ISTRAŽIVANJE VRIJEDNOSTI I NAČINA KORIŠTENJA PARKA MAKSIMIR Ivana Vitasović Kosić1*, Branka Aničić2, Ognjen Čaldarović3 1,2Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1Zavod za poljoprivrednu botaniku, 2Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost 3Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju *ivitasovic@agr.hr Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb “Kad vas izmuči teški rad, kad brige izmore duše vaše, tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak suši znojno čelo- tu nađite mira, odmora i odaha svojim brigama” (Mudrinjak, 1994) Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb RAZLOZI UGROŽENOSTI • Problem parka Maksimira je višeslojan, a cjelovit program njegove obnove koja bi bila u skladu s današnjim potrebama još ne postoji. • Park se kroz povijest koristio na različite načine za: sportske, kulturne i pučke, povijesne i političke manifestacije (vrtne izložbe, lov i ribolov, sječu šume, u zdravstvene svrhe, kao masovna grobnica…..) ”Maksimir je bio vazda otmjen, aristokratski perivoj s predražesnim skrovitim paviljončićima i tajnovitim kolibicama”. (Antonija K. Cvijić, u “Jutarnjem listu”, 1923 god.) • Gubitak identiteta parka Maksimira odvija se već dugi niz godina. Bitni uzroci takvoga stanja svakako su sve veći pad urbane kulture građana te partikularni i međusobno suprotstavljeni interesi njegovih 4 vlasnika / korisnika (grad, Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt), zbog čega je već 30-tih dvadesetog stoljeća prestao biti jedna cjelina. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb RAZLOZI UGROŽENOSTI • Grad je svojim ekstenzivnim širenjem uklopio Maksimir u svoje neprikladne i arhitekturom neprimjerene okvire. • Nastale su zone velike ugroženosti Parka, to su površine koje će se dalje degradirati do konačnog odcjepljenja od cjeline. • Park je izgubio na kvaliteti svojih sadržaja, također i na estetskim aspektima, a propadanjem nekadašnjih objekata i sadržaja u Parku, izgubljena je njegova edukacijska funkcija. Da li je sadašnje stanje Parka dostatno za zadovoljavanje društvenih potreba? CILJ ovog rada bio je utvrditi: - svijest i želje direktnih korisnika Parka (posjetilaca i stanovnika rubnih zona) - putem povijesne analize i valorizacije matrice sa današnjim stanjem, utvrditi nastale promijene kao i mogućnost njegove obnove. Zornberg-ova karta (1846.) Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb MATERIJAL I METODE RADA Istraživanje je provedeno 1999. i 2001. godine slijedećim metodama: – pregled povijesnih analiza te valorizacija matrice – metoda opservacije - bilježenje frekvencije posjećenosti na pojedinim mjestima u Parku (ožujak 2001) – inventarizacija postojećeg stanja (ožujak 2001) – anketa u dvije varijante na dvije grupe ispitanika: posjetitelji i stanovnici rubnih zona Parka (ožujak 1999. godine) – intervju s predstavnicima pojedinih institucija vlasnika i trenutnih korisnika Parka (Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt). Pitanja anketnog upitnika i intervjua bila su unaprijed pripremljena i ciljana na problematiku. Njima su se željeli utvrditi postojeći problemi te ispitati njihova moguća rješenja. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb MATERIJAL I METODE RADA Inventarizacija (2001.godine) • Zbog veličine Park je bio podijeljen na 9 zona, od kojih je svaka opisana zasebno sa svojim karakteristikama. Opservacija • je provedena istovremeno s terenskim ispitivanjem stanovništva i posjetitelja parka anketnim upitnikom (tijekom ožujka 1999.), na više mjesta unutar Parka, u dva vremenska termina (radni dan i vikend), a obuhvatila je raznolike aspekte kao npr: –utvrđivanje frekvencije kretanja posjetitelja na određenim lokacijama, –utvrđivanje najčešćih prostora okupljanja u Parku, –utvrđivanje moguće distinkcije između osnovnog motiva dolaska i mjesta na kojem se posjetitelji zadržavaju, –utvrđivanje strukture posjetitelja s obzirom na starosnu dob i spol u ovisnosti s prostorom u kojem se u Parku zadržavaju ili okupljaju. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb MATERIJAL I METODE RADA Anketni upitnik • konceptualno je i sadržajno pripremljen na osnovu podloga socioloških istraživanja (Dillman,1983). • sastavljen iz 2 dijela: 1. dio odnosio se na činjenice, mišljenja i stavove ispitanika, 2. dio se odnosio na opće podatke o ispitanicima (spol, starost, zanimanje, stručna sprema i mjesto rođenja). Podaci su prikupljeni tijekom ožujka 1999. godine individualnim anketiranjem 200 ispitanika (100 stanovnika i 100 posjetitelja) Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb REZULTATI Prikaz zona ugroženosti parka Maksimir Maksimir “zarobljen” u gradu REZULTATI inventarizacija Zone ugroženosti i izgubljene vrijednosti • U Maksimiru su izgubljeni nekadašnji objekti, skulpture i staze, od ukupno 32 zabilježena objekta i skulpture, ostalo ih je samo 7 u izvornom obliku, 17 ih je trajno nestalo, 6 ih je izmijenjeno, a 2 su potpuno nova. • Staze koje čine glavninu nekadašnjih “kružnih šetnji”, nažalost su izgubljene te bi ih trebalo obnoviti. • Neke od današnjih glavnih staza su sasvim nove, i van povijesne matrice - glavnina ih se nalazi u sjeverozapadnom dijelu šume, kao pristup Parku iz rubnih naselja. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb Prikaz odnosa plohe i volumena te sedam glavnih vizurnih pravaca, prema Zornberg-u (1846) Prikaz današnjeg omjera vegetacije u Maksimiru Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb REZULTATI anketnog ispitivanja 30 svaki dan 28 25 25 20 15 20 1817 17 17 15 2-3 puta tjedno 2020 jednom tjedno 10 5 3 0 stanovnici posjetitelji 0 jedamput mjesečno 2-3 puta godišnje uopće ne idem šetnja 60% 50% 40% Usporedba učestalosti dolaska oba segmenta ispitanika u Park 52 posjet Zoo-vrtu 44 vožnja biciklom 30% 20% 10% Usporedba osnovnog razloga dolaska oba segmenta ispitanika u Park 14 11 0% stanovnici 997 5 1 10 57 posjetitelji GRAFIKON 2. susret s ljudima 14 534 šetnja psa jogging igra ( nogomet I sl.) pecanje, jahanje REZULTATI anketnog ispitivanja Usporedba sadržaja koji najviše privlače oba segmenta ispitanika 40 35 30 25 % 20 15 10 5 0 39 mogućnost rekreacije otvoreni prostori jezera 15 12 1312 11 87 stanovnici 50 40 nedovoljna briga o čistoći 48% zapuštenost 32% 29% 30 % 20 10 neopremljenost park mobilijarom 23% 15% 6% 5% 0 stanovnici 3% mir i tišina, čist zrak 40 nedovoljna osvjetljenost manjak ugostiteljskih sadržaja slobodan ulaz psima zagušenost šumskim 6 vidikovci s pogledom Zoo - vrt 9 4 4 6 8 štimung' atmosfera 3 osjećaj pov naslijeđa posjetitelji Nepogodnosti koje stanovnike najviše smetaju u Parku REZULTATI anketnog ispitivanja 80 60 obnoviti po pov matrici I vratiti mu stare sadržaje proljeće 80 39 35 % 40 8 20 8 ljeto 40 jesen 35 zima sva god doba 0 posjetitelji 37 potpuno urediti kako bi privukao što veći broj posjetitelja I turista potpuno ga osuvremeniti 32 30 25 ne znam % 20 zadovoljan sam sadašnjim stanjem 15 10 Prednosti parka Maksimir prema mišljenju posjetitelja 7 7 5 5 5 4 3 iskrčiti dio šume