiri razreda istovremeno je izrazito te`ak
i iscrpljuju}i. Potrebno je puno truda i zalaganja
u~iteljice i u~enika. Moje vi{egodi{nje iskustvo
predavanja u kombinovanom odjeljenju olak{ava
mi podu~avanje – dobro se snalazim u radu. U
kombinovanom odjeljenju posebno je te{ko raditi
s u~enicima prvog razreda, jer se njima treba poklanjati vi{e pa`nje – mali su i za njih je sve novo.
Oni `ele da samo njima pri~am, njih slu{am i volim. Ni u jednom momentu ne smijem zapostaviti
niti jedan razred i na to tro{im najvi{e vremena.
Najva`nije je u~enike nau~iti da ne obra}aju pa`nju kada se radi s u~enicima ostalih razreda. Nije
rijedak slu~aj da je djeci interesantnije gradivo nekog drugog razreda pa onda ne shvate ono {to
sam obja{njavala vezano za njihovo gradivo. Veliku ulogu igra i raspored ~asova, {to je bolji raspored, bolja je i nastava, odnosno tok samih ~asova.
Najte`e je raditi na ~asu gdje sva ~etiri razreda u~e
Foto: Adisa Demirovi}
novo gradivo. Tada je potreban dodatni trud i u~iteljice i u~enika, da bi ~as uspio i nastavne jedinice bile shva}ene.
Ljubav prema u~iteljici
Osim nedostataka, naravno, rad u kombinovanom odjeljenju ima i svojih prednosti. Jedna od
prednosti je {to ima manje u~enika i {to se vi{e
zbli`im s njima. A {to sam bli`e u~eniku, on }e sve
vi{e i napredovati; {to ga vi{e znam, vi{e }u uspjeti “izvu}i” iz njega. Poznaju}i u~enikove mane i
vrline lak{e je raditi s njim, ta~no znam kako se
trebam prema njemu pona{ati u nekoj situaciji.
U podru~nim {kolama u~enici vi{e vole u~iteljicu i
vi{e imaju povjerenja u nju, odnosno, u pitanju je
obostrana privr`enost. Imam i primjere u~enika,
recimo, da se vi{e trude i u~e jer vole u~iteljicu, `ele da se doka`u koliko vrijede. Iako su prili~no siroma{na, djeca u ovoj {koli izgledaju i jesu jako
sretna. Njima odlazak u {kolu i njihova u~iteljica
zna~e sve i takvu djecu ne mo`ete ne voljeti.
Ja iskreno vi{e volim rad u podru~noj {koli u kombinovanom odjeljenju ba{ zbog tog bliskog odnosa s u~enicima. Iz iskustva mogu tvrditi da je rad
u takvom odjeljenju puno te`i i zahtjevniji, ali ima
puno vi{e topline i ljubavi nego u odjeljenju sa vi{e u~enika jednog razreda. Mnogo toga bih imala
re}i o radu u kombinovanom odjeljenju, a za to bi
mi trebalo puno vi{e vremena i prostora.” 
12
Zbornica
Vi{e od profesije
PREDNOST ILI
PROKLETSTVO?
Branka ^ovi}
U~iteljski poziv na selu i u gradu.
Kako je bilo nekad, a kako je sad?
[ta se mora, a {ta se nikada ne}e
promijeniti? Odgovori iz bogatog
`ivotnog i u~iteljskog iskustva
Vjerojatno je pri~a o prednostima i manjkavostima
`ivota na selu i u gradu ve} odavno pre`vakana
kroz razli~ite sociolo{ke, gospodarstvene, politolo{ke i ine studije. Dru{tvena slika sada{njeg trenutka najbolje ilustrira {to zna~i kad se seoskog ~ovjeka prisili na `ivot u gradu i kad ~ovjek asfalta izuva
svoje “lakovane” cipele i s bakand`ama na nogama
krene za “kruhom svagda{njim” raditi na selo.
U~iteljski poziv nekad i sad
Ovo je pri~a o svim onim u~iteljima koji su zapo~eli svoju u~iteljsku karijeru u malim seoskim {kolama. Neko} je to bio zakonom propisan slijed u~iteljske profesije; svaki mladi u~itelj je trebao okusiti pet godina rada na selu, kako bi bio pripravan
na zahtjeve u~iteljskog posla u gradu. Posljednjih
dvadeset godina i u~iteljski put je na{ao svoj pre~ac; dana{nji mladi u~itelj doslovno s fakulteta
ulazi u veliku gradsku {kolu (vrlo ~esto ga mjesto
u {koli ~eka, dok jo{ uvijek pola`e ispite), a da se
nitko nije upitao koliko je pripravan suo~iti se sa
svim izazovima u~iteljskog poziva.
Budu}i da je u ovih posljednjih dvadeset godina
imperativ uspje{nosti u dru{tvu postalo pitanje
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
presti`a, tako je i posao u gradskoj {koli postao dio
takvog dru{tvenog konteksta (naravno u okvirima u kojima u~iteljski poziv danas uop}e mo`e biti presti`an). Je li ozakonjen slijed u~iteljske karijere bio tek puka izmi{ljotina onda{njeg sustava? Ili
je seosko “bru{enje” u~itelja imalo smisla? Gdje se
i na koje na~ine danas pripremaju mladi u~itelji
koji ulaze u gradske {kole? [to se dogodilo sa seoskim {kolama? Tko su ljudi koji i dan-danas rade
kao seoski u~itelji? Jesu li po kazni ostali raditi na
selu? [to je s djecom koju “ka`njenici” podu~avaju? Imaju li seoska djeca jednake {anse kao i gradska djeca za uspje{nu budu}nost?
U~enje za `ivot
Odgovore na ova pitanja sam saznala u trenutku
kad sam nakon sedam godina rada po seoskim (i
oto~nim) {kolama, zapo~ela “gradsku” karijeru
pedagoginje u {koli koja, pored one ve} spomenute presti`nosti, slovi za elitnu gradsku {kolu. I
presti` i elitizam su za mene bili izazov; ne kako
bih ih zavrijedila, ve} kako bih ih otkrila. Ve} tre}u
godinu poku{avam prona}i opravdanost ove “titularnosti” {kole u kojoj radim i {to vi{e tra`im sve
sam dalje od onog {to je njena primarna funkcija
– u~enje za `ivot.
Djeca se obrazuju kako bi zadovoljila kriterij uspje{nosti s ocjenom odli~an i time dobili status primjernih, uzornih u~enika u o~ima svojih nastavnika, {koli donijeli nagrade, pohvalnice s natjeca-
Zbornica
13
Foto: Omnibus
nja koja }e opravdati njen status najbolje, elitne
{kole, te kako bi ispunila o~ekivanja svojih ambicioznih roditelja, kojima je djetetova {kola samo
sredstvo na putu uspjeha koji su mu zacrtali. Djeca koja ne uspijevaju ponijeti ovaj teret, bivaju etiketirana, ne samo od svojih nastavnika ve} i svojih vr{njaka, kao lo{a, sa sni`enim kapacitetima,
te{ko odgojiva, nezanimljiva, bezobrazna, problemati~na... samo zato {to se bore za opstanak u
okru`enju koje im pored obitelji predstavlja sredi{te njihova `ivljenja.
[to je s u~iteljima koji se ne uklapaju u ovakav
koncept elitne, gradske {kole? [to je s onim u~iteljima koji ne podu~avaju zbog nagrada i pohvalnica, ve} pripremaju u~enike za `ivot? [to je s onima koji se bave “problemati~nim” klincima, tra`e
pomo} za njih, te kucaju na vrata {kolskih pedagoga, psihologa? [to je s onima koji ne popu{taju
pred nerazumnim zahtjevima ambicioznih roditelja, za dobrobit djeteta?... Takvi u~itelji postaju neuspje{ni, nestru~ni, neprofesionalni, konfliktni, a
nerijetko njihova politi~ka i vjerska uvjerenja postaju upitna.
Po{tovanje ne zavrje|uje{ pozicijom
Zanimljivo je da je me|u ovim “neuspje{nim” u~iteljima, najvi{e onih koji su zapo~eli svoju u~iteljsku karijeru na selu. [to se dogodilo “seoskim”
u~iteljima da bivaju tako “neprilago|eni”?
Mentalitet male sredine je sam po sebi krut, nepovjerljiv, neprilagodljiv. Surovost jednog dalmatinskog kr{a, izoliranost jednog dalmatinskog otoka,
u~inili su uvjete `ivota i rada u ovim sredinama
ote`avaju}im. Do}i u jednu takvu sredinu, po
“slu`bi”, odraditi posao, a da te ljudi prihvate, da
ti vjeruju, nije nimalo lak zadatak.
Uvjerila sam se da ona narodna o seoskom popu,
doktoru i u~itelju kao “hodaju}im bogovima” vi{e
ne stoji. Trebalo je zavrijediti povjerenje roditelja i
djece, pokazati im da ni{ta ne “odra|uje{“ ve} `ivi{ s njima; da si tu po vlastitom izboru, a ne po
slu`benoj du`nosti.
Nau~ila sam da po{tovanje ne zavrje|uje{ pozicijom, ve} ga stje~e{; da autoritet gradi{ ne temelju
svoje ~ovje~nosti, a potom stru~nosti. Da ne postoje rije~i “ne mo`e se”, “nerje{ivo je” jer `ivot i
rad u ote`anim uvjetima ne poznaju takvo ne{to.
Nau~ila sam da moja profesija nije posao, ve} `ivotni poziv; nau~ila sam kako otvoriti vrata {kole
i udahnuti `ivot u nju; kako podi}i kvalitetu `ivljenja djeci kojoj je {kola mjesto i u~enja i dru`enja
i igre (jer {kola to i jest).
Odustati od ovog iskustva, koje me odredilo u
osobnom i profesionalnom `ivotu, kako bih zadovoljila politiku samo jedne u nizu dana{njih gradskih {kola, to zna~i odustati od sebe. Ne hvala, ostajem “neprilago|ena”. 
14
Zbornica
[kola bez |aka
SPOMENIK
DOBROJ VOLJI
DONATORA
Enes Kurtovi}
Selo Dabar u op{tini Sanski Most nekada je nosilo
epitet “najve}e mjesne zajednice u SFRJ”. Ovo “najve}e” odnosilo se na teritoriju, jer je Dabar razasut
po brdima i dolinama {irokog prostora Podgrme~a,
izme|u grada Sanskog Mosta, Sanice i Lu{ci Palanke. Po zadnjem popisu stanovni{tva iz 1991. godine, Dabar je imao 1633 stanovnika srpske nacionalnosti, sa ve} tad primjetnim trendom raseljavanja.
U ratnim de{avanjima septembra 1995. godine,
kompletno stanovni{tvo je izbjeglo, a proces povratka otpo~eo je nakon 2000. godine.
Nijemo {kolsko zvono
U sklopu programa podr{ke povratku, u Dabru je
2003. godine donatorskim sredstvima obnovljena
zgrada osnovne {kole uz prigodnu sve~anost i optimisti~ne govore tada{njeg kantonalnog ministra
obrazovanja, na~elnika op{tine, predstavnika mjesne zajednice i donatora iz humanitarne organizacije. Zajedni~ka nit svih govora bila je {kola kao
osnova za budu}nost ovog kraja, {kola kao preduslov povratka mladih, {kola kao preduslov `ivota.
Ali, i sedam godina poslije tog otvorenja, u dabarskoj {koli se jo{ nije oglasilo {kolsko zvono. Ovdje
se ogla{avaju samo zvona na sahranama preminulih mje{tana, {to potvr|uje pri~u o Dabru kao
selu koje nestaje, u koje su se vratila samo pojedina stara~ka doma}instva.
[kolska zgrada svojom veli~inom i novom fasadom odudara od pejsa`a, ali je zarasla u korov i
grmlje pa izaziva osje}aj tuge i gor~ine. Ti{inu oko
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
{kole para samo o{tri zvuk motorne pile iz pilane
koja se nalazi u blizini {kole i poneki povik tamo{njih radnika. Mramorna plo~a s nazivom {kole i logotipom donatora jo{ stoji pored zabravljenih ulaznih vrata. Kroz kupinove bodljikave loze te{ko se
pri|e prozoru jedne od u~ionica. Unutra je desetak stolica razli~itog oblika i veli~ina poredanih u
nekom nepravilnom polukrugu i jedan sto postavljen ispred {kolske table. Zidovi u~ionice su prazno
bijeli, bez u~eni~kih radova, bez geografskih karata. Par ~ikova po podu odaje da je u pitanju scenografija nekog sastanka odraslih mje{tana Dabra.
U za~aranom krugu
Dva radnika iz susjedne pilane pri~aju o {kolskoj
zgradi, o tome kako nakon obnove nikada nije ni
kori{tena za nastavu, jer u selu nema djece, nema
povratka mladih. Jedni ostaju gdje jesu, jer imaju
kakvo-takvo zaposlenje koje im Dabar ne mo`e
obezbijediti, malobrojni koji bi se i vratili s djecom
ne ~ine to dok {kola ne proradi, {kola ~eka djecu
kako bi po~ela s radom i tako se za~arani krug vrti
unedogled. Slagalica je suvi{e komplikovana za
one koje svake ~etiri godine izaberemo da rade taj
posao.
Na pitanje gdje se {koluju njihova djeca, radnici
odgovaraju da su ona i ostatak porodice u okolini
Zenice, odakle i oni dolaze. U Dabru samo rade, jer
vlasnik za te`ak posao u pilani nije mogao na}i radnike ni u Dabru ni u Sanskom Mostu. Jo{ jedna
nelogi~nost svojstvena bh. postratnoj tranziciji. 
Zbornica
15
Nomen est omen
JE LI TOLIKO
VA@NO KAKO
NAM SE [KOLA
ZOVE?
Osman Zuki}
Kako ideologija, istorijske
promjene i konteksti mogu uticati
na imena javnih ustanova najboqe
svjedo~i primjer promjene imena
osnovne {kole u Olovu
Mogu izravno posvjedo~iti da sam zavr{io
{kolu koja je u desetqe}e i pol prozvana sa tri
razli~ita imena. Mati~ar je imao pune ruke
posla oko iste ustanove od po~etka rata do neposredno nakon wega. Najprije je nosila ime
poznatog slikara Jevreja Daniela Ozme ({to i
moje kwi`ice potvr|uju, s tim da je ime poznatog slikara upisano kao Danijel), koji je ro|en
u Olovu, da bi krajem rata bila preimenovana
imenom ratnog komandanta Olovske brigade
Senahida Boli}a Bole, da bi opet, netom poslije rata, nazvana jednostavno – O[ Olovo.
Dakle, tri istorijska konteksta, tri imena.
“Upisala sam malog u Ozmu”
Najprije se ju`noslavenski socijalizam upustio u avanturu da javne ustanove naziva imenima ratnih heroja kako bi se zadr`alo sje}awe
na wihove zasluge u o~uvawu i odbrani ideje
bratstva i jedinstva. Neugodnost da ~uva sje}awe na ratnog heroja, ~udom velikim, zaobi{la
je olovsku osnovnu {kolu, ali je, zahvaquju}i
drugim okolnostima, prozvana kao O[ “Daniel Ozmo”. Osim toga {to je pomenuti slikar
Foto: Omnibus
ro|en i djetiwstvo proveo u ovom gradu, na ideolo{kom planu ovo imenovawe ima svoje zna~ewe: kako je bio slikar s ogromnim antifa{isti~kim interesovawem i okupirano{}u, nije
veliko ~udo za{to je jedna {kola dobila naziv
po wegovom imenu.
“Poha|am Bolu”
I onda, iz vedra neba, u zalasku rata – O[ “Senahid Boli} Bolo”. Posve je jasno da vlasti mijewaju ideologiju, da {kola ispa{ta, a, bez sumwe, djeca se ni{ta ne pitaju. Wihovo je da odgovore na temu Moja {kola, a, ako ustreba, i
Moj komandant.
“Zavr{io sam Olovo”
Naredna promjena imena olovske {kole desila
se prije {est godina, a po naruxbi OSCE-a. Kako je ime jedan na~in markirawa teritorija, ustoli~ewa jedne ideologije i rastajawe s drugom, jasno je za{to “me|unarodni faktor” odlu~uje ne vratiti se na staro ime. Odmah se tu, kako je demonstrirano na bezbroj primjera, javqa
pitawe porijekla “nominiranog za nomen”, wegovo vjersko opredjeqewe, `ivotni stavovi
itd. Me|unarodni subjekt je tra`io neutralnost, {to je, ispostavilo se, i dobio. 
16
Zbornica
Pitanje
ZA[TO JE LAK[E
DOBITI TEKST IZ
SPLITA NEGO IZ
SARAJEVA
Prosvjetni ste radnik, [kolegijum je namijenjen i
Vama, ali niste odgovorili na na{ poziv da se javite pismom, pitanjem, kritikom, pri~om iz iskustva... Za{to? Izaberite jedan od ponu|enih odgovora:
– Ne ~itam ni{ta osim zada}nica
– Nemam vremena za gluposti
– Ne pla}a se
– Ne}u da ~a~kam me~ku
– Pokornu glavu sablja ne sije~e
– U }utanju je sigurnost
– Ne ujedam ruku koja me hrani
– Meni je dobro
– Ne da nam direktor
– U {koli nemam vremena, a ku}i nemam kad
– Od pisanja se ne `ivi 
Odgovor
ZATO JE LAK[E
DOBITI TEKST IZ
SPLITA NEGO OD
MENE
U 9. broju postavili smo pitanje: Za{to
je lak{e dobiti tekst iz Splita nego iz
Sarajeva? Profesorica zaposlena na
odre|eno vrijeme u jednoj od bh.
osnovnih {kola odgovara. Po{tuju}i
autoricin zahtjev, tekst je nepotpisan –
ali su ime i prezime te adresa
stanovanja poznati redakciji.
Pro~itala sam sve brojeve [kolegijuma, ali se stalno
vra}am na deveti broj i pitanje Za{to je lak{e dobiti
tekst iz Splita nego iz Sarajeva?
Kao nepopravljivu idealisticu i odskora prosvjetnu
radnicu uistinu me odu{evljava va{a ideja; po{tujem va{u akciju, shvatam frustraciju, pa ve} i ogor~enost; jako cijenim va{ trud. Shvatam i va{e razo~arenje jer mi ostali {utimo i ne javljamo vam se.
Prvo ste pozivali na saradnju, a sada nastojite isprovocirati reakciju... i ni{ta. Da, lak{e je dobiti
tekst iz Splita nego od mene, a evo i za{to:
Ovdje ne dolaze ni Super Oglasi, nit
imamo internet
1. U selo, u kojem `ivim i radim, ne dolazi nijedan
broj novina u kojem ovaj dvolistak izlazi. Nemamo mi ni{ta ni kupiti ni prodati da bismo
kupovali Super Oglase.
2. Internet ne koristimo, a i te{ko vas je prona}i –
u mojoj {koli niko ni ne zna za [kolegijum.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Zbornica
17
10. U ovoj {koli Godi{nji plan rada nije usvojen!
Ne postoje stru~ni aktivi. Sekcija gotovo da nema.
Knjiga 1001 no} nimalo ne li~i na seriju
Foto: A.R.
3. I da zna, nikome ne bi rekao – jer ovdje svako
vodi svoju brigu; uz parolu: Kud svi, tu i mali
Mujo!
4. Po{tuju to i roditelji, pa niko ne postavlja glupa
pitanja.
5. Zakon ka`e da je zabranjeno djelovanje politi~kih stranaka u {kolama, ali svi ovdje znaju da
stranke sve diktiraju. Svi znaju i koje, jer radim
u onom fenomenu dvije {kole pod jednim krovom!
6. Naravno, ovdje ni to ne funkcionira: dvije su
{kole i dva su krova, pa su i dvije zbornice, dvije sekretarice, dva domara, dva podvornika,
dva puta po dvije ~ista~ice, a onda dva parkinga, dvije sendvi~are, a ovih dana i dvije sklize!
7. Radna mjesta, mjesta u odborima i sindikatu
su izdiktirana unaprijed. Neka radna mjesta se
zaborave pomenuti u konkursu, pobrka se i
broj ~asova, ne stigne se otkucati obavijest o
sjednici, a da ne spominjem koliko kasne izvje{taji sa sjednica.
8. Ipak, svi su ovdje multitalenti: predaju sve, mijenjaju sve.
9. Nastavniku se ovdje mo`e desiti da ga uop}e
ne prime po konkursu, ali da odjednom ima i
razredni{tvo i sedam ~asova preko norme; mo`e mu se desiti da niko osim njega ne konkuri{e, ali da ipak posao ne dobije; mo`e se desiti i
da ga na putu pitaju bi li radio u {koli...
11. Ovdje nema generalne probe prije priredbi, pa
se ponavljaju recitacije i igrokazi, voditelj na
priredbi dozna da je voditelj, a mikrofon uporno preska~e.
12. [eherzada je glavna tema razgovora u zbornici i
u u~ionici, knjiga 1001 no} je naj~itanija, ali je
glupa jer nema Onura i ni{ta nije kako treba.
13. Selam je ovdje {kolski, a ne islamski pozdrav.
14. Altruizam je nepoznati termin, pa nisi dobar ni
kad o svom tro{ku i vremenu ofarba{ svojim
u~enicima klupe.
15. Treba {utjeti! Treba pisati po tabli i kad je ona
na podu. Treba oka~iti jaknu o vje{alicu iako su
sve kuke popucale.
16. U~enici nemaju na raspolaganju pravopis, gramatiku, rje~nik, enciklopediju, nekako se da
naslutiti.
17. Ud`benici se godinama javno nabavljaju pod
sumnjivim okolnostima, tako|er.
18. Ali meni je dobro. Uh, kako je moglo biti! Nakon 40-ak konkursa, 20-ak razgovora, ovdje
imam cijelih pet ~asova. Dobro i to izvukoh, jer
kad prvi put pomenuh `albu, odjeknu{e rije~i:
“Pa ti jo{ ni ugovor nisi potpisala!” A na `albe
ne odgovaraju nikad.
Nepisano pravilo je zakon
19. I moj predstavnik u {kolskom odboru zaboravi
zastupati me na sjednici, iako sam mu tri puta
sve objasnila.
20. Ali bolje je {utjeti; do naredne godine isti fakultet zavr{avaju jo{ dvije djevojke iz mog sela: jedna je politi~ki podobna, druga ima ~lanove
porodice koji su dugogodi{nji radnici {kole. K
tomu jo{ da prosti{, moji bli`nji su u nekoj drugoj stranci i nema veze {to ja nisam, ovdje je
nepotizam pravilo bez izuzetka.
21. Ah da, postoji ovdje jo{ jedno pravilo bez izuzetka: zove se nepisano pravilo. Ono slu`i za slu~ajeve kad ti jo{ uvijek nastoje kulturno objasniti da iako si zakonski u pravu od toga nema
ni{ta i da se makne{, ina~e... 
18
Zbornica
DNEVNIK
NASTAVNIK
A
Namir Ibrahimovi}
Pre{u}ujem!
U~ili su me da je nastavnik uvijek u pravu, ~ak i
onda kad znam da nije. Nastavnik ne mo`e pogrije{iti – bar ne u u~ionici. Svi znamo pri~u strogih
nastavnika koji nisu propustili naglasiti da Bog
zna za 5, oni za 4, a preostale 3 ocjene pripadaju
u~enicima. No, odavno su nastavnici ocjene za
svoje i Bo`ije podijelili u~enicima tako da ne pripadaju visoke ocjene privilegovanim u~enicima.
Ipak, s boljim ocjenama nisu nestali svi problemi.
Konvencija UN-a o pravima djeteta danas ukra{ava zidove u~ionica i svako dijete zna svoja prava;
s druge strane, mi – nastavnici – smo upoznati sa
svojim obavezama na poslu i {kolski pravilnik i
ku}ni red precizno obja{njavaju na{e po`eljne karakteristike dok smo u u~ionici. I opet se dogodi
da nastavnici uvrijede u~enike, da ih ocjenjuju po
vlastitom naho|enju, da ne po{tuju Pravilnik o
ocjenjivanju i to je sastavni dio {kolskog `ivota i
da ja mnogo toga znam.
Tako da meni takvi nastavnici opet nisu najve}i
problem. Mnogo vi{e odgovornosti nosimo mi
koji znamo kako se na{e kolege pona{aju na ~asu,
ali to uvijek pravdamo njihovim vlastitim problemima, te{kim `ivotnim isku{enjima, promjenjivim raspolo`enjima i ~ime sve ne. I to sve samo
da im jasno ne bismo rekli da tako ne mo`e. Pre{utimo ~injenicu da nastavnici povise ton kad
razgovaraju s djecom, pre{utimo podatak da nastavnik daje ocjene u~enicima zbog discipline
š k o l e g i j u m prvo polugodište
(iako Zakon izri~ito ka`e da ne mo`e), slegnemo
ramenima kad nastavnik pita gradivo koje nije s
u~enicima radio... Ve}ina roditelja se pona{a kao i
mi, samo {to je njihov interes drugi: pre|u preko
uvrede nanesene djetetu znaju}i da }e zaklju~na
ocjena biti 5.
Bitno je ne zamjeriti se kolegi – misle nastavnici,
bitno je ne zamjeriti se predmetnom nastavniku –
misle roditelji. Bitno je odr`avati povr{ne kontakte gdje se u zbornici malo toga javno ka`e, a
mnogo vi{e {apu}e i ogovara. Bitno je misliti da to
nije na{ posao, da je svaki nastavnik suveren u
svojoj u~ionici. Mo`da nismo sigurni koje su obaveze nastavnika u {koli i dra`e nam je vjerovati da
u~enici izmi{ljaju pri~e, nego da kolegu suo~imo s
pri~ama.
Kad }e regres?
[kolski sindikalisti isti su kao i bira~i: nemotivirani, pasivni, uljuljkani, usredoto~eni na pra}enje
medijske trivijalnosti. Sastanci {kolskog sindikata
uglavnom se doga|aju prije ili nakon sjednice
nastavni~kog vije}a – kad smo se svi okupili, onda
je najbolje da od sindikalnog povjerenika saznamo novosti. Nema plenuma, nema dugotrajnih
sastanaka gdje nastavnici osvanu diskutiraju}i o
problemu, nema prijedloga za pobolj{anja uvjeta
rada, prijedloga za novo, druga~ije obrazovanje –
to nije posao sindikata – ~lanovi imaju pre~e zadatke. Naprimjer, izabrati sindikalnog povjereni-
Zbornica
19
~ke {utnje. To je cijena mirenja s postoje}im stanjem. To je cijena ovakvog obrazovanja.
Nastavnik po mjeri vlasti
ka. To je jednako te{ko kao izabrati nastavnike u
{kolski odbor, roditelje u vije}e roditelja – malo ko
ho}e. ^itati sve te izmjene u zakonima i pravilnicima, i}i na sastanke kantonalnog sindikata mimo
radnog vremena, voditi ra~una o sindikalnoj blagajni nije primamljivo, a sve je posao izabranog
rukovodstva.
Sindikalni se povjerenik, ipak, bira kako bi pred
kraj {kolske godine svakodnevno odgovarao na jedno pitanje: Kad }e regres? Svakog dana se zvani~ne upore|uju s “povjerljivim” informacijama koje ima svaki uposlenik {kole . Posebnu va`nost tih
dana imaju nastavnici i nastavnice sa zaposlenom
bli`om ili daljom rodbinom u raznim ministarstvima. Povjerljive informacije nude i razrednici – ku}ni prijatelji s roditeljima koji, ina~e, rade u Vladi
Kantona Sarajevo ili nekom drugom organu uprave. Naravno, informacije su opre~ne – od pesimisti~kih da novca nema, do eufori~nih: bit }e sutra.
Regres, naravno, ne bude sutra; ali ga vladaju}i isplate uvijek nakon zavr{enih godi{njih odmora ili
malo prije izbora (kao ove godine). Uposlenicima
ni redovno ispla}ena pla}a nije va`na kao regres –
vi{ak koji poslodavac “poklanja”, novac koji ne
broji osmosatno radno vrijeme je najbitniji godi{nji prihod.
U trenucima i{~ekivanja regresa , spomene se pokoji bitniji problem: norma nastavnika, broja u~enika u odjeljenju, neadekvatna pomo} u radu s
djecom s posebnim potrebama, sku~en radni prostor; no, sve padne u zaborav kad na teku}e ra~une “legne” 400 KM. Naime, to je cijena nastavni-
[ta treba natjerati nastavnike da reaguju, napi{u
svoj stav, javno ga izgovore, argumentovano brane? Neformalni ~esti razgovori u zbornicama puni su jeda, teza o pogre{nom obrazovanju, negativnim iskustvima, primjedbama na nelogi~na i nezakonska rje{enje nadle`nih institucija. No, sve to
nestaje kada se na|emo pred {irim auditorijem,
pred direktorima {kola ili savjetnicima PPZ-a ili
uposlenicima u sektoru obrazovanja op}ine / kantona.
Dr`avni i entitetski ustavi jam~e slobodu govora i
izra`avanja mi{ljenja. Zakon o radu, zakoni o
osnovno{kolskom obrazovanju ni na koji na~in
nas nastavnike ne sprje~avaju da jasno iznosimo
prijedloge za bolje obrazovanje; niko od nas ne
zna vi{e o beskorisnim i bespotrebnim lekcijama;
mi smo prvi koji }e ukazati na najvrednije dijelove NPP-a i ud`benika; s pravom mo`emo ukazivati na birokratizaciju nastavnog posla gdje je va`nije imati popunjene rubrike u brojnim formularima
nego popunjavati rupe u u~eni~kim znanjima i
vje{tinama. Za{to to ne radimo?
Osam brojeva [kolegijuma je iza{lo. U svakom
smo pozivali nastavnike da nam se pridru`e, da
napi{u svoj stav, da reaguju na objavljeni sadr`aj,
da nam {alju prijedloge za tekstove, da zajedno
drugima predstavimo ljepote i pote{ko}e na{eg
posla. Uzalud. U pro{lom broju pozvali smo nastavnike da predstave iskustva, da sa ~itateljima
(roditeljima i kolegama) podijele nezaboravne ~asove, da poka`u trenutke dje~ije ma{tovitosti, pameti i razigranosti. Ni{ta.
Demokratsko dru{tvo je, ~ini se, stavilo ve}e okove na na{e ruke i govorni aparat – niko vi{e ne zahtijeva jednoumlje, mi sami odlu~ujemo da jednako {utimo. Oslobodili smo se obaveznog politi~kog ~lanstva, ograni~ili se nerazumnim `eljama
pra}enim dugoro~nim ratama ogromnog kredita.
Sami dovodimo u pitanje posao na neodre|eno
vrijeme boje}i se da nam ga NEKO ne oduzme. I
onda ovakvi podu~avamo djecu, zahtijevamo od
njih da vjerno i precizno reprodukuju znanje a da
ne postavljaju pitanja. U~imo ih da su oni koji
igraju po pravilima (~ak i kad svi znamo da ne treba tako) najpo`eljniji, jer u njima vidimo sebe;
buntovnike ka`njavamo – lak{e je argument u~e-
20
Zbornica
nika ugu{iti prijetnjom nego u~iti ga kako da na|e
jo{ argumenata za svoj stav.
Vlast koja ima ovakve nastavnike ne treba da brine za svoje u~enike.
Ne}u 5!
Dogodilo se i to – u~enik priznaje da je nezaslu`eno dobio ocjenu. Prije ~asa odjeljenjske zajednice
dolazi mi u~enik i ka`e da se desilo ne{to vrlo ~udno na matematici; uradio je zadatak, odnio nastavnici, dobio 5, ocjena upisana u dnevnik. Nekoliko minuta poslije, njegov kolega iz klupe nosi zadatak, sve ta~no, dobija 5. Upore|uju}i ocjene,
u~enik primijeti da je nastavnica previdjela pogre{ke u njegovom zadatku. Pita: mo`e li se izbrisati
ocjena, jer je nezaslu`ena?
Obrazovanje je naviklo u~enike, nastavnike i roditelje da je pre~ica do odli~ne ocjene zapravo autoput bezbri`nog podu~avanja – daj i dobij 5 i izbjegni kaznu, dopunsku nastavu i duge razgovore.
Roditelji ne pitaju koliko njihovo dijete zna, ve}
koju je ocjenu dobilo. Ocjene se dijele tek tako, a
obrazovanje skoro nikako. U~enici ponekad mole
da im se da ve}a ocjena, rijetko mole, zahtijevaju
da im se ponudi vi{e znanja. Osamdeset posto petica u odjeljenju prvi put, drugi put, tre}i put –
prodato! ^as odjeljenjske zajednice je poligon
analiza i preispitivanja: u~enici upore|uju date
odgovore i dobijene brojke, dokazuju da je neko
objektivno, a neko drugi subjektivno ocijenjen.
Ocjenu tra`e i kad odgovore na najjednostavnije
pitanje. Najve}u ocjenu dobiju i kad polijepe isprintane nepro~itane wikipedija tekstove na hamer papir, ocjenu dobiju i kad im roditelji rade
kao nastavnici u {koli, ocjenu dobiju i kad su im
roditelji prijatelji s nastavnicima, ocjenu im osigura i galama roditelja koji ne mo`e vjerovati da dijete nije znalo, li~no ga je ispitao; nakon galame,
odli~na ocjena je zagarantovana.
Po{tenih, iskrenih, odanih, nepokolebljivih, istinoljubivih i radi{nih u~enika (i takvi nastavnici su u
manjini) skoro da nema (ako ih je ikada i bilo) –
ve}inu ~ine u~enici obrazovani da cilj opravdava
sredstvo. A cilj je jasan – na {to lak{i na~in pro}i
kroz {kolu. U~enik koji tra`i da se izbri{e petica
pokazuje po{tenje, istinoljubljivost, iskrenost pa
~ak i nepokolebljivost (pionirske odlike) u eri interesnog obrazovanja u kojem }e nastavnici u~enicima dati neko znanje i visoke ocjene, a roditelji i institucije mir nastavnicima uz redovnu pla}u. Izuš k o l e g i j u m prvo polugodište
zetno rijetkim primjerom u~enik pokazuje lice po`eljnog obrazovanja – nije cilj ocjena, ve} znanje.
Domovina nije dr`ava
^as pravopisa; tema poznata, u ranijim razredima
nau~ena, samo se podsje}amo: Kod vi{e~lanog naziva dr`ava svi ~lanovi (osim veznika) pi{u se velikim po~etnim slovom. Re~enica za vje`bu: Ranije je `ivjela u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, sada
`ivi u Bosni i Hercegovini. Pitanje, tako|er, o~ekivano: Ko }e nam re}i nazive dr`ava iz ove re~enice?
Ruka u zraku, odgovor jasan: Sjedinjene Ameri~ke
Dr`ave. Ima li jo{ dr`ava u re~enici? Mir u u~ionici, ~udni pogledi koji provjeravaju lice nastavnika,
poku{avaju zapamtiti taj izraz lica kad postavlja
ova trik pitanja (pita ima li jo{, a svi znamo da nema); mo`e nekad zatrebati. Nema vi{e dr`ava u
re~enici, uporan sam? Nekoliko u~enika koji su sigurni u svoje znanje stidljivo i jedva ~ujno odgovaraju: Nema.
Mo`da sam pogre{no postavio pitanje, mo`da sam
umjesto dr`ava trebao re}i domovina i mo`da bi
tada u~enici {estog razreda devetogodi{nje osnovne {kole povezali pravopisno pravilo s primjerima u re~enici. Obrazovni sistem ih je, izgleda, nau~io da Bosna i Hercegovina mora biti domovina,
a da su Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave i druge zemlje
u kojima ne `ivimo, a koje uglavnom vidimo na
geografskoj karti – dr`ave. Pa da, u nazivu je jasno
re~eno Sjedinjene Ameri~ke DR@AVE.
Ko }e sada mijenjati, u ni`im razredima, nau~eno
{ta je ’dr`ava’ , a {ta ’domovina’; lak{e je promije-
Zbornica
21
niti pravopisno pravilo i re}i: Kod vi{e~lanog naziva dr`ava i domovine (domovina je samo jedna!)
svi ~lanovi (osim veznika) pi{u se velikim po~etnim slovom.
No, tra`e}i od u~enika da navedu jo{ dr`ava koje
imaju vi{e~lani naziv, dobio sam i odgovor: Republika Srpska. Ime (dr`ave, entiteta, kantona – ko
}e znati) koje se preko televizijskih programa nametnulo u~eni~koj svakodnevnici.
[ta drugo i o~ekivati kad je televizor glasniji od
nastavnika, kad roditelje vi{e interesuje {ta govore politi~ari nego {ta u~e njihova djeca i kad se vi{e papira potro{i na izborne plakate nego na
ud`benike. Tako obrazovni sistem pokazuje svoju
konfuziju: u~enici ne znaju {ta je domovina, ni {ta
je dr`ava, i to upravo na primjeru naziva teritorijalno-politi~kih jedinica jedine nam domovine.
nici) i roditelji znamo da smo pjevali iste ili sli~ne
stihove, samo smo mislili na neku drugu zemlju.
Umjesto `ute, uz plavu su dominirale crvena i bijela a pionirske kape i marame bile su na u~enicima. “Da te volim, du{a zna / draga moja BiH” je
po~etak nove pjesme – dje~iji glas iskren, a smisao
nejasan. A onda, gledaju}i ples najmla|ih u~enika, slu{amo ko su Bosanci i Hercegovci kojima se
trebamo ponositi: fudbaleri, pjeva~i, TV voditelji,
a na kraju svi u~enici uglas zavr{avaju “[to nas
ima, ma{allah”.
[kolske priredbe nude u~enicima prve javne nastupe. Pred roditeljima, nastavnicima i gostima oni
recituju, pjevaju, glume, ple{u – pokazuju svoj talenat. No, moraju li to raditi povodom nekog praznika? Trebaju li ih u~iti da izgovaraju besmislice o
posebnim plavim no}ima, posebnom sjaju sunca;
da nabrajaju imena estradnjaka i da im se oni name}u kao uzor... Mo`da roditelji s nama zajedno
vide ispraznost u stihovima patriotskih pjesama,
ali smo skupa vjerne sluge sistema jer smo uvjereni da tako treba – da nema obrazovanja bez slavljenja domovine.
Nisu ni ranije, a ni sada u~enici kreatori svojih priredbi. Mi smo nau~ili {ablon davno i sad ga, s kozmeti~kim izmjenama, prenosimo djeci koju podu~avamo. [kolske priredbe pokazuju kako obrazovni sistem od stanovnika pravi sluge svakoj ideologiji; samo {to sad u~enici, umjesto na SFRJ, misle na BiH kad izgovaraju “zemljo moja”.
Domovina na priredbi
Nema tu`be, ima mobitela
Nastavnici zadu`eni za pripreme priredbi u toku
{kolske godine provjeravaju spiskove pjesama koje je pro{le godine izvodio {kolski hor: je li to bila
“Zemljo moja” ili “Dragoj mojoj BiH” ili “Moja zemlja Bosna i Hercegovina” ili “[to nas ima, ma{allah”. Samo da se ne ponovi. No, spisak pjevljivih
pjesama koji }e pokojem roditelju izmamti suzu u
oku nije velik – hor je ve} neku od ovih pjesama
sigurno pjevao ranije. Ukra{ena bina, zastave BiH,
plave i `ute boje, nervozni u~enici koji nisu sigurni jesu li zapamtili redoslijed nastupa, nestrpljivi
roditelji koji pogledom tra`e svoje dijete, a onda
usmjeravaju mobitele, fotoaparate ili kamere prema njemu – dio su obaveznog dekora koji se u
{kolama ponavlja nekoliko puta godi{nje.
“Ovdje no}i nisu tako plave / nigdje sunce nema
takav sjaj / nigdje nisu takve trave / zemljo moja,
zemljo moja” – ori se iz dje~ijih grla, a mi (nastav-
U~enik A. je prijavio da mu je nestao mobitel.
Drugi u~enici su tvrdili da ni{ta ne znaju. Dje~akov otac nije mogao vjerovati da se telefon ne mo`e na}i i da je sigurno ukraden. Njegova sumnja
bila je opravdana. Nakon dva dana neki u~enici su
rekli kako je u~enik B. uzeo mobitel i zajedno s
u~enikom C. ga prodao u jednoj radnji. U~enici B.
i C. ve} su u toku ove {kolske godine napravili nekoliko prekr{aja: donosili su no`eve u {kolu, pu{ili u prostorijama {kole, ometali nastavu, vrije|ali
nastavnike i kra|a je bila samo novi podatak u njihovom pedago{kom kartonu.
Sintagma “maloljetni~ka delinkvencija” od 2007.
godine (i ubistva Denisa Mrnjavca) u medijima
postaje jednako ~esta kao i “Dejtonski sporazum”.
Akcioni plan Vlade Sarajevskog kantona je mnogo
toga prepustio {kolama: dodatna nastava, vi{e sekcija, rad s pedagogom-psihologom; insistirao da
22
Zbornica
{kole sara|uju s drugim nadle`nim institucijama
kako bi se jo{ u osnovnoj {koli djelovalo na potencijalne delinkvente.
No, uprava i nastavnici {kole vrlo brzo shvate da
je Akcioni plan samo propis koji se nikog ne ti~e.
Iako su u~enici B. i C. dobili sni`eno vladanje i
pro{li su niz mu~nih razgovora s policijom, roditeljima, razrednicima i upravom {kole; iako su ve}
njihovi roditelji upoznati s tim, u njihovom pona{anju se ni{ta nije promijenilo. A evo i za{to.
U~enici donesu no`eve i boksere u {kolu; {kola
pozove roditelje i policiju i onda slijedi trosatno
~ekanje da policajac ili policajka objasne koji su
naredni koraci. Oni ne znaju {ta da rade s prona|enim oru`jem, nikad kod sebe nemaju potrebne
formulare za oduzimanje predmeta i onda dva razrednika, tri roditelja, tri u~enika, pedagogica i direktorica sjede dok neko iz stanice ne donese potrebne formulare. U tih nekoliko sati dominiraju
kajanje, pla~, {utnja, a stigne se razgovarati i o
stvarima nevezanim za {kolu i sami povod okupljanja. Za to vrijeme policajac deset puta telefonira u stanicu tra`e}i uputstva i poja{njenja. Ponekad policajci (posebno ako im se bli`i kraj radnom
vremenu) sugeriraju da se sve rije{i unutar {kole
kako u~enik ne bi imao dosje u policiji. I to govore pred roditeljima, u~enicima i upravom.
