EUROeko etvrtak, 6. listopada 2011. Vijesti Program FP7 za inovatore Europska komisija otvorila je pozive za dostavu projektnih prijedloga za FP7 program. EK odvojila je skoro sedam milijardi eura za područje inovacija i istraživanja. Riječ je o dosad najveem paketu financiranja u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje (FP7). Posebna pozornost posvetit e se malim i srednjim poduzetnicima, uključujui i paket u vrijednosti milijarde eura. Takoer, pokrenuti e se nove europske nagrade za žene inovatore čiji je rad sufinanciran iz FP7 ili ranijih programa. Sve u svemu, 220 milijuna od 656 milijuna eura za zdravstvena istraživanja i 240 milijuna eura od 1,3 milijarde eura sredstva za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) biti e dodijeljeno za rad usmjeren na rješavanje izazova pružanja usluga stanovništvu koje stari. U posljednjih 15O godina samo u Istri nestalo je 15 biljnih vrsta Piše Mirjana VERMEZOVI IVANOVI Meu 5.664 biljnih vrsta u Hrvatskoj, njih 768 je strogo zaštićeno, dok ih je zaštićeno a nema biljaka, ne bi 320. Procjenjuje se da je u Istri 420 strogo bilo ni čovjeka. Oču- zaštićenih te skoro 200 zaštićenih vrsta D vanje biljnih vrsta od izumiranja i njihova zaštita stoga je jedna od temeljnih briga svake države. Slavko Brana, botaničar Javne ustanove Natura Histrica, kaže da se biljke, za koje se pretpostavlja da bi mogle biti ugrožene, procjenjuju prema stupnju ugroženosti, uzimajući u obzir standarde Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode (IUCN). Na temelju tih procjena sačinjavaju se tzv. crvene knjige ugroženih vrsta: one postoje kako za životinjski svijet i gljive, tako i za biljne vrste. Crvene knjige temelj su za proglašenje zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta. U Hrvatskoj rastu 5.664 (poznate) biljne vrste. Posljednju - azorski jednolist lani je upravo u Istri pronašao Slavko Brana, i to kod Sv. Foške, između Vodnjana i Barbarige. Iako se još uvijek pronalaze nove biljne brojj ggloj vrste, njihov j balno, pa i u Hrvatskoj i Istri polagano opada. U posljednjih 150 godina (od Djecu educirati od malih nogu Slavko Brana, Natura Histrica Svečanim potpisivanjem Ugovora o dodjeli sredstava Europske unije za projekt pod nazivom „Razminiranje na ratom pogoenim područjima“( De-mining Programme in War Affected Areas”) započela je realizacija projekta financiranog sredstvima EU u okviru programa IPA 2010 komponenta I - Pomo u tranziciji i jačanje institucija. Cilj ugovora vrijednog četiri milijuna eura je razminiranje minski sumnjivih područja u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, čija ukupna površina iznosi 3,4 kilometra četvornaProjektno područje sastoji se od 273 parcele poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava na kojima se, sukladno bazi podataka Hrvatskog centra za razminiranje, nalazi 31 minsko polja sa postavljenim protupješačkim i protutenkovskim minama. Prije uklanjanja mina, aktivnost upravljanja okolišem nije se mogla provoditi. Takoer, razminiranje e utjecati na poboljšanje opih uvjeta za povratak izbjeglih i raseljenih osoba, poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika na ratom pogoenim područjima, održivi razvoj ruralnih područja, obnovu i razvoj ruralne ekonomije i poboljšanje ruralne infrastrukture. 