ISSN 1846-7024 Broj 6 • Zagreb • Veljača 2014. RIJEČ PREDSJEDNIKA Trebamo nove projekte i više upravljačkog znanja Restrukturiranje nema za cilj samo otpuštanje radnika ili smanjenje broja radnika nego cjelovito preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i deﬁniranih poslovnih i organizacijskih procesa. Svođenje organizacijske terapije samo na otpuštanje ili smanjenje zaposlenika, predstavlja potpuni promašaj Završetak jedne i početak nove kalendarske godine vrijeme je svođenja računa o svemu učinjenom. To je vrijeme kada postavljamo pitanja kakva nam je godina bila, je li se očekivano ispunilo i jesu li se otvorile nove mogućnosti, one koje će donijeti nove prilike za daljnji razvoj u nastupajućoj godini. Na žalost, ne možemo se uvjeriti da nam je stvarnost dobra, ali bojimo se da ni budućnost neće biti blistava, i ona nam je zamagljena i tmurna. Javno o našim primjedbama i zahtjevima Smatramo se obveznim da na svojim stranicama javno govorimo i više puta, o našim neslaganjima s načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom, posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta. Danas su česti alibiji za neučinjeno, ili nešto loše učinjeno, globalna ekonomska kriza, loše prilike u okruženju, no sve to se lako demantira kada se dublje sagledaju konkretni potezi koje vidimo u praksi. Uz to što smo se cijele protekle godine naslušali medijskih hvalospjeva o poslovnim potezima i uspjesima, investicijskom bumu, rezultatima restrukturiranja, kraj godine obilježilo je kašnjenje isplate plaće radnicima, i to je bilo popraćeno vrlo šturim objašnjenjem o uzroku toga kašnjenja. RESTRUKTURIRANJE BEZ SOCIJALNIH PARTNERA Restrukturiranje HŽ Infrastrukture provodi se od samog početka bez uključivanja socijalnih partnera, i to je temeljni razlog što ne možemo prihvatiti način na koji se taj proces provodi, a jedini cilj tog procesa je isključivo u smanjenju broja zaposlenih. Proces se u mnogo puta do sada svodio samo na pokušaj rješavanja prošlih dugova, smanjenje troškova, ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu poboljšanja poslovnih rezultata. Restrukturiranje nema za cilj samo otpuštanje radnika ili smanjenje broja radnika nego cjelovito preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i definiranih poslovnih i organizacijskih procesa. Svođenje organizacijske terapije samo na otpuštanje ili smanjenje zaposlenika, predstavlja potpuni promašaj. Započelo je neshvatljivom odlukom uprave o izdvajanju temeljne djelatnosti građenja i održavanja pruga, a završit će vjerojatno u ishitrenoj privatizaciji društva u koje smo tu djelatnost prenijeli. Ponovit ćemo: upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na načelima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanoga odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkog unapređenja i razvoja. Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkoga jedinstva i interoperabilnosti. To se može realizirati jedino postizanjem zahtjevne razi- Dalekosežne posljedice U željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara, organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice. ne učinkovitosti pruga. Tehnička specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehničko-teh nološkoga funkcioniranja svih podsustava. Smatramo se obveznim da na svojim stranicama javno govorimo i više puta, o našim neslaganjima s načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom, posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta. Izdvajanje organizacijskog dijela održavanja i građenja pruga iz društva koje se u budućnosti misli i privatizirati svakako neće u konačnici osigurati isplativost i veću produktivnost, jer će dovesti do rascjepkanosti tehničko-tehnološkoga procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja željezničke infrastrukture. Aktualno 2 Ne vidimo utemeljenost u poslovnoj logici uprave da je ekonomski opravdano izdvojiti poslove održavanja i građenja, da bi onda te iste poslove po višoj cijeni ugovarali, kako je to bila uobičajena praksa dosadašnjeg poslovanja, s ovisnim društvima. U željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara, organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice. TKO ĆE BITI ODGOVORAN? Projekti o kojima se Uprava voli hvaliti započeti su u nekim drugim vremenima, sada su potrebni novi, koji su već trebali biti pripremljeni i za njih raspisani natječaji, kako bismo na temelju istih mogli pravovremeno povući što više sredstava iz strukturnih fondova koji su nam na raspolaganju. No bojimo se da smo za to nepripremljeni i da će se propustiti prilika za ekonomski razvoj. A za to će isto netko trebati odgovarati. Zabrinuti smo što do danas nije donesena i Strategija prometnog razvitka, za što je, po nama, odgovornost na strani ministarstva. Završetak prošle godine donio je još jednu novu organizaciju društva, s dodatnim smanjenjem broja zaposlenih. Novost u istoj je to što su organizacijski spojene regije održavanja i prometa. Kakve će nam i hoće li nam pomake donijeti vrijeme će pokazati. Naš je glavni cilj na kojem inzistiramo i koji tražimo od Uprave i za što tražimo njihovu odgovornost, postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti radnika HŽ Infrastrukture. A za to je sigurno potrebna drugačija metodologija upravljanja i više upravljačkih znanja. Slavko Proleta Zar opet nova organizacija i sistematizacija? Promašaji u ukidanju nekih radnih mjesta su evidentni već nakon nepunih mjesec dana, a smanjenje broja izvršitelja na pojedinim radnim mjestima doći će na naplatu veoma brzo, samo se nadam da neće biti ozbiljnijih posljedica jer ova željeznica ipak prevozi ljude kojima je samo želja da na odredište dođu na vrijeme i, naravno, živi S novom godinom stiže nam i novi Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. Rekli bi: ništa novo, pa to se i očekivalo. Možda ne na takav način, ali što je tu je. Nakon lutanja kroz cijelu 2013. godinu konačno nešto DA ili NE? Evo gospodo, prijatelji i svi ostali ovo je pitanje za jack pot. Naravno, jack pota nema jer odgovor je naravno NE, a sad se pitate zašto. Pa zato što je nova organizacija već najavljena za sredinu 2014. godine. No vratimo se na ovu koja je dala neuvjerljiva objašnjenja o svrsishodnosti, boljoj produktivnosti, mogućim uštedama, rentabilnosti i ne znam čime još. Objašnjenja su pljuštala na sve strane sa samo jednim ciljem, a to je smanjenje broja izvršitelja. Pustimo objašnjenja i krenimo redom, a to je naravno od glave, presložiti dijelove uprave s ukidanjem nekih dijelova nekih službi sa premještanjem pojedinih radnih mjesta iz službe u službu, iz službe u regije, iz regije tko zna gdje definitivno ne donosi nekakav napredak već zbunjenost, tko što radi i tko kome odgovara i zašto. Ali tko zna, možda je to i cilj ovakve organizacije. Smanjiše broj regionalnih direktora i spojiše se promet i održavanje u jednu regionalnu jedinicu, rekli bi ništa posebno ali pazi čuda ni u jednoj regionalnoj jedinici nema na mjestu direktora nikoga iz održavanja. Pa, ljudi, je li to moguće da su jedni toliko sposobni ili podobni, a drugi ono nešto drugo. Ispričavam se jer više jednostavno ne shvaćam i ne znam gdje se to održavanje nalazi gore ili dolje u upravi ili u regionalnim jedinicama, tko je i zašto netko nadzor, a netko održavanje i ponovno pitanje tko kome odgovara i zašto po drugi put. Smanjiti se mora ali na koji način, pitanje je sad? Primjenjivati norme i nor- mative ili učiniti sve to na neki drugi način, možda odokativno. Na žalost, zaključak je da ima svega, odnosno gdje je što odgovaralo to se je i primjenjivalo, a bez pravih i egzaktnih podataka o stanju, veličini i količini pruga i pružnih postrojenja. Promašaji u ukidanju nekih radnih mjesta su evidentni već nakon nepunih mjesec dana, a smanjenje broja izvršitelja na pojedinim radnim mjestima doći će na naplatu veoma brzo, samo se nadam da neće biti ozbiljnijih posljedica jer ova željeznica ipak prevozi ljude kojima je samo želja da na odredište dođu