GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PISMO RAZOČARANE „SRĐEVKE“
Slijepa mržnja nikada nije dobra
Problemi su se produbili, a s njima i razdor među nekadašnjim istomišljenicima, kada smo s jedinim ciljem
rušenja Andra Vlahušića počeli koketirati s desnom političkom opcijom, naklonost kojoj vijećnici nekadašnjih
laburista, poglavito Maro Kristić i Matko Bupić, nisu čak niti pokušali sakriti
Poštovano uredništvo,
pišem Vam duboko razočarana, ali ne i
iznenađena, rezultatima izbora na kojima
je Kandidacijska lista grupe birača Mara
Kristića osvojila nezavidan rezultat. Čak
dvije tisuće građanki i građana, uspoređujući skupne rezultate Laburista i „Srđevaca“ iz 2013. godine, odlučilo je ne nagraditi
postavljanje Mara Kristića na čelo liste i njegovu kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Jesam li kao izvorna Srđevka
presretna tim rezultatom? Naravno da
nisam, ali možda nije kasno za novi
početak. Da bi se digao s poda moraš najprije „poljubiti zemlju“. Da bi hodao moraš
puzati. Zar tako ne kažu?
Mnogi od nas, protivnika megalomanskog
nekretninskog projekta na Srđu, nismo bili
presretni niti izvornom odlukom o formiranju
liste za Gradsko vijeće i uključivanjem
građanske inicijative u dubrovačku političku
scenu. Smatrali smo samo gubimo kredibiliteti da se trebamo kretati u okvirima
građanske inicijative koja demokratskim
sredstvima vrši neprestan pritisak na legalno izabrane gradske vijećnike.
Iz današnje perspektive mogu reći da je taj
potez ipak bio opravdan. Iako je od 10
tisuća Dubrovčana koji su na referendumu
rekli NE projektu golfa,jedva njih 2.000 dalo
potporu listi na lokalnim izborima 2013.,
naši vijećnici predstavljali su pravi korektiv
vlasti. Većinu vremena činili su nas ponosnima. Bili su pripremljeni, aktivni u predlaganju amandmana, iznosili sukonstruktivne
prijedloge i uspjeli popraviti niz odluka Gradskog vijeća. Najvažnije, otvorili su put drugima da izravno participiraju u odlučivanju.
Problemi su se produbili, a s njima i razdor
među nekadašnjim istomišljenicima, kada
smo s jedinim ciljem rušenja Andra
Vlahušića počeli koketirati s desnom političkom opcijom, naklonost kojoj vijećnici
nekadašnjih laburista, poglavito Maro Kristić i Matko Bupić, nisu čak niti pokušali sakriti. Slijepa mržnja nikada nije dobra, ona,ne
pogađajući metu, samo razdire živo tkivo
mrzitelja. Prilikom rušenja proračuna potpuno smo zaboravili na argumente u koje
smo se do jučer zaklinjali. Izdali smo
građane koji su osjetili posljedice tog čina,
prvenstveno mislim da brojne udruge osoba s invaliditetom, naše „kulturnjake“,
kreativce…
Mene osobno, a znam da ne govorim samo
u svoje ime, potpuno je šokirala odluka da
se na čelo liste postavi osoba, tadašnji član
HSS-a, koja je do pročelničkog mjesta u
HDZ-ovoj Županiji došla postizbornom trgovinom, najgrubljim političkom alatom,
toliko prezrenim od intelektualne oporbe,
urbane fronte kojom smo se ponosili.
Igor Miošić je u svojim javnim nastupima
povremeno gubio dobru mjeru, ali Igor je
bio svoj, nepatvoren, gimnazijski profesor
u „starkama“, koji je poput svih nas sanjao
bolji Dubrovnik, više sklada između javnog
i privatnog, ravnotežu između galopirajućeg masovnog turizma i potreba građana za javnim prostorom i kulturnim
sadržajima.
S druge strane, Maro Kristić je ipak samo
profesionalni političar, proračunski korisnik
HDZ-ove županijske vlasti i kao takvome mu
nije mjesto na istoj listi koja se diči uvaženim
članovima akademske zajednice, uspješnim poduzetnicima, prosvjetnim djelatnicima, arhitektima, urbanistima, povjesničarima, umjetnicima i svim drugim
prekrasnim mladim ljudima generacije
ŠUICA U EP-u O CRNOJ GORI:
Hitno obeštetiti logoraše, riješiti
Prevlaku i nastaviti europski put
“Iako je nemoguće kompenzirati boli
uzrokovane mučenjem prije samo dva
i pol desetljeća u crnogorskim koncentracijskim logorima, ohrabruje činjenica da je u tekst Rezolucije ipak uvršten
apel Društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora iz Dubrovnika za adekvatnim i pravičnim
obeštećenjem hrvatskih logoraša u
Crnoj Gori, ali i sukcesija objekata bivše
JNA”, istaknula je zastupnica Šuica.
Ususret glasovanju o Izvješću o napretku Crne Gore za 2014. godinu na ple2
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
narnoj sjednici Europskog parlamenta
u Strasbourgu, predstavnici Vijeća EU,
Europske komisije i europarlamentarci
pohvalili su ostvareni napredak, ali su i
ukazali na ono što EU očekuje od
crnogorskih vlasti na putu u Europsku
uniju. U raspravi je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja
je izrazila zadovoljstvo jer su svi amandmani hrvatske EPP delegacije uvršteni
u tekst Rezolucije, bilo kao kompromisni ili samostalni.
rođene krajem 60-ih, odnosno početkom
ili sredinom 70-ih. To su ljudi koji su svaki u
svom polju ostvareni pojedinci koji mogu,
sigurna sam, puno pružiti ovom gradu. Pitam se zar među svima njima nije bilo
nekoga tko bi nas mogao predstavljati?
Nitko mi ne može reći da nije.
Kap koja je prelila čašu je izbor populista
Boža Petrova i njegovo vezivanje uz našu
inicijativu. Prema kazivanju Metkovaca
Petrov je političar konzervativnog svjetonazora, a njegov nespretan susret s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkomu
Opuzenu dva dana pred izbore zacementirao je naš poraz i nagrizao u samu srž našeg identiteta.
No, kako sam rekla na početku, vjerujem
da nije kasno da se inicijativa civilnog društva regrupira i nastavi borbu za javni interes, poticanje strateškog razvoja kroz dijalog između nositelja izvršne vlasti i svih
građana Dubrovnika koji ih biraju. Tek kada
se Srđevci vrate ljevici, iz koje su proizašli,
kao što je i Miošić javno rekao da je uvjereni komunist, tek tada će se vratiti i povjerenje građana u naš pokret i nećemo se
morati dovesti u poziciju da slijedimo one
koji su donedavno slijedili nas. Jer i Orah i
Živi Zid i Most nastali su učeći od našeg
referendumskog angažmana.
A da bi se otvorio put prema novom uzletu
karijeristi grubo infiltrirani u naše redove
svoja mjesta morali bi prepustiti onima koji
su ovu inicijativu stvarali. Bitka je izgubljena, ali rat nije. Napravite nas ponosnima
na prvi referendum raspisan na zahtjev
građana. Dubrovnik vas treba.
S poštovanjem i iskrenom nadom,
Nike C. iz Lapada
(Podaci poznati Uredništvu)
“U cilju očuvanja dobrosusjedskih odnosa i dalje
ćemo ustrajati na rješavanju otvorenih bilateralnih
pitanja sa Crnom Gorom i to u ranoj fazi pristupnih
pregovora s EU, kako između ostaloga stoji u Rezoluciji. Posebno naglašavam poziv Europskog parlamenta koji će biti upućen Crnoj Gori na brzo i
učinkovito rješavanje graničnih pitanja, a ovdje
posebno ističem granicu na Prevlaci”, poručila je
zastupnica Šuica.
Vrijedi istaknuti da Parlament u Izvješće prepoznaje Boku Kotorsku kao multietničku sredinu te poziva vlasti na očuvanje i zaštitu multinacionalnog identiteta toga područja.
Za kraj Šuica je istaknula da je važno provesti učinkovite istrage o ratnim zločinima u skladu s međunarodnim normama bez odlaganja, te je dodala kako
EU očekuje od Crne Gore da efikasno provede
zaključke Europskog parlamenta, dok će s druge
strane Hrvatska i dalje podupirati njezin europski
put dijeleći bogato iskustvo u pregovorima s EU.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
STAMBENO ZBRINJAVANJE BRANITELJA U MOKOŠICI
Vlahušić najavio: Grad Dubrovnik će 100 braniteljskih
obitelji isplatiti po 100.000 kuna
Kandidat za gradonačelnika Dubrovnika
Andro Vlahušić u pratnji kandidatkinje za
zamjenicu gradonačelnika i ministra branitelja Predraga Matića održao je u srijedu
konferenciju za novinare na temu stambenog zbrinjavanja hrvatskih branitelja.
Gradnju novih 110 stanova na području Mokošice, rečeno je, Grad Dubrovnik „pogurat“ će sa 100 tisuća kuna po obitelji.
Ministar Predrag Matić u Dubrovniku je boravio u sklopu projekta braniteljskih zadruga, a na konferenciji za novinare iznio je detalje gradnje novih 110 stanova za dubrovačke branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Lokacija za gradnju stanova predviđena je u Mokošici. Projektna dokumentacija je izrađena, a izbor izvođača radova i
prve lopate očekuju se već krajem godine s
rokom završetka radova u 2017. godini.
-’Stambeno zbrinjavanje branitelja je veliki
problem, a vrijednost zemljišta u Dubrovniku je otežavajuća okolnost. Međutim, počeli
smo novi projekt i uvjeren sam da će se nakon pobjede gospodina Vlahušića on i nastaviti’, rekao je ministar Matić. –’Dobili smo
obećanje da će Grad Dubrovnik svaki stan
sufinancirati u iznosu od 100.000 kuna po
stanu. Nakon što smo prošle godine završili
gradnju 28 stanova, s dodatnih 110 stanova
zbrinuli bi sve branitelje s gradskog područja. Istovremeno, Dubrovnik bi postao prvi
grad u Hrvatskoj koji će se moći pohvaliti da
je u tome uspio’, zaključio je Matić, te je
dodao kako je za smještaj veteranskog
doma, prema uzoru na onog u Lipiku, ponuđena lokacija na Nuncijati, a koju će Ministarstvo pozorno promotriti.
Andro Vlahušić podsjetio je na činjenicu da
je Grad Dubrovnik proračunsku i financijsku
godinu završio sa 10 milijuna kuna suficita.
Čitav iznos, rekao je, utrošit će se na ispunjavanje predizbornih obećanja građanima,
a sukladno njihovim zahtjevima iznesenim
na terenu.
Prema dogovoru s Ministarstvom branitelja,
dio sredstava, ukupno dva milijuna kuna, u
formi vaučera usmjerit će se na prvi dio potpora. Svaka od 100 braniteljskih obitelji
budućih stanara dobit će vaučer u iznosu
od 20.000 kuna. Drugi dio od 40 posto isplatit će se u 2016., u vrijeme najvećih radova, dok će se posljednji vaučer dodijeliti u
2017., pred sam završetak izgradnje. Ukupna vrijednost participacije Grada iznosit će
10 milijuna kuna. Ostatak od 10 stanova
namijenjen je braniteljima s područja Župe
dubrovačke Konavala i Dubrovačkog primorja.
-’Prema izračunima Ministarstva prosječna
vrijednost stana za četveročlanu obitelj od
70 kvadrata uz participaciju Grada i Ministarstva stajat će manje od 200 tisuća kuna, uz
mogućnost subvencioniranja kredita na rok
od 30 godina mjesečna rata kredita može
biti manja od 1.000 kuna’, rekao je Vlahušić.
Naglasio je kako će se izgradnjom 100
stanova zbrinuti i dio branitelja koji čekaju
početak gradnje na Nuncijati, a radije bi se
odlučili za stan. Još jednom se ispričao braniteljima i njihovim obiteljima na čekanju, naglasivši kako je Detaljni plan uređenja stambenog naselja Nuncijata u izradi.
Za braniteljske zadruge prostor za prodaju
ispred Muzeja i u Lazaretima
Govoreći o braniteljskim zadrugama, os-
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Ulicom od
kolorine
se ne
može
Kao dijete, a poslije kao mladić, vrlo sam
rado prolazio kroz Ulicu od kolorine, na kupanje, ribanje… Odlučih ovih dana proći
tom ulicom, ali imao sam što vidjeti! Korta
slomljena, zidovi od kamena popadali…
ukratko: Ulicom od kolorine se ne može
prolaziti… Tko je odgovoran za ovakvo
stanje? Hoće li se nešto poduzeti?
Zdravko Trojanović Trojo
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
novnom povodu njegova dolaska, ministar
Predrag Matić zahvalio je Andru Vlahušiću
na ponuđenim lokacijama za izravan plasman njihovih proizvoda. Prva lokacija bila bi
u obnovljenim Lazaretima, a druga u sklopu
Muzeja Domovinskog rata na Srđu.
Upravo je plasman, uglavnom ekoloških i
tradicijskih poljoprivrednih proizvoda na turističko tržište tema danas održanog okruglog
stola u Dubrovniku, a koji je pratilo predstavljanje ponude zadrugara na Pilama. Matić je
istaknuo kako je zadrugarstvo najpozitivnija
priča o hrvatskim braniteljima nakon Domovinskog rata te svijetli primjer uspješne reintegracije u društvo nakon ratnih trauma. Na
razini Hrvatske djeluje gotovo 500 braniteljskih zadruga. -’Vlahušić je i sam branitelj pa
prepoznaje njihove potrebe’, zaključio je
ministar branitelja.
Osvrnuvši se na pitane zadruga Vlahušić je
pojasnio kako će tvrtka Sanitat osigurati prostor u Lazaretima namijenjen isključivo
tradicijskoj i ekološkoj proizvodnji, a pred
Muzejom Domovinskog rata na Srđu uredit
će kvalitetan tržni prostor kojeg će branitelji
koristiti za direktnu prodaju svojih proizvoda
primjerenih samoj lokaciji. Podsjetio je da
se samo prošle godine na Srđ žičarom popelo 400.000 turista.
Tatjana Šimac Bonačić kazala je kako kontinuirano treba raditi na tome da se pospješi
njihov status te kako će Grad Dubrovnik pomoću u promociji i plasmanu proizvoda zadruga. Saborska zastupnica osvrnula se i
na brojne projekte suradnje gradova prijatelja Dubrovnika i Vukovara. Dubrovnik će se
aktivno uključiti u gradnju Memorijalno centra u Vukovaru, zaključeno je.
OTVORENI POZIV GOSPOĐI KOLINDI
GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICI RH
Ozbiljan
potez
Štovana gospođo predsjednice!
Uklanjanjem biste maršala Josipa Broza
Tita iz Vašeg ureda Vi ste povukli ozbiljan
potez. Ali tim uklanjanjem Vi ste obavili
samo pola posla. Da bi u potpunosti završili započeti posao pozivam Vas da na
mjesto uklonjene biste postavite bistu
poglavnika Ante Pavelića. Tek tada ćete
moći reći da je taj Vaš posao gotov. Jer
dok to ne uradite Vaš posao će ostajati
nedovršen. A konačno će i forma odgovarati sadržaju. Sa štovanjem,
Ognjen Krstulović
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
HRVATSKA KRALJICA (4)
Monarhija
Zamislite
da
novoizabrana
predsjednica, kao prava monarhinja,
zaželi imati svoju jahtu pa da njezin
„galeb“ poleti, greška - zaplovi
svjetskim morima, a „plavi“ vlak se
provoza našim prugama
Budući da među čitateljima GG-a ima i respektabilnih pjesnika koji nakon hrvatske
kraljice zazivaju, u pjesničkoj formi - monarhiju, moram i o tome napisati par riječi. Riječ
monarhija dolazi iz francuskih ili grčkih riječi
(monarchie ili monarchia) i označava vladavinu u kojoj vladar sam vlada i doživotno
stoji na čelu države. Je li Vas to, poštovani
pjesniče, na nešto podsjeća ??? Još ne,
idemo dalje. Monarsi su obično nasljedni,
no pojedini monarsi kad ostare i obole te
više ne mogu učinkovito obavljati svoje
dužnosti, a budući da su nezamjenjivi, osnuju Predsjedništvo (jer ih pojedinac, dakako, ne može sam mijenjati) te ih onda mjenjaju 6 ili 8 „mlađih“ monarha.
Monarsi upravljaju apsolutistički uz veliku
pomoć represivnog aparata (vojske,
policije), odnosno birokratskog aparata
(službenici, ministri, činovnici). Oni, monarsi, imaju u svojim rukama svu vlast, a sebi i
svojima stvaraju i velika bogatstva i privilegije. Ostalima, pak, nameću priču o dobrom životu i stalno obećavaju da će biti
bolje. Neki, zločesti, takav oblik vladavine
nazivaju i despotizam.
Sada sam, poštovani pjesniče, potpuno siguran da znate o kome se radi. Da, da o
najvećem sinu naših naroda i narodnosti –
DRUGU i njegovoj bivšoj državi. Obzirom
da je riječ monarhija nekako zločudna (sje-
tite se omražene Austo-Ugarske trule
monarhije), DRUG je svoju monarhiju uzvišeno nazvao Republikom, a sebe Predsjednikom.
I sad bi Vi (uvaženi pjesniče) htjeli da i mi
uvedemo monarhiju. Zamislite da novoizabrana predsjednica, a budući da za
„demokraciju nismo spremni, a da ne potonemo u anarhiju“ kao što se,vidim, Vi
bojite, kao prava monarhinja zaželi pored
Belog dvora na Dedinju i odmarališta u
Herceg Novom ili Kuparima, lovišta u
Bugojnu, Karađorđevu, Brdu kod Kranja,
Kopačkom ritu, imanja u Zagrebu, skoro
sam zaboravio Dubrovnik – vilu u Lapadu
(bila je i Čingrija), a da ne spominjem Brione, itd., itd.
Zamislite da novoizabrana predsjednica,
kao prava monarhinja, zaželi imati svoju
jahtu pa da njezin „galeb“ poleti, greška zaplovi svjetskim morima, a „plavi“ vlak se
provoza našim prugama....
Zamislite, ali ovo ne treba zamišljati, ovo
sam osobno doživio kad sam 70-tih god.
prošloga stoljeća živio i radio u Zagrebu.
Tada je javljeno da nas je DRUG odlučio
posjetiti. Partijski sekretar nas je sve okupio te naredio da se sutra u 10 sati okupimo na točno određenoj lokaciji u gradu (jer
će, kako je zaprijetio, on provjeravati naše
prisustvo) te DRUGU zastavicama i pljeskanjem priredimo iskrenu dobrodošlicu. Bio
je hladan proljetan dan, još je bilo snijega
kad smo se oko 8 sati (da ne zaksnimo)
kolektivno pješke (jer je javni promet već
bio u prekidu) uputili na doček. Umorni od
pješačenja i stajanja, smrznuti i gladni čekali
smo do 11 sati i 15 min. kad je DRUG velikom brzinom projurio pored nas. Nisam
stigao niti zapljeskati, a toliko sam želio.
Ali to nije najgore. Za 2 dana, DRUG je napustio grad te se sve to ponovilo. Nakon
HRVATSKA KRALJICA (5)
I Ustav iz 1974-te
smjestio u 1964-tu
Problematično je sve to njegovo silno nabacivanje riječi, nabadanje
floskula, istresanje već znanih poštapalica i iskrcavanje svoje
pameti i istine
Poštovani dubrovački gosparu Mato Jeriniću, „Hrvatsku kraljicu“ i njezina „dvorjanina“ matirali ste u tri poteza, onako kako znaju istinski velemajstori! Ili bolje
rečeno, nije problem matirati one, koji ne znaju a umisliše da znaju. Igrati. šah,
naravno.
Gosparu Mato, nije problematično „dvorjaninovo“ oduševljenje kako „hrvatskom kraljicom“ tako niti padom „blijedoga i beskrvnoga“ Iva Josipovića,
sve je to – ajmo tako reći – normalno. I bilo je za očekivati.
Svatko ima pravo na svoj stav, pa i izvjesni „dvorjanin“, ali je problematično
sve to njegovo silno nabacivanje riječi, nabadanje floskula, istresanje već znanih
poštapalica i iskrcavanje svoje pameti i istine.
Brljaveći o Drugom svjetskom ratu, antifašizmu i Boga pitaj, čemu sve ne,
čemu nije dorastao, a to se moglo vidjeti i u njegovom novom „biseru“, odgovoru na otvoreno pismo gospodina Grošete predsjednici Republike Hrvatske.
4
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
toga poskupo je kruh, mlijeko, grijanje, benzin,...., ali to jasno nema nikakve veze s
navednom posjetom.
I što da kažem na sve to – prava monarhija.
Zagrebačka, hrvatska ali i jugoslavenska
industrija (jer je Zagreb bio industrijski centar bivše države) izgubila je 2 radna dana,
tj. nekoliko milijuna radnih sati samo zato
da bi režimska RTV objavila i prikazala
„oduševljeni doček i ispraćaj“ voljenog
DRUGA. A mi se čudimo Sjevernoj Koreji.
Pa oni su sve to od nas naučili – nisu oni
toliko pametni.
A Vi, poštovani pjesniče, i Vama slični ste
nas „do jučer“ pravili budalama, a mi smo
Vam morali pljeskati, zatim ste po nama pljuvali, a mi smo morali govoriti ...ne, ne to
pada kiša, ali „danas je zapuhala bura“ pa
je „od silnog vjetra jedan već pao“, a i drugome motori (poslije svakih izbora) „sve lošije
rade „. Ukratko, ne dirajte mi ravnicu...Dragi pjesniče, u Vašem uratku naslućujem
veliki pjasnički talent koji ne bi smio samo
na ovom završiti. No, tom prilikom za novu
temu Vašeg pjesnikovanja (ako se na to
odlučite) nemojte niti slučajno uzeti nezaposlenost (u Hrvatskoj, dakako), deložacije,
iseljavanje, bankrote, izumiranje, neisplate
plaća, loš kreditni rejting, najnesposobniju
privredu (među 16 najgorih), enormnu
zaduženost,... svakako se zadržite na „aktualnim“ i omiljenim temama: antifašizmu,
ustašama (potražite i zmije), fašistima, kapama s petokrakom... jer nakon toga
možda otkrijete i neku novu formu
izražavanja hrvatskih pjesnika, a kasnije,
sve to prikupite u Bijeloj knjizi. Pokušajte
potražiti i unutarnje neprijatelje. Lako ćete
ih prepoznati. Imaju kalature – jer nikada
ne spavaju.
Vatroslav Ivušić
Dvorjanin se, da parafraziram tekst čitatelja Vinka Matića, stavio u ulogu „glasnodvornika hrvatske kraljice“,
pa odgovara svakome tko se obrati „Njenom veličanstvu“.
Kako tom člankopiscu uopće vjerovati kada on, u
odgovoru Grošeti, umjesto 1974., kada se po Ustavu
SFRJ svaka od Republika mogla izdvojiti, spominje
1964.godinu? Glupost nad glupostima! Kako tom
autoru uopće vjerovati kada je, nema tome puno, tražio
i od uvaženoga Damira Račića iz Glasa Grada da na
standardni hrvatski jezik prevede i sve tekstove koje
citira iz Supilove Crvene Hrvatske, jer Supilo nije bio u
to vrijeme Hrvat po mjeri koju skrojiše današnji veliki
Hrvati, ala „dvorjanin“. Je li to istinska budalaština ili
graniči, s nečim težim, o čemu sada ne bih.
Gosparu Mato, izvjesni „dvorjanin“ pod svaku cijenu,
naknadnom pameću i prosvjetljenjem, pokušava
mijenjati i povijest po svom uzusu, pa kud puklo da
puklo. A najvidljivije je kako „oštri zube i jača mišiće
na „mrtvom konju “, a pjeni iza svake riječi. Zakasnio
je dobrih 25 godina, i sada kaska na stranicama Glasa Grada. Sva sreća da ga ne treba shvaćati ozbiljno!
Ali eto, Vašim viđenjem, zaslužio je i epigram. Rekli bi
Bosanci, mašala!
P. Žuvela, Korčula
PRIOPĆENJE - ZAJEDNO ZA GRAD
Građani su prepoznali našu
dosljednost, ali i želju da se mijenjamo
Zahvaljujemo svim biračima koji
su, ukazavši nam povjerenje,
posvjedočili da naš rad u GV-u
nije prošao nezapaženo. Pokazali smo da se bez političke trgovine, ustrajnošću na načelima
i vrijednostima koje gajimo od
početka i koje su bile motiv našeg ulaska u Gradsko vijeće,
može aktivno sudjelovati i utjecati na demokratske procese
uključivanja građana u odlučivanje.
Građani koji su nam poklonili
povjerenje nisu s nama vezani
nikakvim interesima, osim željom
za jednim boljim i humanijim gradom. O tome svjedoči i naših 70ak promatrača volontera, kojima
ovim putem posebno zahvaljujemo. Naši su glasači prepoznali našu dosljednost, ali i
želju da se mijenjamo. Nismo
obećavali ništa osim upornosti i
napornog rada u mandatima koji
su pred nama kako bismo jednog dana ZAJEDNO s građanima upravljali gradom. Nastavit
ćemo tako i ubuduće.
Mnogo je otvorenih problema
koji muče građane Dubrovnika i
nemoguće ih je ovdje sve pobrojati, ali valja istaknuti one koje
naša lista prepoznaje kao ključne:
Rješavanje opskrbe pitkom vodom.
Najbogatiji grad na svijetu nije
osigurao svojim stanovnicima
pitku vodu jer je ugradnja
pročistača bila vezana uz izgradnju HE Ombla.
Podržavamo projekt izgradnje
pročistača, ali uz uvjet da je to
voda samo za građane Dubrovnika, a ne za apartmansko
naselje na Srđu jer se ne može
novac iz europskih fondova koristiti za dopremanje vode privatnom projektu.
Izgradnja Hidroelektrane Ombla.
Ukupna snaga planirane HE
Ombla višestruko je manja od
ugradnje još jedne turbine u HE
Plat.
To svjedoči da HE Ombla nije
elektroenergetski,
već
vodoprivredni projekt čiji je cilj
komercijalna eksploatacija vode
- prirodnog resursa koji predstavlja osnovno ljudsko pravo. Osim
toga, podzemna akumulacija
ogromne količine vode u krškom
i seizmički nepredvidljivom predjelu može izazvati tektonske
poremećaje
nesagledivih
razmjera.
To je nerazuman rizik za čitavo
stanovništvo Dubrovnika i šire
okolice i mi ga otvoreno ne
podržavamo.
UPU platoa Srđ
Nedavnom odlukom Visokog
upravnog suda proširenje obuhvata UPU- Srđ sa 100 na 310
ha proglašeno je nezakonitim.
