M MA AK K SS II M M II R R SS K KE E N NO OV V II C CE E Šetnja po parku Maksimir Petnaest toèaka na planu U OVOM BROJU ÈITAJTE: Sve možeš otièi po danu. Na ulazu od Kamena stala - PJESMA POSJETITELJA Stoljetna stara od portala Nemreš zalutat sa svih strana Oèi bode tabla od plana - UKRASNA BILJKA TAGETES Od ulaza lijeva strana Kreni ti do restorana. - JAPANSKI PERIVOJI Prvo kreni sto metara prije Pred tobom su informacije. - LIPOVO SJEDALO Bicikl parking malo slijeva To je hiža Vratareva. Alejom lijevo svi vrište - HORTIKULTURNO UREÐENJU OBALE DRUGOG To je djeèije igralište JEZERA Produži hlad te èeka Do ulaza paviljon Jeka Nikad te nitko ne tjera - RADOVI NA UREÐENJU SANITARNOG ÈVORA Stižeš do treæeg jezera preko mosta ti je crta - NOVI MOSTOVI Granica parka i Zoo vrta. U džepu još ima novaca - PROSLAVLJEN MEÐUNARODNI DAN BIOLOŠKE Odšeæi do Vidikovca U šumu te nešto vuæe RAZNOLIKOSTI I DAN ZAŠTITE PRIRODE U Idi do Švicarske kuæe REPUBLICI HRVATSKOJ Ka Bukovaèkoj te vuèe sila Veliki humak, ponosna Mogila. - TRAVANJ - SVJETSKI MJESEC KRAJOBRAZNE Šetnja parkom staza nije skliska ARHITEKTURE U MAKSIMIRU Evo te u klinu obeliska Uzbrdo korakom guraj Tu je crkva Sveti Juraj - MEÐUNARODNI DAN RANGERA 31.07. Ako ti se dalje šeta Spusti se do Agro fakulteta - DALEKI PUTNIK U šumi ti zrak prija Odmah faks Šumarija. Svugdje možeš uživati - OBITELJ S PARKIRALIŠTA Stazama se ti šetati Ako ti se umor skupi - MASKOTA PARKA - VJEVERICA MAX Odmori se ti na klupi. Ako ti je baš do traèa Na èetvrtom stoji brestovaèa. - EDUKATIVNI PROGRAMI ZA PREDŠKOLSKU Za jedno ti treba dozvola DJECU Na petom sloboda ribolova. Šljunèana ili ugažena Svaka staza oznaèena. Na treæem smiješ veslati Èamac možeš unajmiti Uredu su sve stvari Za to brinu zaštitari. Kreneš van imaš želju Navrati desno ravnatelju Opet imaš želju žarku Prošeæi po Maksimir parku. 28.06.2011. TAGETES KADIFA Pripada porodici glavoèika Asteraceae Latinsko ime dobila je po etrušèanskom bogu Tagetesu. Uspravnog je rasta, bujno se grana. Listovi oblikom podsjeæaju na paprat, nasuprotni su, neparno perasti, s istaknutim žlijezdama, srednje do tamno zelene boje. Kadifice uspjevaju na svim vrstama tla, na sunèanom položaju s dovoljno vlage. Razmnožavaju se sjemenom koje je najbolje zasijati u klijalište do prestanka opasnosti od mraza, a zatim presaditi na željeno mjesto. Cvate od lipnja sve do pojave prvih jesenskih mrazeva. Kad cvjetovi ocvatu potrebno je ukloniti suhe glavice kako bi se potaknula daljnja cvatnja i kako bi se biljka što više širila. Kadifica je korisna za suzbijanje sitnih nametnika u tlu. Ova po svojim zahtjevima skromna, a ipak prekrasna jednogodišnja biljka zaslužuje mjesto u vrtovima i na balkonima svih nas. JAPANSKI PERIVOJI Perivojna umjetnost dolazi u Japan iz Kine u 6. st., a najsnažniji utjecaj na njezin razvoj uèinio je zen-budizam. Japanske vrtove karakterizira povezanost kuæe i vrta, koji su nedjeljiva cjelina. Glavni elementi oblikovanja su kamen, voda, biljka i kuæa. Kamen i stijene simboli su prirode, a od sadnog materijala koriste se patuljaste biljne vrste sporog rasta. Èesta vrtlarska tehnika uzgoja i oblikovanja bilja je bonsai tehnika. Tri osnovna perivojna tipa: kuæni vrtovi, kontemplacijski vrtovi (zenvrtovi), perivoji za ceremoniju ispijanja èaja. Kontemplacijski vrt Ryoan-ji, Kyoto, kraj 15. st. Vrt je od pijeska, kamena te mahovine jedini biljni element je mahovina na kamenu. / Ryoan-ji, Kyoto / LIPOVO SJEDALO „Okruženje koji potièe svakog šetaèa da se barem na trenutak skloni u oazu mira, okruži cvrkutom ptica, šumom krošnji drveæa i jezerima, te vrati nakratko onom najdragocjenijem prirodi i sebi samom.