ŽUPNI LIST župe i samostana “Presvetog Trojstva” Karlovac godina III, broj 19 - kolovoz 2011. Krunjenje Blažene Djevice Marije na nebu BROJ 19, kolovoz 2011. Naša Majka Marija! župa i samostan Presvetog Trojstva P str.2. roslaviti blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Marijina u Nebo, a ne sjetiti se početka njezina života pod srcem sv. Ane – što slavimo u blagdanu Bezgrešnog začeća BDM (8.prosinca), te njezina Bogomaterinstva (1.siječnja), kao i njezina prebivanja i hoda kroz prolaznost što je obilježeno tolikim svetkovinama, blagdanima i spomenima da ih je teško i nabrojiti.. No, kako ističe papa Pavao VI: „K dvjema spomenutim svetkovinama – Bezgrešnog začeća i Bogomaterinstva – treba nadodati drevna i časna slavlja od 25.ožujka i 15. kolovoza. Svetkovina Utjelovljenja Riječi zadobila je opet u Rimskom kalendaru, po obrazloženoj odluci, drevan naziv „Navještenje Gospodnje“( 25.ožujka), ali je to slavlje bilo i ostaje blagdan Krista i Djevice zajedno. Papa Pavao VI nastavlja u istom Dokumentu: „Svetkovina 15.kolovoza proslavljuje slavno Marijino uznesenje na nebo: to je blagdan njezine punine i blaženstva za koje je bila određena, proslave njezine neokaljane duše i njezina djevičanskog tijela, njezina savršenog upriličenja Kristu uskrsnulog od mrtvih. To je blagdan koji pred Crkvu i pred čovječanstvo stavlja utješljivu sliku i dokaz ostvarenja konačne nade: takva cjelovita proslava ustvari jest određenje svih onih koje je Krist učinio svojom braćom, imajući s njima „zajedništvo tijela i krvi“ (Heb 2, 14; usp Gal 4,4). Svetkovina Uznesenja nalazi svoje produljenje u proslavi Blažene Djevice Marije Kraljice (22. kolovoza), tjedan dana kasnije, u kojoj promatramo Onu koja, sjedeći uz Kralja vjekova, blista kao Kraljica i zauzima se za nas kao Majka. Te dakle četiri svetkovine, najvišeg liturgijskog stupnja, obilježavaju poglavite dogmatske istine koje se tiču ponizne Službenice Gospodnje (Dokument Marialis cultus - Marijansko štovanje, br.6).“ Zato nisam želio pametovati, nego donijeti i podastrijeti vam nadahnuti tekst. I da sami zaključite: Da sve naše pobožnosti i odanosti Mariji su temeljene na božanskoj istini i potvrđene u Papinim Dokumentima. I da sva vaša hodočašća na Marijina svetišta i sva vaša dolaženja na mjesta gdje se časti Marija jesu prožeta i sviješću „zajedno u Kristu“ pod kojom smo gestom dočekali Petra naših dana – sv. oca Benedikta XVI. Slušamo u 19. nedjelju kroz godinu prispodobu o „oluji na moru“. Gdje Isus uplašenim učenicima govori: „Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!“ U burama i olujama koje i danas navaljuju na Crkvu i ima je i unutar Crkve - trebamo biti hrabri, ne bojati se. Zašto? Jer imamo Isusa, imamo našu Majku Mariju. Nju nam „prepušta“, daruje sam Isus dok je visio na križu! I ona je ozbiljno shvatila svoju ulogu majčinstva i prema nama. Zaključio bih predivnom molitvom sv. Ildefonza, koja iznenađuje i naukom i snagom. On moli, moli i ti: „Molim te, molim te, sveta Djevice, da od onog Duha ja primim Isusa od kojega si ti rodila Isusa. Neka moja duša dobije Isusa po onome Duhu po kojem je tvoje tijelo začelo istoga Isusa. Neka ljubim Isusa u onom Duhu u kojemu si se ti Isusu klanjala kao Gospodinu i vidjela ga kao Sina. (Dokument Marialis cultus - Marijansko štovanje, br.26).