GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ILI PRORAČUN ILI ISTRAGA
Istina se može skrivati neko
vrijeme, ali ne može sve vrijeme
U svakom slučaju ovakvim postavljanjem stvari gradonačelnik Vlahušić je doveo dubrovački HDZ i njegove vijećnike
pred zid u kojem je jedini častan izlaz neprihvaćanje gradonačelnikovog prijedloga rebalansa ovogodišnjeg
proračuna i prijedloga proračuna za iduću godinu, jer će svaku njihovu drugačiju odluku javnost protumačiti kao
strah od gradonačelnikovih prijetnji DORH-om, a to bi onda značilo političku eutanaziju dubrovačkog HDZ-a
“Kad se riješi pitanje Garaže pozvat ću da ima ključne dokaze o tome da je “Ugo- sa ovogodišnjeg proračuna i prijedloga proŠuicu i Bulića da zajedno spale u jednoj vor o izgradnji dubrovačke Javne garaže” računa za iduću godinu, jer će svaku njihovelikoj posudi Ugovor o izgradnji Javne štetan i možebitno koruptivan ugovor, u vu drugačiju odluku javnost protumačiti kao
garaže. A ako se to ne dogodi, ići će istra- namjeri ucjenjivanja i reketarenja podrške strah od gradonačelnikovih prijetnji DORHga tko je odgovoran za štetu koja je nasta- HDZ-ovih gradskih vijećnika svojim prijed- om, a to bi onda značilo političku eutanazila Gradu… Bit će zanimljivo vidjeti zašto ili lozima rebalansa ovogodišnjeg proračuna ju dubrovačkog HDZ-a.
kako su Mato Franković i Marko Potrebica i donošenja idućeg proračuna, odnosno u Ako je s sklapanjem i provedbom “Ugovoostavili Šuicu na milost i nemilost arbitraže namjeri sprječavanja prijevremenih izbora ra o izgradnji dubrovačke Javne garaže”
i DORH-a” - izjavio je navodno prije nekoli- za Gradsko vijeće i gradonačelnika Grada sve čisto, dubrovački HDZ se nema čega
ko dana dubrovački gradonačelnik Andro Dubrovnika.
bojati, a ako pak nije, nakon ovakvog istuVlahušić, bar tako pišu jedan dubrovački Ono što je porazno je da je svaka od tri pa gradonačelnika Vlahušića ne nazire se
portal i jedan dubrovački tjednik.
naprijed navedene mogućnosti podjedna- niti jedan povoljan izlaz za dubrovački HDZ,
Ako su dubrovački novinari vjerno zabilježili ko moralno i zakonski nedopustiva i krimi- ali ipak najmanje bi za njih štetan izlaz bio
i prenijeli riječi dubrovačkog gradonačelni- nalna. U pravno uređenoj i civiliziranoj državi ne pristati na nikakve ucjene i nemoralne
ka Andra Vlahušića to logički implicira:
i društvu gradonačelnik Vlahušić bi bio ponude dubrovačkog gradonačelnika.
1. da gradonačelnik Vlahušić ima ključne promptno pozvan da nadležnim tijelima Što se pak tiče gradonačelnika Vlahušića
dokaze o tome da je “Ugovor o izgradnji kaznenog progona, gradskim vijećnicima i za njega se u ovoj situaciji, bez obzira kako
dubrovačke Javne garaže” štetan i javnosti pojasni jesu li njegove izjave o biv- se ona bude dalje razvijala, ako se ne
možebitno koruptivan ugovor, koje dosad šoj HDZ-ovskoj gradonačelnici Dubravki pokaže da on nije rekao ono što mediji tvrde
nije predao DORH-u, ali će ih predati ako Šuici, navodnoj štetnosti “Ugovora o izgrad- da je rekao ili ako ne smisli neko novo geniHDZ-ovi gradskih vijećnici ne podrže nje- nji dubrovačke Javne garaže”, DORH-u, i jalno izlazno rješenje (koje se zasad ne
gov prijedlog rebalansa ovogodišnjeg pro- pokretanju ili nepokretanju istrage s tim u nazire), naprosto ne vidi dobro rješenje proračuna i prijedlog proračuna za iduću god- svezi, utemeljene ili nisu utemeljene u nekim šao mu ili ne prošao “ucijenjeni” rebalans i
inu; ili
ispravama i drugim dokazima ili su samo proračun. Naime, jednog dana DORH-u i
2. da DORH ima dovoljno dokaza da je moralno nedopustiv i kriminalno ucjenjivač- dubrovačkoj javnosti, odnosno biračima će
“Ugovor o izgradnji dubrovačke Javne ki blef ili nešto posve treće.
morati položiti račun za svoje izjave o štetgaraže” štetan i možebitno koruptivan ugo- U svakom slučaju ovakvim postavljanjem nosti “Ugovora o izgradnji dubrovačke Javvor, ali da blagoslov za podizanje optužnice stvari gradonačelnik Vlahušić je doveo du- ne garaže” i o odgovornosti za sklapanje i
DORH-u treba dati vladajuća koalicija na brovački HDZ i njegove vijećnike pred zid provedbu tog ugovora.
lokalnoj i/ili državnoj razini; ili
u kojem je jedini častan izlaz neprihvaćan- Istina se može skrivati neko vrijeme, ali ne
3. da gradonačelnik Vlahušić laže i blefira je gradonačelnikovog prijedloga rebalan- može sve vrijeme. Ivica Ban, Dubrovnik
GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (5)
Na popisu „milionera“ nema ni
Gospar Dubrovčanin kaže da su ta „kleroustaška plemena“ rušili i palili džamije, a u stvari je srušena smo jedna
koja je ponovo izgrađena, ona u Stocu, koja je bila izgrađena na srušenoj katoličkoj crkvi. Kao dokaz u podu te
džamije pronađen je kalež
Gospar Kaciga Quidquid agis prudenter praviti kacige – nove. Stare se ne mogu govine nisu nikakvo kleroustaško pleme“
agas et respice finem! (Štogod radiš, pam- popravljati, one se bacaju u otpad koji se nego su autentični Hrvati kao i svi ostali
etno radi i misli na svršetak) Ne znam sa može reciklirati u visokoj peći. I zavapih: Hrvati ovih prostora. Legitimno je da su se
ovim naslovom „samo naprijed gosparu „Bože me sačuvaj kuge, glada,rata, i kacige u Obrambenom ratu borili za svoj dom i za
Boško“ u prošlom broju GLASA GRADA što „brata“! ja znam praviti kacige, a ovaj svoju zemlju. U ratu je bilo i zločina, ali sightio poručiti gospar Kaciga Dubrovčanin, Kaciga Dubrovčanin je umislio da od poš- urno naj manje na njihovoj strani. Kao manvaljda, da provocira njegovim nebulozama tenih Hercegovaca, zna praviti ustaše i fa- jinski narod rašćerani su i protjerani sa
Hrvate iz Hercegovine! A ja ti nisam stručn- šiste, ali mu je sve to providno i ne učinko- svojih ognjišta, gdje su obitavali od „od stoljak od pera, ali zato znam računati i, znam vito. Svakomu je znano da Hrvati iz Herce- jeća sedmog“. Doteklo ih je po cijelom svijetu, a dobar dio naseli i opustošena dubrovačka područja, gdje ih Dubrovčani
bratski udomiše i primiše, a gdje su se oni
uspješno aklimatizirali. A ovi drugi narodi
se proširiše, zauzeše vlas i imovinu, a Srbi
u BiH na genocidu stvoriše i svoju državu
tzv. „Republiku Srpsku“.
mARKETIN
tele5marketing@gmail.com
T: 020 358 980 F: 020 311 992
2
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
APSURDI NAŠI SVAGDANJI
Pričala-papagala,
ležonje i paraziti
Rad u sveukupnom realnom sektoru, u koji spada i rad u ugostiteljstvu, je
upravo rudarski te nitko, ama baš nitko, neće reći da mu je rad u
ugostiteljstvu neka uživancija i ushićenje
Redovito, ali i pomno pratim svakodnevni
život i moderna dostignuća u svijetu većinom posredstvom postojećih medija i tako
stječem pouzdani dojam da svijet egzistira
na tisuće različitih načina prvenstveno radom samog čovjeka, pa mnogima ni ne
pada na pamet reći kako rade ono što vole
i kako u tome uživaju ( kao što zna reći dubrovačka mladež), nego naprotiv mukotrpno rade zarađujući kruh za secruiser-ibe i
obitelj, lokalnu zajednicu i za domovinu u
cjelini. Kao prvo napominjem rad u sveukupnom realnom sektoru u koji spada i rad
u ugostiteljstvu, a koji je upravo rudarski te
nitko ama baš nitko neće reći da mu je rad
u ugostiteljstvu neka uživancija i ushićenje.
Turizam je ipak nešto sasvim drugo (TZ
Grada i županije, turističke agencije i sl.),
tamo se ugura dobar dio tzv. pričala-papagala, ležonje, pa i parazita – naravno – čast
izuzetcima. Možebitno spominjanje svih
mogućih zanimanja daleko bi me to odvelo, samo ću spomenuti da bi dubrovačka
mladež – u većini slučajeva – htjela kruha
bez motike, a radila bi neki, recimo, činovnički posao koji se obavlja bez nekog
velikog napora, a da je i dobro plaćen. Već
spomenuh da dubrovačka mladež ne bi
rado radila u realnom sektoru gdje ponekad
treba i fizički „potegnuti“ i ta ista dubrovačka mladež ne bi podizala ništa teže od žlice,
pantarula, žmula, olovke, mobitela, golduna, nekakvog vibratora i sličnih stvarčica i
sličnih stvarčica, ali opet čast izuzetcima.
Kao dokaz ovoj mojoj tvrdnji navodim: Glavna nam je (Dubrovniku, njegovoj rivijeri i
dijelu DNŽ-je) gospodarska grana ugostiteljstvo i turizam u što spada i Zimmer frei, jer
da nam nije spomenutog, bez ustručavanja rečeno, gladovali bi i gladovali i bili na
prosjačkom štapu, jer – praktički – skoro
ništa drugo i nemamo. Primjerice: zanati i
slični obrti (skoro svi) odavno su mrtvi, industrije uopće nemamo, Tvornice likera
Krilanović – kasnije konfekcija „Jadranka“,
Tvornice boja i lakova „Dubravke“, teretne
luke Gruž, željezničkog i tramvajskog
prometovanja, HTP „Dubrovnika“,
„Budućnosti“, „Minčete“, Dubrovkinje“ i
ostalih poduzeća više nema. Sama tvornica TUP danas životari sa svega šezdesetak
zaposlenih, a do domovinskog rata bilo ih
je nekoliko stotina. nekad gigant Atlantska
plovidba isto samo životari, te ni tamo ne
cvjetaju ruže u ovo svjetsko recesijsko vrijeme. Dakle spali smo samo na ugostiteljstvo i turizam uz žalosni konstataciju da su
nam skoro svi hoteli u vlasništvu stranaca
pa sva zarada (izuzev PDV-a, poreza i pristojbi) ode u torbama po čitavom svijetu. I
banke su doživjele istu sudbinu, zar ne?
Tvrdim da dubrovačka mladež nerado radi
u ugostiteljstvu (konobar, kuhar, slastičar,
kuhinjska radnica, sobarica, spremačica,
rad u vrtu, u opskrbi i sl.) i još na nekim iole
težim poslovima. A Ugostiteljsko-turistička
škola jedva „skrpi“ 3-4 razreda konobar,
kuhar, a za slastičare nijedan. Ali, direktori,
menadžeri hotela, šefovi recepcije i prodaje, žurnalisti hotela, blagajnice, recepcionari,
glasnogovornici, animatori i slično svi bi
željeli biti. Ali – malo morgen! Svjedoci smo
nevjerojatnom apsurdu. Naime, u Dubrovniku i na bližoj rivijeri tijekom turističke sezone,
pa i čitave godine radi razne poslove (ugostiteljstvo, campovi, trgovine, kiosci, u
domaćinstvima i drugdje) vjerojatno i preko tisuću većinom mladih ljudi iz Slavonije
i iz ostalih područja kontinentalne Hrvatske,
Hrvati iz BiH, mladi Splita, Šibenika, a bezbeli ponetko i iz inozemstva. To nije dobro
jer Dubrovnik i okolica ne oskudijevaju u
radnoj snazi, ali se treba prihvatiti posla
(mladi nezaposleni). Sramota, sramota, sramota! Sigurno, nitko od tih sa strane (kao
dubrovačka mladež – opet čast iznimkama)
ne govori da uživa u onom što radi, da ga
to ushićuje i da mu je to životni moto i životna deviza.
Uz sve navedeno i nabrojeno naglašavam
da je Grad Dubrovnik veliki rasipnik. Naime,
naš Grad iz svog proračuna na godinu izdvaja i to velikodušno oko 58.000.000,00
kuna za ustanove u kulturi (kulturne
ustanove su nam neophodne) i to „ide“ iz
špagova nas poreznih obveznika, iako neke
od ustanova u kulturi imaju popriličan vlastiti utržak - od ulaznica. Usprkos tome, ako
idemo u KMD-a, u kino, u Visiu, u teatar
Bursu, na koncert, na Ljetne igre, u Revelin, u Lazarate, u muzeje i galerije, na Linđa
„masno“ plaćamo ulaznice, opravdano se
pitam, ne samo ja, kako to?
Pero Hrdalo, Dubrovnik - Lapad
Pavelića ni ustaša, ali ima Tita
O tome gospar Dubrovčanin ni riječi u
svojim kacigarijama u Glasu Grada. Kaže
da su ta „kleroustaška plemena“ rušili i palili džamije, a u stvari je srušena smo jedna
koja je ponovo izgrađena ona u Stocu koja
je bila izgrađena na srušenoj katoličkoj
crkvi. Kao dokaz u podu te džamije
pronađen je kalež. Partizansko groblje u
Mostaru, remek djelo velikog srpskog umjetnika Bogdana Bogdanovića, je izgrađeno
par stotina metara od Neretve u koju su
partizani bacali poubijane hercegovačke
fratre (bez suđenja). A ubili su ih 66. A njihova imena nisu upisana na tom groblju.
U svojim kacigarijama često se hvatate
Pavelića i NDH koju da Hercegovci ne
mogu zaboraviti, a ta konstrukcija se može
odnositi i na sve Hrvate. Pa zašto to kalemite samo Hercegovačkim Hrvatima? Na
nedavnoj proslavi „Oluje“ u Čavoglavama
se okupilo 120.000 Hrvata Dalmatinaca, a
u Kninu u organizaciji države nije se okupilo ni nekoliko tisuća!
Konačno, što vi gosparu Darko Kaciga
Dubrovčanine želite postići sa ovim Vašim
kacigarijama?
Samo je jedna istina! Nema moje ni vaše
istine. „Istina će nas osloboditi“.
U prilog iznalaženja istine evo rang liste
zločinaca „milionera“ u zločinima u
dvadesetom stoljeću, koju je sastavio i objavio ugledni Njemački BILD.
Zločinci milioneri:
1. Mao ce Tung 50 miliona (žrtava komunizma u Kini)
2. Staljin 40 miliona (žrtava komunizma u
Rusiji)
3. Hitler 20 miliona (nacizam u Njemačka)
4. Čang kaj Šek 20 miliona (nacionalizam
Kina)
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
5. Lenjin 4 miliona (komunizam u Rusija)
6. Tojo Hideki 3 miliona (agresivni imperijalizam Japan)
7. Pol Pot 2 miliona (Komunizam
Kambodža)
8. Mengistu 2 miliona (etiopski marksist)
9. Jahija Kan 1 milion ( Pakistan)
10. Josip Broz Tito 1 milion, Jugoslavija
U ovom je zadnjem milionu iz Jugoslavije i
663 žrtve: svećenika, redovnika bogoslova
i sjemeništaraca od hrvatskog naroda (neki
su do njih na Daksi)
Na ovom Njemačkom popisu „milionera“
nema ni Pavelića ni ustaša iako je suvremenik ovih zločinaca. Nijemci se nisu ustručavali objaviti Hitlerove žrtve, a zašto bi
se mi ustručavali priznati Titove žrtve.
Kad pišete svoje kacigarije trebali bi ste i o
ovom svemu voditi računa.
