Vjesnik
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
INFORMAT
POŠTOVANI ČITATELJI,
Pri samome kraju 2010. godine u novome Vjesniku,
slično kao i dosada, nastojali smo vas informirati o različitim događajima od izlaska prethodnoga broja.
Osim obilježavanja 18. rođendana JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar, izvrsnih rezultata poslovanja, i projekta VE Mesihovina, potrudili smo se predočiti aktualnosti i ponešto iz svake organizacijske jedinice.
Tu su i stručni radovi, redovita edukacija i uspjesi naših
uposlenika, suradnja s društvenom zajednicom, zanimljivosti, kao i drugi, nadam se, zanimljivi tekstovi.
Informativno-stručni list, Vjesnik
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostar
tel.: 036 335 727
fax: 036 335 779
e-mail: info.sluzba@ephzhb.ba
www.ephzhb.ba
Zahvaljujem se na vašim javljanjima i suradnji, dobronamjernim sugestijama, pa i kritikama.
Uz želju za ugodnim čitanjem, u ovome predblagdanskome ozračju, pozivam vas da zajednički nastavimo uređivati informativno-stručni časopis JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar.
Svima želim čestit i blagoslovljen Božić i sretnu novu
2011. godinu.
glavni i odgovorni urednik
Izdaje
Sektor za odnose s javnošću i edukaciju
Glavni i odgovorni urednik
Vlatko Međugorac
Uredništvo
Vlatko Međugorac, Mira Radivojević,
mr. sc. Irina Budimir, Vanda Rajić, Zoran Pavić
Naklada
700 primjeraka
Tisak
FRAM ZIRAL, Mostar
Rukopisi se i fotografije ne vraćaju.
2
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
6
Sadržaj
UZ 18. ROĐENDAN
NAŠE ELEKTROPRIVREDE
8
NOVA TRAFOSTANICA I DALEKOVODI
ZA OPĆINU TOMISLAVGRAD
11
18
VE MESIHOVINA PRVA VJETROELEKTRANA U SUSTAVU
JP ELEKTROPRIVREDA HZHB
ELEKTRO LJUBUŠKI U
BORBI S GUBITCIMA
POVIJEST BOŽIĆA.............................................................................................................4
JUBILARCI S 35 GODINA RADNOGA STAŽA .............................................................................. 10
POTPISAN UGOVOR O KONZULTANTSKIM USLUGAMA ZA VE MESIHOVINA ............................................ 14
INVESTICIJAMA DO SIGURNIJE ISPORUKE ELEKTRIČNE ENERGIJE I
BOLJIH UVJETA RADA U DISTRIBUCIJSKOM PODRUČJU SJEVER ........................................................ 16
POSLOVNICA JAJCE KAO PRIMJER USPJEŠNOGA POSLOVANJA .......................................................... 19
REVITALIZACIJA ............................................................................................................ 20
ODRŽIVI RAZVOJ – O ČEMU VI TO? ....................................................................................... 22
POPIS IMOVINE (INVENTURA) ............................................................................................ 23
GENERALNI DIREKTOR MATAN ŽARIĆ – NAJBOLJI MENADŽER 2010. GODINE ..................................... 24
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NAJBOLJA KOMPANIJA GOSPODARSKI POTHVAT GODINE OTVORENJE HE MOSTARSKO BLATO ................................................ 25
ODRŽANA 10. SKUPŠTINA DRUŠTVA ..................................................................................... 29
USPJEŠNO ZAVRŠENA EDUKACIJA POSLOVOĐA ........................................................................... 31
OBUKA KLJUČNIH KORISNIKA SAP-A IZ MODULA CO-KONTROLING................................................... 32
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ŠANSA ZA UKUPAN RAZVOJ BIH ........................................................ 33
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB I ALUMINIJ MOSTAR POTPISALI UGOVOR
O KUPOPRODAJI ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA 2011. GODINU ........................................................... 33
JP ELEKTROPRIVREDA HZHB NAJVEĆI POSLOVNI PARTNER KFW BANKE U BIH ....................................... 34
ENERGETIČARI, STUDENTI I DISPEČERI NA HE RAMA .................................................................. 36
INTERNET PORTALI U POSJETU CHE ČAPLJINA .......................................................................... 38
KRV ZA SKB MOSTAR ...................................................................................................... 39
SREDIŠNJA BOSNA HUMANOST NA DJELU ............................................................................... 39
LIVNO I KUPRES DOMAĆINI 11. SPORTSKIH IGARA .................................................................... 40
DAROVI ZA ŠTIĆENIKE SVETE OBITELJI I MAJČINOGA SELA ............................................................. 42
SOCIJALNI DAN U JP ELEKTROPRIVREDI HZ HB.......................................................................... 42
VATIKAN NAJZELENIJA DRŽAVA NA SVIJETU ............................................................................. 44
NAJVEĆI SOLARNI BROD SPREMAN OPLOVITI PLANET .................................................................. 44
26
30
35
43
MOGUĆNOSTI
KORIŠTENJA ENERGIJE
SUNCA ZA PROIZVODNJU
ELEKTRIČNE ENERGIJE
OBUKE I PREZENTACIJE U
DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE
U POSJETU NJEMAČKOM
ENERGETSKOM GIGANTU RWE
PREHRANOM
DO BOLJEGA ZDRAVLJA
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
3
Povijest Božića
Prema riječima sv. Augustina: Bog se počovječio, da se
čovjek može pobožanstveniti. Taj jedinstveni povijesni
događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od
davnina.
Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji
je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.
Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima
umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog
dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog
postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas
k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski
Bog.
Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića
evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike:
pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.
Božić se do pred kraj IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom
bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je
padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog
rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine
bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodi nam se kralj nebeski sa
stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan
nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja
nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskoga razdoblja po sili inercije zadrži u puku
i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.
Svi su se ti običaji stoljećima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva,
pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je
sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.
Svim na zemllji
SVIM NA ZEMLJI MIR,
VESELJE
Svim na zemlji mir, veselje
Budi polag Božje volje
To sad nebo navješćuje
I glas s neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša
Grijeha neka već ne kuša
Nego hvali, diči Boga
Što je poosl’o Sinka svoga.
Sinka svoga, Boga moga
S Ocem
m, Duhom jednakoga
Duhom Svettim začetoga
Od Djevice rođenoga
4
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Cijenjeni uposlenici,
Poslovna 2010. godina koja je na izmaku obilovala je različitim događajima
i pojavama, kako pozitivnim koje su nam pogodovale, tako i nezaobilaznim
poteškoćama koje nas iz godine u godinu prate i opterećuju naš rad.
Većinu smo uspješno prebrodili i sudeći po ostvarenim poslovnim rezultatima,
završava godina koja će zasigurno biti jedna od najuspješnijih od kada postoji JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Zajednički dijelimo zadovoljstvo i ponos koji proizlaze posebice zbog puštanja u
probni rad HE Mostarsko blato, početka izgradnje VE Mesihovina i izvrsnih
financijskih pokazatelja polugodišnjega poslovanja, te optimističnoga očekivanja
još boljih rezultata na kraju godine.
Naravno, tu su i sve druge investicije u našim organizacijskim jedinicama i
stalni pomaci u modernizaciji i primjeni suvremenih tehnologija i dostignuća u
poslovanju.
Ovakvo dobri rezultati zasluga su svih uposlenika, ali je odgovornost i obveza
svima nama da u duhu međusobnoga uvažavanja, ostanemo vjerni svojoj misiji, te
da se u općem interesu poduzeća, svi još snažnije i odlučnije uključimo u ostvarenje
zacrtanih ciljeva.
JP Elektroprivreda HZ HB ostvaruje zavidne rezultate, a pri tome je društveno
odgovorni gospodarski subjekt koji provodi razvojnu politiku usklađenu s interesima
društvene zajednice. Naša je zadaća čuvati je i dalje razvijati.
Uvjeren sam kako s punim pravom i ponosno možemo reći da smo uposlenici
ovoga poduzeća, da znamo i možemo još i više.
U ovome predblagdanskom ozračju, u ime Uprave i svoje osobno ime svima vama
i vašim najbližima želim blagoslovljen Božić, dobro zdravlje i sreću te puno
osobnoga i poslovnoga zadovoljstva u novoj 2011. godini.
generalni direktor
Matan Žarić, dipl.ing.el.
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
5
UZ 18. ROĐENDAN
NAŠE ELEKTROPRIVREDE
P
rigodom obilježavanja 18. obljetnice osnutka JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar 17. 11. o.g.
bilo je svečano i radno.
U Tomislavgradu održana je zajednička svečan sjednica Uprave i
Nadzornoga odbora Društva, a u Zidinama, selu nadomak Tomislavgrada, puštena je u pogon trafostanica
35/10(20) kV i priključni dalekovod
35 kV i 10 (20)kV Zidine – Krnjin s
10 (20) KV kabelom za svođenje u TS
35/10 (20) kV Zidine.
Predsjedavajući Nadzornoga odbora, dr.sc. Jerko Pavličević u svom obraćanju izrazio je zadovoljstvo izvrsnim
rezultatima poslovanja i naglasio,
kako je JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar jedno od najbolje organiziranih poduzeća u BiH, te da treba
nastaviti kontinuirani rad na primjeni
najviših međunarodnih upravljačkih
sustava u svome djelovanju.
Generalni direktor Matan Žarić obraćajući se članovima Uprave i
Nadzornoga odbora Društva kratko
se osvrnuo na proteklih 18. godina i
između ostaloga istaknuo:
Zahvalni smo svima koji su radili na
očuvanju i stalnom jačanju ovoga Poduzeća u svim segmentima. Ipak, posebno
sjećanje i zahvalnost dugujemo kolegama koji su položili svoje živote obavljajući svakodnevne radne zadatke, kako u
ratu tako i u poraću.
Do prije pet mjeseci električnu energiju proizvodili smo u šest hidroelektrana instalirane snage 792 MW, (Rama,
Mostar, Čapljina, Jajce I, Jajce II i Peć
Mlini), a sada i u sedmoj, novoizgrađenoj HE Mostarsko blato koja je puštena u probni rad. Njezin kapacitet je 60
MW, tako da sada ukupna instalirana
snaga naših elektrana iznosi 852 MW.
Povećana je i duljina distributivne
zračne i podzemne mreže, pa imamo
11.334 kilometra mreže naponske razine 10, 20 i 0,4 kV, i 284,6 kilometra 35
kV mreže.
Kontinuirana poslovna politika, koja
se tijekom svih proteklih godina nije
mijenjala, jeste kvalitetna, pouzdana i
sigurna proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom, te razvoj
novih elektroenergetskih kapaciteta prema potrebama korisnika, i u skladu s
planovima razvoja Bosne i Hercegovine.
Od prošle obljetnice do danas, smatram važnim istaknuti ono što je u najvećoj mjeri obilježilo naš rad.
Najprije, 2009. godinu završili smo
s dobiti od 23,3 milijuna KM i proizveli 1.939,82 GWh električne energije,
što je bilo 30,3 posto više od planiranih
količina.
U prvih šest mjeseci tekuće godine
ostvarili smo dobit od 24 milijuna KM.
Nastavak racionalnoga upravljanja
i vođenja energetskoga sustava, održavanje visoke pogonske spremnosti naših
proizvodnih kapaciteta, dobra kontrola
troškova poslovanja i povoljne hidrološke prilike, temeljni su razlozi za ovakve
izvrsne rezultate.
Ispunjen godišnji plan
proizvodnje
Za 2010. godinu ispunili smo već
godišnji plan proizvodnje. Do danas
proizvedeno je 2.112 GWh električne
energije što je više za 30 posto u odnosu
na isto razdoblje prošle godine. Zato optimistično očekujemo kako ćemo na kraju ove poslovne godine ostvariti dobit, i
veću od polugodišnje.
Uspješno poslovanje poduzeća posebice u recesijskom vremenu, ima višestruko
pozitivno značenje i koristi. Od prihoda
u proračun Vlade Federacije iz dobiti i
isplate dividendi malim dioničarima, od
koristi po osnovi različitih prihoda koje
ovo poduzeće uplaćuje lokalnim zajed-
6
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Za 2010. godinu ispunili
smo već godišnji plan proizvodnje. Do danas proizvedeno je 2.112 GWh
električne energije što je
više za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle
godine. Zato optimistično
očekujemo kako ćemo na
kraju ove poslovne godine ostvariti dobit, i veću
od polugodišnje.
nicama, do osiguranja brojnih poslova
tvrtkama i institucijama koje sudjeluju
u realizaciji naših investicijskih projekata kao i raznih drugih prednosti.
Ovo je samo potvrda kako je JP Elektroprivreda HZ HB uistinu oslonac
i pokretačka razvojna snaga na ovim
prostorima, jer stvara pretpostavke za
prosperitet i ostalih gospodarskih grana.
Dopustite mi da i danas istaknem
činjenicu kako smo jedino elektroprivredno poduzeće u regiji koje je u proteklih 30-ak godina izgradilo dvije nove
hidroelektrane. Uz HE Peć Mlini kod
Gruda prije šest godina, u svibnju mjesecu ove godine u probni rad pustena je
i novoizgrađena HE Mostarsko blato,
što je po mnogima gospodarski događaj
godine u BiH i šire.
Novi proizvodni projekti i
investicije
U središtu poslovne politike, razvojne
politike, u kojoj se pored ostalih investicija u svim organizacijskih jedinicama
nalaze i novi proizvodni objekti. Oni su
sastavni dio strategije razvoja energetskoga sektora Federacije BiH i strategije razvoja BiH. Vlada Federacije BiH
prije 10 mjeseci donijela je Odluku o
proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
elektroenergetskih objekata, i odredila je
ovo Poduzeće nositeljem aktivnosti za
11 novih projekata.
Među njima su i četiri vjetroelektrane. No, treba kazati kako je ovo Poduzeće u projekt energije vjetra ušlo 2004.
godine izradom Studije o mogućnosti
korištenja energije vjetra u proizvodnji
električne energije.
Najviše smo učinili na realizaciji
projekta VE Mesihovina – Tomislavgrad, čija je vrijednost 155 milijuna
KM, za koju smo krajem rujna mjeseca
tekuće godine položili kamen temeljac,
što nas opet stavlja u red prvoga javnog poduzeća koje započinje sa izgradnjom jedne vjetroelektrane na ovim
prostorima.
Osim VE Mesihovina u različitim
fazama priprema su i proizvodni objekti kao što su VE Velika Vlajna, Mostar
i VE Poklečani, Posušje, Rudnik i TE
Kongora, Tomislavgrad kao i Crpna
HE Vrilo i mala HE Mokronoge, također u općini Tomislavgrad.
Za daljnju obnovu i izgradnju novih distribucijskih objekata i mreže, kao
i elektrifikaciju novih područja i ove su
godine planom predviđena sredstva oko
28 milijuna KM, kako kreditna tako i
vlastita. Realizacija je u tijeku i provodi
se na području svih poslovnica i radnih
jedinica JP Elektroprivreda HZ HB,
vodeći se prioritetima i ravnomjernim
investiranjem. Ova će ulaganja uz optimalno vođenje energetski učinkovitijega
distribucijskoga sustava poboljšavati
kvalitetu opskrbe kupaca električnom
energijom i smanjivati gubitke na mreži. Uveden je SCADA sustav za upravljanje distribucijskom mrežom s preko
500 upravljivih točaka.
Završen je posao ugradnje brojila i
modema za daljinsko očitanje na svim
distribucijskim trafostanicama, a intenzivno se radi na pripremama i ugradnji
brojila s mogućnošću daljinskoga očitanja potrošnje kupaca električne energije. Na taj se način postiže smanjenje
troškova očitanja, smanjenje gubitaka
i omogućava praćenje parametara kvalitete električne energije. Postupak je
isključenja jednostavniji i učinkovitiji,
ubrzava se postupak obračuna, ispostave
računa i poboljšava naplata.
Nismo zapostavili niti druge segmente i organizacijske jedinice jer naš
rad karakterizira uvođenje i primjena
suvremenih informacijskih tehnologija,
kao što je SAP sustav koji već drugu godinu uspješno funkcionira - također je
naglasio generalni direktor Žarić ᔢ
7
NOVA TRAFOSTANICA I
DALEKOVODI ZA
OPĆINU TOMISLAVGRAD
ᔢ Nakon svečane sjednice Nadzornoga odbora, u nazočnosti brojnih
Izvršni direktor za Distribuciju električne energije, Ilija Bakalar
gostiju, novoizgrađenu trafostani-
u ime Uprave i uposlenika pozdravio je nazočne dužnosnike
općine Tomislavgrada, predstavnike tvrtki, projektanta, izvođače i
podizvođače radova, isporučitelje opreme i istaknuo:
cu u Zidinama kod Tomislavgrada
pustili su u rad generalni direktor
JP Elektroprivreda HZ HB Matan
Žarić i načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin
8
Ovo je Poduzeće proteklih godina u kontinuitetu uspijevalo
ulagati bitna financijska sredstva u distribucijsku mrežu i objekte,
pa je znatno poboljšana i sigurnost i kvaliteta opskrbe svih naših
kupaca električnom energijom.