“ U tom duhu neka su nam blagoslovljeni Gospini i Gospodnji blagdani. „Trudite se, kako će reći apostol naroda – sv. Pavao, sačuvati jedinstvo Duha svezom mira (Ef 4,3)“ IMPRESSUM Odgovorni urednik – pater Franjo Tomašević, organizacija: Stipe Granić, Ante Slavić Suradnici: Damir Poljančić, Željko Šalković, Mara Marković, Nevenka Magličić, Mirjana Slavić, Sandra Milčić, Fotografije: Mr. sci. Zvonimir Gerber Izdavač – Župa i samostan Presvetog Trojstva: žr 2400008-1101424067;tel. 615-950 http//www.franjevci-karlovac.hr / e-mail:zupnilist@franjevci-karlovac.hr Tisak – tiskara JUSTAMENT, Karlovac BROJ 19, kolovoz 2011. O vogodišnja Tjelovska procesija u Karlovcu izgledala je ipak malo drugačija od dosadašnjih. Dok nekad nismo smjeli iz crkava ili iz crkvenih dvorišta, danas Presveto s ponosom možemo pronijeti kroz cijeli grad. U ovogodišnjoj procesiji, prvoj u kojoj su simbolično povezani dijelovi grada, jer krenulo se iz jedne crkve i završilo poklonom pred Presvetim u drugoj. Kako je ovogodišnje župno klečanje u župi Sveta Tri Kralja bilo baš na blagdan Tjelova, vjernici su predvođeni župnikom Dujom Kurtovićem, u procesiji stigli u crkvu Presvetog Trojstva, noseći Presveto. Poslije svete mise koju je predvodio pomoćni Zagrebački biskup Valentin Pozaić, okupljeni puk je krenuo u procesiji za Presvetim u pokaznici koju je nosio biskup Valentin. Na putu od Presvetog Trojstva do crkve Presvetog Srca Isusova mnoštvo vjernika je u savršenom redu i s ponosom prošlo pjevajući cijelim putem. U procesiji su se našli uglednici grada i županije, povijesne postrojbe, predstavnici vojske policije, čiji su se djelatnici potrudili da se promet odvija nesmetano dok je procesija prolazila gradskim ulicama i prelazila državnu cestu. Zajedništvom u Kristu karlovačka Tjelovska procesija pokazala je da usklik pod kojim smo dočekali svetoga Oca, nije bio tek usklik za jednu priliku. Mnoštvo vjernika u procesiji svjedočilo je zajedništvo u punom smislu te riječi. Sigurni smo da će se svjedočanstvo za Krista nastaviti u idućim godinama, i da će ova prekrasna procesija postati tradicija koja povezuje naš grad i Krista, jer Onaj koga svjedočimo nagrađuje obiljem svojih plodova. S.G. župa i samostan Presvetog Trojstva Tjelovska Procesija str.3. BROJ 19, kolovoz 2011. župa i samostan Presvetog Trojstva Pater Tonio, jedan od patara u našem samostanu odlazi na novu dužnost u samostan u Bjelovaru. Porazgovarali smo s njim prije njegovog odlaska. str.4. P: Koliko ste dugo u Karlovcu? O: U Karlovcu sam proveo tri godine. To je relativno kratkom vrijeme pa sam se nadao da ću ostati još koju godinu. Ipak svoj boravak u franjevačkom samostanu u Karlovcu pamtit ću po novom i drugačijem iskustvu franjevačkog života koji se odvijao u jednoj skladnoj zajednici fratara i časnih sestara koje mi je uvijek iznova ostavljalo dojam pravog bratstva i sestrinstva. To je najljepše iskustvo koje ću ponijeti iz ovog grada. Zahvalan sam Bogu što me poslao u ovaj grad, u ovu župu. P: Koju ste službu obavljali u župi? O: U