Policija je jedan problem. Roditelji u~enika drugi.
Oni ne `ele prihvatiti ~injenicu da im djeca ~ine
prijestupe i ako to nekako progutaju, trude se
opravdati djetetove pogre{ke navode}i kako ga je
neko drugi nagovorio, kako je to sve dje~ije i da
š k o l e g i j u m prvo polugodište
oni nisu svjesni koliko je to ozbiljno. Ne `ele prihvatiti odgovornost za pona{anje vlastitog djeteta. A u~enik, iako je prije nekoliko dana obja{njavao za{to je donio no` u {kolu, sada obja{njava za{to je ukrao i prodao mobitel u~enika A.
Otac u~enika A. odlu~i zavr{iti sve probleme –
odustaje od tu`be za kra|u u zamjenu za mobitel
svog sina. Radnja koja je od maloljetnika otkupila
ukradeni telefon jo{ uvijek ga nije prodala i pristaje za isti novac vratiti telefon pravom vlasniku.
Roditelji se dogovorili – nema tu`be, nema problema. Sad je pritisak na {kolu da se, po{to se sve tako lijepo zavr{ilo, u~enici B. i C. ne kazne. A policija je svakako rekla da ne}e ni{ta u~initi ako roditelj u~enika A. ne podnese tu`bu. A roditelju je va`nije da njegov sin ima svoj mobitel, nego da uti~e na to da u~enici B. i C. prestanu krasti. A i radnja }e i ubudu}e mo}i otkupljivati ukradene telefone.
Nakon {to nekoliko puta u jednom mjesecu svjedo~im sli~nom doga|aju, mogu zaklju~iti da Akcioni plan toleri{e kra|u, preprodaju ukradenih
stvari, no{enje hladnog oru`ja, podrazumijeva da
roditelji ni{ta ne ~ine i ostaje da se nastavnici i
drugi uposlenici samostalno bave problemom maloljetni~ke delinkvencije.
Roditelji biraju, ne mijenjaju
Vije}e roditelja ima zadatak, izme|u ostalog, i
“podr`avanje aktivnog u~e{}a roditelja i zajednice
u radu {kole” (~lan 100. Zakona o osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo).
Prisjetio sam se ovog dijela Zakona dok sam na
prvom roditeljskom sastanku pogledom prelazio
po u~ionici i ~ekao da jedan ili vi{e roditelja podignu ruku i prijave se za ~lanstvo u Vije}u roditelja
{kole. Kako }e roditelj iz mog odjeljenja podr`avati, zahtijevati aktivno u~e{}e drugih roditelja, kad
niko nije ni spreman da bude ~lan organa koji treba aktivirati ve}inu roditelja u {koli. O kavlitetu
roditeljskog aktivizma u samoj {koli govori i podatak da je na prvom sastanku manje od polovine
roditelja u~enika iz odjeljenja.
Centri civilnih inicijativa mjesecima rade na projektu depolitizacije obrazovanja tako {to }e u skoroj
budu}nosti direktore {kola birati roditelji. U {kolama }emo povremeno svjedo~iti mini izborima:
kandidiraju se nastavnici i pedagozi koji ispunjavaju uvjete, od{tampaju svoje plakate, zalijepe ih
na {kolsku fasadu, {tampaju letke i dijele ih rodi-
Zbornica
teljima koji ~ekaju djecu u {kolskom dvori{tu, obe}avaju da }e ta {kola postati najbolja u Kantonu.
Kampanja traje mjesec dana, roditelji nevoljko kimaju glavom i govore: “Svi su oni isti, nemam za
koga glasati”, a ipak dio njih se na dan izbora uputi u {kolu, uzme listi} i zaokru`i “svog direktora”.
Na lokalnoj radiostanici svakih sat vremena }emo
slu{ati “kao glasati na prvim {kolskim izborima”.
Onaj ko dobije najvi{e glasova postaje direktor
{kole u narednom mandatu. Mandat koristi tako
{to vodi ra~una da ne razo~ara bira~ko tijelo i sebi
osigura makar jo{ jedan mandat.
Dok ~itate prethodni pasus, vrijeme prolazi u u~ionici – o~ekujem da se javi nekoliko kandidata, pa
da imam primjenu neposredne demokratije: manjina ~lanova Vije}a roditelja odjeljenja bira izme|u dva ili tri kandidata. Ili: prijavljuje se samo jedan roditelj, ali su svi prisutni saglasni da bi taj roditelj bio najbolje rje{enje – ima ideje kojima }e se
znatno pobolj{ati rad {kole, zna ih prezentirati
drugima tako uvjerljivo da je te{ko re}i: ne! Ili: ne
prijavljuje se idealan roditelj kao predstavnik u
Vije}u roditelja, ali ga drugi nagovaraju – imaju}i
u vidu sve sposobnosti koje nudi... Ni{ta od ovoga
– gledam, ~ekam, poku{avam biti duhovit, povezuju}i na{ izbor s predstoje}im op}im izborima;
pogledi roditelja lutaju, o~ekuju da neko digne ruku i zaklju~imo tu te{ku 4. ta~ku dnevnog reda.
Preska~emo i idemo dalje; ~ekamo svi “hrabrog”
roditelja da se javi – sigurno je u u~ionici, samo ga
niko ne vidi.
Tako je svake godine. Vjerujem da ima odjeljenja
gdje je nekoliko zainteresiranih roditelja koji bi ra-
23
do u~estvovali u radu {kolskog vije}a, no ja u petogodi{njoj praksi razredni{tva nisam imao takvo iskustvo. Kako roditelji mogu biti dio {kolskih aktivnosti, kako znaju {ta djeca u~e, kako da se bune
{to osnovno{kolsko obrazovanje ne mijenja svoje
nastavne planove i programe prilago|avaju}i ih
dje~ijem svijetu i interesovanju, kako da zahtijevaju od {kole sadr`ajnije ~asove na kojima u~enici
razgovaraju o stvarima koje ih okru`uju, zanimaju, proganjaju kad roditelji nisu spremni biti dio
{kolskog vije}a roditelja koje se sastaje 4 puta godi{nje. Kako je mogu}e da se na inicijativu roditelja bilo {ta promjeni u {koli i obrazovanju op}enito
ako se prisustvovanje sjednicama vije}a roditelja
svodi na slu{anje monologa uprave {kole ili na dijalog koji ne donese nikakve zaklju~ke, niti pokre}e nikakve akcije; ili pokrene i akciju, ali nikad ~lanovi ne ustraju da se ostvareni ciljevi i realizuju.
I onda je jasno za{to “bosanska demokratija” podrazumijeva pasivnost. Najvi{e {to mo`emo i trebamo je dati glas, ne provjeravaju}i program kandidata, ne biraju}i onoga ko odgovorno radi posao, ve} po inerciji. I kad na kraju roditeljskog sastanka, kona~no hrabra gospo|a digne ruku i drugi je podr`e, jasno je da }e ve}ina roditelja glasa~a
direktore {kole birati prema kvalitetu fotografije
na predizbornom plakatu.
Kite i cvije}e
^itam u u~ionici po~etak narodne lirske pjesme:
“Rodi gora na kite behara...”, u~enici me smijehom
prekidaju. Nisam ni izgovorio “behara”, a ve} desetak u~enika ne mo`e obuzdati smijeh. O~ekivano, ve} vi|eno s ranijim generacijima u~enika.
Prekidam ~itanje i pitam {ta je smije{no. Moje
ozbiljno lice i ispitiva~ki pogled zaustave smijeh
nekolicine u~enika na trenutak, a onda opet smijeh. Rije~ “kita” je smije{na? – pitam. Nema odgovora. Tra`im od njih da pogledaju u nepoznate rije~i i da shvate da kita u ovoj pjesmi ima zna~enje
buketa.
Isti smijeh je prisutan i kada ~itam narodnu baladu Smrt Omera i Merime – kada majka mladencima Fati i Omeru, nakon prve bra~ne no}i, “nosi kitu sitnoga bosiljka”, ne znaju}i da se Omer ubio
zbog prisilne `enidbe. Omerova tragi~nost nije
dovoljna da istisne kitu bosiljka iz u~eni~kih glava. Da neko pokuca na vrata u~ionice u tom trenutku i vidi naslov na tabli (Narodna balada Smrt
Omera i Merime), nastavnik s ~itankom u rukama
24
Zbornica
Rez
i u~enici koji se gromoglasno smiju – preispitao bi
svoje znanje o baladi koje nosi iz obrazovnog sistema. Sad su ve} u~enici stariji; pro{le godine smo
potro{ili dio ~asa ispituju}i za{to se smiju kad se u
u~ionici spomene rije~ kita, ali ni ovaj put niko od
njih ne `eli objasniti {ta ih je potaklo na smijeh.
Spolni organi, spolni odnosi, djela s “naznakama
seksualnog dijaloga” ili knji`evna djela koja “sugeri{u erotiku” su protjerani, zanemareni ili potisnuti. [kola ~uva u~enike od nepodobnosti; obrazovni sistem zanemaruje ~injenicu da odbijanje
razgovora o seksu i spolnim organima ne zna~i da
u~enike to i ne zanima. Kreatori brojnih planova i
programa se pona{aju kao da seks ne postoji ili
smatraju da {kole nisu mjesta gdje }e u~enici dobiti odgovore na pitanja o spolnosti. Ve}ina roditelja tako|er smatra da nije potrebno da s djecom
komentiraju promjene na tijelu; vjeruju da ima
dovoljno medijskih kanala koji }e to uraditi na
“bezbolniji na~in”. I onda }emo se svi smijati.
Krajem 2010. godine Op}ina Centar kupila je ulaznice Narodnog pozori{ta u Sarajevu u~enicima
VII i VIII razreda op}inskih osnovnih {kola za Gogoljevu “@enidbu”. Va`no je napomenuti da je
najkomi~niji dio, prema reakciji publike, bila dvosmislenost sintagme “kita karanfila” – glavna junakinja Agafja tra`i cvije}e, a njen prosac skrivaju}i erekciju odaje svoje misli. I tako je dvogodi{nji
trud propao u Pozori{tu: zabavnije je kada rije~
“kita” uvijek podrazumijeva vi{ezna~nost, bez obzira na kontekst.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Mogu li vas ne{to pitati? Kad }ete izbaciti iz ^itanke za VIII razred onu pri~u sa psovkama? Pita me
majka u~enice koja je upravo zavr{ila posljednji
razred osnovne. Znam o ~emu govori: pri~a sa
psovkom postala je slu~aj u posljednjih nekoliko
godina.
U ^itanci za VIII razred u izdanju Bosanske rije~i
iz Sarajeva, autora Muhidina D`anke i @eljka
Ivankovi}a na stranici 147 je pri~a Rez Darija D`amonje. U pri~i likovi izgovaraju dvije psovke, jednu prenosi baka, opominju}i unuka: “Nemoj
psovat’, sine, kruh bo`ji.” Drugu izgovara glavni
lik: “[ta si mi ovo, pi~ka ti materina, skuhala?” U
^itanci za VIII razred (izdanje Bosanske rije~ iz
Tuzle; autor: Zej}ir Hasi}), D`amonjina pri~a s istim naslovom, ali je izabran dio bez psovke. (Niti
jedna ~itanka ne navodi da je uvr{ten dio, a ne cijela pri~a. Autorska prava? Smisao djela u cjelini?)
Nastavnici mogu izabrati “lak{i put” – odlu~iti se
da u~enici koriste ^itanku Zej}ira Hasi}a, no ako
ho}e razgovarati o svakodnevnici u~enika, izabrat
}e Ivankovi}a i D`anku. I oti}i korak dalje. Vidjeti
psovku, i razgovarati o njoj.
Ono {to sam dijelio s kolegama na poslu, i {to sam
`elio re}i svima onim roditeljima koji se brinu o
proizvodnji psova~a u osnovnim {kolama stavio sam
do znanja i majci maturantice: i kad bih mogao intervenirati i birati koji sadr`aji bi bili izba~eni iz ^itanke za VIII razred, pri~a Rez ne bi bila me|u njima. Ostala bi, ali ne s izostavljenim (Hasi}) ili pre{u}enim (D`anko/Ivankovi}) spornim dijelom!
Nego, naprotiv, sa nagla{enim!
Karakterizacija lika se izme|u ostalog, zasniva na
onome {to on izgovara u pri~i. I u interpretativnom dijelu ~asa svaki nastavnik }e se baviti tim
aspektom. Kvalitetna interpretacija }e, osim knji`evnoteorijskih aspekata, uklju~iti i razgovor o
psovkama, psovanju – ne~emu {to je prisutno u
svakodnevnom `ivotu osnovno{kolaca: psuju jedni drugima, slu{aju psovke kod ku}e, slu{aju
psovke gledaju}i filmove i serije...
[kola ne smije sebi dozvoliti da njen posao preuzmu drugi, da u~enici o svojim problemima, `eljama, nadanjima, akcijama, postupcima ne govore
na ~asu. Psovku “pi~ka ti materina” ~esto ~uju i
u~enici i roditelji i nastavnici; nije ju izmislio D`amonja niti bilo koji drugi knji`evnik. I za{to se o
toj psovci ne bi moglo govoriti? U toku ~itanja pri~e u~enici }e se nasmijati, za~uditi, zgra`avati, jer
Zbornica
znaju da se TO na ~asu ne smije govoriti – ali je
kratkotrajno; ne}e psovka sprije~iti razgovor o
pri~i. Ako poslu{amo majku, onda {kola postaje
u~ahurena institucija koju djeca ne vole, u kojoj
ne `ele biti jer im tamo pokazuju upotrebu pluskvamperfekta, u~e ih koje godine je Eugen Savojski popalio Sarajevo, koje su pritoke Amazona i
niz drugih informacija koje im ne}e trebati.
Ovdje je pitanje: da li {kola treba uop}e da se bavi psovkama, da li treba biti institucija koja }e zanemarivati ve}inu toga {to u~enici rade, ono {to ih
zanima – i nastaviti da ih puni informacijama koje,
uglavnom, ne mogu upotrijebiti u vlastitom
odrastanju. Da li mi odgajamo i obrazujemo u~enike tako da oni shvate kako im obrazovne institucije slu`e samo za karijeru, za bolji `ivot koji }e se
zasnivati na primjetnom imetku, ili se trudimo,
koliko mo`emo, u~estvovati u odrastanju mladih,
pokazuju}i im kako da svijet prilago|avaju sebi, a
ne da se, kao odli~ni poslu{nici koji ne postavljaju
pitanja, oni prilago|avaju svijetu?
@elim tebi {to i sebi
Pravilnik o izboru u~enika generacije Kantona Sarajevo ka`e da }e najbolji biti onaj ko nikad na kraju {kolske godine nije imao sni`eno vladanje, ko je
uvijek imao odli~an uspjeh, ko je postigao sjajne
individualne rezultate iz matematike, fizike i tehni~kog stvarala{tva i ko je to radio konstatno posljednje 4 godine osnovnog obrazovanja. U~enici
skloniji umjetni~kim i dru{tvenim disciplinama ri-
25
jetko mogu skupiti dovoljno bodova da pariraju
“matemati~arima” i “izumiteljima” – jednostavno,
ne nudi se dovoljno takmi~enja i konkursa da bi
uspjeli pokazati svoje vrijednosti. Pravilnik izda{nije nagra|uje pojedina~ne rezultate, nego rezultate koje je u~enik ostvario unutar neke grupe. Time u~enik generacije postaje idealan budu}i stanovnik bh. dru{tva – sve sam, preko svih. Da li je
najbolji u generaciji bio dobar drug, da li je pomagao drugima u u~enju, da li se odrekao ne~ega {to
mu pripada kako bi drugi imali koristi – nikad ne}emo saznati.
Sve {kole op}ine Centar obavezale su se prije nekoliko godina kako }e njihovim prostorijama dominirati “kecelja{i” – i u~enici i nastavnici i pomo}no osoblje imat }e kecelje. Da bi se u~enici disciplinirali primjenjuje se provjerena tehnika: ako
u~enik 5 puta u jednom polugodi{tu nema kecelju, snizit }e mu se ocjena iz vladanja. Pravila nisu
striktna, nisu zajedni~ka svim {kolama, razrednici
~esto, s razlogom, izbjegavaju kazniti u~enika jer
nije ispunio odre|eni formalni uvjet. Tako se sve
svodi na molbe, izgovore i prijetnje. I nedavno je
tako bilo – zamolim u~enike da obuku kecelje, zatim priprijetim zapisivanjem i onda se u~ionica
plavi i crveni, precizno odre|uju}i da li je u odjeljenju vi{e dje~aka ili djevoj~ica. Svi imaju kecelju,
osim jednog koji je ve} ranije pokazao zaboravnost i ovo }e vjerovatno biti deseta kecelja koju je
izgubio. Znaju}i da }e zaboravni drug iz razreda
biti zapisan 5. put i da }e zbog toga mo`da imati
sni`eno vladanje, U~enik N. (nazovimo ga tako)
daje svoju kecelju, iako zna da i on ima nekoliko
zapisa.
Uvijek me odu{evi takav postupak u~enika, posebno ako je vidljivo da U~enik N. to smatra sasvim
normalnim postupkom, ne{to {to bi trebalo biti
prisutno kod svakog drugog. I poslije saznam da
je isti u~enik platio osiguranje za odsutnog druga,
a da mu to nije ni rekao, odnosno nije tra`io svoj
novac. U~enik N. bi trebao biti u~enik generacije,
ali Pravilnik ne vrednuje brigu za drugog, ve} brigu za samog sebe. [kole aplaudiraju uspjesima na
razli~itim takmi~enjima, a propu{taju priliku istaknuti iskreno prijateljstvo. Ministarstvo, koje je izdalo Pravilnik, lak{e broji osvojena mjesta nego
{to prepoznaje nesebi~ne u~enike. 
26
Zbornica
Bo{nja~ka metodika ili poziv na
polemiku
OBUKA
NASTAVNIKA
Amer Tikve{a
Ud`benik za nepostoje}i predmet
Prema recenziji Muhidina D`anke, profesora metodike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
ud`benik “Uvo|enje u~enika u svijet bo{nja~ke
knji`evnosti” je i ne{to najvrednije kad je bo{nja~ka metodika u pitanju, {ta god ona zna~ila. Ta
knjiga, me|utim, nije ni{ta drugo nego pamflet
bo{nja~kog nacionalizma. Njen cilj je afirmacija
turskog perioda vladavine Bosnom kao rodnog
mjesta bo{nja~kog nacionalnog identiteta.
Autorica, navode}i svoje ciljeve, tvrdi kako je jedan od njih “da u ud`beniku budu zastupljena
najbolja djela bo{nja~ke knji`evnosti, a naro~ito
ona koja su bila do tada nepravedno zanemarivana od kritike i jednog dijela ~itala~ke publike” (str.
9). Autorica nigdje ne obja{njava za{to su ta djela
najbolja, ne dokazuje kako, kada i do kada su ta
djela zanemarivana, niti kako djelo mo`e biti od
~itala~ke publike nepravedno zanemarivano!? Jedno od djela koja su analizirana, odnosno interpretacijom “vra}ena sebi”, kako ka`e autorica, je i
roman “Ponornica” Skendera Kulenovi}a.
Afirmacija kulturnih stereotipa i
predrasuda
Poglavlje o “Ponornici” sastoji se od u~eni~kih vi|enja, nastavnikovih dopuna i autori~inih obrazlo`enja pojedinih dijelova ~asa. Sva krivica za nesre}u prikazanog svijeta svaljuje se na Austro-Ugarsku, koju se metafori~ki naziva i ubicom:
š k o l e g i j u m prvo polugodište
“Stara begovska porodica bila je na izdisaju. U
Djedovom fijakeru 'sa zlatnim ornamentima kao
pogrebna ko~ija', vozili su se `ivi mrtvaci, a ko~ija
je stigla iz Austrije da ih odveze na groblje.” (Str.
256) Jedna od nastavnikovih dopuna ti~e se i kulta vode, odnosno “na{eg”, turskog vremena koje
je donijelo higijenu, i “tu|eg”, austrougarskog, {to
je odnese: “Obaveza kupanja, koja je razra|ena i
dovedena do savr{enstva, te postala uobi~ajeni ritual, vijekovima je postojala na ovim prostorima,
pa i u vrijeme kada se u mnogim evropskim zemljama nije ni znalo za takvo ne{to. Me|utim, {to
bi rekao narodni pjeva~: 'Zeman zida po kotarim
kule, zeman zida, zeman razi|uje.' Do{lo neko tu|e, drugo vrijeme i odnijelo sa sobom sve, kao
mutna voda.” (Str. 263)
Analiza `enskih likova u djelu pokazuje da je smisao `eninog `ivota trpljenje i da je samo ako ima
djecu potpuna. Obja{njavaju}i lik Nene, koja nema djecu, nastavnikova dopuna ka`e: “Ona je za
sviju nena, iako nema vlastitog poroda. Gubitnik
kao `ena, namiruje se na drugi na~in.” (Str. 267)
Samo na osnovu ovih primjera da se zaklju~iti kako je ovakva metodika zaista bo{nja~ka, tj. da je
ud`benik u slu`bi bo{nja~kog nacionalizma, a kao
takav ni po koju cijenu ne bi smio utjecati na odgoj
djece, a kamoli biti progla{avan najvrednijim. 
Zbornica
27
Pri~a s jednog ~asa
BEZBRI@NI @IVOT
U AMSTERDAMU
Ru`ica Marjanovi}
Kad je pravo vrijeme za razgovor o
fašizmu?
Nastavni plan i program maternjeg jezika i knji`evnosti za 7. razred predvi|a obradu odlomka iz
Dnevnika Ane Frank. U vezi s tim mogu}e je postaviti najmanje dva pitanja: za{to ta knjiga u tom
uzrastu, koji odlomak i s kojim ciljem izabrati?
Rje{enje autora ~itanke Svezame, otvori se 7 izazvalo je nekoliko nedoumica kod recenzenata, a na~in
da se na njih odgovori bio je odr`ati ~as slu`e}i se
ponu|enim rje{enjem.
^as je odr`ala profesorica knji`evnosti Ru`ica
Marjanovi}, u U`icu, krajem maja 2010. (Imam {esti ~as u popodnevnoj smeni u osnovnoj {koli sa decom
koja ni{ta ne znaju o Dnevniku Ane Frank. Od{tampa}u im deo iz va{e ~itanke, pa }emo ga zajedno ~itati i
razgovarati.) Slijedi njen “izvje{taj”.
Nepoznate re~i i druga zla
Primedba: Izabrani odlomak ima mnogo nepoznatih re~i. Deca ne znaju {ta je zail, invazija, engleski blef... Potro{ila sam 10 minuta ~asa za uvodno upoznavanje i zagrejavanje. Za tim nema potrebe kada se radi u redovnoj nastavi, ali ova deca
mene ne znaju. Uvod je bio da ispri~aju pri~u tako {to se nadovezuju. Po~etak je: bila jednom jedna devoj~ica, a kraj je sre}an i zavr{ava se: ... i ~itala je knjigu. Nakon toga smo okrenuli od kraja
ka po~etku (suprotni smer nadovezivanja). Bila je-
Foto: Omnibus
dnom jedna devoj~ica, a kraj je tu`an i `elela je da
~ita knjigu... Jedan pametni de~ak je u uobi~ajen
niz ubacio kako je devoj~ica `elela da u|e u knjigu i bude deo nje.
Podelila sam ih u male grupe i svaka je dobila pojam da ga objasni ili, ako ne zna, da toj grupi svi
pomognemo u obja{njavanju pojma nacizam, geto, antisemitizam, koncentracioni logor.
Za nacizam su znali da ima veze sa Nemcima i tu
se ve} pojavljuje da je Hitler mrzeo Jevreje. Tu se
razvije pri~a da li samo Hitler i mo`e li jedan ~ovek da bude kriv za sve i uzro~nik sveg zla. Spomenemo i 6 milona ubijenih Jevreja. Shvataju koliko je to tek kada se ka`e koliko ima stanovnika u
Srbiji. Onda ~uje{ auuuuuuuu iznad njihovih glava. Antisemitizam, po njima, je borba protiv nacizma, “zato {to je anti, a pri~ali smo odmah posle
nacizma”. Geto znaju kao pojam “crna~ki geto”.
Koncetracioni logor je novi pojam.
“Mnogo politike”
Nakon obja{njenih pojmova ~itali smo tekst.
Ako se radi u redovnoj {koli, ovo sve mo`e da se
uradi kao priprema za ~as, da dobiju zadatke unapred. ^itanje ide te{ko i sporo. Tekst im je duga~ak
(valja ga podeliti na dva manje celine, makar samo
u grafi~kom smislu. U~enici su herojski ~itali ijekavicu sa mnogim kroatizmima. Trajalo je 15 min. –
~itali su na smenu i umarali se, pa sam posle i ja jednom pro~itala tekst. Kad razumeju da devoj~ica
28
Zbornica
koja pi{e ima dve godine vi{e od njih, ka`u da je
previ{e ozbiljan tekst. (“Ima mnogo politike.” “Pa
naravno da ima, kada se ona pla{i da li }e ih osloboditi ili ne}e.” “Njoj je to va`no.” “Ipak, kako zna
sve to ako je u skloni{tu.” “Meni je to sumnjivo,
kako devoj~ica mo`e to da zna?”)
Najvi{e ih je dotaklo kada sam im rekla kada je
umrla Ana Frank, a kada Peter; a oni su pre toga rekli kada je potpisan mir. To da im je tako malo nedostajalo do oslobo|enja delovalo je razo~aravaju}e, barem koliko i snimak Ane Frank kako gleda
ven~anje sa prozora. Od tog trenutka je krenula
pri~a koja nije tek jurenje za faktima. Stalno su pitali za{to nisu oti{li i iz Holandije, ako su ve} uspeli da pobegnu iz Nema~ke.
“Za{to nastaje nacizam?”
Zamolila sam ih da nabrajaju re~i koje su im prva
asocijacija na tekst: “Za{to je pisala dnevnik? Kakav je smisao pisanja dnevnika, ako se sve okolo
raspada? Ko ih je izdao i ZA[TO? Za{to neki ljudi
kriju Jevreje, a neki ih izdaju? I jedni i drugi su
Holan|ani. Za{to nastaje nacizam? [ta se desi sa
ljudima pa postanu nacisti? Ko je smislio skloni{te
i odlu~io da se treba kriti? Kako biti siguran u pomaga~e? Ima li vi{e dobrih ili zlih ljudi? Ako ima
vi{e dobrih, za{to nisu odmah pobedili? Ako je vi-
š k o l e g i j u m prvo polugodište
{e zlih, kako dobri da znaju da }e jednom pobediti i koliko }e to onda da traje?”
Ja sam grupisala re~i, a potom sam ih zamolila da
formuli{u tzv. filozofska pitanja. Objasnila sam {ta
je filozofsko pitanje i da se ovom metodom radi u
raznim zemljama sveta. Filozofsko pitanje je ono
pitanje na koje nema konkretnih odgovora, ve}
pokre}u druga pitanja i raspravu.
Deo u ud`beniku koji govori o poreklu i definisanju ko je Jevrejin je pro{lo glatko. Rekla sam im da
u periodu kada nacisti dolaze na vlast mnogi Jevreji sebe do`ivljavaju kao Nemce. Tek je nacisti~ka vlast propisala ko je Jevrejin...
“To nije po{teno”
Pokazala sam im dokument iz ud`benika. A onda
je jedan klinac rekao da bi on uvek prepoznao Jevrejina. Pitala sam po ~emu, a on ka`e – ne znam,
eto onako. “Jesam li ja Jevrejka?” “Niste.” “Kako
zna{?” Jedna devoj~ica pametnica ka`e, pa {ta i
ako jeste? Onda de~ak ka`e da su Nemci mislili da
su va`niji i bolji od Jevreja i da su ih zato ubijali.
Pa smo brzo do{li do toga da je opasno misliti da
si bolji od nekoga zato {to si ne{to drugo. Ako misli{ da si va`niji zato {to si se rodio druga~iji to je
velika gre{ka, reko{e svi.
[ta ako je mama Jevrejka, a tata nije? Pa to je bezveze, jer se sve prenosi po tati, ka`e jedan u~enik.
Zbornica
29
Pet odobrenih ~itanki razli~ito se odnosi
prema dnevniku Ane Frank. U jednoj se
ka`e da njena porodica, koja je morala
napustiti Njema~ku "bezbri`no `ivi" u
Amsterdamu sve do okupacije Holandije;
u drugoj se razmatraju pitanja
tinejd`erskih ljubavi, u tre}oj se
razja{njava pojam dnevnika kao
literarnog `anra, u ~etvrtoj o "knji`evnim
i izvanknji`evnim elementima u tekstu",
u petom o kontekstu Aninog skrivanja i
smrti... Do kada }e iz poluanonimnosti
autori nastavnih planova i programa
(KO SU ONI? KAKO SE TO POSTAJE?)
obavezivati nastavnike bez jasnih
obrazlo`enja za{to ba{ ta djela i ba{ u
tom uzrastu, i bez jasnih uputstava
autorima ~itanki koji se obrazovni ciljevi
obradom tih djela `ele posti}i?
Ali kod Jevreja se sve prenosi po mami, ka`em ja.
Zato {to je to sigurnije, za mamu uvek zna{ ko je.
Oni se nasmeju i nastave da misle. Tada deca ka`u
da nije va`no ko ti je tata ili mama, ve} kako se ti
ose}a{ i da li si dobar te da je grozno kada drugi
gleda ko ti je mama ili tata ili tamo neki deda ili baba. To mo`e samo tebi da bude va`no.
Bilo je efektno kada sam im rekla da je Ana i{la sa
ostalom decom u Montesori {kolu 1940. a ve} slede}e nije mogla zato {to je Jevrejka. To je kao kada
biste vi sada zavr{ili {kolu i onda slede}e godine
ne mo`ete u “Nadu Mati}” zato {to ste, recimo, iz
Turice (predgra|e U`ica) ili zato {to nosite nao~ari. Pa onda sva deca nastave da idu u “Nadu Mati}”, a vi u onu ku}icu iza dvori{ta. To ih je potpuno sludelo i svi su vikali kako to nije po{teno i kako je to grozno.
\aci su svi ostali jo{ 15 minuta posle {estog ~asa i od
njih je potekla inicijativa da se vidimo slede}e nedelje. Videli bismo se mi u petak, ali jedan de~ak putuje i sedam dana je van {kole, a tra`io je da ga ne
presko~imo, tako da smo obe}ali da ga ~ekamo. 
CITAT>Racionalni autoritet svesno {iri istinu, iracionalni
autoritet nesvesno seje obmane ili svesno la`e. Racionalni
autoritet zasniva se na znanju, iracionalni na mo}i. Racionalni autoritet se vrednuje po onome {ta ka`e, iracionalni
po onome ko govori. Prvi nas u~i, drugi nas pla{i. Prvi je
mo}an onoliko koliko nas je u~inio razumnim, drugi je mo}an onoliko koliko je mo}an strah od njega u nama samima.
(\uro [u{nji})
30
Zbornica
Usputni intervju
PRVI PUT S U^OM
NA KLA\ENJE
Nenad Velièkoviæ
Kako na svoj porok, kla|enje, gleda
jedan prosvjetni radnik...
[kolokvijum: Moram priznati da ve} neko vrijeme mislim o Tvom hobiju (ne usu|ujem se tu zakonom podr`anu uslu`nu djelatnost nazvati porokom). Znam da ima{ uspjeha, i da dobici zna~ajno podebljavaju konto s nastavni~kom pla}om.
Me|utim, ne daje{ li time lo{ primjer djeci koju
nastoji{ (pretpostavljam) uvjeriti u druge vrijednosti? Trudi{ li se svoj alternativni izvor prihoda
sakriti od u~enika, ili Ti je svejedno ako oni za to
saznaju?
Misli{ li da nastavnik danas u {koli mora biti moralni autoritet? Vezuje{ li uop{te moral za po{tovanje religioznih i seksualnih tabua, recimo? [ta je
za jednog nastavnika u bosankohercegova~koj
{koli moral danas? ^ime obja{njava{ ~injenicu da
je kladionica sve vi{e, a novca za {kolu sve manje?
Nastavnik: Da li djeci dajem lo{ primjer? Dajem,
sigurno, prvo maksumima u ku}i. ^esto o tome
razmi{ljam, ali, isto tako, brzo ”nai|e taj talas pa
potonem”. Ne vjerujem da u~enici znaju za moje
kla|enje, nisu mi to jo{ na bilo kakav na~in dali do
znanja. Kao {to im ni ja nisam pominjao, ne zato
{to se bojim bruke, ve} ne `elim da moju neku pri~u, ni~im izazvanu, shvate kao reklamu. A kada
upitaju, ne mislim se dr`ati Grunfove devize: Bolje sramno pobje}i, nego hrabro poginuti.
Razgovaraju}i na ~asu o {tetnosti duhana, sebe
sam naveo kao primjer iste te {tetnosti. Pokazao
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Namir Ibrahimovi}
sam im svoje po`utjele prste, pitao ih u`ivaju li u
mirisu koji im svakodnevno nesebi~no darujem,
pri~ao im o jutarnjim iska{ljavanjima, detaljnije se
zadr`ao na onim sezonskim, naglasio da mi je li~ni rekord na stotinu metara – {ezdeset metara...
Ho}ete li da budete kao ja, va{ di~ni, bezgrje{ni nastavnik?!
Nisam uo~io odu{evljenje likom i djelom doti~nog.
Nisam fan tabua, religioznih, seksualnih, bilo kakvih. U posljednje smo vrijeme, barem, svjedoci
posljedica “seksualno-religioznih” tabua. Nisam
ni od onih koji smatraju da nastavnik mora biti neka moralna gromada tipa: ne pu{i, ~a{ice se u`asava, tu|u `enu ne bi ni pogledao, kladionice (puj,
puj, puj!) bi, poput Eugena, listom popalio. Naravno, u~im djecu kako trebaju radom, trudom i
sposobnostima kr~iti put kroz `ivot. A onda, poslije ~asa, odem u kladionicu!?
Dvostruki moral? – Ja{ta!
Sjetim se da sam i ja radom i trudom (sposobnosti su ve} diskutabilne) poku{ao ne{to prokr~iti u
`ivotu. Ha! Al' zato Onaj Do Mene kr~i, svaka mu
~ast! Ne vidim da radi, da se trudi, no, kako ka`u:
sna{'o se. I to isto {to vidim ja vide i djeca u {koli:
oni koji nemaju za u`inu, nemaju za Male novine,
ud`benike, nemaju za izlet (Ekskurzija? Ma haj'te,
molim vas!)... Vide. I slu{aju mene kako im pri~am
o nekakvim vrijednostima, dok im roditelji, vrijedni i sposobni, ma`u sve tanje, a kom{ija od ~etiri
razreda u ferariju, u Austriji zimuje, u [paniji ljetuje...
Zbornica
Pa hajd' ne oti|i u kladionicu poslije ~asa!
Dvostruki moral? – Mo`da.
Kada me upitaju za kla|enje? Kada me, gluho bilo, ugledaju oznojenog pred vratima kladionice?
Pro~itat }u im Lazarevi}evu pripovijetku “Prvi put
s ocem na jutrenje”, poslu{at }emo i analizirati
Sexonovu “Kladimo se”, posebno stihove danas ne}u platit' ra~un za vodu/ stavljam zadnje pare na tuzlansku Slobodu...
Uglavnom, ne}u im ponuditi {ut da ga sa mnom
podijele.
Logi~no je, na`alost, da je u ovoj (i ovakvoj) zemlji
kladionica sve vi{e, a novca za {kole sve manje.
^emu opremanje kabineta kad im vlasnici nisu
hercegova~ki tajkuni? A gdje sam ja u svemu tome?
Za{to ulagati u mladost koja }e ti sutra, pametna,
do}i glave? Bolje proizvoditi one koji }e opravdanje za svoju nesre}u na}i u lo{em danu Torresa,
zapucanom penalu ili u “onoj trojici smradova u
crnom”; njima za posljednjih pet maraka koje }e
ulo`iti na Landskronu protiv Halmstadta nisu (niti }e ikada biti) krivi vi{egodi{nje lo{e izdanje premijera, dopu{teni penali MMF-a, kao ni “ona trojica... u Predsjedni{tvu”.
Ne znam, pali smo mi davno prije Williamsa, Premiera, Bet-livea...
O kakvom moralu pri~ati djetetu koje, nakon {to
je “poginulo” u~e}i, vidi na kraju da je samo jedno
od (minimum) 100% odli~nih?
Kako, pa zar nisu svi pri~ali da }e cijeniti rad i znanje?
Kako, pa zar onaj nije petnaest dana prije kraja imao
{est jedinica? Kako, zar niste rekli da je nebitno ko mu
je otac? Kako, pa zar vas nije sramota?
Dvostruki moral? – Ma kakvi! 
PRESUDA
Godine 1988., jednog septembarskog popodneva,
ispred |a~kih klupa
i{aranih mladena~kim snovima i
natopljenih hormonima odrastanja,
na ~asu srpskohrvatskohrvatskosrpskog jezika,
profesorica Zora Ke~a je ubila Gabriela Markesa.
Enes Kurtovi}
Razgovaraju}i na ~asu o
{tetnosti duhana, sebe sam
naveo kao primjer iste te
{tetnosti. Pokazao sam im svoje
po`utjele prste, pitao ih u`ivaju
li u mirisu koji im svakodnevno
nesebi~no darujem, pri~ao im o
jutarnjim iska{ljavanjima,
detaljnije se zadr`ao na onim
sezonskim, naglasio da mi je
li~ni rekord na stotinu metara –
{ezdeset metara...
31
Na mjestu zlo~ina ostala je samo hrpa rije~i
od kojih su jedva ~itljive bile
“godina”, “samo}e” i “sto”.
Stravi~an doga|aj ostao bi zauvijek
potisnut u dubinu podsvijesti
kao orhideja osjetljivog adolescenta
da dvadeset i jednu godinu poslije
nisam ~uo ispovijest djevoj~ice
pred kojom je ta ista Zora Ke~a
hladnokrvno ubila Ernesta Hemingveja.
Saznanje da se radi o serijskom ubici
u tijelu profesorice maternjeg jezika
natjerala me da vrisnem.
Suvi{e star da povjerujem kako u stvarnom `ivotu
postoji pravda,
odlu~ujem se da uzmem poetsku pravdu u svoje
ruke
i osudim Zoru Ke~u:
Za smrt Gabirela Markesa, Ernesta Hemingveja
(za {to postoje dokumentovana svjedo~anstva)
i jo{ neutvr|en broj osoba
sa spiska {kolske lektire;
Za protivpravno dr`anje u zarobljeni{tvu
ve}eg broja pisaca
u nehumanim uslovima
njenog ograni~enog uma;
Za brutalno premla}ivanje i saka}enje
kojim je nanijela trajne posljedice
ljepoti pisane rije~i
i radosti ~itanja
generacijama srednjo{kolaca;
Kao olak{avaju}e okolnosti uzimam u obzir
njenu psihi~ku neura~unljivost,
nacionalnu ostra{}enost,
seksualnu frustraciju,
i suknje na gumu sa cvjetnim dezenom,
ali to ne umanjuje te`inu po~injenih zlo~ina.
Zbog svega navedenog osu|ujem Zoru Ke~u
na jedinstvenu kaznu
objavljivanja ove pjesme. 
ZA[TO BI SE DJECA
RADOVALA ^ASOVIMA
KAD PROFESORI JEDVA
^EKAJU ODMORE?
+KAKO ]E DJECA
PREPOZNAVATI
KORUPCIJU AKO JE
NASTAVNICI NE VIDE?
+ZA[TO BI ISTINA BILA
VRIJEDNOST U RAZREDU
AKO NIJE U ZBORNICI?
+KAKO ZAMISLITI BOLJU
BUDU]NOST AKO JE CILJ
^ASOVA BOLJA PRO[LOST?
+ZA[TO BI KLUPE PJEVALE, AKO KATEDRA
MUMLJA?
+KAKO ]E DJECI OMILITI KNJIGU ONAJ KOME
JE NOVINA LEKTIRA?
+ZA[TO BI MLADI GOVORILI HRABRO AKO
STARI ]UTUJU MUDRO?
+KAKO DA DJECI BUDE ZANIMLJIV PEDAGOG
KOJI JE SAM SEBI DOSADAN?
+MOGU LI LJUBITI SLOBODU GENERACIJE
ZADOJENE STRAHOM?
Izre`i i zalijepi na vrata zbornice
32
33
O[
TRENJE
PA PE
RJA
34 O ALIJA, ROSNO CVIJE]E, NA[ TE RAZRED ZABORAVIT NE]E+36 SAVR[ENIM PROMA[IVANJEM ODGOVORITI NA ZADATU TEMU+38 [TA ^ITAJU \ACI U SRBIJI+
40 FOTO-STRIP: Z KAO ZAJEBAN+42 UVIJEK DOMOVINA, NIKAD DR@AVA+44 BITI DRUK^IJI, TO JE OVDJE
STRA[NO+45 DAJMO IM [ANSU!+46 SPECIJALNA
[KOLA “\OR\E MATO[EVI]” PRIJEDOR
34
O{trenje paperja
Literarni padovi
O ALIJA,
ROSNO CVIJEÆE,
NAŠ TE RAZRED
ZABORAVIT
NEÆE
Nenad Velièkoviæ
Namir Ibrahimovi}
\aci nisu limun, ali se mogu cijediti
Nedavno je Izdava~ka ku}a “Connectum” iz Sarajeva objavila knjigu najboljih u~eni~kih radova s naslovom: “Alija Izetbegovi} – prvi predsjednik Bosne
i Hercegovine – Izbor dje~ijih literarnih radova”.
