Vjesnik JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Cijenjeni čitatelji, Zato je ovaj nesumnjivo veliki uspjeh i dominantna tema na stranicama koje slijede. Kao i dosada nastojali smo pratiti i druge aktualne teme iz svih područja našega djelovanja, realizaciju započetih investicija i ostale zanimljivosti. Vama želimo ugodno čitanje i odmor, uz poziv za nastavak suradnje s Vjesnikom kako bi ubuduće bio još kvalitetniji i zanimljiviji. Glavni i odgovorni urednik 4 HE Mostarsko blato PUŠTENA U PROBNI RAD HE MOSTARSKO BLATO Sadržaj pred Vama je novi broj Vjesnika, informativno-stručnoga glasila našega poduzeća. Uvjereni smo kako svaki uposlenik s ponosom doživljava nedavni događaj puštanja u probni rad druge po redu novoizgrađene hidroelektrane u proizvodnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Mnogi su ga s pravom već proglasili gospodarskim događajem godine u regiji. Potvrdilo je to ogromno zanimanje javnosti i dolazak brojnih gostiju na svečanost. Informativno-stručni list, Vjesnik JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostar tel.: 036 335 727 fax: 036 335 779 e-mail: info.sluzba@ephzhb.ba www.ephzhb.ba 13 PRIORITETNI ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI U FBiH PUŠTENA U PROBNI RAD HE MOSTARSKO BLATO..........................................................................4 REZULTATI POSLOVANJA IZNAD OČEKIVANIH................................................................................9 IZ RADA SKUPŠTINE........................................................................................................ 11 PRIORITETNI PROIZVODNI OBJEKTI U FBiH............................................................................... 13 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA.................................... 15 DALJINSKO MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U TRAFOSTANICAMA 10/0,4 KV....................................... 16 BUSOVAČKE STAJE DOBILE ELEKTRIČNU ENERGIJU....................................................................... 18 UKORAK S EUROPSKIM ELEKTROPRIVREDAMA - RAD POD NAPONOM................................................ 20 DOBRA NAPLATA REZULTAT RADA SVIH UPOSLENIKA.................................................................... 22 POSLOVANJE USMJERENO ZADOVOLJSTVU KUPACA....................................................................... 23 UREDBA O KORIŠTENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE............................................ 24 STOGODIŠNJE VODE........................................................................................................ 26 ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA PRATI SUVREMENE TRENDOVE............................................... 27 SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE (SCADA/DMS/OMS)......................... 28 SPORT U ELEKTROPRIVREDI................................................................................................ 34 IZABRANO NOVO VODSTVO SINDIKATA.................................................................................... 36 BUDUĆI ELEKTROTEHNIČARI, U POSJETU NAŠIM HIDROELEKTRANAMA............................................... 38 EKOLOŠKI KUTAK............................................................................................................ 40 168 ZEMALJA SVIJETA UZ MOSTARSKO PROLJEĆE........................................................................ 42 NOVINARI NA BRANI HE RAMA........................................................................................... 43 IZ POSLOVNOGA BONTONA................................................................................................. 44 DARIVATELJI U ORAŠJU..................................................................................................... 46 IN MEMORIAM IVI PRGIĆU................................................................................................ 46 Izdaje Sektor za odnose s javnošću i edukaciju Glavni i odgovorni urednik Vlatko Međugorac Uredništvo Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir (lektorica), Vanda Rajić, Zoran Pavić Naklada 700 primjeraka Tisak FRAM ZIRAL, Mostar Rukopisi se i fotografije ne vraćaju. 2 9 Intervju REZULTATI POSLOVANJA IZNAD OČEKIVANIH INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB 22 28 34 42 OP Sjever DOBRA NAPLATA REZULTAT RADA SVIH UPOSLENIKA SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE (SCADA/DMS/OMS) SPORT U ELEKTROPRIVREDI 168 ZEMALJA SVIJETA UZ MOSTARSKO PROLJEĆE Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. 3 PUŠTENA U PROBNI RAD HE MOSTARSKO BLATO Koristeći izniman ljudski potencijal na koji smo ponosni, i vlastita sredstva, pokrenuli smo aktivnosti iznalaženja rješenja u sklopu višenamjenskoga korištenja prostora i resursa Mostarskoga blata. domaćih tako i međunarodnih krugova, kojima se naša odlučnost nije sviđala, te su bili protiv izgradnje elektrane. Nisu nas pokolebali u našim namjerama, naglasio je generalni direktor. Višenamjenska uloga Polaganje kamena temeljca D rugi novoizgrađeni proizvodni objekt JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar svečano je pušten u probni rad i završna su ispitivanja pri sinkronizaciji agregata na mreži 13. svibnja 2010. u 12.00 sati. Veća godišnja proizvodnja od 170 GWh, što je 10 % od ukupne proizvodnje u energetskom sustavu našega poduzeća i vrijednost investicije od 140.000.000 KM, od iznimne su važnosti kako za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar tako i za širu društveni zajednicu. Našoj svečanosti nazočili su mnogobrojni gosti iz gospodarskoga, političkoga, kulturnoga života, znanstvenici, mještani Jasenice i Kruševa, predstavnici projektanta, izvođača radova i isporučitelja opreme i brojni drugi gosti ne samo iz BiH nego i regije. Nazočnim se gostima i uposlenicima, te predstavnicima medija najprije se obratio generalni direktor Matan 4 Žarić, te u svom nadahnutom govoru istaknuo: Projekt je Mostarsko blato desetljećima razmatran na različite načine i s različitim ciljevima. Urađeni su mnogobrojni dokumenti, sporazumi, idejna rješenja, predstudije, studije… Početkom 1941. počinju radovi na tunelu i prema kroničarima iznimno dobro napreduju. Tunel je pušten u funkciju 1947. godine. Od prvotne nakane projekta, zaštita od velikih voda, postupno se uzraslo do promišljanja o višenamjenskom projektu. Tako je 1978. projekt višenamjenskoga korištenja područja kraškoga polja Mostarsko blato stavljen na listu prioriteta za korištenje tehničke pomoći Ujedinjenih naroda, te je u siječnju 1979. potpisan i ugovor. Projekt Mostarsko blato inicirao je formiranje poslovne zajednice od strane jedinica lokalne samouprave Lištice, Mostara i Čitluka, te poduzeća elektroprivrede, vodoprivrede i poljoprivrede. Hidroelektrana Mostarsko blato, morala je prije rata ustuknuti pred drugim prioritetima koji su bili na drugim prostorima, a u poraću sačekati obnovu u ratu oštećenih ili uništenih energetskih objekata i postrojenja, naglasio je generalni direktor. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Usprkos svim poteškoćama JP Elektroprivreda HZ HB tražila je rješenje u nastavku projekta, barem u onom dijelu koji je vezan za njezinu djelatnost, pri tomu ostajući otvorena i za druge, da joj se pridruže na projektu kako bi se dosegnuli njegovi ciljevi. Misliti o perspektivi vlastite budućnosti nezamislivo je bez osiguranja pristupa stabilnim energetskim izvorima. A Bog je ovim prostorima podario izdašne izvore energije. Uloga i zadaća JP Elektroprivreda HZ HB nadilazi onu koja joj je pravnim aktima dana i zadana. I dok su neki čekali što li će donijeti jutro neizvjesnosti, mi nismo samo čekali povoljnu priliku, nego smo nastojali činiti sve što je bilo u našoj mogućnosti za opstanak poduzeća, njegov rast i razvoj. Na to nas obvezuje i naša misija, a to je gospodarski i svaki drugi boljitak ljudi na ovim prostorima, izložio je generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Projekt najvišega prioriteta JP Elektroprivreda HZ HB odlučila je u lipnju 1997. godine projekt Mostarsko blato voditi kao razvojni projekt najvišega prioriteta. Još je u listopadu 1997. potpisan ugovor o suradnji sa Siemens-Starbag na izradi predstudije Mostarsko blato, kao prve faze ovoga ugovora. Nakon toga u studenom 2001. ugovorena je izrada studije izvodljivosti koju je izradio Werbundplan–Salzburg, a 2005. Elektroprojekt iz Zagreba počeo je izradu glavnoga projekta. Konačno, u studenome 2003. tadašnji Upravni odbor donosi Odluku o pripremama za izgradnju, a tri godine kasnije na prijedlog Uprave JP Elektroprivreda HZ HB, Nadzorni odbor donosi i odluku o realizaciji te velike investicije. Želim istaknuti kako ni tada ukupni poslovni ambijent nije bio ohrabrujući, a nažalost, bilo je i dosta onih, kako iz Hidroelektrana Mostarsko blato projektirana je kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa kraškoga kompleksa Mostarsko blato. Izgradnjom objekata i postrojenja otvaraju se i druge mogućnosti, dok će društvena zajednica, posebice lokalna, od ove elektrane imati više izravnih i neizravnih prednosti i koristi. Tehničko rješenje zaštite od poplava, kombinirano je i usklađeno s rješenjem hidroenergetskoga korištenja i s tim u svezi projektiranim objektima i postrojenjima. Naime, većina ih ima zajedničku funkciju zaštite od poplava i energetskoga korištenja vodnih resursa. Tako je projekt promatrao ta dva sustava kao jedinstveni energetsko-vodoprivredni kompleks. O veličini i složenosti izvedbe projekta u prilog govore: gornji akumulacijski bazen koji uz svoje energetske namjene otvara mogućnosti za rekreaciju i turizam, derivacijski sustav kojega čine tunel duljine 2.207 m, vodna i zasunske komore, tlačni cjevovod, te strojarnica u kojoj je ugrađena najsuvremenija oprema i postrojenja, kao i donji kompenzacijski bazen s odvodnim kanalom. U takvim prigodama neizostavno je spomenuti projektante, izvođače 5 radova i isporučitelji opreme HE Mostarsko blato, a oni su: Elektroprojekt Zagreb, Konstruktor – inženjering Split, Putovi Grude, Dalekovod, Končar i Energocontrol iz Zagreba, Litostroj Ljubljana, Montavar Maribor i Siemens Berlin. Uz navedene, tu je još četrdesetak domaćih i inozemnih tvrtki i institucija, kao podizvoditelja radova ili suradnika na projektu. U završnom je dijelu obraćanja di- 6 rektor Žarić kazao: Prigoda je zahvaliti i mojim prethodnicima kao i mojim suradnicima te brojnim djelatnicima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koji su izravno ili na druge načine sudjelovali u izgradnji HE Mostarsko blato i doprinijeli ostvarenju ovoga projekta. Nakon Hidroelektrane Peć Mlini, prvoga poslijeratnog proizvodnog elektroenergetskog objekta na Jugoistoku Europe, danas, ovom prigodom, svečano puštamo u probni rad novi proizvodni objekt, koji je Vlada Federacije u svom Strateškom planu i programu razvoja energetskoga sektora Federacije BiH uvrstila kao prvi proizvodni kapacitet koji pušten u rad u 2010. godini. Hidroelektrana Mostarsko blato svojom godišnjom proizvodnjom doprinijet će ne samo uravnoteženju energetske bilance poduzeća, nego i smanjenju emisije štetnih plinova u iznosu od 150.000 t CO2/god. Tako će naš doprinos u smanjenju emisije štetnih plinova ove godine dostići bitnih 1.750.000 t CO2/ god., čime na najbolji mogući način podupiremo nastojanja Europske Unije u ostvarenju ciljeva usmjerenih budućnosti, a koji se odnose na postignuća u domeni održive, konkurentne i sigurne opskrbe energijom, uz smanjenje stakleničkih plinova i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji. Ovim činom pred svekolikom javnošću, dužnosnicima u tijelima izvršne, zakonodavne i političke vlasti u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, potvrđujemo našu vjerodostojnost u ispunjenju INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB preuzetih obveza. Bez obzira na poteškoće s kojima se susrećemo, želim naglasiti i očitovati pripravnost JP Elektroprivreda HZ HB, spram realizacije pridruženih nam obveza utvrđenih strategijom razvoja energetskoga sektora u Federaciji BiH, istaknuo je generalni direktor. Uspjeh okuplja... Predsjedavajući Vijeća ministra BiH, Nikola Špirić u svom je obraćanju naglasio: Ništa tako snažno ne može okupiti ljude ove zemlje na jednome mjestu kao što to može uspjeh, bez obzira na koje se mjestu realizira. Ovaj uspjeh EPHZHB, uspjeh je i BiH u cjelini. Prvi čovjek izvršne vlasti u BiH kazao je i da ovo znači imati viziju i raditi na njezinoj realizaciji. Ovaj je projekt i pokušaj da se pokaže jača solidarnost unutar BiH, zato očekujem da ćemo je imati više i na taj način biti solidni partneri ne samo u energetici, nego i u drugim oblastima. Realizacija ovoga projekta predstavlja snažan poticaj izvlačenju gospodarstva iz krize, te poticaj ulaganjima, otvaranje novih radnih mjesta, a svakako i snažan poticaj razvoju i perspektivama drugih Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. gospodarskih grana, koje su izravno vezane za elektroenergetski sektor, kazala je predsjednica FBiH Borjana Krišto. Svoje obraćanje je zaključila čestitkom Upravi poduzeća i svim uposlenicima koji su radili na uspješnoj realizaciji projekta naglasivši kako on ima ogromnu važnost posebice u vremenu kada se zemlja nalazi u teškim ekonomskim prilikama. 7 Naš intervju O aktualnim gospodarskim prilikama, radu Nadzornoga odbora, poslovanju poduzeća, razvojnim planovima i prioritetima, razgovarali smo s dr. sc. Jerkom Pavličevićem, predsjednikom Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. REZULTATI POSLOVANJA IZNAD OČEKIVANIH Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, podsjetio je da je bilo određenih protivljenja od domaćih i stranih čimbenika u svezi s realizacijom ovoga proizvodnoga objekta, ali da je ministarstvo kojim rukovodi podržalo projekt jer je svaka investicija koja dođe u BiH dobro došla. Na ovaj način nismo samo došli do novih količina električne energije nego i zaposlili značajan broj tvrtki i njihovih radnika na projektu. Ogromna je važnost investicijskog ciklusa u kojemu je 6 termoelektrana, 16 hidroelktrana i 6 vjetroelektrana, koji nedavno pokrenulo ovo ministarstvo, zaključio je ministar Hećo. Prije svečanoga čina puštanja u probni rad, uz prigodne riječi, fra Šimun Romić, župnik Župe sv. Petra i Pavla i don Ljubo Planinić, župnik Župe sv. Ilije proroka Kruševo, blagoslovili HE Mostarsko blato. Sam čin puštanja u pogon obavili su generalni direktor i predsjednica Federacije i sve je na zadovoljstvo svih nazočnih proteklo po planu. Sudeći po medijskoj popraćenosti bio je ovo događaj regionalne važnosti ne samo u ovom danu i tema o kojoj se na više foruma i u svim medijima naširoko pisalo. 8 Tip elektrane Derivacijska Broj agregata 2 Tip turbine Francis, okomita Nazivni protok (m /s) 2x18; max. 2x20 3 Max. bruto pad (m) 182 Nazivni neto pad (m) 178,20 Bruto pad za min. radnu kotu 221,50 (m) i min. donju vodu 47,00 174,50 Nazivni broj okretaja (o/min) 500 Nazivna prividna snaga (MVA) 2x35,300 Nazivni napon generatora (kV) 10,5 Nazivni faktor snage generatora 0,85 Nazivna snaga na pragu (MW) 2x29,880 Maksimalna snaga (MW) 2x32,650 Prosječna godišnja proizvodnja (GWh) 167 Nazivna snaga blok transformatora (MVA) 35,3 Prijenosni odnos (kV/kV); opseg i korak regulacije 10,5/115; ±2x2,5% Početak gradnje 2006. Iznos investicije 140 milijuna KM HE Mostarsko blato smještena je jugozapadno od grada Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko blato koristi vode sliva Lištice. Ta hidroelektrana ne samo da će koristiti vodu polja za proizvodnju električne energije, nego će povećati zaštitu polja od poplava izgradnjom novih objekata dovodnoga tunela i odvodnoga zatvorenog kanale prema rijeci Neretvi. Dosada se područje polja Mostarskoga blata koristilo u poljoprivredne i vodoprivredne svrhe, a sada je njegova iskoristivost i energetska. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Kako vidite aktualnu situaciju i uvjete za poslovanje na našim prostorima, u svijetlu gospodarskih i socijalnih problema prouzročenih recesijom koja je danas neizostavna tema? Treba najprije kazati da su gospodarsko-socijalne pa i političke prilike u Bosni i Hercegovini i prije ove najnovije krize bile vrlo složene i teške, što nikako nije poticajno za poslovanje. Najnovija je kriza svjetskih razmjera samo dodatno pogoršala stvari. Mnogi su gospodarski subjekti gotovo nestali ili im je znatno otežan rad zbog posljedica krize s kojima se nisu mogli nositi. Pokazalo se da tvrtke koje su dobro organizirane i imaju kvalitetnu upravljačku strukturu lakše pronalaze rješenja u takvim situacijama. Zapravo im je kriza svojevrsni test i izazov za opstanak i potvrdu svoga statusa na sve zahtjevnijem tržištu. U današnje vrijeme kada tržište i svjetski gospodarski trendovi funkcioniraju često na načelima spojenih posuda, najodgovorniji ljudi u tvrtkama jednostavno moraju raditi ozbiljne analize i procjene, te predviđati i takve razvoje događaja, makar u minimalnoj mjeri. Općenito se vrlo malo ulaže u osposobljavanje kadrova, a poznato je da samo osposobljeni ljudi s jasnom vizijom mogu napraviti iskorak, boriti se sa svim problemima. Nadzorni odbori imaju važnu ulogu u funkcioniranju poduzeća posebice u otežanim uvjetima rada. Koje su aktivnosti obilježile Vaš rad u proteklom razdoblju? Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Već dulje vrijeme smo radili i inzistirali na jačanju organizacijskoga ustroja svih segmenata poduzeća što je sigurno doprinijelo tome da su Uprava i sve upravljačke strukture spremnije dočekale poremećaje koje je donijela ekonomska kriza. Nastojali smo intenzivnije raditi, pratiti sva događanja i biti konstruktivan čimbenik kako bi pridonijeli stabilnosti, boljem i učinkovitijem radu poduzeća. K tomu u prilog govore činjenice da smo održavali sjednice gotovo svakoga mjeseca. Pravodobno su donesene sve potrebne odluke koje su u nadležnosti ovoga tijela, razmatrana i usvajanja izvješća, davane suglasnosti i preporuke, na temelju prijedloga, redovitih i zatraženih informacija od Uprave. Osiguran je zavidan stupanj suradnje s Upravom i Odborom za reviziju i način izvještavanja o svim aktualnim temama tako da smo imali uvid i potpune informacije i nastojali učinkovito reagirati. Sudjelovali smo u pripremi i radu Skupštine Društva, uz stalne kontakte i izvještavanje Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije. Rad upravljačkih struktura Društva bio je kontinuiran, što je u ovakvih prilikama jako važno. Nadzorni je odbor još u veljači tekuće godine usvojio Godišnje izvješće o poslovanju poduzeća za 2009., te Plan poslovanja za 2010. i Trogodišnji plan. Kako je ocijenjeno ukupno poslovanje u prošloj godini? Navedena izvješća i planove zajedno s Izvješćem o realizaciji investici- ja po organizacijskim jedinicama za 2009. godinu ovo je tijelo jednoglasno usvojilo uz vrlo jasnu ocjenu - poslovanje je Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZ HB i postignuti financijski rezultat iznad očekivanja. Konstatirali smo pozitivan trend u svim segmentima odnosno organizacijskim jedinicama, što upućuje na optimistične prognoze i za daljnje poslovanje. Zato smo Upravi i preporučili da nastavi s primjenom učinkovitih mjera, kao što je i dosada činila. Razlozi koji su doveli do ostvarenja odličnih rezultata dobro su upravljanje poduzećem i svim resursima, racionalno vođenje elektroenergetskoga sustava, održavanje visoke razine pogonske 9 spremnosti proizvodnih objekata i povoljne hidrološke prilike. Treba spomenuti da je i nedavno održana Skupština JP Elektroprivreda HZ HB također jednoglasno donijela Odluke o usvajanju navedenoga izvješća za 2009., koje uključuje i Financijsko izvješće neovisnoga revizora, Izvješće Nadzornoga odbora i Izvješće Odbora za reviziju. Na isti su način usvojeni Planovi poslovanja i donesena je Odluka o raspodjeli dobiti. Nedavno je puštena u probni rad HE Mostarsko blato. Mnogi su njezino puštanje u rada proglasili događajem godine. Kako vi gledate na to, s obzirom da ste od samoga početaka pratili njezinu izgradnju? Puštanje u rad hidroelektrane samo potvrđuje da, kada znate što hoćete, kada ste ustrajni i pri tome imate sposobne ljude, možete realizirati tako zahtjevan projekt, bez obzira na sve poteškoće u okruženju. O značenju realizacije te investicije najbolje je potvrdilo ogromno zanimanje javnosti i nazočnost brojnih gostiju iz svih segmenata života u BiH i regije na svečanosti puštanja u probni rad. To je bila potvrda i priznanje za izniman poslovni uspjeh Javnome poduzeću Elektroprivreda HZ HB budući da je ovo druga novoizgrađena hidroelektrana na prostorima jugoistočne Europe u posljednjih 30 – tak godina, što joj daje još veću važnost. Podsjetit ću da smo 2003. bili odlučni i smjelo donijeli odluke za izgradnju HE Mostarsko blato koje su mnogi osporavali. Evo pokazalo se da je naša vizija u potpunosti bila 10 ispravna i realna, a nova hidroelektrana predstavlja i drugima poticaj da donose slične odluke, jer svako oklijevanje samo produžava agoniju. Vlada FBiH kao većinski vlasnik ovoga poduzeća donijela je Odluku o prioritetima izgradnje energetskih objekata, među kojima je i 11 projekata JP Elektroprivreda HZ HB. Je li realno očekivati njihovu realizaciju i u kojoj mjeri? Svi planirani proizvodni kapaciteti nalaze i u Integralnoj studiji razvoja poduzeća 2006.-2010. godina s projekcijom na 2020. godinu. Već se dulje vrijeme intenzivno radi na pripremama za izgradnju pojedinih objekata kao što je VE Mesihovina ili CHE Vrilo. Vlada je svojim odlukama na taj način potvrdila ispravnost razvojne politike poduzeća i konkretnim odlukama o pripremi i izgradnji pojedinih elektrana, potiče i promovira njihovu realizaciju. Sudeći po dosadašnjim rezultatima, uvjeren sam kako će ovo poduzeće uspješno realizirati započete projekte. Uprava i uposlenici potvrdili su da imaju dovoljno znanja i iskustva, te da prate suvremene trendove, europska i svjetska dostignuća na području energetike i praktično ih primjenjuju. U kojem će smjeru ići djelovanje Nadzornoga odbora kada su u pitanju navedeni projekti i provedba federalne strategija razvoja energetskoga sektora? Smatram kako je elektroenergetski sustav jedan od najpouzdanijih i najspremnijih segmenata gospodar- stva u Bosni i Hercegovini. Stoga je investiranje u taj sektor velika šansa za razvoj, koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, osigurati poslove za brojne izvođače i podizvođače radova, pridonijeti ekonomskoj stabilnosti i ukupnom napretku. Nadzorni odbor će, zajedno s Upravom Društva, resornim ministarstvom i Vladom Federacije BiH, biti aktivno uključen u pronalaženju prihvatljivih rješenja i stvaranja pretpostavki za realizaciju strategije što je moguće u većoj mjeri. Težište će biti na izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, posebice onih koje nije moguće realizirati bez kvalitetnih strateških partnera. Također, svjesni smo zahtjeva i uvjeta koji proizlaze iz europskih direktiva i Ugovora o uspostavi energetske zajednice Jugoistočne Europe. Zato ćemo nastaviti s pripremama za tržišno natjecanje, osobito u pogledu Atenskoga memoranduma, koji je preteča zajedničkoga europskog tržišta. Nastavak je dosljedne provedbe svih važećih propisa i akata Društva, osobito Etičkog kodeksa jedan od ciljeva rada u sljedećem razdoblju. Zajedničkim i koordiniranim radom svih struktura, moramo sačuvati snagu poduzeća i neprestano snažiti njegovu poziciju na elektroenergetskom tržištu. Kako se za to najbolje pripremiti? U okviru priprema za ono što nas čeka, već se provodi edukacija osoblja za rad na prilagođavanju suvremenim standardima poslovanja bez kojih će u budućnosti teško biti konkurentan. U središtu je naše pozornosti zadovoljstvo svih zainteresiranih strana (vlasnika, kupaca, uposlenika, partnera i društvene zajednice) kako to i zahtijevaju međunarodne upravljačke norme. Ovo poduzeće prednjači u primjeni suvremenih informacijskih sustava i tehnologija po organizacijskim jedinicama. Dakle, stručna su usavršavanja i provedba upravljačkih sustava izvrstan put. Nužno je redovito praćenje i analiza učinaka, jer uvijek postoji prostor za stalna poboljšanja svih procesa, što ćemo također poticati i nastojati kontinuirano provoditi. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Možete li prokomentirati trenutačnu kadrovsku strukturu uposlenika i što biste poručili uposlenicima ovoga javnog poduzeća? Nije nikakva demagogija da su uposlenici poduzeća njegov najveći kapital, zato JP Elektroprivreda HZ HB kao rijetko koje poduzeće u kontinuitetu ulaže u edukaciju i stručna usavršavanja uposlenika, omogućuje obavljanje pripravničkoga staža i stipendira studente različitih struka. Trenutačno poduzeće ima dobru kvalifikacijsku strukturu uposlenih u koju i nadalje treba ulagati. Jednako tako moramo biti objektivni pa kazati da uposlenici ovoga podu- zeća imaju i zavidnu razinu ostvarenih prava i standarda koje također treba održati. Smatram da je kolektivni Ugovor o elektroprivrednoj djelatnosti jedan od najkvalitetnijih u BiH, i u cijelosti se primjenjuje. Problemi koje svakodnevno vidimo u našem okruženju, veliki broj neuposlenih i onih koji ostaju bez radnih mjesta iz različitih razloga, samo dodatno potvrđuju kako je povlastica raditi u JP Elektroprivreda HZ HB. Moja je poruka uposlenicima zapravo poziv na odgovorno i kvalitetno izvršavanje svakodnevnih obveza. Također, sva iskustva uspješnih kompanija u svijetu potvrđuju važnost lojalnosti i rada u općem interesu svoga poduzeća, što uostalom nalaže i Etički kodeks kojega imamo. Naravno da uvijek ima prostora za napredak i rješavanje opravdanih i argumentiranih zahtjeva uposlenika utemeljenih na realnim osnovama i ekonomskoj održivosti. Držim kako je to jedini ispravan put koji nema alternative. Ne smijemo dopustiti da nas dobro poslovanje uljulja. Zajednička nam je obveza da radimo i neprestano unapređujemo ukupno poslovanje i odnose, kako bi održali pozitivne trendove i ostvarivali još bolje rezultate. IZ RADA SKUPŠTINE Osma izvanredna Skupština dioničkoga društva JP Elektroprivreda HZ HB održana je 4. ožujka o.g. u Mostaru. Predsjednik je Odbora za glasovanje utvrdio da prema popisu ima 1.650 dioničara s ukupno 7.361.660 dionica, i da Skupštini nazoči 11 prijavljenih dioničara sa 6.986.575 dionica što iznosi 94,90% od ukupnoga broja dionica. Razriješen je član Nadzornoga odbora mr.sc. Krešimir Šaravanja (zbog ograničenja prema članku 264. Zakona o gospodarskim društvima), a na upražnjeno mjesto imenovana je Karmela Miletić, magistra tehničkih znanosti. Donesena je Odluka o utvrđivanju naknade punomoćniku koji ima ovlasti za zastupanje na Skupštini Društva ispred državnoga kapitala. Na devetoj Skupštini dioničkoga društva JP Elektroprivreda HZ HB održanoj 2. lipnja o.g. donesena je: Odluka o usvajanju Godišnjega izvješća o poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB za 2009. godinu koji uključuje: Financijsko izvješće i Izvješća revizora, Izvješće Nadzornoga odbora i Izvješće Odbora za reviziju. Odluka o usvajanju Plana poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB za 2010. Odluka o usvajanje Trogodišnjega plana poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB za razdoblje 2010.-2012. Predstavnik većinskoga državnog kapitala poduzeća, koji je predsjedavao Skupštinom, opunomoćenik Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije Tarik Begić izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Pohvalio je čvrsto opredjeljenje Uprave da i nadalje, bez obzira na sve probleGodina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. me u okruženju, nastavi raditi s istim planskim orijentacijama koje su i rezultirale iznimnim poslovnim ostvarenjima. Posebice je čestitao na realizaciji višenamjenskoga projekta, novoizgrađenoj HE Mostarsko blato, koja je nedavno puštena u probni rad. U nastavku devete sjednice Skupštine dioničkoga društva JP Elektroprivreda HZ HB od 18. lipnja 2010., sukladno obvezujućim smjernicama Vlade Federacije BiH predstavnicima državnoga kapitala u tijelima javnih poduzeća, donesena je Odluka o raspodjeli dobiti za 2009. godinu. Za raspodjelu će dividendi dioničarima biti isplaćeno 40 % sredstava od ostvarene dobiti, odnosno 9.337.560 KM, budući da je u 2009. godini dobit JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iznosila 23.343.901 KM. Utvrđena je vrijednost dividende po jednoj dionici 1,26 KM, a odluka također predviđa osiguranje sredstava za zakonske rezerve, kao i dodjelu donacija u 2010. godini. 11 Izvješće neovisnoga revizora Dioničarima JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE d.d. Mostar Obavili smo reviziju financijskih izvješća JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (u daljnjem tekstu Društvo), prikazanih na stranama 4 do 44, koji se sastoje od bilance na dan 31. prosinca 2009. godine, računa dobiti i gubitka, izvješća o sveobuhvatnoj dobiti, izvješća o promjenama u kapitalu i novčanom tijeku za godinu koja je tada završila, te sažetog prikaza temeljnih računovodstvenih politika i drugih bilješki uz financijska izvješća. Odgovornost Uprave za financijska izvješća Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje priloženih financijskih izvješća sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Odgovornosti Uprave obuhvaćaju: dizajniranje, uspostavljanje i održavanje internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje financijskih izvješća koja ne sadrže materijalno značajne pogreške, bilo zbog prijevare ili grešaka; odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; te davanje razboritih računovodstvenih procjena u danim uvjetima. Odgovornost Revizora Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o priloženim financijskim izvješćima na temelju naše revizije. Izuzev za navedeno u paragrafu “Ograničenje obima revizije”, reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da postupamo sukladno etičkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške. Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskim izvješćima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvješća, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvješća kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola u Društvu. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih računovodstvenih politika te značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvješća u cjelini. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Ograničenje obima revizije Kao što je objašnjeno u bilješkama 3. i 16., Društvo je u okviru ostalih dugotrajnih potraživanja iskazalo potraživanja od Elektroprijenos Bosne i Hercegovine a.d. Banja Luka u iznosu od 31.644 tisuća KM, na osnovu prijedloga Diobene bilance na dan 28. veljače 2006. godine. Do dana ovog izvješća, nismo dobili konfirmaciju niti smo bili u mogućnosti drugim revizorskim procedurama uvjeriti se u naplativost istih odnosno, da su navedena potraživanja prikazana fer i objektivno. Na dan 31. decembra 2009. godine potraživanja od Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine a.d. Banja Luka iznosila su 30.551 tisuća KM. Na dan ovog izvješća, Društvo nije bilo u mogućnosti procijeniti efekte prethodno spomenute situacije na financijska izvješća za godine koje su završile 31. prosinca 2009. Mišljenje Po našem mišljenju, osim za efekte usklađenja koja bi eventualno utvrdili da su neophodna da smo bili u mogućnosti prikupiti odgovarajuće dokaze vezano za oblasti navedene u sekciji “Ograničenje obima revizije”, financijska izvješća prikazuju objektivno i realno, u svim materijalno značajnim stavkama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2009. godine, te rezultate njegovog poslovanja i novčanih tijekova za godinu koja je tada završila, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Deloitte d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Sarajevo Branislav Vrtačnik, direktor i ovlašteni revizor Zagreb, Republika Hrvatska 6. travanj 2010. Sead Bahtanović, direktor i ovlašteni revizor Sarajevo, Bosna i Hercegovina 6. travanj 2010. 