Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra e-mail: daliborka.kuzmanovic@sec.ba ISHRANA “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a neka tvoj lijek bude tvoja hrana”- Hipokrat Osnovni sastojci prehrane su: Bjelančevine Ugljikohidrati Masti Vitamini i minerali Socijalno edukativni centar www.sec.ba 2 BJELANČEVINE: Su najvažniji biološki sastojci svake žive stanice i glavni građevni materijal neophodan za rast i obnavljanje tkiva, a uključene su u gotovo sve biohemijske procese stanica. Zbog toga se o bjelančevinama iz hrane govori kao o zaštitnim, prehrambenim tvarima Kao izvor energije, bjelančevine nisu isplative, stoga je energiju bolje namiriti iz ugljikohidrata i masti Socijalno edukativni centar www.sec.ba 3 BJELANČEVINE: Bjelančevine su građene od lanaca aminokiselina Ako je opskrba organizma energijom i dušikom zadovoljavajuća, neke od aminokiselina organizam može sintetizirati, pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline Druge aminokiseline, koje organizam nije u mogućnosti sintetizirati, potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama Socijalno edukativni centar www.sec.ba 4 BJELANČEVINE: Esencijalne aminokiseline organizam namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki ( grah, leća, soja) Iskorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. Što je on sličniji sastavu bjelančevina ljudskog organizma, iskoristivost je veća Socijalno edukativni centar www.sec.ba 5 BJELANČEVINE: Bjelančevine biljnog porijekla, osim onih koje su sadržane u mahunarkama, imaju nižu biološku vrijednost, tako da im je iskoristivost slaba. Utvrđeno je da se njihovo iskorištavanje u organizmu znatno povećava ako ih u prehrani kombinujemo sa bjelančevinama životinjskog porijekla Socijalno edukativni centar www.sec.ba 6 UGLJIKOHIDRATI: Glavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje se iz ugljikohidrata. Prehrambene potrebe ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko 4 grama/kg tjelesne mase. Preporučuje se da 50-60% ukupne energije namirimo iz ugljikohidrata Najvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla. Prema molekularnoj građi, ugljikohidrati se dijele na monosaharide, disaharide i polisaharide, a prema probavljivosti na probavljive i neprobavljive Socijalno edukativni centar www.sec.ba 7 UGLJIKOHIDRATI: Probavljivi ugljikohidrati su škrob i šećeri, jer se u organizmu hidroliziraju do jednostavnih šećera glukoze, fruktoze i galaktoze, resorbuju putem tankog crijeva i metaboliziraju na način da se postigne relativno konstantna koncentracija glukoze u krvi. Višak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a preostali dio pretvara u mast i energetska rezerva deponuje u masno tkivo Socijalno edukativni centar www.sec.ba 8 UGLJIKOHIDRATI: Neprobavljivi ugljikohidrati se u organizmu ne mogu iskoristiti kao izvor energije. U tu grupu spadaju vlaknaste tvari koje izgrađuju stanične stjenke biljaka, a najvećim dijelom to su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima. I one imaju svoj značaj tako što povećavaju volumen stolice, pojačavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju njihovo pražnjenje Socijalno edukativni centar www.sec.ba 9 MASTI: Osim što su bogat izvor energije, masti su važne u prehrani i stoga što omogućavaju apsorpciju tvari topivih u mastima, prvenstveno vitamina A, D, E i K Izvor su esencijalnih masnih kiselina, poznatih pod skupinom vitamin F, a vežne su i za sintezu nekih hormona U prirodi se javljaju u dva agregatna stanjatekućem i krutom Socijalno edukativni centar www.sec.ba 10 MASTI: U tekućem stanju to su ulja i dobivaju se iz namirnica biljnog porijekla kao što su plodovi maslina i razne vrste sjemenja (suncokreta, uljane repice, lana, buće, kukuruznih i pšeničnih klica) U krutom stanju su masti životinjskog porijekla (izuzev ribljeg ulja), a to su: svinjska mast, mast peradi, loj i maslac. Socijalno edukativni centar www.sec.ba 11 MASTI: Dokazana je uzročna povezanost između vrste i količine konzumiranih masti kao riziko faktora u razvoju nekih hroničnih bolesti kao što su kardiovaskularnih, dijabetesa, pretilosti i nekih vrsta raka. Stoga se preporučuje da se u prehrani koriste biljna ulja, a da ukupni unos masti u prehrani ne premašuje 25-30% energetske vrijednosti dnevnog obroka Socijalno edukativni centar www.sec.ba 12 VITAMINI I MINERALI: Potrebni su organizmu u znatno manjim količinama nego bjelančevine, masti i ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer sudjeluju u nizu biohemijskih procesa važnih za normalno funkcionisanje organizma Željezo- manjak željeza u prehrani prouzrokuje sideropenijsku anemiju ili slabokrvnost koju karakteriše smanjena koncentracija hemoglobina, te smanjenim brojem i veličinom eritrocita Socijalno edukativni centar www.sec.ba 13 VITAMINI I MINERALI: Najbolji izvori željeza su: meso, riba, perad i jetrica, ali željeza također ima u mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povrću i suhom voću.Željezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira kao željezo iz namirnica životinjskog porijekla. Bioiskoristivost željeza se poboljšava ako se u obroku kombinuju namirnice bogate vitaminom C Socijalno edukativni centar www.sec.ba 14 VITAMINI I MINERALI: Vitamin A- potreban je za rast i diferencijaciju epitelnog tkiva disajnog, urogenitalnog i probavnog sistema. Takođe je vrlo važan za funkcionisanje imunog sistema. Nedostatak vitamina A može da dovesti do oslabljenog vida noću. Vitamin A se aktivno nalazi samo u hrani životinjskog porijekla. Ima ga u jetricama, jajima i mnogim mliječnim proizvodima. Mnoge vrste voća i povrća tamnijih boja sadrže pigmente,tzv.karotene, koji prelaze u vitamin A tokom apsorpcije u crijevima Socijalno edukativni centar www.sec.ba 15 VITAMINI I MINERALI: Kompleks B vitamina čine tiamin, niacin, B6, folna kiselina, pantotenska kiselina, B12 i biotin. Beophodni su za pretvorbu ugljikohidrata, masti i proteina u energiju kao i za njihovo korištenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Manjak ovih vitamina može dovesti do slabosti mišića, paralize, mentalne konfuzije, poremećaja nervnog sistema, probavne smetnje, ispucalu kožu, tešku anemiju i poremećaj rada srca. Namirnice bogate vitaminom B su: tamnozeleno povrće, grah, grašak, žitarice, meso, riba i jaja Socijalno edukativni centar www.sec.ba 16 VITAMINI I MINERALI: Vitamin C- pospješuje apsorpciju željeza iz hrane, tvorbu kolagena koji povezuje tjelesne stanice, a djeluje i kao antioksidans. Većina voća, posebno agrumi i kivi, te mnoge vrste povrća, uključujući i krompir, su dobri izvori vitamina C Vitamin D- je posebno važan za iskorištavanje kalcija u organizmu. Ima ga u ribljem ulju, jajima, mlijeku, a stvara se u organizmu kad je koža izložena sunčevom svjetlu. Nedostatak vitamina D može kod djece da izazove pojavu rahitisa Socijalno edukativni centar www.sec.ba 17 VITAMINI I MINERALI: Jod- je važan za pravilan rast i razvoj. Nedostatak joda može izazvati gušavost i mentalnu zaostalost. Bogat izvor joda su namirnice porijeklom iz mora. Vrlo važan izvor joda u prehrani su namirnice obogaćene jodom, npr.kuhinjska so. Socijalno edukativni centar www.sec.ba 18 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Bazu piramide koja je najšira, a time i najpreporučljivija u svakodnevnoj prehrani su žitarice, riža, kruh od integralnog brašna i krompir. Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruh. Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam, imaju nizak sadržaj holesterola, bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima. Najvažniji je kruh i proizvodi punog zrna žitarica. Palenta je također vrlo zdrava i jeftina, a gotovo da se više i ne konzumira Socijalno edukativni centar www.sec.ba 19 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Na drugom mjestu u piramidi prehrane jesu voće i povrće po mogućnost svježe ili kratkotrajno ili kuhano na pari. Povrće je nezamjenjivo u prehrani radi bogatstva vitamina, minerala i vlakana.Preporučuje se dnevna doza dnevno veća od 400 grama. Mahunarke su vrlo zdrave , te se preporučuju više puta sedmično. Grah je bogat vitaminima, mineralima i bjelančevinama. Bogat je i celuloznim vlaknima, važnih za održavanje dobrog rada crijeva, te bi ga trebalo konzumirati makar jednom sedmično. Voće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, djeluje kao antioksidans Socijalno edukativni centar www.sec.ba 20 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane jesu mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso. Mlijeko sadrži esencijalne aminokiseline i kalcij. Meso, perad, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne prehrane. Preporučuje se jesti ribu makar jednom sedmično. Masnoće životinjskog porijekla sadržavaju holesterol. Većina tkiva sadže manje ili veće količine holesterola posebno mozak, nervni sistem, jetra i krv. Potreban je za stvaranje polnog hormona i hormona nadbubrega, vitamina D i žučnih soli. Nalazi se u žumanjku, iznutricama,maslacu, morskim plodovima itd. Socijalno edukativni centar www.sec.ba 21 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Od mesa češće konzumirati bijela mesa od crvenih. Samo jedan dnevni obrok treba da sadrži meso i pri tom prednost dati peradi i ribi. Treba znati da svakodnevna konzumacija svinjetine može da dovede do problema sa srcem što dovodi do srčanog ili moždanog udara, te mnogih drugih bolesti Socijalno edukativni centar www.sec.ba 22 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Na vrhu piramide, ali zastupljeni manjom površinom su sol, šećer, mast i ulje. Masti i ulja koriste se umjereno. Hranu treba soliti, također, umjereno. Šećer koristiti u umjerenim količinama. Voda je životno važna tekućina, treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 l. Smatra se da nema zdravih i nezdravih namirnica. Pitanje je samo odabira, kombinacije i količine hrane. Socijalno edukativni centar www.sec.ba 23 PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: Socijalno edukativni centar www.sec.ba 24 9 osnovnih pravila zdravog načina prehrane: Birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao što su integralni kruh i žitne pahuljice, mekinje i grah Mesa ne treba jesti puno i dobro je makar jednom sedmično biti bez mesne hrane Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće Svaki dan jedite voće i povrće Jedite što manje masti i masnoća Socijalno edukativni centar www.sec.ba 25 9 osnovnih pravila zdravog načina prehrane: Kolače, bombone, slatkiše, industrijske sokove, čokoladice ne jedite osim u iznimnim prilikama Vino je jedino alkoholno piće koje se može smatrati zdravim Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života Pušenje je dokazano štetno za zdravlje Socijalno edukativni centar www.sec.ba 26 Prehrambena pravila za starije osobe: Pored zdravog načina života i dovoljnog kretanja, dobro usklađena prehrana može djelovati kao mjera profilakse preranog starenja. Prva promjena u prehrani, trebala bi započeti nakon 30., a druga nakon 50. godine života. Ovo treba uslijediti iz razloga jer energetska potreba između 33. i 55.godine života opada za otprilike 