Predsjednik `irija za odabir radova bio je akademik
Tvrtko Kulenovi}, a ~lanovi: Ned`ad Ibri{imovi},
D`emaludin Lati}, Zilhad Klju~anin i Ajet Arifi.
Biseri o Aliji
Nakon {to je “zbog velikog interesovanja” rok za
prijem radova pomjeren za par mjeseci, `iri je u
knjigu najboljih radova uvrstio i u~eni~ke tekstove iz kojih prenosimo sljede}e citate:
“Bosna nije pobije|ena. Bosanci nisu pobije|eni.
Nisu pobije|eni ni oni koji vi{e nisu tu da znaju.
Ali ne kaju se. Ne kaje se ni ^ovjek. Jer, borio se za
Bosnu. Prkosnu i ponosnu. Sada kro~imo nezavisne zemlje. I on je koju godinu. Ali vrijeme je ljubomorno. Alija Izetbegovi} je `rtva ljubomore
(II razred, srednje {kole, str. 73).”
“Bez tebe, Alija, zavjesa tame bi pala, samo uspomenu gorku ostavila i epizodu na{ih pogibija navika bi krvava prisvojila” (Srednja {kola, 63).
“Spu{taju ga u mezar...
@elim da mi njegov ispra}aj ostane u lijepom sje}anju!
Mislilac modernog doba...
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Internet
Simboli{e borbu BiH za njenu opstojnost”
(IV, srednja {kola, 61).
“Pri~ala je u~iteljica o va`nim ljudima. U~ila me o
Kulinu banu, o Tvrtku i Stjepanu. Pri~ala mi je i o
prvom predsjedniku samostalne i nezavisne Bosne i Hercegovine. Znam da je bio plemenit i dobar, borac za ljudska prava. Kao {to mi djeca imamo svoja prava, i on se borio za slobodu, pravdu i
ravnopravnost. Hrabro i donosio te{ke odluke za
dobrobit na{e zemlje kada je najte`e bilo borio se
jednakom snagom za svaki njen }o{ak. Ka`u da je
volio sve ljude. Volio je sve narode u njoj”
(IV, osnovna {kola, 46).
“Entuzijast nisi bio, ali si
Golubove snje`ne sjenovite zavolio
Ostavio si nebo plavo nad bijednima, a nadu
Velikansku sa sobom u
Istinsku sre}u odnio i na
]upriji bola zakopao” (II, srednja {kola, 76).
“I to jutro ulazi u~iteljica, nosi uramljenu sliku i pita: ’Djeco, da li znate ko je ovaj gospodin na slici?’
Ja ustajem iz zadnje klupe da malo bolje pogledam, i vidim, znam ko je, i kao iz topa ka`em: ’Bosanski Tito, u~iteljice.’ I svi su mi se smijali. I to ba{
smijali. I tako je cijeli dan u~iteljica pri~ala o nekom Aliji Izetbegovi}u koji je prvi predsjednik
BiH. Tada sam prvi put saznala da imamo predsjednika. Ustvari imali smo. Umro je”
(II, srednja {kola, 17).
O{trenje paperja
“Cvilila su prolje}a, cvilio je mjesec juni i uprljano
ljeto. Cvilile su `eljne patni~ke o~i, blijede usne {to
su {apatom molile da njihove kosti ne zgazi blatnjava ~izma. A on, on je i{ao naprijed siguran u
pobjedu jer je uspio da sva srca pretvori u jedno
veliko koje je kucalo samo za slobodu. U zoru, na
vrhu koplja, zaviori se zastava bojama pobjede.
Di`e se magla i Bosna zaslu`eno posta dostojanstvena zemlja”
(VII, osnovna {kola, 26).
“’A Alija ti je’, ka`e babo, ’ovdje, me|u na{im {ehidima isti onakav kakav je i za `ivota bio: skroman a ponosan, i velik a opet nekako jednak. Kada je sa svjetskim vo|ama govorio, nisi mogao
vjerovati da je on, Alija, isti onaj koji je s narodom
o zdravlju, o vremenu, o usjevima pri~ao’“
(VII, osnovna {kola, 28).
“Vatra je pucketala, ali je babo i dalje drhtao dok je
pri~ao o d`enazi. Nismo znali da li drhti zato {to je
promrzao od ki{e u Sarajevu ili od tuge za rahmetli Alijom”
(I, srednja {kola, 109).
“Humanista i pacifist koji je tra`io od Sarajlija, koji su protiv rata, da ugase svjetla u svojim stanovima, biva primoran da organizuje svoj narod u borbu protiv biolo{kog istrebljenja, a svoju zemlju
protiv brisanja s politi~ke karte Evrope i svijeta”
(I, srednja {kola, 110).
“Pozdravljamo tebe, predsjedni~e na{
[ta ti nama zna~i{, to vrlo dobro zna{.
Branio si Bosnu i za to ti hvala
S Tobom je velika na{a zemlja mala.
Negdje daleko vje~ni sanak sniva{
A u srcima na{im uvijek mjesto ima{!”
(Srednja {kola, 118).
“I nije njegovo savr{enstvo odraz na{e nemo}i.
Nije njegov nenadma{ni um odraz pomu}enosti
na{eg razuma. On nije savr{en, ali je u svemu bio
najbolji. Alija inspirira. Njegova inspirativnost
srcu daje smirenost”
(I, srednja {kola, 119).
“Mome mladom sje}anju izmi~e vrijeme koje je Alija Izetbegovi} proveo na ~elu na{e domovine. Me|utim, znam zasigurno da je bio veliki humanista i
borac. Pomagao je izbjeglicama kad je njemu bilo
te{ko i {titio ih tokom Drugog svjetskog rata”
(VII, osnovna {kola, 123).
35
“Alija je bio radnik srednjeg stale`a koji se ~itav `ivot borio za svoja politi~ka ubje|enja i zbog kojih
je ~ak bio u zatvoru”
(V, osnovna {kola, 129).
“Alija Izetbegovi} ~inio je pogre{ke, ali je uvijek
imao dobru namjeru, ~ak i kad je pogrije{io, on je
mislio da ~ini dobro, on je `elio pomo}i svojoj domovini i svom narodu. On je bio tu kad je trebalo
da bude, za razliku od mnogih koji su pobjegli.
On je bio taj koji je plakao na mezarju {ehida. On
je bio taj koji je hrabrio vojnike. On je bio taj koji
je tje{io uplakane majke”
(III, srednja {kola, 130).
“Ne}emo i ne smijemo ga zaboraviti,
Jer je on za nas odlu~io u crnoj zemlji boraviti”
(VIII, osnovna {kola, 31).
“Sve, sve {to sada mo`emo je prisegu dati,
da tvoj put (predsjedni~e) ne}emo
napu{tati!”
(II, srednja {kola, 140).
“Bio si kao svjetlost koja nas je vodila kroz dugi
mra~ni tunel. Istina, ostavio si nas na pola puta”
(I, srednja {kola, 39).
Ne bi sjala ovako jako...
^ini se da je tvrdnja iz posljednjeg citata ta~na.
[kolstvo je u potpunom mraku. Nadle`ne obrazovne institucije tra`e od u~enika da pi{u radove o
temi “Alija Izetbegovi} – prvi predsjednik BiH”,
nastavnici i roditelji podr`avaju i poma`u u~enicima, akademici i knji`evnici objavljene radove vrednuju i nagra|uju – svi u~estvuju u kreiranju mitologije vezane za jednog politi~ara. Demokratsko
dru{tvo to sebi ne smije dopustiti.
U~enik koji je objavio rad u knjizi mo`e imati najvi{e 18 godina. Kad je preminuo Izetbegovi}, najstariji autor iz ove zbirke imao je 11 godina, bio
u~enik IV razreda. Kako o~ekivati od njega i mla|ih u~enika da govore o politi~aru kojeg se ni ne
sje}aju? Tako na vi{e od 150 strana ~itamo `alopojke zbog smrti “predsjednika”, ki{a i tama vire iz
svake re~enice, pri~e o~eva, dedo i nena su pouzdani izvori za karakterizaciju i opis lika.
U~enicima se daje neistinit podatak da je Izetbegovi} bio predsjednik BiH; a bio je predsjednik Predsjedni{tva. U~enici ga vide kao oca nacije, oca
dr`ave, pobjednika u ratu, mudrog ~ovjeka, bri`nog politi~ara, hrabrog borca, vrijednog radnika...
Zar ne{to sli~no nismo govorili i o Titu? 
36
O{trenje paperja
[kolski sistem i patriotski
literarni konkursi
SAVR[ENIM
PROMA[IVAWEM
ODGOVORITI NA
ZADATU TEMU
Mirnes Sokolovi}
Pitawe je da li je ratna stvarnost
stvarno obiqe`ena slobodom ~ijim
stazama u~enik danas kora~a. Da li
se rat mo`e proizvesti? Da li je ta
sloboda stvarno pripadala hrabrim
vitezovima (kako nam govori
nezgrapna dvogenitivna sintagma:
stazama slobode hrabrih vitezova)?
Nakon {to su uspje{no odgovorili na temu
“Alija Izetbegovi} – prvi predsjednik Bosne i
Hercegovine” ({to je krunisano objavqivawem
zbornika najboqih radova u izdawu Connectuma), pred u~enike sarajevskih osnovnih i sredwih {kola stigao je novi Javni konkurs za
izbor najboqih literarnih radova na temu: “Kora~amo stazama slobode hrabrih vitezova na{e
domovine”. Konkurs je raspisalo Udru`ewe “1.
Slavna – 111. Vite{ka brigada” Sarajevo, i u~enicima je ve} ponu|en na razmi{qawe u Prvoj
osnovnoj {koli na Ilixi i Drugoj gimnaziji, Sarajevo. [ta bi u~enik trebao napisati na zadatu
temu, kakve mu vrijednosti pomenuti konkurs
predla`e i kojim spoznajnim putem ga vodi?
La`irajmo stvarnost
Naravno, u pitawu je patriotska perspektiva
koja u~eniku stavqa u zadatak iskazivawe kolektivnih emocija; staze kojima svakodnevno kora~a su staze slobode, ali to je sloboda hrabrih
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
vitezova, koji pripadaju na{oj domovini. Mi
svakodnevno kora~amo stazama na{osti – na{
je identitet potvr|en. Sve u~eni~ko se tako
presudno ve`e za hrabrost i domovinu koja ga
odre|uje. To sve obavezuje stavqaju}i patriotski osje}aj odanosti i bole}ivosti u zadatak.
Zadavawem patriotizma u {kolskom sistemu se
promi~u la`ne vrijednosti kao uzorne i neprijeporne: talentirani u~enik se usmjerava kolektivnoj emociji i la`irawu stvarnosti. Jer,
pitawe je da li je ratna stvarnost stvarno obiqe`ena slobodom ~ijim stazama u~enik danas
kora~a. Da li se rat mo`e proizvesti? Da li je
ta sloboda stvarno pripadala hrabrim vitezovima (kako nam govori nezgrapna dvogenitivna
sintagma: stazama slobode hrabrih vitezova)?
Da li su i oni mogli u`ivati u wenim blagodatima? Ako nisu, ako im je sloboda ostala nedohvatqiva u ratu, ako je nisu do`ivjeli – za{to
ih neta~no i gotovo ironi~no vezati za slobodu ~ijim stazama u~enik kora~a? Tema zapravo
cijelo vrijeme govori da ta sloboda pripada
wima, vitezovima, borcima – nije li to, dakle,
porugno neta~no, ako imamo u vidu da im je sloboda ostala nedosti`na?
Proizvodwa budu}ih vojnika
Nije li zapravo bli`e istini zapa`awe o ratu
kao globalnoj manipulaciji malim qudima, koji su svakodnevno prisiqeni krvavo se vaqati
O{trenje paperja
37
u blatu, u ime politi~kih elita? Nije li ta
hrabrost vezana za pojedina~ni qudski ~in
protivqewa i borbe protiv konkretne ubila~ke politi~ke ideje u ime univerzalnog pojma
slobode, koja ne pripada domovini nego ~ovjeku. Koncept domovine nikada ne mo`e proizvesti slobodu – budu}i da stalno – kroz istoriju – svaki kolektivizam ustvari izaziva rat.
Patriotski koncept u {kolskom sistemu surovo falsificira i poni{tava ratno iskustvo
zagovaraju}i ideje koje su rat izazvale. Pre{utkivawem literature o patwi i borbi ~ovjeka u ime o~uvawa `ivota pred konkretnim politi~kim zlom, potcjewuje se iskustvo stvarnih qudi i ~asnih svjedoka koji su o posqedwem
krvavom ratnom iskustvu ispisali vrijedne i
potresno uvjerqive stranice. Teme koncipirane patriotski usmjeravaju u~enike u poimawu
rata kao smislenog i svetog doga|aja koji vode
vitezovi u ime domovine; ve`u}i ih za na{ost,
one im razvijaju osje}aj odanosti kolektivu.
Time se direktno omalova`ava krvavo iskustvo pojedinca koji se nije borio u ime imaginarnog koncepta domovine, nego porad konkretnih qudskih vrijednosti.
Da li bi se moglo dogoditi da pojedina~ni talentirani u~enik koji nadrasta aktualni
{kolski sistem ironi~no odgovori na temu,
prenagla{avawem patriotskih elemenata i
krvavih posqedica? Ukazivawem procjepa iz-
me|u slobode i vitezova? Jama~no, bilo bi to
savr{eno proma{ivawe teme koje bi sistem
dostojno sankcionisao. 
Prona|ite temu za literarni konkurs!
Ne 2 u 1! Ne 3 u 1!! 78000 u 1!!!
Kora~amo
stazama
slobode
hrabrih
vitezova
na{e
domovine
Pjevamo
tragovima
pobjede
~asnih
junaka
lijepe
zemlje
Stupamo
stopama
slave
ponosnih
heroja
mile
nacije
Juri{amo
putevima
trijumfa
plemenitih
velikana
najdra`e
Bosne i
Hercegovine
Idemo
vizijama
odbrane
veli~anstvenih
sinova
jedine
mjesne
zajednice
Kombinacijom bilo koje rije~i iz svake od sedam kolona mogu}e je dobiti temu za literarni konkurs.
Samo u [kolegijumu! Lako! Jednostavno! Besplatno! S tabelom u bolju pro{lost! 78000 u 1!!!
38
O{trenje paperja
Istra`ivanja
[TA ^ITAJU \ACI
U SRBIJI
Ru`ica Marjanovi}
Po~etkom oktobra ove {kolske godine
saradnici Grupe 484 iz Beograda
uradili su istra`ivanje ~iji je cilj bio da
se stekne uvid u ~itala~ke navike
srednjo{kolaca u Srbiji. Anketirano je
587 u~enika tre}ih razreda gimnazije
dru{tvenog smera iz Novog Pazara,
Vranja, Dimitrovgrada, Bosilegrada,
U`ica, Ba~kog Petrovca, Beograda,
Kikinde, Kragujevca i Po`ege.
U istra`ivanje nisu bile uklju~ene
filolo{ke gimnazije.
Istra`ivanje je bilo usmereno prvenstveno na
odnos prema knjigama izvan {kolske lektire,
odnosno da li srednjo{kolci ~itaju knjige koje nisu
deo nastavnog programa i ako ~itaju, kako do njih
dolaze. Pokazalo se da oko 80% izjavljuje da je tokom prethodne godine pro~italo bar jednu knjigu
izvan lektire. U U`icu 98% gimnazijalaca ~ita knjige, u Beogradu 90%, a najmanji procenat aktivnih
~italaca je u Bosilegradu (25%).
Belosvetska proza
Pribli`no 43 odsto u~enika je izjavilo da ~ita savremenu svetsku prozu, ali se uvidom u naslove knjiga koje su pro~itali tokom prethodne godine jasno
vidi da je re~ o trivijalnoj knji`evnosti, knjigama
po kojima su snimljeni filmovi i koje su medijski
promovisane. Uo~ava se da je generacijsko intereš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Internet
sovanje relativno ujedna~eno i da su neki autori
popularniji na nivou konkretne {kole. U beogradskim gimnazijama se jo{ uvek najvi{e ~itaju knjige
Haleda Hoseinija (“Hiljadu ~udesnih sunaca” i
“Lovac na zmajeve”), a u ve}ini drugih {kola na
prvom mestu je Paolo Koeljo.
Kompetentna preporuka
Ako 80% srednjo{kolaca ~ita knjige i ako njihov
izbor nije ba{ najsre}niji, onda je va`no pitanje kako srednjo{kolci dolaze do knjiga. Ko ih preporu~uje i kako se obave{tavaju o knjigama koje su zanimljive za ~itanje. 43% u~enika izjavljuje da knjige bira na osnovu preporuke prijatelja, 17,8% anketiranih knjigu uzima iz biblioteke metodom slu~ajnog izbora, 16% za knjigu sazna putem medija,
a tek svaki deseti gimnazijalac se oslanja na preporuku nastavnika. Ovi rezultati mogu poslu`iti
kao povod da se preduzmu aktivnosti kojima bi
kvalitetne knjige stigle do srednjo{kolaca. Vr{nja~ka preporuka se svakako mo`e koristiti da bismo
dobre knjige pribli`ili u~enicima. Zabrinjavaju}a
je ~injenica da je nastavnik tek na ~etvrtom mestu
kao osoba koja preporu~uje knjigu i nije ute{no
{to su bibliotekari tek na desetom mestu.
Krle`a i Celzijus
Istra`ivanje je pokazalo da srednjo{kolcima uglavnom nije va`no odakle je autor knjige koju ~itaju. Me|utim, 98 odsto u~enika ne ~ita savremene
O{trenje paperja
pisce iz regiona, a preostalih dva odsto navodi
imena autora koji ili nisu savremenici ili se ne mogu smatrati knji`evnicima. Poznavanje savremene
knji`evnosti iz BiH, Hrvatske i Crne Gore je vi{e
nego indikativno. U Beogradu samo jedan u~enik
navodi ime savremenog pisca iz BiH – za njega je
to Ivo Andri}. Jedan u~enik iz Kikinde navodi
Branka ]opi}a, a za dvoje gimnazijalaca iz Po`ege
savremeni pisci iz BiH su Momo Kapor i Me{a Selimovi}. U Novom Pazaru deset u~enika navodi
Abdulaha Sidrana, a po jedan Maka Dizdara i
Hamzu Humu. Samo u~enici U`i~ke gimnazije
pokazuju bolje poznavanje savremenih autora iz
BiH zato {to se u U`i~koj gimnaziji tokom poslednjih pet godina organizuju aprilski knji`evni susreti “Na pola puta”, tako da u~enici imaju priliku
da upoznaju savremene autore iz BiH, Srbije i
Hrvatske.
Sli~na situacija je i sa savremenim hrvatskim autorima. U`i~ki gimnazijalci znaju za Borisa De`ulovi}a (33%), Dubravku Ugre{i} (22%), Predraga Luci}a (13%) i Karmen Lon~arek (9%). U beogradskim gimnazijama kao savremene hrvatske autore
dva u~enika navode Tina Ujevi}a i Miroslava Krle`u, za tri kragujeva~ka u~enika to je Nives Celzijus, kao i za dva ispitanika iz Novog Pazara. U
ovom gradu jedan u~enik navodi ime Vedrane
Rudan, a njegov vr{njak iz Kikinde Marina Dr`i}a. U pet gradova se ne navodi nijedan crnogorski
savremeni autor, a u Novom Pazaru, Kikindi, Po`egi i Bosilegradu pet u~enika Njego{a smatra savremenikom iz Crne Gore.
Ni poznavanje srpske savremene knji`evne scene
nije reprezentativno. Ve}ina anketiranih je kao sa-
39
Foto: Kupindo
vremene pisce iz Srbije uglavnom navela novinare ili novinarke koji su poslednjih godina objavljivali knjige diskutabilnog knji`evnog kvaliteta i
koje se naj~e{}e prodaju na trafikama. Prednja~e
autorke o ~ijim se knjigama mo`e ~itati u popularnim magazinima (Isidora Bjelica i TV novinarke)
ili po ~ijim su knjigama snimljene populisti~ke serije (Mir Jam). Marko Vidojkovi} je jo{ ponegde
pri vrhu liste. Izuzetak je U`i~ka gimnazija gde
skoro 40% ispitanih u~enika navodi Grozdanu
Oluji} i Svetlanu Velmar Jankovi}. 
CITAT>Moderno, industrijalizirano, obvezno {kolovanje
trebalo je biti neka vrsta kirur{ke intervencije u perspektivu
jedinstva ovih podre|enih klasa. Podijelite djecu po
predmetima, po dobnim razredima, stalnim rangiranjem
prema rezultatima testova i pomo}u mnogih drugih suptilnih
metoda, pa ne}e biti vjerojatno da }e se masa neznalica
podijeljena u djetinjstvu ikad reintegrirati u opasnu cjelinu.
(John Taylor Gatto)
40
Z. KAO ZA JE BA
Z. je jedan od nekoliko hiljada diplomanata
kojima marketing Univerziteta, kao brojlerima, ispunjava svake godine Zetru prilago|avaju}i akademske standarde estradnim. Z. jedva pamti Dan mladosti, ali ga
uznemirava sli~nost {tafete i diplome, u
sletnom ambijentu. Ozra~je kolektivnog
zadovoljstva i ponosa stoga ne pripisuje
vlastitom uspjehu, podozrijeva da ovdje
me|u sportskim tribinama populizam gospodari naukom i obrazovanjem.
Z. je magistar knji`evnosti. Diplomirao je,
o`enio se, postao otac. Prvi privremeni
posao, u osnovnoj {koli, napu{ta nakon
nekoliko mjeseci. Nije izdr`ao podsmijeh
starijih kolega, kad je po~eo postavljati pitanja o smislu nastavni~kog posla. U`asnulo ga je podjednako neznanje zate~eno
u razredu, nezainteresovanost u~enika za
~itanje, drsko pona{anje i agresivnost za
koje ga studij nije pripremio. Odbija prihvatiti nagodbu sa vlastitom savje{}u i
praviti se da je sve uredu. Pou~avati u
{koli nije isto {to praviti kobasice, ka`e
sam sebi i prosvjetnoj karijeri, i vra}a se
me|u nezaposlene.
Nenad Velièkoviæ
Foto: Enes Kurtovi}
AN
41
Studij jezika i knji`evnosti, nastavni~ki
smjer, dao mu je znanja i sposobnosti ne
samo za rad u prosvjeti nego i u novinarstvu. Po~inje volontirati u novinskoj redakciji. Obrazovan i marljiv, ubrzo dobija ponudu za stalni posao. Lomi se nekoliko
dana. Na jednoj strani vage je porodica, i
sin kome su nikli prvi zubi}i, na drugoj otkri}e da postoje teme o kojima se ne pi{e,
a da su javne li~nosti podijeljene na one
koje treba pljuvati i na one koje se mora
hvaliti. Dijete ipak mora jesti kobasice, ka`e sam sebi i svojoj savjesti, i prihvata posao. Bolje je raditi u politi~koj, nego jesti u
narodnoj kuhinji.
Z. nije izuzetak, nego pravilo. Fakultet ga
isporu~uje na tr`i{te rada nepripremljenog.
Nastavni~ki studij optere}en je nepotrebnim
sadr`ajima. Pedagogija, metodika, psihologija bave se uglavnom teorijom, ostaju}i daleko od prakse. Budu}i nastavnici knji`evnosti
tro{e godine na ~itanje knjiga, poetika i kritika, dok njihovi budu}i |aci odrastaju pred
internetom i televizijom. Budu}i profesori i
novinari, koji ~itaju bosan~icu lak{e nego }irilicu, u indeksima imaju upisane ocjene iz
istorije literarnog jezika, austrougarske periodike i knji`evnosti NOB-a, ali ne pro~itaju
Ilijadu i Odiseju, ne bave se sadr`ajima aktuelnih ud`benika i nemaju Etiku ~ak ni me|u
izbornim predmetima. Ona }e, akobogda, biti svedena na kolektivni ugovor. 
42
O{trenje paperja
Pojezijawe
Nadnaslov
UVIJEK
NASLOV
DOMOVINA,
NIKAD
DR@AVA
Dijala Hasanbegovi}-Puri}
Ministarstvo poklonilo {kolama
zbirku poezije. Autorica se u
pogovoru zahvaquje ministru
Haxihafizbegovi}u
Zbirka poezije ”Potra`i me”, devetnaestogodi{we u~enice @eqezni~kog {kolskog centra
nije lektira. Pitawe je ~ime je zaslu`ila poseban tretman. Za{to je u osnovne {kole stigla prije obavezne lektire za VII razred.
Osim {to je ovu kwigu Ministarstvo otkupilo
i podijelilo {kolama kao poklon, {to samo po
sebi funkcionira kao preporuka, o kwizi i
autorici ne znamo ni{ta, osim da wena poezija
obiluje jeftinim patriotizmom i spomenarskom qubavnom lirikom. Ni{ta neobi~no za
jednu tinejxerku, ali dosta neobi~no za Ministarstvo, koje, sude}i po kriterijima, izgleda
jo{ nije pre`ivjelo adolescenciju.
Uzvi~nici i velika slova
Jer, bilo bi zanimqivo saznati koji su to kriteriji kojima se Ministarstvo rukovodilo odabiru}i ba{ ovu kwigu kao poklon {kolama –
pored sve obavezne lektire koja nedostaje, i na
kraju, pored svih drugih pisaca koji bi mogli
na}i svoje mjesto na policama {kolskih biblioteka. Jer, kwi`evnost nije samo lektira. No,
pored muka o tome {ta spada, a {ta ne spada, i
{ta bi trebalo spadati u {kolsku lektiru kako bi se zadovoqili kriteriji koji su najmawe
š k o l e g i j u m prvo polugodište
kwi`evni, ni muka zbog “poklowene” literature nije za potcjewivawe.
Osim obiqa patriotskih op}ih mjesta, ne vidimo ba{ ni{ta {to ova kwiga mo`e poru~iti
osnovno{kolcima: puna je pravopisnih gre{aka, fakti~kih gre{aka, a autorica je u svojoj
zahvali pogre{no napisala ime vlastite recenzentice (Nura Bazduq Hubijar). U~enici
mogu nau~iti i da je sasvim prihvatqiva prekomjerna upotreba tri uzastopna uzvi~nika i nasumi~no nagla{avawe rije~i velikim slovima.
I autorica i cijela wena generacija imaju pred
sobom dovoqno vremena da nau~e pravopisna i
`ivotna pravila. No, strah da }e im centri mo}i i odgovorni qudi iz oblasti obrazovawa
{to je vi{e mogu}e ote`ati taj proces potpuno
je opravdan.
Tako je, izgleda, sasvim dovoqan kriterij za
poklawawe kwige {kolama zbirka ~ija prva
pjesma ka`e: “Zakunimo se, da }emo uni{titi
onoga ko u Bosnu i Hercegovinu takne!”
Merak Bosanke 1
Svakako je i hvale vrijedan savjet, iz razgovora
Bosanke 1 i Bosanke 2, od kojih je jedna u dijaspori: “Pri~aj svima o Bosni i Hercegovini,
sve, sve {to zna{! O prirodnim qepotama, o
herojstvu i dobroti wenih qudi, o pjesmama punim sevdaha, {to se ori u svakom sokaku i mije{a s miruhom behara, o ak{amlucima i meraku!”, na {to se pogled Bosanke 2 koji je bio zamu}en (kako Bosanka 1 primje}uje preko telefona), odmah razbistrio.
Ne bismo se, shodno tome, trebali ~uditi {to
generacije koje se devedesetih i ne sje}aju, na
literarnim konkursima dobivaju nagrade za
najboqe radove o prvom predsjedniku. Kojeg se
ne sje}aju. [to }e voqeti i po{tovati zemqu
koju ih se i ne poziva upoznati, promijeniti,
u~initi boqom.
Ne trebamo se ~uditi kada u~enici odrastu misle}i kako je qubav prema domovini bezuvjetna
(uvijek domovina, nikad dr`ava). Kada generacije odrastu, shva}aju}i domovinu kao ne{to
{to raste u prirodi, poput drveta ili cvijeta,
a ne kao dr`avu koja je upravo onoliko dostojna
po{tovawa koliko je takvom u~ine weni gra|ani. I pisci. I ministri. Ne qubavqu, koliko
kritikom – onom konstruktivnom. Ili, kako bi
rekla autorica zbirke: “Eh, {to bi ovo bilo
ekstra, samo da je istina!!!” 
Anketa u u~ionici
[TA JE TO
TRADICIJA?
Na pitanje su odgovorili u~enici
~etvrtog razreda osnovne škole.
Rije~ "tradicija" uzeta je iz ud`benika
koji djeca koriste u nastavi.
44
O{trenje paperja
Djeca s posebnim potrebama
BITI DRUK^IJI,
TO JE OVDJE
STRA[NO
daju}em domu borave djeca s ~estim epilepti~kim
napadima. Ostale medicinske stru~njake, {kola
pla}a od donacija i vlastitih sredstava, i oni su tu
uposleni honorarno.
Milutinovi} ka`e da je ona u kontaktu sa svim svojim nekada{njim |acima. Svi su nezaposleni. “Kada roditelj vidi koliko mu je dijete napredovalo,
naravno da se raduje. Ali ipak, najsretniji bi bili da
su taj uspjeh djeca ostvarila u redovnoj, a ne specijalnoj {koli. Tako nekako misle i poslodavci, imaju predrasude”, ka`e Milutinovi}.
“[ta }e re}i kom{ije?”
Dijala Hasanbegovi}-Puri}
Mjedenica, ustanova s posebnim
potrebama
Osnovni segmenti rada zavoda Mjedenica su: vrti}, odjel za pregled i posmatranje, {kola, dom,
produ`eni boravak, te radionice za osobe s umjerenom i te`om mentalnom retardacijom. S ovom
djecom i njihovim roditeljima/starateljima rade
stru~njaci, nastavnici i profesori defektolozi, logopedi i medicinski radnici.
Posao koji tra`i potpunu posve}enost
Direktor zavoda, Mirsad Asimovi}, re}i }e vam da
ve}ina nastavnika nije planirala baviti se ovim u
svojoj radnoj karijeri, ali da danas ne mogu zamisliti druk~ije. To potvr|uje Grozda Milutinovi}, nastavnik defektolog: “Na kraju svog radnog vijeka,
stalno ponavljam kako je ovo ne{to doista specifi~no, i zahtijeva vas cijelog, jedno {iroko obrazovanje, koje se stalno nadopunjuje, i ogromnu ljubav. Kad zavolite tu djecu, vi{e se ne mo`ete tome
oduprijeti. Kod ku}e ih sanjate, razmi{ljate o svakom tom djetetu, o tome {ta ste za njega uradili i
da li ste mogli ne{to drugo. Naravno, nisu svi
takvi, ali takvi ljudi imaju rezultate sa djecom.”
Za nastavu, u Mjedenici se pravi jedan op}eniti
plan i program, a zatim se pravi poseban plan
rada za svako dijete ponaosob. Potrebe ove djece
su ogromne, i sa svakim treba posebno raditi:
fizioterapiju, logopedske vje`be i sl., a Ministarstvo obrazovanja pokriva samo odgojno-obrazovni rad. Jedna medicinska sestra mora biti de`urna
dvadeset i ~etiri sata, jer {kolu poha|aju i u pripaš k o l e g i j u m prvo polugodište
“Biti druk~iji, to je nama ne{to stra{no”, ka`e Grozda Milutinovi}. Vanjski je svijet, onaj koji moraju
upoznati da bi bili samostalni, da bi uop}e upoznali i razvili sebe, ~ini se, jo{ uvijek za njih prili~no
zatvoren.
O ru`nim rije~ima i ~udnim pogledima, ova djeca
nikada i nikome ne pri~aju, jer se tu radi o ne~emu
za njih vrlo intimnom. Majda Spahi}, nastavnica
matematike iz sarajevske osnovne {kole “Avdo
Smailovi}”, uvjerena je da djeca s posebnim potrebama samo u “specijalnim” {kolama mogu dobiti
pa`nju i obrazovanje koje im je potrebno:
“Ja nisam obu~avana da radim s tom djecom. Oni
imaju raznih problema, nekad reagiraju i agresivno. U jednom razredu ima trideset u~enika, a dijete s posebnim potrebama iziskuje puno pa`nje.
Za vrijeme nastave, morate svakom djetetu u
svom razredu posvetiti pa`nju, ne mogu samo
njemu. Problem u razvoju se mo`e otkriti i na testovima prilikom upisa u {kolu. Ali, imali smo slu~ajeve kada roditelj nije htio odvesti dijete u specijalnu ustanovu na pregled. Ako ni{ta, da znamo
koje gradivo mu mo`emo ponuditi, od kojeg stepena da krenemo. Mnogi roditelji se pla{e: {ta }e
kom{ije re}i? Zbog inkluzije u nastavi, mi smo du`ni tu djecu zadr`ati ako ih roditelji ne pristanu
poslati negdje drugo.”
Redovne ili specijalne {kole?
Nastavu u zavodu Mjedenica poha|a oko 130 djece, od prvog do osmog razreda, iz cijele BiH, {to ni
pribli`no ne mo`e biti realna cifra o broju djece s
posebnim potrebama u dr`avi. Prave statistike o
njihovom broju, nema niko. No, kako su nam naglasili u zavodu Mjedenica, statistike o tome kako
dijete zove svoj jezik i koje je nacionalne pripadnosti, svakako postoje. Vi{e saradnje je ono {to `ele i nastavnici u specijalnim i u obi~nim {kolama:
izme|u ministarstava i {kola, me|u nastavnicima
i socijalnim radnicima me|usobno, kao i me|u
roditeljima, koji bi na prvom mjestu morali odabrati ono {to je najbolje za njihovo dijete. 
O{trenje paperja
45
Djeca s posebnim potrebama
DAJMO IM
[ANSU!
Dijala Hasanbegovi}-Puri}
Iako ~esto u mnogim stvarima
sposobnija od svojih vr{njaka, djeca s
posebnim potrebama nailaze na
prepreke nametnute od dru{tva kad
trebaju da se u njega uklju~e
Brat i sestra [eljmo, Samir i [erifa, do{li su u Zavod za specijalno obrazovanje djece Mjedenica
tek u petom razredu. Isprva, nisu znali ni ~itati ni
pisati. Oboje imaju bla`i oblik mentalne retardacije i imali su te{ke probleme s govorom.
Njihovi nastavnici u Mjedenici, a i oni sami, tvrde
kako im je dolazak tu promijenio `ivot.
Danas je Samir (14) osmi, a [erifa (15) sedmi razred. Ve} imaju svoje snove, planove i radosti. Samir je aktivan i otvoren, voli ~itati i pisati, a zanimaju ga i auti. Slikati ne voli, iako mu to odli~no
ide – mo`da se pravi va`an. [erifa je umjetni~ki
tip. Satima mo`e slikati, tkati i plesti. U {koli ne}ete na}i mnogo njenih slikarskih radova, jer su svi
na konkursima i izlo`bama.
“U obi~noj {koli nam nije ba{ valjalo”, ka`e Samir,
“tamo nam nije imao ko pomo}i. Zbog toga nismo
mogli sve savladati. Ovdje nas je doveo babo preko socijalnog. Ovdje nam je odmah bilo OK, prihvatili su nas odmah.” Pitali smo ih da li su imali
prijatelja u svojoj staroj {koli. “Ma ne, tamo nam
nije nikako bilo dobro”, odgovaraju istovremeno.
Na pitanje {ta bi htjeli biti kad porastu, ka`u. “Ja
razmi{ljam da idem za automehani~ara”, ka`e Sa-
Ovako Samir vidi svoj dom
mir kojem, osim slikanja, dobro idu i matematika i
jezik. “Ma, ja bih voljela da budem doktorica. Za
djecu”, ka`e [erifa.
Oboje vole slikati. “Ja volim slikati ku}e, drve}e, u
bojama”, ka`e [erifa. “Meni uglavnom ide na `ivce crtanje. Ja volim bosanski jezik, pisati i ~itati”,
ne propu{ta napomenuti Samir.
Osim roditelja, [erifa i Samir imaju jo{ brata i sestru. Svakog drugog vikenda idu ku}i. [erifa kod
ku}e uzgaja cvije}e. Nema ni{ta protiv toga da se
time nastavi baviti i nakon osnovnog {kolovanja,
no ~ini se da ne odustaje od svog prvog plana, biti doktorica. “Najvi{e volim biti ku}i, pomagati
mami”, ka`e ona. “Pravila sam pitu. Ispala je super.”
“Na televiziji ne volimo gledati dosadne, naporne
emisije, volimo filmove. Slu{amo narodnu muziku”, ka`u.
Upravo su se vratili s tromjese~nog raspusta i
umorni su od puta. Sad ih ~eka u~enje, ali ni tokom
raspusta nisu dangubili. “Ja sam radio”, ka`e Samir.
“Drva sam dovla~io. Gore u Te{nju ima `ena koja
nema nigdje nikog, trebalo joj je pomo}i. Oti{ao
sam i pitao treba li joj, i ona je rekla da treba. Sav
novac sam ostavio bratu i sestri. Da imaju u {koli.”
Da bi kupili ud`benike u kojima vukovi `ive na
granama? A koje odobrava Vije}e za (ogavnu)
ud`beni~ku politiku, sastavljeno od kantonalnih
ministara obrazovanja, koji napla}uju 300 KM po
sastanku. 
46
O{trenje paperja
Rad, rezultati, problemi
SPECIJALNA
[KOLA “\OR\E
MATO[EVI]”
PRIJEDOR
Enes Kurtovi}
Nastava i dnevni boravak za 100
u~enika s posebnim potrebama
odvija se u zgradi ve} odavno zreloj
za ru{enje
Specijalna {kola “\or|e Mato{evi}” iz Prijedora
obrazuje djecu s lak{om i umjerenom retardacijom i s kombinovanim smetnjama u razvoju, a ima
iza sebe 44 godine neprekidnog rada. Danas {kola
izvodi program osnovnog i srednjeg obrazovanja
za 100 u~enika, a u okviru {kole organizovan je i
dnevni boravak za djecu i omladinu koja zavr{e
ovu {kolu. Nastava je organizovana u 10 odjeljenja osnovne {kole i 5 odjeljenja srednje {kole. Srednjo{kolski program obu~ava u~enike za zanimanja bravar/ka, kroja~/ica i kuhar/ica. Imaju radionice s alatima i opremom potrebnom za prakti~an
rad, a lokalne firme doniraju potro{ni materijal.
[kola je opremljena modernom logopedskom opremom i koristi je kako za rad s u~enicima, tako i
za rad s djecom koja imaju govornih problema, a
ne poha|aju ovu {kolu. Pored ovog, nastavom su
obuhva}ena i dva odjeljenja djece s umjerenom
retardacijom i kombinovanim smetnjama u Domu
za mu{ku djecu i omladinu ometenu u razvoju
“^irkin polje” u Prijedoru.
Dobri rezultati u neuslovnom objektu
Kolektiv od 35 uposlenih, od kojih je 22 nastavno
osoblje, predvodi direktor Mustafa Tali}, koji je za
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Fotografije: Enes Kurtovi}
Arijana @eri}, u~enica ove {kole,
osvojila je srebrnu medalju u
tr~anju na 100 m na Evropskoj
specijalnoj olimpijadi odr`anoj
ove godine u Var{avi/
[kolegijum predstavio istorijat i rad ove ustanove.
Prema direktorovim rije~ima, {kola je dobro opremljena tehni~ki i kadrovski, ali i bez njegove napomene, svakom ko u|e u ovu {kolu jasno je da je
sama {kolska zgrada u vrlo lo{em stanju. Radi se o
monta`noj baraci izgra|enoj {ezdesetih godina
pro{log vijeka, kojoj je prosvjetni inspektor ve}
nekoliko puta “prijetio” stavljanjem klju~a u bravu zbog zabrinutosti za sigurnost djece i osoblja.
Pukotine i o{te}enja vidljivi su u svim prostorijama {kole, a posebno u fiskulturnoj dvorani, koja u
krovnoj konstrukciji ima nekoliko ve}ih rupa pre-
O{trenje paperja
krivenih najlonom. A upravo su sportski rezultati
ono ~ime se ova {kola ponosi, jer na ve}ini entitetskih i dr`avnih takmi~enja njihovi u~enici osvojili
su vi{e od 100 medalja i priznanja za postignute
rezultate.
Iako su u zadnje vrijeme neke firme (tekstilna industrija Scontoprom, Tvornica keksa Mira, komunalno preduze}e) zaposlile nekoliko njihovih u~enika, direktor procjenjuje da je u dosada{njem periodu tek 10% u~enika koji su zavr{ili ovu {kolu
dobilo mogu}nost zaposlenja. Pa ipak, smatra da
su znanja i vje{tine ste~eni u ovoj {koli veoma bitni za njihov `ivot. Radionice i prakti~an rad omogu}avaju djeci da, uprkos retardaciji i smetnjama
u razvoju, razviju neke svoje talente i radne sposobnosti.
