www.rif.hr
Korica .indd 1
UPUTA
• Ministarstva financija - Središnjeg ureda Porezne
uprave o sastavljanju i podnošenju godišnje
porezne prijave obveznika poreza na dohodak i
obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za
2013. godinu
• Ministarstva financija - Središnjeg ureda Porezne
uprave o sastavljanju i podnošenju porezne
prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju
poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013.
godinu
Dodatak uz RIF br.
2
2014
1/28/14 9:30:26 AM
POREZ NA DOHODAK
POREZI
Sadržaj
❒ UPUTA
Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave o sastavljanju i
podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i
obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2013. godinu ..............................
3
❒ Stope prireza porezu na dohodak gradova i općina u Republici Hrvatskoj ............
29
❒ UPUTA
Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave o sastavljanju i
podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju
poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013. godinu ......................................
39
VELJAČA 2014.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 1
1
1/28/14 9:26:50 AM
POREZ NA DOHODAK
VELJAČA 2014
POREZI
2
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 2
1/28/14 9:26:51 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
UPUTA
Ministarstva financija Središnjeg ureda Porezne uprave o
sastavljanju i podnošenju godišnje
porezne prijave obveznika poreza na
dohodak i obračunavanje godišnjeg
poreza na dohodak za 2013. godinu
1.
POREZNI OBVEZNIK I OPSEG POREZNE
OBVEZE
POREZNI OBVEZNICI KOJI OBVEZNO
PODNOSE GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU
Prema članku 39. Zakona, godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju
ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona
(plaću/mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno u
tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja i/ili,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i
djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje
kao dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 19.
do 24. Zakona na temelju propisanih poslovnih knjiga.
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako
dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz članka 5. Zakona ostvari izravno
iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od
tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema
odredbama Zakona, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj
dohodak od oporezivanja.
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni
obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati
porez na dohodak.
Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu
prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na
dohodak i prirez porezu na dohodak.
Porezni obveznik iz članka 39. stavka 1., 2., 3. i 4. obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji
je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od
nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka koji
Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za
koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak
od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz
ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 3
VELJAČA 2014.
U skladu s člankom 2. Zakona i člankom 2. Pravilnika,
obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja ostvaruje
dohodak.
Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio
u zajednički ostvarenom dohotku.
Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze
koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje
smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak
koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, pa ima obvezu
u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju
poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze.
Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.
Prema člancima 3. i 4. Zakona, porezni obveznik jest rezident ili nerezident. Rezident jest fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj:
- ima prebivalište ili uobičajeno boravište,
- nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u
državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima
plaću.
Nerezident jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj
nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici
Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona.
Opseg porezne obveze rezidenta utvrđuje se prema načelu svjetskog dohotka odnosno oporezuje mu se dohodak
ostvaren prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona
(dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne
djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) u
tuzemstvu i u inozemstvu. Opseg porezne obveze nerezidenta
jest ograničen i utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka
odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim
izvorima iz članka 5. Zakona (kao i rezidentu) u tuzemstvu.
2.
3
1/28/14 9:26:51 AM
POREZI
VELJAČA 2014
ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5.
Zakona.
Prema članku 39. stavku 6. Zakona, obveznicima poreza
na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne
prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se
procjenom.
Prema članku 128. Pomorskog zakonika (Nar. nov., br.
181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.) i članku 85. Pravilnika godišnju poreznu prijavu obvezno podnose rezidenti
članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji po
osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog
rada. Član posade broda koji je rezident i čiji ostvareni primici
po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s Pomorskim zakonikom, obvezi
poreza na dohodak od nesamostalnog rada, nije obvezan u
godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak
iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona. Ako u skladu s člankom
39. Zakona ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave,
tada će u poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji je
obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema stavcima 1.
do 4. toga članka i dohodak od nesamostalnog rada iz članka
14. Zakona, osim dohotka koji ostvari po osnovi rada na brodu
u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostalnog
rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako član posade broda
čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu
u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s Pomorskim
zakonikom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, u godišnjoj poreznoj prijavi iskaže dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni
dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona,
osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se
godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne
podliježe oporezivanju.
Primjer 1: Porezni obveznik rezident prijavljen je u registar poreznih obveznika po osnovi ostvarivanja dohotka od
imovine iznajmljivanjem nekretnine te je obveznik poreza na
dodanu vrijednost i za tu djelatnost vodi poslovne knjige i
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, a ujedno ostvaruje i primitke za rad kao pomorac koji
je plovio u međunarodnoj plovidbi u 2013. godini 185 dana.
Pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2013. dohodak
od samostalne djelatnosti utvrđen na temelju podataka iz
poslovnih knjiga (pregledu primitaka i izdataka) upisuje pod
točkom 4.2.1. u stupac 2, dok primitak za rad koji je ostvario
kao pomorac ne upisuje u prijavu budući da ne podliježe
obračunu poreza na dohodak, ali je dužan prijavi priložiti
obrasce DPOM i EPOM te ostale propisane isprave.
Primjer 2: Porezni obveznik rezident, član posade broda
u međunarodnoj plovidbi ostvario je u 2013. po osnovi rada
na brodu u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog
brodara, dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od
90.000,00 kn. Ostvareni dohodak od nesamostalnog rada
4
POREZ NA DOHODAK
ne podliježe oporezivanju, obzirom da je član posade broda
u 2013. imao ukupno 190 dana plovidbe. Porezni obveznik
je pored toga u 2013. u tuzemstvu ostvario dohodak od
osiguranja u iznosu od 30.000,00 kn, te drugi dohodak u
iznosu od 20.000,00 kn.
Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu
prijavu za 2013. U Obrascu DOH popunjava pod 1. Opće podatke, navodi priložene isprave pod točkom 7., te
potpisuje poreznu prijavu i upisuje nadnevak. Uz poreznu
prijavu obvezan je priložiti Obrazac DPOM, Obrazac EPOM
te potvrdu isplatitelja o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u
međunarodnoj plovidbi.
Međutim, ako porezni obveznik za dohodak ostvaren
u tuzemstvu po osnovi primitaka od osiguranja i drugog
primitka želi popuniti godišnju poreznu prijavu, obvezan je
u istoj iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2013. godini
(dohodak od osiguranja i drugi dohodak), osim primitaka od
nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji ne podliježu oporezivanju.
3.
POREZNI OBVEZNICI KOJI NISU OBVEZNI
PODNIJETI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU
Prema članku 40. stavku 1. Zakona, godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom
razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona
(plaću/mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili
više tuzemnih poslodavaca odnosno isplatitelja primitka od
nesamostalnog rada, ali ne istodobno, i/ili
2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona
(dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje
na temelju propisanih poslovnih knjiga) i/ili,
3. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i/ili,
4. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i/ili,
5. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu
prijavu prema članku 39. Zakona.
U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona i člankom 86.
stavkom 2. Pravilnika, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi
ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na:
1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona,
2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,
3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka
od imovinskih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona,
4. korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti iz
članka 10. točke 19. Zakona,
5. druga prava propisana zakonima.
Sukladno odredbama članka 86. stavka 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32.
Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka
18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao
drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave
priznati izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini:
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 4
1/28/14 9:26:51 AM
POREZ NA DOHODAK
1. 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona,
2. 25 % neoporezivih primitaka umjetnika prema članku
46. stavku 5. Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva,
ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Navedeni izdaci odnosno
neoporezivi dio naknade za umjetničko djelo, mogu se priznati
poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati
primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog
dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. Pravilnika.
Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu
radi ostvarivanja navedenih prava, obvezan je u godišnjoj
poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni oporezivi dohodak
u poreznom razdoblju prema članku 5. Zakona.
4.
POREZNI OBVEZNICI KOJI NE MOGU
PODNIJETI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU
Prema članku 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu ne
može podnijeti porezni obveznik:
1. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema
članku 33. Zakona,
2. za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u
paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona.
5.
PRIMICI KOJI SE NE UNOSE U GODIŠNJU
POREZNU PRIJAVU
i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
- primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene
potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova
i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno
osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe,
a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje
nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun
primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju
vjerodostojnih isprava,
- primici po posebnim propisima:
- potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova
obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
- socijalne potpore,
- doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, kao i potpora za novorođenče,
odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta
koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, na temelju svojih općih
akata i za koje su sredstva planirana u proračunima
tih jedinica,
- primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
- potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
- potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih
događaja,
- nasljedstva i darovi,
- primici od otuđenja osobne imovine,
- odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, uključivo i isplaćeni iznosi obeštećenja korisnika
mirovina koje je nastupilo zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, a na temelju Zakona o provođenju
Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12.
svibnja 1998. godine (Nar. nov., br. 105/04.) kojim se
uređuje provođenje odluke Ustavnog suda Republike
Hrvatske, broj: U-I-283/97 od 12. svibnja 1998. godine
(Nar. nov., br. 69/98.),
- primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema
posebnom zakonu,
- novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima
isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su
sredstva planirana u proračunima tih jedinica,
- potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili
daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke
osobe,
- primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine (ako su premije osiguranja bile pri uplati
oporezivane ili uplaćivane iz dohotka nakon oporezivanja i nisu bile porezno priznati izdatak),
b) primicima u 2013. godini na koje se u skladu s odredbama
članka 10. Zakona i članka 7. Pravilnika ne plaća porez na
dohodak i to:
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 5
VELJAČA 2014.
U godišnju poreznu prijavu porezni obveznik ne unosi
podatke o ostvarenim:
a) primicima u 2013. godini koji se u skladu s odredbama
članka 9. Zakona ne smatraju dohotkom i to:
- primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na
pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i
deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga,
- primici od kamata po vrijednosnim papirima što su
izdani u skladu s posebnim zakonom,
- primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
- izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom
osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio
određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž te
uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente
prema posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,
- obiteljske mirovine što ih djeca ostvaruju nakon smrti
roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i
Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji,
- državne nagrade što su ustanovljene na osnovi propisa
koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske,
nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane
nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama
te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te
namjene u Državnom proračunu Republike Hrvatske
POREZI
5
1/28/14 9:26:52 AM
POREZI
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
VELJAČA 2014
-
6
naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske,
naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim
osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite
od elementarnih nepogoda,
naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i
spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja,
nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.600,00 kn mjesečno,
nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim
školskim i sveučilišnim natjecanjima,
primitke učenika i studenata na redovnom školovanju
za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do 50.000,00 kn godišnje,
naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema
odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako
je naknada određena u jednokratnom iznosu te prema
nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i nagodbi
postignutoj u postupku mirenja u individualnim radnim
sporovima prema Zakonu o mirenju ako je naknada
određena u jednokratnom iznosu i isplaćena nakon 9.
prosinca 2009.,
naknade i nagrade što ih osuđene osobe primaju za
rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za
preodgoj,
primitke radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju plaću
po osnovi naknada, potpora i nagrada što im isplaćuje
poslodavac i isplatitelj plaće, do propisanih iznosa,
primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba
koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu
djelatnost, do propisanih iznosa,
primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba
koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog
rada ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, u
neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,
stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i
visokim školama i fakultetima, ukupno do 1.600,00 kn
mjesečno ili stipendije studenata na sveučilištima i fakultetima u tuzemstvu i inozemstvu, ukupno do visine
4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima
za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na
javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti
pod jednakim uvjetima,
stipendije studenata za redovno školovanje na višim
i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata
te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u
Državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije
koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna
Europske unije, uređene posebnim međunarodnim
sporazumima i to studentima za redovno školovanje
na visokim učilištima,
POREZ NA DOHODAK
-
sportske stipendije koje se prema posebnim propisima
isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje,
do ukupno 1.600,00 kn mjesečno,
- sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata,
- naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima do 1.600,00 kuna mjesečno,
- premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje
poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov
pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju
dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00
kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno
ukupno do 6.000,00 kuna godišnje,
- stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim
uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima
koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije,
ustanove i druge institucije registrirane u Republici
Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,
- primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela
u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje,
- primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz
fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici
Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru
programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom
uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa,
- obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini
obiteljske mirovine koje se prema Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji isplaćuju članovima obitelji smrtno
stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata (članak 53. stavak 2. Zakona),
- primici po osnovi obračunanih propisanih zateznih
kamata isplaćenih s osnove plaće ili mirovine koje se
isplaćuju po sudskoj presudi te sukladno članku 15.
stavku 3. Zakona ne podliježu oporezivanju,
c) dohotku od nesamostalnog rada - plaćama i naknadama
koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i
podatke o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje
ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s
odredbama Naputka o provođenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se uređuje plaćanje poreza (Nar.
nov., br. 13/96.), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih
obveznika (rezidenata ili nerezidenata) prema propisima
Republike Hrvatske,
d) dohotku iz članka 11. Zakona kojega su ostvarile fizičke
osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatskokonzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne
plaćaju porez na dohodak i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u
Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih
diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi
njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 6
1/28/14 9:26:52 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti
članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci
tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih
misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke
osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja
inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata
u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od
države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih
poslova,
e) primicima u 2013. godini koji se u skladu s člankom 15.
Zakona ne smatraju primicima od nesamostalnog rada,
f) primicima u skladu s odredbama članka 24. stavka 2.
Pravilnika koji se ne smatraju poslovnim primicima, odnosno o darovanjima koje su tijekom 2013. godine primili
umjetnici koji umjetničku djelatnost obavljaju samostalno,
kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na način propisan odredbama članka 19. do 24. Zakona i to do iznosa
20.000,00 kuna godišnje, uz uvjete da za primljene darove
nisu dali nikakvu protučinidbu, da su darove u novcu primili
doznakom darovatelja na žiro račun, a darove u stvarima
i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge
pisane isprave s istaknutom tržišnom vrijednosti darovane
stvari i/ili usluge, te da su isprave o darovanjima (preslike
naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka
darovane stvari ili usluge i slično) priložili uz godišnju poreznu prijavu,
g) primicima u skladu s odredbama članka 81.a stavaka 1.
i 2. Pravilnika koje je član posade broda u međunarodnoj
plovidbi koji je rezident, ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim
zakonikom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili
više od 183 dana.
6.
ROK ZA PODNOŠENJE GODIŠNJE POREZNE
PRIJAVE ZA 2013. GODINU
7.
KOME SE PREDAJE GODIŠNJA POREZNA
PRIJAVA?
Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema
mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.
Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi
područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna
prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela njegove
imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao
djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava
od kojih je ostvario dohodak.
Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobičajeno
boravište u Gradu Zagrebu (osim Sesveta) godišnju poreznu
prijavu podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb,
Ispostavi Zagreb - za poreze građana (10000 Zagreb, Avenija
Dubrovnik 32), ali prijavu mogu podnijeti i bilo kojoj ispostavi
Porezne uprave na području Grada Zagreba.
Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim
obavljanjem djelatnosti odnosno zajedničkom imovinom i imovinskim pravima, prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke
djelatnosti podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne
uprave na čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno
boravište nositelja zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke
imovine i imovinskih prava. Rješenjem o utvrđenom dohotku iz
zajedničke djelatnosti utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti. Utvrđene
udjele u zajedničkom dohotku, a koji se utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, svaki od supoduzetnika je
obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu prijavu, koju predaje
mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu
svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 7
VELJAČA 2014.
U skladu s člankom 42. Zakona i člankom 62. stavkom
4. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., 18/11.,
78/12., 136/12. i 73/13.), porezni obveznici koji su obvezni ili
žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2013. godinu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do 28. veljače
2014.
Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno
razloga za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu
(koju je obvezno ili dobrovoljno trebao predati) u zakonskom
roku do 28. veljače 2014., može podnijeti zahtjev za povrat u
prijašnje stanje (članak 84. Općeg poreznog zakona) i to u
roku osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok.
Npr. porezni obveznik se nalazi na bolničkom liječenju od 20.
siječnja do 11. ožujka 2014. godine, radi čega poreznu prijavu
nije podnio do 28. veljače 2014. godine. Ako je obvezan ili želi
podnijeti poreznu prijavu, može do 19. ožujka 2014. godine
podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i istodobno poreznu prijavu.
Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog
roka (dakle najkasnije do 2. lipnja 2014. godine) porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje,
osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom
silom.
O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava
Porezne uprave odlučuje zaključkom.
U skladu s člankom 39. stavkom 6. Zakona i člankom
82. Općeg poreznog zakona, po poreznim prijavama koje su
porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za
propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak procjenom, te, sukladno
članku 208. stavku 1. točki 6. Općeg poreznog zakona, podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka.
Po poreznim prijavama koje porezni obveznici žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava
donijet će rješenje o obustavi postupka u skladu s člankom
126. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br.
47/09.). Navedeno znači da se po takvim poreznim prijavama
neće utvrđivati porez na dohodak i prirez porezu na dohodak,
a ni razlike.
7
1/28/14 9:26:52 AM
POREZI
Ako je rezident tijekom 2013. godine mijenjao prebivalište
ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u Republici
Hrvatskoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, smatra se ona općina ili grad u kojemu je
imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti
dio godine. Primjerice, porezni obveznik je do kraja mjeseca
ožujka 2013. godine imao prebivalište u Velikoj Gorici, a od 1.
travnja ima prebivalište u Samoboru. U godišnjem obračunu
mjerodavnim prebivalištem će se smatrati Samobor. Radi toga
će se razlika poreza i prireza po godišnjem obračunu za dodatnu uplatu usmjeriti Samoboru, odnosno s uplatnog računa
Samobora vratit će se poreznom obvezniku više plaćeni porez
i prirez koji je utvrđen godišnjim obračunom.
Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u
ispostavi Porezne uprave, a istu mogu poslati i poštom.
U skladu s odredbama članka 64. Općeg poreznog zakona porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost,
invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost,
nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu
prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu
prijavu usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog
tijela. U tom slučaju poreznu prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu prebivalištu ili
uobičajenom boravištu.
8.
RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG
POREZA NA DOHODAK
Prema članku 7. Zakona, porez na dohodak se utvrđuje
za kalendarsku 2013. godinu (porezno razdoblje). Porezno
razdoblje može biti i kraće i to ako je u tijeku 2013. godine
rezident promijenio status u nerezidenta i obratno te ako je
porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo. Za kraća porezna razdoblja porez na dohodak se utvrđuje na način
propisan za godišnji obračun (članak 81. Pravilnika).
Ako je porezni obveznik ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podnošenje godišnje porezne prijave, a porezno razdoblje je radi njegove smrti bilo kraće od kalendarske
godine, njegovu poreznu prijavu za to kraće porezno razdoblje
može podnijeti njegov nasljednik. U slučaju više nasljednika
poreznu prijavu ostavitelja može podnijeti nositelj zajedničke
djelatnosti ili zajedničke imovine i imovinskih prava. Ako nasljednik odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ili zajedničke
imovine i imovinskih prava ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrdit će Porezna uprava procjenom
(članak 2. stavak 2. Pravilnika).
VELJAČA 2014
9.
PLAĆANJE GODIŠNJEG POREZA NA
DOHODAK
Ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i
umanjenja godišnjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja
2013. godine uplaćene predujmove poreza po svim izvorima
dohotka, kao i za inozemni porez koji se prema članku 37.
stavku 4. Zakona i članku 82. Pravilnika može uračunati, preostane razlika poreza na dohodak za uplatu, porezni obveznik
mora dužni porez, u skladu s odredbama članka 37. stavka 6.
Zakona i članka 81. stavka 5. Pravilnika, platiti u roku petnaest
8
POREZ NA DOHODAK
(15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za
2013. godinu.
Dužni iznos poreza porezni obveznik može uplatiti kod
ovlaštene organizacije za platni promet nalogom za uplatu
koji mu se dostavlja uz rješenje o utvrđenom godišnjem porezu i razlici za uplatu.
Međutim, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, djelatnost
poljoprivrede i šumarstva za koju su obveznici poreza na
dodanu vrijednost te djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje
na način propisan za samostalnu djelatnost, kojima će po
godišnjem obračunu biti utvrđena razlika poreza i prireza za
uplatu, obvezni su dužni iznos poreza i prireza platiti preko
računa kod banaka na kojima vode svoja novčana sredstva.
10. POVRAT PREPLAĆENOG GODIŠNJEG
POREZA NA DOHODAK
Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na
utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u 2013. godini
može se, u skladu s odredbama članka 37. stavka 7. Zakona i
članka 81. stavka 6. i 7. Pravilnika, vratiti poreznom obvezniku
bez posebnog pisanog zahtjeva.
Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak
od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i poreznim
obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za
samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona, više
plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava
u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog
iznosa. Pisani zahtjev za povrat više plaćenog poreza porezni
obveznik mora podnijeti u roku petnaest (15) dana od dana
dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2013. godinu.
Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza u pravilu
će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući, ali i žiroračun)
kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka i kojega
su naveli u godišnjoj poreznoj prijavi pod 1.8. Obrasca DOH.
Porezna uprava će iznimno povrat preplaćenog poreza i
prireza izvršiti i gotovinski, na način da će uz rješenje o godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za 2013.
godinu kojim je utvrđena razlika poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak za povrat, dostaviti naloge za povrat, pa
će ti porezni obveznici (građani) povrat ostvariti podnošenjem
naloga ovlaštenoj organizaciji za platni promet, uz plaćanje
odgovarajuće naknade toj organizaciji.
Odredbama članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona
propisano je da Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih,
a neplaćenih poreza koje naplaćuje. Člankom 2. stavkom 8.
Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga
Zakona koje su propisane za poreze na odgovarajući način
primjenjuju i na druga javna davanja propisana tim Zakonom.
Prema tome više plaćeni porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak za 2013. godinu može se uračunati u obvezu poreza za 2013. godinu ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez
pisanog zahtjeva, samo u slučaju ako porezni obveznik nema
evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih
javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet
nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila,
poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 8
1/28/14 9:26:52 AM
POREZ NA DOHODAK
zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i
drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog
doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje,
doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za
zapošljavanje, spomeničke rente i drugog).
11. KOJI OBRASCI SE PREDAJU U SVEZI S
OBRAČUNOM GODIŠNJEG POREZA NA
DOHODAK?
Za utvrđivanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2013. godinu, sukladno odredbama članaka 83., 87.
i 88. Pravilnika, porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi
Porezne uprave sljedeće obrasce:
- Obrazac DOH-Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2013. godinu”,
- Obrazac DOH - „Prijava poreza na dohodak za 2013. godinu” (u daljnjem tekstu: godišnja porezna prijava).
11.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2013.
godinu - Obrazac DOH-Z
zajedničke imovine i imovinskih prava (podaci pod 2.
Obrasca DOH-Z),
Prema članku 14. stavku 1. Općeg poreznog zakona poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra se osobni
identifikacijski broj propisan Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 60/08.)
3. supoduzetnicima (suvlasnicima) - imenima i prezimenima,
osobnom identifikacijskom broju i adresi prebivališta ili
uobičajenog boravišta svakog supoduzetnika odnosno
suvlasnika (podaci pod 3. Obrasca DOH-Z),
4. iznosu zajedničkog dohotka/gubitka u 2013. godini utvrđenog
na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu
s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, prije dodatnog
umanjenja dohotka prema člancima 56. i 57. Zakona ili za
zajedničku imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama
članka 27. Zakona (podatak pod 4. Obrasca DOH-Z),
5. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku
56. stavku 1. Zakona (podatak pod 5. Obrasca DOH-Z),
6. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za državnu potporu za naukovanje za obrtnička zanimanja sukladno Zakonu o državnoj potpori za
obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07 i 152/08) te
Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08 i 13/09), (podatak
pod 6. Obrasca DOH-Z). Korisnik državne potpore može
koristiti državnu potporu u obliku stope umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 2. i 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod uvjetom da je
korisnik državne potpore ostvario dohodak od samostalne
djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može koristiti dodatno
umanjenje iz članka 6. stavaka 2. i 3. toga Zakona.
Sukladno članku 50. stavku 6. Pravilnika, a prema članku 6.
Zakona kojim je propisano utvrđivanje porezne osnovice,
po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne
djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba, za iznos
državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja
te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi
gubitak, odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak
nastao u tekućem poreznom razdoblju.
7. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i
izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (podatak pod
7. Obrasca DOH-Z).
U postupku usklađivanja Zakona o državnoj potpori za
obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. i 152/08.) s
posebnim propisima vezanim za primjenu određene državne potpore, Ministarstvo poduzetništva i obrta predložilo je
izmjene toga Zakona, a sadržaj izmjena toga Zakona dostupan je na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske,
http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/131_sjednica_vlade_republike_hrvatske.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 9
VELJAČA 2014.
Obrazac DOH-Z - „Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2013. godinu” podnosi se za dohodak koji je u 2013.
godini ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti obrta i s
obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te od zajedničke imovine i imovinskih
prava i to od više osoba, kao supoduzetnika, vlasnika udjela
i suvlasnika.
Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja
nositelj zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine
i imovinskih prava i dostavlja ju ispostavi područnog ureda
Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
Prijava o dohotku od zajedničke djelatnosti dostavlja se
prije godišnjih poreznih prijava svakog supoduzetnika, najkasnije do 31. siječnja 2014. godine za 2013. godinu, a u roku
koji im omogućava da svoje godišnje porezne prijave za 2013.
godinu na Obrascu DOH podnesu do 28. veljače 2014. godine
i u te prijave uključe pripadajući udio u zajedničkom dohotku.
U prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac
DOH-Z, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog
ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta nositelja zajedničke djelatnosti ili nositelja
zajedničke imovine i imovinskih prava, sljedeći podaci o:
1. nadnevku predaje prijave, nazivu i adresi sjedišta zajedničke djelatnosti (mjestu, ulici i kućnom broju), kao i telefonskom broju na kojem ovlašteni službenik Porezne uprave
može od supoduzetnika dobiti sva potrebna objašnjenja
i informacije u svezi s Obrascem DOH-Z (podaci pod 1.
Obrasca DOH-Z).
Za zajedničku imovinu unosi se podatak o adresi na kojoj
se nalazi zajednička imovina od koje se ostvaruje dohodak,
a za imovinska prava podatak o adresi pravne ili fizičke
osobe koja imovinska prava koristi uz plaćanje naknade za
to korištenje,
2. imenu i prezimenu, mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, ulici i kućnom broju, te osobnom identifikacijskom
broju nositelja zajedničke djelatnosti odnosno nositelja
POREZI
9
1/28/14 9:26:53 AM
POREZI
VELJAČA 2014
Vezano za primjenu moguće izmijenjenih odredbi
navedenoga Zakona pri podnošenju prijave poreza na
dohodak nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta
dostavilo je obrazloženje klasa: 410-01/13-01/11, ur. broj:
516-03-01-02-02/1-13-3 od 17. prosinca 2013. u kojemu
je navedeno: „U postupku izrade Nacrta prijedloga Zakona
o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona, koji
je u nadležnosti ovog Ministarstva, sukladno uputi Agencije
za zaštitu tržišnog natjecanja utvrđeno je kako se Odluka o
Karti regionalnih potpora više ne može primjenjivati na ovaj
Zakon. Naime, ovaj Zakon potrebno je uskladiti sukladno
odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 800/2008 od 6. kolovoza 2008. godine o ocjenjivanju određenih kategorija potpora sukladnima sa zajedničkim tržištem u primjeni članaka
87. i 88. Ugovora (Službeni list Europske unije broj L 214, 9.
8. 2008.“. Napominjemo kako je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona u proceduri
Hrvatskog sabora te se njegovo stupanje na snagu očekuje
početkom 2014. godine, a u postupku obrade poreznih
prijava za 2013. godinu primjenjivat će se izmijenjeni Zakon
o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu koji ne sadrži
odredbe vezane uz Kartu regionalnih potpora.“.
Uzimajući u obzir navedeno, nakon što se usvoje izmjene
Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i ukoliko se iste
budu primjenjivale i prilikom podnošenja prijave poreza na
dohodak za 2013., naknadno ćemo dopuniti uputu.
8. iznosu dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku
57. stavku 1. Zakona (podatak pod 8. Obrasca DOH-Z),
9. iznosu dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon
umanjenja prema člancima 56. i 57. Zakona (od točke 5.
do točke 8. Obrasca DOH-Z). Podatak se upisuje pod 9.
Obrasca DOH-Z.
Ako je u 2013. godini iz zajedničke djelatnosti odnosno od
zajedničke imovine i imovinskih prava ostvaren gubitak, u ovaj
redak se upisuje iznos ostvarenog gubitka odnosno iznos s
predznakom “minus” (-).
10. raspodjeli ostvarenog zajedničkog dohotka/gubitka u
2013. godini na supoduzetnike (podaci pod 10. Obrasca
DOH-Z) i to: ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku,
10.1. u stupac 1. - redni broj,
10.2. u stupac 2. - osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika/suvlasnika (podatak iz odgovarajućeg
rednog broja pod 3. Obrasca DOH-Z),
10.3. u stupac 3. - postotak udjela u zajednički ostvarenom
dohotku. Postotak udjela u zajednički ostvarenom
dohotku se utvrđuje prema odredbama zaključenog
ugovora o supoduzetništvu, a ako takvog ugovora
nema dohodak se dijeli na jednake dijelove (članak
34. stavak 2. Zakona),
10.4. u stupac 4. - podatak o iznosu dohotka/gubitka
svakog supoduzetnika (suvlasnika) koji mu temeljem utvrđenih kriterija pripada iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Iznos
dohotka/gubitka svakog supoduzetnika (suvlasnika)
dobije se primjenom postotka udjela iz stupca 3.
10
POREZ NA DOHODAK
pod 10. na iznos ukupno ostvarenog dohotka/gubitka
iskazanog pod 9. Obrasca DOH-Z. Ako je iz zajedničke djelatnosti ostvaren gubitak pojedinačne svote u
stupcu 4. iskazuju se s predznakom “minus” (-),
10.5. u stupac 5. - podatak o iznosima koji se pribrajaju
ili/i odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika/suvlasnika koji je iskazan u stupcu 6. Obrasca DOH-Z.
Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku utvrđeni
na opisani način mogu se uvećati i umanjiti u skladu
s odredbama članka 49. stavka 6., 7. i 8. Pravilnika
odnosno uvećati onom supoduzetniku/suvlasniku
koji je u tijeku 2013. godine primio naknadu za svoj
rad u zajedničkoj djelatnosti ili je primio naknadu
za vlastito dobro koje je u tijeku godine korišteno
za obavljanje zajedničke djelatnosti, a umanjiti za