B. Maslać
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ZELENA AKCIJA
PRIOPĆENJE GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-a DUBROVNIK
Neodgovorno i
neprihvatljivo srljanje
Ministarstva gospodarstva
Pozivamo i nadležne
institucije da izvide
Savjetodavno tijelo Europskog parlamenta nalaže oprez
zbog planirane eksploatacije nafte u Jadranu
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je na svojoj plenarnoj
sjednici, održanoj 11.rujna, usvojio mišljenje o nedavno objavljenom
prijedlogu Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju. EGSO, kao
savjetodavna institucija donosi zajednička mišljenja predstavnika
poslodavaca, sindikata i civilnog društva o prijedlozima novih direktiva ili politika EU-a. Tako donesena mišljenja služe kao jedna od podloga pri donošenju odluka u EU institucijama. Na inicijativu predstavnika okolišnih udruga iz Hrvatske okupljenih u nacionalnu mrežu Zeleni
forum, dugogodišnjeg okolišnog aktivista Tonija Vidana, u tekst dokumenta unesena je točka koja naglašava rizike od mogućih
istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranskom i Jonskom moru. U
tekstu se predlaže “pozorno procjenjivanje” i “osiguravanje suglasnosti svih relevantnih država” za “razvoj novih aktivnosti istraživanja i
iskorištavanja ležišta ugljikovodika”. Posebnim amandmanom nalaže
se i provedba Strateške procjene utjecaja na okoliš. Zelena akcija
upozorava na potpuno neodgovorno i neprihvatljivo srljanje Ministarstva gospodarstva u istraživanje i najave eksploatacije nafte na
Jadranu. Posebno zabrinjava dosadašnja neaktivnost Ministarstva
okoliša, čime se jasno pokazuje kako naše institucije nisu osposobljene za kvalitetno upravljanje tako rizičnim aktivnostima u našem najvrjednijem eko sustavu, Jadranskom moru. Vjerujemo kako će dionici koji su zainteresirani za održivo gospodarenje Jadranom uključivanjem u javnu raspravu o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš odbaciti mogućnost eksploatacije nafte kao prerizične aktivnosti na
Jadranu. Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Huliganski ispadi
Gradski odbor Socijaldemokratske partije Dubrovnik s nevjericom i ogorčenjem promatra kako se u javnim istupima na
temu javne garaže, velikog financijskog tereta po Grad, ponaša dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
Očito suočen s vjerojatnim gubitkom pozicije gradonačelnika,
Vlahušić se ne ustručava dojučerašnjim saveznicima i partnerima prijetiti prijavljivanjem Državnom odvjetništvu zbog
navodnih malverzacija oko projekta javne garaže. No, pritom
zaboravlja na čitav niz okolnosti.
Najprije, po zakonu je dužan prijaviti svaku nezakonitost za
koju dozna, a ne prijetiti prijavom tek u slučaju da ga se ne
podrži tijekom izglasavanja proračuna. Takvo ponašanje zapravo je, ako je točno što gradonačelnik govori, neprijavljivanje
odnosno prikrivanje kaznenog djela pa time čini kazneno djelo. Stoga pozivamo gradonačelnika da saznanja o mogućem
počinjenju kaznenog djela prijavi nadležnim institucijama, a
ne da s njima ucjenjuje. Sablaznila nas je i njegova poruka
predsjedniku Gradskog vijeća i bivšoj gradonačelnici da spale
ugovor o gradnji garaže. Ako gradonačelnik ima saznanja o
kaznenom djelo onda je njegova poruka o spaljivanju ugovora poticaj na uništavanje dokaza pa time čini još jedno kazneno djelo.
Također, pozivamo i nadležne institucije da izvide je li točno
što gradonačelnik govori kada neke osobe dovodi u vezu s
kriminalnim radnjama oko gradnje javne garaže, a prozvane
osobe da se očituju o njegovim navodima. Ili je riječ o kleveti ili
su zaista prokazani kao osobe koje su učinile nešto nečasno i
nezakonito. Njihova šutnja bila bi i više nego znakovita.
Razumijemo paniku i dezorijentaciju gradonačelnika u situaciji u kojoj se nalazi, ali ne razumijemo način na koji se bori
da bi to zaustavio.
Podsjećamo, gradonačelnik Vlahušić je, penjući se na vlast u
Gradu 2009. godine, najavljivao kako će biti ‘gradonačelnik, a
ne blagajnik MIDIA grupe’ te da će razotkriti sav navodni kriminal prethodne vlasti koja je ugovor o gradnji garaže zaštitila
oznakom tajnosti. No, osim što je prestao govoriti o navodnim
nezakonitostima sve dok mu se fotelja nije počela tresti, naglašavamo kako nije ništa učinio da bi zaustavio rast duga Grada zbog javne garaže. Da ga je rješavao na samom početku
on se ne bi višestruko uvećao niti bi doveo Grad u situaciju da
mu prijeti bankrot.
Dakle, mi u GO SDP Dubrovnik smatramo da gradonačelnik
nije uradio apsolutno ništa kako bi riješio problem duga javne
garaže, a o navodnim nezakonitostima je počeo govoriti tek
kada se osjetio ugroženim. Držimo to neprimjerenim i očajničkim potezom odlazećeg gradonačelnika. Potezom koji ga
dovodi u situaciju da i sam zbog mogućeg zataškavanja odnosno prikrivanja bude počinitelj kaznenog djela.
Predsjednik GO SDP-a Dubrovnik, Mladen Gojun
PRIOPĆENJE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE (2)
I mi se mučimo i šutimo
U Vukovarskoj ulici, kod „Čistoće“, čekajući autobus primijetio sam
kako na tabli nema Libertasova reda vožnje. Iz tih razloga sam pošao
u Remizu, gdje su mi ljubazni djelatnici pokazali slomljeno staklo i
rekli kako se gotovo na cijelom gradskom području svakodnevno
događaju huliganski ispadi, te lomu stakla na tablama i skida red
vožnje, kao i druge obavijesti. Kako tomu stati na kraj?
Zdravko Trojanović Trojo
4 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
Čitala sam prošli broj Glasa Grada, kao priopćenje Sindikata
umirovljenika. Zato imam pitanje: Je li se samo odnosi, što ste
tražili, povećanje mirovine od 3400,00 na 3.800,00 kuna, kao
što piše. I mi smo srednji sloj stanovništva, možda imamo malo
više 4000,00 kn, ali i mi jedva preživljavamo, iako smo cijeli
vijek radili, i to pošteno. Valjda svi mi umirovljenici, ne govorim
o onima koji imaju preko 10.000,00 i dalje, nego ovaj sloj veći
stanovništva, koji se muči, šuti. Znam, plaće će se povećati,
valjda i sa time obavezno ide i povećanje nama umirovljenicima mirovina. Zahvaljujem se u ime drugim umirovljenika.
Nadija Hadžimahović, Župa dubrovačka
LAZARETI
Grad ne može raditi nešto što nije
primjereno njegovom značaju i ugledu
Ovom rekonstrukcijom svakako je dobiven vrlo kvalitetan prostor za društvene i kulturne djelatnosti u Gradu.
Bilo bi za očekivati da takve djelatnosti imaju prednost pred komercijalnim, kako ga ne bi registrirali kao još
jedan gradski bankomat
Poslije višegodišnjih planiranja i odgađanja popravaka završeni su u najvećem dijelu
radovi na nužnoj rekonstrukciji Lazareta
karanteni Dubrovačke republike iz XV. st.,
osim na tri posljednje lađe sa dva dvorišta,
a nije popravljen ni Janičarski han, kao ni
mala zgrada u sredini vanjskog dvorišta, što
je ostavljeno za neku doglednu pogotovo
financijsku budućnost. I dalje sam oduševljen bojom kupa odabranih pri rekonstrukciji, nadam se da će vremenom dobiti
patinu i izgledati manje bezbojno i manje
odudarati od kupa u Gradu.
Već je postalo uobičajeno da se neki graditeljski projekti Grada ne dovršavaju do
kraja ili se trebaju naknadno popravljati ili
značajno kasni njihovo dovršenje. Navodi
se da popravci ovaj put nisu do kraja izvršeni jer se nije htjelo istjerati udruge civilnog
društva, korisnike dijela tog prostora, premda se prije početka radova govorilo i o takvoj
soluciji. Za sada ove udruge nastavljaju
svoje djelatnosti u Lazaretima. Ne treba
naglašavati važnost udruge “DEŠA”, gdje
su se naše poštovane sugrađanke dokazale visokokvalitetnim radom i organizacijom; sada čujem da im je odobren vrlo mali
prostor, što je tome razlog?; koliko je značaj
kulturno umjetničke djelatnost ART radionice Lazareti i galerije OTOK uz sudjelovanje naših i stranih umjetnika, te koliko je važna
djelatnost Europskog doma u vrijeme kada
smo postali članom EU. Tu možemo postaviti pitanje je li ova problematika sa
smještajem i radom udruga u Lazaretima
definitivno riješena kao znak pažnje prema
potrebama udruga; je li to tako i u kojoj
mjeri?; a čija djelatnost ima veliki značaj za
Grad i njegov ugled ili je to možda ustupak
da se suprotnim rješenjem ne bi izazvale
neželjene reakcije u našoj zemlji; a i šire
pogotovo, jer se Grad kandidira za Prijestolnicu europske kulture 2020., pa je shvaćeno da Grad ne može raditi nešto što
nije primjereno njegovom značaju i ugledu.
Ovom rekonstrukcijom svakako je dobiven
vrlo kvalitetan prostor za društvene i kulturne djelatnosti u Gradu. Bilo bi za očekivati da takve djelatnosti imaju prednost pred
komercijalnim, kako ga ne bi registrirali kao
još jedan gradski bankomat. Međutim, već
se čuje o vrlo glasnom “kulturnom” korištenju jednog dijela Lazareta na način vrlo
primjeren našoj i stranoj mladeži što je za
svaku “pohvalu”. U tome posebno uživaju
naši sugrađani na Pločama pa i šire do ranih
jutarnjih sati.
Ne mogu ne primijetiti da se tijekom radova nije moglo očistiti zidove triju nepopravljenih lađa od trave i kapara, što sada prosto bode oči nakon uređenja, a sa vanjske
strane prema Banjama iznikla je cijela šuma
uključujući i dvije palme prema moru, a u
jednom od nesređenih dvorišta iznikli su i
dva stabla, mala zgrada u vanjskom dvorištu obrasla je divljom lozom. Što sve također treba sanirati na odgovarajući način.
Sasvim je sigurno da se korisnici tih prostora uglavnom ne bave uzgojem ovog bilja
i da takvi ukrasi nisu primjereni ovakvom
povijesnom objektu. Tu bih napomenuo da
su i na popravljenom dijelu prema moru
pomalo počele nicati kapare. Ujedno mi nije
jasno čemu služe drvene skale ispred vrata zadnjeg dvorišta prema obali, kao i dvije
montažne drvene plaforme. Sada mi izgleda da se i ovdje obavljaju “kulturne” zabave
sudeći po smrvljenim ostacima boca. Za
vjerovati je da putnici namjernici, pomorci i
trgovci, koji su u svoje doba boravili u Laz-
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
Županijske službe moraju
proaktivnije djelovati
Od ukupno raspoloživih 320
milijuna kuna u posljednje dvije
godine naša županija izvukla je
tek 0,4% ili jedva 1,4 milijuna
kuna. Naime, prema informacijama koje su dostupne na
stranicama Ministarstva gospodarstva jučer je (16.rujna 2014.)
između zamjenika resornog
ministra Alena Leverića i predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije potpisan spora-
zum kojim je iz Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i
inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014. godinu Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodijeljeno točno 1 395 525 kuna.
Iako je riječ o znatnom iznosu,
ono što zabrinjava je činjenica
kako je do sada u prošloj i ovoj
godini, kroz razne fondove Ministarstva gospodarstva, županijama bilo dostupno ukupno pre-
aretima nisu imali all inclusive smještaj sa
kupanjem u moru ili imali zabave van karantene, pa prema tome ove konstrukcije ni
danas tamo ne bi trebale biti tim više što se
pristup moru može ostvariti i kroz dvoje vrata na strani prema kupalištu Banje, a unutarnji prostori su dovoljno prostrani.
Ne bih se složio ni s međama izgrađenim
ispod vrata na stijenama prema moru. Međutim jedan prolaz iz vanjskog dvorišta
zatvoren je rešetkastim vratima od inoxa,
umjesto drvenih ili željeznih rešetkastih vrata, to je svakako originalni materijal iz doba
Republike. Inače mi se čini da je netko premodernizirao stepenište danas ulaz na
plažu Banje, koje je možda u vrijeme gradnje Lazareta imalo drugu namjenu obzirom
na dva postojeća izlaza na tu stranu. U tom
slučaju bi skaline trebalo vratiti u izvorni oblik
bez inoxa.
Čuje se da se i dalje gura rješenje za iskrcaj
putnika sa kruzera, ovaj put preko pokretnih
pontona ispod Lazareta na Komardi, koji bi
se demontirali nakon sezone; iako je utvrđeno
da i takvo rješenje nije primjereno povijesnom značaju Grada odnosno gradske luke, a
tome bih dodao da će stariji putnici posebno
biti zadovoljni penjanjem teškim skalinima uza
Lazarete, s tim da bi trebali zaobići ili
preskakati šaht izgrađen ispred samih skalina na ovoj strani, ili bi im se mogli postaviti
liftovi ili elevatori, jer ne vjerujem da će vlasnici ili korisnici prostora restorana nekadašnje
Komarde uvijek biti oduševljeni rijekama turista kroz restoran. Možda bi samo rješenje
iskrcaja, ako se ostvari, moglo rasteretiti u
nekoj mjeri Stari gradski porat, ali će povećati
gužve i sa strane Ploča, a ne samo sa strane
Pila i devastirati ovo povijesno područje.
Marko Tomić
ko 320 milijuna kuna, a podaci milijuna kuna od kojih je 99,6%
govore kako naša županija u kao jamstvo na raspolaganju
2013. godini uopće nije sud- pouzetnicima iz drugih županijelovala u programu Jam- ja.
stvenog fonda, dok je u 2014. Stoga, u današnje doba krize
sudjelovala u samo jednom pro- kada poduzetnici u našoj župgramu i povukla spomenutih aniji trebaju pomoć želimo konnešto manje od 1,4 milijuna struktivno i dobronamjerno
kuna. Iznos od niti 1,4 milijuna skrenuti pozornost na iznesenu
kuna možda izgleda impresivno i po nama alarmantnu činjenicu
kao jedinstvena svota, no u situ- da kao županija nismo sudjelovaciji kada samo u Dubrovačko- ali u većini programa jamneretvanskoj županiji postoji stvenog fonda te pozvati sve
gotovo 7300 poslovnih subjeka- županijske službe da se
ta ta svota tek je kap u moru na- snažnije angažiraju u podršci
sušno potrebnih iznosa, a pose- poduzetnicima u našoj županiji.
bice kada se usporedi s ukupValentin Dujmović,
no dodjeljivanih više od GlasGrada
320
predsjednik
- 496 - petak ŽO
19. HNS-a
9. 2014.DNŽ
5
ZAVJETNI DAN U KONAVLIMA
Stisnite križ čvrsto na prsi
Brojni Konavljani tradicionalno su u nedjelju, 14. rujna na blagdan Uzvišenja svetoga
križa pohodili Pridvorje i ispred samostana
sv. Vlaha sudjelovali u misnom slavlju i procesiji, te primili blagoslov od Boga čiji sin
Isus Krist je na križu dao svoj život i pokazao onima koji u njega vjeruju put prema
vječnom blaženstvu.
Svečanu misu predvodio je novi svećenik
u Konavoskom dekanatu pavlin fra Mario
Škrtić, koji je odnedavno preuzeo vođenje
samostana u Cavtatu i skrb za vjernike Župe
Stravča na Konavoskim brdima. Koncelebrirali su i drugi svećenici dekanata kao i re-
promjene doživjeti. U
križu se vidi naš odnos
prema Bogu, našoj
grešnosti, našim slabostima. Ako netko ne
zna moliti neka samo
uzme križ i čvrsto ga
stisne na prsi i zahvali
Isusu jer je on umjesto
njega, umjesto nas visio na križu. I zamolite
Boga neka vam sve
oprosti jer Bog može
zavoljeti i najgoreg
grešnika među ljudima.”
Nakon mise uslijedila je procesija kroz maslinik oko crkvice Svete Trojice podno samostana, te folklorni nastup KUD-a Stjepan
Radić iz Pridvorja koji je izveo nekoliko konavoskih narodnih plesova. Zahvalu svima izrekao je dekan Konavoskog dekanata mr.
don Josip Mazarekić. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor mladih
pod vodstvom vjeruočiteljice Katarine Radonić.
Uzvišenje svetog križa kao i blagdan sv. Antuna zavjetni su dani
kada konavoski puk iz svih župa dolazi u Pridvorje i kada se u
hladu višestoljetnog platana služi misa. Uzvišenje sv. Križa kao
zavjetni dan za ovaj kraj ustanovljeno je 1933., a davno prije gotičko drvo križa s propetim Isusom, koje se nosi u procesiji, doneseno je tj. spašeno s otoka Dakse pred najezdom neprijateljskih
hordi. Taj “čudotvorni križ s Dakse” pred kojim je Ivan Gundulić
spjevao “Suze sina razmetnoga” u novijoj povijesti nalazio se na
oltaru prigodom pohoda pape sv. Ivana Pavla II. Dubrovniku 2003
godine. www.dubrovacka-biskupija.hr, foto: Stijepo Brailo
dovnici Franjevačke provincije sv. Jeronima kojoj samostan u Pridvorju pripada.
U prigodnoj propovijedi fra Mario je istakao
simbol i ulogu križa u svakodnevnom životu vjernika navodeći brojne citate u crkvenoj
liturgiji u kojima se spominje križ i njegovo
značenje.