Naš je cilj distribucijsku mrežu i upravljanje stalno podizati
na višu razinu, bilo da se radi o rekonstrukciji ili izgradnju novih
kapaciteta kao i elektrifikaciji novih područja.
Tako smo i u tekućoj godini izdvojili oko 28 milijuna KM za ovu
namjenu, vodeći računa o prioritetima i ravnomjernom investiranju
na cijelom prostoru našega djelovanja.
Trafostanica ispred koje se nalazimo jedna je od investicija o
kojima govorim, stoga mi dopustite da nešto više kažem o njezinim
karakteristikama i značenju.
Izgradnjom trafostanice osigurano je kvalitetnije napajanje
električnom energijom 3.160 potrošača u tomislavgradskim
naseljima oko Buškoga jezera, naselja u dijelu Duvanjskoga polja,
kao i područja Roškoga polja.
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Investicija od 3,4 milijuna KM
Dosadašnje napajanje područja tomislavgradske općine vršilo
se preko dalekovoda 10 kV dalekovoda Zelići i Jošanica pojedinačne
duljine više od 50 km, a izgradnjom novih energetskih objekata
poboljšale su se i naponske prilike i za vodocrpilište Vučipolje,
vodocrpilište regionalnoga vodovoda Josip Jović, i granični prijelaz
Kamensko.
Za potpunu su sigurnost napajanja ovoga područja također
tijekom 2010. godine iz kreditnih sredstava Europske investicijske
banke izgrađeni i objekti 10(20) kV DV Zidine-Krnjin u duljini od 9
kilometara i 10(20) kV kabel svođenja u TS 35/10(20) kV. Vrijednost
ovoga posla je 906.000,00 KM.
Dakle, sveukupna vrijednost svih objekata je 3,4 milijuna KM.
Za godinu i pol dana JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
realizirala je ove projekte čime su se umnogome poboljšale naponske
prilike i smanjili zastoji na isporuci za više od 1/3 kupaca električne
energije na području općine Tomislavgrad.
Projektant je ove trafostanice tvrtka Energocontrol Mostar, izvođač
radova Dalekovod Zagreb s podizvođačima GP Barbarić d.o.o. Mostar
i ABB Zagreb, a isporučitelji su opreme: Končar D&ST d.d. Zagreb,
Končar sklopna postrojenja Zagreb, Encron d.o.o. Zagreb.
Izvođači su radova za 35 kV dalekovod konzorcij Dalekovod
Zagreb i Energoinvest Sarajevo, a isporučitelji opreme Dalekovod d.d.
Zagreb i Elka kabeli d.o.o. Zagreb, te tvrtka Mrvelji iz Posušja ᔢ
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Izgradnjom trafostanice osigurano je
kvalitetnije napajanje električnom energijom 3.160 potrošača u tomislavgradskim naseljima oko Buškoga jezera, naselja u dijelu Duvanjskoga polja, kao i
područja Roškoga polja.
9
JUBILARCI S 35 GODINA
RADNOGA STAŽA
U
povodu Dana poduzeća 16.11. o.g. upriličen je skup
uposlenika koji obilježavaju 35 godina rada. Uposlenici su se iz svih organizacijskih dijelova, brojčano je
ove godine u prednosti bila Distribucija električne energije, u upravnoj zgradi u Mostaru susreli na zajedničkom,
već tradicionalnom, okupljanju jubilaraca. 35 godina rada
gotovo je cijeli radni vijek iz toga razloga, na ovakav način,
htio se obilježiti ovaj poseban jubilej. Zahvalnost na dosadašnjem radu i želju za uspješan nastavak radnoga angažmana do mirovine u ime Uprave Društva poželio je Ilija
Bakalar, izvršni direktor za Distribuciju električne energije
istaknuvši: mnogi od vas već sada mogu govoriti o generacijama naših uposlenika koji su radili s vama, od koji ste učili, ali
i mnogih uposlenika kojima ste bili mentori, oslonac i potpora
bez obzira na kojem ste radnom mjestu i kojoj se organizacijskoj jedinici Društva nalazili. Vaše je radno iskustvo i znanje
dio važnoga kadrovskog kapitala ovoga poduzeća kojeg respektiramo i cijenimo. ᔢ
DISTRIBUCIJA
Ivan Škarica, Pogon Mostar
Jozo Miškić, Poslovnica Elektro Mostar
Nikola Jukić, Poslovnica Elektro Čapljina
Pavo Matić, Poslovnica Elektro Čapljina
Ivan Stojić, Poslovnica Elektro Čapljina
Stipe Miličević, Pogon Grude
Kazimir Kaić, Poslovnica Elektro Livno
Gabrijel Brkić, Poslovnica Elektro Drvar
Rafo Vijačkić, Poslovnica Elektro Drvar
Đuro Marković, DP Sjever
Mika Prgić, DP Sjever
Anka Porobić, DP Sjever
Stipo Jukanović, Poslovnica Elektro Vitez
Vlado Grgić, Poslovnica Elektro Kiseljak
Stjepan Pravdić , Poslovnica Elektro Kiseljak
PROIZVODNJA
Pavao Šunjić, CUP
Berto Ferjančić, HE Mostar
Jozo Raič, HE Mostar
Zvonko Kaleb, HE Rama
Ivo Grubeša, HE Rama
Jozo Ripić, HE Rama
Jurica Šimić, HE Rama
Mato Šutalo, CHE Čapljina
Jakov Udženija, CHE Čapljina
Franjo Ljubičić, HE Jajce
OPSKRBA
Kao i svake godine prisjetili smo se i
naših umirovljenih uposlenika, pa je
istim povodom i njima dodijeljena
financijska pomoć.
10
Ilija Krešić, OP Jug
Namik Sadžak, OP Jug
Nikola Jurković, OP Jug
Jure Lončar, OP Jug
Stana Jurković, OP Jug
Ljiljana Bošnjak, OP Jug
Vinka Grubišić, OP Jug
Marija Gudelj, OP Jug
Veselko Ilić, OP Jug
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Položen kamen temeljac
VE MESIHOVINA PRVA VJETROELEKTRANA
U SUSTAVU
JP ELEKTROPRIVREDA HZHB
U
Mrkodolu kod Tomisalvgada
29.9. 2010. upriličena je svečanost polaganja kamena temeljca za buduću VE Mesihovina. Kamen
temeljac položili su Borjana Krišto,
predsjednica FBiH i Matan Žarć,
generalni direktor JP Elektroprivreda
HZ HB.
Svečanosti su osim naših uposlenika nazočili predstavnici projektanta,
KfW banke u BiH, visoki dužnosnici
iz diplomatskih predstavništa Republike Njemačke i Hrvatske, predstavnici izvoditelja radova, isporučitelja
opreme, kao i nositelji zakonodvane i izvršne vlasti FBiH, HBŽ-a i
Tomislavgrada.
Uz blagoslov bukovačkoga župnika fra Mladena Rozića i neskriveni
ponos zbog još jednog elektroenergetskog objekta koji će uskoro biti
u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar, ova svečanost ostat će
kao važan datum žitelja HBŽ-a.
Naime, još je Integralnom studijom
razvoja 2006.-2010. s projekcijom na
2020. godinu, koja je sastavni dio strategije razvoja Bosne i Hercegovine i
strategije razvoja energetskoga sektora Federacije BiH, planirana izgradnja novih proizvodnih objekata JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Vlada Federacije BiH donijela je
Odluku o proglašenju javnoga interesa
i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata, te
odredila ovu Elektroprivredu nositeljem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata, među kojima su i četiri
vjetroelektrane.
S ciljem dugoročnoga osiguranja
dovoljnih količina električne energije i zadovoljenja potreba svih kupaca
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Vjetroelektrana Mesihovina imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage
od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru
odnosno snazi pojedinačne vjetroturbine. Tako će i očekivana godišnja proizvodnja
biti od 128 do 146 GWh električne energije. Planirano je vrijeme izgradnje tri godine,
a prvi kilovati proizvodne električne energije očekuju se 2013. godine. Kreditna
sredstva iznose 72 milijuna eura, dok su vlastita sredstva poduzeća 6 milijuna eura.
11
električne energije, te promicanja obnovljivih izvora energije i smanjenja
emisija stakleničkih plinova, na prostoru djelovanja JP Elektroprivreda
HZ HB proteklih se godina intenzivno radi na projektima vjetroelektrana
koje su u različitim fazama pripreme.
Za ovu investiciju vrijednu 78 milijuna eura osigurana su financijska
sredstva, potpisanim Ugovorom o
projektu i kreditu, te Ugovorom o
financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne
i Hercegovine, Federacije BiH i JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Realizacijom projekta VE Mesihovina poboljšat će se uvjeti za razvoj
poduzetništva i industrije, osigurati
nova radna mjesta i poslovi za brojne
tvrtke na izvođenju radova, isporuci i
ugradnji opreme i dr. Poboljšat će se i
prometna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu,
posebice lokalnu.
Obraćajući se nazočnima generalni
direktor Matan Žarić istaknuo je:
Svi su naši razvojni projekti obnovljivih izvora okrenuti održivom razvoju, a Ministarstvo za vanjsku trgovinu
Bosne i Hercegovine prezentiralo ih je i
u cijelosti su prihvaćeni na Ministarskoj
konferenciji o investicijama u proizvodnji električne energije, održanoj u Ateni
28. rujna 2007. godine.
Danas, samo tri godine kasnije, zahvaljujući iznimnoj suradnji s Razvojnom bankom KfW i Njemačkim
ministarstvom za ekonomsku suradnju
(BMZ-om), uz svesrdnu potporu Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini, te zalaganjem
tijela izvršne i zakonodavne vlasti u
Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne
i Hercegovine, županije, te Općinskom
vijeću i načelniku Općine Tomislavgrad,
započinjemo realizaciju prvog projekta.
Prvo smo gospodarsko društvo, licencirano za proizvodnju, distribuciju
i opskrbu električnom energijom, koje
svojim proizvodnim kapacitetima iz
obnovljivih izvora osim hidroenergije,
pridružuje i proizvodne kapacitete energije vjetra.
Kao generalni direktor ovoga Poduzeća, koristim se prigodom pozvati i
druge subjekte iz okruženja da nam se
pridruže u ovim i sličnim projektima, i
time doprinesemo gospodarskom razvoju
na prostoru energetske zajednice Jugoistoka Europe, te se pridružimo nastojanjima Europske unije dajući vlastiti doprinos ispunjenju cilja od tri puta 20%
do 2020. godine.
Zahvaljujem tijelima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine koja su uredbom, a ovih dana i prednacrtom Zakona
o obnovljivim izvorima, pridonijela
povoljnijem okruženju za učinkovitije
vođenje ovih projekata. Od tijela zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini očekujemo
kako će intenzivirati napore da europska
pravna stečevina iz ove domene postane unutarnje zakonodavstvo Bosne i
Hercegovine.
Dalibor Marinčić, projekt menadžer za VE Mesihovina naveo je planirane aktivnosti za
sljedeće dvije godine:
ᔢ ishođenje prethodne dozvole za izgradnju i građevinske dozvole
ᔢ pribavljanje odobrenja za priključenje na elektoenergetske mrežu
ᔢ provedba natječaja za nabavu vjetroturbina
ᔢ izvođenje građevinskih i elektro radova
ᔢ izgradnja trafostanice TS 110/20 kV i priključnoga voda 110 kV
12
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Kao važan dio pripremnih aktivnosti za
izgradnju VE Mesihovina, a sukladno
odluci Vlade FBiH o pripremi i izgradnji
VE Mesihovina u okviru Organizacijske
jedinice Proizvodnja el. energije
formiran je Pogon VE Mesihovina u
izgradnji. Slijedom toga u razdoblju od
lipnja do prosinca 2010. god. proveden
je otvoreni natječajni postupak,
ugovaranje i izvođenje radova za
izgradnju privremenoga montažnog
poslovnog objekta u Tomislavgradu
te uređenje pristupnoga puta do VE
Mesihovina. Radove je izvela tvrtka
Vran-Dukić d.o.o. Tomislavgrad.
Okupljene je na svečanosti u ime
općine Tomislavgrad pozdravio i načelnik Ivan Vukadin naglasivši iznimnu važnost realizacije tako velikoga
projekta za općinu Tomislavgrad i
njezine građane.
Predsjednica Federacije BiH Krišto izgradnju vjetroelektrane, kao
jedan u nizu uspješnih projekata JP
Elektroprivreda HZ HB, okarakterizirala je jako važnim za gospodarski
razvoj općine Tomislavgrad, regiju i
poslovanje poduzeća, posebice u vrijeme ekonomske krize.
Ovo je veliki korak naprijed zato
u potpunosti podržavam sve ovakve
ideje koje se realiziraju s ciljem općega
dobra, ne samo za uposlenike, nego i
za sve ostale koji žive i imaju različite
prednosti od dobroga poslovanja ovoga
poduzeća. Izražavam želju da ovakvih
projekata bude što više u BiH, poručila
je Krišto. ᔢ
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
13
POTPISAN UGOVOR O
KONZULTANTSKIM USLUGAMA
ZA VE MESIHOVINA
U
govor između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao
investitora i njemačke tvrtke Fichtner GmbH & CO KG kao
konzultanta na projektu VE Mesihovina potpisan je 23. studenoga 2010.
Sektor za implementaciju projekata (PIU) proveo je proceduru izbora
konzultanta za VE Mesihovina tako
da je od ožujka do studenoga 2010.
izvršena ocjena ponuda, izbor konzultanta. Isto su tako obavljeni pregovori sukladno kriterijima propisanim u smjernicama KFW-a za odabir
konzultanta pri financijskoj suradnji
sa zemljama u razvoju, te uvjetima
natječajne dokumentacije.
U postupku natjecanja svoje ponude dostavilo je 13 međunarodnih
ponuditelja iz europskih država (Njemačka, Španjolska, Danska, Švedska,
Velika Britanija, Hrvatska i BiH) kao
i Sjedinjenih Američkih Država.
U tako ozbiljnoj konkurenciji za
konzultanta odabrana je njemačka
tvrtka Fichtner GmbH &CO KG
koja je vodeći partner s lokalnim
podugovaračkim tvrtkama Habitat
d.o.o. Mostar i Projekt a.d. Banja
Luka.
Konzultantski poslovi obuhvaćaju
izradu projekata, asistiranje i provedbu procedure oko nabave roba
i usluga, konzultantske usluge kod
ugovaranja s isporučiteljima, provedbu nadzora pri realizaciji ugovora o
isporukama i montaži opreme, puštanje u rad i pomoć kod konačnoga
preuzimanja vjetroelektrane.
Vrijednost potpisanoga ugovora iznosi 1.982.016,00 eura. Prema
nedavno potpisanom Ugovoru o financiranju i projektu s kreditorom
projekta, KFW bankom, za konzul-
14
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
tantske su usluge osigurana grant
sredstva u iznosu od 1.000.000,00
eura, dok su preostala sredstva u
iznosu 982.016,00 eura vlastita sredstva JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar.
Ugovore su potpisali u ime JP
Elektroprivreda HZ HB generalni direktor Matan Žarić i izvršni direktor
za Proizvodnju električne energije
Ivica Čule, i direktor tvrtke Fichtner
GmbH &CO KG za središnju i jugoistočnu Europu, Carsten Funk.
Odabirom konzultanta za projekt izgradnje VE Mesihovina samo
su nastavljene planirane aktivnosti u
okviru realizacije ove investicije vrijedne 78 milijuna eura.
Sukladno dogovorenom s konzultantom Fichtner GmbH & CO KG,
u razdoblju od 6. do 9. prosinca 2010.
god. održan je prvi, početni, sastanak
predstavnika konzultanta Fichtner
GmbH & CO KG i JP Elektroprivreda HZ HB tijekom kojega su razmotrene sve važnije karakteristike
Projekta VE Mesihovina te izvršen
terenski obilazak širega područja buduće vjetroelektrane. ᔢ
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
15
ulaganjima u elektroenergetske i poslovne objekte u DP
Sjever tijekom 2010. godine i
planovima za 2011. godinu razgovaramo s Petrom Bjelićem, rukovoditeljem DP Sjever. Naime, još prošle
godine iz kredita EIB-a krenulo se u
realizaciju rekonstrukcije tri skupine
elektroenergetskih objekata: trafostanice 10(20)/0,4 kV, SN vodovi
10(20) kV i NN mreže 0,4 kV.
O
O kakvim je konkretno rekonstrukcijama riječ?