izdatke koje je tijekom godine za zajedničku djelatnost imao supoduzetnik, a ti izdaci nisu umanjili
dohodak od zajedničke djelatnosti.
10.6. u stupac 6. - podatak o ukupnom dohotku/gubitku
svakog supoduzetnika/suvlasnika koji se dobije
zbrajanjem pripadajućeg udjela u zajedničkom
dohotku/gubitku iz stupca 4. pod 10. s propisanim
uvećanjima i umanjenjima iz stupca 5. pod 10.
Obrasca DOH-Z. Dio zajedničkog dohotka/gubitka
koji pripada svakom supoduzetniku/suvlasniku, a
utvrđen je na opisani način i iskazan u stupcu 6. pod
10., svaki supoduzetnik/suvlasnik iskazuje u svojoj
godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH i to u dijelu
„SD“ pod 4.2.1. stupac 5., uz podatak o osobnom
identifikacijskom broju nositelja zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskog prava
iskazanom pod 2. Obrasca DOH-Z, koji se unosi u
dio „SD“ pod 4.2.1. stupac 4. Dio zajedničkog dohotka od imovine i imovinskih prava prema članku
27. Zakona (dohodak se utvrđuje na način da se od
najamnine/zakupnine priznaju paušalni izdaci 30%
i predujam poreza plaća se prema rješenju Porezne
uprave) koji pripada svakom suvlasniku i iskazan je
u stupcu 6. pod 10., svaki suvlasnik, ako je obvezan
ili ako želi podnijeti godišnju poreznu prijavu, iskazuje u Obrascu DOH pod 4.3.,
11. U prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti - Obrazac
DOH-Z, unose se i podaci o olakšicama, oslobođenjima
i poticajima (podaci pod 11. Obrasca DOH-Z), ako su u
zajedničkoj djelatnosti tijekom 2013. godine korištene
olakšice, oslobođenja i poticaji i to po osnovi:
1. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja
umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, za koju je iskorištena
olakšica iz članka 24. stavka 2. Pravilnika i članka 20.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br.
43/96. i 44/96.). Upisuje se ukupan iznos darovanja
primljen u svrhe obavljanja te djelatnosti od pravnih i
fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje (koji se ne
smatra poslovnim primitkom), pod uvjetom da se o
primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave
(nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i
usluga i drugo) i prilože uz Obrazac DOH-Z,
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 10
1/28/14 9:26:53 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Iznosi pod 4. do 11. Obrasca DOH-Z iskazuju se u kunama
i lipama.
Zajednički dohodak/gubitak i njegova raspodjela na
pojedine supoduzetnike po podnesenoj prijavi o dohotku
od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rješenjem odnosno
privremenim poreznim rješenjem ako je Porezna uprava to
rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno porezno
rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti, koji je obvezan izvijestiti sve supoduzetnike o visini utvrđenog dohotka
i njegovoj raspodjeli na svakog pojedinog supoduzetnika.
Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu, protiv kojeg se može izjaviti žalba u smislu
odredbi članka 159. do 162. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nositelja zajedničke djelatnosti i to u roku od
30 dana dana primitka rješenja.
11.2. Prijava poreza na dohodak za 2013. godinu Obrazac DOH
U skladu s člankom 87. stavkom 2. Pravilnika, godišnja
porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu
DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se
porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).
Godišnju poreznu prijavu - Obrazac DOH s popunjenim
podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima,
sastavljaju i Poreznoj upravi obvezno dostavljaju i oni porezni
obveznici koji nisu obvezni prema članku 39. Zakona niti ne
žele, sukladno članku 40. Zakona, podnijeti godišnju poreznu
prijavu, a tijekom su poreznog razdoblja iskoristili propisane
olakšice i oslobođenja iz članka 88. stavka 2. točke 29. Pravilnika i to:
- neoporezive primitke u visini 25% za umjetničko djelo od
obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se
dohodak utvrđuje na način propisan za drugi dohodak
(članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46.
stavak 5. Pravilnika),
- umanjenje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
iz primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje
su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
sukladno članku 53. stavku 1. Zakona.
U prijavu poreza na dohodak za 2013. godinu - Obrazac
DOH, upisuju se, uz podatke o nadležnom Područnom uredu
i ispostavi Porezne uprave koja je u sastavu tog Područnog
ureda, a koja je nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, sljedeći podaci o:
-
pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:
1.1. ime i prezime i ime roditelja,
1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto,
ulica i kućni broj). Porezni obveznik upisuje adresu
prebivališta ili uobičajenog boravišta koju ima u
trenutku sastavljanja i dostavljanja godišnje porezne
prijave,
1.3. osobni identifikacijski broj,
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 11
VELJAČA 2014.
2. obavljanja zajedničke djelatnosti slobodnog zanimanja
umjetnika od koje se dohodak utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, za koju je primitak
od te djelatnosti tijekom 2013. godine umanjen za
neoporezivi dio u visini 25% ostvarenih primitaka za
umjetničko djelo prema članku 46. stavku 5. Pravilnika,
u svezi s člankom 24. stavkom 3. Pravilnika i članku 22.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Dakle, iskazuje se iznos neoporezivog dijela autorskog
honorara za umjetničko djelo, za koji je zajednički dohodak
umanjen i tako umanjen iskazan pod 4. Obrasca DOH-Z,
3. porezno priznatih stvarno nastalih izdataka u iznosu
30% po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1.
točka 1. Zakona). Iskazuje se navedeni iznos porezno
priznatih izdataka reprezentacije za koji je zajednički
dohodak umanjen i tako umanjen iskazan pod 4.
Obrasca DOH-Z,
12. popis priloga uz Obrazac DOH-Z (podaci pod 12. Obrasca
DOH-Z). Upisuju se podaci koji se odnose na popis svih
priloga uz Obrazac DOH-Z i to:
- ugovora i isprava o zajedničkoj djelatnosti i odnosima
između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u
nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
- ugovora i isprava o otuđenju zajedničke djelatnosti ili
dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne
nastavlja,
- pregled poslovnih primitaka i izdataka sastavljen za
zajedničku djelatnost odnosno izvadak iz poslovnih
knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o
iznosu otpisa te reprezentaciji, a i podatak o broju
zaposlenih radnika sa stanjem na dan 31. prosinca.
Pregled poslovnih primitaka i izdataka sastavljen za
zajedničku djelatnost predaje se uz Prijavu o dohotku
od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z, a ne uz
pojedinačne godišnje porezne prijave na Obrascu DOH
svakog supoduzetnika,
- pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode
poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),
- isprava na temelju kojih su korištene porezne olakšice
(preslici ugovora i preslici naloga o primljenim iznosima, preslici potvrda nadležnih strukovnih udruga i
ovlaštenih agencija da se radi o umjetničkom djelu),
- evidencije i dokumentacija u svezi korištenja državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu te naukovanje
sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i
izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu,
13. Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac
DOH-Z potpisuje nositelj zajedničke djelatnosti, ako je za
potpisivanje ovlašten ugovorom ili ispravama o zajedničkoj djelatnosti ili opunomoćenik odnosno porezni savjetnik
(članak 15. Općeg poreznog zakona).
14. Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac
DOH-Z obvezan je potpisati i ovlašteni službenik ispostave
Porezne uprave koji je prijavu zaprimio, a svojim potpisom
i pečatom potvrđuje prijam Prijave i svih isprava u prilogu.
11
1/28/14 9:26:54 AM
VELJAČA 2014
POREZI
1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u poreznom razdoblju,
1.5. podatak o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području kao:
P1 - područje posebne državne skrbi prve skupine
i Grada Vukovara, P2 - područje posebne državne
skrbi druge skupine, P3 - područje posebne državne
skrbi treće skupine, P4 - brdsko-planinska područja,
na kojima su propisane olakšice.
Napominjemo da su područja posebne državne skrbi propisana Zakonom o područjima posebne državne skrbi (Nar.
nov., br. 86/08., 57/11. i 51/13.), a brdsko-planinska područja
Zakonom o brdsko-planinskim područjima (Nar. nov., br.
12/02., 32/02., 117/03., 42/05., 90/05. i 80/08.).
1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog
boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine,
a ako se radi o područjima posebne državne skrbi i
drugim područjima na kojima su propisane olakšice
i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1, P2, P3
i P4). Ako je dakle porezni obveznik tijekom 2013.
godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište,
kako u Republici Hrvatskoj, tako i između Republike
Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke
o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se
odnose na te promjene, a i možebitno odgovarajuću
oznaku za područja posebne državne skrbi ili brdsko
-planinska područja na kojima su propisane olakšice i
na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,
1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog
rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik
kojem je rješenjem, sukladno članku 36. stavku 8.
Zakona, donesenim prema propisima o mirovinskom
osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim
posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno
oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju invalidnosti/tjelesnog oštećenja u tijeku poreznog razdoblja za
koje se podnosi godišnja porezna prijava, zaokružuje
oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao
I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36.
stavka 2. točke 3. Zakona odnosno 0,3 osnovnog
osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog
oštećenja poreznog obveznika ili kao I* za primjenu
faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke
4. Zakona odnosno 1,0 osnovnog osobnog odbitka
ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju
posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno
oštećenje po jednoj osnovi 100 % ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih
propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. Napominjemo
da porezni obveznik može po osnovi invalidnosti ili
tjelesnog oštećenja pod navedenim propisanim uvjetima u istom razdoblju koristiti ili faktor 0,3 ili faktor 1,0
osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Hrvatski
ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, uz prethodno
navedene podatke, upisuju i postotak invalidnosti u
iskazanom razdoblju invalidnosti utvrđen rješenjem.
Pod 1.7. obvezno se unose i sve možebitne promjene
12
POREZ NA DOHODAK
u svezi invalidnosti u tijeku poreznog razdoblja za koje
se podnosi godišnja porezna prijava.
Primjer 1: Invalidnost je od 1. siječnja 2013. godine poreznom obvezniku rezidentu utvrđena rješenjem nadležnog
tijela. Ne radi se o 100%-tnoj invalidnosti po jednoj osnovi
ili osobi koja zbog te invalidnosti ima, sukladno posebnom
propisu i donesenom rješenju, pravo na pomoć i njegu
druge osobe. Međutim, nadležno tijelo rješenjem od 15.
srpnja 2013. godine utvrđuje poreznom obvezniku 100%tnu invalidnost po jednoj osnovi. Porezni obveznik pod 1.7.
Obrasca DOH upisuje:
1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG
RATA (HRVI)
postotak
HRVI
oznaka
R.
invalidnosti
Razdoblje invalidnosti
DA / invalidnosti
br.
(ispunjava
NE
(zaokružiti)
HRVI)
1.
od 01. 01. 13.
do 15. 07. 13.
NE
I
I*
2.
od 16. 07. 13.
do 31. 12. 13.
NE
I
I*
Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u
visini 0,3 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1.
siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. godine. U razdoblju od 1.
srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog
osobnog odbitka za invalidnost. Za mjesec srpanj 2013.
godine odnosno od 1. srpnja 2013. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog
osobnog odbitka za invalidnost obzirom da se prava računaju na pune mjesece, u korist poreznog obveznika, pa se i
primjenjuje povoljnije pravo.
Primjer 2: Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata invalidnost je od 1. siječnja 1996. godine
utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Porezni obveznik ima
priznati stupanj invalidnosti temeljem istog rješenja 70%.
Porezni obveznik ostvaruje temeljem posebnog propisa
od 1. siječnja 2013. godine pravo na tuđu pomoć i njegu.
Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:
1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG
RATA (HRVI)
postotak
HRVI
oznaka
R.
invalidnosti
Razdoblje invalidnosti
DA /
invalidnosti
br.
(ispunjava
NE
(zaokružiti)
HRVI)
1.
od 01. 01. 13.
do 31. 12. 13.
DA
I
I*
70%
Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u
visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1.
siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine, obzirom da
porezni obveznik s osnove invalidnosti ostvaruje pravo na
tuđu pomoć i njegu.
1.8. podatak o broju računa otvorenog kod banke i naziv
banke. Porezni obveznici popunjavaju dio pod 1.8.
koji se odnosi na broj tekućeg ili žiroračuna koji je
otvoren kod banke i to broj računa prema IBAN
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 12
1/28/14 9:26:54 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
konstrukciji računa, radi ostvarivanja prava na
povrat poreza i prireza preplaćenog putem predujma u 2013. godini, ako žele ostvariti bezgotovinski
povrat (u kojem slučaju ne plaćaju proviziju). Naime,
sukladno Odluci o načinu otvaranja transakcijskih
računa (Nar. nov., br. 3/11., 35/11., 50/11., 89/11.,
101/11., 135/11., 56/12., 18/13. i 23/13.) od 1. lipnja
2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa
koristi se za izvršavanje svih platnih transakcija.
Nerezidenti upisuju podatke o nerezidentnom računu
otvorenom kod banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom,
1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku
- ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te osobni
identifikacijski broj.
-
pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji:
Upisuju se podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji
- ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak
o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi
ili brdsko-planinskom području (kao P1, P2, P3, P4) za koji
su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak
o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima
porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele
koji pripada tim fizičkim osobama.
Napominje se sljedeće: prema članku 36. stavku 4. Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom
smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje
se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne
smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, na godišnjoj razini, odnosno ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje.
Iznimno, sukladno članku 36. stavku 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže
obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu,
potpora za novorođenče odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina (uključivo i obiteljskih
invalidnina) djece nakon smrti roditelja. Napominjemo da se
navedeno odnosi i na mogućnost korištenja osobnog odbitka
za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i
borave na područjima posebne državne skrbi i na brdskoplaninskim područjima.
-
-
pod 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i
prireza i to:
- pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada
(podaci o plaći i mirovini) i uplaćenom predujmu poreza na
dohodak i prireza i to:
- pod 4.1.1 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima
od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona.
Podaci se popunjavaju u kunama i lipama, prema zbroju po-
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 13
VELJAČA 2014.
pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka:
Rezidentima se osnovni osobni odbitak odnosno osobni
odbitak za umirovljenika iz članka 36. stavka 1. Zakona
(2.200,00 kuna mjesečno, tj. 26.400,00 kuna na godišnjoj razini za 2013. odnosno do visine mirovine, a najviše do 3.400,00
kuna mjesečno, tj. do 40.800,00 kuna na godišnjoj razini za
2013.) ili članka 54. stavka 1. Zakona koji iznosi 3.840,00 kuna
mjesečno, tj. 46.080,00 kuna godišnje za poreznog obveznika
koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi prve skupine, 3.200,00 kuna mjesečno, tj. 38.400,00 kuna
godišnje za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi
na području posebne državne skrbi druge skupine i 2.400,00
kuna mjesečno, tj. 28.800,00 kuna godišnje za poreznog
obveznika koji ima prebivalište i boravi na području posebne
državne skrbi treće skupine ili brdsko-planinskim područjima,
može uvećati za dio osobnog odbitka za njegovu možebitnu
vlastitu invalidnost ili tjelesno oštećenje i dio osobnog odbitka
po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece i njihovu
možebitnu invalidnost ili tjelesno oštećenje.
Rezidentima se, nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje
članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno
oštećenje, osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka
može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima, dodatno uvećati i za:
- iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako
porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje
(članak 36. stavak 10. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH,
- darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim
na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe,
udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju
u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za
koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna
prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane
visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih
ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa
i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja
(članak 36. stavak 12. Zakona) - pod 3.2. Obrasca DOH.
Fizička osoba koja je rezident države članice Europske
unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike
Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku
5. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni
odbitak za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno
oštećenje, pod uvjetom da vjerodostojnim ispravama dokaže
da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njenog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u
poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
Bitno je naglasiti dakle redoslijed korištenja izdataka te
osobnog odbitka. Zakonom je propisan sljedeći redoslijed:
1. neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog
odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i
dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji
i djecu te njihovu invalidnost,
2. neoporezivi dio dohotka po osnovi plaćenih doprinosa
za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i danih darovanja
(neovisno o redoslijedu).
Nerezidentima se osnovni osobni odbitak iz članka 36.
stavka 1. Zakona može dodatno uvećati za plaćene doprinose
za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa (članak 36. stavak 11.
Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH i dana darovanja iz članka
36. stavka 12. Zakona - pod 3.2. Obrasca DOH.
13
1/28/14 9:26:55 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
dataka iskazanom u Obrascima IP s identifikatorom 1 i/ili 2 i/ili
4 koje su poslodavci odnosno isplatitelji plaće vodili za 2013.
godinu te uručili poreznom obvezniku. Obvezno se upisuju
podaci o:
- osobnom identifikacijskom broju poslodavca pravne ili
fizičke osobe (stupac 2),
- ukupni iznos primitka (plaće) - stupac 3,
- iznosi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne
kapitalizirane štednje uplaćenih iz plaće tijekom 2013. godine, koji su prema odredbama članka 16. Zakona porezno
priznati izdaci (stupac 4),
- dohotku (stupac 5, razlika između primitaka iz stupca 3 i
doprinosa iz plaće iz stupca 4),
- uplaćenom predujmu poreza i prireza na godišnjoj razini
(stupac 6).
Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada
(plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od
nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti
koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi
posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom
razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka,
u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi (ako je ukupan broj dana plovidbe manji
od 183). U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od
nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom
razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 13. stavka 2. točke 18. Pravilnika.
Podaci se popunjavaju prema potvrdi poslodavca i prema
obrascima DPOM i EPOM. Podatke o ostvarenom dohotku od
nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim
zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni
platiti porez na dohodak.
Primjer: Porezni obveznik rezident ostvario je tijekom
2013. godine primitke po osnovi nesamostalnog rada u
iznosu 86.000,00 kn kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, te je uplatio
15.000,00 kuna za obvezne doprinose prema rješenju Porezne uprave. Stvarni broj dana koje je proveo na brodu u
2013. iznosi 140 dana. U obrascu EPOM član posade broda
sam utvrđuje iznos pomorskog dodatka koji u ovom slučaju
iznosi 56.000,00 kn (140 x 400,00), te oporezivi primitak
iznosi 30.000,00 kn (86.000,00 - 56.000,00). Taj iznos u
godišnjoj poreznoj prijavi upisuje u dijelu 4.1.1. u stupcu 3:
4.1.1. PLAĆA (prema obrascima IP)
VELJAČA 2014
R.
br.
1
1.
UKUPNI
OIB
IZNOS
POSLODAVCA/ PRIMITKA
ISPLATITELJA
2
3
11111111111
OBVEZNI
DOPRINOSI IZ
PLAĆE
4
30.000,00 15.000,00
DOHODAK
UPLAĆENI
POREZ I
PRIREZ
5 (3-4)
6
15.000,00
-
15.000,00
-
2.
3.
4.
5.
6.
UKUPNO 4.1.1.
14
Pod Ukupno 4.1.1. upisuje se ukupni zbroj podataka iz
stupaca 5 i 6 koji su iskazani pod 4.1.1. Obrasca DOH.
Ako je porezni obveznik u 2013. godini ostvario dohodak
od nesamostalnog rada kod više poslodavaca i imao više
Obrazaca IP, upisuje potrebne podatke u toliko redova koliko
je Obrazaca IP imao (u svaki red zbrojne podatke iz samo
jednog Obrasca IP).
Ako je porezni obveznik tijekom 2013. godine s osnove nesamostalnog rada ostvario dohodak kod 6 i više poslodavaca,
pa je imao 6 i više Obrazaca IP, propisane podatke upisuje i na
posebnom listu koji prilaže prijavi, ali u Obrazac DOH upisuje
podatke o ukupno ostvarenom dohotku, uplaćenom porezu i
prirezu kod svih poslodavaca prema podacima iz svih Obrazaca IP (upisanim pod 4.1.1., kao i na prilogu).
Podaci o plaćama iskazani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje su u 2013. godini, sukladno članku 61. stavku 10.
Pravilnika, isplaćene po sudskoj presudi, po nagodbi u tijeku
sudskog postupka, odnosno po nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje
spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju za protekla
porezna razdoblja, pa su se pri obračunu i uplati predujma
poreza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili
na dan kada je isplata trebala biti obavljena, ne unose se u
godišnju poreznu prijavu.
- pod 4.1.2. podaci o mirovini odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. Zakona.
Upisuje se osobni identifikacijski broj isplatitelja mirovine
- Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i osiguravatelja
ako je porezni obveznik u 2013. godini ostvario uz mirovinu od
HZMO-a i mirovinu od osiguravatelja, a na temelju prijašnjih
uplata premija osiguranja na teret poslodavca za dokup mirovine i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (stupac 2), razdoblje ostvarivanja
mirovine (stupac 3), iznos ukupno ostvarene mirovine (stupac
4), iznos izdataka po osnovi uplaćenih obveznih doprinosa
iz primitka (mirovine) sukladno članku 134.a točki 2. Zakona
o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11,
22/12 i 144/12) (stupac 5), iznos godišnjeg dohotka (stupac
6, razlika između primitaka iz stupca 4 i uplaćenih obveznih
doprinosa iz stupca 5) i iznos uplaćenog predujma poreza i
prireza na godišnjoj razini (stupac 7).
Podaci se popunjavaju prema potvrdama koje izdaje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u kojima je upisan
podatak o godišnjem iznosu mirovine, razdoblju ostvarivanja
mirovine, korištenom osobnom odbitku, iznosu uplaćenih
doprinosa iz mirovine i iznosu uplaćenog predujma poreza i
prireza iz mirovine koju je isplaćivao HZMO. Podaci se mogu
popuniti i prema obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine u 2013. godini.
Ako je porezni obveznik ostvario i mirovinu od osiguravatelja,
podaci o visini te mirovine i uplaćenom predujmu poreza i
prireza upisuju se prema podacima iz Obrazaca IP.
Podaci o mirovinama ili razlikama mirovina iskazani
u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje je u 2013. godini,
sukladno članku 45. stavku 3. točki 2. Zakona, isplatio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih
mirovina iz sustava socijalnog osiguranja, za protekla porezna
razdoblja, pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza
na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 14
1/28/14 9:26:55 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
kada je isplata trebala biti obavljena odnosno kada je mirovina
prema rješenju dospjela za isplatu, ne unose se u godišnju
poreznu prijavu.
- pod 4.1.3. podaci o ukupno ostvarenom dohotku od
nesamostalnog rada (stupac 6) i uplaćenom predujmu poreza i prireza ukupno (stupac 7), po izvorima dohotka (plaći i
mirovini) iskazanim pod 4.1.1. i 4.1.2. Obrasca DOH,
- pod 4.1.4. podatke iskazuju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata. Upisuju se podaci o ostvarenom
dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na
koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti (stupac 2), iznosu
dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada iskazanog
pod 4.1.3. stupac 6 Obrasca DOH na koji se ne plaća porez na
dohodak razmjerno stupnju invalidnosti (stupac 3) i udjelu tog
dohotka od nesamostalnog rada iz stupca 3 u sveukupnom
dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku. Navedeni udio je
osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 53. stavku 1. Zakona. Ako je osoba imala
status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
cijelu 2013. godinu u stupac 3 unosi ukupan iznos dohotka
od nesamostalnog rada iz 4.1.3. stupca 6, a ako je taj status
imala samo dio godine unosi dio dohotka iz 4.1.3. stupac 6
koji se odnosi na to razdoblje.
Primjer 1: Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI) nadležno tijelo utvrdilo je rješenjem za razdoblje od 1. siječnja 2004. stupanj
invalidnosti u visini 20%. HRVI je u 2013. godini ostvario
od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem
tekstu: HZMO) mirovinu u iznosu 55.000,00 kuna (dohodak
pod 4.1.3. stupac 6 koji je u ovom primjeru jednak iznosu
sveukupnog dohotka u 2013. godini pod 5. Obrasca DOH,
obzirom da HRVI nije u 2013. godini osim mirovine ostvario
oporezivi dohodak iz ostalih izvora) te je uplaćen predujam
poreza i prireza po toj osnovi 711,39 kuna (pri predujmu
u tijeku poreznog razdoblja korišten je osobni odbitak
40.800,00 kuna + 7.920,00 kuna za invalidnost i olakšica za
20% invalidnosti za cijelu godinu). HRVI ima prebivalište u
Zagrebu (stopa prireza porezu na dohodak 18%).
HRVI upisuje:
4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE
I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI
UDIO (4.1.4.
R. STUPANJ INVALIDNOstup.3./ sveukupni
IZNOS DOHOTKA
br.
STI HRVI
dohodak pod 5.)
u postotku
1
2
3
4
1.
20%
55.000,00
100%
Primjer 2: HRVI-u je nadležno tijelo utvrdilo rješenjem za
razdoblje od 1. siječnja 2004. godine stupanj invalidnosti u
visini 20%. HRVI je u 2013. godini ostvario mirovinu od HZMO-a u iznosu 55.000,00 kuna (dohodak pod 4.1.3. stupac
6) te je po toj osnovi uplaćen predujam poreza na dohodak
od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak u iznosu
711,39 kuna (pri predujmu u tijeku poreznog razdoblja korišten
je osobni odbitak 40.800,00 kuna + 7.920,00 kuna za invalidnost i olakšica za 20% invalidnosti za cijelu godinu) - pod
4.1.3. stupac 7. Uz mirovinu HRVI je u tijeku 2013. godine
ostvario i drugi dohodak po osnovi primjerice ostalih primitaka
od kojih se utvrđuje drugi dohodak u iznosu 3.200,00 kuna
(pod 4.6.9. stupac 6 Obrasca DOH) te je uplaćen predujam
poreza na dohodak i prireza po toj osnovi 944,00 kune (pod
4.6.9. stupac 7 Obrasca DOH). Sveukupni dohodak pod 5.
Obrasca DOH iznosi: 55.000,00 + 3.200,00 = 58.200,00.
- HRVI upisuje:
4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE
I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI
STUPANJ
UDIO (4.1.4. stup.3./
R.
IZNOS
INVALIDNOSTI
sveukupni dohodak pod 5.)
br.
DOHOTKA
HRVI
u postotku
1
2
3
4
1.
20%
55.000,00
94,50%
Obrazloženje: iznos dohotka i udjela pod. r. br. 1 stupac 3
i 4: {55.000,00 (dohodak pod 4.1.3 stupac 6) / 58.200,00 (sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH koji je u ovom primjeru
zbroj mirovine i drugog dohotka)} x 100 = 94,50 %.
Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza
na dohodak po osnovi olakšice za HRVI-a, pa iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza iznosi:
[1.342,36 kuna (godišnja obveza poreza i prireza - pod 9.6.5.
Priloga UPO) x 94,50% (postotak iz 4.1.4.) ] x 20% (postotak
invalidnosti) = 253,70 kuna (podatak pod 9.6.10. Priloga UPO).
Primjer 3: HRVI-u je nadležno tijelo utvrdilo rješenjem za
razdoblje od 1. siječnja 2008. godine stupanj invalidnosti u
visini 20%. Međutim, nadležno tijelo je HRVI-u od 14. svibnja
2013. godine rješenjem utvrdilo uvećani stupanj invalidnosti
u visini 30%. HRVI je u 2013. godini ostvario mirovinu od
HZMO-a u iznosu 55.000,00 kuna (dohodak pod 4.1.3.
stupac 6) te je po toj osnovi uplaćen predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak
u iznosu 711,39 kuna (pri predujmu u tijeku poreznog razdoblja korišten je osobni odbitak 40.800,00 kuna + 7.920,00
kuna za invalidnost i olakšica za 20% invalidnosti za cijelu
godinu) - pod 4.1.3. stupac 7. Uz mirovinu HRVI je u tijeku
2013. godine ostvario i drugi dohodak po osnovi primjerice,
ostalih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak u iznosu 3.200,00 kuna (pod 4.6.9. stupac 6 Obrasca DOH) te je
uplaćen predujam poreza na dohodak i prireza po toj osnovi
944,00 kune (pod 4.6.9. stupac 8 Obrasca DOH). Sveukupni
dohodak pod 5. Obrasca DOH iznosi: 55.000,00 + 3.200,00
= 58.200,00.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 15
VELJAČA 2014.
Obrazloženje: iznos dohotka i udjela pod. r. br. 1. stupac 3
i 4: {55.000,00 (dohodak pod 4.1.3 stupac 6) / 55.000,00 (sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH)} x 100 = 100 %.
Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza
na dohodak po osnovi olakšice za HRVI-a, pa iznos poreza i
prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza
iznosi: [889,24 kuna (godišnja obveza poreza i prireza - pod
9.6.5. Priloga UPO) x 100% (postotak iz 4.1.4.) ] x 20% (postotak
invalidnosti) = 177,84 kuna (podatak pod 9.6.10. Priloga UPO).
15
1/28/14 9:26:55 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
- HRVI upisuje:
4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE
I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI
R.
br.
VELJAČA 2014
1
1.
2.
STUPANJ INVALIDIZNOS DOHOTKA
NOSTI HRVI
2
20%
30%
3
18.333,32
36.666,64
UDIO (4.1.4. stup.3./
sveukupni dohodak
pod 5.)
u postotku
4
31,50%
63,00%
Obrazloženje: iznos dohotka i udjela pod r. br. 1 stupac
3 i 4: iznos dohotka od nesamostalnog rada na koji se primjenjuje umanjenje poreza u visini 20% za razdoblje od 1. siječnja
2013. do 30. travnja 2013. godine jednako je zbroju podataka
o dohotku iz potvrde HZMO-a po mjesecima isplate za navedeno razdoblje odnosno ako pretpostavimo da je dohodak u
svakom mjesecu 2013. godine bio jednak i iznosi 55.000,00/12
= 4.583,33 kuna mjesečno. Dakle, iznos dohotka na koji se
može primijeniti umanjenje poreza u visini 20% jest: 4.583,33
* 4 (broj mjeseci) = 18.333,32. Udio: {18.333,32 / 58.200,00
(sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH)} x 100 = 31,50 %.
Iznos dohotka i udjela pod r. br. 2 stupac 3 i 4: Iznos dohotka od nesamostalnog rada na koji se primjenjuje umanjenje
poreza u visini 30% za razdoblje od 1. svibnja 2013. (razdoblje
se zaokružuje na pune mjesece u korist poreznog obveznika,
jer je rješenjem utvrđen veći stupanj invalidnosti od 14. svibnja
2013.) do 31. prosinca 2013. godine jednako je zbroju podataka o dohotku iz primjerice potvrde HZMO-a po mjesecima
isplate za navedeno razdoblje odnosno pretpostavimo da je
dohodak u svakom mjesecu 2013. godine bio jednak i iznosio
4.583,33 kuna mjesečno. Dakle, iznos dohotka na koji se može
primijeniti umanjenje poreza u visini 30% jest: 4.583,33 x 8
(broj mjeseci) = 36.666,64 kuna. Udio: {36.666,64 / 58.200,00
(sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH)} x 100 = 63,00 %.
Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza
na dohodak po osnovi olakšice za HRVI-a, pa je iznos poreza
i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza
sljedeći: Ako se stupanj invalidnosti mijenja tijekom godine,
umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se
posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi
zbrajaju i upisuju:
1. [1.342,36 (godišnja obveza poreza i prireza - pod 9.6.5.
Priloga UPO) x 31,50% (postotak iz 4.1.4.)] x 20% (postotak
invalidnosti) = 84,56 kuna,
2. [1.432,99 (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) x
63,00% (postotak iz 4.1.4.)] x 30% (postotak invalidnosti) =
253,70 kuna.
Ukupno umanjenje poreza na dohodak pod 9.6.10. Priloga
UPO za olakšicu HRVI iznosi 358,26 kuna (84,56 + 253,70).
Napominjemo da porezni obveznici - hrvatski ratni vojni
invalidi iz Domovinskog rata, koji su sukladno članku 53. Zakona, koristili olakšicu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri obračunu i uplati predujma poreza u tijeku
poreznog razdoblja ili tu olakšicu žele iskoristiti podnošenjem
godišnje porezne prijave u kojoj iskazuju ostvareni dohodak
od nesamostalnog rada, obvezno popunjavaju podatke pod
4.1.4. Obrasca DOH, a podatke u Prilogu UPO Obrasca
DOH mogu, ali nisu obvezni popuniti.
16
- pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti
obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza - „Dio SD”. Porezni
obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj.
- pod 4.2.1. iskazuju se podaci o:
• ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s
obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje
na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima
19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja
gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i to za
obveznika pojedinca (stupac 2). Ostvareni gubitak iskazuje se
s predznakom "minus" (-),
• umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice
iz članka 56. i članka 57. Zakona - olakšice za plaće novozaposlenih osoba, iznos državne potpore za naukovanje za
obrtnička zanimanja te iznos državne potpore za obrazovanje
i izobrazbu prema posebnim propisima te izdatke istraživanja
i razvoja (stupac 3). U stupac 3 unosi se podatak iskazan pod
ukupno 4.2.4. dijela SD Obrasca DOH (umanjenja dohotka
pojedinca),
Temeljem Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. i 152/08.) korisnici državne potpore
odnosno fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te
sudjeluju u prometu roba i usluga - obveznici poreza na dohodak,
mogu umanjiti dohodak od samostalne djelatnosti za državnu
potporu za obrazovanje i izobrazbu radnika te za naukovanje.
U postupku usklađivanja Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. i 152/08.) s posebnim
propisima vezanim za primjenu određene državne potpore,
Ministarstvo poduzetništva i obrta predložilo je izmjene toga
Zakona, a sadržaj izmjena toga Zakona dostupan je na mrežnim
stranicama Vlade Republike Hrvatske, http://www.vlada.hr/hr/
naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/131_sjednica_vlade_republike_hrvatske.
Vezano za primjenu moguće izmijenjenih odredbi navedenoga Zakona pri podnošenju prijave poreza na dohodak nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta dostavilo je obrazloženje
klasa: 410-01/13-01/11, ur. broj: 516-03-01-02-02/1-13-3 od
17. prosinca 2013. u kojemu je navedeno: „U postupku izrade
Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je u nadležnosti ovog Ministarstva, sukladno
uputi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvrđeno je kako
se Odluka o Karti regionalnih potpora više ne može primjenjivati na ovaj Zakon. Naime, ovaj Zakon potrebno je uskladiti
sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 800/2008 od
6. kolovoza 2008. godine o ocjenjivanju određenih kategorija
potpora sukladnima sa zajedničkim tržištem u primjeni članaka
87. i 88. Ugovora (Službeni list Europske unije broj L 214, 9. 8.
2008.“. Napominjemo kako je Prijedlog Zakona o izmjenama
i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona u proceduri Hrvatskog
sabora te se njegovo stupanje na snagu očekuje početkom
2014. godine, a u postupku obrade poreznih prijava za 2013.
godinu primjenjivat će se izmijenjeni Zakon o državnoj potpori
za obrazovanje i izobrazbu koji ne sadrži odredbe vezane uz
Kartu regionalnih potpora.“.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 16
1/28/14 9:26:56 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
-
pod ukupno 4.2.4. ukupni iznos dodatnog umanjenja
dohotka ili uvećanja gubitka. Pod 4.2.4. ne iskazuju se
umanjenja dohotka od zajedničke djelatnosti iz Obrasca
DOH-Z,
- pod 4.2.5. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka (stupci 2 i 3), umanjenju gubitka
u tekućoj godini (stupac 4), iznosu gubitka u tekućoj godini
(stupac 5) i gubitku za prijenos (stupac 6). Napominjemo da
se sukladno članku 35. stavku 1. Zakona, porezni gubitak
može utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz
članka 18. Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti odnosno
na temelju poslovnih knjiga prema članku 19. do 24. Zakona.
Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka
po osnovi kojega je i utvrđen (članak 35. stavak 2. Zakona).
- pod 4.2.6. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti
ostvarenom na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima za koji su propisane
olakšice iz članka 55. Zakona.
Člankom 55. Zakona propisano je da se obveznicima
poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz
članka 18. Zakona na područjima posebne državne skrbi i
brdsko-planinskim područjima, utvrđeni porez na dohodak od
tih djelatnosti na tim područjima umanjuje za:
1. 100% na područjima posebne državne skrbi prve skupine,
2. 75% na područjima posebne državne skrbi druge skupine,
3. 25% na područjima posebne državne skrbi treće skupine i
brdsko-planinskim područjima.
Obveznici poreza na dohodak mogu koristiti navedeno
oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak deset (10) godina
od dana početka primjene Zakona pod uvjetom da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave
na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim
područjima najmanje devet (9) mjeseci u poreznom razdoblju.
Dakle, kumulativno trebaju biti ispunjena dva uvjeta: da porezni obveznik zapošljava više od dva radnika u radnom odnosu
na neodređeno vrijeme najmanje devet mjeseci u poreznom
razdoblju i da više od 50% tih radnika najmanje devet mjeseci
u tom razdoblju imaju prebivalište i borave na područjima
posebne državne skrbi i/ili brdsko - planinskim područjima.
Iznimno, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona na području Grada
Vukovara i zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu
na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju
prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili
brdsko-planinskim područjima najmanje devet (9) mjeseci u
poreznom razdoblju, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina od dana početka primjene Zakona, a
nakon toga porez na dohodak im se umanjuje za 75%.
Dakle, pod 4.2.6. Obrasca DOH porezni obveznik upisuje:
- iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka 57. Zakona (plaće
novozaposlenih osoba, državna potpora sukladno Zakonu
o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku
o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje
i izobrazbu i izdaci za istraživanje i razvoj) korištena na
tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 17
VELJAČA 2014.
Uzimajući u obzir navedeno, nakon što se usvoje izmjene
Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i ukoliko se iste budu
primjenjivale i prilikom podnošenja prijave poreza na dohodak
za 2013., naknadno ćemo dopuniti uputu.
• zajedničkom dohotku: osobnom identifikacijskom broju
nositelja zajedničke djelatnosti (stupac 4) i ostvarenom
dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i
djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan
za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona
za obveznika supoduzetnika (stupac 5). U stupac 5 unose
se podaci o ukupnom dohotku/gubitku supoduzetnika
odnosno iznosu udjela u zajedničkom dohotku/gubitku
prema prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti (stupac
6 pod 10. Obrasca DOH-Z) odnosno rješenju nadležne
ispostave Porezne uprave,
• gubitku u 2013. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 6). Ostvareni
gubitak iskazuje se s predznakom "minus" (-),
• dohotku u 2013. godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja (stupac 7),
• uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak u 2013. godini na temelju rješenja Porezne
uprave (stupac 8).
Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu)
iz poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni
obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
18. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom
44. Zakona,
- pod 4.2.2. (stupac 7) podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak ostvaren u 2013. godini.
Podatak se unosi prema iskazanom podatku pod 4.2.5. stupac 4 dijela SD Obrasca DOH (umanjenje gubitka u tekućoj