“Isus na križu nije izgubio svoje mjesto, on
je i dalje kralj svega, kralj svemira,” kazao
je propovjednik i nastavio: “On i dalje prašta na križu i sve nas voli. Zato preporučam
da svaki dan izdvojite najmanje tri minute i
samo gledate u križ i vidjet ćete kakve ćete
MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL DUBROVNIK U POZNO LJETO
Koncert simfoničara i Dubravke Tomšič-Srebotnjak
U posljednjem tjednu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto ušlo
se koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i ugledne slovenske pijanistice dubrovačkog porijekla, Dubravke Tomšič-Srebotnjak. Koncert se održao 16. rujna u atriju
Kneževa dvora s početkom u 21 sat, a orkestrom je ravnao Christoph Campestrini, glazbeni
direktor Festivala.
Dubravka Tomšič-Srebotnjak svirala je uz
vodeće europske, američke i australske
orkestre, održala više od 5000 koncerata u
najvećim centrima Europe, Amerike, Australije, Azije i Istočne Afrike. Gostovala je na
najuglednijim svjetskim festivalima, a 2003.
godine osvojila je Grand Prix du Disque
Lisztova društva u Budimpešti. Dobitnica je
brojnih prvih nagrada i priznanja, između
ostalih Međunarodnog Mozartovog festivala u Bruxellesu 1967. Od 1966. profesorica je
na Muzičkog akademiji u Ljubljani, a godine 2013. dodijeljen joj je naziv profesor emeritus.
6 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
LIBERTAS FOUNDATION
Odabrani stipendisti
Libertas foundation je neprofitna, javna i dobrotvorna organizacija, osnovana u San Pedru
u prosincu 1991. godine. Osnovali su je naši ljudi, porijeklom iz raznih dijelova naše Županije,
ali također i ljudi porijeklom iz cijele Hrvatske, s
jednim jedinim ciljem, a to je pomoć domovini.
Prigodom Feste Svetog Vlaha 2002. godine u
sklopu Libertas Foundation-a, osnovali su i stipendijski fond „Ante i Evelyn Mrgudić“, kako bi
pomogli stipendirati mlade ljude u deficitarnim
zanimanjima širom Dubrovačko - neretvanske
županije. Cilj ove stipendije je poticanje mladih
ljudi na ostanak u ruralnim dijelovima Županije,
motivacija za bolje učenje te financijska pomoć
obiteljima lošeg imovnog stanja.
Prigodom odabira kandidata za stipendije, sa visokim stupnjem socijalne osjetljivosti biraju djecu
iz ruralnih područja, pazeći pri tome na materijalno stanje obitelji, te svoje stipendije dodjeljuju
djeci iz obitelji slabijeg materijalnog položaja. Na
taj način olakšavaju obiteljima školovanje djece,
te potiču mlade ljude da završe odabrano školo-
vanje i vrate se u svoje
rodno mjesto, kako bi
tamo stvarali uvjete za
život i budućnost.
Od 2003. do danas, za
obrtnička zanimanja u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Libertas
foundation je podijelila
135 stipendija. Uz pomoć udruge DEŠA – Dubrovnik, koja predstavlja logistiku Libertas
foundation-a, natječaj je
objavljen još u lipnju, te
je više od 20 učenika
predalo svoje zamolbe.
Odabrani stipendisti za
školsku godinu 2014/2015 su budući obrtnici iz Konavala, Dubrovačkog primorja,
grada Dubrovnika, Župe dubrovačke i Mljeta,za zanimanja: 3 kuhara, 2 frizerke, 1
kamenoklesar, 1 elektromehaničar, 1 elektrotehničar, 1 automehaničar i 1 ekonomist.
Imena dobitnika su: Orlanda Laterza (Zaton), Keti Pušić (Mlini), Niko Radovac (Lovorno – Konavle), Marko Vodopija (Mravinjac -Dubrovačko primorje), Mladen Franić
(Korita - Mljet), Maro Dubravčić (Dubrovnik), Ante Lalić (Dubrovnik), Mauro Pušić
(Popovići – Konavle,) Miro Franić (Korita- Mljet) i Danijel Lazar (Maranovići-Mljet).
PROFESOR STRUČNO – TEHNIČKIH PREDMETA ZLATKO MIČIĆ OTIŠAO U MIROVINU
Učenici bi mogli najbolje ispričati…
Profesor Zlatko Mičić je u
svom radnom vijeku napisao
7 stručnih udžbenika, tri
zbirke zadataka, četiri skripte,
a povodom proslave 150. obljetnice Pomorske škole u Dubrovniku napisao je prigodan
bilten i autor je 10 minutnog
filma o razvoju Pomorske
škole u Dubrovniku od njenog
osnutka 1852. do obljetnice
2002.
Profesor Zlatko Mičić otišao je u
mirovinu kao profesor, koji je od prvog do
posljednjeg dana, punih 41. godinu, radio u
školi. Prošlo je generacija i naraštaja. Puno
njegovih bivših učenika, do nedavno su mu
bili kolege, također profesori u Pomorskotehničkoj školi, a svi oni njegovi bivši učenici, koji bilo da plove ili su na kraju, možda bi
mogli najbolje ispričati kako je to bilo kad im
je Zlatko ulazio u razred. Inače, Zlatko Mičić
rođenje je u Zagrebu 16. veljače 1949. g. a
zbog obiteljskih razloga čitava njegova obitelj
preselila se u Dubrovnik u Palmotićevu ulicu br. 1 gdje i danas živi sa suprugom Jelenom te sinom Damirom i kćerkom Ivom i
kućnim ljubimcem imenom Slash. Osnovno,
srednje i više obrazovanje stekao je u Dubrovniku, gdje je na Višoj Pomorskoj školi u
Dubrovniku 1973. diplomirao i stekao zvanje inženjera pomorskog strojarstva. Te iste
1973. godine počinje sa radom kao mladi
inženjer, u Srednjoj školi za zanimanja u
privredi kao predavač stručnih tehničkih
predmeta sve do 1978. godine, kad sve srednje škole u Dubrovniku prelaze u zajednički
Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje.
Nakon 15 godina provedenog u Centru, od
1993. godine, kad su se opet sve škole razdvojile, prelazi u Pomorsko tehničku školu Dubrovnik u kojoj je proveo 21 godinu kao pre-
davač stručnih tehničkih predmeta sve do mirovine l . rujna
2014.
U međuvremenu, uz rad, godine 1996. završio je Pomorski
fakultet u Dubrovniku i stekao
zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa-brodostrojarski smjer. Uvijek predan u svom
profesorskom radu godine 1999.
promaknut je u zvanje profesora mentora, a godine 2006. promaknut je u zvanje profesor savjetnik. Profesor Zlatko Mičić je u
svom radnom vijeku napisao 7 stručnih
udžbenika, tri zbirke zadataka, četiri skripte,
a povodom proslave 150. obljetnice Pomor-
ske škole u Dubrovniku napisao je prigodan
bilten i autor je 10 minutnog filma o razvoju
Pomorske škole u Dubrovniku od njenog osnutka 1852. godine do obljetnice 2002. godine. Ali profesor Zlatko, za svojeg radnog
vijeka nije bio samo profesor. Od godine
1969. do godine 1973. radio je i kao spiker
na Radio Dubrovniku sa Anom Brborom Hum, pok. Jelenom Stanić i pok. Tonkom
Pendeom. U to vrijeme kao voditelj, vodio je
sve značajnije priredbe, kvizove, modne revije i veljune u gradu. Od 1979. sve do Domovinskog rata radio je i kao pismoslikar i
bavio se sitotiskom. Zadnjih godina predavao je četiri stručna predmeta i to tehničku
mehaniku, termodinamiku, pomoćne brodske strojeve i uređaje i toplinske strojeve i
uređaju. Želimo mu sretnu mirovinu – ali koliko ga poznajemo ne vjerujemo da će je
provesti „mirno“. LL
Na slici su učenici „Škole za zanimanje u privredi“ sa svojim razrednikom Zlatkom Mičićem
na maturalnoj zabavi 1976. godineGlasGrada
u hotelu „Libertas“
- 496 - petak 19. 9. 2014.
7
GRAD DUBROVNIK, DUBROVNIK INTERNATIONAL WINE & JAZZ FESTIVAL I DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA
Svjetska zvijezda Jose Feliciano na
Stradunu i u Dubrovačkim vrtovima sunca
Dubrovnik će i koncem ovog ljeta ponovno biti u središtu hrvatske i europske pozornosti.
Svjetski poznati glazbenik, najbolji gitarist današnjice Jose
Feliciano u Dubrovniku će koncem rujna održati dva koncerta. Veliki koncert ispred katedrale uz pratnju Dubrovačkog
simfonijskog orkestra zakazan
je za 27. rujna, dok će se ekskluzivni VIP koncert kojeg je
domaćin kompanija Dubrovački vrtovi sunca održati u petak
26. rujna.
Na četvrtom po redu Dubrovnik
International Wine&Jazz festivalu koji se održava od 25. do
27. rujna, glavna zvijezda bit će
Jose Feliciano kojeg glazbeni
kritičari nazivaju najvećim
živućim gitaristom. Jose Feliciano rođen je slijep 1945. u
Puerto Ricu i prvi je Latinoamerikanac koji je uspio osvojiti englesko glazbeno tržište. Među
njegovim najvećim hitovima su
“Che sera” iskladba zvedena
na Sanremu 1971. s kojom je
osvojio europsko tržište, te Feliz Navidad, jedna od najizvođenijih blagdanskih pjesama
i danas.
Međunarodna glazbena legenda, gitarist i pjevač, višestruki
Grammy osvajač Jose Feliciano
održat će u Dubrovniku dva
koncerta. Središnji koncert Dubrovnik International Wine
&Jazz festivala pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika bit će
veliki koncert 27. Rujna. Pred
dvorom kojeg će Jose Feliciano
izvesti uz pratnju Dubrovačkog
simfonijskog orkestra i pod
ravnanjem maestra Michaela
Kissingera, namijenjen je
domaćoj i inozemnoj publici
Dubrovački vrtovi sunca kao
generalni sponzor organiziraju
ekskluzivni koncert i glavni
događaj Festivala 26. rujna. VIP
koncert u Dubrovačkim vrtovima sunca „ JAZZ IT UP with
Jose Feliciano!“ okupit će brojna poznata imena te partnere i
sponzore festivala.
Svi koncerti ovogodišnjeg Dubrovnik International Wine&Jazz
Festivala bit će popraćeni
izložbama dubrovačkih likovnih
umjetnika Dubrovnika,kao i de-
Ulaznice za veliki koncert na
Stradunu dostupne su u „on
line“
prodaji
http://
www.dubrovnikwinejazz.com/
tickets.php
gustacijama vina poznatih vinara iz dubrovačke regije.
Ovogodišnji glazbeni spektakl s
Jose Felicianom u okviru Dubrovnik International Wine &
jazz Festivala ističe Dubrovnik
na karti zanimljivih europskih i
hrvatskih rujanskih događanja,
u vrlo intenzivnom turističkom
mjesecu i potvrda je atraktivnosti Dubrovnika za kasnoljetni i jesenski odmor.
prvim mjestima top ljestvica
1968. godine, i prema kazivanju izdavača danas je klasik upravo zbog Joseove interpretacije; „Che Sera“, megauspješna u Europi, Aziji i Južnoj Americi, te naravno „Feliz Navidad“,
božićna pjesma koja se već
tradicionalno pjeva diljem svijeta za blagdane. Čak ju je i ASCAP (Američko društvo skladatelja, autora i izdavača) ukl-
O JOSE FELICIANU
Jose Feliciano do svoje
dvadeset i treće godine pet je
puta bio nominiran, a dva puta
je i osvojio nagradu Grammy za
svoj album „Feliciano!“. Svirao
je diljem svijeta i snimao pjesme na četiri jezika.
Njegove tri ključne pjesme su
„Light My Fire“, koja je bila na
ZELENI FORUM, ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI
Izabrani najbolji radovi
Uz Međunarodni dan ozonskog sloja 16. rujna 2014. je u prostorijama našeg Eko centra Zeleno Sunce 35 likovno -kreativnih
radova djece i mladih Hrvatske na 24. Natječaju izabrano i nagrađeno slijedećih 5 radova i to : Kristina Čupić (7.razred, OŠ Mokošica), Andrea Radić (7.razred, OŠ Mokošica),
Marija Baselli (4.razred, OŠ Mokošica),
Zoe Nikica Čala (3.razred, OŠ Juraj Šišgorić-Šibenik), Đana Antić (5.razred, OŠ
Mokošica). Svima koji su sudjelovali u
našem 24 .natječaju zahvaljujemo a
pobjednicima čestitamo .Sve likovne
radove ovih dana poslat ćemo na dječje
odjele u Klaićevoj u Zagrebu i Splitu. Predsjednica Jadranka Šimunović
8
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
jučilo među 25 najboljih
blagdanskih pjesama stoljeća.
Osim navedenih, svijet je uživao
još u mnogim Felicianovim pjesmama, uključujući „Rain“, „Chico and the Man“, „California
Dreamin’“, „Destiniy“, „Affirmation“, „Ay Carińo”, „Ponte A
Cantar“, „Cuando Amor Se
Acaba“, „Porque Te Tengo Qe
Olvidar?“, i mnogim drugim.
Felicianov doprinos glazbenoj
industriji bio je dalekosežan –
spajao je generacije i kontinente, a u isto vrijeme naglašavao je kulturnu raznolikost i
međusobno prihvaćanje. Jose
Feliciano odigrao je cameo ulogu u „Fargu“, filmu koji je 1997.
godine bio dobitnik Oscara.
Tada je izveo pjesmu “Let’s Find
Each Other Tonight”, u kojoj je
iskazao svoju snagu i kao tekstopisac i kao izvođač.
Jedan od Joseovih trenutaka
koji će se dugo pamtiti dogodio
se 1. prosinca, 1987. kada se
pridružio legendama zabavne
industrije. Njegova zvijezda tada
je postavljena na svjetski poznatoj holivudskoj ulici slavnih. Također je dobio i zvijezdu u ulici
slavnih u svojem rodnom Puerto Ricu, pokraj Josea Ferrera i
Raula Julie, a odljev njegovih
ruku nalazi se na poznatom zidu
slave u londonskom muzeju
Madame Tussaud.
CAFFE GALERIJA
Pejzaži
Željka
Korena
U nastavku programa Mladi za
mlade, kojeg u Caffe Galeriji već
11 godina vodi Andrija Seifried,
svojim lirskim pejzažima, po
drugi put u ovom prostoru i u
Dubrovniku, predstavit će se
mladi akademski slikar iz Mostara Željko Koren. Otvorenje
izložbe je u subotu 20.rujna u
12 sati.
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA ZATRAŽIO
UBRZANJE PROCESA IZDAVANJA KONCESIJE ZA ŽIČARU
Gradska blagajna oštećena za 5 milijuna kuna
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić uputio je u ponedjeljak 15.rujna
dopis nadležnim ministarstvima i institucijama kojim je zatražio ubrzanje procesa
izdavanja koncesije tvrtki Excelsa nekretnine d.d. za žičaru za prijevoz osoba Dubrovnik - Srđ. Dopis je uputio Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, Ministarstvu financija i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Isti
dopis na znanje je dostavljen i Kaznenom odjelu Županijskog državnog odvjetništva. Dopisom je Grad Dubrovnik
državna tijela izvijestio o svim radnjama
15.RUJNA 2014.
Gradski vijećnici pozvani na
konzultacije o Proračunu
koje su poduzete od trenutka stupnja na
snagu Zakona o žičarama za prijevoz osoba te ista upozorio da tvrtka Excelsa nekretnine d.d. nije sukladno zakonskim odredbama podnijela zahtjev za izdavanjem koncesije. Grad Dubrovnik stoga od državnih
tijela, prvenstveno resornog ministarstva,
traži upute o daljnjem postupanju. Ističe
se kako tvrtka Excelsa nekretnine d.d. i
dalje, bez koncesije, ubire profit od poslovanja žičare te kako je ovakvim postupanjem gradska blagajna oštećena je za pet
milijuna kuna, a Grad je prinuđen rebalansirati Proračun za 2014.
16.RUJNA 2014.
Voda u Gornjim selima
najkasnije do Uskrsa 2015.
S predstavnicima uprave Vodovoda Dubrovnik
i tvrtke Cestar d.o.o., izvođačem radova na vodoopskrbnom sustavu Gornjih sela Orašca, gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
održao je 16.rujna sastanak. Do kraja ove godine u potpunosti će se dovršiti radovi na prvoj
fazi projekta koja će omogućiti opskrbu vodom
u selima Gromača, Kliševo i Ljubač do Uskrsa 2015., zaključeno je na sastanku. Predstavnici Vodovoda gradonačelnika Vlahušića su izvijestili kako je u tijeku gradnja
najvažnijeg objekta, crpne stanica Orašac s popratnim objektom, vodospremom, crpnom stanicom i pristupnom cestom. Druga faza investicije obuhvatit će sela Mrčevo,
Mravinjac i Riđicu, te će cjelovit projekt ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna biti završen najkasnije do kraja 2015. godine. Gradonačelnik Vlahušić istaknuo je kako će Grad
Dubrovnik u drugoj fazi radova proširiti cestu između Kliševa i Riđice kako bi se povećala sigurnost i protočnost prometa, a radovi će se izvoditi paralelno s radovima na
polaganju cjevovoda za mjesnu mrežu.