DP Sjever u segmentu investicija izvršilo je dobru pripremu. Pravodobno je
osigurana projektna dokumentacija, na
temelju koje su se mogli rješavati imovinsko-pravni odnosi, odnosno suglasnosti za lokacije i trase, na temelju čega
su ishođene građevinske dozvole za sve
nove objekte koji se grade.
Učinci će izgradnje objekata iz programa EIB-a biti veliki kada se uzme
u obzir da se izgradnjom trafostanica
10(20)/04 kV u Orašju, Odžaku i Domaljevcu rješavaju energetske i naponske prilike, odnosno smanjenje gubitaka
zbog smanjenja dužina niskonaponskih
vodova na lokalitetima na kojima se one
grade.
Posebice treba istaknuti da se izgradnjom SN kabela od TS 110 kV Orašje do
poduzetničke zone u Orašju, perspektivno rješava kvalitetno napajanje cjelokupne poduzetničke zone, te osigurava uz
dvostrano napajanje i neophodan preduvjet za razvoj poduzetništva.
Treba napomenuti da se ista u budućnosti može udvostručiti prelaskom na 20
kV naponsku razinu i time dugoročno
osigurati kvalitetnu električnu energiju
za navedenu zonu.
Ostali SN vodovi uglavnom su namijenjeni za priključenje novih trafostanica koje se grade u ovom programu.
Poznato je da je rijekom rata niskonaponska mreža znatno oštećena te da je
sanacija ušla u program EIB-a, što to
konkretno znači?
Vrlo važan segment koji se rješava
kroz program EIB-a jeste i rekonstrukcija niskonaponske mreže na području
poslovnica u Orašju i Odžaku, te RJ
Domaljevac, gdje je jako bitno dovođenje niskonaponskih vodova u tehnički
ispravno stanje koristeći izolirane SKS
vodove.
Naime, za niskonaponsku mrežu u
Poslovnici Orašje i RJ Domaljevac, koja
je izgrađena prije rata, a u ratu je pretrpjela jako velika oštećenja koja su samo
djelomično sanirana, sveobuhvatan pristup rekonstrukcije u širem opsegu nije
do sada urađen.
Programom EIB-a izvršena je rekonstrukcija NN mreže u duljini od 35
km, što rezultira potpunom tehničkom ispravnošću i daje doprinos boljim
naponskim prilikama, te smanjenju
gubitaka.
Međutim, ovim neće biti dovršen
proces rekonstrukcije NN mreže. Morat
će se sljedećih godina nastaviti i uz važnija ulaganja, jer je to dugotrajan i složen proces, naročito kada se uzme u obzir
da na području DP-a ima oko 300 km
NN mreže, od čega nije izvršena rekonstrukcija niti sanacija u opsegu od 50%,
INVESTICIJAMA DO SI
ELEKTRIČNE ENERGIJE I
U DISTRIBUCIJSKOM
16
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
gdje su goli vodiči s dosta nastavnih vezova urađenih tijekom rata i kao takvi
funkcioniraju i danas.
Može se zaključiti da je gotovost
objekata iz ovoga Programa vrlo velika
i iznosi preko 90%. Rokovi koji su zacrtani ugovorom bit će ispoštovani.
Je li bilo novih investicija u 2010.
godini?
Za nove investicije u 2010. godini
predviđena je daljnja interpolacija trafostanica, te rekonstrukcija NN mreža
kako bi se ista dovela u tehnički potpuno
ispravno stanje, odnosno smanjili gubici
i povećala prijenosna snaga NN mreže
za postojeće i nove potrošače.
Za nove je investicije procedura javnih nabava u tijeku, budući da natječaj
za radove nije realiziran, nije izvjesna
realizacija u tekućoj godini, ali će se prenijeti kao investicije u tijeku u 2011.
Može se zaključiti, da je u tekućoj
godini bila zadovoljavajuća investicijska aktivnost i izgradnja objekata, prvenstveno iz EIB- programa i vlastitih
investicija za dovršenje poslovnih objekata, te projektiranje elektroenergetskih
objekata. Naime, zbog zakonskih procedura javnih nabava, koje zahtijevaju
dug proces naročito ukoliko se natječaji
moraju obnavljati, nisu se stigle realizirati predviđene nove investicije za
izgradnju elektroenergetskih objekata iz
vlastitih sredstava.
Što se uradilo na rekonstrukciji ili izgradnji poslovnih objekata?
U iznosu od 27.000,00 KM, izvršena je adaptacija prostora u poslovnoj
zgradi u Orašju, unutarnjim opremanjem, radi formiranja Službe za rad s
kupcima, čime se u mnogome poboljšao
rad i u estetskom smislu dopunio prednji izgled upravne zgrade u sjedištu
DP-a u Orašju. ᔢ Zbog regionalne važnosti posebice vrijedi izdvojiti izgradnju magistralnog srednje
naponskog 10(20) kV kabelskog voda ČTS 110/x kV Orašje-poduzetnička zona
u Orašju, na lokalitetu Dusine. Njegova je duljina oko 2,5 kilometra, a radovi su
završeni.
Ugradnjom kabela osigurat će se dugoročna stabilnost u opskrbi i dovoljne
količine električne energije koje su potrebne zbog izgradnje novih objekata,
odnosno proširenja poduzetničke zone u ovoj općini. Vrijednost ove investicije iznosi
200.000,00 KM.
Novoizgrađeni srednjonaponski (SN) kabel, bez postojećih rezervnih veza u
mogućnosti je prenijeti oko 5 MW snage električne energije, a prelaskom na 20 kV
napon ova će se snaga udvostručiti. Na taj se način osigurava i dvostrano napajanje
što je dodatna sigurnost isporuke električne energije.
Inače, poduzetnička zona u Orašju prostire se na površini od 835.000 četvornih
metara u kojoj trenutačno postoji 5 izgrađenih 10(20)/0,4 kV trafostanica, čime
su u potpunosti osigurane kvalitetne elektroenergetske pretpostavke za brži razvoj
gospodarstva, ne samo općine Orašje, nego i Posavske županije.
SIGURNIJE ISPORUKE
I BOLJIH UVJETA RADA
M PODRUČJU SJEVER
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
17
ELEKTRO LJUBUŠKI
U BORBI S GUBITCIMA
T
rideset tri uposlenika Poslovnice Elektro Ljubuški
od nove godine bit će u novim, svojim prostorijama.
Osim nove poslovne zgrade, koja će se službeno otvoriti u siječnju 2011., povod našega posjeta bila je i tekuća
poslovna problematika o kojoj nam je detaljnije, govorio
rukovoditelj Ivan Rupčić.
Područje o kojem skrbi ova Poslovnica veliko je i razvoj
infrastrukture ne može pratiti stara niskonaponska mreža
u koju se do 90- tih jako malo ulagalo. O planovima za
rekonstrukciju postojeće mreže i izgradnju nove, Rupčić
je istaknuo:
Specifičnost je ove Poslovnice što je do Domovinskoga
rata imala neizgrađenu i zapuštenu električnu mrežu. Od
1995. do 2002. godine morali smo izgraditi 70 trafostanica
kako bi naši kupci mogli preuzimati energiju na napon u
granicama dopuštenih odstupanja.
U razdoblju od 2000. do 2001. godine završena je 10
kV kabelska petlja za grad Ljubuški, dok se jedan dio grada
napaja nadzemnim 10 kV vodom.
Nakon 2002. godine počelo se sa rekonstrukcijom dalekovoda. Godine 2003. i 2004. izvršena je rekonstrukcija
početnog dijela trase od 3 km na DV Studenci i DV Proboj. Dio trase dalekovoda Orah i Vitina u duljini od 2 km
zamijenjen je 10(20) kV kabelom. Od 2007. do 2010. godine iz kredita EBRD-a i EIB-a izvršena je rekonstrukcija glavne trase dalekovoda Vitina (10 km), Orah (6 km),
Humac (4 km) i Studenci (3 km). Izgrađene su dvije trafostanice (MBTS Jug i MBTS Greda). Dalekovod Studenci
rasterećen je izgradnjom KB 10(20) kV Ljubuški – Mostarska Vrata.
U ovoj godini iz kredita EIB-a izvršena je rekonstrukcija niskonaponske mreža u duljini od 15 km (još nije izvrše-
18
no svođenje priključaka). Ovakvim investicijama smanjeni
su tehnički gubici i smanjen je broj kvarova na mreži.
Rekonstrukcijom mreže smanjit će se i gubitci električne
energije. Međutim, ova Poslovnica u odnosu na druge ima
izrazito velike tehničke gubitke. Razlog je to, kako navodi
naš sugovornik, što 80% niskonaponske mreža potječe iz
prve elektrifikacije s malim presjekom vodiča. Situacija se
poboljšava, tako da su za 2 % smanjeni gubitci preuzimanjem Odjela za mjerenje.
Tehnički su gubici veći nego u drugim poslovnicama zbog
toga što je mali udio preuzimanja energije na 10 kV napona. Velekupci preuzimaju vrlo malo energije u odnosu na
neke druge poslovnice.
Osim toga 10 kV dalekovodi koji prenose energiju do
rubnih dijelova općine dulji su od 10 – 20 km i solidno su
opterećeni 100 – 150 A. Dakle, i tu su izraženi tehnički
gubici. Ali najveći dio njih otpada na niskonaponsku mrežu, kako sam već rekao, zbog 80 % mreže koja potječe iz
prve elektrifikacije, s AL – Če vodičima presjeka od 25
mm2 do 35 mm2, a negdje i 16 mm2. Posebice su veliki na
transformatorskom području gdje su nakon prve elektrifikacije ugrađene trafostanice, a nije rekonstruirana postojeća
niskonaponska mreža, tako da presjeci vodiča od 25 mm2
idu izravno iz trafostanice. Takve je mreže jako puno, a
u sljedećem razdoblju planiramo njezinu intenzivnu rekonstrukciju čime bismo brže smanjivali tehničke gubitke,
detaljno je objasnio Rupčić.
Planovi ove Poslovnice nisu nerelani jer je nastavak rekonstrukcije loše niskonaponske mreže kao i srednjonaponskoga i niskonaponskog dijela prijeratnih trafostanica
njezin poslovni imperativ. ᔢ
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
N
a utoku Plive u Vrbas smjestilo se Jajce, prijestolnica
vladara, minule snage i moći, grad muzej, kolijevka
povijesti, pjesama i legendi. Na ovom hidroenergetski dobro razvijenom području, zahvaljujući potencijalima rijeka Vrbasa i Plive izgrađeni su i proizvodni objekti
našega Društva, hidroelektrane HE Jajce I i HE Jajce II.
Osim ovih hidroelektrana, koje za JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar predstavljaju važan elektroenergetski potencijal, važnu ulogu za poslovanje predstavlja i Poslovnica
Jajce, koja djeluje u sastavu Opskrbe električnom energijom.
Poslovnica Jajce, zajedno s Radnom jedinicom Dobretići na svom specifičnom području, trenutačno opskrbljuje
9210 kupaca sa stalnim trendom laganoga rasta. Područje
je o kojem skrbi Poslovnica Jajce teritorijalno jedno od
najopsežnijih u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar,
rašireno na području Županije Središnje Bosne, s vrlo
nepristupačnim terenima, uključujući i područje Radne
jedinice Dobretići, za koju su nadležni.
Budući da na području Općine Jajce i Dobretići prevladavaju mala naselja disperzirana u prostoru sa ruralnim karakteristikama, od kojih su neka udaljena preko trideset kilometara od sjedišta poslovnice to znatno otežava rad našim
uposlenicima.
Poslovnica Jajce broji devet uposlenika na čelu s rukovoditeljicom Poslovnice, gđom Katarinom Ćurković, dipl.oec.
Mali broj uposlenika koji pokrivaju veliko i disperzirano
područje dokaz je njihove velike organiziranosti, angažiranosti i učinkovitosti u obavljanju svojih radnih zadaća. Kao i
u svakoj drugoj poslovnici Opskrbe električnom energijom,
uposlenici najveće napore ulažu na naplati isporučene električne energije.
Koliko im to uspijeva pokazuje podatak o postotku naplate u posljednje tri godine, i to u 2007. godini u iznosu
od 101,33%, 2008. godini od 99,97%, te u 2009. godini u
iznosu od 99,60%, dok je u prvih jedanaest mjeseci 2010.
godine ostvaren postotak naplate od 100,46 %.
Ne treba napominjati koliko je to velik poslovni uspjeh
posebice uzmemo li u obzir iznimno nepovoljnu strukturu
potrošnje električne energije u ovoj poslovnici. Od ukupnog
broja kupaca, na distribucijskoj naponskoj razini, njih čak
93% nalazi se u kategoriji potrošnje kućanstvo, samo 7%
čine kupci iz ostalih kategorija.
O odnosima s kupcima voditeljica poslovnice Katarina
Ćurković kaže:Imajući u vidu da je socioekonomski status naših kupaca na iznimno niskoj razini, posebni napori se ulažu u
pristupu i kontaktima s kupcima pri poslovima naplate, gdje se
svakom kupcu pristupa na specifičan način, ovisno od prezentirane situacije. Vrata poslovnice otvorena su za sve primjedbe,
upite i sugestije kupaca te za kvalitetno rješavanje svih problema s kojima se susreću.
Kao važan čimbenik koji utječe na kvalitetu rada, voditeljica poslovnice ističe uspješnu suradnja s Poslovnicom
Elektro Jajce Distribucije električne energije, pogotovo na
terenskim poslovima, čime se između ostalog, omogućuje
brže i lakše rješavanje zahtjeva kupaca.
Unatoč poteškoćama s kojima se susreću, ostajemo u
uvjerenju da će uposlenici Poslovnice Jajce, nastaviti svoje
maksimalno zalaganje i međusobnu suradnju te i nadalje
biti pozitivan primjer uspješnog poslovanja.
Mi im možemo poželjeti da uspiju u ostvarenju svih
svojih ciljeva te da posao koji im predstoji odrade na zadovoljstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i svih
kupaca električne energije na području svoga djelovanja. ᔢ
Iz Opskrbe električnom energijom
POSLOVNICA JAJCE KAO
PRIMJER USPJEŠNOGA
POSLOVANJA
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
19
K
roz redovita održavanja i ulaganja u obnovu i modernizaciju
hidroelektranā JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ulaže znatna
financijska sredstva za unapređenje
upravljanja i očuvanja pogonske spremnosti elektrana.
Osim produljenja životnoga vijeka, modernizacije i automatizacije
elektrane, revitalizacijom je osigurana
proizvodnja, pouzdanosti i raspoloživost, te smanjenje osnovnih i materijalnih troškova. Ona također ima za
cilj i prilagodbu komponenti upravljanja elektranom novim hidrološkim
zahtjevima i zahtjevima elektroenergetskog sustava.
HE Jajce II
Hidroelektrana HE Jajce II u pogonu je od 1954. godine. S instaliranom snagom od 30 MW i srednjom
godišnjom proizvodnjom oko 170
GWh ima važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Budući se radi o najstarijoj elektrani u proizvodnom sustavu, bilo je
nužno da se u cijelosti analizira stanje postrojenja i odredi smjer u kojem
se ono mora obnavljati, stoga se prije
godinu i pol dana započelo s izradom
projektne dokumentacije za revitalizaciju HE Jajce II.
Projektnu dokumentaciju za revitalizaciju agregata, nadvišenje brane
20
i male hidroelektrane (MHE) na optočnom tunelu HE Jajce II izrađuje
Konzorcij koji čine: Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb
(nositelj konzorcija), IBE d.d. Ljubljana, Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, Marting d.d. Zagreb,
Brodarski institut d.o.o. Zagreb i
Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Temeljna nakana je za sve komponente i sustave elektrane ocijeniti
fizičko stanje i preostalu životnu dob,
utvrditi aktualne vrijednosti karakteristika i revitalizacijski potencijal
(kapaciteti) pojedinačnih komponenti hidroelektrane, te provesti sva
potrebna mjerenja od ulaza do izlaza
elektrane. Nadalje, nužno je identificirati realne alternative revitalizacije
hidroelektrane u cjelini i pojedinačnih komponenti, te napraviti njihovu
ekonomsku evaluaciju.
Tijekom kolovoza o. g. obavljeni
su poslovi revizije izrađene projektne dokumentacije za revitalizaciju
agregata, nadvišenje brane i izradu
idejnog projekta MHE na optočnom
tunelu HE Jajce II, u što je JP Elektroprivreda HZ HB uložila 1,4 milijuna
KM.
Nakon revizije slijedila je izrada
glavnog projekta nadvišenja brane
HE Jajce II s istražnim radovima, te
provedba plana (programa) revitalizacije hidroelektrane, kao i tehničkog
projekta revitalizacije.