Nova zgrada jo{ uvijek samo na papiru
Po pitanju uklju~ivanja djece s posebnim potrebama u redovne osnovne {kole, direktor izra`ava
blagu sumnju; s jedne strane podr`ava taj proces,
jer smatra da je bitno omogu}iti djeci socijalizaciju s djecom iz redovnih {kola, a s druge strane do-
47
bro poznaje situaciju u redovnim {kolama i zna da
u njima ne postoji ni tehni~ka ni stru~na osposobljenost za rad s ovom djecom. Zato smatra da
{kola ima svoju budu}nost i da nakon izgradnje
novog objekta treba prerasti u {iru instituciju za
ove namjene.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske,
koje ve}inom finansira rad ove ustanove, izdvojilo
je u bud`etu sredstva u iznosu od milion maraka
za izgradnju novog objekta, ali za zatvaranje finansijske konstrukcije nedostaje jo{ 300.000 KM,
koje je prema po~etnim dogovorima trebala obezbijediti op{tina Prijedor. Me|utim, cijeli proces je
usporen nedostatkom novca u op{tinskom bud`etu, te birokratskim preprekama u pribavljanju razli~itih dozvola, saglasnosti, katastarskih dokumenata i sl. Zato }e jo{ neko vrijeme gradom kru`iti
{ala da one koje ulaze u zgradu ove {kole treba
pozdravljati pozdravom “Sretno!”, jer dotrajala
monta`na konstrukcija ne daje veliki osje}aj sigurnosti. 
azovanju:
Okvirni zakon o obr
eprihva}enih, univer
vanja proizlaze iz op}
azo
obr
evi
cilj
stitih vrijedno“Op}i
vla
te
a,
{tv
dru
okratskog
zalnih vrijednosti dem
a nacionalne, histoanih na specifi~nostim
ionalnih manjina
snih sistema zasnov
nac
i
oda
nar
rske tradicije
rijske, kulturne i vje
rcegovini.”
koje `ive u Bosni i He
i zasnovani na spestiti vrijednosni sistem
[ta su navedeni “vla
ne i vjerske tradicitur
alne, historijske, kul
siscifi~nostima nacion
tema ima? ^iji su to
sis
tih
iko
Kol
i?
eje”? Koji su to sistem
~emu se njihove vrij
Po
?
ost
stit
vla
osi
temi? Na koga se odn
zalnih? ^ije je to
ver
uni
i
nih
a}e
ihv
op}epr
dnosti razlikuju od
stualno) a su`ava
jekt koji pro{iruje (tek
cifi~nosti tradivlastito? Ko je taj sub
spe
e
jan
bro
Na
ja.
azovan
upu}uju na je(sadr`ajno) ciljeve obr
e)
rsk
vje
i
ne
tur
torijske, kul
teme. Zakon,
sis
cije (nacionalne, his
e
osn
edn
vrij
se na etni~ke
i su u praOn
e.
dan odgovor: misli
tem
sis
te
e i ne odre|uje
i glas koji
in
na~
me|utim, ne opisuj
isti
na
tom. Fantomski je
i.
vnom smislu – fan
ost
edn
}i se za vlastite vrij
.
suflira zakonu, zala`u
risati podvu~eni dio
ati tekst zakona, izb
Rje{enje: Reformis
Letargija u zbornici: stru
~nost `rtvovana konform
izmu,
aktivi i nastavni~ka vije}a
svjedoci i sau~esnici, umj
esto
protivnici politi~ke devastac
ije obrazovanja.
Rje{enje: [trajk zbog plan
ova i programa, a ne zbog
regresa i toplog obroka.
ma:
.)
plana i progra
evnosti je (..
Iz nastavnog
jezika i knji`
e hr vatskoga
sposobnosti
av
ja
st
an
na
tic
ha
po
vr
“S
radi
slo`ene popovijesti jezika
radi poimanja
Upoznavanje
zlikovanje te
ra
re Hr vata u
ltu
ko
ku
ti~
ti
an
es
m
vij
za se
lture, kao i po
ku
dru{tvene,
a
ke
ts
am
va
jav
hr
vijesti
s pojedinim po
nje
umjetniva
na
na
ih
oz
su
Up
o
, {t
BiH. (...)
afizi~ke zbilje
et
sti, a u
m
i
no
e
ev
~k
ji`
ihi
kn
ela
fizi~ke, ps
azila velika dj
g `ivoizr
no
m
tve
iko
u{
jez
ka, dr
~ki na~in,
pitanja opstan
li
a.
va
|i
rim
re
to
od
os
povijesti su
hr vatskim pr
vjerovanja na
ta i kolektivnih
raanova i prog
nastavnih pl
vajanja; fonacifikacija
us
i
De
e
:
je
ad
en
izr
i
e{
ur
Rj
ed
entnost u proc stvima.
ma. Transpar
ed
a, a ne na sr
m
vi
lje
ci
na
kus
49
U RALJAMA
POLITIK E
50 RAT ZA TERITORIJE+52 JEDAN BRANKO, DVIJE KRUPE+53 JOJ NA SVOME+54 KUNDERA U SLU@BI NACIONALNE POLITIKE+56 @ITIJE MELIHE ALI]+58 KLUPE
GOVORE [TO DJECA NE SMIJU+60 NASLOV BEZ DJELA
+61 ZAJEDNI^KA BLJEZGRA+62 VISOKA OCJENA, MALO ZNANJE+64 U BIH IMAMO KVAZIELITNU NASTAVU
50
U raljama politike
[kolska podru~ja
RAT ZA
TERITORIJE
Enes Kurtovi}
Fotomonta`a: Enes Kurtovi}
Politi~ko-demografsko-geografska
slagalica u rukama lokalnih politi~ara
u zemlji u kojoj je iscrtavanje karata
nacionalni sport broj 1
Svaka osnovna {kola ima svoje {kolsko podru~je,
tj. ta~no odre|enu teritoriju s koje sva djeca {kolskog uzrasta moraju poha|ati ba{ tu {kolu. U vremenu pada nataliteta, smanjenje broja prva~i}a
iz godine u godinu navodi direktore {kola na
pravu borbu za svako dijete i za pro{irenje svog
{kolskog podru~ja. Lova~kim rje~nikom re~eno:
{to ve}e lovi{te – ve}a mogu}nost boljeg ulova. A
kako granice {kolskih podru~ja odre|uju op{tinska vije}a, jasno je da politika igra zna~ajnu ulogu u kreiranju mape lokalnih lovnih zona.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Samo najja~i ostaju
U selima BiH u kojima jo{ ima dovoljno djece za
organizaciju osnovne {kole, granice {kolskih podru~ja obi~no se poklapaju s granicama mjesnih
zajednica. Kada se broj djece u jednom selu smanji ispod propisanih granica, {kola se gasi, a djeca nastavljaju {kolovanje u najbli`oj {koli, ~ije
{kolsko podru~je ima dovoljan broj u~enika.
U gradskim sredinama, u kojima obi~no postoji
ve}i broj {kola, situacija je mnogo slo`enija. Da bi
osigurale svoj opstanak, {kole moraju obezbijediti dovoljan broj novoupisanih u~enika, tako da su
granice {kolskih podru~ja osjetljiva tema. Roditelji moraju djecu upisati u {kolu u ~ijem {kolskom
podru~ju `ive, bez obzira da li oni smatraju da
njihovom djetetu vi{e odgovara neka druga {kola. Pri izboru {kole za upis svog djeteta roditelji se
U raljama politike
vode ne samo teritorijalnim principom ve} prakti~nim razlozima (npr. odgovaraju im {kole koje
su blizu njihovog radnog mjesta) ili prosto imaju
informacije da su neke {kole u radu s djecom bolje od drugih. A svaki roditelj svome djetetu `eli
najbolje, pa i po cijenu da djecu moraju sami prevoziti do {kole ili da im djeca moraju du`e pje{a~iti po gradu. Me|utim, birokratska hladnokrvnost u pogledu po{tovanja {kolskih podru~ja
omogu}ava samo najupornijim roditeljima pravo
na izuzetak.
Politika na (ne)djelu
Direktori {kola, ve}inom strana~ki kadrovi, putem svojih stranaka u op{tinskim vije}ima nastoje isposlovati promjene granica {kolskih podru~ja u korist svoje {kole i lobiranje u tom pravcu je
51
u redovnom opisu direktorovog posla. Vodi se
uli~na borba me|u {kolama za svaku ulicu, za
svaku zgradu, za svaki ulaz.
Posebno osjetljivo je pitanje {kolskih podru~ja u
sredinama u kojima `ivi stanovni{tvo razli~itih
nacionalnosti. Tu politi~ko-demografsko-geografska slagalica mo`e dati najrazli~itije rezultate.
Pet sela u kojima `ivi stanovni{tvo manjinske nacionalnosti mo`e biti razdijeljeno u tri {kolska podru~ja i da u svakom predstavlja neznatan procent, a mo`e biti i spojeno u jedno {kolsko podru~je i (ukoliko ispunjava i druge uslove) mo`e
imati {kolu po nastavnom planu i programu koje
roditelji sami odaberu. Obje varijante su jednako
zakonite. Op{tinska vije}a su mjesto gdje politi~ki ciljevi kroje lokalne obrazovne {eme. 
52
U raljama politike
]opi} na Grme~u
JEDAN BRANKO,
DVIJE KRUPE
Nenad Velièkoviæ
Enes Kurtovi}
Pisca, ~ija knji`evna djela odu{evljavaju
generacije ~italaca, sada{nje kulturne
politike veli~aju ili ignori{u,
vrednuju}i ga isklju~ivo na osnovu
njegove nacionalne pripadnosti
Branko ]opi} (1915-1984) ro|en je u selu Ha{ani,
koje je prije rata 1992-1995. pripadalo op{tini Bosanska Krupa, a koje je sad dio op{tine Krupa na
Uni, u sastavu Republike Srpske.
Knji`evni susreti pod nazivom “]opi}evim stazama djetinjstva” bili su od 1975. do 1990. godine
tradicionalna manifestacija, koja se odr`avala u
Bosanskoj Krupi i koja je okupljala pisce za djecu,
sadr`avala njihova ~itanja po osnovnim {kolama i
knji`evne ve~eri. Ove godine, u periodu od 14. do
16. oktobra, istovremeno su odr`avani knji`evni
susreti “Stazama djetinjstva” u Bosanskoj Krupi i
“]opi}evim stazama djetinjstva” u Krupi na Uni.
Mala moja iz Krupe na Uni
Op{tina Krupa na Uni predstavlja zajednicu osam
ra{trkanih sela u kojima `ivi oko 2500 stanovnika,
ve}inom stara~kih doma}instava. Op{tina ima vrlo
skromne razvojne mogu}nosti, pa se trend raseljavanja ne zaustavlja. Knji`evni susreti “]opi}evim
stazama djetinjstva” nisu bili usmjereni na zadovoljenje kulturnih potreba seoskog stanovni{tva,
ve} su prvenstveno entitetski politi~ki projekat
najvi{eg nivoa, {to dokazuje i prisustvo predsjednika Republike i entitetskog ministra prosvjete i
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
kulture na centralnom doga|aju u Ha{anima. Doga|aj je bio formalan i simboli~an, pri ~emu su
Branko ]opi} i njegovo rodno selo promovirani
kao najzapadnija ta~ka Republike Srpske, kao srpski teritorij koji je dao velikog srpskog pisca. Pored
ovoga, nije ni potrebno slaviti univerzalne vrijednosti ]opi}evih knji`evnih djela.
Branko vi{e ne stanuje ovdje
Knji`evni susreti u Bosanskoj Krupi odrekli su se
]opi}evog imena u naslovu manifestacije, {to je
logi~an nastavak dosada{nje politike ovog grada,
koja svim silama iz kulturnog naslje|a nastoji izbrisati svog zemljaka, pjesnika koji je o ovom gradu ispjevao do sad najljep{u pjesmu – “Mala moja iz Bosanske Krupe”. U Bosanskoj Krupi nema
vi{e osnovne {kole s njegovim imenom, nema njegove ulice, nema njegovog spomenika. U vrednovanju knji`evne veli~ine Branka ]opi}a u Bosanskoj Krupi, ~injenice da je ]opi} bio Srbin i pripadnik partizanskog pokreta ja~e su od kompletnog
njegovog knji`evnog opusa.
]opi}eva knji`evnost zadr`ala se u ~itankama i na
popisu {kolske lektire: “Je`eva ku}ica” za ni`e razrede, a “Orlovi rano lete” za vi{e razrede osnovne {kole. Roditelji, ne dvoume}i izme|u dobrobiti
svoje djece i dnevne politike, potrudi}e se da u ruke njihove djece do|u i “Magare}e godine”, “U
svijetu medvjeda i leptirova”, “Do`ivljaji ma~ka
To{e”, “Ba{ta sljezove boje” i druge ]opi}eve knjige. 
U raljama politike
53
Polupismewakawe
JOJ
NA SVOME
Nenad Veli~kovi}
[ta poru~uje upozorewe na
asfaltu pismom koje voza~i mogu ne
razumjeti?
Razlog da se na asfaltu magistralnog puta napi{e bijelom bojom {kola vrlo je jasan i logi~an. Ako voza~i nisu vidjeli znak, vidje}e ta
slova, i usporiti. Ne}e ih iznenaditi djeca koja veselo istr~avaju iz {kolskog dvori{ta.
Na~in na koji je potreba da se djeca za{tite dovedena do realizacije u jednom republi~kosrpskom {kolskom ataru mawe je jasan i mawe
logi~an. Za{to {kola oba puta pi{e – }irilicom?
Bilo bi zabavno odgovornog za ovu demonstraciju polupismenosti teleportirati na gostuju}i teren, u sredinu gdje je sve na arapskom, ili
kineskom, i pustiti ga da se snalazi; pa kad ga
prostata natjera na trk, da vidi kako je u}i spu{tenih hla~a u lift umjesto u wc, {ta zna~i
biti slijep i gluh kod zdravih o~iju i bistre
pameti. Ili ga posjesti gladnog za stol, i dati
jelovnik napisan brajevim pismom, a pored stola postaviti konobara gluhog kao top.
Ili ga ukrcati na trajekt, a onda na pola mora
ukqu~iti alarme, i na japanskom ili eskimskom davati mu uputstva za spa{avawe. Mo`da
bi shvatio koliko je nepravedno prema djeci,
osim {to je glupo i nekorisno, koristiti iskqu~ivo }irilicu u komunikaciji sa svijetom.
Foto: Omnibus
Me|utim, taj potomak Milo{obili}a, Hajdukveqkovi}a, Carlazarevi}a i [aracmarkovi}a vi{e voli }irilicu, pa makar je vlastitom
djecom branio na svakoj stopi svoga asfalta.
Iz wegove vizure djeca su sva ista, srpska ko i
hrvatska; po djeci se ne znaju junaci. Prega`eno dijete na ulici je svako isto, ne zna se da je
tvoje, ako ne le`i na }irilici. Nekako je tuga
mawa, ako nije kolektivna. Nije isto pregaziti
malo dijete i malog Srbina.
[ta je svrha ovakvog wegovog upozorewa? Da ga
razumiju samo Srbi, i Hrvati, {kolovani prije rata? Ili to nije uop{te upozorewe da djeca
mogu u sekundi istr~ati pred karambolku, nego
uprizorewe da se prolazi preko srpske teritorije. Umjesto da uspori, voza~, boje}i se zasjede
hajduka, jo{ }e malo nagaziti gas. Boqe da mu
uzmu dozvolu zbog brze vo`we nego ga}e zbog
neznawa }irilice. Jer mu je jasno da je zalutao
u zemqu u kojoj slova ne slu`e znawu nego prepoznavawu. Da su pismena hladno oru`je. Da ne
slu`i }irilica qudima, nego qudi }irilici.
U {kolstvu koje se ponosi stihom “bacajte sami u ogaw decu” to vaqda nikome nije ni ~udno,
ni nenormalno. 
54
U raljama politike
Obrazovanje u predizbornim
programima
KUNDERA U
SLU@BI
NACIONALNE
POLITIKE
Namir Ibrahimovi}
Obrazovanje nije bitan segment
predizbornih programa politi~kih
stranaka za Op}e izbore 2010:
izuzmemo li SDP, koji isti~e
obrazovanje kao jednu od 5 klju~nih
politika, nijedna politi~ka partija ne
smatra da se pri~om o obrazovanju
pobje|uje na izborima
Pretra`uju}i predizborne programe politi~kih stranaka u potrazi za dijelovima koji se ti~u obrazovanja (prije svega osnovnog i srednjeg), nisam ni slutio da }u nai}i na Milana Kunderu. ^e{ki pisac
1978. godine objavljuje “Knjigu smijeha i zaborava”. Tri desetlje}a poslije, citat iz njegovog proznog
djela sastavni je dio Programske deklaracije HDZ
1990: Narodi se likvidiraju tako... da im se najprije oduzme sje}anje. Uni{te im se knjige, obrazovanje, povijest.
Netko drugi im napi{e knjige, da im drugo obrazovanje
i izmisli drugu povijest. I narod onda postupno po~ne
zaboravljati {to je bio i {to je sada, a svijet oko njega zaboravi jo{ mnogo br`e. Dakle, Kundera u slu`bi nacionalne hrvatske politike. No, ne navodi se ko to
Hrvatima oduzima sje}anje, uni{tava im knjige i
obrazovanje... “Kod u~enika treba razvijati odgovornost, marljivost i vrijednosni sustav da samo
zalaganje i talent vode do izvrsnosti i da je to jedini ispravan put do istinskog uspjeha pojedinca i
zajednice”, ka`e se u Programskoj deklaraciji mla|eg HDZ-a. Zajedno sa SDA, SDP-om, Na{om
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Amer Tikve{a
strankom i SBiH, oni smatraju da se obrazovanje
treba prilagoditi tr`i{tu rada. Stariji, HDZ BiH, ne
posve}uje mnogo pa`nje edukaciji u tri strate{ka
segmenta s kojim izlaze pred bira~e – obrazovanje
je samo jedan od segmenata gdje treba provesti
“strukturne reforme”, i nagla{avaju da je nu`no
podi}i “obrazovnu razinu radne snage”. Oni, o~ito,
misle da Hrvatima niko ni{ta ne oduzima.
U RS-u nema obrazovanja
Op}e floskule vezane za {kolstvo i reformu obrazovnih sistema prisutne su u predizbornim programima ve}ine stranaka, osim kod vode}ih stranaka iz RS-a, koje svojim bira~ima uop}e ne nude
vlastiti pogled na obrazovanje: taj segment dru{tva nije predmet sporenja izme|u pozicije i opozicije. Nacionalni program je ostvaren – treba nastaviti trenutnu obrazovnu politiku i praksu.
SDP i SDA detaljnije govore u pripremama za
Op}e oktobarske izbore: obrazovanje je jedna od 5
politika na kojima }e SDP, ako pobijedi na izborima, insistirati u naredne ~etiri godine. Dio prijedloga za pobolj{anje {kolskih sistema ti~e se materijalnih i tehni~kih segmenata (nova mre`a osnovnih i srednjih {kola, racionalno tro{enje bud`etskih sredstava, kreiranje sistema koji }e omogu}iti
pove}anje materijalne i tehni~ke podr{ke {kolama, potro{nju u obrazovanju bazirati na standardima EU-a), a drugi promjene u kvalitetu rada
{kola (uklju~enje u OECD-ove programe za pra-
U raljama politike
55
ZNANJE SE
POKAZUJE U [KOLI,
A NE NA IZBORIMA
Narod ne zna da je, kao kantonalni ministar obrazovanja, Safet Ke{o znao za najmanje jedan
slu~aj nelegalnosti u odabiru ud`benika, i da nije
ni{ta u~inio da krivce kazni a o{te}ene obe{teti.
Kada je bio upozoren da je recenzent dr. sci. Vedad Spahi}, nestru~no i pristrano, svojim neobjektivnim ocjenama eliminisao kvalitetne
ud`benike, ministar obrazovanja Kantona Sarajevo odlu~io je ne zamjerati se svojim strana~kim
kolegama u fantomskom Vije}u za ud`beni~ku
politiku, i cijeli slu~aj gurnuo pod tepih.
Time je u{ao u galeriju likova – ministara obrazovanja, koji interese vlastitih stranaka stavljaju
iznad interesa gra|ana i iznad zakona o obrazovanju.
Neprohodnost, segregacija, neispunjena obe}anja Vije}u Evrope, samo su dio poraznih rezultata prividno razli~itih strana~kih politika kojima
je cilj odgoj glasa~a a ne obrazovanje gra|ana.
Da je narodu do znanja, znao bi da se budu}nost
ne pora|a na izborima svake ~etvrte godine,
nego da se osvaja u školi, svakog dana i ~asa. Bilo
bi mu va`nije ko i {ta predaje njegovoj djeci,
nego ko i kako podilazi njemu. 
N.V.
}enje znanja; osigurati da roditelji neposredno biraju direktore {kola kako bi se dobio profesionalniji i kvalitetniji rad {kolskog osoblja; alternativa
vjeronauci treba biti kultura religija).
Ju~er na vlasti, sutra mijenjaju
SDA smatra da je nu`no uvo|enje zdravstvenog
odgoja u sve nivoe sistema obrazovanja, a koji }e
biti moderno organiziran, racionalan i dru{tveno
dogovoran. Nejasno je {ta su radili u prethodne
~etiri godine da ostvare ove programske ciljeve. U
jednom dijelu se program podudara i s onim Na{e stranke: deideologizacija obrazovanja i protjerivanje netolerancije iz {kolskih klupa. No, SDA in-
Foto: Omnibus
sistira na nagla{avanju pripadnosti BiH, kao i vlastite vjerske, kulturne i etni~ke pripadnosti. Kako
naglasiti, a biti tolerantan, nije poja{njeno. Kreatori Predizborne platforme SDA nisu pojasnili ni to
kako se sistemski mo`e posti}i informati~ka pismenost djece i prije po~etka formalnog {kolovanja. Nedostaje poja{njenje kako }e izgledati nastavni planovi i programi koji }e spa{avati djecu od
“ma{inerije krupnog kapitala”. “Sitnom kapitalu”
u~enici, smatraju u SDA, mogu biti prepu{teni. 
56
U raljama politike
U spomen gospo|i ministrici
@ITIJE
MELIHE ALI]
Vuk Ba~anovi}
[ta nam je ostavila u naslije|e?
Slu~aj ministrice Melihe Ali}, ~ije }e ministarstvo
po svoj prilici biti ukinuto, {to implicira da ne}e biti nasljednika koji }e biti u stanju izvr{iti reviziju i
djelomi~ni popravak njenih propusta, zna~i da }e
vuk jo{ uvijek provoditi dane svoga `ivota “na
grani”, a medvjed u grmlju.
Odgoj nacionalista
Ova dva, naj~e{}e isticana primjera neselektivnosti i nemara kada su u pitanju ud`benici, bezazlena
su u pore|enju sa spolnim, nacionalnim, religijskim i drugim stereotipima kojima vrve osnovno{kolski i srednjo{kolski ud`benici u Federaciji. Dok
}e osnovne i srednje {kole i dalje biti liceji za odgoj
budu}ih bataljona nacionalista (na mitskim pripovijestima o bogumilima koji su u tren oka pre{li na
islam, hrvatskoj opstojnosti od stolje}a sedmog i
patrijarhalnim rodnim stereotipima o `enama kao
pla{ljivim stvorenjima predodre|enim za doma}ice), Meliha Ali} ne}e imati posebnih briga, posebno ne egzistencijalnih. Ministrica, koja je 2008.,
otvaraju}i obnovljenu {kolsku sportsku dvoranu u
Grada~cu izjavila da }e u njoj “potomci ~uvenih
begova (...) imati sportskog duha i znanja kakva
ina~e imaju”, nije {tedjela truda da se upi{e u nove
begove. Ministrica, ranija direktorica sarajevske
Druge gimnazije, ~ije je prostorije iznajmljivala
privatnoj klinici svoga supruga, postarala se da
kao poslanica u Skup{tini Kantona Sarajevo, delegat u Domu naroda FBiH i, najzad, kao ministrica,
ne bude posramljena imovinskim kartonom.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Ve~ernji list
Kako su istra`ili novinari Centra za istra`iva~ko
novinarstvo, “prema kupoprodajnom ugovoru
Ali} je 2005. godine postala vlasnica stana od 84
metra kvadratna u sarajevskom naselju Ciglane za
koji je izdvojila 93.000 KM”, dok uvid u sudske
spise ukazuje “da je 2006. godine njezina k}erka
Edina kupila dvoeta`ni apartman od 59,83 metra
kvadratna na Bjela{nici za koji je izdvojila 148.000
KM”. Budu}i da na izborima 2006., na osnovu kojih je SBiH postavila za ministra, nije bila kandidat, Ali} nije bila du`na dostaviti izborni karton,
mada prema podacima Centra civilnih inicijativa,
njena mjese~na plata za 2010. iznosi u prosjeku
3.092 KM, {to je za gotovo 1.000 KM vi{e nego u
2008. godini.
I nikom ni{ta
Izbornim slomom SBiH, okon~ana je karijera prebogate ministrice. Za vrijeme njenog mandata, kako je u 690. broju magazina Dani primijetila Belma
Be}irba{i}, “sve kritike o gramati~kim, stilskim i
materijalnim gre{kama, poja~anim etnonacionalnim diskursom, promoviranjem segregacije, heteronormativnih vrijednosti i kulturne zatvorenosti,
nisu uspjele unijeti niti najmanje reforme unutar
sistema ud`beni~ke politike”. Drugim rije~ima,
Ali} obrazovni sistem u Federaciji ostavlja u haosu
koji }e dodatno biti uzburkan kada nadle`nosti
njenog resora pre|u u nadle`nosti ~ak deset kantonalnih ministarstava, ~ije }e kreiranje stvarnosti,
bez sumnje, biti daleko opasnije od vuka na drvetu i medvjeda u `bunu. 
57
Po{tovana gospo|o ministarko,
Na internetu, a onda i mailom, s vi{e
strana, dobio sam ovu sliku, uz komentar:
“Ne znam da li }e tvoj sin u~iti u 8. razredu iz ovog ud`benika, ali on je jo{
jedan od slavnih koji su odobreni za
vrijeme ministrice Melihe Ali}, biv{e
profesorice i direktorice Druge gimnazije... Rije~ je o ud`beniku za 8. razred
osnovne {kole, autora Azize Skoko i
Kasima Imamovi}a, a izdava~ je Bosanska rije~ – Tuzla.”
Veoma me raduje da se Va{e ime spominje u kontekstu ovog ud`benika,
koji }emo u mojoj porodici pamtiti jako dugo. Moja supruga i ja rado poma`emo na{em sinu u {kolskim zadacima, pa smo se naravno anga`ovali i oko ovoga. Moram priznati da nije bilo nimalo lako. Nismo imali ma~ku, a sve zimske jakne su
nam glatke. (Ta{ta je odmah stavila veto na svoju bundu.) Zato sam ja i{ao kod kom{ije Aziza da nam
posudi ma~ka @utalja. Morao sam lagati da nam treba zbog mi{eva, ali za obrazovanje na{e djece nijedna la` nije mala, to }ete se sigurno slo`iti sa mnom. @ena se malo ljutila {to }e sutra cijeli kom{iluk gledati na nas kao na peksijane, ali nisam mogao tra`iti ma~ka da lovi moljce po ta{tinoj bundi. Drugi problem je bio taj da nismo imali tamnu sobu s itisonom i dovoljno prostora da vu~emo ma~ku okolo. Jedina soba koju imamo vrlo je tamna i u podne, jer su nam uz prozor sagradili hotel, tako da sad umjesto
u Trebevi} gledamo u hotelski ve{eraj. Budu}i da ta soba (3x4 metra) osim termoakumulacione pe}i i ta{tine {iva}e ma{ine, ima bra~ni krevet i radni sto za sina, a regal ne ra~unamo jer smo ga morali za{arafiti za zid, po{to se od pomjeranja razglavio, (ta{ta kre~i svake godine.), trebalo nam je cijelo popodne
da je ispraznimo. Na`alost, tek kad smo je ispraznili, tako {to smo prebacili stvari u kuhinju, shvatili smo
da soba nema ni tepih ni itison, a da se parket od vlage iskrivio. Po{to itison ili tepih nije lako posuditi
kao ma~ka, i{li smo kupiti neki jeftini. Po{to se u prvoj radnji ta{ti nije svidio nijedan, oti{li smo u drugu, u kojoj nisu primali kartice, tako da smo itison kupili tek u petoj, po{to je u tre}oj bila inventura, a
u ~etvrtoj nije bilo struje.
Kad smo itison namjestili, i ugasili svjetlo, nastao je mrkli mrak. Poku{ali smo da napipamo ma~ka u
mraku, ali se on nije dao. Jednom smo se `ena i ja sudarili glavama, a jednom je ta{ta pukla u regal, od
~ega se isti jo{ malo razglavio. Mene je ma~ak dva puta ogrebao, a `enu jednom ugrizao. (Ta{tu valjda
nije, da se ne bi otrovao.) Onda sam se ja sjetio da mu damo u sardini pilule za spavanje, duplu dozu.
Kad se smirio, uzeli smo ga za rep i vukli na jednoj strani, i posmatrali, kao {to pi{e u ud`beniku, {ta }e
se desiti. Desilo se da mu je glava lupala o izbo~ine ispod itisona. Poku{ali smo razli~ite brzine, i zaklju~ili da kad se br`e vu~e, glava manje tandr~e. Od tandrkanja se nije ~ulo pucketanje, koje predvi|a
ud`benik, ali su zaista po~ele iskakati varnice iz ma~ke. Ta{ta se prepala da joj ne zapalimo zavjesu, pa
je polila ma~ka vodom iz vaze. Ali je voda pala i na produ`ni kabl, i izazvala kratki spoj. Tako da bi u
sljede}em izdanju ud`benika trebalo negdje dopisati da ma~ke i drugi maljavi predmeti mogu izazvati
ne samo PUCKETANJE nego i iskakanje osigura~a.
Od vode se ma~ak probudio, i sko~io ta{ti na glavu. Sre}a da je imala periku, ina~e bi joj ga kosilicom
skidali s glave. Ovako smo ga vratili vlasniku zajedno s perikom.
Na kraju, `elim da Vam se jo{ jednom zahvalim za sve {to ste u~inili da ovakvi i drugi ud`benici unesu
radost u na{e domove.
Srda~no Va{,
Biba Brifer 
58
KLUPE GOVORE
Foto: Samir Hanu{a
[TO
59
DJECA NE SMIJU
60
U raljama politike
Ko sastavlja, taj i grije{i
NASLOV BEZ
DJELA
Namir Ibrahimovi}
Komisije za izradu Nastavnog plana i
programa (NPP) za knji`evnost pri
Federalnom ministarstvu obrazovanja
i nauke izmi{ljaju naslove knji`evnih
djela. Pisci, nastavnici i izdava~i ne
mijenjaju tu praksu, nego joj se
prilago|avaju. Lak{e je promijeniti
naslov nego Komisiju.
Abdulah Sidran nije napisao pjesmu koja se zove
“San o Ba{eskiji”. Ako u pretra`iva~ Google ukucate ovaj naslov i ime autora, dobit }ete link na
NPP za VIII razred devetogodi{nje {kole Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Isto }e se
desiti ako tragate za “Gazelom o Starom mostu”
Bajezidagi}a ili pjesmom Vesne Parun “Kad sunce
umiva o~i”. Uzalud }ete tra`iti u zbirkama pjesama, nijedno od ovih djela ne postoji. Sidran je napisao “Ba{eskiju”, Bajezidagi} “Gazel o Mostaru” i
“Tarih o Starom mostu”, a nemogu}e je prona}i
pjesmu “Kad sunce umiva o~i”.
U NPP-u za VII razred je i pjesma Miroslava Krle`e “^ovjek je lava” – naslov preuzet iz Hrvatske
~itanke, a nije navedeno da se radi o odlomku iz
poeme. Enes Ki{evi} nije nikad napisao pjesmu
koja nosi naslov “Da`d”, ve} “Ki{a”, ali sastavlja~i
NPP-a tvrde da jest. Kad recenzenti dobiju rukopise ~itanki, oni provjeravaju uskla|enost s propisanim djelima. Tako se lako mo`e desiti da recenzent da manje bodova zbog ispravnog naslova
š k o l e g i j u m prvo polugodište
“Gazel o Mostaru”, smatraju}i da autori ~itanke nisu po{tovali propisani NPP.
Aljkavost u pravljenju NPP-a za devetogodi{nje
osnovno obrazovanje nije novost. I prija{nje komisije su izmi{ljale naslove, ali lektirama. Tako je u
magazinu “Dani” od 8. oktobra izdava~ i knji`evnik Ivica Vanja Rori} naveo nekoliko primjera
gdje su NPP-om predvi|eni naslovi lektire objavljeni tek naknadno. To se desilo i samom Rori}u sa
zbirkom pjesama “Plavi vjetar”, koja do objavljivanja NPP-a nije postojala. Rori} za “[kolegijum”
ka`e kako nije najva`nije pitanje izdati ili ne izdati nepostoje}i naslov i tako se pobuniti protiv grotesknog rje{enja Federalnog ministarstva, ve} je
mnogo va`nija ~injenica da djeca ne}e imati propisanu lektiru. Ministarstva ne odgovaraju na
ukazane pogre{ke, ostaje sve kako je Komisija napravila, a izdava~ i autor se povinuju tome i na taj
na~in u~estvuju u izmi{ljanju naslova knjiga. Rori} ukazuje i na problem prodaje knjiga – iako je u
njegovoj zbirci pjesama “Dje~ak grli svijet” i pjesma “Plavi vjetar”, {kole isklju~ivo kupuju knjige
prema naslovu u NPP-u – u ovom slu~aju “Plavi
vjetar”. 
U raljama politike
61
Nastavni planovi i programi
ZAJEDNI^KA
BLJEZGRA
Nenad Veli~kovi}
Sporazum za nesporazum
Javnost zainteresovana za oblast obrazovanja (a
ona bi trebala biti milionska, jer {kola je mjesto gdje
odre|ena politika ili ideologija objavljuje i afirmi{e
svoje interese i vrijednosti) vjeruje da postoji neki
sporazum tri vladaju}a nacionalizma o nekom obaveznom zajedni~kom {kolskom sadr`aju.
Me|utim, iz dokumenta dostupnog u nadle`nim
ministarstvima, jasno je da se radi o mrtvoro|en~etu. Izradi zajedni~kih jezgri nikada se nije pristupilo ozbiljno i po{teno. Pod me|unarodnim pritiskom taj je posao obavljen aljkavo.
To najlak{e i najjasnije vidi onaj ko po`eli saznati
koji su u ~itankama obavezni i zajedni~ki pisci za
cijelu teritoriju BiH. Od o~ekivanih pet spiskova,
za svaki razred po jedan (od petog do devetog),
zajedni~ka jezgra nudi samo dva! Za {esti, sedmi i
osmi spiska nema, zainteresovani se upu}uju na
popis za deveti razred:
IV/V RAZRED
Izbor tekstova (Napomena: Tekstovi ovih autora
nalaze se u sva tri nacionalna programa u navedenim razredima): Nasiha Kapid`i}-Had`i}, Enes Ki{evi}, Ahmet Hromad`i}, [ukrija Pand`o, Ismet Bekri}, Branko ]opi}, Miroslav Anti}, Stevan Rai~kovi}, Ivo Andri}, Dragan Kulid`an, Luko Paljetak,
Zvonimir Balog, Vesna Parun, Mato Lovrak, Ivana
Brli}-Ma`urani}, Gustav Krklec, Vladimir Nazor.
V/VI RAZRED
Izbor tekstova: (vidite na koncu VIII/IX razred)
Foto: Enes Kurtovi}
VI/VII RAZRED
Izbor tekstova (vidite na koncu VIII /IX razred)
VII/VIII RAZRED
Izbor tekstova (vidite na koncu VIII/IX razred)
VIII/IX RAZRED
Izbor tekstova: Miroslav Anti}, Svetozar ]orovi},
Dragan Luki}, Isidora Sekuli}, Jovan Du~i}, Vojislav Ili}, Aleksa [anti}, Petar Ko~i}, Branislav Nu{i}, Ivo Andri}, Ahmet Hromad`i}, Hasan Kiki},
Mak Dizdar, Alija Dubo~anin, Hamza Humo, Musa ]azim ]ati}, Zijo Dizdarevi}, Dinko [imunovi},
Dragutin Tadijanovi}, Dobri{a Cesari}, Vladimir
Vidri}, Tin Ujevi}, Ivan Goran Kova~i}, Isak Samokovlija, Jules Verne, Antoine de Saint-Exupery,
Sergej Jesenjin.
To {to Komisija za izradu NPP-a Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Isidoru Sekuli} propisuje za svaku ~itanku od {estog do osmog (u devetom nema ni Isidore Sekuli} ni bilo koje druge
autorice) razreda (u sedmom i osmom ~ak s istim
odlomkom), vi{e je za smijeh nego za sekiraciju: i
`ena i Srpkinja – dvije muhe jednim udarcem!
Me|utim, gra|ani koji pla}aju porez za obrazovanje, i na razne druge na~ine finansiraju besplatno
{kolovanje svoje djece, mogu se s pravom osje}ati
namagar~enim. Njihovim novcem ne hrani se pedagogija nego birokartija. Dokaz tome je na~in na
koji se mrtvoro|ena zajedni~ka jezgra pretvara u
obaveznu {kolsku gra|u. 
62
U raljama politike
Testirawe i prosjeci
VISOKA
OCJENA,
MALO
ZNAWE
Namir Ibrahimovi}
U septembru je PPZ Kantona
Sarajevo odlu~io provjeriti znawe
u~enika i razreda sredwih {kola i
vidjeti da li visoke zakqu~ne
ocjene iz osnovne {kole odgovaraju
realnom stawu
Nereprezentativno, nedefinisano, neprecizno, neujedna~eno testirawe u~enika i razreda
sredwe {kole ra|eno u septembru ove {kolske
(2010/2011.) godine, a prezentirano dva mjeseca
kasnije, ipak je potvrdilo ~iwenicu da prosje~na ocjena iz predmeta ne odgovara i usvojenom
znawu u~enika u toku osnovno{kolskog obrazovawa. Testirawe je ura|eno iz {est predmeta:
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i kwi`evnost, Engleski jezik, Matematika, Fizika, Biologija i Hemija. Svi ovi predmeti su sastavni
dio prijemnog ispita ve}ine sredwih {kola za
upis u prvi razred.
Primjerci testa nisu objavqeni, no ako je vjerovati stru~nim savjetnicima iz Prosvjetnopedago{kog zavoda (PPZ) Kantona Sarajevo,
testovi su bili izuzetno lagani tako da su oni
razo~arani dobijenim rezultatima. Zbirni izvje{taj, koji je PPZ uputio {kolama sredinom
novembra, pokazuje neujedna~enost u metodi~kom pristupu testirawu, u broju {kola
(testirawe nije provedeno iz svih predmeta u
svim sredwim {kolama) te u obradi dobijenih
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
podataka. Svaki savjetnik je imao svoj na~in
prezentacije postignu}a. De{avalo se da u nekim osnovnim {kolama uop}e nisu testirani
u~enici iz biologije, recimo, ili da se na
osnovu jednog testa izra~una procenat uspje{nosti za {kolu (npr. iz hemije O[ “Isak Samokovlija” ima najve}i procenat – 96,7 a test je
radio samo jedan u~enik). Nagla{avam, rezultati su ra|eni na nereprezentativnom uzorku,
ali vrijedi istaknuti najuspje{nije {kole iz
svakog predmeta pojedina~no. U~enici Katoli~kog {kolskog centra su bili najuspje{niji iz
bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i kwi`evnosti te engleskog jezika; iz fizike Peta
osnovna {kola; biologije O[ “Vele{i}ki heroji”; test iz matematike su, procentualno, najboqe uradili u~enici O[ “Osman Naka{“.
Kad se posmatraju rezultati, treba imati u vidu
da su u~enici radili test na po~etku {kolske
godine, da nisu ocjewivani za ura|eno i da ranije nije najavqeno testirawe. Ovakav rezultat
nam govori da osnovno{kolsko obrazovawe ne
nudi trajno znawe, nego privremeno, koje je tu
da bi se dobila odre|ena ocjena. Sli~ne rezultate dao je i TIMSS (Trends in International
Mathematics and Science Study) test 2007. godine.
Direktorica PPZ-a na seminaru za direktore
osnovnih i sredwih {kola Kantona Sarajevo
odr`anom na Bjela{nici od 22. do 24. novembra
2010. godine (gdje su i javno prezentirani rezul-
U raljama politike
63
Zadatak: Pove`ite rezultate testova, sve{kolsku proslavu mature u Zetri i nasiqe na ulicama i stadionima.
tati testirawa) je najavila testirawe za u~enike
osmog razreda pri kraju teku}e {kolske godine.
Istovremeno je PPZ {kolama poslao i Izvje{taj o uspjehu u~enika u toku pro{le {kolske
godine. Prosje~ne ocjene {kola su izuzetno visoke – generalno: svi u~enici su ili vrlo dobri ili odli~ni.
Da bi nesrazmjer rezultata testa i prosje~ne
ocjene {kole bio uo~qiviji, potrebno je naglasiti da se za ovakav tip testa koristi bodovawe prema kojem je 50% ura|enog pozitivna
ocjena. Na slikama su rezultati testa iz matematike i prosje~ne ocjene kantonalnih osnovnih {kola. 
64
U raljama politike
Alisa Ibrakovi}, zamjenica
direktorice dr`avne Agencije za pred{kolsko, osnovno i
srednjo{kolsko obrazovanje
U BIH IMAMO
KVAZIELITNU
NASTAVU
Dijala Hasanbegovi}-Puri} / Namir Ibrahimovi}
Agencija, sa sjedi{tem u Mostaru i
podru~nim jedinicama u Sarajevu i
Banjoj Luci, jedina je institucija na
nivou dr`ave zadu`ena za osnovno i
srednje obrazovanje. Sarajevska
kancelarija odgovorna je za testiranja i
na ~elu joj je na{a sagovornica
[kolegijum: Agencija predstavlja rezultate TIMSS iz 2007. godine. To je prvo me|unarodno testiranje koje je ra|eno u BiH. Za{to imamo ovako
lo{e rezultate?
Ibrakovi}: Na{i u~enici su me|u najlo{ijim u regiji i Evropi po postignu}ima u kategoriji primjena
znanja i sposobnosti iz navedenih podru~ja. Postignu}a za sve tri ispitivane kategorije (znanje, primjena, rasu|ivanje) su ispod me|unarodnog prosjeka. Svega 1% u~enika dosti`e granicu naprednog, najvi{eg nivoa znanja iz matematike, a 2%
u~enika iz prirodnih nauka.