godini),
- pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne
djelatnosti (stupac 7) kao razlika između ostvarenog dohotka
u 2013. godini (4.2.1. stupac 7) i umanjenja tog dohotka za
preneseni gubitak (4.2.2. stupac 7) te uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza u 2013. godini (stupac 8),
- pod 4.2.4. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti
iz članka 56. i 57. Zakona i to za:
- plaće novozaposlenih osoba,
- državnu potporu za naukovanje za obrtnička zanimanja
sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i
izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu. Korisnik državne
potpore može koristiti državnu potporu u obliku stope
umanjenja u postotku, sukladno članku 6. stavcima 2. i 3.
Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, pod
uvjetom da je korisnik državne potpore ostvario dohodak
od samostalne djelatnosti prije dodatnih umanjenja. Ako
je ostvaren gubitak, korisnik državne potpore ne može
koristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 2. i 3. toga
Zakona,
- državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu sukladno
Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te
Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu,
- izdatke za istraživanje i razvoj,
17
1/28/14 9:26:57 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima (stupac 3). Iskazani ukupni iznos dohotka u stupcu
3 pod 4.2.6. može biti manji ili jednak ukupnom dohotku
od samostalne djelatnosti ostvarenom u 2013. godini pod
4.2.3. Obrasca DOH.
udio ostvarenog dohotka na područjima posebne državne
skrbi i brdsko-planinskim područjima iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku (stupac
4). Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne
godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona.
-
Primjer 1: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost
na području posebne državne skrbi druge skupine i zapošljava cijelu 2013. godinu u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom
području. Porezni obveznik nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članka 56. i 57. Zakona.
Porezni obveznik nema iz prethodnih poreznih razdoblja
gubitak za prijenos. Nadalje, porezni obveznik nije u 2013.
godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario
dohodak po ostalim izvorima oporezivog dohotka. Ukupno
ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2013. godini iznosi 95.000,00 kuna i taj podatak porezni obveznik
iskazao je pod 4.2.3. stupac 7 dijela SD Obrasca DOH
(ukupno dohodak od samostalne djelatnosti). Obzirom da
porezni obveznik nije u 2013. godini ostvario dohodak i po
ostalim izvorima oporezivog dohotka, taj podatak istovjetan
je sveukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju
iskazanom pod 5. Obrasca DOH. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelatnosti
u 2013. godini iznosi 10.000,00 kuna (pod 4.2.3. stupac 8) i
istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza
na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca DOH. Porezni obveznik
pod 4.2.6. dijela SD Obrasca DOH upisuje:
VELJAČA 2014
4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA
PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU
I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE
UDIO (4.2.6.
PODRUČJA POSEBNE
stup.3./ sveuR.
IZNOS
DRŽAVNE SKRBI I BRDSKOkupni dohodak
br.
DOHOTKA
PLANINSKA PODRUČJA
pod 5.)
u postotku
1
2
3
4
PRVA SKUPINA I GRAD
1.
VUKOVAR
2.
DRUGA SKUPINA
3.
TREĆA SKUPINA I BRDSKOPLANINSKA PODRUČJA
95.000,00
100%
-
-
Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.2.6.): izračunava se
udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom
dohotku, u postotku:
o udio pod r. br. 2. stupac 4: (95.000,00 / 95.000,00) x 100 =
100%.
Izračunani udio jest veličina za obračun umanjenja poreza
na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 75% za djelatnost na području posebne
državne skrbi druge skupine, pa je izračun sljedeći:
18
-
-
godišnja obveza poreza i prireza (pod 9.6.5. Priloga UPO):
u izračun je uzet sveukupni dohodak u iznosu 95.000,00
kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi druge
skupine cijelu godinu: 12 x 3.200,00 = 38.400,00. Obveze
prireza nema obzirom da ga općina nije propisala, te je
ukupna godišnja porezna obveza = 10.718,00 kuna,
umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na
području posebne državne skrbi druge skupine (pod 9.6.7.
priloga UPO): [10.353,44 (godišnja obveza poreza i prireza
pod 9.6.5.) x 100% (postotak iz 4.2.6. stupac 4)] x 75%
(propisani postotak umanjenja poreza) = 8.038,50 kuna.
Primjer 2: Porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost
na području posebne državne skrbi prve skupine i zapošljava cijelu 2013. godinu u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme 3 radnika koji imaju prebivalište i borave na tom
području. Ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti na
tom području u 2013. godini jest 80.000,00 kuna. Porezni
obveznik obavlja obrtničku djelatnost i na području posebne
državne skrbi druge skupine te je dohodak ostvaren na tom
području u 2013. godini 20.000,00 kuna. Porezni obveznik
nije koristio u poreznom razdoblju dodatna umanjenja dohotka iz članka 56. i 57. Zakona. Porezni obveznik nema iz
prethodnih poreznih razdoblja gubitak za prijenos. Nadalje,
porezni obveznik nije u 2013. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak po ostalim izvorima
oporezivog dohotka. Ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2013. godini iznosi 100.000,00 kuna i
taj podatak porezni obveznik iskazuje pod 4.2.3. stupac 7
dijela SD Obrasca DOH (ukupno dohodak od samostalne
djelatnosti). Obzirom da porezni obveznik nije u 2013. godini
ostvario dohodak i po ostalim izvorima oporezivog dohotka,
taj podatak istovjetan je sveukupno ostvarenom dohotku
u poreznom razdoblju iskazanom pod 5. Obrasca DOH.
Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od
samostalne djelatnosti u 2013. godini iznosi 10.000,00 kuna
(pod 4.2.3. stupac 8) i istovjetan je dakle sveukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu pod 5. Obrasca
DOH. Porezni obveznik pod 4.2.6. dijela SD Obrasca DOH
upisuje:
4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA
PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU
I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE
UDIO (4.2.6.
PODRUČJA POSEBNE
stup.3./ sveuR.
IZNOS
DRŽAVNE SKRBI I BRDSKOkupni dohodak
br.
DOHOTKA
PLANINSKA PODRUČJA
pod 5.)
u postotku
1
2
3
4
PRVA SKUPINA I GRAD
1.
80.000,00
80%
VUKOVAR
2.
DRUGA SKUPINA
3.
TREĆA SKUPINA I BRDSKOPLANINSKA PODRUČJA
20.000,00
20%
-
-
Izračun udjela (stupac 4. tablice 4.2.6.): izračunava se
udio iskazanog dohotka iz stupca 3 iste tablice u sveukupnom
dohotku, u postotku:
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 18
1/28/14 9:26:57 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
priznaju. Porezni obveznici iskazuju i podatak o broju zaposlenih radnika na dan 31. prosinca.
Porezni obveznici koji su po navedenim osnovama u 2013.
godini bili i obveznici poreza na dodanu vrijednost, u iskazu
iz poslovnih knjiga ne iskazuju poslovne primitke i poslovne
izdatke prema načinu na koji su nastali u istoj godini, već
iskazuju samo ukupni iznos poslovnih primitaka i izdataka te
posebnim stavkama izdatke otpisa (amortizacije), reprezentacije te možebitno i izdatke vezane uz otuđenje djelatnosti.
U pregledu primitaka i izdataka nije potrebno navoditi
nadnevke utvrđivanja primitaka i izdataka, jer su svi poslovni
događaji kronološkim slijedom knjiženi u propisanim poslovnim knjigama (knjizi prometa, knjizi primitaka i izdataka, knjigama ulaznih i izlaznih računa koje se vode prema propisima
o porezu na dodanu vrijednost), a za iste je obveznik dužan
imati uredne i vjerodostojne isprave, kako o obavljenim gotovinskim uplatama, isplatama, bezgotovinskim plaćanjima i
doznakama, tako i ispravama o nabavi, prodaji, obračunima,
zapisnicima i drugom.
Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu
djelatnost na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima iskazuju (kao prilog
godišnjoj poreznoj prijavi) posebno iznos dohotka/gubitka i
iznos korištenih olakšica iz članka 56. i 57. Zakona na tim područjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja
ili/i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u
tijeku poreznog razdoblja.
Primjer:
OIB poreznog obveznika:
Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdskoplaninskim područjima na dan 31. prosinca
Primici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na područjima posebne državne
skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima
R.
br.
Područja posebne državne skrbi
i brdsko-planinska područja
primici
izdaci
iznos
dohotka
/gubitka
2
3
4
5
1
1.
Grad Vukovar
2.
Prva skupina
3.
Druga skupina
4.
Treća skupina
5.
Brdsko-planinska područja
Porezne olakšice korištene na područjima posebne državne skrbi,
Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima
R.
br.
1
1.
2.
3.
Porezna olakšica za:
iznos
2
3
Plaće novozaposlenih osoba
Državnu potporu za naukovanje
za obrtnička zanimanja sukladno
Zakonu o državnoj potpori za
obrazovanje i izobrazbu
Državnu potporu za obrazovanje
i izobrazbu sukladno Zakonu o
državnoj potpori za obrazovanje i
izobrazbu
4.
Izdatke istraživanja i razvoja
5.
Ukupno porezne olakšice (od r.br.
1. do r.br. 4.)
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 19
VELJAČA 2014.
o udio pod r. br. 1 stupac 4: (80.000,00 / 100.000,00) x 100
= 80%
o udio pod r. br. 2 stupac 4: (20.000,00 / 100.000,00) x 100
= 20%.
Izračunani udjeli jesu veličina za obračun umanjenja poreza
na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 100% za djelatnost na području posebne
državne skrbi prve skupine i 75% na području posebne državne skrbi druge skupine, pa je izračun sljedeći:
- godišnja obveza poreza i prireza (pod 9.6.1. Priloga UPO):
u izračun je uzet sveukupni dohodak u iznosu 100.000,00
kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi prve
skupine cijelu godinu: 12 * 3.840,00 = 46.080,00. Obveze
prireza nema obzirom da ga općina nije propisala, te je
ukupna godišnja porezna obveza = 10.048,00 kuna,
- umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na
području posebne državne skrbi:
o prve skupine: [10.048,00 (godišnja obveza poreza
i prireza pod 9.6.5.) x 80% (postotak iz 4.2.6. stupac
4)] x 100% (propisani postotak umanjenja poreza) =
8.038,40 kuna (pod 9.6.6. Priloga UPO),
o druge skupine: [10.048,00 (godišnja obveza poreza i
prireza pod 9.6.5.) x 20% (postotak iz 4.2.6. stupac 4)] x
75% (propisani postotak umanjenja poreza) = 1.507,20
kuna (pod 9.6.7. priloga UPO).
Ukupno umanjenje poreza na području posebne državne
skrbi (pod 9.6.9. Priloga UPO) iznosi 9.545,60 kuna (8.038,40
+ 1.507,20).
Ako je tijekom 2013. godine djelatnost obrta i slobodnog
zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva te iznajmljivanje imovine u cijelosti prestalo ili je prestalo u jednom dijelu
(likvidacija djelatnosti, otuđenje djelatnosti ili dijela djelatnosti,
prestanak djelatnosti, prelazak na paušalno oporezivanje prema odredbama članka 44. Zakona), a stjecatelj djelatnost nije
nastavio ili ju nije nastavio u cijelosti, otuđitelju se utvrđuje i
dohodak od otuđenja koji uvećava/umanjuje dohodak ostvaren obavljanjem djelatnosti (članak 31. Pravilnika).
Ako je porezni obveznik u 2013. godini po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti prešao s utvrđivanja dobiti na
utvrđivanje dohotka obvezan je dohodak ostvaren tom djelatnošću ispraviti u skladu s odredbama članka 32. Pravilnika.
Obveznici pojedinci koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohodak koji
utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost sukladno
članku 19. do 24. Zakona, iskazuju iznos ostvarenog dohotka
odnosno gubitka prema podacima iz poslovnih knjiga, odnosno pregledu poslovnih primitaka i izdataka za 2013. godinu.
Pregled poslovnih primitaka i izdataka - izvadak iz poslovnih
knjiga treba sadržavati sve poslovne primitke i poslovne izdatke grupirane prema načinu na koji su nastali (putem žiro
računa, u gotovini ili u naravi) u razdoblju od 1. siječnja do
31. prosinca 2013. godine (ili kraćem razdoblju obavljanja djelatnosti u 2013. godini), s tim da se posebno iskazuju izdaci
otpisa (amortizacije), porezno priznati izdaci reprezentacije,
a u slučaju otuđenja obrta, djelatnosti slobodnog zanimanja,
poljoprivrede i šumarstva ili njihovog dijela, nakon kojeg se
djelatnost ne nastavlja ili se ne nastavlja u cijelosti, treba posebno iskazati i sve izdatke koji se kod te poslovne promjene
19
1/28/14 9:26:58 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Porezni obveznici koji su tijekom 2013. godine ostvarili
dohodak od samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja
obavljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti prema članku 18.
stavku 2. točki 4. Zakona (koji se utvrđuje u skladu s člankom
19. do 24. Zakona), u pregledu primitaka i izdataka ne iskazuju
ostvarene primitke s naslova darovanja do 20.000,00 kuna
godišnje u skladu s člankom 24. stavkom 2. Pravilnika. Osim
toga, ovi porezni obveznici mogu, u skladu s člankom 46.
stavkom 5. Pravilnika, poslovne primitke umanjiti za 25% od
ostvarenog iznosa umjetničkog autorskog honorara, temeljem
potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene
agencije, s podacima o autorskim djelima za koje imaju navedeno pravo, kao i visini iznosa ostvarenih primitaka za ta djela
od kojih se može kao neoporezivo odbiti 25%. Navedene preslike potvrda obvezno se prilažu godišnjoj poreznoj prijavi.
Pregled poslovnih primitaka i izdataka porezni obveznici
koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan člancima 19. do
24. Zakona, mogu sastaviti na sljedeći način (u ovaj pregled
primitaka i izdataka ne unose se podaci o primicima i izdacima
iz zajedničke djelatnosti koji su sadržani u Obrascu DOH-Z):
OIB poreznog obveznika:
Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca
Pregled primitaka i izdataka
r. br.
opis
iznos
1
2
3
1.
ukupno primici (r.br. 1.1. do r.br. 1.4.)
1.1.
primici na žiroračun
1.2.
primici u gotovini
1.3.
primici u naravi
1.4.
2.
primici u svezi s otuđenjem
ukupno izdaci (r.br. 2.1. do r.br. 2.7.)
2.1.
izdaci putem žiroračuna
2.2.
izdaci u gotovini
2.3.
izdaci u naravi
2.4.
izdaci otpisa
2.5.
izdaci reprezentacije
2.6.
3.
izdaci u svezi s otuđenjem
dohodak / gubitak (r.br. 1. - r.br. 2.)
Obveznici poreza na dodanu vrijednost mogu pregled
primitaka i izdataka sastaviti na sljedeći način:
OIB poreznog obveznika:
Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca
Pregled primitaka i izdataka
r.br.
1
VELJAČA 2014
1.
opis
iznos
2
3
poslovni primici
1.2.
primici u svezi s otuđenjem
ukupno izdaci (r.br. 2.1. do r.br. 2.5.)
2.1.
poslovni izdaci
2.2.
izdaci otpisa
2.3.
izdaci reprezentacije
2.4.
izdaci u svezi s otuđenjem
3.
20
- pod 4.3. podaci o dohotku od imovine i imovinskih
prava i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu
porezu na dohodak. Iskazuju se podaci o dohotku od imovine
i imovinskih prava kojeg je porezni obveznik ostvario u 2013.
godini po osnovi najamnine, zakupnine (osim iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova za koje se plaća paušalni porez ili se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju
propisanih poslovnih knjiga pa se podaci popunjavaju pod
4.2. Obrasca DOH), primitaka od vremenski ograničenog
ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih
imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, i to kao obveznik pojedinac (stupac 2) i/ili obveznik
suvlasnik/supoduzetnik (stupac 4), uz obvezno popunjavanje
podatka o osobnom identifikacijskom broju nositelja zajedničke imovine i imovinskog prava (u stupcu 3). U stupac 5 se
upisuje ukupan iznos dohotka od imovine i imovinskih prava
ostvaren tijekom 2013. godine, a u stupac 6 iznos uplaćenog
predujma poreza i prireza u istom razdoblju.
Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i otuđenje nekretnina i imovinskih prava koje je porezni obveznik
nabavio u razdoblju od 1. siječnja 2011. i otuđio do 31. prosinca 2013., a koje je ostvario kao vlasnik i/ili suvlasnik otuđene
nekretnine i imovinskog prava te otuđenje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet
godina prema članku 27. stavcima 5. do 11. Zakona. Podatak
o iznosu dohotka upisuje se iz rješenja Porezne uprave i to
u stupac 2 za obveznika pojedinca odnosno u stupac 5 za
obveznika suvlasnika.
Kod dohotka od imovinskih prava porezni obveznik može
ostvarene primitke po toj osnovi u poreznoj prijavi umanjiti za
stvarno nastale izdatke u svezi s ostvarivanjem tih primitaka.
Obveznik pojedinac podatke o dohotku popunjava prema priloženom pregledu primitaka i izdataka, te prema potvrdama
isplatitelja, a obveznik suvlasnik/supoduzetnik prema podatku
iz stupca 6 pod 10. Prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, odnosno prema primljenom
rješenju Porezne uprave.
ukupno primici (r.br. 1.1. do r.br. 1.2.)
1.1.
2.
Ako je obveznik koji podnosi godišnju poreznu prijavu za
2013. godinu u toj godini ostvario dohodak/gubitak od samostalne djelatnosti i kao pojedinac i kao supoduzetnik, treba
iskazati oba iznosa dohotka/gubitka posebno, te njihov zbroj
u stupcu 7 pod 4.2.1. Obrasca DOH, a u stupcu 8 uplaćeni
iznos predujma poreza i prireza.
Podatke pod 4.2. odnosno dio SD Obrasca DOH popunjavaju dakle svi porezni obveznici koji su u 2013. godini ostvarili
dohodak od samostalne djelatnosti koji su utvrđivali sukladno
člancima 17. do 24. Zakona na temelju propisanih poslovnih
knjiga.
dohodak / gubitak (r.br. 1. - r.br. 2.)
- pod 4.3.1. podatak o ukupnom dohotku od imovine i
imovinskih prava i ukupno uplaćenim predujmovima poreza
i prireza,
- pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
- pod 4.4.1. podaci o ostvarenom dohotku od dividendi
i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koje su pore-
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 20
1/28/14 9:26:58 AM
POREZ NA DOHODAK
znom obvezniku isplaćene u 2013. godini. Od 1. ožujka 2012.
propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju i primici
od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz
članka 10. točke 19. Zakona iznad 12.000,00 kuna godišnje, a
umanjenje za neoporezivi dio primitka iz članka 10. točke 19.
Zakona priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak
na temelju podnesene godišnje porezne prijave (iznimno,
dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka od
dividendi i udjela u dobiti ako su ti primici ostvareni u okviru
ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva,
te ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog
kapitala društva). Popunjavaju se podaci: u stupcu 2 - osobni
identifikacijski broj isplatitelja, stupcu 3 - primitak od dividendi i udjela u dobiti, u stupcu 4 - neoporezivi dio primitka do
12.000,00 kuna godišnje, u stupcu 5 - dohodak od kapitala
po osnovi dividende i udjela u dobiti, u stupcu 6 - uplaćeni
predujam poreza na dohodak i prireza. Podaci se popunjavaju
prema potvrdama isplatitelja.
Iznimno ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti
na temelju udjela u kapitalu donesena, u skladu s posebnim
propisima, prije 1. ožujka 2012., a isti nisu isplaćeni do toga
dana, te su pri isplati te dividende i udjela u dobiti u 2013. sukladno Zakonu primijenjeni propisi koji su bili na snazi na dan
kada je ta odluka donesena, što je isplatitelj obvezan dokazati
vjerodostojnim ispravama, te se dividende i udjeli u dobiti ne
iskazuju u godišnjoj poreznoj prijavi za 2013.,
- pod 4.4.2., 4.4.3. i 4.4.4. popunjavaju se podaci: u stupcu 2 - osobni identifikacijski broj isplatitelja, stupcu 3 - dohodak od kapitala i u stupcu 4 - uplaćeni predujam poreza na
dohodak i prireza. Podaci se popunjavaju prema potvrdama
isplatitelja,
- pod 4.4.3. podaci o ostvarenom dohotku od izuzimanja.
Upisuju se podaci o izuzimanjima imovine i korištenju usluga
kojima se smatraju izuzimanja imovine i korištenje usluga od
strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja
na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba
koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona od
koje se plaća porez na dobit,
- pod 4.4.4. podaci o dohotku od dodjele i opcijske kupnje dionica. Iskazuju se podaci o dohotku po osnovi dodjele
vlastitih dionica društva tijekom 2013. godine i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza od ukupnog primitka
po toj osnovi.
Dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka od prava,
koja su ostvarena do 31. prosinca 2000. godine, bez obzira
kada se ti primici ostvaruju. Prema tome u poreznoj prijavi
se ne iskazuju primici od realizacije opcija za koje su ugovori
zaključeni u ranijim godinama, već samo po opcijskim ugovorima zaključenim od 1. siječnja 2001. godine, a po kojima su
porezni obveznici kao vlasnici prava ista i realizirali u 2013.
godini i to bilo prodajom prava bilo kupnjom dionica društva.
Dohodak od kapitala od opcijske kupnje dionica utvrđuje se
samo ako vlastite dionice društva u trenutku realizacije prava
iz opcije, kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima kapitala. Ako dionice u trenutku realizacije prava iz opcije ne kotiraju
na burzi ili uređenim javnim tržištima kapitala, od primitka po
toj osnovi ne utvrđuje se dohodak od kapitala, već dohodak
od nesamostalnog rada i iskazuje pod 4.1.1. Obrasca DOH ili
drugi dohodak i iskazuje pod 4.6. Obrasca DOH,
- pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala
iskazanom pod 4.4.1., 4.4.2., 4.4.3. i 4.4.4. i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu u 2013. godini,
- pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja koji je ostvaren od osiguravatelja prema članku 31. Zakona u 2013. godini,
a na temelju premija osiguranja koje su u razdoblju od 1. srpnja
2001. do 30. lipnja 2010. godine uplaćene za životno osiguranje s obilježjem štednje te dobrovoljno mirovinsko osiguranje
i umanjivale osnovicu za utvrđivanje poreza na dohodak, te
na temelju premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje
su (počevši od 1. srpnja 2010.) bile oslobođene oporezivanja sukladno članku 10. točki 17. Zakona te su poslodavcu
ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu
djelatnost iz članka 18. Zakona bile porezno priznati rashod,
odnosno izdatak. Iskazuju se i podaci o predujmu poreza na
dohodak kojega su po odbitku uplatili osiguravatelji. Podaci
se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja dohotka odnosno osiguravatelja,
- pod 4.6. podaci o drugom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Popunjavaju se podaci
o: iznosu ukupnog primitka (stupac 3) ovisno o izvoru drugog
dohotka iz stupca 2, iznosu propisanog porezno priznatog
izdatka (stupac 4) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2,
iznosu uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka
prema posebnom propisu, koji se priznaju kao izdatak pri utvrđivanju drugog dohotka (stupac 5), iznosu dohotka (stupac 6) i
uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza (stupac 7).
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 21
VELJAČA 2014.
- pod 4.4.2. podaci o ostvarenom dohotku od kamata
koje su porezni obveznici u 2013. godini ostvarili po osnovi
danih kredita i zajmova (uključivo kamate po komisionim kreditima), ako su kamate obračunate za razdoblje od 1. siječnja
2001. godine do kraja 2013. godine i naplaćene u 2013. godini.
Kamatama koje podliježu porezu na dohodak od kapitala
ne smatraju se kamate na kunsku i deviznu štednju, na pologe
po viđenju i oročene na žiro računu, tekućem i deviznom računu naplaćene od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, kamate po vrijednosnim papirima izdanim po posebnom
zakonu (članak 9. stavak 1. Zakona), zatezne kamate (uključivo i zatezne kamate koje su ostvarene u okviru samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona, jer se smatraju primitkom od
samostalne djelatnosti), kamate po sredstvima i plasmanima
sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti (smatraju se
primicima od samostalne djelatnosti u skladu s člankom 21.
stavkom 5. Zakona), kamate naplaćene po sudskim rješenjima
i rješenjima tijela javne vlasti, kamate naplaćene kao odštete
prema članku 9. stavku 2. točki 2.5. Zakona, kamate koje se
smatraju primitkom od nesamostalnog rada i oporezuju kao
dohodak od nesamostalnog rada, pa se ni ne iskazuju u poreznoj prijavi kao dohodak od kapitala i zatezne kamate na
isplaćene plaće i mirovine po sudskim presudama ili sudskim
nagodbama iz članka 15. stavka 3. Zakona koje ne podliježu
oporezivanju,
POREZI
21
1/28/14 9:26:58 AM
POREZI
Podaci se popunjavaju prema potvrdama isplatitelja. Popunjavaju se podaci prema izvoru drugog dohotka po osnovi:
- pod 4.6. r.br. 1. primitaka od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora,
upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih
pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta
tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu
(članak 32. stavak 3. točka 1. Zakona). Kao izdaci priznaju se
uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema
posebnom propisu,
- pod 4.6. r.br. 2. autorskih naknada isplaćenih prema
posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava
(članak 32. stavak 3. točka 2. Zakona). U stupac 4 upisuje se
iznos propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja
pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog
dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima
koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih naknada ne
mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30% prema članku
32. stavku 5. Zakona, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog
razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak,
VELJAČA 2014
- pod 4.6. r.br. 3. primitaka nerezidenata za obavljanje
umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne
djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom
te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak (članak 32. stavak 3. točka 11. Zakona
i članak 44. stavak 15. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se: propisani paušalni izdatak u visini 30% od ostvarenih primitaka
(prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od
drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak
(stupac 4) i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5). Sukladno članku
86. stavku 3. Pravilnika, nerezidentima koji ostvaruju drugi
dohodak od navedenih primitaka ne mogu se u godišnjem
obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona,
ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju
predujma poreza na dohodak,
- pod 4.6. r.br. 4. primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih
osoba u sportu, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika,
konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti,
pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno
isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem
slučaju se smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak
od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne
radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje
dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do
24. Zakona (članak 32. stavak 3. točka 4. Zakona i članak 44.
stavak 6. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi
za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,
22
POREZ NA DOHODAK
- pod 4.6. r.br. 5. upisuju se ukupno ostvareni oporezivi
primici u 2013. godini po navedenim izvorima dohotka i to:
• primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i
članka 44. stavka 7. Pravilnika - korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i
druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. Zakona, a
koje su davatelji tih primitaka dali fizičkim osobama koje
nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u tijeku 2013. godine,
• nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 32. stavka 3. točke 6. Zakona, koje se u
dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna
mjesečno u 2013. godini), smatraju primitkom od kojeg se
utvrđuje drugi dohodak,
• primici učenika i studenata na redovnom školovanju za
rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim
propisima iz članka 32. stavka 3. točke 7. Zakona i članka
44. stavka 8. Pravilnika, koji se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za
naknadu za posredovanje iznad 50.000,00 kuna u 2013.
godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
• stipendije učenika i studenata za redovno školovanje na
srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka
32. stavka 3. točke 8. Zakona koje se u dijelu razlike više
isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno
u 2013. godini odnosno iznad 4.000,00 kuna mjesečno u
2013. godini za stipendije koje se dodjeljuju studentima za
izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima
u tuzemstvu, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na
javnim natječajima kojima su mogli pristupiti svi studenti
pod jednakim uvjetima), smatraju primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak,
• sportske stipendije koje se prema posebnim propisima
isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje iz
članka 32. stavka 3. točke 9. Zakona i članka 44. stavaka
10. i 11. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog
iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno u 2013.
godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
• naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 32. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 44.
stavka 14. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog
iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno), smatraju
primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Pri utvrđivanju drugog dohotka od primitaka pod 4.6. r.br.
5. kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu,
- pod 4.6. r.br. 6. autorskih naknada od kojih se utvrđuje
drugi dohodak za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost isplaćenih prema
posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava.
U stupac 4 upisuje se zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi
isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u
visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za
isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku
poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza
na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio
ostvareni primitak.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 22
1/28/14 9:26:58 AM
POREZ NA DOHODAK
Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama
i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. Udruge
odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:
- Hrvatsko društvo filmskih djelatnika,
- Hrvatska udruga filmskih snimatelja,
- Društvo hrvatskih filmskih redatelja,
- Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika,
- Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika,
- Hrvatska glazbena unija,
- Hrvatsko društvo skladatelja,
- Društvo hrvatskih književnih prevodilaca,
- Društvo hrvatskih književnika,
- Hrvatsko društvo pisaca,
- Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa,
- Hrvatsko društvo filmskih kritičara,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka,
- Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split,
- Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek,
- Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin,
- Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti,
- Hrvatsko društvo naivnih umjetnika,
- Hrvatsko dizajnersko društvo,
- Udruženje hrvatskih arhitekata,
- Hrvatsko društvo dramskih umjetnika,
- Udruga plesnih umjetnika Hrvatske,
- Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“,
- Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika,
- Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i
- Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.
Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih
naknada za umjetnička djela ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati
izdaci u visini 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti
neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo u visini
25% iz članka 46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u
tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na
dohodak,
dohotka niti u godišnjem obračunu poreza po podnesenoj
godišnjoj poreznoj prijavi. Primici po osnovi djelatnosti umjetnika mogu se u tijeku poreznog razdoblja umanjiti i za 25%
neoporezivog dijela autorske naknade za umjetničko djelo, pa
ti porezni obveznici u stupac 4 upisuju zbroj iznosa u visini
55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka
za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%,
a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati
predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza,
isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Pod 4.6.7. unose se i
primici po osnovi sportskih stipendija koje su u 2013. godini
ostvarili sportaši osigurani po osnovi djelatnosti sportaša, a
koje su isplatitelji, pri obračunu i uplati predujma poreza na
dohodak od drugog dohotka, umanjivali za 30% paušalnih
izdataka sukladno članku 46. stavku 6. Pravilnika. Sukladno
članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji
ostvaruju drugi dohodak po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri
podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini
30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti neoporezivi dio
autorske naknade za umjetničko djelo u visini 25% iz članka
46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog
razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak.
Primjer 1: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost sportaša po osnovi koje je osiguran i doprinose za
obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave.
Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2013.
godini po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša upisuje pod
4.6. r.br. 7. Međutim, porezni obveznik sportaš ostvario je
u 2013. godini i drugi dohodak po osnovi članstva u nadzornom odboru trgovačkog društva te taj dohodak upisuje
pod 4.6. r.br. 1.
Primjer 2: Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost novinara po osnovi koje je osiguran i doprinose za
obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave.
Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2013.
godini po osnovi obavljanja djelatnosti novinara upisuje pod
4.6. r.br. 7. (uključivo i primjerice, autorske naknade ostvarene po osnovi obavljanja djelatnosti novinara). Međutim,
porezni obveznik novinar ostvario je u 2013. godini i drugi
dohodak po osnovi autorskih naknada za autorsko djelo
koje nije u svezi s obavljanjem djelatnosti novinara, pa taj
dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 2. Ako je porezni obveznik
novinar ostvario i drugi dohodak po osnovi autorskog djela
koje ima obilježje umjetničkog djela, taj dohodak upisuje
pod 4.6. r.br. 6.
- pod 4.6. r.br. 8. ostalih posebno nenavedenih primitaka od kojih se, sukladno članku 32. stavku 3. točki 11. Zakona, utvrđuje drugi dohodak. Upisuju se podaci o ukupno
ostvarenim primicima (prema potvrdama isplatitelja ili samog
primatelja) koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i
fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na
dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 23
VELJAČA 2014.
- pod 4.6. r.br. 7. primitaka po osnovi profesionalnih
djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su po osnovi
tih djelatnosti osigurani i doprinose za obvezna osiguranja
plaćaju po rješenju Porezne uprave, od kojih se u tijeku 2013.
godine utvrđivao drugi dohodak. U stupac 4 upisuje se iznos
propisanog izdatka u visini 30% iz članka 32. stavka 5. točke
2. Zakona (prema potvrdi isplatitelja), a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni
primitak. U 30% paušalnih izdataka uključeni su i doprinosi
za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne
uprave što znači da se ti doprinosi ne priznaju kao poseban
izdatak niti pri obračunu i uplati predujma poreza od drugog
POREZI
23
1/28/14 9:26:59 AM
POREZI
VELJAČA 2014
članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na
dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14.
Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine
i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka
30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona (stupac 3). Kao
izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz
primitka prema posebnom propisu,
- pod 4.6.9. podaci o ukupnom drugom dohotku iskazanom pod 4.6.1., 4.6.2., 4.6.3., 4.6.4., 4.6.5., 4.6.6., 4.6.7. i 4.6.8.
i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak od drugog
dohotka i prirezu po navedenim osnovama u 2013. godini,
- pod 4.7. podatak o inozemnom dohotku koji su tijekom
2013. godine ostvarili rezidenti izravno iz inozemstva i to od
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka, bez obzira može li
Republika Hrvatska taj dohodak oporezivati u skladu s odredbama članka 141. Ustava Republike Hrvatske i ugovorima o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te u skladu sa Zakonom
kao tuzemnim propisom. U stupcu 2 se iskazuje podatak o
izvoru dohotka, u stupcu 3 državi u kojoj je ostvaren, u stupcu
4 iznosu inozemnog dohotka ostvarenom u 2013. godini u inozemstvu, u stupcu 5 podatak o predujmu poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak plaćenom u tuzemstvu, a u stupcu
6 podatak o porezu koji je plaćen u inozemstvu u istoj godini,
a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.
Ako je u inozemstvu ostvaren dohodak od dividende
i udjela u dobiti, u stupac 4 upisuje se dohodak umanjen
za neoporezivi dio, najviše do 12.000,00 kn godišnje, prema članku 10. točki 19. Zakona (ako je dohodak manji od
12.000,00 kn, tada se u stupac 4 upisuje 0). Ako je u istom
poreznom razdoblju porezni obveznik ostvario i dohodak
od dividende i udjela u dobiti u tuzemstvu, tada se neoporezivi dio dohotka najprije upisuje pod 4.4.1. stupac 4, a
preostali neoporezivi dio koristi se za umanjenje dohotka
od dividende i udjela u dobiti iz inozemstva.
Podaci se upisuju prema priloženim potvrdama o dohotku
ostvarenom u inozemstvu i porezu plaćenom u inozemstvu u
2013. godini, odnosno kraćem razdoblju ostvarivanja dohotka
u inozemstvu tijekom 2013. godine.
Rezidenti koje je tuzemni poslodavac uputio na rad u inozemstvo podatke o inozemnom dohotku od nesamostalnog
rada (plaći) iskazuju pod 4.1.1. godišnje porezne prijave, a ne
pod 4.7. godišnje porezne prijave, osim ako je porez na dohodak plaćen u tuzemstvu i u inozemstvu, ili samo u inozemstvu,
te se tada podaci o tom dohotku i uplaćenom porezu upisuju
pod 4.7. godišnje porezne prijave.
Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti
plaćaju u Republici Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u
inozemstvu, a u ukupnu obvezu godišnjeg poreza uračunava
im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza,
ako o uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje
trebaju priložiti uz godišnju poreznu prijavu.
Međutim, kod dobrovoljnog podnošenja godišnje porezne prijave, ako je porezni obveznik ostvario dohodak
u zemlji s kojom Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojim je propisano
da kada se u skladu s bilo kojom odredbom tog ugovora,
24
POREZ NA DOHODAK
dohodak koji porezni obveznik ostvari izuzima od poreza
u Republici Hrvatskoj, ista svejedno može, pri obračunu
iznosa poreza na preostali dohodak tog rezidenta, uzeti u
obračun izuzeti dohodak, tada će se u godišnjoj poreznoj
prijavi za navedeni dohodak primijeniti metoda izuzimanja
s progresijom, propisana člankom 82.a Pravilnika.
Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja sa sljedećim državama: Albanijom,
Armenijom, Austrijom, Belgijom, Bjelorusijom, Bosnom i
Hercegovinom, Bugarskom, Crnom Gorom, Češkom, Čileom,
Danskom, Estonijom, Finskom, Francuskom, Grčkom, Indonezijom, Iranom, Irskom, Islandom, Italijom, Izraelom, Jordanom, Južnoafričkom Republikom, Kanadom, Katarom, Kinom,
Korejom, Kuvajtom, Latvijom, Litvom, Mađarskom, Makedonijom, Maltom, Marokom, Mauricijusem, Malezijom, Moldovom,
Nizozemskom, Norveškom, Njemačkom, Omanom, Poljskom,
Rumunjskom, Rusijom, San Marinom, Sirijom, Slovačkom,
Slovenijom, Srbijom, Španjolskom, Švedskom, Švicarskom,
Turskom, Ukrajinom i Velikom Britanijom.
Ako rezident dobrovoljno podnosi godišnju poreznu prijavu i ostvario je dohodak u jednoj ili više spomenutih država,
obvezan je taj dohodak unijeti u godišnju poreznu prijavu, a
službenik u nadležnoj ispostavi Porezne uprave će na temelju iskazanih podataka o državi u kojoj je dohodak ostvaren
i izvoru dohotka, na temelju odredbi ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja utvrditi ima li Republika Hrvatska
pravo oporezivati taj dohodak ili ne, odnosno koja će se
metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja primijeniti.
Ako ima pravo tada je oporezivanje moguće ako je propisano
tuzemnim Zakonom i na način propisan Zakonom. Ako rezident obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu i ostvario
je dohodak u jednoj ili više spomenutih država, obvezan je u
godišnju poreznu prijavu unijeti i taj dohodak samo ako nije
platio predujam poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj po
osnovi tog dohotka ili je platio manji predujam poreza na dohodak od onog koji je propisan tuzemnim Zakonom ili ako se
radi o dohotku od nesamostalnog rada, a sve pod uvjetom da
Republika Hrvatska sukladno ugovoru ima pravo oporezivanja
tog dohotka. Ako s državom u kojoj je rezident ostvario dohodak Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, dohodak će se oporezivati na način
propisan Zakonom i Pravilnikom, uz uračunavanje u inozemstvu plaćenog poreza u tuzemnu obvezu poreza na način
propisan odredbama članka 82. Pravilnika, ako je uz godišnju
poreznu prijavu porezni obveznik priložio potvrdu inozemnog
poreznog tijela o porezu koji odgovara tuzemnom porezu na
dohodak, a plaćen je u 2013. godini u inozemstvu.
Primjer: Porezni obveznik rezident ostvario je u 2013. godini dohodak po osnovi samostalne djelatnosti obrta u iznosu
137.500,00 kn, a koji se može dodatno umanjiti za državnu
potporu za naukovanje za obrtnička zanimanja i za preneseni gubitak, u iznosu 23.230,00 kuna, te plaćeni predujam
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u 2013. iznosi
7.140,00 kuna. Porezni obveznik ostvario je i dohodak po
