odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ, dipl.iur. Odvjetničko društvo Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković,Jurcan & Jabuka d.o.o. Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI. E-mail: immobilis@iskon.hr www.damir-jelusic.info NAKNADA ŠTETE PRIČINJENE OD ŽIVOTINJA STROGO ZAŠTIĆENIH DIVLJIH VRSTA 1. UVOD Velika većina ljudi što je, naravno, sasvim normalno, smatra da su sve životinje koje slobodno žive u prirodi divljač. Međutim, to nije točno. Koje su sve životinjske vrste divljač, krupna i sitna, taksativno je navedeno u Zakonu o lovstvu1, a taj propis normira i materiju naknade štete pričinjene od divljači2. Pravnu materiju, pak, naknade štete pričinjene od divljači na javnim cestama regulira Zakon o cestama3 kao lex specialis u odnosu na ZoL. Preostaju nam, dakle, životne, a posljedično i pravne, situacije u kojima štetu pričine životinjske vrste koje nisu svrstane u divljač, primjerice vuk, ris ili dobri dupin. Do stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti prirode4 navedene su životinjske vrste po njime derogiranom Zakonu o zaštiti prirode5 pripadale zaštićenim divljim svojtama koje su se dijelile na strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte, a istim je bila regulirana i materija naknade štete koju pričine životinje zaštićenih divljih svojti6. U novom Zakonu navedene životinje spadaju u strogo zaštićene divlje vrste pa ćemo u ovom radu pokušati dati odgovore na pitanja koje životinje, naravno tek primjerice, jer ih ima veoma mnogo, spadaju u strogo zaštićene divlje vrste, tko ima pravo na naknadu štete koju počine iste, kakav se oblik štete naknađuje, kakva je propisana procedura za naknadu štete i koji ju je pravni subjekt dužan naknaditi. 2. STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE Zakonom je normirano da se strogo zaštićenim vrstama proglašavaju zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi, ili divlje vrste za koje je takav 1 Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09 i 14/14), dalje ZoL, čl. 3. ZoL. čl. 75. – 85. 3 Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13) 4 Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), dalje ZZP 5 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11), čl. 19. 6 ibid., čl. 116. – 121. 2 2 način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta, ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, te da strogo zaštićene vrste, na prijedlog Zavoda7, temeljem Crvenog popisa8, vodeći računa o načelu predostrožnosti i ostalim kriterijima propisanim Zakonom, proglašava ministar9 pravilnikom10. Navedeni je pravilnik mjerodavni ministar obvezan donijeti najkasnije u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu11 pa je krajnji rok za donošenje istog, s obzirom na činjenicu da je Zakon stupio na snagu 06. srpnja 2013.12, dan 06. srpnja 2014. Do tada odnosno do donošenja i stupanja na snagu novog pravilnika kojim će biti proglašene strogo zaštićene vrste u pogledu istih je na snazi13 Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim14 donijet temeljem starog ZZP-a. Temeljem navedenog su Pravilnika proglašene strogo zaštićene i zaštićene divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene DZZP-a i obveza preuzetih međunarodnim sporazumima15. Strogo zaštićenim divljim svojtama proglašene su zavičajne divlje svojte navedene u Prilogu I. i strane divlje svojte navedene u Prilogu II., a zaštićenim divljim svojtama proglašene su zavičajne divlje svojte navedene u Prilogu III. i strane divlje svojte navedene u Prilogu IV., s tim da su navedeni Prilozi sastavni dio Pravilnika16. S obzirom da je s aspekta ovog rada relevantno koje životinje pripadaju zaštićenim divljim svojtama jer su one te koje su u praksi u