Lista zajedno za Grad zahtijevat
će od Gradskog vijeća Grada
Dubrovnika stavljanje van snage
izglasanog UPU-a i raspisivanje
natječaja za izradu novog UPUa u zakonskim gabaritima koji
treba zadovoljiti potrebe građana za nedostajućim sportsko-rekreacijskim sadržajima i donijeti
stvarnu perspektivu zapošljavanja naših ljudi. Također, želimo
raskinuti Ugovor o koncesiji nad
tvrđavom Imperijal, osnovati samostalnu ustanovu Muzej Domovinskog rata koji će svoj
izložbeni prostor trajno imati u
središnjim prostorijama tvrđave.
Svi prihodi ovog Muzeja ići će u
održavanje zbirke i dijelom za
pomoć braniteljskim udrugama.
Izrada strateških dokumenata
Inzistirat ćemo na izradi dokumenata kojima je svrha dugoročno
strateško planiranje razvoja grada. Riječ je o Strateškom planu
turističkog razvoja, Planu upravljanja Starom gradskom jezgrom
i Strateškom planu razvoja sporta.
Potrebno je hitno krenuti u izradu
novog GUP-a, budući da nedavno izglasani GUP nije
usklađen s novim zakonima iz
područja urbanizma i gradnje.
Naši su birači senzibilizirani za
ove teme i očekuju da i dalje ustrajemo na njima. Od gradonačelničkih
kandidata
očekujemo jasan i nedvosmislen
stav o navedenim temama.
Pred nama je drugi krug izbora
za Gradonačelnika Grada Dubrovnika. Znamo da su građani
koji su nam poklonili povjerenje
svjesni svoje građanske uloge i
odgovornosti te potrebe aktivnog pristupa u odlučivanju.
Stoga smo uvjereni da će u
drugom krugu izbora za gradonačelnika grada Dubrovnika
iskazati svoje mišljenje o preostalim opcijama koje nam se
nude na jedini način na koji je to
moguće, a to je svojim stavom
na glasačkom listiću. U tom će
odlučivanju važnu ulogu imati
jasan i nedvosmislen stav gradonačelničkih kandidata o pitanjima koja smo upravo naveli.
Pred nama su i skori parlamentarni izbori. Znakovito je da nezavisne liste diljem Hrvatske
postižu sve bolje rezultate na
lokalnoj razini pa HDZ i SDP više
ne mogu računati na sigurnu
podjelu vlasti. Ukoliko bude
dovoljno mudrosti i skromnosti
da se razne nezavisne opcije
udruže na ravnopravnoj osnovi i
na nacionalnoj razini, drugačija
će politika postati realnost. Sigurni smo da će uspjeh nezavisnih lista na sljedećim parlamentarnim izborima potaknuti razvoj
demokratskih procesa i u Dubrovniku.
Zajedno za Grad
ZAHTJEV ZA ISPRAVAK OBJAVLJENE INFORMACIJE
Vrtlar nije obavio sječu čempresa
U Glasu Grada br. 519 od 27.02.2015. (u rubrici Pisma čitatelja/
reagiranja) objavljen je članak pod nazivom: „Sječa jednog čempresa koštala 40 tisuća kuna“, autora Z.M. (predstavnik etažnih
vlasnika zgrade Dalmatinska 41-43).
U članku se navode neistinite i netočne tvrdnje kako je tvrtka „Vrtlar“ izvršila sječu čempresa ispred zgrade Dalmatinska 41.
Autor navodi i kako je vlasnik kapelice za sječu stabla platio 40.000
kuna.
Naime, tvrtka „Vrtlar“ uopće nije obavila sječu gore spomenutog
čempresa, pa sukladno tome nije ni ispostavila nikakav račun za
navedenu uslugu. S poštovanjem,
Direktorica Ana Matušić
OTVORENO PISMO ZELENOG FORUMA POVJERENIKU VLADE RH ZA GRAD DUBROVNIK NIKOLI PAVLOVIĆU
Zašto se šuti o sječi borova
na padinama Srđa?
Tko je odobrio bezdušnu sječu više od 100 borova na padinama
Srđa, na Putu za Bosanku - pitaju se preko našeg zelenog telefona Eko Fona 020 453 850 već nekoliko dana s ogorčenjem i naši
sugrađani s predjela Ploča i Bosanke. Uništen je jedan cijeli zeleni
gaj – nekada predivna zelena ogrlica iznad Grada.
Naši sugrađani tvrde da je veliki zeleni gaj uz JTC gradsko zeml-
jište pa Vas molimo da to hitno ispitate? Ovih dana obraćali smo
se inspektorici zaštite prirode u Dubrovniku, zatim Okolišnoj inspekciji zaštite prirode Ministarstva zaštite prirode i okoliša RH, komunalnim službama Grada ali do sada nismo dobili nikakav odgovor. Zašto se šuti?
Predsjednica: Jadranka Šimunović
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
5
DUBROVNIK KAO CENTAR EUROPE
Razgovor o Igrama prvi
put održan u Zagrebu
Da se radi o prvom
razgovoru o Dubrovačkim ljetnim igrama u Zagrebu, ali nikako i posljednjem,
spomenula je pomoćnica intendanta
za dramski program
Mani Gotovac, odmah
na početku. Započeti
u siječnju ove godine
u Dubrovniku, razgovori će se održavati
jedanput mjesečno i
to jedan mjesec u Dubrovniku, drugi u Zagrebu. Nastavila je s kratkim predstavljanjem
ovogodišnjeg programa Igara, najavljujući postavljanje „Elementarnih čestica“ Michela Houellebecqa, „Dubrovačku trilogiju“ prema Vojnoviću, „Ledeni mjesec“ Pascala Brucknera i druge programe.
- Pitanje publike nije samo pitanje za Dubrovnik. Tema publike u
kazalištu aktualna je tema diljem Europe. Gdje je mlada publika i
koji su to programi koji će mladu publiku dovesti na Ljetne igre?
Igre, možda najmanje od svih imaju problem s publikom jer nigdje lokalna publika nije toliko vjerna i zainteresirana. No što je s
mladima? Mislim da odgovor nude programi koji su jedna vrsta
plesa po žici, koji su možda i rubni, koji privlače mlade, ali i dalje
zadržavaju izvrsnost – osvrnula se Mani Gotovac na neizbježno
pitanje mlade publike u kazalištima.
U razgovoru su uz studente sudjelovali intendant Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk, njegova pomoćnica za dramski program
Mani Gotovac, pomoćnik za glazbeni program Mladen Janjanin,
potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, ravnatelj kazališta Gavella Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština, dr.sc. Morana Čale, prof. Mira Muhoberac, Vesna Muhoberac, profesor i redatelj Matko Sršen, mr.sc. Maja Nodari, pjesnik
Dražen Katunarić, glumac Siniša Ružić, kazališni kritičar Jovica
Popović i drugi. Karla Labaš
PRVA SURADNJA DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA I PARKA ORSULA
Ulaznice za Thana Alexa
Project 29. srpnja na
Orsuli u prodaji
Mlada hrvatska i američka jazz pjevačica Thana Alexa sa svojim bendom nastupit će u sklopu 66. Igara, 29. srpnja
na Orsuli što je rezultat prve suradnje
Dubrovačkih ljetnih igara i parka Orsula.
Thana Alexa mlada je i talentirana jazz,
blues i soul pjevačica, skladateljica i
aranžerka hrvatskog porijekla rođena
u New Yorku gdje i gradi svoju, sad već,
uspješnu karijeru.
Ulaznice po cijeni od 150 kuna su dostupne online na internetskim stranicama Dubrovačkih ljetnih igara i preko servisa ulaznice.hr, a sve
upite vezane za kupnju ulaznica zaprima Ured prodaje Dubrovačkih
ljetnih igara na e-mail adresu: sales@dubrovnik-festival.hr ili na
telefonski broj: 020 326 107. Karla Labaš
6
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
REPUBLIKA HRVATSKA
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
Grad Dubrovnik
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske
za Grad Dubrovnik
Klasa: 334-01/15-01/01
Urbroj:2117/01-13-15-03
Dubrovnik, 24. ožujka 2015. godine
JAVNI POZIV
za održavanje Uskrsnog sajma u Luži
Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika i ove godine organiziraju
Uskrsni sajam, namijenjen našim sugrađanima odnosno turistima koji će kupovati prigodne uskrsne proizvode.
Sajam će se održati u prostoru Luže od 28. ožujka (subota) do 12.
travnja (nedjelja) 2015. godine.
Pozivaju se obrtnici i Obiteljska poljoprivredna gospodarstva da
se jave na Javni poziv sa sljedećom dokumentacijom:
1. OBRTNICI
- pisana prijava (dopis; navesti kontakt telefon/mobitel)
- preslik obrtnice
- pisana suglasnost carinskog ureda u slučaju prodaje alkohola i
alkoholnih pića / prigodna prodaja alkohola i alkoholnih pića propisana je Zakonom o trošarinama ( N.N. br. 22/13 – 81/13). člankom
48. stavkom 2. tog Zakona određeno je da se prigodna prodaja
alkohola i alkoholnih pića može obavljati uz odluku propisanu
posebnim propisima, te na temelju zahtjeva, pisanu suglasnost
carinskog ureda prema mjestu prodaje u kojoj su navedeni uvjeti
pod kojima je prodaja dopuštena
- slike proizvoda koji će se izlagati
2. OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
- pisana prijava (dopis; navesti kontakt telefon/mobitel)
- preslik Rješenja o upisu u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo izdano od Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske
županije
- preslik Rješenja o pružanju usluga (vrsta usluge) seljačkog
domaćinstva izdano od Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije
- pisana suglasnost carinskog ureda u slučaju prodaje alkohola i
alkoholnih pića
- slike proizvoda koji će se izlagati
Radno vrijeme sajma će biti od 10:00 do 18:00 sati.
Prijave ostalih zainteresiranih subjekata Povjerenstvo će razmotriti, te će ih pravovremeno obavijestiti.
Kotizacija za sudjelovanje na Uskrsnom sajmu iznosi:
1000,00 kuna - prizemlje Luže (uključen PDV);
600,00 kuna - kat Luže (uključen PDV).
Navedeni iznosi uplaćuju se na žiro-račun Kinematografa.
Sudionike sajma naknadno ćemo obavijestiti o roku uplate navedenog iznosa kotizacije, nakon što Povjerenstvo pregleda pristigle
prijave i utvrdi da li je dostavljena cjelokupna dokumentacija, te
napravi raspored stolova.
Na pisani zahtjev Grad Dubrovnik zadržava pravo da pojedine
subjekte oslobodi plaćanja te preuzme na sebe naknadu troškova.
Sudionici sajma pisanu prijavu i sve navedene dokumente moraju službeno dostaviti na adresu:
GRAD DUBROVNIK
Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more
Pred Dvorom 1, 20000 DUBROVNIK
telefon: 020 638 202
Naglašavamo kako obrtnici ne mogu više osobno donositi tražene
dokumente u Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more već
cjelokupnu dokumentaciju moraju službeno poslati poštom ili je
osobno predati u pisarnicu Grada Dubrovnika.
Rok prijave je do 20. ožujka (petak) 2015. godine.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske
Niko Pavlović
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
7
PRIJEVREMENI IZBORI ZA GRADONAČELNIKAI GRADSKO VIJEĆE U GRADU DUBROVNIKU – NEDJELJA 8.OŽUJKA 2015.
Andro Vlahušić i Mato Franković u drugom krugu
Prvi krug izbora.
Ukupno birača: 38.455
Glasovalo birača: 18.905
49,16 % Glasovalo birača
Kandidatkinje/kandidati dobili su sljedeći
broj glasova:
1. mr.sc. ANDRO VLAHUŠIĆ, dr.med.
7.354 glasova 38,90%
Zamjenik kandidata ŽELJKO RAGUŽ,
dipl.oec.
Zamjenica kandidata mr.sc. TATJANA
ŠIMAC - BONAČIĆ, dr.stom.
HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI -HNS - SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE SDP HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU
2. MATO FRANKOVIĆ
5.454 glasova 28,85%
Zamjenica kandidata SANJA PUTICA
Zamjenik kandidata BLAŽ PEZO
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
- HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA HSS HRVATSKA STRANKA PRAVA DR.
ANTE STARČEVIĆ - HSP AS HRVATSKA
SOCIJALNO - LIBERALNA STRANKA HSLS
BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ
HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA
- HDS
3. PERO VIĆAN
2.708 glasova 14,32%
Zamjenik kandidata LUKŠA MATUŠIĆ
Zamjenica kandidata DORIS LEPEŠ MATIĆ
DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR DDS
4. MARO KRISTIĆ
2.705 glasova 14,31%
Zamjenica kandidata DOLORES LUJIĆ
Zamjenik kandidata ĐIVO DRAŽIĆ
5. HRVOJE KUKULJICA
380 glasova 2,01%
Zamjenica kandidata VESNA RIBIĆ
Zamjenica kandidata DINKA LOVRIĆ
ŽIVI ZID
Na izborima za gradonačelnika Grada DUBROVNIKA niti jedan kandidat nije dobio
potreban broj glasova - više od 50% glasova birača koji su glasovali.
U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem
glasova:
1. mr.sc. ANDRO VLAHUŠIĆ, dr.med.
2. MATO FRANKOVIĆ
GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA
HNS-u i partnerima 10, a HDZ-u i partnerima 8 vijećničkih mjesta
Ukupno birača: 38.455
Glasovalo birača: 18.903 / 49,16 %
Pojedine kandidacijske liste dobile su sljedeći broj glasova:
1. HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI-HNS-SDP- HSU
6.095 glasova 32,92 %
8 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
Nositelj liste: mr.sc. ANDRO VLAHUŠIĆ,
dr.med.
2. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA HDZ - HRVATSKA SELJAČKA STRANKA HSS
HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE
STARČEVIĆ - HSP AS - HRVATSKA SOCIJALNO - LIBERALNA STRANKA- HSLSBLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ
HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA-HDS
4.997 glasova 26,99 %
Nositelj liste: MATO FRANKOVIĆ
3. DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR
- DDS
2.878 glasova 15,54 %
Nositelj liste: PERO VIĆAN, dipl.iur.
4. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
2.296 glasova 12,40 %
Nositelj liste: MARO KRISTIĆ
5. ŽIVI ZID
534 glasova 2,88 %
Nositelj liste: HRVOJE KUKULJICA
6. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
508 glasova 2,74 %
Nositelj liste: BOŽO MILETIĆ
7. HRAST - POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU
434 glasova 2,34 %
Nositelj liste: DŽIVO BRČIĆ
8. HRVATSKA KONZERVATIVNA STRANKA - HKS
325 glasova 1,76 %
Nositelj liste: NIKO RADIĆ
9. ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE - ORAH
252 glasova 1,36 %
Nositelj liste: TOMAŽ TOMISLAV JURIŠIĆ,
prof.
10. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
198 glasova 1,07 %
Nositelj liste: MARO MARUŠIĆ
TKO ULAZI U GRADSKO VIJEĆE?
Informacija o prijevremenim izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.
U gradsko vijeće po kandidacijskim listama izabrani su:
1. HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE SDP HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU
10 mjesta
1. mr.sc. ANDRO VLAHUŠIĆ, dr.med.
2. MLADEN GOJUN, dipl.krim.
3. ŽELJKO RAGUŽ, dipl.oec.
4. IVO JADRUŠIĆ, prof.
5. mr.sc. TATJANA ŠIMAC - BONAČIĆ,
dr.stom.
6. OLGA MURATTI
7. MATIJA ČALE - MRATOVIĆ, dr.med.
8. ESAD ČUSTOVIĆ, dipl.oec.
9. STJEPAN KORDIĆ, dipl.oec.
10. akademik NENAD VEKARIĆ
2. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS HRVATSKA STRANKA PRAVA
DR. ANTE STARČEVIĆ - HSP AS
HRVATSKA SOCIJALNO - LIBERALNA
STRANKA - HSLS
BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ
HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA
- HDS
8 mjesta
1. MATO FRANKOVIĆ
2. SANJA PUTICA
3. BLAŽ PEZO
4. MIRA BUCONIĆ
5. MARINKO VLAHINIĆ
6. MARKO POTREBICA
7. IVAN ŠIMUNOVIĆ
8. IVO GJAJA
3. DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR
- DDS
4 mjesta
1. PERO VIĆAN, dipl.iur.
2. LUKŠA MATUŠIĆ, dipl.ing.
3. DORIS LEPEŠ MATIĆ, dipl.iur.
4. MARO VODOPIĆ, dr.med.
4. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
3 mjesta
1. MARO KRISTIĆ
2. LJUBOMIR NIKOLIĆ
3. MARIELA MARKOVIĆ
dubrovniknet team
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
9
NA INICIJATIVU GRADA DUBROVNIKA I AGENCIJE DURA-e
Gradovi kandidati za hrvatsku
Europsku prijestolnicu kulture
2020. okupljeni u Dubrovniku
Prvi radni sastanak gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine održan je, na inicijativu Grada Dubrovnika i dubrovačke razvojne agencije DURAe, 4. ožujka u Dubrovniku.
Cilj sastanka bio je uspostaviti interakciju, na ovom za Hrvatsku izuzetnom važnom projektu, između devet uključenih gradova te razmijeniti
ideje i mogućnosti suradnje bez
obzira na konačnu dodjelu titule prijestolnice kulture jednom od kandidata.
Dogovoreno je da će gradovi kandidati potpisati Sporazum o suradnji
kojim će konkretno definirati oblik
partnerstva te dati prijedlog proračuna koji bi se mogao izdvojiti za potporu gradovima na nacionalnoj razini. Budući da je Odlukom Europskog
parlamenta i Vijeća br. 445/2014/EU
od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020.
do 2033. Republika Hrvatska ostvarila priliku da jedan hrvatski grad
ponese titulu u 2020. godini, u zajed-
ničkom je hrvatskom interesu da se pokušaju riješiti neki
od izazova vezanih za korištenje objekata i prostora u
vlasništvu države. U tom smislu, zaključeno je kako će
se odrediti popis lokaliteta u svim gradovima koji se u
strateškom planiranju buduće hrvatske Europske prijestolnice kulture ocjenjuju kao prioritetni.
Sastanku su se, uz dubrovačke domaćine, odazvali predstavnici grada Zagreba, Osijeka, Varaždina i Pule. Inicijativu je, svojim prisustvom, poduprlo i Ministarstvo kulture koje koordinira aktivnosti vezane uz Europsku prijestolnicu kulture te je kao partner uključeno u proces
kandidature.
Osim navedenih gradova, najvjerojatnije će se za Europsku prijestolnicu kulture kandidirat Rijeka, Zadar, Split
i Đakovo koji su, iako nisu prisustvovali sastanku, također iskazali spremnost na suradnju.
Rok za predaju kandidacijske knjige je 17. travnja 2015.
Nakon toga će povjerenstvo sastavljeno od 12 članova
odabrati gradove koji ulaze u uži izbor. Sljedeći partnerski sastanak održat će se u organizaciji grada Osijeka
nakon spomenutog drugog kruga.
Paula Brajević
VOLONTERSKA AKCIJA
Kuhanje zdravog doručka u Magellanu
Volonterska akcija kuhanja zdravog doručka
u organizaciji udruge Slatki život, Udruge BONSAI, podržana od Zavoda za javno zdravstvo
DNŽ održana je 6.ožujka od 8 do 10 sati u
restoranu Magellan.
Vrijedni volonteri Ekonomske i trgovačke škole
pripremali su zobenu kašu s naribanim jabukama, suhim šljivama, medom i cimetom. Uz
vodstvo profesionalnog kuhara imali su priliku učiti kako se spremaju i spajaju zdrave namirnice.
Nutricionistkinja Zavoda
za javno zdravstvo, Marija
Vezilić putem medija poslala je poruku o tome
kako je doručak najvažniji
obrok u danu.
Cilj je potaknuti generacije
na zdravu prehranu i
promjenu loših navika
koje su rezultat užurbanog
i stresnog načina života.
Akcija je podržana od
restorana Magellan koji je
prepoznavši važnost
ovakve akcije ustupio svoju kuhinju i prostor
na korištenje.
Događaj je i medijski popraćen od Hrvatske
radio televizije, Dubrovačke televizije te Dubrovačkog vjesnika.
Navedena aktivnost provodi se u sklopu projekta Volonternica-stvarajmo svoje prilike koju
financira Ministarstvo socijalne politike i mladih,
a sufinancira Grad Dubrovnik.
DURA KROZ PROGRAM 50 PLUS POKRENULA SPECIJALISTIČKU EDUKACIJU ZA
NJEGOVATELJICE
17 dugotrajno nezaposlenih osoba
dobiva nove kvalifikacije
50 plus program je Grada Dubrovnika koji
se intenzivno provodi od lipnja 2013. godine, a za cilj ima povećati zapošljivost osoba preko 50 godina starosti putem posredovanja u zapošljavanju.
Program provodi gradska razvojna agencija DURA na način da omogućava osobama koje traže zaposlenje kontakt sa onima koji traže određeno pružanje usluga te
10 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
pomaže u administrativnom dijelu sklapanja
ugovora između jedinih i drugih skupina.
Većina osoba u bazi podataka nezaposlenih i starijih od 50 godina u evidenciji DURAe, su žene starije životne dobi kojima nedostaju određene kvalifikacije kako bi mogle obavljati najtraženije poslove – one njegovateljske prirode u obiteljima.
Kako bi se povećala zapošljivost ove sk-
28.DJEČJI LIKOVNO –KREATIVNI
NATJEČAJ NA TEMU VAŽNOST
PRIRODE U NAŠIM ŽIVOTIMA
Izabrani
najbolji radovi
U sklopu 28 po redu Dječjeg kreativnog
natječaja u Eko centru Zeleno Sunce
u Mokošici, između prispjelih 37 likovno
kreativnih radova, izabrano je od strane
stručnog žirija 7 likovnih uradaka, i to:
1. Maris Brković 4.raz, OŠ Mokošica,
2. Đana Atić, 5.raz. OŠ Mokošica, 3.
Noemy Nešić, 2.raz. OŠ Ivan Gundulić,
Dubrovnik, 4. Neo Novakovič, 4.raz.OŠ
Mokošica, 5. Lana Šarović, 3. raz.OŠ
Mokošica, 6. Ela Grubišić, 3 raz.Oš
Juraj Šišgorić, Šibenik, 7. Mirna Isović
6 god. Mokošica. Zahvaljujemo nagrađenima i svima koji su sudjelovali
na našem natječaju. Nagrade izvan
Dubrovnika poslat ćemo poštom, a sve
crteže, njih 37, poklonit ćemo Dječjem
odjelu Klaićeve bolnice u Zagrebu. Naš
sljedeći natječaj bit će uz nadolazeći
Svjetski dan voda 22. ožujka na temu:
Voda - znači život. J.Šimunović
upine, organizirana je specijalistička
edukacija za njegovatelje/ice, a uz financijsku potporu Grada Dubrovnika i Zaklade
Blaga dijela.
Grupa polaznika/ca sastoji se od 17 sudionika/ca od kojih je većina dugotrajno nezaposlena.
Edukacija je započela s provedbom prošli
tjedan, odnosno 3. ožujka 2015. godine u
prostorijama Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, a nastavit će se kroz praktični dio nastave u domovima za starije i
nemoćne u Dubrovniku.
Očekivani završetak edukacije je kraj svibnja 2015. godine.
Po završetku edukacije planira se i zapošljavanje sudionika/ca kroz program 50 plus.
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 11
OŽUJAK 2015.
Mjesec Frankofonije
Međunarodni dan Frankofonije, koji se obilježava
20. ožujka, prilika je za 200 milijuna frankofona i
frankofila u svijetu da odaju počast francuskom jeziku i kulturnom bogatstvu Frankofonije
U Hrvatskoj se već tradicionalno Frankofonija slavi
tijekom čitavog mjeseca ožujka na inicijativu Francuskog veleposlanstva i ostalih frankofonskih veleposlanstava prisutnih u Zagrebu uz podršku hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Francuske alijanse i francuski krugovi prisutni u svim
većim hrvatskim gradovima, kao i ostale udruge koje
se bave promocijom francuskog jezika i frankofonske kulture jednako tako aktivno pripremaju ovu
manifestaciju i predstavit će je na različite načine i
to kroz koncerte, izložbe, predstavljanje knjiga, besplatne tečajeve francuskog jezika, natjecanja, cikluse frankofonskih filmova, gastronomske večeri,
kazališne predstave i sl.
Francuska alijansa Dubrovnik u ožujku organizira u
vrtiću’’ Palčica’’ radionice na francuskom jeziku.
Središnje događanje ovogodišnjeg Mjeseca
Frankofonije u Hrvatskoj je cabaret predstava ‘’Laurette de Paname’’ u organizaciji 5 francuskih alijansi u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Dubrovnik) uz potporu Fondacije francuske alijanse i
Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Cabaret će
se održati 13. ožujka u 18,30 u Kazalištu Marina Držića.
Osim suradnje na tom projektu, u program ovogodišnjih Dana frankofonije
uvršten je i novi premijerni naslov Kazališta Marina Držića, Moliereove Scapinove spletke u preradi na dubrovačku, u maniri poznatih frančezarija, iz pera akademika Luka Paljetka,
pod nazivom Šmigalove furbarije.
Premijera će se održati 28.ožujka.
Već tradicionalno Francuska alijansa
Dubrovnik organizira recital ‘’Frankofonija’’ kojeg pripremaju učenici osnovnih i srednjih škola u kojima se uči
francuski jezik. Pridružite nam se u kinu
Sloboda, 17. ožujka u 19 sati. Ove
godine posebna nam je čast što će recitalu prisustvovati francuska velepo-
slanica u Hrvatskoj, gđa Michele Boccoz.
Ukoliko želite kušati prave francuske
specijalitete i osjetiti bogatstvo francuske gastronomije dođite u restoran
Pantarul koji organizira Tjedan francuske kuhinje od 22. (ned) do 26.
ožujka (čet).
Po završetku programa Frankofonije,
27.ožujka održat će se Godišnja skupština i podjela diploma polaznicima
naših tečajeva uz prigodan domjenak.
U suradnji s Kinematografima Dubrovnik i ove godine nudimo bogat i zanimljiv izbor frankofonskih filmova.
Točan raspored i satnice možete
provjeriti na stranicama Kina. Veselimo
se zajedničkom druženju!
Francuska alijansa Dubrovnik
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Prikazanje muke Isusove 14. i
15.3.
U Kazalištu Marina Držića tijekom korizme - 14. i 15. ožujka na repertoaru je
predstava “Prikazanje muke Isusove” u režiji Ivana Lea Lema. Ulaznice / rezervacije: 321 088 ili na email: blagajna@kazaliste-dubrovnik.hr.
ŽUPA DUBROVAČKA
SOCIJALNA SKRB
MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPA DUBROVAČKA
Potrebna dokumentacija Dan žena s mislima na Gunju
Matica umirovljenika Župa dubrovačka organizirala je
za ostvarivanje prava
tradicionalnu proslavu Međunarodnog dana žena u
U tijeku je prikupljanje dokumentacije za produženje prava iz Odluke o socijalnoj skrbi Općine Župa dubrovačka.