osnovi najma nekretnine u Belgiji u iznosu 30.000,00 kuna na
koji je plaćen porez u Belgiji u iznosu 1.500,00 kuna (prema
Ugovoru Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja), dohodak od dividende i udjela u dobiti iz Portugala
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 24
1/28/14 9:26:59 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
u iznosu 4.000,00 kuna po osnovi kojeg je plaćen porez u
Portugalu u iznosu 400,00 kuna i 566,40 kuna predujam poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu (Republika Hrvatska
nema sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja s Portugalom), dohodak od dividende iz SAD-a
u iznosu 6.000,00 kn po osnovi kojeg je plaćen porez u SADu u iznosu 1.500,00 kuna i 849,60 kuna predujam poreza
na dohodak i prireza u tuzemstvu (Republika Hrvatska nema
sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om), te dohodak od dividende i udjela u
dobiti od tuzemnog isplatitelja u iznosu 8.000,00 kuna po
osnovi kojeg je plaćen predujam poreza na dohodak i prirez
u iznosu 1.132,80 kuna te Porezni obveznik pod 4.7. iskazuje
dohodak ostvaren u inozemstvu:
4.7. INOZEMNI DOHODAK (prema potvrdama inozemnih isplatitelja i
vlastitim evidencijama)
UPLAĆENI POREZ I
PRIREZ
R.
IZVOR
DRŽAVA
DOHODAK
br.
DOHOTKA
IZVORA
TUZEINOZEMNI
MNI
1
2
3
4
5
6
1.
Imovina
Belgija
2.
Dividenda
Portugal
3.
Dividenda
SAD
4.7.1. UKUPNO INOZEMNI
DOHODAK I UPLAĆENI
POREZ I PRIREZ
30.000,00
0,00
1.500,00
0,00
566,40
400,00
6.000,00
849,60
1.500,00
36.000,00
1.416,00
3.400,00
Člankom 82. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se iznos
do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje
iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg
poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije
dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za
plaće novozaposlenih osoba i nagrade učenicima za vrijeme
praktičnog rada i naukovanja, za iznos izdataka za školovanje i
stručno usavršavanje, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i
za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, te se
utvrđuje prosječna porezna stopa:
do ukupno 12.000,00 kuna godišnje, a po osnovi dividende
ostvarene u tuzemstvu iskorišteno je već 8.000,00 kuna neoporezivog iznosa, te se ukupni primitak od dividende iz Portugala ostvaren u iznosu 4.000,00 kuna umanjuje za preostalih
4.000,00 kuna neoporezivog iznosa, dok se iznos dividende od
6.000,00 kn ostvarene iz SAD-a ne umanjuje jer je iskorišten
ukupan neoporezivi iznos od 12.000,00 kn, te se u ukupnu tuzemnu poreznu obvezu uračunava samo dio poreza plaćenog
na taj oporezivi dio dividende ostvarene iz SAD-a.
Dakle, uračunati se može samo plaćeni porez u inozemstvu
u iznosu od 1.195,80 kuna.
Člankom 82.a stavkom 2. Pravilnika propisano je da se
izuzimanje s progresijom utvrđuje na način da se iz razmjera
iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na
dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godišnji
dohodak rezidenta (uključujući i dohodak iz inozemstva koji se
izuzima, prethodno umanjenog za zakonom propisane obvezne
doprinose u inozemstvu) i iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvrđuje prosječna
porezna stopa:
PS (prosječna stopa) = ukupno obračunan tuzemni godišnji
porez na dohodak (pod 9.6.1.) / ukupni godišnji dohodak (pod
5.)
PS = (35.725,68 / 150.270,00) x 100 = 23.77433%.
Primjenom prosječne porezne stope na ukupni godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak koji se izuzima utvrđuje
se godišnja obveza poreza i prireza, pri čemu se ne uračunava
porez plaćen u inozemstvu na dohodak koji se izuzima:
Godišnja obveza = prosječna stopa (pod 9.6.2.) x ukupni
oporezivi dohodak (pod 9.6.4.) = 23,7743% x 120.270,00 =
28.593,37 kn,
U obračun se uzima godišnja obveza poreza i prireza iz polja 9.6.5. (obračunan na oporezivi dohodak) i dohodak iz polja
9.6.4. (oporezivi dohodak, bez dohotka iz inozemstva koji se
izuzima) koji se uvećava za propisana umanjenja dohotka od
samostalne djelatnosti.
Primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog
dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati
inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza
od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno
plaćeni porez:
Max. iznos do kojega se može uračunati inozemni porez
= 6.000,00 (inozemni dohodak) x 19,93% = 1.195,80 kuna. U
polje 4.7. pod rednim brojem 2. upisuje se dohodak od dividende u iznosu 0,00 kuna, budući da je dividenda neoporeziva
- pod 6. podatke o olakšicama, oslobođenjima i
poticajima. Porezni obveznici koji su u tijeku 2013. godine
koristili ili u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave za 2013. godinu
koriste propisane olakšice, oslobođenja i poticaje, obvezni su
popuniti podatke pod 6. Obrasca DOH. Sukladno članku 88.
stavku 3. Pravilnika godišnju poreznu prijavu - Obrazac DOH
s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim
izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni
obveznici koji su u 2013. godini iskoristili propisane olakšice
i oslobođenja, a nemaju obvezu niti ne žele, sukladno članku
40. Zakona, ostvareni dohodak u 2013. godini iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi. Radi se o poreznim obveznicima koji
PS (prosječna stopa) = ukupno obračunan tuzemni godišnji
porez na dohodak / ukupni godišnji dohodak (prije umanjenja
za osobni odbitak)
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 25
VELJAČA 2014.
PS = (28.593,37 / (120.270,00 + 23.230,00)) x 100 =
19,93%.
- pod 5. podatke o ukupnom iznosu dohotka po svim
izvorima koje je porezni obveznik ostvario u tuzemstvu i
iskazao pod 4.1.3., 4.2.3., 4.3.1., 4.4.5., 4.5.1. i 4.6.9., iznosu
dohotka kojeg je ostvario u inozemstvu i iskazao pod 4.7.1.
godišnje porezne prijave, te iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu. Iznos inozemnog poreza
koji se može uračunati u tuzemnu obvezu poreza na dohodak za 2013. godinu izračunat će Porezna uprava i odbiti od
ukupne godišnje obveze poreza (podatak pod 9.6.14. Priloga
UPO godišnje porezne prijave),
25
1/28/14 9:27:00 AM
POREZI
su u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada (plaće ili mirovine) koristili
umanjenje poreza za olakšicu hrvatskih ratnih vojnih invalida
iz Domovinskog rata iz članka 53. stavka 1. Zakona te porezni
obveznici koji su u 2013. godini pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi umjetničkog
autorskog honorara koristili umanjenje ostvarenog primitka po
toj osnovi za neoporezivi dio u visini 25%.
Pod 6. upisuju se podaci o iznosima propisanih i iskorištenih olakšica i oslobođenja i to:
- pod 6. r.br. 1. podatak o neoporezivim primicima
umjetnika odnosno o darovanjima do iznosa 20.000,00 kuna
godišnje koje su dobili umjetnici koji obavljaju samostalnu
djelatnost slobodnog zanimanja iz članka 18. stavka 2. točke
4. Zakona (od koje se dohodak utvrđuje u skladu s člankom
17. do 24. Zakona), a prema članku 24. stavku 2. Pravilnika,
- pod 6. r.br. 2. podatak o neoporezivom dijelu umjetničkog autorskog honorara (25% od ostvarenih primitaka,
prema članku 46. stavku 5. Pravilnika). Podatak će iskazati
porezni obveznici koji obavljaju umjetničku djelatnost iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona (za koju se dohodak utvrđuje
u skladu s člancima 17. do 24. Zakona), a podatak će iskazati
i porezni obveznici koji od umjetničke djelatnosti dohodak
utvrđuju na način propisan za drugi dohodak,
- pod 6. r.br. 3. podatak o porezno priznatim izdacima
reprezentacije. Podatak iskazuju samo oni porezni obveznici
koji obavljaju samostalne djelatnosti, a odnosi se na iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije u visini 30% od stvarno
nastalih prema članku 22. stavku 1. točki 1. Zakona,
VELJAČA 2014
- pod 6. r.br. 4. podatak o razlici osobnog odbitka iz
članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona u odnosu na članak 54.
Zakona (osobni odbitak na područjima posebne državne
skrbi i brdsko-planinskim područjima). Podatak iskazuju
porezni obveznici koji su tijekom 2013. godine imali prebivalište i boravili i/ili su uzdržavani članovi njihove uže obitelji
imali prebivalište i boravili na područjima posebne državne
skrbi prve, druge odnosno treće skupine i brdsko-planinskim
područjima na kojima su prema članku 54. Zakona propisane
olakšice, a koji u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj
prijavi koriste uvećani osobni odbitak. Iskazuje se iznos razlike
uvećanog osobnog odbitka u odnosu na osobni odbitak koji bi
se utvrdio od osnovice 2.200,00 kuna mjesečno prema članku
36. stavku 1. Zakona.
Primjer: Porezni obveznik rezident ima prebivalište i
boravi u tijeku 2013. godine na području posebne državne skrbi treće skupine i uzdržava dvoje djece koji imaju
prebivalište i borave na istom području cijelu 2013. godinu. Porezni obveznik koristio je u tijeku 2013. godine pri
obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog
rada (plaće) osnovni osobni odbitak u visini 2.200,00 kn
mjesečno i dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i to: u
iznosu od 1.100,00 kuna mjesečno (0,5 x 2.200,00 kuna) za
prvo dijete i 1.540,00 kuna mjesečno (0,7 x 2.200,00 kuna)
za drugo dijete. Podnošenjem godišnje porezne prijave za
26
POREZ NA DOHODAK
2013. godinu porezni obveznik koristi pravo na uvećani
osnovni osobni odbitak propisan za porezne obveznike koji
imaju prebivalište i borave na području posebne državne
skrbi treće skupine u iznosu od 2.400,00 kuna mjesečno.
Dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu koja imaju prebivalište i borave na istom području izračunava se primjenom
faktora 0,5 i 0,7 od uvećanog osnovnog odbitka te iznosi: za
prvo dijete 1.200,00 kuna mjesečno (0,5 x 2.400,00 kuna) i
za drugo dijete 1.680,00 kuna (0,7 x 2.400,00 kuna). Razlika
osobnog odbitka koju porezni obveznik upisuje pod 6. r.br.
7. iznosi 5.280,00 kuna.
Obrazloženje: osobni odbitak za 2013. godinu korišten pri
obračunu predujma poreza u tijeku poreznog razdoblja iznosi
[(2.200,00 + 1.100,00 + 1.540,00) x 12] = 58.080,00 kuna.
Uvećani osobni odbitak za 2013. godinu iznosi: [(2.400,00 +
1.200,00 + 1.680,00) x 12] = 63.360,00 kuna. Razlika osobnog
odbitka (iskorištenog na području posebne državne skrbi treće
skupine i osobnog odbitka kojeg bi porezni obveznik koristio
da on sam i njegova uzdržavana djeca nemaju prebivalište i
ne borave na području posebne državne skrbi treće skupine):
63.360,00 - 58.080,00 = 5.280,00 kuna.
- pod 6. r.br. 5. podatak o umanjenju poreza na dohodak
i prireza za olakšicu iz članka 53. stavka 1. Zakona hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Umanjenje
poreza iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje ostvaruju te osobe i to za postotak njihovog invaliditeta, uzima se u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza i
prireza tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine). Ako
je navedena olakšica korištena tijekom poreznog razdoblja pri
obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada te ako HRVI po osnovi ostvarenog dohotka u 2013. godini,
sukladno članku 40. Zakona, nema obvezu niti ne želi podnijeti godišnju poreznu prijavu za ostvareni dohodak, obvezan
je podnijeti godišnju poreznu prijavu s popunjenim podacima
pod 1. (opći podaci) i pod 6.5. Podatak pod 6.5. odnosi se na
iznos poreza i prireza na dohodak za koji je godišnja porezna
obveza umanjena odnosno porez i prirez manje uplaćeni,
a izračunava se na način prikazan u primjeru 1., 2. i 3. pod
4.1.4. ove upute. Upisani podatak jednak je iznosu pod 9.6.10.
Priloga UPO.
- pod 6. r.br. 6. podatak o umanjenju poreza na dohodak i prireza za olakšice iz članka 55. Zakona na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko
-planinskim područjima. Podatak iskazuju samo oni porezni
obveznici koji na područjima posebne državne skrbi, Gradu
Vukovaru i brdsko-planinskim područjima obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, a koriste olakšicu koja se
odnosi na umanjenje poreza na dohodak za 100%, 75% ili
25% (članak 55. Zakona). Iskazuju iznos za koji su umanjili
iznos godišnje porezne obveze odnosno upisuju podatak koji
je istovjetan iznosu pod 9.6.9. Priloga UPO (način izračuna
prikazan je u primjeru 1. i 2. pod 4.2.6. ove upute). Porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost u općinama i
gradovima koja su tijekom poreznog razdoblja stekli status
područja posebne državne skrbi ili su prebačeni u neku drugu
skupinu tih područja, mogu umanjenje poreza na dohodak i
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 26
1/28/14 9:27:00 AM
POREZ NA DOHODAK
prireza za propisani postotak, a i ostale olakšice, koristiti za
razmjerni broj mjeseci 2013. godine,
djelu, temeljem koje su u 2013. godini korištene porezne
olakšice,
6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih
darovanja prema članku 36. stavku 12. Zakona, preslike
naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima
u drugim dobrima i uslugama,
7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa
za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu
prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa,
8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih
je vidljiv datum isplate primitka.
Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže
obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište
u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka
moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu.
Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:
- osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim
članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,
- podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga
stavka, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati
uzdržavanima,
- rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
9. dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi
koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi
- Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada - Obrazac EPOM, potvrdu isplatitelja iz članka
65.a Pravilnika, potvrdu o ukupno isplaćenim primicima u
poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda
u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne
osobe.
- pod 8. napomene poreznog obveznika, opunomoćenika, poreznog savjetnika. Upisuju se možebitne napomene
koje su bitne za utvrđivanje porezne obveze, a nisu kao podatak iskazane ni na jednom od predviđenih rednih brojeva.
Ako porezni obveznici imaju pravo na povrat razlike više
plaćenog poreza i prireza, a žele da im se povrat obavi gotovinskim putem, a ne na račun koji su eventualno naznačili pod
1.8. Obrasca DOH, tu činjenicu posebno navode u ovom dijelu
godišnje porezne prijave. Međutim, u tom slučaju će im organizacija ovlaštena za obavljanje poslova platnog prometa pri
povratu naplatiti i odgovarajući iznos provizije. Za povrate koji
se izvršavaju negotovinskim načinom na u prijavi naznačen
tekući ili žiroračun, poreznim obveznicima neće biti naplaćena
provizija.
Porezni obveznik (opunomoćenik ili porezni savjetnik)
dužan je godišnju poreznu prijavu potpisati (članak 15. Općeg
poreznog zakona) čime jamči za istinitost i vjerodostojnost
iskazanih podataka, te upisati nadnevak njenog podnošenja.
- pod 9. (Prilog UPO): Uz godišnju poreznu prijavu koju
podnosi na propisanom Obrascu DOH, porezni obveznik može, ali nije obvezan predati i dio pod 9. - Prilog UPO - “Utvrđivanje poreza na dohodak i prireza za 2013. godinu”, popunjen
s propisanim podacima. Podaci pod 9. grupirani su u četiri
dijela i odnose se na:
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 27
VELJAČA 2014.
- pod 7. popis priloženih isprava - Isprave koje se obvezno prilažu propisane su člankom 89. Pravilnika, a ovise o
izvoru dohotka kojega je porezni obveznik ostvario u 2013.
godini i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, kao i o njegovom
statusu (rezident ili nerezident) i s tim u svezi osobnim odbitkom kojeg je koristio u 2013. godini ili koji želi iskoristiti u
godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi
za 2013. godinu.
Godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH treba osobito
priložiti sljedeće isprave:
1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona
koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u
međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima
u međunarodnoj plovidbi - Obrazac DPOM, Evidenciju o
primicima od nesamostalnog rada - Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 81.a stavka 8. točke 4. Pravilnika,
2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od
samostalne djelatnosti:
2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim
primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno
iskazuju podaci o iznosu otpisa, porezno priznatim
izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak
nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu
o zajedničkom dohotku,
2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili
njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već
ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2.5. evidencije i dokumentacije u svezi korištenja državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu te naukovanje
sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu te posebnim propisima donesenim na
temelju toga Zakona, ako nisu priložene uz prijavu o
zajedničkom dohotku,
3. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i
4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde
isplatitelja primitaka,
4. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem
umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao
djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima
koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva i članka 24. stavka 2. Pravilnika ne oporezuju,
temeljem kojih su korištene porezne olakšice,
5. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko
djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan
za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona
(članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46.
stavak 5. Pravilnika), preslike potvrde nadležne strukovne
umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom
POREZI
27
1/28/14 9:27:01 AM
POREZI
-
obračun ukupnog iznosa godišnjeg osobnog odbitka,
iznos godišnje osnovice za oporezivanje,
obračun godišnjeg iznosa poreza na dohodak i prireza,
obračun razlike poreza i prireza za uplatu, odnosno povrat.
U ovom dijelu godišnje porezne prijave svaki porezni obveznik može izračunati svoju godišnju obvezu poreza i eventualne
razlike, a Porezna uprava će po obavljenom obračunu, izdati
rješenje o porezu odnosno privremeno porezno rješenje
(ako ga donosi na temelju podataka koje je porezni obveznik
iskazao u poreznoj prijavi) u skladu s odredbama članka 85. do
90. Općeg poreznog zakona.
VELJAČA 2014
12. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE
OSNOVICE
Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno
podliježe ukupan dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja
i drugog dohotka), koji je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu u razdoblju od 1. 1. do 31.
12. 2013. godine, a koji je bio obvezan iskazati ili je iskazao u
godišnjoj poreznoj prijavi - Obrascu DOH za 2013. godinu.
Osnovica za oporezivanje se utvrđuje od dohotka koji je
ostvaren i iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi na sljedeći način:
dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)
+ dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnog zanimanja, poljoprivrede
i šumarstva i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema
članku 19. do 24. Zakona:
- plaće novozaposlenih
- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja
sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i
izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu
- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno
Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu
te Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za
obrazovanje i izobrazbu
- izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 57. stavku
1. Zakona
- preneseni gubici od samostalnih djelatnosti iz članka
18. Zakona i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti
prema članku 19. do 24. Zakona iz 2008., 2009., 2010.,
2011. i 2012. godine po rješenju Porezne uprave i članku 35. Zakona
+ dohodak od imovine i imovinskih prava
+ dohodak od kapitala
+ dohodak od osiguranja
+ drugi dohodak
= ukupni dohodak
- osobni odbitak iz članka 36. Zakona i/ili članka 54. Zakona
= porezna osnovica
Na utvrđeni iznos porezne osnovice primjenjuje se porezna stopa od 12% do visine 26.400,00 kuna, stopa od 25%
na razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00 kuna
i 105.600,00 kuna i stopa od 40% na iznos porezne osnovice
koji prelazi iznos 105.600,00 kuna.
28
POREZ NA DOHODAK
Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun prireza i to kod rezidenata s prebivalištem ili uobičajenim
boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza. Popis općina i gradova s propisanim odnosno prosječnim
stopama prireza u 2013. godini dan je u prilogu ove Upute.
Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza
za 2013. godinu odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su
plaćeni u tijeku 2013. godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne
uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu
može se ograničeno uračunavati na način propisan odredbama članka 82. Pravilnika), te se utvrđuje razlika poreza i prireza
koja može biti:
- pozitivna, odnosno razlika poreza i prireza koju porezni
obveznik mora platiti u roku petnaest dana od dana kada
je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno (kod privremenog rješenja od dana dostave poreznom obvezniku,
u roku 30 dana od donesenog rješenja na kojeg porezni
obveznik nije uložio žalbu odnosno od dana dostave drugostupanjskog rješenja),
- negativna, kao iznos preplaćenog poreza i prireza, za koju
porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat,
a ako povrat ne zahtijeva, preplaćeni iznos se uračunava u
predujam poreza i prireza odnosno tekuću obvezu poreza
i prireza za 2013. godinu (osim putem predujma preplaćenog poreza po odbitku koji se poreznom obvezniku vraća
bez posebnog zahtjeva), a na način propisan člankom 37.
stavkom 7. Zakona te člankom 81. stavcima 6. i 7. Pravilnika (na način opisan u točki 10. ove Upute).
Ako razliku poreza na dohodak i prireza za dodatnu uplatu
(pozitivna razlika) porezni obveznik ne uplati pravodobno
obvezan je platiti kamatu zbog nepravodobne uplate javnih
prihoda prema propisima koji uređuju plaćanje zatezne kamate. Prema članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05., 41/08. i 125/11.), stopa zateznih kamata
na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca
i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište,
uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za osam postotnih bodova, a u ostalim odnosima
za pet postotnih bodova.
Stoga, od 1. siječnja 2014. godine na nepravodobne
uplate razlike poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
(pozitivna razlika) po godišnjoj prijavi poreza na dohodak,
primijenit će se zatezna kamata koja će se odrediti uvećanjem
eskontne stope, koju će Hrvatska narodna banka objaviti za
31. prosinac 2013. godine, za 5 postotnih bodova.
POMOĆNICA MINISTRA
RAVNATELJICA
Nada Čavlović Smiljanec
Privitak:
Popis općina i gradova koji su propisali prirez porezu na dohodak
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA - SREDIŠNJI URED
Klasa: 410-01/13-01/4414
Ur. broj: 513-07-21-01/13-1
Zagreb, 31. prosinca 2013.
RaËunovodstvo i financije
uputa dohodak.indd k.indd 28
1/28/14 9:27:01 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Stope prireza porezu na
dohodak gradova i općina u
Republici Hrvatskoj
Redni
broj
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
Narodne
novine broj
PRIMJENA
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
18.00%
133
12.00%
541
5.00%
545
1.
Grad Zagreb
2.
Grad Velika Gorica
3.
Općina Kravarsko
PODRUČNI URED ZAGREB
1. studenoga 2001. (nije bilo
18.00%
87/01. i 103/01.
izmjene)
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VELIKA GORICA
7,50%
1. veljače 1996.
11/96.,
12,00%
1. siječnja 2002.
115/01.
5.00%
1. travnja 2002.
29/02.
4.
Općina Orle
5.00%
1. srpnja 2002.
112/02.
5.00%
542
5.
Općina Pokupsko
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
544
116/02.
145/08., 24/10.
9.00%
101
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DUGO SELO
12%
9%
1. studenoga 2002.
1. siječnja 2009.
6.
Grad Dugo Selo
7.
Općina Brckovljani
3.00%
1. rujna 2002.
94/02.
3.00%
33
8.
Općina Rugvica
6.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
6.00%
376
9.
Grad Ivanić Grad
6.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
6.00%
158
10.
Općina Kloštar Ivanić
2.00%
1. kolovoza 2002.
96/02.
2.00%
193
11.
Općina Križ
2.00%
1. siječnja 2002.
109/01.
2.00%
213
12.
Grad Jastrebarsko
9.00%
1. siječnja 2002.
106/01.
9.00%
169
13.
Općina Klinča Sela
10.00%
1. rujna 2002.
98/02. i 59/09.
10.00%
190
14.
Općina Krašić
3,00%
6,00%
1. studenoga 2002.
1. svibnja 2005.
117/02., 39/05.
6.00%
533
15.
Općina Pisarovina
3.00%
1. siječnja 2005.
10/05.
3.00%
331
16.
Općina Žumberak
3.00%
1. siječnja 2003.
125/02.
3.00%
540
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE IVANIĆ GRAD
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE JASTREBARSKO
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SAMOBOR
17.
Općina Stupnik
6.00%
1. siječnja 2003.
15/02.
6.00%
551
18.
Grad Sveta Nedelja
6.00%
1. rujna 2009.
89/09.
6.00%
436
19.
Grad Sveti Ivan Zelina
12.00%
1. kolovoza 2002.
86/02., 154/08. i 1/12.
12.00%
429
20.
Općina Bedenica
3.00%
1. lipnja 2003.
87/03.
3.00%
550
21.
Grad Vrbovec
12.00%
1. travnja 2002.
24/02.
12.00%
508
22.
Općina Dubrava
3,00%
6,00%
1. listopada 2002.
1. veljače 2011.
109/02.
146/10.
6.00%
97
23.
Općina Farkaševac
3.00%
1. listopada 2002.
104/02.
3.00%
114
24.
Općina Gradec
5.00%
1. rujna 2002.
93/02.
5.00%
135
25.
Općina Preseka
3.00%
1. srpnja 2002.
80/02.
3.00%
356
26.
Općina Rakovec
3.00%
1. srpnja 2002.
73/02.
3.00%
536
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SVETI IVAN ZELINA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VRBOVEC
VELJAČA 2014.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ZAPREŠIĆ
27.
Grad Zaprešić
12.00%
1. listopada 2001.
85/01., 88/09.
Odluka USRH
12.00%
543
28.
Općina Bistra
10.00%
1. siječnja 2003.
2/03.
10.00%
547
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 29
29
1/28/14 9:27:27 AM
POREZI
Redni
broj
POREZ NA DOHODAK
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
29.
Općina Brdovec
10.00%
1. siječnja 2003.
153/02.
10.00%
34
30.
Općina Dubravica
7.00%
1. veljače 2002.
13/02.
7.00%
549
31.
Općina Jakovlje
5.00%
1. siječnja 2006.
138/05.
5.00%
163
32.
Općina Luka
5.00%
1. srpnja 2002.
65/02.
5.00%
548
33.
Općina Marija Gorica
5,00%
10,00%
1. listopada 2002.
1. veljače 2006.
119/01. i 109/02.;
8/06.
10.00%
539
34.
Općina Pušća
10.00%
1. siječnja 2002.
109/01.
10.00%
362
32/03., 51/08.
12.00%
187
24/04., 98/06.
10.00%
352
119/01.
151/02.
48/04.
7.50%
481
PODRUČNI URED KRAPINA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KLANJEC
35.
Grad Klanjec
12.00%
1. ožujka 2003.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE PREGRADA
36.
Grad Pregrada
10.00%
1. ožujka 2004.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ZABOK
37.
Općina Veliko Trgovišće
5,00%
7,50%
7,50%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2003.
1. svibnja 2004.
38.
39.
Grad Zlatar
Općina Hrašćina
10.00%
5.00%
1. siječnja 2010.
1. siječnja 2011.
154/09.
147/10.
10.00%
5.00%
526
146
40.
Općina Konjšćina
5.00%
1. siječnja 2002.
109/01.
5.00%
200
41.
Općina Zlatar Bistrica
5.00%
1. veljače 2002.
2/02.
5.00%
527
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ZLATAR
PODRUČNI URED SISAK
ISPOSTAVA HRVATSKA KOSTAJNICA
42.
Grad Hrvatska Kostajnica
4.00%
43.
Općina Majur
5.00%
22. travnja 2010.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KUTINA
1. siječnja 2010.
44.
Grad Kutina
10%
12%
45.
Općina Popovača
6%
4%
6%
46.
47.
Grad Novska
Općina Lipovljani
10.00%
6.00%
48.
Grad Petrinja
10.00%
1. siječnja 2002.
25. prosinca 2010.
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2010.
1. siječnja 2011.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE NOVSKA
1. srpnja 2010.
1. siječnja 2002.
8/10.
4.00%
150
44/10.
5.00%
555
119/01.
142/10.
12.00%
220
115/01.
154/09.
135/10.
6.00%
347
77/10.
100/01., 4/10.
10.00%
6.00%
293
232
75/04., 82/04.
10.00%
328
59/06.
10.00%
391
2/02., 7/02., 4/03.
5.00%
102
119/01.
5.00%
99
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE PETRINJA
1. srpnja 2004.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SISAK
49.
Grad Sisak
10.00%
50.
Općina Dvor
5.00%
1. srpnja 2006.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DVOR
1. veljače 2002.
PODRUČNI URED KARLOVAC
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DUGA RESA
51.
Grad Duga Resa
5.00%
1. siječnja 2002.
52.
Grad Karlovac
12.00%
1. siječnja 2002.
3/02.
12.00%
179
53.
Općina Krnjak
8.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
8.00%
216
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KARLOVAC
VELJAČA 2014
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OZALJ
54.
Grad Ozalj
12.00%
1. siječnja 2006.
146/05., 2/06.
12.00%
315
55.
Općina Ribnik
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
556
56.
Općina Žakanje
5.00%
1. siječnja 2003.
119/02.
5.00%
530
57.
Općina Kamanje
10.00%
8. ožujka 2011.
25/11.
10.00%
623
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SLUNJ
58.
Grad Slunj
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
400
59.
Općina Rakovica
8.00%
1. rujna 2005.
92/05., 31/11.
8.00%
365
30
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 30
1/28/14 9:27:27 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Redni
broj
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
105/01., 76/06.,
13/07., 20/08. Odluka
USRH
7.50%
503
PRIMJENA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VOJNIĆ
60.
Općina Vojnić
7.50%
1. siječnja 2002.
PODRUČNI URED VARAŽDIN
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE IVANEC
61.
Grad Ivanec
10.00%
1. siječnja 2006.
149/05.
10.00%
156
62.
Općina Bednja
10.00%
1. travnja 2006.
35/06.
10.00%
12
63.
Općina Donja Voća
10.00%
14. siječnja 2006.
6/06.
10.00%
80
64.
Općina Klenovnik
7.00%
1. siječnja 2006.
155/05.
7.00%
189
65.
Grad Lepoglava
8.00%
1. siječnja 2007.
132/06.
8.00%
229
66.
Općina Maruševec
5.00%
1. rujna 2012.
85/12.
5.00%
260
1. siječnja 2003.
1. siječnja 2006.
1. srpnja 2008
156/02.
146/05.
74/08.
8.00%
244
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE LUDBREG
6,00%
12,00%
8,00%
67.
Grad Ludbreg
68.
Opć. Martijanec
5.00%
1. siječnja 2002.
91/01., 46/10.
5.00%
85
69.
Općina Mali Bukovec
5.00%
1. kolovoza 2007.
67/07.
5.00%
251
70.
Opć. Veliki Bukovec
5.00%
1. srpnja 2007.
55/07.
5.00%
558
71.
Općina Sveti Đurđ
5.00%
1. siječnja 2010.
3/10.
5.00%
437
72.
Grad Novi Marof
10.00%
1. siječnja 2002.
108/01. i 112/01.
10.00%
289
73.
Općina Breznica
10.00%
12. lipnja 2007.
57/07.
10.00%
036
74.
Općina Breznički Hum
3.00%
1. srpnja 2011.
68/11.
3.00%
151
75.
Općina Ljubešćica
10.00%
1. siječnja 2012.
1/12.
10.00%
247
76.
G. Varaždinske Toplice
10.00%
1. siječnja 2006.
99/05.
10.00%
473
77.
Općina Visoko
10.00%
1. siječnja 2006.
146/05.
10.00%
493
472
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE NOVI MAROF
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VARAŽDIN
78.
Grad Varaždin
10.00%
1. siječnja 2003.
2/94., 4/97. i 140/02.
10.00%
79.
Općina Beretinec
7.00%
1. siječnja 2006.
147/05.
7.00%
19
80.
Općina Cestica
10.00%
1. siječnja 2006.
150/05.
10.00%
48
81.
Općina Gornji Kneginec
10.00%
1. siječnja 2011.
144/10.
10.00%
129
82.
Općina Petrijanec
5.00%
1. svibnja 2012.
42/12.
5.00%
326
83.
Općina Sračinec
5.00%
1. siječnja 2006.
13/06.
5.00%
410
84.
O. Trnovec Bartolovečki
3.00%
1 siječnja 2002.
111/01.
3.00%
462
85.
Općina Vidovec
10.00%
1. siječnja 2003.
149/02.
10.00%
484
86.
Općina Vinica
5.00%
1. siječnja 2003.
3/03. i 9/03.
5.00%
486
87.
Općina Sveti Ilija
10.00%
1. listopada 2013.
113/13.
2.50%
438
150/05.,
2/07. - USRH
10.00%
214
PODRUČNI URED KOPRIVNICA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KRIŽEVCI
88.
Grad Križevci
10.00%
1. siječnja 2006.
PODRUČNI URED BJELOVAR
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE BJELOVAR
89.
Grad Bjelovar
7,50%
12,00%
1. siječnja 2002.
1. lipnja 2002.
101/01.
61/02.
12.00%
024
90.
Općina Kapela
8.00%
1. veljače 2002.
12/02., 31/02.
8.00%
176
91.
Grad Čazma
10.00%
147/05.
10.00%
063
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ČAZMA
VELJAČA 2014.
1. siječnja 2006.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DARUVAR
92.
Općina Dežanovac
5.00%
1. lipnja 2002.
1. siječnja 2003.
137/02.
158/02.
5.00%
071
93.
Općina Končanica
5.00%
1. travnja 2002.
25/02.
5.00%
199
45/02.
10.00%
119
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE GAREŠNICA
94.
Grad Garešnica
10.00%
1. svibnja 2002.
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 31
31
1/28/14 9:27:27 AM
POREZI
Redni
broj
POREZ NA DOHODAK
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
Narodne
novine broj
PRIMJENA
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
143/06.
10.00%
139
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE GRUBIŠNO POLJE
95.
Grad Grubišno Polje
10.00%
1. siječnja 2007.
PODRUČNI URED RIJEKA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE CRIKVENICA
96.
Grad Crikvenica
10.00%
1. siječnja 2003.
2/03., 57/07., 147/10.
10.00%
053
97.
Grad Novi Vinodolski
7.00%
1. siječnja 2002.
115/01., 125/07.
7.00%
290
111/01., 126/09.,
36/10.
5.00%
055
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ČABAR
98.
Grad Čabar
5.00%
1. siječnja 2002.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DELNICE
99.
Grad Delnice
5.00%
1. siječnja 2002.
3/02.
5.00%
069
100.
Općina Fužine
5.00%
1. siječnja 2007.
121/06.
5.00%
117
101.
Općina Mrkopalj
5.00%
1. siječnja 2002.
11/02., 9/03.
5.00%
275
102.
Općina Ravna Gora
7.50%
1. siječnja 2002.
14/02., 19/02.
7.50%
369
10.3
Grad Opatija
7.50%
126/07.
7.50%
302
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OPATIJA
1. siječnja 2008.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE RIJEKA
104.
Grad Rijeka
6,25%
12,00%
1. siječnja 2002.
1. veljače 2011.
108/01.,
45/07., 147/10.
12.00%
373
105.
Grad Kraljevica
5.00%
1. siječnja 2006.
2/06.
5.00%
209
1/02., 66/02.,
156/04. i 52/10.
6.00%
509
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VRBOVSKO
106.
Grad Vrbovsko
6.00%
1. siječnja 2002.
PODRUČNI URED GOSPIĆ
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE GOSPIĆ
107.
108.
Grad Gospić
Općina Lovinac
10.00%
1. svibnja 2012.
42/12.
10.00%
130
3.00%
1. ožujka 2002.
1. siječnja 2007.
16/02.
6/07.
3.00%
240
57/07.
5.00%
84
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DONJI LAPAC
109.
Općina Donji Lapac
5.00%
1. srpnja 2007.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KORENICA
110.
Općina Plitvička jezera
5.00%
1. siječnja 2002.
15/02., 19/02.
5.00%
455
111.
Općina Udbina
5.00%
1. ožujka 2002.
125/02.
5.00%
467
107/01., 20/06.,
57/12.
9.00%
313
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OTOČAC
5,00%
9%
1. siječnja 2002.
31. svibnja 2012.
112.
Grad Otočac
113.
Općina Brinje
10.00%
1. siječnja 2002.
3/02.
10.00%
037
Općina Vrhovine
10,00%
10,00%
7,00%
5%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2004.
1. siječnja 2007.
1. srpnja 2011.
115/01.,11/03.
8/04.
131/06.
30/11.
5.00%
512
42/11.
6.00%
395
1. siječnja 2002.
1. listopada 2006.
3/02.
76/06., 2/08., 150/08.
10.00%
491
114.
PODRUČNI URED VIROVITICA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SLATINA
115.
Grad Slatina
6.00%
1. svibnja 2011.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VIROVITICA
VELJAČA 2014
116.
Grad Virovitica
6,00%
10,00%
117.
Opć. Špišić Bukovica
9.00%
1. siječnja 2008.
130/07.
9.00%
449
118.
Općina Lukač
8.00%
1. kolovoza 2013.
84/13.
3.33%
245
PODRUČNI URED POŽEGA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE POŽEGA
119.
Grad Požega
10.00%
1. siječnja 2002.
1. svibnja 2007.
2/02 .
40/07., 120/09.
10.00%
351
120.
Općina Brestovac
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
035
121.
Općina Čaglin
5.00%
1. siječnja 2002.
1/02.
5.00%
058
32
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 32
1/28/14 9:27:28 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Redni
broj
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
122.
Općina Jakšić
5.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
5.00%
164
123.
Općina Kaptol
10.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
10.00%
177
124.
Grad Pleternica
10.00%
1. kolovoza 2005.
91/05., 98/07. USRH
10.00%
334
PODRUČNI URED SLAVONSKI BROD
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE NOVA GRADIŠKA
10,00% 12,00%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2006.
105/01.
146/05.
12.00%
284
Općina Cernik
10.00%
1. siječnja 2002.
111/01
10.00%
46
127.
Općina Davor
10.00%
1. siječnja 2003.
151/02
10.00%
68
128.
Općina Nova Kapela
10.00%
1. siječnja 2002.
108/01., 3/06., 4/09.
10.00%
285
129.
Općina Rešetari
5,00%
10,00%
1. siječnja 2002.
2. veljače 2006.
111/01.
3/06.
10.00%
372
130.
Op. Staro Petrovo Selo
10.00%
1. siječnja 2002.
111/01.
10.00%
418
131.
Općina Vrbje
3.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
3.00%
506
132.
Općina Dragalić
10.00%
1. siječnja 2002.
107/01.
10.00%
568
133.
Op. Gornji Bogićevci
5.00%
1. ožujka 2006.
21/06.
5.00%
127
134.
Općina Stara Gradiška
5.00%
1. siječnja 2002.
102/01.
5.00%
412
125.
Grad Nova Gradiška
126.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OKUČANI
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SLAVONSKI BROD
6%
8%
12%
1. veljače 1995.
1. siječnja 2002.
1. kolovoza 2013.
12/95., 119/01.,
7/02.,113/02.,
63/03., 37/08.,
36/10., 146/10.,
14/11. i 96/13.
9.67%
396
135.
Grad Slavonski Brod
136.
Općina Brodski Stupnik
10.00%
1. siječnja 2003.
137/02.
10.00%
039
137.
Općina Bukovlje
5.00%
1. siječnja 2002.
2/02.
5.00%
567
138.
Općina Donji Andrijevci
8.00%
1. siječnja 2002.
114/01.
8.00%
081
139.
Općina Garčin
5.00%
10.00%
1. siječnja 2002.
2. siječnja 2008.
2/02.
1/08.
10.00%
118
140.
Općina Podcrkavlje
5.00%
1. siječnja 2002.
87/01.
5.00%
338
141.
Općina Sibinj
10.00%
1. siječnja 2006.
147/05.
10.00%
388
142.
Opć. Velika Kopanica
7.00%
1. siječnja 2002.
119/01. 2/02.
7.00%
476
35/12.
12.00%
520
4/03.,
USRH - 78/06.
5.00%
017
PODRUČNI URED ZADAR
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ZADAR
143.
Grad Zadar
12.00%
1. travnja 2012.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE BENKOVAC
144.
Grad Benkovac
5.00%
16. siječnja 2003.
145.
Općina Polača
10.00%
1. veljače 2010.
4/10.
10.00%
344
146.
Općina Lišane Ostrovičke
6.00%
1. siječnja 2011.
137/10.
6.00%
234
37/08.
7.00%
131
1.00%
013
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE GRAČAC
147.
Općina Gračac
7.00%
1. svibnja 2008.
PODRUČNI URED OSIJEK
Grad Beli Manastir
149.
Općina Bilje
150.
Općina Čeminac
3.00%
151.
Općina Darda
152.
Općina Draž
153.
5.00%
021
1. siječnja 2003.
89/02., 158/02.
3.00%
064
5.00%
1. travnja 2002.
22/02., 129/09.
5.00%
066
2.00%
1. siječnja 2002.
108/01.
2.00%
091
Općina Jagodnjak
3.00%
1. travnja 2002.
19/02., 112/03.
3.00%
609
154.
Opć. Kneževi Vinogradi
5.00%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2007.
109/01.
89/06., 32/10.
5.00%
195
155.
Općina Petlovac
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
325
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 33
VELJAČA 2014.
148.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE BELI MANASTIR
39/02., 151/05.,
1.00%
1. travnja 2002.
141/06., 33/12.
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01., 29/12.
33
1/28/14 9:27:28 AM
POREZI
Redni
broj
156.
POREZ NA DOHODAK
GRAD / OPĆINA
Općina Popovac
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
3.00%
1. siječnja 2002.
111/01., 7/02.
3.00%
346
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DONJI MIHOLJAC
157.
Grad Donji Miholjac
8.00%
1. kolovoza 2003.
109/03.
8.00%
086
158.
Općina Magadenovac
2.00%
1. ožujka 2003.
22/03.
2.00%
578
159.
Općina Marijanci
5.00%
1. srpnja 2003.
101/03.
5.00%
257
143/05.
10.00%
103
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ĐAKOVO
160.
Grad Đakovo
10.00%
1. siječnja 2006.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE NAŠICE
161.
Grad Našice
8.00%
1. siječnja 2010.
156/09.
8.00%
278
162.
Općina Feričanci
10.00%
1. srpnja 2010.
71/10.
10.00%
116
163.
Općina Đurđenovac
8.00%
1. srpnja 2010.
86/10.
8.00%
106
164.
Općina Podgorač
5.00%
1. siječnja 2011.
137/10.
5.00%
340
165.
Grad Osijek
13.00%
1. siječnja 2002.
115/01., 153/09.
13.00%
312
166.
Općina Čepin
10.00%
1. listopada 2012.
102/12.
10.00%
065
167.
Općina Erdut
1.00%
1. lipnja 2006.
53/06.
1.00%
110
168.
Općina Antunovac
5.00%
1. kolovoza 2010.
91/10.
5.00%
2
169.
Općina Vladislavci
10.00%
1. listopada 2013.
118/2013.
2.50%
579
170.
Grad Valpovo
8.00%
1. svibnja 2003.
48/03.
8.00%
471
171.
Grad Belišće
5,00%
10,00%
1. siječnja 2003.
1. siječnja 2006.
155/02., 155/05.,
37/08. - USRH
10.00%
016
172.
Općina Bizovac
3.00%
1. veljače 2003.
6/03.
3.00%
023
173.
Općina Petrijevci
5.00%
1. siječnja 2003.
2/03.
5.00%
327
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OSIJEK
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VALPOVO
PODRUČNI URED ŠIBENIK
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DRNIŠ
174.
Grad Drniš
5.00%
1. siječnja 2002.
7/02., 42/12.
5.00%
095
175.
Općina Promina
5.00%
1. srpnja 2002.
68/02.
5.00%
298
176.
Općina Ružić
5.00%
1. siječnja 2004.
12/04.
5.00%
377
177.
Općina Unešić
5.00%
1. lipnja 2002.
132/02., 67/10.
5.00%
469
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KNIN
178.
Grad Knin
5.00%
10.00%
6. ožujka 2003.
1. veljače 2012.
29/03.
9/12.
10.00%
196
179.
Općina Biskupija
4.00%
1. siječnja 2002.
63/02.
4.00%
310
180.
Općina Civljane
7.00%
5.00%
1. siječnja 2002.
16. ožujka 2011.
4/02.
28/11.
5.00%
051
181.
Općina Ervenik
3.00%
1. siječnja 2004.
133/04., 9/12.
3.00%
113
182.
Općina Kijevo
5.00%
1. siječnja 2006.
149/05.
5.00%
183
183.
Općina Kistanje
3.00%
1. siječnja 2002.
13. rujna 2005.
21/04., 25/04.
106/05., 9/08.
3.00%
184
184.
Grad Šibenik
10.00%
1. siječnja 2002.
94/01.
10.00%
444
185.
Općina Bilice
10.00%
15. veljače 2003.
26/03.
10.00%
621
186.
Općina Murter
6.00%
1. siječnja 2002.
4/02.
6.00%
617
187.
Općina Pirovac
6.00%
1. siječnja 2006.
122/05.
6.00%
581
188.
Općina Primošten
10.00%
1. ožujka 2002.
12/02., 37/11.