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
CHE Čapljina
Više od trideset godina rada CHE
Čapljina svakako je ostavilo traga na
vitalne dijelove, a potreba za revitalizacijom, ponekad zamjenom pojedinih postrojenja sastavni je dio plana
održavanja elektrane. Više o ovoj temi
doznajemo od rukovoditelja elektrane, Nikole Krešića.
Krajem rujna, tj. 30.9.2009. godine potpisani su ugovori s odabranim
izvođačima radova iz zajma Europske
investicijske banke (EIB) za ugradnju
nove opreme i to:
ᔢ zamjena RP 35 kV,
ᔢ zamjena 220 kV kabela oba
agregata,
ᔢ zamjena sustava uzbude oba agregata i
ᔢ zamjena strujnih i naponskih mjernih transformatora i odvodnika
prenapona u RP 245 kV.
U prvoj polovici 2010. godine izvršena je proizvodnja, prijam opreme u
tvornicama isporučitelja i doprema na
gradilište.
Poslove je trebalo organizirati tako
da CHE Čapljina bude raspoloživa za
potrebe EES-a s bar jednim agregatom u što manju neraspoloživost oba
agregata.
Početkom srpnja 2010. godine izvršena je zamjena strujnih mjernih
transformatora i odvodnika prenapona u RP 245 kV, a uz ranije zamijenjene prekidače i rastavljače, pogonska spremnost RP 245 kV bit će na
visokoj razini.
U kolovozu su počeli radovi na zamjeni sustava uzbude i 220 kV kabela
i kabelskih završetaka u RP 220 kV
i na blok transformatoru agregata br.
2. Agregat br. 1 cijelo vrijeme bio je
raspoloživ za potrebe EES-a.
Paralelno se radilo na agregatu br.
2 na zamjeni 35 kV postrojenja. Staro,
vanjsko rasklopno postrojenje, osim
transformatora, zamijenjeno je novim
SFE postrojenjem koje je smješteno u
pogonskoj zgradi.
Izvršena je i zamjena baterija,
ispravljača istosmjernoga razvoda za
RP 35 i RP 220 kV kao i zamjena
sustava uzbude i 220 kV kabela na
agregatu br. 1.
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Krajem listopada završeni su svi
poslovi na agregatu br. 1 i oba agregata CHE Čapljina raspoloživa su za
potrebe EES-a.
Nakon svega može se zaključiti da
je CHE Čapljina nesumnjivo bitan
čimbenik u EES-u te nezamjenjiv
korektiv u izvanrednim situacijama
kakvih je u godini na izmaku nažalost
bilo.
HE Rama
Od 3. do 17. studenog o.g. napravljeni su planirani zastoji agregata na
HE Rama kako bi se izvršili potrebni
poslovi na otklanjanju uočenih nedostataka na agregatima generatora br.1
i generatora br.2.
Na generatoru br.1 izvršeni su manji zahvati kako bi se otklonili uočeni
nedostaci tijekom njegovoga dotadašnjeg rada, te osigurao siguran i kvalitetan rad.
Na agregatu br.2 izvršen je djelomični remont generatora koji je izvodila tvrtka MG Servis d.o.o uz pomoć
uposlenika HE Rama. Izvršena je:
ᔢ zamjena elastičnih podložnih
pločica ispod segmenata nosećeg
ležaja,
ᔢ demontaža, pregled i montaža turbinskog ležaja, ležajnog lonca i zaštitnih elemenata oko turbinskog
ležaja,
ᔢ strojna obrada kliznih prstenova
kolektora,
ᔢ izvršeno je ispitivanje izolacijskoga
sustava s ocjenom stanja generatora (Institut za elektroprivredu i
energetiku d.d. Zagreb),
ᔢ vizualni pregled i kontrola vanjskih
i unutarnjih dijelova turbine,
ᔢ snimanje vibracija.
Koristeći zastoj agregata, tj. njegovo potpuno stajanje, koje je uistinu
teško postignuto jer je istodobno potrebno osigurati uvoz električne energije za naše kupce, urađeni su i drugi
planirani poslovi prema Planu troškova i investicija za 2010 god.
Tvrtka Energocontrol d.o.o.Zagreb
izvršila je:
ᔢ montažu, ispitivanje i puštanje u
pogon sustava upravljanja zajedničkim pogonima,
ᔢ zamjenu sustava temperaturnoga
nadzora agregata
Osim toga završeni su radovi na
sanaciji upravljačkih krugova stabilnog sustava za gašenje požara, zamijenjen je dio dotrajalog ubetoniranog
cjevovoda za napajanje ejektora.
Svi su gore navedeni radovi uspješno završeni prema planu i programu u
navedenom terminu te smo na taj način
osigurali siguran i kvalitetan rad agregata HE Rama koja je glavni nositelj
proizvodnje električne energije u JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar,
rekao je rukovoditelj pogona, Ivo Dedić, dipl.ing.el. ᔢ
21
Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja OIE i EE
Uvod
O
DRŽIVI RAZVOJ jedan je od pojmova koji se najčešće spominju u posljednjih desetak godina. Stalno
se spominje u medijima, seminarima, konferencijama, političkim skupovima. U svim prigodama razvlače ga
političari, gospodarstvenici, ekonomisti, znanstvenici kako
im volja, ali se često stječe dojam da ga u potpunosti ne
razumiju ni oni, ni publika kojima je to namijenjeno. Odgovor na pitanje Što je to održivi razvoj? Pokušat ćemo dati
nastavku.
Povijest i definicija pojma održivi razvoj
Već 70-tih godina prošloga stoljeća postalo je jasno da dotadašnji odnos prema prirodi i iskorištavanju prirodnih resursa
vodi ka uništenju života na Zemlji. Svi su, od UN-a, država,
pa do Crkve,počeli ukazivati na neophodnost promjene dotadašnje prakse. Tako je i veliki papa Ivan Pavao
II još davne 1979. u enciklici Otkupitelj
čovjeka (Redemptor hominis) naglasio
Bog je htio da se čovjek odnosi prema
prirodi kao gospodar i čuvar, razuman i plemenit, a ne kao bezobzirni
korisnik i rušitelj. Slična upozorenja uputio je više puta naknadno.
Zbog pogoršanja uvjeta okoliša,
UN su organizirali Konferenciju o
okolišu u Štokholmu 1972. godine,
gdje je potaknuto utemeljenje Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).
Zbog sve veće zabrinutosti oko suprotstavljenosti gospodarskog razvoja i okoliša, Ujedinjeni narodi 1983. godine oformili su Svjetsko povjerenstvo za okoliš i razvoj (WCED)
pod vodstvom bivše norveške premijerke Gro Harlem Brundtland (tzv. Brundtlandovo povjerenstvo ). To je
povjerenstvo 1987. godine podnijelo izvješće Naša zajednička
budućnost (Our Common Future) u kojem je definiran pojam
održivog razvoja: Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava
sadašnje potrebe, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe. Ta se definicija održala
do danas, iako se donekle drugačije shvaća i tumači.
Tri stupa održivog razvoja
U početku je pojam održivoga razvoja prenaglašavao aspekt zaštite okoliša, ali se sve više uviđalo da se ne može
poistovjetiti s zaštitom okoliša, da se tu u stvari podrazumijeva postizanje ravnoteže između gospodarskih, društvenih i ciljeva zaštite okoliša. Može se reći kako održivi
razvoj počiva na tri stupa: gospodarstvo, društvo i okoliš
koji se duboko prožimaju kako je to prikazano na slici.
Forsiranjem jednoga ili dva aspekta na štetu drugih narušavaju ravnotežu i razvoj ne može biti održiv. Tako, gospodarski
rast koji se ostvaruje bez brige za okoliš i/ili potrebe uposlenika i društva ne može biti dugotrajan. Isto tako politika
razvoja koja prioritet daje blagostanju društva zanemarujući
gospodarski rast ne može biti održiva. Zaštita okoliša koja
zanemaruje potrebe društva i gospodarstva također ne može
donijeti dobrobit. Također, forsiranjem gospodarstva i okoliša može se postići održivo gospodarstvo, ali zanemarivanje
društvenih potreba dovodi do poremećaja. Posvećivanje brige samo potrebama gospodarstva i društva može dovesti do
privremenog blagostanja i socijalne pravednosti ali će se to
narušiti zbog stradanja okoliša.
Samo pažljivo balansiranje između ova tri međusobno ovisna
cilja može, uz puno kompromisa dovesti do održivog razvoja.
Održivi razvoj nije nepokretno stanje harmonije nego dinamičan proces promjena kojim treba upravljati kako bi stvorili budućnost kakvu želimo. To je opći obrazac ponašanja i
zajednička obveza svih komponenti društva
(pojedinaca, gospodarstva te vladinih i
nevladinih institucija). Održivi razvoj predstavlja opće usmjerenje,
težnju za stvaranjem boljeg svijeta
balansirajući i praveći kompromise između socijalnih (društvenih), gospodarskih i čimbenika
zaštite okoliša.
JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar i održivi
razvoj
Održivi razvoj je strateško opredjeljenje
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. To
podrazumijeva da mora uspješno poslovati i
ostvarivati prihod s jedne strane, s druge strane
biti odgovorna prema uposlenicima i društvenom
okruženju i prostoru u kojem djeluje, a istodobno sprječavati i smanjivati na najmanju moguću mjeru štetne utjecaje
svoga djelovanja na okoliš. Samo su poslovi i projekti koji zadovoljavaju ove kriterije od interesa za JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar. To u praksi znači da će se ići u realizaciju
bilo kojeg projekta samo u slučaju da taj projekt (1) doprinosi uspješnom poslovanju Društva, (2) na korist je prostoru,
društvenoj zajednici u kojem djelujemo i lokalnoj zajednici
gdje se projekt realizira, te je (3) po svojim negativnim učincima prihvatljiv za okoliš i lokalnu zajednicu.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar već dulje vrijeme
usmjerava sve svoje djelatnosti i upravlja svim aktivnostima
kako bi bile u skladu s ciljevima održivog razvoja. Težnja za
ostvarenjem održivog razvoja jeste i biti će visoko na listi prioriteta našeg Društva. ᔢ
ODRŽIVI RAZVOJ – O ČEMU VI TO?
22
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Aktualno
POPIS IMOVINE (INVENTURA)
B. Novaković, rukovoditeljica Sektora za
računovodstvo i kontroling
Kada? i Zašto?
D
onošenjem novog Zakona o računovodstvu i reviziji
u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH
broj 83/09.) u članku 25. propisana je obveza usklađivanja stanja bilančnih pozicija (najmanje jednom godišnje) sa stanjem koji se utvrdi popisom, kao i obveza vršenja
redovitoga popisa na dan 31.12. tekuće godine. Ta obveza
proizlazi i iz Međunarodnih računovodstvenih standarda
( MRS ), Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI ). Obveza vršenja popisa logički i bitno proizlazi iz generalnoga zahtjeva (sadržanog u MRS i MSFI)
po kojemu su sva pravna lica dužna u svojim financijskim
izvješćima pružiti istinit i fer prikaz svojih sredstava (imovine) i obveza, što podrazumijeva i obvezu njihovoga popisivanja (najmanje na kraju poslovne godine ), a u cilju
svođenja knjigovodstvenih stanja na stvarna stanja koja se
utvrđuju popisom.
Naime, kvalitativna obilježja financijskih izvješća definirana su Općim pravilima i okvirom za sastavljanje i
prezentaciju financijskih izvješća. Osim načela razumljivosti, važnosti i pouzdanosti, kao jedan od najvažnijih načela na kojem trebaju počivati financijska izvješća su točka
33.i 34. Okvira za sastavljanje i prezentaciju financijskih
izvješća, čime se uspostavlja i načelo vjerodostojnoga predstavljanja. Većina je prezentiranih financijskih informacija
podložna riziku da neće vjerodostojno predstaviti ono što,
u stvari, trebaju predstaviti jer postoje objektivne teškoće kod prepoznavanja velikog broja raznovrsnih transakcija i poslovni događaja svakog pravnog lica. Stupanj je
vjerodostojnosti,odnosno pouzdanosti knjigovodstvenih
podataka različit od jednoga do drugoga gospodarskog
društva.
Kako bi ispunili svoju funkciju, financijska izvješća trebaju istinito i fer prikazivati financijski uspjeh i novčane
tokove za razdoblje za koji se sastavljaju. Za postizanje se
toga cilja naročito smatra važnim popis sredstava (imovine) i obveza, jer samo točan i potpun popis sredstava i obveza osigurava prezentaciju financijskih izvješća u skladu
sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, Okvirom za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvješća, MRS i MSFI.
Iako iz općeg zadatka knjigovodstva o evidentiranju (knjiženju) svih nastalih promjena o sredstvima
(imovini),obvezama i kapitalu, proizlazi da bi u knjigovodstvu iskazana stanja trebala odražavati stvarna stanja
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
sredstava (imovine), obveza i kapitala, ipak to ne mora biti.
Potrebe za usporedbom iskazanih stanja u knjigovodstvu
sa stvarnim stanjem, utvrđenim fizičkim popisom, proizlazi iz tog što su u knjigovodstvu iskazana stanja i promjene
jednake stanjima i promjenama uz uvjet:
1. da su dokumentima, odnosno knjigovodstvenim
ispravama, obuhvaćeni doista svi nastali poslovni
događaji,
2. da ti dokumenti točno odražavaju nastale ekonomske promjene,
3. da su podaci iz dokumenata uredno, bez grešaka
evidentirani u knjigovodstvu gospodarskog društva.
Cilj svake organizacije računovodstva od prikupljanja
podataka do izrade bilance je povećanje stupnja pouzdanosti knjigovodstvenih podataka, tj. smanjenje razlike između iskazanih stvarnih stanja i stanja u knjigovodstvu.
Usklađivanjem iskazanih stanja sredstava (imovine) i
obveza u knjigovodstvu na datum popisa sa stvarnim stanjem postiže se istodobno i usklađivanje iskazanoga stanja
kapitala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem.
Iz računovodstvene jednadžbe:
KAPITAL= IMOVINA (SREDSTVA)- OBVEZE
proizlazi da se kapital ne popisuje. Kapital je ostatak
imovine nakon umanjenja za obveze koje su teret imovine pravnog lica. Imovina je pravnog lica cjelina iz koje
se ne mogu izdvojiti stavke koje pripadaju kapitalu. Bez
popisa obveza, odnosno bez podataka o stvarnom stanju
obveza pravnog lica na datum popisa, ne može se utvrditi
niti stvarno stanje kapitala, pa i kad je popisom imovine
(sredstava) utvrđeno stvarno stanje imovine pravnoga lica.
Samo popis (inventura) kojim su utvrđena stvarana stanja cjelokupne imovine i obveza pravnog lica na datum
popisa postiže svoju svrhu.
Neophodnost provjere proističe iz pretpostavke propusta evidentiranja nekih poslovnih transakcija (nisu na
vrijeme dostavljeni dokumenti) ili pak njihovo obuhvaćanje više puta, ali i iz zanimanja vlasnika kapitala ili uprave
(menadžmenta) odražavaju li knjigovodstvene evidencije
istinitu i realnu sliku vrijednosti sredstava i obveza.
Popis je kontrolni postupak pri čijoj provedbi knjigovodstvene evidencije u društvima kontinuiranoga poslovanja imaju nezamjenjivu zadaću, s obzirom na prikazivanje stanja u poslovnim knjigama koliko čega treba biti,
a provedeni popis (inventura) koliko čega stvarno ima u
društvu. ᔢ
23
GENERALNI DIREKTOR
MATAN ŽARIĆ –
NAJBOLJI MENADŽER
2010. GODINE
U
Banjaluci je 15. prosinca 2010. godine održan izbor najboljih menadžera Bosne i Hercegovine za 2010. godinu. Prestižna nagrada, u najvišoj kategoriji, po nazivom Super šampioni biznisa, dodijeljena je generalnom
direktoru JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar Matanu Žariću. Osim nagrade za najboljega menadžera i najbolju kompaniju koju je dodijelio međunarodni žiri gospodarstvenika iz regije, Europskoga udruženja menadžera
i časopisa Euromanager, direktor Žarić dobio je priznaje za gospodarski pothvat godine za izgradnju i stavljanje u
probni pogon HE Mostarsko blato kao najveće ovogodišnje investicije u BiH od 140 milijuna KM.
Razlozi takve odluke leže u uspješnom vođenju poduzeća i ostvarenim poslovnim rezultatima na svim poljima, posebice
zbog realiziranja kapitalnih projekta i pokretanja novih investicija.