na vrijeme i, naravno, živi. Nema potrebe ulaziti u detalje tih čudnih i pomalo nerazumnih odluka koje karakteriziraju tako postavljenu organizaciju iz osnovnog razloga što već nakon usmenih upozorenja našega Sindikata, a poglavito pisanih, očekujemo određene izmjene i korekcije. Toliko o ovoj organizaciji i sretno nam bilo svima, ma gdje bili i što radili, samo da očuvamo tehničku ispravnost te siguran i redovit tijek prometa, što je veoma teško s do te mjere smanjenim brojem izvršitelja u građevinskom i elektrotehničkom sektoru, jer odgovornost i ulog za očuvanje navedenoga je ogromna i, na žalost, samo naša. Tomislav Špoljarević 3 Protivimo se ishitrenoj privatizaciji Republika Hrvatska Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministar Dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić Poštovani gospodine Ministre Naš Sindikat, svjestan svoje uloge u ovim, po nama, izuzetno važnim i teškim trenucima za HŽ Infrastrukturu d.o.o., traži od svih relevantnih čimbenika u državi da iznađu kvalitetna rješenje za boljitak i prosperitet željezničkog sustava u cjelini kao jednog od važnih čimbenika kotača zamašnjaka u pokretanju investicijskog ciklusa u gospodarstvu Republike Hrvatske. Kada sagledamo strateška opredjeljenja željeznice, ona se temelje na dugotrajnim procesima zadovoljavanja prometnih zahtjeva, pomorskoj orijentaciji Hrvatske, strategiji prostornog razvitka Hrvatske i uključivanju u europske integracije. Europska unija posvećuje mnogo pozornosti izgradnji kvalitetne prometne mreže unutar Unije kao važnom elementu ujedinjenja, a vrlo je zainteresirana za kvalitetno povezivanje cijelog europskog prostora sa susjednim regijama i kontinentima. Svjesni smo da proces modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih željeznica nije jednostavan proces. Međutim, ne možemo se složiti sa činjenicom da se Program restrukturiranja provodi bez aktivnog uključivanja socijalnog partnera, sindikata, i da se taj proces svodi samo na smanjenje broja radnika, pogotovo ako krene ciklus najavljivanih investicija te samim tim i veliki radovi na našim prugama. Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja. Izdvajanje organizacijskog dijela Poslovnog centra održavanja i građenja infrastrukture, iz HŽ Infrastrukture u kojem su se između ostalog obavljali poslovi temeljnog održavanja i kapitalnih remonta, gradnje pruga, ali i poslovi koji su u izravnoj vezi s elektrotehničkim poslovima i s njima čine tehničko jedinstvo, po nama je nelogično. Namjera da se nakon izdvajanja dijela poslova građevinskog održavanja u tvrtku Pružne građevine navedena tvrtka i privatizira, za nas je u ovakvim okolnostima i zbog ishitrenog načina na koji se to provodi neprihvatljiva i iskazujemo zato veliku dozu bojazni za daljnji tehnološki razvoj i unapređenje željezničke infrastrukture, ali i same tvrtke Pružne građevine koja danas broji oko 2000 ljudi. Moramo upozoriti da smo se ovakve prakse izdvajanja djelatnosti u proteklim godinama već nagledali i iskustvo nam je pokazalo da je to u konačnici bilo skuplje za državu, društva su završila neka u stečaju, a neka su postala nelikvidna, što je rezultiralo gubitkom radnih mjesta. Društvo Pružne građevine d.o.o. u koje je prenesena temeljna djelatnost održavanja iz HŽ Infrastrukture d.o.o. i koje je za sada u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. važno je zbog temeljne djelatnosti kojom se bavi i nije po nama opravdano da se za to društvo predviđa proces privatizacije. Ovim putem iznosimo svoj stav da se protivimo svakoj ishitrenoj privatizaciji bez dubinskog sagledavanja stanja društva, bez uređenih imovinsko pravnih odnosa, dokapitalizacije, bez ugovorenih socijalnih klauzula važnih za radno pravni status radnika i njihovu radnopravnu zaštitu od poslovno uvjetovanih otkaza. Ovo društvo kroz ugovorene poslove iz svoje registrirane djelatnosti može u budućnosti ostvarivati prihod i biti spremno za ostvarivanje tržišnog Tražimo od Vas da hitno primite predstavnike našeg sindikata kako bismo iznijeli naše viđenje o problemima vezanima za ishitren postupak najavljivanja procesa privatizacije društva Pružne građevine d.o.o., stoji uz ostalo u pismu, koje zbog važnosti objavljujemo u cijelosti načina poslovanja unutar države a i u okruženju. Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinoga djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje. Nužno je jačati partnerske odnose i sve oblike učinkovitoga socijalnog dijaloga s ciljem ekonomskog jačanja sektora prometa, kreiranja kvalitetnih radnih mjesta i podizanja atraktivnosti sektora. Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata, važnih za proces donošenja i provedbe programa, svih akata vezanih uz položaj radnika. Na kraju bismo zaključili, mi svrhu restrukturiranja vidimo u osiguranju radnih mjesta, tržišno orijentiranom planiranju, otvaranju novih tržišta, multipliciranju znanja i izobrazbi radnika. Tražimo od Vas da hitno primite predstavnike našeg sindikata kako bismo iznijeli naše viđenje o problemima vezanima za ishitren postupak najavljivanja procesa privatizacije društva Pružne građevine d.o.o. U protivnome zbog izostanka vođenja konstruktivnog socijalnog dijaloga bit ćemo prisiljeni i na poduzimanje drugih oblika industrijskih akcija. Predsjednik Sindikata infrastrukture HŽ-a Slavko Proleta Novosti SINDIKAT INFRASTRUKTURE HRVATSKIH ŽELJEZNICA UPUTIO PISMO MINISTRU POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE 4 SINDIKAT HRVATSKIH ŽELJEZNIČARA, SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a I UDRUGA BRANITELJA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATA HŽ-a UPUTILI PISMO MINISTRU SINIŠI HAJDAŠU DONČIĆU I USPROTIVILI SE PRODAJI DRUŠTVA PRUŽNE GRAĐEVINE d.o.o. Novosti Prodaja nije dobro rješenje za državu i radnike Za očekivati je da će privatni monopolisti štedjeti na redovnom održavanju pruga, kako bi ostvario što veći proﬁt, čime se također može ugroziti sigurnost željezničkog prometa, ili radi monopolističkog odnosa povećati cijene održavanja pruga. Takvi slučajevi već su dovodili do problema u željeznicama koje su privatizirale djelatnost redovnog održavanja pruga, neke željeznice su je ponovno otkupljivale i to po mnogo većoj cijeni. S druge strane, kada je HŽ Infrastruktura istovremeno i vlasnik i naručitelj, ne postoji bojazan ugrožavanja sigurnosti prometa radi pretjerane štednje, ali niti opasnost od previsokih cijena, budući da vlasnik u svakom trenutku ima odlučujući utjecaj na Upravu Pružnih građevina. 5 Kako i kada do nove reprezentativnosti Ako je nakon provedenog postupka novog utvrđivanja reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, reprezentativnim utvrđen drugi sindikat, prestaje reprezentativnost sindikata čija je reprezentativnost utvrđena u prethodno provedenom postupku S obzirom na činjenicu da je u društvu Pružne građevine d.o.o. potpisan 2. aneks Kolektivnog ugovora sa SHŽ, koji je u trenutku potpisivanja spomenutog aneksa i bio reprezentativni sindikat prema prethodno okončanom postupku za utvrđivanje reprezentativnosti, dajemo sljedeće očitovanje: Sindikat infrastrukture HŽ-a u otvorenom procesu kolektivnog pregovaranja nije mogao sudjelovati, isključivo zbog primjene Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, jer isti propisuje da se nova reprezentativnost može tražiti tek protekom roka od godine dana od kada je utvrđena prethodna reprezentativnost sindikatu koji je sklopio postojeći KU. No bez obzira na navedenu činjenicu da nismo mogli sudjelovati u pregovorima, svoje prijedloge o uređenju materijalnih prava za radnike društva dostavljali smo stranama koje su sudjelovale u istome. Sklapanje aneksa donijet će svakako dobro za radnike društva, jer se istim izjednačavaju materijalna prava svih radnika, kroz zaključenje jedinstvenog kolektivnog ugovora za društvo. Važno je za sve radnike da se uspio sklopiti aneks i zbog otvorenog privatizacijskog procesa društva. Jedna od temeljnih obveza i eventualnog budućeg vlasnika bit će sigurno