5 Glas Istre SLAVKO BRANA, BOTANIAR NATURE HISTRICE, O UGROENIM I ZAŠTIENIM BILJNIM VRSTAMA Neven LAZAREVI Potpisan ugovor za projekt IPA 2010 etvrtak, 6. listopada 2011. Slavko Brana, Natura Histrica 4 Glas Istre Ponašanje ljudi kada je riječ o zaštiti biljaka još uvijek nije odgovorno. Zato je potrebno djecu od malih nogu educirati o ugrožavanju bioraznolikosti. Djeca moraju shvatiti da čovjekov život ovisi o prirodi te da ne bi mogao postojati ukoliko bi se bioraznolikost značajnije smanjila. U svrhu što učinkovitije provedbe konvencije o bioraznolikosti donesena je globalna strategija očuvanja biljaka, a Vijee Europe donijelo je europsku strategiju očuvanja biljaka radi edukacije o značenju i očuvanju biljnog svijeta. Čovjek je simbiont, što znači da živi u simbiozi s drugim vrstama. Ne možemo živjeti bez bakterija u crijevima, a isto tako zahvaljujui biljkama dišemo, hranimo se, odijevamo i koristimo lijekove. O našem odnosu prema biljnom svijetu ovisi kvaliteta života. Zbog nedostatka sredstava za područje Istarske županije nije izraen popis flore Slavko Brana Turizam uništava primorsku makovicu Posidonija, morske livade koje se smanjuju na čitavom Mediteranu Istarski serapias - strogo zaštićena vrsta orhideja Ciklame je zabranjeno brati u Šijanskoj šumi imamo pouzdane kada imam popise), u Istri je popise nestalo 15 biljnih nestal vvrsta! No, treba reći da se broj vvrsta mijenja ovisno o razlio čitim uvjetima či (promjene kli(p me, promjene m poljoprivreup riječ je o dinadi): rij mičnom procesu, mično pa se ne može sa sigurnošću uvijek sigurn točan broj. Među reći njihov toča biljnih spomenutih 5.664 5 vrsta, njih 768 ili i 13,5 posto dok ih je strogo zaštićeno, zaštić 320. je zaštićeno 32 - Zbog nedostatka Istarsredstava za područje po ske županije nije n izrađen popis flore (za (z Hrvatsku Kada je završen tek 2007.). 2 taj popis bude gotov, znat ćemo točan broj br izumrlih, zaštićenih i strogo stro zaštićenih Kazne do milijun kuna Za one koji ugrožavaju biljne vrste predviene su visoke novčane kazne. Pravna ili fizička osoba koja istrijebi zavičajnu divlju svojtu; bere, skuplja, uništava, siječe ili iskopava samonikle strogo zaštiene biljke ili gljive; ozljeuje ili ubija divlje životinje; drži, uzgaja i trguje strogo zaštienim životinjama; obavlja istraživanja strogo zaštienih svojti bez dopuštenja nadležnog ministarstva kaznit e se iznosom od tri tisue do čak milijun kuna. vrsta u Istarskoj županiji. No, ipak baratamo okvirnim podacima od oko 2.000 vrsta biljaka na Poluotoku te procjenjujemo da će za njih 500-ak biti procjenjivana ugroženost. Prema sadašnjim procjenama, u Istri je 420 strogo zaštićenih te skoro 200 zaštićenih vrsta, objašnjava Brana. Zakon o zaštiti prirode, odnosno Pravilnik o proglašenju zaštićenih i strogo zaštićenih divljih svojti propisuje da se strogo zaštićene vrste ne smiju brati, posjedovati ni prodavati. Za eventualno posjedovanje potrebna je posebna dozvola nadležne Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture. Primjera radi, strogo su zaštićene sve vrste samoniklih orhideja, kojih ima na Donjem Kamenjaku, potom sve vrste ljiljana, a neke strogo zaštićene biljke toliko su neugledne da ih ljudi niti ne beru, kaže naš sugovornik. No, puno gore od branja jest ugrožavanje staništa odvodnjavanjem i navodnjavanjem, napuštanjem tradicijske poljoprivrede, izgradnjom naselja i infrastrukture. Vrlo negativan utjecaj ima i turizam, zbog kojeg je s pješčanih i šljunčanih plaža gotovo iščezla primorska makovica. Branje biljaka tek neznatno utječe na gubitak biljnih vrsta, osim u slučaju ljekovitog i drugog uporabnog bilja, gdje pretjerano sakupljanje može dovesti do nestanka pojedinih vrsta. Zaštićene pak biljke smiju se brati, ali samo za osobnu upotrebu (ne i za prodaju), ali