Međunarodna nagrada Menadžer godine ustanovljena je 1994. godine, kao lokalna nagrada u BiH, da
bi posljednjih dvanaest godina dobila međunarodni
karakter, izborom najboljega menadžera, najprije iz
zemalja bivše Jugoslavije, a onda i cijele jugoistočne
i srednje Europe. Danas je ovo prestižno europsko i
svjetsko priznanje. Projekt je podržan od međunarodne zajednice i zemalja regije. Članovi navedenoga žirija poznati su i priznati menadžeri iz zemalja
sudionica, istaknuti znanstveni djelatnici, gospodarstvenici, prijašnji dobitnici priznanja, udruženja poslodavaca, obrtničke i gospodarske komore regija,
veleposlanstva, ministarstva i drugi organi i organizacije. Osim članova žirija iz BiH, u odlučivanju
sudjeluju i predstavnici Slovenije, Hrvatske, Srbije,
Makedonije, Crne Gore i drugih zemalja regije.
Nagrade se dodjeljuju u različitim kategorijama,
kriteriji za izbor najmenadžera i najkompanija (iz
svih gospodarstvenih područja) precizirani su kroz
rangiranje: za uspješno poslovanje i vođenje kompanije; za investicije; za zapošljavanje, za suvremenu tehnologiju; za dobit kompanije koju menadžer
„vodi“; za organizaciju posla; za popularnost kod
partnerā i korisnika proizvoda i usluga.
Na adresu generalnoga direktora Žarića nakon dodijeljenih priznanja, u samo nekoliko dana pristigle su brojne čestitke, kako
gospodarstvenika, naših partnera, udruga, institucija, predstavnika tijela vlasti i brojnih drugih. ᔢ
24
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
NAJBOLJA KOMPANIJA - GOSPODARSKI POTHVAT
GODINE OTVORENJE HE MOSTARSKO BLATO
N
eki od razloga dodjele nagrade generalnomu direktoru Matanu Žariću i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema ocjeni žirija:
ᔢ U posljednje dvije i pol godine – izvanredni poslovni rezultati;
ᔢ JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH i
regiji koje je za proteklih tridesetak godina izgradilo dvije nove hidroelektrane;
ᔢ Samo ulaganja u dva proizvodna kapaciteta - jedan u probnom radu, a drugi u izgradnji
(oko 295 milijuna KM);
ᔢ Već ostvaren proizvodni plan za 2010.;
ᔢ Očekuje se dobit veća od polugodišnje koja je iznosila 24 milijuna KM;
ᔢ U 2010. dodijeljeno 40 stipendija i uposleno 80 novih pripravnika.
Prigodom preuzimanja priznanja u ime generalnoga direktora izvršni direktor za Opskrbu električnom energijom Stipe Bagarić
između ostaloga kazao je:
Zahvaljujem svima koji su prepoznali naš
radi i ostvarene rezultate, te ih odlučili na ovaj
način nagraditi - kao pozitivne primjere koje
vrijedi na poseban način istaknuti.
Priznanja su svakako motivirajuća, a koliko potvrđuju da smo na dobrome putu toliko i
obvezuju da nastavimo još bolje i odlučnije - do
novih uspjeha kojih će sigurno biti.
Istoga dana u Hotelu Bosna u Banja Luci, održana je i
tradicionalna prateća manifestacija, Međunarodna poslovna konferencija o biznisu u 2011. godini. Na konferenciji
pod nazivom Biznis i ekonomija u 2011. godini nazočilo je
i izaslanstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i još
stotinjak predstavnika tvrtki, udruženja, komora i drugih
nagrađenih institucija i uglednih menadžera.
Iznesena su pozitivna iskustva kompanija koja su pridonijela njihovim ostvarenjima dobrih poslovnih rezultata,
tako i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, što je svakako dobar put i primjer za uspješno poslovanje u predstojećem razdoblju.
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
25
MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA
ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČ
Stjepan Krasić, izvršni direktor za razvoj
Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja OIE i EE
S
vjetska se energetika sve više okreće obnovljivim izvorima energije u cilju smanjivanja energetske ovisnosti o uvozu
energenata i/ili smanjenju ovisnosti o jednom energentu, te u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova. Energija
Sunčevog zračenja jedan je od najdostupnijih i najsigurnijih energenata na Zemlji. Godišnja dozračena energija na
površinu planeta iznosi oko 1,07∙109 TWh, odnosno oko 40 000 puta više nego što su sve godišnje potrebe za energijom.
Sunčeva energija ne zagađuje okoliš i ne proizvodi stakleničke plinove koji uzrokuju globalno zatopljenje. Međutim,
iako je energija Sunčevog zračenja besplatna i praktički svuda dostupna, uređaji za korištenje Sunčeve energije spadaju u
najskuplje energetske tehnologije, što uz relativno nizak energetski tok može rezultirati bitno višom cijenom tako proizvedene energije. U posljednje vrijeme dolazi do bitnoga smanjenja specifične cijene fotonaponskih elektrana. Razlog je
tomu masovna proizvodnja, tehnološki napredak, ali i jaka konkurencija, naročito iz azijskih zemalja. Ipak, komercijalno
korištenje Sunčeve energije još uvijek nije isplativo bez poticaja koje osigurava država.
Pretvaranje Sunčeve energije u
električnu
Postoje dva glavna načina pretvaranja energije Sunčeva
zračenja u električnu energiju: neizravna pretvorba u Sunčevim termalnim elektranama i izravna pretvorba u fotonaponskim člancima (fotoelektrični efekt).
Prvi je način neizravna proizvodnja električne energije, gdje se Sunčeva energija pomoću kolektora koji koncentriraju Sunčevo zračenje koristeći zrcala pretvara u
toplinsku, koja se zatim koristi za proizvodnju električne
energije (slično kao kod klasičnih termoelektrana). Tu,
također, imamo dva načina primjene ove tehnike. Postoje
elektrane s paraboličnim kanalnim reflektorima sastavljene od mnoštva paralelno postavljenih paraboličnih zrcala
koji reflektiraju izravno Sunčevo zračenje na kolektore koji
se nalazi iznad njih i tako zagrijavaju fluid, koji se zatim
koristi kao u klasičnoj termoelektrani (slika 1).
kusiranje Sunčevih zraka na kolektor tornja (slika 2 i slika
3). Prednost je ovakve izvedbe viša temperatura pri kolektoru, za razliku od parabolične kanalne izvedbe.
Njezin je nedostatak što svako zrcalo mora imati vlastiti dvoosovinski sustav pomicanja, a to otežava njegovo
održavanje, dok kod parabolične kanalne izvedbe jednoosovinski sustav upravlja velikom skupinom zrcala.
Druga su izvedba elektrane sa središnjim solarnim tornjem koje koriste mnoštvo ravnih, pomičnih zrcala za fo-
26
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
A ENERGIJE SUNCA
IČNE ENERGIJE
Kod druge tehnologije koristi se izravna pretvorba Sunčevog zračenja koja se odvija u fotonaponskim člancima.
Struktura fotonaponskog članka prikazana je na slici 4.
Danas postoje dvije osnovne tehnologije fotonaponskih
članaka: tehnologija bazirana na kristaliničnom siliciju s
učinkovitošću 13-20% i tehnologija tankog filma s učinkovitošću 4-12%. Prva je tehnologija skuplja i ima veću
učinkovitost. Druga je jeftinija s manjom učinkovitošću,
ali i problemom zbrinjavanja modula na kraju životnoga
vijeka zbog sadržaja otrovnih tvari u nekim vrstama tankog filma.
Fotonaponski članci proizvode istosmjerni napon, spajaju se serijski i paralelno u module određene vršne snage
(Wp), a oni opet serijski i paralelno, ovisno o naponu i
struji, odnosno o željenoj snazi fotonaponskog postrojenja
– fotonaponske elektrane. Moduli moraju imati izmjenjivače DC/AC kako bi se mogli priključiti na mrežu. Takva
struktura prikazana je na slici 5.
Fotonaponski moduli mogu se koristiti za izgradnju
velikih centraliziranih postrojenja za proizvodnju el. energije – Sunčevih elektrana, a mogu se primijeniti i za male
individualne, distribuirane izvore koji mogu biti spojeni na
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
mrežu ili ne. Jedan takav sustav, spojen na mrežu prikazan
je na slici 6.
Korištenje energije Sunca za
proizvodnju električne energije u
zemljama EU
Izgradnja fotonaponskih elektrana u posljednje vrijeme
bilježi veliki godišnji rast od 30 do 50 posto i to posebno u zemljama EU. Članice su Europske unije povoljnim
poslovnim okruženjem utjecale na brz razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora energije. Osim u državama zapadne Europe, trend korištenja obnovljivih izvora
energije počeo se širiti i na nove članice Europske unije,
kao i na zemlje kandidate i zemlje u okruženju.
Do kraja 2009. godine u svijetu je ukupno instalirano
nešto ispod 23 GW fotonaponskih sustava. Od toga je u
EU instalirano 16 GW (oko 70%). U EU je u 2009. godini
po instaliranoj snazi fotonaponskih (PV) modula uvjerljivo na prvom mjestu Njemačka (3 800 MW), zatim Italija (730 MW), pa Češka (411 MW), Belgija (292 MW),
Francuska (185 MW) itd.
27
Mogućnosti korištenje energije Sunca za Mogućnosti korištenje energije Sunca
proizvodnju električne energije u BiH
za proizvodnju električne energije u JP
Po trenutačno dostupnim podacima, Bosna i Hercego- Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
vina ima u prosjeku godišnje 1.840,9 sunčanih sati, dok taj
broj na jugu zemlje dostiže vrijednost i do 2.352,5 h/g. Teoretski potencijal sunčeve energije u BiH iznosi 70,5 milijuna GWh, uz pretpostavku da svakog dana u godini na
svaki kvadratni metar vodoravne površine u prosjeku “padne” energija zračenja od 3,6 kWh. Ova vrijednost višestruko premašuje ukupnu energetsku potrošnju u BiH, koja
je, recimo, u 2009. godini iznosila 11.580 GWh. Prema
sadašnjem stanju u BiH, od ukupno raspoložive energije
sunčevog zračenje preuzima se samo skromnih 3,3 GWh
(12 TJ) godišnje i to uglavnom za zagrijavanje sanitarne
vode. Na slici 7 prikazana je prosječna godišnja suma zračenja na vodoravnu površinu (kWh/m2).
Vidljivo je da ukupna godišnja količina Sunčevog
zračenja raste od sjeverozapada prema jugoistoku zemlje.
Važan je statistički podatak broj sunčanih dana u godini, a
u slučaju Bosne i Hercegovine to je oko 270 dana godišnje.
Svi pokazatelji ukazuju na velike mogućnosti energetskog
korištenja Sunčeve energije, posebno na južnom dijelu BiH
koje se u dobrom dijelu poklapa s područjem djelovanja
našeg Društva. Kako do sada nije napravljena detaljna
analiza mogućnosti energetskog korištenja Sunčeve energije, ukazuje se potreba za izradbom jedne detaljne i
sveobuhvatne analize koja će uzeti u obzir kako intenzitet
Sunčevog zračenja i potencijal dozračene energije tako i
značajke odgovarajuće tehnologije i zakonodavno-pravni
okvir u BiH.
28
Vodeći se najboljim interesima poduzeća i društva u
cjelini, Uprava JP Elektroprivreda HZ HB donijela je
odluku o pokretanju projekta te je usvojila Projektni zadatak za Studiju Mogućnosti korištenja Sunčeve energije na
području djelovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
za proizvodnju električne energije.
Svrha je ove Studije detaljna analiza mogućnosti korištenja Sunčeve energije na području Društva kako bi se
odredili svi parametri korištenja, te na vrijeme prepoznale
moguće dobrobiti, prepreke i posljedice korištenja takvog
oblika energije i pokrenuli projekti korištenja Sunčeve
energije za proizvodnju električne energije. Pri tome posebno treba imati u vidu moguće poboljšanje elektroenergetske bilance Društva korištenjem Sunčeve energije, posebno u ljetnom razdoblju kada su ostali izvori el. energije
(hidroenergija, vjetroenergija) minimalno raspoloživi.
Ova Studija treba pokazati izvedivost i isplativost projekata korištenja, a krajnji je cilj realizacija postrojenja za
proizvodnju električne energije iz Sunčeve energije.
S kakvim potencijalom raspolažemo, govori činjenica kako se na našem prostoru u usporedbi s Njemačkom
može ostvariti prosječno 30-40% veća stopa proizvedene
električne energije po m2 instaliranog panela (Photovoltaic Geographical Information System - Interactive Maps).
Hoćemo li to iskoristiti, ovisi najviše o nama. Ne iskoristiti
takvu šansu bi bio grijeh prema Bogu, sebi i budućim generacijama. ᔢ
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
ODRŽANA
10. SKUPŠTINA DRUŠTVA
U
Mostaru je 10. prosinca 2010. godine održana 10.
skupština JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na
dnevnom redu bilo je donošenje odluke o usvajanju
Rebalansa (revidiranog) plana poslovanja za 2010. godinu.
Od ukupno 1.638 dioničara sa 7.361.660 dioničara s
pravom glasa, Skupštini je nazočilo 16 prijavljenih dioničara sa 7.105.566 dionica što je 96,5214% od ukupnog
broja dioničara.
Mila Bule, izvršna direktorica za Ekonomske poslove,
obrazložila je razloge za donošenje Rebalansa (revidiranog) plana poslovanja za 2010. godinu, pri čemu je posebno naglasila izmijenjene okolnosti poslovanja tijekom
godine, a koje su nastupile nakon usvajanja Plana za 2010.
godinu, te uravnoteženje zadanih ciljeva s dosadašnjim
ostvarenjima. Naime:
ᔢ zbog izuzetno povoljnih hidroloških prilika, proizvodnja je električne energije rebalansom u odnosu na plan
uvećana za 69,7 % ili 923,1 GWh.
ᔢ uzeta je u obzir i činjenica da će zbog zastoja u radu HE
Rama od 10 dana, zbog radova, biti potrebna dodatna
nabava električne energije u iznosu od oko 37 GWh
različitog profila.
ᔢ povećanjem proizvodnje električne energije, umjesto
planiranih 103.800.000 KM, rebalansom je umanjen
trošak u odnosu na plan 2010. godine za 13 milijuna
KM ili 13%.
ᔢ zbog veće proizvodnje električne energije, naknadnim
rebalansom Bilance, povećani su prihodi za 3,29 milijuna KM, a odnose se na neplaniranu potrošnju od 32,9
GWh B.S.I. Jajce.
ᔢ 961,4 GWh električne energije rezultat je rebalan-
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
sa prihoda od prodaje na distribucijskoj razini (EP
BiH+ERS+HEP) i prodaje ostalim tarifnim kupcima, a
što Planom poslovanja za 2010. godinu nije predviđeno.
ᔢ povećanjem proizvodnje povećani su troškovi naknada
za prijenos električne energije, naknade za hidroakumulaciju i posebni vodni doprinos, a zbog iskazivanja
stavke ispravke nenaplativih potraživanja sukladno
MRS-ima (Međunarodno računovodstvenim standardima) po primjedbama i preporukama neovisnog revizora, rebalansom Plana ova stavka je povećana za oko
30 milijuna KM (nenaplaćena potraživanja od Elektroprijenosa BiH a.d. Banja Luka po diobenoj bilanci). Sukladno navedenom, ukupni su rashodi Društva
rebalansom povećani za oko 26 milijuna KM ili za 9 %.
ᔢ rebalansom plana poslovanja iskazane su i nove, neplanirane, investicije, koje su zbog nepredviđenih okolnosti
morale biti započete ili realizirane.
Na kraju, treba znati da je Rebalans plana poslovanja za
2010. godinu, a koji su jednoglasno usvojili svi dioničari
nazočni na Skupštini, rađen na temelju dostavljenih materijala iz svih organizacijskih dijelova Društva, a s obrazloženjima koja se odnose na:
ᔢ rebalans Elektroenergetske bilance za 2010. godinu,
ᔢ rebalans preuzimanja, fakturiranja i naplate električne
energije,
ᔢ rebalans troškova poslovanja,
ᔢ rebalans prihoda i rashoda i
ᔢ rebalans investicijskih ulaganja za 2010. godinu. ᔢ
29
N
a temelju Plana edukacije JP
Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar i usuglašenoga Programa obuke u Orašju je 17. rujna 2010.
godine održana prezentacija za inženjere iz Distribucije DP Centar i DP
Sjever.
Hrvatski stručnjaci iz Zagreba
predstavili su firme Metal Product
i Tyco Electronics Raychem (ENCRON) s paletom svih proizvoda
posebno iz područja kabelske spojne
tehnike.
Nakon predstavljanja poduzeća
prezentirane su konstrukcije energetskih kabela i postupci spajanja vodiča
kao i kabelski pribor od 1 do 35 kV i
local kitting iz Metal Producta. Spojna
i ovjesna oprema za 1 kV nadzemne
mreže s izoliranim vodičima u snopu
prezentirana je uz prikaze primjera
ugradnje. Na kraju je predočena oprema za neizolirane nadzemne mreže
srednjega napona (konzole, rastavljače, izolatore, odvodnike prenapona i
drugi pribor iz palete proizvoda).