obveza poštivanja ugovorenih akata društva uz obvezu zadržavanja postojeće djelatnosti društva i preuzimanje svih radnika zaposlenih u društvu. Nakon provedenih statusnih promjena i pripajanja društava u Pružne građevine d.o.o. i organizacijski su aktima društva utvrđene ustrojbene jedinice koje čine organizaciju društva sukladno statusnim promjena. Društvo Pružne građevine d.o.o. tako sada broji cca 2040 radnika. Nakon provedenih postupaka savjetovanja s radničkim vijećima i sindikatima koji djeluju u društvu, usvojeni su Pravilnik o organizaciji društva te Pravilnik o radu društva. SIHŽ je sudjelovao u tom postupku i uputio je konkretne prijedloge vezane za te akte. Novim ugovorima o radu, koje će dobiti svi radnici društva, posebno to naglašavamo zbog radnika koji su prenijeli ugovore o radu iz Poslovnog centra održavanja iz HŽ Infrastrukture d.o.o., bit će utvrđene i veće cijene sata rada za radnike, sukladno donesenim aktima. Zatražili smo da se radnicima i retroaktivno isplati razlika povećanja plaće i to od datuma stupanja na snagu akata. Na kraju samo ćemo dati obrazloženje vezano za postupak novog utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivne pregovore. Ako je nakon provedenog postupka novog utvrđivanja reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, reprezentativnim utvrđen drugi sindikat, prestaje reprezentativnost sindikata čija je reprezentativnost utvrđena u prethodno provedenom postupku. U slučaju kada je utvrđena reprezentativnost sindikata, koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora koji je na snazi, može se kolektivno pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora. Sklapanjem novog kolektivnog ugovora prestaje važiti prethodno sklopljeni kolektivni ugovor. Predsjednik SIHŽ-a Slavko Proleta v.r. PRUŽNE GRAĐEVINE d.o.o. Postupak izdavanja ugovora o radu SIHŽ iznio je svoj stav u vezi s najavljenim procesom privatizacije, upozorivši da se on ne smije odvijati brzopleto te zahtijevajući da se u taj proces uključe i socijalni partneri Nakon provedenih statusnih promjena i pripajanja društava u Pružne građevine d.o.o. i organizacijski su aktima društva utvrđene ustrojbene jedinice koje čine organizaciju društva sukladno statusnim promjena. Društvo Pružne građevine d.o.o. tako sada broji cca 2.040 radnika. Nakon provedenih postupaka savjetovanja s radničkim vijećima i sindikatima koji djeluju u Društvu, usvojeni su Pravilnik o organizaciji društva te Pravilnik o radu društva. U tijeku je i izdavanje novih ugovora o radu radnicima. I ono što posebno ističemo svi radnici će dobiti ugovore o radu. Ovo posebno naglašavamo za radnike Poslovnog centra građenja, koji je izdvojen iz HŽ Infrastrukture d.o.o. i čiji su radnici prenijeli ugovore o radu temeljem članka 133. Zakona o radu. Novim ugovorima o radu bit će utvrđene i veće cijene sata rada za radnike, sukladno donesenim aktima. Zatražili smo da se radnicima i retroaktivno isplati razlika povećanja plaće i to od datuma stupanja na snagu akata. Aktivnostima našeg Sindikata i niza održanih sastanaka riješen je status spomenutih radnika. SIHŽ sukladno interesnom području djelovanja u društvu završio je postupak izbora i imenovanja svojih sindikalnih povjerenika u društvu. S društvom je potpisan četverogodišnji ugovor kojim se treba osigurati nesmetano poslovanje društva iz njegove registrirane djelatnosti. SIHŽ iznio je svoj stav u vezi s najavljenim procesom privatizacije, upozorivši da se on ne smije odvijati brzopleto te zahtijevajući da se u taj proces uključe i socijalni partneri. Mirjana Konjić Novosti OBAVIJEST ČLANOVIMA SIHŽ-a O SITUACIJI U PRUŽNIM GRAĐEVINAMA d.o.o. U VEZI SA SKLAPANJEM 2. ANEKSA KOLEKTIVNOG UGOVORA DRUŠTVA 6 NOVINE NA PODRUČJU RADNOGA ZAKONODAVSTVA Tema broja Neprihvatljive izmjene Zakona o radu Od samog je početka očit temeljni razlog promjena Zakona o radu: snižavanje radničkih zakonskih prava i zaštite zaposlenja. U tom smjeru ide i prijedlog što ga je Vlada RH uputila u saborsku raspravu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je na svojim internetskim stranicama objavilo Prijedlog Zakona o radu za javnu raspravu od 8. do 24. studenoga prošle godine. Nama je na očitovanje tekst dostavilo 19. studenoga, i to verziju koja je bila različita od teksta iz javne rasprave. Dok smo završavali očitovanje stigao je i najnoviji tekst (25. studenoga) različit i od javne rasprave i od onoga dostavljenog 19. studenoga! Svaka nova verzija imala je sve niža prava radnika (i sindikata)! Temeljni razlog izmjena Zakona o radu je već duže vrijeme očit, a to je snižavanje zakonskih prava zaštite zaposlenja. U tom smjeru ide i prijedlog što ga je Vlada RH uputila u saborsku raspravu. Ukupna slika je sljedeća: - kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika više se neće moći ugovoriti slučajevi u kojima se kod korisnika neće moći zapošljavati radnici preko agencija za privremeno zapošljavanje; - raspored radnog vremena poslodavac će uređivati sam - sve do 56 sati tjedno, a kolektivnim ugovorom samo iznad 56, a do 60 sati tjedno; - iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru više neće biti moguće primijeniti samo kroz kolektivni ugovor (kojim se radniku osigurava zamjenski odmor), već neposredno primjenom Zakona o radu. Zakon o radu daje prava radničkim vijećima koja im mogu dati samo sindikati, jer po prijedlogu: - puno radno vrijeme može se ugovoriti ne samo kolektivnim ugovorom već i sporazumom između radničkoga vijeća i poslodavca; - plaća i druga materijalna prava (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) za radnike zaposlene po ugovoru o radu za nepuno radno vrijeme ugovarati i isplaćivati i prema sporazumu između radničkog vijeća i poslodavca; Iako je oboje u suprotnosti s važećim člankom 159. stavak 3. koji kaže „Sporazum iz stavka 1. ovoga članka ne smije uređivati pitanja plaća, trajanja radnog vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.“ Predlagatelj Zakona svjesno stavlja u prvi plan radnička vijeća, nasuprot sindikatima, iako dobro zna da je uloga radničkoga vijeća samo nadzorna (nad primjenom zakona, kolektivnog ugovora i drugih propisa od interesa za radnike) a ne ugovorna. Ali isto tako dobro zna da je u nizu tranzicijskih zemalja davanje ovakve uloge radničkim vijećima (tijelu koje nije posve neovisno o poslodavcu, ni financijski niti na bilo koji drugi način, i koje ne smije štrajkati…) uništilo sindikate – zato ovo i čini! Tako Zakonom o radu dobijamo fleksibilnost bez sigurnosti – snižena individualna prava radnika te izbačeni kolektivni ugovori odnosno sindikati kod niza instituta. Na kraju, pitamo se kako će se ostvarivati temeljna svrha postojanja udruga poslodavaca i sindikata (pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora) koja, prema ZOR-u, mora biti navedena i u statutima tih udruga – u zemlji u kojoj i vlast i sami poslodavci negiraju tu potrebu i suglasni su u sužavanju pitanja o kojima se pregovara! Fleksibilno uređenje radnog vremena samostalnom odlukom poslodavca bio je temeljni interes predlagatelja od samog početka rada na izmjenama Zakona o radu. Prvotne odredbe iz prijedloga su uređene na način da legaliziraju dosadašnje nepoštivanje Zakona uočeno kod dijela poslodavaca, tako da bi svi poslodavci, u svim sektorima, za sve radnike mogli radno vrijeme organizirati kako hoće! Dajemo prikaz namjere takva uređenja: - jednakog rasporeda radnog vremena nema jer se članci i 65. (Prekovremeni rad) i 66. (Raspored radnog vremena) i 67. (Preraspodjela radnog vremena) bave nejednakim rasporedom radnog - - - - vremena odnosno sva tri članka se bave preraspodjelom radnog vremena!; ukinuto je tjedno ograničenje prekovremenog rada od 8 sati – ono je sad samo „računska operacija“ kod izračuna fonda sati u referentnom razdoblju; radnika je moguće iscrpljivati najdužim radom do 56 sati tjedno odlukom poslodavca, a od 56 do 60 sati kolektivnim ugovorom – a da prekovremenog rada kojeg poslodavac mora platiti uopće ne bude (jer kada ga ne „pogodi“ nijedna