ovom sam periodu obavljao službu župnog vikara. To je značilo puno susreta sa župljanima, s mladim i malo starijim Karlovčanima u našoj crkvi, uredu, kroz vjeronauk i gdje sam se već našao. Pokušat ću te susrete ne zaboraviti i nositi ih kao dragu uspomenu. P: Vodili ste biblijski sat ponedjeljkom. Gdje ste nalazili motivaciju ove tri godine za te susrete? O: Biblijski sat za mene je uvijek bio inspirativan. Bilo je to pravo druženje sa živom Božjom riječi. Nastojali smo uranjati u poruku Božje riječi koristeći stoljećima iskušanu metodu Lectio Divina. Neki su se vjerojatno razočarali došavši na biblijski sat, jer su očekivali da svećenik uvijek treba nastupiti kao učitelj koji neprestano mora govoriti. Nastojao sam da učitelj bude Krist, koji bi svakome od nas u tišini srca govorio. Zahvaljujem svim polaznicima biblijskog sata koji su svojim ozbiljnim pristupom Svetom Pismu, u iskrenoj molitvi i otvorenosti srca, obogatili naše susrete, a i mene osobno. Hvala i pateru Bogdanu koji je, u mojoj odsutnosti, uvijek bio spreman zamijeniti me. P: Kako ste se nosili s krizmanicima? O: Četvrtak je bio jedan od težih dana u tjednu. Dan posvećen vjeronauku krizmanika. Nije lako naviještati evanđelje onima koji ga ne žele čuti. Prije nekoliko tjedana imali smo prispodobu u kojoj Isus kaže kako jedno zrno pade uz put, dođoše ptice i pozobaše ga; jedno zrno pade na kamenito tlo i jer nemaše korijena osuši se; jedno pade u trnje koje ga uguši. A jedno zrno pade u plodnu zemlju i urodi plodom. To znači da u svakoj generaciji krizmanika ima i onih koji će biti plodni kršćani. Drago mi je da se to kod nekih već primijeti. P: Bili ste ove tri godine i duhovni asistent FRAME? O: Upravo o zrnu koje padne na plodno tlo svjedoči franjevačka mladež. Svi mladi iz Frame bili su naši krizmanici, a sada se trude provoditi kršćanski život nadahnut primjerom sv. Franje Asiškog. Susreti petkom bili su vrlo interesantni. Bila je to kombinacija sporta, glazbe, molitve, predavanja i rasprave. Uvijek smo bili sretni što se vidimo i zadovoljno odla- BROJ 19, kolovoz 2011. Nastojao sam da učitelj bude Krist, koji bi svakome od nas u tišini srca govorio. Zahvaljujem svim polaznicima biblijskog sata koji su svojim ozbiljnim pristupom Svetom Pismu, u iskrenoj molitvi i otvorenosti srca, obogatili naše susrete, a i mene osobno. Rado ću se sjećati ovog grada, osobito rijeke Korane uz čiji sam nasip rado šetao i vozio bicikl. Ali ono što ću uvijek pamtiti i rado se sjećati - to su živi ljudi. Stoga od srca zahvaljujem svojoj redovničkoj braći i sestrama franjevkama, ostalim karlovačkim svećenicima i redovnicama, svim župljanima, jer zbog njih ću se uvijek ovamo vraćati i obnavljati uspomene na protekle tri godine. P: Odlazite u samostan u Bjelovar, na dužnost gvardijana? Da, ali ne odlazim sam. Sa mnom odlazi i moj papagaj Guido. I njemu je ovdje bilo lijepo. Nadao sam se duže ostati u Karlovcu pa sam ga učio da progovori: Bravo gvardijane! To su malo teže riječi za pticu. No ako te riječi progovori u Bjelovaru nadam se da ću do tada, kao bjelovarski gvardijan zaslužiti njegovu pohvalu. Zahvaljujemo pateru Toniu za trud koji je ulagao u protekle tri godine u našoj župi i želimo mu svako dobro i Božji blagoslov na obnašanju nove dužnosti. J.J. U našu župu dolazi p. Ante Barišić, župnik župe sv. Ivana Krstitelja iz Špišić Bukovice. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, župa i samostan Presvetog Trojstva zili svojim kućama. Sigurno je da će mi mladi iz Frame najviše nedostajati, ali vjerujem da ćemo se i dalje viđati na framaškim susretima i ostati u vezi. Ove godine predsjednik Frame Ivan Vladić odlazi u našu franjevačku postulaturu u Samoboru sa željom da postane fratar. Svi se trebamo za njega moliti da ustraje u zvanju, kao i za ostale mlade u kojima se rađa klica zvanja. P: Po čemu ćete najviše pamtiti Vaš boravak u Karlovcu? Pa to su prije svega nedjeljne mise koje je krasilo pjevanje mladog zbora koje je vodio Josip Beljan. Iako je zbor sada u krizi, jer došlo je do smjena generacija, nadam se da će se okupiti mladi glazbenici da nastave ovu tradiciju i da će dati svoj doprinos ljepoti liturgijskog slavlja. blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. (Gal 5, 22-23) str.5. BROJ 19, kolovoz 2011. Ho d o č aš ć a LUDBREG - 04.09. 2011. (nedjelja). Cijena puta je 80,- kn. H odom častiti. Sjećam se kako se to s radošću radilo u mojoj kući. Posebna atmosfera u kojoj se osjećao fluid svetosti mjesta kamo se spremalo hodati cijelu noć. Sjećam se da sam desetak dana prije Velike Gospe morao ranije navečer dolaziti kući, jer je večernja molitva bila duža. Nije mi bilo baš pravo, ali skoro i svi moji prijatelji morali su ranije kući. No, nikome nije palo na pamet da zakasni, posebno i zbog onog iščekivanja što će nam stariji donijeti od Gospe. Kroz koju godinu s radošću smo dolazili na večernju molitvu ranije no inače s nestrpljenjem očekujući večer kad ćemo prvi put krenuti prema Sinju. anas hodočastiti najčešće znači sjesti u automobil, autobus, pokatkad avion i odvesti se do mjesta molitve. I to je pokatkad teško. Bježimo od gužve, možemo se pomoliti i u svojoj cr- župa i samostan Presvetog Trojstva D str.6. TRSAT - 27.08. 2011. (subota). To je hodočašće karlovačkih župa. Cijena karte je 70,- kn. BROJ 19, kolovoz 2011. IZRAEL - 09. - 16. studenog. Avionom Zagreb-Tel Aviv, puni pansion, svaki dan misa, duhovno vodstvo Javiti se na br. 095 838 9204 kvi, nemamo novaca, nismo najzdraviji, ne sviđa nam se društvo… U nedogled bi smo mogli nabrajati razloge za ostati kući, a postoji samo jedna istina: „Tko hoće nađe način, a tko neće nađe izgovor“. Ne tražimo izgovore i opravdanja, sjetimo se kako još u Starom zavjetu piše prorok: (Zah. 8,20,22), Ovako govori Jahve nad vojskama: Još će dolaziti narodi i stanovnici mnogih gradova. Stanovnici jednog grada ići će u drugi govoreći: Hajde da idemo moliti lice Jahvino i tražiti Jahvu nad Vojskama! Ići ću i ja! e zaboravimo da i Isus hodočasti sa svojim roditeljima svake godine. (Lk. 2,41), Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom. S.G. MEĐUGORJE - 07. - 09. listopada. To je drugo karlovačkih hodočašće. Cijena karte je 390,- kn. Javiti se župnim koordinatorima župa i samostan Presvetog Trojstva N str.7. župa i samostan Presvetog Trojstva BROJ 19, kolovoz 2011. str.8. O