12 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB PRIORITETNI PROIZVODNI OBJEKTI U FBiH I zgradnja elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH jedan je od prioritetnih ciljeva Vlade FBiH kojim se želi potaknuti razvoj ostalih gospodarskih grana i ubrzati izlazak trenutačne ekonomske krize, temeljna je poruka s energetskoga foruma Izgradnja elektroenergetskih objekata u FBiH - prva faza koji je održan u ožujku o.g. u Sarajevu, a okupio je brojne predstavnike izvršne vlasti, gospodarstvenike i potencijalne investitore. Nada za budućnost Premijer FBiH Mustafa Mujezinović istaknuo je da Forum u startu pokazuje opredijeljenost naše zemlje kao društva i potvrđuje nastojanje Vlade Federacije da u smjeru skorašnjega pokretanja izgradnje elektroenergetskih objekata uskoro krene i realizacija projekata koji su nada ne samo za Federaciju nego za cijelu zemlju. Zahvalio se resornom ministarstvu na učinkovitom djelovanju kao i direktorima javnih poduzeća kojima je zaželio sreću i izrazio nadu da će biti veoma mali broj onih koji će se protiviti tako dobrim projektima. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Vahid Hećo naglasio je da se BiH odavno tretira kao jedina država koja ima pozitivan elektroenergetski potencijal kada su u pitanju domaći resursi. To je naša prednost u vremenima krize koju treba iskoristiti kako bismo pokrenuli i dinamizirali kompletan gospodarski sustav, a samim tim i zaposlili veliki broj radnika, kazao je Hećo. Od investitora se, prema njegovim riječima, očekuje da prepoznaju važnost ulaganja u taj sektor jer položaj naše zemlje omogućava i izvoz i kvalitetu električne energije u odnosu na ostale. Vrijeme krize će proći i pokretanjem investicija omogućit ćemo Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. onima koji žele raditi da rade, naglasio je Hećo. U prvoj fazi, sukladno odluci Vlade FBiH iz veljače o.g., planirana je izgradnja šest termolektrana ukupne snage 2.000 MW, 16 hidroelektrana ukupne snage 1.168 MW i šest vjetroelektrana snage 270 MW. Predstavnici resornoga federalnoga ministarstva naglasili su kako bi se kroz te projekte, ako se uspiju pokrenuti, animiralo između 40.000 do 50.000 radnika izravno i neizravnom, što je posebno važno uzimajući u obzir da je naš gorući problem nezaposlenost. Na Forumu je prezentirano aktualno stanje, zakonska legislativa i ostale pretpostavke pripreme i izgradnje EEO-a. Zaduženi subjekti za realizaciju najvećega dijela pripreme izgradnje za određene objekte su JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. Vrijeme predviđeno za realizaciju projekata je od 3 do 6 godina, a procijenjene investicije su oko 6.000.000.000 eura. Novi proizvodni objekti JP Elektroprivreda HZ HB Na Forumu su nazočili i članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB, a prioritete izgradnje EEO iz nadležnosti našega poduzeća prezentirao je Dalibor Marinčić. Ovdje donosimo pregled planiranih proizvodnih objekata, a podsjećamo da su oni predviđeni za izgradnju našom Integralnom studijom razvoja 2006.-2010. s projekcijom na 2020. godinu Za svaki će proizvodni objekt pojedinačno ili povezani sustav Vlada FBiH donijeti konkretne odluke i suglasnosti o pripremi i izgradnji. Vlada je FBiH do danas donijela Odluke o pripremi i izgradnji sedam proizvodnih objekata čiji je investitor naše poduzeće i to za: Rudnik i termoelektranu Kongora, četiri vjetroelektrane (VE Mesihovina, VE Velika Vlajna, VE Borova glava, VE Poklečani) i dvije hidroelektrane (CHE Vrilo i CHE Kablić). 13 Ugovori za izgradnju VE Mesihovina Ugovor o kreditu i projektu i Ugovor o financiranju projekta između KfW banke, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za izgradnju VE Mesihovina kod Tomislavgrada potpisani su u Sarajevu 24. 2. 2010. Ugovore su potpisali zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Dragan Vrankić, dopredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda, prvi dopredsjednik KfW banke za Aziju i Istočnu Europu Uwe Ohls, direktor KfW-a u BiH Gerald Kuehnemund i generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Matan Žarić. Vrijednost je Ugovorā odnosno kreditnih sredstava 72.000.000 eura koliko je potrebno Javnom poduzeću Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za izgradnju VE Mesihovina. Buduća Vjetroelektrana imat će 22 vjetroturbine pojedinačne instalirane snage 2 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od 128,5 GWh električne energije. Ministar Vrankić nakon potpisiva- Naziv nja Ugovora kazao je da je obnovljiva energija, koju smo obvezni proizvoditi strateški proizvod, pa je zato ovo jedan od najboljih načina ulaganja u razvoj Bosne i Hercegovine. Istaknuo je uvjeti su kredita iznimno povoljni, tim prije što se plasiraju u proizvodnju, i izgrađena vjetroelektrana otplatit će, vrlo brzo, sama sebe. Prvi dopredsjednik KfW-a za Aziju i Istočnu Europu Uwe Ohls posebice je naglasio kako Europa treba zelenu energiju koju BiH može isporučiti što svakako treba iskoristiti. Njemačka vlada promovira obnovljive izvore energije, a ovaj do sada u BiH nerazvijen segment zasigurno će pridonijeti njezinom razvitku, naglasio je Ohls. U svom obraćanju generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Matan Žarić istaknuo je: Posebice mi je drago da je Njemačka razvojna banka KfW u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prepoznala pouzdanoga partnera o čemu svjedoči naša suradnja na nekoliko važnih projekata. Za nas današnji događaj znači veliki napredak i iskorak jer će kreditna sredstva uskoro biti operativna, a pored njih, za već obavljene pripremne poslo- Angažirani Godina Vrijeme radnici Nova radna Instalirana Proizvodnja realizacije puštanja Investicija tijekom mjesta snaga u pogon GWh projekata izgradnje MW god. god. Mil. € čovjek/godina radno mjesto TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 RiTE KONGORA 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 HIDROELEKTRANE 162,60 452,24 213,25 2.050 81 CHE VRILO 64,00 249,50 3 2013. 98,60 400 25 CHE KABLIĆ 52,00 73,13 3 2017. 58,42 400 25 HE HAN SKELA 12,00 52,00 2 2014. 29,50 300 10 HE UGAR UŠĆE 11,60 33,19 2 2015. 12,87 350 7 HE VRLETNA KOSA 11,80 22,54 2 2017. 6,93 300 7 HE IVIK 11,20 21,88 2 2016. 6,93 300 7 200,00 626,11 305,39 1.270 62 VE BOROVA GLAVA 52,00 149,62 2 2014. 78,00 350 16 VE MESIHOVINA 44,00 128,53 2 2012. 66,67 300 14 VE VELIKA VLAJNA 32,00 89,36 2 2013. 52,72 220 10 VE POKLEČANI 72,00 258,60 2 2014. 108,00 400 22 912,60 4.078,35 1.618,64 9.320 933 VJETROELEKTRANE UKUPNO 14 5 2017. ve kao i one koje nam predstoje ovo je poduzeće izdvojilo 6.000.000 eura vlastitih sredstava. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prvo javno poduzeće u BiH koje planira graditi vjetroelektranu. Za VE Mesihovina izvršena su sva potrebna mjerenja i analize, izrađene su Studije o mogućnosti korištenja energije vjetra za proizvodnju električne energije kao i Studija utjecaja na okoliš. Potpisani su ugovori o koncesiji s nadležnim županijskim ministarstvom i sporazum s općinom Tomislavgrad na čijem se lokalitetu nalazi. Ishođena je i okolišna dozvola od Federalnoga ministarstva okoliša i turizma. Pokrenute su aktivnosti za ishođenje urbanističke suglasnosti od Federalnog ministarstva prostornog uređenja te aktivnosti za prenamjenu i izvlaštenje zemljišta za VE Mesihovina kod nadležnih općinskih i županijskih organa. U tijeku su procedure za izgradnju privremenoga montažnog objekta u Tomislavgradu u sklopu formiranja gradilišta za izgradnju poslovnoga objekta i otvaranje gradilišta za VE Mesihovina te uređenje pristupnoga puta do lokacije VE Mesihovina. Intenzivirane su aktivnosti i na drugim objektima, ugrađen je novi mjerni sustav na lokacijama VE Mesihovina, VE Velika Vlajna i VE Borova glava, u tijeku su procedure nabave novoga mjernog sustava na lokaciji Poklečani. Sukladno planiranoj dinamici realizacije projektne dokumentacije za CHE Vrilo, u srpnju 2010. god. projektant Elektroprojekt d.d. Zagreb predao je Idejni projekt, te je u tijeku stručna recenzija. Do rujna 2010. god. planira se provedba recenzije i izrada natječajne dokumentacije za sljedeću fazu projektiranja CHE Vrilo nakon čega se planira izrada glavnih projekata, te ishođenje koncesije i drugih dozvola sukladno Odluci Vlade FBiH o pripremi i izgradnji CHE Vrilo. Završene su studije alternativa i program istražnih radova za Idejni projekt MHE Mokronoge, a u tijeku su i pripreme za provedbu istražnih radova. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB U TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA okviru Projekta asistencije regulativa i reformi energetskoga sektora (REAP) u organizaciji američke agencije USAID-a, stručnjaci i konzultanti te agencije 24. veljače o.g. održali su jednodnevni seminar u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Predstavnici našega poduzeća iznijeli su prepreke vezane za otvaranje tržišta, a stručnjaci USAID-a predstavili su opcije i dali određene preporuke za njihovo moguće rješavanje. Istaknuti su osnovni preduvjeti za otvaranje tržišta: CC uspostava točnoga mjerenja (za obračun, za fakturiranje i za gubitke), CC tarife temeljene na troškovima za sve regulirane djelatnosti (tarife trebaju omogućiti potpun povrat troškova i razuman profit; ispravna alokacija troškova i smanjenje odnosno ukidanje unakrsnoga subvencioniranja regulatornih djelatnosti), CC ugroženi (ranjivi) kupci - (to su kupci s manjom platežnom moći. Na otvorenom tržištu ni poduzeće ni tarifni kupci ne mogu subvencionirati takve kupce, a u F BiH ne postoji program Vlade za njihovu zaštitu). Na kraju prezentacije dani su zaključci: CC da je neupitna obvezna priprema za otvaranje tržišta, kako regulatora tako i reguliranih poduzeća, CC da propisi nisu dovoljno jasni i detaljni i potrebno je usko surađivati s regulatorima pri izradi detaljne regulative, Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. CC da će REAP pripremiti dokument za sve donositelje odluka sa smjernicama pri otvaranju tržišta uključujući i Zakon o javnim nabavama BiH Zabilježili smo… Ljetne gotovo tropske vrućine obilježile su polovicu srpnja o.g. Svatko se rashlađivao sukladno prilikama i mogućnostima, a uporaba je rashladnih uređaja koji za pogon koriste električnu energiju jedan od učinkovitijih načina rashlađivanja prostorija. Tako je potrošnja električne energije u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dana 16. srpnja o.g. u 12.00 sati iznosila rekordnih 237 MWh (bez potrošnje Aluminijskoga kombinata) što je za 10% više nego u isto vrijeme prošle godine kada je potrošnja bila 215 MWh. Vrućina je, očito, učinila svoje. No, kvarova nije bilo unatoč velikom opterećenju, što je još jedna potvrda stabilnosti našega sustava. 15 DALJINSKO MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U TRAFOSTANICAMA 10/0,4 KV Ivica Maslać, dipl.ing. el. rukovoditelj Sektor za upravljanje i mjerenje u EES P očetkom 2009. godine u Distribuciji električne energije instaliran je sustav za automatsko očitavanje brojila – AMR-sustav(eng. Automatic Meter Reading) koji se sastoji od računarske i programske opreme s jedne strane te brojila ugrađenih najvećim dijelom u trafostanice 10/0,4 kV s druge strane. Komunikacija se vrši putem GPRS-mreže jednoga od mobilnih operatera. Neposredno nakon instaliranja sustava krenulo se s uključivanjem već ugrađenih brojila u sustav. Sam se proces odvija postupno budući da je za svako brojilo neophodno unijeti određene podatke u sustav te provjeriti uspješnost komunikacije. Cijeli projekt predviđa ugradnju oko 3000 brojila, a do sada je ugrađeno njih oko 2500. Mjerni uređaji Za potrebe AMR-sustava koriste se mjerni uređaji odnosno poluizravna 16 i izravna brojila električne energije sa širokim spektrom dodatnih mogućnosti. Osim temeljne funkcije brojila – mjerenja električne energije i to aktivne i reaktivne u oba smjera, brojila imaju mogućnost periodičnoga (15-minutnog) zapisa opterećenja priključenih potrošača, zapisa struja po fazama, napona po fazama, faktora snage. Također imaju mogućnost zapisa raznih nepredviđenih događaja kao što su: prenaponska i podnaponska stanja, prekostrujna opterećenja, ispadi napona po fazama. Podatci obračunskoga razdoblja koji počinje i završava svakoga prvog dana u mjesecu točno u ponoć, spremaju se u tzv. memoriju spremljenih vrijednosti (eng. stored values), a podatci koji se bilježe periodično, spremaju se u tzv. memoriju krivulje opterećenja (load profile). Sva se brojila prije ugradnje parametriraju prema stvarnim uvjetima na mjestu ugradnje odnosno podešavaju se prema prijenosnom omjeru strujnih mjernih transformatora, naponu mjerenja itd. Recimo još da su GSM/GPRS-modemi u bro- jila ugrađivani naknadno, zajedno sa SIM karticama. Računarska i programska oprema U svrhu prikupljanja, obrade i spremanja podataka, AMR-centar opremljen je serverima najnovije generacije tipa HP Blade. Na navedenom hardverskom sustavu instaliran je programski sustav Advance System. Njegova modularna arhitektura omogućava prilagodbu gotovo svim zahtjevima korisnika. Komunikacija između brojila i mjernih mjesta podržava komunikacijske protokole: DLMS, IEC1107, SCTM, M-BUS, PERM i L+G ms. Sekcija za prikupljanje podataka (Data acquisition) nezavisan je podsustav s vlastitom bazom i vlastitim servisima u koji se spremaju periodički i neperiodički podatci, statusi i događaji. Podatci se inicijalno spremaju kao sirovi, a nakon toga se pretvaraju u format pogodan za daljnju obradu i spremaju u istu bazu. Sekcija za obradu podataka (Data processing) sastoji se od modula Logic layer, Services i Graphical user interface. Spomenuti moduli omogućavaju brojne funkcije poput filtriranja i formatiranja podataka, analiziranje i validaciju podataka, generiranje izvještaja, računa, itd. Obrađene je podatke moguće izvesti u uobičajene alate programskoga paketa Microsoft Office, kako bi se mogli dalje distribuirati. Korisniku sustava omogućava se i ručno očitanje podataka iz brojila. To se svojstvo obično koristi kod prvoga očitanja i testiranja. Ručno očitanje omogućava čitanje profila potrošnje, podataka za naplatu, događaja i sinkro- INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB nizaciju vremena. Isto tako korisniku se omogućava i ručno generiranje izvještaja koji se ispisuju na predefinirani obrazac u obliku tabela ili grafova. Iskustva s komunikacijom Brojila uključena u AMR-sustav instalirana su diljem Bosne i Hercegovine i s obzirom na to može se reći da je uspješnost komunikacije vrlo dobra. Na područjima s vrlo lošom pokrivenošću GSM-signalom koriste se vanjske antene te se time bitno poboljšava komunikacija. Sustav je tako prilagođen da se brojila prozivaju jednom dnevno i to u noćnim satima kako bi se izbjegla dnevna zagušenja te kako bi očitani podatci bili tijekom jutra na raspolaganju za korištenje. Najveći se broj brojila (cca 98%) svakodnevno uspješno očita u prvom pokušaju, a u suprotnom slijedi ponovan pokušaj svakih sat vremena. Mogućnosti U nastavku su teksta navedene neke od brojnih mogućnosti brojila što omogućuje njihovu višestruku korist. Na temelju stanja brojila energije moguće je utvrditi točan iznos gubitaka po pojedinim tzv. trafo područjima. Također može se utvrditi iznos gubitaka u srednjonaponskoj mreži i transformaciji SN/NN usporedbom sumarnih podataka iz trafostanica 10/0,4 kV s podatcima o isporučenoj energiji na područjima pojedine Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. trafostanice 110/10 kV ili 35/10 kV. Na temelju je 15-minutnoga dijagrama opterećenja moguće pratiti iskorištenost svake trafostanice te mogućnosti daljnjega pridodjeljivanja potrošača i eventualne preraspodijele opterećenja između susjednih trafostanica. Također je moguće na temelju podataka o opterećenju vršiti međusobne zamjenama energetskih transformatora. Osim prikaza aktivne snage, moguće je pratiti i jalovu snagu te ugradnjom ili pak uklanjanjem kondenzatorskih baterija utjecati na smanjenje struja. Budući da se struje po fazama također zapisuju 15-minutno, na temelju praćenja i analize može se nakon simetriranja potrošača po fazama bitno smanjiti struja kroz nul vod, a time i gubitci. Praćenjem je napona moguće odrediti najpogodniji položaj preklopke transformatora za svaku trafostanicu što je jako važno radi sve većih zahtjeva kvalitete napona. Velike se pogodnosti ostvaruju kreiranjem virtualni mjerenja gdje se može virtualno prikazati opterećenje kako pojedinoga srednjonaponskog izvoda tako i cijele napojne trafostanice te se korištenjem stvarnih podataka određuju optimalna uklopna stanja srednjonaponske mreže, a sve u cilju smanjenja gubitaka električne energije. Zapisom podataka u tzv. knjigu događaja za koju u brojilu postoji posebna memorija moguće je dati objektivno stanje o svim planiranim i neplaniranim događajima na pojedinoj trafostanici kao što su: vremena ispada, uključenja, itd. Neke su od navedenih mogućnosti već i nakon relativno kratke eksploatacije sustava uspješno korištene u praksi. Budući da je sustav modularan i proširiv, daljnjim korištenjem i stjecanjem iskustva očekuju se nove mjere i nova poboljšanja. 