Ovi podaci su u suprotnosti sa op}im uvjerenjem
da je obrazovanje u BiH kvalitetno i efikasno, a
podaci o uspjesima na{ih matemati~ara i fizi~ara
na me|unarodnim takmi~enjima govore samo o
uspjesima pojedinaca i zamagljuju ~injenicu da
gotovo ~etvrtina u~enika na ovom ispitivanju nije
dosegla ni minimum znanja. Mnogo je faktora koji uti~u na nivo u~eni~kih postignu}a. Navodim
samo neke od njih.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Skalne procjene najve}eg broja u~enika pokazuju
da je participacija u nastavi slaba ili nikakva. To je
ujedno jedan od stereotipa tradicionalne nastave:
nastavnici vrlo ~esto rade tako da ih mo`e pratiti
vrlo uzak krug u~enika najuspje{nijih u reprodukciji gradiva. Takva reprodukcija se prote`e i do ritualnog ponavljanja radnji koje demonstrira nastavnik. Ovo svojstvo tradicionalne nastave mogli
bismo nazvati i kvazielitizam, a radi se o tome da
nastavnici dr`e nastavu za uzak krug najsposobnijih ili “elitnih“ u~enika.
Nastavnici rade za manji broj najboljih u~enika u
razredu, a da ostali u~enici tek zadovoljavaju standarde prolaznosti ili ne zadovoljavaju kriterijume
po kojima bi sebe vidjeli kao aktivne u~esnike u
nastavnom procesu.
Nastavnici naj~e{}e ne osposobljavaju u~enike za
u~enje u~enja. Danas je postalo va`nije da u~enici
nau~e kako prona}i, upotrijebiti i na sigurno mjesto odlo`iti datu informaciju nego kako sve informacije “dr`ati“ u svojoj glavi. U~enje u~enja je
postalo zna~ajnije od suvog memorisanja i reprodukcije.
[kolegijum: Ho}e li Agencija objaviti pojedina~ne rezultate {kola ~iji su u~enici testirani?
Ibrakovi}: Agencija ne}e objaviti pojedina~ne rezultate. Svaka {kola je dosad mogla da preuzme
podatke i da ih analizira u svrhu samovrednovanja. Na`alost, nijedna {kola dosad nije tra`ila te
podatke.
U raljama politike
[kolegijum: Ho}e li u~enici iz BiH u narednom
periodu biti uklju~eni u ovakva ili sli~na testiranja. Je li ovo samo po~etak ili izuzetak u “mjerenju“ postignutih u~eni~kih rezultata?
Ibrakovi}: Agencija je planirala u~e{}e u novoj
studiji TIMSS 2011 i to ne samo za u~enike zavr{nog nego i za u~enike ~etvrtog/petog razreda
osnovne {kole. Pored toga, planirali smo u~e{}e u
sli~noj studiji koja mjeri u~eni~ka postignu}a u
podru~ju ~itala~ke pismenosti. Dobili smo poziv
od IEA-e, uradili pripremu, prijevode i lekturu
svih testova za probno testiranje – me|utim, izostala je finansijska podr{ka dr`ave. Na{i vjerni donatori UNICEF, Save the children Norway i Fond
otvoreno dru{tvo su bili spremni participirati
odre|enim u~e{}em, ali su tra`ili garant da }e
dr`ava uplatiti ostatak. Na`alost, ponekad se zaboravi ~injenica da kvalitetno obrazovanje bh.
gra|ana i gra|anki treba i mora biti konkurentska
prednost na{e zemlje, a ulaganje u ljudske resurse
put izlaska iz krize.
[kolegijum: Je li nu`na promjena trenutnih NPP-a
za pobolj{anje znanja u~enika ili se potrebna postignu}a mogu ostvariti u trenutnim obrazovnim
sistemima?
Ibrakovi}: Promjena vezana za NPP je svakako
neophodna. Me|utim, to nije promjena koja se samo svodi na promjene vezane za sadr`aje, jer nije
rje{enje u siroma{enju programa. Programi koji su
kori{teni u TIMSS studiji su gotovo identi~ni programima u bh. {kolama. Ono {to nedostaje na{im
65
NPP-ima je struktura jednog kurikuluma. Naime,
izuzev popisa sadr`aja, oni moraju sadr`avati i
druge elemente, posebno one koji se ti~u metoda
rada i ocjenjivanja. Ocjenjivanje u {kolama je veliki problem. Nastavnici imaju neujedna~en kriterij
ocjenjivanja ~ak unutar jedne {kole. Tako|e, u inicijalnom obrazovanju, nastavnici najmanje poduke imaju iz oblasti ocjenjivanja, {to i kasnije u toku profesionalnog usavr{avanja ostaje trajan nedostatak. Ocjenjivanje nije samo broj~ano iskazivanje dostignutog nivoa znanja i vje{tina u~enika,
ono je mnogo kompleksnije i tra`i zaista mnogo
znanja i vje{tina i od nastavnika kako bi ono postalo mnogo objektivnije.
Na{a je {kola jo{ uvijek programocentri~na, usmjerena na ulaz (programi i sadr`aji). Neophodno
je sna`no pomjeranje na izlaz – na ishode. Pri tome ne smijemo zaboraviti da je klju~ za kvalitetno
provo|enje kurikuluma kako u~itelj razumije i
prihvata isti. Smatra se da je jedan od najzna~ajnih faktora koji je doveo u~enike Slovenije u studiji TIMSS 2007 iznad me|unarodnog prosjeka
upravo aktivna participacija u~itelja i nastavnika u
reformi slovena~kog obrazovanja.
Agencija u toku naredne godine planira definisati
ishode u~enja za devetogodi{nju osnovnu {kolu i
standarde u~eni~kih postignu}a u tre}em i {estom
razredu iz bosanskog/ hrvatskog/ srpskog jezika,
matematike i prirodnih nauka. Vodili smo ra~una
da pored predstavnika resornih ministarstava i
zavoda, ~lanovi radnih grupa budu i u~itelji, nastavnici i profesori koji rade u bh. {kolama. 
66
as
Istorijski ~
AJE[
N
Z
O
P
O
K
I
KOL
VINU?
O
M
O
D
U
J
SVO
Osvje`ite svo
je pam}enje.
Provjerite koliko
poznajete zem
lju
u kojoj `ivite.
Ne dozvolite
d
a
vas va{a djeca
zbunjuju svo
jim
znanjem.
Pitanja i tekst preuzeti su iz ud`benika Poznavanje dru{tva 5, autora Steve Pa{ali}a, Slobodana Stanojlovi}a i Milorada Vukadina. Recenzenti su prof. dr Svetozar Milijevi} i Mirko Gaji}, a ud`benik je 2010. godine izdao Zavod za ud`benike i nastavna sredstva iz Isto~nog Sarajeva.
Pitanje br. 1
Kad je stvorena SRBiH?
a) 25. novembra 1945.
b) 25. novembra 1943.
c) Poslije rata
d) 10. aprila 1963.
Pitanje br. 2
a) BiH ima manju granicu od SFRJ
b) Preko granice SFRJ smo putovali bez viza
c) SFRJ je bila okru`ena BRIGAMA, a BiH je okru`ena sa SCH
d) Granica SFRJ je sad {engenska, a granica BiH dejtonska
Pitanje br. 3
Koje?
a) Slovenije
b) Kosova i Metohije
c) Bosne i Hercegovine
d) Tunguzije
67
NACI
O NALIZA
M
68 UD@BENIK IZ SREDNJEG VIJEKA+70 KATOLI^KI ILI
HRVATSKI [KOLSKI CENTRI?+71 IZME\U PIJETETA I
NEKROFILIJE+72 U ZATVORU DNEVNO-POLITI^KE ZLOUPOTREBE+73 OTISAK SRAMA+74 USTAVOM GARANTOVANA DISKRIMINACIJA
68
Nacionalizam
Ud`beni~ka politika
UD@BENIK
IZ SREDNJEG
VIJEKA
Vuk Ba~anovi}
Analiza nacionalisti~kih stereotipa u
ud`beniku Azerine i Safera
Muminovi}a, Historija za 7. razred
osnovne {kole, Svjetlost, Sarajevo
2010. – ODOBRILO MINISTARSTVO
OBRAZOVANJA FBiH
U podnaslovu spomenuti autori u svom ud`beniku historije uop}e ne poku{avaju u~enicima priš k o l e g i j u m prvo polugodište
Fotomonta`a: Amer Tikve{a
bli`iti dru{tvo srednjovjekovne Bosne, {to je glavna tema ud`benika, ve} im je cilj stvaranje novih
nacionalista. Pritom se slu`e u nauci neutemeljenim tezama. Pi{u}i o razdoblju vladavine Kulina
bana, donose zaklju~ak: “Bore}i se svim sredstvima za bosansku samostalnost ovaj mudri ban
znao se postaviti i onda kada su po~eli papini napadi zbog patarenstva i Crkve bosanske u Bosni.
Kulin ban, vi{e nego i najmo}niji bosanski ban
Tvrtko, simbolizira duh i karakter Bosne kao pose-
Nacionalizam
bne zemlje” (str. 85). U spomenutom odlomku nailazimo na vi{e anahronizama. Kulin ban se nikakvim sredstvima nije mogao boriti za “bosansku
samostalnost”, ve} za, u srednjovjekovnom rasporedu dru{tvenih snaga, pravo da vlada svojim podanicima, kao, {to je mogu}e vi{e, nezavisan vladar.
U srednjovjekovnoj Bosni nije postojala demokratija niti u~e{}e ve}ine stanovni{tva u dono{enju
politi~kih odluka, pa tako ni “narod” kao politi~ki
subjekt za koji bi se Kulin mogao zalagati. Napokon, Crkva bosanska kao samostalna institucija ne
postoji do 1252. i premje{tanja rimokatoli~ke bosanske biskupije iz Vrhbosne u \akovo, {to zna~i
da Kulin nije ni mogao “braniti” od pape instituciju koja tada jo{ nije postojala.
Zatim, konstrukcija “duh i karakter Bosne” koje
navodno simbolizira Kulin ban, u nauci nema nikakvo utemeljenje. Njom se samo `eli uspostaviti
povezanost izme|u u~enika i srednjovjekovnog
vladara Kulina kroz “duh” i “karakter” kao vje~ne
kategorije. U~enik, prema tome, nije upoznat sa
historijskim procesom i razvojem dru{tva, ve} ga
nacionalisti~ki programiraju prikazivanjem povijesti kao pokretne trake velikih “na{ih” li~nosti, ~iji smo – `eli se utuviti u glavu – izdanak.
Problematiku Crkve bosanske autori rje{avaju
zbrkom nepovezanih poluinformacija. “Formirana je pod utjecajem bogumilskog u~enja nastalog
negdje u Bugarskoj i Makedoniji u IX ili X stolje}u”, zaklju~uje autorski par, napominju}i da su se
pripadnici Crkve bosanske “zvali krstjanima, patarenima, bogumilima ili samo 'dobrim Bo{njanima'“ (str. 95). Jo{ ka`u: “Zajedno sa svojom porodicom, svojim narodom, Kulin ban je prihvatio
u~enje Crkve bosanske. Upravo zbog toga }e biti
izlo`en stalnim pritiscima pape i pravoslavne
crkve. Ti pritisci su se s vremenom pretvarali u
borbu protiv bosanske samostalnosti i samobitnosti” (str. 86). O Crkvi bosanskoj postoje brojne
teorije, no i dalje su najistaknutije dvije: da je Bosanska crkva bila dualisti~ka i druga da je Bosanska crkva bila nezavisna i {izmati~ka, manje-vi{e
ortodoksna. (John Fine) Autori, dodu{e stidljivo, u
tekstu margine navode da je: “Patarenstvo imalo i
zajedni~kog sa slu`benim kr{}anstvom: krsno
ime, slavili su ro|enje Isusovo, Uskrs, priznavali
su Stari zavjet, Stra{ni sud, molitvu za mrtve, a nisu odbacivali ni kult sveta~kih mo}i”, ne obja{njavaju}i da takva vjerovanja u potpunosti demonti-
69
raju bogumilski karakter Crkve bosanske, {to }e za
krajnju posljedicu imati potpunu konfuziju u glavama u~enika. Uz to, ilustracija “bogumila” koji
podi`u desnu ruku sadr`i i crte` poznatog ste}ka
iz Radimlje, ina~e nekropole pravoslavne porodice Hrabrena-Miloradovi}a, {to ima za cilj bogumilizaciju ste}aka.
Stru~an histori~ar morao bi citiraju}i dijelove historijskih izvora u najkra}im crtama objasniti razli~ita gledi{ta histori~ara na Crkvu bosansku. Umjesto toga nailazimo na odavno odba~ena stajali{ta o bogumilstvu bosanskih krstjana i izjedna~avanje “bogumila” i “dobrih Bo{njana”, {to nije “ni{ta drugo do naziv izveden od latinskog “boni homines” {to je zna~ilo dobri ljudi, ljudi dostojni “javne vjere”) i ozna~avao je svjedoke na bosanskim
}irilskim poveljama” (Dubravko Lovrenovi}), a nije imao nikakve veze sa vjeroispovije{}u svjedoka.
Ovaj diletantizam (pojedine dijelove teksta o bosanskim srednjovjekovnim rukopisima Hvalovom
zborniku i Hrvojevom misalu autori su prepisali s
bosanske Wikipedije), upotrijebljen je da se kroz
sistem obrazovanja, kroz nauku, u~ini istinitim
mit o navodnoj dobroti “na{ih” i haoti~noj zlo}i
“njihovih”. Autori u kreiranju nepostoje}e historije idu tako daleko da najstarijim pismima kod Slavena progla{avaju glagoljicu, }irilicu i bosan~icu
(str. 77 i 101), ba{ kao da bosan~ica nije }irilica. ]irilica bosanskog tipa bila je dominantno pismo u
srednjovjekovnoj bosanskoj dr`avi, ali je vrlo perfidno nabrajati je sa }irilicom, kao da se radi o nekom hijeroglifskom pismu iz “piramide Sunca” u
Visokom. Koliku zabunu autor stvara, najevidentnije je iz nabrajanja “~etiri pisma” u srednjovjekovnoj Bosni, da bi ih bilo nabrojano pet: “bosan~ica,
gr~ko (?), latinica, glagoljica i }irilica” (str. 101). Tek
na kraju izlaganja u antrfileu s nadnaslovom
“Ukratko”, autor bosan~icu naziva “}irilicom u posebnom obliku” (str. 102), bez obja{njenja za{to ju
je u izlaganju dva puta naveo kao sasvim zasebno
pismo.
Kada uzmemo u obzir sve navedene primjere, zaklju~ujemo da su autori ud`benika pokazali potpunu nekompetentnost za razdoblje o kojem pi{u te da se u izlaganju historije, umjesto nau~nim
metodama, slu`e sintezom trivijalnih dezinformacija i nacionalisti~kih stereotipa. Ud`benik bi, radi
navedenih razloga, bilo uputno povu}i iz upotrebe u osnovnim {kolama. 
70
Nacionalizam
Politika u ud`benicima
KATOLI^KI ILI
HRVATSKI
[KOLSKI CENTRI?
Amer Tikve{a
Ud`benikom za hrvatski jezik za 6.
razred osnovne {kole u izdanju
[kolske naklade u Mostaru iz 2009.
godine slu`e se u~enici katoli~kih
{kolskih centara u BiH. Primjeri koje
iz njih izdvajamo ilustriraju kako se
radi o knjizi iz koje se, pored jezika,
u~enici u~e hrvatskom nacionalizmu i
patriotizmu
Stjepko Te`ak, Marijan Bacan, Marcela Boban, Marina ^ubri}, Ana Mesi}, Milan Paun i Marko Toki}
autori su ud`benika Hrvatski jezik za 6. razred
osnovne {kole, a koji obiluje primjerima koji su u
funkciji razvijanja osje}aja hrvatskog patriotizma.
Prvi je tekst, kao najzna~ajnija pozicija u knjizi,
“Rujan na Hvaru”, Gustava Krkleca (str. 7), a i ostali primjeri su uzeti iz djela hrvatskih pisaca.
Kad se navode vlastita imena ljudi, onda su to isklju~ivo hrvatska imena. Ako se ne{to odnosi na
BiH, onda se odnosi na one dijelove u kojima su
Hrvati ve}ina. Tako, naprimjer, u tekstu Petra Bakule, autora iz 19. stolje}a, imamo sljede}e re~enice: “Poznato je da se Hercegovina zvala i Gornja
Dalmacija ili Hrvatska Dalmacija. Od svih tih imena nije ostalo nikakve uspomene kod Hercegovaca.” (str. 69). Naziv “Hrvatska Dalmacija” ne spominje se ni u jednom historijskom izvoru, ali se
u~enicima u pitanjima ispod teksta sugerira da se
radi o nau~noj istini: “[to si saznao/saznala ~itaju}i tekst? [to te iznenadilo?”
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Amer Tikve{a
Hrvatsko pismo i West Side Story
Odmah ispod teksta, navode se primjeri koji treba
da objasne upotrebu velikog slova; od kantona su
prisutni: Hercegova~ko-neretvanska `upanija i @upanija Sredi{nja Bosna, a od naselja, izme|u ostalih,
Zapadni Mostar. Zapadni Mostar je naziv za dio podijeljenog grada u kojem ve}inu ~ine Hrvati. Iako se
ne preporu~uje upotreba takvog naziva, jer je Mostar formalnopravno ujedinjen, u ovom ud`beniku
imamo slu~aj u kojem se {titi naziv ste~en ratom i
progonima na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
U poglavlju “Po~eci hrvatske pismenosti” nalazimo bosan~icu predstavljenu kao hrvatsko pismo:
“Hrvatska }irilica naziva se i bosan~ica. Udoma}ila se na podru~ju Bosne i Hercegovine i Dalmacije.” (str. 74). Ona mo`e biti samo pismo koje se dijelom koristilo i na teritoriju dana{nje Hrvatske,
ali hrvatsko pismo je nemogu}a i nau~no neutemeljena konstrukcija.
H[C
Dakle, svi navedeni primjeri govore nam da bi katoli~kim {kolskim centrima bolje stajao naziv “hrvatski {kolski centri”. Jer, onog {to bi bilo u duhu katoli~ke teologije, milosr|a, ljubavi, jednakosti za sve,
ne nalazimo u onoj mjeri u kojoj mu nalazimo suprotnosti.
Me|utim, dio krivice za takvo stanje snose i kantonalna ministarstva obrazovanja u BiH, koja djelimi~no finansiraju centre, iako ud`benici, bar kad
su jezik i knji`evnost u pitanju, nisu u skladu s njihovim planovima i programima. 
Nacionalizam
71
Ure|ewe {kolskog dvori{ta
IZME\U
PIJETETA I
NEKROFILIJE
Enes Kurtovi}
Spomenici palim braniteqima kao
nastavno pomagalo u procesu ja~awa
kolektivne nacionalne svijesti
Rijetka su {kolska dvori{ta u BiH koja nisu
ukra{ena spomenicima posve}enim borcima palim za odbranu domovine. Negdje su se zadr`ali
spomenici na ~ijem vrhu se nalazi zvijezda petokraka, a posve}eni su palim borcima i civilnim `rtvama iz Drugog svjetskog rata. ^e{}e su
to spomenici u obliku dvoglavog orla, turbeta
ili kri`a sa {ahovnicom, koji su posve}eni palim braniteqima u posqedwem ratu, za koji se
naj~e{}e ka`e da je bio “odbrambeni”.
Spomenici su vjerni pratioci qudskog roda od
prvobitne qudske zajednice do informati~kog
doba. To je qudski izum stariji od to~ka i vatre: od {ara po zidovima pe}ina, preko piramida do najraznovrsnijih formi, oblika, estetika i materijala, ali uvijek s istim ciqem i
iz iste potrebe da se ostavi trag o postojawu u
vremenu, kao svjedo~anstvo budu}im generacijama o postojawu onih pro{lih.
Znaci postojawa
Pa ipak, svi spomenici ne pre`ive zub vremena: neki se raspadnu sami od sebe, ne~ijem raspadu pomognu prirodne katastrofe, ali najve}i neprijateq spomenika je sam ~ovjek – wihov
stvaralac. Novo vrijeme mijewa odnos savreme-
Foto: Enes Kurtovi}
nika prema precima, a ~esto se to manifestuje
u ru{ewu spomenika, iz nastojawa da se na simboli~noj ravni uni{te tragovi postojawa pojedinca ili grupe, kako bi se wihovo postojawe
zaboravilo. Grade se novi spomenici kojima se
veli~aju pojedinci ili pojave, koje odgovaraju
savremenicima, a ru{e se oni koji nemaju politi~ku upotrebu ili su politi~ki {tetni za
vladaju}i sistem.
U slu`bi sistema
A da bi sistem sebi osigurao {to du`e trajawe,
“svoju” verziju istorije i “svoj” sistem vrijednosti, treba usaditi u pamet svojih najmla|ih
~lanova. [kola i uxbenici idealna su sredstva
za takvu vrstu manipulacije, ali su pod pritiskom me|unarodnih faktora takvi sadr`aji ve}inom iz uxbenika izba~eni. Zato spomenici u
{kolskim dvori{tima ispuwavaju svoju pedago{ko-edukativnu funkciju oblikovawa i ja~awa kolektivne svijesti o ispravnosti “na{e”
verzije istorije i “na{eg” sistema vrijednosti. Iako nisu u slu`benom planu i programu,
oni su po~etak i kraj svakog {kolskog dana, mali i veliki odmor. Lista imena poginulih boraca uklesana u plo~u spomenika samo su nastavno pomagalo, kao i globus, kostur ili periodni sistem elemenata u {kolskom laboratoriju. Nejasno je gdje prestaje pijetet a gdje po~iwe
nekrofilija. 
72
Nacionalizam
[kola na mjestu zlo~ina
U ZATVORU
DNEVNOPOLITI^KE
ZLOUPOTREBE
Enes Kurtovi}
Kako se {koluju djeca povratnika u
Srebrenicu ili Kozarac? [ta danas u~e
djeca ~iji su roditelji `rtve ili pre`ivjeli
svjedoci ratnih zlo~ina? [ta kroz
ud`benike ima re}i vlast koja bi te
zlo~ine najradije da zgura pod tepih?
Pod staklenim zvonom
U svim povratni~kim naseljima djeca razli~itih nacionalnosti imaju zakonsko pravo u svom osnovnom obrazovanju na nacionalnu grupu predmeta (jezik, istorija, geografija). U Kozarcu, pored Prijedora, u Republici Srpskoj, osnovna {kola radi po
federalnom nastavnom planu i programu. Ovo je
jedina sredina u BiH gdje su povratnici ispunili
pored drugih zakonom predvi|enih uslova i onaj
o potrebnom broju od vi{e od 350 u~enika druge
nacionalnosti da bi se mogla organizovati kompletna nastava po tom nastavnom planu i programu.
Ovu ~injenicu s ponosom isti~u i roditelji i lokalni
bo{nja~ki politi~ari, predstavljaju}i to svojim velikim uspjehom. Ali, kako se osje}aju djeca Kozarca
kada poslije devet godina osnovne {kole u kojoj
u~e po bosanskom programu nastave {kolovanje
u bilo kojoj srednjoj {koli u Prijedoru gdje se
podrazumijeva da su radili po srpskom? ^ini se
da na ovaj na~in djecu u {koli obrazuju u nekoj
vrsti kontrolirane atmosfere, kao pod staklenim
zvonom, ali je upitno da li ih takav sistem pripreš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
mi za `ivot i su`ivot u realnom okru`enju ili ih
motivira da obrazovanje i `ivot nastave u sredinama gdje je njihova nacionalnost ve}inska.
Oprostiti, a ne zaboraviti!
Kako?
Nacionalne stranke, nacionalna kulturna dru{tva i
vjerske zajednice insistiraju na o~uvanju pam}enja o stradanju vlastitog naroda od strane onih
drugih. Roditelji, iz straha da se njihovoj djeci ponovi ono {to su sami pre`ivjeli, prihvataju ovu logiku kao jedino ispravnu. Mogu li nastavnici istorije ubijediti djecu u slu`benu verziju ratnih doga|aja dok im roditelji u `ivom sje}anju (i no}nim
morama) jo{ uvijek imaju te iste doga|aje. U praksi, djeca odrastaju kroz dva paralelna sistema informisanja: {kolski sistem koji nudi zvani~ne, podobne informacije koje se progla{avaju objektivnim i porodi~ni, koji je vlastiti i subjektivan.
Ostajemo zatvoreni u krugu uzroka i posljedica,
kolektivnog i individualnog, logi~nog i dnevnopoliti~ki korektnog. I {ta onda u kontekstu podjela na “nas i njih” i u zemlji ~iji narodi jo{ uvijek nisu pro{li katarzu osvje{tenja mo`e zna~iti parola
“oprostiti, ali nikad zaboraviti”? Pam}enje koje se
djeci name}e sadr`i klicu mr`nje, a oni kojima se
opra{ta, o~ekuju da se po~injeno zaboravi kako bi
se moglo `ivjeti dalje. Da li je mogu}e djeci koja u
svojoj iskrenosti ne mogu koristiti ovakve politi~ke konstrukcije objasniti kako se to opra{ta, a ne
zaboravlja? 
Nacionalizam
73
Nepismenost u BiH
OTISAK
SRAMA
Enes Kurtovi}
Ko ~eka da nepismeni gra|ani BiH
potpi{u peticiju, uz zahtjev za
vlastito opismewavawe?
Pro~itajte ovaj tekst osobi koja
~itati ne zna
Sramotno visoku stopu nepismenih u BiH nadle`na ministarstva vje{to kriju izgovorom o
nepostojawu ta~nih statisti~kih podataka. Dilema im je velika: da li u BiH jo{ uvijek `ivi
9,9% nepismenih, kao po popisu stanovni{tva
iz 1991. godine, ili je taj broj za procenat-dva
vi{i ili ni`i? Govorimo o elementarnoj pismenosti, o savladavawu vje{tina pisawa i ~itawa potrebnih za osnovnu komunikaciju, u zemqi koja se iz petnih `ila upiwe nazivati “evropskom”, i to na po~etku XXI vijeka. Uporedimo li na{ih “oko 8%” nepismenih stanovnika sa
2,2% nepismenih u Albaniji, 0,4% u Rumuniji i
0,2% u Hrvatskoj, mo`emo samo naslutiti veli~inu problema. Ve}ina nepismenih su Romi, `ene i stanovnici ruralnih podru~ja, dakle, mawine koje se u na{em dru{tvu na vi{e frontova
moraju boriti za svoju jednakopravnost.
Dr`ava koju vode nepismeni
U BiH ne postoji institucija, niti organizovan
sistem nadle`an za opismewavawe odraslih. U
RS-u je donesen Zakon o obrazovawu odraslih, na
bazi kojeg je osnovan i Zavod, ali su wegove
Foto: Enes Kurtovi}
aktivnosti usmjerene na programe prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika, kako bi se
pove}ale mogu}nosti wihovog zapo{qavawa.
[to se nevladinog sektora ti~e, na poqu obrazovawa odraslih radi DVV International, organizacija koja djeluje u svim zemqama jugoisto~ne Evrope, i realizuje projekte dodatnog
osposobqavawa odraslih za prilago|avawe
promjenama na tr`i{tu rada, uz edukaciju nastavnog osobqa i izdava~ku djelatnost (~asopis
“Obrazovawe odraslih”). Pa ipak, u svom desetogodi{wem radu, nisu radili na projektima
osnovnog opismewavawa.
Koga treba brinuti {to se u BiH wen gotovo
svaki deseti gra|anin potpisuje otiskom
prsta? Ima li smisla iskorjewivati nepismenost u zemqi za koju se uvrije`io izraz “da je
vode nepismeni”? Ili je oni vode na taj na~in
ba{ zato {to im je najlak{e manipulisati nepismenima? Problem opismewavawa odraslih
u BiH uhva}en je u zamr{enu mre`u okolnosti,
uzroka i posqedica.
Rje{ewe mora biti u organizovanom, svima dostupnom i svima besplatnom programu opismewavawa odraslih, realizovanom od strane vladinih i nevladinih organizacija, a finansiranom na{im, dakle, dr`avnim parama. Svi pismeni moraju razumjeti i podr`ati ovu aktivnost, jer nepismeni ne mogu napisati peticije, niti ih potpisati. 
74
Nacionalizam
U toku Dekade za inkluziju Roma
2005-2015.
USTAVOM
GARANTOVANA
DISKRIMINACIJA
Nenad Velièkoviæ
Foto: Enes Kurtovi}
Prema istra`ivanju NVO “Budimo
aktivni” ustanovljeno je da 80%
romske djece zapravo `eli
obrazovanje, a da je glavna prepreka
ostvarivanju jednog od osnovnih
ljudskih prava siroma{tvo i sama
nepismenost roditelja
Bosna i Hercegovina je 2008. godine postala punopravna ~lanica inicijative pod nazivom Dekada
Roma 2005-2015, koja ima za cilj potpuno uklju~ivanje Roma u sve sfere `ivota. Uprkos pove}anim
naporima vlada centralne i isto~ne Evrope da
uklju~e romsku djecu u redovan proces obrazovanja, ta djeca se i dalje suo~avaju s pote{ko}ama.
Nisi konstitutivan – nisi na vlasti
Procjenjuje se da danas u Bosni i Hercegovini `ivi
100.000 Roma. Ve}ina ih i dalje `ivi te{ko, bez odgovaraju}eg stambenog rje{enja i bez zdravstvenog osiguranja. Veliki broj ih je nezaposlen, a do
70% romske djece ne ostvaruje pristup redovnom
{kolovanju. Danas najve}i broj Roma u BiH imamo na podru~ju Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, te na podru~ju centralne i isto~ne Bosne. Politi~ke stranke koje kontroli{u kantonalna ministarstva obrazovanja postavljaju na ministarska mjesta svoje kadrove koji imaju zadatak da {tite interese svoje nacionalne grupe u obrazovanju. Kako
Romi nemaju svoje predstavnike u vlasti, oni ostaš k o l e g i j u m prvo polugodište
ju na margini, pu{teni na milost nevladinim organizacijama koje se bave isklju~ivo problematikom
Roma.
Jedan od prija{njih problema koje su imala Romska djeca kada je u pitanju pristup neposrednom
odgojno-obrazovnom procesu jeste nemogu}nost
kupovine potrebnih knjiga i {kolskog pribora. Na
podru~ju Tuzlanskog kantona taj problem je rije{en tako {to u~enici dobijaju besplatne ud`benike
od Ministarstva, pribor doniraju NVO, a u nekim
slu~ajevima kupuju im predmetni nastavnici, pa
~ak i sami u~enici se me|usobno organizuju i po-
Nacionalizam
Rije~i
anonimne
autorice
Nisam voljna da se upu{tam u
bilo kakve poduhvate.
Borim se u svojoj u~ionici 10
mjeseci, pa promijenim {kolu i
sve tako. Nema{ ti kome pisati.
I ne vrijedi.
Stvarno ne vrijedi.
Najgore od svega {to i djeca idu
tim stopama. Ja se borim da
doprem do curica koje se olahko
daju mu{kim, if you know what
I mean.
Drugi nastavnici im smanjuju
vladanje i bore se kako {to prije
da odu ku}i. Svi su stalno
zaposleni. Oni se bore samo za
platu. Pa ti gledaj.
75
mognu svojim donacijama da se Romska djeca ne
osje}aju izop}eno iz nastave. Tako|er u Tuzli uspje{no djeluje omladinski centar “TELEX”, koji ve}
godinama pru`a uto~i{te i Romima, gdje oni imaju
priliku da razvijaju svoje vje{tine i interese i tako
ostvaruju dobre rezultate u {kolama.
Nastavnici i predrasude
Prema istra`ivanju NVO “Budimo aktivni”, ustanovljeno je da 80% romske djece zapravo `eli
obrazovanje, a da je glavna prepreka ostvarivanju
jednog od osnovnih ljudskih prava siroma{tvo i
sama nepismenost roditelja. Tako|er je ustanovljeno da i manji broj djece koja ostvare pravo na
obrazovanja biva verbalno i psihi~ki zlostavljan
od “neromske” djece. I sami nastavnici su izrazili
opre~ne stavove kada je u pitanju obrazovanje
Roma – neki pozitivno do~ekuju ideju, drugi su
pak puni predrasuda, ali generalno svi dijele mi{ljenje da nemaju potrebne vje{tine za kvalitetno
obrazovanje Roma.
Prema podacima UNICEF-a iz 2008. godine, tek
nekolicina {kola u BiH ima praksu upo{ljavanja
romskog asistenta u cilju olak{avanja pristupa
romskim porodicama i zajednicama. Zada}a romskog asistenta bila bi pra}enje poha|anja nastave
me|u romskom djecom u razli~itim {kolskim aktivnostima, pru`anje potrebne pomo}i u~enicima i
uspostavljanje partnerskih odnosa s njihovim porodicama. 
76
Test
KAKVI STE K’O
RODITELJ
Rije{ite ovaj test i saznajte da li ste
idealan roditelj za bh. {kolski sistem
tetu ud`benike za novu
1. Kupili ste va{em dje
{kolsku godinu?
nisu va{i
a) niste ih ni prelistali,
te kompetentni
b) niste ih prelistali, nis
lje da niste
c) prelistali ste ih, ali bo
paiti glupu pjesmicu na
2. Va{e dijete mora u~
met.
pa pjesma ili va{e dijete
a) niste sigurni je li glu
i padrugu, koja je i ljep{a
b) dajete mu da nau~i
metnija
go
bolje da u~i pjesmicu ne
c) uvjeravate ga da je
stru~ni ispit
tanku, razrednik va{eg
3. Na roditeljskom sas
je}e roditelja.
djeteta tra`i ~lana u Vi
e to ima veze s vama
a) ne razumijete kakv
b) javljate se
om
c) niste na tom roditeljsk
je lektiru s interneta.
4. Va{e dijete prepisu
e u sme}e
a) bacate svesku lektir
juter
mp
b) isklju~ujete mu ko
gove snala`ljivosti
c) drago vam je zbog nje
sjetiti bora~ko groblje
5. [kola se sprema po
e~anu odje}u
a) kupujete djetetu sv
krompirom
b) hranite dijete sirovim
da
-pedago{kog zavoda
c) tra`ite od prosvjetno
lskih programa
izbaci nekrofiliju iz {ko
6. Va{e dijete ide
na ekskurziju u
[paniju.
a) radujete se {to
}e vidjeti Nou Ca
mp
b) tra`ite da vam
{kola objasni za{t
o [panija
c) zadu`ujete dije
te da vam kupi fla
{u porta
7. ^as vjeronauke
je usred raspored
a i va{e dijete provodi ga s
u~iteljicom na ho
dniku.
a) `ao vam je djet
eta
b) `ao vam je na
uke
c) `ao vam je Isus
a
8. ^as vjeronauke
je usred raspored
a i va{e dijete provodi ga s
u~iteljicom na ho
dn
iku.
a) drago vam je zb
og va{eg djeteta
b) `ao vam je {to
vi niste imali vjer
onauku
c) tra`ite od {kole
da vjeronauku po
mjeri na prvi
ili zadnji ~as 
77
BO SNOM
KRU@I NA UK,
NAUK TJERONAUKA
78 OBRAZOVNE USTANOVE ILI MALE NACIONALNE
CRKVE?+80 VJERONAUKA KAO UMIJE]E RATOVANJA+81 RASPORED ^ASOVA
78
Bosnom kru`i nauk, nauk tjeronauka
Osnovne {kole u RS-u
OBRAZOVNE
USTANOVE ILI
MALE
NACIONALNE
CRKVE?
Vuk Ba~anovi}
Sveti Sava naciju spasava
Srbi svi, i svuda
Jedan od osnovnih na~ina odr`anja nacionalisti~kih ideologija je njihovo propagiranje kroz nastavno-obrazovne programe. Tako su osnovne {kole
u Republici Srpskoj smi{ljeno obilje`ene kako bi
bile rasadnici isklju~ivo srpskog nacionalnog identiteta. O tome najprije svjedo~e njihova imena:
183 {kole u entitetu, u kojem je Bo{njacima i Hrvatima ustavom zagarantirana konstitutivnost, nose
isklju~ivo imena knji`evnika, nacionalnih djelatnika i ratnika srpske nacionalnosti. I onda kada se
radi o sa~uvanim prijeratnim nazivima, koji se dijelom odnose na partizanske komandante (Milan
Ili} ^i~a [umadijski, Nemanja Vlatkovi}, Ratko
Rade Marijanac, Novak Piva{evi}, Milo{ Duji}, Veselin Masle{a, Mladen Stojanovi} i dr.), vlasti su
vodile ra~una da se radi o osobama isklju~ivo
srpske nacionalnosti. Knji`evnici su isto tako pa`ljivo “probrani”, tako da se radi gotovo isklju~ivo
o osobama iz pravoslavnog kulturno-historijskog
kruga: Petar Petrovi} Njego{, Milan Raki}, Radoje
Domanovi}, Janko Veselinovi}. Jedini izuzetak ~ine O[ Me{a Selimovi} u Bijeljini (bosanskohercegova~ki knji`evnik, koji se, tako|er, izja{njavao
kao Srbin) i O[ Ivan Goran Kova~i} (hrvatski knji`evnik) u Mrkonji}-Gradu.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Ru`ica Marjanovi}
Sveci – nacionalisti~ki letci
Vi{e {kola u Republici Srpskoj nosi imena pravoslavnih svetaca. Kao {to su recimo ]irilo i Metodije, slavenski prosvjetitelji ~ije se zasluge za opismenjavanje slavenskih naroda naj~e{}e pre{u}uju u {kolama u Federaciji BiH. To, me|utim, ne
mo`e biti opravdanje da se u Republici Srpskoj ide
u drugu krajnost i primorava djecu drugih konfesija, a koja poha|aju javne {kolske ustanove, da
u~estvuju u institucionalnom svetkovanju hri{}anskih svetaca. Tu su jo{ otac svetog Save Stefan
Nemanja, koji je u SPC-u kanoniziran kao sveti Simeon Miroto~ivi, te Vasilije Ostro{ki, svetac ~iji je
kult jedan od najrasprostranjenijih u SPC-u. Posebno je interesantno da ~ak 21 {kola nosi ime po
svetom Savi, zna~ajnoj historijskoj li~nosti iz 13.
vijeka, osniva~u autokefalne srpske arhiepiskopije. Me|utim, potrebno je razdvojiti historijskog
svetog Savu – pravoslavnog hri{}anskog arhiepiskopa – i konstrukciju koju name}u nacionalisti.
Nacionalisti su se poslu`ili ~injenicom da je sv. Sava u srpskim legendama zamijenio preda~ko bo`anstvo “heroja kulture”, odnosno donosioca kulture, te ga modernizirali u prosvjetiteljsko nacionalno bo`anstvo. Nazivanje javnih {kola po ovome svecu u entitetu predstavlja sakralizaciju javnog prostora i njegovu rezervaciju za samo jednu konfesiju, odnosno naciju. Kada se tome pridoda ~injenica da se sveti Sava, kao prosvjetitelj i
za{titnik {kola i |aka, javno proslavlja kao pra-
Bosnom kru`i nauk, nauk tjeronauka
79
znik, tj. “{kolska slava” svih {kola u Republici
Srpskoj, onda je jasno da se radi o procesu koji ne
mimoilazi bilo koju javnu osnovnu {kolu, koja, uz
sv. Savu, proslavlja svoju posebnu krsnu slavu.
Sveti Sava – kroja~ barjaka
Kada bi vlast u Republici Srpskoj razdvajala npr.
svetog Savu i ]irila i Metodija kao historijske li~nosti od njihovog kulta u pravoslavnoj crkvi, sasvim je sigurno da bi moglo do}i do novog, svjetovnog pogleda na ove li~nosti, no to joj o~igledno
nije namjera.
Umjesto toga, {kolske priredbe, koje se prire|uju
o Savindanu, sadr`e i pjesme sljede}e sadr`ine:
Sveti Sava barjak kiti u tri lijepe boje,
koje sada ~asno nosi pravoslavlje moje.
Crvenu je boju dao svome srpskom rodu,
crvena je prolivena krvca za slobodu.
Na plavoj su ~etir’ slova poruka za nas
da se Srbi ujedine, jedini je spas.
Plava boja simbol neba, uz crvenu to se sla`e
jer je srpska vjera ~ista i njoj Bog poma`e.
Sveti Sava pravoslavlje izbavi iz mraka
pa on bijelu boju daje na kraju barjaka.
Bijela boja zra~i sunce, majka mu je Srbija
jer se ono u njoj ra|a i vje~no }e da nam sija.
Svim
~itaocima
Školegijuma
sretna i ~estita
nova 2011. godina
Foto: Omnibus
Mo`e se zaklju~iti da ovakva obrazovna politika u
Republici Srpskoj ima za cilj isklju~ivo markiranje
javnih {kolskih prostora za u~enike jedne nacionalnosti i vjeroispovijesti. Dok se kod njih stvara
svijest o otu|enosti od “drugih”, dotle se kod drugih stvara osje}aj odba~enosti i nepripadanja {iroj
dru{tvenoj zajednici. 
80
Bosnom kru`i nauk, nauk tjeronauka
Vjerovali ili ne
VJERONAUKA
KAO UMIJE]E
RATOVANJA
Amer Tikve{a
Uskoro u glavama i va{e djece:
d`ihad, Kosovo, pokr{tavanje,
Stepinac
Kada upisujete dijete u {kolu, jedno od prvih pitanja s kojim se susre}ete je da li }e ono poha|ati
nastavu vjeronauke. Ako ka`ete “Ne”, suo~avate
se s mogu}no{}u njegove izolacije od druge djece,
a ako ka`ete “Da”, mo`da ste pristali na ideolo{ku
manipulaciju njime. I to takvu koja ga je spremna
poslati u rat. To nam pokazuje i analiza ud`benika
nacionalne grupe predmeta koju je 2007. proveo
Fond otvoreno dru{tvo.
Unutra{nji i vanjski nasrtaji
starosjedilaca
U islamskoj vjeronauci za osmi razred stoji: “Bosanskohercegova~ki muslimani su starosjedioci
ove zemlje. Oni su oduvijek `ivjeli na ovim prostorima i stolje}ima nepokolebljivo branili BiH od
vanjskih nasrtaja i unutra{njih poku{aja njenog razaranja.” (Sulejmanovi} i Kapetanovi}, El Kalem,
Sarajevo, 2005).