GRADONAČELNIK OKUPIO KRIZNI STOŽER ZA VODU
Pročistač apsolutni prioritet
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić okupio je 12.rujna krizni stožer u sastavu predstavnika Hrvatskih voda i Vodovoda Dubrovnik kako bi se utvrdili uzroci prekomjernog zamućenja
vode na području Grada Dubrovnika uslijed velike količine oborina, te kako bi se hitno pristupilo izradi i provedbi strategije trajnog
rješenja ovog problema. Što hitnije će se pristupiti nultoj fazi radova u izgradnji pročistača za vodu na Ombli, zaključeno je na sas-
Završene su konačne radne verzije rebalansa Proračuna za 2014. i prijedloga Proračuna
za 2015., a svim vijećnicima i klubovima
vijećnika u Gradskom vijeću upućen je poziv
na konzultacije. Gradonačelnik Grad Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je 15.rujna
poziv svim gradskim vijećnicima da pred 10.
sjednicu Gradskog vijeća ugovore sastanak
ili s gradonačelnikom ili pročelnikom Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu
Nikom Pavlovićem kako bi stekli uvid u osnovne elemente rebalansa Proračuna za 2014.
i prijedloga Proračuna za 2015. godinu.
Stručne službe Grada Dubrovnika završile su
konačne radne verzije oba proračuna. Gradonačelnik Vlahušić napomenuo je kako rebalans Proračuna ostaje u okviru planiranih
sredstava te da jedini realni minus čine nenaplaćena sredstva od koncesije za žičaru.
tanku. U pripremi je dokument- će se ugraditi u cjelovit projekt
acija za prijavu projekta za Eu- na izvorištu Ombla i manjim izropske fondove, a Vodovod vorištima u Zatonu i Župi duDubrovnik će u međuvremenu brovačkoj. Dogovoreno je kako
raspisati natječaj za glavni pro- će se ispitati i utvrditi uzroci neujekt i izvođenje. Cjelokupan pro- običajeno visoke razine zajekt vrijedan je oko 50 milijuna mućenja vode, te sukladno
eura.
tome poduzeti potrebne mjere
Dok traje redovna procedura, kako ne bi došlo do daljnjeg
usuglašeno je na sastanku, kao pogoršanja.
Predstavnici
dio trajnog rješenja izradit će se Vodovoda izvijestili su gramontažni objekt koji će kvalita- donačelnika Vlahušića o
tivno i kvantitativno zadovoljiti sadržaju dopisa upućenom
potrebe građana u jesensko- Općini Ravno u kojem zahtijevazimskom razdoblju. Riječ je o ju prekid svih radova na bušotiprojektu vrijednom oko 15 mili- nama u njihovoj općini, a koje
juna kuna, za koji će sredstva nisu usuglašene s Hrvatskim
osigurati Grad Dubrovnik, vodama i Vodovodom DuVodovod Dubrovnik i Hrvatske brovnik. Cilj je utvrditi imaju li
vode. Potrebno je provesti pos- takvi radovi utjecaj na zamućentupak ubrzane javne nabave, a ja vode na gradskom području,
ukoliko se ishode sve potrebne te u kojoj mjeri. Ako u međuvresuglasnosti Vlade Republike Hr- menu do realizacije planiranih
vatske, ovaj montažni tip mjera ponovno dođe do prekopročistača bi mogao profunk- mjernog zamućenja vode, Grad
cionirati kroz tri do četiri mjese- Dubrovnik i Vodovod Dubrovnik
ca, po završetku propisane pro- osigurat će potreban broj cistercedure. Konačnom realizacijom ni vode za potrebe stanovništpročistača, montažno rješenje
va. - 496 - petak 19. 9. 2014. 9
GlasGrada
GRAD DUBROVNIK
U DUBROVNIKU
Međunarodna radionica o održivom
upravljanju i prometnim rješenjima
Dvodnevnu međunarodnu
edukativnu radionicu ‘Održivo
upravljanje i prometna rješenja’
koja se 11. i 12. rujna održala u
hotelu Royal Princess, otvorio je
gradonačelnik Grada Dubrovnika i predsjednik Hrvatske
udruge povijesnih gradova
(HUPG) Andro Vlahušić. Uz gradonačelnika Vlahušića na konferenciji za medije, koja je prethodila otvorenju radionice,
između ostalih govorili su Brian
Smith iz udruge Heritage Europe, Jean-Michel Galley iz francuske udruge ANVPAH & VSSP
te Giorgio Ambrosini, predstavnik EU projekata za promet
ENCLOSE / PERHT.
Gradonačelnik Andro Vlahušić
izrazio je zadovoljstvo što je Dubrovnik domaćin jednom
ovakvom skupu ‘koji i Ministarstvu kulture i Gradu Dubrovniku pruža kvalitetne smjernice za
već započete procese’.
Naglasio je kako će iskustva
drugih povijesnih gradova,
posebno Graza (čiji predstavni-
ci također sudjeluju na radionici) koristi kao primjeri u izradi
Plana upravljanja turizmom u
povijesnoj jezgri što su Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture
dobili ‘na zadatak’ na sastanku
UNESCO-u u Dohi (Katar) u lipnja ove godine.
-’Razmišljamo kako unaprijediti
život poštujući pravila održivog
upravljanja, ali istovremeno
omogućujući da u povijesnim
gradovima žive moderni ljudi’,
rekao je.
-’Povijesni gradovi su model
održivosti jer su se održali kroz
stoljeća’, kazao je Brian Smith
ispred udruge Heritage Europe.
Izrazio je uvjerenje da će pozitivna iskustva nekih od ukupno
200 povijesnih gradova – članica udruge pomoći Dubrovniku
pri izradi Plana upravljanja.
Predstavnik Ministarstva kulture,
Bruno Diklić najavio je da je u
pripremi novi zakonski okvir koji
se tiče upravljanja gradovima
zaštićenim kao dio svjetske baštine (u Hrvatskoj je sedam takvih
lokaliteta), a što do sada nije bilo
zakonski regulirano. Treća godišnja međunarodna radionica
održana je u organizaciji Grada
Dubrovnika i ‘’Hrvatske udruge
povijesnih gradova’’ - HUPG, te
u suradnji s udrugom ‘’Heritage
Europe’’ i predstavnicima EU
projekata ENCLOSE i PERHT,
a uz posebno gostovanje predstavnike iz francuske udruge
Nacionalna udruga povijesnih
gradova i regija te gradova s
područjima pod zaštitom (ANVPAH-VSSP).
U sklopu ovih radionica promoviran je i IPA Adriatic prekogranični projekt EX.PO AUS.
11.RUJNA 2014.
Uspješan posjet delegacije Grada Dubrovnika Turskoj
Izaslanstvo Grada Dubrovnika i razvojne
agencije DURA predvođeno zamjenikom
gradonačelnika Željkom
Ragužem boravilo je u
posjetu turskoj pokrajini
Duzce. Radni posjet nastavak je partnerskog sastanka u Ankari iz travnja,
a kojem je cilj bio povezati turske i europske
predstavnike
zbog
LIKOVNA KOLONIJA TRNOVICA
Humanost na djelu
Međunarodna Likovna kolonija
Trnovica koja se petnaestu godinu
zaredom upriličuje svakog posljednjeg vikenda u svibnju mjesecu u
selu Trnovica po mnogočemu je
jedinstvena ne samo na prostoru
Dubrovačko-neretvanske županije
već i znatno šire. Njezina posebnost, između ostaloga, ogleda se i
u izuzetno zastupljenom humanitarnom aspektu djelovanja. Uza
to što u radu Kolonije svake godine, pored brojnih slikara i kipara
iz naše Domovine i inozemstva (Poljska, Češka, Italija, Njemačka,
Bosna i Hercegovina i Crna Gora) aktivno sudjeluju i štićenici Centra
za Rehabilitaciju Josipovac. No na tome se nije stalo jer su marom
ljudi koji o -Koloniji
brinu19.
brojna
umjetnička djela ukrasila pros10 GlasGrada
496 - petak
9. 2014.
buduće suradnje na područjima turizma, kulture,
agroturizma i edukacije. Organiziran je niz sastanaka
s guvernerom regije Duzce
i gradonačelnicima osam
gradova unutar regije.
Između ostalog, razgovaralo se o otvorenju ureda Dubrovnika u Duzceu na trošak domaćina. Potpisano
je pismo namjere sa
zamjenicom
dekana
Glavni cilj projekta je uspostava zajedničke kulturne-turističke
valorizacije UNESCO-ovim
lokacijama Jadrana, koje bi se
mogle pretvoriti u prekogranični turistički proizvod od svjetskog značaja. Projekt sada
ulazi u zadnju fazu svojih aktivnosti te uskoro će započeti sa
investicijskim radovima na Prirodoslovni muzej Grada Dubrovnika koji će dobiti novi sustava grijanja i hlađenja, novu
LED rasvjetu i novu stolariju te
tako postati prvi dubrovački
muzej s energetskom certifikatom. Iznos investicije je
1.400.000 kuna.
Univerziteta u Duzceu koje je
jedno od najvećih u Turskoj i
broji oko 20.000 studenata godišnje. Regija Duzce je u gospodarskom uzletu zbog povoljnog geostrateškog položaja
između najvećih gradova Ankare i Istanbula te doticaju kojeg
ima s Crnim morem. Godišnje
broji oko osam tisuća stranih te
čak tristo tisuća domaćih posjetitelja. Potencijali regije su u
razvoju zimskog, sportskog i
crusing turizma te u poljoprivrednom razvitku kao drugoj
najvažnijom grani privrede.
tore raznih ustanova i udruga humanitarnog karaktera. Nabrojimo neke: Zavod
za rehabilitaciju Josipovac, Dom za djecu
i mlađe punoljetne osobe Maslina,
O.Š.Slano, O.Š. Smokovljani i zgrada
Općine Dubrovačko primorje. Slike i
skulpture darovane su Udruzi za Downov
sindrom Dubrovačko-neretvaske županije, Udruzi Dva skalina i Udruzi Zajedno do zdravlja. Ali ni tu nije kraj. Naime,
predsjednik Likovne kolonije Trnovica
Mato Jerinić i njegov zamjenik Pero
Grošeta uručili su minulih dana 25 slika novoosnovanom Odjelu
palijativne skrbi dubrovačke Opće bolnice, na čemu su Uprava,
liječnici, medicinske sestre, pacijenti i ostalo osoblje itekako zahvalni. Sve u svemu dar dubrovačkoj bolnici još je jedna potvrda
humanosti na djelu po čemu Likovna kolonija Trnovica može
poslužiti kao primjer drugima.
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ SA ZAMJENIKOM MINISTRA
GOSPODARSTVA LEVERIĆEM
O obnovi tvrđave Imperijal
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je 16.rujna sastanak sa zamjenikom ministra gospodarstva Republike Hrvatske Alenom Leverićem i prokuristom tvrtke ‘Razvoj golf’ Ivanom Kusalićem. Predstavnik investitora projekta golfa na Srđu Ivan
Kusalić izvijestio je gradonačelnika Vlahušića o tijeku projekta.
Rečeno je kako je pokrenut postupak ishođenja lokacijske dozvole za potpunu rekonstrukciju tvrđave Imperijal u sklopu koje će
Dubrovnik dobiti Muzej Domovinskog rata. Vrijednost investicije
iznosi nešto više od 70 milijuna kuna, a radovi trebaju biti završeni
u roku nešto dužem od godine dana. Zamjeniku ministra Leveriću
izložena je nužnost izmještanja odašiljača iz prostora tvrđave u
neposrednu blizinu uz primjereno obeštećenje tvrtke Odašiljači i
veze za što će biti potrebna pomoć Ministarstva kulture i Ministarstva pomorstva prometa i veza.
NA LOPUDU
Vrtić nakon četrdeset godina
Na inicijativu roditelja djece s Lopuda 15.rujna je, nakon četrdeset
godina, otvoren dječji vrtić, koji trenutno broji trinaest polaznika
vrtićkog uzrasta. Obzirom na rastući broj djece predškolskog uzrasta (trenutno ih je dvadeset i šest) očekuje se povećanje broja polaznika. Vrtić je otvoren u prostoru tamošnje škole. Radovi na uređenju dječjeg igrališta u neposrednoj blizini vrtića i škole, na radost polaznika tih ustanova, ali i svih stanovnika i gostiju Lopuda,
počeli su 16. rujna.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ‘’BABINA KUKA’’
Održano javno izlaganje o
Prijedlogu Izmjena i dopuna
U petak, 12. rujna 2014. godine, s početkom u 11,00
sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, održano
je javno izlaganje o Prijedlogu Izmjena i dopuna
Urbanističkog plana uređenja ‘’Babin Kuk’’. Javno
izlaganje vodila je pročelnica Upravnog odjela za
urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Grada Dubrovnika Jelena Lončarić,
dipl.iur., a Prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja
‘’Babin Kuk’’ prezentirala je, u ime
Izrađivača tlo.studio d.o.o. Dubrovnik, Vanda Ivanković-Kontić,
dipl.ing.arh. Za vrijeme trajanja javne rasprave za sve zainteresirane
osobe osiguran je javni uvid u Prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog
plana uređenja ‘’Babin Kuk’’.
12.RUJNA 2014.
12.RUJNA 2014.
Natječaj za ugradnju solarnih sustava za
kućanstva
Natječaj za
energetsku obnovu
obiteljskih kuća
DURA Razvojna agencija Grada Dubrovnika u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Fondom za zaštitu okoliša objavljuje: ‘’Natječaj
za sufinanciranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima Grada Dubrovnika za 2014. godinu’’.
Predmet ovog Natječaja je javno prikupljanje
prijava za neposredno sudjelovanje Grada
Dubrovnika u sufinanciranju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba na području Grada Dubrovnika.
Pod sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije koji se subvencioniraju smatraju se
isključivo solarni kolektorski sustavi za pripremu potrošne tople vode i dopunu grijanju.
Isto je detaljno definirano u Pravilniku o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije kod
fizičkih osoba u Gradu Dubrovniku koji je objavljen na internetskim stranicama Grada Dubrovnika i DURA-e Razvojne Agencije Grada Dubrovnika. Cilj Natječaja je ugradnja solarnih kolektorskih sustava za pripremu potrošne tople vode i dopunu grijanju do 23 kućanstava, odnosno do iskorištenja financijskih sredstava. Ukupan broj odabranih prijavitelja
može se promijeniti, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima.
DURA Razvojna agencija Grada Dubrovnika u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Fondom za zaštitu okoliša objavljuje: “Natječaj za prikupljanje ponuda fizičkih osoba za subvencioniranje projekata
Energetska učinkovitost obiteljskih kuća
u Gradu Dubrovniku”. Predmet ovog
Natječaja je javno prikupljanje prijava za
neposredno sudjelovanje Grada Dubrovnika u sufinanciranju mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima na
području Grada Dubrovnika. Pod mjerama energetske učinkovitosti koje se sufinanciraju ovim Natječajem smatraju se
opravdanim troškovima.
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ UPOZNAO PREDSTOJNIKA DUUDI-ja S
NAMJEROM GRADA
O preuzimanju ACI marine u Komolcu
S Mladenom Pejnovićem, direktorom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, u
Zagrebu je gradonačelnik Grada
Dubrovnika Andro Vlahušić 17.rujna održao radni sastanak. Teme
sastanka bile su ACI marina u
Komolcu, Vila Čingrija i projekt
atletskog stadiona s nogometnim
igralištem na Glavici Babinog
kuka. Grad Dubrovnik spreman je
kupiti Vilu Čingriju, izvijestio je Pejnovića gradonačelnik Vlahušić.
Za tu namjenu osigurana su sredstva, sukladno prvotnoj procjeni
vrijednosti ove nekretnine, dodao
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
„Prikazanje muke Isusove“ 3. listopada
„Prikazanje muke Isusove“ najavljuje novu sezonu u Kazalištu Marina Držića. Premijera predstave
odigrat će se 3. listopada, a teatar
vjernu publiku dočekuje otvorenih
vrata!
Na pozornici će tijekom 2014. /
2015. godine biti mjesta za propitkivanje duhovnosti, bezbrižan smijeh uz spletke i anegdote, igre koje
bude stara sjećanja, a sve to kako
bi Dubrovčani pogledali predivne
kazališne izvedbe.
Biblijski motivi svećenika Ivana
Antuna Nenadića u predstavi
“Prikazanje muke Isusove” u režiji
Ivana Lea Lema prepričavaju
događaje od dana Pashe do
raspeća sina Božjeg na križu.
24. listopada odigrat će se druga
premijerna izvedba u koprodukciji
sa splitskim kazalištem PLAYDRAMA – „Nalik na tikvu“ u režiji Gorana Golovka – predstava satiričkog
pogleda Daniila Ivanoviča Juvačova Harmsa.
„Na tri kralja“ je adaptacija Matka
Sršena ‘na dubrovačku’ jedne od
najljepših Shakespeareovih ko-
medija. U predstavi redatelja Ivice
Kunčevića, knez je u opakoj zavadi sa susjedima – i onima „s kraja“
i s Vlasima „di montagna“!
‘Na naški’ će se igrati i komedija
„Skapenove spletke“ J.B.P. Molierea. Pridružit će se korpusu dubrovačkijeh frančezarija, a kako bi
Skapen progovorio na dubrovačku
pobrinut će se gospar Joško Juvančić koji ponovno režira u KMDu.