17 BUSOVAČKE U STAJE DOBILE ELEKTRIČNU ENERGIJU Mario Magerl, rukovoditelj Poslovnice Elektro - Vitez neposrednoj blizini Busovače, na nadmorskoj visini od 1600 m nalazi se izletište Busovačke staje poznato po predivnim prirodnim ambijentom i skijaškom stazom. Godinama je ta prirodna busovačka oaza zanimanje domaćih entuzijasta koji pokušavaju poboljšati uvjete za goste iz cijele BiH kao i za svoje sugrađane. Veliki je problem donedavno predstavljala opskrba el. energijom. Uz veliko angažiranje svih ljudi koji vole tu planinu početkom mjeseca prosinca 2009. zapoceti su radovi na trasi dalekovoda u duljini od oko 7.300 m. Na tom poslu radnicima Poslovnice Busovača priskočili su u pomoć radne kolege iz Viteza i iz ostalih radnih jedinica i poslovnica DP Centra. Zbog povoljnih vremenskih uvjeta završetak radova planiran je do kraja 2009., ali nepredvidivost planine i snježnih oborina koje su trajale dugo, rok se nije mogao održati. Do tada je položeno oko 3.000 m podzemnoga kabla po vrlo teškom i nepristupačnom terenu. Stariji ljudi koji bolje poznaju taj kraj i vremenske prilike, rekli su: ništa više vi ne uradiste do 1 svibnja. Što rekoše i ostvari se. Snježnih oborina bilo je u izobilju, ali ski-lift je i dalje radio na agregat. Dolaskom proljeća, ponovno započinju radovi. Na trasi su podignuta 43 stupna mjesta, razvučeno je Al/če 18 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB uže, a trasa je bila, najbolje je to opisao jedan mladi električar: kao da se penjemo uza zid. Ostao je i najteži dio posla na trasi podzemnih VN kabela. Tri žile s više od 2.000 m kabela, a teren je nepristupačan da ni traktor ni bager nisu mogli blizu. Uz zajedničke snage rukovoditelja DP i OP Centar kao i svih rukovoditelja poslovnica, 26. svibnja, Busovača je primila više od stotinu uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Od blagajnika do inžinjer(ki)a i tehničara, na planini je taj zahtjevni posao završilo 109 naših uposlenika. Bila je to snaga zajedništva i zdravih međuljudskih odnosa našega poduzeća. Lokalitet Busovačke staje za sve žitelje Lašvanske doline ima veliko emotivno i domoljubno značenje. Na tome je mjestu 15.6.1993. poginulo 18, a teže i lakše ranjeno dvadeset branitelja. Bio je to još jedan motiv da se do toga dana završi taj zahtijevan posao te da se DV i TS upravo na obljetnicu stradavanja pusti u probni rad. Prije svečanoga puštanja u rad izaslanstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predvođeno izvršnim direktorom za Distribuciju električne energije, Ilijom Bakalarom i izvršnim direktorom za Opskrbu električnom energijom, Stipom Bagarićem, položilo je vijence i zapalilo svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima. Nakon polaganja vijenaca i mise zadušnice, svečano je puštena u rad TS Busovačke staje. Transformator- Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. sku stanicu, blagoslovio je busovački župnik fra Hrvoje Radić, a čast da je svečano pusti u rad pripala je biv- šem busovačkom župniku, fra Janku Ljubosu i predsjedniku HDZ-a BiH, dr. Draganu Čoviću. 19 UKORAK S EUROPSKIM ELEKTROPRIVREDAMA - RAD POD NAPONOM Ivan Marko Blažević, dipl.ing.el. voditelj Centra za obuku U sklopu realizacije stručnoga dijela edukacije za ovu godinu u novootvorenom Centru za obuku JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u Livnu održana je trodnevna obuka inženjera za rad pod naponom. Taj način rada, do sada nije prakticiran u Elektroprivredi, uvele su mnoge europske zemlje, a najveće iskustvo i uspjeh ima Francuska. Uz dobru edukaciju i potrebnu opremu elektromonteri zajedno sa svojim nadređenim moći će odgovoriti europskim normama o kvaliteti električne energije EN/50160. U cijeloj je regiji uključujući i Sloveniju, Hrvat- ska odavno ispred kada je u pitanju rad pod naponom. Iz toga su razloga obuku izveli stručnjaci iz Nastavnoobrazovnoga centra Hrvatske elektroprivrede iz Velike (HEP-NOC Velika) koji su svojim desetogodišnjim međunarodnim iskustvom vodeći u obučavanju i izdavanju certifikata elektroprivrednim poduzećima. 15 inženjera koji se usko bave distribucijskim i opskrbnim poslovima u tri dana teoretske obuke i praktičnoga prikaza rada pod naponom upoznali su se s poviješću rada pod naponom, dosezima elektroprivrednih poduzeća u Europi te važnosti takvoga načina održavanja elektroenergetskih postrojenja za sigurnost opskrbe i sigurnost izvoditelja radova. Ovo je prva takva obuka u JP EP HZ HB, a za očekivati je će se uskoro raditi pod niskim naponom i tako omogućiti isporuku električne energije našim kupcima bez prekida napajanja uslijed kvarova. Sudionik radionice bio je Tomo Džidić koji je naglasio: Već sam upoznat s radom ovoga Centra i ono što je najvažnije kod takvoga rada jest veće mjere zaštite. Upoznati smo s radom do 1 kW na zamjeni brojila i dovodnoga postolja. Ovo je dobra obuka za nas inženjere i što prije treba nabaviti adekvatnu opremu i krenuti s našim monterima na savladavanje rada pod naponom. Nakon završetka obuke izraženo je zadovoljstvo što je Uprava odobrila obuku i tim činom pokazala interes za uvođenje rada pod naponom i u našemu poduzeću. Zahvala je upućena predavačima iz HEP-ova NOC-a iz Velike u Hrvatskoj koji su na visokoj razini odradili obuku u teoretskom i praktičnom dijelu. Osim učenja, polaznici su se družili i na obilascima kulturnih, povijesnih, športskih i prirodnih ljepota livanjskoga kraja. Posebice je organizator zahavlio ravnatelju Franjevačkoga muzeja na Gorici u Livnu i prioru Karmelićanskoga samostana sv. Ilije na Buškome jezeru koji su prezentirali sve vrijednosti koje se nalaze u njihovim ustanovama. Obuci su nazočili: Tomislav Zlatunić (DP Centar), Andrija Ivešić (PJ Elektro-Žepče), Damir Mršo (Pogon Livno), Pero Bodulušić (Pogon Livno), Mario Živković (DP Sjever), Miroslav Ivanković (DP Sjever), Mate Gudelj (Pogon Grude), Jozo Kukić (DP Jug), Marko Grbešić (Pogon Mostar), Blago Kovač (Pogon Grude), Ervin Vrdoljak (Pogon Livno), Damir Mioč (Pogon Livno), Tomo Džidić (DP Jug). O HEP – Nastavno-obrazovnom centru Godine 2006. HEP – Nastavno-obrazovni centar počinje raditi samostalno kao obrazovna Ustanova unutar HEP-a na djelatnostima: srednjoškolsko obrazovanje odraslih, organizacija savjetovanja, stručnih skupova, seminara i tečajeva, organizacija savjetovanja, stručnih skupova, seminara i tečajeva u izvedbi vanjskih izvođača, znanstveno istraživački rad, te organizacija studijskih putovanja, suradnja u međunarodnim projektima i stručna pomoć, stručna osposobljavanja i usavršavanja za rad pod naponom, projektiranje, izrada i distribucija tehnološke dokumentacije za tehnologije rada pod naponom, usluge smještaja i prehrane prigodom organizacije programa, usluge prenoćišta, usluge prijevoza za sudionike stručnih skupova, izdavačka djelatnost, ostale usluge vanjskim korisnicima na održavanju elektroenergetskih objekata. HEP – NOC raspolaže kontrolno ispitnim laboratorijem u kojem se ispituju i popravljaju alati i zaštitna sredstva za rad pod naponom na niskom i srednjem naponu. Namjena je laboratorija za rutinsko ispitivanje osobnih zaštitnih sredstava nazivnog napona do 30 kV. Pod zaštitnim sredstvima podrazumijevaju se: izolacijska rukavica (za električare), zaštitna kaciga, izolacijska (manipulativna) motka, motka za uzemljenje i kratko spajanje, indikator (ispitivač) napona, izolacijska zaštitna ploča, izolacijska zaštitna pregrada, izolacijska kliješta za osigurače, izolacijska prostirka, izolacijska obuća. Rutinska ispitivanja zaštitnih sredstava svode se na vizualne preglede i dielektrična ispitivanja visokim naponom frekvencije 50 Hz. Laboratorij se sastoji od tri dijela: komanda - u kome se nalazi ispitni transformator, dijelilo za mjerenje napona, prostorija u kojoj se nalazi upravljački pult, arhiva i radna dokumentacija, prateća prostorija - prostorija za pohranu mjerne opreme, pribora, uzoraka. 20 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. 21 OP Sjever DOBRA NAPLATA REZULTAT RADA SVIH UPOSLENIKA Zoran Pavić, dipl.ing.el. voditelj Sektora za obračun OP Sjever O pskrbno područje Sjever, djeluje na području Posavske županije koja je smještena se na desnoj obali rijeke Save, na krajnjem sjeveru Federacije BiH. Prema podatcima Federalnoga zavoda za statistiku u tri posavske općine Orašju, Odžaku i Domaljevcu-Šamcu živi oko 40.500 stanovnika, na površini od 325 km2. OP Sjever u svom sastavu ima Poslovnice Orašje i Odžak i RJ Domaljevac-Šamac. Ukupan je broj uposlenih 24, od čega je u Upravi OP Sjever njih 7, Poslovnica Orašje ima 8, Poslovnica Odžak ima 7 i RJ Domaljevac-Šamac 2 uposlenika. Od toga je 10 elektromontera koji rade na poslovima očitanja brojila i iskopčanju kupaca koji neuredno izmiruju dug za utrošenu električnu energiju. Što se tiče stručne spreme 29 % uposlenih je visoke stručne spreme, a ostali su sa srednjom stručnom spremom. Na tom opskrbnom području ima oko 17.000 kupaca na naponskim razinama 0,4 i 10 kV. Na Poslovnicu Orašje otpada oko 8.000, Odžak 7.300 i na RJ Domaljevac-Šamac oko 1.700 kupaca. Kako je 92 % kupaca u kategoriji kućanstva može se zaključiti da to područje i nema puno gospodarskih subjekata. Iako brojčano mali, kupci iz kategorije gospodarstva u ukupnoj potrošnji električne energije sudjeluju s udjelom od 28 % i kao takvi predstavljaju važne kupce za naše područje. Izvrsni rezultati naplate Tijekom 2009. godine kupcima je fakturirano 92 MWh utrošene el. energije ili novčano izraženo oko 14.500.000 KM. U istom tom razdoblju naplaćeno je preko 14.600.000 KM za utrošenu el. energije. To zorno govori o činjenici da prethodne godine, a i dugi niz godina prije toga OP Sjever ostvaruje rezultate naplate iznad 100 %.To znači da se pored tekućih, naplaćuju i potraživanja iz ranijih razdoblja. U prilog tome govori i činjenica da oko 60 % kupaca plati račun unutar mjesec dana od dana izdavanja računa, a čak 90 % kupaca unutar 4 mjeseca. Tako smo za prvih 5 mjeseci 2010. godine ostvarili postotak naplate od čak 108,71 %, što pokazuje naše veliko zalaganje. Kao i svugdje prilikom naplate računa za el .energiju javljaju se razni problemi, tako da se primjenjuju sve zakonom dopuštene mjere za naplatu, a na kraju i podizanje tužbi kako bi se zaštitila naša potraživanja. U skladu s novim Općim uvjetima za isporuku električne energije svi su kupci dužni sklopiti Ugovore o opskrbi, zato se i u OP Sjever pristupilo realiziranju te zadaće. U posljednje vrijeme osjetno je povećan broj sklopljenih Ugovora s ciljem da se u što kraćem vremenskom roku obavi taj važan posao, što bi nam znatno olakšalo rad, posebice na poslovima naplate naših potraživanja. Zajednički rad s distribucijom Treba istaknuti dobru suradnju i komunikaciju s DP Sjever na svim radnim zadatcima, počevši od zajedničkoga očitanja brojila, izrade ugovora, pa sve do iskapčanja kupaca koji ne dopuštaju pristup mjernom mjestu. S našim poslovnim partnerom, Hrvatskom Poštom d.o.o. Mostar koja za nas radi uslugu podjele računa, razvili smo dobru poslovnu suradnju. Također se i procesu komunikacije s kupcima pristupilo studiozno smatrajući ga ključnim za kvalitetno pružanje usluga. Zbog toga su sve tri šalter-dvorane moderno uređene i opremljene, a posljednja od njih u Poslovnici Orašje, uređena je i useljena protekloga mjeseca. U edukaciju uposlenika, kako u stručnom smislu tako i u procesu komunikacije s kupcima, dosta ulaže se dosta i treba očekivati dodatni napredak, na obostrano zadovoljstvo. Na kraju, treba istaknuti da je do dobrih rezultata rada došlo isključivo zbog velikoga zalaganja svih uposlenika OP Sjever, počevši od poslovnica i radnih jedinica, pa preko sektora, do rukovoditelja OP Sjever. Nadamo se da ćemo takav trend dobrih rezultata nastaviti i dalje. Uvođenje web-usluge POSLOVANJE USMJERENO ZADOVOLJSTVU KUPACA U zimajući u obzir važnost kvalitetnoga vođenja brige o kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je novu web-uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kupcima omogućava brz i jednostavan pregled informacija. Kroz takav vid kvalitetnoga i pravodobnoga informiranja, ostvaren je još jedan u nizu koraka u susret željama i potrebama kupaca. Web-usluga besplatna je i namijenjena fizičkim osobama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iz kategorije potrošnje - kućanstvo. Putem je internetskoga pristupa kupcima dostupan pregled njihove ostvarene potrošnje električne energije, očitanja brojila, stanja računa i 22 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. uplata u posljednjih 12 mjeseci, kao i pregled trenutačnoga stanja duga. Aplikacija se zajedno s detaljnim uputama za korištenje nalazi na web-stranici Društva, a pristupa joj se unosom šifre kupca i serijskoga broja brojila, koji se mogu naći na svakom pojedinačnom računu za električnu energiju. Uvođenje je provjere stanja računa putem režne stranice ostvarilo brojne pozitivne reakcije kupaca, a pogotovo onih koji žive u inozemstvu, koji su sad u mogućnosti brže i jednostavnije doći do traženih informacija. S ciljem daljnjega unaprjeđenja poslovnih procesa nastavit ćemo s takvim vidom poslovne suradnje. 23 UREDBA O KORIŠTENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE Uredbom se propisuje: način korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja (OIEiK), skupine postrojenja, minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIEiK u ukupnoj potrošnji, poticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK-a, ispitivanje potencijala OIE-a, registar projekata i postrojenja za korištenje OIEiK-a, izgradnja postrojenja OIEiK-a, otkup i naknade, priključak postrojenja OIEiK-a na elektroenergetsku mrežu, certificiranje podrijetla električne energije proizvedene iz OIEiK-a, uspostavljanje institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava poticanja proizvodnje iz OIEiK-a, kao i druga pitanja od važnosti za korištenje OIEiK-a. Cilj je Uredbe poticaj veće proizvodnje i potrošnje električne energije iz OIEiK-a na unutarnjem tržištu električne energije i razvoj regulatorne i tehničke infrastrukture za OIEiK, a naročito u pogledu: CC uklanjanja prepreka za porast korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i administrativne, CC smanjenja utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš, CC približavanja ciljevima iz Kyota, CC poticanja, uvođenja, primjene i razvoja nove opreme i tehnologija, te domaće ekonomije u cjelini, CC otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, CC dugoročnoga osiguranja energije, CC učinkovitoga korištenja energije, uključujući energetsku efikasnost i uštedu, CC kvalitetnoga zbrinjavanja otpada. S ciljem uspostavljanja institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava poticaja proizvodnje električne energije iz postrojenja OIEiK-a uspostavit će se Operator za OIEiK. 