publikacija JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d Mostar Ulica Mile Budaka 106a 88000 Mostar Bosna i Hercegovina tel.: +387 36 335 700 faks: +387 36 335 777 ephzhb@ephzhb.ba www.ephzhb.ba 2 3 Sadržaj UVOD ............................................................................7 Karta elektroenergetskoga sektora u Bosni i Hercegovini 9 I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI............ 11 Hidroelektrane (pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.) 14 Izdaje: JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar Ulica Mile Budaka 106a / 88000 Mostar / BiH Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / ephzhb@ephzhb.ba Priprema: Sektor za odnose s javnošću Naklada: 1.000 primjeraka Fotografije: Arhiv JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar Grafičko oblikovanje i tisak: Fram Ziral, Mostar Mostar, 2012. godine 4 II.JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar – poslovna politika.................................................... 19 Vizija 20 Misija 20 Strategija 20 Temeljne odrednice poslovne politike 20 Politika zaštite okoliša 21 Aktivnosti na zaštiti okoliša 22 III.PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA.................... 23 Pravne odrednice 23 Organi upravljanja 25 Direkcija Društva 28 Ekonomski poslovi 28 Pravni poslovi 28 Razvoj28 Proizvodnja električne energije 29 Distribucija električne energije 50 Opskrba električnom energijom 56 IV. LJUDSKI POTENCIJALI ................................................... 61 V. FINANCIJSKI POKAZATELJI .............................................. 65 VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI ...................................... 69 Energetsko korištenje vjetra 71 Energetsko korištenje vode 72 Energetsko korištenje fosilnih goriva 74 5 UVOD J avno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne dioničko društvo Mostar jedno je od tri javna elektroenergetska poduzeća u Bosni i Hercegovini. Od osnutka 17. studenoga 1992. godine djeluje u 35 općina Federacije BiH i danas opskrbljuje oko 200.000 kupaca. Glavna je djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar proizvodnja, distribucija, opskrba, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćemu tržištu električnom energijom, uvoz i izvoz električne energije. Po osnutku vlasnik Poduzeća bile su općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, dok je sadašnji većinski vlasnik, od 2001. godine (90% državnoga kapitala, a ostalo su mali dioničari) Vlada Federacije BiH. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ratnim razaranjima pretrpjela je znatne štete na svim objektima i prvih godina rada dizala se iz ratnoga pepela da bi danas, 20 godina kasnije, bila respektabilno i uspješno javno poduzeće. Obnova elektroenergetskoga sustava, rekonstrukcija ratom uništenih elektrana, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreže bila je prioritet poslovanja po osnutku za što je JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar uložila stotine milijuna konvertibilnih maraka, vlastitih i kreditnih sredstava. Potpuno uništena HE Mostar, oštećene HE Rama, HE Jajce I i HE Jajce II, godine 1992. nisu pokolebale viziju poduzeća da uz obnovu postojećih gradi i nove objekte HE Peć Mlini (2004.) i HE Mostarsko blato (2010.). Time je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. 6 Mostar jedino elektroprivredno poduzeće u regiji koje je u proteklih 30 godina izgradilo nove hidroelektrane u svom sustavu. Sada raspolaže sa sedam hidroelektrana iznimne pogonske spremnosti i instalirane snage od 852 MW (HE Rama, HE Mostar, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato). U središtu je poslovne politike razvoj i izgradnja novih proizvodnih objekata što je i sastavni dio strateškoga plana energetskoga sektora Federacije BiH. Planovi su za budućnost svakako nastavak realizacije razvojnih projekta, daljnja modernizacija ukupnoga poslovanja i nastavak prilagođavanja zahtjevima otvorenoga tržišta primjenom međunarodnih i europskih standarda. Još od 2004. godine intenzivno se radi na projektima iskorištenja vjetroenergije, očekuje se završetak projekta VE Mesihovina čijom bi izgradnjom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potvrdila svoj primat u regiji u korištenju obnovljivih izvora. Uz razvojnu politiku, velika se poslovna pozornost usmjerila na kvalitetnu i sigurnu opskrbu nekvalifiriranih kupaca čiji je godišnji broj u porastu s bruto potrošnjom, u 2011. godini, od 1.363 GWh, a opskrbljuju se i tri kvalificirana kupca s potrošnjom od 1.340 MWh. Za podmirenje potrošnje na prostorima svoga djelovanja, kako za javnu potrošnju tako i za kvalificirane kupce, nedostajuća energija kupuje se na tržištu električne energije. Kvalitetna opskrba kupaca moguća je dobrom distribucijskom mrežom u koju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar redovito ulaže znatna sredstva. Godišnjim kontinuiranim povećanjem distribucijske zračne i podzemne mreže za 20 godina Poduzeće raspolaže s 11.668 kilometara mreže naponske razine 10, 20 i 0,4 kV; 285 kilometara 35 kV mreže; 3.543 TS-ova ukupne instalirane snage 1.037 MVA. 7 Uz sve poteškoće JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ustrajna je i usmjerena na rad koji će pridonositi još većem zadovoljstvu njezinih kupaca, vlasnika, partnera, društvene zajednice i svih uposlenika čiju zavidnu razinu ostvarenih prava neprestano održava i poboljšava. U redovitom poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar surađuje s državnom i federalnom regulatornom komisijom (Državna regulatorna komisija za električnu energiju i Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH), ostalim elektroprivredama u BiH (Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS), državnim prijenosnim poduzećem (Elektroprijenos a.d. Banja Luka) i Nezavisnim operatorom sustava BiH (NOS BiH). JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do 31.12.2011. upošljava 1.880 uposlenika od čega je više od 500 uposlenika visoke i više stručne spreme. Sustavno se stipendiraju i sukladno potrebama upošljavaju visokoobrazovani kadrovi različitih profila i struka, što je jamstvo uspješnoga rada i razvoja. Ova se publikacija objavljuje u povodu 20 godina postojanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i prikazat će se samo osnovne smjernice rada. KARTA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI* generalni direktor, Nikola Krešić, dipl.ing.el. * 8 Karta preuzeta s mrežne stranice Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) http://www.derk.ba/ba/ees-bih/karta-ees. 9 I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI* O ve se godine navršava 124 godine od prve primjene električne energije u Bosni i Hercegovini. Prvo energetsko postrojenje na parni pogon i prvi parni stroj za pogon istosmjerne diname, koja je služila za osvjetljavanje direkcije, montirana je u Rudniku mrkoga ugljena u Zenici, daleke 1886. godine. Prva električna rasvjeta u BiH bila je dvije godine poslije, također u Zenici, a izgradnjom prve javne termoelektrane 1895. godine u Sarajevu (220 kV) započelo je razdoblje komercijalne uporabe električne energije u BiH. U pogledu vrste napona i struje elektrana i njihove pripadnosti, u prvim godinama elektrifikacije, uglavnom su korišteni istosmjerni generatori, koji su poslije zamijenjeni izmjeničnim. Već 1899. godine u Jajcu je puštena najveća hidroelektrana u pogon, HE Elektrobosna, dugo najveća hidroelektrana u BiH. Godine 1905. u Jajcu je bilo već šest uličnih električnih svjetiljki, a 1912. dvostruko više. Godine 1922. električnu energiju u Jajcu imaju i kućanstva. * 10 Za ovo poglavlje korišteni su podatci iz: 100 godina električne energije u Bosni i Hercegovini, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, štampa Energoinvest-Birotehnika, (1988); Godišnje izvješće 2000., JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Mostar, 2001.; Pola vijeka Elektroprenosa u Bosni i Hercegovini, Banja Luka:Grafid, 2003. Prvi kilovatsati električne energije proizvedeni u Mostaru bilježe se 1912. iz dizel-agregata snage oko 250 kW. Desetljeće kasnije (1922.) u Mostaru je puštena termoelektrana snage 2x1,5 MW. Postoji dokument iz 1888. godine, o ponudi tt Gaz iz Budimpešte, o elektrifikaciji Tuzle. Međutim, tek 1906. godine Tuzla je dobila svjetlo iz Rudnika TE Kreka. Prijenosna mreža 30 i 35 kV izgrađena do 1940. godine 11 Prijenosna mreža 35 i 110 kV izgrađena do 1954. godine U razdoblju između dva svjetska rata, teško se realiziraju planovi elektrifikacije, a zanimljivo je da se javljaju privatna lica kao graditelji komunalnih hidroelektrana (HE Ljuta – Konjic 1936., HE Bugojno 1938.), te crkva (HE Kraljeva Sutjeska 1921., HE Čajniče 1928. i HE Široki Brijeg 1935.). Tijekom Drugoga svjetskog rata, uništeni su brojni elektroenergetski objekti 12 tako da je od dvanaest elektrana instalirane snage preko 1000 kVA, krajem rata samo njih pet bilo u funkciji. Već 30. kolovoza 1945. godine, Uredbom** je formirano poduzeće Elektrobih, a s više ili manje poteškoća gradile su se nove elektrane i dalekovodi. Prvi DV 110 kV bio je Mostar-Gorica izgrađen 1951. godine, ali u pogonu pod 30 kV. Izgradnjom DV 110 kV Mostar-Grude-Kraljevac 1955. godine povezani su elektroenergetski sustavi BiH i Hrvatske. Stavljanje u pogon dvosustavskoga DV 110 kV HE Jajce 1-Resnik, od 185 km, spojen je 22. prosinca 1957. godine zapadni i istočni dio elektroenergetskoga sustava nekadašnje Jugoslavije u sinkronu cjelinu. Prvi DV 220 kV bio je Mostar-Split izgrađen 1957. godine, ali u pogonu pod 110 kV do 1965. godine (kada ulazi u pogon HE Zakučac). Prvi DV 400 kV bio je Mostar-Konjsko, pušten u pogon 1976. godine, a prva TS 400 kV bila je TS 400/220/110/35 kV Mostar 4 (Čule) u pogonu od 1977. godine. U razdoblju od 1945. do 1960. godine, ukupna instalirana snaga elektrana u BiH iznosila je 449 MW i bila je devet puta veća nego 1945. godine. U tom su razdoblju puštene u pogon HE Jajce II, HE Jablanica i HE Jajce I. ** Uredba o osnivanju električnog preduzeća Bosne i Hercegovine od 30. augusta 1945. (u 100 godina električne energije u Bosni i Hercegovini, 1988: 15). Prijenosna mreža 110, 220, 400 kV izgrađena do 1992. godine 13 Trebišnjica Rama Jablanica Raspoloživa snaga elektrane MW Čapljina Instalirana snaga elektrane MW 1981. Srednja godišnja proizvodnja GWh 1965. Trebišnjica Srednji višegodišnji protok m3/s Trebišnjica Trebinje II Konstruirani neto pad m Dubrovnik (100%) Maksimalni bruto pad m 1968. Korisna zapremina akumulacije mil.m3 Trebišnjica PA Frencis 1100 105 86,5 81,2 538 0,9 2x54 1x60 180 DA Francis 9 295 270,0 93,5 1651 0,9 2x105 210 F Kaplan 21 20,0 93,5 24 0,8 1x8 1979. RHE Francis 5 227 220,0 28,9 625 0,9 2x215 430 Rama 1968. DA Francis 466 325 285,0 33,1 731 0,9 2x80 160 Neretva 1955. DA Francis 288 111 93,7 111,8 792 0,7 6x24 150 Hidroelektrana Rijeka Faktor snage Tip turbine Trebinje I 100% Vrsta elektrane Puštena u pogon HIDROELEKTRANE (pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.) 8 Grabovica Neretva 1982. PA Kaplan 5 37 34,0 136,0 342 0,9 2x57 114 Salakovac Neretva 1982. PA Kaplan 16 43 42,0 182,7 593 0,9 3,70 210 Mostar Neretva 1987. PA Kaplan 6 24 21,5 194,0 310 0,8 3x25 75 Jajce I Pliva 1957. DP Francis 2 98 88,4 40,0 247 0,8 2x24 50 Jajce II Vrbas 1954. DP Francis 2 49 42,5 71,7 165 0,57 3x10 28 Bočac Vrbas 1981. PA Francis 43 54 52,0 78,4 307 0,88 2x55 1.144,8 6.325 UKUPNO HE U razdoblju od 1960. do 1980. godine izgrađene su HE Rama i HE na Trebišnjici, kao i prva reverzibilna hidroelektrana u tadašnjoj državi, CHE Čapljina. Bruto potrošnja električne energije (potrošnja + gubitci) elektroenergetskoga sustava Bosne i Hercegovine od 1976. do 1987. godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5%, dok je u tomu razdoblju proizvodnja električne energije rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,7%. Kao rezultat takva nerazmjerna rasta potrošnje i proizvodnje električne energije prešlo se iz energetski suficitarnoga razdoblja, koji je trajao do 1980. godine, u 14 1.942 110 1.725 energetski deficitarno razdoblje, počevši od 1981. godine. Zbog toga od 1976. do 1980. godine nije bilo pravih energetskih redukcija, osim1976. i 1978. godine, kada je dolazilo do kratkotrajnih redukcija snage, najvećim dijelom kod specijalnih potrošača, a na temelju odredaba međusobnoga ugovora. Kratki prikaz povijesti električne energije na našim prostorima završavamo Radnom organizacijom Elektro-Hercegovina sa sjedištem u Mostaru, koja je poslovala u sastavu SOUR-a za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Sarajevo. 