10.00%
357
189.
Grad Skradin
5.00%
1. siječnja 2007.
136/06.
5.00%
394
190.
Općina Tisno
6.00%
9%
1. siječnja 2002.
1. travnja 2012.
4/02., 117/04.,
34/12.
9.00%
454
191.
Grad Vodice
6.00%
1. siječnja 2002.
119/01., 62/02,. 7/11.
6.00%
500
192.
Općina Tribunj
6.00%
1. siječnja 2007.
60/07., 52/11.
6.00%
626
VELJAČA 2014
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ŠIBENIK
34
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 34
1/28/14 9:27:29 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Redni
broj
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
108/01., 4/03.
81/05., 2/08.,
142/08. i 1/12.
13.00%
487
PODRUČNI URED VUKOVAR
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VINKOVCI
7,50%
10,00%
10,00%
13,00%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2003.
13. srpnja 2005.
10. siječnja 2012.
193.
Grad Vinkovci
194.
Općina Andrijaševci
8.00%
1. siječnja 2003.
6/03.
8.00%
001
195.
Općina Ivankovo
10.00%
1. siječnja 2002.
103/01.
10.00%
159
196.
Općina Markušica
5.00%
21. kolovoza 2003.
131/03.
5.00%
610
197.
Općina Nuštar
6.00%
1. siječnja 2002.
119/01., 9/02.
6.00%
294
198.
Općina Otok
10.00%
1. siječnja 2003.
145/02.
10.00%
535
199.
Opć. Stari Mikanovci
10.00%
1. siječnja 2007.
142/06.
10.00%
415
200.
Općina Tordinci
5.00%
1. srpnja 2002.
85/02.
5.00%
458
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VUKOVAR
201.
Općina Borovo
10.00%
1. listopada 2002.
105/02.
10.00%
029
202.
Općina Lovas
5.00%
1. veljače 2006.
6/06.
5.00%
239
203.
Općina Negoslavci
5.00%
1. studenoga 2002.
122/02.
5.00%
612
64/06.
5.00%
154
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ILOK
204.
Grad Ilok
5.00%
1.lipnja 2006.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ŽUPANJA
205.
Grad Županja
12.00%
1. kolovoza 2002.
82/02.
12.00%
534
206.
Općina Bošnjaci
5.00%
1. travnja 2002.
29/02.
5.00%
032
207.
Općina Cerna
5.00%
1. ožujka 2002.
24/02.
5.00%
044
208.
Općina Drenovci
5.00%
1. siječnja 2002.
1/02.
5.00%
092
209.
Općina Štitar
10.00%
1. siječnja 2007.
8/07.
10.00%
628
210.
Općina Vrbanja
5.00%
1. siječnja 2003.
153/02.
5.00%
505
PODRUČNI URED SPLIT
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SUPETAR
211.
Općina Bol
10,00%
0,00%
10,00%
1. siječnja 2002.
1. siječnja 2005.
1. siječnja 2006.
111/01.
187/04.
149/05.
10.00%
027
212.
Općina Milna
2.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
2.00%
267
213.
Općina Pučišća
5.00%
1. veljače 2002.
13/02.
5.00%
358
214.
Općina Sutivan
10.00%
1. siječnja 2002.
112/01.
10.00%
592
215.
Općina Jelsa
10.00%
153/05.
10.00%
171
216.
Grad Imotski
12.00%
1. prosinca 2001.
98/01.
12.00%
155
217.
Općina Cista Provo
3.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
3.00%
050
218.
Općina Lokvičići
7.00%
1. siječnja 2003.
158/02.
7.00%
587
219.
Općina Podbablje
3,00%
6,00%
1. prosinca 2002.
1. veljače 2006.
142/03.
8/06.
6.00%
337
220.
Općina Proložac
5.00%
1. veljače 2002.
9/02.
5.00%
088
221.
Općina Runovići
6.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
6.00%
591
222.
Općina Zagvozd
6.00%
1. siječnja 2002.
112/01.
6.00%
522
223.
Općina Zmijavci
8.00%
1. siječnja 2002.
1/02.
8.00%
528
91/01.
12.00%
181
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE HVAR
1. siječnja 2006.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE IMOTSKI
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KAŠTELA
Grad Kaštela
12.00%
1. siječnja 2002.
VELJAČA 2014.
224.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE MAKARSKA
225.
Grad Makarska
10.00%
1. siječnja 2005.
187/04.,
98/07. - USRH
10.00%
249
226.
Općina Brela
2,00%
5,00%
1. siječnja 2002.
1. lipnja 2004.
112/01.
70/04., 27/10.
5.00%
077
227.
Općina Podgora
10.00%
1. siječnja 2003.
153/02.
10.00%
339
228.
Općina Tučepi
10.00%
1. siječnja 2002.
115/01., 82/10.
10.00%
593
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 35
35
1/28/14 9:27:29 AM
POREZI
Redni
broj
POREZ NA DOHODAK
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OMIŠ
229.
Grad Omiš
8.00%
1. siječnja 2003.
153/02., 31/10.
8.00%
300
230.
Općina Zadvarje
1.00%
1. ožujka 2002.
14/02.
1.00%
595
231.
Grad Sinj
12,00%
8,00%
1. siječnja 2002.
19. siječnja 2005.
1/02.
5/05.
8.00%
389
232.
Općina Dicmo
8.00%
1. siječnja 2010.
144/09.
8.00%
728
233.
Općina Hrvace
10.00%
1. siječnja 2002.
2/02.
10.00%
148
234.
Općina Otok
10.00%
1. siječnja 2007.
3/07.
10.00%
314
235.
Grad Vrlika
7.00%
1. siječnja 2002.
2/02.
7.00%
513
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SINJ
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SOLIN
236.
Grad Solin
10.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
10.00%
406
237.
Općina Dugopolje
8.00%
1. siječnja 2002.
114/01.
8.00%
585
238.
Općina Muć
7.00%
1. ožujka 2002.
24/02.
7.00%
087
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE SPLIT
239.
Grad Split
6,25%
10,00%
1. veljače 1994.
1. siječnja 2002.
7/94 .
93/01.
10.00%
409
240.
Općina Podstrana
8.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
8.00%
341
119/01., 77/12.
8.00%
463
24/02., 89/11.
3.00%
492
2/02.
10.00%
511
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE TROGIR
241.
Grad Trogir
8.00%
242.
Grad Vis
3.00%
1. siječnja 2002.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VIS
1. veljače 2002.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE VRGORAC
243.
Grad Vrgorac
10.00%
1. siječnja 2002.
PODRUČNI URED PAZIN
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE UMAG
244.
Grad Umag
6.00%
1. siječnja 2003.
3/03.
6.00%
468
245.
Grad Buje
6.00%
1. ožujka 2003.
29/03., 77/10.
6.00%
042
246.
Općina Lanišće
1.00%
32/02.
1.00%
223
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE BUZET
1. travnja 2002.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE LABIN
247.
Grad Labin
6.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
6.00%
222
248.
Općina Pićan
2.00%
1. veljače 2002.
3/02., 15/02.
2.00%
330
249.
Općina Raša
6.00%
1. veljače 2002.
2/02.
6.00%
368
Općina Sveta Nedelja
3,00%
6,00%
1. siječnja 2003.
1. rujna 2013.
119/01., 94/02.,
107/2013.
4.00%
432
321
250.
VELJAČA 2014
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE PAZIN
251.
Grad Pazin
5.00%
1. siječnja 2003.
143/02., 154/09.
5.00%
252.
Općina Cerovlje
2.00%
1. rujna 2002.
96/02., 149/02.
2.00%
047
253.
Općina Gračišće
5.00%
1. siječnja 2003.
5.00%
132
254.
Općina Karojba
5.00%
1. siječnja 2002.
138/02.
107/01., 4/03. i
182/03.
5.00%
596
255.
Općina Lupoglav
1.00%
1. prosinca 2002.
129/02., 152/05.,
53/08. - USRH
1.00%
246
256.
Općina Motovun
1.00%
1. svibnja 2002.
34/02.
1.00%
274
257.
Op. Sveti Petar u Šumi
7.00%
1. siječnja 2002.
2/02.
7.00%
433
258.
Općina Tinjan
5.00%
1. listopada 2002.
99/02.
5.00%
453
107/02.
5/11.
5.00%
597
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE POREČ
1.00%
5.00%
1. rujna 2002.
1. siječnja 2011.
259.
Općina Kaštelir-Labinci
260.
Općina Sveti Lovreč
1.00%
1. srpnja 2004.
65/04.
1.00%
431
Općina Višnjan
1,00%
5,00%
1. svibnja 2004.
1. siječnja 2007.
49/04.
136/06.
5.00%
497
261.
36
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 36
1/28/14 9:27:29 AM
POREZI
POREZ NA DOHODAK
Redni
broj
GRAD / OPĆINA
STOPA
PRIREZA
PRIMJENA
Narodne
novine broj
GODIŠNJA
STOPA ZA 2013.
OZNAKA
GRADA / OPĆINE
15. travnja 2004.
1. lipnja 2012.
44/04.
41/12.
3.00%
498
262
Općina Vižinada
1.00%
3.00%
263
Grad Pula
7.50%
1. siječnja 2002.
87/01.
7.50%
359
264
Općina Barban
4,00%
5,00%
1. veljače 2002.
1. siječnja 2003.
3/02.
14/03.
5.00%
006
265
Općina Fažana
3.00%
1. siječnja 2002.
115/01.
3.00%
619
266
Općina Ližnjan
5.00%
1. siječnja 2002.
112/01.
5.00%
235
267
Općina Marčana
5.00%
1. siječnja 2002.
90/01.
5.00%
254
268
Općina Medulin
5.00%
1. veljače 2002.
119/01.
5.00%
263
269
Općina Svetvinčenat
5.00%
1. siječnja 2002.
1/02.
5.00%
435
270
Općina Vodnjan
5.00%
1. siječnja 2003.
158/02.
5.00%
502
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE PULA
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ROVINJ
271
Grad Rovinj
6.00%
1. siječnja 2007.
133/06.
6.00%
374
272
Općina Bale
5,00%
1,00%
1. siječnja 2002.
1. rujna 2004.
2/02.
93/04.
1.00%
005
273
Općina Kanfanar
4%
2%
1. siječnja 2007.
1. siječnja 2010.
138/06.
147/09.
2.00%
175
274
Općina Žminj
8%,
5%,
10%,
5%
1. siječnja 2002.
1. lipnja 2003.
19. siječnja 2008.
30. siječnja 2013.
111/01., 67/03.,
5/08., 25/09. i 9/13.
5.39%
531
10.00%
098
8.00%
598
PODRUČNI URED DUBROVNIK
275
Grad Dubrovnik
276
Općina Dubrovačko primorje
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE DUBROVNIK
2/02., 4/03., 138/04,.
15,00%
1. siječnja 2002.
2/08., 64/11. i
10,00%
1. siječnja 2013.
147/12.
8.00%
1. travnja 2010.
38/10.
277
Općina Konavle
7.50%
1. siječnja 2002.
4/02.
7.50%
198
17/02.
60/07.
10.00%
268
88/01., 14/12.
10.00%
602
278
Općina Mljet
10.00%
1. ožujka 2002.
1. siječnja 2007.
279
Op. Župa Dubrovačka
10.00%
1. studenoga 2001.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE KORČULA
280
Grad Korčula
6.00%
1. veljače 2002.
119/01.
6.00%
204
281.
Općina Blato
10.00%
1. siječnja 2002.
96/01.
10.00%
025
282.
Općina Lumbarda
5.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
5.00%
600
283.
Općina Trpanj
10.00%
1. veljače 2002.
4/02.
10.00%
601
284.
Općina Vela Luka
9.00%
1. siječnja 2002.
119/01.
9.00%
474
285.
Općina Lastovo
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE LASTOVO
1,00%
1. siječnja 2002.
3,00%
6. veljače 2007.
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE METKOVIĆ
3/02.
10/07., 30/07.
3.00%
226
286.
Grad Metković
10.00%
1. siječnja 2002.
3/02.
10.00%
264
287.
Grad Opuzen
10.00%
1. studenoga 2011.
121/11.
10.00%
306
PODRUČNI URED ČAKOVEC
ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE ČAKOVEC
288.
Grad Čakovec
10.00%
1. siječnja 2006.
141/05.
10.00%
060
289.
Općina Belica
1.00%
1. siječnja 2005.
174/04.
1.00%
015
VELJAČA 2014.
NAPOMENE:
1. Odluke objavljene u “Narodnim novinama” zaključno s brojem 118/13. od 20. rujna 2013.,
2. Tijekom 2013. godine povećana je stopa prireza porezu na dohodak za općinu Sveta Nedjelja,
3. Tijekom 2013. godine smanjena je stopa prireza porezu na dohodak za općinu Žminj,
4. Tijekom 2013. uvedena je obveza plaćanja prireza porezu na dohodak za općine: Lukač, Sveti Ilija i Vladislavci,
5. Tijekom 2013. godine smanjena je stopa prireza za Grad Dubrovnik,
6. Tijekom 2013. godine povećana je stopa prireza za Grad Slavonski Brod.
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 37
37
1/28/14 9:27:30 AM
POREZ NA DOHODAK
VELJAČA 2014
POREZI
38
RaËunovodstvo i financije
stope.indd k.indd 38
1/28/14 9:27:30 AM
POREZI
POREZ NA DOBIT
UPUTA
Ministarstva financija
- Središnjeg ureda Porezne uprave
o sastavljanju i podnošenju porezne
prijave obveznika poreza na dobit i
obračunavanju poreza na dobit po
godišnjem obračunu za 2013. godinu
U skladu s odredbama članka 35. Zakona i članka 46.
Pravilnika, porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na
dobit - obrazac PD.
I.
-
-
PROPISI NA TEMELJU KOJIH SE SASTAVLJA
POREZNA PRIJAVA
-
-
-
-
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 39
VELJAČA 2014.
Uz Zakon i Pravilnik, pri obračunu poreza na dobit i sastavljanju porezne prijave, primjenjuju se, između ostalog, i sljedeći
propisi:
- Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. i 54/13.)
- Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja
(Nar. nov., br. 38/08., 12/09. i 130/10.)
- Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08.,
80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13. i 148/13.)
- Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.,
68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10.,
137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.)
- Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12.,
136/12. i 73/13.)
- Zakon o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96., 92/05.,
85/08. i 148/13.)
- Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih
potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice
za korisnike slobodnih zona (Nar. nov., br. 122/08., 33/10. i
52/10. - ispravak)
- Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar. nov., br.
44/01., 90/05., 80/08., 38/09. i 148/13.)
- Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika
poreza na dobit na području Grada Vukovara (Nar. nov., br.
53/09. i 122/10.)
- Zakon o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br.
86/08., 57/11. i 148/13.)
- Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika
poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Nar.
nov., br. 53/09. i 122/10.)
- Zakon o brdsko-planinskim područjima (Nar. nov., br.
12/02., 32/02., 117/03., 42/05., 90/05., 80/08. i 148/13.)
Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika
poreza na dobit na brdsko-planinskim područjima (Nar.
nov., br. 53/09. i 122/10.)
Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.)
Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera,
poreznih i carinskih povlastica, te načinu njihova ostvarivanja (Nar. nov., br. 53/01.)
Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 138/06. i
61/11.)
Uredba o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 64/07.)
Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja (Nar. nov., br. 111/12. i 28/13.)
Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja (Nar. nov., br. 40/13.)
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
(Nar. nov., br. 123/03., 105/04., 174/04., 46/07., 63/11.,
94/13. i 139/13.)
Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Nar. nov., br. 116/07.)
Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar.
nov., br. 109/07. i 152/08.) uz predložene izmjene toga
Zakona
Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.)
Uredba Komisije (EZ) br. 1998/2006. od 15. prosinca 2006.
o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora - potpore male vrijednosti
Odluka o karti regionalnih potpora (Nar. nov., br. 52/08.)
Odluka o karti regionalnih potpora (Nar. nov., br. 19/13.)
Pomorski zakonik (Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08.,
61/11. i 56/13.)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95.
do 136/12.)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13.
i 148/13.)
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.
149/09., 89/11., 29/12., 64/12. i 146/12.)
39
1/28/14 9:27:54 AM
POREZI
-
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.
79/13., 85/13. - ispravak)
- Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11. pročišćeni tekst, 111/12. i 68/13.).
Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona dostupan je
na internetskoj stranici Porezne uprave www.porezna-uprava.
hr (link: http://propisi.porezna-uprava.hr/index.asp).
Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave
primjenjuju se i propisi kojima su uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznih
obveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava,
investicijskih fondova, ustanova, djelatnosti rudarske i drugih
eksploatacija mineralnih sirovina i slično).
Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih
u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o
računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na
temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon
ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu, porezni obveznici
dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje
primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja
(HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda
(MRS).
II. POREZNI OBVEZNICI
VELJAČA 2014
1. Obveznici poreza na dobit su:
− trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih
gospodarskih procjenjivih koristi,
− tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto
poslovanja u slobodnoj zoni,
− fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit
umjesto poreza na dohodak te imaju rješenje Porezne
uprave da su obveznici poreza na dobit,
− fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 4.
Zakona odnosno fizičke osobe koje su obveznici poreza
na dobit „po sili zakona“,
− poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici
poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu
na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se
dobit ne oporezuje drugdje,
− društva u stečaju,
− ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne,
kulturne, umjetničke, znanstvene i druge) kojima osnivači
nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave,
− ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete,
kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne
samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke
stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge,
dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i
savezi, zaklade i fundacije, ako im je Porezna uprava doni-
40
POREZ NA DOBIT
jela rješenje da su obveznici poreza na dobit za obavljanje
gospodarske djelatnosti.
2. Fizička osoba obveznik poreza na dobit
Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja obavlja
obrt i drugu samostalnu djelatnost može biti obveznik poreza
na dobit fakultativno, ako izjavi da će plaćati porez na dobit
umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona”, uz ispunjenje
propisanih uvjeta u članku 2. stavku 4. Zakona.
U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju
i druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalnih
djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18.
Zakona o porezu na dohodak, osim djelatnosti iz članka 18.
stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak i članka 19.
Pravilnika o porezu na dohodak odnosno osobe koje dohodak
utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost, prema
člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak.
Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici
poreza na dobit “po sili zakona” iako dohodak utvrđuju na
način propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na
dohodak, odnosno vode poslovne knjige kao obrtnici i s njima
izjednačene osobe.
Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili
zakona“ ako ostvari određene uvjete odnosno ako ostvari
ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili dohodak veći
od 400.000,00 kuna, ili ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti
većoj od 2.000.000,00 kuna, ili u kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika.
Propisani uvjeti nisu kumulativni nego pojedinačni. U člancima 4. i 5. Pravilnika pojašnjen je način utvrđivanja propisanih
granica.
Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili
zakona“ od 1. siječnja 2014. godine, na temelju podataka iz
poslovnih knjiga za 2013. godinu.
Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju
pri promjeni metode utvrđivanja porezne osnovice - prijelaz s
obveznika poreza na dohodak na porez na dobit klasa: 41010/05-01/72, ur. broj: 513-07-21-01/05-1. od 15. prosinca
2005. godine.
2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na
dobit
Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto
poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj
ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću
kalendarsku godinu.
Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta
iz članka 2. stavka 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika,
do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta,
a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine (najkasnije do 15. siječnja
2014.). Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne
djelatnosti.
Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog
kojeg od ispunjenih uvjeta ili više njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinu
primitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zapo-
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 40
1/28/14 9:27:54 AM
POREZI
POREZ NA DOBIT
slenih). Na temelju prijavljenih podataka o ispunjenim uvjetima
nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje fizičkoj
osobi - obvezniku poreza na dohodak da je obveznik poreza
na dobit najmanje pet godina u skladu s odredbom članka 29.
stavka 4. Zakona.
3. Ostali porezni obveznici
U članku 2. stavcima 5. i 6. Zakona, navedene su iznimke
pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit. To su tijela
državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugi proračunski korisnici i neprofitne organizacije. U članku 2. stavku
1. Pravilnika propisano je da u slučaju da neka neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku
2. stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu sportski
ili neke stambene zadruge, za prosudbu o tome je li takva
pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost
radi stjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi
stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i
poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno
obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.
To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja
djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nije
navedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora
nužno biti obveznik poreza na dobit.
III. POREZNA RAZDOBLJA
1. Porezna razdoblja
Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska 2013. godina, osim ako Porezna uprava nije na zahtjev
poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarska
godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti
razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni
obveznik ne može mijenjati pet godina.
Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećim slučajevima:
− ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine
− ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo
− ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja
ili likvidacije
− ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije
− ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena - spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje).
Ako je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave
Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje
različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu
prijavu u skladu s rješenjem.
Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja 2013. godine do
dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti
3. Statusne promjene
U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni
obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom
koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.
Kod statusnih promjena, spajanja, pripajanja i podjele,
porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno
od 1. siječnja 2013. godine do dana koji prethodi danu upisa
spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar.
3.1. Spajanje trgovačkih društava
Spajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se
dva ili više trgovačka društva spoje u novo društvo, te se bez
provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu iz sudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao
novo društvo.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja
dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku
upisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda
o upisu spajanja.
Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u
informacijskom sustavu Porezne uprave, a upisuje se društvo
nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem, porezno
razdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo
do spajanja.
Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno
-pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo
nastalo spajanjem.
3.2. Pripajanje društva
Pripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više
trgovačkih društava pripaja drugom trgovačkom društvu bez
postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju),
prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo
kojemu se pripaja(ju), a društvo kojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.
Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja
dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku
upisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda
o upisu pripajanja.
Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga
društva nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovački
registar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju
(preuzimatelj), ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se
pripojila.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 41
VELJAČA 2014.
2. Promjena poreznog razdoblja
poreznu prijavu i podnijeti je u roku četiri mjeseca po isteku
razdoblja.
Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja
2013. godine, trebalo je sastaviti poreznu prijavu (sa svim
propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka
2013. godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave
prema sjedištu obveznika do kraja srpnja 2013. godine.
41
1/28/14 9:27:54 AM
POREZI
Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje
bilančnih stavaka (što u poreznoj evidenciji znači preuzimanje
salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.
Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavu Porezne uprave, a društvo
preuzimatelj ostaje evidentirano u registru poreznih obveznika
u informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim matičnim brojem.
Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno
-pravnog odnosa preuzima pravni slijednik odnosno društvo
preuzimatelj.
3.3. Podjela društva
Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.
Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije,
prijenosom cjelokupne imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji
uređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje
je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu
do dana razdvajanja.
Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja. Takva društva, uz
poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusna promjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave
upis promjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda
o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.
U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za
novo društvo je razdoblje koje se nastavlja od dana odvajanja
s osnivanjem.
Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na
jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje.
Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine
i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini
zasebno poslovanje.
U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo
kojemu se prenosi dio djelatnosti toga društva, nastavljaju
obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom
djelatnosti manje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više.
Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi
Porezne uprave upis promjene u trgovački registar i rješenje
trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijela djelatnosti
koji se odvojio.
Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz poreznopravnog odnosa preuzima pravni slijednik.
IV. PODNOŠENJE POREZNE PRIJAVE
POREZ NA DOBIT
nike te svi obveznici poreza na dodanu vrijednost, u skladu s
člankom 63. stavkom 6. točkom 2. Općeg poreznog zakona,
obvezno podnose prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim
propisima, te tehničkim i ostalim uputama. Ostali porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi
Porezne uprave ili poslati poštom preporučeno ili u okviru
elektroničkih usluga Porezne uprave - sustava ePorezna.
Prema članku 3. Zakona o računovodstvu poduzetnici se u
smislu navedenog Zakona razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne
godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju
financijski izvještaji i to:
− mali poduzetnik (ne prelazi dva od sljedeća tri kriterija):
ukupna aktiva 32,5 milijuna kuna; prihod 65 milijuna kuna;
prosječni broj radnika 50,
− srednji poduzetnik (koji prelazi uvjete za malog poduzetnika, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta): ukupna aktiva
130 milijuna kuna; prihod 260 milijuna kuna; prosječan broj
radnika 250,
− veliki poduzetnik koji prelazi dva uvjeta koji su propisani
za srednje poduzetnike; te banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva
za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje
investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne
osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje
investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova
s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim
odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna
imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća
društva.
Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom
primjerku u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom
sjedištu.
2. Porezni obveznici koji ne podnose poreznu prijavu
Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji
nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te
nemaju evidentiranog prometa na žiroračunu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa
pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti
prijavu poreza na dobit za 2013. godinu. U nadležnu ispostavu
Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu
da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.
Oni porezni obveznici koji tijekom 2013. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost, ali su je obavljali u prethodnim
godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za
2013. godinu sa svim prilozima.
VELJAČA 2014
1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave
Rok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit,
što je 30. travnja 2014. godine, osim za porezne obveznike
kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno
razdoblje nije kalendarska godina.
U skladu s člankom 35. stavkom 3. Zakona i člankom 46.
stavkom 3. Pravilnika, porezni obveznici koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzet-
42
3. Prilozi uz poreznu prijavu
Uz poreznu prijavu prilažu se:
− financijska izvješća: bilanca, te račun dobiti i gubitka za
2013. godinu (ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima
FINA-i)
− izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u
poreznoj prijavi
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 42
1/28/14 9:27:55 AM
POREZ NA DOBIT
zovanja i sporta, Obrazac 2, te izračun državne potpore za
istraživačko-razvojne projekte
− porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva
na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim
područjima i području Grada Vukovara sukladno propisima o području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim
područjima i području Grada Vukovara prilažu isprave
kojima se dokazuje ostvarivanje prava na poreznu olakšicu
sukladno navedenim propisima kojima se utvrđuje pravo
na korištenje porezne olakšice na navedenim područjima
− porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i
području Grada Vukovara sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi i području Grada Vukovara,
prilažu Potvrdu nadležnog ministarstva za regionalni razvoj
o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje
maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti
u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te
godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica
− porezni obveznici korisnici slobodnih zona koji ostvaruju
pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno Zakonu o slobodnim zonama i Pravilniku o načinu
izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike
slobodnih zona, prilažu presliku potvrde o statusu nositelja
porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne
zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne
povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće
o korištenju potpora za korisnika slobodne zone
− porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.) prilažu, uz potvrdu
nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera
i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno
članku 10. toga Zakona
− porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Nar. nov., br. 138/06. i 61/11.), uz potvrdu
nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera
sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o
poticaju ulaganja
− porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
(Nar. nov., br. 111/12. i 28/13.), uz potvrdu nadležnog
ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i
godišnje pisano izvješće sukladno članku 17. stavcima 4. i
5. navedenoga Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
− druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne
uprave, bruto bilanca i drugo.
Člankom 46. stavkom 5. Pravilnika propisano je da se bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim
rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih
potreba prema posebnim propisima, smatraju dostavljenima
uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6.
Zakona i stavcima 2. i 4. navedenoga članka Pravilnika. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i
gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti
dostavljeni i Financijskoj agenciji.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 43
VELJAČA 2014.
− fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od
1. siječnja 2013. godine, početnu bilancu na dan 1. siječnja
2013. godine
− pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema
godinama nastanka gubitka
− u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne
promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački
registar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je
provedena i na koji način se preuzima imovina)
− poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u
inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje
poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni
inozemnim poreznim vlastima
− pregled podataka o sredstvu odnosno imovini iz članka
22. stavka 11. Pravilnika
− evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti iz članka 35.a
stavka 3. Pravilnika
− tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe, a koje se oporezuju porezom
po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada s
podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu
isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza
po odbitku, istodobno s predajom porezne prijave poreza
na dobit
− odluka o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za
koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit
koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti, a ako to nije
moguće uz prijavu poreza na dobit dostavlja se najkasnije
u roku šest mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave
poreza na dobit,
− podatke o ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis,
ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu otpisa
izvršenih primjenom članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona
− posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način
propisan člankom 12. Zakona i člankom 22. stavkom 13.
Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka
korištenja određene dugotrajne imovine
− korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznose korištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja
− porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju brodarsku
djelatnost sukladno Pomorskom zakoniku, dostavljaju
obračun dobiti ostvarene od iskorištavanja brodova u
međunarodnoj plovidbi
− porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za
obrazovanje i izobrazbu prilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe i izračun
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i drugu dokumentaciju u skladu s posebnim propisima
− porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu
za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a prema
odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori
za istraživačko-razvojne projekte za svaki projekt prilažu
presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obra-
POREZI
43
1/28/14 9:27:55 AM
POREZI
Porezni obveznici koji dostavljaju prijavu poreza na dobit
prije predaje Bilance i Računa dobiti i gubitka Financijskoj
agenciji, uz poreznu prijavu trebaju dostaviti Bilancu te Račun dobiti i gubitka. Podaci dostavljeni Financijskoj agenciji
i u slučaju dostavljanja Poreznoj upravi trebaju biti istovjetni i
potpuni.
Uz prijavu poreza na dobit za 2013. godinu obveznici poreza na dobit prilažu bilancu na Obrascu POD-BIL, te račun
dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG, a koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja
(Nar. nov., br. 38/08., 12/09. i 130/10.).
4. Usklađivanje podataka
Porezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit
moraju imati, s nadležnom ispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porez
na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te
drugi porezi i doprinosi. Prije davanja knjigovodstvenih kartica
poreznom obvezniku referent u nadležnoj ispostavi Porezne
uprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na
kartici, unijeti sve propisane obrasce i ispraviti sve eventualne
pogreške.
5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2013.
godinu
Kada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u
ispostavi Porezne uprave, fizički će je zaprimiti referent i u
nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnost prijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu
poreza na dobit dostavljeni svi prilozi i jesu li popunjeni podaci
u poreznoj prijavi i prilozima.
U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom
obvezniku, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, a to
može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava
Porezne uprave, datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis
osobe - referenta u Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu
primio.
V. POPUNJAVANJE OBRASCA PD
VELJAČA 2014
1. Opći podaci
Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je
sadržaj propisan u članku 47. Pravilnika.
Na Obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje
porezne obveze, popuniti i podatke o poreznom obvezniku:
− naziv ili ime i prezime
− osobni identifikacijski broj
− adresa
− broj računa
− djelatnost
− broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)
− ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog
obveznika, ili opunomoćenika ili ovlaštenog poreznog
savjetnika)
− datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika /
ovlaštenog poreznog savjetnika.
44
POREZ NA DOBIT
2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze
I. DOBIT - GUBITAK
Redni broj 1: Ukupni prihodi
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za 2013. godinu.
Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja
za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se
bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra,
obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili
povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu
povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani u
Računu dobiti i gubitka za 2013. godinu.
Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja
dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S
revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće
pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
Redni broj 2: Ukupni rashodi
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti i gubitka za 2013. godinu.
Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno
razdoblje), u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku
odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju
za posljedicu smanjenje kapitala u svrhu povećanja prihoda
odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka za
2013. godinu.
Redni broj 3: Dobit
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti
iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja
2, pri čemu redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni
broj 1 - redni broj 2).
Redni broj 4: Gubitak
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog
broja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni
broj 2 - redni broj 1).
II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA
Redni broj 5: Amortizacija (članak 12. stavci 13., 16., 17.,
18. i 19. Zakona)
Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije
iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji
je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga
Pravilnika.
To je amortizacija obračunana za osobne automobile i
druga sredstva osobnog prijevoza, nabavljenih od 1. siječnja
2005. kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po
jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu
se imovina amortizira.
To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije
takve imovine, porezna osnovica uvećava za svotu obraču-
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 44
1/28/14 9:27:55 AM
POREZ NA DOBIT
nanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućim
porezom na dodanu vrijednost.
Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije
dugotrajne imovine odnosno troškova najma, te svih pripadajućih troškova iz članka 12. stavaka 16. - 19. Zakona i članka
22. stavaka 7. - 11. Pravilnika za koje se povećava porezna
osnovica.
Ako porezni obveznik koji je registriran za djelatnost
iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za
djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor tijekom
poreznog razdoblja odnosno tijekom 2013.:
1. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod
najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine
2. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije
ostvario prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti
takve imovine
3. po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod najmanje u visini troškova
najma tada se porezna osnovica povećava za troškove
amortizacije odnosno troškove najma, te za sve pripadajuće troškove.
Napominjemo da se prema članku 22. stavku 9. Pravilnika,
iznimno prihodi po osnovi korištenja navedene imovine mogu
utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine, ako je
tijekom 2013. ista nabavljena odnosno otuđena.
Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor obvezan
je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno
imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine,
nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja
sredstva tijekom poreznog razdoblja, iznos amortizacije,
te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem
sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti
troška Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno
se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
Primjer:
Porezni obveznik sa sjedištem u Zagrebu koji obavlja djelatnost ostale trgovine na veliko i djelatnost iznajmljivanja, u
dugotrajnoj imovini ima evidentiran apartman nabavne vrijednosti 1.000.000,00 kuna na obali mora na području Zadarske
županije, a koji služi za iznajmljivanje turistima. Tijekom 2013.
godine ostvario je prihod temeljem korištenja apartmana u
iznosu od 20.000,00 kuna, dok pripadajući troškovi temeljem
korištenja apartmana tijekom 2013. godine iznose 4.000,00
kuna.
U primjeru, porezni obveznik nije dosegao propisanu razinu
prihoda temeljem korištenja apartmana u iznosu od 50.000,00
kuna, stoga je obvezan uvećati poreznu osnovicu za 50.000,00
kuna troškova amortizacije i za pripadajuće troškove nastale
temeljem korištenja apartmana koji su nastali tijekom 2013.
godine u iznosu od 4.000,00 kuna, odnosno uvećati poreznu
osnovicu za ukupan iznos od 54.000,00 kuna.
Redni broj 6: 70% troškova reprezentacije
Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 3. Zakona i u članku 23.
Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda
za reprezentaciju.
To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih
partnera, za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, za zakup
automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visini
troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima.
Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na
dodanu vrijednost smatraju se i darovi sa ili bez utisnutog
znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci
3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna
obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.
Iznimno, ne smatraju se reprezentacijom, prema članku
7. stavku 6. Zakona, proizvodi i roba iz asortimana poreznog
obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i
drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači,
olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu
u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne
smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez PDV-a do 160,00 kuna budući da se takvi predmeti
smatraju troškom promidžbe. Porezno priznati rashod navedenih troškova utvrđuje se u iznosu od 160,00 kuna ako su ti
troškovi nastali nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 148/13.),
dakle od 19. prosinca 2013., a u iznosu do 80,00 kuna prije
toga datuma.
Vezano za razgraničavanje troškova reprezentacije od
troškova promidžbe upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda, Porezne uprave, klasa: 410-01/13-01/911, ur. broj: 51307-21-01/13-02. od 20. veljače 2013.
Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni
prijevoz
Na ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25.
Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za
30% troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova
osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva),
te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila kao i
naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih
u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za
osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 45
VELJAČA 2014.
PREGLED PODATAKA O SREDSTVU ODNOSNO
IMOVINI ZA 2013. godinu
Vrsta sredstva odnosno imovine
apartman
Nabavna vrijednost
1.000.000,00
Ostvareni prihod
20.000,00
Godišnja amortizacija - 5%
50.000,00
Pripadajući troškovi u svezi korištenja
4.000,00
imovine
Povećanje porezne osnovice
54.000,00
za nepriznate troškove amortizacije
50.000,00
za nepriznate troškove održavanja
4.000,00
POREZI
45
1/28/14 9:27:56 AM
POREZI
VELJAČA 2014
U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim
porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog
sredstva:
1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi
goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, amortizacije i drugi osim troškova osiguranja, poreza na cestovna
motorna vozila i plovila i kamata, te naknade i pristojbe
koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri
registraciji sredstva za osobni prijevoz,
2. za rent-a-car usluge zaračunana naknada uvećana za
troškove goriva
3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak
goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru
o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma
trošak amortizacije.
Iznimke:
1. Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz
Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni
prijevoz ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za
osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih
djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti
iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi,
djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i
drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti
ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.
Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz
ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenih
uporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje
navedenih djelatnosti.
2. Troškovi osobnih automobila - plaća
U članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona i članku 25. stavku
1. Pravilnika, propisano da se porezna osnovica povećava za
30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog
poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i
naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih
u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za
osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila
odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj
osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se osnovica poreza na
dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.
Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za
osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda
Porezne uprave, klasa: 410-01/10-01/224, ur. broj: 513-0721-01/10-2 od 8. ožujka 2010.
Redni broj 8: Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene
odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (članak 7. stavak 1. točka 5. Zakona)
Na ovome rednom broju upisuje se iznos manjkova na
imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske
komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća
porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna
46
POREZ NA DOBIT
osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti
utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili
druge fizičke osobe sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika.
Redni broj 9: Rashodi utvrđeni u postupku nadzora
(članak 7. Zakona)
Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda
utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na
dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na
dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su
nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara,
članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim
osobama.
Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 6. Zakona i u članku 27.
Pravilnika.
U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava
porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su
predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s
prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i
slični troškovi postupka prisilne naplate.
Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 7. Zakona i u članku 28.
Pravilnika.
U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni
za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje
izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku.
Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.
Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih
osoba
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 8. Zakona i u članku 29.
Pravilnika.
Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu
članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se
neovisno je li kamate zaračunala povezana osoba rezident ili
nerezident.
Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe
nisu porezno priznati rashod. Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.
Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na
koje se plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava
se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.
Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristi
(članak 7. stavak 1. točka 9. i stavak 2. Zakona)
Na ovome rednom broju upisat će se iznos povećanja porezne osnovice za rashode nastalih po osnovu danih povlastica i
drugih oblika imovinske koristi fizičkim ili pravnim osobama da
nastane odnosno ne nastane određeni događaj odnosno da
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 46
1/28/14 9:27:56 AM
POREZ NA DOBIT
se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače
ili da se propusti obaviti. U navedene rashode uključuju se i
pripadajući porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak,
prirez porezu na dohodak, te obvezni doprinosi.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 8. Zakona i u članku 32. Pravilnika.
U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana
društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu
ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u
poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu
udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja
zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od
financijskih organizacija.
Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se
i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član
društva te zajmovi od povezanih osoba. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.
148/13.) izjednačeni su zajmovi primljeni od povezanih osoba
sa zajmovima primljenim od dioničara ili člana društva te se
stoga ta promjena primjenjuje od datuma stupanja na snagu
toga Zakona odnosno od 19. prosinca 2013. i primjenjuje se
na već odobrene zajmove.
Svota udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu
korisnika zajma određuje se za porezno razdoblje kao prosjek
uplaćenog kapitala, zadržane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja.
U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama
iz članka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica
smatraju kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku
svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili
glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u
kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.
Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje
kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog,
pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu
se zajam počeo koristiti.
Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki
zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. Ako se
odnos udjela člana društva u kapitalu promijeni tijekom korištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa razdoblje u kojemu je odnos
udjela i kapitala promijenjen.
U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se
primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili
druga financijska organizacija.
Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za
kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. Isto tako se
za kamate ne povećava porezna osnovica ako ih zaračunava
tuzemni obveznik poreza na dobit.
Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, klasa:
410-01/06-01/388., ur. broj: 513-07-21-01/03-2 od 19. travnja
2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu koja
premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje
25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu,
dakle porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećati poreznu osnovicu.
Redni broj 16: Kamate između povezanih osoba
Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu
porezno priznate, a utvrđene su na način propisan u članku
14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 47
VELJAČA 2014.
Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih
iznosa
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 10. Zakona i u članku 30.
Pravilnika.
U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote propisane člankom 7.
stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcu
učinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog
u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke
i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje
navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne
godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava
o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti
ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.
To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2%
prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo
ministarstvo.
Nadalje, odredbom članka 7. stavka 8. Zakona propisano
je da u darovanja iz stavka 7. istoga članka spada i plaćanje
troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne
zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala)
rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim
i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje
troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene
ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda
ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu,
radi o troškovima promidžbe.
U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za
određene propisane namjene, a navedeno je da mogu donirati
i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnim
propisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju
u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za
propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela
državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira
lokalna samouprava u području sporta, obrazovanja i drugih
djelatnosti. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno
priznati rashod.
Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.
Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno
priznate donacije.
Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova
društva koje nisu porezno priznati rashod
POREZI
47
1/28/14 9:27:56 AM
POREZI
VELJAČA 2014
U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju
prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba
obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi
se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja
zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate
najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između
nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.
Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći
pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u
usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.
Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, ako
ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se
primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona, ne odredi i
ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.
Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove
između povezanih osoba, primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača
ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog
društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnog
društva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najviše do visine eskontne stope
Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih
osoba tuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata,
isti može biti najmanje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke.
Nadalje, navedene odredbe o priznavanju kamata na
dane zajmove između povezanih osoba, sukladno članku
14. Zakona i članku 37. Pravilnika, odnose se i na povezane
osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima
povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po
stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od
plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo
na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Dakle, u slučajevima kada postoji mogućnost prelijevanja
dobiti između rezidenata primjenjuju se navedene odredbe.
Odredbe članka 14. Zakona i članka 37. Pravilnika ne
primjenjuju se na pravne osobe rezidente kada ne dolazi do
prelijevanja dobiti odnosno kada jedna od povezanih osoba
koje su rezidenti nema povlašteni porezni status.
Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez po
odbitku.
Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitaka
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 21.
Pravilnika.
Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih
usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili
iskazani u rashodima.
Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.
Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenja financijske imovine (vrijednosnih
48
POREZ NA DOBIT
papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se
porezno priznaju samo realizirani gubici.
Vrijednosno usklađenje troška stjecanja smatra se realiziranim gubitkom po okončanju stečajnog postupka. Porezno
se priznaju samo realizirani gubici. Gubici od vrijednosnog
usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.
Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u
članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona i članka 22. Pravilnika
Na ovaj redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije
iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. Zakona,
utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2. Pravilnika.
To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja se obračunava po stopama iznad
propisanih i po drugim metodama otpisa.
Na ovom rednom broju upisat će se i iznos iskazanog
gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za
koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan
člankom 12. Zakona. Naime, prema članku 22. stavku 1.
Pravilnika, vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine koja se
amortizira prema članku 12. Zakona može biti porezno priznati
rashod samo u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja i ako
se to može utvrditi na temelju vjerodostojne dokumentacije
(zapisnik i sl.)
Ako porezni obveznik u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, navedene u članku
12. Zakona i članku 22. Pravilnika u porezno priznate rashode
uključuje se iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih
amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 5. Zakona. Razlika
između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iskazuje se kao povećanje porezne osnovice
u Obrascu PD na ovom rednom broju. U tom slučaju porezni
obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit dostaviti posebnu
evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije
dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12.
Zakona i člankom 22. Pravilnika te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine,
dakle počevši od troška nabavne vrijednosti imovine.
Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu
imovinu po metodama i stopama različitim od propisanih, a
ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje je
manji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi
Zakona i Pravilnika, tako utvrđeni iznos predstavlja rashod
amortizacije i u svrhe oporezivanja.
Vezano za priznavanje troškova amortizacije i vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine upućujemo na mišljenja
Središnjeg ureda, Porezne uprave, klasa: 410-01/12-01/481,
ur. broj: 513-07-21-01/12-2 od 29. lipnja 2012. i klasa: 41001/13-01/598, ur. broj: 513-07-21-01/13-02. od 20. veljače
2013.
Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja
proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.
U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu
obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 48
1/28/14 9:27:57 AM
POREZ NA DOBIT
obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik
poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit
dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi
poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje
se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.
Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile
uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza.
Dani predujmovi za robu i usluge, te potraživanja od
kupaca za robu i usluge iskazuju se bez poreza na dodanu
vrijednost.
Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio
Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne
osnovice - prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez
na dobit, klasa: 410-10/05-01/72, ur. broj: 513-07-21-01/05-1
od 15. prosinca 2005. godine.
Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela
i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze
5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba. Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba
u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini
račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na
iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po više
računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis najviše do 5.000,00
kuna.
U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, ako je fizička osoba obveznik poreza
na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada je
u pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.
Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba primjenjuje
se na sva zastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela
prije 1. siječnja 2013. godine, uz propisane uvjete.
Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinom poreznom razdoblju prelaze svotu od
5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis po računima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju
porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani
uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.
Posebni slučajevi otpisa za koje se ne povećava porezna
osnovica:
a) Otpisi kreditnih institucija
Od datuma stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 148/13.),
dakle od 19. prosinca 2013., iznimno od naprijed navedenoga,
kreditne institucije mogu uz poštivanje određenih kriterija kao
porezno priznati rashod utvrditi iznos otpisa potraživanja temeljem kamata iskazanih u prihodima bez pokretanja radnji
koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika te bez
utvrđivanja uvjeta iz članka 10. stavka 1. Zakona i dio kredita
(plasmana). Kao porezno priznati rashod porezni obveznik će
utvrditi iznose otpisa potraživanja od nepovezane:
1. fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita te
dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa,
ako je utvrđeno da je otpis proveden s ciljem olakšanja
otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne
rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi
se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik
kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi
2. fizičke osobe i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i
postupcima kreditne institucije, pod uvjetom da ih primijeni
na isti način na sve korisnike stambenih kredita
3. pravne osobe poduzetnika ili fizičke osobe koje je poduzetnik, odnosno obveznik plaćanja poreza na dobit ili dohotka
po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, u skladu s
kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita te dospjele kamate iskazane
u prihodima do trenutka otpisa, ako je utvrđeno da obveze po odobrenim kreditima značajno ugrožavaju razvoj
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 49
VELJAČA 2014.
Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa
potraživanja koja nije porezno priznati rashod
Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen na način propisan u članku 9.
Zakona i u članku 33. Pravilnika.
Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge,
priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do
kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu
naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave.
Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca
iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa
zastare prava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog
gospodarstvenika odnosno ako nisu obavljene sve radnje za
osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim
knjigama evidentirano kao prihod.
Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate
duga pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su potraživanja
utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršni postupak,
ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili
ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička osoba
ili povezana osoba, u postupku stečaja ili ako je postignuta
nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema
odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka
donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i
nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.
Rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se
priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave, odnosno da roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.
POREZI
49
1/28/14 9:27:57 AM
POREZI
investicijskih projekata ili značajno ugrožavaju nastavak
poduzetničke aktivnosti odnosno dovode do prestanka
obavljanja djelatnosti.
Porezni obveznici koji su ujedno i kreditne institucije i koji
namjeravaju izvršiti otpise prema članku 9. stavcima 5., 6. i
7. Zakona dužni su usvojiti, u skladu sa svojom kreditnom
politikom, i kriterije i postupke za primjenu navedenih članaka.
Porezno priznati rashod otpisa potraživanja od socijalno ugroženih građana korisnika stambenih kredita ili poduzetnika u
teškoćama utvrdit će se prema članku 33. stavku 5. Pravilnika
u kojemu je navedeno kako kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka
5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja
plasmana, a prema kojima se provode:
1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5.
Zakona, radi ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika
stambenih kredita, odnosno stoga što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita
ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad
jedinom stambenom nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6.
Zakona, od svih korisnika stambenih kredita iz određenih
gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7.
Zakona, iz razloga što obveze prema kreditnoj instituciji
značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno
ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.
Porezno priznati rashod otpisa potraživanja prema članku
9. stavcima 5., 6., i 7. Zakona utvrdit će se ukoliko je iznos
otpisa utvrđen u skladu s kriterijima i uvjetima koje donosi
svaki porezni obveznik koji je kreditna institucija uzimajući u
obzir uvjete iz navedenih članaka Zakona.
VELJAČA 2014
b) Jednokratni otpis
U skladu s člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 148/13.) priznaje se
otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba u
iznosu do 2.000,00 kuna, ako ukupno utvrđeno potraživanje
po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi navedeni iznos i ako je otpisano najkasnije do 31. prosinca
2013. godine. Prema navedenom, otpis potraživanja od nepovezane fizičke osobe može se iznimno tijekom 2013. godine
utvrditi kao porezno priznati rashod bez pokretanja radnji koje
se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika ako je ukupno
potraživanje zastarjelo i ne glasi na iznos veći od 2.000,00
kuna te ako nema evidentiranih drugih još nezastarjelih potraživanja od te osobe. Zastara potraživanja utvrđuje se u skladu
s odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Primjer: Porezni obveznik ima evidentirano potraživanje,
temeljem isporučenih usluga, od nepovezane fizičke osobe
A. B. i to:
- 1.000,00 kuna dospjelog duga od 1. prosinca 2009.
godine
- 900,00 kuna dospjelog duga od 1. ožujka 2013. godine.
Na dan 31. prosinca 2013. porezni obveznik je izvršio
otpis potraživanja od osobe A. B. Iako je potraživanje od 1.
prosinca 2009. godine zastarjelo otpis toga duga ne može
50
POREZ NA DOBIT
biti porezno priznati rashod stoga što porezni obveznik u
poslovnim knjigama ima evidentirano potraživanje od osobe
A. B. koje nije zastarjelo, a neovisno o tome što je zastarjelo
potraživanje manje od 2.000,00 kuna.
c) Predstečajna nagodba
Prema članku 85. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/12.,
81/13. i 112/13.) vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka
vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u
skladu s tim Zakonom.
Slijedom navedenoga, iznos otpisanog potraživanja u postupku predstečajne nagodbe je porezno priznati rashod.
Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha
koja nije porezno priznati rashod
Na ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog
usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema
odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.
Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti
zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu
je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodi
zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj
odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske
obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.
U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po
osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona
smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom
razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači da se porezno priznaju samo
realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.
Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na način propisan u članku 10. Zakona i
u članku 35. Pravilnika.
Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti
zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu
je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. U slučaju
sklapanja nagodbe, odnosno otpisa potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, obzirom da se u konkretnom
slučaju radi o financijskoj imovini u pojavnom obliku novčanog
plasmana odnosno kredita te u slučaju iz članka 85. Zakona o
financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, iznos otpisa
financijske imovine je porezno priznati rashod.
U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine
isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6.
stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavka 3. Pravilnika.
Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznos povećava porezna osnovica.
Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje
financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 50
1/28/14 9:27:57 AM
POREZI
POREZ NA DOBIT
dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite
vrste ulaganja.
Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 11. Zakona i u članku 36. Pravilnika.
Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja
iznad svote propisane člankom 11. Zakona kojim je propisano
koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju biti
ispunjeni.
Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na
temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja
za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za
troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po
započetim sudskim sporovima).
Rezerviranja za otpremnine sukladno članku 36. stavku
5. Pravilnika, priznaju se prema utvrđenom planu za sljedeće
porezno razdoblje, što znači da se kao porezno priznat rashod
ne mogu rezervirati sredstva za nekoliko budućih poreznih
razdoblja nego samo za sljedeće, npr. u 2013. samo za planirane otpremnine u 2014.
Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim
rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih
iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji
pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem
istječu jamstveni rokovi.
Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se,
uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim
djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima
danih jamstava.
Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika
do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u
visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora,
osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima
mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek
arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.
Porezna osnovica se povećava za rashode rezerviranja za
godišnje odmore ako tijekom poreznog razdoblja nije postupljeno sukladno članku 11. stavcima 6. i 7. Zakona.
-
-
Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihode
Na ovom rednom broju iskazuju se:
povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu
iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu
prihodi ili dobit ostvareni od poslovnih jedinica u inozemstvu
povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve
koja se koristi kao kapital
povećanje porezne osnovice prema članku 17. stavcima
5., 6., 7. i 8. Zakona.
Na ovom rednom broju iskazat će se i povećanje porezne
osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona
i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga Pravilnika, u slučaju
kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema
članku 12.a stavku 3. Pravilnika ili prema članku 66. Općeg
poreznog zakona, dakle u slučaju kada se ospori pravo na
reinvestiranu dobit te stoga povećava porezna osnovica.
Redni broj 26: Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog
broja 5 do rednog broja 25 za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak.
III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA
Redni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 6. stavku 1. točci 1. Zakona i u članku 12.
Pravilnika.
Prema navedenim odredbama porezna osnovica smanjuje
se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se
razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju
udjela u kapitalu poduzetnika.
Pod prihodima od dividendi i udjela u dobiti razumijevaju
se primljene ili obračunane svote dividendi i udjeli u dobiti na
temelju udjela u kapitalu, koje su kao prihod iskazane na rednom broju 1. (prihodi) te su tako utjecale na dobitak iskazan
na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.
Redni broj 28: Reinvestirana dobit
Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se sukladno članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona, osnovica poreza na
dobit može umanjiti za iznos reinvestirane dobit, osim ako nije
ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog
sektora. Člankom 6. stavkom 5. Zakona, propisano je da se
reinvestiranom dobiti u smislu Zakona smatra ostvarena dobit
poreznog razdoblja kojom se u svrhe investiranja i razvoja
povećava temeljni kapital sukladno posebnim propisima. U
skladu s navedenom definicijom reinvestirane dobiti, pravo
na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem reinvestirane dobiti u prvom redu pretpostavlja da je porezni obveznik
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 51
VELJAČA 2014.
Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za
sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 7. stavku 1. točci 13. Zakona i u članku 31.
Pravilnika.
U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve druge rashode iz članka 7. stavka 1. točke
13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i
druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu
osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.
To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda
nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti, odnosno rashoda
potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanje
rashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.
51
1/28/14 9:27:58 AM
POREZI
VELJAČA 2014
osnovan kao društvo kapitala s registriranim temeljnim kapitalom, da je ostvario dobit u poreznom razdoblju za koje se
podnosi prijava poreza na dobit te da obavlja djelatnost izvan
bankarskog i nebankarskog financijskog sektora.
Članak 12.a Pravilnika detaljnije propisuje postupak i način
korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Sukladno
stavku 1. navedenog članka Pravilnika, umanjenje porezne
osnovice za reinvestiranu dobit, prema članku 6. stavku 1.
točki 6. i stavku 5. Zakona, mogu ostvariti porezni obveznici
koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i
umanjenja prema članku 5. stavku 1. Zakona, pod uvjetima:
1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se
podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje
temeljnog kapitala, i
2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima,
upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane
dobiti, i
3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru.
Posebni propisi iz članka 6. stavka 5. Zakona o porezu
na dobit i članka 12.a stavka 1. Pravilnika pretpostavljaju primjenu Zakona o trgovačkim društvima, posebice odredbe o
uvjetima za isplatu dobiti, promjenama u temeljnom kapitalu
uz druge postupke koje nalaže Trgovački sud.
Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit ne mogu koristiti
porezni obveznici, koji možebitno obavljaju djelatnost iz područja bankarskog i financijskog nebankarskog sektora, iako
nisu osnovani ili registrirani kao neko od društava navedenih u
članku 12.a stavku 6. Pravilnika o porezu na dobit. Međutim,
pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit
mogu koristiti porezni obveznici koji su registrirani ili osnovani
radi obavljanja djelatnosti iz područja bankarskog i financijskog
nebankarskog sektora ako stvarno ostvaruju prihode odnosno
dobit obavljanjem djelatnosti od koje je moguće ostvariti pravo
na korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
Prema članku 12.a stavcima 2., 3., i 4. Pravilnika, porezni
obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije
u roku 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza
na dobit, dokaz da je u sudskom registru upisano povećanje
temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti. Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz stavka 2. toga članka obvezan je
izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je
iskazao umanjenje porezne osnovice. Pri utvrđivanju prava na
umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, porezni
obveznik, uz dokaz i u roku iz stavka 2. toga članka, dostavlja
odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za
koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja
se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je
u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog
kapitala reinvestiranom dobiti.
Primjer: Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu
dobit
Porezni obveznik XY. d.o.o. ostvario je tijekom poreznog
razdoblja dobit utvrđenu kao razliku prihoda i rashoda prije
uvećanja i umanjenja u iznosu od 10.000.000,00 kuna (red.
broj 3. PD-obrasca). Članovi društva su dvije fizičke osobe,
rezidenti i drže po 50% udjela u kapitalu društva. U skladu s
POREZ NA DOBIT
ZTD-om, donesena je odluka o reinvestiranju dobiti u iznosu
od 8.000.000,00 kuna. Porezni obveznik ima i druga uvećanja
i umanjenja porezne osnovice. Porezna osnovica nakon uvećanja i umanjenja te umanjenja za reinvestiranu dobit iznosi
2.000.000,00 kuna. Porezna obveza je 400.000,00 kuna.
Dobit nakon oporezivanja iznosi 9.600.000,00 (VI.1. Bilanca),
međutim porezni obveznik je obvezan temeljni kapital uvećati
za 8.000.000,00 kuna.
Reinvestira se dio dobiti poreznog razdoblja
Prihodi
25.000.000,00
Rashodi
15.000.000,00
Dobit
10.000.000,00
Uvećanja porezne osnovice
200.000,00
Umanjenje porezne osnovice
8.200.000,00
Reinvestirana dobit
8.000.000,00
Ostala umanjenja
200. 000,00
Porezna osnovica
2.000.000,00
Porezna obveza
400.000,00
Dobit nakon oporezivanja
9.600.000,00
Upis u Trgovačkom sudu
8.000.000,00
U konkretnom slučaju, ako porezni obveznik nije dostavio
uz prijavu poreza na dobit, obvezan je najkasnije u roku šest
mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na
dobit dostaviti rješenje nadležnog Trgovačkog suda o upisu
povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti koje vrijedi
od dana upisa u sudskom registru, te pregled stanja kapitala i
rezervi sastavljenog nakon upisa povećanja temeljnog kapitala
u sudskom registru. Porezni obveznik može, umjesto bilance
sastavljene nakon što je upisano povećanje temeljnog kapitala
na nadležnom Trgovačkom sudu, dostaviti neformalan pregled
stanja kapitala i rezervi, međutim taj neformalan oblik treba
sadržavati stavke kapitala i rezervi koje su promijenjene uslijed
postupka reinvestiranja dobiti, odnosno iz navedenog pregleda treba biti razvidno da je dobit poslovne godine u cijelosti ili
djelomično iskorištena za povećanje temeljnog kapitala.
U bitnome pregled stanja kapitala i rezervi može sadržavati:
- stanje kapitala i rezervi na zadnji dan poreznog razdoblja i
nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A-062)
- stanje temeljnog kapitala na zadnji dan poreznog razdoblja
i nakon provedenog postupka reinvestiranja (Bilanca pasiva, A -063, razlika je iznos reinvestirane dobiti, ako nije bilo
KONZULTACIJE I SAVJETI:
drugih promjena)
- dobit poreznog razdoblja (Bilanca pasiva A-076, naknadno
0,00) i iznos zadržane dobiti nakon provedenog postupka
reinvestiranja (može biti povećan/promijenjen) i iznos rezervi iz dobiti
- druge podatke ovisno o načinu uporabe dobiti.
KONZULTACIJE I SAVJETI:
(u cijeni pretplate na časopis Rif)
h telefonom:
01 / 46 86 506
svakodnevno od 8 do 13 sati
h osobno:
po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati
e-mail: rif@rif.hr
52
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 52
1/28/14 9:27:58 AM
POREZ NA DOBIT
Pregleda stanja kapitala i rezervi može biti i bilanca ili dio
bilance:
PREGLED STANJA KAPITALA I REZERVI NAKON PROVEDENOG
POSTUPKA REINVESTIRANJA
PASIVA
31. 12. 2013. 1. 8. 2014.
A) KAPITAL I REZERVE
(063+064+065+071+072+075+078) 062
23.700.000 23.700.000
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL
063
14.000.000 22.000.000
II. KAPITALNE REZERVE
064
III. REZERVE IZ DOBITI
(066+067-068+069+070)
065
0
0
1. Zakonske rezerve
066
2. Rezerve za vlastite dionice
067
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna
stavka)
068
4. Statutarne rezerve
069
5. Ostale rezerve
070
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE
071
100.000
100.000
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI
GUBITAK (073-074)
072
1.600.000
1. Zadržana dobit
073
1.600.000
2. Preneseni gubitak
074
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE
GODINE (076-077)
075
9.600.000