XVIII. hod Franjevačke mladeži d 25. srpnja do 5. kolovoza ove godine održan je XVIII. hod Franjevačke mladeži Zagrebačkog područnog bratstva pod geslom „Putevima srca“. Osamdesetak framaša sa svojim duhovnim asistentima propješačilo je oko 120 km od Koprivnice do Čakovca. Osim Koprivnice i Čakovca, mladi su za vrijeme svoga hoda posjetili Ludbreg, Donju Dubravu, Goričan, Mursko Središće i Štrigovu. U Čakovcu je za sve sudionike hoda bilo organizirano pokorničko bogoslužje kako bi svatko od hodočasnika na blagdan Gospe od Anđela moga primiti porcijunkulski potpuni oprost. 1. kolovoza u popodnevnim satima mladi su se autobusima zaputili put Asiza, gdje su se našli sa ostalim hodočasnicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vrhunac hoda dogodio se 2. kolovoza kada su mladi iz Hrvatske i BiH, primili porcijunkulski potpuni oprost zajedno sa ostalim hodočasnicima iz Italije i Austrije. Za vrijeme svoga boravka u Italiji, framaši su posjetili najznačajnija mjesta iz života sv. Franje (Asiz, Greccio i La Verna). XVIII. hod Franjevačke mladeži završio je 5. kolovoza povratkom u Hrvatsku u prijepodnevnim satima. Na ovogodišnjem hodu sudjelovalo je i četvero mladih iz naše župe. BROJ 19, kolovoz 2011. Božja ljekarna - Gospina trava no namažete opekline navečer a ne na suncu. Ukoliko dnevno uzmete 3x1 žlicu ulja s komadićem kruha potičete metabolizam i nježno čistite krv. Tu nije kraj pripravcima. Namočite cvjetove u rakiju, dodajte narezani limun i stavite tri tjedna na sunce. Kad procijedite dobit ćete super liker. Ja stavljam gospinu travu, stolisnik i matičnjak u rakiju i tri tjedna na sunce. Lijek za dušu i tijelo. Ukoliko cvjetove stavite u dobro vino i ostavite mjesec dana na suncu, zatim procijedite i zasladite, dobit ćete super aperitiv koji uzimate prije jela za bolju probavu. Kad je gospina trava u pitanju nema kraja čudima. Ne trebate se bojati jer je to jedna od najispitivanijih biljaka, pokušava se sintetički dobiti ono što ona posjeduje, ali do sada nikome nije uspjelo prodrijet u Božje tajne savršenstva. Za kraj samo moram dodati da kad intenzivno upotrebljavate gospinu travu nemojte u isto vrijeme uzimati lijekove za depresiju ili smirenje da ne dođe do kontraproduktivnog djelovanja. Još uvijek možete krenuti u prirodu , nabrati gospinu travu i uživati u njenim čudima. Ne zaboravite zahvaliti Gospi što je podarila ime biljci i našem Ocu što ju je stvorio na našu dobrobit. M. N. župa i samostan Presvetog Trojstva Š to reći o gospinoj travi osim da je dostojna Gospe. Jedna biljka, a toliko čuda. Nema dijela tijela gdje je ne možete upotrijebiti. Biljka je poznata još od predkrščanskog vremena. Brala se u vrijeme ljetnog solsticija i bila simbol vrhunca života jer 21.6. sunce stoji ravno iznad ekvatora i dan je najduži. U našim krajevima je poznato da su je zvali krv sv. Ivana jer kad protrljate cvijetić i listić dobit ćete bordo crveni sok sličan krvi. Bukete ubrane biljke vješali su na vrata da tjeraju zlo. U isto vrijeme palili su se i krjesovi, običaj koji se zadržao na karlovačkom području do danas. Gospina trava kao i Gospa, gdje je potrebna ona je tu. U najgušćoj i najvišoj travi nju