U uvodu su predavači iznijeli cilj i
teme obuke te izvršili pripreme uzoraka kabela, alata i pomoćnoga materijala, a onda je slijedio praktični dio.
Nakon pregleda materijala, alata i potrebne opreme za praktični
dio obuke u pet skupina, utvrđivanja
nedostataka u alatu i opremi za rad,
započeo je rad na izradi kabelskih završetaka i spojnica za napone do 1 kV.
Najprije je odrađen sustav završavanja 1 kV kabela izoliranih umjetnom masom sa armaturom za unutarnju ugradnju, a potom sve isto i za
kabele bez armature (TKZO-P(V)/
-TKZA-P(V)). Nakon toga odrađeni su završetci za prijelazno spajanje
kabela na SKS mreže i spajanje vodiča prešanjem i vijčanim čahurama.
Spojnice za kabele sa i bez armature
(TKSO-P/TKSA-P i TKSO-V/TKSA-V) odrađene su spajanjem vodiča
prešanjem ili vijčanim čahurama.
Kod obuke za spojni i ovjesni pribor za 1 kV nadzemne mreže sa SKSom izvođena je tehnologija probijanja
izolacije (kućni priključci, odvodnici
prenapona, rasvjeta, ...) te izvođenje
izoliranih i vodonepropusnih spojeva
(ravno i odcjepno spajanje magistralnih vodova, ...). Za ovjesni pribor prikazan je sustav učvršćivanja i vođenja
kabela na stupu i po fasadi objekta
te način rada sa zateznim i ovjesnim
stezaljkama i pripadajućim priborom.
Pokazan je i sustav brtvljenja ulaza
OBUKE I PREZENTACIJE
U DISTRIBUCIJI
ELEKTRIČNE ENERGIJE
30
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
energetskih kabela u transformatorske stanice i druge objekte. Spajanje
i završavanje specijalnih signalnih i
energetskih kabela (instrumentacijski
kabeli, signalni kabeli, vatrodojavni i
sigurnosni kabeli) kratko je objašnjeno uz ukazivanje na sličnosti iz prethodnih primjera.
Drugi je dan započeo s obukom
iz ZNR i ZOP koju je izvodio Ilija
Damjanović dipl.ing., a odnosi se na
zaštitu rada na kabelskoj spojnoj tehnici. Praktični rad drugoga dana bio
je na sustavima završavanja i priključivanjima jednožilnih i trožilnih plastičnih i uljnih kabela na postrojenja
do 42 KV i sustavima ravnih i prijelaznih spojnica za spajanje jednožilnih
i trožilnih plastičnih i uljnih kabela
do 42 kV. Odrađeni su završetci za
unutarnju i vanjsku ugradnju sa i bez
pribora za spajanje uzemljenja za jednožilne ekranizirane kabele POLT24D/1XI(O) i POLT-42E/1XI(O),
trožilne ekranizirane kabele POLT12D/3XI(O), trožilne neekranizirane kabele EPKT-2061 i za trožilne
uljne kabele GUST-12/70-120/450.
Na kraju su izvedene spojnice za
jednožilne kabele s vijčanim čahurama POLJ24/1xI20-240, za trožilne
ekranizirane kabele (i prijelaz na jednožilne kabele) s vijčanim čahurama
POLJ-12/3xI20-240-lX, spojnice za
prijelaz trožilnih uljnih na jednožilne
plastične kabele i spojnice za prijelaz
trožilnih neekraniziranih plastičnih
kabela na jednožilne plastične kabele.
U sklopu obuke, za obje grupe polaznika (njih oko 50) stjecala su se
nova znanja i isukstva iz područja od
iznimne važnosti za uspješan rad i sigurnost pri obavljanju poslova.
Stručni kadar JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar održao je predavanja iz područja zaštite na radu i
zaštite od požara što je predviđeno u
Programu edukacije.
Ovo nije prva takva obuka naših uposlenika, ali je bila najopsežnija s najviše odrađenih i naučenih
primjera izrade kabelskih spojnica i
završetaka.
Nakon DP Centar i Sjever dogovorena je obuka za inženjere DP Jug
početkom 2011. godine. ᔢ
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
USPJEŠNO ZAVRŠENA
EDUKACIJA POSLOVOĐA
U
Centru za obuku i edukaciju
u Livnu od 7. do 9. prosinaca
2010. godine u koordinaciji sa
Sektorom za ZNR i ZOP provedena
je edukacija za uposlenike – poslovođe i druge koji redovito ili povremeno
obavljaju poslove neposrednoga rukovoditelja radova. Edukacija je provedena na temu Nulovanje zaštitni
sustav koji se primjenjuje u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Edukacija je ponovo provedena s
ciljem unapređivanja stanja zaštite na
radu i kao potpora za nastavak provođenja mjera internog nadzora nad
provođenjem mjera zaštite na radu.
Kroz program edukacije prošla su
173 uposlenika uglavnom iz Distribucije električne energije.
Za pozornost polaznici zaslužuju
svaku pohvalu, a prvoga je dana posjećenost bila nešto manja zbog izostanka uposlenika Pogona Mostar.
Cilj edukacije bio je ponoviti i naglasiti obaveze poslovođe u provedbi
mjera zaštite na radu i kao potpora
za provođenje Naputka o provođenju
nadzora nad primjenom mjera za rad
na siguran način.
Uposlenici nazočni na edukaciji
iskazali su disciplinu i zainteresiranost za sadržaj, unatoč činjenici da je
većina njih isti program slušala prije
godinu dana, a to se može prepoznati
kao otvorenost naših uposlenika obnavljanju stečenih i stjecanju novih
konkretnih znanja koja mogu biti
primijenjena u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka.
Smatram da je edukacija u potpunosti uspješno provedena te da su stvorene
pretpostavke za nastavak provedbe Naputka o provođenju nadzora nad pri-
mjenom mjera za rad na siguran način.
Učinak prošlogodišnje edukacije na
ovu temu je evidentan. Trenutačni je
podatak da je unatoč povećanju broja
uposlenika došlo do smanjenja broj ozljeda za oko 30% u odnosu na 2009.
godinu, a točni podaci bit će vidljivi i
obrađeni u godišnjem izviješću o radu,
rekao je predavač na edukaciji, Ilija
Damjanović, rukovoditelj Sektora
za ZNR i ZOP pri Uredu izvršnoga
direktora za Distribuciju električne
energije. ᔢ
31
OBUKA KLJUČNIH KORISNIKA
SAP-A IZ MODULA CO-KONTROLING
B4b d.o.o. najveća je regionalna SAP konzultantska kompanija. Tvrtka ima 90 konzultanata od čega je 70 sa SAP certifikatima,
koji zajedno imaju više od 600 godina iskustva u radu sa SAP-om. B4b iza sebe ima više od 100 projekata provedbe SAP ERP
sustava u više od 100 kompanija u 11 zemalja.
Ivo Marinčić, rukovoditelj Službe
računovodstavenih poslova
J
avno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar već
drugu poslovnu godinu radi na SAP ERP sustavu (integrirani infomacijski sustav) koji je implementiran u
sklopu projekta FMIS-a.
Projektom FMIS-a implementirani su slijedeći SAP
moduli:
ᔢ FI - financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), saldakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP);
ᔢ FA - računovodstvo stalnih sredstava;
ᔢ CO - upravljačko računovodstvo;
ᔢ MM - upravljanje materijalima;
ᔢ SD - prodaja i distribucija,
Edukaciju je po unaprijed pripremljenom planu i literaturi
održao CO konzultant tvrtke b4b Janko Mrkoci, a koji je
ujedno sudjelovao u provedbi navedenog modula.
Cilj je uvođenja CO-modula u JP Elektroprivreda HZ
HB bio postizanje poboljšanja u ažurnosti i točnost planiranja, praćenje ostvarenja i izvještavanje o poslovnim
procesima unutar poduzeća koji svojom aktivnošću troše
resurse, što unutarnje što vanjske, ali i ostvaruju prihod, a
time i profit.
Kao najvažnija uloga kontrolinga nameće se pravodobna i transparentna dodjela troškova pripadajućim prihodima kako bi se pratila profitabilnost različitih segmenata
poslovanja: segmenta direkcije, proizvodnje, distribucije i
opskrbe.
Tako su dobivene informacije podloga za kvalitetno
odlučivanje na svim razinama odgovornosti u poduzeću,
kako na operativnim razinama, a pogotovo na strateškim
razinama menadžmenta.
Tijekom trodnevne edukacije na kojoj je sudjelovalo 12
uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB u interaktivnom
radu, posebna je pozornost bila stavljena na područje
izvještavanja kroz standardne izvještaje u području općih
troškova, internih naloga i profitnih centara. Kao posebno
poglavlje obrađene su alokacijske aktivnosti te alokacijski ciklusi općih troškova na mjestima troška i prihoda
na profitnim centrima. Također, edukacijom je napravljen poseban osvrt na model internih odnosa u Poduzeću
koji obuhvaća internu preraspodjelu troškova i prihoda
prilagođenu specifičnim potrebama izvještavanja prema
FERK-u. ᔢ
U cilju postizanja stabilnosti rada sustava, te pomoći
SAP korisnicima na otklanjanju problema na koje mogu
naići u radu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i tvrtka b4b d.o.o. iz Zagreba sklopili su 1.5.2010. Ugovor o
podršci SAP ERP sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar.
Kontinuirana potpora sastoji se u otklanjanju svih problema i stvaranju uvjeta za nesmetan rad sustava, provedbi
zakonskih promjena, uvođenju novih i unapređenju
postojećih funkcionalnosti te edukaciji krajnjih korisnika
za rad i maksimalno korištenje svih mogućnosti sustava.
U vremenu od 3. do 5. studenog 2010. ključnim korisnicima SAP-a održana je obuka iz područja kontorlinga.
32
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Najveća godišnja konferencija za obnovljive izvore električne energije
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ŠANSA
ZA UKUPAN RAZVOJ BIH
New Delhi – Najveća godišnja konferencija za obnovljive izvore električne energije, na kojoj je sudjelovalo više
od 800 predstavnika iz cijelog svijeta, od Meksika do Japana, održana je od 27. do 29. listopada 2010. g. u indijskom glavnom gradu New Delhiju, pod nazivom Skaliranje i osviještenje politike obnovljivih izvora za energetsku
sigurnost, klimatske promjene i gospodarski razvoj. Glavni
sponzori konferencije bile su vlade Njemačke i Norveške
i banka KfW. Konferenciji, na poziv Ministarstva za novu
i obnovljivu energiju Indijske vlade, nazočili su i federalni
ministar za energiju, industriju i rudarstvo Vahid Hećo i
generalni direktori, JP Elektroprivreda HZHB, Matan Žarić i JP Elektroprivreda BiH, Amer Jerlagić
Obnovljiva energija
Glavne teme panel diskusije na Konferenciji bile su: zelena ekonomija i uloga obnovljivih izvora, energetska tehnologija i infrastruktura, integracija politike o obnovljivoj
energiji u energetsku i infrastrukturnu politiku, praktična
politika promoviranja obnovljive energije na državnoj i
lokalnoj razini, porast razvoja i transfer tehnologije obnovljivih izvora, uloga privatnik investicija, važnost liberalizacije u energetskom sektoru, odredbe za politiku kod
operacija različitih veličina, pametna i otporna infrastruktura prijenosa i distribucije i slično. O njima je govorilo
više od 20 ministara za energiju, te eminentni stručnjaci
iz cijelog svijeta.
Važni resursi u BiH
Organizatori su prepoznali kvalitetu dosad učinjenoga
u dvjema Elektroporivredama na što većem korištenju obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije koji su
važni resursi u F BiH i BiH.
Inače je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u
znatnom porastu tijekom posljednjih godina u cijelome
svijetu i ona se procjenjuje na 4800 GW što predstavlja
četvrtinu globalnih proizvodnih kapaciteta i daje 18 posto
globalne energetske proizvodnje.
Ovo je svakako izazov za osiguranje energetskoga pristupa zemljama u razvoju, kao što je BiH . Prigoda za ekonomski i socijalni razvoj uz istodobno smanjenje ovisnosti
o karbonskim tehnologijama, čime se daje i važan doprinos zaštiti okoliša.
Podsjećamo kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na našim prostorima prednjači na polju korištenja
energije vjetra, jer je krajem rujna mjeseca ove godine započela s izgradnjom prve vjetroelektrane u BiH, uz još
nekoliko projekata iz obnovljivih izvora na čijim pripremama za izgradnju radi. ᔢ
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB I ALUMINIJ
MOSTAR POTPISALI UGOVOR O KUPOPRODAJI
ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA 2011. GODINU
G
eneralni direktor JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar Matan Žarić i direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Lasić 23. studenoga potpisali su Ugovor o kupoprodaji električne energije
za 2011. godinu u vrijednosti od oko 98.000.000,00 KM.
Ugovor se odnosi na isporuku električne energije za koju se
Aluminij d.d. Mostar, kao najveći potrošač električne energije u BiH, prijavio kao tarifni kupac JP Elektroprivredi
HZ HB.
Na ova je način JP Elektroprivreda HZ HB, u potpunosti, a sukladno važećim zakonskim propisima, osigurala energiju za sve tarifne kupce na području svojega
djelovanja.
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Cijena prema kojoj će električna energija biti isporučivana Aluminiju utvrđena je aktualnim tarifnim stavovima
Federalne agencije za električnu energiju za tarifne kupce
(FERK).
Gospoda Lasić i Žarić izrazili su zadovoljstvo uspješnom
suradnjom dvaju poduzeća, napose pravodobnim potpisivanjem spomenutoga ugovora koji omogućuje Aluminiju planirati proizvodnju za 2011. godinu, dok je s druge
strane JP Elektroprivreda HZ HB na ovaj način zatvorila
Elektroenergetsku bilancu za 2011. godinu. ᔢ
33
Stephan Leudesdorff, direktor KfW banke za
Bosnu i Hercegovinu
U
radnom posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 23.
srpnja 2010. godine boravio
je direktor KfW banke za Bosnu i
Hercegovinu Stephan Leudesdorff.
Razlog njegova nastupnoga posjeta
bio je upoznavanje o tijeku realizacije ugovorenih kreditnih aranžmana i
razgovori o mogućnostima proširenja
poslovne suradnje na druge projekte.
Nakon obilaska lokacija za izgradnju buduće VE Mesihovina i CHE
Vrilo u općini Tomislavgrad, te strojarnice HE Rama, u pratnji izvršnoga
direktora za Proizvodnju električne
energije Ivice Čule i njegovih suradnika, direktor Leudesdorff izrazio
je zadovoljstvo viđenim, te posebice
istaknuo činjenicu kako
je JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar poduzeće s kojim ova banka ima
najveći opseg suradnje u
BiH, što samo za sebe
mnogo govori.
Generalni
direktor
JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Matan Žarić
predočio je i planove
poduzeća, u prvom redu
vezane za nove priori-
tetne proizvodne objekte. Njemačka
razvojna banka KfW je prepoznala razvojne potrebe i u ovome poduzeću ima
pouzdanoga partnera o čemu svjedoči
dugogodišnja dobra suradnja na nekoliko važnih projekata, naglasio je direktor Žarić.
Njemačka vlada subvencionirala je
preko KfW banke 7 milijuna eura, a
10 milijuna eura su kreditna sredstva
namijenjena za sanaciju i revitalizaciju HE Rama koja je u tijeku.
Osim navedenih projekata suradnja je nastavljena s KfW bankom kroz
zajedničko financiranje investicijskotehničke dokumentacije za izgradnju
buduće CHE Vrilo. Sukladno planiranoj dinamici izrade projektne dokumentacije za ovu elektranu, u tijeku
je stručna recenzija idejnoga projekta.
CHE Vrilo imala bi snagu 64 MW i
godišnju proizvodnju od 249,5 GWh
električne energije.
Zajednička je ocjena i uvjerenje
kako će se kvalitetna partnerska suradnja nastaviti, što su poslovna opredjeljenja i JP Elektroprivreda HZ HB i
Kf W banke u Bosni i Hercegovini. ᔢ
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
NAJVEĆI POSLOVNI PARTNER
KFW BANKE U BIH
34
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
U POSJETU NJEMAČKOM
ENERGETSKOM GIGANTU RWE
ᔢ Predstavljeni energetski projekti u FBiH te projekti kompanije RWE u
jugoistočnoj Europi i BiH
KÖLN – Političko-gospodarsko izaslanstvo BiH u čijem su sastavu bili i predstavnici JP Elektroprivrede HZ
HB na čelu s generalnim direktorom Matanom Žarićem,
te predstavnici lokalnih zajednica i medija iz BiH sastali
su se 4.i 5. kolovoza 2010. godine u Kölnu s vodećim ljudima njemačkoga RWE-a, najveće njemačke i treće europske kompanije iz područja energetike.