Za kraj sezone premijera „Igre –
show“ redatelja Matka Sršena poigrat će se s najslavnijim predstavama i osobama iz povijesti Dubrovačkih ljetnih igara, baš onako
kao što Englezi znaju napraviti kolaž
„desetminutnog Hamleta“ ili
„trominutnog Romea i Julije“.
Uz premijerne naslove, na repertoaru Kazališta Marina Držića igrat će
se i reprize uspješnica - F.M. Dostojevski: „Braća Karamazovi“, M.
Krleža: „U agoniji“, J. Boko: „Mate
s onoga svita“, M. Santanelli: „Kraljica majka“, A. Camus: „Nesporazum“, H. Pinter: „Ljubavnik“.
Žarko Dragojević
12 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
je gradonačelnik. U sklopu
akcije „Projekti 100“ DUUDIju u zadanom roku pristiglo
više od 15 ozbiljnih ponuda
za kupnju Vile Čingrije, izvijestio je gradonačelnika
Vlahušića Pejnović. Potrebno
je napraviti novu procjenu vrijednosti od strane ovlaštenog sudskog vještaka, koja
ne smije biti starija od šest
mjeseci, rekao je Pejnović,
nakon čega će se Vila Čingrija po pravu prvokupa najprije ponuditi na otkup Gradu
Dubrovniku. Gradonačelnik
Vlahušić istaknuo je kako je
riječ o iznimno vrijednom kulturnom dobru i važnoj lokaciji
za Grad Dubrovnik, te kako
će Gradsko vijeće Grada Dubrovnika zasigurno prepoznati javni interes kako bi
se u konačnici osam tisuća
kvadratnih metara vile i pripadajućeg parka otvorilo za
društvenu namjenu.
Nastavno na Vladinu najavu
o strateškoj dokapitalizaciji
ACI-ja, predstojnika Pejnovića
gradonačelnik
Vlahušić upoznao je s interesom Grada Dubrovnika za
kupnju ACI marine u Komol-
cu, kao i ljetnikovca
Sorkočević na istoj lokaciji.
Ovaj povijesni ljetnikovac dio
je kulturne baštine Grada, te
bi optimalno bilo da se vrati
pod vlasništvo jedinice lokalne samouprave koja bi ga
primjereno obnovila i stavila u
funkciju razvoja i očuvanja kulturnih dobara, istaknuo je gradonačelnik Vlahušić, dok bi
marina zadržala komercijalnu
namjenu.
Gradonačelnik Vlahušić s Pejnovićem je razgovarao i o rješavanju imovinsko-pravnih
odnosa na Glavici Babinog
kuka. Sve ugovorene točke
aktivno se rješavaju, nakon
čega će se na Glavici izgraditi
atletski stadion s nogometnim
igralištem, predviđen Izmjenama i dopunama prostornog
plana Grada Dubrovnika, izvijestio je gradonačelnik Pejnovića. Napravljeno je idejno
rješenje projekta, a nakon
ishođenja dokumentacije projekt će se aplicirati za europske fondove. Riječ je o jednom od prioritetnih projekata u
razvoju dubrovačkog sporta,
naglasio je gradonačelnik
Vlahušić.
NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU ČIPKE U LEPOGLAVI 20.
RUJNA
Nastupa i FA Linđo
Folklorni ansambl Linđo će
nastupiti na
Međunarodnom festivalu
čipke u Lepoglavi 20. rujna
koji se održava
svaku godinu
od 1997. godine. Uz izlagače
iz Hrvatske,
predstaviti će
se i najljepše
čipke iz Slovenije, Italije,
Mađarske, Njemačke, Španjolske, Belgije, Estonije i Rusije, a Linđo će nastupiti kao
poseban gost u sklopu suradnje sa čipkarskim društvom
„Danica Bresler“ iz Lepoglave koji su gostovali prošle godine u Dubrovniku sa svojom izložbom povodom
obilježavanja 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Na sam nastup su pozvani i predstavnici Ministarstva kulture kao i glavni pregovarač o nematerijalnoj kulturnoj baštini kod UNESCO-a, Tvrtko Zebec.
MINISTRICA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
ANKA MRAK TARITAŠ PRESJEKLA JE VIŠEGODIŠNJI ČVOR
Pašalić dobio dozvolu
za marinu u Dubrovniku
Ministrica Prostornog uređenja i graditeljstva Anka Mrak Taritaš presjekla je višegodišnji čvor i jednim potezom omogućila investiciju vrijednu desetak milijuna eura: tvrtki Laguna Trade
poduzetnika Franja Pašalića izdala je lokacijsku dozvolu za
gradnju marine u dubrovačkoj luci Gruž. Pašalić je za tportal
potvrdio da gradnja kreće najkasnije do Božića ove godine.
Bit će to marina sa 220 vezova osposobljena za prihvat jahti
do 40 metara, no njezina je najveća vrijednost blizina centra
Grada. Saga oko njezine izgradnje traje još otkako je prije
nešto više od dvije godine koncesija dodijeljena Franju
Pašaliću, inače vlasniku marine Frapa u Rogoznici, premda
se očekivalo da će na natječaju pobijediti dubrovačka Atlantska
plovidba. Prepirke oko UPU-a presjekla je ministrica Mrak Taritaš,
koja je izdala lokacijsku dozvolu na osnovi GUP-a kao plana višeg
reda, a trenutačno se radi na izdavanju građevinske dozvole. Ako
više ne bude prepreka, Dubrovnik će novu suvremenu marinu nadomak, koja će zaposliti stotinjak ljudi, dobiti tijekom iduće godine.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
ODLUKA OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE
Subvencioniranje prijevoza učenika i studenata
Općina Dubrovačko primorje redovito
pomaže obiteljima učenika i studenata s
područja Općine Dubrovačko primorje
kako bi lakše podnijeli teret troškova školovanja učenika i studenata. Tako je i ove
školske godine uz subvencioniranje
udžbenika učenicima osnovne škole, općinski načelnika Općine Dubrovačko primorje
donio Odluku kojom odobrava subvencioniranje vikend prijevoza za učenike s područja Općine koji pohađaju srednju školu,
a koriste prijevoz tvrtke Libertas-Dubrovnik
d.o.o. od mjesta stanovanja do Dubrovni-
ka i obratno za školsku 2014./2015.godinu,
na način da u cijeni prijevoza od 234 kune,
koja uključuje i gradski pokaz, učenik sudjeluje s iznosom od 50 kuna, a preostali
iznos od 184 kune subvencionirat će Općina Dubrovačko primorje. Odlukom se odobrava i subvencioniranje prijevoza redovitim
studentima s područja Općine na način da
u cijeni prijevoza od 550 kuna mjesečno,
koja uključuje i gradski pokaz, studenti sudjeluju s iznosom od 250 kuna, a ostatak od
300 kuna subvencionira Općina Dubrovačko primorje. Lj.Šimunović
PRIMORSKO KULTURNO LJETO
Staglin i Lijerica svojim nastupom završili program
U bogatom programu Primorskoga kulturnoga ljeta na ljetnim pozornicama u Dubrovačkom primorju nastupile su poznate i
manje poznate zvijezde hrvatske glazbene
scene.Smotra folklora okupila je brojna folklorne skupine iz Županije i drugih dijelova
Hrvatske i BiH. Bila je to prigoda pokazati
turistima bogatstvo hrvatskoga folklora i
sačuvane tradicije. Primorsko kulturno ljeto u svom programu je i ove godine uvrstilo
i Jadranske igre na kojima su se posebno
istaknuli djevojke i mladići iz Dola koji su se
natjecali u finalu Igara u Novalji na otoku
Pagu. Bilo je to prvi put da je Dubrovačko
primorje imalo svoje
predstavnike
u
finalu.Bila noć, noć
koja okuplja najviše
publike na jednom
mjestu u jednoj noći u
čitavoj Županiji, iz godine u godinu postaje
sve primamljivija za
posjetitelje iz šireg područja pa čak i iz BiH.
Županijski susret klapa „Opet odi pjesma
živi“ već jedanaest godina okuplja najbolje
klape u Županiji i publiku zaljubljenu u
tradicijski način pje-
TZO DUBROVAČKO PRIMORJE I PČELARSKO
DRUŠTVO DUBROVAČKO PRIMORJE
Kuća meda Majkovi
poziva na druženje
TZO Dubrovačko primorje i Pčelarsko društvo Dubrovačko primorje, koje svoje proizvode prezentira u majkovskoj Kući meda,
pozivaju sve zainteresirane na edukativno
druženje povodom kraja 2. sezone uspješnoga rada Kuće meda. Voditeljica Kuće
gospođa Ružica Tepšić je kazala kako će
se druženje održati 27.rujna s početkom u
16 sati. Za goste je pripremljena projekcija
o pčelama i pčelarstvu općenito, degustacija meda i ostalih proizvoda te prodaja
istih po prigodnim cijenama. Ako posluži
lijepo vrijeme, predviđen je i posjet jednom
majkovskom pčelaru i odlazak na Majkovsku lokvu. Zbog ograničenosti broja
sjedećih mjesta, voditeljica moli da svoj
dolazak najavite na broj 0923049387.
Lj.Šimunović
vanja. Ovoga ljeta ponovno u programu
oživljena i Festa od ljeta na kojoj je gostovao Goran Karan. Jedriličarske regate,
natjecanje barki na vesla, „Biljana“, vaterpolo turnir u Dolima i još puno zabavnih
događanja, od kojih bi opet posebno trebalo istaknuti nastup kazališne družine
Kolarin. Priredba ,kazališna predstava, zabava kakva Primorcima nedostaje i kakvih
bi se, budući da prostor postoji, moglo upriličiti Primorcima i tijekom zime, Primorska
kulturna zima, svakako bi svi bili zadovoljni
i lakše dočekali novu sezonu. Kako je program Primorskoga kulturnoga ljeta započeo
nastupom KUD-a Lijerica i Klape Staglin,
tako je i završio. U subotu 13. rujna u 20 i
30 u školskoj sportskoj dvorani publiku su
svojim nastupom oduševili članovi KUD-a
Lijerica i muška klapa Staglin koji su svojim
nastupom ispratili ljeto i okončali program
Primorskog kulturnog ljeta. Lj.Šimunović
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN NA SASTANKU ODBORA REGIJA EUROPSKE
UNIJE U TORINU
Gospodarski rast i
zapošljavanje mladih
Na sastanku predsjedništva Odbora regija Europske unije koji se održao u Torinu 12.rujna sudjelovao je i župan
Nikola Dobroslavić. Naime, vezano uz talijansko predsjedanjem Vijeća EU, Odbor regija u Briselu organizira
niz sastanaka u Italiji. Među najvažnijim susretima je i sastanak predsjedništva Odbora regija na kojemu su sudjelovali gradonačelnici i predsjednici regija iz 28 zemalja
EU.
Teme sastanka bile su gospodarski rast i zapošljavanje
mladih, strategija za borbu protiv nezaposlenosti te ulaganje u gradove i regije kroz održivi rast. Održani su i
sastanci s ciljem razmjene iskustava u rješenjima za
oživljavanje zapošljavanja mladih. Europska komisija je u
Komunikaciji o inicijativi za zeleno zapošljavanje navela
da je u sektoru roba i usluga u području okoliša stvoreno
mnogo radnih mjesta, čak i u vrijeme gospodarske krize.
Posljednjih godina stvorene su potpuno nove industrije.
Energija iz obnovljivih izvora, primjerice zapošljava 1,2
milijuna radnika u državama članicama EU-a. Očekuje se
da će ekološki pristup gospodarstvu značajno izmijeniti
potražnju za vještinama. Zbog golemih promjena u vještinama koje se traže morat će se prilagoditi vještine potrebne za određene profile zanimanja. To stvara zanimljive prilike, posebice za zapošljavanje mladih.
Lokalne ekonomske politike gradova i regija mogu biti
važan doprinos poticanju ulaganja, rastu i stvaranju novih
radnih mjesta. Ovaj sastanak je rezultirao donošenjem
„Deklaracije iz Torina“ koja će na kraju godine biti predstavljena sastanku na vrhu predsjednika vlada, posvećenom zapošljavanju mladih.
RADNI SASTANAK S PREDSTAVNICIMA
HRVATSKIH VODA
O navodnjavanju
Župan Nikola Dobroslavić i njegova zamjenica Marija Vučković održali su radni sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda na
čelu s direktorom VGO Split Mirkom Duhovićem.
Na sastanku se razgovaralo o navodnjavanju. Tako je bilo riječi o pilot-projektu
navodnjavanja doline Donje Neretve (NAPNAV). Hrvatske vode su izvijestile župana
o tijeku izdavanja dozvola; razgovaralo se i
o plovnosti rijeke Neretve i mogućnostima
izgradnje prevodnice za brodove u okviru
projekta koja bi bila optimalna sa stajališta
14 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
DNŽ I MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Potpisan 1,4 milijuna kuna vrijedan
ugovor za prerađivačku industriju
Ugovore vrijedne 1,4 milijuna kuna
za provedbu programa Jamstvenog
fonda za prerađivačku industriju i
inovacije u prerađivačkoj industriji
za 2014., potpisali su 16.rujna župan
Nikola Dobroslavić i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.
Tom su prilikom župan i zamjenik
ministra razgovarali i o eksploatacija nafte u Jadranu, osobito u dijelu
koji se nalazi u DNŽ, najavama projekta Termoelektrane Ploče te o projektima vezanima za obnovljive izvora energije.
Župan je naglasio kako je DNŽ do
sada realizirala oko 150 potpora za
uvođenje obnovljivih izvora energije
u kućanstva i poslovne objekte, a
što brže realizacije ovog projekta, ali i ostvarivanja strateških razvojnih dokumenata
gradova doline Neretve i DNŽ.
Na sastanku su spomenuti i ostali projekti
navodnjavanja u suradnji Županije i HV:
definirana potreba radnog sastanka između
operativnih timova Županije i HV koji vode
ovaj projekt zbog mogućnosti učinkovitije
provedbe programa navodnjavanja u županiji. Razgovaralo se i o mogućnostima financiranja projekata vodoopskrbe na području Županije iz strukturnih fondova EU,
mogućnostima financiranja projekata
odvodnje na području Županije, a dogovorena su suradnja i konzultacije u pogledu
prijavljivanja projekata komunalnih
poduzeća na natječaje.
Na upit o projektu
Gornji Horizonti, Mirko
Duhović je izvijestio da
članovi hrvatskog povjerenstva za procjenu
prekograničnog utjecaja na okoliš projekta
HE „Dabar“ nemaju
novih informacija o realizaciji ovog projekta,
te da još uvijek nemaju povratnih informacija u vezi s primjedbama koje su dali hrvatski članovi povjerenstva na ovaj projekt.
Županija će i dalje,
provedbu tog projekta pohvalio je i
zamjenik ministra. No, zamjenik ministra primijetio je da se općine u DNŽ
nisu javile na takve natječaje iako je
njihov fond bio oko 30 milijuna kuna.
Na temu TE Ploče župan je naglasio kako je bitno da se kod razmišljanja o investicijama mora voditi
računa o prostorno-planskoj dokumentaciji, ekološkim aspektima te o
mišljenju građana. Naglasio je i kako
se veliki dio javnosti protivi gradnji
TE Ploče. Zamjenik ministra kazao
je da Vlada načelno podržava sve
investicije koje mogu donijeti radna
mjesta, ali je i on dodao kako se prije ikakve realizacije moraju ispoštovati svi potrebni preduvjeti.
kako od strane povjerenstva, tako i od
nadležnih ministarstava (Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode, te Ministarstvo poljoprivrede) tražiti
detaljno izvješćivanje o projektnim radnjama u Bosni i Hercegovini koje mogu imati
utjecaj na okoliš i gospodarstvo DNŽ.
Na sastanku se razgovaralo o tijeku radnji
na ovom iznimno važnom projektu u dolini
Neretve- obrani od poplava. Na sastanku
je iskazano zadovoljstvo suradnjom na projektu i neometanim tijekom izvedbe na području Grada Metkovića otkad je u posao
uveden novi izvođač, te suradnjom Hrvatskih voda, Županije i jedinica lokalne
samouprave u izradi prostorno-planske dokumentacije koja je omogućila uključivanje u projekt i prvotno neuključenih područja. Također, predstavnici HV obavijestili su
župana i njegovu zamjenicu o planiranim
aktivnostima u vezi s uspostavljanjem
uslužnih komunalnih područja, obveza i
uloge koju će tako uspostavljena područja
i komunalna poduzeća imati u budućim
natječajima za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje iz EU fondova.
Razgovaralo se i o problemima na koje se
očekuje naići prilikom uspostavljanja dva
zakonski planirana uslužna područja unutar DNŽ i utvrđivanja jedinstvene cijene
usluge. Na sastanku su bili i voditeljica
službe korištenja voda Irina Putica, voditeljica projekata odvodnje Fani Bojanić te
voditelj ispostave Dubrovnik Vinko Jurjević.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
IZASLANSTVO SKUPŠTINE DNŽ U VUKOVARU
ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U POSJETU VUKOVARSKO - SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
Odali počast žrtvama Vukovara Nastavak dobre suradnje
Izaslanstvo Županijske skupštine predvođeno predsjednikom Skupštine Ivanom Margaretićem odalo je 13.rujna
počast svim žrtvama Vukovara položivši vijenac i zapalivši svijeću na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog
rata u Vukovaru. U sklopu uzvratnog posjeta skupštini Vukovarsko-srijemske županije, počast su odali i kod spomenobilježja na Ovčari.