“ U takvom kontekstu promišljanja nastala je i potreba za predlaganjem projekta ponovnog ureðenja i obnavljanjem oblikovne cjeline vrtno tehnièkog elementa SJEDIŠTE OKO LIPE LINDENSITZ. Konceptualna idejna rješenja nastala su analizom elemenata okruženja i potreba korisnika, te definiranja kriterija i zahtjeva u pogledu primjene materijala, konstrukcije i vizualnooblikovnih detalja koji se uklapaju u cjelinu Parka. Poseban, novi izgled Lindensitza stvorili su autori: Danijela Domljan, dipl. dizajner i Danijela Kovaèeviæ dipl.ing.agr. Glavni projektant je Danijela Domljan, dipl. dizajner. HORTIKULTURNO UREÐENJE OBALE DRUGOG JEZERA Drugo jezero smješteno je podno Vidikovca. S površinom od oko 0,7 hektara najmanje je jezero parka Maksimir. Nakon finog planiranja terena i dovoza plodnog supstrata izvršena je sadnja trajnica koje cvatu tijekom cijele vegetacijske sezone.Saðene se cvatuæe vrste dojmljivih oblika i boja koje su zastupljene u mnogim perivojima oblikovnog stila koji se podudara sa maksimirskim. Rubovi obala jezera, izvedeni u mekoj valovitoj liniji, oplemenjeni su raznolikim ukrasnim vrstama trava i cvjetnim trajnicama. RADOVI NA UREÐENJU SANITARNOG ÈVORA NOVI MOSTOVI OBILJEŽEN MEÐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I DAN ZAŠTITE PRIRODE U REPUBLICI HRVATSKOJ TRAVANJ - SVJETSKI MJESEC KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE U MAKSIMIRU Javna ustanova „Maksimir“ zapoèela je sa radovima na vanjskom ureðenju sanitarnog èvora uz Upravnu zgradu u parku Maksimir. Na proèelju postojeæeg zgrade objekta postavlja se obloga od drvenih smrekovih oplatica, zaštiæenih glazurnim premazom. Nakon oblaganja objekta izvršiti æe se i potrebni graðevinski popravci. Radove izvodi tvrtka GRUBING d.o.o. iz Zagreba, a projektantski nadzor nad izvoðenjem radova vrši arhitektonski biro ARTEC, Zagreb. Stari i dotrajali mostovi polako se zamjenjuju novima. Tako sjeverni dio parka Maksimir krase èetiri nova mosta, a jedan je most pronašao svoje mjesto i u južnim djelu podno Vidikovca. Drveni most dugaèak je devet metara i izraðen je od hrastovine koji se idealno uklapa u dio ispod svima poznatog Vidikovca. Radove na obnovi mosta izveli su djelatnici RJ Hortikultura koja posluje u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o., UŠP Zagreb. U planu je obnova još tri mosta. Na taj naèin pridonosi se estetskom izgledu Parka, te bezbrižnom boravku posjetitelja u parku Maksimir. Povodom Meðunarodnog desetljeæa biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode Republike Hrvatske, Javna ustanova „Maksimir“, èasopis GEO, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode i Udruga „Profesor Baltazar“ obilježili su akcijski dan u nedjelju, 22. svibnja, od 11 do 17 sati u parku Maksimir. Svake godine 22. svibnja obilježava se Meðunarodni dan biološke raznolikosti, a u Republici Hrvatskoj to je i Dan zaštite prirode. Bogatstvo biološke raznolikosti u Hrvatskoj te razlozi ugroženosti pojedinih vrsta, kao i važnost njihova oèuvanja predstavljeni su na informativnim štandovima organizatora i