i povećati otvorene površine konzervirati ga 0 posjetitelji 100 boravak na svježem zraku mogućnost rekreacije estetske kvalitete 88 80 60 % 56 46 44 43 40 20 20 blizina centra grada druženje 0 posjetitelji Zoo - vrt povećati ugostiteljsku d Na pitanje– “Po Vašem mišljenju park Maksimir treba…” posjetitelji su izabrali 2 mogućnosti. REZULTATI 60 60 50 predstavlja pluća grada 56 42 je prostor rekreacije i odmora 40 Pitanje: Najveći značaj parka Maksimir? % 30 20 11 10 0 stanovnici je vrijedan spomenik prirodne i kulturne baštine predstavlja edukativni prostor sanitarne čvorove Pitanje: Što bi po Vašem mišljenju u parku trebalo izgraditi?” 50 45 40 35 30 % 25 20 15 10 5 0 46 44 vratiti pov. Arhitektonske elem. dječje igralište jogging staze 22 20 športska igrališta 12 9 7 4 ugostiteljske objekte popločane staze stanovnici moderne skulpture ZAKLJUČCI • Park Maksimir je povijesno značajan i priznat i izvan granica RH jer je u periodu svog nastanka bio prvi javni park u Europi. • Danas je njegova povijesna osnova potpuno izgubljena i prostorno slabo prepoznatljiva. • Nedovoljna svijest o vrijednosti Parka i odraz socijalnog stanja u društvu utjecali su na mogućnost izgradnje u nekim dijelovima Parka. Te zone ugrožavaju Park svojim odvajanjem, čime će se u potpunosti onemogućiti da Park bude opet cjelina u funkcionalnom smislu. • Tome uvelike pridonose neujednačeni interesi vlasnika (korisnika institucija) prostora Parka. • Sukob interesa raznih korisnika i donosioca odluka utječe na globalizaciju tog prostora; nekadašnji sadržaji i aktivnosti više ne postoje, a u Park se želi uvesti i izgraditi neprimjereni sadržaji i funkcije. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb ZAKLJUČCI • U percepcijskom i funkcionalnom smislu je promijenjena uloga Parka. Park koji je nekad bio prostor društvenih događanja i mjesto za pokazivanje, danas se koristi za opuštanje od stresnog svakodnevnog života, te suživot sa prirodom uz mogućnost rekreacije. • S obzirom na način korištenja Parka, posjetitelji su se opredijelili u dvije skupine; jedni koji žele obnovu Parka po povijesnoj matrici i vraćanje starih sadržaja bez suvišnih novih zahvata, drugi koji se zalažu za njegovu modernizaciju, uvođenje novih sadržaja i povećanje broja ugostiteljskih objekata. • Stanovnici rubnog područja Parka manje posjećuju Park i smatraju ga manje atraktivnim nego posjetioci koji ciljano dolaze iz bližih ili daljih dijelova grada. • Osnivanje i djelovanje “Javne ustanove Maksimir” pozitivno se odrazilo na obnovu Parka. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb ZAKLJUČCI • Park bi svakako trebao zadržati status zaštićenog spomenika kulturne i prirodne baštine, nepromijenjenih granica, veći dio povijesne matrice Parka Maksimir je prostorno i sadržajno moguće revitalizirati i restaurirati, ali su pritom potrebni čvršći stavovi do donošenja odluka o događanjima u Parku kao i znatno veća financijska izdvajanja za obnovu i održavanje. • Naime, najveći je značaj Maksimira što je on povijesno vrijedan spomenik kulturne i prirodne baštine, ne samo Zagreba i Hrvatske već i značajan u Europskim razmjerima, stoga bi trebalo težiti da on bude što reprezentativniji. Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb Hvala na Vašoj pažnji! Više informacija u: •Journal of Central European Agriculture Vol 6 (2005) No 1 •Vitasović I. (2001). Istraživanje vrijednosti, razloga nastanka, načina korištenja te mogućnosti obnove parka Maksimir, Diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.