Izaslanstvo Dubrovačko - neretvanske županije predvođeno predsjednikom
Županijske skupštine Ivanom Margaretićem u uzvratnom je posjetu Vukovarsko - srijemskoj županiji. U sklopu posjeta dana 12.rujna održao se radni
sastanak s vukovarsko - srijemskim županom Božom Galićem, predsjednikom Županijske skupštine Antunom Žagarom i vijećnicima Županijske skupštine. Na održanom sastanku dogovoren je i nastavak suradnje na projektu “ Zelena i plava Hrvatska”. Prilikom sastanka razmjenjeni su i prigodni
protokolarni pokloni dviju županija. Tijekom posjeta izaslanstvo DNŽ obišlo
je Gradski muzej Vukovar, Spomen sobe Opće županijske bolnice Vukovar, Spomen dom na Trpinjskoj cesti, Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata te Spomen dom i mjesta masovne grobnice Ovčara.
PROJEKT ROOF OF ROCK
Nalazišta pločastog vapnenca na Korčuli i Pelješcu
Kroz projekt Roof Of Rock, kojeg na
području Dubrovačko-neretvanske
županije provodi Regionalna razvojna agencija DUNEA, odabrana su
tri reprezentativna lokaliteta koji će
za našu županiju predstavljati
primjere vrijedne ruralne kulture koja
stvara prepoznatljivi krajobraz. Rezultat je to zajedničkog istraživanja
stručnjaka s područja kulturne baštine i geologa, koji su kroz projekt
Roof Of Rock proveli istraživanja na
temu pločastog vapnenca. Osim što
je trebalo ustanoviti smještaj samih
prirodnih nalazišta, bilo je bitno i
pronaći objekte izgrađene od kamena nađenog na upravo toj lokaciji.
Sva su nalazišta popisana i kartira-
na, a po mišljenju stručnjaka kao tri
najznačajnija izdvojena:
- Kućice pod Veli vrh – Žrnovo (otok
Korčula)
- Donja Nakonava – u blizini Lovišta
(Pelješac)
- Štala Bobana Lazi – Aleja kod groblja Vela Luka (Korčula)
Oni će biti prezentirani u virtualnoj
stvarnosti u GIS aplikaciji i mobilnim
aplikacijama kako bi bili dostupniji
turistima i ostalima zainteresiranima
za ovu vrstu arhitekture. To je prvi
od tri elaborata izrađena kroz projekt Roof Of Rock, a slijede još dva
kroz koje će više pažnje biti usmjereno na restauraciju i konzervaciju
ovih objekata te zakonski okvir za
ZA PODRUČJE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Rezultati osmog ispitivanja kakvoće mora
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša izvijestio
je kako su u osmom redovnom ispitivanju kakvoće mora na 110 plaža
u periodu od 26. kolovoza do 9. rujna 2014. svi uzorci mora odgovarali
uvjetima Uredbe o kakvoći mora za
kupanje (NN 73/08).
Od ukupno 110 plaža, more na 99
plaža ocijenjeno je kao more izvrsne
kakvoće. Dobra kakvoća mora za
kupanje utvrđena je na plažama
Hotel Argentina, Hotel Dubrovnik
Palace, Hotel Neptun, Uvala Lapad,
Mali Zaton, Hotel Odisej na Mljetu,
Prigradica u Blatu na Korčuli i Portina u Pločama. Zadovoljavajuća
kakvoća mora utvrđena je na
plažama Ušće Ploče, Hotel Admiral
i VK Cavtat. Detaljniji podaci dostupni
su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i
Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Tako se na adresama http://
www.izor.hr/kakvoca/ ili http://
www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene
kakvoće prikazane obojanim
kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim
(zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps
podlogama, kao i brojne popratne
informacije (npr. temperature zraka
i mora, slanost, smjer vjetra).
Rezultati utvrđivanja kakvoće mora
upisuju se u bazu podataka odmah
nakon završetka analize.
njihovu zaštitu. Ovi i rezultati rada ostalih deset projektnih partnera prezentirani su na koordinaciji koja je održana
9. rujna u Orebiću, gdje je DUNEA bila domaćin sastanka. Tom je prilikom vanjski stručnjak Filip Bubalo iz Udruge
Dragodid prezentirao spome-nute rezultate istraživanja,
a najavljeno je i objavljivanje Priručnika za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju objekata izgrađenih od
pločastog vapnenca. U njemu će biti objedinjeni podaci
dobiveni temeljem elaborata koje je Dragodid napravio
na temu trenutačnog stanja objekata izgrađenih od
pločastog vapnenca u DNŽ, konzervatorskih i zakonodavnih okvira, primjera restauracije, te temeljem fizičkih i
kemijskih ispitivanja svojstava pločastog vapnenca u graditeljstvu kao što su: savitljivost, poroznost, ponašanje
pod opterećenijim i sl.
Projekt Roof Of Rock - Vapnenac kao zajednički nazivnik prirodne i kulturne baštine duž krške obale
Jadranskog mora ima za cilj uspostaviti zajedničku platformu za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju pločastog vapnenca, te kreiranje smjernica za održivo upravljanje pločastim vapnencem kao zajedničkom prirodnom
i kulturnom vrijednosti na cjelokupnom projektnom prostoru koji se proteže od Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne
i Hercegovine. Nositelj projekta je Geološki zavod Slovenije.
DEŠA
Provedba programa “Obrazovni
i kreativni centar Deša”
DEŠA – Dubrovnik u sklopu provedbe programa „OBRAZOVNI I KREATIVNI CENTAR DEŠA “ započinje s novim
ciklusom edukacija u listopadu, prijave u tijeku: Tečaj
stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski,
španjolski, ruski…), Informatička radionica, Tečaj šivanja
i krojenja, Tečaj tkanja, Tečaj veza, Tečaj patchwork tehnike, Tečaj slikanja na svili, Tečaj crtanja i slikanja. Za sve
informacije ili prijave za edukacije obratite se na telefon
311 625 ili dođite osobno u prostorije DEŠE u Lazaretima, svakim radnim
danom od
08:00
– 16:00
GlasGrada
- 496
- petak
19. 9.h.2014. 15
GLAS PLOČA
PLOČE SE SJETILE VELIKE VOJNO-REDARSTVENE AKCIJE ZELENA TABLA-MALA BARA
Trodnevno obilježavanje
23. obljetnice
Trodnevno obilježavanje akcije Zelena tabla-Mala Bara u Pločama je počelo 12.rujna održavanjem tribine u Domu kulture u
Pločama. Prisjetilo se kako je prije 23 godine u Pločama osvojena prva neprijateljska vojarna u Domovinskom ratu,
zaplijenjene velike količine oružja koje su
zatim prevezene na hrvatska bojišta. Zelena tabla-Mala Bara bila je prekretnica u
obrambenom ratu u Dalmaciji, ali i u Hrvatskoj, a Pločama su ovi slavni dani
zapečatili nezaobilazno veliku ulogu u
Domovinskom ratu. Na tribini su o svojim
sjećanjima o tijeku akcije govorili
zapovjednici akcije Velimir Barbir, Miljenko Jelić, Mladen Milošević, Zoran Pulić,
Živko Žderić i Goran Kovačević. Svaki od
njih na svoj je način govorio o jedinici
unutar koje je zapovijedao i djelovao i
svaki od njih na svoj poseban način
dočarao atmosferu tih borbenih dana u
Pločama. “Naše veliko srce, krunica koju
smo nosili i vrhovni zapovjednik Franjo
Tuđman učinili su nas nepobjedivima“,
istaknuo je Jelić, a time okarakterizirao
hrabrost i volju za obranom svoga, koja
je bila unutar svakog od sudionika akcije.
HVALA
Još jednom svim sudionicima
akcije, posebice ranjenima,
od srca hvala za žrtvu koju su
podnijeli i hrabrost koju su
pokazali. I ovogodišnje
obilježavanje pokazalo je da
Ploče ovu veličanstvenu
akciju neće nikad zaboraviti.
16 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
GLAS PLOČA
SVEČANO POLOŽENI VIJENCI I ZAPALJENE SVIJEĆE POGINULOM HRVATSKOM BRANITELJU U AKCIJI „ZELENA TABLA-MALA BARA“
ANTI VRDOLJAKU I SVIM HRVATSKIM VITEZOVIMA
U Baćini otvoreno spomen obilježje Ninoslavu Abramoviću
U subotu, drugog dana obilježavanja 23.
obljetnice operacije „Zelena tabla – Mala
Bara“ izaslanstvo Grada Ploča: gradonačelnik Krešimir Vejić, dogradonačelnici Mate Dugandžić i Zdenko
Mateljak, predsjednik GV Ploča Davor
Mihaljević, zajedno s Nadom Vrdoljak,
udovicom poginulog Ante Vrdoljaka i
braniteljskim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, te predstavnicima MUPa, HRM-a i JVP, svečano su uz molitvu i
pjesmu položili vijence i zapalili svijeće na
spomen obilježjima poginulim hrvatskim
braniteljima.
Riječima koje je prisutnima uputio gradonačelnik Ploča, ali i molitvom udovice
Vrdoljak, posebno je bilo uz spomen
ploču Anti Vrdoljaku, poginulom hrvatskom branitelju koji je svoj život položio
na oltar domovine u ovoj akciji. Po
završetku ove svečanosti, prisutni su sudjelovali i na otvaranju spomen obilježja
poginulom hrvatskom branitelju Ninoslavu Abramoviću u Baćini, u organizaciji
Udruge branitelja Baćine. Svoga suborca branitelji Baćine prisjetili su se na vrlo
emotivan način, a govore su držali brat
poginulog Ninoslava, zapovjednik bojne
u to vrijeme Živko Žderić i glasnogovornik
Udruge Toni Krilić. Spomen ploču
svečano je uz Antonia Abramovića, sina
poginulog Ninoslava Abramovića, otvorio gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, a
blagoslovnu molitvu održao je don Petar
Mikić.
Glasnogovornik Toni Krilić zahvalio se
svim donatorima, koji su svojim donacijama pripomogli ostvarenju ovog projekta, a posebnu zahvalu uputio je u ime svih
branitelja Baćine gradonačelniku Vejiću i
Gradu Pločama, koji je svojim djelovanjem omogućio realizaciju ove ideje.
„Ovakvim trenucima moramo se ponositi, čast koju ste ovom spomen pločom
pokazali svome suborcu, dokazali ste da
sjećanje na poginule hrvatske vitezove
nikad neće zamrijeti. Čestitam Udruzi
branitelja Baćine, ali i svim braniteljskim
udrugama što svojim aktivnostima čuvaju sjećanje, odaju počast, a činjenice iz
tog slavnog vremena prenose na mlađe
naraštaje “, rekao je ovom prilikom gradonačelnik Vejić istaknuvši kako će i dalje, u skladu s mogućnostima, pripomagati njihovom radu i djelovanju.
STRELJAČKI KLUB “PRESTIGE” IZ PLOČA
Pupić ispred Šuše
U subotu 13.rujna se u organizaciji Streljačkog kluba “Prestige” iz Ploče, te u suorganizaciji Udruge branitelja grada Ploča,
uz sponzorstvo Grada Ploča, povodom obilježavanja akcije
“Zelena tabla Mala bara” održalo i 14. ekipno i pojedinačno
prvenstvo u samokresu i pištolju velikog kalibra u bivšem vojnom skladištu Dračevac u Stablini (nekada lučko skladište “B”
materije). Do sada se ovo natjecanje održavalo na Baćinskim
jezerima, ali je zaključeno da to strelište nema više uvjete za
streljanu, te je pronađena ova idealna lokacija, koja ima iznimno visok stupanj sigurnosti, a udaljena je od naselja i zaštićena okolnim brdašcima tako da se pucnjevi ni ne mogu čuti,
niti smetati ikom. Na natjecanje se prijavilo oko 40 natjecatelja iz doline Neretve, Splita, Solina, Makarskog primorja, Šibenika i Pelješca. Najuspješniji su bili Splićani, a pobjedu je odnio
Goran Pupić iz Splita u finalnom raspucavanju protiv Ante
Šuše (inače bivšeg pripadnika Legije stranaca) iz Solina.
Natjecatelje su posjetili i predsjednik Gradskog vijeća Grada
Ploča Davor Mihaljević i glasnogovornica Grada Ploča Lora
Lovrić. Trodnevno obilježavanje završilo se u nedjelju svečanom svetom misom u crkvi Kraljice Neba i Zemlje u Pločama.
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 17
ŽUPA DUBROVAČKA
OPĆINSKI NAČELNIK SILVIO NARDELLI
Veliko hvala svima koji su bili tu i doprinijeli da štete budu što manje
Uz štete koje su nastale prošloga petka
12.rujna u poplavljenim obiteljskim kućama i gospodarskim objektima, bujične vode
su oštetile ceste i nogostupe na nekoliko
lokacija po cijeloj Župi, srušen je niz potpornih zidova i međa.
- Tijekom vikenda prioritet poslova na sanaciji posljedica nevremena i poplave je bio
na raščišćavanju prometnica na državnoj,
županijskim i lokalnim cestama. Danas
(15.rujna) je uglavnom sve prohodno osim
ceste uz Gajine, gdje je nastalo veliko klizište, pa smo tu cestu zatvorili za promet
kako se ne bi dogodila kakva nesreća. Nakon procjena ići će se u sanaciju, za to će
trebati vremena, ali ta cesta ima alternativu. Trenutno je još zatrpana i cesta kroz
Soline, koju ćemo tijekom dana riješiti - rekao je općinski načelnik Silvio Nardelli.
Jutros (15.rujna) je Sanitat počeo s dezinfekcijom poplavljenih kuća, Čistoća odvozi
glomazni otpad, općinski komunalci
neprekidno rade na raščišćavanju Župe,
DVD uklanja oborena
stabla i sanira poljske
puteve koji su također
devastirani u poplavama
.
Štete se procjenjuju na
7 do 10 milijuna kuna
Štete od olujnog nevremena koje je u petak pogodilo područje naše
Općine se procjenjuju na
7 do 10 milijuna kuna. Općina je jutros
(15.rujna) Županu poslala zahtjev za proglašenje elementarne nepogode.
- Neslužbeno procjenjujemo štetu na od 7
do 10 milijuna kuna, radi se o paušalnom
podatku uzimajući u obzir preko 50 poplavljenih kuća i objekata, uz ogromnu štetu na
cestama, nogostupima, potpornim zidovima, štete u parku Striježice, štete na vodotocima. Samo na koritu Tarante je na tri
mjesta pao obalni zid - naglasio je Nardelli
Općina će danas otvoriti telefon na koji se
ljudi mogu javiti i prijaviti štetu, nakon
čega će povjerenstvo obići teren, pa će
se moći dati preciznija procjena.
Tijekom ove elementarne nepogode po
prvi puta je djelovao
i Općinski stožer Civilne
zaštite.
- Zadovoljan sam
odazivom i djelovanjem
svih službi. Od policije,
našeg DVD-a i zaposlenika i dragovoljaca, JVP
Dubrovački vatrogasci,
vatrogasaca iz Konavala, našeg komunalnog
društva i svih Župljana
koji su se uključili u akciju i jedni drugima
pomagali u spašavanju i sanaciji posljedica poplave. Ovo je prvi put da je djelovao
stožer Civilne zaštite i njihov odaziv i djelovanje je za svaku pohvalu. Veliko Hvala svima koji su bili tu i doprinijeli da štete budu
što manje - istaknuo je općinski načelnik.
Za konkretnu financijsku pomoć stradalima
u poplavi će trebati pričekati odluku Županije o proglašenju elementarne nepogode,
te rebalans Općinskog proračuna.
- Trenutno nemamo nikakav način za financijsku pomoć stanovništvu, ali čim prije
ćemo ići s rebalansom proračuna s kojim
ćemo osigurati iznos za pomoć stradalima
u ovoj poplavi. Ono što trenutno možemo
osigurati je pomoć u raščišćavanju posljedica, a svi kojima je to potrebno se mogu
obratiti Praonici Plat gdje mogu robu, posteljinu i ostalo oprati o trošku Općine - zaključio je Nardelli. www.zupcica.hr
OTVOREN TELEFON ZA PRIJAVU ŠTETA OD POPLAVA
Štetu prijavite na broj 487-479
Kako je to najavio općinski načelnik Silvio Nardelli, Općina
je dana 15.rujna popodne pozvala sve stanovnike s područja Općine Župa dubrovačka, koji su uslijed velikog nevremena i poplave pretrpjeli oštećenja na svojim stambenim objektima da putem telefona prijave nastalu štetu. Broj dežurnog
telefona za prijavu štete je 487-479.
POMOĆ BISKUPIJSKOG CARITASA
Stradalim obiteljima u Župi dubrovačkoj
25 tisuća kuna
Kao pomoć obiteljima čiji domovi su poplavljeni tijekom nedavnog nevremena u Župi dubrovačkoj, Caritas Dubrovačke biskupije u ponedjeljak, 15.
rujna uplatio je 25 000 kuna Općini Župa dubrovačka koja će ih dalje usmjeriti
za potrebe onih koji su stradali. Inače, dan nakon poplava novi župnik župe
sv. Ilara u Mlinima don Bernardo Pleše, kao izaslanik dubrovačkog biskupa
mons. Mate Uzinića, obišao je sa suradnicima taj dio svoje župe upoznajući se ne samo s razmjerima stradanja, nego i s mukom ljudi kojima se
nesreća dogodila. A.T.