24 Operator za OIEiK znači energetski subjekt koji obavlja djelatnosti prikupljanja naknada od opskrbljivača i od kvalificiranoga kupca koji na osnovi dozvole za međunarodnu trgovinu za vlastite potrebe, nabavlja električnu energiju za vlastite potrebe, vrši obračun, raspodjelu i plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste OIEiK u skladu s odredbama ove Uredbe, a nema status opskrbljivača. Operator za OIEiK nadležan je za prikupljanje naknada od opskrbljivača i od kvalificiranoga kupca koji na osnovi dozvole za međunarodnu trgovinu za vlastite potrebe, nabavlja električnu energiju za vlastite potrebe, vrši obračun, raspodjelu i plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja OIEiK-a u skladu sa strateškim ciljevima Federacije koji se odnose na udio električne energije proizvedene iz OIEiK-a u ukupnoj potrošnji električne energije. Operator za OIEiK između ostalog ima sljedeće nadležnosti: CC donosi interna pravila rada i poslovanja Operatora za OIEiK, CC na zahtjev kvalificiranoga proizvođača zaključuje ugovor o obveznom otkupu po zajamčenim otkupnim cijenama i vrši otkup ukupne električne energije proizvedene iz OIEiK, CC vrši obračun i isplatu financijskih sredstava za isporučenu električnu energiju kvalificiranim proizvođačima koji su zaključili ugovor s Operatorom za OIEiK po zajamčenim cijenama, CC sa svakim pojedinačnim opskrbljivačem sklapa ugovor kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i obveze, uključujući i obvezu da opskrbljivač izda Operatoru za OIEiK odgovarajuća jamstva za osiguranje uplate, radi osiguranja minimalnoga udjela električne energije proizvedene iz OIEiK, CC određuje pripadajući dio električne energije proizvedene iz OIEiK koju mora preuzeti svaki opskrbljivač, INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB a na osnovi planirane ukupne proizvodnje električne energije proizvedene iz OIEiK-a za koju je ugovoren obvezan otkup i udjela opskrbljivača u ukupnoj potrošnji krajnjih kupaca, CC vrši obračun planirane i ostvarene proizvodnje iz OIEiK-a, CC vrši fakturiranje i naplatu električne energije proizvedene iz OIEiK-a, CC prikuplja naknade za poticanje od opskrbljivača i kvalificiranih kupaca, CC prikuplja i obrađuje podatke o električnoj energiji proizvedenoj u postrojenjima OIEiK-a koje dostavljaju proizvođači, operator mreže i opskrbljivač, na mjesečnoj razini, CC sudjeluje u predlaganju pravila o uravnoteženju elektroenergetskoga sustava u suradnji s ovlaštenim institucijama, uključujući i pravila za zaračunavanje naknada za elektroenergetsku neravnotežu, koja su u nadležnosti Nezavisnoga operatora sistema u BiH (u daljnjem tekstu: NOS BiH). CC vrši isplatu naknada za uravnoteženje elektroenergetskoga sustava, CC vodi poseban transakcijski račun za obračun i plaćanje električne energije proizvedene iz OIEiK-a, CC provodi aktivnosti u promoviranju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, CC dostavlja polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u svijetu (MW) Odredbe se Uredbe, koje se odnose na poticaj, ne primjenjuju na električnu energiju proizvedenu u velikim hidroelektranama instalirane snage veće od 10 MW, te na električnu energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode električnu i toplinsku energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe. Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Procjena V lada Federacije Bosne i Hercegovine, na 145. sjednici održanoj 1. lipnja o.g. u Sarajevu, donijela je Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (istodobna proizvodnja dva korisna oblika energije (električne i toplinske) u jedinstvenu procesu). Ciljani minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja OIE-a, čija se proizvodnja potiče, do kraja 2012. godine iznosi 5% u ukupnoj potrošnji električne energije. Naknada za poticanje znači novčani dodatak na cijenu električne energije za sve kupce električne energije, a koji se koristi za poticanje korištenja OIEiK-a. Naknadu za poticanje plaćaju svi kupci električne energije u Federaciji kao dodatak na cijenu električne energije. Jedinični se iznosi naknada utvrđuju diferencirano za kategorije potrošnje kako slijedi: CC 0,001 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 0,4 kV, CC 0,001 KM/kWh za kategoriju kupaca javna rasvjeta, CC 0,0008 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 10 kV, CC 0,0007 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 35 kV, CC 0,0005 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 110 kV i više Navedena naknada za poticaj vrijedi za 2010. godinu. Za svaku sljedeću godinu iznose naknada predlaže Operator za OIEiK, u skladu s promjenom odnosa planirane neto proizvodnje iz OIEiK-a i ukupne neto potrošnje električne energije u Federaciji, a suglasnost za njih daje Vlada Federacija BiH. Opskrbljivač će u računu koji dostavlja kupcu kao posebnu stavku naznačiti iznos ukupne naknade za poticanje, koji predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje u kWh. Operator za OIEiK raspolaže prikupljenim novčanim sredstvima na ime naknade i koristi ih za: CC isplatu zajamčene cijene kvalificiranim proizvođačima, u skladu s Uredbom, CC financiranje rada Operatora za OIEiK, CC plaćanje troškova uravnoteženja elektroenergetskoga sustava nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiK-a, CC poticanje istraživanja, projektiranja postrojenja, razvoja i proizvodnje opreme za OIEiK, izgradnje postrojenja s ciljem otvaranja novih radnih mjesta u Federaciji. 25 STOGODIŠNJE VODE ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA PRATI SUVREMENE TRENDOVE Stanko Bošnjak, dipl. ing. sig., rukovoditelj Sektora za ZNR-u i ZOP-a S ektor za zaštitu na radu (ZNR) i zaštitu od požara (ZOP) ima zadaću promicanje stanja u području sigurnosti na radu i zaštite od požara u poduzeću i u tom smjeru poduzima aktivnosti kao što su: edukacija iz djelokruga ZNR-u i ZOP-a, nadzor nad stanjem i provođenjem mjera zaštite, izvješćivanje nadležnih rukovoditelja i Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar o svim važnim događajima i stanju iz područja ZNR-u i ZOP-a. Edukacija iz područja sigurnosti na radu i zaštite od požara kontinuiran je proces u našem poduzeću i provodi se kroz obradu tema koje se u danom trenutku, s obzirom na ocjenu stanja, utvrde kao aktualne u praksi. U protekloj je godini u Centru za edukaciju u Livnu održan seminar na temu Uloga, važnost i odgovornosti rukovoditelja radova na terenu. Ista je tema prezentirana uposlenicima Pogona Grude. Redovito se provodi obuka za rad na siguran način za rukovatelje dizalica, autokorpi, motornih pila itd. U svibnju je o.g. u suradnji s HEP – Nastavno-obrazovnim centrom Velika, Republika Hrvatska, u Livnu održan trodnevni seminar na temu Prezentacija rada pod naponom. Isto se tako referenti za ZNR-u i ZOP-a redovito usavršavaju u području svoga rada kroz praćenje stručnih dostignuća i zakonske regulative iz područja sigurnosti na radu i zaštite od požara. Tako je jedan broj uposlenika u veljači nazočio Međunarodnom seminaru na temu Osposobljavanje iz zaštite na radu, održanom u Zagrebu. Osim toga, svi su uposlenici Društva, koji rade na poslovima ZNR-u i ZOP-a, bili na seminaru Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu – komentar i primjena koji se održavao u više centara u FBiH. Predavači su bili neposredni kreatori nacrta ovog Zakona. V ode kakve se odavno ne pamte ili kako mnogi vodoprivredni stručnjaci kažu 100 godišnje vode (dogode se jedanput u ovom vremenskom razdoblju) izlijevale su se diljem BIH, krajem 2009. i u proljetnim mjesecima tekuće godine. Kao i svim sličnim dosadašnjim situacijama, najodgovorniji ljudi i uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB postupali su odgovorno i sukladno zakonskim propisima i dozvolama, bez obzira što nam je to uzrokovalo energetske gubitke, u razdobljima kada su nam tri hidroelektrane prinudno bile izvan pogona. Redoviti nadzor U poduzeću se kontinuirano vrši nadzor nad primjenom propisa iz područja ZNR-u i ZOP-a; vode se sve zakonom propisane evidencije; vrše se periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad s povećanim opasnostima, uređaja i sustava za otkrivanje i gašenje požara; organiziraju se redoviti periodični liječnički pregledi uposlenika, a vrši 26 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. se i nabava osobnih i skupnih zaštitnih sredstava. U provedbi je zacrtanih zadaća od velike važnosti u poduzeću i rad Središnjega povjerenstva za poslove ZNR-u i ZOP-a koje svojim analizama, ocjenama i smjernicama uvelike doprinosi promicanju stanja. Na taj se način omogućava svakom uposleniku da konzumira zakonom zajamčeno pravo očuvanja života i zdravlja pri izvršavanju radnih zadataka. Osim toga tako se izbjegavaju veliki materijalni gubitci kroz naknade za ozljede na radu i štete od požara. U ostvarivanju je zadaća i zacrtanih planova uposlenika zaduženih za provedbu ZNR-u i ZOP-a u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od izuzetne važnosti istinska potpora svih unutar poduzeća od svakoga pojedinačnog uposlenika, preko Sindikata do Nadzornoga odbora i Uprave. Bez ijednoga smrtnog slučaja Želimo posebno istaknuti viziju Uprave poduzeća, koja je kontinuirano pridaje veliku važnost ZNR-u i ZOP-a kao neodvojivom dijelu tehnološkoga procesa, a koja se ogleda u bitnom izdvajanju materijalnih sredstava za promicanje sigurnosti na radu, kao dijela integralne sigurnosti poduzeća te važnijega ulaganja u kadrovske potencijale u ovo područje, nego do sada. Rezultat je takve poslovne politike da u 2009. godini nije bilo niti jedne ozljede sa smrtnom posljedicom, a broj je ozljeda na radu smanjen u odnosu na ranije godine. Pri tomu nijedna ozljeda nije bila posljedica propusta u sustavu. 27 SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE (SCADA/DMS/OMS) engl. SCADA - Supervisory Control And Data Acquisition engl. DMS - Distribution Management Systems engl. OMS - Operational Management Systems mr.sc. Drago Bago, dipl.ing.el., voditelj Projekta SCADA/DMS/OMS C ilj projekta SCADA/DMS/OMS uspostava je daljinskoga upravljanja, nadziranja i prikupljanja podataka na distribucijskoj razini elektroenergetskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, za efikasno upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskoga sustava, a u cilju poboljšanja pouzdane i efektivne opskrbe kvalitetnom električnom energijom. Projekt se zasniva na ugradnji i povezivanju sustava daljinskoga upravljanja, nadziranja i prikupljanja podataka na srednjonaponskoj (distribucijskoj) razini elektroenergetskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kako na postojeću tako i na buduću telekomunikacijsku - optičku i radiokomunikacijsku mrežu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, na postojeću (optičku OPGW) SDH-mrežu operatora prijenosnoga sustava Elektroprijenosa BiH izgrađenu u okviru projekta Power 3, uključivo s cjelokupnom hardverskom i softverskom opremom, te sustavima za povezivanje na SCADA-sustave za upravljanje i nadziranje daljinski upravljivih rastavnih sklopki i prekidača u srednjonaponskom dijelu sustava. Projekt obuhvaća nabavu i provedbu SCADA/DMS/OMSaplikacijskih modula, RTU-ova (Remote Terminal Units), telekomunikacijskih veza, adaptacijskih radova u transformatorskim i 28 rasklopnim postrojenjima te dispečerskim centrima, obuku osoblja i konzultantske usluge. Detalji su razrađeni i u studiji izvodljivosti projekta, koju je izradio ESBI Engineering Ltd., koja je prihvaćena kao koncept programa i u kojoj je razrađena financijska i ekonomska opravdanost projekta za Elektroprivredu HZ HB, Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu RS. Funkcije SCADA/DMS-sustava mogu se podijeliti na osnovne SCADA-funkcije: CC prikupljanje podataka; CC obrada podataka; CC obrada događaja; CC nadležnosti distribucijskih dispečerskih centara; CC upravljanje i unos procesnih podataka; CC SCADA-proračuni; CC dinamičko označavanje mreže; CC obrada historijskih podataka; CC snimanje i prikazivanje real-time promjena; CC statistika opreme; CC obrada podataka o poremećajima; CC komunikacija s drugim centrima preko ICCP-protokola; CC on-line trendovi i njihovo prikazivanje i CC tablični prikazi i izvješća uporabom alata podržanih aplikacijskih sučelja. CC proračun tokova snaga; CC proračun struja kratkoga spoja i CC prognoziranje opterećenja. Model opterećenja vrlo je složena funkcija u sustavu i sastoji se: CC od statičke prilagodbe opterećenja - na osnovi modela opterećenja (koji može varirati od jednostavnoga do složenoga prikazanog dnevnim dijagramima opterećenja) određuju se apsolutne vrijednosti opterećenja prema zadanoj topologiji mreže. CC od topološke prilagodbe opterećenja - prema stvarnim mjerenjima u sustavu i topologiji mreže korigiraju se vrijednosti opterećenja dobivene u prethodnom koraku kako bi se uskladile sa stvarnim mjerenim vrijednostima dobivenim u SCADA-sustavu. CC od procjene stanja (state estimation) - na osnovi podataka radi se proračun tokova snaga u mreži kako bi se uzeli u obzir i gubitci u mreži i dobile točne vrijednosti opterećenja u pojedinim točkama mreže. Za razliku od procjene stanja u mreži prijenosnoga sustava, gdje imamo više mjerenja za istu vrijednost, u distribuciji imamo manjak mjerenja i podataka te je nužno raditi procjenu na osnovi unesenih parametara. Proračun tokova snaga i funkcije analize mreže: CC privremene promjene u mreži; CC prilagodba modela opterećenja; Svrha je proračuna tokova snaga dobiti kompletno rješenje stanja mreže za zadanu konfiguraciju u stvarnom vremenu ili za potrebe planiranja. Za potrebe se planiranja sustava proračunavaju sve moguće situacije u mreži u svrhu planiranja razvoja sustava ili potrebnih rekonfiguracija mreže. Proračun pojedinačno predočava rezultate za sve vrijednosti napona (po veličini i kutu) u čvorovima mreže (sabirnice), tokove struja i snaga preko vodova u mreži te gubitke i padove napona između dva čvora za trenutačno stanje topologije i opterećenja u mreži. Sve se proračunate vrijednosti provjeravaju prema postavljenim dopuštenim granicama i označavaju u slučaju njihova narušavanja. Dodatne mogućnosti proračuna omogućavaju dispečeru da simulira i modelira različita stanja i ograničenja u stvarnoj mreži. Te mogućnosti uključuju: CC kreiranje odvojenih mrežnih grupa za koje se pojedinačno proračunavaju rješenja tokova snaga; INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. CC kontrolu napona na izvorima u mreži; CC obradu tereta prema zavisnosti o naponu na sabirnicama i CC nadzor dopuštenih vrijednosti struja i napona. Proračun struja kratkoga spoja Proračun struje kratkoga spoja radi se na osnovi topologije mreže prema postavljenom mjestu kratkoga spoja. Proračun može biti u real-time sustavu ili na kopiji baze podataka sustava. Rezultati proračuna ukazuju na sklopne uređaje koji nemaju dovoljnu prekidnu snagu za moguće struje kratkoga spoja i za podešavanje releja nadstrujne zaštite. Dodatno se proračun može koristiti i za planiranje razvoja i nadogradnje mreže. Prognoziranje opterećenja Algoritam za prognoziranje opterećenja analizira prikupljene arhivske vrijednosti i dijeli ih po komponentama u ovisnosti o njihovom utjecaju na rezultat. Na taj se način komponente mogu podijeliti prema tipu dana za koji se radi prognoza (radni dan, praznik, vikend, ...) i prema očekivanoj temperaturi zraka. Svaka se komponenta u prognozi procjenjuje pomoću modela dobivenog učenjem samoga sustava. Treći je korak usporedba postojećih historijskih podataka i dobivenih prognoza te računanje odstupanja. Rezultat je prognoziranja opterećenja predviđeni dnevni dijagram opterećenja za sljedeći dan (ili dane) u svrhu planiranja eventualnih radova u mreži, optimiranje konfiguracije mreže i slanje podataka o predviđenoj potrošnji nadređenom operatoru sustava i operatoru tržišta. Dosadašnje i trenutačne aktivnosti Dosadašnje aktivnosti po pitanju realizacije potrebne infrastrukture za provedbu sustava daljinskoga nadziranja, upravljanja, vođenja i prikupljanja podataka na razini Distribucije električne energije, bile su bazirane na izgradnji lokalne i pristupne fiber - optičke komunikacijske mreže na SDH-kralježnicu backbone - optičku (OPGW) mrežu Elektroprijenosa BiH. SDH-oprema na kojoj se bazira postojeća mreža u objektima transformatorskih postrojenja 110/x kV Elektropri jenosa BiH je Surpass hiT 7070 i 7050. 