15 Okolnosti nastanka JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar RO Elektro-Hercegovina najvećim je dijelom Odlukom Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (Narodni list HZ Herceg-Bosna, 1992, br.2/ rujan, str.33/34.) ušla u sastav novoosnovanoga poduzeća Javnoga poduzeća elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, poduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Poduzeće je osnovano radi opskrbe električnom energijom i stvaranja osnovnih uvjeta života i rada građana, te gospodarskih subjekata i organizacija na prostorima Hrvatske zajednice HercegBosna. Sačinjavale su ga, osim s prostora Hercegovine i sve elektroprivredne organizacije iz Središnje Bosne i Posavine, odnosno iz općina u sastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Riječ je o ukupno 35 općina na kojima i danas JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obavlja svoje djelatnosti. 16 17 II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar – poslovna politika U vihoru je rata 1992. godine došlo do prekida funkcioniranja svih razina vlasti i lokalne zajednice bile su prepuštene same sebi. U takvim je okolnostima predsjedništvo Hrvatskoga vijeća obrane donijelo Odluku o formiranju Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZ HB Mostar na područjima pod svojom kontrolom. 17. studenoga 1992. godine registrirano je Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne s.p.o.Mostar, te se taj dan svake godine obilježava kao Dan poduzeća. Radnici su istodobno radili na osiguranju proizvodnje i isporuke električne energije tamo gdje je to bilo moguće. U isto vrijeme radna mjesta smjenjivali su s bojišnicama gdje su bili ranjavani i gubili živote. Treba odati dužno poštovanje i zahvalnost za više od 40 radnika koji su u ratu, ali obavljajući i radne zadatke u miru utkali svoje živote za ono što se danas s ponosom zove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kraj rata dočekan je s potpuno razorenim elektroenergetskim sustavom. Uz intenzivnu obnovu sustava i osposobljavanje elektroenergetskih objekata Elektroprivreda je rasla i jačala. U ljeto 18 1996. godine Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne s.p.o. Mostar preregistrirano je u d.o.o. Mostar. Početkom 2004. godine izvršena je privatizacija 10% državnoga kapitala Poduzeća, početkom ožujka iste godine promijenjen je pravni status u dioničko društvo Mostar. Djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do ožujka 2006. godine bila je i prijenos električne energije, kada formiranjem prijenosne kompanije na razini države BiH prijenos el. energije izlazi iz sustava Poduzeća. Uz pomoć sredstava Svjetske banke i Europske investicijske banke do 2006. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obnovila je prijenosnu mrežu čime se bitno doprinijelo sinkronizaciji europskoga elektroenergetskoga sustava. Uz obnovu izgrađene su i nove prijenosne trafostanice i stotine kilometara vodova visokonaponske mreže. Od svoga osnutka do danas Poduzećem su rukovodila četiri generalna direktora: Mate Jurković (1992.-1999.); Matan Žarić (1999.-2003.); Vlado Marić (2003.2008.); Matan Žarić (2008.-2011.) i Nikola Krešić (2011.- danas). 19 VIZIJA MISIJA potrebama korisnika, a u skladu s planovima razvoja Bosne i Hercegovine. U ostvarenju misije slijedit će se: • opredjeljenja održivosti ukupnoga razvoja, • opredjeljenja implementacije svjetskih iskustava i spoznaja u elektroenergetskim djelatnostima, • opredjeljenja ekonomičnosti u poslovanju, • opredjeljenja razvoja kadrova potrebnih elektroprivrednim djelatnostima i • opredjeljenja pomoći partnerima u sličnim djelatnostima. Misija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je kvalitetna, pouzdana i sigurna proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom te razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta prema razvojnim JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima posebnu ulogu u procesu integracije Bosne i Hercegovine u europski elektroenergetski gospodarski prostor. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi postati temeljnim pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka. Svi programi razvoja moraju otvarati vizije ukupnoga razvoja drugih djelatnosti, a time i boljitka građana Bosne i Hercegovine i to prvenstveno kroz viđenje svoga napretka razvojem elektroenergetskoga sustava 20 STRATEGIJA Prioritetni srednjoročni poslovni cilj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odnosi se na iznalaženje rješenja uravnoteženja proizvodnje prvenstveno obnovljivim izvorima i rastućih potreba za električnom energijom, uz uvažavanje načela održivosti, a time i smanjenja uvoza energije. To će opredjeljenje biti popraćeno uspostavljanjem sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i rizicima poslovanja u postojećim procesima i investicijskim projektima. TEMELJNE ODREDNICE POSLOVNE POLITIKE • osiguranje nedostajuće količine električne energije, • razvoj distribucijske mreže i opskrbe, • širenje poslovanja, • povećanje konkurentnost na tržištu BiH i elektroenergetskome tržištu jugoistočne Europe, • smanjenja gubitaka, • poboljšanje učinka naplate električne energije, • pouzdana i kvalitetna opskrba kupaca, • kontrola troškova poslovanja, • uspješno upravljanje resursima, • zaključivanje fleksibilnih ugovora o kupoprodaji električne energije, • restrukturiranje sukladno Akcijskome planu restrukturiranja elektroenergetskoga sektora u Federaciji BiH. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sve svoje poslovne aktivnosti temelji na načelima održivoga razvoja koji podrazumijeva odgovorno upravljanje, pozitivno poslovanje, zadovoljstvo svih zainteresiranih strana kao i dinamičan razvoj koji ne ugrožava okoliš. Poduzeće teži neprestanom postizanju boljih rezultata zaštite okoliša, te će kontinuirano poduzimati sve raspoložive mjere koje će poboljšati zaštitu okoliša u svim svojim organizacijskim dijelovima i aktivnostima. Neprekidno se prate učinci djelatnosti na okoliš i revidiraju postupci kako bi se smanjili štetni utjecaji toga djelovanja. Politika zaštite okoliša temelji se na načelima preventivnoga djelovanja i opreza, a ta su načela: •poštivanje zakonskih propisa, standarda i direktiva Europske unije iz područja zaštite okoliša, •odgovorno ponašanje prema okolišu kroz djelotvornu provedbu politike zaštite okoliša na načelima održivoga razvoja, •razvijanje svijesti o potrebi odgovornoga odnosa prema okolišu kod svih uposlenika, •primjena najboljih raspoloživih tehnologija (čiste, okolišu prijateljske tehnologije i materijala), •optimalno odnosno odgovorno i racionalno korištenje prirodnih resursa, •prioritetno i intenzivno korištenje obnovljivih izvora energije, •stalno smanjenje, kontrola i nadzor emisija u zrak, vodu i tlo, smanjenje buke i očuvanje biodiverziteta, •kontinuirana procjena rizika i mogućih incidentnih utjecaja na okoliš, prevencija te eventualna sanacija nastalih šteta u cilju zaštite stanovništva i ugroženoga okoliša, •uključivanje zahtjeva vezanih za zaštitu okoliša u razvojne planove i projekte i uključivanje kriterija 21 III. PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA PRAVNE ODREDNICE zaštite okoliša u postupke donošenja odluka, •smanjenje štetnosti i količine proizvedena otpada te pravilno upravljanje njime kroz odlaganje, ponovnu uporabu i zbrinjavanje, •smanjenje energetskih gubitaka u proizvodnji i distribucijskoj mreži, te promoviranje energetske učinkovitosti svojim kupcima, •informiranje javnost o stanju zaštite okoliša u Poduzeću putem javnih sredstava informiranja i izradom redovitih godišnjih izvješća. U skladu s promoviranim načelima politike okoliša, vršit će se obrazovanje i osposobljavanje uposlenika kroz program obrazovanja o zaštiti okoliša, te ih poticati na rad na ekološki odgovoran način. Postojeći sustav nadzora zaštite okoliša održavati i poboljšavati te postaviti jasne 22 ciljeve upravljanja zaštitom okoliša. Kroz informiranje i javne rasprave o pojedinačnim projektima osigurati komunikaciju s udrugama građana koje brinu o zaštiti okoliša i s drugim zainteresiranim stranama. Od isporučitelja opreme, konzultantskih i projektantskih te ostalih suradničkih tvrtki i poslovnih partnera tražit će se primjena odgovarajuće politike zaštite okoliša. Aktivnosti na zaštiti okoliša JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kontinuirano kroz sve svoje djelatnosti provodi mjere zaštite okoliša s posebnim naglaskom na vode: • uvođenjem hidrološkoga sustava automatiziranih mjernih postaja kroz razvojne projekte čiji su važan dio studije utjecaja na okoliš s posebnim naglaskom zaštite kakvoće i količine voda; • dobivanjem okolišnih dozvola za novoizgrađene objekte do dobivanja okolišnih dozvola za objekte koji su pušteni u pogon prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša, • redovitim poribljavanjem akumulacija. U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar provodi se sustavno obrazovanje i osposobljavanje uposlenika za pripremu i uvođenje sustava zaštite okoliša. U cilju odgovornoga i okolišno prihvatljiva upravljanja otpadom prema usvojenome Postupku upravljanja otpadom zbrinjava se elektronički i električni otpad koji vrši odabrana ovlaštena i certificirana tvrtka. Pokrenute su aktivnosti za izradu Projektnoga plana izgradnje privremenih odlagališta opasnoga i neopasnoga otpada. Temeljni kapital sastoji se od privatiziranoga kapitala (dionice) od 10% i državnoga od 90%. Iznos temeljnoga kapitala iznosi 736.166.000 KM od čega je 7.361.660 redovnih (običnih) dionica. Nominalna vrijednost dionice iznosi 100,00 KM. • izvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira registrirane djelatnosti, • posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga i • uvoz rezervnih dijelova, repromaterijala i opreme za obavljanje djelatnosti. Djelatnost Društva U unutarnjem prometu: Struktura dioničara Društva proizvodnja i distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije, proizvodnja opreme za kontrolu distribucije električne energije, proizvodnja ostale električne opreme, proizvodnja hidroelektrične, termoelektrične i električne energije iz drugih izvora, prijenos, prodaja i distribucija električne energije, izgradnja i održavanje objekata niskogradnje, visokogradnje i njihovih dijelova, izgradnja i održavanje hidrograđevinskih objekata, postavljanje električnih instalacija i opreme i drugi instalacijski poslovi, posredništvo za trgovinu određenim proizvodima, trgovina na veliko ostalim strojevima za industriju i druge ostale poslovne djelatnosti. Godine 2002. godini proveden je Javni upis dionica u drugi krug i prodano je 10% ukupnoga kapitala u iznosu od 73.616.600 KM. Vlada Federacije BiH, kao pravna osoba, ima najveći udio 6.626.306 dionica ili 90%, a ostatak je u vlasništvu investicijskih fondova, banaka i ostalih pravnih osoba rezidenata i nerezidenata u iznosu od 10 %. Djelatnost Društva u vanjskotrgovinskom prometu • uvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira registrirane djelatnosti, Trgovanje na Burzi – SASE JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvrštena je na SASE (Sarajevsku burzu vrijednosnih papira) pod simbolom emitenta JPEMR 15.9.2004. godine. Početkom 2007. godine JPEMR uvršten je na MFTS-raspored trgovanja, tj. kontinuirani način trgovanja samo za dionice koje posjeduju određenu razinu likvidnosti, učestalosti i intenziteta trgovanja na burzi. JPEMR je ušao u sastav SAX-10, tj. u red 10 emitenata s najvećom vrijednošću tržišne kapitalizacije. 23 Udjeli u povezanim pravnim osobama JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjeduje udio u temeljnome kapitalu poduzeća Konstruktor-Neretva d.o.o. Čapljina u visini od 859.665 KM. Godine 2006. došlo je do povećanja temeljnoga kapitala ulaganjem člana Konstruktor- inženjering d.d. Split, što je rezultiralo smanjenjem udjela JP Elektroprivreda HZ HB na 14,00%. U temeljnome kapitalu poduzeća Elektrokontrol HZ HB d.o.o. Čapljina koji iznosi 432.500,00 KM JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjeduje udio od 247.139 KM ili 57,14%. ORGANI UPRAVLJANJA 350 300 250 200 150 SKUPŠTINA 100 50 0 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Ovlasti Skupštine, koju čine dioničari, propisane su zakonom i Statutom. Skupština se održava najmanje jedanput godišnje radi izvještavanja o radu poduzeća kroz tzv. godišnje izvješće, koji uključuje financijsko izvješće, izvješće revizora, izvješće Nadzornoga odbora i izvješće Odbora za reviziju. NADZORNI ODBOR Vrijednosti dionica 2004.