ZBOG OLUJNOG NEVREMENA PRAĆENOG POPLAVOM
Župan proglasio elementarnu nepogodu za Župu dubrovačku
Župan Nikola Dobroslavić donio je 15.rujna odluku o proglašenju
elementarne nepogode za područje Općine Župa dubrovačka.
Naime, uslijed olujnog nevremena praćenog poplavom 12. rujna
prouzročena je ogromna šteta na stambenim i gospodarskim objektima,
komunalnoj
imovini u vlasništvu građana i
18 GlasGrada
- 496 - infrastrukturi,
petak 19. 9. 2014.
gospodarskih subjekata te na poljoprivrednim površinama, dugogodišnjim nasadima i tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji. Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode
dužno je do 20. listopada izraditi konačno izvješće o nastaloj šteti
te ga dostaviti Županijskom povjerenstvu na potvrdu.
IDEMO DALJE - U RAZVOJ
Zračna luka Dubrovnik najuspješnija hrvatska
gospodarska priča
Zračna luka Dubrovnik je, kao što je već
poznato, krenula u zahtjevni projekt rekonstrukcije i dogradnje.
01.09. je završena javna rasprava za Urbanistički plan uređenja., te se njeno usvajanje
u Općini Konavle očekuje do kraja rujna.
05.09. završena je javna rasprava za Studiju utjecaja na okoliš, a njeno se usvajanje u
nadležnom Ministarstvu očekuje do kraja
rujna.
- Zasigurno po prvi put u povjesti jedna tvrtka je provela ovakve postupke pri čemu su
uvažene sve primjedbe mještana okolnih
naselja jer Zračna luka ide ka održivom razvoju - kazao je Luko Vuletić, direktor u dubrovačkoj zračnoj luci, dodajući kako
se tijekom listopada očekuje kompletiranje
dokumentacije i slanje Aplikacije preko resornog ministarstva, MPPI, u Europsku komisiju.
Na odluku EK u pravilu se čeka od 6 mjeseci
do godine dana, pojašnjava. Sada je već
izgledno kako će Zračna luka Dubrovnik biti
prvi infrastrukturni projekt Republike Hrvatske koji će se sufinancirati iz strukturnih
fondova EU. U zračnoj luci nisu dvojili ni u
jednom trenutku pristupiti izradi
opsežne dokumentacije i poštivanja pravila EU fondova. Krenulo se
u izradu prije 3 godine i sada se
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 19
pokazuje kako je to bio jako hrabar poslovni potez.
Odlukom EK znat će se koliki iznos bespovratnih sredstava će
Zračna luka Dubrovnik dobiti za svoj projekt, ali je za očekivati
da iznos bude oko 75%. Ako znamo da je cijeli Projekt vrijedan
235 milijuna Eura onda je uistinu ogroman iznos u “igri” koji bi
trebalo pokriti iz kase Strukturnih fondova.
Vrijednost projekta od milijardu i 700-800 milijuna kuna ( bez
PDV-a ), od čega bi milijardu i 300-400 milijuna kuna moglo biti
bespovratnih sredstava, zasigurno je najveća investicija u ovom
dijelu Europske unije. Dubrovnik i izolirani dio Republika Hrvatska, odnosno Europske unije će postati povezaniji s međunarodnim odredištima i glavnim gradom Republike Hrvatske.
Zračna luka će biti turistička recepcija regije. Biti će prva zračna
luka u RH u kojoj putnik neće morati kisnuti prilikom ukrcaja u
zrakoplov jer bi već ove zime trebala biti ugrađena dva aviomosta za ukrcaj putnika. Rekonstrukcija i izgradnja Zračne luke
Dubrovnik će biti ekonomski motor za reg
iju pošto će se otvoriti dodatna radna mjesta. Višegodišnja realizacija projekta dovesti će u Konavle nekoliko stortina radnika
obzirom da u našoj regiji ne postoji građevinska operativa koja
može zadovoljiti standarde ovakve gradnje.
INVESTICIJA
35 milijuna kuna za pripremu dokumentacije
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je 10. rujna objavilo natječaj za sufinanciranje izrade pripreme projektne dokumentacije za projekt Zračne luke Dubrovnik Razvoj, kao strateškog
projekta Vlade RH kojim se započinju realizirati stalna nastojanja
za prometno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje. Za
pripremu potrebne dokumentacije u ovoj fazi predviđeno je 35
milijuna kuna.
Izradu tehničke i natječajne dokumentacije za projekte iz sektora
prometa, koji se planiraju sufinancirati iz Europskih strukturnih i
investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. Ministarstvo financira kroz Operativni program Promet 2007. – 2013. te na taj
način povećava kvalitetu pripremljenosti projekata u sektoru
prometa i osigurava stratešku bazu projekata za razvoj prometnog sektora.
Upravo je projekt Zračna luka Dubrovnik Razvoj, čija ukupna vrijednost iznosi 245 milijuna eura i koji je, podsjetimo još u veljači
ove godine dobio pozitivnu Odluku Europske komisije (DG Competition), dobar primjer pripreme projekata koji se planiraju sufinancirati iz fondova Europske unije, a koji moraju slijediti procedure i pravila u pripremi potrebnih studija.
Projekt zračne luke skup je projekata za međunarodno povezivanje izoliranog dijela RH, kao i povezivanje s glavnim gradom,
koji će se realizirati do travnja 2019. godine, i koji je identificiran u
Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske.
Infrastruktura Zračne luke Dubrovnik uništena je početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća i potrebna je detaljna rekonstrukcija postojeće, a planirane mjere uključuju i proširenje postojećih infrastrukturnih te prometnih kapaciteta u svrhu održavanja
i poboljšanja postojeće razine kvalitete usluge. Projekt će također
biti usmjeren na smanjenje prometnih zagušenja, provedbu mjera
za zaštitu okoliša i povećanje energetske učinkovitosti, sanaciju
postojećih i izgradnju novih kolničkih konstrukcija i objekata koji
su potrebni za sigurno i neometano poslovanje zračne luke, kojom sada u Dubrovnik stiže 64 posto svih posjetitelja.
STATISTIKA
Porast prometa na hrvatskim aerodromima
Promet putnika u svim zračnim lukama bilježi porast u kolovozu
osim na Zračnoj luci Rijeka gdje je zabilježen pad broja prevezenih
putnika za 20 % u odnosu na kolovoz prošle godine te Brač sa
padom broja prevezenih putnika od 7 %.
Prema neslužbenim statističkim podacima Hrvatske agencije za
civilno zrakoplovstvo o prometu na aerodromima u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2014.godine, ukupno je prevezeno 1.189.920
putnika što je za 9,26 posto više nego u istom mjesecu prošle
godine kada je prevezeno 1.089.053 putnika.
Promet putnika u svim zračnim lukama bilježi porast u kolovozu
osim na Zračnoj luci Rijeka gdje je zabilježen pad broja prevezenih
putnika za 20 % u odnosu na kolovoz prošle godine te Brač sa
padom broja prevezenih putnika od 7 %. Zračna luka Zagreb u
kolovozu bilježi porast broja prevezenih putnika za 10 %, Zračna
luka Split bilježi porast od 14%, Zračna luka Dubrovnik porast od
8 % te Zračna luka Zadar rast od 8 %.
Na zračnoj luci Osijek promet je porastao za 338 % što je razumljivo ako se zna da je broj prevezenih putnika u kolovozu 2013.
bio 1.107 dok je u kolovozu 2014. iznosio 4.853 prevezenih putnika. U prvih osam mjeseci 2014. ukupno je prevezeno 4.831.529
putnika što je za 6,16 % više nego u prvih osam mjeseci prošle
godine. (agencija za civilno zrakoplovstvo)
20 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
SEZONA
Raste
i rujan
CROATIA AIRLINES
Nakon fantastičnih rezultata u kolovozu i rujan bilježi povećanje broja putnika u prvih 15 dana, iako u skromnijim
postocima nego što je to bio slučaj u mjesecima "srca" sezone. Od 1. do 15. rujna ove godine na dubrovačkoj zračnoj
luci je zabilježeno 124.002 putnika, što je u odnosu na lanjskih 122.115 putnika povećanje od 1,55%.
ZANIMLJIVOSTI
Osječka tvrtka Air Pannonia ponovno pomiče
granice poslovanja i
nameće se kao pionir
još jednog aspekta
poslovanja u zraku.
Naime, ova je tvrtka svoj
zrakoplov Beechcraft
King Air C 90 osposobila Lifeport sustavom
za prijevoz pacijenata,
čime postaje jedina tvrtka na prostoru od Rumunjske do Austrije
koja nudi zrakoplovni
Medevac prijevoz. No, u
Air Pannoniu napominju kako nije riječ o
“letećoj hitnoj pomoći”,
jer tu vrstu djelatnosti mogu obavljati samo
zavodi za hitnu medicinsku pomoć, nego
o prijevozu stabiliziranih pacijenta kojima
je nužan ležeći položaj za premještaj u
drugu zdravstvenu ustanovu, ili za povratak
kući. - Mi ćemo prevoziti isključivo stabilne
pacijente i nije riječ o hitnom prijevozu unesrećenih pacijenta, poput onog koji helkopterima obavlja Zavod za hitnu medicinsku
pomoć Splitsko-dalmatinske županije ili
HGSS. Naša ideja je tzv. air-ambulance prijevoz bolesnika. To su primjerice ljudi koji
su se u Hrvatskoj našli na proputovanju ili
Foto: Marko Mrkonjić
Medicinska pomoć u zraku
odmoru i tu su se razboljeli, a nakon otpuštanja iz domaće bolnice ne mogu se
na klasičan način vratiti u svoju državu,
nego im je potreban ovakav prijevoz, a koji
nerijetko pokrivaju inozemna osiguranja objašnjava Domagoj Vlašić, iz osječke tvrtke Air Pannonia. No, zbog činjenice da je
riječ o putnicima koji su još uvijek narušena zdravlja, ovakvi zrakoplovi opremljeni su
svom opremom za hitnu pomoć, a koju bi
u zrakoplovu pružao liječnik i medicinski
tehničar, prenosi Aerocroatia informaciju iz
Glasa Slavonije.
CHARTERI UTORKOM
Croatia Airlines spaja
Mostar i Beirut
Croatia Airlines je od 3. rujna uvela chartere
izmedju Mostara i Beiruta, glavnoga grada Libanona. Libanonska agencija organizira ove
letove za prijevoz hodočasnika iz Libanona u
Medjugorje. Ujedno ovom charter linijom
Croatia Airlines prvi put u povijesti dolazi sa
zrakoplovima Airbus A319 u Mostar i takodjer vrlo rijetko povezuje 2 grada izvan Hrvatske. Zrakoplov Croatia Airlines-a u Mostar
dolazi iz Dubrovnika i vraća se u Dubrovnik.
Letovi su u planu jednom tjedno, svakog utorka od 3. rujna. (AEROCROATIA)
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PET 19.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
SUB 20.9.
6:25-7:20
6:55-7:50
19:25-20:30
NED 21.9.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 22.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:00-13:55
UTO 23.9.
6:25-7:20
12:15-13:20
SRI 24.9.
6:25-7:20
13:15-14:55
ČET 25.9.
6:25-7:20
12:55-13:50
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 26.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
13:15-14:20
20:55-21:50
SUB 27.9.
6:25-7:20
16:15-17:20
19:25-20:30
21:20-22:15
NED 28.9.
6:25-7:20
13:20-14:25
13:35-14:30
20:55-21:50
PON 29.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:20-14:25
UTO 30.9.
6:25-7:20
12:55-13:50
SRI 1.10.
6:25-7:20
13:50-14:55
12:55-13:50
ČET 2.10.
6:25-7:20
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 19.9.
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 20.9.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 21.9.
5:50-6:55
21:10-22:05
PON 22.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
UTO 23.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 24.9.
5:50-6:45
14:30-15:35
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 25.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PET 26.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 27.9.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 28.9.
5:50-6:55
10:35-11:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PON 29.9.
5:50-6:45
11:40-12:45
21:10-22:05
UTO 30.9.
5:50-6:45
13:45-14:50
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 1.10.
5:50-6:45
12:10-13:05
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 2.10.
5:50-6:45
12:10-13:15
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom
info’.
GlasGrada ’za
- 496dbv
- petak
19. 9. 2014. 21
22 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Mutit vodu
Čovjek, imenom Franjo, ali ponešto nepopularna prezimena, na koncu je
iz Zagreba dobio dozvolu za gradnju Marine u Gružu. Sretan, što mu
članstvo u HDZ- u, nije smetalo pri pobjedi nad lokalnim divovima, gospar
zadovoljno trlja ruke, i ne jedi se na brojne protivnike, za koje misli, da su
mu mutili vodu po Gruškom zaljevu
Nekad’ smo se rugali Englezima, što, ‘ko o
čemu, oni pričaju o vremenu.
Došlo neko čudno vrijeme, u kojemu se i
mi, pomalo s nostalgijom sjećamo,
dragocjenoga Božjega dara, sunca na pretek. Bilo je u prošlosti raznih nestašica, ali
Sunce, nas nikad’ nije iznevjerilo. Turisti se
žalili, kako bi im bilo bolje, da su ostali
doma. Svi se pitaju, ‘ko nam je kriv za ove
potope, a neki neopravdano spominju i
Ministarstvo turizma. I dugo se već pitaju,
čemu ono uopće služi? Pa su neki javni
subjekti obznanili, kako bi oni ( kad’ bi se
njih pitalo), odma’ ukinuli i spomenuto Ministarstvo i naravno, ministra stručnjaka...
A onda bi pomalo ukidali i ostala ministarstva, jer tobože, svako ministarstvo ima
svoje ministra, tajnice, pomoćnike, savjetnike. Imaju svoje djelatnike, svoje
podobne, svoje stolice, svoje pametne
telefone, svoj vozni park, svoje režije,
svoje…što ja znam sve...
A gospar Ministar od turizma, onako pribran i samozatajan, svakodnevno hrvatsku
javnost ohrabruje novim turističkim rekordima, ali i najavama, još boljih dana.
Posebno zanimljiva je bila, po mnogima
antologijska izjava Ministra turizma, za one
koji ne znaju, da se, pored sunca i mora, u
nas nude i drugi, brojni turistički proizvodi. S obzirom, da mu televizija, svaki put
podari tek 30 sekundi vremena, svi očekuju, da će u slijedećoj mini seriji obraćanja
javnosti, Ministar i nabrojit’ neke od tih proizvoda.
Donedavna direktorica HEP- ove distribucije, zaposlila je u Hrvatskoj elektroprivredi sina, ‘ćer, nevjestu i zeta! Pričaju,
kako je direktorica bila
Bog i batina. A kad’ si Bog i batina, već
samim tim si, kažu, u sukobu interesa.
Onda su je jedni iz strujnih krugova,
optužili za nepotizam, a za druge je to samo
bila - brižna žena i majka. I gospođa se
iznenadila, jer je bila uvjerena, da su svi članovi njezine obitelji jako kvalificirani za taj
pos’o. I to je cijela istina. A nepotizam je
ionako - strana riječ.
Misli se, da zato Hrvat, kad’ dobije račun
za struju, gubi glavu i ovima iz HEP- a, zna
se, u kojemu kontekstu, spominje najbližu
familiju.
Nije tajna, da ima sve više građana koji rade
- protiv države. Ne plaćaju struju! A HEP
nesebično radi za državu, zapošljavajući
nešto preko 12 tisuća, prijeko potrebnih
radnika, uz zavidan broj direktora. Pa, ako i
samo za to, ni’ko od nas ne bi smio bit’ toliko sebičan, pa dozvolit’, da tolika gladna
usta trpe, pravdajući se, kako nemamo
čime platit’ struju...
Prva vijest svih medija, ovih dana bila je,
kako je mladi Hrvat zaradio tri milijuna dolara. Cijelu noć je zemlja bila na nogama,
čekajući, da se naša čupava loptica, prebaci na njihov teren. I tamo ostane! Tako je
i bilo. Svi su bili oduševljeni, i nikome nije
smetalo(ne daj ni Bože), što je šampion bio
Hercegovac iz Međugorja. Našima ‘’čistokrvnima’’ Hrvatima inače smetaju, jer im,
navodno, agvantavaju radna mjesta, političke fotelje, slavu i pozornost javnosti. A
kad’ uspiju u svijetu, onda su veliki, zaslužni
Hrvati...
Povijest pamti neke
ljude po djelima, a
neke po riječima.
Uglavnom mudrima.
Kronika ipak bilježi
najnoviju izjavu našega Premijera, kako
se s mjerama za
smanjenja
proračunskog deficita,
nije stalo, nego
samo - z a s t a l o.
Tek setemanu, dvije,
dok se on ne vrati iz
Amerike. Na pitanje o
razlozima putovanja
u SAD, predsjednik
Vlade je odgovorio,
kako vjeruje da Hrvatska može nešto ponudit’, najvećim svjetskim
informatičkim tvrtkama.