29 Komunikacijska mreža omogućit će WAN komunikaciju s odgovarajućim QoS za različite tipove IP-prometa (FMiS - SAP, billing, govor, podatci, SCADA,…), između svih objekata u mreži, uz korištenje postojeće Cisco-mrežne opreme na lokacijama Elektroprivrede HZ HB (Cisco 3725 i 2620 Router), te Ethernet over SDH funkcionalnosti postojeće SDH optičke mreže Elektroprijenosa BiH (Surpass hiT 7070/7050), za prijenosne funkcije na regionalnoj razini. Pristupna komunikacijska mreža bazirana je na Ethernet over SDH-pristupu (EoS). Komunikacijska fiber – optička veza buduće komunikacijske opreme u objektima Distribucije električne energije (objekti sjedišta pogona, poslovnica, radnih jedinica te neki od objekata skladišta), nekih od objekata organizacijskoga dijela Proizvodnja električne energije, te lokalna komunikacijska veza s transformatorskim postrojenjima i rasklopnicama prilagođenima za ugradnju buduće komunikacijske opreme za daljinsko nadziranje, upravljanje, vođenje i prikupljanje podataka, izvedena je optičkim kabelom SMF 24 ugrađenim u za to prije položenim cijevima PEHD Ø50 mm i PEHD Ø32 mm. U svim distribucijskim područjima poduzeća, pored PEHD cijevi koje su postavljane u investicijskim paketima Power 4, izvedeno je novih propisno izvedenih trasa za polaganje PEHD cijevi u duljini preko 14.500 m (DP Jug cca 10.500 m, DP Centar cca 3.100 m i DP Sjever cca 800 m) u koje je položeno (neke su trase podrazumijevale dvostruko polaganje cijevi) cca 20,6 km PEHD cijevi Ø32 mm. Ukupno je uvučeno preko 40.800 m SMF24 optičkih fiber vodiča (u DP Jug cca 33.000 m, DP Centar cca 7.000 m, i DP Sjever cca 800 m). Komunikacijsko uvezivanje podrazumijevalo je uvezivanje svih, za to pripremljenih elektroenergetskih postrojenja i administrativno-upravnih sjedišta poduzeća te transformatorskih postrojenja 110/x kV u vlasništvu Elektroprijenosa BiH. Po stjecanju potrebitih preduvjeta, nužno je hitno iznaći dogovorna rješenja, definirati način korištenja telekomunikacijske infrastrukture s Elektroprijenosom BiH te definirati međusobna prava i obveze. Potrebno je žurno raditi na provedbi rješenja sustava za ugradnju potrebitih digitalnih repetitora (digipitera), odnosno, na radiokomunikacijskom povezivanju ugrađenih daljinski upravljivih nadziranih rastavnih sklopki, kao i onih predviđenih u investicijskom paketu EIB-a. Projektno rješenje za ovo komunikacijsko uvezivanje izrađeno je i usvojeno. Ta su provedena 30 i funkcionalna rješenja neophodan preduvjet za realizaciju pilot projekta SCADA sustava za nadziranje, upravljanje i prikupljanje podataka s daljinski upravljivih rastavnih sklopki ugrađenih u srednjonaponskom dijelu elektroenergetskoga sustava Distribucije električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, a koja će biti sastavni operativni segment budućega cjelokupnog SCADA/DMS/OMS sustava. Provedba je toga rješenja u sustavu Distribucijskoga područja Jug u tijeku - Ugovor o nabavi i ugradnji potpisan je s gospodarskim društvom KONČAR - Inženjering za energetiku i transport d.d. Zagreb. Nužno je detaljno i stručno razmotriti strategiju odabira tehnologije komunikacijskoga uvezivanja objekata koje je potrebno uvezati u sustav SCADA/DMS/OMS (digitalni radio, GPRS, komunikacijske tehnologije nove generacije,…), a nisu u sustavu optičkih telekomunikacijskih veza. Po tom se pitanju treba posebice osvrnuti na poslovnice i radne jedinice DP Centar i DP Jug, a koje nisu u WAN mreži Elektroprijenosa BiH. Potrebno je provjeriti strategiju i dinamiku optičkoga OPGW uvezivanja Elektroprijenosa BiH za ta područja, te uzeti u obzir potrebe (kapacitet, brzina, raspoloživost, pouzdanost,…) i kompatibilnosti rješenja svih organizacijskih dijelova JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Osim objekata analiziranih u studiji, treba uraditi eventualno dodavanje naslova objekata u sustav daljinskoga vođenja, kako bi ih se na vrijeme uzelo u obzir s komunikacijskoga i elektroenergetskoga gledišta. Nužno je naglasiti da studija uglavnom podrazumijeva objekte rekonstruirane i prilagođene za ugradnju sustava daljinskoga vođenja u dosadašnjim investicijskim zahvatima, te je stoga na početku potrebno dodati i one koje će biti u sljedećem intervalu za to pripremljene, a bitne su s gledišta sustava daljinskoga vođenja i upravljanja. Za potrebe projektnoga zadatka koji će definirati potrebe i zahtjeve za idejni projekt cjelokupnoga sustava SCADA/DMS/OMS, potrebno je prikupiti sve ulazne parametre, kao i definirati trenutačno stanje, zahtjeve i potrebe u svim za to bitnim objektima: transformatorskim i rasklopnim postrojenjima, dispečerskim centrima, subjektima koji su razrađeni u studiji izvodljivosti, ali i ostalim stavkama koji će biti predmet projekta SCADA/DMS/OMS Distribucije električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. U sklopu je toga, potrebno definirati i sve elektroenergetske, računalne i komunikacijske potrebe i kompatibilnosti s rješenjima i planovima svih organizacijskih dijelova JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB U posjetu Javnom poduzeću Elektroprivreda HZ HB DIREKTORICA EIB-a Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održali 12. 7. o. g. radni sastanak s direktoricom Europske investicijske banke u Bosni i Hercegovini, Marion Hoenicke i njezinom suradnicom za financijske poslove Simonom Serami. Razgovaralo se o tijeku realizacije projekata revitalizacije i redovite sanacije CHE Čapljina i HE Rama, te tijeku sanacije distribucijskih objekata sukladno ranije osiguranim kreditnim sredstvima ove banke u visini od 20.000.000 eura. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Matan Žarić i direktorica Marion Hoenicke izrazili su obostrano zadovoljstvo dosadašnjom izvrsnom poslovnom suradnjom. Osim aktualnoga kreditnoga ugovora, predmet razgovora bilo je i sklapanje novih kreditnim aranžmana za realizaciju izgradnje planiranih proizvodnih objekata poduzeća, posebice iz obnovljivih izvora sukladno odlukama Vlade Federacije BiH, kao i daljnja ulaganja u distribucijsku mrežu. ŠPANJOLSKI VELEPOSLANIK I PREDSTAVNICI KOMPANIJE CYMIMASA Veleposlanik Kraljevine Španjolske NJ.E. Alejandro Alvargonzalez San Martin i izaslanstvo španjolske kompanije za javne građevinske i energetske radove iz skupine ACS, posjetili su krajem lipnja o. g. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na radnome je sastanku razgovarano o aktualnom gospodarskom stanju na našim prostorima i mogućnostima poslovne suradnje na projektima od obostranoga interesa. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Matan Žarić sa suradnicima upoznao je goste s rezultatima poslovanja i kapacitetima poduzeća, te predstavio najvažnije investicijske planove, posebice projekte izgradnje novih proizvodnih objekata. Nakon obraćanja NJ.E. Alvargonzalesa, generalni savjetnik i prvi predstavnik CYMIMASA Vicente Prados, te generalni direktor za razvoj, Jose Luis Salacar i generalni direktor za industrijske projekte, Jose Maria Amenerio, detaljno su predstavili mogućnosti i ostvarene poslovne rezultate te eminentne kompanije, kao i njezine poslovne ciljeve kako u BiH tako i u regiji. Svi su sudionici sastanka izrazili očekivanja i potrebu za daljnjim kontaktima i razgovorima o mogućim konkretnim oblicima suradnje, a NJ.E. Alvargonzalez prigodnim pismom zahvalio se na dobrodošlici koju je ukazala Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar španjolskim gospodarstvenicima. Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. 31 Međunarodna konferencija o energiji PROIZVODNJA OBNOVLJIVE ENERGIJE I SIGURNOST OPSKRBE Istaknute su se osobe iz područja politike, tehnologije, industrije i financija okupile u Solunu 4. i 5. ožujka o.g. na Međunarodnoj konferenciji o energiji na temu Energija u JI Europi: Proizvodnja obnovljive energije i sigurnost opskrbe koju je vrlo uspješno organizirala Europska investicijska banka. Konferencija se održavala pod pokroviteljstvom premijera Grčke, Georgea Papandreoua i predsjednika EIB-a, Philippea Maystadta. Konferenciju su svojim djelovanjem obilježili istaknuti europski i svjetski stručnjaci. Tako je ministrica za okoliš, energiju i klimatske promjene Grčke, Tina Birbili, dala ključan uvid u političku dimenziju energetskoga okoliša Jugoistočne Europe, dok je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju, Nobuo Tanaka, govorio o sigurnosti opskrbe. O proizvodnji obnovljive energije i njene učinkovitosti izlagao je Arthuros Zervos, predsjednik Europskoga vijeća za obnovljivu energiju. Osim regionalnih ministara odgovornih za energetiku i direktora velikih elektroenergetskih poduzeća, na skupu su sudjelovali mnogi eminentni stručnjaci iz područja energetike. Svakako treba spomenuti Carla Rubbia, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Konferenciji je iz Bosne i Hercegovine nazočio ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vahid Hećo, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB Matan Žarić, i Amer Jerlagić, generalni direktor Elektroprivrede BiH. Sudionici su skupa, na konferencijskim radionicama i predstavljajući projekte, dali važan obol za perspektivnu tehnologiju i politiku koja ima mogućnost izvršiti bitan utjecaj na energetska rješenja u Jugoistočnoj Europi. Naglašeno je kako briga za okoliš i sigurnost opskrbe zahtijeva fundamentalnu promjenu načina proizvodnje i potrošnje energije. Inače, projekti su predočeni na fleksibilan način koji je animirao sudionike konferencije kako na međusobnu komunikaciju tako i na komunikaciju s interdisciplinarnim timom stručnjaka. U središtu su pozornosti bili projekti: energija vjetra i solarna energija, kao i izlaganje o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti u Jugoistočnoj Europi. Uspješnost bi se rada ove konferencije u mnogome trebala odraziti na približavanju zajedničke vizije budućnosti koja će pomoći otkloniti smetnje na provedbi proizvodnje obnovljive energije i sigurnost opskrbe uz usko povezivanje energetske zajednice u JI Europi. Nikica Dujmović, prof. 32 Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Matan Žarić boravio je u službenom posjetu Kuvajtu od 17. lipnja do 20. lipnja o.g. kao član službenoga izaslanstva Federacije BiH. Članovi izaslanstva na čelu s federalnim ministrom Vahidom Hećom predstavili su svoje projekte s područja energetike, vojne, prehrambene i građevinske industrije. Na sastancima u Kuvajtskoj agenciji za investiranje (Kuwait Investment Authority-KIA), Kuvajtskoj gospodarskoj komori (Kuwait Chamber of Commerce) i Kuvajtskom fondu za arapski gospodarski razvoj (Kuwait Fund for Arab Economic Development) generalni je direktor predstavio poduzeće i prezentirao aktualne projekte za nove proizvodne objekte: RiTE Kongora, HE Vrilo, HE Vrletna kosa, CHE Kablić, HE Han Skela, HE Ugar Ušće, HE Ivik te VE Mesihovina, VE Borova glava, VE Velika Vlajna i VE Poklečani. Na izdvojenim se sastancima razgovaralo o mogućnosti- ma ulaganja u nove proizvodne objekte za što je iskazan veliki interes. Osim moguće suradnje dogovoren je i skori dolazak kuvajtskih gospodarstvenika u Bosnu i Hercegovinu. Magdalena Blažević, prof. HIDROELEKTRANA ČAPLJINA U CRPNOM RADU CHE Čapljina po mnogo čemu jedinstvena je hidroelektrana u proizvodnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Osim turbinskoga i kompenzatorskoga načina rada, ova elektrana može raditi i u crpnome pogonu, odnosno kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz donjega u gornji kompenzacijski bazen, što omogućava proizvodnju električne energije neovisno o lošim hidrološkim prilikama. Kako više godina nije radila u crpnom pogonu, sredinom lipnja o.g. uspješno je testirana, te se tim probnim radom potvrdila visoka razina pogonske spremnosti CHE Čapljina za rad u ovome režimu. Taj je način rada dokaz spremnosti CHE Čapljina za neovisno pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu Bosne i Hercegovine, koji se ogleda kroz mogućnost samostalne proizvodnje rezervnih količina električne energije. Ovo također znači i dodatnu stabilnost za elektroenergetski sustav BiH, a time i sigurniju opskrbu svih kupaca električne energije. NOVIH 40 STIPENDISTA I 80 PRIPRAVNIKA PREZENTACIJA POLJSKIH TVRTKI Predstavnici dvanaest poljskih kompanija koje se bave rudarstvom i energetikom, posjetili su 7. srpnja o.g. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Servisiranje i proizvodnja rudarske i energetske opreme, uvelike su predmet zanimanja elektroenergetskoga sektora u BiH, a s pozicije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. zanimljive su za razvojne projekte, odnosno ulaganja u opremu i njezino održavanje. Zbog obostranoga interesa u sjedištu poduzeća članovima Uprave i predstavnicima svih organizacijskih jedinica, kompanije su prezentirale IZASLANSTVO GOSPODARSTVA U KUVAJTU svoje kapacitete i mogućnosti. Predstavnici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. iskazali su zadovoljstvo posjetom ovoga mnogobrojnog izaslanstva, i nadu za budućom svestranom i kvalitetnom suradnjom s gospodarstvenicima Poljske, zemlje koja je prošle godine bila na petom mjestu stranih investitora u BiH. Gosti su upoznati i s kapacitetima i planiranim investicijama, posebice u proizvodne kapacitete našega poduzeća, čija će realizacija otvoriti puno veći prostor za suradnju. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastavlja sa stipendiranjem mladih budućih elektroinženjera, informatičara, ekonomista, pravnika i dr. Tako je i ove godine proveden natječaj za stipendiranje studenata prema kriterijima koji se odnose na materijalni i imovinski status kao i postignuti uspjeh studenata tijekom studija. Za akademsku je 2009./2010. dodijeljeno 40 stipendija i to: 15 stipendija studentima elektrotehničkoga fakulteta (12 energetičari, 2 telekomunikacije i 1 informatika), 15 stipendija kandidatima drugih struka s lošijim socijalnim i materijalnim statusom i 10 stipendija kandidatima drugih struka s boljim uspjehom tijekom studija. Uprava je također donijela Odluku o prijamu pripravnika za odrađivanja pripravničkoga staža kojom je za 80 pripravnika visoke, više i srednje stručne spreme omogućeno stažiranje i na taj način priprema za konkurentno tržište rada. Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Ovo je još jedan od načina pomaganja mladim stručnjacima da ostanu na ovim prostorima i tako doprinesu razvitku gospodarstva i napretku ove regije. 33 SPORT U ELEKTROPRIVREDI S vjedoci smo da je u brzom tempu života koje nam je nametnulo moderno društvo teško naći vrijeme za sebe. U našem poduzeću uspješno rade mladi ljudi ne samo na svojim radnim zadatcima, nego i svoje slobodno vrijeme koriste osvajajući svjetska i europska natjecanja, vrhove svijeta ili načinom života plemenito djeluju na radno okruženje i postaju uzori i daju svoj doprinos zajednici. Ovdje ćemo vam predstaviti samo neke od njih svjesni da se u Elektroprivredi rade još mnogi takvi. -Otkrili smo nositelja svjetskih i europskih odličja u karateu. Oliver Mandarić poznati je mostarski sportaš koji uspješno već dvije i pol godine mjeri snage s naplatom električnom energijom. Rođeni se Mostarac od svoje osme godine života bavi karateom i tu mu ljubav nije omeo ni zahtjevan posao voditelja naplate u Poslovnici Mostar. Volim svoj posao jer imam konkretne rezultate. To je kao s mojim borbama u karateu, istaknuo je Oliver Mandarić. Nakon što je prije dvije završio Eko- 34 nomski fakultet u Mostaru, postao je kapetan reprezentacije BiH i najstariji seniorski reprezentativac u karateu. U klubu sam KK Neretva volonter i ponosan sam na svoje članove koji su svi završili fakultete ili su dobri studenti. Posljednjih sedam godina natječem se za reprezentacija BiH, a prije sam bio reprezentativac RH, ponosno je rekao Mandarić. Iza Olivera blistava je europska i svjetska karijera. Osvojio je bezbroj odličja, iako ima crni pojas Dan 2. skoro majstor karatea, 2006. godine osvojio je 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Japanu, godinu je kasnije proglašen najboljim sportašem Mostara, a na prvo bi mjesto izdvojio europske brončane i srebrne medalje osvojene od 2004.