narudžba, poslodavac može radnika poslati doma, a kada dobije narudžbu pozvat će ga da radi do 56 sati)! istovremeno, prekovremeni rad pojedinog radnika može trajati dulje od zakonskih 180 sati ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, ali ne dulje od 250 sati (ovo je ušlo u prijedlog Zakona iako su sindikati izrijekom i jedinstveno bili protiv; imajući dvogodišnje iskustvo s MRMS, može se očekivati da će ovo biti kroz KU samo u prijelaznom razdoblju, do sljedeće promjene Zakona o radu, kada će se to zakonski omogućiti – sada bi valjda, uz sve, bio preveliki šok za javnost!); preraspodjela radnog vremena (važeći članak 47., predloženi 67.), u praksi nazivana velika preraspodjela, prema kojoj preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, ostaje isto uređena – ali s obzirom na nove članke 65. i 66. – posve nepotrebna! - iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru – dosad moguće samo kolektivnim ugovorom (važeći članak 3.) prijedlogom bi se omogućavalo neposredno Zakonom, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno. Ovakvim uređenjem kojim se omogućava izravna primjena Zakona, gubi se smisao izuzeća! Sažeto rečeno, u rasporedu radnog vremena kolektivni ugovor (sindikat) ostao je samo: - kod godišnjeg fonda prekovremenog rada pojedinog radnika od 180 do 250 sati; - kod najdužeg tjednog rada od 56 do 60 sati; - kod produžetka referentnog razdoblja s 4 na 6 mjeseci; - kod „stare“ preraspodjele (do 56 odnosno 60 sati tjednog rada), koja više nikom neće biti potrebna; Sve ostalo prepušteno bi bilo na volju poslodavcu, koji u odnosu na pojedinog radnika može činiti što hoće! Na koncu napomenimo da, uz prethodno rečeno, ima i drugih prava radnika koja se umanjuju: sužava se prava na zaposlenja na drugim poslovima („čuvanje“ radnog mjesta zbog privremene nenazočnosti – bolovanje, roditeljski dopust…), kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza poslodavac više nema obvezu radniku ponuditi drugo radno mjesto ili ga osposobiti za drugo radno mjesto, otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ali prestaje istekom 6 mjeseci od dana uručivanja odluke o otkazu (neovisno o tome koliko bolovanje traje), smanjuje se najviši iznos koji sud može dosuditi radniku zbog poslodavčeva nezakonitog otkaza (kao naknada štete, a ne naknada plaće) s najviše 18 na najviše 8, nema nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća na otkaz radniku koji pripada nekoj od zaštićenih kategorija ili sindikata na otkaz sindikalnom povjereniku sudskom odlukom nego samo arbitražom; ima i prijedloga koji se odnose na dodatno ograničavanje prava na štrajk na način da se u poslove koji su prijeko potrebni (nužni poslovi) ubrajaju i poslovi radi sprečavanja ugrožavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda; produžava se rok do kojega poslodavac može predložiti utvrđivanje tih poslova sve do okončanja postupka mirenja i uvođenja pravila da se o istom sporu postupak mirenja može provesti samo jednom. Nakon žestoke sindikalne reakcije i prosvjeda sindikata i sindikalnih središnjica neki prijedlozi su povučeni, ali je najnovija verzija Prijedloga Zakona sa sjednice Vlade 23. siječnja 2014. godine upućena u saborsku proceduru. S obzirom na to da je riječ o neuvažavanju primjedaba i prijedloga sindikata, vrijeme pred nama bit će obilježeno brojnim sindikalnim aktivnostima budući da je završeno i prikupljanje potpisa za organiziranje općeg štrajka. Mirjana Konjić NOVI PROPISI Zakon o doživotnoj otpremnini, odnosno dokupu mirovine U provedbi dokupa mirovine prema ovome Zakonu primjenjuju se načela određenih doprinosa i određenih davanja. Dokupom mirovine ostvarenom na temelju ovoga Zakona ne gubi se pravo na otpremninu koja se ostvaruje na temelju drugih propisa Hrvatski sabor je 6. prosinca 2013. godine donio Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/2013. godine). Tim je zakonom uređeno ostvarivanje doživotne otpremnine, odnosno dokupa mirovine. Dokup mirovine je izvorno hrvatski proizvod, a u skladu je s europskim socijalnim modelom i ovim zakonom taj institut je dobio jedinstven zakonski okvir postavši institutom radnog prava. Cilj dokupa je povećati razinu materijalnih prava onih radnika radne populacije koji su prisiljeni napustiti tržište rada i prihvatili prijevremenu starosnu mirovinu. Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine propisuje mogućnost zbrinjavanja onih zaposlenika koji su ostvarili uvjete za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Ovim se Zakonom uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine (u daljnjem tekstu: dokup mirovine) te osnivanje i poslova nje društava koja provode dokup mirovine. Dokup mirovine prema ovome Zakonu provodi se socijalnim sporazumijevanjem između poslodavaca, sindikata i radnika, a na temelju kolektivnog ugovora odnosno sporazuma između poslodavca i radnika prigodom umirovljenja te ugovora između poslodavca i društva za dokup mirovine. U provedbi dokupa mirovine prema ovome Zakonu primjenjuju se načela određenih doprinosa i određenih davanja. Dokupom mirovine ostvarenom na temelju ovoga Zakona ne gubi se pravo na otpremninu koja se ostvaruje na temelju drugih propisa. Ovaj zakon poslodavcima pruža mogućnost da doživotno obeštete radnike koji moraju ranije u mirovinu. Bivši radnici tako će doživotno primati novčani dodatak kao vrstu nagrade za minuli rad. Iznos dokupa mirovine odgovara razlici između mirovine ostvarene u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i mirovine koju bi radnik ostvario da je navršio određene godine života i/ili staž. Svako umirovljenje prije ostvarenih uvjeta za starosnu mirovinu rezultira doživotno umanjenom mirovinom. Doprinos za dokup mirovine uplaćuje isključivo poslodavac za svog radnika. Budući da radnik dobrovoljno odlučuje o prihvaćanju dokupa mirovine i uz ponudu potpisuje sporazumni prestanak ugovora o radu, ovaj jedinstveni model zbrinjavanja svakako ističemo kao humani. Mirjana Konjić Tema broja 7 8 Aktualno SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a: OBAVIJEST RADNICIMA – SVIMA (Pružne građevine d.o.o. i HŽI d.o.o.) Pokušaj manipulacije i nekorektno postupanje predstavnika SHŽ-a SIHŽ je temeljem broja članova sindikata u društvu Pružne građevine d.o.o. nadležnim institucijama podnio zahtjev za utvrđivanjem reprezentativnosti koja je u svakom slučaju na našoj strani U posljednje vrijeme učestali su pokušaji predstavnika SHŽ-a da unošenjem razdora među radnike Pružnih građevina d.o.o. prikažu kako su samo oni reprezentativni u zastupanju interesa radnika u tom društvu, što nije točno. Zato objavljujemo podatke o sindikalnoj organiziranosti članstva u Pružnim građevinama d.o.o. koja sada izgleda ovako: • SIHŽ 664 člana • SHŽ 504 člana • SPVH 75 članova • Sindikat POSIT – a 134 člana • SŽH 24 člana Sukladno navedenom, SIHŽ je temeljem broja članova sindikata u društvu Pružne građevine d.o.o. podnio zahtjev nadležnim institucijama za utvrđivanjem reprezentativnosti koja je u svakom slučaju na našoj strani. Napominjemo da je SIHŽ sa Sindikatom POSIT-a potpisao Sporazum o suradnji i zajedničkom nastupanju u društvu Pružne građevine d.o.o. (ukupno 814 članova) u cilju što bolje zaštite prava radnika te je na taj način reprezentativnost i zastupljenost našeg sindikata neupitna pa će se sukladno tome sva pitanja o pravima radnika te svim drugim pitanjima prvenstveno dostavljati našem sindikatu. Naglašavamo kako je riječ isključivo o sindikalnim skupovima na kojima se iznošenjem neistina i nanošenjem uvreda na račun rada i djelovanja našeg Sindikata radnici nastoje privući u drugi sindikat. Pri tome se služe i nezakonitim radnjama koje se sastoje u potpisivanju ispisnica iz našeg Sindikata u ime radnika a bez njihovog odobrenja i znanja, a sve od strane pojedinih povjerenika SHŽ-a. Članstvo u sindikatu je dobrovoljno i iz sindikata se član može ispisati isključivo ako je dao vlastoručno potpisanu izjavu o ispisu iz sindikata u kojem je bio član. Nakon statusnih promjena