10% Socijalno edukativni centar www.sec.ba 27 Prehrambena pravila za starije osobe: Između 55. i 75. godine energetska potreba opada za još oko 15%, a nakon 75.godine života za dodatnih 10%. Između 33. i 75.godine života cjelokupna energetska potreba opada za ukupna 35%. Smanjuje se potreba za mastima i ugljikohidratima, dok potreba za bjelančevinama, vitaminima, mineralima i tekućinom ostaje nepromjenjena Socijalno edukativni centar www.sec.ba 28 Prehrambena pravila za starije osobe: Iz ovih razloga trebala bi se odabrati potpuna prehrana: pri smanjenju unošenja masti i ugljikohidrata mora se osigurati nesmanjeno unošenje bjelančevina, vitamina i minerala Treba se obratiti pažnja na unošenje dovoljne količine tekućine, jer stare osobe teže ka tome da malo piju, te ih treba motivirati. Neunošenje dovoljne količine tekućine može kod starih ljudi oštetiti tjelesne funkcije i dovesti do stanja smetenosti Socijalno edukativni centar www.sec.ba 29 Zdrava prehrana za starije osobe bi trebala: Biti sastavljena i pripremljena na takav način da pri kuhanju ili pečenju ne dođe do gubitka bjelančevina i vitamina Biti laka za probavu i korisna, ali i puna vlakana Usklađena sa željama osobe Biti prilagođena kliničkoj slici ili smetnji Biti prilagođena energetskoj potrebi Sadržavati prirodne sokove od voća i povrća Socijalno edukativni centar www.sec.ba 30 Prehrambena pravila za starije osobe: - - Postoje namirnice koje izazivaju poteškoće,npr.osjećaj nadutosti, pritiska ili sitosti. Namirnice koje treba izbjegavati su: Meso: masno svinjsko i ovčije Riba: dimljena i marinirana Jaja: tvrdo kuhana Masti: rastopljena životinjska mast, loj, ulja sa zasićenim masnim kiselinama Povrće: kupus, mahunarke, gljive Socijalno edukativni centar www.sec.ba 31 Pravilno pripremanje obroka: U bolesnikovom životu obroci često imaju važnu ulogu. Oni predstavljaju dobrodošao i prijatan prekid svakodnevne monotonije. Zato pbroci trebaju biti ponuđeni ljubazno. Pored odabira i usklađivanja obroka sa zdravljem, njegova priprema i serviranje, također, igraju značajnu ulogu. Uz to ide i s ljubavlju postavljen sto, eventualno sa cvijećem i ubrusima Socijalno edukativni centar www.sec.ba 32 Pravilno pripremanje obroka: - Treba misliti na to da: Bolesnik “jede očima” Jelo bude raznovrsno Da se treba boriti protiv nedostatka apetita Da vrijeme uzimanja jela, njegova čestitost i redovitost igraju ulogu kod bolesnika Socijalno edukativni centar www.sec.ba 33 Pravilno pripremanje obroka: - Iz tih razloga pazite na: Odgovarajući raspored jela i pića Višestruki izbor Motivaciju Više obroka u manjim porcijama Socijalno edukativni centar www.sec.ba 34 Prije jela: Uzeti dovoljno vremena, obratiti pažnju na higijenu Uspraviti bolesnika i pustiti ga da opere ruke, pripremiti stol, dodati ubrus, postaviti pića, pripremiti lijekove Odabrati pravo suđe (pomagala za jelo) i ne servirati prepun tanjur Socijalno edukativni centar www.sec.ba 35 Za vrijeme jela: Obroke rezati tek pred samim bolesnikom Zaželjeti “dobar tek” i motivirati bolesnika za jelo Nuditi piće za vrijeme jela Ukoliko bolesnik ne može sam jesti: uzeti dovoljno vremena za davanje hrane, u slučaju da bolesnik ima problema sa gutanjem obratiti pažnju da se ne zagrcne, ne ostavljati utisak “nahranjivanja”, svako malo poticati bolesnika da jede Socijalno edukativni centar www.sec.ba 36 Nakon jela: Pitati je li jelo bilo ukusno Raspitati se o željama za naredni obrok Posuđe ne sklanjati prebrzo Uzeti u obzir želje za pranjem i njegovanjem usne šupljine i zuba Oprati ruke i eventualno lice bolesnika Smjestiti bolesnika u udoban položaj i Eventualno prozračiti prostoriju Socijalno edukativni centar www.sec.ba 37
© Copyright 2024 Paperzz