pravilu štetnici, primjerice navodimo da u strogo zaštićene zavičajne divlje svojte spadaju vuk, divlja mačka, ris, sredozemna medvjedica, vidra, dobri dupin, razne vrste gusaka, galebova i orlova, jastreb, kobac i razne vrste morskih pasa, a u zaštićene zavičajne divlje svojte divokoza, medvjed, dabar, vjeverica, lasica, prepelica, fazan i jastog17. Za primijetiti je, u kontekstu navedenog normiranja, da se imena nekih životinja, primjerice divokoze ili dabra, poklapaju s imenima divljači navedenima u ZoL-u, no ipak posrijedi nije ista vrsta životinja jer su latinski nazivi odnosno imena tih životinja različiti. Primjerice, dabar se u ZoL-u navodi pod latinskim 7 Državni zavod za zaštitu prirode, www.dzzp.hr, dalje DZZP Crveni popis je popis divljih vrsta čiji je stupanj ugroženosti procijenjen prema međunarodno prihvaćenim kriterijima, ZZP, čl. 9/1. t. 3. 9 Mjerodavni ministar je trenutno ministar zaštite okoliša i prirode, a mjerodavno ministarstvo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, www.mzoip.hr 10 ZZP, čl. 151/1. I 2. 11 ibid., čl. 246/5. 12 ibid., čl. 250. 13 ibid., čl. 247/2. 14 Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) 15 ibid., čl. 1. 16 ibid., čl. 2. i 3. 17 Prilozi I. i III. uz Pravilnik 8 3 nazivom Castor fiber l., a u Pravilniku pod latinskim nazivom Castor fiber. 3. PREVENTIVNE RADNJE I ZAHVATI KOJE PRAVNI SUBJEKTI MORAJU PODUZETI U PREVENCIJI ŠTETE NASTALE OD STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA Zakonom je propisano da Republika Hrvatska ne odgovara za štetu koju prouzroče divlje vrste osim u slučajevima određenim Zakonom, te da je pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati direktnu imovinsku štetu, oštećenik, dužna na primjeren način i o svom trošku učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječila nastanak štete, a ako štetu nije moguće spriječiti na taj način oštećenik može od Ministarstva tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji koje se odobravaju na način i pod uvjetima propisanim Zakonom, primjerice radnje namjernog hvatanja i/ili ubijanja strogo zaštićenih divljih vrsta18. Nastavno, propisano je da se na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta za koje je odobreno odstupanje od strogih mjera zaštite i za koje se odstupanje odobrava sukladno planu gospodarenja za tu vrstu koji usvaja i provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva primjenjuju odredbe posebnih propisa kojima se uređuje lovstvo19. Na podzakonskoj je razini, opet do donošenja i stupanja na snagu novog pravilnika, ta materija normativno razrađena Pravilnikom o postupku sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti20. Pravilnik propisuje obvezu fizičke ili pravne osoba kojoj životinje strogo zaštićenih divljih svojti mogu prouzročiti gospodarsku ili drugu štetu da na primjeren način i o svom trošku učini sve dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete21. Ergo, posrijedi je stilizacija istovjetna odnosno identična onoj nalazećoj u Zakonu. Nadalje, normirano je da su dopuštene radnje i zahvati učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje životinja strogo zaštićenih divljih svojti, kao i druge mjere propisane dodatnim kriterijem za utvrđivanje nadoknade štete koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva22. Nastavno, ukoliko oštećenik redovito poduzima dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete, a šteta i dalje nastaje, isti može DZZP-u i javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem u kojem nastaje šteta dostaviti molbu za odobravanje novčanih ili drugih sredstava za poduzimanje dodatnih mjera u cilju 18 ZZP, čl. 169., 170/1. i 2. u vezi s čl. 153. ibid., čl. 170/3. 