u društvu Pružne građevine d.o.o. došlo do promjene u sindikalnoj zastupljenosti pa je očito kod SHŽ nastupila panika, a poglavito zbog gubitka reprezentativnosti. Zamjenik dopredsjednika za građevinsku djelatnost Tomislav Špoljarević, v.r. KAKO NAŠ SINDIKAT RJEŠAVA PR Zajednički d Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica koncem prošle godine uputio je pismo Upravi Pružnih građevina d.o.o. sa zahtjevom da se hitno riješe problemi u vezi s lošim uvjetima rada radnika na radilištima. Povod je bio stanje na ra dilištima u Delnicama i Moravicama gdje su za vrijeme 9 VA PROBLEME SVOJIH ČLANOVA I OSTALIH RADNIKA NA RADILIŠTIMA obilaska uočeni znatno otežani uvjeti zbog neprimjerenog smještaja radnika u radnim vagonima. Tada je konstatirano da su, zbog otežanih vremenskih uvjeta, radnici koji su svakodnevno na terenu bili u mokrim odijelima, a po povratku s terena dolaze u hladne vagone. Također je uočeno da još uvijek nije riješen problem organiziranja toplog obroka za radnike. “U cilju zaštite zdravlja i poboljšanja radnih uvjeta, smatramo da je neophodno osigurati u što je kraće mogućem roku da se na svim radilištima društva osigura topli obrok za radnike. Isto tako smatramo da se treba osigurati i zamjena istrošenih radnih odijela i zaštitne odjeće i obuće za radnike na radilištima”, pisalo je uz ostalo u pismo što ga je SIHŽ uputio Upravi Pružnih građevina d.o.o. Nedavno je stigao i odgovor na sve primjedbe i zahtjeve, koji objavljujemo u cijelosti. Aktualno i do boljih radnih uvjeta 10 Ja tako mislim Napokon i u Hrvatskoj nešto dobro Godine 2013. tvrtka ALTPRO d.o.o. je odlikovana odlukom Predsjednika Republike za izuzetna dostignuća, dobila je Plaketu Grada Zagreba, Zlatnu kunu kao najuspješnije srednje poduzeće u Hrvatskoj, od Ministarstva poduzetništva priznanje da je najinovativnija tvrtka te joj je dodijeljena nagrada Fausta Vrančića za doprinos razvoju inovacija i tehničke kulture Na mreži pruga Hrvatskih željeznica ukupno je 1514 željezničko-cestovnih prijelaza u razini. Prema trenutnoj investicijskoj dinamici planirano je puštanje u rad 100 elektroničkih uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza s polubranicima. S jedne strane to je potvrda konačne namjere HŽ Infrastrukture da bitno poveća razinu sigurnosti prometa na našim prugama, a s druge pak strane je to potvrda kako trenutna razina osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza u razini ne udovoljava potrebama današnjeg društva. No, osim što je definitivno od strane ove Uprave uočen ovaj problem (i čini se da će biti riješen), dobro je što je i hrvatska izvozna visokotehnološka industrija u branši signalno-sigurnosne tehnike odgovorila na ove potrebe. U lipnju 2012. godine je na ŽCP Poznanovec pušten u probni pogon najmoderniji elektronički uređaj za osiguranje ŽCPR razvijen i proizveden od strane hrvatske tvrtke ALTPRO d.o.o. iz Zagreba. Uređaj za osiguranje ŽCPR tip RLC23 proizvodnje ALTPRO d.o.o. je izuzetno inovativno tehnološko rješenje koje osim što zadovoljava sve hrvatske sigurnosne propise, tehničke zahtjeve i pravilnike, zadovoljava i najvišu razinu sigurnosti SIL4 te posjeduje sve relevantne certifikate sukladno najnovijim EN CENELEC EU normama i standardima a koji su certifikati dobiveni u najpoznatijoj certifikacijskoj kući TÜV Rheinland. Stoga je za očekivati da će se fama da su ŽCPR u Hrvatskoj opasna mjesta za promet polako približavati kraju. Tvrtka ALTPRO d.o.o. iz Zagreba je danas jedan od najpoznatijih proizvođača elektroničke sigurnosne opreme za željezničke cestovne prijelaze (ŽCPR) i željeznička vozila u svijetu. Izvoze na sve kontinente, planiraju nova povećanja proizvodnje, a s inovacijama održavaju svoj uspjeh i tržišnu poziciju i time čuvaju imidž Hrvatske kao tehnološke zemlje. Tvrtka ALTPRO d.o.o. se primarno bavi Autostop sustavima za željeznička vozila, sustavima sigurnosti na ŽCPR-ovima te sustavima detekcije vlaka baziranih na senzoru željezničkog kotača (brojači osovina, punktualni detektori vlaka…). Zahvaljujući stalnome radu na unapređenju svojih proizvoda, 2013. je završila izvozom u 40 zemalja svijeta na svih 6 kontinenata. U nedavnoj sektorskoj analizi Europske komisije za željeznicu svrstani su među 22 globalna proizvođača signalno-sigurnosne opreme za željeznicu te ondje prave društvo tvrtkama poput „Bombardiera”, „Siemensa”, „Alstoma” i „Toshibe”. Dugi su niz godina članovi UNIFE-a (od 2004.), udruge proizvođača za željezničku industriju u Europskoj uniji te punopravni članovi dvije ekspertne radne grupe u Brusselsu. Inovativnošću proizvoda i dobivanjem svjetskih certifikata danas mogu konkurirati bilo kojem drugom proizvođaču u svijetu. Svoje inovacije prikazali su na brojnim stručnim skupovima i sajmovima. Naročito je zanimljiva njihova najnovija inovacija „Senzor željezničkog kotača za metro aplikacije“ s kojim su proizvodom jedina tvrtka u svijetu koja je tehnološki riješila taj problem. To je specijalno razvijen sustav detekcije specijalno za metroe. Već se više godina ispituje na pariškom metrou (RATP) a 2013. je ispitan u metroima u Brazilu i Japanu. Godine 2014. započinje se rijska proizvodnja ovoga uređaja za kupce iz navedenih zemalja. Da je svijet globalno selo pokazuje pojava velike kineske tvrtke koja će u 1/2014 započeti s narudžbama detektora vlaka za metroe u surad nji s ALTPRO-m. Za svoje inovacije tvrtka ALTPRO je dobila veliki broj nagrada na svjetskim sajmovima inovacija, a za svoje poslovne uspjehe u Hrvatskoj je jedna od najnagrađivanijih tvrtki. Uređaj za osiguranje ŽCPR RLC23 je 2012. proglašen najboljom inovacijom u HRVATSKOJ na nacionalnoj izložbi ARCA. Godine 2013. je proizvod osim u Hrvatskoj isporučen u još tri zemlje svijeta. U 2014. će ovaj proizvod sukladno planovima tvrtke ući na željeznice još jedanaest zemalja svijeta. Godine 2013. tvrtka je odlikovana odlukom Predsjednika Republike za izuzetna dostignuća, dobila je Plaketu Grada Zagreba, Zlatnu kunu kao najuspješnije srednje poduzeće u Hrvatskoj, od Ministarstva poduzetništva priznanje da je najinovativnija tvrtka te joj je dodijeljena nagrada Fausta Vrančića za doprinos razvoju inovacija i tehničke kulture. Unatoč prisutnosti na svjetskom tržištu ALTPRO d.o.o. uvijek ističe da im domaće reference itekako mnogo znače u postizanju izvoznog uspjeha. Velikom obnovom željezničkih pruga u Hrvatskoj, koja je počela 2013. godine, ALTPRO je u hrvatsku željezničku infrastrukturu započeo ugrađivati mnogo vlastite visokosofisticirane opreme. Tvrtka ALTPRO d.o.o. je inače trenutno jedna od najpriznatijih EU tvrtki vezano za sustave detekcije vlaka, njezini su stručnjaci eksperti u stručnim organizacijama ERA-e, CENELEC-a, UNIFE-a, AREMA-e (SAD) te RSSI (SAD/CANADA)… Svakako je lijepa priča vjerovati da će uz sve strane tvrtke koje participiraju u sklopu modernizacije HŽ Infrastrukture koja je sada na djelu sudjelovati i jedna domaća tvrtka na koju svi mi željezničari iz Hrvatske možemo odista biti ponosni jer oni su ipak „naši dečki“. Smatram da za sve gore navedeno uz 32 godine svoga rada na SS uređajima sam dovoljno stručan da za nešto što je jako dobro urađeno ne treba se bojati reći da je DOBRO. Zdravko Kučinić, ing., dopredsjednik SIHŽ-a, Djelatnost SS i TK 11 ZAŠTITA NA RADU: Kako poboljšati uvjete rada Zaštita na radu važan je dio radnog procesa koji se veže na siguran rad iz kojega proizlazi zaštićeniji i zdraviji radnik u procesu rada. Da bi se ta razina zaštite na radu postigla potrebno je da poslodavac obvezno osigura sve potrebne mjere i zaštitna sredstva da bi se rad mogao odvijati na siguran način odnosno da bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru. S druge strane, radnici su obvezni pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i da koriste zaštitna sredstva Procjena opasnosti je temeljni dokument koji govori o načinu provođenja mjera koje treba poduzeti u smislu poboljšanja uvjeta rada, od radnih prostora u kojima rade i borave radnici, od alata i strojeva kojima se koriste na koji način i uz