Veliki broj korisnika tijekom
prošle godine ostvarivao je
pravo na stalnu novčanu pomoć od 100, 150 ili pak 200
kuna mjesečno, ovisno o pravu. Riječ je o osobama s mirovinom do 1500 kuna, onima čija
mirovina iznosi od 1500 do 1800 kuna ili pak
osobama preko 65 godina bez evidentiranih
primanja. Navedena prava, prestala su vrijediti
31.prosinca 2014. U svrhu ostvarivanja
navedenog prava i izdavanja novog rješenja
za 2015.god., svim korisnicima poslana je
pisana obavijest u kojoj se isti mole da dostave
1.Popunjeni Zahtjev za stalnu novčanu pomoć
2.Potvrdu o isplati mirovinskih primanja za
mjesec koji prethodi mjesecu podnošenja
zahtjeva
3.Fotokopiju osobne iskaznice ili uvjerenja
MUP-a o prebivalištu,
Potvrdu o visini dohotka od Porezne uprave
za 2014. godinu Općina će službeno zatražiti
od Porezne uprave umjesto samih korisnika,
a u cilju da se korisnike oslobodi nepotrebnog troška. Zahtjevi za obnovu prava zaprimaju se u Odsjeku za društvene djelatnosti i
kulturu Općine Župa dubrovačka do 20.
ožujka 2014., svakog radnog dana od 09-12
sati.
12 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
Izlet u Albaniju
Matica umirovljenika Župa
dubrovačka organizira
izlet u Albaniju 22.0426.04.2014. Cijena
restoranu Spiona
izleta je cca 160
uz večeru i ples.
eura na bazi poluSvoju radost i vepansiona. Prijave i
selje podijelili su
uplate vrše se
sa
Udrugom
utorkom u uredu u
umirovljenika
općini, a četvrtkom
Gunja prikupljanu staroj školi od 9jem dobrovoljnih
11 sati. Prijave i upnovčanih priloga
late se primaju do
kojima su se
popunjenja jednog
pridružili i članovi
autobusa. ZahvalUdruge umirovljujemo i radujemo
jenika općine ŽD.
odazivu naših člPrisutne članove
anova. M.V.
pozdravila je uz
čestitke predsjednica gđa. Anka Šutalo i ujedno sa članovima Izvršnog odbora u ime
Matice zahvalila se bivšoj predsjednici Mariji Vlašić s predivnim poklonom i cvijećem.
Marija Vlašić se emotivno zahvalila na divno provedenih 12 godina zajedničkog rada
i druženja sa željama za još bolji nastavak. Ugodno druženje 150 članova, prijatelja i
simpatizera produžilo se dugo u noć.
MUP
Mobilni šalterski ured
Projekt Ministarstva unutarnjih poslova
„Mobilni šalterski ured“ nastavlja se provoditi diljem Hrvatske, te će tako ovu pogodnost moći iskoristiti miješani Župe
dubrovačke. Riječ je o prijenosnim šalterima upravnih poslova putem kojih građani
mogu obaviti poslove prijave i odjave prebivališta i boravišta, ishodovanja uvjeren-
ja o prebivalištu i matičnom broju te podnijeti zahtjev za osobnu iskaznicu, putovnicu i vozačku dozvolu kao i registraciju vozila. Iz MUP-a pozivaju građane, a
posebno one kojima je otežan dolazak u
policijsku postaju ili sjedište policijske uprave da iskoriste usluge mobilnog šalterskog ureda koji će se nalaziti u Župi dubrovačkoj 18. i 19. ožujka (srijeda i četvrtak) od 9 do 14.30 sati u zgradi Općine
Župa dubrovačka u Srebrenom.
Tel: 020 313 005
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN NA IZVRŠNOM ODBORU
HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA
O prijedlogu novog
statuta Hrvatske
zajednice županija
Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske
zajednice županija koja se održala u Virovitici sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić. Na sjednici se raspravljalo o
prijedlogu financijskog izvješća za 2014.
godinu te o prijedlogu novog Statuta
HZŽ.
Isto tako, zaposlenik DNŽ Mato Begović
sudjelovao je na okruglom stolu Fiskalni
položaj županija koji se u organizaciji Instituta za javne financije održao u Zagrebu. Naime, prema rezultatima istraživanja
koje je proveo Institut za javne financije
samo su četiri od ukupno 21 županije
neto uplatitelji, a ostalih 17 županija su
neto primatelji iz proračuna opće države.
Ipak, istaknuto je kako za uspostavu
učinkovitijeg sustava regionalne vlasti
nije nužno smanjenje broja županija i
preustroj nego jača fiskalna decentralizacija koja će dugoročno omogućiti
održivi razvoj.
S tim se u svom izlaganju složio i Ivica
Bošnjak, predsjednik Radne skupine za
financije i proračun pri Hrvatskoj zajednici županija.
-Mi u Hrvatskoj zajednici županija smatramo da nije problem u broju županija
nego u njihovom funkcioniranju i učinkovitosti, isto vrijedi za gradove i općine.
Potrebno je raditi na jačoj učinkovitosti i
većoj fiskalnoj decentralizaciji. Županije
su od 2002. do danas bitno unaprijedile
svoje mogućnosti bolje apsorpcije fiskalne decentralizacije, većina njih je uvela
riznice u svoje proračune, stvorila preduvjete za povlačenje sredstava EU fondova i općenito ojačala svoje kapaciteterekao je Bošnjak. On je ukazao i na potrebu da se percepcija o broju zaposlenih u županijama koji predstavljaju teret regionalnim proračunima otkloni.
-Zaposlenici svih županija čine samo
0,85% od ukupno 230.000 državnih
službenika. Samo FINA ima više zaposlenih nego sve županije zajedno - istaknuo je Bošnjak.
Sličnog je mišljenja i Josipa Rimac, gradonačelnica Knina i potpredsjednica
Udruge gradova koja također ističe
nužnost funkcionalne i fiskalne decentralizacije.
-Smatram da županije ne treba ukidati,
ali treba promijeniti zakonsku regulativu
koja će županijama promijeniti ovlasti,
vratiti im poslove koje su nekad radile i
dati im nove poslove. Kada bi se županijama vratile ovlasti za izdavanje građevinskih dozvola, upravljanje pomorskim
dobrom i prihodi od tih i drugih aktivnosti
sigurno se danas ne bi postavljalo pitanje trebamo li zadržati županije- rekla je
gradonačelnica J. Rimac i osvrnula se na
druge subjekte koji se financiraju iz
državnog proračuna.
-Ako razgovaramo o smanjenju javne uprave i lokalne uprave, zar se to ne bi trebalo odnositi na cijelu državu, a ne samo
na jedinice regionalne i lokalne samouprave- zaključila je J. Rimac.
ŽUPANIJSKI LOVAČKI SAVEZ
Svečanost u povodu 20. obljetnice djelovanja
Na svečanosti obilježavanja 20. obljetnice djelovanja Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije u hotelu Rixos Libertas prisustvovao je i župan
Nikola Dobroslavić. Tom prigodom Dubrovačko-neretvanska županija i Lovački savez Dubrovačko-neretvanske županije potpisali su Sporazum o načinu
osiguravanja financijskih sredstava za
14 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
uredno izvršenje zakupa prava lova. Također, predsjednik Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije Matko
Knežić uručio je županu Dobroslaviću
zahvalnicu za dugogodišnju dobru suradnju.
Nakon svečanosti otvorena je izložba
lovstva Dubrovačko-neretvanske županije. Ovo je prva izložba lovstva ikad
održanu na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije. Izložba pod nazivom
“Priroda, divljač i lov” postavljena je u hotelu Rixos Libertas i otvorena je za javnost
od 7. do 15. ožujka 2015. godine. Pored lovačkih trofeja
na izložbi su diorame s prepariratima divljači i zaštićenih
životinjskih vrsta lovačkog
muzeja HLS-a. Posebna
atrakcija je izložba “Žive
zmije Hrvatske”, koju je postavio Zoološki vrt Grada
Zagreba.
PROJEKT HOLISTIC
Agrometeorološka
radionica u Opuzenu
Zamjenica župana Marija Vučković sudjelovala
je na 4. agrometeorološkoj radionici pod nazivom Zaštita prirode, požari raslinja i poljoprivreda koja se održala u sklopu provedbenih aktivnosti projekta HOLISTIC.
Radionicu, koju je organizirala Dubrovačkoneretvanska županija u suradnji s Hrvatskim
agrometeorološkim društvom, otvorio je glavni
vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković.
Zamjenica župana M. Vučković kazala je tom
prigodom da se DNŽ zalaže za ravnomjeran
razvoj na svom području, ali poštujući jedinstvenu prirodnu baštinu svog područja posebno
područja delte Neretve s obzirom da se radi o
području na kojem su očuvani rijetki ostaci
nekoć jedinstvene sredozemne močvare.
Posebno je istaknula činjenicu da je delta
Neretve upravo radi biološke i krajobrazne raznolikosti jedno od najvrjednijih područja ne samo
u Hrvatskoj nego i u svijetu što potvrđuje i njeno
uvrštenje u europsku ekološku mrežu Natura
2000 i Ramsarski popis svjetski zaštićenih
vlažnih područja.
Radionica je okupila ugledne stručnjake iz područja agrometeorologije čije su predavanja bila
usmjerena učenicima poljoprivredne struke,
agronomima, poljodjelcima, voćarima, vinogradarima, pčelarima, vatrogascima, lovcima i
šumarima, ali i donositelje političkih odluka
važnih za izradu strateških planova održivog
razvoja.
Predstavljajući projekt HOLISTIC voditelj projekta za DNŽ Mato Tomljanović kazao je da će njegovom uspješnom realizacijom područje naše
županije znatno poboljšati razinu protupožarne
zaštite s obzirom da će rezultirati instalacijom
triju video kamera za nadziranje od kojih će jedna biti postavljena i na predjelu jezera Kuti u
dolini Neretve. Projekt HOLISTIC se, osim
protupožarne zaštite, bavi i utjecajem seizmičke
aktivnosti na zgrade od javnog interesa na području DNŽ, okuplja partnere iz Italije, Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Grčke i Hrvatske, sufinancira se sredstvima Europske unije putem programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC, a projektne aktivnosti koje provodi DNŽ županija vrijedne su
oko 400 tisuća eura.
ZA DUBROVAČKO NERETVANSKU ŽUPANIJU
Predstavljen Poduzetnički impuls 2015.
Prije samog raspisivanja svakog natječaja, na stranicama MINPO-a, pod linkom ‘Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću –
eSavjetovanje’, bit će dostupna radna verzija na koju će se moći
Pomoćnica ministra Nadica
Žužak i voditelj Odjela za poticanje umrežavanja i drugih oblika udruživanja Goran Ševo, iz
Ministarstva poduzetništva i obrta, predstavili su 10.ožujka u
Dubrovniku programe poticanja poduzetništva i obrta
‘’PODUZETNIČKI IMPULS
2015.’’ za poduzetnike iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Ovogodišnji program najvredniji
je do sada, dakle od 2012. godine od kad se provodi, i na raspolaganju je 4,37 milijardi
kuna. Radi o setu mjera koje
Vlada objedinjuje u program koji
pomaže da se u Hrvatskoj lakše
posluje, koji potiče poduzetništvo i obrt kroz dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije, te
koji olakšava pristup financiranju poslovanja.
podnijeti primjedbe, nakon
čega će se raditi konačna verzija natječaja.
Već su objavljena tri javna poziva – za jačanje konkurentnosti
prerađivačke industrije, jačanje
konkurentnosti uslužnih djelatnosti te cijeloživotno obrazovanje za obrtnike. Natječaji iz područja turizma predviđeni su za
drugi kvartal ove godine.
Na početku predstavljanja
prisutne je ispred Dubrovačkoneretvanske županije pozdravila zamjenica župana Marija
Vučković, a predstavljanje u
Dubrovniku organizirali su Regionalna razvojna agencija DUNEA i ostale potporne županijske institucije - Centar za
poduzetništvo DNŽ, Obrtnička
komora DNŽ i HGK županijska
komora Dubrovnik.
AKCIJA-SVI ZA MEDU
Medvjedić David novi je zaštitnik
Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik
Medvjedić David novi je zaštitnik Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik.
Ovog jedinstvenog medicinskog pomoćnika uručio je 10.ožujka upravitelj CineStara Dubrovnik Nikša Konsuo šefici Pedijatrijskog odjela mr. sc. Mariji Radonić
zajedno s vrijednom opremom i nužnim potrepštinama prikupljenim tijekom zajedničke akcije tvrtki
Blitz-Cinestar te Blitz film i video distribucija pod
nazivom Svi za medu. Točno u 12 sati donacija je
svečano uručena u prisutnosti predstavnika Grada i Županije, zamjenicu župana Mariju Vučković i
pročelnika Upravnog odjela Grada Dubrovnika za
obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo
Mihu Katičića, te CineStar Zvijezdu koja je uveseljavala najmlađe uzvanike.
Naime, u akciji SVI ZA MEDU, koja je trajala od 18.
prosinca 2014. do 31. siječnja 2015., prikupljeno
je 141 886 kn i 1927 KM, dok je vrijednost poklona
partnera akcije, tvrtki Podravka, SimBex, Hrvatski
Telekom d.d., Technomarket i Eksa grupa, preko
100 000 kn. Zahvaljujući njoj, 10 hrvatskih bolnica
i dvije bosansko-hercegovačke napokon će dobiti
pametne medvjediće TEDDY THE GUARDIAN
mladih domaćih inovatorica Josipe Majić i Ane Burice te nužno potrebnu opremu: pregledni ležaj, oksimetar, digitalne tlakomjere, balone za reanimaciju, ovlaživače zraka, babyhaler komplet, male
stolove i stolice, televizore, inhalatore, kadu za pranje bolesnika, digitalne vage za djecu, fotozaštitne
maske za oči, PC i pisač za holter uređaj/EKG, uljne radijatore i naslonjače na razvlačenje. Blitz-CineStar i Blitz film i video distribucija bolnicama će pokloniti i uljepšavanje zidova veselim tapetama s likovima iz crtića, DVD playere te po 25 animiranih i
dječjih filmova.
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 15
GLAS PLOČA
ODRŽANA 15. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PLOČA
O zbrinjavanju opasnog otpada na Lovoriku,
zakupu poljoprivrednog zemljišta…
Vijećnici su na ovoj sjednici sa 14 glasova za i 1 protiv dali suglasnost
Župnom uredu Kraljice Neba i Zemlje na postavljanje spomenika dr. Franje
Tuđmana u Pločama zapadno od Robne kuće
Održana je 15.sjednica Gradskog vijeća uvjeti i postupak kupoprodaje poslovnih prosPloča, na kojoj je bilo nazočno 15 vijećnika. tora u vlasništvu Grada Ploča, kao i prodaja
Sjednicom je predsjedavao Davor Mihaljević, suvlasničkog dijela na određenom poslovna vijećnici su raspravu započeli osvrtom na om prostoru.
odgovore na pitanja vijećnika postavljena na Donešena je Odluka o gospodarenju nekretprošloj sjednici.
ninama u vlasništvu Grada Ploča. Naime,
Jedno od novih pitanja, a na kojem su se zbog niza zakonskih promjena koje su se
vijećnici duže zadržali, jest pitanje vijećnice dogodile, potrebno je donijeti novu odluku o
Ane Muse o kazeti za zbrinjavanje opasnog gospodarenju nekretninama. Predmetnim
otpada na Lovorniku. Vijećnica je apelirala na odredbama obrazložen je postupak prodaje
popunjenost te kazete. Gradonačelnik je nekretnina odnosno utvrđivanje početne
istaknuo u odgovoru da je o istoj temi uputio cijene nekretnine. Propisano je i da natječaj
poziv za dodatnim objašnjenjima nadležnim provodi Povjerenstvo, te slučajevi sklapanja
institucijama. Istaknuo je također i činjenicu ugovora izravnom pogodbom, sukladno zada Fond za zaštitu za okoliš u svakom trenut- konskim propisima. U ovoj Odluci obrazloženi
ku ima mehanizme i ovlasti da izdaju Gradu su i ostali načini raspolaganja nekretninama,
Pločama nalog da zbrinu opasni otpad iz bilo osnivanje prava građenja, prava služnosti i
kojeg grada, s obzirom da je spomenuta ka- zasnivanje založnog prava (hipoteke) na
zeta u njihovom vlasništvu.
nekretninama te razvrgnuće ili dioba suvlasPredsjednik GV Davor Mihaljević dodatno je ničke zajednice i zamjena nekretnina.
pojasnio kako Komunalno odrţavanje
d.o.o. na Lovorniku uredno zbrinjava
opasni otpad prema nalozima i uputama Fonda. Demantirao je i informaciju
o 3/4 popunjenosti kazete, te istaknuo
da se ovom pitanju svakodnevno pristupa pojačanim nadzorom.
Na pitanje o fazi u kojoj se nalazi tema
poljoprivrednog zemljišta gradonačelnik Vejić je istaknuo kako još
uvijek čeka obećani odgovor ministra
Jakovine, koji je obećao kako će se o
ovom pitanju očitovati u roku od tri tjedna. S obzirom da je od tog sastanka
gradonačelnika Vejića i predstavnika
poljoprivrednika s područja grada
Ploča s ministrom i Agencijom za poljoprivredno zemljište, prošlo i puno više od ta Vijećnici su na ovoj sjednici sa 14 glasova ZA
tri tjedna, gradonačelnik Vejić je rekao kako i 1 PROTIV dali suglasnost Župnom uredu
se boji da od tog odgovora, a kamoli Kraljice Neba i Zemlje na postavljanje
uvažavanja iznešenih prijedloga, neće biti ni- spomenika dr. Franje Tuđmana u Pločama
šta.
zapadno od Robne kuće.
„U ovoj našoj borbi po pitanju zakupa poljo- „Lakše se herojima diviti, nego ih nasljedoprivrednog zemljišta, ističem veliku potporu vati. Poznata je evanđeoska besjeda da je
saborskog zastupnika Frane Lucića, pred- vjera bez dijela mrtva, pa tako i riječi. Trebaju
sjednika Odbora za poljoprivredu, koji je u nam djela. Teško se možemo odužiti dr.Franji
raspravama uzeo u obzir naše probleme, te Tuđmanu za sve što je učinio za dragu nam
na iste ukazivao u samom Saboru. Prema domovinu“, kaže između ostalog, u svom
posljednjim informacijama“ promijenjeno je dopisu gradonačelniku Vejiću, pločanski žup40-ak članaka, ali se još uvijek ne odustaje nik don Petar Mikić zamolivši razumijevanje i
od izmjena bodovanja, što opet ide u prilog suglasnost za postavljanje spomen obilježja
činjenici da se protežiraju veliki sustavi nauš- dr.Franji Tuđmanu u Pločama.
trb malih OPG-ova, a naš cilj je da se učini „Mislim da ime i djelo dr.Franjo Tuđman
sve kako bi preživjela mala obiteljska gospo- zaslužuje spomen obilježje u našem gradu i
darstva“, rekao je Vejić.
na poseban će način obogatiti prostor gdje
Predsjednik Mihaljević je predložio dnevni red, će biti postavljen“, rekao je gradonačelnik
koji je potom i usvojen s 10 glasova ZA i 4 Vejić.
SUZDRŽANA.
Vijećnici su prihvatili ovaj prijedlog s nekoliko
Između ostalog, vijećnici su donijeli Odluku napomena i prijedloga vezano za lokaciju
o kupoprodaji i zakupu poslovnih prostora u samog spomenika.
vlasništvu Grada Ploča, kojom se propisuju Donešena je Odluka o isključivanju iz opće
16 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
uporabe putova katastarskih čestica u k.o.
Pločeradi rekonstrukcije brze ceste i izgradnje Spojne ceste za luku Ploče i Grad Ploče.
Ova Odluka predložena je Gradskom vijeću
na donošenje s obzirom da je uvidom u parcelacijski elaborat utvrđeno da se izgradnja
navedenog objekta treba izvršiti na česticama u javnoj uporabi.
Na ovoj sjednici donešeno je i Rješenje o
razrješenju ravnateljice Narodne knjižnice
Ploče i to na njen osobni zahtjev zbog
zdravstvenih razloga, a uputila ga je gradonačelniku zahvalivši se Gradskom vijeću
na ukazanom povjerenju. Sukladno tomu,
predloženo je i raspisivanje natječaja za izbor ravnatelja/ice Narodne knjižnice Ploče
prema istim uvjetima kao i prošli put, što su
vijećnici i prihvatili.
Usvojeno je i Donošenje Programa
održavanja nerazvrstanih cesta na području
Grada Ploča za 2015.godinu. Prijedlog Programa održavanja nerazvrstanih cesta temelji
se na Zakonu o cestama i na Odluci o nerazvrstanim cestama na području grada Ploča
(Službeni glasnik Grada Ploča br.11./2014).
Donešena je Odluka o davanju koncesije za
prijevoz pokojnika na području Grada Ploča.
Naime, Grad Ploče je proveo postupak davanja koncesije za prijevoz pokojnika
na području Grada Ploča. Rangiranjem
valjanih ponuda prema kriteriju za odabir ponude, a to je najviša ponuđena
naknada za koncesiju, utvrđeno je da
je ponuda ponuditelja „Zubac“ d.o.o.
iz Ploča jedina ponuda.
Vijećnici Gradskog vijeća Ploča
raspravljali su i o prijedlogu Odluke o
obavljanju dimnjačarskih poslova i to
poradi usklađivanja s novim Zakonom
o koncesijama. Nova Odluka sadrži i
odredbe o uvjetima i načinu obavljanja dimnjačarskih poslova, odredbe o
cjeniku dimnjačarskih poslova,
odredbe o nadzoru te kaznene
odredbe.
Predzadnjom točkom dnevnog reda,
donešena je i Odluka o autotaksi prijevozu
na području Grada Ploča, s obzirom na novine u Zakonu o prijevozu u cestovnom
prometu i to u obavljanju autotaksi prijevoza.
Primjerice, propisano je da vozač autotaksi
vozila mora imati položen ispit o poznavanju
osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim znamenitostima na području na kojem se obavlja prijevoz. Novom Odlukom je određeno da
se autotaksi prijevoz obavlja na temelju dozvole, te jasno definira trajanje dozvole, sadržaj
dozvole, način dobivanja dozvole, obnova te
prestanak važenja dozvole. Nova Odluka
donosi i obvezno polaganje ispita za vozača
autotaksi vozila, ali i odredbe o uvjetima koje
mora zadovoljiti autotaksi vozilo, odredbe o
ponašanju vozača, autotaksi stajalištu,
odredbe o cijeni prijevoza i dr.
Posljednjom točkom dnevnog reda vijećnici
su usvojili Izvješće o provedenom referendumu na području Grada Ploča održanom
25.siječnja 2015.godine.
GLAS PLOČA
ZAJEDNIČKI PROJEKTNI TJEDAN
Osnovnoškolci u posjetu
radosnima
Treći tjedan ožujka 2015. djelatnici i učenici OŠ „Vladimir Nazor“
sudionici Comenius multilateralnih partnerstava škola, provest će
u ZŠ T.G. Masaryka u Krmelinu kraj Ostrave, u Češkoj. Nakon
posjeta Turskoj i Poljskoj, ovo je 4. zajednički projektni tjedan (Prvi
je susret održan u Pločama, u studenom 2013.).
Jedna od tema ovog susreta je recikliranje. Predstavnici Turske,
Poljske, Slovačke, Češke i naše škole, predstavit će jedni drugima svoje ekološke aktivnosti.
Naši učenici oduševljeno sudjeluju u redovitim aktivnostima prikupljanja starog papira i čepova, izradi suvenira i umjetničkih predmeta od naplavina i žala, a za
suradnike su nas prihvatili i u
lokalnoj udruzi „Radost“ koja
brine o djeci s teškoćama u razvoju. Korištene odjevne predmete, tkanine koje više ne služe
prvotnoj namjeni u njihovim
domovima, učenici odnose u
udrugu. Tamo se na razboju iz
njih proizvode dekorativni
prekrivači, torbice i tepisi koji se
prodaju kako bi se namakla
sredstva za rad udruge.
Tkalački stan udruga „Radost“
dobila je iz programa EU za Hrvatsku, od Europskog socijalnog
Fonda, za osnaživanje obitelji sa ugroženim članom.
Članovima udruge i našim učenicima koji tamo volontiraju veselje
je pripremati i slagati trake tekstila i sudjelovati u čaroliji stvaranja
korisnih predmeta na jednostavnom razboju.
Odnesite i vi nepotreban tekstil u udrugu za djecu s teškoćama u
razvoju, kupite si prostirke „Radosti“, pojačajte vlastitom dobrotom tkanje solidarnosti u našoj zajednici!
UDRUGA VITA PROSLAVILA
Sedamnaest godina uspješnog rada
17 godina uspješnog i
požrtvovnog rada udruga
Vita zajedno sa svojim prijateljima proslavila je uz
domjenak. Pozdravivši
prisutne predsjednica
udruge Nataša Vojnović
istaknula je zadovoljstvo
nizom uspješnih akcija
koje su iza ove vrijedne
udruge žena oboljelih od
karcinoma dojke. Ističe i
kako je ovo udruga za
solidarnost među sugrađanima, a što su
mnogim aktivnostima i
potvrdili. „Prošle godine ostvario nam se glavni cilj u pomoći oboljelim ženama
sa psihosocijalnom potporom i rehabilitacijom, jer nam je odobren Projekt od
MZ i zaposlile smo mladu sposobnu osobu. Udruzi se priključilo deset novih
oboljelih i presretne smo što im možemo pomoći. Lani smo, također, dovele
dermatologa iz Dubrovnika i omogućile pregled za 70 ljudi“ rekla je ovom prilikom predsjednica Vojnović.
ZAVRŠEN ULAZ U ROGOTIN
Sljedeći korak
tehnički pregled
građevine
Potpisom Zapisnika i upisom u
građevinski dnevnik službeno su
završeni svi radovi na građevini
čime su se stekli uvjeti za pokretanje postupka tehničkog pregleda građevine.
UDRUGA BRANITELJA GRADA PLOČA OBILJEŽILA
Sedam godina djelovanja
Udruga branitelja uz oko 150 članova i uzvanika proslavila je 7 godina postojanja. Ova aktivna udruga
inače svojim radom promiče vrijednosti Domovinskoga rata, a svojim članovima pomaže u ostvarivanju njihovih prava. Redovito obilježavaju važne
događaje iz Domovinskoga rata, a vrlo su aktivni i u
javnom životu grada kroz pomoć oko raznih manifestacija. Na raspolaganju su i Stožeru za zaštitu i
spašavanje Grada Ploča, a posebno su se istaknuli
i u otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda.