drugih udruga koje se bave oèuvanjem prirode. Velikom broju posjetitelja dodatno su približili bogatstvo razlièitih vrsta u Zagrebu. Javna ustanova „Maksimir“ u suradnji sa Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata po prvi puta je obilježila mjesec travanj, kao svjetski mjesec krajobrazne arhitekture. Cijeli dogaðaj održan je 17.4.2011. godine u parku Maksimir. Cilj manifestacije bio je približiti krajobraznu arhitekturu svim zainteresiranima kako bi primjenom iskustava poveæali interes i razvili svijest o održivom razvoju, zaštiti prirode i krajobraza te svih njegovih sastavnica. NAJAVA: 31.07. 2011. obilježiti æe se Meðunarodni dan renðera u parku Maksimir SLUÈAJNI PROLAZNIK OBITELJ S PARKIRALIŠTA VJEVERICA MAX EDUKATIVNI PROGRAMI ZA PREDŠKOLSKU DJECU novo! Èanèara je ugrožena i zakonom strogo zaštiæena vrsta kornjaèe u Hrvatskoj. Osobe koje neovlašteno ubiju ili otuðe èanèaru iz prirodnog staništa podliježu kazni od 4.000 Kuna. Prilikom obavljanja radova u šumovitom dijelu Parka Maksimir pronaðena je kornjaèa sa slike. Nesretna kornjaèa dospjela je u ovaj dio Hrvatske gdje prirodno ne obitava vjerojatno kao neèiji nezakoniti kuæni ljubimac. Nasreæu ova je kornjaèa pronaðena te je zbrinuta i smještena u Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeðenih zaštiæenih životinja, udruga za zaštitu divljih životinja AWAP. Tjedan je zapoèeo radno u Parku Maksimir. Naizgled miran utorak prekinula je dojava graðana. Naime na parkiralištu preko puta Parka Maksimir primjeæena je ženka divlje patke (Anas platirinchos) s pet malih paèiæa uznemirena pokušavajuæi se sakriti u oskudnom grmlju. Zabrinuti prolaznici zanimljiv nalaz dojavili su djelatnicima Javne ustanove Maksimir te je akcija spašavanja majke s mladuncima zapoèela. Nakon spretno izvedene akcije ubrzo su paèiæi i njihova majka uspješno premješteni s parkirališta na podruèje parka gdje su brižno otpraæeni do najbližeg jezera. Dragi posjetitelji, ukoliko tijekom uobièajene šetnje parkom Maksimir naiðete na veliku vjevericu koja vas veselo pozdravlja veæ izdaleka i maše vam nemojte se zaèuditi. To je naša maskota. Maskota parka Maksimir. Ime joj je Max. Nastao je prema istoimenom liku iz slikovnice Maksimirska svakidašnjica namjenjena našim najmlaðim posjetiteljima. Vjevericu Maxa upoznajte, priðite joj, mahnite joj ili se slikajte sa njome, a slikovnicu Maksimirska svakidašnjica možete potražiti u našem Infocentru po cijeni od 25,00 Kn. Što? Edukativni program Javne ustanove Maksimir namijenjen grupama djece predškolske dobi. Gdje?Na podruèju spomenika parkovne arhitekture- Park Maksimir. Zašto?Radi stjecanja znanja o vrijednosti parka i njegovu biljnom i životinjskom svijetu kroz boravak u prirodi. Kako? Kroz niz zabavnih aktivnosti u parku Maksimir djeca na sasvim jednostavan i nenametljiv naèin usvajaju temeljne stavove o prirodi i zaštiti prirode. Program ukljuèuje istraživanje na otvorenom, edukativne radionice i igre uz struèno vodstvo. Cijena programa je 15 kn po djetetu. Za sve daljnje informacije te najave grupa obratite se u Infocentar! tel. 01/2317847, mobitel: 098/416674 info@park-maksimir.hr Glasnik su za vas pripremile: Danijela Kovaèeviæ, Lana Maloviæ i Nika Dolenc / Fotografije: arhiv Javne ustanove “Maksimir”/ Godina izdavanja: 2011. Izdavaè: Javna ustanova “Maksimir” / Za izdavaèa: Nenad Strizrep, dipl. iur.