1. Dobit poslovne godine
076
9.600.000
2. Gubitak poslovne godine
077
VII. MANJINSKI INTERES
078
sno kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne ostvaruje
pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
Prema članku 30. stavku 13. Zakona o porezu na dohodak,
dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela
u dobiti, ako su dividende i udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva. Prema članku 41. stavku 11. Pravilnika o
porezu na dohodak, dohodak od kapitala se sukladno članku
30. stavku 13. Zakona o porezu na dohodak ne utvrđuje po
osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog
kapitala društva, te se na odgovarajući način primjenjuju
uvjeti iz članka 12.a stavaka 2., 7. i 8. Pravilnika o porezu na
dobit. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno dođe
do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva,
iz navedenih će se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6. toga
članka Pravilnika o porezu na dohodak (dohodak od kapitala).
Isto se primjenjuje i u slučaju promjene strukture vlasništva te
se obveza prenosi na novog imatelja dionica ili udjela.
Nakon što porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju
iskoristi pravo na umanjenje osnovice poreza na dobit temeljem
reinvestirane dobiti, potrebno je pratiti stanje temeljnog kapitala, obzirom da se ova porezna olakšica odobrava uvjetno,
a promjene mogu rezultirati obvezom plaćanja poreza na dobit, poreza po odbitku ili poreza na dohodak. Stanje temeljnog
kapitala je potrebno zadržati i slučaju preoblikovanja društva,
statusnih promjena ili promjene vlasništva, dakle obveze o
očuvanju temeljnog kapitala se prenose na pravnog slijednika.
U slučaju promjena u temeljnom kapitalu, porezne obveze se
utvrđuju počevši od obveza društva, odnosno obveze poreza
na dobit te potom obveza dioničara i članova društva.
Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja dobiti dođe do statusne promjene, npr. do razdvajanja društva pri čemu
se temeljni kapital dijeli razmjerno udjelima članovima društva
na nova društva (bez isplate iz temeljnog kapitala ili prijenosa
u druge stavke kapitala) ili promjene vlasništva, u tom trenutku
ne dolazi do primjene članka 7. Pravilnika o porezu na dobit,
već u trenutku kada dođe do smanjenja temeljnoga kapitala
koji je povećan reinvestiranom dobiti. Dakle neovisno da li se
temeljni kapital koji sadrži reinevestiranu dobit smanjuje kod
pravnog prednika ili sljednika. Ako nakon provedenog postupka reinvestiranja društvo promijeni vlasnika (dioničar, član
društva) koji naknadno smanji temeljni kapital, obračunat će
se obveza poreza na dobit (ispravak porezne prijave ili povećanje porezne osnovice), a ovisno o tome tko je novi vlasnik,
odnosno dioničar ili imatelj udjela, moguće i obveza poreza na
dohodak ili poreza po odbitku.
Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja
Na ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih
potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod, prema
članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.
To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen
porez na dobit.
Redni broj 30: Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka
i ostali rashodi prethodnih razdoblja
Na ovom rednom broju upisuje se iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona
utvrđen na način propisan i u članku 13. Pravilnika. Prihodi
od nerealiziranih dobitaka se ne oporezuju, jer se oporezuju
samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Za-
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 53
VELJAČA 2014.
Ako porezni obveznik u roku propisanim člankom 6.
stavkom 6. Zakona ne dostavi propisani dokaz o povećanju
temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti, izvršit će se ispravak prijave porez na dobit sukladno čanku 12.a stavku 3.
Pravilnika.
Porezna olakšica za reinvestiranu dobit zahtijeva povećanje
temeljnog kapitala iz razloga što tako ostvarena dobit, koja nije
predmet oporezivanja, ostaje trajno na raspolaganju društvu
u svrhe investiranja i razvoja društva. Člankom 12.a stavkom
7. Pravilnika propisano je da umanjenje porezne osnovice za
reinvestiranu dobit neće biti priznato ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom
dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje
temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala
i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju
isplatu dobiti. Prema članku 12.a stavku 8. Pravilnika, navedeno se primjenjuje i ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19.
Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni
obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik,
obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza
na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje
temeljnog kapitala. Pored navedenoga propisano je, a što je
u skladu s općim poreznim načelom, da se porezna olakšica
neće priznati ako je postupak reinvestiranja proveden s ciljem
utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza.
Prema članku 31. stavku 11. Zakona, porez po odbitku na
dividende i udjele u dobiti ne plaća se kada se dobit koristi na
način propisan člankom 6. stavkom 1. točkom 6. toga Zakona, odnosno ako se reinvestira. Međutim, prema članku 49.
stavku 10. Pravilnika obveza poreza po odbitku može nastati
ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala, odno-
POREZI
53
1/28/14 9:28:00 AM
POREZI
VELJAČA 2014
kona i prema članku 13. Pravilnika. Ako se nerealizirani dobici
iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njima
postupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik
koji je u Računu dobiti i gubitka iskazao prihode od nerealiziranih dobitaka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.
Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost
iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici od
prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.
Na ovom rednom broju upisuju se i ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni
na način propisan u članku 20. Pravilnika. Rashodima ranijih
godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju
se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu
osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem
obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u
poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za
porezno priznavanje.
Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihode
Na ovom rednom broju iskazuju se:
- prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a
uključuju se u poreznu osnovicu ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu
- druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.
Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku
djelatnost, sukladno posebnim propisima, na ovom rednom
broju iskazuju podatak o dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare
od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim
brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi,
kao i dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim
brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi.
Porezni obveznici - trgovačka društva koja su registrirana i
obavljaju brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima,
ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju,
iskazati porezni gubitak.
Naime, člankom 429. stavkom 1. Pomorskog zakonika
(Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.) propisano je da trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju
brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare
od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi. Prema
odredbama članka 429. stavcima 2. i 3. Pomorskog zakonika
trgovačka društva iz stavka 1. istoga članka ne plaćaju porez
na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica
ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u
međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Ako društvo iz stavka 1. istoga
članka upravlja navedenim udjelima iz jedinstvenog sjedišta
poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužno
je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za
cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu.
Redni broj 32: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene
metode utvrđivanja porezne osnovice
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način
propisan u članku 16. Zakona i u članku 41. Pravilnika.
U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu
obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, koji treba
54
POREZ NA DOBIT
obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznik
poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit
dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi
poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje
se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.
Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja
je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke
koje su bile uključene u poreznu osnovicu poreza na dohodak
odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit:
− obveze prema dobavljačima za robu i usluge
− obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
− pasivna vremenska razgraničenja
− dugoročna rezerviranja
− obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
Obveze prema dobavljačima za robu i usluge, te obveze za
primljene predujmove od kupaca za robu i usluge iskazuju se
bez poreza na dodanu vrijednost.
Napominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio
Uputu o postupanju pri promjeni metode utvrđivanja porezne
osnovice - prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez
na dobit, klasa: 410-10/05-01/72, ur. broj: 513-07-21-01/05-1
od 15. prosinca 2005. godine.
Redni broj 33: Trošak amortizacije koji nije ranije bio
priznat
Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od
metode i propisanih amortizacijskih stopa.
Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona
porezna osnovica smanjuje se za svotu amortizacije koja nije
bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona.
Redni broj 34: Ukupan iznos državnih potpora i olakšica
Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6.
stavku 1. točci 5. Zakona ukupan iznos državnih potpora za
obrazovanje i izobrazbu te za istraživačko-razvojne projekte
(redni broj 34.1. + redni broj 34.2.).
Redni broj 34.1.: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu
Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14.
Pravilnika, ukupan iznos državne potpore za obrazovanje
i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu.
U postupku usklađivanja Zakona o državnoj potpori za
obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. i 152/08.) s
posebnim propisima vezanim za primjenu određene državne potpore, Ministarstvo poduzetništva i obrta predložilo je
izmjene toga Zakona, a sadržaj izmjena toga Zakona dostupan je na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske,
http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/131_sjednica_vlade_republike_hrvatske.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 54
1/28/14 9:28:00 AM
POREZ NA DOBIT
Vezano za primjenu moguće izmijenjenih odredbi navedenoga Zakona pri podnošenju prijave poreza na dobit nadležno
Ministarstvo poduzetništva i obrta dostavilo je obrazloženje
klasa: 410-01/13-01/11., ur. broj: 516-03-01-02-02/1-13-3.
od 17. prosinaca 2013. u kojemu je navedeno:„U postupku
izrade Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, s konačnim
prijedlogom Zakona, koji je u nadležnosti ovog Ministarstva,
sukladno uputi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvrđeno je kako se Odluka o Karti regionalnih potpora više ne
može primjenjivati na ovaj Zakon. Naime, ovaj Zakon potrebno je uskladiti sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br.
800/2008. od 6. kolovoza 2008. godine o ocjenjivanju određenih kategorija potpora sukladnima sa zajedničkim tržištem
u primjeni članaka 87. i 88. Ugovora (Službeni list Europske
unije broj L 214, 9. 8. 2008.). Napominjemo kako je Prijedlog
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori za
obrazovanje i izobrazbu, s konačnim prijedlogom Zakona u
proceduri Hrvatskog sabora te se njegovo stupanje na snagu
očekuje početkom 2014. godine, a u postupku obrade poreznih prijava za 2013. godinu primjenjivat će se izmijenjeni
Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu koji ne
sadrži odredbe vezane uz Kartu regionalnih potpora.“
Uzimajući u obzir navedeno, nakon što se usvoje izmjena
Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i ukoliko se iste budu primjenjivale i prilikom podnošenja prijave poreza na dobit
za 2013., naknadno ćemo dopuniti uputu.
djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuju na Obrascu 2. i to
za svaki odobreni projekt posebno. U Obrascu 2. se iskazuju
opravdani troškovi za porezno razdoblje na koje se troškovi
odnose, te kumulativni podaci o troškovima od početka
projekta do kraja obračunskog poreznog razdoblja za koje se
Obrazac 2. podnosi.
Opravdanim troškovima određenog istraživačko-razvojnog projekta koji se iskazuju na Obrascu 2 sukladno članku
111.d Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
smatraju se: 1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje
izravno sudjeluju u istraživanjima; 2. materijalni troškovi za
istraživanja, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući
ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi
korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i
dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme
koji se koriste neposredno za istraživanja; 3. troškovi usluga
korištenih tijekom istraživanja, kao što su intelektualne usluge
vezane uz istraživanja te sve druge usluge koje su uvjet za
ostvarivanje istraživanja; 4. troškovi amortizacije nekretnina,
postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste
za istraživanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način
propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 5. troškovi
amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za
konkretno istraživanje, a rashodi amortizacije utvrđuju se na
način propisan člankom 12. Zakona o porezu na dobit; 6. opći
troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji
su nužni za istraživanja i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije
osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanja te
najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja.
Procjenu vjerodostojnosti opravdanih troškova, prema
potrebi, obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
na način utvrđen člankom 5. Pravilnika o državnoj potpori
za istraživačko-razvojne projekte, odnosno Porezna uprava
može pisanim putem korisniku potpore dostaviti zahtjev za
provjerom opravdanosti troškova projekta za koje je umanjena
porezna osnovica, a u tom slučaju, korisnik potpore obvezan
je zatražiti provjeru opravdanosti troškova projekta od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Prema članku 2. stavku 2. Pravilnika o državnoj potpori
za istraživačko-razvojne projekte obveznici poreza na dobit
dužni su, u svrhu ostvarenja državne potpore, podatke o
opravdanim troškovima iz članka 111.d Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju, evidentirati u poslovnim
knjigama posebno za svaki projekt te obračunavati posebno
za svako porezno razdoblje u kojem su troškovi nastali.
Ukupan iznos državnih potpora koji porezni obveznik
može ostvariti po svim osnovama koje se dodjeljuju temeljem
Zakona o znanstvenoj djelatnosti i drugim propisima utvrđen
je člankom 111.a navedenog Zakona.
Kako bi se utvrdilo pravo na korištenje porezne olakšice
za istraživačko-razvojne projekte porezni obveznik je dužan
uz prijavu poreza na dobit priložiti presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Obrazac
2. za svaki projekt posebno te izračun državne potpore za
istraživačko-razvojne projekte. Iznimno, porezni obveznici
koji su za određeni istraživačko-razvojni projekt u prethodnom
poreznom razdoblju dostavili potvrdu Ministarstva znanosti,
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 55
VELJAČA 2014.
Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte
Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15.
Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne
projekte utvrđen na način člancima 111.a do 111.f Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br.
123/03., 105/04., 174/04., 46/07., 63/11. i 94/13. i 139/13.) i
sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Nar. nov., br. 116/07.).
Pravo na korištenje državne potpore za istraživačkorazvojne projekte kroz umanjenje osnovice poreza na dobit
temeljem opravdanih troškova određenog istraživačko-razvojnog projekta mogu ostvariti samo porezni obveznici kojima je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo potvrdu da
određeni projekt ima karakteristike znanstvenog, temeljnog,
primijenjenog i razvojnog istraživanja. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta izdaje potvrdu poreznom obvezniku
- korisniku državne potpore na temelju Obrasca 1, odnosno
temeljem dostavljenog zahtjeva za odobrenje državne potpore
za određeni istraživačko-razvojni projekt. Potvrdom se određeni projekt razvrstava na temeljno, primijenjeno ili razvojno
istraživanje o čemu ovisi iznos umanjenja osnovice poreza na
dobit.
Ovisno o tome kako je određeni projekt razvrstan osnovica
poreza na dobit se može umanjiti za:
− 150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,
− 125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,
− 100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.
Porezni obveznici opravdane troškove istraživačko-razvojnog projekta utvrđene člankom 111.d. Zakona o znanstvenoj
POREZI
55
1/28/14 9:28:00 AM
POREZI
obrazovanja i sporta i Obrazac 1., mogu za taj projekt dostaviti
samo Obrazac 2.
Nadalje, u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik
nije od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
dobio potvrdu, ali je istom u propisanom roku do kraja poreznog razdoblja za koje želi ostvariti državnu potporu odnosno
poreznu olakšicu uputio zahtjev za izdavanjem potvrde
(Obrazac 1) potrebno je postupiti sukladno člancima 3. i 4.
Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te zaprimiti poreznu prijavu, a naknadno izvršiti ispravak
prijave poreza na dobit. Stoga, porezni obveznik kojemu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije izdalo potvrdu
do roka za podnošenje prijave poreza na dobit, iako je porezni
obveznik Obrazac 1. dostavio u propisanom roku može navedenu potvrdu predati u nadležnu ispostavu Porezne uprave
naknadno, budući da je 30. lipanj 2014. godine rok do kada
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučuje o prijavi
zahtjeva sukladno odredbama Pravilnika o državnoj potpori za
istraživačko-razvojne projekte, te bi do navedenoga datuma
porezni obveznik trebao dobiti potvrdu ili obavijest o tome da
ne ostvaruje pravo na državnu potporu.
Prema članku 3. stavku 6. Pravilnika o državnoj potpori za
istraživačko-razvojne projekte, propisano je da, ako Ministarstvo nadležno za znanost ne izda potvrdu iz stavka 1. istoga
članka u roku iz stavka 4. istoga članka, dužno je najkasnije
petnaest dana (15) prije isteka roka za podnošenje prijave
poreza na dobit o tome pisano izvijestiti poreznog obveznika
i njemu nadležnu ispostavu Porezne uprave. U obavijesti Ministarstvo nadležno za znanost je dužno navesti rok u kojemu
će odlučiti o prijavi zahtjeva stavka 1. navedenog Pravilnika.
Taj rok ne može biti dulji od 60 dana od dana isteka roka za
podnošenje prijave poreza na dobit.
Odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, propisano je da korisnik
potpore koji u roku iz članka 3. stavka 4. navedenog Pravilnika
nije dobio potvrdu Ministarstva nadležnog za znanost ima pravo umanjiti poreznu osnovicu u prijavi poreza na dobit za iznos
iskazan u Obrascu 2. Po primitku potvrde Porezna uprava će
utvrditi visinu potpore koju korisnik potpore može ostvariti za
porezno razdoblje, te prema potrebi ispraviti poreznu osnovicu, sukladno poreznim propisima.
VELJAČA 2014
Primjer:
Poduzetnik C u 2013. godini ima opravdane troškove
projekta za primijenjena istraživanja u iznosu od 100.000,00
kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2013. godine.
Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca
PD) odnosno uvećati gubitak (redni broj 4. Obrasca PD) za
iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 x 125%), a taj iznos
upisat će pod redni broj 34.2. Obrasca PD.
U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka 111.c stavka 1. Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može
umanjiti dobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih
troškova za primijenjena istraživanja.
Uz izračun, mali poduzetnik je obvezan uz Obrazac PD
dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, te Obrazac 2.
56
POREZ NA DOBIT
Redni broj 35: Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koji se smanjuje dobit ili
povećava gubitak.
IV. POREZNA OSNOVICA
Redni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva
3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.
Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji
redni broj 26 i oduzme redni broj 35 (redni broj 3 + redni broj
26 - redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postoji porezna
dobit.
Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim
predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog
broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35 (redni
broj 4 - redni broj 26 + redni broj 35).
Redni broj 37: Preneseni gubitak
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka
utvrđenog u skladu s odredbama članka 17. Zakona i članka
38. Pravilnika.
Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi
negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak koji
se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u
sljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.
Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17.
stavku 2. Zakona može se prenositi i nadoknaditi tijekom pet
godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.
Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se
koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja
i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su
ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za
gubitke starijega datuma.
U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2013. godinu najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak za
2008. godinu.
U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet
godina prenosi se na pravnog slijednika.
Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne slijednike, pravo na
prijenos gubitka počinje teći u razdoblju u kojemu je pravni
slijednik stekao pravo na prijenos gubitka, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi
i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju
od pet godina počevši od godine nastanka poreznog gubitka
kod pravnog prednika. Pri smanjenju porezne osnovice zbog
gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica
smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
Ako je statusna promjena nastala tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka
kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na
prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi
o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine, a nadalje
prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 56
1/28/14 9:28:01 AM
POREZI
POREZ NA DOBIT
u razdoblju od pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka poreznog gubitka kod pravnog prednika. Ako
se u postupku podjele prenosi gospodarska cjelina u kojoj je
porezni gubitak nastao, pravo na prijenos poreznog gubitka
prenosi se na pravnog slijednika te gospodarske cjeline.
Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik
promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog
razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno
razdoblje računa kao jedna godina.
Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD, tada je dužan, između
ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitaka po
godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi
Porezne uprave ili preporučeno poštom.
Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave, klasa:
410-10/06-01/37., ur. broj: 513-07-21-01/06-2. od 14. srpnja
2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih
razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom
kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje
najprije za gubitke starijega datuma.
78.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00
u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosu od 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2009. godine u iznosu od 118.000,00 kuna,
stoga se u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu može
iskazati ukupni preneseni gubitak u iznosu od 128.000,00
kuna.
- u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kuna dostatna je za pokrivanje
dijela gubitka iz 2006. godine. Međutim, gubitak iz 2006.
godine ne može se više prenositi u 2012. godinu, stoga se
u prijavu poreza na dobit za 2012. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna i
nepokriveni gubitak iz 2008. godine u iznosu od 10.000,00
kuna.
40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00
- u prijavi poreza na dobit za 2012. godinu, iskazan je gubitak
za tekuću godinu u iznosu od 23.000,00 kuna. Međutim,
nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00
kuna ne može se više prenositi u 2013. godinu, stoga se u
prijavu poreza na dobit za 2013. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2010. godine u iznosu od 10.000,00 kuna i
Primjer:
gubitak iz 2012. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.
10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,00
Porezni obveznik „α − β − γ“ d.o.o. ostvario je tekući
- Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu u
gubitak u 2006. godini u iznosu od 100.000,00 kuna, a u
iznosu od 35.000,00 dostatna je za pokrivanje prenesenog
2007. godini u iznosu od 40.000,00 kuna. U 2008. godini,
gubitka iz 2010. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka
porezni obveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00
iz 2012. godine u cijelosti.
kuna, a u 2009. godini u iznosu od 7.000,00 kuna. U 2010.
- U prijavi poreza na dobit za 2014. godinu porezni obveznik
godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu
neće iskazivati preneseni gubitak na rednom broju 37.
od 10.000,00 kuna, u 2011. godini dobit u iznos od 5.000,00
Obrasca PD.
kuna, dok je u 2012. godini ostvario tekući gubitak u iznosu
Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2013. godinu - preneod 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2013. godini ostvaseni gubitak, porezni obveznik iskazat će iznos od 33.000,00
rio dobit u iznosu od 35.000,00 kuna.
kuna.
Prijenos gubitka pri statusnim
Pregled poreznih gubitaka po godinama:
promjenama
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012. 2013.
Prema odredbama članka 17. ZaPreneseni gubitak
100.000 140.000 125.000 118.000 128.000 50.000 33.000
kona
i članka 38. Pravilnika, neiskoDobit u posl.
rišteno
pravo na smanjenje porezne
godini
15.000
7.000
5.000
35.000
osnovice
temeljem gubitka do pet
Gubitak u posl.
godini
100.000 40.000
10.000
23.000
godina, u slučaju statusnih promjena
Prijenos gubitka u
iz članka 19. Zakona, prenosi se na
naredno porezno
pravnog slijednika.
razdoblje
-
Iz primjera proizlazi:
u prijavi poreza na dobit za 2008. godinu, iskazana dobit
dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2006. godine u
iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka
iz 2006. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni
gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose se u 2009. godinu.
100.000,00 - 15.000,00 = 85.000,00
85.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00
u prijavi poreza na dobit za 2009. godinu, iskazana dobit
dostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2006. godine u
iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz
2006. godine u iznosu od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2007. godine u iznosu od 40.000,00 kuna prenose
se u 2010. godinu.
85.000,00 - 7.000,00 = 78.000,00
50.000 33.000
0,00
Napominjemo da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako pravni prednik već dva porezna
razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili ako
tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene
bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, te je isti dužan
uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka.
Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju
struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od
50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog
razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno
promijeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije
poslovanja.
U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja,
pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se
radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 57
VELJAČA 2014.
-
100.000 140.000 125.000 118.000 128.000
-
57
1/28/14 9:28:02 AM
POREZI
poreznoga gubitka iz prethodne godine, a prenesene porezne gubitke iz prethodnih razdoblja pravni slijednik prenosi i
nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u razdoblju od
pet godina (poreznih razdoblja) počevši od razdoblja nastanka
poreznog gubitka kod pravnog prednika.
Ako se preuzimaju preneseni porezni gubici koji se iskazuju u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu pri statusnim promjenama ili promjenama vlasništva za više od 50%, potrebno
je uz prijavu priložiti i pregled takvih gubitaka.
Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2013. Društvo A sastavilo je poreznu prijavu za razdoblje
od 1. siječnja do 30. rujna 2013. i iskazalo porezni gubitak za u
iznosu od 8.000,00 kuna, a nije imalo prenesenih poreznih gubitaka iz ranijih razdoblja. Društvo B, pravni slijednik društva A
sastavilo je prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja
do 31. prosinca 2013. u kojoj je umanjilo poreznu osnovicu
za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00
prenosi u slijedeće porezno razdoblje. Smatra se da je društvu
B prva godina prava na prijenos gubitka 2013., te stoga razliku
od 5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine. Napominjemo da ako Društvo B tijekom dva porezna razdoblja od statusne promjene bitno promjeni djelatnost društva A, ali ne očuva
radna mjesta ili ne mijenja djelatnost radi sanacije poslovanja,
tada će izgubiti pravo na prijenos poreznog gubitka i povećat
će poreznu osnovicu za iznos iskorištenog poreznog gubitka.
Isti uvjeti o ograničavanju prava na prijenos poreznog gubitka
primjenjivali bi se i u slučaju promjene strukture vlasništva za
više od 50%.
Napomena, pri prijelazu s utvrđivanja dohotka na dobit
porezni obveznik fizička osoba u prijavi poreza na dobit ne
može iskazati prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima je po osnovi samostalnih djelatnosti utvrđivao
dohodak.
Redni broj 38: Porezna osnovica
Na ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja
se dobije tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a
rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 - redni broj 37).
V. POREZNI GUBITAK
VELJAČA 2014
Redni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja
Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna
dobit.
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji
porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju
40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja
(redni broj 3 + redni broj 26 - redni broj 35 ili redni broj 4 - redni
broj 26 + redni broj 35).
Redni broj 40: Preneseni gubitak
Na ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak
prema članku 17. koji se utvrđuje na isti način kao i preneseni
gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.
Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenos
Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima
negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji
od rednog broja 40 (redni broj 39 - redni broj 40).
58
POREZ NA DOBIT
VI. POREZNA OBVEZA
Redni broj 42: Porezna osnovica
Porezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.
Redni broj 43: Porezna stopa
Prema odredbama članka 28. Zakona porez na dobit plaća
se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.
Redni broj 44: Porezna obveza
Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa
stopom na rednom broju 43. (redni broj 42 x redni broj 43).
VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I
POTICAJI
Redni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica
i oslobođenja poreznih obveznika s područja posebne državne skrbi (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.)
odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema
članku 42. Pravilnika.
Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim
rednim podbrojevima (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na
rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim
poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka
42. Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br. 1998/2006. od 15. prosinca
2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora - potpore male
vrijednosti (sadržajno Odluka o objavi pravila o potporama
male vrijednosti Nar. nov., br. 45/07.).
Zakon o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov.,
br. 86/08. i 57/11.) propisuje u članku 23. porezne olakšice
i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne
državne skrbi, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, a u članku
24. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na
dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne
skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Navedeni Zakon o područjima posebne državne skrbi
propisuje u članku 24. stavku 2. da se iznos oslobađanja od
plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz
stavka 1. istoga članka, utvrđuje sukladno uvjetima i kriterijima
utvrđenim pravilima o potporama male vrijednosti.
Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika
poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (Nar.
nov., br. 53/09. i 122/10.) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji
obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi sukladno odredbama članka 24.
Zakona o područjima posebne državne skrbi.
Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području posebne
državne skrbi osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima o područjima posebne državne skrbi, uz prijavu poreza na
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 58
1/28/14 9:28:02 AM
POREZ NA DOBIT
dobit prilažu za svako porezno razdoblje Potvrdu nadležnog
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije
o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se utvrđuje
maksimalni iznos porezne olakšice koja se može iskoristiti
u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica (nije
konačan), te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica.
Zahtjev za izdavanjem potvrde dostavlja se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15.
ožujka 2014.
Nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na
dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može
biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi, tada se u obračun olakšice ili
oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja
posebne državne skrbi, tada se u obračun oslobođenja ili
olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne
državne skrbi.
Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene
isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje
za djelatnosti koje obavlja na područjima posebne državne
skrbi.
Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na području
posebne državne skrbi ostvari gubitak, tada nema temelja za
korištenje porezne olakšice ili oslobođenja, jer je propisano
pravo na umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako
obveze nema, nema niti njenog umanjenja.
U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam
odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i
oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.
Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazuje porezni gubitak na rednom broju 39. i rednom
broju 41.
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne
može se prenositi u naredna razdoblja.
korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu
regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do
15. ožujka 2014.
Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo
izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se
utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u
poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva
potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na
korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo
financija - Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle,
nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit
utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći
od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali
može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području prve skupine i koji do prijama Republike
Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos
olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti
od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine
primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja
poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u
poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30.
lipnja 2013.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve
skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju
25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011.
- 2013. godine, odnosno koji plaćaju porez na dobit po stopi
od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području
prve skupine primijeni propisana stopa poreza na dobit 15% i
dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.
Redni broj 45.2.: Područje druge skupine
Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema
članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju
djelatnost na području druge skupine i porezne olakšice i
oslobođenja ostvaruju temeljem:
− članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 86/08. i 57/11.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području
druge skupine
− članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi
i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 53/09. i 122/10.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.
Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede
i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za
korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu
regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15.
ožujka 2014.
Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo
izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Pri-
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 59
VELJAČA 2014.
Redni broj 45.1.: Područje prve skupine
Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema
članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju
djelatnost na području prve skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:
− članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 86/08. i 57/11.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području
prve skupine
− članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi i
Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 53/09. i 122/10.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.
Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede
i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za
POREZI
59
1/28/14 9:28:02 AM
POREZI
VELJAČA 2014
jave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se
utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno s pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u
poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva
potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na
korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo
financija - Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle,
nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit
utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći
od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali
može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području druge skupine i koji do prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope
poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od
5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene
dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge
skupine primijeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje
se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na
dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim
knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području
druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji
plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju
po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na
iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na
području druge skupine primijeni stopa 5% i dobiveni iznos
olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 45.3.: Područje treće skupine
Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema
članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljaju
djelatnost na području treće skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljem:
− članka 23. Zakona o područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 86/08. i 57/11.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području
treće skupine
− članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi
i Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi
(Nar. nov., br. 53/09. i 122/10.) za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva.
Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede
i ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za
korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu
regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 15.
ožujka 2013.
Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo
izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se
utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno pravilima o potporama male vrijednosti, a koja se može iskoristiti u
poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica. Takva
potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na
60
POREZ NA DOBIT
korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Ministarstvo
financija - Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle,
nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit
utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći
od maksimalnog iznosa porezne olakšice prema Potvrdi, ali
može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području treće skupine i koji do prijama Republike
Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope
poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od
15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće
skupine primijeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje
na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na
dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim
knjigama u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području
treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji
plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. - 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju
po stopi od 17%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na
iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na
području treće skupine primijeni stopa 3% i dobiveni iznos
olakšice upisuje na ovaj redni broj.
Redni broj 46: Oslobođenja za porezne obveznike na
području Grada Vukovara
Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara
prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji
koriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima
30.a i 30.b Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar.
nov., br. 44/01., 90/05., 80/08. i 38/09.).
Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika
poreza na dobit na području Grada Vukovara (Nar. nov., br.
53/09. i 122/10.) podrobnije uređuje način ostvarivanja prava
na poreznu olakšicu obveznika poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost osim poljoprivrede i ribarstva na području Grada
Vukovara sukladno odredbama članka 30.b Zakona o području Grada Vukovara.
Napominjemo da su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i
ribarstva, a žele ostvariti poreznu olakšicu, dužni Prijavu za
korištenje prava na poreznu olakšicu podnijeti Ministarstvu
regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do
15. ožujka 2013.
Po zaprimanju navedene Prijave nadležno Ministarstvo
izdaje, najkasnije u roku 45 dana od uredno podnesene Prijave, potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj se
utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice sukladno Uredbi
Komisije (EZ) br. 1998/2006. od 15. prosinca 2006. o primjeni
članaka 87. i 88. Ugovora - potpore male vrijednosti, a koja se
može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna
olakšica. Takva potvrda obvezno se prilaže uz poreznu prijavu. Pravo na korištenje propisane porezne olakšice utvrđuje
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te
Ministarstvo financija - Porezna uprava, svako u svojem djelokrugu. Dakle, nadležna ispostava u postupku obrade prijave
poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 60
1/28/14 9:28:03 AM
POREZ NA DOBIT
ne može biti veći od maksimalnog iznosa porezne olakšice
prema Potvrdi, ali može biti i manji, ovisno o ostvarenoj dobiti.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području Grada Vukovara i koji do prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit,
iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene
dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada
Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20%
i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos
oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1.
siječnja 2013. do 30. lipnja 2013.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva plaćaju
25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011.
- 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od
5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene
dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada
Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit 15% i
dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos
olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede
i ribarstva utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim
prema pravilima o potporama male vrijednosti odnosno pema
Potvrdi nadležnog ministarstva. Nadležna ispostava u postupku obrade prijave poreza na dobit utvrđuje konačan iznos porezne olakšice koji ne može biti veći od maksimalnog iznosa
porezne olakšice prema Potvrdi, ali može biti i manji.
Porezni obveznici koji ostvaruju pravo na korištenje
poreznih olakšica, a obavljaju djelatnost na području Grada
Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva, sukladno propisima
o području Grada Vukovara, uz prijavu poreza na dobit prilažu
Potvrdu nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
Europske unije o stjecanju prava na poreznu olakšicu u kojoj
se utvrđuje maksimalni iznos porezne olakšice koja se može
iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica, te godišnje izvješće o korištenju poreznih olakšica.
Iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa porezne
obveze iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio
olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima
ukupno ostvarena dobit.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja
Grada Vukovara, tada se u obračun oslobođenja uzima dio
dobiti ostvaren samo na području Grada Vukovara.
Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene
isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje
za djelatnosti koje obavlja na područjima Grada Vukovara.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na brdsko-planinskim područjima i koji do prijama
Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju
po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na
iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na
brdsko-planinskim područjima primijeni stopa 5% i dobiveni
iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Iznos oslobođenja
od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se na temelju podataka
iskazanih u poslovnim knjigama u razdoblju od 1. siječnja
2013. do 30. lipnja 2013.
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne
može se prenositi u naredna razdoblja.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na brdsko-planinskom području, tada se u obračun olakšice uzima
ukupno ostvarena dobit.
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan brdskoplaninskog područja, tada se u obračun olakšice uzima dio
dobiti ostvaren samo na brdsko-planinskom području.
Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na brdskoplaninskom području, ostvari gubitak, tada nema temelja za
korištenje porezne olakšice.
Porezni obveznik dužan je osigurati knjigovodstvene
isprave odnosno posebno porezno-knjigovodstveno praćenje
za djelatnosti koje obavlja na brdsko-planinskim područjima.
Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama
Na ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih
zona koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema
članku 43. Pravilnika odnosno za porezne obveznike korisnike
slobodnih zona koji koriste porezne olakšice i oslobođenja
sukladno člancima 36. i 37.a Zakona o slobodnim zonama
(Nar. nov., br. 44/96., 92/05. i 85/08.), te sukladno Pravilniku
o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za
ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnike
slobodnih zona (Nar. nov., br. 122/08., 33/10. i 52/10. - ispravak).
Porezne olakšice mogu koristiti samo porezni obveznici
- korisnici slobodnih zona kojima je nadležno Ministarstvo
poduzetništva i obrta (prije Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva) izdalo potvrdu o statusu nositelja porezne
povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone
odnosno potvrdu o statusu nositelja porezne povlastice za
korisnika slobodne zone, a preslike takvih potvrda obvezno
se prilažu uz prijavu poreza na dobit.
Prilikom utvrđivanja iznosa predmetne porezne olakšice
za 2013., obzirom da nije moguće izvršiti izmjene poreznih
olakšica propisanih Zakonom o slobodnim zonama i dalje se
primjenjuje Karta regionalnih potpora (Nar. nov., br. 52/08.).
U svezi navedenoga, Ministarstvo poduzetništva i obrta
izdalo je obrazloženje, klasa: 410-01/13-01/11, ur. broj: 51603-01-02-02/1-13-3. od 17. prosinca 2013. u kojemu je navedeno: „Vezano uz Zakon o slobodnim zonama (Nar. nov.,
br. 44/1996., 92/2005., 85/2008. i 148/2013.), ističemo kako
je korištenje poreznih olakšica za korisnike slobodnih zona
kroz tri trogodišnja prijelazna razdoblja (tzv. phasing-out) do
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 61
VELJAČA 2014.
Redni broj 47: Olakšice za porezne obveznike na brdsko-planinskim područjima
Podatak na ovome rednom broju mogu iskazati samo
porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na brdsko-planinskim područjima sukladno članku
42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koriste porezne
olakšice i oslobođenja sukladno članku 7.b Zakona o brdskoplaninskim područjima (Nar. nov., br. 12/02., 32/02., 117/03.,
42/05., 90/05. i 80/08.).
POREZI
61
1/28/14 9:28:03 AM
POREZI
zaključno 31. prosinca 2016. godine vezano uz pravila korištenja potpora minimalne vrijednosti te je, sukladno navedenom
u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zona
koji je stupio na snagu 29. srpnja 2008. godine, isto sadržano
u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i
kao takvo ostaje na snazi do iskorištenja.
VELJAČA 2014
Napominjemo da je Pravilnikom o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu
ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona u
članku 4. stavku 3. propisano da korisnici slobodnih zona, koji
namjeravaju koristiti pravo na oslobođenje plaćanja poreza
na dobit prema navedenim propisima a do sada nisu, Prijavu
za ostvarenje porezne povlastice za korisnike slobodnih zona
s pripadajućim obrascima za 2013. godinu mogu podnijeti
nadležnom ministarstvu do 31. ožujka 2014. ako nisu do sada
stekli pravo na oslobođenje.
Godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone dostavlja se i nadležnom Ministarstvu poduzetništva
i obrta do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, te
Ministarstvu financija - Poreznoj upravi, nadležnoj ispostavi uz
prijavu poreza na dobit.
Napominjemo da pravo korištenja ove porezne olakšice
utvrđuju nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru
svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija - Porezna uprava
pri obradi prijave poreza na dobit.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima (redni broj 48.1 + redni broj 48.2 + redni broj
48.3) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam
odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i
oslobođenja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.
Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšice ne
može se prenositi u naredna razdoblja.
Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne
zone prema članku 43. Pravilnika
Prema članku 43. Pravilnika na ovom rednom broju upisuju
podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Nar. nov.,
br. 85/08.), a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj
jedinici za statistiku II. razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku - NKPJ
sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Nar. nov.,
br. 44/96., 92/05. i 85/08.).
Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II. razine - sjeverozapadna Hrvatska (HR 01) plaćaju
porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na
dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez
na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunavaju
tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti
na navedenom području primijeni stopa 5% i dobiveni iznos
olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II. razine - središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR
02) i jadranska Hrvatska (HR 03) i koji plaćaju porez na dobit
62
POREZ NA DOBIT
u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju
od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po
stopi 10%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos
ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje
se na ovaj redni broj.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih
zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno
uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br.
1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88.
Ugovora - potpore male vrijednosti.
Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne
zone za izvršena ulaganja prema članku 43. Pravilnika
Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 36. Zakona
o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96., 92/05. i 85/08.),
na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice
korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Nar.
nov., br. 85/08.), uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji
objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu
iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo
na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj
će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za
ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do
31. prosinca 2016. godine. Iznos olakšice izračunava se tako
da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na
navedenom području primijeni propisana stopa poreza na dobit
20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne
zone na području Grada Vukovara prema članku 43. Pravilnika
Prema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96., 92/05. i 85/08.),
na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih
zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku
djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Nar.
nov., br. 85/08.), te koji plaćaju porez na dobit u visini 25%
od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do
2013. godine odnosno plaćaju porez na dobit po stopi 5%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene
dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa poreza na dobit 15% i dobiveni iznos
olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih
zona, prema Zakonu o slobodnim zonama, utvrđuju sukladno
uvjetima i kriterijima utvrđenim Uredbom Komisije (EZ) br.
1998/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88.
Ugovora - potpore male vrijednosti.
Redni broj 49: Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
Temeljem članka 43.a stavka 1. Pravilnika, na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza
poreza na dobit nositelju poticajnih mjera utvrđena sukladno
članku 8. i članku 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Nar. nov., br. 111/12. i 28/13.).
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 62
1/28/14 9:28:03 AM
POREZ NA DOBIT
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne
olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog
intenziteta potpore. Maksimalni intenzitet potpore utvrđuje
nadležno ministarstvo.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima (redni broj 49.1. + redni broj 49.2. + redni broj
49.3. + redni broj 49.4) ne mogu biti veći od porezne obveze
iskazane na rednom broju 44.
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne
može se prenositi u naredna razdoblja.
U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom
rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu
poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje
su njemu u korist.
Redni broj 49.1.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit mikropoduzetnicima na način da
se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno
50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima,
stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope
poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u
razdoblju do pet godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana
s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godine
dana nakon početka investicije, ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja
modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne
linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta
utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri
godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 49.2.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u
visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do
1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na
dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit
te porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10
godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja
modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne
linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta
utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri
godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 49.3.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 63
VELJAČA 2014.
Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i
unapređenju investicijskog okruženja mogu koristiti, isključivo
porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera
i ako su izvršili investicije u skladu s tim Zakonom.
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi
Ministarstva gospodarstva (veliki poduzetnici) ili Ministarstva
poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici), dakle ovisno o veličini poduzetnika. Veličina poduzetnika utvrđuje se sukladno
članku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja u skladu s kriterijima iz Zakona o poticanju
razvoja malog gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02., 63/07.,
53/12. i 56/13.).
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju
investicijskog okruženja, uz prijavu poreza na dobit obvezno
dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne
investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem
potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice
utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenju investicijskog projekta, očuvanju predmetne investicije, broju
otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom ili broju
očuvanih radnih mjesta u slučaju modernizacije tehnološkog
procesa postojeće proizvodne linije ili pogona, odnosno
ovisno o ispunjenju uvjeta propisanih Zakonom o poticanju
investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Stoga se
ovisno o ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit
utvrđuje primjenom porezne stope od 10%, 5% ili 0%.
Prema članku 16. stavku 1. Uredbe o poticanju investicija
i unapređenju investicijskog okruženja godišnje izvješće o
korištenju poticajnih mjera za investicije koje se podnosi nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija - Poreznoj upravi,
obvezno sadrži sljedeće: ispunjeni obrazac GI-1; izvještaj u
tekstualnom obliku s opisom realizacije investicijskog projekta po svim stavkama ulaganja (dugotrajna imovina/troškovi
plaća); godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu,
račun o dobiti i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit;
analitičke kartice konta osnovnih sredstava s označenim
stavkama ulaganja u dugotrajnu imovinu povezanim s investicijskim projektom; podatke o visini investicije u izvještajnom
razdoblju izraženu u kunama; podatke o unosu nove opreme
- vrsta i vrijednost; podatke o broju zaposlenih na početku i na
kraju izvještajnog razdoblja (Specifikacija po osiguranicima o
obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja
- Obrazac R-Sm); podatke o vrsti i korištenju poticajnih mjera
u izvještajnom razdoblju; obračun dobiti i iznosa porezne
povlastice koju nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno
odredbama članka 9. točke 5. Zakona; ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih
povlastica.
Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom
ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili
Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Pravo
korištenja ove porezne olakšice utvrđuju nadležna Ministarstva
u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija - Porezna
uprava pri obradi prijave poreza na dobit.
POREZI
63
1/28/14 9:28:04 AM
POREZI
visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od
propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju
po stopi od 5% u razdoblju do 10 godina od godine početka
investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja
modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne
linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta
utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri
godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
VELJAČA 2014
Redni broj 49.4.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se investicije u
visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od
propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju
po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka
investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja
modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne
linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta
utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri
godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20% i dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 50: Poticanje ulaganja temeljem članka 27.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja
Temeljem članka 43.a stavka 2. Pravilnika, na ovom
rednom broju upisuje se i ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 27. Zakona o poticanju
investicija i unapređenju investicijskog okruženja sukladno
kojemu se mogu koristiti i poticaji, odnosno porezne olakšice
utvrđene u skladu s Zakonom o poticanju ulaganja (Nar. nov.,
br. 138/06. i 61/11.) i/ili Zakonom o poticanju ulaganja (Nar.
nov., br. 73/00.).
a) Na ovom rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se
umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 138/06.
i 61/11.) na način utvrđen Uredbom o poticanju ulaganja
(Nar. nov., br. 64/07.).
Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja
(Nar. nov., br. 138/06. i 61/11.) mogu koristiti isključivo porezni
obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ako
su izvršili ulaganja u skladu s tim Zakonom.
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva poduzetništva i obrta).
64
POREZ NA DOBIT
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz
prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i
otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem
potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim
ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim
ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenju uvjeta propisanih
navedenim Zakonom o poticanju ulaganja. Stoga se ovisno o
ispunjenju propisanih uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje
primjenom porezne stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.
Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi
Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 13. točki 5. Zakona o poticanju
ulaganja (Nar. nov., br. 138/06. i 61/11.) i članku 13. Uredbe
o poticanju ulaganja obvezno sadrže sljedeće podatke: 1. godišnja izvješća o poslovanju za proteklu godinu, račun o dobiti
i gubitku i bilancu uz prijavu poreza na dobit, 2. visina ulaganja
u izvještajnom razdoblju u kunama, 3. unos nove opreme vrsta
i vrijednost, 4. broj zaposlenih na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (Specifikacija po osiguranicima o obračunanim
doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja - Obrazac
R-Sm), 5. vrsta i korištenje poticajnih mjera u izvještajnom
razdoblju, 6. obračun dobiti i iznosa porezne povlastice koju
nositelj poticajnih mjera koristi, a sukladno odredbama članka
4. točke 5. Zakona o poticanju ulaganja, 7. ostale podatke
značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i
carinskih povlastica.
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne
olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog
intenziteta potpore.
Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom
ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili
Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika se utvrđuje u skladu s kriterijima iz Zakona o
poticanju razvoja malog gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02.,
63/07., 53/12. i 56/13.). Pravo korištenja ove porezne olakšice
utvrđuju nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti,
te Ministarstvo financija - Porezna uprava pri obradi prijave
poreza na dobit.
b) Na ovom rednom broju upisuje se i ukupan iznos za koji
se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno
članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
73/00.) i sukladno Uredbi o sadržaju izvješća za korištenje
poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, te načinu
njihova ostvarivanja (Nar. nov., br. 53/01.).
Napomena, porezna olakšica utvrđena prema Zakonu o
poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.) uključuje i primjenu
članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.
177/04. i 90/05.).
Poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja
(Nar. nov., br. 73/00.) mogu koristiti porezni obveznici koji su
stekli status nositelja poticajnih mjera ako su izvršili ulaganja u
skladu s tim Zakonom.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 64
1/28/14 9:28:04 AM
POREZ NA DOBIT
Redni broj 50.1.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
138/06. i 61/11.) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera
temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna
od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na
dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit
te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do
10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i
to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U
slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja,
za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00
eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa
poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope
poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10%
u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz
uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih
s ulaganjem i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka
ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.)
uz primjenu članka 26. stavka 1. Zakona o porezu na dobit
(Nar. nov., br. 177/04. i 90/05.) pri čemu nositelji poticajnih
mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje
4 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika
plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10
godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 50.2.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
138/06. i 61/11.) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera
temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna
od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju
porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina
od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja
poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju
ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna
eura nositeljima poticajnih mjera, stopa poreza na dobit
umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit,
te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do
10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i
to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
73/00.) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10 milijuna kuna uz
zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 65
VELJAČA 2014.
Status nositelja poticajnih mjera utvrđuje se prema potvrdi
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (sada Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva poduzetništva i obrta).
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem navedenoga Zakona o poticanju ulaganja uz
prijavu poreza na dobit dostavljaju:
1) presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
2) godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i
otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.
Iznos porezne olakšice ne može se utvrditi samo temeljem
potvrde nadležnog ministarstva već se iznos porezne olakšice
utvrđuje za svako porezno razdoblje, ovisno o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog
ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem, odnosno ovisno o ispunjenju uvjeta propisanih navedenim Zakonom. Stoga se ovisno o ispunjenju propisanih
uvjeta, obveza poreza na dobit utvrđuje primjenom porezne
stope od 10%, 7%, 3% ili 0%.
Godišnja izvješća koja se podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu poreza na dobit i nadležnom ministarstvu, sukladno članku 10. stavcima 3. i 4. Zakona o poticanju
ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.) i sukladno članku 5. Uredbe
o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i
carinskih povlastica, te načina njihova ostvarivanja obvezno
sadrže sljedeće podatke: 1. godišnje financijsko izvješće
za proteklu godinu; 2. ukupan godišnji promet ulagatelja; 3.
visina ulaganja u izvještajnom razdoblju u kunama; 4. unos
nove opreme/vrsta i vrijednost; 5. broj zaposlenih na početku
i na kraju izvještajnog razdoblja; 6. vrsta i korištenje poticajnih
mjera u izvještajnom razdoblju; 7. obračun dobiti ulagatelja
iskazan prema posebnim propisima; 8. ostale podatke značajne za korištenje poticajnih mjera, odnosno poreznih i carinskih povlastica. Uz godišnje izvješće nositelj poticajnih mjera,
poreznih i carinskih povlastica obvezan je priložiti i dodatne
isprave kojima se iskazani podaci dokazuju.
Napominjemo da je prilikom utvrđivanja iznosa porezne
olakšice potrebno obratiti pozornost i na iznos maksimalnog
intenziteta potpore.
Godišnje pisano izvješće obvezno se dostavlja i nadležnom
ministarstvu, Ministarstvu gospodarstva (veliki poduzetnik) ili
Ministarstvu poduzetništva i obrta (ostali poduzetnici). Veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu s kriterijima iz Zakona o
poticanju razvoja malog gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02.,
53/0/ i 53/12.). Pravo korištenja ove porezne olakšice utvrđuju
nadležna Ministarstva u okviru svoje nadležnosti, te Ministarstvo financija - Porezna uprava pri obradi prijave poreza na
dobit.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima (redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj
50.3. + redni broj 50.4) ne mogu biti veći od porezne obveze
iskazane na rednom broju 44.
Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze
iskazane na rednom broju 44., a neiskorišteni dio olakšica ne
može se prenositi u naredna razdoblja.
U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom
rednom broju veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavu
poreza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje
su njemu u korist.
POREZI
65
1/28/14 9:28:05 AM
POREZI
dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od
isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
VELJAČA 2014
Redni broj 50.3.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
138/06. i 61/11.) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera
temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna
od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju
porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina
od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja
poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju
ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna
eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit
umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit,
te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do
10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i
to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
73/00.), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna uz
zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na
dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od
isteka prve godine godina ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 50.4.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
138/06. i 61/11.) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera
temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna
od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju
porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina
od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja
poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju
ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna
eura nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit
umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit,
te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do
10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem i
to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili
66
POREZ NA DOBIT
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.
73/00.), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60 milijuna kuna uz
zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na
dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od
isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit,
odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj.
Redni broj 51.
Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja
investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.
Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i
poticaja
Na ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva
45., 46., 47., 48. i 51. za koji se smanjuje porezna obveza
(redni broj 45. + redni broj 46. + redni broj 47. + redni broj 48.
+ redni broj 51.).
Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja
iskazane na ovom rednom broju, ne može biti veći od iznosa
porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da se
međusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45.,
46., 47., 48. i 51.
Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja,
iskazanih na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51., a koje
kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosa porezne
obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik
sam odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica,
oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u
korist.
Redni broj 53: Porezna obveza
Na ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se
utvrđuje tako da se od rednog broja 44. oduzme redni broj 52.
(redni broj 44. - redni broj 52.).
Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
Na ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza
u inozemstvu utvrđen na način propisan u članku 30. Zakona
i u članku 52. Pravilnika.
Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na
njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše
do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili
na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili
dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.
Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni
utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.
Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u
odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iz
tuzemnog poslovanja.
Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog
poreza.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 66
1/28/14 9:28:05 AM
POREZI
POREZ NA DOBIT
Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni
porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u
inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveni
iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati.
Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%,
tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.
U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog
u inozemstvu, uz poreznu prijavu porezni obveznik prilaže dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.
Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne
uprave i ovjerenu presliku porezne prijave podnesene u
inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteni
inozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o
plaćenom porezu u inozemstvu.
Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku,
o istoj vrsti poreza i da je porez plaćen.
Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja
porezne prijave, porezna prijava se ispravlja po pribavljenom
dokazu u skladu s člankom 66. Općeg poreznog zakona (Nar.
nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12. i 73/13.).
Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punom obračunanom iznosu.
Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom
porezu, ispravlja se porezna prijava u skladu s navedenom
odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona.
Ako s državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit
nije zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu
provodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:
c) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza
nego što proizlazi po tuzemnom obračunu, priznaje mu se
samo iznos do visine tuzemne porezne stope
d) ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza
nego što proizlazi prema tuzemnom obračunu, obvezan je
uplatiti razliku.
Redni broj 55: Porezna obveza za uplatu
Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze
ako je redni broj 53. veći od rednog broja 54., odnosno ako
je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava
(redni broj 53. - redni broj 54.).
Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom
broju 53. tada se upisuje 0,00 i ne može se iskazati iznos s
negativnim predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvu
može se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.
Redni broj 58: Razlika za povrat
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni
broj 56. veći od rednog broja 55. odnosno ako je porezna
obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56.
- redni broj 55.).
Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pisano se
očituje nadležnoj ispostavi Porezne uprave o načinu korištenja
razlike odnosno da li porezni obveznik više plaćeni porez želi
koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više
plaćenog poreza.
Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje
Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje izračunavaju
se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit
podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za
koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun
predujma izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom
broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom
broju 34.1. i pomnoži s poreznom stopom od 20%, te se od
toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.
Nakon podnošenja porezne prijave, porezni obveznik će
plaćati predujmove poreza na dobit za 2014. godinu u visini
utvrđenoj po poreznoj prijavi.
Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova
za razdoblje od siječnja do ožujka 2014. godine.
Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati
predujmove jer su po poreznoj prijavi za 2012. godinu ostvarili
gubitak, a za 2013. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivati
predujmove za 2014. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2014. godine najkasnije do kraja svibnja 2014.
godine.
Dakle, prvi predujam za 2014. godinu po prijavi za 2013.
godinu, plaća se za mjesec u kojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2014. godine.
Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2012.
godinu plaćali predujmove, a u 2013. godini ostvarili porezni
gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćati predujmove za 2014. godinu.
Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi poreza na dobit vlastitim potpisom jamči
porezni obveznik/opunomoćenik / ovlašteni porezni savjetnik.
POMOĆNICA MINISTRA
RAVNATELJICA
Nada Čavlović Smiljanec
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA - SREDIŠNJI URED
Klasa: 410-10/13-01/4419
Ur. broj: 513-07-21-01/13-1
Zagreb, 31. prosinca 2013.
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 67
VELJAČA 2014.
Redni broj 56: Uplaćeni predujmovi
Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 5. veljače 2014. godine, pod uvjetom da porezni
obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po
osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.
Ako postoje nepodmirene obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmiruju kamate, zatim dug po starosti i
tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2013. godinu, u
skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.
Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom
predujmu ustanovljenom na opisani način, što podrazumijeva
usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit
između poreznog obveznika i Porezne uprave.
Redni broj 57: Razlika za uplatu
Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni
broj 55. veći od rednog broja 56. odnosno ako je porezna
obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55.
- redni broj 56.).
67
1/28/14 9:28:05 AM
POREZ NA DOBIT
VELJAČA 2014
POREZI
68
RaËunovodstvo i financije
uputa dobit-k.indd 68
1/28/14 9:28:05 AM
www.rif.hr
Korica .indd 1
UPUTA
• Ministarstva financija - Središnjeg ureda Porezne
uprave o sastavljanju i podnošenju godišnje
porezne prijave obveznika poreza na dohodak i
obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za
2013. godinu
• Ministarstva financija - Središnjeg ureda Porezne
uprave o sastavljanju i podnošenju porezne
prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju
poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2013.
godinu
Dodatak uz RIF br.
2
2014
1/28/14 9:30:26 AM

računovodstveno porezni savjetnik

POREZNI SUSTAV I UTJECAJ POREZNOG SUSTAVA NA MALO I

5 Porezna terminologija Dinko

Pročitajte članak u .pdf formatu.

Župni listić za 3. nedjelju kroz godinu

L1, Erklärung zur ArbeitnehmerInnenveranlagung 2014

LINK - Dunapack doo

NEWSLETTER – N. 1 / 2013 SAŽETAK • INTERMODAL Kick

Abstract - Slobomir P Univerzitet

Partneri u zajedničkom projektu ruralnoga razvoja

ovdje - Filipović poslovno savjetovanje doo

PDV_nakon_pristupanja_RH_EU.pdf

OBVEZE, ZAKONI I PROPISI ZA IZNAJMLJIVAČE

Godišnji izvještaj za 2011. godinu

Pravilnik o primjeni zakona o akcizama u Bosni i

LN 93 - Učilište Ludbreg