Od tradicionalnih akcija valja svakako istaknuti onu
čišćenja okoliša Dječjeg vrtića. Predsjednik udruge
Željko Čović posebno napominje važnost segmenta koji je ustrojen te aktivno djeluje unutar udruge, a
to je pravna služba i pomoć braniteljima, a koju obavlja Mario Bulum. Pravni savjeti su velika pomoć svim
braniteljima, a kroz udruge isto to savjetovanje
dobivaju besplatno. Jedna od sljedećih akcija u organizaciji branitelja je “Otvoreno prvenstvo branitelja u ribolovu” povodom Dana Grada.
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 17
„Prijenos znanja i tehnologija
u području turizma i zdravlja“
i zdravstvenom turizmi te mogućnosti apliciranja na fondove Europske unije za predstavnike ovog sektora.
Projekt TT Adria okuplja 16 partnerskih institucija iz regije, i svrha mu je osnažiti suradnju
sveučilišta, instituta i gospodarstva u jadranskom dijelu Hrvatske te povećati broj i
konkurentnost malih i srednje velikih tvrtki u regiji.
U sklopu projekta “Jadranska mreža za
transfer tehnologije – TT Adria”, u hotelu
Adria održan je sektorski sastanak “Prijenos
znanja i tehnologija u području turizma i
zdravlja”, na kojem je bilo riječi o strategiji
razvoja zdravstvenog turizma, suvremenim
trendovima zdravstveno-turističke ponude
i mogućnostima suradnje znanosti i gospodarstva u podizanju konkurentnosti
zdravstveno-turističkog sektora. Sa skupa
su odaslane poruke o potencijalu i važnosti
zdravstvenog turizma i upozoreno je na
prepreke u razvoju ove aktivnosti u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanskoj
županiji i gradu Dubrovniku. Svi sudionici
suglasni su da model turizma koji se temelji
na suncu i moru nije dugoročno održiv, pa
su u tom smislu istaknuli važnost i drugih
posebnih oblika turističke djelatnosti. Izv.
prof. dr. sc. Ivana Pavlić sa Sveučilišta u
Dubrovniku osvrnula se na suvremene trendove wellness-turizma upućujući na podatak da zdravstveni turizam na globalnoj
razini ostvaruje stope rasta od 20 do 25%
pa je jedan od selektivnih oblika turizma osobito pogodan za produljenje turističke sezone.
Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić istaknuo je kako u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. zdravstveni turizam zauzima treće mjesto. Međutim, prema riječima pomoćnika ministra zdravlja
doc. dr. sc. Miljenka Bure, svijest o potencijalu i važnosti zdravstvenog turizma još
uvijek nije dostatno razvijena pa su u tom
smislu potrebni odgovarajući koraci. Mr. sc.
Ljerka Milas iz Hrvatske gospodarske komore predstavila je oblike pomoći koje ova
institucija pruža gospodarstvenicima iz područja zdravstvenog turizma, dok je dr.
Damira Bojić iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos upozorila na
probleme s kojim se susreću tvrtke u ovom
sektoru. Sudionicima skupa predstavljene
su mogućnosti suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva u zaštiti zdravlja turista
18 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
AIR BALTIC
Umjesto jednog, dva
tjedna leta do Rige
Latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Air Baltic najavio je u ljetnom redu letenja
2015. godine pojačanje na novoj najavljenoj liniji izmedju Dubrovnika i Rige. Nakon
što je potkraj prošle godine najavljena nova linija jednom tjedno izmedju Dubrovnika i Rige, pojačana je na 2 rotacije tjedno, svakog utorka i četvrtka. Pored linije
Dubrovnik - Riga Air Baltic za Hrvatsku leti i na liniji izmedju Rijeke i Rige, gdje dolazi
do izmjene. Pored rotacija svakog petka drugi let tjedno će biti svake srijede umjesto ponedjeljka. Na obje linije najavljeni su zrakoplovi tipa Boeing 737-300.
LIMITLESS AIRWAYS
Novi hrvatski charterski zrakoplovni prijevoznik Limitless Airways (LLW) sa bazom u Rijeci, preuzeo je svoj prvi zrakoplov. Zrakoplov serijskog broja c/n 828
proizveden je 28.04.1998. godine za leasing tvrtku GECAS i njegovim jedinim prijevoznikom sve do listopada prošle godine sa registracijom B-2362 bio je kineski
zrakoplovni prijevoznik China Eastern Airlines sa sjedištem u Shanghai-u. Ovaj 17
godina star zrakoplov isporučen je u
Zagreb jučer na letu preko Kuala Lumpura (zračne luke Subang) i Al Aina u Ujed-
Novi čarterski prijevoznik
preuzeo svoj prvi zrakoplov
injenim Arapskim Emiratima sa registracijom otoka Guernsey 2-ERIK.
U Hrvatskoj će dobiti novu registraciju 9A-SLA. Prvi charter let Limitless Airways-a sa
putnicima planiran je 2. travnja na charter liniji izmedju Rijeke i Göteborga (zračne
luke Landvetter), javlja AEROCROATIA.
ZAŠTITARI
Dubrovačka zračna luka u
rukama Securitas Hrvatska
Od 01. ožujka, 2015. u zračnoj
luci Dubrovnik pružatelj usluge
zaštitnog pregleda putnika i
ručne prtljage je Securitas Hrvatska, izabran javnim natječajem. Ugovor se potpisao na razdoblje od tri godine, stoji na stranici dubrovačke zračne luke
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 19
U SLUČAJU KATASTROFE
Vježba u Zračnoj luci Dubrovnik pokazala
spremnost na brzu i učinkovitu reakciju
Dojava o bombi, eksplozija, požar, mrtvi i ozlijeđeni - uspješno je provedena još jedna
cjelovita Emergency vježba u Zračnoj luci Dubrovnik. Vježba pripravnosti u slučaju izvanrednog događaja uključila je i sve aerodromske ali i ostale dežurne hitne službe te sve zaposlenike Zračne luke, koji u takvim situacijama, izlaze na teren kao ispomoć. Brzina reakcije
i oprema najbitniji su faktori u cijelom procesu, naglasio je direktor ZLD Roko Tolić, također
dodajući kako se vježba u ovako velikom obujmu provodi jedanput u dvije godine, ali da se
svakog tjedna u dubrovačkoj zračnoj luci provode manje, a slične vježbe koje održavaju u
pripravnosti sve čimbenike koji moraju brzo, skoncentrirano i učinkovito djelovati u slučaju
neke izvanredne katastrofične situacije. Rekao je i da Zračna luka Dubrovnik raspolaže s
respektabilnom opremom za postupanje u takvim situacijama.
20 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
CROATIA AIRLINES-PROŠIRENJE USLUGE
Novi servisni
hangar
Croatia Airlines zahvaljujući novom servisnom hangaru u zagrebačkoj zračnoj luci proširuje usluge
tehničkog održavanja zrakoplova od kojih očekuje
značajne prihode, istaknuo je u srijedu predsjednik
Uprave domaće zrakoplovne tvrtke Krešimir Kučko.
Novi, treći hangar Croatia Airlinesa počeo je s radom u
veljači. Površine je 2.200 četvornih metara i u cijelosti je
izgrađen vlastitim sredstvima tvrtke u iznosu od 13 milijuna kuna. Još približno dva milijuna kuna kompanija
će izdvojiti za nabavu posebnih alata i opreme pa će
ukupna investicija iznositi oko 15 milijuna kuna.
Novi hangar prilagođen je obavljanju najzahtjevnijih tehničkih servisa zrakoplova Airbus, među kojima i posebno opsežnog "D-pregleda", a omogućuje i brže i učinkovitije održavanje flote Croatia Airlinesa.
Krešimir Kučko naglašava da novi servisni prostor Croatia Airlinesu proširuje mogućnost održavanja zrakoplova inozemnih kompanija. Pored toga, dodaje, otvaranjem novog pogona posao su našla 43 radnika, a u
pripremi je i program za stručno osposobljavanje još 15
avioinženjera. Kučko podsjeća da Croatia Airlines od
2001. godine ima ovlaštenje za bazno i linijsko
održavanje inozemnih zrakoplova. Od tada do danas
ukupno je obavljeno 206 velikih pregleda zrakoplova i
više od 280 raznih tehničkih zahvata na zrakoplovima
inozemnih avioprijevoznika. Što se tiče potrage za
strateškim partnerom, Kučko kaže da takav partner
Croatia Airlinesu nije presudan radi opstanka, nego razvoja i širenja koje bi uz partnerstvo bilo brže i lakše nego
kad bi kompanija u te procese ušla sama. Kučko vjeruje
da investitori prate trendove u kojima se Croatia Airlines
nalazi i da će to prepoznati kao priliku za ulaganje. Pritom naglašava kako tvrtci ne treba klasično preuzimanje
nego dokapitalizacija.
Govoreći o poslovnim rezultatima, Kučko je naveo kako
je prema preliminarnim rezultatima Croatia Airlines u
2014. godini, drugu godinu zaredom, ostvarila dobit,
od 7,1 milijun kuna, a pozitivno poslovanje očekuje i u
2015. godini. Tome bi trebala pridonijeti i turistička sezona tijekom koje je tvrtka pojačano angažirana te će
od 29. ožujka do kraja listopada zrakoplovi Croatia Airlinesa letjeti prema ljetnom redu letenja.
AIR CROATIA
Ponovno
odgođeni letovi
Air Croatia odgodio je još jednom početak letenja
na svojim linijama. Sve 4 rotacije, iz Zagreba za Budimpeštu, Milano, Prag i Rim najavljene su sa istim
brojem rotacija, odnosno na sve 4 linije po 3 puta
tjedno. Na svim linijama bi trebao letjeti zrakoplov
Embraer ERJ-170 iznajmljen od estonskog nacionalnog Estonian Air-a. (AEROCROATIA)
U tom razdoblju kompanija će u redovnom
međunarodnom prometu izravno povezivati
Hrvatsku s tridesetak odredišta u 18 europskih država.
Novosti tijekom ovogodišnje sezone su redoviti letovi Rijeka - Muenchen tri puta tjedno i Dubrovnik - Nica jednom tjedno.
Kao i lani, kompanija u sezoni raspolaže s
12 zrakoplova - šest Dashova sa 76 sjedala,
četiri Airbusa 319 sa 144 sjedala i dva Airbusa 320 sa 174 sjedala. (poslovni.hr)
CROATIA
AIRLINES
DUBROVNIK - ZAGREB - DUBROVNIK
26.10.2014. - 28.3.2015.
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PETAK
6:40-7:35
16:15-17:20
13:20-14:25
SUBOTA
6:40-7:35
16:15-17:20
NEDJELJA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PONEDJELJAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
UTORAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
SRIJEDA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
ČETVRTAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PETAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SUBOTA
14:40-15:45
21:10-22:05
NEDJELJA
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
PONEDJELJAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
UTORAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SRIJEDA
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
ČETVRTAK
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 21
22 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Spašavaj se ko može
Eto, ostvarila se vizija prvoga hrvatskog predsjednika, o dvjesto bogatih
familija. Pa i više od tega. Hrvatska je prošle godine imala 221
multimilijunaša, od kojih svaki ima više od 30 milijuna dolara
Predsjednik vlade bio je na otvorenju Sajma poslova na Sveučilišnom kampusu na
riječkom Trsatu. Nakon otvorenja, družio se
je s mladim studentima i zamijetio, kako je
mlada generacija dobro odgojena. Rekli su
mu, da je to utjecaj roditelja, od kojih se ne
odvajaju, a i neće do svoje - četrdesete. Kad’
je ogladnio, u društvu ministra i riječkog
gradonačelnika, premijer se uputio u menzu na objed. Neki su to povezali s tankim
fetama kruha, koje mu reže njegova gospođa, a drugi temu pridavaju i političke
konotacije. Kažu, ne bi se začudili, kad’ bi
se, jednoga dana pojavio i u pučkoj kuhinji. Ili, socijalno osjetljiv, kakav je, možda
krene družit’ se malo s osmoškolcima. Pa
preko velikog odmora provjeravat’ koliko
njih imaju zdravu marendu!
Opet uhitilo poznatoga zapovjednika
obrane Osijeka. Tek što su ga puštili iz hercegovačkoga zatvora. Uočeno je, da njegov šesti ispraćaj u zatvor, na istom trgu,
nije bio onako srdačan, kakav je bio doček,
kad’ se vratio s robije. Pa, neki od onih što
ne vole Hrvatsku, rugaju se, kako su, u njegovu čast, trebali iznad trga, prelijetat’ avioni poljoprivredne avijacije. I uz dopuštenje, za to nadležnih, poškropit’ okupljene
fanove, punim tankovima blagoslovljene
vodice.
Drugi vjeruju, da mu i bez blagoslova neće
ni’ko ništa. Pravosuđe će rastezat’ pravosudnu trakavicu godinama, a na koncu
od svega, neće bit’ ništa.
Jedino će time malo umirit’ Europu i Merkelicu, ali i neskrivena očekivanja čelnika
jedne srpske stranke. On je uvjeren, da bivši
general mirita zatvor, radi onega tuluma u
ratu, kad’ je greškom, i to nehotice, napio
neke tamo zlotvore, kiselinom iz akumulatora.
Ovih smo dana doznali, kako je uprava za
veterinarstvo odlučila, preventivno zaštitit’
od bjesnila – lisice. Uskoro će se te
dražesne kradljivice kokoši, cijepit’ - oralno. Na pitanje neukih, kako to oni misle li-
sice dovesti u ambulante, i naćerat’ ih da
zinu, rekli su, kako to ne treba, nego će, po
cijeloj Hrvatskoj iz aviona, lisicama bacat’
cjepivo zamotano u mamac. Kurioznima
nisu spjegali, kako će baš lisice znat’ da je
ta ješka baš za njih...
Ove godine se projektu u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenja emisije stakleničkih plinova, pridružuje i Nacionalni
park Mljet. Ministar zaštite okoliša i prirode,
inače zagovornik naftnih bušotina po
Jadranu, prvi na cijelom
svijetu, smislio je projekt
‘’Mljet, prvi zeleni otok
na svijetu’’.
Zato je najavio subvencije za sve one Mljećane, koji kupe električne autiće, jer bi se
tako smanjila emisija
CO2 i na taj način zaštitio otok.
Oponenti mu priznaju,
da možda Mljet jes’ prvi
otok s tim imenom na
svijetu, ali sigurno nije
prvi zeleni otok na svijetu. Pa mu još poručuju, kako su oni u školi
učili, da CO2 hrani biljke, pa bi zelenom
otoku trebalo povećat’
CO2, a ne smanjit’.
Evo na finimentu, ljepšem spolu prikladan regal za Dan žena. Osobito onima, koje se
zadovoljavaju time, da im pripadne samo
jedan dan u godini. Politika ih je častila
izborima. Ima li ljepše proslave, nego
prošetat’ do izbornog mjesta i između probranih, izabrat’ najboljega? San svake žene!
A večeru će častit’ muž!
Sami izbori su protekli mirno i u vedroj atmosferi, ponajviše zato, jer je bio sunčan
dan. Premda zlonamjerni pričaju, kako je
na nekoliko biračkih mjesta bilo nepravilnosti; skoro svi su glasovali za staroga,
odnosno novoga gradonačelnika.
A dobronamjerne
više zanima, ona
polovica građana, koji
nisu imali kad’ izać’
na birališta. Pa misle,
da su time poručili,
kako ih nije gustala
lista kandidata za
gradonačelnika.
Tobože, šuškalo se,
da je većina kandidata bila toliko nesposobna, da ne bi
mogli bit’ ni - ministri.
Odletjeli piloti hrvatskoga zrakoplovstva
u arapski akrobatski
zračni prostor. Kažu,
kupili ih Arapi, onako za
paradu. Njih šest, cijelu
eskadrilu u paketu. Neki
im zamjeraju, što nisu
domoljubi, neki ih razumiju, a većina misli,
kako naša vojska nema Piše: Mario Klečak
ni za benzinu, pa im ne
trebaju, ni avioni, ni piloti. A svi skupa znaju, da je vrijeme, da se spašava ‘ko može,
a jedini stručnjaci koji ostaju u zemlji su
političari. Ne prijeti nikakva opasnost, da
nam kompletnu vladu vrbuju kakvi arapski šeici. Dokle god naši političari, mogu
dobro živjet’ od plaće, koju im daje sirotinja.
Ali nije u našoj državi
baš sve tako crno. Najbogatiji
hrvatski
građani, uopće ne osjećaju krizu. Eto, ostvarila se vizija prvoga hrvatskog predsjednika,
o dvjesto bogatih familija. Pa i više od tega.
Hrvatska je prošle godine imala 221 multimilijunaša, od kojih
svaki ima više od 30
milijuna dolara. Zato se
stariji pripadnici radničke klase, s nostalgijom sjećaju dvadesetog stoljeća.
Naši stari su nam pričali, kako je poslije
drugoga rata, nastala
radnička klasa. Kažu,
jednostavno je uništeno nekoliko tisuća bogataša, za vrijeme
tzv. socijalističke revolucije. A u dvadeset
prvom, u novoj revoluciji, nastalo je nekoliko tisuća bogataša, a uništena radnička
klasa.
Ne tako davno, puno je čeljadi bilo gladno
neovisne Hrvatske. Mnogi od njih su danas, drastično smanjili apetite. Sad’ bi se
zadovoljili i jednim poštenim obrokom
dnevno.
A zagrebačkom gradonačelniku u mirovanju, dosadila besposlica, pa je ovih dana
najavio osnivanje stranke i učestvovanje na
izborima. Pristaše ove političke zvijezde
kažu, kako njihov Miki mora stalno nešto
delat’. Drugi, koji mu nisu skloni misle, da
je ovaj nekadašnji nastavnik narodne
obrane, društvene samozaštite i marksizma, još jedna zvijezda - padalica.
A onda je USKOK-u je bilo dosta njegove
zvjezdane prašine, pa je proširio istragu radi
nagovaranja svjedoka da lažu, njemu u
korist. A sud mu je lijepo rek’o, da pazi što
‘dela’ i da ne kontaktira svjedoke. A on njima obeć’o, da neće.
I nije mu vrag d’o mira. Jer Miki stalno dela.
Pa su ga opet zatvorili, i uz to mu ‘jamili’,
prijateljevih petnaest milijuna jamstva.
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u
blizini manastira Tvrdoš, kraj
rijeke. Gornja etaža potpuno
uređena i opremljena,
ograđena okućnica cca 350
m2. 095 87 49 371.
STANOVI
Prodajem stan u Lapadu,
70m 2 , (Iva Vojnovića), sa
zasebnim ulazom, vrtom i
terasom. Lokacija pogodna
za starije i manje pokretne
osobe. Moguća je prenamjena i u poslovni prostor (idealno za medicinsku
ordinaciju, agenciju...).
Cijena 180 tisuća eura. 099
795 6093
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području
grada. 098 526 584.
Kupujem stan/garsonjeru na
području Dubrovnika. 098
995 5021.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljuje se stan u Mlinima
40 kvadrata. 098 893 808, ili
098 716 326.
VOZILA
RENAULT Kangoo 1,5 DCI,
2005.g., prva registracija
2007. Registriran godinu
dana. 120000km. 35000kn.
091 626 2406.
BEVERLY 200-6500 kn (registriran do 10/2015.). 098 192
7649.
RAZNO
CITROEN C3 1,4 SX PACK
god. 2008, reg. do 4/2015,
163000 km, 4 zračna jastuka,
grijana sjedala dodatna oprema u super stanju za 31000
kn, za HRVI popust. 098 138
8391.
Prodajem povoljno drvena klizna vrata 2x2,50, 2,50x2,20.
098 194 1882.
SEAT Cordoba SDI 1,9 god.
2005, motor od Golfa 3,reg.
do 5/2015 193000 km, novi
akumulator, prednji amortizeri i opruge,spone , nove 4
gume, potrošnja 5 lit. u super stanju za 24000 kn. 098
138 8391.
Prodajem nove kupe mediteranke, Bedekovčina 650
kom. Cijena 2kn/kom. 098
930 0945.
PLOVILA
Elan 380 prerada u gliser
(volan gas papuča),Evinrude
25HP, registrirana. 098 164
5258.
POSAO
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
ZEMLJIŠTA
Ozbiljna,odgovorna i savjesna žena sa iskustvom čuvat
će vaše dijete prema potrebi
i dogovoru. 098 946 7244.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se
nalaze pokraj ceste, te je
moguć priključak struje i
vode. 095 812 8042.
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Prodajem drva za ogrjev. 091
677 3799
Prodajem termo peć 3 kilovata duga metar, jedna godina
korištena, s postoljem. 092
269 8477.
Otkupljujem starija auta u
voznom stanju. 098 166
8966.
Otkupljujem stare akumulatore, olovo, bakar... 098 166
8966.
POMOĆ I NJEGA
Tražim posao njegovateljice
24sata. 00387 62 455 262.
Gospođa bi njegovala stariju
osobu 24sata. 00387 63 585
162.
Njegovateljica traži posao
24sata. 00387 64 455 3981.
ULICAMA MOGA GRADA
Drvena plastificirana pasara
7.7 m, samogradnja by Mr.
Franko Cetinić, Perkins 36
HP made in UK, 11.100,00
Eura. 098 747 107.
Prodajem stan u Lapadu, 70
m2 (Iva Vojnovića) sa zasebnim ulazom, vrtom i terasom.
Lokacija pogodna za starije i
manje pokretne osobe. Cijena 180 000 Eura. 099 795
6093.
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne
stanice. Cijena 50 eura/m2.
098 747 107.
trebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata.
Garantirana kvaliteta, cijena
povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici.092
311 6363.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18.
099 593 5256.
Čistila bih apartmane. 00387
61 526 043.
Majstor u kući 24 sata, svi
završni radovi u graditeljstvu
(pituravanje, sanacija sitnih
popravaka u domaćinstvu,e
lektro i vodo uređaja,po po-
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
521 - naručitelja,
petak 13.OIB,
3.njegovo
2015.prebivalište, odnosno boravište.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA
NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (27)
radio signalom,
bez ispaljivanja
raketa... S komandnog mosta „Badije“
Na radio stanici, kanalu br. 16, čuli smo kako je PČsmo svi gledali
179 nakon pregleda „Slavije“ punom snagom krenuo
u udaljeni dim
na nas s istoka. Bez upozorenja, bez kontakta radio
iz patrolca, a
signalom, bez ispaljivanja raketa...
onda i u brod
koji se brzinom Piše: Silvio Market
U periodu između 14. i 17. listo- pri povlačenju s te bitnice odnijeod 32 čvora (
pada 1991., odigrale su se dvije la zatvarače sa topova, no nisu
59,2 km/h) munjevito približavao
pobjedonosne bitke na moru, znali jesu li osposobljeni ), ne
našem sporom „pužu“. Još nam
nad jugovojskom, u akvatoriju usuđuju se poći za „Slavijom“
je bilo ostalo vrlo malo do ulaza
Splitskog i Korčulanskog kana- tim prolazom. PČ-179 „Zelengou zaljev luke Polače, kad smo ga
la. JNA je bila potučena, te pretr- ra“ po naređenju kreće iz Mlmogli jasno vidjeti. „Zelengora“
pjela sljedeće gubitke; tor- jetskog kanala ( nasuprot
je po izjavi kap. Škera, bio
pediranja i djelomičnog potapl- Prožure ), prema istočnom dijenepune 4 nautičke milje od nas...
janja patrolnog čamca PČ-176 lu Mljeta, zaobilazi JNA bazu na
Evo što je tada rekao kap. Ivica
„Mukos“ (danas u službi HRM- istoku otoka („Gruj“), i sačekuje
Škero: „Nećeš me uhitit, pa
e, pod oznakom OB-02 Šolta), trajekt Slaviju na pučini, nasuprot
makar ja moro tiskat trajekt plivagubitka dvaju vojnih zrakoplova naselju Saplunara. Jedan od
jući“!
tipa „Jastreb“ u Bračkom kanalu, preostala dva patrolna čamca u
Zebnja je još uvijek bila velika,
teškim oštećenjima na tri mi- akvatoriju oko Mljeta; (PČ-178
čak i kada smo ušli u zaljev luke
nolovca (M-143 „Iž“, M-144 „Kosmaj“), bio je u jednoj od zloPolače, znajući što se dogodilo
„Olib“, M-153 „Blitvenica“), ones- glasnih akcija kroz Koločepski
„Perastu“ kada je bio u Šipanposobljavanja raketnog čamca kanal, a drugi patrolac ( PČ-174
skoj Luci, nadomak rive. Tek
(RČ-306 „Nikola Martinović“), „Učka“ ), privezan za rivu u Sapkada se sa radio stanice čulo:
torpednog čamca (TČ-224 „Pi- lunari, kraj kasarne, gdje se
„Škero, idući puta kada izađeš iz
onir II“), i uništenjem dijela posada odmarala i čekala
Polača, odmah ćemo da te ponadgrađa raketnog razarača dostavni brod za popunjanje za(VPBR-31 „Split“), te se zbog liha.
Kap. Ivica Škero, na komandnom mostu m/t Badija topimo“. Zaurlali smo od
sreće, jer je to bio znak da
toga povlače na Vis i Lastovo.
Kada je potvrđeno da je
ne ulazi u zaljev za nama.
Dok su tako ustrašeni i razoča- „Zelengora“ pošla pregleKada smo spustili rampu
rani u sebe napustili za sva vre- davati „Slaviju“, kap. Škero
za izlaz i dotakli Mljet u
mena srednji, priobalni dio Dal- po dojavi kreće s trajektom
punom smislu riječi, gosp.
macije, kap. fregate Petar Ma- Badija iz Polača za
Pero Šeparović je prvi izatana-Periša, svojom lucidnošću, Trstenik. Tada i meni u Pošao s kamionom, krenuo
u suradnji s kolegama iz tomju stiže telefonska
prema Babinom Polju i
zapovjedništva HRM-e u Splitu, poruka: „Odmah u Trpanj“,
pritiskao sirenu kroz cijele
smišlja novu pobjedu nad jugo- u prijevodu: Odmah u
Polače. To je bila njegova
mornaricom. Dana 17.10., dan Trstenik. Nakon sat i pol
radost, jer došao je na otok
nakon Korčulanskog boja, u kap. Škero uspijeva preploi znao je kako se Stjepo (
koordinaciji sa vodstvom „Jadro- viti kanal, i privezati trajekt
njegov sin), nadljuskim
linije“ iz Rijeke, i zapovjednikom za rivu u Trsteniku. Tri vozinaporima, plivajući, spasio
m/t Badija; kap. Ivicom Škerom, la ( „TAM 2000“, poduzeće
vožnje,
strepnje.