-2011. Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Na početku godine (srednji tečaj KM) 25,00 27,50 61,00 154,10 180,00 55,00 55,00 59,00 Na kraju godine (srednji tečaj KM) 29,00 61,98 147,74 177,38 55,00 61,00 54,00 48,00 Maksimalna vrijednost tijekom godine (srednji tečaj KM) 50,00 88,02 162,04 299,84 180,00 61,99 59,97 72,51 Nadzorni odbor čine predsjednik i 6 članova, koje imenuje i razrješava Skupština sukladno zakonu. Nadzorni odbor nadzire rad i poslovanje i ima druge nadležnosti propisane zakonom i Statutom. Sjednice Nadzornoga odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. ODBOR ZA REVIZIJU Odbor za reviziju sastoji se od tri člana uključujući i predsjednika. Obveze i odgovornosti Odbora za reviziju propisane su zakonom i Statutom. UPRAVA Uprava, koju čine generalni direktor i izvršni direktori, organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja i odgovara za zakonitost poslovanja, sukladno važećim propisima i aktima. 24 25 Organizacijski ustroj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, lipanj 2012. godine. 26 27 DIREKCIJA DRUŠTVA Direkcija Društva organizira se u sjedištu radi pružanja podrške i pomoći u organizaciji rada i rukovođenja poslovanjem, zastupanju i predstavljanju Društva od Uprave Društva, obavljanja poslova za potrebe Društva kao cjeline i pojedinih poslova za potrebe organizacijskih dijelova i stručnoga rukovođenja i koordinacije poslovnih funkcija koji se obavljaju u organizacijskim dijelovima. EKONOMSKI POSLOVI Organizacijska jedinica za ekonomske poslove rad organizira i koordinira izvršni direktor za ekonomske poslove. Organiziran je kroz četiri sektora: Sektor za računovodstvene poslove i kontroling, Sektor za financijske poslove, Sektor za nabave, Sektor za implementaciju (PIU). PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U Proizvodnji električne energije obavljaju se poslovi pripreme, planiranja i sjedinjavanja proizvodnje električne energije; poslovi redovitoga i investicijskoga održavanja; revitalizacije postojećih i pripreme i izgradnje novih objekata i drugi poslovi. Cjelokupna proizvodnja ele ktri čne energije ostvaruje se u sedam hidroelektrana koje imaju ukupnu instaliranu snagu od 852 MW i moguću godišnju proizvodnju od 2.277 GWh. PRAVNI POSLOVI Organizacijska jedinica za pravne poslove čiji rad organizira i koordinira izvršni direktor, poslove iz svog djelokruga obavlja kroz: Ured izvršnoga direktora, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Sektor za kadrovske i opće poslove, Sektor za odnose s javnošću i Sektor za zaštitu. RAZVOJ Organizacijska jedinica za razvoj, čiji rad organizira i koordinira izvršni direktor za razvoj, poslove iz svoga djelokruga obavlja kroz Ured izvršnoga direktora za razvoj i Sektor za standarde i zaštitu okoliša u kojem su organizirane Služba za standarde i Služba za zaštitu okoliša. 28 Tehničke karakteristike proizvodnih objekata HE Puštena u pogon Raspoloživa snaga Generator (MW) Ukupno (MW) Korisni volumen akumulacije (hm3) Tip Srednja godišnja proizvodnja (GWh) Rama 1968. 2x80 160 466 DA 710 Čapljina 1979. 2x210 440 6,5 CHE 600 Mostar 1987. 3x24 72 6,4 PA 310 Jajce 1 1957. 2x30 60 3,3 DP 233 Jajce 2 1954. 3x10 30 1,3 DP 175 Peć Mlini 2004. 2x15 30 0,8 DP 82 Mostarsko blato 2010. 2x30 60 1 DP 167 852 852 479,45 Ukupno 2.277 DA- derivacijsko-akumulacijska CHE – reverzibilno-crpna akumulacijska PA – pribransko-akumulacijska DP – derivacijsko - protočna 29 Ukupna proizvodnja u razdoblju 1991.-2011. (GWh) HE Rama CHE Čapljina HE Mostar HE Jajce I* HE Jajce II* HE Peć Mlini HE M. blato Ukupno 1991. 1992.** 1993. 1994. 1995. HIDROELEKTRANE - SLIV NERETVA 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 540,00 482,00 239,00 251,00 176,00 291,00 310,00 5,00 102,00 85,00 205,00 346,00 0,00 0,00 0,00 263,00 225,00 0,00 0,00 0,00 478,00 109,00 0,00 0,00 9,00 885,00 362,00 0,00 125,00 112,00 624,00 177,00 24,00 198,00 151,00 622,00 84,00 191,00 181,00 148,00 624,00 159,00 218,00 233,00 162,00 653,80 121,65 181,13 197,95 152,63 722,90 283,18 197,34 226,81 170,31 1.688,00 793,00 551,00 488,00 596,00 1.484,00 1.174,00 1.226,00 1.396,00 1.307,00 1.600,00 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 455,00 117,00 199,00 229,00 173,00 1.173,00 570,00 162,00 200,00 163,00 137,00 1.232,00 674,98 327,20 257,10 241,48 161,00 6,89 1.668,65 729,26 317,59 239,02 240,63 173,65 68,53 1.768,68 864,64 331,68 242,47 229,07 161,70 55,22 1.884,78 467,03 111,24 193,33 170,90 141,79 39,79 1.124,00 557,31 115,42 250,25 209,21 152,38 71,08 1.355,65 805,82 386,28 257,33 232,64 166,72 91,03 1.939,82 882,91 794,24 320,31 257,75 184,69 123,72 41,05 2.604,67 2700 2011. 712,10 163,80 182,30 133,40 127,00 41,90 34,70 1.395,20 Ukupno 2160 HE M. blato 1620 HE Jajce II* 1080 HE Jajce I* 540 0 HE Mostar 1991 1992.**1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 HE Rama * Od 1992. do 1995. hidroelektrane nisu u sastavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ** Proizvodnja u razdoblju od 1.1.1992. do 7.5.1992. 30 31 OSNOVNI PODACI BRANA I AKUMULACIJA TURBINE Hidroelektrana Rama je najvažnije postrojenje u sustavu hidroelektrana na Neretvi i u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Smještena je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Njezina izgradnja počela je 1964. godine, a završena je i puštena u pogon 1968. godine. Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na padu 325 m. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE RAMA GENERATORI HE RAMA 32 Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1 kWh Biološki minimum Srednji godišnji dotok Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumen akumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Kota donje vode Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maksimalna reaktivna snaga Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Instaliraniprotok Minimalni protok Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja (pobjega) Stupanj iskorištenja, nom. Dijametar pokretača Materijal pokretača Građevinska visina brane Konstruktivna visina brane Geodetska visina (visina brane od temelja) Hidraulička visina Duljina u kruni brane Kota krune brane Širina krune brane Kota maksimalne razineakumulacije Volumen akumulacije do kote max. uspora Maksimalna radna kota Minimalna radna kota Kota dna akumulacije Volumen brane Površina ekranabrane Površina slivnog područja Površina jezera pri koti normalnga uspora Maksimalna propusna moć preljeva Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta Maksimalni protok svih evakuacijskih organa Zona pljavljenja u slučaju rušenja brane Maksimalna širina brane u nožici Uzvodni nagib Nizvodni nagib 2 160 64 55 731 89 0,7 1,43 0 33,1 303 487 466 325 297,5 266 270 Trofazni sinkroni Končar 1968 90 0,9 55 97,9 15,65 zrak zrak 16 Francis Litostroj 80 55 32 29,8 375 660 91,6 1900 Nehrđajući čelik 103 100 96 89 230 598 6 596,8 515 595 536 502 1450 19080 550 14,74 400 300 700 150 305 1:1 - 1:3 1 : 1.5 MW m3/sec MW GWh % kWh m3 m3/sec m3/sec GWh hm3 hm3 m m m m.n.m S-4758-16 Od početka proizvodnje prvih kilovata električne energije, neprestano je radila s kratkim prekidima u vrijeme rata 1993. godine. Jako je važna ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW i prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 650 GWh što čini oko 50% godišnje proizvodnje ovoga poduzeća, nego i po svojoj specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode na branu s armirano - betonskim ekranom, koja je u to vrijeme bila najveća u Europi. Od kada pripada proizvodnom sustavu Elektroprivrede HZ HB u njezinu sanaciju uložena su znatna financijska sredstva. HE Rama je danas na visokoj razini pogonske spremnosti. postrojenja 35 kV do portala 35 kV pred strojarnicom. Nabava i ugradnja novoga dizel-agregata na brani. 2004. AKZ i revitalizacija opreme za pregled i radove u tlačnome cjevovodu. Kapitalni remont generatora broj 2. 2005. Povezivanje optičkim kabelom objekata strojarnice, brane i upravne zgrade. 2007. Sanacija dalekovoda 35 kV strojarnica- Gračac. Remont generatora broj 2. 2012. Proširenje postojećega GIS-postrojenja s dva nova 220 kV polja. Ugradnja nove sabirničke zaštite. Početak radova na revitalizaciji agregata broj 1. Radovi na revitalizaciji agregata broj 1 i blok transformatora broj 1 počeli su početkom mjeseca rujna 2012. godine. Sanacija i modernizacija građevinski radovi radovi na strojarnici 1994. Remonti agregata 1 i agregata 2. Obrada zvona na agregatu 2. 1995. Zamjena niskonaponskoga postrojenja u objektu strojarnice. 1996. Zamjena sekundarne opreme na agregatima 1 i agregata 2 (upravljanje, uzbuda, zaštita i turbinska regulacija). 1998. -1999. Kapitalni remont agregata broj 1 i 2. 2000. Izgradnja zgrade novoga GIS-postrojenja pred strojarnicom. Montaža kompletne opreme novoga GIS-postrojenja u novoizgrađenoj zgradi. Zamjena starih uljnih kabela između blok transformatora i vanjskoga novoga GIS-postrojenja novim kabelima od umreženoga polietilena. 2001. Zamjena postrojenja 35 kV pred strojarnicom. Prilagođavanje postojećih ćelija 35 kV novoj opremi. 2002. Radovi na ugradnji transformatora 220/35 kV pred strojarnicom. Iskopi kabelski kanala, temelja i uljne jame. Montaža transformatora i puštanje u pogon. Zamjena opreme stabilnoga sustava CO2 za gašenje požara. 2003. Montaža i puštanje u pogon video nadzora na objektima HE Rama. Zamjena 35kV kabela na strojarnici od vodostan - sanacijski radovi padina 1994. Ugradnja tri drenažne bušotine. Dubina drenažnih bušotina DB-1=75 m, DB-2= 90 m, DB-3= 80 m. 1996.Konsolidacijsko injektiranje stijene. Izvedeno pet injekcijskih zavjesa. Urađeno je 39 bušotina ukupne duljine 2.434 m. Konsolidacijsko injektiranje padine. Urađeno 15 bušotina, duljine bušenja od 45-90 m, ukupne duljine bušenja 1.957 m, promjera 76 mm. Sidrenje padine: urađeno je 8 bušotina (S6,S7,S8,S9,S10,S11,S12 i S13) za sidra promjera 146 mm. Sidra čini snop čeličnih strukova 18 kom. promjera 0,52”. Duljina 82-112 m. 1998. Urađena 4 pijezometra: P8 na 593,95 dubine 70m, P10 na 552,89m.n.m. dubine 45m, P11-kota 555,20 m.n.m. dubine 55m, i P12-kota 560,00 m.n.m. dubine 55m. 2002. Radi definiranja stanja rada stjenskoga masiva izvedene 2 istražne bušotine: E1 na koti 573,48 m.n.m. i E2 na 563,18 m.n.m. u koje su ugrađeni dugobazni ekstenzometri s 5 mjernih štapova. MVA MVAr % kV MW MW m3/sec m3/sec obr/min obr/min % mm m m m m m m.n.m m m.n.m hm3 m.n.m m.n.m m.n.m m3 m2 km2 km2 m3/sec m3/sec m3/sec km m 33 vertikalno okno 1994. Sanacija od dna vodostana do kote 540,90 m.n.m. Ukupna visina sanacije 29 m. Bušotine su duljine 60-100 cm, promjera 22mm, ukupan broj bušotina 172. Izvedba bušotina za sidra i injektiranje stijene. Urađeno je 590 bušotina duljine 6m, promjera 46 mm i 4 kontrolne bušotine duljine 3,5m. Ugrađeno je 390 komada štapnih sidara od RA 400/500, promjera 25mm, duljine 570cm. Prednapregnuta sidra rađena po čitavoj visini vertikalnog okna (npr. = 70 kN na svim sidrima). 1998. Konsolidacijsko injektiranje sanirane su pukotine od kote 544,0-559,0 mn.m. Izvedeno je 86 bušotina promjera 32mm, dubine 1; 1,5 i 2m, ukupne duljine 107m+ 42 bušotine promjera 32mm dubine 3m ukupne duljine 126m. gornja vodna komora 1994. Kontaktno injektiranje bušotina dubine ~ 60cm. Betoniranje ploča dna bazena d=10cm. Brtvljenje sljubnica ploča. Kontaktno injektiranje temeljnih stopa kontrafora. donja vodna komora 1994. Kontaktno injektiranje kemijskim smjesama, bušotine su duljine 80-100cm, promjera 22mm. Ukupan broj bušotina 496. Kontaktno injektiranje cementnim smjesama, bušotine su duljine 600-100 cm, promjera 22 mm. Ukupan broj bušotina 172. Konsolidacijsko injektiranje, ukupno 66 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Bušotine min. promjera 16 mm duljine 20 cm za dodatno osiguranje pukotina injektiranjem. Izbušeno je 750 bušotina. 