koja zaštitna sredstva od odjeće i obuće potrebne za izvršenje pojedinog radnog zadatka, te uz analizu ozljeda nastalih za vrijeme rada te način na koji se nastali nedostaci moraju otkloniti da se takve ozljede više ne bi događale. Zaštita na radu važan je dio radnog procesa koji se veže na siguran rad iz kojega proizlazi zaštićeniji i zdraviji radnik u procesu rada. Da bi se ta razina zaštite na radu postigla potrebno je da poslodavac obvezno osigura sve potrebne mjere i zaštitna sredstva da bi se rad mogao odvijati na siguran način odnosno da bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru. S druge strane, radnici su obvezni pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i da koriste zaštitna sredstva. Da bi poslodavac i radnici znali na koji način koristiti zaštitna sredstva rada potrebno ih je obrazovati za rad na siguran način kako bi poslodavac i radnici shvatili da posjedovanje i pravilno korištenje zaštitnih sredstava za rad na siguran način stvara manje radnika s umanjenom radnom sposobnošću odnosno invalida rada koji su na kraju i trošak poslodavcu,većinom veći od ulaganja u zaštitna sredstva rada. Treba polaziti od toga da nema radnog mjesta gdje u manjoj ili većoj mjeri ne postoji opasnost od ozljede na radu i treba preventivno djelovati da se svaka ozljeda pokuša spriječiti. Posebnu pozornost treba posvetiti radnicima koji obavljaju poslove na radnim mjestima s li analizu to jest Reviziju Procjene opasnosti posebnim uvjetima rada gdje postoje ustanovili smo da prema dinamici koju povećana opasnost i štetnost za zdravlje i nalaže Procjena opasnosti kada je i kojim sigurnost tih radnika. rokovima trebalo otkloniti pojedine nedostaNažalost moram konstatirati da naš tke koji su utvrđeni kao takvi prije deset godiposlodavac ne djeluje već niz godina u smina još uvijek nisu otklonjeni te su danas još slu osiguranja kvalitetnih uvjeta rada za gori nego u vrijeme nastanka. naše radnike od uvjeta rada u kojima rade Među najgorim primjerima su radni proradnici, do nabavke zaštitne odjeće i obuće stori u Sektoru EEP Zagreb i to zgrada CDU–a to jest ne provodi svoje zakonske obveze Vinkovci koja je u derutnom stanju i bez sukladno Zakonu o radu i našim Pravilnicigrijanja, prostori dionice KM Slavonski brod ma, a posebno se to odnosi na Procjenu koja je smještena u hangaru, koja se graopasnosti jer su to akti koji propisuju način đevinski raspada, krov prokišnjava te prona koji se provodi nabavka zaštitne odjeće stor nema adekvatno grijanje, SPEV Koprivi obuće koja mora zadovoljavati propisane nica gdje kroz stolariju ide voda u radne Propisnike i rokove isporuke. prostore, gdje uz zgradu ide plinska mreža Moram naglasiti da se i po pitanju nabaa zgrada se grije na naftu, prostor dionice vke nove odjeće i obuće nazire svjetlo na KM Karlovac koja je isto smještena u zgradi kraju tunela to jest da je ova Uprava počela koja se raspada bez valjane stolarije itd. poduzimati korake da se ozbiljnije krene u Moram ovdje spomenuti da najveći dio radnabavku iste. Nadamo se da će se konačno nih prostorija danas nije opremljen klima nakon niza godina riješiti pitanje zaštitne uređajima što je danas nekakav standard. odjeće i obuće te da će dalje sve ići kako Teške motorne drezine podliježu ispitivanju treba. na buku i vibracije koje u Sektoru EEP Moram se osvrnuti i na ulogu povjereZagreb nikada nije napravljeno. Dalo bi se nika zaštite na radu koji je itekako važan jer ovakvih primjera nabrajati jako puno ali od njegovog svakodnevnog angažmana ovisi nema potrebe da ja sada prepisujem puno toga, pa i to da se nekome spasi život Procjenu opasnosti jer tamo su svi nedostaako se na vrijeme upozori na neki problem ili ci popisani i rokovi u kojima se oni moraju na opasnost iz pojedinog procesa rada. Na otkloniti te isto tako osobe koje su zadužene taj način može i mora se djelovati preventivza otklanjanje istih. no jer posljedice mogu biti ozbiljne, nespoMi kao povjerenici zaštite na radu trebasobnost za rad, invalidi rada ili čak smrt kao li bi sudjelovati u promicanju uvjeta rada, biti posljedice nereagiranja nas kao povjerenika obaviješteni o svim promjenama od utjecaja ili poslodavca na problem koji postoji. na sigurnost i zdravlje radnika, primati priSve ovo na što sam do sada ukazivao mjedbe od radnika na primjenu propisa i objedinjeno je u Proprovođenja mjera, pricjeni opasnosti, dokusutnost inspekcijskim Nažalost moram konstatirati da naš mentu koji regulira pregledima i iznijeti poslodavac ne djeluje već niz godina sve što je vezano uz svoja zapažanja, poziu smislu osiguranja kvalitetnih uvjeta zaštitu na radu i uvjevati inspektora kad rada za naše radnike od uvjeta rada u ta rada od prostorija ocijeni da su ugroženi kojima rade radnici, do nabavke koje se koriste kao život i zdravlje radnika, zaštitne odjeće i obuće to jest ne prosanitarni čvorovi, garstaviti prigovor na vodi svoje zakonske obveze sukladno deroba, kuhinja, te inspekcijski nalaz i Zakonu o radu i našim Pravilnicima, a treba provjeriti ispravmi šljenje, poticati posebno se to odnosi na Procjenu nost strojeva i uređaostale radnike na rad opasnosti jer su to akti koji propisuju ja, kontrolirati opremna siguran način te način na koji se provodi nabavka ljenost naših dionica i imati pristup mjestima zaštitne odjeće i obuće koja mora nadzorništva, kontrorada radi utvrđivanja zadovoljavati propisane Propisnike i lirati korištenje osobuvjeta rada. rokove isporuke. nih zaštitnih sredstaNa kraju da va. Tu su postavljeni i zaključim: potrebno je rokovi do kada se što mora otkloniti i tko je kontinuirano osposobljavati radnike za rad za koji dio odgovoran. Također je potrebno na siguran način kao i poslodavca koji mora svaki puta nanovo ispitivati čimbenike u poduzeti sve radnje da zaštiti radnika u protehnološkom procesu koji bi mogli utjecati cesu rada a pogotovo da poštuje rokove date na sigurnost i zdravlje radnika. Nažalost u Procjeni opasnosti za otklanjanje nedostamoram konstatirati da u smislu otklanjanja taka, povjerenike zaštite na radu sve u sminedostataka u smislu radnih prostora ni ova, slu poboljšanja provedbe uvjeta zaštite na a ni prijašnje Uprave nisu napravile bogzna radu i poboljšanja uvjeta rada. kakav napredak u smislu poboljšanja uvjeta Koordinator zaštite na radu SIHŽ-a rada radnih prostora jer kada smo sada radiRade Prosenjak Ja tako mislim Revizija procjena opasnosti 12 Iz naših podružnica Podružnica Knin Dezinformacije i ucjene neće proći Podružnica Knin osnovana je 1996. godine i trenutačno broji oko 100 članova. Pokriva područje od Gračaca do Zadra tako da je teritorijalno jedna od većih podružnica u SIHŽ-u, a sastoji se od devet osnovnih jedinica koje su podijeljene po djelatnostima (promet, ETP i održavanja). Glavni povjerenik podružnice je Vitomir Akrapović iz djelatnosti Održavanja, a njegov zamjenik je Tomislav Jurčević iz djelatnosti SS. Trenutačno na terenu djeluju i radnici Pružnih građevina - Remont pruga (velik broj su naši članovi) koji izvode radove remonta pruge na dionici Kistanje – Zadar. Riječ je o dionici od oko 50-tak km, a do sada je urađeno oko 10 km. Moramo napomenuti da se radovi izvode uglavnom polovnim materijalom (pragovi i tračnice) gdje se ubacuju i novi pragovi (svaki četvrti) izvode se i radovi na zastornoj prizmi. “Radovi se izvode s oko šezdeset djelatnika, uglavnom sezonaca s tim da moram napomenuti da istovremeno radimo i na izmjeni skretnica u Solinu, a trenutačno smo jedno od većih radilišta u Pružnim građevinama” - napomenuo je šef radilišta Robert Sokolić. U posljednje vrijeme po terenu su se pojavili i tzv. kolege iz SHŽ-a te potpomognuti nekim ljudima iz vrha Pružnih građevina šire laži i neistine te unose nemir među članstvom SIHŽ-a. Pozivam naše članove da ne nasjedaju na njihove laži i demagogiju a vrijeme će pokazati tko je govorio istinu, a tko je lagao. Ovim putem bih zamolio nadređene šefove da na terenu ne vrše nikakvo ucjenjivanje i pritisak na članove SIHŽ-a kao što govore informacije s terena. Moram napomenuti da