20 Pravilnik o postupku sprječavanja i nadoknade šztete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti (NN 158/09) 21 ibid., čl. 3/1. 22 ibid., čl. 3/2. 19 4 sprječavanja svojti23. štete od životinja strogo zaštićenih divljih 4. NAKNADA ŠTETE Zakon propisuje da oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih vrsta ako je poduzeo radnje i zahvate za prevenciju nastanka štete24. U kontekstu navedenog, prvo, primjećujemo da se radi o normativnom odstupanju od općih načela obveznog prava koja propisuju da je imovinska šteta umanjenje nečije imovine, obična šteta, damnum emergens, i sprječavanje njezina povećanja, izmakla korist25, lucrum cessans, te da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi26, odnosno pravo na potpunu naknadu27. Drugo, oštećenik, po našem pravnom shvaćanju, nema pravo na naknadu štete ukoliko se dokaže nepoduzimanje radnji i zahvata u svrhu prevencije štete. Nadalje, Zakonom je regulirana obveza istog da Ministarstvu ili vještaku28 kojega je ovlastio ministar prijavi nastanak štetnog događaja bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od 24 sata od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri29 na domaćim životinjama30. Do donošenja novog pravilnika egzistirati će normativni nesklad i nesuglasje između navedene odredbe i odredbe Pravilnika kojom je propisano da se šteta prijavljuje Ministarstvu ili ovlaštenom vještaku Ministarstva bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete za koju se smatra da su je prouzročile strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama. Dakle, prvo u tom kontekstu, za primijetiti je da su posrijedi bitno kraći, a po našem mišljenju i prekratki, rokovi od onih normiranih derogiranim ZZP-om31 i Pravilnikom. Prekratki jer smatramo da je, primjerice, krajnje nerealno, neživotno i neprimjereno od nekog tko se bavi ovčarstvom očekivati da zna kome se treba obratiti u slučaju da mu vukovi pričine štetu na ovcama i da to, pride, učini u roku od samo 24 sata. Ili, retorički se pitamo, može li se od oštećenika, u pravilu pravnog laika, kojem imovinsku štetu na domaćim 23 ibid., čl. 3/3. – 5. ZZP, čl. 172/1. 25 Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11), dalje ZOO, čl. 1046. 26 ZOO, čl. 1089/1. 27 ZOO, čl. 1090. 28 U Ministarstvu kulture trenutačno postoji 16 ovlaštenih vještaka koji procjenjuju štete koju pričine životinje strogo zštićenih divljih vrsta. Izvor: www.life-vuk.hr 29 U Republici Hrvatskoj žive tri vrste velikih zvijeri, i to sivi vuk, Canis lupus, euroazijski ris, Lynx lynx i smeđi medvjed, Ursus arctos. Izvor: DZZP, na web se stranicama istog može pronači brošura pod naslovom Velike zvijeri u Hrvatskoj, a mnogo se informacija o istima može pronaći i na poveznici www.life-vuk.hr 30 ZZP, čl. 172/2. 31 ZZP/2005, čl. 116. 24 5 životinjama pričini medvjed, očekivati da, prvo, zna da li je posrijedi smeđi medvjed, Ursus arctos L., koji spada u divljač, ili medvjed, Ursus arctos, koji spada u strogo zaštićene divlje vrste, kao i da posljedično tome zna da je u slučaju štete koju pričini prvonavedeni odgovoran 32 lovoovlaštenik lovišta u kojem isti živi , a u slučaju štete koju pričini potonji odgovorna Republika Hrvatska? Drugo u kontekstu navedenih rokova, navedeno nesuglasje između zakonske i pravilničke odredbe koje normiraju navedene rokove će se, do donošenja novog pravilnika, rješavati po načelu normativne hijerarhije sublimiranom u latinskoj sentenciji lex superior derogat legi inferiori jer je Zakon, naravno, višerangirani pravni propis od Pravilnika. Odnosno, drugim riječima, šteta se mora prijaviti u zakonskim rokovima. Sukladno Pravilniku, nadalje, oštećenik koji prijavi štetu nakon isteka gorenavedenih rokova gubi pravo na sporazumno utvrđivanje nadoknade štete33. Nastavno, prijavi štete na poljoprivrednim