1995.Reprofiliranje cijele donje vodne komore i injektiranje okolne stijene iz tunela. dovodni tunel 1994. Kontaktno injektiranje, ukupno 160 bušotina, bušotine su duljine 80-100cm, promjera 22mm. Razmak je prstenova 200 cm, a duljina zahvata ~ 40m. Konsolidacijsko 34 injektiranje, ukupno 60 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Konsolidacijsko injektiranje zaštitne rozete, ukupno 36 bušotina duljine 15m, promjera 56 mm. Ukupna je duljina bušenja 540 m. 1995. Od st. 0+400 do 1+450 izvedena su mjestimično kontaktna i konsolidacijska injektiranja, sanacija betonske obloge od koncentričnih prodora vode i sanacija oštećenih betonskih površina betonske obloge. Opseg je radova bio u okviru interventnih popravaka. 1996. Od st. 1+085 do1+622,50 kontaktno i konsolidacijsko injektiranje betonske obloge i stijene i sanacija betonske obloge na mjestima koncentriranih prodora vode. 1997. Kontaktno injektiranje od stac. 0+395 do 1+600. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46mm i 56mm. Sanacija pukotina izvršena je na 4 profila i uz tlačna vrata. Ukupna je duljina saniranih pukotina u tunelu 63m, a uz tlačna vrata 10m. 1998. Konsolidacijsko injektiranje na stac. 1+085 do 3+875. Bušotine promjera 46mm i 56mm, dubine 3,5,8 i 12m. Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998.god. iznosi 1.596m. Kontaktno injektiranje na stac. 1+085 do 3+875. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46 i 56 mm. Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998. god. iznosi 2.790m. 1998. Sanacija AB ekrana, nastavak sanacije iz 1996. god. II. i III. reda ploča od kote 580,00 – 571,00 m.n.m. Radovi i na zaštiti bokova brane. 1999. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, probno polje B161 - B168. 2003. Sanacija AB ekrana, saniranje i obrada pukotina ploča i fuga između njih, obnova folije i zaštitnoga lima na spoju AB ekrana i obodne galerije, te saniranje mjesta degradiranoga betona na rubovima ploča. 2005. Izvođenje radova na sanaciji putova po obodu akumulacije. 2006. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, štolna, put i lepeza (B216-B237). 2007. Sanacija seizmološke stanice na brani (GeoSIG instrumenti); meteorološke stanice na brani (OTT instrumenti) i automatizacija opreme za oskultaciju (PIZZI instrumenti). 2008. Sanacija konstrukcije za prohodnost u drenažnoj galeriji brane; sanacija slapišta I. faza, radovi na izradi zaštite dna korita slapišnog dijela s tri praga i deflektorima na pragovima. Radovi na temeljenju konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot izlaza temeljnoga ispusta, kao i izradi pristupnoga puta 2009. Proširenje 220 kV postrojenja (građevinski radovi, kabelski kanal); uređenje partera ispred strojarnice. 2010. Sanacija slapišta II. faza, radovi na izradi konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot izlaza temeljnog ispusta; sanacija klizišta po obodu akumulacije. 2011. Zamjena stropne obloge lučnoga svoda strojarnice; zgrada drvenih krovišta na objektima pogonske zgrade i oskultacije na brani; izrada metalnih nadstrešnica za parkirališni prostor i objekt vodospreme na brani; održavanje putova i prometnica oko hidrograđevinskih objekata; sanacija injekcijske zavjese II. faza, u obodnoj galeriji, realizirana od ožujka do listopada. koljeno 1994. Izbušeno 77 bušotina duljine 80-100 cm, promjera 22 mm, raspoređenih u 9 prstenova. pristupni tunel 1994.Izvedeno 17 bušotina, duljine 80-100 cm, promjera 22mm. sanacijski radovi 1996. Sanacija AB ekrana, pjeskarenjem i reprofiliranjem, saniranje mjesta degradiranog betona. 35 OSNOVNI PODACI MOTOR BRANA I AKUMULACIJA TURBINE Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Puštena je u pogon 25. studenoga 1979. godine i po mnogo čemu je jedinstvena u elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB, d.d. Mostar. U vrijeme kada je izgrađena bila je prva reverzibilna elektrana na prostoru Jugoslavije. Sa svoja dva motor – generatora jedinične snage 240 MVA elektrana daje svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava kao i pokrivanju vršnih opterećenja. TEhNIČKEKaraKTErISTIKEChEČaPLjINa GENERATORI ChEČaPLjINa 36 Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum po agregatu Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1 kWh Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina) Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumen akumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maksimalna reaktivna snaga-kompenzatorski pogon Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Napon uzbude Struja uzbude Nazivna struja Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Broj okretaja Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja (pobjega) Promjer radnog kola Nominalni protok-turbinski rad Nominalni protok-crpni rad Maksimalna radna kota Minimalna radna kota Duljina dovodnoga tunela Promjer dovodnoga tunela Duljina tlačne cijevi Promjer tlačne cijevi Duljina odvodnoga tunela Promjer odvodnoga tunela Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupna Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo Nominalni protok dovodnoga kanala Maksimalna razina jezera - turbinski rad Minimalna kota donjega kompenzacijskoga bazena Maksimalna kota donjega kompenzacijskog bazena Duljina nasipa uz obodni kanal Duljina nasipa uz rijeku Krupu Duljina pregradnoga nasipa ustava - obodni kanal Nazivna snaga Faktorna snaga (cos φ) Vrsta zaleta 2 420 225 140 620 90,6 0,52 1,93 74% 3,4 7,12 6,5 229,2 227 227,7 Trofazni sinkroni AEG 1979. 240 0,85 ±160 98,5 15,75 344 1910 8738 zrak -voda zrak 20 300 Francis Riva - Calconi 250 140 300 480 4500 112,5 85 231,5 224 8,1 8 310 5,25 630 9 44 65 50 244 2,3 5,8 5650 1860 1680 225 0,9 izravni asikroni MW m3/sec MW GWh % kWh m3 GWh hm3 hm3 m m m MVA MVAr % kV V A A o/min MW MW obr/min obr/min mm m3/sec m3/sec m.n.m m.n.m km m m m m m m3x106 km m3/sec m.n.m m.n.m m.n.m m m m MW S dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE Čapljina u razdobljima malih voda i za vrijeme manjega opterećenja sustava može raditi kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz donjega u gornji kompenzacijski bazen. Predstavlja hidroenergetski objekt donjega dijela Trebišnjice koristeći uglavnom vode rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje i vlastitoga slivnog područja. Rad CHE Čapljina ima utjecaja i na donji dio toka rijeke Neretve, čime se pri planiranju rada elektrane i samoga upravljanja elektranom treba uzeti u obzir i tok rijeke Trebišnjice i rijeke Neretve. Donji kompenzacijski bazen Svitava napravljen je na dijelu Deransko-svitavskog blata, izgradnjom nasipa s ciljem osiguranja akumulacije potrebne za crpni rad postrojenja. SANACIJA I MODERNIZACIJA 2009. Izvršena je zamjena pneumatskih rastavljača u postrojenju 220 kV i polaganje optičkoga kabela od ulazne građevine Hutovo do strojarnice u duljini 9 km, a urađena je i AKZ-a postrojenja 220 kV; 2010. (tijekom ljeta) Urađeno je više radova na zamjeni stare opreme novom i to: – zamjena 220 kV uljnih kabela, zamjena sustava uzbude, zamjena 35 kV postrojenja, te zamjena svih mjernih strujnih i naponskih transformatora kao i odvodnika prenapona u vanjskom postrojenju 220 kV. 2011. Izvršena je zamjena starih električnih zaštita na motor/ generatorima i transformatorima u strojarnici, a u kolovozu i rujnu mjesecu iste godine saniran je dovodni kanal i gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina. Nakon Domovinskoga rata pristupilo se saniranju uglavnom neizravnih ratnih šteta. 1998. Zamijenjena je klimatizacija komandne zgrade u strojarnici. 1999. Revitalizacija leptirastoga zatvarača agregata broj 1. 2003. Izvršena je: – zamjena kompresora za odvodnju, – ugradnja novoga KRD-a (kronološki registrator događaja), – zamjena 220 kV pneumatskih prekidača u vanjskom 220 kV postrojenju – zamjena klimatizacije strojarnice, – zamjena dizala u strojarnici, – instalacija novoga sustav video nadzora i vatrodojave, – sanacija i asfaltiranje pristupnoga puta prema zgradi ulazne građevine – ugradnja novih zaštita i upravljanje za 220 kV postrojenje (SCADA) 37 BRANA I AKUMULACIJA TURBINE GENERATORI Hidroelektrana Mostar je posljednje postrojenje u nizu elektrana izgrađenih na rijeci Neretvi, a smješteno je 6 km uzvodno od grada Mostara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Puštena je u pogon 1987. godine, a tijekom rata postrojenja su bila devastirana, najvećim dijelom uništena, jer je kompletna strojarnica bila potopljena, a ostala oprema oštećena. Ponovno je puštena u rad 1997. godine. 38 Sanacija i modernizacija TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTAR OSNOVNI PODACI HE MOSTAR Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1kWh Biološki minimum Srednji godišnji dotok Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumenakumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Kota donje vode Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maximalna reaktivna snaga Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Instaliraniprotok Minimalni protok Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja - pobjega Stupanj iskorištenja, nom. Dijametar pokretača Materijal pokretača Građevinska visina brane Geodetska visina (visina brane od temelja) Duljina u kruni brane Kota krune brane Kota maksimalna razina akumulacije Volumen akumulacije do kote max. uspora Kota normalne akumulacije Kota minimalnog radne razine Kota dna akumulacije Volumen brane Površina jezera pri koti normalnga uspora Maksimalna propusna moć preljeva Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta Maksimalni protok svih evakuacijskih organa Zona plavljenja u slučaju rušenja brane Širina nasipa u kruni 3 72 360 12 310 91 0,05 20 50 197,4 0,4 10,9 6,4 24 21,7 15 57 trofazni sinkroni Končar 1987./1988. 30 0,8 18 97,86 10,5 Zrak Zrak 40 Kaplan Litostroj 23,6 12 120 50 150 405 93,5 4000 čelik 44 28 255,6 81 78 10,92 78 72 53 bet.256 ; nas. 110 1,908 3070 180 3250 75 7 MW m3/sec MW GWh % kWh m3 m3/sec m3/sec GWh hm3 hm3 m m m m.n.m S-6546-40 MVA MVAr % kV K-5 MW MW m3/sec m3/sec obr/min obr/min % mm m m m m.n.m m.n.m hm3 m.n.m m.n.m m.n.m 103 x m3 km2 m3/sec m3/sec m3/sec km m 1992.-1996. − Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih djelovanja. −Minirana, oštećena, devastirana, strojarnica potpuno potopljena. 1995.-1996. − Pripreme za obnovu i obnova građevinskih objekata hidroelektrane. 1997.-1998. − Ispumpavanje vode, raščišćavanje; obnova agregata; obnova građevinskih objekata hidroelektrane (obnova krova elektrane, izrada nove aluminijsko-staklene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne zgrade, obnavljanje kompletne fasade, izgradnja mosno-prometnog dijela iznad preljeva); ugradnja rasklopnih postrojenja: RP 110 kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV, RP 0,4 kV; ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC, IR 24 VDC; zamjena ormara upravljanja i zaštita agregata i postrojenja; ugradnja uzbuda na svim agregatima; ugradnja SCADA sustava za nadzor i upravljanje (potpuna automatizacija); sanacija svih energetskih transformatora; rekonstrukcija, obnova i modernizacija (potpuna automatizacija) turbinske regulacije; sanacija servomotora: ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnog ispusta; izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača s klapnom na preljevnom polju br. 2; sanacija kranova i segmentnih zatvarača preljevnih polja br. 1 i 3 kao i opreme zajedničkih pogona. − 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon. − Prosinac 1997. puštanje agregata br.2 u pogon. − Početak 1998. puštanje agregata br. 1 u pogon. 1999. −Sanacija desne obale Neretve nizvodno od elektrane (potporni zaštitni obalni zid). −Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog dizelagregata 440 kVA. 2000. −Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elektrane (1. faza). −Sanacija tlačnoga spremnika PPZ blok transformatora. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. −Uređenje obalnog područja akumulacije. −Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elektrane (2. faza) −Instalacija sustava oskultacija. −Sanacija jednoga servomotora privodnoga kola i dva servomotora brava agregata br. 1. −Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agregata. −Sanacija regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta. −Sanacija segmentnoga zatvarača preljevnog polja br. 3. −Sanacija krova strojarnice poslije elementarne nepogode (jako olujno nevrijeme uništilo je krovne svjetlarnike i natopilo sva tri generatora). −Sanacija sva tri agregata strojarnice poslije elementarne nepogode. −Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mostar u svrhu daljinskoga očitanja parametara i upravljanja snagom. −Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od elektrane. −Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri koti akumulacije 78,00 m.n.m. −Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno polje br. 2 i sanacija revizijske opreme. −Obrada kliznih koluta na sva tri agregata. −Obnova krana 2x10/2 t . −Pokus podizanja akumulacije na maksimalnu kotu 78,00 m.n.m. −Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije požara. −Izgradnja skladišta u krugu elektrane. −Zamjena baterijskih članaka u postrojenju IR 220 VDC i IR 24 VDC. −AKZ servomotora ulaznih građevina i kranova 2x16 t i 2x10/2 t. −Izrada i montaža plutajuće i pomoćne plutajuće brane. −Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00 m.n.m. 39 2010. −Sanacija kanalizacijske mreže i pristupnoga platoa. −Sanacija obrambenoga nasipa. −Revizija servomotora regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta. −Revizija RP 35 kV. −Revizija RP 10 kV. −Ugradnja transformatora opće potrošnje 10/0,4 kV TOP2. 2011. −Dijagnostičko ispitivanje prekidača i kontrola kvalitete plina u RP 110 kV SF6. −Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3. −Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice. −AKZ dijela opreme sve tri turbine i rashladnoga sustava. −Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane. −Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice. −Sanacija oštećenja lijeve i desne obale nizvodno od elektrane, koja su nastala uslijed pojave velikih voda u zimu 2010. g. −Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje. Redovito se obavljaju poslovi preventivnoga i prediktivnoga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata, pregledi rasklopnih postrojenja, ispitivanja električnih zaštita, ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pražnjenje aku-baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava generatora i blok transformatora itd.) na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i višegodišnjoj bazi u cilju održavanja visoke pogonske spremnosti elektrane. Budući da je HE Mostar posljednja na slivu, mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m3/s i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati. Od završetka obnove 1997. do 2011. godine HE Mostar proizvela oko 3.182 GWh, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 2010.g. i iznosila je 320 GWh. 40 41 Hidroelektrana Peć Mlini nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji, u općini Grude i energetski koristi vode rijeke Tihaljine na prirodnoj visinskoj razlici od 107 metara između Imotsko-grudskoga polja – Nuga i strojarnice u podnožju brda Petnik na lokaciji Peć Mlina. HE Peć Mlini koristi vode rijeke Vrlike koja teče jugozapadnim dijelom Imotsko-grudskoga polja, te sa sjevera vode Grudskoga vrila koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE PEĆ MLINI Broj agregata 2 Instalirana snaga 30 MW Instalirani protok 30 m3/sec Tehnički minimum 4,8 MW Srednja godišnja proizvodnja 80 GWh Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) OSNOVNI PODACI HE PEĆ MLINI % Energija od 1 m3 vode 0,27 kWh Količina vode za 1kWh 3,6 m3 Srednji godišnji dotok 197,4 m3/sec Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh Korisni volumen akumulacije 0,8 hm3 Bruto pad - maksimalni 120 m Bruto pad - normalni 21,7 m Bruto pad - minimalni 15 m Kota donje vode 57 m.n.m Tip trofazni sinkroni Proizvođač Končar Biološki minimum m3/sec GENERATORI Godina stavljanja u pogon Prividna snaga 18 Faktor snage (cos φ) 0,8 Maksimalna reaktivna snaga MVA MVAr Nominalni stupanj iskorištenja % Napon statora 10,5 Način hlađenja statora Zrak Način hlađenja rotora Zrak – Vrlika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine 40 ha i volumena 800.000 m3. Puštena je u pogon 2004. godine. Kao prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih djelovanja. S oko 500 GWh proizvedene električne energije (70 GWh srednje godišnje proizvodnje) ta hidroelektrana opravdala je projektna rješenja stara više od pola stoljeća. Izgradnja je počela 2001. godine prema projektu Elektroprojekta Zagreb i trajala je dvije i pol godine. Financirana je iz vlastitih sredstava i kreditom u omjeru 50:50. Godine 2012. otplaćen je kredit za tu investiciju koja je ukupno iznosila 62 milijuna maraka. Osim energetskoga iskorištenja, ona je višenamjenski objekt s mogućnošću korištenja velike obradive površine za poljodjelstvo i pouzdan doprinos sustavu zaštite od poplava i razvoju turizma. kV TURBINE Broj polova Tip Francis Proizvođač Litostroj Instalirana snaga 15,88 MW Tehnički minimum 4,8 MW Instaliraniprotok 120 m3/sec Minimalni protok m3/sec Broj obrtaja - nominalni obr/min Broj obrtaja - pobjega obr/min Stupanj iskorištenja, nom. % Dijametar pokretača Materijal pokretača 42 K-5 mm čelik 43 OSNOVNI PODACI AKUMULACIJA TURBINE Hidroelektrana Mostarsko blato smještena je jugozapadno od Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 176 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko blato koristi vode sliva rijeke Lištice. Kao višenamjenski objekt osim energetskoga iskorištenja vode, služi i za povećanje zaštite polja od poplava. Izgradnja je počela 2006. godine, investicija je iznosila 140 milijuna KM, a hidroelektrana se sastoji od 9 građevinsko-energetskih objekata. To su: akumulacijski bazen, ulazna građevina, dovodni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompenzacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod. 44 HIDROELEKTRANE - SLIV VRBAS TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTARSKO BLATO GENERATORI HE MOSTARSKO BLATO Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt x ng x ntr) Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1 kWh Biološki minimum Srednji godišnji dotok Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumen akumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Kota donje vode Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maksimalna reaktivna snaga Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Instaliraniprotok Minimalni protok Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja - pobjega Stupanj iskorištenja, nom. 2 60 40 10 167 90,89 0,416 2,4 14 0,4 1,0 0.96 181 178,2 173,5 47 trofazni sinkroni končar 2010 35,3 0,85 18 98,1 10,5 voda zrak 12 FvT 1,43/160-15 Litostroj 29,960 10 18 7,2 500 850 93,5 units MW m3/sec MW GWh % kWh m3 m3/sec m3/sec GWh hm3 hm3 m m m m.n.m Kota maximalne razineakumulacije Volumen akumulacije do kote maks. uspora Maksimalna radna kota Normalna radna kota Minimalna radna kota Kota dna akumulacije Maksimalna propusna moć preljeva Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 224,5 1,2 231,50 223,50 221,50 219,00 20 60 m.n.m hm3 m.n.m m.n.m m.n.m m.n.m m3/sec m3/sec MVA MVAr % kV MW MW m3/sec m3/sec obr/min obr/min % 45 BRANA I AKUMULACIJA TURBINE GENERATORI Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Srednjobosanskoj županiji na lijevoj strani rijeke Vrbas, na cesti Jajce-Banjaluka. Od grada Jajca udaljena je 7 km. Hidroelektrana je derivacijskoga tipa i koristi vodu prirodne akumulacije Velikoga plivskog jezera čija je nadmorska visina 428 m.n.m. Puštena je u pogon 1957. godine. Tijekom 90-tih bila je oštećena. Postrojenja i oprema bili su u vrlo lošem stanju zbog plavljenja turbinskoga prostora i požara izazvanoga ratnim djelovanjima. 46 Sanacija i modernizacija TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE JAJCE I OSNOVNI PODACI HE JAJCE I Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnog djelovanja agregata Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1 kWh Biološki minimum Srednji godišnji dotok Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumen akumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Kota donje vode Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maximalna reaktivna snaga Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Instaliraniprotok Minimalni protok Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja - pobjega Stupanj iskorištenja, nom. Dijametar pokretača. Materijal pokretača Minimalna radna kota jezera Maksimalna radna kota jezera Duljina dovodnoga tunela Promjer dovodnoga tunela Maksimalni protok kroz tunel Maksimalna brzina kroz dovodni tunel Srednji neto pad 2 60 74 17 220 90 0,23 4,23 3 44 0,51 24 4,2 98,6 98,4 88,4 328,5 trofazni sinkroni Končar 1957 36 0,8 20 91,5 10,5 zrak (hlađen vodom) zrak (hlađen vodom) 20 Francis KMW 30 20 35 12 300 540 94 2230/ 2190/ 2050 Krom - Nikl 13 - 4 425,8 427,1 5700 5,4 60,8 2,64 92,5 MW m3/sec MW GWh % kWh m3 m3/sec m3/sec GWh hm3 hm3 m m m m.n.m MVA MVAr % kV MW MW m3/sec m3/sec obr/min obr/min % mm m.n.m m.n.m m m m3/sec m/sec m 1995.–1996. Sanacija šteta od požara i pripreme za obnovu elektrane. 1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je izvršena zamjena sustava turbinske regulacije, zamjena upravljanja, zaštita i mjerenja sa svom opremom i razvodom opće potrošnje 0.4 kV, kao i zamjena istosmjernoga razvoda sa stacionarnom 220 V baterijom. 1999. Uveden SCADA sustav nadzora upravljanja i mjerenja. Urađena rekonstrukcija krana 100+5 t. 2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV rasklopnih postrojenja sa svom pratećom opremom zaštite, upravljanja i mjerenja. 2001. Remonti oba agregata, nabavljen i instaliran dizel-agregat, zamijenjen sustav CO2 za gašenje požara, te instalirana nova vatrodojavna centrala. 2005. Zamjena uzbude na oba agregata s ABB statičnom uzbudom s dva punoupravljiva tiristorska mosna spoja i regulatorom UNITROL 5000; zamijenjeni transformatori za uzbudu i električno kočenje generatora. 2006. Kapitalni remonti agregata sa sanacijom svih ležajeva; zamijenjeno 6 jednofaznih transformatora s dva trofazna blok transformatora 10,5/110 kV. 2007. Zamjena tlačne naprave vodostanskog zatvarača; napravljen i pušten u rad Centar za upravljanje Sliv Vrbas. 2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V. 2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme zatvarača ulazne građevine za prijenos podataka do uklopnice HE Jajce I; izvršena zamjena jednoga regulacijskog transformatora 35/110 kV. 2011. Zamijenjen drugi regulacijski transformator 35/110 kV. 47 BRANA I AKUMULACIJA TURBINE Hidroelektrana Jajce II izgrađena je na rijeci Vrbas 17 km nizvodno od grada Jajca. U strojarnici su ugrađene tri Francis turbine i tri sinkrona vertikalna generatora snage 12,5 MVA, napona 6 kV. Instalirani je protok za turbinu 27 m3/s, a srednja visina pada 46 m. Srednja godišnja proizvodnja iznosi 175 GWh. Puštena je u pogon 1954. godine. 48 SANACIJA I MODERNIZACIJA TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEjajCEII OSNOVNI PODACI GENERATORI HE JAJCE II Broj agregata Instalirana snaga Instalirani protok Tehnički minimum Srednja godišnja proizvodnja Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) Energija od 1 m3 vode Količina vode za 1 kWh Biološki minimum Srednji godišnji dotok Energetska vrijednost akumulacije Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) Korisni volumen akumulacije Bruto pad - maksimalni Bruto pad - normalni Bruto pad - minimalni Kota donje vode Tip Proizvođač Godina stavljanja u pogon Prividna snaga Faktor snage (cos φ) Maksimalna reaktivna snaga Nominalni stupanj iskorištenja Napon statora Način hlađenja statora Način hlađenja rotora Broj polova Tip Proizvođač Instalirana snaga Tehnički minimum Instalirani protok Minimalni protok Broj obrtaja - nominalni Broj obrtaja - pobjega Stupanj iskorištenja, nom. Dijametar pokretača Materijal pokretača Maksimalna radna kota Maksimalna radna kota Kota katastrofalnih voda Duljina dovodnoga tunela Promjer dovodnoga tunela Srednji pad Instalirani protok za jedan agregat 3 30 79,8 5,5 175 81 0,103 9,7 0 67 0,13 2,1 1,3 49 46 39 279,8 trofazni sinkroni Končar 1954 12,5 0,8 7,5 97 6,3 zrak (hlađen vodom) zrak 24 Francis Voith + Litostroj 10 5,5 26,6 14,6 250 355 90 1460 nehrđajući čelik 328,5 321,5 331,1 2804 5,5 42,5 26,6 MW m3/sec MW GWh % kWh m3 m3/sec m3/sec GWh hm3 hm3 m m m m.n.m MVA MVAr % kV Elektrana se postupno revitalizira. 2000.-2001. Zamjena staroga sustava električnih zaštita agregata i dalekovoda i ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga postrojenja. 2001. Zamjena hidrauličke jedinice vodostana. 2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrolne i regulacijske opreme agregata. 2004. Sanacija 35 kV dalekovoda. 2005. Zamjena sustava istosmjernog napajanja. 