Zatim: “U na{oj ponosnoj domovini Bosni i Hercegovini je bilo mnogo boraca koji su vlastitim `ivotom potvrdili veli~inu i istinitost svoga [ehadeta. I
danas su Bo{njaci spremni na tu potvrdu [ehadeta, ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu.” (Vjeronauka za 7. razred osnovne {kole, Omerdi} i Kalajd`isalihovi}, El Kalem, Sarajevo, 2005).
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Amer Tikve{a
Stradanje Jevreja: Bo`iji gnjev ka`njava
prestupnike
U pravoslavnoj vjeronauci jedan od ilustrativnijih
primjera je borba za Kosovo: “Kosovska etika, izra`ena u narodnim pjesmama, smatra se i danas
najvi{im dometom moralne svijesti jednog naroda, utkane u bol za izgubljenom dr`avom koju
treba vaskrsnuti osloba|anjem Kosova i svih srpskih zemalja…” (Pravoslavna vjeronauka za 7. razred osnovne {kole, N. Paji}, Katihetski odbor, Banja Luka, 2005).
Stradanje Jevreja smatra se opravdanim: “Dok se
hri{}anska crkva {irila i ja~ala, crni oblaci Bo`ijega
gnjeva skupljali su se nad prestupnim jevrejskim
narodom. Proro~anstvo Spasiteljevo, da od Jerusalima i hrama ne}e ostati ni kamen na kamenu,
ispunilo se doslovce.” (Pravoslavna vjeronauka za
6. razred osnovne {kole, N. Mojsilovi}, Katihetski
odbor, Banja Luka, 2005).
Svi imaju jednako pravo na na{u vjeru!
U katoli~koj vjeronauci pokr{tavanje o~igledno
nije nimalo nasilan proces, nego po`eljan: “Prihva}anjem kr{}anstva, doseljenici, zajedno s preostalim starosjediocima izgra|uju novu Europu,
utemeljenu na anti~koj i kr{}anskoj kulturi. Me|u
novoprido{lim narodima nalaze se i Hrvati, koji se
pokr{tenjem uklju~uju u zajednicu europskih
kr{}anskih naroda.” (Odva`ni svjedoci, vjeronau~ni ud`benik za II razred srednje {kole, Gad`a,
Bosnom kru`i nauk, nauk tjeronauka
Milanovi}, Palo{ i Vuleti}, Katehetski salezijanski
centar, Zagreb-Sarajevo, 2004).
Alojzije Stepinac, sudionik usta{kih zlo~ina, za katoli~ku vjeronauku je “branitelj ~ovjekova dostojanstva”: “Poznate su njegove rije~i izre~ene 1942:
’Svaki narod i rasa, kako se odrazuje danas na zemlji, imade pravo na `ivot dostojan ~ovjeka. Svi
oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili Crnci ili Evropejci, bili omra`eni @idovi ili ponosni Arijci, imadu jednako pravo da
govore: O~e na{, koji jesi na nebesima’.” (Mt 6,9)
(Ja sam put, vjeronau~ni ud`benik za 5. razred
osnovne {kole. R. Razum, Kr{}anska sada{njost,
Zagreb-Sarajevo, 2004).
A {ta ako ne}e to da govore? Pokazali su logori.
Dakle, slati dijete na vjeronauku ne zna~i samo
nau~iti ga da Boga voli, ve}, vrlo lako, i da ljude
mrzi. 
Iz Unsko-sanskog kantona
RASPORED
^ASOVA
Enes Kurtovi}
81
Foto: Omnibus
Nezadovoljni nastavnici,
nezadovoljni roditelji, u~enike
ionako niko ni{ta ne pita
Svi ud`benici matematike za 6. razred devetogodi{nje osnovne {kole pisani su za ~etiri ~asa nastave sedmi~no, a u Unsko-sanskom kantonu
u~enici matematiku imaju tri ~asa sedmi~no.
Uvo|enjem dva ~asa vjeronauke naru{ena je
koncepcija devetogodi{njeg osnovnog obrazovanja. To je jedan od razloga {to ud`benici matematike ne odgovaraju nastavnom planu i programu i {to nastavnici ne mogu kvalitetno obraditi predvi|eno gradivo. 
82
Prosvetari, gde ste, da ste
“Ej, kolege, gde ste, da ste,
htela bi da znam.
Na sve strane glas raznes'te:
{kolstvo nam je blam.
I mila mi veli nana:
“Nemoj, '}eri, gubit' dana,
ve} ne daj
da te bude sram.”
Prosvetari, ne budite
srca gumenog.
Treba da se pobunite
za `ivota svog.
Kad primite svoje plate,
nad sobom se raspla~ete
ko da nema
krivca nijednog.”
“Oti{o bi, veruj meni,
ne}u i 'o}u.
Ko bi smeo da se buni
na tu skupo}u?
Skupo ruvo, skupa 'rana,
nek' se buni tvoja nana,
ja ne smem,
ne znam kako }u.
Sve je skupo to svi znamo
koji `ivimo.
Samo jedno jo{ imamo
vrlo jeftino:
Dobijamo bez novaca
od ministra poqubaca,
pa za{to da se bunimo?” 
83
84
Dvije stranice, iz dvije ~itanke, na temu: internet.
Jednoj od ove dvije ~itanke zabranjen je pristup {kolama.
Poga|ate kojoj?
1
2
85
BUDU]NOST
JE PO ^ELA
BEZ NAS
86 [KOLUJTE SE, WEBA NE ^EKAJTE +88 NASTAVNICI,
ULOGUJTE SE+90 GADAFILIJA ZA PO^ETNIKE+91
BUDU]NOST JE PO^ELA BEZ NAS+92 STOP FAST FOOD
OBRAZOVANJU!
86
Budu}nost je po~ela bez nas
Internet i nastavnici
[KOLUJTE SE,
WEBA NE ^EKAJTE
Namir Ibrahimovi}
Kako i na koji na~in obrazovne
institucije motiviraju nastavnike da
internet koriste u nastavnom procesu?
Je li mi{ prosvjete u rukama lijen~ina
ili neznalica?
Nastavnicima pristup zabranjen!
Iako, pored ministarstava i pedago{kih zavoda,
veliki broj osnovnih i srednjih {kola u BiH ima
svoju web stranicu, interneta u obrazovnom sistemu skoro da nema. Najvi{e je prisutan u hiperprodukciji copy/paste tehnike gdje se u~eniku da
najve}a ocjena samo zato {to je na{ao op}e podatke na internetu i to prezentirao u u~ionici, pri ~emu nije skinuo ni linkove. Prolazne ocjene dobijaju i u~enici (ina~e ijekavci) koji ekavicom obja{njavaju po~etak Prvog svjetskog rata ili ~itaju}i svoj
rad natucaju rije~i koje bi u sebi trebalo da imaju
kva~ice iznad slova.
Podr`avaju}i ovakav vid “referata” i “u~eni~kih radova”, nastavnici direktno u~estvuju u podrivanju same su{tine obrazovanja – u~enja s razumijevanjem. Oni nude u~enje s prepisivanjem. To i ne
za~u|uje ako se ima u vidu da i nastavnici vrlo
~esto, prilikom izrade tema za stru~no usavr{avanje (obavezni su u dvije godine napisati jedan rad
iz struke), “inspiraciju” pronalaze na webu; suvi{no je i spominjati da se vrlo rijetko navode izvori
odakle su tekstovi preuzeti – najvi{e {to se mo`e
dobiti jeste da je kao izvor kori{ten internet! Razuš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Internet
mljivo je da nastavnici sa dvodecenijskim ili du`im radnim sta`om te`e razumijevaju potrebu i
korist interneta u obrazovnom procesu, ali to ne
mo`e biti izgovor za potpuno zanemarivanje i
odbacivanje te “novotarije”.
Obrazovni sistem u BiH, na bilo kojem nivou, ne
zahtijeva od nastavnika da u bilo kojem vidu svoje nastavne prakse koristi internet. Dakle, da bi
nastavnik odr`ao ~as, komunicirao s roditeljima,
radio s u~enicima, razmjenjivao ideje, tekstove i
stavove s kolegama iz struke iz cijele BiH, ne treba
internet. A ako ne treba, onda i ne mora.
Od glave web nam smrdi
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ima
aktivnu stranicu, no stranica je osvje`ena naj~e{}e
vijestima o kretanju ministrice Ali} (“Podr{ka federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Klini~kom
centru Univerziteta u Sarajevu”; Federalna ministrica obrazovanja i nauke Meliha Ali} u~estvovala
je u radu Me|unarodne konferencije Regionalnog
`enskog lobija za mir, sigurnost i pravednost u Jugoisto~noj Evropi, koja se odr`ala 24. juna 2010. godine u Skoplju”; “Federalna ministrica obrazovanja
i nauke susrela se sa direktorom Odjela za ljudsku
dimenziju OSCE-a” – samo su neke od zabilje`enih
aktivnosti), i o konkursnim procedurama koje su u
nadle`nosti ovog ministarstva.
S druge strane, Ministarstvo prosvjete i nauke
Vlade RS-a na svojim stranicama nudi samo osno-
Budu}nost je po~ela bez nas
vne informacije vezane za organizacionu strukturu Ministarstva te poneku vijest vezanu za aktivnosti u~enika osnovnih i srednjih {kola iz ovog
entiteta.
Kantonalna ministarstva ne posve}uju jednaku
pa`nju prezentaciji vlastitih aktivnosti. Prezentativnost nestaje, a, uglavnom, ostaju osnovne informacije o ministarstvu i ministrima (na stranicama
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta
u prvom planu je fotografija ministrice Suljki}, a
ispod samo pobrojane nadle`nosti Ministarstva).
Sadr`ajniju stranicu ima jedino Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo koje nudi cjelokupne zakone, akte, propise i pravilnike koji se ti~u obrazovanja.
No, pod pokroviteljstvom Kantonalnog ministarstva je i http://portal.skola.ba – “zvani~an web portal osnovnih i srednjih {kola Kantona Sarajevo” usmjeren ka roditeljima, nastavnicima i u~enicima.
Osim nekoliko prezentacija s oglednih ~asova i
isje~aka iz knjige “Kako ostvariti uspje{an kontakt
sa u~enicima” Bonnie Miller iz 2001. godine, portal
ne nudi adekvatne sadr`aje nastavnicima. [to se ti~e u~enika, najkorisnije }e im biti to {to na jednom
mjestu (“korisni linkovi/ucenici”) imaju linkove za
nekoliko stranica koje nude napisanu lektiru.
Sli~na situacija je i sa stranicama Republi~kog pedago{kog zavoda iz RS-a, Zavoda za {kolstvo
Mostar, Prosvjetno-pedago{kih kantonalnih zavoda – nude se informacije vezane za termine seminara, nastavni planovi i programi te imena uposlenih u ovim institucijama.
Nijedna od spomenutih stranica ne nudi interaktivnost ni nastavnicima, ni roditeljima ni u~enicima.
87
Skoro sve informacije se proslje|uju {kolama i
drugim komunikacijskim kanalima: faxom, e-mailom ili po{tom, tako da grupisanje tih podataka
na stranicama institucija koje se bave obrazovanjem samo daje sliku skladi{ta.
Uredni{tvo portala {kola.ba ponudilo je autorima
da objavljuju svoje tekstove, propisalo formu, no
zaista je malo tekstova ispod kojih je potpis nekog
drugog, osim urednice portala Merside Kara~i}.
Uredni{tvo nije ostavilo prostor za komentar
ispod tekstova, ne tra`i od nastavnika da sve svoje radove iz stru~nog usavr{avanja objavljuju na
portalu ~ime bi se smanjio broj prepisanih radova,
nije otvorilo forum gdje bi nastavnici diskutovali o
sadr`aju nastavnih planova i programa, ud`benika, odr`anih ~asova, oglednih ~asova, itd.
Komunikacija e-mailom, dru{tvenim mre`ama,
forumima nastavnika, u~enika i roditelja ve} u
osnovnoj {koli mogla bi zna~ajno pove}ati kvalitet
u obrazovanju jer omogu}ava da se dio obrazovnog procesa izmjesti iz {kole, a ipak zadr`i u
okvirima obrazovnog sistema. Takav vid obrazovanja sprije~io bi prezentaciju u~eni~kih nedovr{enih i neure|enih zada}a, olak{ao roditeljima
da prate interese vlastitog djeteta, a u~enici bi
mnogo ranije (prije nego do|u do visoko{kolskih
ustanova) usvojili metodologiju izrade vlastitog
rada i na~ine prezentacije. U aktivnoj komunikaciji svih aktera obrazovnog procesa neminovno bi
se temeljitije reformiralo obrazovanje i jasnije
ukazali problemi trenutnog obrazovnog sistema.
Mnogo je jeftinije nego organizovati brojne konferencije i okrugle stolove. 
CITAT>Uo~ljivo je da metafori~ke prosvjetno-politi~ke
vodilje na{ih dana demonstrativno dovode u pitanje upravo
one ciljeve koji su svojedobno motivirali klasi~ni obrazovni
diskurs: autonomija subjekta, suverenost pojedinca,
odgovornost jedinke. Samo ne misliti vlastitom glavom – ba{
to ~ini se trajnim programom izobrazbe danas.
(Konrad Paul Liessmann)
88
Budu}nost je po~ela bez nas
Facebook & metodika
NASTAVNICI,
ULOGUJTE SE
Semira D`ani}
Postoji jedna podjela ljudi prema
vremenu ro|enja u odnosu na
tehnolo{ki razvoj. Naprimjer,
generacija X (ro|eni od 1960. do 1990.)
pamti vrijeme prije interneta.
Generacija Y (ro|eni nakon 90-ih) ne
razumije jezik gramofona i
kasetofona. Ako je X nastavnik, a Y
u~enici, na kom jeziku se odvija
nastava?
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
Nastavnici, Facebook nije bauk! Upoznajte u~enike u sredini koju do`ivljavaju prijateljskom. Pre|ite na vi{i nivo, iz {kolovanja u obrazovanje. [kolegijum vam poklanja nekoliko prakti~nih ideja, iz
prve ruke – iz generacije Y.
1. Status
Ako u~eniku ne{to nije jasno, a Google njemu, ili
vama (!) ne nudi odgovaraju}e rje{enje, za{to pitanje ne postaviti u prostoru za status!? S druge strane mo`e biti neko ko ima odgovor, ili savjet.
Budu}nost je po~ela bez nas
89
2. Grupe
Na Facebooku postoji mnogo na~ina uvezivanja
korisnika. Jedan od njih su grupe (otvorenog i zatvorenog tipa). Zar svaki razred ne bi mogao imati svoju grupu u kojoj bi se razmjenjivale informacije potrebne za {kolu. Ne mora svaka grupa na
Facebooku biti sama sebi svrha!
3. Kru`ne poruke
Ako u~enici dobiju zadatke koje trebaju obaviti u
grupama, najjednostavniji na~in da komuniciraju
jeste preko inbox poruka. Ovako mogu razmijeniti sve potrebne informacije i linkove za stranice na
kojima je ne{to njima potrebno. Ako je jedan u~enik ve} prona{ao neku e-knjigu, ne moraju drugi
gubiti vrijeme da bi uradili isto. Dovoljno je poslati link.
4. You Tube
Ukoliko neki eksperiment iz fizike ili hemije ne
mo`e biti izveden u siroma{noj {koli, nastavnik, ili
neko od u~enika, mo`e snimak eksperimenta podijeliti sa razredom.
5. Event-ovi (doga|aji)
Preko raznih event-ova u~enici prate {ta se sve de{ava u njihovom gradu. ^esti su sajmovi knjiga,
organske hrane, meda i p~elinjih proizvoda i sl.
Za{to u~enici ne bi bili inicijatori nekih posjeta,
obilaska izlo`bi, predstava i sl.?
6. Album
Znamo da se bezbroj slika napravi samo da bi se
postavile na Facebook. U~enicima bi se mogao dati zadatak (iz geografije ili historije) da fotografi{u
mjesta koja posje}uju i podijele ste~eno znanje i
utiske s vama, i razredom.
7. Ankete
Iz nastave demokratije u~i se kako praviti ankete.
Jedna od mogu}nosti ispitivanja javnog mi{ljenja
je i preko Facebooka.
8. Note (bilje{ka)
Nastava knji`evnosti na internetu ne mora se svesti samo na pronala`enje ve} ura|enih lektira. Ukoliko neki odlomak ili pjesmu stavite u svoj note,
u~enici ga imaju priliku analizirati. Prednosti ovakve analize su vi{estruke. U~enici nisu optere}eni
tremom da moraju u odre|enom trenutku pred
Foto: Omnibus
grupom odgovoriti na pitanje (a ve}inu je stid re}i
{ta misle). Zbog toga {to nisu ograni~eni trenutkom kada moraju odgovoriti, u~enici mogu bolje
razmisliti. Ako jedan u~enik pita nekog iz drugog
odjeljenja ili {kole, onda se nudi prilika da se nau~i
i ne{to {to je jedan nastavnik mo`da propustio.
9. Pravopis
Pravopisna pravila lahko se mogu u~iti i na Facebooku. Dajte zadatak u~eniku da vam primjere
kr{enja nekog pravila prona|e na Facebooku. Nakon toga ne mora raditi pravopisni test, to da poznaje neko pravilo dokazao je time {to je prepoznao gre{ke.
10. Anga`man
Uklju~ivanjem u razli~ite projekte, aktivnosti koje
se de{avaju u najbli`oj sredini, u~enici se u~e odgovornom i dru{tveno korisnom anga`manu. Ako
budu u~esnici nekoliko akcija, vjerovatno je da }e
i sami neku inicirati. Opet, Facebook nudi priliku
da reklamirate vlastite projekte.
Koriste}i Facebook, postat }ete vjerovatno jedan
od dra`ih nastavnika. A u~enici s omiljenim nastavnicima i zbog omiljenih nastavnika pristaju raditi i puno te`e zadatke. Tu vam se otvara niz mogu}nosti.
I, da, ako dio poslova obavite preko Facebooka,
mo`da vam ostane na ~asu vremena da se bavite i
odgojem u~enika. 
90
Budu}nost je po~ela bez nas
Uzoriti primjeri napretka
GADAFILIJA ZA
PO^ETNIKE
Nenad Veli~kovi}
Ho}ete li, nakon {to pro~itate ovaj
~lanak, iskinuti jedan list iz
ud`benika? Za{to?
Laptop svakom u~eniku
Libijska vlada ugovorila je s ameri~kim neprofitnim
udru`enjima kupovinu jeftinih prenosnih ra~unara za
svu {kolsku djecu, njih oko 1,2 miliona, objavio je “Njujork tajms”. Projekat bi trebao biti zavr{en do juna
2008. godine, ~ime bi Libija postala prva zemlja u svijetu u kojoj }e sva {kolska djeca imati pristup internetu.
Nikolas Negroponte, voditelj projekta “Laptop za svako
dijete”, kazao je da }e ugovorom vrijednim 250 miliona
dolara Libija kupiti 1,2 miliona ra~unara, osigurati server za svaku {kolu, te svu potrebnu infrastrukturu,
uklju~uju}i i tehni~ke savjetnike.
Projekat se odvija uz podr{ku Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) koji zagovara opskrbu jeftinim ra~unarima za {kolsku djecu {irom svijeta. Ra~unari ko{taju oko 100 dolara po komadu, a libijski vo|a
Moamer el-Gadafi prihvatio je projekat u `elji za ve}im
otvaranjem svoje zemlje.
^injenica da devetogodi{njaci ne}e razumjeti rije~i poput infrastruktura, projekat, 250 miliona, ili neprofitna udru`enja pokazuje da tekst nije njima ni
namijenjen. Njime autor iskazuje svoje emocije a,
prikriveno, i svoju ideologiju. Budu}i da tu ideologiju, ~ini se, dijele i svi ostali nadle`ni u lancu prehrane ud`benicima, vijest i nakon tri godine stoji
kao mali darak Velikoj Socijalisti~koj Narodnoj
Libijskoj Arapskoj D`amahiriji.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Va`niji su milion (1.000.000) laptopa nego hiljadu
(1.000) {kola. Da su te {kole i~emu slu`ile, ne bi ih
u ratu ru{ili, ili pretvarali u logore i zatvore, re}i }e
u sebi recenzent, ne zatra`iv{i barem jednak tretman u obradi ~injenica. (Ako se ve} zna ko pla}a
laptope, za{to se ne bi znalo ko je pla}ao {kole? U
kakvoj su vezi galama o otvaranju Libije, s }utanjem o zatvaranju Jugoslavije?)
Za{to libijski socijalizam ima budu}nost, a jugoslavenski nema ni pro{lost, nego je to nekakva druga
polovina pro{log vijeka u na{oj domovini? Za{to djetinjstva i `ivoti Titovih pionira zaslu`uju prezir, a
informati~ko opismenjavanje Gadafijevih euforiju? Za{to je va`nije znati godinu zavr{etka projekta s kompjuterima od godine po~etka projekta sa
{kolama? Jesu li te {kole manje vrijedne zato {to su
bile mje{ovite? Ili zato {to su imale ru`na imena?
Me|utim, re}i }e u sebi recenzent, mi ne `elimo
na{u djecu odgajati na na{im traumama, mi ih `elimo ohrabriti Libijskim primjerom. Nije to {ala
mala, prva zemlja u svijetu u kojoj }e sva {kolska
djeca imati pristup internetu. (I jeftine laptope!)
Me|utim, ono {to je bila nesumnjiva budu}nost iz
perspektive bolesnog bh. {kolstva 2007. godine,
sumnjiva je rabota 2010. godine iz perspektive
zdrave pameti. Reuters (od koga je NYT preuzeo i
prvu, ud`beni~ku, vijest) jo{ je 2007. izvijestio da se
cifra od 1,2 miliona laptopa smanjila na cifru od
500.000 (frtalj miliona), s tendencijom ka nuli. Cijela narud`ba je 2009. (prema OLCP//News) otkazana.
Istovremeno, u milenijskim ciljevima UNDP-a koji se odnose na Libiju nema podataka o projektu
preobrazbe ove prijateljske i nesvrstane zemlje u
prvu zemlju na svijetu u kojoj djeca imaju pristup internetu. Ciljevi UNDP-ja u Libiji su manje futurusti~ki. Izme|u ostalih: do 2015. godine prepoloviti
broj stanovnika koji zara|uju manje od dolara
dnevno; osigurati puno provo|enje rodnih prava,
smanjiti smrtnost porodilja i smrtnost djece ispod
pet godina.
Ako to ve} nisu mogli (2007.) znati autor i recenzenti, brkaju}i poluvijesti s ~injenicama, mogu to
(2010.) znati nastavnici i roditelji. I mogli bi sada,
~isto simboli~no, iskinuti taj list iz korica u kojem
mu nikada nije ni bilo mjesta.
Kad bi im Njihova okolina, s 1000 {kola Male Socijalisti~ke Bosne i Hercegovine bila srcu i pameti bli`a od nula kompjutera Velike Socijalisti~ke Narodne Libijske Arapske D`amahirije. 
Budu}nost je po~ela bez nas
91
Metodika vs. tehnika?
BUDU]NOST JE
PO^ELA BEZ NAS
Nenad Velièkoviæ
Dvije {kole pod jednim krovom... Vuk na grani...
Obrazovanje u rukama nacionalnih stranaka... Afere s odobravanjem i otkupom ud`benika... Kresanje sredstava za vannastavne aktivnosti... Prijetnje
platama nastavnicima... Posljednje mjesto u regionu na rang-listi kvaliteta {kolovanja... Stare i zapu{tene biblioteke... (Ionako djeca vi{e ne ~itaju...)
Nastavnici nepismeni za Facebook... To je svakodnevnica bosanskohercegova~kog obrazovanja...
Istovremeno, u Americi, Watsonville's Monte Vista
Christian School naru~ila je 70 stakleno-aluminijskih plo~a veli~ine jedne {kolske knjige. (Tehni~kim frikovima bilo je dovoljno re}i iPad.)
Ta plo~a, zapravo kompjuter kojem se instrukcije
daju tapkanjem prstima po ekranu, obznanio se u
javnosti po~etkom ove godine, a dostupan u prodaji postao u aprilu (da bi se za mjesec dana prodalo preko milion komada!) S memorijom od
16/32/64 GB, i aplikacijama koje omogu}avaju pisanje, ~itanje, igranje, slu{anje, gledanje od prvog
dana provocirao je analiti~are na pitanje: Kako
mo`e biti iskori{ten u {koli? (Apple, proizvo|a~
ure|aja, u svojoj poslovnoj strategiji ima {kole kao
bitan segment svog tr`i{ta.)
Komentatori su se podijelili: jedni su dan kada }e
iPad zamijeniti |a~ku torbu te{ku deset kila i {kolsku biblioteku otpuhnuti u drveno doba gurnuli u
daleku budu}nost. Po njima, iPad je skup, {kolski
bud`eti ne mogu ga osigurati za sve u~enike; redovno }e biti onih koji }e dolaziti s iscurjelim ba-
Foto: Omnibus
terijama; {teta }e biti ve}a od koristi: kra{}e se, lomiti; djeca }e se igrati i surfati umjesto da slu{aju,
snimaju i zapisuju. Drugi su se razmahali stotinama ili hiljadama stabala koja ne}e biti posje~ena
zbog sveski, ud`benika, zada}nica. Njihovi su argumenti saglasni s marketin{kim, i u prvi plan
stavljaju brz pristup kvalitetnim informacijama i
umre`enost nastavnika i u~enika. Primjer ud`benika budu}nosti je aplikacija elements, periodni sistem koji jednim dodirom prsta postaje obrazovni
program, emisija koju u~enik re`ira ka`iprstom,
sam odlu~uju}i kojim }e redom i na koji na~in dobiti obja{njenja i odgovore.
U me|uvremenu, u Bosni i Hercegovini u gumice
se urezuju krstovi i polumjeseci, krede se tro{e vi{e
na ga|anje nego na pisanje, pametne table rje|e su
od `iranata. Djeca ispod klupa kuckaju po tastaturama mobitela, zijevaju nezainteresovana za glas
nastavnika koji ubija vrijeme ~itaju}i lekcije iz
ud`benika koje |aci dr`e otvorene ispred sebe.
Daleko od bosanskohercegova~kih nastavnika,
iPad, ~ija je cijena ve}a od njihove mjese~ne plate.
Njihovo je pravo otpljucnuti na jo{ jednu podvalu galopiraju}eg konzumerizma, i zaklju~iti da je
knjiga knjiga, olovka olovka a ~ovjek u razredu
~ovjek, a ne robot. (“Ljudi neka u~e ljude, a roboti robote...”) Ali to ih me|utim ne osloba|a pitanja
koje je u vezi s obrazovanjem starije i va`nije od
svih kompjutera zajedno: [ta je rezultat njihovog
rada, i ~ega je takav posljedica? 
92
Budu}nost je po~ela bez nas
Sir Ken Robinson
STOP FAST FOOD
OBRAZOVANJU!
Dijala Hasanbegovi}-Puri}
Sir Robinson bi se veoma lako mogao
nazvati Stephenom Hawkingom
kreativne edukacije
Danas ve} zvijezda, Sir Robinson ro|en je u Liverpoolu u Engleskoj, u radni~koj porodici, kao jedno
od sedmero djece. Studirao je dramu i pozori{te, a
kasnije i doktorirao na temi o teatru i drami u {kolskoj edukaciji.
No, Ken Robinson se nije proslavio kao teatrolog,
kriti~ar, niti reditelj: svjetsku je slavu stekao svojim revolucionarnim prijedlozima za promjenu
sistema obrazovanja kada je u pitanju kreativni
rad, talenat, i op}enito posebni interesi mladih ljudi, koje konvencionalno {kolovanje gu{i zahtjevima koji ne odgovaraju njihovim afinitetima.
Svoj je profesorski `ivot posvetio edukaciji radnika u obrazovanju, ali i svih drugih profesija koje
se ti~u ljudskih resursa.
Sir Robinson je veoma tra`en govornik na konferencijama o ljudskim resursima, i upravo su ti njegovi govori privukli najvi{e pa`nje me|unarodne
javnosti. U okviru konferencija, odr`ao je prezentacije koje je u`ivo, preko video-kanala, TV-a i internetskih stranica, pratilo na milione ljudi.
On smatra da standardno obrazovanje ne poti~e
ljude da rade ono {to `ele, ne poma`e djeci otkriti
ono {to rade najbolje, ve} ih tjera na kompromise,
ne vode}i ra~una o njihovoj dragocjenoj individualnosti. Kada bi se, tvrdi Sir Robinson, tokom {koš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Internet
“Trebamo ukloniti strogo
odre|enu hijerarhiju predmeta.
Uzdizanje jednih predmeta
iznad drugih podupire zastarjele
pretpostavke iz doba
industrijalizacije i negira
~injenicu da smo svi razli~iti.”
lovanja vi{e razvijale kreativne vje{tine, bilo bi vi{e uposlenika koji svoj posao rade odgovorno i sa
zadovoljstvom. Ljudski su resursi, ka`e Sir Robinson, kao i prirodni: zakopani duboko. Obrazovanje ih zakopava dublje, umjesto da pomogne da
isplivaju na povr{inu. Smatra kako su reforme
obrazovanja, koje se trenutno odvijaju {irom svijeta, prakti~ki beskorisne jer poku{avaju popraviti
pokvareni model.
Jednu od osnovih pogre{aka u obrazovanju smatra ~injenicu da je organizirano linearno: postoji
ta~ka u kojem ga zapo~injemo (osnovno obrazo-
Budu}nost je po~ela bez nas
“Vjerujem da je na{a jedina
nada za budu}nost da
prihvatimo novi koncept
ljudske ekologije, onaj koji }e
obnoviti na{u spoznaju o
bogatstvu ljudskih sposobnosti.”
vanje), zatim srednje obrazovanje, a imperativ je
nakon toga upisati fakultet, odnosno stru~no se
usmjeriti (ljudi {irom svijeta su opsjednuti upisivanjem djece na fakultet samo radi upisivanja na
fakultet), i nakon toga, spremni smo za ostatak na{ih `ivota.
Koliko smo spremni? Jesmo li u tom linearnom toku po`eljeli zastati, razmisliti, napraviti neke druge izbore? Ne{to promijeniti u na~inu na koji smo
to znanje usvajali? Usmjeriti se na ne{to drugo?
Ni{ta od toga nije va`no, osim gr~evite borbe da se
do kraja dovede linearni put – od ta~ke A do ta~ke
93
B, nakon koje dolazi ostatak na{eg `ivota. Za koji
ve}ina nas nije spremna. Jer `ivot nije linearan.
On je organski.
Ja~anje ljudskih resursa obrazovanjem sastoji se u
razbijanju linearnoga puta, jer prave sposobnosti
nisu u masovnoj proizvodnji profesionalaca iz nekoliko privilegiranih podru~ja u jednoj zemlji, nego u raznolikim sposobnostima svakog ~ovjeka
posebno, neovisno o sistemu.
Fast-food obrazovanje, kako ga on naziva, standardizirano je za sve, svima “probavljivo”, i proizvodi
ljude bez strasti, jednakog je “ukusa” u cijelome
svijetu, i bez osobnosti. Sir Robinson smatra da je
klju~ u promjeni industrijskog modela obrazovanja u organski, u napu{tanju uniformnog pristupa
obrazovanju i prihva}anju individualnog; napu{tanju jednakog modela za sve, u korist modela
koji odgovara pojedina~noj grupi ljudi koje obrazujemo, odnosno svakom individualcu u grupi.
Naravno, to je neizvodivo unutar ve} postoje}eg
sistema – u tom sistemu djeca nisu navikla sama
birati. Pasivno ~ekaju da ih se usmjeri, da se ~as
zavr{i, da se zavr{i srednja {kola, da se upi{e fakultet ili na|e neki posao.
Odgovor je u personalizaciji obrazovnih programa, savremenoj tehnologiji, a osobito nastavnom
kadru koji je sposoban promijeniti sistem tako da
on radi u korist u~enika, a ne u njegovu korist, ili
korist sistema koji proizvodi sebi jednake, nesretne budu}e radnike. 
CITAT>Strmi pad op}eg blagostanja tijekom 90 godina
intenzivnog prisilnog {kolovanja odvukao je oboje roditelja
od ku}e na posao, smje{taju}i njihovu djecu u upravlja~ke
sustave vrti}a i produljenog {kolovanja. Unato~ stoljetnom
progla{avanju da je {kolovanje lijek za nejednako
raspore|eno bogatstvo, dogodilo se upravo suprotno.
Bogatstvo je bilo 250 posto vi{e koncentrirano na kraju,
nego na po~etku stolje}a.
(John Taylor Gatto)
94
SKWIKIPEDIA
Ako su ud`benici prirode i dru{tva krili od vas ovu
doma}u `ivotinju, nadoknadite propu{teno!
Sve {to niste htjeli znati o svinji, a mogli biste biti pitani.
Odgovori ako zna{.
?
Ono {to je kod Gojka
Lici:
a) obojak
b) odojak
c) dojen~e
d) `ganjac
?
jagnje, to je u
Ko su, osim vuka
, junaci pri~e Vu
k
i tri (...) ?
a) pra{~i}a
b) mu{ketira
c) predsjednika
d) d`okera
?
seriji
oznatoj
p
u
da
e
ic
dine Ku
u pras
Kakve s iha iz 1971. go
etr
Ivana H inje?
sv
)
..
(.
idu
le
e
b
e
d
)
a
b) divlje
e
c) pijan
jave
tn
la
b
)
d
esajta pigsonth
Fotografija sa
:
om
zi je s grup
wing.net u ve
a) Pigs Floyd
b) Pink Floyd
c) Think Pink
d) Think Pigs
stupa:
U seriji Pigs in Space na
a) Miss Piggy
b) Twiggy
c) Friggy
d) Iggy Pop
Ako se od
jedne svinje
mo`e napra
viti 1694 ~v
arka, kolik
o je svinja
potrebno d
a bi se dob
ilo sedam k
~varaka, ak
ila
o znamo da
jedan
~varak te`i
7 grama?
a) puno
b) zavisi od
svinja
c) zavisi od
mesara
d) jedna
?
Koja d
om
kinesk a}a `ivotinja
om hor
oskopu nije u
a) zma
?
j
b) svin
ja
c) {tako
r
d) bik
Koja dom
a}a `ivoti
nja g
vnu ulogu
u filmu “P lumi naslorasi} Bejb
a) kuni}
”?
b) noj
c) mi{
d) neka n
epoznata
?
?
?
?
?
Koji je refren pjesme grupe BLA
CK SABATH:
Generals gathered in their masses
Just like witches at balck masses
Evil minds that plot destruction
Sorcers of death’s construction
In the fields the bodies burning
As the war machine keeps turning
Death and hatred to mankind
Poisoning their brainwashed min
ds
Oh lord, yeah!
a) War pigs, war pigs War pigs, war
pigs
b) Go pigs, go pigs, Go pigs go pigs
c) Love pigs, love pigs, Love pigs
, love pigs
d) Eat pigs, Eat pigs, Eat pigs, Eat
pigs
?
slu`ila
`ivotinja je po
Koja doma}a
?
ce
si
ka
izradu
kao model za
a
ic
a) patk
b) junica
?
c) prasica
red svinje
a bacati p
b
e
tr
d) ov~ica
e
n
[ta
a) sme}e
b) bisere
c) petarde
d) cvije}e
?
?
^ime se hrani As
teriks?
a) ~arobnim napi
tkom
b) {a{avim Rimlja
nima
c) divljim prasi}i
ma
d) sud`ukicama
95
OH! UH!
UD@BENICI
96 100% PRIRODNO+98 LUD, ZBUNJEN, OSNOVAC+
102 MARIJA KIRI ILI MARAJA KERI?+104 ZEMLJA JE
IPAK RAVNA PLO^A!+106 RECENZIRANJE UD@BENIKA
KAO DRU[TVENO (NE)ODGOVORAN POSAO+108 DJECA
PJEVAJU MITOVE+109 P]ELA DAJE \EM
96
Oh! Uh! Ud`benici
Moja okolina
100% PRIRODNO
Enes Kurtovi}
Priroda je sve {to nas okru`uje. Veliki
je izazov pribli`iti djeci jedan tako
{irok pojam kroz ud`benik u kojem }e
biti kvalitetno obra|ene sve teme iz
nastavnog plana i programa. Za neke
autore prevelik izazov.
Nije lako pripremiti ud`benik koji treba uvesti
djecu uzrasta 8-9 godina u kompleksan svijet prirodnih nauka. Nije lako u ud`benik uklju~iti sve
ono {to je zacrtano Nastavnim planom i programom, a da krajnji proizvod ne bude prenatrpan i
te`ak za u~enika. Ali “nije lako” ne zna~i da je i nemogu}e. I “nije lako” nije nikakav izgovor za pripremu i odobravanje ud`benika kakav je Moja
okolina 4, autora Nusreta Tobudi}a (Izdanje Denfas, Tuzla 2007.), ~iji su recenzenti Vesna Vunarek,
Halid Merdani} i Vahid Muli}.
Hr|av ud`benik preduvjet za truhli ~as
U~enici su i u tre}em razredu imali predmet Moja
okolina, s gotovo istim sadr`ajem ali na ne{to manje zahtjevnom nivou, pa se od ud`benika za ~etvrti razred o~ekuje da u~enicima ponudi vi{e informacija o istim temama. U navedenom ud`beniku u 99 lekcija obra|eni su sadr`aji u rasponu od
biljnog i `ivotinjskog svijeta, preko kretanja Sunca
i Zemlje, fizi~kih i hemijskih pojava, ljudskih aktivnosti u prirodi, osnova kartografije, sadr`aja o
domovini i zavi~aju, saobra}aja, higijene, mediciš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Marina Veli~kovi}
ne do ekologije. Raspon pre{irok za devetogodi{nja ple}a. Raspored gradiva u ud`beniku ura|en
je po principu torte – “red ovog, red onog” – pri
~emu su sadr`aji o biljkama i `ivotinjama kao fil
jer se svako malo ponavljaju. Na svakoj stranici
knjige obra|ena je po jedna lekcija, pa nastavnici
mogu sami praviti redoslijed kad }e obraditi koju
lekciju, samo {to djeci (a i roditeljima) smeta to
skakutanje po ud`beniku.
Jezik kojim je ud`benik napisan poku{aj je uspostave ravnote`e izme|u razli~itih slu`benih bh. jezika, pa tako u ud`beniku nalazimo i pojmove
“hr|anje” i “truhljenje”, te dvojno navo|enje rije~i “vazduh (zrak)” ili “tvornica (fabrika)”. U jednom dijelu se koristi izraz “uvjeti” (za `ivot), a na
drugoj stranici se u~i mjerenje vremena u “~asovima”.
Ud`benik ima 120 stranica, a svi sadr`aji od 80.
stranice nadalje {tampani su }irilicom, {to predstavlja vrlo zanimljiv na~in tuma~enja ravnopravnosti pisama, kako po obimu tako i po prostornom razmje{taju u samom ud`beniku.
[ta djeca znaju o D`amahiriji?
U dijelu ud`benika koji obra|uje teme u vezi s domovinom u kojoj djeca `ive, pogre{no su napisani
njeni sastavni dijelovi – dva entiteta su “Federacija kantona” i “Republika srpska”. Ako se kori{tenjem izraza “Federacija kantona” htjelo izbje}i ponavljanje naziva Bosna i Hercegovina i u imenu
Oh! Uh! Ud`benici
PROVJERI SVOJE ZNANJE
Zaokru`i re~enicu iz ud`benika Moja okolina za 4. razred devetogodi{nje {kole:
1. Ma~ke su `ivotinje koje imaju tijelo pokriveno dlakom pa se zovu dlakad.
2. Ovce su `ivotinje koje imaju tijelo pokriveno vunom pa se zovu vunad.
3. Koko{ke su `ivotinje koje imaju tijelo pokriveno perjem, pa se zovu perad.
dr`ave i u imenu entiteta, {ta se htjelo posti}i pisanjem naziva Srpska malim po~etnim slovom?
Gre{ka u naslovu “Sunce je zvjezda” nije {tamparska, jer je ponovljena i u sadr`aju. U ud`beniku
“Zemlja kru`i oko (zami{ljene) ose” (insekta koji
se ne{to zamislio?), a za izraz “Bosansko-kulturni
centri zavi~aja” autora treba pohvaliti za inovativnost, a recenzente za pa`ljivo i{~itavanje teksta.
Od doma}ih `ivotinja u ud`beniku su spomenute
krave, koko{ke i ovce, a konji se mogu vidjeti sa-
mo na jednoj ilustraciji. Ud`benik je (garantovano!) bez svinjetine, ali to je ve} neka druga pri~a.
Autor je odlu~io da u ud`beniku, koji je prenatrpan gradivom, gotovo cijelu jednu stranicu posveti zanimljivosti o tome kako }e libijski vo|a
Moamer el-Gadafi podr`ati projekt kupovine 1,2
miliona laptopa za libijsku djecu, kako bi svako dijete u Libiji imalo kompjuter i pristup internetu.
Svaka mu ~ast! Ne autoru ud`benika, ve} Gadafiju.
98
Oh! Uh! Ud`benici
Izme|u krajnosti
LUD, ZBUWEN,
OSNOVAC
Enes Kurtovi}
Dva uxbenika namijewena istom
uzrastu, istom razredu, po istom
nastavnom planu i programu. Dvije
razli~ite pri~e. Zbuweno dijete a i
roditeqi
U~enici ~etvrtog razreda osnovne {kole, koji
nastavu poha|aju po bosanskom planu i programu imaju, pored drugih, i predmete Moja okolina i Vjeronauka. U obradi gradiva iz ovih predmeta, djeca nailaze na problem kada se neke
prirodne i dru{tvene pojave u ova dva predmeta obja{wavaju na dva razli~ita na~ina, nerijetko potpuno iskqu~iva. Ako dijete na jednom
~asu u~i da je ~ovjek dio prirode nastao procesom evolucije, a na drugom ~asu da je ~ovjeka
stvorila bo`anska mo}, stavqeno je pred te{ku dilemu izbora. Ako jedan nastavnik tvrdi
da je vjetar kretawe vazduha koje nastaje kao
posqedica razli~ite temperature i pritiska,
a drugi nastavnik tvrdi da bog vjetrove {aqe
“kao radosnu vijest milosti svoje”, kako desetogodi{wak/iwa da razumije da se radi o dvije
razli~ite interpretacije stvarnosti, kad ono
tra`i i o~ekuje jasan odgovor?