kulturama prilaže se dokaz o pravu korištenja zemljišta na kojem je nastala šteta, a navedeno se pravo dokazuje izvatkom iz zemljišne knjige, ugovorom o zakupu ili ovjerenom izjavom o davanju zemljišta na korištenje bez naknade34. Do izlaska vještaka na očevid oštećenik je dužan poduzeti mjere za očuvanje tragova na mjestu na kojem je nastala šteta i ne smije poduzimati radnje kojima bi se isti uništili35. Nakon prijave štete oštećenik i vještak na mjestu štetnog događaja utvrđuju činjenice koje su važne za ustanovljenje nastanka štete, uzročnika i visinu štete, o čemu vještak sastavlja zapisnik o očevidu. Obrazac zapisnika se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva, a ukoliko obrazac zapisnika za pojedinu vrstu štete nije posebno propisan isti obvezno mora sadržavati podatke o oštećeniku, nalaz i mišljenje vještaka, te njegov prijedlog o visini nadoknade štete, s tim da mišljenje vještaka sadrži podatke o počinitelju štete i poduzetim dopuštenim radnjama i zahvatima u cilju sprječavanja štete36. Nadalje, Pravilnikom je propisano da u postupku utvrđivanja i procjene štete koju nanesu strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama, uz zapisnik, vještak Ministarstvu dostavlja i fotodokumentaciju okoliša, stradalih domaćih životinja i detalja mjesta ugriza, kao i skicu terena s naznakom položaja stradalih životinja i njihove međusobne udaljenosti, a u postupku utvrđivanja i procjene štete koju nanesu strogo zaštićene ptice na poljoprivrednim kulturama, uz zapisnik, vještak dostavlja Ministarstvu i fotodokumentaciju i skicu parcele sa ucrtanim mjestima štete, 32 ZoL, čl. 83. Pravilnik. čl. 4/3. 34 ibid., čl. 5. 35 ibid., čl. 6. 36 ibid., čl. 11. 33 6 te, ukoliko je moguće, fotodokumentaciju počinitelja štete37. Ukoliko, pak, oštećenik uredno prijavi štetu, a vještak ne obavi očevid u roku od tri dana od primitka prijave, oštećenik može u daljnjem roku od petnaest dana odštetni zahtjev uputiti Ministarstvu. Oblik i/ili iznos naknade štete utvrđuje se sporazumno između Ministarstva i oštećenika na temelju zapisnika o očevidu, te odštetnog cjenika38 i kriterija za izračun naknade štete39. Sporazumom se konstatira odgovornost Republike Hrvatske za pojedini štetni događaj, te određuje iznos, rok i način isplate nadoknade štete. Iznos nadoknade štete se utvrđuje temeljem nalaza i mišljenja vještaka, odštetnog cjenika i dodatnog kriterija za utvrđivanje nadoknade štete, a ukoliko visina nadoknade štete nije propisana odštetnim cjenikom, ista se određuje prema prosječnoj nabavnoj cijeni u Republici Hrvatskoj, a iznimno prema računu za kupnju objekta štete40. Ukoliko je oštećenik poduzeo dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete, a nedvojbeno je utvrđeno da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte, nadoknada štete se odobrava u najvišem iznosu, a ukoliko isti nije poduzeo dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete ili je dvojbeno da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte, nadoknada štete se ne odobrava, osim ako je dodatnim kriterijem za utvrđivanje nadoknade štete drugačije propisano41. Sporazum potpisuju oštećenik i Ministarstvo, a nadoknada štete se isplaćuje poštanskom uputnicom na adresu prebivališta oštećenika, osim ako oštećenik u postupku zaključivanja sporazuma nije predložio da se nadoknada štete isplati na njegov tekući račun42. Nadalje, ukoliko oštećenik nije zadovoljan odlukom Ministarstva u roku od 60 dana može podnijeti tužbu radi naknade štete43. Prema našem se pravnom shvaćanju, a definitivni će odgovor dati relevantna judikatura, radi o strogom objektivnom prekluzivnom roku tekućem od dana odluke Ministarstva pa bi parnični sud tužbe podnijete nakon isteka istog trebao rješenjem odbaciti kao nepravovremene odnosno nepravodobne već u procesnom stadiju prethodnog ispitivanja tužbe44. U protivnom, čini relativno bitnu procesnu povredu normiranu odredbom čl. 354/1. u vezi s odredbom čl. 282/1. koja neupitno utječe na zakonitost i 37 ibid., čl. 12. Prema važećem Odštetnom cjeniku naknada za ovcu, primjerice, iznosi 500,00 HRK, kozu 700,00 HRK, a najviše za bika, 4.500,00 HRK. 39 ZZP, 172/3. – 5. 