Doza
straha
je
od
neprijateljske
vojske. Mene je
kap. fregate Matana, izvodi tak- Elektrojug – Pero Šeparović,
tički potez vrijedan divljenja. Evo „Lada“ - Miho i Đivo Market-Bud- bila kod svakog od nas, no o prvo kap. Škero izgrdio, jer
kako se to odvijalo:
man, te moja „buba“), ukrcani su strahu se ne smije govoriti, jer je nisam bio skinuo Hajdukovu
Veliki „Jadrolinijin“ trajekt „Slavi- ekspres brzo. Prije polaska kap. zarazan. Tako mi je strah još na zastavicu s unutarnjeg retrovizoja“ rano ujutro upućen je iz Ko- Škero je doslovno naredio da se odsluženju vojnog roka tumačio ra, da bi mi potom rekao: „Ajde,
rčule prema Dubrovniku. Jugo slučajno ne ukrcava oružje, i da moj instruktor, poručnik Mustafa dobro je, i ja znam zašto ti je
mornarica je kao i dotad očekiv- se svi dokumenti sa znakom Hajrulahović-Talijan ( 90-ih u Hajduk tako važan ( prvi nogoala „Slaviju“ u istočnom dijelu šahovnice ostave u Trsteniku. armiji BiH, neprobojni zapovjed- metni klub u hrvatskoj koji je skinMljetskog kanala, gdje su je već Tako sam i ja sa svojih regis- nik obrane Sarajeva). Putnici na uo zvijezdu s grba i vratio na nj
više puta tijekom listopada tracijskih oznaka „bube“ morao trajektu su svi bili u velikom ne- šahovnicu – Australija 1990. god
zaustavljali, prijetili oružjem, mrc- skinuti šahovnice, naljepnice, miru, a ja sam se strašio pod- ). Zadovoljstvo i ozarenost pobvarili posadu, pregledavali pom- kojima su bile prekrivene mornice, aviona, i gledao dvo- jedom najsporijeg trajekta pred
no satima, i vraćali natrag pre- zvijezde petokrake. Stijepo Da- gledom prema istoku Mljetskog najbržim brodom nisu dugo poma Korčuli, uz cinične i podrugl- belić-Grego, član posade kanala. Na komandni most sam trajali, jer sam uočio preko puta
jive osmjehe, i poruke, poput: „ „Perasta“, odmah je obukao rad- dolazio bez „kucanja“ kap. rampe, ispod kamenog zida uz
cestu, gđu. Ružu Nodilo, supruVidimo se, dođite nam opet, nu uniformu „Jadrolinije“, te Škeru, uvijek.
Dok
je
bio
zapovjednik
„Perasgu nestalog Nika Nodila-Ribića,
natrag u kućicu“ - kao psu. Ovaj postao članom posade trajekta.
put „Slavija“ je prošla prolazom On je u zadnjem trenutku prije ta“ davao mi je već kao deveto- člana posade s „Perasta“. Držala
između Korčule i Mljeta, i pola- polaska predao djevojci iz godišnjaku veliko „Perastovo“ je čvrsto stisnutim dlanom desne
gano nastavila pučinskom stra- obližnjeg kafića i svoju člansku kormilo, bar na 5 minuta, kako ruke svoju bradu, te pogledom i
nom otoka Mljeta ploviti prema iskaznicu svoje političke stranke bih mogao bar malo kormilariti glavom trzala lijevo, desno,
brodom. Zbog tog sam bio vrlo tražeći svog Nika. Željela ga je
istoku, prema Dubrovniku. Vid- ( HDZ ).
jevši da su nasamareni, a u Pero Market-Lukas, član posade blizak s njim i smatrao ga pri- vidjeti, ili bar čuti kakvu vijest o
strahu od novih topničkih napa- trajekta, potegnuo je samo jedan jateljem. Na radio stanici, kanalu njemu... Nažalost, nije ništa čula,
da hrvatskih obalnih bitnica sa proveni konop (cimu), kojom je br. 16, čuli smo kako je PČ-179 niti vidjela. Gledajući u nju, takKorčule ( OTB 88 mm – Ražnjić trajekt bio osiguran, te smo nakon pregleda „Slavije“ punom vu, moglo se osjetiti kako boli
), i sa Mljeta ( OTB 88 mm – Kul- krenuli punom snagom prema snagom krenuo na nas s istoka. iskustvo tuđe patnje...
(nastavlja
jer, gdje je u rujnu jugovojska Mljetu. Dimilo se iz dvije ispušne Bez upozorenja, bez kontakta
GlasGrada - 521 - petak 13.
3. 2015. se)
25
Devedeset minuta strepnje
cijevi koje su smještene pokraj
krmene rampe, kao nikad do
tad. Nesagorena čađa, još
užarena, izlazila je kroz te cijevi.
Trajekt Badija je bio najmanji i
najsporiji trajekt kojeg je „Jadrolinija“ imala. Dvotrupac, izgrađen
1954. god. u brodogradilištu
„Uljanik“ ( Pula ), kao desantni
brod JRM-e. 1965. god. preuzima ga „Jadrolinija“, te ga preuređuje i koristi kao mali trajekt za
vozila i putnike. Sredinom 70-ih
u njega ugrađuju dva jača motora, tipa „Torpedo“, snage 2 x
336 kw (2 x 450 ks), te ga 1981.
god., u brodogradilištu „Punat“
( Krk ) preuređuju i povećavaju
mu nosivost na 218 tona.
Produžuju ga usput, sa 25,25 m.,
na 33,42 metra.
Ovako poboljšan mogao je prevoziti 30-ak automobila, 150 putnika, no ni tada nije mogao
postići veću brzinu od 6 čvorova (11,11 km/h). S takvim malim
i sporim trajektom smo izašli iz
uvale u Trsteniku i krenuli preko
Mljetskog kanala, na put dug 8
milja (14,8 km). 90 minuta
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Danak Dubrovačke Republike Sultanu (1)
Posljednji put što je Dubrovačka Republika poslala danak sultanu bilo je u proljeće 1805. godine,
a iznosio je 12.500 zlatnih dukata za tri godine plus darovi za odgovarajuće turske dostojanstvenike
(„Narodna Svijest“ od
15.10.1930. godine, broj
41)
Detaljan opis državne korupcije (podmićivanje), tj.
Priredio:
Damir Račić davanje novca ili drugih materijalnih dobara s namjerom
da primatelj čini ili djeluje po želji onoga koji
daje, dubrovačka vlada razvila je do savršenstva. Točne upute dobivali su dubrovački
poklisari prilikom odlaska u Carigrad noseći
danak Sultanu što je bilo regulirano
međudržavnim ugovorom. U turskoj civilnoj i
vojnoj hijerarhiji, bile su na popisu osobe koji
su također morali dobiti dio „kolača“, pa makar
to doista bili uključeni i slatkiši. I drugi europski vladari od kojih je vlada Dubrovačke Republike u diplomatskim kontaktima tražila i molila
zaštitu u cilju zaštite svojih interesa dobivali su
odgovarajuće darove, npr. dresirane sokolove
za lov.
Je li državno podmićivanje spadalo u diplomatsku umješnost ili jednostavno dobro
poznavanje ljudske psihologije prema primanju „znakova zahvalnosti“ ostavljam čitateljima
na razmišljanje. Slijedi opis svečane ceremonije ispraćaja dubrovačkih poklisara koji su
nosili danak Sultanu.
„Dubrovčani su plaćali danak Visokoj Porti, da
budu slobodni u svojoj Republici i da bez smetnje trguju po zemljama prostrane turske carevine.
Poslanici sa dankom posjećivali su Carigrad
svake godine prije velike trešnje. Polazili su iz
Dubrovnika u proljeće kopnenim putem preko balkanskih zemalja. Njihov odlazak bila je
prava narodna svečanost. Poslanici jaše na
konjima u divanskom odijelu sa zastavama na
kojima su grbovi njihovih porodica. Primaju
državne naloge od Senata i polažu zakletvu
Knezu. Sutri dan klanjaju se pred Dvorom Knezu i Malom vijeću, zatim slušaju sv. Misu u
Gospe od Milosrgja, te idu na Ploče praćeni
mnoštvom naroda i janjičarima, koje im je
dodijelila Velika Porta kao stražu na putu. Na
Pločama se zadržavaju nekoliko dana u samostanu sv. Jakova te primaju posjete svojte i
prijatelja, a kad primu novce i ostale stvari kreću
prema Carigradu.
God. 1662. bili su poslanici: Marin N. Ranjina i
Martolica O. Červa. U opširnoj naredbi, koju
su primili od Senata 20. aprila pored ostaloga
zabilježeno je slijedeće:
Nalažemo vam u ime Božije, slavne Djevice
Marije i sv. Vlaha, našeg zaštitnika, da morate
ići pravo u Carigrad. Samo ćete svratiti kod
Sandžaka hercegovačkog, te mu učiniti obični poklon, predati povjerljiva pisma i darove
(150 perpera) kao obično. Ljubazno mu reći i
zahtijevati, da budu slobodni puti dubrovačkim
trgovcima, kako je volja Uzvišenog Gospodara.
Kad se š njim oprostite, javit ćete nam novosti,
koje ste čuli i je li vas primio sa običnim počastima. Ako na putu susretnete Beglerbega (vojni i civilni guverneri velikih oblasti Osmanskog
carstva. – nap. D.R.) od Rumelije ili ga nagjete
u Sofiji, predstavit ćete mu se običnim darom
(150 perpera i 2 srebrene zdjele) i preporučiti
mu dubrovačke interese i dubrovačke trgovce.
26 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
Ako ga sada ne nagjete, svratit ćete se k njemu na povratku iz Carigrada.
Danak je Sultanu 12.500 dukata i 4 zdjele od
srebra. Pašama svakome po 150 perpera i 2
srebrne zdjele. Trojici Teferdera (preglednici
financija) svakome po 50 perpera i 1 srebrnu
zdjelu. Čauš paši (vrataru) Sultanovu 1 srebrnu
zdjelu. Kapćilar Ćehaji (poslovogji) Velikog
Vezira 1 srebrnu zdjelu. Za manje troškove
oko Porte daju im 19 dukata i slatkiša kao
obično. Kupadan paši (velikom admiralu) 150
perpera i 2 srebrne zdjele. Velikom Veziru osim
150 perpera i 2 srebrne zdjele dat ćete i vanredni dar od 2000 perpera, 12 smotaka atlasa (sjajna svilenasta tkanina - op. D.R.), 3 svite i 1
veluta (vrsta tkanine – op. D.R.). Ćehaji Vezirovu dat ćete vanredni dar od 4 smotka, pa mu
preporučiti dubrovačke stvari i zamoliti ga, da
bude prijazan kod Gospodara (Sultana) u
našim potrebama.
Kad dogjete u Carigrad posjetiti ćete sve paše
počevši od Velikog Vezira redom po stepenu
časti i predati im pisma sa običnim darovima.
Ako nagjete više Sultanija (sultanovih žena –
op. D.R.) svakoj pripadaju 2 smotka atlasa osim
slatkiša i dupljera, a udatima kao obično.
Ako brodovlje bude odlazilo iz Carigrada, dok
ste vi tamo, posjetiti ćete i tom prigodom
Kapudan pašu u ime vlade te mu darovati 6
smotaka svile i preporučiti dubrovačke stvari.
Ako se brodovlje vrati isto ćete ga posjetiti i
darovati. Agi Sultanovu i pisaru, koji piše
naredbe za Dubrovčane darovat ćete po 2
smotka atlasa. Ako putem susretnete pašu iz
Budve, ili ga nagjete u Carigradu, posjetiti ćete
ga, te mu darovat 150 perpera i preporučiti
dubrovačke trgovce. Bosanskoga pašu ako
susretnete na putu ili nagjete u Carigradu posjetite i darujte ga sa 2 smotka svite i kojom
kutijom slatkiša.
O svemu, što vam se reklo, ako saznate kakvu
za nas važnu novost bilo na putu ili u Carigradu
pažljivo nas obznanite. Nastojte saznati sve
moguće, i ne štedite nikakva troška za glasnike u važnim slučajevima.
Uzvratit ćete pozdrave svim poslanicima i konsulima stranih vlasti, koji vas pozdrave pri dolasku.
Kad predate darove Sultanijama, zadržat ćete
se još 15 dana u Carigradu. Kroz to vrijeme
nastojte da i drugi put poljubite ruku Sultanu.
Morate svakako dobiti povoljna pisma za izvoz žita iz Albanije i Neretve za Dubrovnik i
dubrovačku državu (Je li to znači da je dolina
Neretve prije bila žitnica? – op. D.R.). Nalažemo
vam, da sa osobitom pažnjom ispitate na svaki način, da li tko radi protiv prodaje soli i naše
države. Pa ako tko radi, da ga zapriječite sa
najuspješnijim sredstvima i okretnošću, koju
vam nalaže revnost i odanost domovini, a nas
potajno o svemu obavijestite (Tko umije tumačiti „između redaka“ shvatiti će da je dubrovačka vlada u najpovjerljivijem krugu vlastele, a prema potrebi, donosila tajne odluke te
koristila sredstva i metode koja su bila uobičajene radi zaštite državnih interesa ili
ugrožavanja vlasti. Možda je i Marin Držić zbog
svojih urotničkih pisama bio na njihovom popisu?! Citiram tekst iz knjige „Dubrovnik izno-
va“ autora Slobodana P. Novaka, str 23.
„Barokni pjesnik Ivan Bunić Vučić nije bio samo
nježni liričar i nježni otac devetoro djece. Bio
je on i odani sin svoje domovine. Ta lirska duša
bez koje je nezamisliva antologija hrvatske
poezije, tajnom odlukom Vijeća umoljenih bila
je 1648. zadužena da se pobrine o likvidaciji
opasnog Peraštanina Matije Krile. Vlasti su
vodile računa o tome da Buniću olakšaju taj
krvavi posao pa su mu dopustile da u svrhu
ubojstva rečenog Krile može potrošiti čak 500
dukata iz državne blagajne.“ - Vjerojatno Ivan
Bunić Vučić nije osobno izvršio ubojstvo, već
je unajmio ubojice koje su obavile krvavi posao,
ali je bio karika u „zapovjednom lancu“ izvršenja likvidacije po nalogu dubrovačke vlade. –
kom. D.R.).
Naročito vam naregjujemo, da ne smijete putovati noću sa dankom radi sigurnosti, a na
povratku možete putovati, kako vam se bolje
svidi.
Ako na putu ili u Carigradu kojemu od naših
trgovaca bude potrebna vaša intervencija na
Porti ili drugovdje, morate intervenirati za svaku
poštenu stvar pazeći uvijek na ugled države i
naše vlasti.
Naregjujemo vam, da na bilo koji način isposlujete od Velikog Vezira pismo za Sandžaka od
Hercegovine i pašu od Bosne, u kojem će im
biti preporučene naše stvari. Ne smijete razgovarati sa privatnicima ni sada ovdje, ni kada se
povratite, niti na putu niti u Carigradu. Dopuštamo, da se iz Carigrada možete povratiti i
morem, ako vam se bolje svidi.
Ako se po nesreći jedan razboli na putu, drug
će ga čekat 5 dana, ako u to vrijeme oboljeli
ne ozdravi, sam će proslijedit put, a uz bolesnog će ostaviti 3 konja i 2 sluge. Ako jedan
umre u Carigradu, drug će ga sahranit u Galati sa svim počastima, kako zahtjeva ugled
države.
Kad vas pita Veliki Vezir ili koji od paša na Porti
u kojim smo odnošajima sa gg. Mlečanima,
odgovorite im, da utvrgjujemo Grad i spremamo se na obranu.
Sjetite se da nas obznanite o cijeni žita u Arhipelagu i u Carigradu. Treći dan kako stignete
u Carigrad pošaljite posebnog glasnika, da
nam javi vaš sretni dolazak i druge vijesti. Kada
predate danak poslat ćete drugog glasnika.
Poslove morate obavljati sami lično, a ne preko našeg dragomana (tumača) (tj. službeni
prevoditelj kod stranih diplomata i poslanstava. – nap. D.R.). Još ćete isposlovat povoljna
preporučena pisma za naše trgovce na istoku
i jedan emri (naredbu), u kojem se preporuča
naša država, otoci, brodovi i podanici Kapudan
paši i svim zapovijednicima carskog brodovlja, a osobito Agama glaija i lagja barbareških,
koji ćemo moći pokazat, kad dogju u Jadransko more, da nam ne čine nikakve štete, nego
da nas štite i brane“.
Dr. V. Kojaković
Posljednji put što je Dubrovačka Republika poslala danak sultanu bilo je u proljeće 1805.
godine, a iznosio je 12.500 zlatnih dukata za
tri godine plus darovi za odgovarajuće turske
dostojanstvenike. – nap. D.R.
(Nastavlja se)
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Sjećanje na borbu i žrtvu žene
Minutom šutnje odana je počast Kati Radeljević i ženama
žrtvama fašizma i rata
Tradicionalno, u susret Međunarod- isticali zahtjevi za raskid s životom
nom danu žena, na groblju Između prevladanih patrijarhalnih običaja i
tri crkve na Boninovu pored groba nazora te za ravnopravnošću žena
Kate Radeljević, dubrovačke žene, u tadašnjem hrvatskom gospodarmajke, revolucionarke i sudionice skom, društvenom i političkom živoNOB-e, održan je komemorativni tu . Koliko je i hrvatskima ženama
skup u počast i spomen na borbu i značila borba za slobodu i pravdu
žrtvu žene.
kazuju i podaci da je u NOB-u u Hr„U povodu Međunarodnog dana vatskoj s puškom u ruci sudjelovalo
žena, sjećamo se i velikog dopri- oko 44 tisuće žena, da je živote
nosa žena antifašističkom pokretu položilo njih 4.579, a oko 40 tisuća
prije i u toku Narodnooslobodilačke žena stradalo je kao žrtve fašističkog
borbe. Tome svjedoče mnogo- terora…
brojne akcije žena u kojima su se Među znanim i neznanim heroina-
Bokokotorska susretanja
Istaknuto je, uz ostalo, da su početkom prošlih
devedesetih ti odnosi značajno poremećeni
osuđujućom pročetničkom agresijom na Dubrovnik,
dubrovačko područje i Republiku Hrvatsku čije će
tužne i ružne posljedice ostat vječna opomena da
se takvo zlo više nikada ne dogodi
Prvi ovogodišnje izlet u organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik bio je prošle subote,
7. ožujka, u susret i povodom
Međunarodnog dana žena.
Burno i prohladno pred osmo
martovsko jutro, kome je prethodio obilni kišni dan s bujicom problema u Gradu, nije
obeshrabrio izletnike, pa je
autobus, ispunjen većinom
ženama, kojima je u znak
pažnje podaren po crveni
karanfil, krenuo na planirano
putovanje u susjednu Crnu
Goru, na otočić Mamulu i Kotor. Mamula pred Bokokotorskim zaljevom, s tvrđavom,
što je u vrijeme talijanske okupacije ovih krajeva bio zloglasni fašistički koncentracioni logor, ovoga je puta dubrovačkim izletnicima ostala
nedostižna, jer zbog jake bure
ni odabrani nešto veći i
snažniji brod nije mogao s
pedesetak putnika isploviti iz
luke u Zelenici, a da se ne
ugrozi sigurnost i putnika i
broda. Žal zbog ovoga puta
nedostižne Mamule ubrzo je
jenjala jer je dubrovačkim
izletnicima, predvođenim
Marinkom Vlašićem, pred-
sjednikom Udruge antifašista
Dubrovnik i Brankom Grošetom, predsjednikom Zajednice udruga ABA Dubrovačko-neretvanske županije, u
Zelenici priređen srdačan
doček crnogorskih domaćina
koje su predvodili predsjednik
Udruženja boraca NOR-a i
antifašista Hercegnovog Petar
Vlaović i Tamara Vujović, potpredsjednica hercegnovske
općine, te Dragiša Čosović,
predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta,
kojega su dubrovački antifašisti pohodili prošle godine.
Uz piće dobrodošlice i prigodne pozdrave u kojima je
bilo riječi o značaju ovakvih
susretanja za unapređenje
suradnje i dobrosusjedskih
odnosa između susjednih
gradova i područja Hrvatske i
Crne Gore, istaknuto je da su
početkom prošlih devedesetih
ti odnosi značajno poremećeni osuđujućom pročetničkom
agresijom na Dubrovnik, dubrovačko područje i Republiku Hrvatsku čije će tužne i
ružne posljedice ostat vječna
opomena da se takvo zlo više
nikada ne dogodi. Na susret
ma borbe za slobodu, pravdu i bolji život, u tom velikom
stroju žena i majki hrabrosti zasigurno časno mjesto zauzima i Kate Radeljević, hrabra žena i majka, dubrovačka
revolucionarka i kao prvoborac aktivna sudionica u Narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj je izgubila supruga revolucionara i borca za prava radnika i dvije kćeri, partizanke. Sjećanje na Katu Radeljević, sjećanje je na borbu
i žrtve žena kroz od Narodnooslobodilačke i antifašističke
borbe pa do rata za obranu hrvatske slobode iz prošlih
devedesetih, simbolično sjećanje na žrtve žena diljem
ovog nemirnog svijeta u kojem se mnoge još uvijek bore
za slobodu i pravdu, ginu i pate“ – rekao u prigodnom
obraćanju Marinko Vlašić, predsjednik Udruge antifašista Dubrovnik. Minutom šutnje odana je počast Kati Radeljević i ženama žrtvama fašizma i rata, položeni su vijenci
Udruge antifašista Dubrovnik i Gradske organizacije SDPH
Dubrovnik, a potom su dubrovački antifašisti posjetili i
vječno počivalište Kate Barbarić, svoje ranije predsjednici i neumorne društvene aktivistice, odali joj počast i
položili cvijeće.
u Zelenici pristigle su i predstavnice domaćina dubrovačkih
izletnika iz Udruženja boraca
NOR-a i antifašista Kotora,
mlađahna i poduzetna: tajnica
Daliborka Seferović i Anka Perović.
Put oko Bokokotorskog zaljeva
vodio je do Risna s posjetom
spomeniku NOB-i u čijoj spomen
kosturnici, među poginulim borcima za oslobođenje toga mjesta od nacifašizma u Drugom svjetskom ratu vječno počiva i trinaest boraca legendarne Druge
dalmatinske, čijih je šezdesetak
boraca ostalo na vječnoj straži
poslije teških borbi s njemačkim
okupatorima na Ledenici. U Risnu su dubrovački izletnici posjetili
i zanimljivi Muzej rimskih mozaika s arheološkim ostacima podnih mozaika zasigurno raskošnog
dvorca iz 2. Stoljeća. Prolazeći
kroz Perast, grad muzej, pogled i
na otočić Sv. Đorđe s ostacima
benediktinskog samostana iz 12.
stoljeća i crkvom Sv. Đorđa, te do
njega Gospa od Škrpjela, umjetni otočić, desetljećima stvaran
zavjetnim nasipanjem kamenja
oko morske stijene. Na njemu je
istoimena crkva podignuta u 17.
stoljeću na mjestu manje crkve iz
15. stoljeća. U razgledanju i vrijeme brzo prolazi u ugodnoj
vožnji do Kotora grada što se
smjestio pod padinama Lovćena
s jedinstvenim utvrđenjem i
drugim kulturno povijesnim znamenitostima, zbog kojih je, kao i
Dubrovnik od 1979. godine proglašen svjetskom kulturnom baš-
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
tinom, uvrštenom u registar
UNESCO-a.
U Kotoru obilazak Spomen parka
NOB-i, susret s domaćinima predvođenim potpredsjednikom kotorske općine Brankom Nedovićem,
pozdrav Božidara – Moše Markovića, potpredsjednika Općinskom odbora SUBNOR-a i antifašista, koji je uputio riječi dobrodošlice umjesto oboljelog predsjednika Nikole Mršulje kojemu su
svi zaželjeli uspješno ozdravljenje. Uz odavanje počasti partizanskim borcima poginulim u borbi
za slobodu i polaganjem lovorova vijenca dubrovačkih antifašista na središnje spomen obilježje,
posjet Kotoru nastavljen je zajedničkom šetnom ulicama starogradske jezgre i obilaskom znamenitog Pomorskog muzeja i katedralne crkve Sv. Tripuna iz 12.
stoljeća te zajedničkim ručkom u
ugodnom ozračju restorana
„Bokeljski dvori“ u Prčnju.
Uz još nekolicinu pridošlih predstavnika domaćina među kojima
i legendarne Bokeljske mornarice
te dr Vladimir Marković, potpredsjednik kotorskih antifašista,
druženje, razmjena iskustava i prigodni govori u kojima je istaknut
značaj još sadržajnije suradnje za
daljnje unapređenje dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Hrvatske,
Dubrovnika i susjednih crnogorskih općina. Tome svakako doprinose i susretanja antifašista pa su
i ova bokokotorska protekla u
dobrom raspoloženju i završila
pjesmom i pozdravom – Do viđenja u Dubrovniku!
E: tele5marketing@gmail.com
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 27
28 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
ČLANOVI REDAKCIJE DUBROVAČKOG VJESNIKA ODABRALI
VEĆINOM GLASOVA
Jadran Kapor novi glavni
urednik
Jadran Kapor novi je glavni urednik Dubrovačkog vjesnika. Na prijedlog uprave EPH,
Kaporov mandat 10.ožujka je tajnim glasovanjem podržalo 13 od 15 članova redakcije koliko ih je pristupilo glasovanju. Kapor je na novu
dužnost stupio u četvrtak, 12. ožujka.
Novi glavni urednik kojega je predstavio predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav
Ivić, najavio je kako će s kolegama novinarima
i marketingom poraditi na povećanju naklade
i potvrđivanju Dubrovačkog vjesnika kao respektabilnog županijskog tjednika koji prednjači čitanošću i relevantnim informacijama. Kapor će također brinuti o sadržajima koje Jutarnji list i Slobodna Dalmacija isporučuju s područja Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
Jadran Kapor je, podsjetimo, svojedobno već radio na mjestu
glavnog urednika i direktora Dubrovačkog vjesnika, a bio je i prvi
šef dopisništva Jutarnjeg lista u Dubrovniku. Nakon toga je obnašao niz odgovornih funkcija u vodećim hrvatskim medijskim kućama, EPH i Styriji, a radio je i kao direktor njemačkog novinskog
izdavača WAZ-a u podgoričkim Vijestima. Kapor je bio savjetnik
uprave za odnose s javnošću u vrijeme realizacije projekta koncesije za Zračnu luku Zagreb.
Na mjestu glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika zamijenio je
Vjeru Šuman koja je na tom mjestu provela posljednjih 11 godina.
www.dubrovacki.hr
DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA
Predstavljen peti broj
Literata
Peti broj Literata, zbornika ili godišnjaka Društva dubrovačkih pisaca objavljen je na petu godišnjicu osnivanja ove udruge, krajem
prošle 2014. godine, a s malim zakašnjenjem u utorak 10.ožujka
navečer održano je i predstavljanje u Teatru Lero. Literat su predstavili Seka Medović, Jelena Obradović Mojaš i Boris Njavro.
Svoje radove pročitali su Tajana Martić i Stanko Krnić, koju su
svoje priloge dali za ovaj Literat, a svojim izvedbama večer su
dodatno uljepšali Slobodan Begić i Denis Ajduković.