ćete primijetiti. Probila se do sunca i pozdravlja ga. Njeno držanje je ponosno a opet blago i raskošno. Biljka raste uz rubove šuma, po livadama, živicama a naraste i do 100 cm. Nosi žarko žute zvjezdaste cvjetove s brojnim prašnicima. Skuplja se gornja trećina biljke i suši za čaj koji se upotrebljava za bolesti današnjice: loše raspoloženje, gubitak snage, poremećaj sna, osjećaj krivnje, glavobolja, stres, grčevi u želucu, gastritis, čir na želucu, proljev, slabokrvnost, ženske bolesti - sve to lijeći dnevna doza čaja gospine trave, a ne kava, pogotovo ne normabel, apaurin i slično. Budite uporni tri tjedna i preporodit ćete se. Žlicu suhe biljke prelite vrućom vodom i ostavite barem petnaest minuta da stoji, da dobije lijepu crvenu boju. O ulju ( kantarion – gospina trava namočena u maslinovom ulju) sam već pisala pa ću vam samo napomenuti za što se upotrebljava: reuma, bolni zglobovi, vene, križobolja, uganuća, iščašenja, hematomi, zacjeljivanje rana i dekubitusa, opekline, ubodi kukaca, šuga, regenerira bore i kožu. Današnji običaj rekla bi pomodarstvo da se maže tijelo uljem g. trave prije sunčanja nije nikako dobar jer koža od ulja postaje izrazito fotoosjetljiva. Ako vas sunce opeče, slobod- str.9. BROJ 19, kolovoz 2011. IN MEMORIAM Gjuro (Đuka) Bencetić franjevac i dobrotvor (Požega, 18. XI. 1881 - Karlovac 14.XI.1940) župa i samostan Presvetog Trojstva G str.10. imnazijalac u Požegi, stupio u franjevački red u Beču (1897), teološki studij završio u Zagrebu te zaređen za svećenika 1904. Na službi u Varaždinu, Vukovaru, Slavonskome Brodu i Zagrebu kao kapelan, vikar, gvardijan i definitor Franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda te generalni vizitator franjevačkih provincija u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Od 1924-40. gvardijan franjevačkog samostana i župnik crkve Presvetog Trojstva u Karlovcu. Isticao se kao veliki rodoljub, pučki misionar, neumoran propovjednik i ispovjednik, gimnazijski vjeroučitelj i voditelj duhovnih vježba za redovnike i svećenstvo. Angažiran borac protiv starokatolika, Reformnog pokreta među svećenicima koji nije mogao dobiti odobrenje za samostalni rad pa je bio “pridružen” Hrvatskoj Starokatoličkoj Crkvi. Osnivanjem starokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda, otvorena je u Karlovcu župna crkva i imenovan župnik, otpali katolički svećenik. Iznoseći vjernicima katoličku nauku i pozivajući ih da ne nasjedaju zavodljivostima reformatora taj novi pokret u Karlovcu nije uspio ponajviše zahvaljujući o. Bencetiću. U crkvi i Župi Sv. Trojice između dva svjetska rata poticao je vjernike i sudjelovao u veoma bujnom vjerskom životu. Uz ostale svećenike u župi o. Bencetić posebno se isticao djelovanjem i sposobnošću oživljujući i unapređujući razne pobožnosti, neumorno radeći u društvima kako crkvenim tako i svjetovnim. Bio je jedan od glavnih organizatora Pokrajinskog euharistijskog kongresa u Karlovcu 1936. godine. Najveće je zasluge stekao kao ekumenist i humanist te dobrotvor karlovačke sirotinje. Godine 1928. u suradnji s Gradskim magistratom utemeljio je Pučku kuhinju i Dječji vrtić na Baniji, prve ustanove te vrste u