Tehnike kompromisa
U tragawu za odgovorom koje je obja{wewe ispravno, djeca se za pomo} obra}aju roditeqima.
I oni sami se na|u u situaciji da ne znaju kako
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
na odgovaraju}i na~in objasniti svojoj djeci razliku izme|u nau~nog i vjerskog pogleda na svijet. Naj~e{}i odgovor koji djeca dobiju je da
svakom nastavniku ka`u ono {to ga on ili ona
u~i. Prihvatawe tehnike kompromisa i kretawa linijom maweg otpora medvje|a je usluga koju roditeqi ~ine svojoj djeci.
Citati iz uxbenika Moja okolina 4, autorica
Sabahete Bijedi} i Zinaide Livwak, izdava~:
Sarajevo Publishing, 2007.
1. Priroda je sve {to nas okru`uje. Gdje god pogledamo vidimo prirodu. Prirodu ~ine: biqke, `ivotiwe, qudi, voda, vazduh (zrak),
Sunce. Biqke, `ivotiwe i qudi su `iva bi}a. Zajedni~ke osobine `ivih bi}a su da se
ra|aju, hrane, rastu, kre}u, razmno`avaju,
stare i umiru. (str. 6)
2. Dokazano je da je Zemqa okrugla i da se okre}e oko svoje ose. Astronauti su se u to uvjerili gledaju}i Zemqu iz svemira. Da se Zemqa okre}e oko svoje ose dokazuju smjena dana i no}i. (str. 15)
3. U proqe}e po~iwu veliki poqoprivredni
radovi. U vo}wacima i vinogradima se obrezuju suhe grane, kre~e se stabla vo}aka i sade
mlade sadnice. Na wivama i u vrtovima zemqa se ~isti, prekopava, usitwava, |ubri i
tako priprema za sijawe i sadwu. (str. 29)
Oh! Uh! Ud`benici
4. Vjetar je kretawe ili strujawe vazduha. Do
kretawa vazduha dolazi uslijed zagrijavawa
i razli~itog vazdu{nog pritiska. Topliji
vazduha je lak{i i di`e se uvis, a hladniji
dolazi na wegovo mjesto. (str. 39)
5. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji
od 10 kantona. Svaki kanton ima svoj naziv i
broj. Najve}i grad u kantonu je glavno sjedi{te kantona. U glavnom sjedi{tu kantona
smje{tena je vlada i ministarstva kantona.
Na geografskoj karti kantona mogu se uo~iti: ulice i druge saobra}ajnice, potoci i rijeke, planine i druga uzvi{ewa oko grada,
kotline i mawe rije~ne doline, objekti...
(str. 77)
Citati iz uxbenika Vjeronauka 4, autora Hazeme Ni{tovi}, Ibre Ni{tovi}a i Mensura Vaqevca, izdava~: El-Kalem, 2007.
1. Muslimani vjeruju da je Allah x.{. Stvoriteq i Gospodar svega {to postoji. Stvorio je
~ovjekovo tijelo od zemqe i u wega udahnuo
du{u (str. 22)
2. “On je Sunce izvorom svjetlosti u~inio, a
Mjesec sjajnim i polo`aje mu odredio da biste znali broj godina i ra~unawe. – Allah je
to mudro stvorio. ... “I pot~inio vam je Sun-
99
ce i Mjesec koji se stalno kre}u, i pot~inio
vam je no} i dan.” (Kur’an) (str. 35)
3. Allah je Svojom mudro{}u stvorio najpovoqnije uvjete za sjetvu. Dao je obiqe padavina
i pogodnu temperaturu za klijawe sjemenki i
rast biqaka. (str. 25)
4. Sjetio sam se Kur’anskog ajeta u kojem stoji:
“On je taj koji {aqe vjetrove kao radosnu
vijest milosti svoje, a kada oni pokrenu te{ke oblake mi ih prema mrtvom predjelu potjeramo, pa na weg’ ki{u spustimo i u~inimo da uz wenu pomo} rastu plodovi svakovrsni.” (str. 32)
5. Domovina je zemqa u kojoj smo ro|eni i u kojoj `ivimo. Na{a domovina zove se Bosna i
Hercegovina. Du`nost svakog muslimana je
da voli, ~uva i brani svoju domovinu. U Bosni i Hercegovini nalaze se lijepi i prostrani gradovi, `ivopisna sela, plodna poqa,
visoka brda, duge, ~iste rijeke i {iroko more. Na{u zemqu krase brojne gra|evine. Posebnu qepotu joj daju na{e nove xamije na ~ijim vitkim munarama, u ak{amski vakat,
bqesne na hiqade sijalica. 
100
101
102
Oh! Uh! Ud`benici
O ud`benicima hemije
MARIJA KIRI ILI
MARAJA KERI?
Enes Kurtovi}
Nauka nije hit. Zato nas ne treba
~uditi da u~enici ime poznate
fizi~arke Marie Curie izgovaraju
“Maraja Keri”.
Koliko ud`benik mo`e uticati na nivo i kvalitet
znanja usvojenog u toku obrazovanja najbolje
mo`e pokazati primjer pore|enja dvaju ud`benika hemije za sedmi razred osnovne {kole. Radi se,
dakle, o ud`benicima putem kojih se u~enici prvi
put u svom obrazovanju sre}u s ovom, stereotipno te{kom, naukom.
Ud`benik za male genijalce
Tako je ud`benik izdava~ke ku}e Tugra, autora
Mehmedalije Lili}a, jedan od onih koji ima sve
predispozicije da u u~eniku u startu ugradi odbojnost prema hemiji za cijeli `ivot. Relativno sitan
font i puno teksta automatski u djetetu stvaraju
osje}aj da se radi o te{kom gradivu, a nakon stranice 16 i prvog primjera izra~una koji obiluje razlomcima, zagradama, procentima i upitnicima,
upotpuni se uvjerenje o hemiji kao stra{noj i komplikovanoj nauci. Poku{aj da se tekstualna pretrpanost ubla`i ilustracijama tek djelomi~no uspijeva, ali ~esta izmjena boje slova i {iroki paragrafi
u kurzivu, koji sugeriraju va`nost sadr`aja, pretjeranim {arenilom izazivaju kontraefekat od onog
`eljenog. Ako uz navedene vizuelne nedostatke
dodamo komplikovane ili nedovoljno precizne
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
definicije, upotpunjuje se slika o ud`beniku koji
nije odgovaraju}i za predvi|eni uzrast djeteta.
(“Amfoterni elementi posti`u oktetnu elektronsku
konfiguraciju posljednje ljuske primanjem i otpu{tanjem elektrona” ili “Kiseline su hemijski spojevi nemetala.” (Postoje i drugi spojevi nemetala koji nisu kiseline!) Na kraju ud`benika nalazi se posebno poglavlje s opisom vje`bi i eksperimenata,
koji su, dakle, udaljeni od gradiva na koje se odnose, {to tako|e mo`e umanjiti {ansu da djeca u
usvajanju znanja pove`u vje`bu s gradivom.
[arena hemija
Problem povezivanja eksperimenta i teoretskog
gradiva, autorice Had`ira Dra~o i Mirsada Rizvanovi} (izdava~ka ku}a Sarajevo Publishing) poku{ale su rije{iti druk~ijim pristupom, po kojem su
vje`be, posmatranja i eksperimenti osnov na kojem se izgra|uju teoretski zaklju~ci. Njihov
ud`benik je i grafi~ki bolje pripremljen, jer obiluje
ilustracijama, a tekstualnog sadr`aja je manje, uz
njegovu bolju prostornu organizaciju. Iskustvo
pokazuje da djeca bolje reaguju na ovakav raspored teksta. Pa ipak, u ud`beniku se mogu na}i i re~enice kojima je potrebno gramati~ko i logi~ko uskla|ivanje. (Broj grupe ozna~avaju broj elektrona
u spolja{njem sloju svake periode i ti elektroni iz
spolja{njeg sloja odre|uju valenciju elementa.)
Nalazimo i, vjerovatno {tamparsku, gre{ku u re~enici “Hemijski elementi su supstance ili tvari koje
Oh! Uh! Ud`benici
se mogu dalje razlo`iti na prostije tvari”, gdje nedostatak jednog “ne” su{tinski mijenja smisao definicije. Djeca kao ~itaoci koji se prvi put sre}u s
hemijom imaju ograni~eno ili nikakvo predznanje
i autori ud`benika ne mogu ra~unati da se neke
stvari podrazumijevaju ili da su op{tepoznate.
Kako kredom na tabli nacrtati
hidrolizu vode?
Iako je ovaj ud`benik pripremljen u skladu s modernim pedago{kim metodama, jer je vizuelno
u~enicima zanimljiviji, a sadr`ajno (ispravno) baziran na eksperimentima i vje`bama, ostaje veliki
problem realizacije samog nastavnog procesa s
ovim ud`benikom u situaciji kada {kola nije opremljena laboratorijem i potrebnom opremom i priborom. Ograni~ena materijalna sredstva za nabavku opreme stavljaju nastavnika u situaciju da
ne mo`e iskoristiti prednosti koje mu sam ud`benik nudi, ve} se u nastavi mora ograni~iti na tablu
i kredu, kao jedina nastavna sredstva. U takvim
uslovima, u~initi gradivo hemije zanimljivim, razumljivim i privla~nim za u~enike, nemogu}a je
misija. Sadr`aji iz hemije u osnovnoj {koli takvi su
da se odre|en broj eksperimenata mo`e improvizovati u samoj u~ionici, ali to zahtijeva dodatni
trud i motivaciju nastavnika. A takva vrsta motivacije danas je u {kolstvu rijetkost, koju ostatak
dru{tva ne razumije.
Ne razumije, jer je hemija, kao i druge prirodne
nauke, van sfere interesovanja bh. dnevnopoliti~ke dru{tvene svakodnevnice, jer se radi o dru{tveno-politi~ki nebitnim predmetima za koje ne
postoji {iri interes roditelja, dru{tva, dnevne politike, vjerskih institucija..., {to se odr`ava i na kvalitet ud`benika, na~in izvo|enja nastave i vrednovanje znanja iz ovih predmeta. Tr`i{te rada, kao
bitan faktor u kreiranju i vrednovanju nastavnih
planova i programa ionako niko ne uzima za ozbiljno.
Dok god su maternji jezik i istorija predmeti oko
~ijih se programa, ud`benika, izvo|enja nastave i
sl. vodi najve}a rasprava, kako u stru~nim i politi~kim krugovima tako i me|u nastavnicima i roditeljima, prirodne nauke ostaju na dnu top-liste
dru{tvenog interesovanja i vrednovanja. 
103
Test
AKO MO@E
VUK NA GRANU,
MO@E I
SVETOZAR [ANTI]
U ^ITANKU
Fotografija Alekse [anti}a
(u: Sveznadar, Beograd 1937.)
(^itanka za 7 razred,
Tuzla/Zenica 2010.)
Fotografija Svetozara ]orovi}a
(u: Sveznadar, Beograd 1937.)
104
Oh! Uh! Ud`benici
Negativna geografija
ZEMLJA JE,
IPAK, RAVNA
PLO^A!
Enes Kurtovi}
Planeta Zemlja je jedna. Geografskih
karata je mnogo. Koje karte vode do
zakopanog blaga znanja, a koje su
zamka za beskona~na lutanja?
U svim ud`benicima geografije, u svakoj {koli u
BiH, nalazimo istu geografsku kartu: svijet u ~ijem
centru je Evropa, na lijevoj strani je ameri~ki kontinent a na desnoj azijski istok, Australija i Okeanija. Slika svijeta kakvu u glavi nose generacije
Evropljana poti~e od starih kartografa koji su teriš k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: HEMA
torije starog svijeta postavili u centar, dok su zemlje novog svijeta smje{tali na periferiju karte.
Ali, ova kartografska pri~a ima i svoju drugu dimenziju, jer pokazuje i sam odnos Evrope prema
ostatku svijeta, evropocentri~nu politi~ku misao i
postavljanje evropskog sistema vrijednosti i razvoja kao jedinog ispravnog u cijelom svijetu. ^ak
se i poimanje strana svijeta usko ve`e za ovakav
geografski raspored, po kojem su, recimo, Francuska ili SAD uvijek na zapadu, a Rusija i Kina
uvijek na istoku. Po ovakvom {ablonu, koji je vi{e
Oh! Uh! Ud`benici
politi~ki nego geografski, same ~injenice da Rusija
mo`e biti na zapadu, a Kanada na istoku, ~ine se
neprihvatljivima, iako su itekako ta~ne.
Zato i ne ~udi {to Evropljane zbunjuju geografske
karte svijeta koje koriste Amerikanci ili Japanci.
Slika svijeta u kojoj je ameri~ki kontinent u centru,
Evropa, Afrika i dio Azije na desnoj, a Australija i
Daleki istok na lijevoj strani, potpuno se uklapa u
ameri~ku vanjskopoliti~ku doktrinu, u kojoj je
SAD centar svijeta i vode}a ekonomska sila, Evropa, Japan i Kina su tu negdje pored, a Rusija, taj
vje~iti suparnik, najve}a potencijalna opasnost –
“medvjed koji spava”, nalazi se sa obje strane karte, kao opasnost koja vreba sa svih strana. Bez obzira koliko su djeca zbunjena {to na karti svijeta
vide dvije Indije, centralna pozicija SAD na karti
nije mogla biti promijenjena.
Pogledamo li svijet iz japanske perspektive, vidimo sliku u kojoj se Evropa nalazi na samom kraju
karte, “na kraju svijeta”, {to evropocentri~ne du{e
itekako poga|a. Koncept po kojem je planeta Zemlja sferi~na kugla i na kojoj svaka to~ka mo`e biti sredi{te, potisnuta je instant konceptom Zemlje
kao ravne plo~e u ~ijem centru su moja dr`ava,
moj narod i na{i interesi, dok su drugi tu, bli`e ili
dalje, oko nas.
Geografska karta, ma kako se bezazlenom ~inila,
itekako uti~e na stvaranje ideolo{kih konstrukcija,
predrasuda i stereotipa. Ali va`nost ugla posmatranja i perspektive ne odnosi se samo na geografske karte, ve} i na cijeli nastavni plan i program. U
njemu su kockice znanja iz razli~itih oblasti raspore|ene tako da u u~eniku izgrade sliku dru{tva u
kojem `ivi, onakvu kakva odgovara kreatorima
tog plana ili njihovim instruktorima s politi~kih
govornica. Tako se gradi pojedinac skrojen po
mjeri sistema, ~ijem je mentalnom sklopu neprihvatljivo sve {to je razli~ito od u {koli nau~enog.
Sistem se potrudio da onemogu}i u~eniku da znanju pri|e iz razli~itih uglova i perspektiva, da bi
izgradio vlastiti stav i razumio i tolerisao tu|e stavove.
Pravednije obrazovanje to mora dozvoliti. U ime
pravednijeg obrazovanja, simboli~no, u sve
ud`benike geografije treba uvrstiti i kartu svijeta
na kojoj je ju`ni pol na vrhu, a sjeverni na dnu, u
~ijem su centru dr`ave Nauru i Kiribati, jer oni to
mogu biti jednako kao i Evropa i SAD. I djeca to
trebaju znati. 
105
Pedagog se, jasno, zove kad je
kasno
GOG, MAGOG,
DEMAGOG,
PEDAGOG?
1. Za{to unutar nadle`nosti jednog ministarstva
i PPZ-a ne postoji baza podataka za sve
u~enike?
a) Zato {to je bolje od baze podataka imati
kiselinu podataka. (1)
b) Zato {to kompjuteri slu`e igranju pasijansa. (2)
c) Zato {to nema novaca, jer je skupa administracija. (3)
2. Za{to je posao {kolskog pedagoga rad s papirom (ocjenjivanje rada kolega, kontrolisanje kvaliteta nastavni~kih priprema, obavljanje drugih
administrativnih poslova) a ne rad s djecom?
a) Zato {to je pomo} potrebnija izvje{tajima nego
djeci. (3)
b) Zato {to se o djeci ima ko brinuti, o papirologiji nema. (2)
c) Zato {to je br`e i lak{e. (1)
3. Za{to pedagozi ne idu u ku}ne posjete?
a) Zato {to pedagozi nisu socijalni radnici. (2)
b) Zato {to su {kolski a ne ku}ni pedagozi. (1)
c) Zato {to se bave {kolskom djecom, a ne
ku}nim ljubimcima. (3)
4. Imaju li pedagozi programe za pomo}
nesigurnim i zbunjenim roditeljima?
a) Nemaju, to je posao andragoga. (1)
b) Nemaju, to im niko ne tra`i. (3)
c) Imali bi, ali nemaju vremena. (2)
Rje{enje testa: svi odgovori vrijede jednako –
ni{ta! Pedagogija nije origami. 
106
Oh! Uh! Ud`benici
Interview
RECENZIRANJE
UD@BENIKA KAO
DRU[TVENO
(NE)ODGOVORAN
POSAO
Namir Ibrahimovi}
Sanjin Kodri} profesor je za oblasti
Bo{nja~ka knji`evnost i Teorija
knji`evnosti na Odsjeku za knji`evnosti
naroda BiH Filozofskog fakulteta u
Sarajevu i jedan od ovogodi{njih
recenzenata ~itanki za VII razred
devetogodi{njeg osnovno{kolskog
obrazovanja.
[kolegijum: S kojim problemima se recenzent
susre}e?
Kodri}: Su{tinski je problem odgovornosti, one
akademske, profesionalne, moralne, ali i finansijske, pa – u krajnjem slu~aju – i krivi~ne odgovornosti svih u~esnika u procesu izrade, odobravanja
te izbora i upotrebe ud`benika u nastavnom procesu. Pritom treba razmi{ljati, kad je rije~ o recenzentima, ne samo o akademskoj, profesionalnoj i
moralnoj odgovornosti, ve} i o potrebi uvo|enja
materijalne i krivi~ne odgovornosti u slu~aju onih
recenzenata koji nisu na visokoprofesionalni na~in izvr{ili povjerenu im obavezu, odnosno nisu
ispunili odredbe ugovora koji su potpisali s Ministarstvom.
Ukoliko sam ja propustio ispuniti odredbe ugovora koji sam potpisao s Ministarstvom, ukoliko nisam na odgovaraju}i na~in recenzirao ud`benik,
trebam biti adekvatno sankcioniran. Isto tako, u
akademskoj i profesionalnoj zajednici takav recenzent treba biti prepoznat kao neko ko ne zna ili
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Omnibus
ne `eli ili iz nekog drugog razloga izbjegava izvr{iti ono {to su njegove recenzentske obaveze.
[kolegijum: [ta biste mijenjali u proceduri recenziranja ud`benika?
Kodri}: Nisam imao priliku susresti se s izdava~ima i autorima svakog ud`benika, kao ni sa svim
recenzentima, i na akademski na~in diskutirati sa
svima njima, iako smo u procesu recenziranja
imali – recimo – situacije da su recenzenti dali potpuno opre~ne ili bitno razli~ite ocjene u vezi s istim ud`benikom. Ako u takvoj situaciji nemate
drugog recenzenta ispred sebe, ako ne mo`ete s
njim razgovarati o mi{ljenju koje ste dali u svojoj
recenziji, onda ne mo`ete rije{iti problem. U takvoj situaciji su i recenzenti i autori i izdava~i u
vrlo neugodnoj poziciji jer se moraju odrediti prema razli~itim recenzentskim primjedbama, a ruke
su im prakti~no svezane. To je jedna od stvari koju treba mijenjati, mada ne u proceduri koju je s
razlogom predvidjelo Ministarstvo, ve} u praksi,
{to je, ovaj put, bio propust prije svega izdava~a,
autora i recenzenata.
Tu su, zatim, i upitnici identi~ni za sve predmete,
iako se – recimo – na jednak na~in ne mo`e ocjenjivati ~itanka i ud`benik iz matematike. Usto, u
upitniku su i pitanja na koja je recenzentu nemogu}e adekvatno odgovoriti iz perspektive nauke
ili struke kojom se bavi, jer za jedan dio upitnika
recenzenti i nisu dovoljno kompetentni: ja mogu
Oh! Uh! Ud`benici
107
Foto: Omnibus
Mo`da bismo bili sretnije
dru{tvo ako bismo imali
specijaliziranu agenciju koja bi
se, do kraja fokusirano,
profesionalno i kontinuirano
(a ne gotovo ad hoc) bavila
procesom izrade i odobravanja
ud`benika.
donekle procijeniti dizajnersko ili likovno rje{enje
ud`benika, ali ja svojim referencama nisam u
osnovi ovla{ten da ~inim takvo {to.
[kolegijum: Mo`ete li navesti nekoliko autorskih gre{aka iz ovogodi{njeg recenziranja ud`benika ~itanki za VII razred devetogodi{njeg obrazovanja?
Kodri}: Niz je autorskih gre{aka, i ja sam bio zaprepa{ten i razo~aran. Gotovo na svakoj stranici
ve}ine rukopisa (da ne ka`em svih) morao sam intervenirati i korigirati postoje}e gre{ke, koje su
vrlo ~esto bile doslovno nevjerovatne. Svoje recenzentske ocjene ja sam dao, one su jasne i precizne, i poznate su svim izdava~ima i autorima, pa
ovaj put ne bih ulazio u detalje (uostalom, to nije
ni profesionalno ni pristojno u ovoj prilici), no –
primjera radi – u jednom ud`beniku imate definiciju da je “balada pripovijetka koja se pjeva”, {to je
naprosto knji`evnoteorijski nonsens. Naravno, ne
isklju~ujem mogu}nost da je ovakvo {to slu~ajni
propust, zasnovan na autorovoj `elji da se knji`evnoteorijska pitanja objasne na, za u~enike, razumljiviji na~in, jer ja razumijem da je itekako potrebno prilagoditi knji`evnoteorijske koncepte
uzrastu u~enika. No, takve prilagodbe ne smiju biti simplifikacije koje ne prenose ta~nu informaciju
i u suprotnosti su sa svim pouzdanim knji`evnonau~nim postavkama. Bilo kako bilo, pojedina~ne
gre{ke su i o~ekivane i razumljive, i ne bi nu`no
morale biti najve}i problem ako imate valjane recenzente. Ali, osvjedo~io sam se i u to da npr. pojedine kolege recenzenti nisu napravili vi{e od
svega nekoliko korekcija u cijelom ud`beniku u
kojem se moralo na svakoj stranici intervenirati po
nekoliko puta, katkad i u vezi s kardinalnim gre{kama. To je ono {to zabrinjava, i mo`da bi zato
trebale biti javno dostupne recenzirane verzije rukopisa ud`benika, s vidljivim intervencijama svih
recenzenata, utoliko prije {to bi ovakvo {to i{lo u
prilog onome {to je razvijanje osje}aja i obaveze
odgovornosti na kojem, evo, ponovo insistiram. 
108
Oh! Uh! Ud`benici
Muzi~ka kultura
DJECA PJEVAJU
MITOVE
Enes Kurtovi}
^emu slu`i program muzi~kog
vaspitanja, kad su nam DM SAT i
Balkanika glavni muzi~ki programi?
Zajedni~ka jezgra nastavnih planova i programa
BiH predvidjela je nastavu muzi~ke kulture u
svim razredima osnovne {kole s ciljem muzi~kog
opismenjavanja djece kroz pjevanje i sviranje,
dje~ije brojalice, muzi~ke igre i slu{anje muzike.
Plemenita zamisao o poticanju dje~ije kreativnosti uz kori{tenje njihovih glasova i Orffovog instrumentarija i o njihovom upoznavanju s muzi~kim
umjetni~kim djelima i kompozitorima razbila se u
sudaru s praksom u bh. obrazovnom sistemu.
Niko se ne bi zabrinuo kad bi jedna pedago{ka
inspekcija objavila rezultate istra`ivanja koliko
djece zavr{i osnovnu {kolu a da znaju ~itati notne
zapise, prepoznaju intonaciju, razlikuju fugu i
sonatu i sve ono {to su kreatori nastavnog plana i
programa zamislili da nastavnici trebaju posti}i za
samo jedan {kolski ~as sedmi~no. Mali je broj
roditelja koji su muzi~ki pismeni i koji mogu
djetetu pru`iti pomo} u radu kod ku}e. Roditelji
ne mogu, nastavnici ne sti`u, ministarstva nije
briga – okru`enje koje je li{ilo ovaj predmet njegove su{tine i svelo ga na vrijeme za uvje`bavanje muzi~kog repertoara za {kolske priredbe.
Ud`benika muzi~ke kulture ima previ{e da bi se
analizirali u jednom ovakvom tekstu. Pregled nekih ud`benika daje predstavu o tome da neki
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
autori izborom pjesama poku{avaju pribli`iti se
dje~ijem uzrastu i kori{tenju pjesme u igri i istra`ivanju svijeta muzike kroz igru, kao Esad [uman
u ud`beniku Muzi~ka/Glazbena kultura 5, Sarajevo Publishing 2008. Drugi primjer su ud`benici za
4. i 6. razred autora Refika Hod`i}a u izdanju
NAM Tuzla, koji po~inju s domoljubnim pjesmama “Moja domovina” autora Hane i Dinka ^izmi}a i “Ne dam kamen zemlje moje” kompozitora
Slavka Oluji}a i tekstopisca Zlatka Artukovi}a. Od
56 pjesama u ud`beniku, autor za izvo|enje na
{kolskoj priredbi preporu~uje u~enicima pjesme
“Zvijezda tjera mjeseca”, “Cazin grade”, “Ja bih”,
“Tebi majko misli lete” i “U |ul ba{~i”.
Djeca danas van {kole ne pjevaju rodoljubne pjesmice iz {kolskih ud`benika. Nije to rezultat otpora djece i roditelja na mogu}u manipulaciju od
strane politi~kih elita, koje kroz sistem obrazovanja, pa i muzi~kom kulturom, nastoje kreirati masu svojih podanika (i eventualno vojnika). Djeca
danas pjevaju turbofolk hitove koje slu{aju svaki
dan na TV-u i repaju svjetske hitove ~ije tekstove
i ne razumiju. Televizija je preuzela vode}u ulogu
u kreiranju muzi~kih ukusa novih generacija, to
radi vrlo agresivno, marketin{ki spretno i nezaustavljivo.
U takvom okru`enju sve dobre namjere i napori
autora ud`benika i savjesnih nastavnika muzi~ke
kulture unaprijed su izgubljena bitka. 
Oh! Uh! Ud`benici
109
Primijenjena biologija
P]ELA DAJE \EM
Enes Kurtovi}
Neko }e mo`da i primijetiti
gramati~ke gre{ke u naslovu.
Razlikovanje “~” i “}”, te rasprava da li
je ispravno napisano “|em” ili “d`em”
odvode nas daleko od su{tine. P~ele, u
stvari, daju med!
Svi znamo da je med izuzetno vrijedna namirnica,
koja pored prehrambenih ima i ljekovita svojstva.
Neki znaju da se na tr`i{tu mogu na}i pravi med i
la`ni med, mada je mali broj onih koji sa sigurno{}u mogu tvrditi da razlikuju jedan od drugog. Bolje upu}eni jo{ znaju da med ne treba uzimati metalnom ka{i~icom, ve} drvenom ili plasti~nom i da
je najbolji na~in uno{enja meda u organizam njegovo lagano otapanje u ustima. I tu se znanje ve}ine o medu zavr{ava. A med je samo jedan od
p~elinjih proizvoda. Tu su i propolis, mati~na mlije~, perga, polenova zrna, sa}e, vosak, p~elinji
otrov.
Koliko znamo o `ivotu p~ela? Te{ko nam je prihvatiti ~injenicu da na planeti Zemlji postoji organizovan na~in `ivota i rada u kojem jedinke imaju
razli~ita radna mjesta i dru{tveni status i koje me|usobno komuniciraju, a da se ne radi o ljudskoj
vrsti. Na{ obrazovni sistem ne nudi djeci detaljnija znanja o `ivotu p~elinjih zajednica. Valjda se
o~ekuje da }e djeca znanje o tome, kao i drugim
`ivotnim stvarima (opra{ivanje cvjetova kod ljudi)
dobiti od roditelja, na ulici, u sredini u kojoj odrastaju. U ud`benicima predmeta Moja okolina, za
Foto: Enes Kurtovi}
ni`e razrede osnovne {kole p~ela se ne navodi kao
doma}a `ivotinja. U ud`beniku muzi~kog vaspitanja nalazimo pjesmice o p~elama koje daju predstavu o jedinki koja leti s cvijeta na cvijet, iako je
p~ela socijalni insekt koji pre`ivljava samo kao dio
svog dru{tva. Uz sadr`aje o p~elama nalazimo i
ilustracije insekta s osmijehom preko cijelog p~elinjeg lica tipa p~elice Maje, mada p~ele ustvari nemaju usta ve} usni aparat prilago|en za grickanje
i srkanje, koji ni izbliza ne li~i na na{a usta.
U ud`beniku islamske vjeronauke postoji basna o
orlu i p~eli koja instinktivni rad p~ela radilica na
sakupljanju nektara i polena predstavlja kao njenu
marljivost, koju trebaju usvojiti i djeca. Me|utim,
pre{utkuje se da cijela mu{ka populacija p~ela
(trutovi) ni{ta ne doprinosi proizvodnji meda kao
zalihe hrane za zimski period. U istom ud`beniku
nalazimo sugestiju autora da djeca organizovano
posjete p~elinjak. Nema upozorenja da je za to potrebna posebna odje}a, jer ubod (ne ujed!) p~ele za
osobe koje su alergi~ne na p~elinji otrov mo`e biti
i smrtonosan. U ud`beniku biologije za {esti razred
po osmogodi{njem programu postojala je lekcija o
organizaciji `ivota p~ela unutar ko{nice.
Ako ve} ne}e {kole, tr`i{na ekonomija i marketing
preuzimaju ulogu edukatora ciljnih potro{a~kih
grupa: “Med je zdrav – jedite Medolino i `itarice
sa okusom meda! Med je ljekovit – koristite pastu
za zube na bazi meda i propolisa! Med je ljepota –
koristite masku za lice od meda lavande!” [to manje znamo, bolji smo potro{a~i. 
110
[ta se krije iza tri ta~ke
LJUBAVNA
PJESMA
Razdvojite `ito od kukolja, zdravo od
bolesnog, ~isto od prljavog, lijepo od
ru`nog
Svaki ~ovjek slobodan je okrenuti prekida~ i ugasiti svjetlo u onom dijelu mozga koji je zadu`en
za racionalnost. Niko mu ne mo`e zabraniti da `ivi u svom srednjovjekovnom mraku, i u`iva u
prednostima zaostalosti.
Ali ako takav ~ovjek pi{e ~itanke, ili je ministar
koji ih odobrava, ili nastavnik koji po takvim ~itankama radi, onda je stvar javna, i ne ti~e se vi{e
samo neandertalaca u obrazovnom sistemu nego
i djece, roditelja, nastavnika i stru~njaka kojima je
Povelja Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima
ipak malo va`nija od nepisanih plemenskih zakona koji na ovaj na~in opisuju {ta je ljubavna pjesma:
“Ljubavna pjesma je pjesma u kojoj je ljubav
osnovni motiv: ljubav dje~aka prema djevoj~ici –
ljubav djevoj~ice prema dje~aku, ljubav mladi}a
prema djevojci, ljubav djevojke prema mladi}u...
[ta se krije iza tri ta~ke? U narednih nekoliko primjera razdvojite `ito od kukolja, zdravo od bolesnog, ~isto od prljavog, lijepo od ru`nog:
“Ljubavna pjesma je pjesma u kojoj je ljubav
osnovni motiv:
1. ljubav mu{karca prema `eni – ljubav `ene prema mu{karcu
2. ljubav `ene prema mu{karcu – ljubav mu{karca prema djevojci
3. ljubav mu{karca prema dje~aku – ljubav dje~aka prema bogu
4. ljubav starca prema starici – ljubav starice prema starcu
5. ljubav mu{karca prema haremu – ljubav harema prema mu{karcu
6. ljubav Lede prema labudu – ljubav labuda prema Ledi
7. ljubav ~ovjeka prema ~ovjeku – ljubav ne~ovjeka prema ne~ovjeku
8. ljubav sestre prema bratu – ljubav brata prema
~asnoj sestri
9. ljubav u~enice prema u~eniku – ljubav mu~enika prema mu~enici
10. ljubav majke prema sinu – ljubav sina prema
ocu. 
111
RODITELJ SKI
SASTANAK
112 MI GRADIMO [KOLU, [KOLA GRADI NAS+113 AMERI^KI SAN I BOSANSKA JAVA+114 SVE SE MO@E KAD SE
HO]E+115 PRONA\I SVOJU (VIVI)SEKCIJU+116 PARALELNI SVJETOVI
112
Roditeljski sastanak
Iz roditeqskog }o{ka
MI GRADIMO
[KOLU, [KOLA
GRADI NAS
Almir Ali}
Ve} na prvom roditeqskom sastanku otkrivamo
kako ne postoji besplatno {kolovawe. Za vlastito dijete ni{ta ne smije biti previ{e skupo
i nedosti`no. Prve sedmice smo kupili kante
boje za zidove i na{la su se dva dobrovoqca u
stroju roditeqa spremnih dosadan vikend ispred televizora zamijeniti za fantasti~no iskustvo {etawa vaqaka namo~enih u farbu po
memqivim zidovima u~ionice. Na sqede}em roditeqskom sastanku daje se novac za novi itison, jer na{oj djeci treba osje}aj doma, a ne
smrad voska za la{tewe pretpotopnog parketa.
Ubrzo se javqa potreba za magnetnom tablom koju zdu{no finansijski poma`emo. U~iteqica je
negdje ~ula za blagodeti interaktivnog u~ewa,
tako da smo u~ionicu uskoro ukrasili novim TV
prijemnikom i DVD plejerom. Ve}i ekran prevenira dje~iju kratkovidnost, to znaju i ptice na
grani. [ta je DVD plejer bez kompaktnih diskova? Iz prazne pu{ke se ne puca! Napravili smo
i malenu videoteku na zidu u~ionice.
Kredit za kopirni aparat
U~iteqica veli da bi zgodno bilo imati kopirni aparat – tj. ne mora se, ali samo da znamo
da u~iteqica iz susjedne u~ionice ve} ima kopirni aparat i da su wena djeca pobijedila na
me|u{kolskom takmi~ewu iz matematike. @elim da mi dijete bude nobelovac, pa odlazim u
banku podi}i mawi kredit. Na~itan sam ~ovjek,
š k o l e g i j u m prvo polugodište
znam da kopirni ure|aj ne mo`e raditi bez tonera i papira. Znam da se iz prazne ne puca!
Na narednom roditeqskom sastanku slu{amo
kratak statisti~ki pregled u kojem tuzlanska
djeca predwa~e po broju respiratornih oboqewa. Da li smo primijetili da djeca ka{qu nakon svakog ~asa tjelesnog odgoja? Jesmo! E, to je
zbog pra{ine i lo{eg parketa koji treba popraviti i temeqito lakirati. Posebnim lakom, koji jest' dodu{e malo skupqi, ali zato nema otrovnih isparavawa. Naravno, ni{ta nije
obavezno – samo je besplatno osmogodi{we
{kolovawe obavezno, ali nemoj da poslije vi{e novaca ode na inhalirawe i pumpice ventolina nego na lak i majstore. Direktor {kole se
opetovano obra}ao ministarstvu obrazovawa,
ali oni nemaju sredstava u buxetu predvi|enih
za tu namjenu. Po nesre}i, u tom trenu ~uje se
dje~iji ka{aq iz {kolskog hodnika i svi roditeqi se ma{e za xep.
Nova u~ionica
Sutradan, k}erka sva zadihana dolazi iz {kole
i pri~a storiju o maloqetnim delinkventima
koji su pretukli jednog u~enika i ukrali mu mobitel. Supruga i ja se nijemo gledamo, do{la je
na red plodna o~evina u zale|u Majevice.
Direktorov zet je direktor za{titarske firme i dobijamo poseban popust. Ispostavilo se
da je dodijeqeni za{titar imao prehla|en mokra}ni mjehur i da ga je sqede}i incident zatekao u {kolskom WC-u. Ergo: u {kolu treba
uvesti videonadzor, to je trajno rje{ewe bezbjednosnog problema.
Najzad dolazi raspust i ja ga provodim u gradu;
na more nemam od ~ega, a na selo nemam vi{e
gdje.
Spavao sam tromjese~nim snom pravednika, i
jedva primijetio da je po~ela nova {kolska godina i da je moja k}erkica po prvi put na nastavu oti{la sama. Kako je lijepo stariti! Djeca
rastu i treba da rastu! @ivjeti, `ivjeti, lijepo je `ivjeti... Jedva sam ~ekao da se vrati, i da
kao dvoje odraslih podijelimo {kolska iskustva. Ona je do{la umorna i bezvoqnim glasom
tiho saop{tila: “Dobili smo novu u~ionicu.
Tako je odlu~io direktor. U~ionica smrdi,
klupe su rasklimane, a zidovi se qu{te. A da,
da ne zaboravim: u~iteqica je za sutra sazvala
obavezan roditeqski sastanak!” 
Roditeljski sastanak
113
U~enici povratnici
AMERI^KI SAN I
BOSANSKA JAVA
Enes Kurtovi}
Kako se u bh. obrazovnom sistemu
snalaze djeca, povratnici iz SAD-a
Porodica Brka iz Te{nja odlu~ila se vratiti u BiH
nakon jedanaest godina `ivota u SAD. Lejla (16) i
Haris (12) nastavili su {kolovanje zapo~eto u SAD.
Postupak nostrifikacije dokumenata i upisa bio je
komplikovan i trajao je dva mjeseca, jer su roditelji dobijali razli~ite informacije o nadle`nim organima, potrebnim dokumentima i sl.
Lejla je danas u~enica drugog razreda gimnazije,
a Haris je u sedmom razredu devetogodi{nje
osnovne {kole.
Uvodni razgovor tekao je bez problema, jer su
oboje vrlo komunikativni, tek poneku englesku rije~ ubacuju u razgovor kad ne nalaze odgovaraju}i doma}i termin. Kad zapo~nemo razgovor o {koli, postaju }utljiviji, jer im i nakon mjesec dana
{kolovanja u BiH nedostaje ameri~ki sistem, na
koji su navikli.
Oboje uglas odgovaraju da ne vole i}i u {kolu.
Omiljeni dio nastave su mi odmori
“Ovdje je {kola tako dosadna, boring” – ka`e Haris.
”Svaki dan je uvijek isti. Otvori{ knjigu, ~ita{ i pi{e{. Pa sljede}i ~as isto, pa sutra isto. Ovdje nikad
ne radimo projects.”
Lejla voli ~itati knjige, ali jo{ uvijek preferira knjige na engleskom jeziku. Nisu ~lanovi {kolske biblioteke, a Lejla ka`e da je u njenoj {koli bibliote-
Foto: Enes Kurtovi}
ka mala i da u njoj nema knjiga koje ona voli ~itati. Harisu su najbolji dio nastave odmori, a smeta
mu to {to u {koli moraju preobuvati drugu obu}u,
kad su {kolske prostorije ionako neuredne. Nastavnici ga nikad ne pitaju da li je u potpunosti razumio sadr`aj gradiva, a odlu~io je da od nastavnika
nikad ne tra`i pomo}. Objasnio je to ovako: “Jedna u~enica je nastavniku bosanskog jezika rekla
kako misli da je zaslu`ila ve}u ocjenu, a on joj je
rekao da ona nema pravo misliti o bilo ~emu drugom osim o svom radu i da nikad ne treba pitati
za{to nije dobila ve}u ocjenu”.
Ameri~ki pragmatizam na djelu
Oboje poha|aju nastavu vjeronauke. Haris ka`e:
“To nismo imali tamo, to je tamo against the law (protivzakonito)”, a na pitanje “Za{to?” odgovara “Pa tamo nas je bilo raznih naroda i religija, bilo je Kineza, Indijaca, Arapa...” Na primjedbu da i BiH ima razli~itih naroda i religija malo je zbunjen, jer su u njegovom odjeljenju sva djeca iste nacionalnosti. Ne bi
im smetalo da u razredu imaju i djecu romske ili bilo koje druge nacionalnosti, jer kako Haris re~e: “Ratove vode politi~ari, a ne nacionalnosti.”
“Ja sam mogla da biram izme|u vjeronauke i etike, ali sam izabrala vjeronauku, jer sam ~ula da
nastavnica iz etike tra`i da se puno u~i, a iz vjeronauke je lak{e dobiti dobre ocjene” – ka`e Lejla, u
duhu ameri~kog pragmatizma. 
114
Roditeljski sastanak
Produ`eni boravak
SVE SE MO@E,
KAD SE HO]E
Esmir Salihovi}
Nalazi stru~ne ankete u {kolama
Sarajevskog kantona
Produ`eni boravak je sve ~e{}i oblik rada u na{im
{kolama i spas za zaposlene roditelje. Razlozi dakle nisu samo pedago{ko ve} i socijalni i sigurnosni i nipo{to se ne smiju svesti na bejbi siter uslugu.
Takva aktivnost ne}e dati `eljene pedago{ke rezultate. Ukoliko se produ`eni boravak svede na
zbrinjavanje i ~uvanje djece, bez sistematskog,
planskog, pedago{kog rada nastavnika i stru~nih
saradnika, on gubi svoju svrhu i opravdanost.
Dobro osmi{ljenim programom djeca u produ`enom boravku razvijaju svoju kreativnost, pi{u doma}e zada}e, usvajaju navike zdrave ishrane, ja~aju samopouzdanje.
1. Neadekvatan prostor onemoga}ava ispunjenje
svih aspekata ovog oblika nastave.
Foto: Omnibus
2. Neheterogene grupe zahtijevaju posebne programe, kako rada tako i ishrane, a toga nema.
3. Nedovoljan broj stru~ne literature koja se bavi
produ`enim boravkom.
Kako prevazi}i ove probleme?
1. Tra`iti od lokalnih zajednica da stimuliraju otvaranje produ`enih boravaka;
2. Aktivirati nastavnike da se uklju~e u rad;
3. Pozvati u pomo} roditelje.
4. Dodatnom edukacijom nastavnike, grubo ozna~enih kao tehnolo{ki vi{ak, pretvoriti u anga`ovane
i motivirane radnike ~ije }e znanje i iskustvo maksimalno doprinijeti ispunjenju svih zada}a i mogu}nosti produ`enog boravka.
5. Osigurati atraktivan prostor u {koli (najkvalitetniji) za potrebe cjelodnevnog boravka.
6. Otvoriti nove mogu}nosti saradnje s lokalnom
zajednicom. 
CITAT>Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste
zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete
koliko znate, a koliko ne.
(Anatole France)
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Roditeljski sastanak
115
O vannastavnim aktivnostima
PRONA\I SVOJU
(VIVI)SEKCIJU
Jasmina Bajramovi}
Dobrovoljnost je osnova ~esto kontroverznoj, ali
nepresu{noj aktivnosti unapre|enja duhovnog i
moralnog razvoja “individue u nastanku” – {kolskoj vjeronauci. @elimo li re}i da }e u~enik koji ne
poha|a ~asove vjeronauke ostati moralno zakr`ljali napasnik na tijelu kolektiva? Apsolutno
neta~no! Za{to i bi, kada je kroz ma{tovite dosjetke bh. {kolskog sistema omogu}eno svakom {kolarcu da se “oplemeni” i “razvije” recitiraju}i ili pi{u}i literarne radove, tako pronalaze}i svoje mjesto u ra{irenim rukama Domovine.
Mini stale` za klerikalni kale`
Ukoliko naivni u~enik isprva odbije da poha|a ~asove vjeronauke, mo`e se vremenom predomisliti
i prihvatiti se, recimo, ~lanstva u recitatorskoj sekciji! Kakve li }e to imati veze, zapitat }ete se, s
religijom? Posje}uju}i web-stranice pojedinih osnovnih {kola iz regiona, mogu}e je uvjeriti se u
vi{ezna~nost pojma recitiranja:
U periodu od 18.09. do 28.09.2008.g. ~lanovi sekcije su
nastupali povodom obilje`avanja Ramazanskih no}i u
{est d`amija (...).
(O[ “Hasan Kiki}”, Grada~ac)
Na koji su na~in ovakve aktivnosti u~esnika recitatorske sekcije usmjerene ka prvotnom cilju sekcije: razvijanje vokabulara, upoznavanje knji`evno-umjetni~ke gra|e itd.?
Foto: Enes Kurtovi}
Ukoliko se ne `ele neposredno ovjeronau~iti, u~enici mogu makar raditi na ja~anju patriotskih kapaciteta, ali ujedno pokazati svoj lirski potencijal:
Pored ljubavnih pjesama vole recitovati patriotske pjesme (...) Sevdalinke zauzimaju posebno mjesto u buketu pjesama koje ovi vrijedni recitatori imaju u svom planu rada (...).
(O[ “Umihana ^uvidina”, Sarajevo)
Posljednja opcija u~enika koji `eli neku vrstu dodatne knji`evne naobrazbe jeste ~lanstvo u sekcijama ~iji nazivi sugeri{u nau~ni pristup, ali ipak
pribjegavaju poznatim formulama klerikalnog
preodgoja:
Povodom ro|enja Bo`ijeg Poslanika Muhammeda (...),
~lanovi sekcije “Liga istra`iva~a zavi~ajnog jezika i obi~aja” obilje`avaju “Mjesec Bo`ijeg Poslanika”.
(O[ “Hamdija Kre{evljakovi}”, Sarajevo)
“... uva`avaju}i druge i druga~ije...”
Biti aktivnim u~esnikom bh. obrazovnog sistema,
a ne na}i se u situaciji o~ite manipulacije istog roditeljima ili u~enicima, gotovo je nemogu}e. ^itanje izme|u redova neophodno je ~ak i kod naizgled bezazlenih situacija kao {to su u~lanjenja u
sekcije, odnosno vannastavne aktivnosti. O~ito je
nu`an rez izme|u slijepljenih pojmova nacije i
religije, te njihovo promi{ljanje u osnovama gotovo iluzornog “sekularnog” sistema – drugim rije~ima: vjeronauko, “no” means “no”! 
116
Roditeljski sastanak
Prela`enje granica
PARALELNI
SVJETOVI
Lamija Begagi}
Ljudi, pojedinci, jesu iznad granica. Ali
ljudi nisu dovoljni sve dok im institucije ne daju priliku da zaista pre|u
granice. Do tad, gledajmo kako rastu
amari, kako je sve vi{e zatvorenih
vrata, kako se bri{u prijedori tamo
gdje se nosi sarajevo i kako su out
travnici tamo gdje su in banjaluke.
[est sam godina na poziciji urednice dje~ijih izdanja pri izdava~koj ku}i “Sezam” u Sarajevu. Novine koje radim distribuiraju se po federalnim osnovnim {kolama i vrti}ima, te u Distriktu Br~ko. [est
godina ve}, skupa sa urednicom izdanja za stariju
{kolsku djecu, poku{avam dobiti dozvolu ministra
obrazovanja Republike Srpske da se na{e novine
prodaju i u {kolama u Republici Srpskoj. U {kolama na teritoriji Republike Srpske pojavljujemo se,
sporadi~no, ne institucionalizirano, ve} zahvaljuju}i dobroj volji pojedinih direktora. Ista je stvar i
u Federaciji Bosne i Hercegovine: novine iz Republike Srpske ne dolaze u federalne {kole. Da slika
bude potpunija, uspjeli smo nekoliko brojeva lista
za pred{kolce “Kolibri}” prodavati u susjednoj
Hrvatskoj, dok nam u polovici na{e zemlje to nikad nije po{lo za rukom. Tako|er, jedna crnogorska izdava~ka ku}a uredno plasira svoje izdanje
novina za najmla|e u Republici Srpskoj, opet lak{e nego {to bi banjalu~ki izdava~i svoje novine
plasirali u federalnim {kolama i vrti}ima.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
Omot odre|uje sadr`aj
Ako postoje paralelni svjetovi, a sve su prilike da
postoje, ako svaki entitet `ivi sam za sebe, a sve su
prilike da `ivi, onda postoji i barem deset mikrosvjetova u Federaciji, svjetova koji `ive u kantonima, svjetova u kojima je mogu}e da djeca u Travniku i Vitezu idu u osnovnu {kolu osam godina,
dok djeca u trideset kilometara udaljenoj Zenici
idu, kao i ostatak dr`ave, u reformirano devetogodi{nje osnovno{kolsko obrazovanje. Isti svjetovi u
kojima je mogu}a sljede}a situacija, ravna neslanom vicu: moja ekipa i ja odlu~ujemo “Kolibri}”,
novinu koja se preporu~a kao pomo}no sredstvo
u pred{kolskom odgoju, distribuirati i u Hrvatskoj, jer smo shvatili da je tr`i{te otvoreno i da je
novina pobrala mnogo pozitivnih kritika. Novina
ostaje ista, samo joj {tampamo novu omotnicu na
kojoj je cijena umjesto u konvertibilnim markama
izra`ena u kunama, oficijelnoj i jedinoj valuti susjedne zemlje. Od tog trenutka, samo mjesec dana
nakon {to je novina preplavila kioske u Hrvatskoj,
javljaju nam se iz jednog hercegova~kog vrti}a, u
kojem su na{im distributerima vrata zatvarana iz
mjeseca u mjesec, da im donesemo nekoliko primjeraka novina, ali, potcrtavaju}i, one sa “hrvatskim” omotom!. Ako bismo se i privikli na granice
povu~ene po zemljovidima i glasa~kim listi}ima,
kako da se priviknemo na svijest u kojoj omot vrijedi vi{e od sadr`aja?
Roditeljski sastanak
Samo mjesec dana nakon {to je
novina preplavila kioske u
Hrvatskoj, javljaju nam se iz
jednog hercegova~kog vrti}a, u
kojem su na{im distributerima
vrata zatvarana iz mjeseca u
mjesec, da im donesemo
nekoliko primjeraka novina, ali,
potcrtavaju}i, one sa
“hrvatskim” omotom!
Ekipa za koju igra Amar, grad kojim
{eta u~iteljica
Ako bismo se i privikli na granice u administraciji,
ako bismo se i privikli na trinaest ministara kulture u zemlji bez jedinstvene kulturne politike, kako
da se priviknemo na Amara. A Amar je dje~ak, i u
trenutku kada je ekipa “Kolibri}a” posjetila njegovu {kolu u Br~kom, zavr{avao je prvi razred. Kada
je ~uo da smo do{li iz Sarajeva, nasmijao se i rekao
da je njegova nogometna ekipa pobijedila ekipu iz
Sarajeva. Nismo ni stigli ~estitati, kad je drugi dje~ak, sav ozaren, rekao da mu ne ~estitamo, jer on
igra za Obili}. Amar je, pred na{im o~ima, gotovo
zaplakao i zakleo se da tim samo ima srpsko ime,
ali svi su u njemu muslimani.
Amar je ro|en 2000. godine u Br~kom. U doba potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kada je zemlja podijeljena na dva entiteta i distrikt,
nije se ni rodio.
Ako se i priviknemo na Amara, kako da se priviknemo na u~iteljicu iz Zenice koja, puna jeda i `u~i, zove i pita za{to smo u rubrici “[etnja mojim
gradom” pisali o Prijedoru pored Gora`da, Mostara, Sarajeva, Tuzle...?
Ljudi, pojedinci, jesu iznad granica. Ali ljudi nisu
dovoljni sve dok im institucije ne daju priliku da
zaista pre|u granice. Do tad, gledajmo kako rastu
amari, kako je sve vi{e zatvorenih vrata, kako se
bri{u prijedori tamo gdje se nosi sarajevo i kako su
out travnici tamo gdje su in banjaluke. 
117
Postoji bolji na~in:
GOVORI, PI[I, REAGUJ!
{kolegijum@gmail.com
118
119
SEKS
KATEDRA
120 OTAC IZ VIII-B+122 DEVIJANTNO PONA[ANJE+
124 O KORISTIMA (NE)OBRAZOVANJA – STUDENT I SEKSUALNE AKTIVNOSTI
120
Seks katedra
Nadnaslov
Ma
koliko mi }utali o tome
NASLOV
OTAC
IZ VIII-b
Enes Kurtovi}
On sad ima 15 godina i u~enik je osmog razreda
osnovne {kole, negdje u Bosanskoj Krajini. Ona
sad ima 15 godina i vanredno zavr{enu osnovnu
{kolu. Njih dvoje su roditelji malog dje~aka.
Mama je kod ku}e sa bebom a on jedva ~eka da zavr{i dana{nju nastavu pa da im se pridru`i. Kod
ku}e se igra sa sinom i pi{e doma}u zada}u. Roditelji i nastavnici nisu mogli ni pretpostaviti da }e
se ovako zavr{iti jedna obi~na prva dje~ija simpatija i ljubav. Ali oni svojim primjerom dokazuju da
`ivot ne prati nastavni plan i program, niti ne~ije
pretpostavke. @ivot se, naprosto – de{ava.
Pedagogija – Pornografija 0:1
Pedagoginja ove osnovne {kole ka`e da je za otvoren razgovor s djecom o svim temama, uklju~uju}i polnost i seks, ali ipak o~ekuje da neko “od nadle`nih” odlu~i koji je to pravi uzrast u kojem treba po~eti s ovom pri~om. Svjesna je i ~injenice da
prosvjeta gubi bitku na ovom podru~ju, jer dok se
ministri i pedagozi usaglase da li je uvo|enje seksualnog obrazovanja u osnovne {kole potrebno,
u kojem uzrastu, po kakvom programu itd., djeca
pronalaze izvore informacija i obrasce pona{anja
na drugim mjestima. Pornografski ~asopisi na svakom kiosku mogu se na}i odmah pored dnevnih
novina ili SuperOglasa i ne postoji zabrana prodaje ovog materijala odre|enom uzrastu, kao u slu~aju alkohola i duhanskih proizvoda. U ponudu
svih operatera kablovske televizije obavezno su
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Enes Kurtovi}
uklju~eni erotski i pornografski programi. Njihovo emitovanje u kasnim no}nim satima nije velika
prepreka dostupnosti djeci, kad je TV prijemnik
postao sastavni dio opreme dje~ije sobe. O internetu da i ne govorimo. Tako pornografija postaje
glavni izvor informacija “o onim stvarima”. A ovo
sa sobom, pored vizuelnih informacija o seksualnim tehnikama, nosi i predstavu o seksu kao zabavi odraslih, li{enu emocija i odgovornosti i o `eni
kao seksualnom objektu.
Roditeljska pa`nja (?)
Obaveza edukacija djece o seksualnim aktivnostima tako je preba~ena na roditelje, koji moraju ispri~ati djeci pri~u o “p~elicama, cvije}u i opra{ivanju”, tj. o polnim organima, seksu, za~e}u, kontracepciji i polno prenosivim bolestima. Ukoliko to
ne urade na vrijeme i kako treba, ima}e dramati~ne situacije u porodici koje }e sami morati rje{avati. Roditelji djece iz ovog slu~aja odlu~ili su da
se djevoj~ica preseli u dje~akovu porodicu, gdje je
rodila. Kako se radi o seoskoj sredini, cijeli slu~aj
su do`ivjeli kao veliku porodi~nu sramotu o kojoj
nerado govore. Smatraju da su odabrali najbolje
rje{enje u situaciji u kojoj su se na{li. Mladi roditelji u vrtlogu `ivotne drame nisu ni imali vremena
da razmisle o svojoj budu}nosti u novim okolnostima. A imaju tek po 15 godina. 
121
Grb, himna, zastava,
to je na{a nastava
Nakon {to ste pa`ljivo pro~itali i razgledali ovu
lekciju objavljenu u Veseloj p~elici (~asopisu za
pred{kolce i prva~i}e, broj 3, novembar 2010, str.
4-5) odgovorite na sljede}a pitanja:
1. Gdje su djevoj~ice (`enska djeca) u stihovima:
“Otac i majka grade ti dom, jer `ele da bude{ svoj
na svom”?
2. Smije li dijete dok traje himna ustati i ako nije
obu~eno u zastavu?
3. Kako se pjeva pjesma koja nema rije~i?
4. Smije li se zvi`dati po zavr{etku himne, odnosno, va`e li sva ova pravila i kad traju i tu|e
himne? 
122
Seks katedra
Istra`ivanje
DEVIJANTNO
PONA[ANJE:
HOMOSEKSUALNOST?
Belma Be}irba{I}
Rodni i spolni stereotipi u {kolskim
ud`benicima
Studiju “1+1=0” u sklopu projekta “Bli`i pogled u
bh. obrazovanje: [ta pi{e u {kolskim knjigama o
LGBTIQ temama?” tokom 2008. provelo je Udru`enje Q. Analiza je uklju~ila 62 ud`benika, od kojih je 18 iz bosanskog plana i programa, 29 iz
hrvatskog, 12 iz srpskog i dodatna tri koja se koriste na nivou sva tri plana i programa, s ciljem da se
utvrdi da li su i na koji na~in predstavljene teme
homoseksualnosti, biseksualnosti, transrodnosti,
transseksualnosti i interseksualnosti te da li se ove
teme prikazuju u skladu s principima ljudskih
prava, jednakosti i nediskriminacije.
Kriminal, samoubistvo,
homoseksualizam!?
U ud`beniku biologije Katice Paunovi}, Veljka Terzije i Dragoslava Marinkovi}a homoseksualnost je
devijantna: “Treba re}i da postoje takve osobine
koje u ne{to manjoj mjeri odstupaju od normalnog pona{anja i ozna~avaju se kao devijantne
osobine pona{anja. Takve osobine su, naprimjer,
sklonost ka kriminalu ili samoubistvu, kori{}enje alkohola ili droga, homoseksualnost, kao i
mnoga druga pona{anja koja odstupaju od uobi~ajenih standarda pona{anja” (Biologija za 1. i 2.
razred srednje {kole; Zavod za ud`benike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 2002., str. 135).
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Amer Tikve{a
Odgajanje homoseksualaca
Ivan Regula i Milivoje Slijep~evi} u sve uklju~uju
i odgojni faktor: “Mnoge su osobe sklone seksualnim odnosima s osobama istog spola. Smatra se
da su za to najodgovorniji roditelji koji svojim
nepravilnostima u obiteljskim odnosima ometaju pravilan razvoj spolnosti u svoje djece.” (@ivotni proces – ud`benik biologije za tre}i razred gimnazije, [kolska knjiga, Zagreb, 2004., str. 159).
Tata i tata ne prave naciju
Jo{ kad se u sve uklju~i budu}nost nacije, kao {to
to rade autori Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana Cviji}: “Bez brojnog i zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta
pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda. Zato je du`nost {kole da uti~e na formiranje
svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije” (Biologija, 3. razred gimnazije, Zavod za ud`benike i nastavna sredstva, Isto~no Sarajevo 2006., str. 192), odstrel je govotovo siguran.
Za{to vaspita~ice nemaju djecu?
Jasminka Ze}o, autorica ud`benika psihologije, otkriva nam za psihologiju do sada nepoznate stvari: “Neudata `ena, koja nema djece, postaje dobra
odgajateljica u vrti}u. Svoju suvi{nu energiju
ona tako sublimira, oplemenjuje. To ~ine i tetke
prema djeci bra}e i sestara, te djeci daju svoje ljubavi i poklone.” (Psihologija, ud`benik za 3. ra-
Seks katedra
zred gimnazije, Denfas, Tuzla, 2005., str. 65). Slu`e}i se tom analogijom, mogli bismo zaklju~iti da i
profesori psihologije postaju ba{ oni koji nemaju
dara za tjelesni!?
Ovdje navedeni primjeri samo su neki od velikog
broja rodnih predrasuda i stereotipa prisutnih u
{kolskim ud`benicima. Osim psihologije i biologije istra`ivanjem su obuhva}eni: sociologija, stru-
123
~ni predmeti srednjih medicinskih {kola, demokratija i ljudska prava te filozofija i etika. Na osnovu obuhva}enih primjera lako je zaklju~iti da postoje}i obrazovni sistem promovira jedan isklju~ivi
normirani model pona{anja, koji u kona~nici podsti~e diskriminaciju prema seksualnim i spolnim
razli~itostima i identitetima. Istra`ivanje mo`ete
vidjeti na: www.queer.ba/files/1+1=0fin_0.pdf. 
Polne organe u~initi dr`avnim
PISMA ^ITALACA
(povodom istra`ivanja ud`benika
sociologije u BiH)
Nenad Velièkoviæ
Gej Sloveni?
U ud`beniku biologije autorskog tima Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana
Cviji} pro~itao sam da je “du`nost {kole da uti~e
na formiranje svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije”. A u vezi s tim jo{ i:
“Bez brojnog i zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” Misli se na pojavu gejeva i
lezbijki, koji su nama Slovenima do ju~e bili strana pojava, jer da nisu, mi bismo danas bili Turci ili
Nijemci.
Pozdravljam ovakav anga`man i pohvaljujem
autore, i u vezi s tim imam konkretan prijedlog za
nadle`na ministarstva, da se u {koli odvaja zdrav
podmladak od bolesnog.
Ako mogu postojati dvije {kole pod jednim krovom za Bo{njake i Hrvate, za{to ne bi mogle isto
tako i odvojene {kole za normalne i pedere?
Za bolestan podmladak u starijem uzrastu treba
osnovati posebne obrazovno-prevaspitne ustanove, a najbolje bi bilo kasarne ili radne logore, u
kojima bi se intenzivno radilo na formiranju njihove svijesti o odgovornosti za budu}nost nacije.
S po{tovanjem,
Kru{ko Jabukovi},
zastavnik u razrednoj nastavi
Po{tovana redakcijo,
U vezi s tekstom iz ud`benika biologije, u kojem
se veli da je “du`nost {kole da uti~e na formiranje
svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije, jer bez brojnog i zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve}
ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” @elim istaknuti da se apsolutno sla`em s autorima (Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana Cviji}) i u tom smislu `elio bih pokrenuti
usvajanje zakona po kome polni organi ne pripadaju pojedincima nego naciji, i ukoliko pojedinac tim organima ne raspola`e odgovorno (za
budu}nost nacije) da mu se ti organi odre`u i
presade onima koji su zbog bolesti ili starosti
sprije~eni da brane opstanak na{eg naroda.
Srda~no,
Skalpel [kari},
rastavnik u razrednoj nastavi
Energetska politika
Po{tovani,
U ud`beniku Op}a psihologija Elharuna Selimovi}a pro~itala sam: “Neudata `ena, koja nema
djece, postaje dobra odgajateljica u vrti}u. Svoju
suvi{nu energiju ona tako sublimira, oplemenjuje. To ~ine i tetke prema djeci bra}e i sestara,
te djeci daju svoje ljubavi i poklone.”
Mislim da je ovo jako ta~no i pametno, i predla`em da se odgojiteljicama u vrti}ima, koje su majke, daju otkazi, a da se prime neudate `ene koje
nemaju djece, jer je to najbolji na~in da dru{tvo
sublimira njihovu nera|anjem oplemenjenu
energiju.
Ako mogu `elje, zamolila bih vas da mi pustite
Nije luda koja se ne uda...
Va{a Vir|a Usidili},
napasnik u razrednoj nastavi
124
Seks katedra
Seksualni `ivot i seksualna
Nadnaslov
edukacija u studentskim
domovima u Sarajevu
NASLOV
O KORISTIMA
(NE)OBRAZOVANJA
– STUDENT I
SEKSUALNE
AKTIVNOSTI
Jasmina Bajramovi} i Osman Zuki}
Anketa je pokazala da bi, od 40
ispitanika, njih 29 rado posje}ivalo
radionice ili seminare na pomenutu
temu, dok ostalih 11 navedena tema
“ne interesuje”
Posljednjih je godina pove}an broj aktivnosti u
vezi s pobolj{anjem seksualnog i reproduktivnog
zdravlja mladih, sa `ari{tem na maloljetnoj populaciji kao kriznoj grupi. Me|utim, {ta se de{ava
kada pojedinac/ka prestaje biti {kolarac/ka i postaje student/ica? Da li je va`e}a obaveza obrazovnih
institucija da i dalje informi{u i educiraju mlade,
ili je legalno ste~ena “samostalnost” legitimno polazi{te za individualnu edukaciju i prepu{tenost
samom sebi?
Sarajevski studentski domovi (Studentsko naselje
Bjelave i Studentski dom Ned`ari}i) obezbje|uju
smje{taj za cca 2.000 studenata, time ~ine}i jednu
frakciju studentske populacije koja je i najpozvanija da govori o problemima s kojima se susre}u
mladi na vrhuncu seksualne aktivnosti. Krenuv{i
od ove pretpostavke, posjetili smo SN Bjelave i SD
Ned`ari}i s namjerom da se upoznamo sa zvani~nim stavovima uprave doma, kao i stavovima
studenata koji u njemu obitavaju, na temu poznavanja i upu}enosti o mogu}nostima spomenute
naobrazbe u okviru samog doma. Na samom ulazu u zgradu Uprave doma zalijepljen je poster
obeshrabruju}eg sadr`aja za pitanja koja `elimo
postaviti; naime, radi se o pozivu na sve~ano otvaranje mesd`ida u okviru SN Bjelave. Kako }emo
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Foto: Emir Vru~ak
saznati iz razgovora sa ~lanom Udru`enja studenata studentskog centra, Harisom Zahirovi}em,
pitanje pokretanja mesd`ida je direktna studentska inicijativa (sprovedena je anketa me|u stanovnicima doma), dok se o seksualnom obrazovanju
– {uti. Saznajemo od Zahirovi}a da Udru`enje nema odre|enog stava prema ovom pitanju, kao,
izme|u ostalog, i studenti, koji nisu pokazali interesovanje za ovu temu. Ovaj }e stav potvrditi i
predstavnici oba doma. Zaklju~ak: seksualne aktivnosti i nus-pojave istih nisu goru}e pitanje za
studente niti za one koji ih zastupaju. Da bi studenti – ipak – rado progovorili o problemima koji
ih mu~e na planu seksualnog obrazovanja, govori
anketa koju smo proveli me|u stanovnicima oba
doma: od 40 ispitanika, njih 29 bi rado posje}ivalo
radionice ili seminare na pomenutu temu, dok ostalih 11 navedena tema “ne interesuje”.
“Sveukupno pobolj{anje `ivotnih uslova” jedna je
od, kako zvani~no tvrde, osnovnih preokupacija
Studentskog centra Sarajevo. Stoga nije najjasnije
kako se npr. prevencija spolno prenosivih bolesti
ne uklapa u viziju spomenutog pobolj{anja uslova, koje bi trebalo implicirati i odre|en vid interesa rukovodilaca SC Sarajevo za pobolj{anje zdravstvenih uslova u prostorima stanovanja. Koliko
god bila pra}ena odobravanjem studenata, sporna
je i odluka o postojanju mesd`ida unutar studentskih domova kao javnih ustanova, koje bi svojom
organizacijskom strukturom trebalo podr`avati
makar zvani~no sekularno ustrojstvo dr`ave.
Seks katedra
Seksualna i vjerska opredijeljenost
Stanar SD Ned`ari}i nam je kazao kako
studenti ne posve}uju veliku pa`nju seksualnom obrazovanju.
“U domu svako ima pravo na svoju
vjersku opredijeljenost, dok je seksualna uvijek pod znakom pitanja. Kako je
ova prva va`nija, tako sam se potpisao i
na peticiju za mesd`id i protiv mesd`ida”, rekao je S. I.
Kako je anketa pokazala, interes za ovakvu vrstu
naobrazbe me|u studentskom populacijom ipak
postoji. Kada bi postojala i zvani~na statistika o
broju oboljelih od spolnih bolesti, odnosno u~estalosti posljedica neza{ti}enog odnosa, mo`da bi se
ignorantski odnos odgovornih lica promijenio,
po~ev{i od studentskih asocijacija, uprave domova, kao i Zavoda za zdravstvenu za{titu studenata. Dakle, ako je u interesu dr`ave da educira
omladinu, kako ne mo`e prevazi}i stid u educiranju odraslih? 
125
Bolje se organizuju oko mesd`ida
U razgovoru s upravnikom SN Bjelave
Amirom Jele~om saznali smo da postoji
slab interes studenata za organiziranje
predavanja o seksualnom obrazovanju i
odgoju.
“Studenti ne pokazuju interes da organizuju predavanja o seksualnom obrazovanju, a sve što smo do sada pokrenuli nije trajalo dugo, prvenstveno
zbog slabog odziva. Studenti se mnogo
bolje organizuju kada su u pitanju zahtjevi za otvaranjem mesd`ida ili sl., iako
u blizini imaju dvije d`amije”, rekao je
Jele~, dodav{i kako ne postoji inicijativa
Zavoda za za{titu zdravlja studenata za
pokretanje sli~nih edukativnih predavanja.
“Iz Zavoda nismo dobili sli~ne zahtjeve.
Da se primijetiti da tamo{nje osoblje
mnogo ne zanima pokretanje edukativnih sadr`aja, bez obzira {to svaki student mora platiti za izdavanje zdravstvenog uvjerenja”, dodao je Jele~.
Manjak radionica
U SD Ned`ari}i i SN Bjelave proveli smo anketu, a na anketna pitanja nam je odgovorilo 40 ispitanika, stanara jednog i drugog doma, jednog i drugog spola, starosti od
18 do 25 godina.
Rezultati:
– 15 od 40 ispitanika je odgovorilo kako je upra`njavanje seksualnih odnosa u studentskom domu ~esta pojava, dok je njih 25 odgovorilo suprotno,
– 11 od 40 ispitanika smatra da se politika studentskog doma odnosi negativno prema navedenim pojavama (ukori i opomene), dok je 29 kazalo kako je odnos neutralan,
– 5 od 40 ispitanika se nikada nije susrelo s radionicama na temu seksualnog obrazovanja, a da su u organizaciji studentskog doma, dok je njih 35 kazalo da nisu postojale radionice na pomenutu temu,
– 5 od 40 ispitanika je kazalo kako postoji inicijativa za pokretanje radionica na temu
seksualnog obrazovanja, dok njih 35 nije nai{lo na takvu inicijativu,
– 11 od 40 ispitanika ne pokazuje zainteresiranost za teme seksualne edukacije, dok
njih 29 interesuju navedene teme i rado bi posje}ivali sli~ne radionice.
126
Seks katedra
Kondoma nema
Prema informacijama iz SD Ned`ari}i i
SN Bjelave, ne postoji nijedno prodajno
mjesto u okru`ju doma gdje bi studenti
mogli kupiti prezervative. Tako nam je
prodava~ica u Trgovini na malo broj 1
JU Studentski centar Sarajevo na Bjelavama, I. Z., kazala kako se u toj radnji
ne prodaju kondomi.
“U ovoj trgovini nikada nismo prodavali kondome, a, prema mojim informacijama, studenti ih kupuju u trafikama
izvan doma”, rekla je I. Z.
Ka`imo da se u hodnicima SD Ned`ari}i mogu kupiti elektronske dopune za
mobilni telefon, dok ne postoje automati sa prezervativima.
Slu~aj homoseksualac
Upravnik SD Ned`ari}i Enver Ge`o
nam je ispri~ao slu~aj homoseksualca
koji je bio primoran da napusti dom.
“U domu je stanovao student koji se
izjasnio kao homoseksualac {to je izazvalo negodovanje kod njegovih kolega
u domu. Upravo smo od drugih studenata dobili zahtjeve da on bude smje{ten u zasebnu sobu, na {to nismo mogli odgovoriti. To nam govori da studentska populacija ne prihvata takav
oblik seksualne orijentacije”, kazao je
Ge`o, dodav{i kako je rukovodstvo SD
Ned`ari}i raspolo`eno da ustupi prostorije stru~nom osoblju koje bi predavalo o va`nostima seksualnog obrazovanja.
Asocijacija XY
Razgovarali smo sa ~lanovima Asocijacije za seksualno i reproduktivno zdravlje XY,
nevladine i neprofitne organizacije koja, izme|u ostalog, aktivno radi na unapre|enju i promoviranju seksualnih i reproduktivnih prava te pobolj{anju pristupa informacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Fe|a Mehmedovi}, master trener i
Zvjezdana Jaki}, psihologinja, izjavili su za [kolegijum da podstrek obrazovnih institucija (fakultet), samim tim i studentskih domova, apsolutno ne postoji. ^lanovi organizacije sami preuzimaju inicijativu za mogu}a predavanja, radionice i seminare.
“Svjesni smo manjka ovog vida edukacije kod studenata. Organizovali smo jednom
prilikom predavanja u SN Bjelave, me|utim, da li zbog stida ili neinformiranosti o
ovim aktivnostima, odziv studenata/ica je bio jako slab. @elimo istaknuti da se radi o
prijateljskom centru, koji nudi, pored edukacije, besplatne preglede na na{oj klinici,
kao i sve vidove za{tite seksualnog i reproduktivnog zdravlja”, rekao je Mehmedovi}.
š k o l e g i j u m prvo polugodište
Seks katedra
Bez statisti~kih podataka
U prostorijama JU Zavod za za{titu
zdravlja studenata UNSA nismo nai{li
na razumijevanje stru~nog osoblja kada
su u pitanju teme seksualnog obrazovanja, prevencije i savjetovali{ta. Specijalista ginekologije dr. Almina Jusi} je potvrdila kako postoje interesi studenata
za prevenciju i preglede, ali nije `eljela
otkrivati bilo kakve statisti~ke podatke
ili broj pregleda, odnosno abortusa, {to
smo tra`ili.
“Postoji interesovanje studenata, ali vi{e
od toga vam ne mogu re}i. Sla`em se da
je seksualno obrazovanje jako va`an segment dru{tva, {to ne zna~i da u Zavodu mo`emo davati informacije drugog
tipa”, rekla je dr. Jusi}, opravdavaju}i
sumnju da bh. dru{tvo posve}uje malu
ili nikakvu pa`nju ovom segmentu `ivota.
127
Kotromani}i, pa reis
Svakako su promotivni plakati va`an, a
mo`da i nezaobilazan dio u edukaciji studenata, ali plakati na ulazima u Studentski dom Ned`ari}i, odnosno Studentsko
naselje Bjelave otkrivaju stvarne interese
sarajevskih studenata. Tako smo, npr., na
glavnom ulazu u SN Bjelave nai{li na
plakate koji stanare pozivaju na sve~ano
otvaranje mesd`ida SN Bjelave (5. januara), kao i na promotivni plakat ko`nih
omota za indexe Kako }u za{tititi svoj index. S druge strane, u Ned`ari}ima se studenti pozivaju na predavanje reisa Mustafe ef. Ceri}a (6. januara), dok je znatno
istaknuto porodi~no stablo bosanske dinastije Kotromani}a. Ni na jednom vidnom mjestu nije bio istaknut nijedan
plakat koji bi studente upozoravao na za{titu od spolnih bolesti, odnosno pozivao
na tribine o seksualnom obrazovanju,
dok su nam upravnici domova kazali kako takvi plakati postoje.
128
Rije~ urednika
UZ OVAJ IZBOR
Po{tovani ~itaoci (nastavnici, roditelji, ~lanovi uprave, prosvjetni savjetnici, inspektori,
ministri...)
Pred vama je izbor tekstova koji su objavljeni u dvolistu [kolegij, na duplerici ~asopisa Superoglasi, tokom 18 sedmica, utorkom, od sredine septembra 2010. do sredine januara 2011.*
U prvom broju objavljen je program redakcije:
“[kolegijum, dvolist za pravednije obrazovanje, pokrenut je s namjerom da se obrati s
tako neo~ekivanog mjesta u namjeri da otvori prostor za dijalog o boljem {kolstvu.
Postoje}e je lo{e, korumpirano i pretvoreno u zlo}udno sredstvo nacionalisti~ke indoktrinacije. To ne vidi samo onaj ko to ne `eli vidjeti.
S iskustvom nastavnika, roditelja, |aka, novinara, nau~nika i gra|ana Bosne i Hercegovine namjeravamo pisati o temama vezanim za obrazovanje: o zakonima, diskriminaciji, neprohodnosti, o pozitivnim primjerima, o dobroj i lo{oj praksi, o kolegama za
uzor, ali i onima za sramotu, o stru~nim ispitima, o ud`benicima i biznisu, o djeci taocima. Ne}emo voditi ra~una o nacionalnoj korektnosti, ma {ta to bilo. Napada}emo
pojave, ne ljude, tra`iti odgovornost a ne senzaciju, pisati kratko, s jasnim pitanjem na
po~etku i s jasnim odgovorom ili stavom na kraju, kritikovati ne zbog zabave nego
zbog promjene. Potrebno je vi{e svjesnih {ta je u {kolstvu lo{e, za{to je lo{e i koliko je
lo{e, {ta mo`e bolje, kako mo`e bolje i za{to treba bolje. Pisa}emo po{tuju}i jezik a ne
norme. Okupljaju}i tekstove u korice ovog magazina `elimo omogu}iti svim sada{njim i budu}im sagovornicima da nadoknade propu{teno, i da se pozvani iznesenim
~injenicama i stavovima uklju~e u uvijek korisnu i dobrodo{lu raspravu o {kolstvu i
obrazovanju.” 
* Manji broj tekstova je neznatno izmijenjen (zbog promjene formata stranice, i prilago|avanja magazinskom konceptu). Nastojalo se da izmjene ne promijene smisao i ton ranije objavljenih tesktova.
Impresum
Redakcija: Namir Ibrahimovi}, profesor knji`evnosti, nastavnik i voditelj nastavnog procesa u O[ “Safvet beg-Ba{agi}”.
Enes Kurtovi}, diplomirani in`injer agronomije, radi u udru`enju TERRA SANA u Sanskom Mostu, autor tri zbirke poezije, bloger (sektorg.blogger.ba). Amer Tikve{a, magistar knji`evnosti, zaposlen u magazinu Dani. Dijala Hasanbegovi}, slobodna novinarka, diplomirala Komparativnu knji`evnost i
bosanski, hrvatski, srpski jezik u Sarajevu. Jasmina Bajramovi}, studentica knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osman Zuki}, student knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Asim \elilovi}, docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, grafi~ki urednik. Sr|an Arko{,
profesor knji`evnosti u penziji, lektor. Bori{a Gavrilovi}, in`injer ma{instva, tehni~ki urednik. Nenad Veli~kovi}, knji`evnik, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, autor projekta i odgovorni urednik.
Saradnici: Sanjin Fazli}, akademski grafi~ar, radi u JP BH Po{ta Sarajevo, dobitnik vi{e doma}ih i me|unarodnih nagrada
za strip i grafi~ki dizajn. Vuk Ba~anovi}, profesor historije.
Mirjana Mavrak, profesorica na Odsjeku za psihologiju i pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Almir Ali}, knji`evnik iz Tuzle. Belma Be}irba{i}, magistrica je rodnih studija.
Lamija Begagi}, knji`evnica, urednica dje~ijih ~asopisa Pal~i} i
Kolibri}, dobitnica vi{e nagrada za pri~e. Oganizira radionice
na razne teme u {kolama i vrti}ima, pedijatrijskim klinikama i
domovima za nezbrinutu djecu. Adisa Demirovi} je u~iteljica
zaposlena u O[ “Olovo”. Njen dosada{nji u~iteljski rad uglavnom je vezan za rad u podru~nim {kolama i kombinovanim
odjeljenjima. Esmir Salihovi} je pedagog, zaposlen u O[ “Edhem Mulabdi}” u Sarajevu. Produ`eni boravak je tema njegovog magistarskog rada. Ru`ica Marjanovi} radi kao profesorica u U`i~koj gimnaziji; organizuje knji`evni festival Na pola
puta. Branka ^ovi} je pedagoginja zaposlena u O[ “Lu~ac” u
Splitu. Semira D`ani} je studentica BHS jezika i knji`evnosti
u Sarajevu. Mirnes Sokolovi}, magistar knji`evnosti, urednik
~asopisa (Sic!). Azra Rizvanbegovi}, nastavnica u O[ “^engi}
Vila” u Sarajevu. Emir Vru~ak, student medicine u Sarajevu.
Citati preuzeti iz: \uro [u{nji}, Ribari ljudskih du{a, ^igoja
{tampa, Beograd, 2008.; John Taylor Gatto: Oru`ja za masovno
pou~avanje, Algoritam, Zagreb; Konrad Paul Liessmann, Teorija
129
neobrazovanosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.; Andreas Urs Sommer, Umije}e sumnje, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.; Hanna Arendt, Kriza u obrazovanju: izme|u pro{losti i budu}nosti; @ak Gone, Obrazovanje i mediji, Clio, Beograd,
1998.; Hrabrost podu~avanja, Metodika: ^asopis za teoriju i praksu metodika u pred{kolskom odgoju, {kolskoj i visoko{kolskoj izobrazbi, Vol.9 No.17 Prosinac 2008. (Cit. iz originala:
Parker J. Palmer: The Courage Of Teaching: Exploring the IneerLandscape of a Teachers Life, San Francisco, U.S., JosseyBass Inc., str. 248); Dubravka Ugre{i}, Napad na minibar, Fabrika knjiga, Beograd, 2010.; Deni de Ru`mon, Eros i mit, u: Goropadni eros, ogledi o erotizmu, Prosveta, Beograd, 1982.; Kathleen Taylor, Ispiranje mozga, Algoritam, Zagreb, 2006.; Artur
Schopenhauer, citat preuzet iz Sociologija kulture, Krug 99, Sarajevo 2003.; Soren Kjerkegor Stajali{te (moga autorskog rada),
Princeton University Press, 1998.
Slika na str. 6: Rene Magrit; Fotografije/ilustracije za Dnevnik
nastavnika: Omnibus; Skenirani tesktovi o Ani Frank, na stranicama 28. i 29, iz ~itanki za sedmi razred osnovne {kole za
2010. godinu. (Izdava~i: NAM, Svjetlost, Sezam); Naslovna
strana, logo, svi crte`i u naslovima poglavlja i posteri na str. 4.
i 118: Asim \elilovi}; Satiri~ni te(k)stovi na str. 6, 16, 32, 57, 76,
79, 82, 94, 100-101, 103, 105, 110, 121, 123: Nenad Veli~kovi}.
Na str. 66, 97: Enes Kurtovi}; Pjesma Presuda na str. 31. iz zbirke Sektor G, Sarajevo, 2010.; Poster na str. 48. Nenad Veli~kovi}.
Svi do sada objavljeni brojevi dostupni su na internetu, na adresi: www.omnibus.ba/skolegijum
Slobodno kopiranje i printanje.
E-mail redakcije: skolegijum@gmail.com
Izdava~: Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine
Tira`: 5.000 primjeraka
[tamparija: Unioninvestplastika dd Sarajevo
Sarajevo, 2011. 
130
Autor stripa: Sanjin Fazli}
131
Dvolist za pravednije obrazovanje

Školegijum 8 - Radiosarajevo.ba

Školegijum, prvo polugodište 2010/2011

Školegijum, prvo polugodište 2012/2013

Školegijum, prvo polugodište 2011/2012

Plan javnih nabavki za 2012. godinu

realizacija notnih vrijednosti, primjena plesa, narodni plesovi, o

^asopis za po-eti~ka istra`ivanja i djelovanja

Treci broj

Mahabharata Uvod Opseg Mahabharata je vjerojatno najveći ep u