Kao i u dosadašnjim brojevima, i ovaj Literat broj 5. sadržajno
nudi raznolikost tema, stila i autora, njih čak četrdeset. U dodatku
Literata broj 5 navedeni su i svi autori u dosadašnja četiri broja
Literata. Uredništvo ovog petog broja potpisuju Boris Njavro, Mariela Marković, Davor Mojaš i Jelena Obradović Mojaš, naslovnicu
je kao i svih dosadašnjih Literata osmislila Nora Mojaš, prijelom i
tehničku opremu potpisuje Nedim Meco, a tiskan je u dubrovačkoj
tvrtki „Fotostar“. Foto: dulist.hr
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 29
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
SMJEŠTAJNI OBJEKTI KOJI SU RADILI IZMEĐU
DVA SVJETSKA RATA
Uvod
Važnost turizma za Dubrovnik nametala je Dubrovčanima potrebu da se zalažu za sve što služi daljnjem razvoju turističke privrede i da istupaju protiv
svega što se suprotstavlja tom razvoju. O tome svjedoče i brojni napisi, objavljeni u dubrovačkoj štampi, od kojih je vrijedno citirati ovaj iz travnja 1928.
godine pod naslovom »Što Dubrovnik ima i što
nema«: »Zahvaljujući svojoj čarobnoj ljepoti Dubrovnik je danas postao privlačna točka za bogatije
slojeve svih evropskih naroda. Ljudi koji su obašli
sva moguća ljetovališta i kojima materijalno blagostanje dozvoljava da se nauživaju u ljepoti na bilo
kojem kutu Evrope, hrle k nama i za naše more prave
propagandu po novinama i časopisima svojih naroda... Dubrovnik je postao »belvedere« u kome
stranac ne gleda samo ljepote naše prirode, već radoznalo pogleda i u naš kulturni, ekonomski,
društveni i državni život. I zato je dužnost naše
općine, oblasti, države, naših privrednika i svih
građana i državljana da goste zadržimo, dogodine ih s većini
brojem prijatelja ugledamo, stvorimo im što bolje uvjete za osnovne potrebe naprednog čovjeka i da uklonimo sve ružne slike,
koje bi oni kod nas mogli ugledati. Ima mnogo toga što nam
fali i što bi se moralo ukloniti. Imamo u našim ulicama mnogo
dječurlije, južnjački neobuzdane, koja se međusobno natječe
u dreci, nogometu, utrkivanju pa se više puta desi da koja lopta
ili lakat gruhne u stranca koji čita iz vodiča ili promatra kolonete
Dvora.
Imamo razvalinu pokraj Biskupske palače za koju stranci pitaju
što se ovdje kopa ili gradi, a građanin ne umije da mu odgovori. Imamo dvije vrsti cedulja na tramvajima (opć. taksa i kartu
tramvaja) za koje stranci uvijek pitaju čemu služe... Imamo najskuplji tramvaj u državi, vojnu muziku koja zapada oko 50000
din mjesečno, ako ne i više, a nikada ne dava koncerte. Jedemo
skupo meso, skuplje nego u Korčuli i Sušaku, a nalazimo se na
granici zemalja odakle blago uvozimo. Imamo mnogo auta luksuznih, pa i gdjekoji preživjeli »Ford« te javnu kuću u sred grada.
Oskudijevamo pak sa najpotrebnijem. Nemamo jednog modernog, općinskog kupališta sa tuševima i kadama, a moglo bi ga
se smjestiti u sred grada i bio bi rentabilan, naročito zimi. Stranci, kojih ima i preko zime, treba da idu u hotele, a građani se
peru u »maštelama« ili u »navčima«. Nemamo povrća izuzev par
balica prokula, salate, a rjeđe blitve ili spinjača. Jaja, mlijeko,
maslo i mast skupo plaćamo... Loše je i sa ribarnicom... U Gružu
nam fali carinska i policijska pregledaonica. Naši nosači figuriraju svojim uniformama, ali svojom drekom i guranjem ne. Bilo bi
još toga, ali i ovo je - dosta«.(IP).
Kao komentar ovome mogli bi reći slijedeće: nekadašnji problemi - slični današnjim. Usprkos svemu tome mnogi hotelsko –
pansionski hoteli se otvaraju pa tako i ovaj, pansion“Anamir“, na
Batali.
Feljton br. 62
Pansion „Anamir“
Pansion „Anamir“ nalazio se na Batali i prema jednom popisu
iz 1925. g. imao je 20 postelja. Izgleda da je radio kratko vrijeme jer se kasnije nigdje ne spominje.
Prema slikama pansion je lijepo izgledao s mnogo balkona i
pomno uređenim vrtom. Osim nekoliko razglednica ovog pansiona nikakvih drugih podataka autor ove knjige nije pronašao.
Premda se u tadašnjem tisku mogle naći reklamne poruke vlasnika hotela, pansiona i drugih smještajnih kapaciteta, pansion
„Anamir“ ih nije objavljivao. Za pretpostavit je kako je ovaj pansion uspješno radio pa mu nije trebala reklama.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
30 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
LORENCIN I IVIČIĆ NAJJAČIM SVJETSKIM
TUROPERATORIMA PREDSTAVILI
AKTUALNOSTI U TURIZMU
Berlin
U sklopu službenog posjeta turističkom
sajmu ITB u Berlinu, ministar turizma Darko Lorencin i direktor HTZ-a Ratomir Ivičić
posjetili su sjedište TUI-a, najvećeg europskog turoperatera. Ministar Lorencin predstavio je tom prilikom aktualnosti vezane
uz turistički sektor RH, s naglaskom na
glavne odrednice Strategije razvoja turizma RH do 2020., program Hrvatska 365,
investicije, ali isto tako i aktivnosti
usmjerene na organizaciju i kvalitetnije upravljanje turističkim sektorom.
“Investicije iz godine u godinu rastu, a ove
godine ćemo u turistički sektor imati oko
pola milijarde eura investicija. Neke od njih
su velike investicije koje će biti dovršene
već u svibnju i lipnju ove godine i svakako
će pridonijeti jačanju kvalitete i konkurentnosti turizma naše zemlje. Osim toga, radimo transformaciju turističkih zajednica, restrukturirali smo Glavni ured HTZ-a, predstavništva te mijenjamo Zakon o turističkim
zajednicama kako bi bili efikasniji i snažnije
upravljali destinacijama. Radimo i na
osvježavanju našeg brenda, prije
nekoliko tjedana predstavili smo
novu krovnu komunikacijsku platformu, prije svega novi slogan.
Ovim konceptom borimo se protiv
sezonalnosti, pri čemu ćemo promovirati proizvode koje Hrvatska
nudi posebice u razdoblju pred i
posezone. Cijeli koncept lansirat
ćemo početkom rujna i krenuti s
njime u kampanju za 2016. godinu”, izjavio je ministar Lorencin te
naglasio kako je TUI jedan od ključnih partnera Hrvatske u turizmu.
Predstavnici TUI grupe izrazili su želju za
poboljšanjem prometa prema Hrvatskoj,
odnosno vraćanjem turističkih brojki koje
su bilježili prije rata, od čega ove godine
očekuju dovođenje oko 200 tisuća klijenata u Hrvatsku. “Hrvatska je jedna od najljepših zemalja na Mediteranu. Trenutno
imamo velik porast, čak trostruki, te želimo dostići brojke od prije dvadeset godina jer postoji golem potencijal za dovođenje više turista u Hrvatsku, ne samo iz Njemačke, već iz cijeloga svijeta. Snažno
vjerujemo u Hrvatsku kao destinaciju te
smo stoga spremni i ulagati u vašu zemlju”, rekao je zamjenik direktora zadužen
za Hrvatsku unutar TUI grupe, Johan
Lundgren te dodao kako je TUI, osim nekih
investicija koje su već proveli s tvrtkom Karisma Hotels Adriatic (KHA), zainteresiran
i za projekt Kupari. Ministar Lorencin je vezano uz to naglasio kako je tekst natječaja
za Kupare u pripremi te upućen u proceduru Vlade RH.
Nakon sastanka s predstavnicima TUI-ja,
direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir
Ivičić je naglasio kako je TUI vrlo važan
strateški partner za Hrvatsku. „Hrvatska
turistička zajednica će i dalje pružati podršku TUI-ju kroz udruženo oglašavanje na
tržištima, ali i putem organiziranja studijskih
Zamjenik direktora zadužen za Hrvatsku unutar TUI grupe,
Johan Lundgren je izjavio kako su zainteresirani za ulaganje u Kuparima
putovanja agenata, a
prvo takvo putovanje je
već predviđeno za
svibanj ove godine. Dodatno veseli odluka o
vraćanju TUIfly-a u Hrvatsku koji će, također
od mjeseca svibnja,
imati dvije linije iz Zadra,
onu za Frankfurt i Hannover. Obje linije će biti Lukša Lucianović
u prometu dva puta tjed- www.dubrovnikturistinfo.com
no i siguran sam kako je
time stvoren jedan od glavnih preduvjeta
za postizanjem odličnih rezultata“, rekao
je Ivičić.
TUI grupa je najveći europski turoperator
s više od 30 milijuna klijenata. Unutar grupe
se nalazi 79 različitih kompanija, od kojih
je 248 hotela u 30 zemalja diljem svijeta u
njihovom vlasništvu. TUI grupa je u prošle
tri godine uvela letove prema Hrvatskoj iz
Njemačke i Belgije te novi kruzer na području Dubrovnika. U TUI-jevom katalogu
za Hrvatsku nalazi se 65 hotela, dva
krstarenja i tri izletničke kombinacije, a
godišnje u Hrvatsku dovode 60 do 80
tisuća gostiju iz Njemačke.
U nastavku dana ministar Lorencin i direktor Ivičić susreli su se s predstavnicima britanskog turoperatora Thomas Cooka,
Christianom Payrom i Oliverom Mueckom.
Ministar Lorencin upoznao ih je s novim
komunikacijskim konceptom i marketinškim aktivnostima koje će doprinijeti repozicioniranju brenda Hrvatska te stvaranju drugačijeg imidža. Također, predstavio
im je program Hrvatska 365 usmjeren na
smanjenje sezonalnosti, odnosno promoviranje raznih turističkih proizvoda koji mogu
turiste privlačiti tijekom cijele godine.
Predstavnici britanskog turoperatora su
tom prilikom izjavili kako ove sezone, unatoč nešto sporijem bukingu, očekuju bolje
rezultate nego lani, a posebno ih je interesirala uključenosti kontinentalnih destinacija u program Hrvatska 365 te promocija
Hrvatske kao biciklističke i vinske destinacije. Također su dodali kako u svojem
portfelju Thomas Cook od ove godine
prodaje i smještajne kapacitete u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu i Osijeku jer shvaćaju da Hrvatska osim sunca
i mora ima puno više toga za ponuditi.
Ministar Lorencin se u Berlinu susreo i s
glavnim tajnikom UNWTO-a, Talebom Rifaijem, s kojim je izmijenio informacije o
trenutnim svjetskim turističkim trendovima
te planovima za organizaciju predstojeće
100. sjednice Izvršnog vijeća koja će se
krajem svibnja održati u Rovinju. Također,
održani su i sastanci s predstavnicima njemačkih autobuserskih udruga, RDA i BDO,
kojima je ministar predstavio informacije
o novom pojednostavljenom postupku prijave PDV-a za međunarodne autobusne
prijevoznike, čime su oni bili vrlo zadovoljni te obećali o tome izvijestiti svoje članove.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 31
ŠPORT
VATERPOLO-REGIONALNA LIGA
Primorje EB-Jug CO 6:6
U 6.kolu Lige za prvaka regionalne vaterpolo lige,
Primorje EB i Jug CO su u srijedu 11.ožujka u Rijeci
odigrali 6:6 (2:1, 0:1, 2:0, 2:4). Jugašima je za prvo
mjesto trebala pobjeda sa četiri pogotka razlike, kako
bi se izborili za domaćinstvo final foura, ali nisu uspjeli. Jug CO: Bijač (12 obrana), Macan, Bošković,
Janović (3), Younger (2), Fatović, Marković, Bušlje,
Visković, Dobud (1), Bicari, Obradović (1), Popadić
Batina, Ivanković. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati 6.kola: Partizan - Crvena zvezda 12:9,
Radnički - Mornar BS 12:9, Mladost - Jadran Herceg
Novi 14:4. Poredak: 1.Primorje EB 32 boda (+59), 2.
Jug CO 29 bodova (+50), 3. Radnički18 bodova
(+3), 4. HAVK Mladost 16 bodova itd. Do kraja su
preostala još dva kola. Završni turnir, Final foura Regionalne lige, na rasporedu je 3. i 4. travnja.
DERBI 1. B LIGE
Bellevue nadigrao KPK
Vaterpolisti Bellevuea stigli su do svoje treće prvenstvene pobjede. U Gružu, u sklopu 7. kola, ‘Belvijaši’ su nadigrali KPK 11:7 (5:1, 1:3, 1:1, 4:3). Ovo je
ukupno šesti poraz Korčulana koji na svom kontu
imaju i jednu pobjedu. Za Bellevue su u igrali Lujo
Srhoj, Marko Jankulevski, Ivan Šteta, Ivan Jurić,
Maro Gigović, Marko Buvonić 1, Nikola Pavličević
4, Eilio Tulio 3, Leo Bogdanović, Mario Režić, Tino
Cvjetković 2, Pasko Šturica i Jakob Merčep 1.
D.Lopin
ZAVRŠNICA PRVENSTVA HRVATSKE
Kadeti Juga na četvrtom mjestu
Strahovi trenera Frana Karača ipak su se pokazali
opravdani, piše jug.hr. Tri igrača iz prvih sedam, od
kojih je jedan prošle godine bio proglašen najboljim igračem Hrvatske, nije lako nadomjestiti, bez
obzira koliko kvalitetne zamjene imao. S obzirom
na okolnosti kadetima Jug Croatia osiguranja treba čestitati na plasmanu među četiri momčadi na
završnici PH. Cilj je bio izboriti ulazak među četiri,
što je i ostvareno. Naime, u utakmici za treće mjesto Šibenik je bio bolji 11:8. Na početku utakmice
Jug je imao prednost i držao se sve do rezultata
4:3, no tada je puklo. Serija Šibenčana od čak 7:0
riješila je svaku dvojbu. S obzirom da smo sigurni u
igračku kvalitetu generacije rođene 2001. godine,
treba istaknuti kako se ovoga ljeta nadamo i boljem rezultatu od ovoga. Naravno, treba puno raditi
i izvršavati svoje obaveze najprije u školi, a potom i
u klubu. Kadeti Cavtata su u utakmici za 7. mjesto
pobijedili Medveščak 11:10. D.Lopin
II.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUG
Dubrovnik izgubio od Olimpije
Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik
poražen je na svom parketu od RK Olimpije 28:24
(13:10). Dubrovnik je jedinu prednost imao u prvih
četiri minute igre, no nakon toga sve preuzimaju
gosti u svoje ruke te stižu do 11. prvenstvene pobjede. Dubrovčanima je ovo šesti poraz, no upisali
su sedam uspjeha te su tako bezbrižni što se tiče
ostanka. Momčad Vide Vlahića osvojila je 14 bodova te je na sigurnom 6. mjestu na poretku od ukupno 12 klubova sudionika 2. HRL –Jug. Za RKHM
Dubrovnik igrali su Kristijan Janđel, Kajo Cikatić, Leo
Brnin, Anes Avdić (9 pogodaka), Teo Putica (3),
Nikša Bušlje (1),Maro Dabelić (5), Admir Ćustović
(2), Aldin Hajdarović, Martin Prskalo (2), Antonio
Obradović, Maro Peručić (2), Antonio Žilić i Marin
Rokolj.
D.Lopin - 521 - petak 13. 3. 2015.
32 GlasGrada
JUDO
I.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA
Ivana Šutalo – prvakinja
Hrvatske (78+)
Povijesna pobjeda Squarea
Članica Judo kluba Dubrovnik 1966. osvojila je
još jedan naslov seniorske prvakinje Hrvatske.
Ivana je na završnici prvenstva u Rijeci imala tri
nastupa te je sva tri uspješno odradila, a što joj
je kasnije donijelo zlatnu medalju! Nažalost, od
dubrovačkih predstavnika Stjepo Roko (-73) i
Bruna Bilić (-52kg)nisu bili te sreće, osvojiti zlatnu medalju, no nisu sotvarili ništa anje vrijedan
uspjeh, okitili su se titulom viceprvaka Hrvatske!
Broncu su osvojili Broncu su osvojiliPero Kristiću kategoriji do 100 kilograma (dvije pobjede i
jedan poraz) teMara Lonzau kategoriji do 78 kilograma (pobjeda i dva poraza). Medalju je osvojio Judo klubŽupa dubrovačka. Iva Oberanje u kategoriji do 57 kilograma osvojila brončanu
medalju. D.Lopin
WTA INDIA WELLS
Ana Konjuh poražena u 2. kolu
kvalifikacija
Ana Konjuh nije uspjela proći kvalifikacije te se
plasirati u glavni turnir Indian Wellsa. Nakon što
je s 2:0 u setovima dobila Poljakinju Urszulu
Radwansku, 24 sata poslije, u posljednjem, 2.
kolu kvalifikacija poražena je od dvanaest godina starije, 29-godišnje Čehinje Lucie Hradecke
s 2:0 (6:4 i 6:2). Ana je u Indian Wellsu izborila
20 svjetskih bodova uspjehom protiv Urzule
Radwanske, nekoć 29. tenisačice svijeta. Idući
nastup najmlađa tenisačica u TOP 100 imat će
u kvalifikacijama velikog turnira u Miamiju, kojii
se igra krajem mjeseca, piše na službenoj
stranici Ane Konjuh. D.Lopin
ŽUPANIJSKI NOGOMETNI KUP
Poznati parovi 2.kola
U prostorijama Županijskog nogometnog saveza održan je ždrijeb Županijskog kupa. Seniori
igraju u srijedu, 18. ožujka s početkom u 15 sati.
RASPORED 2. KOLO Podskupina Pelješac,
Potomje:Grk - Orebić, slobodanFaraon; podskupina Dolina Neretve, Metković:Neretva -Gusar,
slobodan Neretvanac;podskupina Lastovo – Korčula, Blato:BŠK Zmaj - Žrnovo, slobodan jeHajduk 1932.; podskupina Dubrovnik – Župa
dubrovačka – Konavle; Čilipi:Konavljanin GOŠK, Dubrovnik:Dubrovnik 1919. - Slaven.
D.Lopin
I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
Prvi poraz Slavena
REZULTATI 12. KOLO Gabrile:Croatia – Grk
0:1,Čibača: Župa dubrovačka – ONK Metković
1:1,Žrnovo: Žrnovo – Dubrovnik 1919. 0:2,Orebić: Orebić – Konavljanin 3:2, Komin: Gusar –
Hajduk 1932. 2:0, Krvavac: Maestral – Slaven
1:0. POREDAK 1. Slaven31 bod (25:9), 2.Maestral 23 boda (21:13), 3.Grk 23 boda
(16:8),4.Konavljanin 21 bod (17:10),5. Orebić19
bodova (17:16), 6. Dubrovnik17 bodova
(18:19),7.ONK Metković16 bodova (15:18), 8.
Gusar15 bodova (13:12), 9. Župa dubrovačka14
bodova (18:21), 10.Croatia 13 bodova
(24:20),11. Hajduk 1932.9 bodova (8:17),12.
Žrnovo4 boda (15:42). RASPORED 13. KOLO
Nedjelja, 15. ožujka, Čibača:Župa dubrovačka
– Maestral,Metković: ONK Metković –
Gusar,Vela Luka: Hajduk 1932. – Orebić, Čilipi:
Konavljanin – Croatia,Potomje: Grk –
Žrnovo,Dubrovnik: Dubrovnik 1919. – Slaven.
D.Lopin
Subota, 7. ožujka ostati će zapisana u povijesti i knjigama MNK
Square koje neumorno vodi tajnik Siniša Bačić. Zasigurno je
naš tajnik imao već jednu najdražu pobjedu Squarea koju je
upisao u statistiku, no ipak će mu, bez sumnje, ovaj uspjeh
Squarea u Zagrebu, protiv Nacionala, 6:1 (3:0) biti jedan od
najdražih uspjeha upisanih u statistiku Kluba! Bila je to Squareova večer u Zagrebu. Nitko nije davao šanse našoj momčadi,
čak je i trener FC Nacional, Robert Grdović u izjavi za najavu
utakmice, onako između redaka, već upisao novu pobjedu.
Derbi 17. kola 1. Hrvatske malonogometne lige odigran je u SC
Fusio, a u kojem je Square imao gotovo dvije trećine svojih
navijača na tribinama. Ovim putem zahvaljujemo svima, pogotovo studentima koji nas prate na svi, gostovanjima po Zagrebu, zahvaljujemo na neizmjernoj podršci našem Srećku Zvoni,
Željku Čengiću. Vjerovali vi ili ne, naši dragi navijači, u odigranih 20 susreta, računajući susrete kontra Gospića (Nacional
preuzeo ime), ovo je prva pobjeda Squarea u kojoj je upisao
još šest remija i 13 poraza! No, unatoč povijesnoj pobjedi s
kojom smo ujedno pobjegli prvog pratitelju, aktualnom prvaku
Hrvatske, Alumnusu na +11, (su)stigli smo Novo Vrijeme koje
nam je sada na dva boda zaostatka. Treće mjesto je, koliko
blizu, toliko i daleko; naime Makarska u Dubrovnik stiže u 20.
kolu, a kombinacija je milijun pa s toga vrijedi prvo osigurati
bodove kontra Murtera u idućem kolu. Vratimo se na početak,
na vrhunsku predstavu naše momčadi u Zagrebu. Iako je Nacional bio u problemima, nije bilo Tiha Novaka i Borka Surudžića,
ništa manje problema nije imao Marinko Mavrović koji je igrao
bez dvije važne karike, Darka Rangotova, Mara Đuraša i Hrvoja
Bogdanovića dok je Tomislav Bevanda tjedan uoči odlaska u
III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA –JUG LAPADOM ZAVLADAO MUK
GOŠK - Jadran 0:1
GOŠK je u 20.trećeligaškom kolu, u srijedu 11.ožujka 2015.,
sve izgubio. Pod ‘sve’ spada i igra koja je koliko - toliko na
nešto sličila u prošlom ogledu na svom travnjaku protiv Solina. U posljednjem okršaju protiv susjeda, Jadrana iz Ploča,
bezidejni Dubrovčani nisu pokazali igru vrijednu spomena.
Dapače, Jadran je bio agresivniji, na sve je načine pokušavao
do prednosti. S obzirom da je GOŠK u prvom dijelu jedino
zaprijetio preko Grbešića, a potom u drugom dijelu preko
Cicijelja, Pušića IiGavrića koji nisu realizirali čiste zicere, a sve
je u 86. minuti došlo na naplatu. Gosti su četiri minute prije
kraja poveli. Lapadom je zavladao muk, a u redovima gostiju
- pjesma. Za sve je zaslužan Hrvoje Bubalo koji je pobjegao
domaćoj obrani te sa vrha 16 metara prizemni udarcem pogodio u donji lijevi kut Kristićevih vrata. GOŠK-u nakon ovog
poraza slijedi velika borba za ostanak; Omiš, njegov prvi pratitelj ima četiri boda više (18), a GOŠK je na začelju sa 13.
Dubrovčani su u 20 odigranih utakmica upisali samo tri pobjede i četiri remija, sve ostalo su porazi...
Na kraju valja istaknuti da je trener GOŠK-a, Josip Papić, za
ovaj susret nije mogao računati na čak pet igrača: Vinka Čikata,
Domagoja Torbarinu, Tonija Oresta Draškovića, Antu Kovačića
i Matiju Garića. REZULTATI 20. KOLO: Utorak, 10. ožujka,
Blato: BŠK Zmaj - Omiš 3:0, Sinj: Junak - Kamen 1:1, Metković: Neretva - Solin 0:1, srijeda, 11. ožujka, Unešić: Zagora Neretvanac 1:2, Dubrovnik: GOŠK - Jadran LP 0:1, Kaštel Stari:
Val - Hrvace 2:3, Šibenik: Šibenik - Croatia 5.1, Stobreč: Primorac 1929. - Mosor 0:3, srijeda, 18. ožujka, Makarska: Zmaj
(M) - Hajduk. RASPORED 21. KOLO (subota, 14. ožujka):
Žrnovnica: Mosor - Šibenik
Hrvace: Hrvace - GOŠK
Ploče: Jadran Luka Ploče - Zagora
Solin: Solin - Junak
Ivanbegovina: Kamen - BŠK Zmaj
Omiš: Omiš - Hajduk
Stobreč: Primorac 1929. - Zmaj Makarska (nedjelja, 15.
ožujka)
Zmijavci: Croatia - Val
Opuzen: Neretvanac - Neretva
D.Lopin
Zagreb imao temperaturu. Utakmica je
počela na Nacionalov
pogon preko Mladena Kocića koji je povukao kontru, došao
do Primića te ga lob –
varkom pokušao prevariti, no ipak čini se
da je krivoga pokušao
na taj način matirati.
Još je Nacional prijetio, no svi udarci
odsjedali su po par
metra poviše Primića. Prva Squareova
obećavajuća akcija – pogodak. Pogreška u zadnjoj liniji, Kocić je pokušao pored
Jurića, no to mu se nije isplatilo; Jurić
vuče ukradenu loptu od centra, stiže do
Luketina kojeg ‘valja’ u više navrata te
kao ‘šlag na kraju’ silovitim udarcem pod
prečku pogađa za 0:1 (10')! Ponovno je
Kocić najaktivniji u domaćem sastavu, no
unatoč udarcu sa 6 metara naš Primić
ostaje i dalje nesavladiv. Četiri minute nakon vodstva Squarea, na semaforu je
0:2! Uigrana kombinacija iz kornera, a
koju je izveo Novoselac, iz polu voleja
topovski preciznim i neobranjivim
udarcem uz stativu pogađa Daničić za
0:2! Dok su
Nacionalove trupe pokušavale probiti
Squareovu čvrstu i granitnu obranu na
čelu sa Primićem, s druge strane nesmotrena reakcija Luketina – indirekt! Loptu je postavio Jurić na šest metara; Luketin postavlja dva igrača u blok i trećeg na
stativu, Bevanda dodaje Juriću, Jurić
vraća, a Bevanda, već pomalo ‘izgubljenog’ Luketina vara prizemnim udarcem
kroz noge – 0:3! U drugom poluvremenu,
Nacional je krenuo na sve ili ništa,
započeo je silovito, no to je ipak bila večer
naših igrača koji su odigrali iznad svih
očekivanja. Obrana nije popuštala ni
pored topovskog udarca Grbeše sa oko
13 metara! Igrala se 5. minuta nastavka,
Primić je milimetarski preciznom loptom
uposlio Reza, koji u zraku, desnom
nogom pronalazi na drugoj strani Bačića
koji pored Luketina završava kontru u stilu
za 0:4!! Nakon toga, bilježimo povredu
najaktivnijeg igrača Nacionala, Mladena
Kocića, koji se ozlijedio prilikom udarca
prema Primiću. Znali smo iskoristiti taj veliki hendikep, nakon što je u pogotku za
4:0 bio asistent, Duje Rezo, nakon do-
DRŽAVNO PRVENSTVO ŠKOLSKIH DRUŠTAVA OSNOVNIH I
SREDNJIH ŠKOLA U BADMINTONU
Tri druga mjesta
davanja Daničića iz gotovo nemoguće
situacije, pogađa ispred istrčalog Luketina i Grbeše za 0:5!!! Ne treba posebno
isticati, akciju koju je perfektno zaključio
Rezo, pokrenuo je Novoselac koji je uz
Daničića duplim-pasom izbacio tri igrača
Nacionala. U 31. minuti Nacional je poentirao, Kubović je lijevom nogom pogodio
ispod Primića za 1:5! Do kraja je devet
minuta, možda je i postajo tračak nade
za domaćina, no svi pokušaji pali su im u
vodu u 32. minuti kada je Kubović zaradio drugi žuti karton – crveni! Square je
imao dvije minute igrača više, Marinko
Mavrović poziva sve igrače da se čuva
lopta, da se ne srlja bespotrebno te da se
čuva snaga za završnicu. Dobro je naš
strateg to odradio, Nacional je čim su
istekle dvije minute, ubacio igrača više.