Karlovcu. BROJ 19, kolovoz 2011. Sjećanja na našega franjevca i dobrotvora o. Đuku Bencetića i njegov doprinos boljitku župe i župljana će biti osvježena krajem ove godine na znanstvenom kolokviju u našoj župi. I beogradska je “Politika” 14. XI. 1940. u nekrologu mogla napisati “Djuka Bencetić je bio jedna od najmarkantnijih i najpopularnijih ličnosti za posljednjih 20 godina u Karlovcu. Cjeli svoj život je posvetio kulturnim i humanim ustanovama ... o. Bencetić je dio odličan rodoljub, humanista i ekumenista ... Retko je koja humana akcija rođena u Karlovcu bez njegove saradnje”. Uspostavom druge Jugoslavije, i Pučka kuhinja i Dječji vrtić, ta njegova životna djela ukinuta su 1945. godine. Karlovčani i nakon sedamdeset godina smrti čuvaju uspomenu na njegova plemenita djela. Društvo “Hrvatska žena” podiže mu na groblju Dubovcu grobni spomenik s natpisom: “Neustrašivom borcu, dičnom hrvatskom svećeniku i tješitelju karlovačke sirotinje o. Gjuki Bencetiću, gvardijanu i župniku Sv. Trojstva podiže u znak priznanja ovaj spomenik Društvo Hrvatska žena”. Taj natpis sažima djelovanje o. Bencetića u Karlovcu, a također sadržaj rada hrvatskih franjevaca u Karlovcu od njihovog dolaska do danas. Ipak, kada je trebalo kompromitirati karlovačko katoličko svećenstvo, nekima se činilo da je o. Bencetić za to najprikladnija osoba. Stanko Dvoržak (u monografiji “Karlovac 1579-1979) piše “Najzad ilegalne su i ustaše koji u gradu imaju jaku podršku klera na čelu s gvardijanom o. Bencetićem, koji čak prima kod sebe u goste i Antu Pavlića”. No povijesna je istina da je Pavelić stigao u Hrvatsku 13. travnja 1941. Ali tada je o. Bencetić bio već nekoliko mjeseci u grobu. Što sve može dijalektika jednoumlja. Sapienti sat! Žitelji grada Karlovca su ponosno jednoj od najljepših karlovačkih ulica dali ime o. Bencetića 1991.godine. Sjećanja na našega franjevca i dobrotvora o. Đuku Bencetića i njegov doprinos boljitku župe i župljana će biti osvježena krajem ove godine na znanstvenom kolokviju u našoj župi. Prema zapisima: o. Tomiše sastavio Zvonimir Gerber župa i samostan Presvetog Trojstva O. Bencetić je imao veličanstven sprovod, kakav Karlovac ne pamti. Bio je iznimno cijenjen i voljen u narodu. Posebna komisija je odredila da se sačuva njegov grob kao istaknutoga dobrotvora. str.11. B lagdan Presvetog Trojstva 19. lipnja, u našoj crkvi, svečano misno slavlje sa našim i sa svećenicima dekanata uveličao je ponovno izabran Provincijal, mnogo poštovani ministar p. Željko Železnjak. Tom prigodom p. Željko je posvetio novi koncilski oltar, ambon i stalak za svijeću. Posvetnom molitvom gdje veliča i blagoslivlja Boga i moli da Gospodin posveti oltar p. Željko je podsjetio: „Oltar je srce crkve, to je znak i simbol Isusa Krista gdje se vjernici okupljaju i gdje se vrše svete tajne, a Ambon je stol Božje riječi s kojeg se naviješta i propovijeda evanđeoska vijest.“. Ovaj prelijepi i umjetnički: oltar, ambon i stalak za svijeću, držeći se motiva prisutnih u našoj crkvi, projektirao je g. Davorin Trupković, konzervator, a izradili radnici poduzeća “Gradiv“ pod budnim okom g. Antuna Ivičaka, direktora poduzeća. M.S.
© Copyright 2024 Paperzz