2006. Zamjena opreme 0,4 kV postrojenja; pražnjenje akumulacijskog jezera; zamjena sustava uzbude sa analognim regulatorima s novim, u tom trenutku, na tržištu najmodernijim sustavom uzbude generatora s digitalnim regulatorom napona. 2005, 2006. i 2010. Kapitalni remonti na sva tri agregata. 2007. Ugrađena je hidraulička čistilica na ulaznoj građevini; automatizacija sustava tehničkoga promatranja brane. 2008. Zamjena sustava klimatizacije i instaliranje sustava za odvlaživanje. 2009. Sanacija i automatizacija krana; sušenje i filtriranje ulja i sušenje aktivnog dijela blok-transformatora. 2009.-2012. Zamjena kućnih transformatora. 2008.-2010. Remont pomoćnih i glavnoga zatvarača optočnoga tunela. 2011. Remont zatvarača ulazne građevine; sanacija pristupnoga mosta. Planira se zamjena sva tri blok-transformatora.U cilju produljenja životna vijeka elektrane, te većega i boljega elektroenergetskoga iskorištenja postrojenja izrađena je projektna dokumentacija za revitalizaciju HE Jajce II. Revitalizacijom je planirana zamjena opreme u hidroelektrani (turbina, generator, rashladni sustav i itd.), nadvišenje brane za 3 m te izgradnja male hidroelektrane na optočnom tunelu. MW MW m3/sec m3/sec obr/min obr/min % mm m.n.m m.n.m m.n.m m m m m3/sec 49 DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Podatci o trafostanicama Rasklopnica Ukupan broj TS Instalirana snaga Dužina ZV Dužina PV Ukupna dužina Dužina ZV Dužina PV Ukupna dužina Dužina ZV Dužina PV Ukupna dužina NN 0,4 kV vodovi N [MVA] N [MVA] N [MVA] N N [MVA] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 9 10 11=9+10 12 13 14=12+13 15 16 17=15+16 DP JUG 0 0 10 31 0 0 5 2.472 724,025 202,172 1,055 203,227 2.333,196 642,888 2.976,084 4.695,920 540,295 5.236,215 DP CENTAR 0 0 3 18,5 3 1,65 0 743 228,350 58,970 2,030 61,000 585,910 115,850 701,760 DP SJEVER 0 0 3 36 0 0 0 302 84,710 20,000 1,000 21,000 226,500 52,700 279,200 Sveukupno 0 0 16 85,5 3 1,65 5 3.517 1.037,085 281,142 4,085 285,227 3.145,61 811,44 3.957,04 Cilj je poslovanja toga organizacijskoga dijela distribucijsku mrežu i njezino upravljanje kontinuirano poboljšavati kroz rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta kao i elektrifikaciju područja u kojima djeluje. Prve godine svoga djelovanja djelatnost Distribucije električne energije bila je usmjerena na rekonstrukciju i sanaciju ratom porušenih i devastiranih objekata. Sanacija i rekonstrukcija financirane su vlastitim sredstvima i sredstvima međunarodnih organizacija u suradnji s lokalnim općinskim vlastima u cilju osiguranja uvjeta za povratak raseljenih i izbjeglih. Za osiguranje optimalnih uvjeta rada i poslovanja kontinuirano su rekonstruirani i izgrađeni distribucijski objekti i mreža, te poslovni objekti i skladišta. Projekt III. elektrifikacije Kroz projekt III. elektrifikacije, studeni 2004.godine – kolovoz 2006. godine, izvršena je rekonstrukcija distribucijskih objekata 50 SN 10(20) kV vodovi Instalirana snaga SN 35 kV vodovi Ukupan broj TS TS 10(20)/0,4 kV Instalirana snaga TS X/10(20) TS 35/10(20) 10(20) TS 35/04 kV kV kV kV Ukupan broj TS Distribucijsko područje Podatci o elektroenergetskim vodovima Instalirana snaga distribucije, Distribucijsko područje Jug, Distribucijsko područje Centar i Distribucijsko područje Sjever. Distribucija raspolaže s 11.668 kilometara distributivne zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kV, te 285 kilometra 35 kV mreže. Ukupna instalirana snaga distribucijskih trafostanica TS 35/10(20) kV iznosi 85,5 MVA, a TS 10(20)/0,4 kV 1.037 MVA. Ukupan je broj TS-ova 3.543. O kvalitetnoj isporuci električne energije brine se 991 uposlenik Distribucije električne energije. Ukupan broj TS U Distribuciji električne energije obavljaju se poslovi distribucije električne energije do potrošača, poslovi eksploatacije, redovitoga (pregledi, revizije i remonti vodova i postrojenja) i investicijskoga održavanja distribucijskih vodova i postrojenja, pripadajući poslovi telekomunikacija i informacijskoga sustava, te drugi poslovi sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Osnovnu unutarnju organizaciju Distribucije električne energije čine organizacijski dijelovi Ured izvršnog direktora TEHNIČKI PODATCI O ELEKTROENEGETSKIM OBJEKTIMA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA 1.850,740 125,170 1.975,910 476,000 23,500 499,500 7.022,660 688,965 7.711,625 u iznosu oko 12,5 milijuna KM. Projekt je obuhvaćao osam transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV montažno-betonskoga tipa, dvadeset devet stupnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, oko 55 km srednjonaponskih zračnih i kabelskih vodova 10(20) i 35 kV- nenaponske razine i oko 200 km niskonaponskih mreža 0,4 kV naponske razine s kućnim priključcima. Objekti iz sredstava EBRD-a Kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u razdoblju od prosinca 2006. godine do ožujka 2009. godine, u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 33 milijuna KM. Tim je sredstvima financirana izgradnja dvije trafostanice 35/x kV i jedan 35 kV dalekovod, rekonstrukcija i izgradnja većega broja dalekovoda 10(20) kV naponske razine s čelično-rešetkastim stupovima, izgradnja i rekonstrukcija većeg broja 10(20) kV zračnih i kabelskih mreža, izgradnja i rekonstrukcija rasklopnica 10(20) kV naponske 51 razine, te rasklopnica koje posjeduju transformaciju, izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno 212 distribucijskih objekata. Izvršena je ugradnja i montaža 58 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (SECTOS-a). Iz istoga je kreditnog aranžmana financirana nabava i implementacija AMR centra, kao i nabava oko 3000 komada suvremenih elektroničkih brojila i prateće opreme u iznosu oko 4 milijuna KM. KM. Financirana je rekonstrukcija i izgradnja dalekovoda 10(20) kV naponske razine na čelično-rešetkastim stupovima, izgradnja i rekonstrukcija većega broja 10(20) kV zračnih i kabelskih mreža, rekonstrukcija nekoliko rasklopnica, izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno 225 distribucijskih objekata. Također je izvršena ugradnja i montaža 10 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (SECTOS-a). OBJEKTI IZ SREDSTAVA EIB-a PrOjEKTdaLjINSKOGaOČITaNja - AMR SUSTAV Kreditnim sredstvima Europske investicijske banke (EIB), u razdoblju od srpanja 2009. godine do ožujka 2011. godine, u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 21 milijun 52 Nova tehnološka rješenja elektroničkih brojila električne energije omogućuju primjenu suvremenih načina komunikacije i prihvata parametara kvalitete električne energije, pohranjivanje i analizu bez pristupa čovjeka brojilu. Taj je projekt omogućio: automatsko očitavanje brojila, daljinsko isključenje i uključenje, upravljanje prekidima, praćenje kakvoće električne energije, upravljanje kupčevom potrošnjom, lakše praćenje gubitaka, detekcija manipulacije mjernim uređajem, praćenje osobne potrošnje putem Interneta. Također su smanjeni troškovi očitanja, smanjeni su gubitci i omogućeno je praćenje parametara kvalitete električne energije. Postupak je isključenja jednostavniji i učinkovitiji, a ubrzan je i postupak obračuna i ispostave računa. Nastavljene su aktivnosti na ugradnji brojila s daljinskom komunikacijom i uključivanjem u sustav daljinskoga očitanja (AMR sustav), izvršena je zamjena velikoga broja starih mjernih uređaja novim uređajima kod kupaca kojima se potrošnja električne energije registrira na srednjemu naponu. Jedinstvena se baza daljinski očitavanih mjernih mjesta kupaca kontinuirano povećava i trenutačno sadrži mjerne podatke za oko 10.000 obračunskih mjernih mjesta. Osim redovitih aktivnosti na smanjenju distributivnih gubitaka kroz različite vrste kontrola provodi se kontinuirano premještanje mjernih mjesta i priključaka te se razvija sustav daljinskoga očitanja u svim kategorijama potrošnje. PROJEKT- SCADA SUSTAV U cilju osiguranja pouzdanosti isporuke električne energije u elektrodistributivnomu sustavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pristupa automatizaciji elektrodistributivne mreže uvođenjem telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija u proces nadzora i upravljanja sustavom. Uložena su znatna sredstva u modernizaciju primarne i sekundarne opreme, te širenje telekomunikacijske mreže, kako bi se pripremila za uvođenje novijih tehnologija automatskoga vođenja elektrodistributivnoga sustava. Izgrađena su nova postrojenja i rekonstruiran je veći broj postojećih postrojenja na 35 i 10 kV naponskoj razini. Ukupna duljina ugrađenih optičkih vodova bitno je povećana, te je postavljeno 68 daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (DUNRS). Radi iskorištavanja šire funkcionalnosti DUNRS-a, implementirana su tri sustava daljinskoga vođenja (mini SCADA) u distribucijske dispečerske centre u Pogonima Mostar, Grude i Livno. Kao dio priprema JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ulazi u nabavu projektne dokumentacije za izradu koncepcijskoga, analitičkoga i tehničkoga rješenja izrade SCADA/DMS/OMS sustava s komunikacijskom opremom. Projektna dokumentacija dat će detaljan uvid u opseg tehničkih mogućnosti primjene daljinskoga vođenja u elektrodistributivnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, detaljnu sliku postojećega stanja opreme namijenjene daljinskome vođenju i detaljan opis mogućnosti nadogradnje opreme i proširenja postojećih sustava do željene funkcionalnosti sustava daljinskoga vođenja. Za realizaciju toga projekta potpisan je ugovor s KfW bankom, pri čemu su kreditom osigurana sredstva u iznosu oko 12,5 milijuna KM, dok grant sredstva iznose oko 2 milijuna KM. Provedba bi trebala biti u sljedećih pet godina. PROJEKT - GIS/TIS SUSTAV Cijeneći bitnost uspostave jedinstvene tehničke i prostorne baze podataka neophodne za svakodnevni rad, analizu i izvještavanje o svim informacijama položaja i stanja elektroenergetske infrastrukture, te svih događaja vezanih za energetsku infrastrukturu na bazi stvarnoga prostora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz organizacijsku jedinicu Distribucija električne energije krenula je u provedbu tehničkoga/geo-informacijskoga sustava (GIS/TIS). Provedbom toga sustava omogućit će se: uspostava jedinstvene tehničke i prostorne baze podataka o elektroenergetskim objektima, centralizacija i unifikacija podataka za elektroenergetsku infrastrukturu, stvaranje pretpostavki za primjenu sustava u cilju: • Planiranja i razvoja mreže, • Planiranja i vođenja poslova održavanja mreže, • Analize mreža, • Nadzora i upravljanja mrežom, • Upravljanja dokumentima koji se odnose na stanje i događaje vezane za elektroenergetske mreže i postrojenja, uvođenje standardizacije procesa, održavanje i unaprjeđenje sustava kvalitete, dostupnost i transparentnost podataka, te smanjenje troškova poslovanja. 53 ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA dISTrIBUCIjSKIhPOdrUČja U suradnji s eminentnim institutima iz susjednih država izrađene su ili su u fazi izrade elektroenergetske studije razvoja distribucijskih područja općina na kojima djeluje Distribucija električne energije, za razdoblje do 2020. godine, a sve na temelju Integralne studije razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od 2006. godine do 2010. godine s projekcijom na 2020. godinu. Osim navedenoga, u fazi izrade su studije: • Perspektiva i tehno-ekonomski uvjeti prelaska distribucijske mreže na 20 kV-ni pogonski napon i • Plan prelaska distribucijske mreže s 10 kV na 20 kV pogonski napon Poslovnice Elektro Grude. U posljednje je vrijeme sve veći broj zahtjeva za priključenje na elektrodistribucijsku mrežu objekata koji će električnu energiju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Cijeneći ozbiljnost situacije i očekujući ekspanziju u tom području naručena je studija Utjecaj distribuirane proizvodnje (elektrana) na distribucijsku mrežu, čiji se završetak očekuje početkom 2013. godine. 