-2010. Uz potpunu predanost poslu, Oliver je uspio 2010. osvojiti broncu na europskom prvenstvu u Grčkoj u svojoj standardnoj teškoj kategoriji. Ne samo da je aktivan u klubu na kontrolnim turnirima u slobodno vri- jeme, naš je svjetski karataš jako ambiciozan. Upisao je poslijediplomski specijalistički studij na Ekonomskome fakultetu u Mostaru i uz sve obveze u svom zavidnom sportskom životopisu upisat će dva puta prvo mjesto prvaka države BiH u 2008./2009. i viceprvaka za 2010. godinu. Kaže da je njegova tajna uspjeha u spartanskome načinu života jer mu je svaki dan pomno isplaniran. Damir Saltarić kao tehničar s desetogodišnjim radim stažom u Sektoru za razvoj, radi na poslovima pripreme i izgradnje proizvodnih objekata (trenutačno su to poslovi na VE Mesihovina), ostvario je zavidnu sportsku rukometnu karijeru. Posebice je ponosan na rezultate mlađih kategorija u HMRK Zrinjski, te kao trener juniorske rukometne reprezentacije BiH s kojom je ostvario i dosada najveći uspjeh juniorskoga bosanskohercegovačkog ekipnog sporta plasmanom i sudjelovanjem na Europskom prven- INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB stvu u Brnu (Češka) 2008. godine. S mladima je odlično raditi, nekoliko puta bili smo prvaci države, iz našega kluba izašlo je sedam bosanskohercegovačkih reprezentativaca i dvojica koja igraju za rukometnu reprezentaciju RH. Kao najsjajniji primjer iz škole rukometa HMRK Zrinjski izišao je i sadašnji seniorski reprezentativac Hrvatske i najbolji junior svijeta, Marino Marić od ove godine član RK Zagreb, rekao nam je ovaj nekadašnji rukometni srednji bek s međunarodnim igračkim iskustvom. Iza Damira je zavidna karijera: od mostarskoga Veleža, preko hrvatskoga Labina i Solina do belgijskoga Antwerpena te na kraju i Zrinjskog. Uz puno razumijevanje svojih radnih kolega uspješno vodi mostarski rukometni pomladak ostvarujući zavidne međunarodne rezultate. Od nedavno je i pionir svjetske organizacije Generations For Peace koja djeluje pod okriljem Međunarodnoga olimpijskog komiteta. smo se godinu popeli na Grossglockner (3797 m), najveći vrh Austrije, bilo je zahtjevno s elementima alpinizma, živahno je opisivao Luka. Skromno je Luka istaknuo još 20 vrhova iznad 2000 m u BiH koji kaže da svoj hobi ne smatra sportom, nego divnom rekreacijom i načinom života koji ga potpuno ispunjava nakon dinamičnog posla s tržištem električne energije. Ovoga se ljeta Luka sprema osvojiti Gran Paradiso (4061 m), najveći vrh Italije, i vrhove švicarskoga lanca Monte Rosa (4634). Cijeli svoj godišnji odmor iskoristim hodajući po planinama, a to nije nimalo jeftina zanimacija, odgovorio je Luka na naše pitanje o troškovima. Iako osvajanje vrhova, Luka i njegove kolege iz kluba financiraju uglavnom iz vlastitoga džepa, katkad se nađe i poneki sponzor. Neostvarena mu je želja osvojiti neki od himalajskih vrhova, što iziskuje velike pripreme uključujući i vrijeme i novac. Ilija Balić, vratar NK Odžak 102 Rođen 1985. godine u Novom Selu kod Odžaka. Završio je ekonomsku školu i postao komercijalist, a već dvije godine radi u u RJ ElektroOdžak kao administrator. Ovaj mi je posao kao dar s neba. Zadovoljan sam i sretan, istaknuo je Ilija u našem razgovoru. Od 12 godine života bavim se nogometom, tj. vratar sam. Osvojio sam par turnira, ali od nogometa se ne može živjeti. Budući da su vikendom utakmice, stignem sve. Nemam problema Luka Mandić inženjer je elektrotehnike koji već četiri godine radi u Sektoru za tržište kao stručni suradnik za kratkoročno trgovanje. U slobodno je vrijeme Luka klasični planinar koji se bavi i visokogorstvom (osvajanje planina preko 2000 m). Član sam Hrvatskoga planinarskoga društva Prenj 1933 Mostar, koji broji preko 100 članova. Običan sam član. Kao aktivni planinar imam dodira s alpinizmom. Nažalost, u Mostaru pored idealnih prirodnih uvjeta postoji problem nedostatka alpinističkih instruktora, pa je razvoj alpinizma otežan. Ponosan sam na osvojeni vrh Lupoglav (2105 m) na Prenju 2007. godine jer je u zimskim uvjetima teži nego Mount Blanc (4810 m) kojeg smo osvojili iste godine. Prošlu Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. 35 s treninzima koje odrađujem popodne, a razumijevanje mojih nadređenih je veliko. Mladi je vratar svojim dolaskom u radnu jedninicu utjecao na kolege koji se do tada nisu aktivno bavili sportom. Osnovana je sportska sekcija Razonoda u kojoj se uposlenici dva puta tjedno rekreiraju igrajući nogomet i odbojku. Grad na slapovima Vrbasa i Plive, također ima dosta poznatih sportskih aktivista, ali jedan kojega svi na Slivu Vrbasa dobro poznaju, Branko je Serdar, voditelj skladišta na tom slivnom području. Kao mladić bavio se skokovima u vodu, a ono čime se ponosi osnivanje je Društva izviđača Gola planina u Jajcu. Društvo broji 60 članova, u kontaktima smo s drugima odredima u cijeloj državi, istaknuo je Serdar. Osim sportskih aktivnosti, naš je sugovornik pokazao i svoju svestranost. Naime, u KD Napredak u Jajcu, aktivno djeluje pišući pjesme koje se skladaju i izvode po međunarodnim glazbenim festivalima. Za ovaj članak pronašli smo i naše skoro radne veterane koji svoje slobodno vrijeme provode u sportskom duhu. Tako je Miro Marjanović kolega iz Novoga Travnika poznat po osvajanju prvih mjesta u šahu na Sportskim igrama Poduzeća, postao šahovski sudac klase FA i sudi na međunarodnim turnirima. Uz poslove operativnoga dispečera u DP Centar Novi Travnik s radnim stažom od 22 godine u energetskom sektoru, posjećuje i osvaja svjetske šahovske turnire sa svojim sinovima. IZABRANO NOVO VODSTVO SINDIKATA U Livnu je 27. svibnja o.g. održana redovita Izborna skupština Nezavisnoga sindikata uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB (Skupština NSUEPHZHB ), na kojoj je izabrano novo vodstvo za idući četverogodišnji mandat. Na samom se početku rada Skupštine nazočnima prigodnim riječima obratio Matan Žarić, generali direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Ukratko je prezentirao rezultate poslovanja i aktualno stanje u poduzeću, te naglasio potrebu ustrajnoga rada na jačanju razvoju poduzeća. Naglasio je da Uprava izvršava sve obveze iz Kolektivnoga ugovora i čini više od toga kada 36 god je to moguće u korist uposlenika, a tako će i u buduće činiti. Zajedničko i partnersko traženje bo- ljih, prihvatljivijih rješenja za otvorena pitanja kojih još uvijek ima, utemeljenih na realnim procjenama i dogovorima, izvodljivim s pravnoga i ekonomskoga stajališta – najbolji je put i način koji može osigurati ostvarenje naših ciljeva, i ne samo održati visoku razinu dostignutih standarda, nego i povećati zadovoljstvo svih uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, riječi su generalnoga direktora Žarića upućene INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB članovima Skupštine NSUEPHZHB, na kojoj je osim direktora bila nazočna i Branka Dadić, izvršna direktorica za Pravne poslove. Pozdravne su riječi uputili i gosti: Sakib Slijepčević izaslanik resornoga ministra energije, rudarstva i industrije, Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata FBiH, Dušan Vrhovac, predsjednik Sindikata udruženih radnika energetike Republike Srpske i Omer Sikira, predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika u BiH. Svi su naglašavali važnost uloge sindikata u socijalnom dijalogu na ravnopravnim osnovama, međusobnu dobru suradnju i potrebu za daljnje promicanje rada, očuvanje radnih mjesta i svoga poduzeća u cjelini. Zaželjeli su uspješan rad novome vodstvu Sindikata NSUEPHZHB, posebice na očuvanju dostignutoga standarda uposlenika poduzeća. Nakon uvodnoga dijela uslijedio je zborni dio Skupštine. Verificiran je četverogodišnji mandat zastupnicima Skupštine od kojih je 36 nazočilo na zasjedanju, a usvojen je i Poslovnik o radu Skupštine. Izabrani dužnosnici i tijela NSUEPHZHB Za predsjednika je Skupštine izabran Đuro Marković, a za dopredsjednika Pavo Ljuban. Potvrđeni su mandati novim članovima Predsjedništva NSUEPHZHB, a oni su: Dubravko Pervan, Zdravko Ljubas, Ivan Baketarić, Slavko Božić, Josip Bjelopera, Antonija Kapetanović, Filip Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. Turudić, Oliver Papac i Josip Dragić. Za predsjednika je Sindikata ponovno izabran Dubravko Pervan. Dopredsjednici su Ivan Baketarić i Antonija Kapetanović Izabrano je i pet članova Nadzornoga odbora: Katica Bulum, Pavo Čuvalo, Goran Štrkalj, Elio Bošković i Željko Lakić. Kako je u proteklom mandatu utemeljen Fond solidarnosti, Josip Božić, Ljiljana Kljajić, Dragica Koren, Ivan Musa, Ivan Anić i Anđelko Barić izabrani su u Povjerenstvo Fonda. Izbori su okončani izborom Štrajkačkoga odbora u sastavu: Zoran Matić, Marko Pranjić i Marinko Lukes. Iako je Skupština bila izborna, na zahtjev brojnih članova Sindikata, nakon provedene rasprave vezane za problematiku nemogućnosti naplate polica životnoga osiguranja od osiguravajuće kuće Hercegovina osiguranje, Skupština je donijela jednoglasnu odluku o pokretanju kolektivne tužbe protiv Hercegovina osiguranja. Ovlašteno je Predsjedništvo NSU- EPHZHB za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti vezane za proceduru pokretanja kolektivne sudske tužbe pred nadležnim pravosudnim institucijama. Prije zaključenja rada Skupštine, zastupnicima se obratio novi - stari predsjednik Dubravko Pervan. Zahvalio se na ukazanom povjerenju, a svim članovima Predsjedništva iz bivšega saziva i drugim članovima tijela Sindikata na suradnji i doprinosu jačanju utjecaja i rada Sindikata. Istaknuo je neprocjenjivu važnost koju ima potpisani Kolektivni ugovor za sve članove Sindikata i za sve uposlene na koje se primjenjuje, te da u sljedećem razdoblju pred Sindikatom stoji obveza očuvanja stečenih prava koja proizlaze iz njegovih odredbi. Pervan je posebice istaknuo da treba raditi na poboljšanju partnerske suradnje s upravljačkim strukturama poduzeća, te u otvorenom socijalnom dijalogu razgovarati o svim temama i rješavati otvorena pitanja. 37 BUDUĆI ELEKTROTEHNIČARI, U POSJETU NAŠIM HIDROELEKTRANAMA S pojiti teoriju i praksu u cilju stvaranja potpune slike o radu hidroelektrana dokazana je formula za stvaranje potrebnoga kadra za rad u elektroenergetskom sektoru. Jedan je to od razloga što je rukovodstvo Srednje elektrotehničke škole iz Mostara, pod ravnanjem profesora Gojka Stojića, ugodne kasnoproljetne dane i blizinu kraja školske godine iskoristilo za obilazak elektrana u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. 18 svibnja o.g. više od stotinu učenika upriličilo je posjet HE Peć Mlini. Filip Turudić, poslovođa i Miljenko Ravlić, tehnički rukovoditelj elektrane, bili su dobri domaćini, odgovarali na mnogobrojna pitanja, te objasnili kompletan proces proizvodnje električne energije na ovoj elektrani. Mala skupina učenika s profesorima praktične nastave Zdravkom Čulom i Alenom Pandžom iz ove iste škole, napravila je kratki posjet i HE Mostarsko blato, svojevrsnu izvidnicu za masovniji posjet koji će uslijediti početkom sljedeće školske godine. Hidroelektrana Mostar bila je predmet interesiranja učenika Srednje strojarske škole iz Mostara, te su je posjetili 30. 5. o.g. Upriličen im je topao doček, a domaćini su bili na usluzi za sve informacije u svezi s radom elektrane. Profesori Stjepan Blažević, Zdenka Mišković, Petar Margeta i Tanja Šunjić smatraju izuzetno korisnim 38 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ovaj posjet i viđenim na elektrani. Najnoviju, nedavno izgrađenu HE Mostarsko blato nedavno je posjetila i skupina studenata Elektrotehničkoga fakulteta iz Tuzle. U sklopu svoje stalne suradnje s lokalnim zajednicama, 15. travnja o.g. posjet reverzibilnoj CHE Čapljina, upriličili su učenici i profesori Srednje strukovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića iz Livna. Razrednica, inače profesorica fizike, Ulvija Džebo i profesor strukovnih predmeta Mate Pavić s dvadeset i pet učenika elektroenergetskoga smjera, sa zanimanjem su slušali informacije o načinu rada ove elektrane, a o čemu su iz iscrpno upoznali mladi inženjeri elektrotehnike Zoran Matić i Mario Dodig. Kako su se u obilasku elektrane zadržali gotovo tri sata, upitali smo neke od učenika, kakvi su im dojmovi, a evo i (očekivanih) odgovora: Jozo Brkić (učenik 3. razreda): Cijeli je objekt fascinantan, nemam druge riječi za ovo što sam vidio, a Perica Pavić, također učenik trećega Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. razreda elektroenergetskoga smjera, osim zadivljenosti viđenim, usudio si i sebe u budućnosti vidjeti na ovakvome ili sličnome objektu, u ulozi elektrotehničara. Na kraju posjeta, a na putu ka Mo- starskom sajmu kao sljedećoj destinaciji, profesor Pavić zahvalio se na gostoprimstvu i nemalom zalaganju domaćina da učenicima prikažu svu složenost i zanimljivost rada CHE Čapljina. 39 Individualna zaštita prirode i okoliša uvijek je rezultat osjećaja, kulture, potrebe i stvarnoga djelovanja na okoliš svakog pojedinca na planetu Zemlji Peti je lipanj Dan zaštite okoliša i uvijek je pod geslom: Misliti globalno, djelovati lokalno. Planet Zemlja EKOLOŠKI KUTAK Podsjetimo se... ...da jedna litra razlivenoga rabljenog motornog ulja zagadi oko 1.000.000 litara vode za piće, a jedna litra benzina oko 750.000 litara; ...da odbačena boca stakla može zagađivati okoliš i više od 1000 godina; ...da će odbačena aluminijska konzerva, limenka piva ili soka u idućih 500 godina zagađivati okoliš; ...da baterije koje koristimo u kućanstvu, u satovima, daljinskim upravljačima, igračkama ...sadrže teške metale živu i kadmij, od kojih ljudi, ako su im dulje izloženi, teško fizički i psihički obolijevaju. Zbog toga ih uvijek odlažite u posebne spremnike ili predajte tvrtki koja zbrinjava otpad; ...da odvojeno skupljanje otpada (staklo, stari papir, biološki otpad, poseban i opasan otpad) pomaže okolišu jer se 2/3 našega otpada, ako je odvojeno prikupljen, može ponovno upotrijebiti.; ...da je šteta baciti stari papir i novine u smeće. Ako ih odložimo u odgovarajuće spremnike za stari papir, iz njih se opet mogu napraviti knjige, novine, bilježnice i vrećice za kupovinu. Za proizvodnju papira, za izradu samo 700 vrećica za kupovinu, potrebno je jedno drvo staro izmeđe 15 i 20 godina; ...da svaka tona recikliranoga uredskog papira znači uštedu 1.436 litara nafte; ...da su ljudi proteklih desetljeća počeli uništavati sve više šuma, kako zbog trupaca tako i zbog težnje da dobiju plodno tlo za obradu. Stoga je danas preostala samo polovicu nekadašnjih šuma, ali i taj ostatak ubrzano nestaje. Svake godine ljudi ogole površinu koja odgovara dvostrukoj površini Australije, ili svake sekunde – površinu 40 veličine nogometnoga igrališta; ...da su plastične vrećice za kupovinu često prikladnije od papirnatih, ali da se ne razlažu u prirodi, a boja koja se koristi za natpise na njima sadrži kadmij - toksični teški metal. Zato, ako ih već koristimo, koristimo one bez natpisa i koristimo ih višekratno. Ekologija i okoliš Svijest o okolišu još uvijek nije na potrebnoj razini. U prilog tomu govori i činjenica da se u medijima i raznim drugim javnim istupanjima, često ne razlikuje značenje ovih riječi i vrlo često dolazi do poistovjećivanja pojmova ekologija i okoliš. Zato ovdje donosimo definicije: ekologija- znanost o suživotu svih živih organizama u prirodi, o njihovom djelovanju na okolinu u kojoj žive i o djelovanju okoline na njih; ekologija- prirodna je znanost. Ekologija proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj toga okoliša na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim onih iz biologije, koristi i saznanjima iz kemije, fizike, matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti; ekologija- riječ ekologija dolazi od grčke riječi oikos u značenju dom, prebivalište i logos u značenju znanost okoliš- ukupnost materijalnog i živog svijeta kojega je čovjek biloški dio; sredina, okolina; čovjekov okoliš- ukupnost prirode koja okružuje čovjeka i koja je posljedica života i djelovanja ljudi; zaštita okoliša- zaštita životne sredine od onečišćenja i uništavanja. Postavlja se pitanje Što je individualna zaštita okoliša? INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi put predstavio je ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana zastava Zemlje. Sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka 1969. gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na području San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga, usklađen dalekosežni program za promicanje održivoga razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda 22. travanj proglasila je međunarodnim Danom planeta Zemlje. Prigodnim je prezentacijama taj dan obilježen i u BiH, a na svaki se mogući način želi doprinijeti odgovorima na pitanje: Kako i na koji način iskorištavati blagodati Zemlje?; Kako bolje živjeti u skladu s njom i kako naš planet ostaviti budućim generacijama? Voda za život Kao korisnik vode, koja je (zasada) jedini pokretač turbina u elektranama, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obilježavajući 22. ožujak, Svjetski dan voda, daje svoj doprinos očuvanju ovoga važnog, najvažnijeg resursa. Borba je za čistu vodu svjetski prioritet, a činjenice (prema procijeni FAO-a) da 1.200.000.000 ljudi živi u područjima u kojima nedostaje vode, 500.000.000 suočit će se s istim problemima, a do 2025. godine 2/3 ljudi na Zemlji suoči će se s nestašicom vode, gotovo da su alarmantne. Ekološka je proizvodnja električne energije imperativ poslovne politike, te se u tome smislu svakodnevno vrši mjere- Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. nja parametara kvalitete vode na slivnim područjima Neretve i Vrbasa, na akumulacijama hidroelektrana i na izlazu iz proizvodnih objekata, a sve u cilju zaštite kvalitete vode. Hidrološke postaje smještene na: Neretvi, Rami, Ričini Šuici, Trebišnjici, Trebižatu i Vrbasu omogućuju motrenja i mjerenja većine važnih parametara. Redovitim se godišnjim poribljavanjem doprinijelo održavanju ekološke ravnoteže i čistoći vode koja se koristi. Obilježavanje Dana voda uvijek je pod nekim novim motom, a razdoblje od 2005. do 2015. godine Ujedinjene nacije proglasile su desetljećem voda pod motom: Voda za život. Upravljanje opasnim i neopasnim otpadom u regiji Međunarodna konferencija Upravljanje opasnim i neopasnim otpadom u regiji održana je u Zenici 11. veljače o.g. pod visokim pokroviteljstvom Ureda Svjetske banke u BiH, Izaslanstva Europske komisije u BiH i Vlade Federacije BiH, a u organizaciji Federalnoga ministarstva okoliša i turizma. Predsjednik organizacijskoga odbora federalni ministar dr. sc. Nevenko Herceg svečano je otvorio skup kojem su nazočili predstavnici političkoga života i gospodarstvenici iz regije, te veliki broj sudionika. Globalni se problem zbrinjavanja svake vrste otpada itekako tiče Bosne i Hercegovine, podjednako na svakome dijelu teritorija, i posebno je istaknuta potreba jedinstvene zakonske regulative ove materije. Načelo regionalnosti i načelo zagađivač plaća moderan je pristup upravljanja otpadom, a koje je po riječima uvodničara sadržano u setu zakona o zaštiti okoliša donesenih na razini Federacije BiH. Tomu još treba dodati i načelo odgovornosti proizvođača otpada i dozvole za upravljanje otpadom kao nove instrumente u ovom djelokrugu što sve skupa ostavlja dojam krajnje ozbiljnosti kojom se pristupa ovome problemu. Prepoznato je to i u JP Elektroprivreda HZ HB, koja je bila jedan od sponzora skupa. 