se Sindikat infrastrukture HŽ-a, a tako i njihovi povjerenici u podružnici nikada nisu bavili nikakvim lažima, a niti neće nego da će samo istinite informacije pružiti na teren - poručuje dopredsjednik SIHŽ-a iz Podružnice Knin Mato Mišić. Mato Mišić 13 Podružnica Slavonski Brod Iz naših podružnica Radnicima ne trebaju podjele na “vaše” i “naše” Moramo izraziti svoje nezadovoljstvo i neslaganje s novom organizacijom HŽ Infrastrukture jer se ponovno neargumentirano, jednostrano i bez uvažavanja stvarnih kriterija i struke nastoji ukinuti naše Nadzorno središte Slavonski Brod koje je, uvažavajući druge, u najmanju ruku sasvim ravnopravno istima Sindikalna podružnica Slavonski Brod pokriva područje od Novske do Strizivojne/Vrpolje, zatim od Strizivojne/ Vrpolje do Slavonskog Šamca te od Nove Kapele do Čagline i od Pleternice do Velike. Na tom području nalaze se četiri željezničke pruge od kojih su dvije magistralne i dvije lokalne. Magistralne pruge su: M105 Novska – Tovarnik – DG i pruga M303 Strizivojna/Vrpolje – S. Šamac – DG, a lokalne pruge su: L206 Nova Kapela/Batrina – Našice te pruga L207 Pleternica – Velika. Novim ustrojem HŽ - Infrastrukture velik broj radnika održavanja (ZOP-a) premješten je u Pružne građevine. U posljednje vrijeme smo sve češće svjedoci nametnutih razlika koje su stvorene ili se nastoje stvoriti između naših članova sindikata koji su i u HŽ-Infrastrukturi i u Pružnim građevinama. Jednostavno je nametnut jak predznak „MI i VI“. Pomalo su i radnici na terenu zbunjeni čestim izrazima: „to je naše, a ne vaše“, „to trebate vi, a ne mi“, „to je naša zgrada, vozilo ili alat, a ne vaš“ i još mnogo, mnogo sličnih izraza koji se mogu čuti u posljednje vrijeme od dojučerašnjih kolega. Veseli nas činjenica da smo u našoj sindikalnoj podružnici u velikoj mjeri uspjeli održati dobre međuljudske odnose među članovima, čemu su vjerojatno pridonijeli stalni i zajednički radovi koje obavljamo na našim prugama. Upravo smo u fazi dovršetka remonta pruge: L207 Pleternica – Velika na dionici pruge: Požega – Velika na kojoj, pored nadzora, planiranja i nabavke potrebnog materijala od strane radnika Infrastrukture, poslove izvode radnici Pružnih građevina koji su i članovi naše sindikalne podružnice. Na našem području su u tijeku i radovi na drugom remontu pruge: L206 N. Kapela/Batrina – Našice, dionica: Pleternica – Čaglin na kojemu su također uključeni radnici Infrastrukture i Pružnih Građevina. U fazi je zamjena tri čelična mosta novim AB mostovima na dvokolosiječnoj pruzi M105 Novska – Tovarnik – DG, te izrada novih perona u kolodvoru Iz naših podružnica 14 Slavonski Brod. Izvode se i radovi na spojnim cestama zbog ukidanja dva ŽCP-a na pruzi M303 Strizivojna/Vrpolje – S. Šamac – DG. Pored tih većih projekata zajedničkim radom Infrastrukture i PG-a u protekloj 2013. godini uspjeli smo sanirati oštećenja i izvesti potrebne radove na 14 željezničko-cestovnih prijelaza gdje se dio radova odvijao i noću. Zajedničkom koordinacijom je izvršeno dosta radova na redovitom održavanju pruge, prvenstveno radova na kolosijeku zbog same sigurnosti željezničkog prometa te dosta radova na ostalim objektima i pružnom pojasu. Kao željezničare posebno nas raduje završetak prve dionice remonta pruge Novska – Okučani nakon kojega smo ponovno započeli s vraćanjem već ranije dostignute brzine na našoj pruzi koja je sad ponovno 160 km/h. Moramo izraziti svoje nezadovoljstvo i neslaganje s novom organizacijom HŽ Infrastrukture jer se ponovno neargumentirano, jednostrano i bez uvažavanja stvarnih kriterija i struke nastoji ukinuti naše Nadzorno središte Slavonski Brod koje je, uvažavajući druge, u najmanju ruku sasvim ravnopravno istima. Sagledavajući argumente od kojih navodimo samo neke, a to su: 317 km pruge, 60 mostova, 268 propusta, 90 ŽCP-a, 87 km kolodvorskih kolosijeka i 285 skretnica, te izvršene radove i one koji su u tijeku kao i one predviđene planom, smatramo da svoj status Nadzornog Središta Slavonski Brod u potpunosti opravdavamo te smatramo da isto moramo i zadržati. Vjerujemo prvenstveno u naš sindikat SIHŽ-a da će nam pomoći u tome i argumentima koje imamo uspjeti izboriti ono što je trebala i morala učiniti struka. Zadržavanjem statusa Nadzornog središta ništa se bitno u HŽ Infrastrukturi ne bi promijenilo, a sigurno bi se puno dobilo na kvalitetnijem nadzoru, izvođenju radova te većoj sigurnosti željezničkog prometa. Glavni povjernik podružnice Ivo Blažević Podružnica Pula Zajedništvo je uvjet opstanka i dobroga rada Kod poslodavca štitimo interese radnika, zahtijevamo poštivanje kolektivnih ugovora i uz pomoć dopredsjednika sindikata, i zajedno s ostalim mojim kolegama, koordinatorima zaštite na radu i Radničkim vijećem, te nagomilane probleme pokušavamo zajedno riješiti Iako smo na žalost, po broju članova, mala sindikalna podružnica (ima nas pedeset dvoje članova), zahvaljujući našim sindikalnim povjerenicima koji svojim radom i poštenjem predstavljaju radnike koji su nas izabrali, nastojimo opravdati njihova očekivanja. „Šarolika“ smo ekipa. Članstvo nam je iz sljedećih djelatnosti: ZOP-a, SIT-a, Pružnih građevina, prometa, administracije i bivše Njege i čišćenja putničkih vagona. Sve su te djelatnosti, sukladno ustroju i Statutu Sindikata, izabrali svoje povjerenike, iskusne sindikaliste, koji su se uz svoj rad podredili i zastupanju i brizi o interesu članstva. Sukladno Statutu i Pravilima o radu sindikalnih podružnica redovito održavamo sjednice Središnjeg odbora i Povjereništva podružnice. Članstvo je, putem sindikalnih povjerenika, nakon svake održane sjednice GP-a upoznato s donesenim odlukama i zaključcima. Kontinuirano održavam komunikaciju sa sindikalnim povjerenicima i članstvom. Obilazim teren, svoje sindikalne jedinice i slušam što mi članstvo govori. I u ovim teškim vremenima pokušavam opravdati njihovo povjerenje. Na žalost, restrukturiranjem HŽ-a problemi su se nagomilali, a oni su nam svima dobro poznati: privatizacija, neplaćanje prekovremenih stati, zaštitna odjeća i obuća i, ono što najteže pada, neizvjesnost na licima ljudi, vrijednih radnika, naših članova, što će „biti sutra“ i strah za radno mjesto. Kod poslodavca štitimo interese radnika, zahtijevamo po štivanje kolektivnih ugovora i uz pomoć dopredsjednika sindikata, i zajedno s ostalim mojim kolegama, koordinatorima zaštite na radu i Radničkim vijećem, te nagomilane probleme pokušavamo zajedno riješiti. Svakodnevno izmjenjujemo informacije s Glavnim sindikalnim uredom, te dobivene informacije prosljeđujem putem sindikalnih povjerenika prema čla novima i ta je suradnja veoma dobra. Svake godine sudjelujemo na sindikalnim sportskim susretima. Članstvo te susrete koristi za međusobno upoznavanje sa svojim kolegama iz raznih sredina ali i kao druženje, koje nas rastereti od svakodnevnih problema s kojima se susreće u privatnom životu i radnoj sredini. Uvažavajući načelo solidarnosti, Planom financijskog poslovanja podružnice svake godine osiguramo sredstva za potporu najugroženijim članovima, a u cilju ublažavanja posljedica koje ih zadese u slučajevima smrti, teških bolesti ili nastupa djelovanja više sile poštujući Pravilnik o dodjeli sredstava solidarnosti SIHŽ-a. Međusobno komuniciramo, razmjenjujemo iskustva, ponekad se i posvađamo, ali se uvažavamo i, što je najvažnije, radimo zajedno kako bismo sačuvali prava radnika i osigurali sigurnost radnih mjesta. Glavna povjerenica Katica Dominis 15 NASTAVAK RADA ŽELJEZNIČKOG FONDA Radnici na prvom mjestu Stvoreni su svi preduvjeti za nastavak funkcioniranja Željezničkog fonda u koji se i nadalje mogu dobrovoljno zbrinjavati radnici s liste tehnološkog viška u HŽ Infrastrukturi d.o.o., HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. i HŽ Cargu d.o.o., te njihovim ovisnim društvima Sukladno Sporazumu kojeg su 31. listopada 2013. godine sklopile Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o. i HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Željeznički fond se od 1. studenoga 2013. godine organizira u HŽ Infrastrukturi d.o.o. kao pravnom slijedniku društva HŽ Holdinga d.o.o. Završetkom postupka usklađivanja akata koji reguliraju rad Željezničkog fonda donošenjem 3. Aneksa Ugovora o radnopravnoj zaštiti i novog Pravilnika o radu Željezničkog fonda, te imenovanjem tijela Fonda, stvoreni su svi preduvjeti za nastavak funkcioniranja Željezničkog fonda u koji se i nadalje mogu dobrovoljno zbrinjavati radnici s liste tehnološkog viška u HŽ Infrastrukturi d.o.o., HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. i HŽ Cargu d.o.o., te njihovim ovisnim društvima. Aneksom Ugovora o radnopravnoj zaštiti od poslovno uvjetovanih otkaza kojeg su dana 18. ožujka 2013. godine potpisali svi reprezentativni sindikati i Uprave društava HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i HŽ Carga d.o.o., najznačajnije izmjene su: - umjesto plaće od 6.000,00 kuna bruto za radnike raspoređene u Željeznički fond maksimalna plaća iznosi 4.000,00 kuna bruto na vrijeme od tri godine kao i do sada; - radnici iz Željezničkog fonda i nadalje se mogu privremeno raspoređivati ali samo u ono društvo koje je radnika rasporedilo u Željeznički fond, a vrijeme rasporeda minimalno može trajati mjesec dana umjesto dosadašnjih tri mjeseca. Temeljem odluka uprava HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o. i HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., te odluka reprezentativnih sindikata, za članove Savjeta Željezničkog fonda imenovani su: 1. Krunoslav Belić, dipl. iur., predstavnik HŽ Infrastrukture d.o.o. 2. Josip Stanković, dipl. iur., predstavnik HŽ Infrastrukture d.o.o. 3. Željko Kukavčić, dipl. iur., predstavnik HŽ Infrastrukture d.o.o. 4. Ivana Gobac, dipl. iur., predstavnica HŽ Carga d.o.o. 5. Renata Ćurić, dipl. iur., predstavnica HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. 6. Mirjana Konjić, mag. iur., predstavnica SIHŽ-a 7. Katarina Mindum, mag. polit., predstavnica SŽH-a 8. Josip Tirić, predstavnik SPVH-a 9. Nenad Mrgan, predstavnik SSH-a 10. Martin Uremović, predstavnik SHŽ-a Na konstituirajućoj sjednici Savjeta Željezničkog fonda, održanoj dana 29. travnja 2013. godine za predsjednicu Savjeta izabrana je Mirjana Konjić, a za zamjenika predsjednice Savjeta izabran je Josip Stanković. M. K. SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A SKUPŠTINA SKUP-A Obavijest članovima SKUP-a Na zahtjev članova SKUP-a o povećanju iznosa članskog uloga u SKUP-u, nakon provedene rasprave na Skupštini donesena je Odluka o izmjeni članka 12. Pravilnika o radu SKUP-a, a odnosi se na povećanje članskog uloga. Članski ulozi mogu biti od 50,00 kuna pa do 300,00 kuna. Stari članovi mogu kod svog glavnog povjerenika uzeti izjavu o povećanju članarine te istu potpisati i putem svog povjerenika poslati voditeljici SKUP-a. Novim članovi SKUP-a na pristupnici imaju mogućnost da se odmah kod pristupanja u kasu opredijele za visinu članarine. 1. IZMJENE PRAVILNIKA O RADU I FUNKCIONIRANJU SINDIKALNE KASE UZAJAMNE POMOĆI Članak 1. Članak 12 mijenja se i glasi: Članak 12. PRAVA I OBVEZE ČLANA SKUP-a: Članom SKUP-a može postati svaki član SI HŽ koji potpiše pristupnicu za SKUP i uredno plaća mjesečnu članarinu u visini od 50,00 kuna do 300,00 kuna, koja se obustavlja putem obračunskih grupa i jedinica od plaće korisnika SKUP-a. Član SKUP-a svojim potpisom na pristupnici SKUP-a daje suglasnost za obustavu članarine. Članom SKUP-a iznimno mogu postati i druge osobe koje nisu članovi SIHŽ-a, za koje Upravni odbor i Skupština SKUP-a odluči da postoje uzajamni interesi za dodjelu povratnih sredstava solidarnosti. Članak 2. Ove Izmjene Pravilnika o radu i funkcioniranju sindikalne kase uzajamne pomoći donose se po postupku predviđenom kao i za donošenje Pravilnika o radu i funkcioniranju sindikalne kase uzajamne pomoći. Članak 3. Ostale odredbe Pravilnika o radu i funkcioniranju sindikalne kase uzajamne pomoći ostaju nepromijenjene. Predsjednik Skupštine SKUP-a Slavko Proleta Pripremila: Voditeljica poslovanja SKUP-a Ljiljana Saić 16 U STUDENOME 2013. GODINE ODRŽANI REDOVITI IZBORI U SVIM SINDIKALNIM PODRUŽNICAMA SIHŽ-a Odgovornost i profesionalnost prije svega! SINDIKAT – ČLANSTVO – SINDIKALNI POVJERENIK Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica je samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika. Sindikat je ustrojen i organiziran demokratski. Jedno od načela djelovanja sindikata je da se sindikalni predstavnici biraju na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. SINDIKAT – ČLANSTVO Snaga sindikata je u broju radnika koji su članovi sindikata. Kako to ostvarujemo? 1. Cilj je da sve odluke u Sindikatu budu izraz volje većine članova. 2. Svaki član ima pravo biti poučen o Statutu i pravilima Sindikata, a to mu omogućuje potpuno sudjelovanje u donošenju sindikalnih odluka. 3. Svi članovi trebaju imati ista prava i povlastice, kao i dužnosti i obveze. 4. Svoje predstavnike članovi između sebe biraju sami javnim ili tajnim glasovanjem i njima su odgovorni. 5. Članove sindikata treba upoznati sa svim sindikalnim aktivnostima koje i članstvo treba analizirati, odnosno ocijeniti. • Najviši organ podružnice je POVJERENIŠTVO PODRUŽNICE. Sastoji se od GLAVNOG POVJERENIKA, njegova zamjenika i svih sindikalnih povjerenika izabranih u podružnici. Sindikalni povjerenici biraju se javnim ili tajnim glasovanjem, kako to odluče članovi sindikata na organiziranom sindikalnom skupu, gdje se provode izbori za predstavnike. Izbor sindikalnog povjerenika provodi se u svakoj sindikalnoj jedinici koja broji minimalno 5 članova. Izabrani povjerenici po djelatnostima čine SREDIŠNJI ODBOR PODRUŽNICE. • SREDIŠNJI ODBOR PODRUŽNICE predlaže kandidata za GLAVNOG POVJERENIKA, a bira ga Povjereništvo podružnice. Glavni povjerenik za svoj rad odgovara Povjereništvu i Središnjem odboru povjereništva, ali i cjelokupnom članstvu podružnice. • Glavni povjerenici iz svih sindikalnih podružnica čine GLAVNO POVJERENIŠTVO SINDIKATA. Ovo tijelo je između sjednica Sabora izvršni organ koji rukovodi radom sindikata. • SABOR je najviše tijelo sindikata kojeg čine zastupnici – sindikalni povjerenici iz podružnica (članovi KAKO OSTVARUJEMO DEMOKRATSKO NAČELO DJELOVANJA! Podružnica Sindikata Osnova organizacije je sindikalna jedinica, gdje se ostvaruje prvi kontakt s Izdavač Za izdavača Uredništvo ISSN 1846-7024 Središnjeg odbora podružnica) i članovi sindikata koji su po svojoj funkciji zastupnici. članovima. Snažna organizacija sindikata na radnom mjestu važna je kao osnovica za snažno ustrojstvo sindikata. • Temeljem izmjena i dopunama Statuta, ostvaruje se i pravo izbora na svakih započetih 50 članova još po jednog zastupnika unutar djelatnosti. KAKAV MORA BITI SINDIKALNI POVJERENIK? Članstvo za svoje predstavnike bira odgovorne i sposobne ljude koji će štititi i promicati njihove interese. Snaga, kao i ugled sindikata ovise o brojnosti članstva sindikata, kao i o kvaliteti njegovih sindikalnih povjerenika na svim razinama. Zato je bitno da i članstvo svoje izabrane predstavnike pravovremeno obavještava o svojim problemima te ih i nadzire da se sve što je dogovoreno i provodi. Sindikalni povjerenici na svim razinama ne smiju izbjegavati odgovornost i podnošenje članstvu redovitih izvješća o svom radu i svim sindikalnim aktivnostima. Stvarajući snažan sindikat, birajući odgovorne profesionalne povjerenike, radnici će putem svojih izabranih predstavnika ravnopravno moći utjecati na poboljšanje i ostvarivanje svojih prava: prava na rad – prava na plaću – prava na bolje uvjete rada. Mirjana Konjić Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica Slavko Proleta, predsjednik SI HŽ-a Slavko Proleta, Mirjana Konjić (glavna urednica), Tomislav Špoljarević, Zvonko Rumenjak, Dragutin Staničić Adresa Ulica kneza Branimira 6, 10 000 Zagreb Telefon 01 378 31 78 Telefaks 01 378 31 68 E-mail sihz@sihz.hr, www.sihz.hr Autori fotografija u ovom broju Zoran i Mato Mišić, Ivo Blažević i Zdravko Kučinić Priprema za tisak i grafičko oblikovanje TIM press, Zagreb Tisak Intergrafika, Zagreb