1500000 GubitciMWh MW Gubitci 1200000 Fakturirano MWh MW Fakturirano PreuzetoMWh MW Preuzeto 900000 600000 0 54 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 300000 OSTALO OSTVARENE INVESTICIJE 1994. - 2011. Distribucija električne energije ispunila je sve obveze preuzete iz Memoranduma o priključenju povratnika i Memoranduma o razumijevanju i suradnji na elektrifikaciji lokacija/objekata realiziranoga povratka, kojega je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bila potpisnicom. Distribucija električne energije čini sve da svojim korisnicima pruži kvalitetnu uslugu te omogući nepristran i nediskriminirajući pristup distribucijskoj mreži, uvažavajući Odredbe europske norme EN 50160 i otvaranje tržišta u 2015. godini. Po završetku rata obnavljali su se i izgrađivali distribucijski objekti u cilju normalizacije života, kao i stvaranje preduvjeta za gospodarski rast i razvoj. Osim vlastitih sredstava, važan doprinos u ostvarenju toga cilja dali su razni donatori među kojima se ističu vlade: SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Japana, Kanade Austrije i Italije. Također, korištena su i kreditna sredstva Svjetske banke (WB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). GUBITCINadISTrIBUCIjSKOjMrEžI OSTVARENJE INVESTICIJA 1994. - 2011. GODINE Godina Preuzeto MWh Fakturirano MWh Gubitci MWh Gubitci % 1995. 771.121 522.848 248.273 32,20 1996. 885.803 604.981 280.822 31,70 1997. 938.448 667.478 270.970 28,87 1998. 1.023.444 742.774 280.670 27,42 1999. 1.084.719 810.187 274.532 25,31 2000. 1.103.685 820.958 282.727 25,62 2001. 1.150.943 843.024 307.919 2002. 1.152.009 871.189 2003. 1.209.827 2004. 1.222.955 Vlastita sredstva Krediti Donacije Trećeosobe (općineidr.) Ukupno 1994. 2.195.813,00 1995. 6.948.648,00 1996. 4.077.547,00 2.038.770,00 119.104,00 6.235.421,00 1997. 9.367.173,00 1.825.173,00 1.296.513,00 12.488.859,00 1998. 8.753.043,00 8.430.757,00 1.458.119,00 18.641.919,00 1999. 9.699.892,00 410.402,00 11.555.009,00 802.900,00 22.468.203,00 2000. 8.972.803,00 955.895,00 9.359.407,00 240.373,00 19.528.478,00 26,75 2001. 6.574.993,00 109.301,00 16.085.314,00 31.826,00 22.801.434,00 280.820 24,38 2002. 4.242.765,00 10.669.275,00 64.083,00 14.976.123,00 935.176 274.651 22,70 2003. 3.742.683,00 2.575.148,00 974.838,00 7.292.669,00 962.276 260.679 21,32 2004. 5.816.042,00 3.849.567,00 2005. 19.931.060,00 2006. 6.202.632,00 4.509.230,00 2007. 10.151.476,00 2008. 10.339.708,00 2009. 2005. 1.232.561 986.557 246.004 19,96 2006. 1.277.918 1.015.530 262.388 20,53 2007. 1.302.239 1.057.824 244.415 18,77 2008. 1.339.851 1.096.773 243.078 18,14 2009. 1.349.972 1.107.783 242.189 17,94 2010. 1.362.930 1.137.670 225.260 16,53 2011. 1.363.060 1.160.624 202.436 14,85 Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 428.073,00 10.093.682,00 1.720.494,00 21.651.554,00 145.000,00 10.856.862,00 17.039.680,00 57.480,00 27.248.636,00 15.239.228,00 232.243,00 25.811.179,00 8.190.774,00 11.141.137,00 94.500,00 19.426.411,00 2010. 7.580.289,00 19.625.281,00 27.205.570,00 2011. 24.598.283,00 1.184.190,00 25.782.473,00 Ukupno 148.241.163,00 87.308.334,00 49.294.430,00 7.665.546,00 301.653.934,00 Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 55 OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Organizacijski ustroj Opskrba električnom energijom noviji je organizacijski dio, utemeljen 2006. godine kao odvojen organizacijski dio u okviru JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Prema prirodi svoga poslovanja, taj je dio najizloženiji široj javnosti, a u njemu su osnovna poslovna načela: timski rad i stalna i nepristrana komunikacija s kupcima električne energije. Poštivanje je tih načela preduvjet za ostvarenje dobrih poslovnih rezultata, odnosno visokoga stupnja naplate. U Opskrbi električnom energijom obavljaju se: • poslovi vezani za opskrbu električnom energijom tarifnih kupaca, • poslovi obrade obračunskih elemenata radi isporuke električne energije, • poslovi obračuna potrošnje električne energije, • poslovi ispostave računa kupcima i • poslovi naplate obračunate električne energije. O kvalitetnom i učinkovitom obavljanju djelatnosti opskrbe električnom energijom brinu se uposlenici Opskrbe, a kojih je na dan 31. prosinca 2011. godine bilo 373. Tijekom 2012. godine Opskrba je uspješno pružala svim svojim kupcima kvalitetnu i pouzdanu uslugu opskrbe električnom energijom. Osnovnu unutarnju organizaciju Opskrbe električne energije čine organizacijski dijelovi: • Ured izvršnoga direktora opskrbe, • Služba za odnose s kupcima, • Opskrbno područje Jug, • Opskrbno područje Centar, • Opskrbno područje Sjever. Opskrbna područja obavljaju svoju djelatnost kroz sektore, pogone, službe i poslovnice. 56 Svako opskrbno područje ima sljedeće sektore: • Sektor za obračun, • Sektor za naplatu, • Sektor za ekonomske poslove, • Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove i • Sektor za poslovno-informacijski sustav. HEPBilling sustav Prilagođavajući se zahtjevima suvremenoga poslovanja i na području informacijskih tehnologija Opskrba električnom energijom u svome radu koristi sustave za obračun i fakturiranje električne energije – Hepbilling, i sustav za poslovno izvješćivanje - biNs2. Sustav HEPBilling podržava poslovne procese obračuna, fakturiranje i naplate električne energije, a implementiran je 2006. godine u svim poslovnicama organizacijske jedinice Opskrbe električnom energijom. Izgrađen je u troslojnoj arhitekturi i na Oracle platformi (Oracle Database Server 9 i R2 i Oracle Application Server 10g). Aplikacija je napisana u Oracle Forms programskome jeziku, dok je sigurnost produkcijskih podataka riješena kroz standardne sigurnosne funkcionalnosti Oracle baze. HEP Billing se svake godine kontinuirano nadograđuje sukladno potrebama korisnika. Tim sustavom napravljen je važan iskorak 57 u modernizaciji i unapređenju poslovanja u okviru opskrbne djelatnosti. Informatizirani su poslovni procesi, izbjegnuta decentraliziranost starih sustava, postignuta bolja učinkovitost u radu uposlenika, te osjetno poboljšano praćenje strukture potraživanja i naplate dugovanja. biNs2 sustav Sustav za poslovno izvješćivanje biNs2 sustav uveden je početkom 2008. godine i predstavlja nadogradnju Hepbilling sustava sa izvještajnim modulom. Podloga mu je Oracle BI Standard Edition platforma. Njegova fleksibilnost omogućava brzo i učinkovito korištenje podataka, dok svojim performansama pridonosi ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja navedenih opskrbnih aktivnosti. Aktivnosti odnosa s kupcima Za Opskrbu električnom energijom, a u skladu s poslovnom politikom kupci su u središtu poslovnoga interesa, a čime se i cijela strategija poslovanja prilagođava tome segmentu. U posljednje se vrijeme kontinuirano radi na intenziviranju i poboljšanju cjelokupne komunikacije s kupcima kroz razvoj svih vidova podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanja kvalitete pisane, elektroničke i telefonske korespondencije. Ta je mrežna usluga besplatna i namijenjena je fizičkim osobama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iz kategorije potrošnje - kućanstvo. Putem internetskoga pristupa kupcima dostupan je pregled njihove ostvarene potrošnje električne energije, očitanja brojila, stanja računa i uplata u posljednjih 12 mjeseci kao i pregled trenutačnoga stanja duga. Uvođenje provjere stanja računa putem mrežne stranice ostvarilo je brojne pozitivne reakcije kupaca, posebice onih koji žive u inozemstvu, koji su od uvođenja te usluge u mogućnosti brže i jednostavnije doći do traženih informacija. Informativni centar za kupce Informativni centar za kupce u funkciji je od 1. srpnja 2011. godine kojim se želi održati kontinuirani kontakt i unaprijediti odnose s kupcima i njihovo pravodobno informiranje. Rad Informativnoga centra temelji se na pružanju točnih i jasnih informacija, pomoći i usmjeravanju kupaca, te brzom i stručnom reagiranju na njihove specifične potrebe, pri čemu se registriraju svi kontakti, prikupljaju i analiziraju podatci o podnesenim i riješenim zahtjevima kupaca. Putem besplatnoga telefonskog broja 080 080 001 kupci su u mogućnosti stupiti u izravni kontakt s našim agentima svakim radnim danom od 7.00 do 15.30 sati i tako dobiti sve potrebne informacije i objašnjenja. Osim toga, 24 sata dnevno kupcima je dostupna i opcija ostavljanja poruka u glasovnom pretincu, koji se potom obrađuju u najkraćim mogućim rokovima. Kupci mogu i putem e-maila: opskrba@ephzhb.ba uputiti primjedbu, prijedlog, sugestiju, ideju ili pohvalu, izraziti mišljenje o načinu rada i pružanja usluga, prijaviti neovlaštenu potrošnju i sl. ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama 20 Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama 18 16 14 12 Mrežna usluga - Provjera stanja računa Uzimajući u obzir važnost kvalitetnoga vođenja brige o kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je 2010. godine mrežnu uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kupcima omogućava brz i jednostavan pregled informacija. 58 10 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama 14,02 14,52 15,66 15,61 15,41 15,29 59 Broj kupaca PREMA kategorijama potrošnje 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 35 kV 3 3 3 3 3 3 0,00 10 kV 100 111 119 125 140 151 0,08 Kućanstva 166.518 165.777 167.101 168.736 169.851 171.156 91,21 Ostala potrošnja 14.920 14.636 14.870 14.847 14.689 14.683 7,83 Javna rasvjeta 1.232 1.323 1.474 1.484 1.611 1.649 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 Ukupno % 2011. 0,88 100,00 broj kupaca PREMA opskrbnim područjima OP Jug 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 120.159 118.406 119.371 120.387 121.063 122.010 65,02 % 2011. OP Centar 45.974 46.609 47.190 47.542 47.937 48.242 25,71 OP Sjever 16.640 16.835 17.006 17.266 17.294 17.390 9,27 Ukupno 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 100 IV. LJUDSKI POTENCIJALI JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na 31.12.1011. upošljava 1.880 uposlenika od čega ih je više od 500 visoke i više stručne spreme. Nastavljena je praksa prijama određenoga broja pripravnika radi stjecanja iskustava u struci kao i stipendiranja studenata različitih zanimanja i edukacije uposlenih kroz različite oblike stručnoga usavršavanja. Takav način upravljanja ljudskim potencijalom omogućuje bolje usklađivanje rada s modernijim i profitabilnijim poslovanjem, a čiji je krajnji rezultat uspješnije izvršavanje radnih zadataka. Broj uposlenih na dan 31.12. 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 0 1998 200 1997 975 1.154 1.348 1.462 1.501 1.618 1.698 1.744 1.781 1.739 1.726 1.799 1.558 1.615 1.729 1.752 1.815 1.880 1996 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2000 1995 Broj uposlenih na dan 31.12. 1994 Godina Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 60 61 Starosna struktura ispod 30 godina KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA UPOSLENIH U 2011. Proizvodnja el.energije 31.12. 2011. Distribucija el.energije 31.12. 2011. Opskrba el.energijom 31.12. 2011. Direkcija Društva i ost.org. jedinice 31.12. 2011. 55 116 60 52 UKUPNO 31.12. 2011. 283 Struktura u% PREGLED UPOSLENIKA PREMA STAROSNOJ STRUKTURI U 2011. Stupanj obrazovanja 15 Proizvodnja el.energije Distribucija el.energije Opskrba el.energijom Direkcija Društva i ost. organ. jedinice UKUPNO 31.12. 2011. 31.12. 2011. 31.12. 2011. 31.12. 2011. 31.12. 2011. Struktura u % od 30-39 godina 89 222 102 40 453 24 NK 31 37 4 1 73 3,9 od 40-49 godina 107 300 109 29 545 29 PK 2 14 3 0 19 1,0 od 50-59 godina 149 240 93 33 515 27 KV 65 160 38 4 267 14,2 132 242 178 18 570 30,3 preko 60 godina 40 33 9 2 84 5 SSS Ukupno 440 911 373 156 1880 100 VK 74 267 52 1 394 21,0 VŠ 30 53 21 12 116 6,2 VSS 102 134 76 117 429 22,8 Direkcija Društva i ost. Opskrba el.energijom org. jedinice 31.12. 31.12. 2011. 2011. Starosna struktura Proizvodnja el.energije 31.12. 2011. Distribucija el.energije 31.12. 2011. ispod 10 godina 98 234 114 88 UKUPNO 31.12. 2011. 534 Struktura u% PrEGLEdUPOSLENIKaPrEMaradNOMESTažUU2011. Mr 3 4 1 2 10 0,5 Dr 1 0 0 1 2 0,1 Ukupno 440 911 373 156 1.880 100 29 od 10-19 godina 126 298 127 34 585 31 od 20-29 godina 98 229 86 24 437 23 od 30-35 godina 73 99 28 7 207 11 preko 35 godina 45 51 18 3 117 6 Ukupno 440 911 373 156 1880 100 35 30,3 30 25 22,8 21,0 20 14,2 15 10 6,2 3,9 5 1,0 0,5 0,1 0 NK 62 PK KV SSS VK VŠ VSS Mr Dr 63 v. FINANCIJSKI POKAZATELJI U nastavku je prikaz financijskih pokazatelja za razdoblje 1994.-2011. Godina Ukupan prihod (KM) Ukupan rashod (KM) Bruto dobit (+) / gubitak (-) (KM) 1994. 41.822.577 47.472.325 -5.649.748 1995. 73.840.192 68.388.846 5.451.346 1996. 112.015.639 111.319.730 695.909 1997. 148.277.000 147.975.000 302.000 1998. 129.691.000 123.818.000 5.873.000 1999. 139.112.321 138.314.522 797.799 2000. 145.411.621 144.873.886 537.735 2001. 197.778.869 196.775.737 1.003.132 2002. 