40 Pravilnik., čl. 14. 41 ibid., čl. 15. 42 ibid., čl. 16. 43 ZZP., čl. 172/6. 44 Zakon o parničnom postupku ( NN 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11, 148/11. – pročišćeni tekst i 25/13) 38 7 pravilnost presude45. Zaključno, Pravilnikom je propisano da se ne nadoknađuje šteta na divljači, ribljem fondu u ribolovnim vodama i šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih divljih svojti46. 5. RELEVANTNA JUDIKATURA U bazi smo judikature Vrhovnog suda pronašli tek nekoliko odluka odnosećih na predmetnu pravnu materiju bitne fragmente kojih nastavno citiramo: 1. ...Predmet spora je potraživanje naknade štete koju su nanijele tužitelju zaštićene ptice kormorani (veliki vranac) u vremenu od 20. lipnja 1992. do 20. lipnja 1995., hraneći se ribom iz ribnjaka koje koristi tužitelj u svojoj gospodarskoj djelatnosti. Prema odredbi čl. 45. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 54/76. i 30/94.) štetu koju nanese zaštićena životinja dužna je naknaditi država...Pravni osnov za naknadu štete, koju nanese zaštićena životinja, sudovi nižeg stupnja pravilno nalaze u odredbama Zakona o zaštiti prirode, što je dovoljno za osnivanje obveznog odnosa u konkretnom slučaju...Prigovor podijeljene odgovornosti raspravljen je u tijeku postupka i utvrđeno je da iako se radi o zaštićenoj vrsti ptica, tužitelj nije pasivno promatrao nastanak štete, već je kupio topove kojima je rastjerivao kormorane, utrošio je veliku količinu patrona za čuvarsku službu, prilagodio je hranidbu riba kretanjem čamaca radi rastjerivanja ptica. Unatoč tih utvrđenja sudovi su ocijenili da su i te aktivnosti tužitelja bile nedovoljne i da se moglo poduzeti više, pa je na ime podijeljene odgovornosti smanjio naknadu ukupno utvrđene štete za 15% i dosudio je razliku47... 2. ...Na prigovor tužene o doprinosu tužitelja šteti prvostupanjski sud zaključuje da u postupku nije utvrđeno da je tužitelj imao zaštitna sredstva na raspolaganju odnosno da je mogao bilo što poduzeti, a što je propustio učiniti sa svrhom da spriječi nastup štete ili da je umanji. U svezi s ovim zaključkom prvostupanjskog suda valja reći da je prema odredbi čl. 39. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 54/76.) tužitelj mogao uz pribavljanje dozvole od Zavoda za zaštitu prirode kormorane rastjerati, pa i ubijati. Pasivno promatranje tužitelja što se zbiva, te u određenim vremenskim razmacima samo postavljati zahtjeve tuženoj za naknadu štete iako je bar nešto mogao poduzeti ili pokušati poduzeti, ako je to mogao, već samo po sebi bi značilo djelomični doprinos nastaloj šteti, odnosno njezinoj visini48... 3. ...U postupku je utvrđeno da su vukovi noću 13. studenog 1996. godine ušli u tor tužitelja, oko kojeg je postavljena žičana ograda i zaklali 29 ovaca u vlasništvu tužitelja, čime je tužitelju pričinjena šteta u iznosu od 15.080,00 kn. Nižestupanjski sudovi su obvezali tuženu da naknadi tužitelju štetu u navedenom iznosu, s obzirom da su vukovi zakonom zaštićene životinje (čl. 1. toč. 5. Pravilnika o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca u svezi sa čl. 13. st. 2. Zakona o zaštiti prirode - "Narodne novine", broj 30/94), a štetu koju nanesu zaštićene životinje, dužna je naknaditi Država (čl. 45. st. 1. Zakona o zaštiti prirode). Tužena je tijekom postupka, a to opetuje i u reviziji, isticala da je tužitelj suodgovoran za nastalu štetu, jer kritične noći nije kod štale (udaljene od naselja 250 45 …U smislu odredbe iz čl. 282. st. 1. ZPP, sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisom određen rok za njezino podnošenje. U konkretnom je slučaju posebnim propisom određen rok za podnošenje tužbe i prema glavnoj urednici i prema „N.