41 168 ZEMALJA SVIJETA UZ MOSTARSKO PROLJEĆE M ostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske Mostar jamačno je najkvalitetnija kulturna manifestacije u Bosni i Hercegovini. Potvrda je toj klasifikaciji svakako i prošlogodišnji jednoglasni ulazak Mostarskoga proljeća, zahvaljujući glasovima, u Savez europskih festivala. Podsjetimo da je središnjica Matice hrvatske proglasila Mostarsko proljeće 2006. godine najvećim kulturnim događajem u dvije stoljetnoj povijesti Matice. Manifestacija već dvanaest godina zaredom, uveseljava i časti prestižnim izvedbama umjetnika iz cijeloga svijeta, a Mostar stavlja na zemljovid najvažnijih kulturnih metropola Staroga kontinenta. Posebna je čast i ovogodišnjega dvanaestog Proljeća dolazak brojnih gostiju, ali i suradnja s dvije Vlade: Republike Turske i Sjedinjenih Američkih Država, kroz gostovanje umjetnika grada Istanbula - grada europske kulture 2010.godine i glazbenika s Manhattana. I ove je godine Elektroprivreda sponzorirala manifestaciju i pomogla u realizaciji dva velika programa. Prvi je koncert Trija Luwigana iz Slovenije, a drugi - koncert poznatoga hrvatskog glazbenika, Đanija Stipaničeva. 42 Dosadašnji je uspjeh manifestacije, velikim dijelom zasluga i njezinog predsjednika Josipa Muselimovića, koji od osnutka skrbi o onomu što je, ujedno, i najteži dio cijeloga posla. Koordinira golemim timom ove pulsirajuće organizacije, i ono najteže, posebice u vremenima globalne krize, osigurava financijska sredstava da se taj, četrdesetpetodnevni kulturni happening, iz godine u godinu, odigrava na zadovoljstvo svih. U svom govoru na zatvaranju ovogodišnje manifestacije nije izostavio zahvaliti se svima koji su mu, u tom poslu, pomogli: Ovo je prilika koju ne možemo propustiti, a ne zahvaliti visokim pokroviteljima, svim pokroviteljima i sponzorima. Bez njihove podrške i razumijevanja, jednu ovako bogatu i zahtjevnu kulturnu manifestaciju, ne bi bilo moguće ni zamisliti. U Matici su bez obzira na poteškoće odlučni ustrajati u svojim nastojanjima i nastaviti tradiciju, a našemu poduzeću iskreno zahvaljuju i ponosno ističu kako smo dali veliki doprinos održavanju manifestacije, a time i očuvanju, njegovanju kulture i tradicije hrvatskoga naroda na našim prostorima. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB K ako bi što bolje prezentirali kulturne, gospodarske i prirodne ljepote Rame, uredništvo ramskoga portala www.rama-prozor.info okupilo je 5. lipnja o.g. u Rami, dvadesetak novinara iz hercegovačkih i bosanskih internetskih i tiskanih medija. Kada je općina Rama u pitanju, nezaobilazno je mjesto posjeta svakako i HE Rama odnosno njezina jedinstvena brana na Mluši, zato smo i prihvatili poziv i ugostili novinare. U ulozi domaćina predsjednik Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dr. Jerko Pavličević i rukovoditelj HE Rama Ivo Dedić pobliže su upoznali goste s radom, karakteristikama i specifičnostima najveće hidroelektrane u proizvodnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, i njezinu značenju za lokalnu zajednicu. Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. NOVINARI NA BRANI HE RAMA Nije čudno što su se naši gosti najdulje zadržali na brani. Bili su impresionirani ne samo njezinim karakteristikama, nego i izgledom i načinom gradnje. Novinari su razgledali kontrolnu zgradu, obodnu galeriju, preljev kao i objekt motela koji se nalazi u sklopu hidroelektrane, u kojem su se zadržali na domjenku i ugodnom razgovoru. Na cjelodnevnom su izletu posjetili: Ramsku kuću, Uzdol, samostan Šćit i druge znamenitosti Rame. Rama je toga dana bila pravo medijsko središte primarno internetskoga novinarstva, ali i ostalih medija. Sastali su se novinari s portala: herceg-bosna.org, bljesak.info, kupresportal.com, novine-online, livno.tv, poskok.info, ljportal.com, caportal. info, grude-online.info, ABC-portal, brotnjo.info, hercegovina.info, doljani.info, ramskojezero.com, rama-prozor.info i ostalih medija: Radio Kupresa, Večernjega i Dnevnoga lista. 43 P redstavljanje poduzeća u javnosti na najbolji mogući način ovisi i o ponašanju uposlenika, njihovu odijevanju i urednosti radnoga prostora i sl. Za ukupan se dojam o jednom poduzeću i njegovu imidžu moraju potruditi svi koji u njemu rade. Ovdje ćemo prikazati neka općeprihvaćena načela važna da ukupna slika poduzeća bude pozitivna kroz odnos svakoga uposlenika. Pravila pristojnoga ponašanja, odijevanja i urednosti na radnome mjestu u ovom članku nisu nametanje strogih pravila niti imaju cilj učiti lijepom ponašanju, cilj je potaknuti svakoga da sa svoje strane učini sve da ostavi pozitivan i poslovan dojam o sebi i poduzeću u kojem radi. imperativ kvalitetnoga posla. To je imperativ i za nadređene i za podređene. Kašnjenje na posao, na dogovoreni sastanak i sl., a da prethodno nije argumentirano, smatra se uopće vrlo lošim ponašanjem. Točnost ne znači samo naći se u određeno vrijeme na nekom mjestu, nego i izvršavanje svih drugih poslova. Točnost znači dobru organizaciju posla. Ako se ipak dogodi da moramo kasniti, jer suvremeni je život preopterećen, o tomu moramo žurno izvijestiti nekoga u uredu i uljudno se ispričati. Kašnjenja koja su postala svakodnevna ne mogu se ničim opravdati i smatraju se neoprostivim nedostatkom u poslovnom svijetu. Kašnjenje Doček i ispraćaj gostiju Bez obzira na to tko što mislio, u poslovnom je svijetu točnost u vremenu Uljudnost nalaže da svaki najavljeni gost poduzeća bude dostojanstveno IZ POSLOVNOGA BONTONA dočekan i ispraćen. Osoblje na ulazu također ostavlja prvi dojam o tvrtki, te bi stoga trebali voditi računa o svom izgledu i ponašanju. Dakle, formula dobar dan, kako Vam mogu pomoći bit će sasvim dovoljna i primjerena za sve goste. Gosta može dočekati i poslovna tajnica direktora ili nekoga drugoga rukovoditelja, ako je posjetitelj najavljen samo za njega. Ako posjetitelj dolazi na neki sastanak, tada je bolje da ga dočeka netko od direktorovih suradnika koji je predviđen za taj sastanak. Na isti se način obavlja i ispraćaj. Ako je pak posjetitelj istoga ranga i položaja kao i njegov domaćin, uljudno bi bilo da ga on isprati do izlaza. Tako bi trebali postupati i ostali rukovoditelji u poduzeću. Uredovne prostorije Uredovne su prostorije mjesto na kojem se svakodnevno događa stotine radnih i društvenih interakcija. One su najprije radno mjesto, te stoga trebaju biti osmišljene i prilagođene poslu koji se obavlja. Naravno, budući da u njemu provodimo veći dio svog aživota, one moraju nositi i obilježja opuštenosti. U svakom slučaju, ono na što se treba obratiti pozornost jest da uredi ne smiju ni u kojem slučaju postati mjesta okupljanja, ispijanja kava, a pogotovu ne bi bilo prilično da se iz istih čuje galama, smijeh itd. jer će to ostaviti dojam nerada i neozbiljnosti. Uredovne prostorije ne moraju biti previše formalne i uštogljene, ali se na svakom koraku treba osjećati radna atmosfera i disciplina. Dobar dojam o poduzeću dobrim dijelom utječe na uspješnost poduzeća, pa tako i nas samih kao dijela mehanizma koji mora odlično funkcionirati. šanje i odjevanje u skladu s pravilima poslovnoga bontona izuzetno su važni za imidž poduzeća. Ovisno od prirode posla određuje se i stil odjevanja, nije svejedno u kakvoj odjeći se dolazi na posao. Odjećom se naglašava osobnost, opći dojam osobe i održava se zanimanje, status, individualnost. Radnici na terenu (gradilište ili objekti) trebaju biti odjeveni u radnoj opremi s vidnim obilježjem poduzeća sukladno propisima zaštite na radu. Oni koji kontaktiraju izravno s kupcima, na šalterima, trebaju njegovati poslovni stil odijevanja ukoliko on nije posebno određen pravilnikom o pravilima radnoga i poslovnoga odijevanja. U poslovnom svijetu još uvijek bolje prolaze osobe koje se odijevaju prema starim uredskim pravilima, iako se teži da se za svakodnevne prilike oblači ležernije. To je razlogom što dojam o nekome donosimo brzo, ili zbog toga što više povjerenja imamo ako netko izgleda ozbiljnije. Ukoliko se želi ostaviti dobar dojam na poslovne partnere i kolege, treba se pridržavati nekih pravila. To znači da ne bi smjeli biti sportski odjeveni. Uredska je moda još uvijek klasična, stroga i definirana. Međutim, to vrijedi samo za određene poslove i odijeva- Poslovno odijevanje (dress code) Odijevanje za posao u uredu nije nevažno pitanje, posebno za one koji svakodnevno komuniciraju s poslovnim partnerima i češće su na raznim sastancima. Posebna pravila za to ne postoje, ali bi se ipak trebalo voditi računa o granicama dobroga ukusa. Pona44 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. nje se treba prilagoditi situaciji i poslu. To se odnosi i na one koji svoj posao smatraju kreativnijim od drugih. Ako ste tek počeli raditi, nije dobro izgledati neprofesionalno, niti je dobro pretjerivati uniformiranim linijama. Ako znate što vas taj dan očekuje na poslu, odijevanje prilagodite tome. Za ležerniji poslovni dan (petak, osim ako nije u pitanju sastanak) dopuštene su traperice. Na sastancima ili primanjem klijenata bolji izbor je odijelo. Uniformiranost i klasičnost daju dojam profesionalnosti, pa čak i autoriteta. Što je sastanak važniji, odijelo će u pravilu biti tamnije. U svakom slučaju dobro je odjenuti mirnije boje (bordo, crna, smeđa, tamno plava ili tamno siva). Osim njih možete se osloniti i na bijelu, ledeno plavu i crvenu u kombinaciji s nekom neutralnijom. Boja će ovisiti i o godišnjem razdoblju. Što se tiče obuće, ako je radno okruženje tradicionalnije, najbolji su izbor zatvorene cipele s petom ili ravne. I čizme mogu doći u obzir, ali mogu odavati dojam agresivnosti. Odjeća na poslu ne smije biti preuska, izazovna, prozirna, prekratka. Ne smije se dolaziti golih leđa, a u ljetnim je mjesecima nošenje otvorne odjeće jednostavno nepristojno. Nije moguće raditi u papučama, obvezne su cipele i poluzatvorene sandale. Nije umjesno nositi dezenirane, atraktivne ženske čarape. Preporučljivi su i blagi parfemi. Žena koja želi biti shvaćena kao ozbiljna poslovna žena držat će se tih pravila, a neće se niti nakititi s previše nakita niti će imati napadnu šminku (nemarno našminkana žena može biti predmetom poruge). Muškarci imaju vrlo ograničen izbor u stilu, boji i materijalu. Odijelo je odijelo! Za posao u uredu takva bi osoba morala biti odjevena u tamno odijelo, košulju i diskretnu kravatu. Osobnost se može izraziti kroz boju košulje te izbor kravate, a preagresivna je kravata ili ona s čudnim porukama simpatična, ali nikako profesionalna. Nemarno obrijani muškarac može biti shvaćen neurednim, a tenisice nisu ni u kojem slučaju dobar poslovni odabir. 45 DARIVATELJI U ORAŠJU Zoran Pavić, dipl.ing.el. voditelj Sektora za obračun OP Sjever KAMENI MOST U MOSTARU LOKOMOTIVE ZA POMICANJE VAGONA ZANOS, POLET TUGOVATI ZA UŽARENOST ČIM NIVO, RAZINA GLUMICA TEŽINA ŠOVAGOVIĆ- ROBE BEZ DESPOT AMBALAŽE KISIK PJEŠČANI NANOS TURSKA MUŠKI RODITELJ SLO. MARKA KAMIONA DIO STOPALA KEMIJSKI ELEMENT (RE) ŽIVJETI O …. I KRUHU RUSKA AGENCIJA ITAR … RIMSKI KUĆNI DUHOVI UČINITI TUPIM IZNOS NOVCA REDATELJ KENOVIĆ TURSKI LJUBAVNIK TRINA MALINOV SOK PRAVO DOBA (HORA) GLUMAC MARKOVINA PRAVOSLAVNI VIŠI SVEĆENIK SPRAVA ZA VRŠENJE ANALIZE IVICA VASTIĆ * BITI STATIST SALVADOR DALI NABORANOST STVARANJE VALOVA U organizaciji Udruge dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 20.5. o.g. na Odjelu za transfuziju Županijske bolnice u Orašju, organizirana je akcija darivanja krvi pod nazivom Kap ljubavi-izvor života. Toj se humanitarnoj akciji odazvao 21 radnik, što je oko 20 % od ukupnog broja uposlenih DP i OP Sjever. Povod za akciju promoviranje je ideje dragovoljnog darivanja krvi i podizanje razine svijesti građana o potrebi i nužnosti takvoga načina prikupljanja dragocjene tekućine. Svoje zadovoljstvo na odzivu nije krilo osoblje bolnice u Orašju čime su uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prvi iz nekoga javnoga poduzeća na posavskom području koji su se organizirano prijavili na takvu akciju. Istaknuto je da svega 1,6 % građana BiH aktivno sudjeluje u darivanju krvi, dok se u susjednoj Republici Hrvatskoj taj postotak kreće oko 4 %. Zanimljiv je podatak da se na području Posavske županije dragovoljnim darivanjem krvi prikupi gotovo 90 % potrebnih količina krvi, dok ostatak otpada na tzv. obiteljsko darivanje krvi, dok je u drugim područjima BiH situacija obrnuta. Cijelu su akciju organizirali predsjednik Udruge dragovoljnih darivatelja krvi, Ivan Miletić i rukovoditelj OP Sjever, Pavo Dujmenović. Akciji su se pridružili i uposlenici Elektroprijenosa BiH koji su nekada bili organizacijski dio našega poduzeća, a koji se inače redovito odazivaju u svim područjima gdje se akcije organiziraju. Posjet Posavini bilježi se kao druga dragovoljna akcija koja je organizirana ove godine, a nakon redovite akcije u Mostaru, u Orašju humanost na dijelu htjeli su naši uposlenici pokazati i u Jajcu, ali zbog tehničkih razloga za primitak krvi taj je projekt odgođen za jesen, istaknuo je voditelj Udruge Ivan Miletić naglasivši da će Udruga do AUTOR: MARIOFIL SOLDO SUDBINA (ZLA …) GLUMAC AFFLECK BAGRA, ŠLJAM STEGNO PERADI SPORTSKA VEDETA SREĆKO ALBINI KARIKATURIST KORJENIĆ ZADRŽATI SE NA JEDNOM MJESTU VJERNIK “TONA” TRATORAK, POPANAK IVAN BREKALO kraja godine organizirati još tri akcije za potrebe županijskih bolnica u Livnu, Novoj Biloj i Mostaru. Dragovoljni darivatelji: Ilija Damjanović, Ilija Neretljak, Pavo Dujmenović, Dalibor Klaić, Ivica Pejić, Husein Zolotić, Mario Sarvaš, Josip Grgić, Pavo Matić, Mirko Mišković, Marijan Arlović, Zorislav Mikić, Pejo Vuković, Luka Janjić, Siniša Kosić, Milo Nedić, Damir Maskaljević, Đuro Oršolić, Mario Ević, Zdravka Džoić, Zlatko Zlatarević, Marijan Nedić. In memoriam Ivi Prgiću U 53. godini života napustio nas je naš dugogodišnji kolega Ivo Prgić-Ićo izgubivši bitku protiv teške bolesti. Radeći od 1.5.1981. do 31.3.2009. u DP Orašje bio je spreman na sve izazove koje je obavljao na monterskim zadatcima. Zajedno s ostalim kolegama radio je na poslovima elektrifikacije i otklanjanju kvarova na el. mreži. U sjećanju će nam ostati njegov lik i pamtit ćemo ga kao veselu osobu. I za sebe je ostavio suprugu, dvije kćerke i sina. Neka mu je laka zemlja i počivao u miru. 46 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010. 47 www.ephzhb.ba
© Copyright 2024 Paperzz