opet ne u zaštićenim područjima. Tako recimo nije dozvoljeno brati ciklame u Šijanskoj šumi. Zaštićene su i ljubičice, visibabe, đurđice… Što se i u kojoj količini može nabrati regulira Pravilnik o Strogo zaštiena blagva Osim za biljke, crvena knjiga postoji i za životinjske vrste te gljive. Meu gljivama strogo je zaštiena blagva ili ordana, što znači da se ne smije brati niti posjedovati, zbog čega se gljivari često bune. Blagva je strogo zaštiena zbog rapidnog pada njene populacije. No, branje je tek djelomičan uzrok tome, a glavni je uzrok napuštanje tradicionalne poljoprivrede. Naime, kada prestane ispaša, livada zarasta te se bitno mijenjaju uvjeti povoljni za rast gljiva. skupljanju zaštićenih samoniklih biljaka, dok je za preradu k i trgovinu potrebno odobrenje nadležnog Ministarstva n kulture. Biljke za mišanciju, kupine i šparoge s druge se strane mogu nesmetano brati jer ne spadaju u kategoriju zaštićenih. Brana čak ističe da je šparoge na pojedinim mjestima čak i u zaštićenim područjima poželjno brati jer se time potiče razvoj nekih ugroženih i rijetkih vrsta. No, za branje u zaštićenim područjima mora se imati odobrenje nadležne javne ustanove koja upravlja područjem. U Istri se velik dio ugroženih i strogo zaštićenih vrsta nalazi na Ćićariji, odnosno Učki, na području o Donjeg Kamenjaka te u doD llinama Mirne i Raše. Natura Histrica nadležna je za sva zaštićena područja, njih 30ak, izuzev Kamenjaka, Parka prirode Učka i Brijuna. Skrbi i o ekološkoj mreži u Istarskoj županiji, koja, uz ostalo, obuhvaća i sve špilje i jame. Brana ističe da njihovi nadzornici teško uspijevaju pokriti sva ova područja, no dosad su uočili prekršaje u Šijanskoj šumi (branje ciklama). S obzirom na velik broj strogo zaštićenih i endemskih orhideja čiji je opstanak vrlo neizvjestan, Brana smatra da bi na Donjem Kamenjaku trebalo proglasiti botanički rezervat uz ograničenje ili ukidanje prometa automobilima. - Protuzakonito je svako ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta I njihovih staništa. Automobili ondje ne bi smjeli biti. No, zaštita ne podrazumijeva stakleno zvono: treba se dogovoriti što se želi sačuvati na tom području i onda tako postupati. Na Donjem Kamenjaku treba napraviti procjenu utjecaja prometa na živi svijet. Ukoliko se to područje želi sačuvati, potrebno je puno više napora. Osim negativnog utjecaja čovjeka, odnosno automobila, tu su i prirodni procesi koji negativno utječu na floru. Ondje su oduvijek bile poljoprivredne površine i travnjaci s puno ovaca. Napuštanje tradicionalne poljoprivrede i turizam stvorili su dvostruki negativan učinak na floru i faunu. Uža i šira društvena zajednica treba odlučiti želi li sačuvati ovo biološki i krajobrazno iznimno područje ili ne, smatra Brana. Osim na Kamenjaku, bogata staništa orhideja nalaze se i u središnjem, flišnom dijelu Istre. U dolinama Mirne i Raše te na Paludu posebna je, također ugrožena i strogo zaštićena flora na močvarnim, vlažnim područjima. Nadalje, u podmorju je na određenom broju lokaliteta ugrožena posidonija, čije se “livade” smanjuju na cijelom Mediteranu. Uzrok je kompleksan kombinacija utjecaja čovjeka i prirodnih promjena. Naš sugovornik na koncu ističe da će, nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, nastati veći pritisak na floru, koju će htjeti iskorištavati prerađivači. No, zato su propisi zaštite prirode i spiskovi bilja u Hrvatskoj već sada usklađeni s propisima EU-a da se odmah znaju pravila ponašanja, a te će propise trebati i dosljednije provoditi na terenu.