“, a slijedom prije citiranih odredbi ZM/2003. Slijedom navedenog, nisu bile ispunjene pretpostavke za meritorno odlučivanje nižestupanjskih sudova o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Odbijajući tužbeni zahtjev kao neosnovan, umjesto odbacivanja tužbe, sudovi nižeg stupnja su počinili relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 282. st. 1. ZPP… (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1187/2006-2). 46 Pravilnik, čl. 2/3. 47 VSRH Rev 80/2006-2 48 VSRH Rev 581/2000-2 8 metara), u kojoj su se nalazile ovce, uključio vanjsku električnu rasvjetu, čime je "pogodovao nastanku predmetne štete". S razlogom je drugostupanjski sud otklonio kao neosnovan istaknuti prigovor tužene, s obzirom da ne postoji propis koji bi obvezao tužitelja, kao vlasnika stada ovaca da na navedeni način štiti svoje stado od nasrtaja zakonom zaštićenih zvijeri, a prema ocijeni ovog suda ovce tužitelja kritične noći bile su zaštićene na uobičajeni način postavljenom željeznom ogradom, visokom 1,20 metara, oko tora u kojem su se nalazile ovce. Iz izloženog slijedi da su nižestupanjski sudovi pravilno zaključili da je tužena isključivo odgovorna naknaditi štetu tužitelju u navedenom iznosu49... 6. ZAKLJUČAK Šteta koju pričine životinje strogo zaštićenih divljih vrsti u životu je, a posljedično i pravnoj praksi, relativno rijetka. Najčešći štetnici koji pričinjavaju štetu na domaćim životinjama su, dakako, velike zvijeri odnosno predatori, posebice vuk, jer gotovo na tjednoj bazi u medijima možemo čitati i slušati vijesti o štetama koju pričine vukovi na domaćim životinjama, u pravilu ovcama. Primjerice, u 2012. je zaprimljeno ukupno 1708 zahtjeva za naknadu štete od predatora od čega je u 93% slučajeva, dakle kod 1594 zahtjeva, zaključeno da je štetu sigurno ili vrlo vjerojatno počinio vuk, a najveći broj štetnih događaja dogodio se u Šibensko kninskoj, 760, i Splitsko – dalmatinskoj, 472, županiji u kojima je ukupno zabilježeno 77% svih šteta od vuka50. Da bi oštećeni pravni subjekt imao pravo na naknadu štete, uz opasku da se naknađuje samo stvarna šteta, conditio sine qua non je da je prethodno, o svom trošku, poduzeo sve dopuštene radnje i zahvate u prevenciji nastanka štete. Kad šteta već nastane, oštećenik ju je u kratkim zakonskim rokovima obvezan prijaviti Ministarstvu ili ovlaštenom vještaku koji potom izlazi na lice mjesta i zajedno s oštećenikom utvrđuje sve činjenice relevantne za naknadu štete. Ministarstvo i oštećenik, na temelju zapisnika o očevidu, odštetnog cjenika i kriterija za izračun naknade štete, mogu sklopIti sporazum u kojem se konstatira odgovornost Republike Hrvatske za štetni događaj, te određuje iznos, rok i način isplate nadoknade štete. Ukoliko se, pak, sporazum ne postigne odnosno ukoliko je oštećenik nezadovoljan odlukom o iznosu naknade u objektivnom roku od 60 dana tekućem od dana donošenja odluke može podnijeti tužbu radi naknade štete. Pasivno legitimirana je, dakako, Republika Hrvatska, pri čemu u parnici, prema našem procesnopravnom shvaćanju, kao tuženika treba navesti Republiku Hrvatsku, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, a općemjesno je nadležan općinski sud na čijem području tužitelj fizička osoba ima prebivalište odnosno tužitelj pravna osoba sjedište51. 49 VSRH Rev 2766/1998-2 Izvor: Izvješće o stanju populacije vuka u 2013., može se pronaći na poveznici www.life-vuk.hr 51 ZPP, čl. 48/3. 50 9