Tom prigodom predstavljeni su kako energetski potencijal BiH tako i prioritetni planovi koji se odnose na
izgradnju novih energetskih objekata u Federaciji BiH.
Predstavnici RWE-a predstavili su poslovanje, svoje buduće planove izgradnje energetskih objekata u Njemačkoj
te investicijske planove u regiji jugoistočne Europe te naše
zemlje.
Što se tiče energetskog potencijala BiH, posebice mogućnosti izgradnje hidroelektrana, Bosna i Hercegovina se
nalazi na samome europskom vrhu.
Izaslanstvo JP Elektroprivrede HZ HB prezentiralo je
projekte izgradnje vjetroparkova Mesihovina, Velika Vlajna, Poklečani, Borova glava koji će ujedno biti i prvi energetski objekti ove vrste u našoj zemlji, projekt izgradnje
Rudnika i termoelektrane Kongora te dvije Crpne hidroelektrane Vrilo i Kablić.
Iz kompanije RWE istaknuli su kako su njihovi budući investitorski planovi usmjereni na područje jugoistočne
Europe s posebnim fokusom na BiH.
Ova je kompanija već dulje vrijeme kroz osnivanje kćeri-kompanije prisutna u BiH i zainteresirana je, pored postojećih i za sudjelovanje u drugim projektima, hidroelektrana, termoelektrana i vjetroelektrana u BiH.
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Termoelektrana u Neurathu
Izaslanstvo BiH obišlo je i Termoelektranu Niederaussem u okrugu Bergheim Niederaussem/Rhein Erft nedaleko od Kölna, najveću na području Njemačke. Tu su
iz prve ruke predstavljena najsuvremenija tehnološka rješenja i standardi u proizvodnji energije, prije svega iz područja ekologije, odnosno ispuštanja ugljičnoga dioksida u
atmosferu.
Naime, kompanija RWE ima i posebne inovacijske
centra u kojima je razvila i posebna tehnološka rješenja
koja se danas primjenjuju u termoelektranama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj, Španjolskoj… Osim projekta povećanja iskoristivosti i povećanja
učinkovitosti za dodatnih deset posto, tu je i smanjenje
emisije štetnih plinova pri čemu se kompanija RWE nalazi u prvih deset u svijetu. O tome dovoljno govori i blizina naselja, odnosno zgrada, škola i privatnih kuća koje
se nalaze stotinjak metara od termoelektrane, dok je cijelo
to područje u kojem se nalazi nekoliko termoelektrana
okruženo parkovima prirode. Sve ekspertize i istraživanja
pokazala su kako je utjecaj na zrak, tlo, klimu i vodu jako
nizak, štoviše zanemariv. Dakle, zajamčeno je da flora, fauna i stanovništvo nisu izloženi nijednom relevantnom zagađenju, ni neposredno niti kroz interakciju. Iz kompanije
RWE izrazili su veliku zainteresiranost da podijele ova i
ostala iskustva s nama. ᔢ
35
ENERGETIČARI, STUDENTI
I DISPEČERI NA HE RAMA
Društvo energetičara iz
Slavonije u posjeti HE
Rama
R
ujan je mjesec rezerviran za studijska putovanja. Tako je i ovoga 25. rujna naše poduzeće bilo
domaćinom predstavnicima Društva
energetičara iz Požege. Društvo već
dulji niz godina organizira stručna
putovanja s ciljem upoznavanja međunarodnih i regionalnih energetskih
objekata koji su od interesa za njihov
stručni rad. Tako su u sklopu svoga
ovogodišnjega plana aktivnosti posjetili HE Rama u proizvodnom sustavu
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kako bi se upoznali s karakteristikama njezinih objekata posebice
načinom izgradnje i funkcioniranja.
Prvo je odredište 52 požeška energetičara bila brana koja je izgledom i
načinom gradnje impresionirala go-
36
ste. Domaćin, rukovoditelj HE Rama,
Ivo Dedić govorio je o njezinu radu i
važnosti za poduzeće, te o objektu u
kojemu je smješten sustav upravljanja
i od kojega, tunelom dugim 9,5 km
dolazi voda na turbine smještene u
strojarnici na Marinoj pećini.
Goste je pozdravio i dr.sc. Jerko
Pavličević predsjednik Nadzornog
odbora. Naglasio je važnost ove elektrane za JP Elektroprivreda HZ HB,
njezinu višestruku ulogu, posebice
doprinos lokalnoj zajednici i prihode
koji poduzeće uplaćuje u općinski proračun. Pavličević je posebno istaknuo
kako je ovo poduzeće najbolje organizirano i da čini kralježnicu razvoja na
prostorima svoga djelovanja. JP Elektroprivreda HZ HB jedino je poduzeće
koje je poslije rata izgradilo dvije hidroelektrane (HE Peć Mlini i HE Mostarsko Blato), a za nekoliko dana počinjemo
s izgradnjom prve Vjetroelektrane Mesihovina u Tomislavgradu, naglasio je
predsjednik Nadzornog odbora upoznavši goste i s drugim razvojnim planovima i poslovanjem poduzeća.
U drugom dijelu posjeta razgledani
su objekti i strojarnica u Marinoj pe-
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
ćini, koja je srce HE Rama. O svim je
zanimljivim detaljima nazočne govorio Ivo Kudić, dipl.ing.
Predsjednik Društva energetičara
iz Požege, Drago Duvnjak istaknuo
je kako Društvo broji 110 članova,
uglavnom inženjera strojarstva i elektrotehnike, ali i srodnih struka. Cilj je
Društva upoznavanje svojih članova s
velikim energetskim objektima i njihovim radom, kako u Hrvatskoj tako
i u zemljama okruženja, njihovim radom i utjecajem na okolinu u kojoj
su smješteni, te uvjetima života stanovništva na tom prostoru. Ovo nije
prvi posjet JP Elektroprivreda HZ HB,
nedavno su posjetili i HE Mostar, HE
Jajce I i Jajce II i CHE Čapljina.
bljane, te predstavnike organizatora
stručne ekskurzije, Laboratorija za
energetske strategije (LEST) i Laboratorija za elektroenergetske sustave
(LEES) posjetili su našu elektranu.
Dispečeri
Početkom prosinca 2010. godine HE Rama posjetili su dispečeri
HEP-a OPS i Nezavisnoga operatora
sustava u BiH. Dispečeri su razmijenili iskustva u radu i sa zanimanjem,
neki po prvi put, razgledali postrojenja naše najveće hidroelektrane. ᔢ
Budući da kraj iz kojega dolaze nema nekih važnijih energetskih
objekata, posebice kakav je HE Rama,
zadivljeni njegovim izgledom i karakteristikama, jezerom ali i okolicom,
Slavonci su izrazili želju da i oni uskoro na sličan način ugoste predstavnike
JP Elektroprivreda HZ HB.
Studenti iz Slovenije
Ovaj elektroenergetski objekt na
poseban način privlači pozornost studenata i učenika, pa su tako u subotu,
23. listopada na brani i strojarnici HE
Rama boravili i studenti Slovenskoga
sveučilišta, u okviru ekskurzije u Bosnu i Hercegovinu.
60-ak studenata 4. i 5. godine energetskoga smjera uz svoje profesore s
Elektrotehničkog fakulteta iz Lju-
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
37
A
N
I
J
L
P
A
Č
E
H
C
U
T
E
J
S
O
P
U
I
L
A
T
R
O
P
T
E
N
R
E
INT
T
reći, već tradicionalni, susret novinara hercegovačkih
Internet portala i radija na hrvatskome jeziku održao
se 11. rujna o.g. na CHE Čapljina. JP Elektroprivreda
HZ HB d.d Mostar i ovaj je put, nakon HE Rama, bila
pokrovitelj susreta novinara i urednika radiopostaja, tiskanih glasila i u najvećem broju novinara koji uređuju i vode
Internet portale.
Glavni je smisao ovoga druženja upoznavanje kolega i
njihova suradnja kao i upoznavanje javnosti s pojedinim
krajevima i mjestima u smislu njihove turističke-gospodarske promidžbe i objektivnijeg informiranja.
Nakon turističkog posjeta gradu Čapljini, druženje su
novinari nastavali na našoj hidroelektrani gdje su im domaćini bili: Vlatko Međugorac, rukovoditelj Sektora za
odnosa s javnošću i edukaciju i kolege, inženjeri, iz Centra
za upravljanje proizvodnjom Mario Menalo, Mladen Rebac koji su novinare upoznali s radom CHE Čapljina.
Novinari s portala Ča:.portal, koji je bio domaćinom
ovoga susreta, Brotnjo.info., Lj::portala, Bljesak.info.,
Mrezaportala.com, Sredisnjabosna.com, Hercegovina.
info, Glasno.info, Rama-prozor.info, Kupreškog radija
i Kupres portala, Neum portala, Običan radio - Stolac,
38
Radio Ljubuški, metkovic.hr, te novinari Večernjega lista
razgledali su sve objekte CHE Čapljina, a dojmove s razgledanja prenijeli su ovako:
Obilazeći velika postrojenja 800 metara u unutrašnjosti
zemlje, spustili smo se i na 30 metara ispod razine mora! Uz
razgledavanje i fotografiranje saznali smo o jedinstvenom
načinu rada ove crpne hidroelektrane koja je lani proslavila
30 godina rada. Sa svim svojim sadržajima i postrojenjima duboko u zemlji te ogromnim proizvodnim kapacitetima HEČ je i najveći kompleks takve vrste u BiH i ponos JP
Elektroprivreda HZ HB, čija se vrijednost ne može mjeriti
samo po proizvedenim kilovat satima, jer su poplave u Popovu polju nakon njezina puštanja u rad svedene na minimum.
Druženje je nastavljeno u Parku prirode Hutovo Blato vožnjom brodica kojom su oduševljeni novinari mogli uživati u prekrasnom krajoliku.
Ovaj susret bio je i odlična prilika da se razgovara o
trenutačno teškom položaju hrvatskih medija. Izneseni
su prijedlozi i planovi za budućnost te je istaknuto kako
se samo zajedničkim nastupom i zajedničkom podrškom
mogu očuvati mediji na hrvatskom jeziku i ne dovesti u
pitanje njihovu opstojnost. ᔢ
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
KRV ZA SKB MOSTAR
U
druga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. u svojim aktivnostima i
ove jeseni ne miruje. Za potrebe je Odjela za
transfuziologiju SKB-a Mostar organizirana dragovoljna akcija koja je ovaj put okupila 80 darivatelja.
Neki su mogli dati krv, neki i ne, ali najvažnija je humanost kojom se mogu ponositi svi članovi Udruge.
Krvi je tekućina koju još uvijek nije moguće nadomjestiti umjetnim pripravkom. Za brzo, kvalitetno
i sigurno liječenja bolesnika potrebo je uvijek imati
dovoljan broj darivatelja. U ovoj je udruzi takvi su
ciljevi posve jasni, pa je svakom akcijom povećan
broj novih darivatelja. Pravila za darivanje glase:
muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do 4 puta
godišnje s razmakom između davanja od 3 mjeseca.
Žene, darivatelji krvi smiju dati krv do 3 puta godišnje s razmakom između davanja od 4 mjeseca.U
ovoj su sudjelovali: Ivo Bandić, Tomo Baraban, Ljubo Bevanda, Monika Bilić, Zoran Bilić, Luka Biško,
Gordana Boras, Slavko Božić, Melanija Božić, Ivica
Brekalo, Dragan Brekalo, Željko Burečić, Dalibor
Čović, Zdravko Čuljak, Josip Ćurić, Ivan Damjano-
vić, Dragana Denda, Zoran Drežnjak, Dražan Drmač, Franjo Đolo, Ivica Ferjančić, Jospi Gilja, Josip
Grabovac, Mato Ivanika, Dario Ivanković, Tomislav
Ivanković, Slobodan Janjić, Bruno Jovanovi, Teo
Klepo, Jozo Knezović, Miroslav Knezović, Dragan
Kolobarić, Branko Kraljević, Nevenka Krešić, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Nikola Kulušić, Ervin
Kvesić, Oliver Ladan, Jelena Lasta, Marijo Lovrić,
Ivan Malekinušić, Mijo Marjanović, Ivona Marković, Mirko Mihić, Ivan Miletić, Ivan Miličević, Ilija
Nevestić, Niko Nikolić, Branko Pandža, Domagoj
Paradžik, Dragan Peko, Dalibor Perić, Radmila Perić, Vlado Petrović, Ivan Prskalo, Ivica Prskalo, Mirko Puljić, Dragan rai. Marijana Rašić, Vanda Rozić,
Igor Slišković, Ivan Smoljan, Željko Sopta, Zlatko
Stanić, Filip Stipanović, Darko Stjepanović, Katica
Šimunović, Boris Šunjić, Damir Tadić, Mario Topalović, Goran Topić, Zoran Uložnik, Robert Zadro,
Jurica Zovko, Ivan Zovko, Ivo Zovko, Nikola Zovko, Zlatko Zubac, Tadej Jelčić. ᔢ
SREDIŠNJA BOSNA - HUMANOST NA DJELU
O
djelu za transfuziju Županijske bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj
4. 11. 2010. godine krv je dalo 49 uposlenika iz OP i DP Centar kao i iz
iz HE Jajce I i HE Jajce II.
Ovo je druga akcija dragovoljnoga darivanja krvi u organizaciji Udruge dragovoljnih darivatelja krvi Poduzeća za ovu bolnicu, a budući da je zbog žurnosti
i potreba županijske bolnice krv trebala odmah, organizatori su mišljenja da je
akcija mogla biti i bolja. Suradnja je između ove bolnice i Udruge izvrsna, a veliko zadovoljstvo odzivom uposlenika Poduzeća nisu krili zdravstveni djelatnici
bolnice u Novoj Biloj.
Dragovoljni su darivatelji zaslužili biti zabilježeni svakom akcijom tako i ovom: Dejan Taraba, Igor Lukić, Jozo Petrović, Bogdan Šimić, Ranko Blaž, Željko Vujeva, Petar Batalija, Anđelko Barić, Ivan Čerkez, Ljubo Zec, Stanko Čavara,
Bojan Jozipović, Dragan Vuleta, Ivan Ćosić, Miroslav Cvjetković, Dragan Dugandžić, Robert Perković, Tanja Šapina,
Dragan Martinović, Izabela Oroz, Igor Miličević, Berislav Franković, Zoran Tadić, Vlatko Franković, Josip Crnoja,
Franjo Cvitan, Marko Perković, Miroslav Strinić, Ivan Šimić, Ivica Tolić, Željko Papić, Slobodan Pavičić, Dragan Jevtić,
Toni Lekić ᔢ
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
39
LIVNO I KUPRES
DOMAĆINI
11. SPORTSKIH
IGARA
N
akon Posavske županije, domaćin je ovogodišnji, jedanaestih,
Sportskih igara bila Hercegbosanska županija, gradovi Livno i
Kupres. U organizaciji Nezavisnoga
sindikata JP Elektroprivreda HZHB, a
uz financijsku potporu Uprave, ove su
se godine uposlenici u dvodnevnom
druženju, od 5. do 7.11. 2010. natjecali u tradicionalnim igrama: malom
nogometu, pikadu, stolnom tenisu,
šahu i kuglanju. Iako prošlogodišnjih
disciplina, potezanje konopa i bilijar
nije bilo, zanimanje za Igre nije posustalo jer se ove godine natjecalo 190
radnika.
U malonogometnom turniru natjecalo se 12 momčadi, a tradicionalno je
40
i ove godine igrao i Elektroprijenos
OP Mostar.
U ovoj disciplini vidi se koje momčadi
svakodnevno igraju u slobodno vrijeme i tako svoju fizičku snagu i nogometno, amatersko, umijeće pokazuju
na Igrama. Velikih iznenađenja nije
bilo jer su rezultati na kraju slični prošlogodišnjim, osim što je prvo
mjesto osvojila ekipa Uredi i sektori.
Drugi su bili prošlogodišnji pobjednici Distribucija i Opskrba HNŽ-a,
treća, standardno dobra bila je Distribucija i Opskrba HBŽ-a i četvrto su
mjesto osvojili uposlenici iz Elektroprijenosa OP Mostar.
Broj natjecateljica ove godine bio je
dvostruko veći. Njih 45 natjecalo se
u pikadu, kuglanju i stolnom tenisu.
Kolegice su rekle svoje svojim rezultatima: prvo mjesto osvojila je Terezija Vukančić (Distribucija i Opskrba HBŽ-a), drugo mjesto osvojila je
Nada Bagarić (Distribucija i Opskrba
HBŽ-a), a Katica Šimunović (Distribucije i Opskrbe HNŽ II), ponosna je
osvojenim trećim mjestom.