171.245.078 170.551.115 693.963 2003. 198.460.305 233.707.792 -35.247.487 2004. 279.180.918 299.446.696 -20.265.778* 2005. 304.906.244 299.690.519 5.215.725 2006. 370.258.137 369.255.918 1.002.219 2007. 345.499.374 404.770.467 -59.271.093 2008. 339.296.892 331.963.761 7.333.131 2009. 311.864.900 288.520.999 23.343.901 2010. 382.991.119 342.244.604 40.746.515 2011. 364.983.193 379.977.868 -14.994.675 * Gubitak nastao nakon provedene revalorizacije (31.12.2004.) Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 64 SAP sustav - Projekt FMIS JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar je prvo elektroprivredno poduzeće u regiji koje je uvelo SAP sustav kao informatičku podršku poslovnim procesima. SAP sustav je pušten u produktivni rad 2009. godine, uspješnom provedbom Projekta FMIS. Postignut je osnovni cilj uvođenja ERP sustava, a to je integriranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja materijalima, financija, vođenja stalne imovine, kontrolinga itd. Poduzeće već četvrtu godinu posluje na transparentnome sustavu (postignuta je bolja vidljivosti i usklađenost poslovnih procesa) na zadovoljstvo svih korisnika informacija osobito revizorskih kuća. Instalirani SAP R/3 moduli Središnji sustav temelji se na SAP R/3 sustavu. Sustav obuhvaća sljedeće SAP R/3 module, koji pokrivaju pojedine segmente poslovanja: • FI - Financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), saldakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP), upravljanje kreditima (kroz AP); • FA - Računovodstvo stalnih sredstava (FA); • CO - Upravljačko računovodstvo; • MM - Upravljanje materijalima: nabava (PC), planiranje potreba materijala (MRP); upravljanje zalihama i logistička verifikaciju računa; • SD - Prodaja i Distribucija, pokriva samo prodajne aktivnosti usluga. SAP ima razvijena sučelja za učitavanje elektroničkih izvoda za obračun plaća (KEP), za obračun i naplatu električne energije (Biling) i za elektroničku razmjenu podataka (dnevnih izvoda i platnih naloga) putem internet bankarstava s komercijalnim bankama. 65 Pregled bruto dobiti i gubitka po godinama (KM) OSTVARENE INVESTICIJE I VRIJEDNOST IMOVINE 1994.- 2011. Ukupno ostvarene investicije 1994.-2011. 50000000 80000000 40000000 30000000 20000000 70000000 Godina Ukupno ostvarene investicije 60000000 1994. 12.279.225 558.684.864 50000000 1995. 21.372.290 577.714.000 1996. 27.216.066 663.473.000 1997. 70.641.365 704.703.000 1998. 52.541.365 880.663.000 1999. 53.290.637 928.669.760 2000. 61.634.391 936.242.963 2001. 40.007.103 959.942.308 2002. 46.264.764 1.000.084.725 2003. 67.450.871 973.447.718 2004. 62.215.032 996.292.275 2005. 45.268.648 1.357.248.605 2006. 40.058.630 1.170.161.795 2007. 63.605.180 1.152.140.047 2008. 72.591.576 1.181.281.837 2009. 73.841.158 1.203.081.912 2010. 59.390.013 1.250.572.538 2011. 48.099.453 1.234.808.706 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 1999 2000 1998 1997 1996 -10000000 1995 0 1994 10000000 -20000000 40000000 30000000 -30000000 Ukupan prihod, rashod i bruto dobit/gubitak po godinama (KM) 500000000 Ukupan prihod (KM) 1500000000 2011 2009 2010 2007 2008 2005 2006 2004 2002 2003 2001 2000 1999 1997 1998 -60000000 1995 10000000 1996 -50000000 1994 20000000 -40000000 Vrijednost imovine 1994.-2011. Bruto dobit (+) /gubitak (-) (KM) Ukupan rashod (KM) 1200000000 400000000 300000000 Vrijednost imovine 900000000 200000000 600000000 100000000 300000000 0 66 2011 2009 2010 2007 2008 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1997 1998 1996 1995 1994 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2003 2004 2002 2001 1999 2000 1998 1997 1996 1995 0 1994 -100000000 Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 67 VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI ukupna naplata el.energije (%) 1994.-2011. 120 100 Za osiguranje vlastitoga razvoja i napretka kao i potreba kupaca, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dulji niz godina radi na projektima energetskoga korištenja obnovljivih izvora: vjetra, vodnih resursa i fosilnih goriva. Vrše se pripreme i za korištenje potencijala solarne energije kao i moguće plinofikacije područja na kojem djeluje Poduzeće. 80 60 40 20 0 Godina Ukupna naplata el.energije (%) 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 38,60 47,37 69,10 72,00 68,6 83,99 90,20 63,55 90,18 94,62 95,09 96,40 97,34 99,95 97,83 100,66 96,83 102,88 prosječna cijena el. energije za ukupnu potrošnju (pf/kWh) 1994.-2011. 14 Instalirana snaga Proizvodnja Vrijeme realizacije projekata Investicija MW GWh god. Mil. € čovjek/godina radno mjesto TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 RiTE Kongora 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 HIDROELEKTRANE 162,60 445,70 203,76 2.050 81 Naziv 5 Angažirani radnici Nova radna mjesta tijekom izgradnje CHE vrilo 64,00 242,96 4,5 89,11 400 25 12 CHE Kablić 52,00 73,13 3 58,42 400 25 10 HE Han Skela 12,00 52,00 2 29,50 300 10 HE Ugar ušće 11,60 33,19 2 12,87 350 7 8 HE Vrletna kosa 11,20 22,54 2 6,93 300 7 6 HE Ivik 11,20 21,88 2 6,93 300 7 4 VJETROELEKTRANE 200,00 626,11 316,72 1.270 62 VE Borova Glava 52,00 149,62 3 78,00 350 16 VE Mesihovina 44 - 66 128,53 - 146 3 78,00 300 14 VE Velika Vlajna 32,00 89,36 3 52,72 220 10 VE Poklečani 72,00 258,60 3 108,00 400 22 UKUPNO 912,6 4.071,81 1.620,48 9.320 933 2 0 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Prosječna cijena el.en. za 5,80 7,50 10,55 10,95 7,94 7,59 7,39 10,30 8,29 10,20 8,13 8,22 9,00 10,91 13,12 12,23 10,65 11,93 ukupnu potrošnju (pf/kWh) Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. 68 Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni projekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvršteni su u prioritetne projekte BiH. Prema Odluci Vlade FBiH od 15. veljače 2010. godine o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji 28 prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nositelj je aktivnosti pripreme izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata. Nisu uvrštene male hidroelektrane (MHE) 69 ENERGETSKO KORIŠTENJE VJETRA VE MESIHOVINA – POGON U IZGRADNJI Vjetroelektrana Mesihovina, kod Tomislavgrada, kao prva vjetroelektrana u BiH, imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Očekivana godišnja proizvodnja bit će od 128 do 146 GWh električne energije. Investicija je vrijedna 78 milijuna eura, a financijska sredstva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva: 71 milijuna eura, 1 milijun eura grant sredstava (za konzultantske usluge) i vlastita sredstva poduzeća su 6 milijuna eura. Na međunarodnome natječaju od 13 europskih ponuditelja, odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG za konzultanta. U postupku je izbor isporučitelja opreme, a 2014. godine planirano je njezino puštanje u pogon. VE VELIKA VLAJNA Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 32 MW, godišnje će proizvoditi 89,36 GWh, a investicija iznosi 52,72 milijuna eura. VEPOKLEČaNI Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 72 MW, godišnje će proizvoditi 258,6 GWh, a investicija iznosi 110,6 milijuna eura. 70 Sukladno Poslovnom planu za 2010. god. i Odlukama Vlade FBiH intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekta VE Poklečani. VE BOROVA GLAVA Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 52 MW, godišnje će proizvoditi 149,62 GWh, a investicija iznosi 78 milijuna eura. VE Borova glava prostire se na području dvije općine, Livno (16 vjetroturbina) i Tomislavgrad (10 vjetroturbina) i smještena je najvećim dijelom na zemljištu u privatnome vlasništvu. 26 lokacija vjetroturbina VE Borova glava predviđene su postojećim rješenjem Studije izvodljivosti koju je izradila NYPSA Madrid 2006. god. 71 ENERGETSKO KORIŠTENJE VODE snage 11,6 (2x5,8) MW, godišnje će proizvoditi 33,188 GWh, a investicija iznosi 12,87 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine. CHE VRILO Crpna reverzibilna hidroelektrana Vrilo razvojni je projekt na području općine Tomislavgrad, koristit će vodne potencijale Duvanjskoga polja odnosno rijeke Šuice, a za vrijeme smanjenoga dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškoga blata u akumulacijski prostor gornjaga bazena, kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada nedostaje energije u sustavu. Ta će hidroelektrana elektroenergetskome sustavu ponuditi novu dodatnu proizvodnju vršne energije i pridonijet će smanjenju zagađenja štetnim plinovima. Energetsko postrojenje Vrilo koristit će bruto pad od oko 155 m od Duvanjskoga polja do Buškoga jezera. Instalirana snaga iznosit će 64 MW (dvije turbine-crpke snage po 32 MW) s instaliranim protokom 2x25 m3/s. Ukupna godišnja proizvodnja električne energije ovisit će o mogućem broju sati crpnoga rada tijekom dana, te bi za 6 sati crpljenja iznosila oko 170,58 GWh, a za 12 sati oko 242,96 GWh. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 89,11 milijuna eura. Njemačka razvojna banka KfW odobrila je kreditna sredstva za izgradnju elektrane u visini od 70 milijuna eura. MHE MOKRONOGE Mala hidroelektrana Mokronoge smještena je u kanjonskome dijelu Tomislavgrada i koristila bi vodne potencijale sliva Cetine, tj. rijeke Šuica. Prema Predstudiji energetskoga iskorištenja sliva rijeke Šuice na profilu Mokronoge izrađenoj 2010. u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potvrđena je isplativost izgradnje toga proizvodnoga objekta te njezina višenamjenskoga doprinosa. ChEKaBLIĆ Reverzibilna hidroelektrana Kablić smještena je u Glamočkome polju i Livanjskome polju. Planirana je instalirana snaga 56 (2x26) MW, ukupna godišnja proizvodnja 73,44 GWh, a investicija iznosi 58,42 milijuna eura. hEUGarUšĆE HE Ugar nalazi se 1,9 km uzvodno od ušća rijeke Ugar u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane 72 HE IVIK HE Ivik nalazi se na području općine Dobretići i koristi vodne potencijale rijeke Ugar. Pregradni profil smješten je 13,3 km uzvodno od ušća Ugra u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 MW, godišnje će proizvoditi 22,88 GWh, a investicija iznosi 6,75 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine HE VRLETNA KOSA (MILAŠEVCI) HE Vrletna Kosa nalazi se uzvodno 9,2 km od ušća rijeke Ugar. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 (2x5,6) MW, godišnje će proizvoditi 22,538 GWh, a investicija iznosi 6,93 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine. HE HAN SKELA (BRAVNICE) HE Han Skela nalazi se na području općine Jajce i koristi vodne potencijale rijeke Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 12 MW, očekivana je godišnja proizvodnja oko 52 GWh, a investicija iznosi 57,70 milijuna KM. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine. Objekti od javnoga interesa JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (HE Han Skela, HE Ivik, HE Vrletna Kosa, HE Ugar Ušće) na rijeci Vrbas bit će dodatno procijenjeni u studiji Svjetske banke Water Resources Study for the Vrbas River čiji se završetak očekuje u veljači 2013. 73 ENERGETSKO KORIŠTENJE FOSILNIH GORIVA RiTE KONGORA Integralni projekt RiTE Kongora je tip termoelektrane koja bi se gradila na Duvanjskome polju kod Tomislavgrada. Instalirana je snaga na pragu 2x275 MW, ukupna godišnja proizvodnja 3.000,00 GWh i ukupni troškovi iznosili bi 1.100,00 milijuna eura. Nakon što je 1998. godine Rheinbraun Enginering und Wasser GmbH Köln iz Njemačke izradio studiju predizvodljivosti, JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u razdoblju od 2006. do 2009. izvršila je sveobuhvatna istraživanja na lokalitetu u 74 cilju preciznoga utvrđivanja kvantitete i kakvoće ugljenoga potencijala, provela je istraživanja i izradila elaborate nužne za priznavanje rezervi ležišta lignita Kongora, te pokrenula druga istraživanja za njezinu realizaciju. Ishođeno je Rješenje o priznavanju rezervi ugljena na ležištu lignita Kongora. Budući da bi za sljedeće faze istraživanja i izrade projektne i studijske dokumentacije Projekta RiTE Kongora bilo potrebno investirati znatna sredstva, odlučeno je da se u sljedećoj fazi razvoja Projekta pristupi izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš sa sveobuhvatnom multikriterijalnom analizom uvažavajući okolišni, tehnološki, socijalni, energetski i financijski aspekt moguće realizacije. Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš RiTE Kongora izradio je konzorcij Ecoplan Mostar – Ekonerg Zagreb – Rudarski institut Tuzla.
© Copyright 2024 Paperzz