Unatoč tome, Nacionalove trupe nisu bile
ni blizu, sve je koliko-toliko opasne udarce
krotio Primić, a koji je svoju, ali i momčadsku večer, upotpunio svojim pogotkom
preko cijelog igrališta sa zvukom sirene
za konačnih 1:6!!!
Za ovaj povijesni rezultat zaslužni su SVI,
no ipak moramo izdvojiti sastav na čelu s
kapetanom Hrvoje Cvjetkovićem; Alen
Turuk i Zoran Primić (vratari), Borna
Tikvica, Tomislav Bevanda, Josip Jurić,
Toni Bačić, Maro Đuraš, Duje Rezo, Mateo Vodopić, Ante Daničić i Dražen Novoselac! Kormilar je bio Marinko Mavrović
koji je imao na klupi desnu ruku, Mata
Cvjetkovića! Ovo je deveta pobjeda naše
momčadi. Stigli smo na 31 osvojen bod,
imamo priliku za dohvat trećeg mjesta, no
uoči nastavka prvenstva, slijedi stanka od
14 dana radi reprezentativnih obveza Hrvatske reprezentacije koja u Dubrovniku
igra kvalifikacije za EURO u Srbiji, piše u
posebnom izvještaju na stranici MNK
Square. Davor Lopin
OSIGURALI ZAVRŠNICU PRVENSTVA HRVATSKE
I kadeti Squarea uspješni
U četvrtak 5.3. i petak 6.3.2015. u Dubrovniku se u dvoranama OŠ Ivana
Gundulića i OŠ Marina Držića održalo
državno prvenstvo školskih sportskih
društava osnovnih i srednjih škola u
badmintonu.
Organizator natjecanja je Hrvatski školski sportski savez, a sudjelovalo je po
6 najboljih školskih ekipa u konkurencijama osnovnih škola (djevojčice i
dječaci) i srednjih škola (djevojke i
mladići).
Učenice i učenici dubrovačkih osnovnih i srednjih škola zabilježili su izvrsne rezultate.
U konkurenciji osnovnih škola
djevojčice OŠ Ivana Gundulića u sastavu Barbara Janičić, Nikolina Kabiček
i Mara Palfi (voditeljica Ana Medo) osvojile su 2. mjesto.
U skupini su osvojili prvo mjesto nakon
pobjeda nad školama iz Rijeke i Kutjeva, a u polufinalu su bile bolje od
djevojčica iz Čakovca sa rezultatom
3:2.
Na kraju je u finalu sa rezultatom 3:2
od njih bila bolja OŠ Eugen Kumičić iz
Velike Gorice.
Djevojke iz Gimnazije Dubrovnik u sas-
tavu Margarita Tolja, Petra Caput, Mara
Vlašić i Nika Vojvoda (voditelj Vlaho
Zlošilo) su također osvojile 2. mjesto u
konkurenciji srednjih škola.
U skupini i polufinalu su pobijedile u
sva tri meča po 3:0 i to ekipe iz Opatije,
Osijeka i Velike Gorice, a u finalu su
bolje od njih bile djevojke iz Sportske
gimnazije iz Zagreba sa rezultatom 3:0.
Treba napomenuti da je ovo Gimnaziji
Dubrovnik treći put zaredom da osvajaju 2. mjesto na ovom natjecanju.
Kod mladića je u finalu srednjih škola
nastupila Pomorsko-tehnička škola u
sastavu Mario i Antonio Barkidžija, Luka
Čučević i Matej Čolan (voditelj Martin
Sentić)
i od njih su bolji bili mladići iz Prve gimnazije iz Zagreba sa rezultatom 3:1,
tako da su naši učenici na kraju osvojili
2. mjesto.
U skupini su pobijedili Vinkovčane sa
3:0, a sa 1:3 izgubili od Zagrepčana. U
polufinalu su bili bolji od ekipe iz Koprivnice sa rezultatom 3:2.
Više informacija se može vidjeti na http:/
/www.skolski-sport.hr/ ili na facebook
stranici “Hrvatski školski športski
savez”. Mirko Janičić
BOĆANJE -ZIMSKA LIGA
Raguž, Mato Miloslavić i Nikola Pendo,
ekipu Župe Dubrovačke sačinjavali su:
Nedjeljko Bogoje, Stanko Matković,
Pero Fiorović, Ivica Fiorović i Vlaho Kesovija, dok su za sastav Epidaurusa nastupali: Zdravko Bošković, Maro Popović, Stijepo Bjelokosić i Pavo Matković.
Rezultati polufinala: Postranje - Epidaurus 5:3, Hidroelektrana - Župa Dubrovačka 5:4. Za 3. mjesto: Epidaurus
- Župa Dubrovačka 0:8. Par: M. Popović, P. Matković - P. Fiorović, S. Matković 9:10 (0:2). Pojedinac: Z. Bošković
– I. Fiorović 9:10 (0:2). Par: M. Popović,
Z. Bošković – I. Fiorović, P. Fiorović 1:13
(0:2). Krug: P. Matković – S. Matković
20:21 (0:2)
Finale: Postranje - Hidroelektrana 2:6
Par: N. Sambrailo, L. Kelez (M. Haićman) - P. Hendić, M. Kesovija 4:13 (0:2)
pojedinac: Š. Ljubimir - S. Matić 13:5
(2:0). Par: Š. Ljubimir, M. Raguž - S.
Matić, P. Hendić 5:8 (0:2). Krug: M.
Haićman - M. Kesovija 17:20 (0:2).
Luko Hendić
Hidroelektrana pobjednik
Boćarski klub Hidroelektrana pobjednik je zimske lige 2015. koja se je odigravala u boćarskoj dvorani Srebreno
u organizaciji boćarskog kluba „Župa
Dubrovačka“. Nastupile su 24 ekipe iz
21 kluba, igrale su se 4 discipline i to 2
para, pojedinac i krug, te u slučaju neriješenog rezultata uvodila se i peta disciplina i to precizno izbijanje. Najviše
uspjeha postigli su klubovi s područja
Župe Dubrovačke, jer osim Hidroelektrane koja je osvojila 1. mjesto, drugoplasirani su bili boćari BK Postranja,
dok je treće mjesto osvojila ekipa BK
Župe Dubrovačke. Četvrto mjesto osvojili su boćari BK Epidaurus iz Cavtata pojačani s Pavom Matkovićem. Za
pobjednike su nastupali: Stijepo Matić, Ivo Miletić, Miro Vidović, Mato Kesovija i Paulino Hendić, za Postranje su
igrali: Štefi Ljubimir, Luko Kelez, Nikola
Sambrailo, Mateo Haićman, Mario
Kadeti Škole nogometa Square Župa dubrovačka osigurali su vrijedan bod u
susretu kontra Vrgorca s kojim su ujedno osigurali nastup na završnici državnog
prvenstva Hrvatske. U nedjelju su izabranici Matea Saulana ugostili Vrgorac,
Squareu je igrao remi ili pak pobjeda. S druge strane, gostima, samo pobjeda.
Imali su gosti sve u svojim rukama, poveli 1:0, potom i 2:1, a taj rezultat držali su
sve do posljednjih 45 sekundi utakmice! Tada trener Mateo Saulan igra sa igračem vratarom, a taj pokušaj mu se isplatio kada je Vinko Zvrko, svojim drugim
pogotkom na utakmici, pogodio za 2:2! Rezultat je do kraja ostao nepromijenjen
te je Square zahvaljujući osvojenim bodom osigurao nastup u završnici državnog
prvenstva. Neodlučeno protiv Vrgorca Square je izborio u sastavu: Đivo Zvone,
Andro Zarač, Josip Barić, Bruno Missoni, Adriano Darrer, Maro Sambrailo, Đivo
Lukačević, Dominik Krmek, Antonijo Konsuo i Vinko Zvrko. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr www.dbksport.com
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 33
ŠPORT
ODBOJKAŠKA BAJKA:
Dubrovkinje iduće godine u najjačem
rangu hrvatske odbojke
Unatoč tome što su upisale poraz u 4. kolu kvalifikacijske skupine
za ulazak u doigravanje za prvaka, odbojkašice Dubrovnika – mogu
slaviti. Razlog? – Pobjeda nove Gradiške u Osijeku! Dubrovkinje
su tražile gostujući uspjeh Gradiške i dočekale su ga, Osijek nije
na svom terenu svladao Novu Gradišku, naprotiv upisao je poraz
3:2. Dva kolaprije kraja drugog kruga sezone osigurale sujedno
od prva dva mjesta u skupini,izborile ujedno i doigravanje za prvaka Hrvatske te mjesto među osam najboljih u idućoj sezoni – 1.
A ligi – skupina 1! Dubrovnik je prije dvije sezone iz Prve ‘B’ ušao
u drugu jakosnu skupinu Prve ‘A’ lige! Dakako, na kraju se treba
istaknuti i sastav Dubrovnika koji je ostvario gotovo nemoguće;
cilj je bio ostanak, a One su osigurali plasman u veći rang; to su
redom: Lara Dežulović, Bojana Aleksić, Anđela Kalauz, Doris
Bogoje, Ana Matušić, Sanja Curić, Ivana Marinović, Orsula Štaka,
Anamarija Grgurević, Leona Leto, Nikolina Šare, Ana Matuško,
Dora KržićiIva Adžić koje igraju pod vodstvo trenericeMirjane Vreće
i pomoćnice Pauline Prkačin! D.Lopin
STOLNI TENIS-37.PRVENSTVO DUBROVNIKA
Vode Geoplan i Marinkolor
Rezultati 17.kola I.lige: Marinkolor-Šampinjoni 7:3, OŠ Cavtat
Konavljanin-Geoplan XYZ 10:0, Geoplan-Lapadkolor 6:4, Eurokarbon-Lea travel 9:1. Na tablici vode Geoplan i Marinkolor sa
46 bodova, slijedi OŠ Cavtat Konavljanin sa 43 i td.
Dubrovnik i Halo 92 vodeći
Rezultati 17.kola II.lige: Dubrovnik-Srđ 9:1, Luka SorkočevićAgramlife 10:0, Halo 92-Libertas 10:0. Nakon 17. kola vode ekipe
Dubrovnika i Halo 92 sa 48 bodova, dok je treći Srđ s 34 boda.
J.Sudarević
KATOLIČKA MALONOGOMETNA LIGA-GRADSKI
DEKANAT
Rezultati prvog kola
Prvo kolo Katoličke malonogomente lige (KMNL-a) Gradskog
dekanata Dubrovačke biskupije odigrano je u subotu, 7. ožujka
na igralištu na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Igralo je četrnaest
ekipa, što je najviše dosad. Suci su bili Mato Obšivač i Robert
Hausvička. Evo rezultata:
Župa sv. Marije Magdalene Mandaljena - Župa sv. Andrije Dubrovnik 3:0,
Župa sv. Križa II. Dubrovnik - Župa sv. Ilara Mlini 1:4
Župa sv. Križa I. Dubrovnik-Župa sv. Petra, Dubrovnik 5:0
Župa Velike Gospe (katedrala) Dubrovnik-Župa sv. Obitelji Nova
Mokošica 1:2
Župa sv. Mihajla I. Dubrovnik- Župa sv. Mihajla II. Dubrovnik 3:1
Župa sv. Stjepana Zaton-Župa sv. Ane Brgat 1:6
Župa Velike Gospe Rožat-Župa sv. Petra II. 0:8
Drugo kolo igrat će se na istom mjestu u subotu, 14. ožujka s
početkom u 9 sati.
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Vinko Mijoč i Šimun Soko tjedni pobjednici
U ponedjeljak 09.03.2015. u hotelu Neptun odigran je redovni
tjedni parski turnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupilo je devetnaest parova uz Cross-Imps obračun. Pobijedili su iskusni Mlinjani, Vinko Mijoč i Šimun Soko. Najuspješniji tečajac na turniru je
Mario Majstorović koji je sa sedmim mjestom ostvario prve
klupske bodove. tvrtak 05.03.2015. u hotelu Neptun odigran je
parski turnir sa sedam parova. Rezultati: 1. Frano Staničić & Maja
Kučić Kržić +33,50, 2. Srđan Golubović & Boško Mišić +31,00,
3. Rade Garić & Zdenko Stanković +16,00, 4. Dubravka Zvrko &
Frano Mozara +14,50, 5. Tanja Majstorovic & Iva Strnad -9,00,
6. Miho Jančić & Joško Đilović -23,50, 7. Mario Majstorovic &
Josip Strnad -62,50. Ukupna klupska lista se može vidjeti na:
http://www.crobridge.com/clubs/dubrovnik/rang_lista.asp
34 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Malo storije o njekijen starijijen
dubrovačkijen oriđinalima (3)
Jozo Pontica
Bio je oriđino kojega su nominavali Jozo
Moleta (oštrač). Eredito (nalijedio) je
nekakvo manje biće. Tratenjo (bavio) se
od oštrača gožđija (oruđa i alata). Obično
je fatigo kala Onofrijeve fontane za lijepa
bremena, a za nebrjemena bi se sklonijo
ispod klobučine (nadsvođena ulica, danas Od Garišta).
Nađeli su mu supranomen i Tuturutu, ma
auktor nije upiso poradi česa. Oženijo se
Bokezicom nomenom Pepe, koja je bila
jako gruba žena, pjandura i podruguša,
ma s njime je živjela u jubavi. Kako je on
eredito biće i radijo, perfin su za se kupili
i greb. Gostara (boca s alkoholom) im je
vazda stala kala posteje. Jozu je služilo potegnit iz nje perke ga je
vazda ujutro bolijo drob
(trbuh), a Pepi, jopet, da
se ujutro rasfanata
(razbudi, osvijesti).
Kad bi ga zakidivali (zadirkivali) akonto (na
račun) Pepine grube
face, Jozo bi im zbrufo
(odgovorio naprasito,
neprimjereno, drsko, oštro) subito:
„Non si guarda il bel
viso, che e soto il paradiso.“ (ne gleda se lijepo
lice, jer je uniže raj).
Kako su vele trošili, a
perfin se karocali ko
gospari u karocam
(kočijama), dokle je durala (trajala) abudanca od solada (dostatno novca). Jozo bi stavijo na nos i očale
fume (zatamnjene naočale) za učinjet boju
figuru. Ma portafoj se brzon otanjio pa je
tokalo prvo prodat greb, a onda i prodavat ribu na peskariji (riblja tržnica).
Auktor upisuje kako bi Pepe podruguša
dohodila na fatigu pjevušeći rugalice, a
zasenjo je jednu akonto Spličana:
„Više Mare na pi..i dobila, nego Duje na
sto bari’ vina.“
Muto
Jedino što se da prozrijet (spoznati), ali
to jopet iz pisanja Vlaha Slijepoga (još
jedan dubrovački oriđino, u: Autobiografija Vlaha Obuljena rečeni Vlaho Slijepi, Dubrovnik, Dubrovačka Hrvatska Tiskara,
<s.a>.), nominavo se zauprav Perom,
ma svi su ga znali i nominavali solamente
(samo) Muto. Bijo je kvazi (gotovo) nijem,
ma ne defešte (posve). Na diferente (različite) manjere (načine) umio se akomodat (prilagoditi), kako bi reko kome što,
apozito (posebno) ono što ga ide.
Nekakvjem falsijem (umjetnim, neprirodnim) glasom i iskrivjenijem (izokrenutim)
riječima, pa motima (pokretima udova ili
dijelova lica), po užanci (po običaju), na-
jviše glavon i žalosnon facon (licem), arivo bi poštogoj iskalašit (isprositi, isposlovati). Uz to je bijo i ćosav (bez dlaka na
licu).
Vlaho Slijepi ga je alavija prolego (pročitao kako treba) i o njemu ovako zaglavio
(zaključio):
„Ako nije oriđino ali je paso (prešao) u galijostvu (psinama) sve oriđinale. Veliki gomnar!“
S druge bande (strane) auktor ŽŽŽ će u
libru nariecati (spominjati) njegovu kapačitat (sposobnost), da reuška (uspije) izmusti (iskamčiti) što muktice (besplatno) pa
ga ovako kvalifikava (opisuje):
„Neka je Muto nijem, pravi je lero da ne
kažem kalaš (skitnica,
prosjak, osoba koja
moljaka osobito novac). Zna izmusti iz
krave
jalovice
(neplodne) tele ...
Maškara se na sto načina i pričekuje strance
da bi im ogulio kožu,
haholjak (sitnu ušteđevinu) ... Ćoso slegne
ramenima,
uvija
glavom, brebonji (brblja, osobito nerazumljivo), prenemaže se,
pruža ruku, sve nešto
ishitreno, tobož siromaštvo, dakako originalno, ne velimo
zločesto, stoga ga
ubrajaju u oriđinale.“
Hodijo bi obučen ko
šeremeta (čudak) za somiljancu (nalikovanje, sličnost) s oriđinalima, neka je bijo
više lažjivi nego fetivi oriđino, za nerijet
huncut (vragolan, nestaško, obješenjak,
spadalo).
Ođe je pretreseno (izneseno uglavnom)
ono što ga kvalifikava (obilježava, kvalificira) i ko lera i ko oriđinala pa ostaje da
prinesen (prenesem) samo njekoliko njegovije marifeta (vještina, majstorija).
Od svije upisanije u libru ŽŽŽ, mene je
najviše pogustala (svidjela se) ona o Mutu
na Kolorini (dio područja u Pilama).
Dunkve, Muto je užo (običavao) učesto
navrnut (navratiti) na Kolorinu za se refreškat (osvježiti), specijalo kad bi se na
žicam sušila čija roba. Lasno (lako) bi digo
(ukrao) sa sušila čiste gaćice, obuko hi, a
na njihovo mjesto ovjesijo (objesio) svoje
halave i pošo ča.
Ka nije bijo kontenat (zadovoljan) onijem
sitnijem soldima što bi mu dali ko lemozinu (milodar), zavitjo bi ga temu čejadetu u facu, a usput bi i brez rigvarda
(obzira, poštovanja, ...) pjunuo na tle.
Ima i jedna storija kad je Muto činijo partu
(ulogu) od fakina (nosača). Tako je nekom
avokatu, oli možebit preturu (sucu) pomogo nosit bagaje (prtljagu) priko Pila u
Grad. Među bagajima je bila i kofa (košara od pruća)
s piplicama (mladim kokošima). Kako je hodio iza
čovjeka, na mostu od Pila je jednon pa drugon pilici
zavrnuo vraton i zavitjo hi u Posat. Avokatu je na
svoj modus (način) rastomačijo (objasnio) da su krepale od studeni. Iza kako je dobijo solde za fakinanje, vratijo se u Posat i slasno je ‘omastio brke’ (najeo se) kokoševinom.
Kako je auktor naveo više pripovijesti o njegovu
vraštvu, upisat ću još i onu o lupežariji (lopovluku)
dote (miraza) jedne Primorke.
Muto je s Medom činijo od fakina. Prinosili su dotu
nekakvoj primorskoj mladoj (nevjesti). Dotu su remučali (nosili) u nekakvon kašunu (sanduku). Na
Porporeli su otvorili dno od kašuna i opeljašili (pokrali) dijo dote. To hi je poslje kostalo partence u Istriju
(Istru) u konservatorije (tako se zvala psihijatrija), đe
su slali lude.
Jedihana (jedina) medičina (lijek) koji je Muto adopero (koristio) za svaku boles bili su miševi, koje su
hitale njegove amičice (prijateljice) maške (mačke).
Zato što su mu forniškavale (osiguravale) tu
medičinu, bijo je u njih jako namuran. Izdaho (umro)
je 1924.
Anižina
Trata se (riječ je, tiče se) Nika Anižine sutijem da
je ovo Anižina sopranomen (nadimak). Anižinom
se nominava jedna vrs (vrsta) rakije u koju se stavja
aniš (anis, Pimpinella anisum, začinska biljka
posebnog mirisa), a on je po rakiji anižini, a ne
anisu privriježio (priskrbio) sebi ovako nadime
(nadimak). Niko je bijo veliška pjandura uprav tega
‘bijeloga konca’ (rakije, reg.).
Radijo je do pesetoga godišta ko pomotnjik crevjara, meštra Ćura. Bijo je on zafalna (zahvalna)
persona svakojakije lakrdijanja starije čejadi oli
djece, a i svoga meštra u Ulici od crevjara (danas
Ulica od Puča). Intanto, malo s nerada, malo s
rakije, a najviše iz nerednosti i nešesta (nemara)
na fatizi je na svrhu ‘izijo panatu (dobio otkaz, fraza).
Auktor ŽŽŽ ne prezentava vele njegovije škeraca
(šala). Apeno (tek) senjava kako je skupjo u crkvi
lemozinu (milodare) u škatulu (kutija) o velikijem
crkovnijen solenitatima blagdanima) ala Veliki
Petak, Sveti Vlaho, Božić, Skrsenje (Uskrs). Sto
bi u vratima omušeno (snuždeno) s glason od
kompasijuna (žalobnim glasom) vapijo da bi se
čejadi smililo i počutilo (ražalilo) i stavjali mu nešto sitnoga, što bi on i prije nego bi počela misa,
spenđo (potrošio) na anižinu u betuli (krčmi) lokandjera (krčmara) Tikvice). Užo (običavao) je
potezat u crkvami i konop od organa (orgulja),
ma se sveđ s nekijem svađo i galamijo pa ga nijesu baš rado tamo uzimali.
Ma isto je bilo nešto tipiko (tipično, osobito) u njega za diferencu od drugije oriđinala. Zno bi urama sjedat na muliću (gat) od Kolorine u Pilami i
ribat na udicu. Občeno (obično) bi zno uhitit (uhvatiti) nješto sitneži (sitne ribe), kanjaca, vladika,
crnoguza, koje bi spremo u soklinić (vrećicu) za
odnijet sobon. Ma kad bi se tu trefili (zatekli) leri
(mangupi), bilo bi svačesa. Suburnavali su ga
(uznemirivali su ga), rugali mu se ili bi mu vas
soklinić s ribon istresli nase (natrag) u more.
„Ti znaš Niko zakon, ta bi riba uzrasla, a ti je tako
malašnu hitaš. Ako dođe ušjer (općinski stražar)
još ćeš platit multu (globu) i poć unutra (u zatvor)...
Niko bi samo zakriješto, digo se, slego ramenima
i pošo ća u miru bez ribica. Isto se je svako toliko
obrćo (okretao) nase da ne bi otuda iza Đurđa
(crkva sv. Đurđa u Pilama) došo ušjer.“ (ŽŽŽ).
(Nastavlja se)
DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Sanacija i
rekonstrukcija
bastiona sv.
Margarite
Nakon završenih istražnih i arheoloških radova koje
je obavljala tvrtka Arheo plan, u tijeku su radovi na
rekonstrukciji bastiona sv. Margarite. Radove sanacije i rekonstrukcije bastiona sv. Margarite, vrijedne oko 4.000.000,00 kn, prema
projektu tvrtke AP Projekt, izvodi tvrtka Građevinar Quelin. Sanacija terase bastiona
koja ujedno predstavlja i dio hodnika južnog dijela zidina će trajati do kraja travnja
2015. godine. Svi radovi će biti organizirani na način da ne ometaju posjetu i prohodnost tim dijelom zidina. Uprava DPDS-a
MUP
Mobilni šalter za upravne poslove
u Srebrenom i Slanom
Projekt Ministarstva unutarnjih poslova „Mobilni šalterski ured“ nastavlja se provoditi diljem Hrvatske, te će tako u nekoliko navrata tijekom slijedeća dva tjedna ovu
pogodnost moći iskoristiti građani Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja. Riječ
je o prijenosnim šalterima upravnih poslova putem kojih građani mogu obaviti poslove
prijave i odjave prebivališta i boravišta, ishodovanja uvjerenja o prebivalištu i matičnom broju te podnijeti zahtjev za osobnu iskaznicu, putovnicu i vozačku dozvolu
kao i registraciju vozila. Pozivamo građane, a posebno one kojima je otežan dolazak u policijsku postaju ili sjedište policijske uprave da iskoriste usluge mobilnog
šalterskog ureda koji će se nalaziti na slijedećim lokacijama:
- Župa dubrovačka – 18. i 19. ožujka (srijeda i četvrtak) od 9 do 14.30 sati u zgradi
Općine Župa dubrovačka u Srebrenom
- Dubrovačko primorje – 25. i 26. ožujka (srijeda i četvrtak) od 9 do 14.30 sati u
zgradi Općine Dubrovačko primorje u Slanom
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Obrazovanje odraslih za
zanimanje policajac/policajka
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je Natječaj za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2015./2016. godini
za ukupno 325 polaznika. Rok za prijave je od 3. ožujka do 16. ožujka 2015. godine,
a program će započeti 7. rujna 2015. godine. Nakon završenog Programa polaznice
i polaznici primati će se u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno
policijske uprave i ostale ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije, sukladno potrebama službe. Svi zainteresirani cijeli tekst natječaja mogu pročitati na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova http://www.mup.hr/205002/2.aspx
RODITELJI U AKCIJI – RODA
Rodina radionica o trudnoći i porodu
U organizaciji udruge RODA - Roditelji u akciji organizira se radionica za trudnice i
njihove partnere.
Rodina radionica o trudnoći i porodu održat će se u petak, 13. ožujka 2015., s
početkom u 17 sati, u prostorijama Razvojne agencije Grada Dubrovnika – DURA
(na Pilama, preko puta hotela Hilton), u Dubrovniku. Radionica je namijenjena svim
trudnicama i njihovim partnerima. Zbog ograničenog broja polaznica/ka molimo da
se prijavite na broj telefona 099 31 77 086, putem e-maila: dubrovnik@roda.hr ili
naših Facebook stranica RODA Dubrovnik.