Kuglanje je zamišljeno kao 12 parova po tri natjecateljice. Pobjednice su
bile iz ekipe Distribucija i Opskrba
HBŽ (Terezija Vukančić, Nada Bagarići Anita Tokić), drugoplasirane
su predstavnice ekipe Distribucije i
Opskrbe HNŽ II (Maja Zovko, Silvana Čović i Vesna Mustapić), a treće su mjesto osvojile natjecateljice iz
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
ekipe Distribucija i Opskrba HNŽ I
(Andrijana Stipanović, Katica Boban
i Milkica Karačić).
Veliki broj natjecateljica bio je u
stolnom tenisu. Njih 18 borilo se za
titule najbolje. Svestrana Nada Bagarić (Distribucija i Opskrba HBŽ-a)
opravdano je bila prva, Gordana Batarilo (Distribucija i Opskrba SBŽ-a)
osvojila je drugo mjesto, a njezina kolegica Katarina Ćurković (Distribucija i Opskrba SBŽ-a) treće.
Stolno tenisači u svom natjecanju
pokazali su da je borba između prošlogodišnjih pobjednika više nego
zanimljiva. Ovisno samo od fizičke
kondicije i raspoloženja natjecateljskoga dana raspored osvojenih mjesta
bio je samo malo drukčiji nego prošle
godine: u HE Mostar odlazi pehar za
prvo mjesto zahvaljujući Ivi Čerkezu
prošlogodišnjem prvaku, prošlogodišnje treće mjesto Igor Lacić iz HE
Jajce zamijenio je drugoosvojenim,
a trećeplasirani Mirko Mišković iz
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Distribucije i Opskrbe Posavske županije potvrdio je i ove godine svoju
kvalitetu.
Jedino je natjecanje u šahu imalo novosti u krajnjem poretku. Ovogodišnji
je prvak Marko Jelčić (Ured i sektori),
prošlogodišnji je pobjednik Stanko
Dadić (CHE Čapljina) potvrdio svoje
šahovsko znanje osvojivši drugo mjesto, a Tihomir Marković (Distribucije
i Opskrbe HBŽ-a) upisat će se kao
trećeplasirani.
Ove godine u listu najboljih upisat
će se: Damir Mioč (Distribucija i
Opskrba HBŽ) kao najbolji strijelac;
Ivica Prskalo (Distribucija i Opskrba
HNŽ I) kao najbolji vratar, Hrvoje
Čurak (Uredi i sektori) kao najbolji
igrač, fer play momčad je HE Mostar.
Tako su prošle 11. sportske igre, a za
još bolje rezultate i sljedeće druženje
pripreme su već počele. ᔢ
41
DAROVI ZA ŠTIĆENIKE
SVETE OBITELJI I MAJČINOGA SELA
J
P Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ne zapostavlja odgovornost prema zajednici u kojoj djeluje, stoga nastojimo biti
socijalno osjetljivi, prepoznavati potrebe i podupirati različite
društveno korisne aktivnosti i projekte.
Ova Elektroprivreda prošle i ove godine izdvojila je financijska
sredstva u visini od skoro 1.000.000,00 KM iz ostvarene dobiti,
koja su sukladno Zakonu o donacijama i putem otvorenoga javnog natječaja dodijeljena kao potpora za rad i projekte, za 400 različitih humanitarnih, socijalnih, kulturnih i sportskih udruženje
i institucija.
Pred božićne i novogodišnje blagdane članovi Uprave Društva,
Mila Bule, Stjepan Krasić i Ivica Čule posjetili su Svetu obitelj
u Mostaru i štićenicima ove ustanove uručili darove – prigodne
paketiće s osnovnim svakodnevnim potrepštinama.
Direktor biskupijskoga Caritasa don Tonćo Komadina pod čijim
okriljem djeluje Sveta obitelj, iskreno je zahvalio na darovima, ali
i na svim donacijama koje je u proteklom razdoblju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dodijelila različitim ustanovama
Caritasa.
Na isti su način slični darovi uručeni i djeci iz različitih krajeva
BiH koja borave u Majčinu selu u Međugorju.
Osmjeh na njihovim licima i zahvala ravnatelja Mire Čilića i osoblja koje se o njima danonoćno brine, više su nego dovoljni razlozi
i motiv da nastavimo pomagati ovakve i slične ustanove koliko
god nam to mogućnosti budu dopuštale. ᔢ
SOCIJALNI DAN U JP ELEKTROPRIVREDI HZ HB
O
d kada je započeo Socijalni dan kao zajednički projekt Grada Mostara i Udruge gađana INFOHOUSE Sarajevo pod
nazivom Volontiraj - kreditiraj svake godine JP Elektroprivreda HZ HB primala je na jednodnevni rad učenike srednjih
škola iz Mostara.
Tako je bilo i ove, pa su učenici iz Gimnazije fra Grge Martića i
JU Srednje elektrotehničke škole boravili, najprije u organizacijskoj jedinici Opskrba električnom energijom, potom i u Centru
za upravljanje proizvodnjom, a posjetili su novoizgrađenu HE
Mostarsko blato.
Učenici nisu skrivali zadovoljstvo srdačnim prijamom i posvećenoj pozornosti njihovu boravku, posebice u Opskrbi električnom energijom u kojoj su i proveli najviše vremena.
Član ih je Uprave poduzeća, izvršni direktor ove organizacijske
jedinice Stipe Bagarić sa suradnicima detaljno upoznao sa svim
djelatnostima i omogućio rad u sektorima.
Veliko su zanimanje srednjoškolci pokazali i za funkcioniranje
daljinskoga sustava upravljanja proizvodnjom, kao i za energetsko-građevinske objekte HE Mostarsko blato. ᔢ
42
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Ž
ivi brzo!“ – dvije su riječi u koje bi se mogla sažeti životna filozofija suvremenoga poslovnog čovjeka. Danas je uistinu
važno brzo djelovati jer se sama tržišna utakmica odvija
munjevitom brzinom. U divljem svijetu biznisa, današnji menadžeri vješto i okretno barataju informacijama i poslovnim
odlukama. Da bi ostali i opstali, menadžeri, naravno i svi drugi zaposleni, trebaju kvalitetan zvor dragocjene energije koju
pored svog radnoga stresa rapidno gube. To nas dovodi do
pitanja prehrane i prehrambenih navika.
Brzi život najčešće podrazumijeva i brzu hranu tzv. popularni
fast food. Pod tim se terminom uglavnom nazivaju jela bogata
zasićenim mastima, krcata bijelim šećerom, solju i umjetnim
aditivima. Ukratko – svim onim što bi trebalo biti iznimka a
ne pravilo, povremeno a ne stalno rješenje. Također, uposleni ljudi nerijetko pribjegavaju pretjeranom uzimanju kofeina i energetskih
napitaka koji, istina, djeluju kao stimulansi, ali samo ako ih se uzima u
pravilnim dozama koje su, u pravilu, daleko manje od prosječnih.
Ako želite očuvati zdravlje, povisiti radnu učinkovitost, poboljšati pamćenje i
imati stabilnu koncentraciju, pravo je vrijeme da razmislite o svojoj prehrani, provedete reformu vaših prehrambenih navika, izbacite uljeze i ubacite adute.
U praksi to znači:
Obavezan doručak. Sve počinje počinjanjem dana kvalitetnim doručkom.
Stara poslovica kaže - Doručkuj kao kralj, ručaj kao građanin, večeraj kao prosjak.
Najbolji izbor: pametni ugljikohidrati (sve integralne pahuljice bez dodataka,
crni/integralni kruh i peciva), lagani proteini (nemasni jogurt, posni sir, mlijeko),
svježe voće i voćni sokovi bez šećera, voćni namazi (džemovi, pekmezi, marmelade) s manje šećera, med.
Doručak sprečava nagle padove šećera u krvi, a nakon noćnog gladovanja organizam treba startnu energiju za efektno suočavanje s dnevnim izazovima.
Nema izgladnjivanja! Dnevni unos hrane treba rasporediti u više manjih obroka
tijekom dana zbog manjeg opterećivanja želuca koji će tako lakše probaviti hranu,
a hranjive tvari daleko lakše asimilirati i iskoristiti. Također, bez izgladnjivanja
nema ni prejedanja.
VODA VODA VODA VODA – Da ne biste dehidrirali i kako bi se tijelu osigurala potrebna tekućina jer je ona najvažniji dio naših stanica.
Paziti na svoju probavu – izmjena tvari u organizmu jedna je od temeljnih funkcija tijela koja ga drži u kondiciji. Probiotici (najčešće u obliku fermentiranih
mliječnih proizvoda) i vlakna (integralne žitarice, voće, povrće) osnova su zdrave
probave. Temeljito žvakanje također igra bitnu ulogu.
Fast food pretvoriti u slow food. Polaganim i svjesnim konzumiranjem hrane
centar za sitost u mozgu ispravno funkcionira, a hrana se bolje iskorištava. Osim
toga, brza hrana ne mora nužno biti i loša hrana. Zdravi sendviči u crnom kruhu
sa purećom šunkom (ili pilećim prsima u ovitku ili tunom u vodi, ili pilećim/
purećim prsima s roštilja) i/ili manje masnim sirom uz dodatak povrća (rajčica,
zelena salata) pripremljeni kod kuće za ponijeti sa sobom, mogu biti itekako dobar izbor. ᔢ
PREHRANOM DO
BOLJEGA ZDRAVLJA
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
43
Zanimljivosti…
VATIKAN NAJZELENIJA
DRŽAVA NA SVIJETU
Vatikan se nakon ugradnje velikih solarnih ploča na krovu jedne od svojih palača dokazao kao okolišu najprijateljskija država na svijetu.
- Vatikan je postigao rekord u proizvodnji solarne energije po
glavi stanovnika - 200W. Njemačka, vodeća zemlja svijeta u
tom području proizvodi 80W po stanovniku, pohvalio se list
L’Osservatore Romano.
Italija, na primjer, proizvodi samo 4W po glavi stanovnika.
Vatikan je najslabije naseljena suverena država svijeta. Trajno je nastanjuje oko 800 stanovnika.
Solarne ploče postavljene prije dvije godine na krovu konferencijske dvorane Pavla VI. najmanjoj državi svijeta uštedjele su
energije u vrijednosti 90 tona nafte. Zbog njegova zalaganja
za zaštitu okoliša talijanski su mediji Benedikta XVI. već prozvali “zelenim papom”, prenosi Hina.
Dok su predstavnici 190 zemalja svijeta tražili rješenje za
klimatske promjene u Cancunu, u Meksički zaljev uplovio je
najveći solarni brod na svijetu koji bi kreatorima naše budućnosti trebao pokazati da gdje ima volje – ima i načina
ma. “Čini se da smo zaboravili koliko ovakav transport može
biti čist“, ističe ekipa PlanetSolara te zaključuje: “Brodovi su
najkorištenije sredstvo za prijevoz roba te u ukupnoj emisiji
CO2 godišnje sudjeluju sa 6 posto (1,4 milijarde tona CO2 u
2008), što je dvostruko više od zrakoplovnoga transporta.“
PlanetSolar, 31 metar dugačak i 15 metara širok, najveći je
solarni brod na planetu, čije motore pogoni električni napon
prikupljen pomoću 500 kvadratnih metara solarnih ploča.
Sun Powerovih 38.000 modernih fotoćelija ima 22-postotnu
iskoristivost te su navodno sposobne generirati 103,4 kW solarne energije, premda je 20-ak kW dovoljno da najveći solarni brod postigne brzinu od osam čvorova, odnosno 15 km/h.
To tehnološko čudo teško 60 tona proizvedeno je u Knierim Yacht Clubu u njemačkom Kielu, a njegovi tvorci,
Švicarac Raphaël Domjan i Francuz Gérard d’Aboville
(prvi čovjek koji je uspješno preveslao Atlantik), vjeruju da će postati najbrži brod koji je oplovio naš planet.
Čitav projekt stajao je 16 milijuna eura, a služi kao podsjetnik
da su najveća otkrića našeg planeta ostvarena upravo plovili-
NAJVEĆI SOLARNI BROD
SPREMAN OPLOVITI PLANET
44
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
AUTOR:
MARIOFIL
SOLDO
NENASELJEN
KRAJ
MLADIĆ
SVRSTATI
TINO ROSSI
IMOVINA
KOJU DJENOVINAR I
VOJKA UNOSI PJESNIK ŠOLC
U BRAK
IZMJERA
SKLADATELJ STARO IME
ARNAUTALIĆ RIJEKE RAJNE
DUŠIK
IMITACIJA,
PATVORINA
MIRODIJA
JURIŠATI,
NASRTATI
STANJE BEZ
RATA
DUH I OBILJEŽJA POSTMODERNE
Roditeljica
POSTATI
UMORAN
“SUPER
LASER RACER”
U toj mjeri
Sanjar,
romantik
Nogometni
vratar
Carlos
MARKA
ČEŠKIH
KAMIONA
Lopatica
za čišćenje
pluga
… na
daljinsko
upravljanje
Šarena
papiga
Kovani ili
papirni …
Aminopropionska
kiselina
Djelo Ive
Maleca
NEUGODAN,
ODBOJAN
Počasni
naslov
kardinala
“Školski
leksikon”
TRZALAČKO
GLAZBALO
HRVATSKA
NAFTNA
TVRTKA
Glumac
Harris
Grčko
slovo
Ptica
grabljivica
Škrobilo,
škrob
Arsen
Dedić
Cio, čitav
“Područna
škola”
Kožna
uzica
(opanci)
GLUMICA
ĐORĐEVIĆ
Španjolska
KISELINA
(lat.)
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Tata, ćaća
Pasmina
pasa
45
RADNI KALENDAR 2011.
veljača | february
siječanj | january
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
5
6
3
4
5
6
7
8
9
7
8
9
10
11
12
13
10
11
12
13
14
15
16
14
15
16
17
18
19
20
17
18
19
20
21
22
23
21
22
23
24
25
26
27
24|31 25
26
27
28
29
30
28
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
5
lipanj | june
svibanj | may
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
1
2
3
4
5
6
7
8
6
7
8
9
1
011
12
9
10
11
12
13
14
15
13
14
15
16
17
18
19
16
17
18
19
20
21
22
20
21
22
23
24
25
26
23|3024|31 25
26
27
28
29
27
28
29
30
pet
sub
ned
1
2
rujan | september
pon
uto
sri
listopad | october
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
uto
sri
čet
5
6
7
8
9
10
11
3
4
5
6
7
8
9
12
13
14
15
16
17
18
10
11
12
13
14
15
16
19
20
21
22
23
24
25
17
18
19
20
21
22
23
26
27
28
29
30
24 31 25
26
27
28
29
30
Legenda
Praznici u BiH (neradni dani)
Katolički blagdani (neradni dani)
Važniji dani koji se obilježavaju
Kolektivni godišnji odmor
46
pon
Praznici BiH (neradni dani):
1. i 2.1. – Nova godina (prenosi se na 3.1.)
1.3. – Dan neovisnosti BiH
1. i 2.5. – Međunarodni praznik rada
25.11. – Dan državnosti BiH
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
ožujak | march
pon
travanj | april
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
4
5
6
14
15
16
17
18
19
20
11
12
21
22
23
24
25
26
27
18
28
29
30
31
25
uto
sri
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
7
8
9
10
13
14
15
16
17
19
20
21
22
23
24
26
27
28
29
30
kolovoz | august
srpanj | july
pon
pon
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
1
2
3
4
5
6
7
4
5
6
7
8
9
10
8
9
10
11
12
13
14
11
12
13
14
15
16
17
15
16
17
18
19
20
21
18
19
20
21
22
23
24
22
23
24
25
26
27
28
25
26
27
28
29
30
31
29
30
31
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
prosinac | december
studeni | november
pon
pon
uto
sri
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
5
6
7
8
9
10
11
14
15
16
17
18
19
20
12
13
14
15
16
17
18
21
22
23
24
25
26
27
19
20
21
22
23
24
25
28
29
30
26
27
28
29
30
31
Katolički blagdani (neradni dani):
6.1. – Sveta tri kralja
24.i 25.4. – Uskrs i uskrsni ponedjeljak
23.6. – Tijelovo
15.8. – Velika Gospa; 1.11. – Svi sveti
25. i 26.12. – Božićni blagdani
Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.
Važniji dani koji se obilježavaju:
17.11. – Dan JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar
47
www.ephzhb.ba

PRIMAVERA NA SICILIJI

Peti dani BHAAAS, sestrinski simpozij iz zdravstvene njege, Mostar

“Mostar je podijeljen grad, ali takvih podjela ima u - Media

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB - Elektroprivreda HZHB Mostar

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB - Elektroprivreda HZHB Mostar

publikacija - Elektroprivreda HZHB Mostar

HP Glasnik - Hrvatska pošta Mostar

Nove mogućnosti u liječenju traume zdrave i biološki oslabljene

2014-01 Newsletter AHK Bosnien und Herzegowina

jp elektroprivreda hz hb