Sve dodatne informacije mogu se pronaći i na našim Facebook stranicama RODA
Dubrovnik te na službenim stranicama udruge RODA - Roditelji u akciji - www.roda.hr.
Radionice su besplatne. Veselimo se vašem dolasku.
Članice udruge RODA “ Roditelji u akciji
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 35
KORIZMENA PORUKA
Isusove i naše kušnje
Čovjek mora proći kroz kušnje vlastite čovječnosti, ali ostaje
pitanje kako ostati čovjek
Za početak javnoga nas- slobodno prihvaćanje Boga i njegova puta.
tupa pred ljudima Isus se Konačno, u trećoj kušnji mijenja se pozorhtio pripraviti četrdesetod- nica. Isus je na vrlo visokoj gori s koje se
nevnim postom u pustinji. može vidjeti sva raskoš ovoga svijeta i njePriredio:
don Stanko Lasić U tih 40 dana tražio je Oče- gova moć. Đavao od Isusa traži poklonstvu blizinu i trudio se posve vo i sve bi mu to stavio na raspolaganje.
predati Njegovoj volji. No onda je na scenu Isusov je odgovor radikalan i kristalno jasstupio napasnik koji je sve htio usmjeriti an. Samo se Bogu treba klanjati i Njemu
drukčije. On Isusa suočava s nečim puno služiti. – A đavao neka odstupi od Njega.
lakšim i zanimljivijim od posta i poslušnosti Stara biblijska misao i zapovijed bile su da
Ocu. U tri oblika kušnje, kako ih Evanđelje je čovjeku zabranjeno klanjati se idolima,
donosi, sadržana je bit svih kušnja: odreći djelima svojih ruku i svoga uma. Zabranse duhovnih dobara radi materijalnih; jeno je graditi smisao svoga života na nessluženje Bogu i ljudima zamijeniti se- reći i tlačenju drugih, zabranjeno je ostbičnošću; izabrati poklonstvo đavlu namjes- varivati vlast izrabljujući druge, zabranjeno
to Bogu jedinomu.
je stjecati slavu gazeći po drugima. ZabranPrva kušnja s kruhom poveznica je puto- jeno je postati rob bogatstvu.
vanjem Izraela kroz pustinju – narod je mrm- Isusove kušnje nisu samo Njegove i ne bisljao i bunio se što nema dostatno kruha. mo ih smjeli gledati samo u okviru Njegova
Bog je narodu u pustinji darovao hranu koja poslanja. One su duboko ljudske kušnje.
se zvala mana. Mana inače na hebrejskom Kroz sve tri egzistencijalne kušnje mora
znači pitanje, što je to?
proći svaki čovjek koji živi
Bog je dao hranu kao piovaj život. Može se protanje, poziv i sjećanje, jer
dati za komad kruha,
je mana bila s neba.
može iznevjeriti svoju
Đavao kao ponudu i
čovječnost za plaću, za
zamku napastvuje Isusa:
malo novaca, lažna
„Ako si Sin Božji, reci da
obećanja,
jeftino
ovo kamenje postane
preživljavanje. Može prokruhom“. Đavao želi iskodati ljudskost za glas
ristiti Isusovu glad i navesnekomu tko ga ne
ti ga da kao Božji Sin
zaslužuje, ali obećava
proizvodi kruh iz kamenpoložaj, dati čovječnost
ja. Želi od Isusa napraviti
za vrijednosti koje to nisu.
čarobnjaka, čudotvorca
Istina, nije lako ostati
koji će ljude privlačiti
čovjekom ondje gdje je
svojim čudesima, namačovjek biološki ugrožen,
miti Isusa da osnuje tvorali je njegova veličina u
nicu kruha za ljude.
tom da se ne prodaje jefIsus odbacuje takvu potino.
nudu: „Ne živi čovjek
Čovjek ne bi smio biti
samo o kruhu, nego o
vjernik zbog toga da mu
svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“. U is- Bog daje neke posebne povlastice, da mu
tom su položaju bili Izraelci u pustinji: da isplaćuje posebnu plaću i da od religije čini
se vrate u Egipat, loncima punim hrane i izvor koristi i zarade, a da Bogom pokriva
da jedu ropsku hranu ili da nastave put kroz svoje prljave poslove.
pustinju slobode. Isus svladava kušnju tvrd- U ovim vremenima mnogi koriste vjeru za
njom da kruh nije jedino sredstvo za vlastitu promidžbu, a Boga za onoga koji
održavanje života, jer život shvaća znatno će biti pokriće njihovih zlodjela. Gaze ljude,
šire. Čovjek, istina, živi od kruha, ali još više a traže da Bog stoji iza njih, da Bog njima
od prijateljstva, solidarnosti, povjerenja, služi.
ljubavi, dobrote – svega onoga što je pove- Konačno, čovjek može postati rob bogatzano Duhom, što je povezano s Bogom. stva, vlasti, časti, slave, zaboravljajući ljudJer i kruh, koliko god potreban, može biti skost koja je znatno vrjednija od svega toga.
sredstvom prodaje i iznevjerivanja sebe, Isus traži od čovjeka da se ne klanja stvorenvlastitoga identiteta i Stvoritelja.
im stvarima i vrijednostima nego StvoritelDruga je kušnja povezana s Hramom u ju.
Jeruzalemu, najsvetijim mjestom u Izraelu. U Isusovim kušnjama možemo prepoznati
Đavao uzima Isusa i postavlja ga na vrh put kojim se kreće svaki čovjek koji javno
Hrama tražeći od njega da se strmoglavi nastupa i djeluje u ovom svijetu. Čovjek
dolje i da na taj način pokaže da je Bog mora proći kroz kušnje vlastite čovječnosdoista s Njim. Đavao od religije želi učiniti ti, ali ostaje pitanje kako ostati čovjek. U
ideologiju koja predočava Boga kao onoga današnjoj kulturi i civilizaciji nisu, zapravo,
koji svoje ideološke pristaše podupire i štiti. u pitanju samo pojedinačne vrijednosti
Isus, kao Božji Sin, shvaća Boga znatno nego je u pitanju čovjek. Čovjek je u svojoj
uzvišenije: kao Oca, a svoju zadaću kao čovječnosti uvijek na kušnji.
36 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
NATJECANJE BARMENA - DUBROVNIK
BRUGAL CUP 2015.
Mario Saulan
pobjednik
Dubrovnik Brugal cup 2015. je održan 6.
ožujka u Spionu. Nastupilo je 30 barmena
s područja Dubrovačko neretvanske županije koji su se natjecali u disciplini “classic
style”, uz zadano piće je Brugal rum.
Prvo i pobjedničko mjesto osvojio je Mario
Saulan (Cafe bar Mihael), drugo
mjesto Leo Bautović (Cafe bar Brazil), a
treće Ane Iličić (Hotel palace). Za najbolji
stručni rad je nagrađen Boško Curić Hotel
Excelsior, a nagradu sponzora Brugal su
dobili: prvo mjesto Mario Margaretić (Hotel
Lapad), drugo mjesto Andrea Brković (Cafe
Festival), treće mjesto Predrag Kasumović
(Konoba Blidinje). Najbolja kreacija Olga
Todorjuk (Hotel Lacroma), a najbolji debitant je Niko Kolić (Cafe bar Mihael). Uz nagrađene na Državno prvenstvo, koje će se
održati u Rapcu, putuju, Mirza Pašić (Hotel
Hilton), Ivan Vlašić Hotel Excelsior, Ivo Krik
(Hotel Astarea) i u kategoriji flair Ivan Mijatović iz Cafe Festivala.
- Preporučena mi je fizikalna terapija.
Koje programe imate i koliko košta tretman?
Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne
je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o
vašim problemima i tegobama.
U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjujemo program prilagođen svakom pacijentu
ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za
artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne
kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za
tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku,
kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fizikalnu terapiju u pre-
venciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe
liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom
stručnog tima. Razni programi uobličeni u pakete uključuju
i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju, ovisno o tegobama pacijenta.- odgovara zamjenik
ravnatelja Poliklinike Marin Med kirurg i traumatolog dr. Nikša
Kojić.
-Za pacijente koji koriste programe fizikalne terapije formirali smo tzv. Fizikalnu iskaznicu čija je članarina 2.000 kuna,
a uključuje besplatan pregled fizioterapeuta, 10 tretmana fizikalne terapije te popuste na sve usluge Poliklinike Marin Med.
– ističe dr. Kojić.
prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - ambulanta u četvrtak, 19. ožujka
dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - ambulanta u ponedjeljak, 23. ožujka
dr. Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - ambulanta od 1. do 4. travnja
dr. Stefan Hellinger, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - ambulanta u petak, 24. travnja
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Uje za uje
Sve je u svoje brijeme imalo i svoje
zašto i svoje zato, dok danaske
nijesi sigur ni zašto je nešto zato niti
je li zato jer nema svoje zašto
Kadarke čejade uđe u neke godine, kaže
Jane, lašje mu se vrća na se vengo i naprijed. Još u naske. Ali u naske nijesu problem starija čejad vengo, kaže Pero, ona u
punoj snazi. Što bi od snage mogla i brda
vaja i dolove prevaja. Oni se vrću na se, a
starija moraju i naprijed i da neće.
U naske je, govori Jane, otkako su nam
stvorili ovu državu, najveći napredak i bojitak it na se, i štrapacava i staracava sve
ono što nije bilo naše, a š čime je čejade
jope nekako živjelo, čuvalo svoje i išlo naprijed. I uz Božju pomoć. Ali, ajde ti provaj
ovijem u punoj snazi išta o temu rije, ili im
na lijepe gleda kaza. Naj će ti i do desetoga kojena maću, a nekmoli što drugo.
Jerbo ko se ne vrće na se, i ne tambura
po onemu što je bilo, pa to što je bilo –
bilo vajano ili ne vajano, ne more se dobru
nada. U naske je, žali Bože, pulitika sve
uzela pod svoje. Sve se oko nje i š njom
vrti. Gore, kaže Mato, nego u onemu jednoumju. Ondarke je bila jedna partija pa
si se nekako mogo ravna, a danaske je
stotinu partija pa se ravnaj. Sve su to, kaže
Jane, đeca iste partije.
Nije lako danaske bi ni uz pobjednike, a
da ne govorim što drugo. Toliko pametnjakovića, koliko ih danaske u nas ima,
kaže Pero, nema cijeli svijet zajedno. Nije
njima, govori Mato, važno vaja li ovo što je
danaske, ide li naprijed ili se vrće na se,
njima je najvažnije da ono prije vajalo nije.
A ako je išta vajalo, njiovo je da sve učinu
i ogade, da nije vajalo. Ništa njima sveto
nije! Ako treba, govori Pero, i rođenog će
ćaću izda.
Ovo što je danaske more štrmaknu, ali ono
što je bilo juče ne smije pobjeć. A ko te
pita za śutra… ko je lud misli o temu što
more bi śutra… a narod je, dodava Jane,
baš to izabro, i tu se nema što doda. Voja
je voja.
Nije nji briga što se i danaske još krčmi ono
što se u onemu sistemu, vako ili nako, steklo. Što je, kaže Pero, bilo i naše, a ne samo
njiovo.
Zaludu je u naske, govori Jane, i vazda po
istomu: gluvu šapća, a ćoravu namigiva.
Nekomu nešto ulazi u moždane, a nekomu neće pa neće! Ko onemu manjku što
mu nijesu išli razlomci. Negda su profesuri
s nekijem komu nije ulazilo u glavu, komu
nije išlo, komu se nije dalo, znali osta i po
cijelu cjelišatu uru, dvije…
Tako je profesur ovemu manjku sve natenane objasnio i kako i zašto, da bi ovaj
manjak reko da mu je sve jasno. Profesur
sretan, dočekao je prvi sat i počeo ga ispitiva:
- Uzmeš štrucu kruva i podijeliš je na pola,
što je to?
- To su polovice!
- A kada je podijeliš na troje?
- To su trećine!
- A na pet dijelova?
- To su petine!
- Na deset dijelova?
- To su desetine!
- Podijeliš je na sto dijelova?
Naš manjak malo zastade, zamisli se, pa
doda:
- To su mrvice!
Istomu temu manjku, računi, začudo, nijesu dobro išli, ponadasve tablica množenja.
U pitanje mu je došla i godina, učiteju žo, a
njemu ne ide pa ne ide.
Profesur mu kaže da je to zadnje pitanje;
ako odgovori – prolazi, ako ne odgovori
pada i mora će ponavja razred:
- Ako je brašenica kruva tri dinara, koliko
košta šes brašenica kruva?
Misli se on misli, gleda u zadaću, digne glavu, pa će učiteju:
- Učiteju, mi mijesimo kruv doma!
Profesur ga ipak nije bacijo. Zno je da neko
more izaj na vr brda i ako ne ide putem
kojijem svi idu. Vazdarke je bilo i bi’ će onije što su imali svoj put. I što su bili na svoju. Zato bi, doduše, rijetki, ali ipak, i danas
rekli da je manjak mirito proj jer je barem
mislijo.
Svojom
glavom. A to ni onda
ni danas nije bilo
zabranjeno. Barem Piše:
još nije. U onemu Antun Švago
sistemu se nije smjelo rije što misliš, ali si smijo misli. A danas
te s digitronima, reklamama odsvakle,
televizijom, internetom, mobitelima, dlanovnicima i svakom drugom tehnikom i
programima ćeraju da više sam ništa ne
misliš. Da bi ti oni turnuli u glavu i što ćeš
mišje i što ćeš govorjet. Zato nam država
i jes – đe je. Niđe.
Sve je u svoje brijeme imalo i svoje zašto
i svoje zato, dok danaske nijesi sigur ni
zašto je nešto zato niti je li zato jer nema
svoje zašto.
Pero i danaske vrti glavom kadarke se sjeti
kako ga je u ona bremena, kadarke se
trgovalo na veliko, nasamarijo jedan
Nikšićanin, a kojemu je podvalijo ranketavo uje mjesto pravoga. Vrnuo mu je tako
Mileta milo za drago. A tako je, kaže Jane,
sve u životu. Što zamiritaš to i dobiješ.
Naime, Pero je u nekomu razgovoru reko
kako mu je napukla taraca što ju je nalijo
poviše voltova, đe su mu stali bravi, te da
mu niko ne zna rije ima li išta za učvrsti
pukotine, da ne puštaju. A što je bilo? Nije
bilo cimjenta ko danaske pa se šparalo.
Stavjalo se mjesto pet pala pijeska i jednu cimjenta, dese ili petnes pala i jednu
cimjenta.
Reko mu je ovi Nikšićanin da on ima način.
I to neku smjesu u koju ide i loj od vuka. I
namazo je Mileta š njom sve te pukotine
na taraci, i sve je to držalo do prve kiše. A
u toj smjesi, kaže Pero, nije bijo loj od vuka,
nego nekakvo užeglo uje. Vrnuo mu je
tako uje za uje.
Sve je negda bijo život i život po život, dok
je danaske život došo u ništo. Sve, kaže
Mato, nekako prije prolazi vengo život
dolazi. A prije je i dolazijo i prolazijo s judima i uz Božju. Danaske ga ni uz pomoć
svije čuda tehnike nema, pa nema! Nešto
ga je, mora bi, omelo. Da je živ, kaže Jane,
pokonji bi Jozo siguro reko:
- Guzica, a da što drugo.
ART RADIONICA LAZARETI – GALERIJA OTOK
Izložba o Dubrovniku u Drugom svjetskom ratu i poraću
Izložba “Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu i poraću - istraživanja učenika Gimnazije Dubrovnik” otvorena je u srijedu 11. ožujka u Galeriji Otok. Prezentacija rezultata
višemjesečnog rada na drugom ciklusu projekta “Moj zavičaj kroz vrijeme”, na kojem
je surađivalo nekoliko organizacija. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
kao nositeljica u izvedbi projekta radila je s tri partnerske organizacije - Gimnazijom
Dubrovnik, ART radionicom Lazareti i Udrugom za promicanje medijske kulture Luža.
Na izložbi se predstavljaju rezultati četiri mentorirana učenička istraživanja na odabrane teme iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća na području Dubrovnika i
okolice. Kroz priče dubrovačkih Pravednika među narodima istraživano je nasljeđe i
sudbina dubrovačkih Židova. Tamna strana kraja Drugog svjetskog rata na dubrovačkom području obrađena je kroz istraživanje događaja na Daksi u listopadu
1944. i sjećanjem odnosno nesjećanjem na te događaje u različitim režimima.
Istražujući promjene imena škola, ulica i spomenika učenici su istražili lomove sjećanja
koji nastaju promjenama društveno-političkih sustava. Koristeći metodu usmene povijesti učenici su otkrili kako je bilo biti mlad i odrastati u vrijeme Drugog svjetskog rata
i poraća. Rezultat tog istraživanja je dokumentarni film sa svjedocima tog vremena.
38 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
UČIMO HRVATSKI
Anualan, analan
UDRUGA BRANITELJA
Izlet u Vrapčiće i Međugorje
Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 21.03.2015. u
Vrapčiće i Međugorje. Polazak s Pila u 6 sati ujutro a povratak u
večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže
u našem zajedničkom i veselom druženju, kao i da obavezno
potvrde svoj dolazak. Za sve informacije javiti se na broj Udruge
branitelja na tel.333-324 ili na broj 417-034 ili mob. 091 571 7963.
Svojim poznatim nastojanjem za što manjim korištenjem stranih
riječi u hrvatskom standardnom govoru, prof.Nives Opačić je u
zbirci jezičnih savjeta Hrvatskog radija pod naslovom Govorimo hrvatski objavila i ovaj savjet.
“Strane su riječi rak-rana onima koji bi se tako rado njima služili,
no ne znaju kako, pa se često izlažu opravdanu podsmijehu.
Jedna od zamjena ustima takvih jest i anualan prema analan.
Nešto su načuli, ništa ne znaju (nažalost, odnosi se i na neke
pripadnike akademske zajednice koji su to postali samo dobivanjem studentskog indeksa, bez “popratnih sadržaja”), a govorenje “u jezicima” trebalo bi im podići ugled u sredinama u
kojima se šepire. Ova tužno – smiješna zamjena najbolje otkriva njihovo pravo lice. A stvar je vrlo jednostavna. Treba samo
znati što znači jedna riječ, a što druga. Evo što znače: anualan
(lat.annus,godina) znači godišnji. Anali su godišnjaci ili opis povijesnih događaja vremenskim slijedom (po godinama). Analan
je pak pridjev od lat. anus, što znači krug, stražnjica, čmar,
šupak. Lijek se, na primjer može uzeti analno,dakle na opisani
stražnji otvor. Možete zamisliti kako je puku koji još nešto zna,
zabavno čuti takvu zamjenu iz usta vrlih nam dužnosnika”. Eto
pa neka se zna. T.K.
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK
Obavijest umirovljenicima
Poštovani umirovljenici, stanovnici cijeloga nam Grada, osobito
članovi Kluba 65+ pozivam vas na sljedeću aktivnost koja će se
održati u Klubu.
Danas, u petak 13.3. u 17 sati u prostorijama Kluba gospar Niko
Dragičević filozof i psiholog, međunarodni predavač o psiho-energiji te tvorac nauka “Positivismo individual” i autor knjiga iz 13
područja Psiho-energije i metafizike održat će tečaj praktične filozofije gdje će se govoriti o tome kako se pozitivno energetizirati i
kako postići bolji i sretniji život primjenom psiho-energije. Za vrijeme tečaja objasnit će se ova i druga zanimljiva pitanja. Dragi
umirovljenici, slobodni ste pozvati da vam pravi društvo koga god
odaberete. Poslušajmo zajedno što nam gospar Niko ima za reći.
Klub65+ nalazi se na području Hladnice pored PBZ banke. Sve
informacije možete dobiti na tel.br.Kluba 333 465 radnim danima:
pon., uto., od 8 do15 sati, sri., čet., pet.,8-12, 17-20.
Voditeljica Kluba 65+ Jelena Žaknić
www.effectdubrovnik.com
Obavijest o smrti
UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. roditelje Jelu i
Pera Čokljat, Ivka Kristić s obitelji prilaže 200 kn. Miloslavić Pavo
Tomislav prilaže 1778,95 kn. Umjesto cvijeća u spomen na pok.
Zdravka Bašicu, Dobrovoljno vatrogasno društvo Slano prilaže
1.000 kn. Umjesto cvijeća za pok. Željka Marinovića, obitelj
Lobaš prilaže 1.000 kn.
ĐURO VUIĆ, 1924.
IVANA POTREBICA, 1925.
IVO SALATIĆ, 1926.
STANA MARIĆ, 1927.
IVO BOŽOVIĆ, 1928.
JELE PAVLINA, 1929.
MARA PAPAC, 1936.
ANĐELKA OSMANČEVIĆ, 1938.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr
GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015. 39
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Korizmena duhovna obnova
Svećenici, redovnici i dominikanski novaci okupili su se u srijedu,
11. ožujka na korizmenoj duhovnoj obnovi u Biskupskom sjemeništu u Dubrovniku. Gost predavač bio je poznati hrvatski bibličar dr.
fra Ivan Dugandžić koji je govorio o temi: „Korizma – vrijeme obnove za Crkvu.“
Dr. Dugandžić je podsjetio na značenje korizme kao milosnog
vremena pogodnog za obnovu, te detaljnije objasnio značenje
milosti Božje.
Generalni vikar mons. dr. Petar Palić, uz
zahvalu predavaču, zahvalio je i
svećenicima na sudjelovanju te ih podsjetio na neka događanja u narednom
periodu.
Pokorničko bogoslužje s prigodom za
ispovijed i koncelebrirano euharistijsko
slavlje koje je predvodio dubrovački
biskup mons. Mate Uzinić slavljeni su u
kapelici sjemeništa. Angelina Tadić
SVEUČILIŠTE DUBROVNIK - OKRUGLI STOL
Moj uspjeh - tvoja inspiracija
misao
tjedna
Okrugli stol „Moj uspjeh - tvoja
inspiracija“, u tjednu obilježavanja Dana žena, organiziraju
Sveučilište u Dubrovniku i Hrvatska udruga poslovnih žena
Krug. Okrugli stol održat će se
u petak, 13. ožujka 2015., u 18
sati u Sveučilišnom kampusu.
Cilj je okruglog stola uključiti
žene poduzetnice i žene znanstvenice u diskusiju o položaju
žena u društvu, isticanjem osobnih primjera svake sudionice.
Smatramo da iskustvo uspješnih žena potiče i inspirira
druge žene (i muškarce) da se
ohrabre i dobiju volju i želju za
vlastitim uspjehom.
Svoju priču ispričat će:
- prorektorica izv. prof. dr. sc.
Ivona Vrdoljak-Raguž;
- kustosica doc. dr. sc. Sanja
Žaja Vrbica;
- direktorica ACI d.d. izv. prof.
dr. sc. Doris Peručić;
- vlasnica Poliklinike Cutis dr. sc.
Ana Bakija Konsuo, dr. med.;
- vlasnica i voditeljica Beauty
centra Sršen Marina Sršen;
- kolumnistica i glavna urednica portala Dubrovniknet Lidija
Crnčević;
- vlasnica i direktorica agencije
Dubrovnik PartneR Tilda
Bogdanović.
Okrugli stol moderirat će mr. sc.
Vjekoslav Vierda.
Sandra Buratović
KUP HRVATSKE U BRIDŽU 13. - 15.3.2015.
HOTEL IMPORTANNE RESORT, DUBROVNIK
Jerko Kovač ulazi u
Guinessovu knjigu rekorda
Ovaj vikend održava se
timski kup Hrvatske u
bridžu te turnir povodom 102. rođendana
najstarijeg svjetskog
bridž igrača Jerka
Kovača. Turnir se
održava u Dubrovniku,
od 13. do 15. ožujka
2015. godine. Mjesto
održavanja natjecanja
je Importanne Resort
hotel Neptun, dvorana
Coral, ulica Kardinala
Stepinca 31. Natjecanje počinje u petak u 20
sati. Organizatori natjecanja su Hrvatski bridž
savez i Bridž klub Dubrovnik. Očekuje se
nastup 20 najboljih timova iz cijele Hrvatske.
U petak se igra kvalifikacijski turnir na kojemu se određuju
pozicije timova u kup
sistemu.
U nedjelju se igra turnir u čast
slavljenika – Jerka Kovača i njegovog 102. rođendana. Dolazak
su, pored mnogobrojnih igrača
i uzvanika, potvrdili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske
županije, Grada Dubrovnika,
Zajednice športa Dubrovačkoneretvanske županije, Dubrovačkog saveza športova,
predsjednik Hrvatskog bridž
saveza gosp. Jurica Carić, predsjednik Hrvatskog olimpijskog
odbora gosp. Zlatko Mateša te
predsjednik European bridge
league (Europske bridž lige)
gosp. Yves Aubrey. Hrvatski
bridž savez (HBS) broji preko
500 registriranih natjecatelja u
22 kluba na području Hrvatske,
a Europska bridž liga (EBL) obuhvaća 49 zemalja članica sa
skoro 400 tisuća natjecatelja.
Iznimna je čast i posebno
zadovoljstvo praćenje ovog
događaja jer će se tom prigodom potvrditi ulazak gosp. Jerka Kovača u Guinessovu knjigu
rekorda kao najstarijeg aktivnog
igrača na svijetu. Ovo je samo
jedna od posebnosti vezana uz
njegovo ime i impresivan životni put.
Frano Jančić
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Privedena 21 osoba zbog
zloporabe položaja i ovlasti
Privedena je 21 osoba od kojih je 19 policijskih djelatnika s područja Policijskih postaja Metković i Ploče, a koji su uhićeni u srijedu 11.ožujka, u pokrenutoj akciji suzbijanja korupcije u redovima policije, koju predvodi PNUSKOK. U rano jutro 11.ožujka je
oko stotinjak 100 policajaca iz PU Dubrovačko - neretvanske sudjelovalo u akciji u dolini Neretve. Načelnik PU Dubrovačko-neretvanske Tonći Radibratović istakao je, uz ostalo, kako su osumnjičeni uglavnom zbog zloporabe položaja i ovlasti.
Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita
40 GlasGrada - 521 - petak 13. 3. 2015.
Rumunjska
poslovica

prijava za sudjelovanje na sajmu

513-1 - Glas Grada

ovdje - Glas Grada

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

1 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014.

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

117 Datum: 08. ožujka 2015.

ovdje - Glas Grada

Novitati br.5 PDF - društvo turističkih vodiča dubrovnik

ovdje - Glas Grada

Brošura "Zaokruži priču"

List učenika Turističke i ugostiteljske škole 2012.

Dragi posjetitelji, dobro došli u Dubrovnik!

- Dubrovnik