Kad’ već njegovi prethodnici to nisu obavili,
sad’ on mora sve sam.
Ma, pustimo mi ludosti.
Nije lako Predsjedniku
Vlade odletjet’ preko
bare. Dok većina misli, Piše: Mario Klečak
da se tamo ide, da ti
guzica vidi put, on tamo ide, kako je objasnio, da nas, oni tamo- primjete. Procurilo
je, da Premijer ide Americi ponudit’ lička
prostranstva za izgradnju - informatičkih
farmi. To bi bilo, prema nekima, nešto
slično Silicijskoj dolini u Kaliforniji. A prema drugima, Ličani će uskoro uzgajat’ virtualni krumpir i virtualne janjce. Jer, tvrde
oni, mi nemamo infrastrukturu za tako nešto. Struja nam je preskupa i tamo je često
u prekidu, Internet najsporiji u EU, a Lika
nam je, komunalna društvena - vukojebina.
I zato, stvarno ne treba ni očekivat’, da se
Premijer s puta vrati s vrećom solada. Baš
kako nas je upozorio. A kritičari su to
odma’ preveli, s premijerskog jezika na
hrvatski, pa govore, kako ekipa ide na
turističko krstarenje po Americi, na račun
poreznih obveznika. Kažu, dok još može,
a što se vreće solada tiče, nju bi izgubio
uz put, kad’ bi je i dobio. Ali zato je u stanju potrošit’ vreću solada. Drugi neki globalni katastrofičari su, uz to još i sujevjerni
pa misle, ako naš informatički vizionar,
ostane tamo dulje od tri dana, past će Americi BDP za barem10 posto.
Čovjek, imenom Franjo, ali ponešto nepopularna prezimena, na koncu je iz
Zagreba dobio dozvolu za gradnju Marine u Gružu. Sretan, što mu članstvo u
HDZ- u, nije smetalo pri pobjedi nad
lokalnim divovima, gospar zadovoljno trlja ruke, i ne jedi se na brojne protivnike, za
koje misli, da su mu mutili vodu po
Gruškom zaljevu. I još mute! A u stvari, voda
se sama mutila, jer je dvogodišnja studija
utjecaja na okoliš, pokazala debele naslage
gliba i smeća.
A što o temu mutežu misle građani našega Grada? Neke gusta, neke ne gusta, a
ima ih, koji su uzbuđeni, što će Gruška vala
uskoro izgledat’ k’o laguna u Veneciji. Onima, koji nikomu ne vjeruju, nije bilo teško
zapalit’ do Rogoznice, pa se raspitat’ malo
o uspješnom povratniku iz Njemačke, koji
je i njima tamo sagradio Marinu.
A tamo su im svašta napričali. Da se je veliki dio marine prvo sagradio, a onda su
se tražile potrebne dozvole. Da se ništa nije
radilo po pravilima struke, jer se je gazda,
najpametniji od svih, u sve prtio, pa imaju
puno tehničkih falinki. Od svega im je najgore, što gospar stalno viče, javno, na glas
bjestima Boga, gostima, zaposlenima, ali
i sumještanima, a neki strani peljari svjetuju nautičare, da tamo ne idu više, jer je gazda problematičan i opasan. U ime Oca i
Sina...
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 23
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u
blizini manastira Tvrdoš, kraj
rijeke. Gornja etaža potpuno
uređena i opremljena,
ograđena okućnica cca 350
m2. 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2, kontakt: 099 754
7239.
U strogom centru Zagreba
prodajem stan 115 m2, cijena 2400 eura/m2. Ozbiljnom
kupcu popust. Osim jutra,
cijeli dan tišina, pogled na
Dolac i na Katedralu. 098
9660 420
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području
grada. 098 526 584.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem stan u Župi s
parkingom samcima, ili obitelj
bez djece, na duži period. 091
538 2229.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne
stanice. Cijena 50 eura/m2.
098 747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se
nalaze pokraj ceste, te je
moguć priključak struje i
vode. 095 812 8042.
VOZILA
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
’15.g. 213000km. cijena po
dogovoru. 091 5400 137
AUDI A3 1.9, diesel, reg. do
11/’14. 098 285 582.
Franko Cetinić, Perkins 36 HP made
in UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107.
POSAO
Tražimo kreativne osobe-direktna
prodaja, radni odnos moguć. 098
345 891.
Trebamo suradnike za prodaju sustavi za pročišćavanje vode-za
domaćinstva, odlično rješenje 098
345 891.
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od
10 do 18. 099 593 5256.
Trebate li ozbiljnu i odgovornu osobu sa iskustvom za čuvanje vašeg
djeteta,nazovite 098 946 7244.
Majstor u kući 24 sata, svi završni
radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana),
ugradnja laminata i pl. namještaja.
Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
RAZNO
Popravci na odjeći, sve po 25 kuna!
413 795
Iznajmljujem vez za barku u Rijeci
dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz
osiguran parking. 020 452 646.
Seat Toledo 1.9 TDI, 1998.g.,
81 kw, klima, servo, abs, el
podiz. stakala, el retr, radio
mp3, reg do 10/’14. 098 853
597.
BEVERLY 200, odličan. 091
9211 281.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara
7.7 m, samogradnja by Mr.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
se koristiti
24
- 496
- petakniti
19.će9.
2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
ULICAMA
MOGA GRADA
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
ŠESTI HRVATSKI SLAVISTIČKI KONGRES
Hrvatska mlada lirika i A.G. Matoš - smjena paradigmi
Iz Dubrovačko-neretvanske županije na Kongresu je kao izlagač (referent) i kao jedan od predsjedavajućih
tematskom sekcijom Matoš i Hrvatska mlada lirika ( II ), sudjelovala dr.sc. Ana Dalmatin
Hrvatski slavistički kongresi stručni su i znanstveni skupovi hrvatskih i inozemnih kroatista, slavista, filologa i kulturologa, a
održavaju se svake četvrte godine počevši
od 1995. kao nacionalna stručna i znanstvena manifestacija.
Ovogodišnji Šesti hrvatski slavistički kongres, čije je predsjednik Organizacijskog
odbora redoviti profesor predstojnik Katedre za hrvatsku usmenu književnost na
Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Stipe Botica, održao se
od 10. do 13. rujna u Vukovaru i Vinkovcima. Odabrani referenti, njih oko 270, došli
su iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Finske,
Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke,
Srbije i Rusije. Iz Dubrovačko-neretvanske
županije na Kongresu je kao izlagač (referent) i kao jedan od predsjedavajućih tematskom sekcijom Matoš i Hrvatska mlada
lirika ( II ), sudjelovala dr.sc. Ana Dalmatin.
Kako se ove 2014. godine obilježava stota
obljetnica antologijske pjesničke zbirke Hrvatske mlade lirike, u kojoj su svoje pjesme
objavili između ostalih Ivo Andrić i hrvatski
bard Tin Ujević, kao i stotinu godina od smrti
Antuna Gustava Matoša, središnja je tema,
uz ostale tematske sekcije, bila Hrvatska
mlada lirika i A.G. Matoš – smjena paradigmi. Referat dr.sc. Ane Dalmatin Destrukcija kulta „čiste ljepote“ problematizira Matoševa estetsko-poetološka poimanja
formirana pod utjecajem francuskih modernista – parnasovaca i simbolista,
posebno Charlesa Baudelairea. Matoševa
programatska pjesma Mladoj Hrvatskoj
(1909.) je artistički zahtjev da umjetnost
bude „čista ljepota“, suprotstavljena svim
determinizmima - znanstvenim, društvenim, ideološkim, što na planu semantostrukture zahtijeva eksplicitno zalaganja za esteticizam. Svih dvanaest pjesnika (osim Janka Polića Kamova ) zastupljenih u Hrvatskoj
mladoj lirici, ustrajavaju na esteticističkim
bjegovima pred „rugobom svijeta“
(Wiesner), kultu forme, bolećivo-sentimentalnim,
pasatističko-dekadentnim
raspoloženjima i pejsažnim motivima.
Opreku esteticizmu, odnosno dekadenciji
predstavlja avangarda, dakle književni pravci i pokreti čije poetike obilježavaju destrukcija tradicije i težnja ka slobodnim i
nekonvencionalnim lirskim strukturama.
Pojavu avagardnog ekspresionizma u hrvatskoj književnosti prvenstveno vezujemo
uz Antuna Branka Šimića, uz njegovu rušilačku usmjerenost prema esteticizmu, na
planu tematike, fakture i teksture. Traganje
za novim i originalnim predstavlja vehementno odbacivanje svega dotatašnjeg, a
podudarno je s Donadinijevim programom
iznesenim u časopisu Kokot (1916.),
posebno s razornim geslom: „Dolje estetike!“ Šimićev stih „Ja sam samo krik u noći
crn i nepoznat“, krik je upućen neumitnoj
nužnosti nestajanja, svijetu neprestanih
mijena nasuprot kojega stoji božanska
vječnost. Dok Matoš u pjesmi „Utjeha kose“
prekoračuje konačnost, uzdiže se iznad fizičkog i ovozemaljskog i iz nostalgije za apsolutnim otkriva mir u vječnosti, Šimić u
pjesmi Smrt umiranju odriče matoševsku
metafizičku dimenziju svodeći ga na mehanicistički fenomen nestajanja. G.G.
LJETNA ŠKOLA U PRIMIJENJENOJ MIKROBIOLOGIJI U DUBROVNIK DOVELA SVJETSKE
STRUČNJAKE
Kako pobijediti superbakteriju?
U organizaciji John Innes Centre (UK) i Instituta Ruđer Bošković, a pod pokroviteljstvom
Hrvatskog mikrobiološkog društva i FEMSa,
od 13. do 21. rujna 2014. godine na InterUniversity Centre (IUC) u Dubrovniku
održava se peta ljetna škola u seriji Ljetnih
škola za primijenjenu molekularnu mikrobiologiju pod naslovom “Microbial Specialised
Metabolites: Origins and Applications”. Ljetna škola ove je godine u Dubrovniku okupila 44 studenata iz 20 zemalja svijeta.
Među renomiranim znanstvenicima studenti imaju prilike tijekom predavanja o najnovijim dosezima u molekularnoj mikrobiologiji i bioinformatičkih radionica raspravljati o najnovijim pristupima u traženju ljekova sa Sir David Hopwoodom, Mervin Bibbom, Robertom Kotlerom i Gerry Wrightom
koji je nedavno postao poznat i široj javnosti
i medijima poznat po otkriću mogućeg lijeka protiv tzv. superbakterije. Riječ je o bakterijama koje zahvaljujući NDM-1 (New Delhi-Metallo-1) genu, postaju izuzetno otporne
i na najjače antibiotike. Naime, tim znanstvenika na čelu s dr. Gerry Wrightom s
Michale G. DeGroote Instituta za zarazne
bolesti Sveučilišta McMaster zahvaljujući gljivici Aspergillus versicolor koja živi u vlažnom
i muljevitom tlu na teritoriju Nove Škotske
bliže je otkriću lijeka protiv tzv. superbakterije. Dr. Wright iz te gljivice uspio je izolirati
učinkovitu molekulu s terapeutskim potencijalom u borbi protiv Gram negativnih kliničkih patogena poput, Enterobacteriaceae,
Acinetobacter spp. i Pseudomonas spp.
‘’Kako riješiti rastući problem prekomjerne
otpornosti patogenih bakterija na lijekove, u
kojim ekološkim nišama se nalaze mikroorganizmi od interesa, kakvu komunikaciju i
interakciju mikroorganizmi imaju u prirodnom okolišu i možemo li saznanja dobivena
analizom mikroorganizama primijeniti kako
bi potaknuli produkciju prirodnih produkata
koji bi imali medicinsku primjenu? – samo
su neka od mnogobrojnih znanstvenih pitanja koja se u stimulativnom ozračju
raspravljaju i podučavaju na Ljetnoj školi. ‘’–
objasnila je dr. sc. Dušica Vujaklija, molekularna biologinja s IRB-a te predavač i kodirektor Ljetne škole.
Znanstveni utjecaj predavača školi osigurava i vrhunske studente, mlade znanstvenike
koji na školu dolaze uz dvije preporuke i imaju već dovoljno znanja za aktivo sudjelovanje i rasprave o najpropulzivnijim znanstvenim temama i mogućim iskoracima u području. Cilj je ove ljetne škole studente upoznati
s najmodernijim metodama genetičkog
inženjerstva koje omogućavaju sintezu novih
antibiotika te najmodernijim metodama i bioinformatičkim alatima za analizu novo
sekvenciranih genoma mikroorganizama
radi ciljanog pretraživanja potencijalno novih
aktivnih supstanci u lječenju različitih bolesti. Organizaciju i realizaciju ljetne škole potaknuli su: David Hopwood, (JIC, UK) i Julian
Davies, (UBC, Kanada) i Duška Vujaklija
(IRB). Detaljne informacije nalaze se na web
stranici škole: http://www.jic.ac.uk/science/
molmicro/summerschool/
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 25
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA
DUBROVAČKOM PODRUČJU (3)
Zadah agresije
Neki od bjegunaca su bili po nacionalnosti i Srbi, no posada
m/b Perast strogo je poštovala odluku Vlade RH o brizi za
bjegunce, bez obzira na nacionalnost, te je o svima njima
vodila jednaku brigu
Piše: Silvio Market Kada je u srpnju 1991.
Republika Hrvatska došla
u posve otvoreni konflikt s JNA, hrvatska
Vlada je sve vojnike i časnike koji su bili na
službi u JNA pozvala da napuste postrojbe,
tada već okupacijske vojske. Vlada RH im
je garantirala njihovo zbrinjavanje. Svima
je ponuđeno da pređu u hrvatske obrambene snage, ili, ako to ne žele, bio im je
omogućen odlazak gdje god budu htjeli.
Vlada RH a se obavezala prebjezima dati
civilnu odjeću i na kraju osigurati transport
prema njihovom odredištu.
Sukladno ovoj odluci Ministarstvo obrane
RH je 2. srpnja 1991. svim dubrovačkim
upravnim tijelima poslalo dopis da se pobrinu o svim prebjeglim vojnicima i časnicima JNA. I tu je bio veliki doprinos m/b
Perast. Naime, određeni broj vojnika JNA
koji su bili na odsluženju vojnog roka u mljetskoj vojarni “Kuljer” - na samom zapadnom vrhu otoka, odlučio se odazvati na ovaj
poziv, te bi se vojnici-mornari po bijegu iz
vojarne prijavili hrvatskim vlastima na otoku. Nakon što bi
se presvukli u civilnu odjeću,
ovi vojnici bi bili od strane KŠa Mljet prebačeni u luku Polače, te ukrcavani na m/b
Perast. Zbog veće sigurnosti
vojnici su sklanjani i u kapetanovu kabinu. Razlog skrivanja je bila potraga za bjeguncima posvuda po otoku, a
ponajviše po otočnim lukama,
gdje ih je tražila vojna policija, no nije uspjela naći niti jed-
26 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
nog. U potragu se bio uključio osobno i
zapovjednik vojarne „Kuljer“, te je u više
navrata dolazio u Polače i pretraživao plovila, ali također bez uspjeha.
Nakon što bi bili prevezeni u Dubrovnik,
posada broda je ove vojnike predavala
gradskom MUP-u, koji bi im potom osiguravao uvjete za povratak kućama. Kapetan Miljenko Sršen - Milo se sjeća trojice
vojnika koje je skrivao u svojoj kabini sve
do Dubrovnika, s tim da je bilo i više takvih
slučajeva kada su se ročnici JNA skrivali
svuda po brodu, od strojarnice broda, u
čamcima za spašavanje... Neki od bjegunaca su bili po nacionalnosti i Srbi, no
posada m/b Perast strogo je poštovala odluku Vlade RH o brizi za bjegunce, bez
obzira na nacionalnost, te je o svima njima
vodila jednaku brigu.
U tim aktivnostima došao je i rujan, koji je
prema ustaljenoj tradiciji jadranske “bijele
flote” označavao početak velikog opuštanja. Tada bi nakon posljednje velike turističke
smjene na kraju ferragosta slijedili dani olakšanja, odlazak brodova na zimovanja i redovite remonte... Bio bi to početak duge i
mirne van sezone, koja bi potrajala sve do
proljeća. No 1991. godine to se posadi
Perasta činilo kao davna prošlost, premda
su ih od takve tradicije dijelile samo dvije
godine. Zadah agresije koji je u to vrijeme
već uvelike bio rasprostranjen po Hrvatskoj
sve jače se osjećao i na području cjelokupne Dubrovačke općine, kako na sjevernim
i istočnim granicama Dubrovačkog podneblja, tako i u njegovom akvatoriju, kojim
je plovio i m/b Perast. Zbog tog je i redovito
patroliranje brodova JRM-e oko Elafita i
Mljeta postalo dijelom otočke svakodnevice. Na području Molunta, npr., JRM je bila
zabranila ribarima da isplovljavaju čak i u
ribolov, a patrolni brodovi su na udaljenosti od samo 1 nautičke milje od kopna patrolirali svakodnevno na relaciji Lokrum –
Cavtat. Tada je JRM otpočela učestalo i
zaustavljati sva plovila koja su im se činila i
najmanje sumnjiva. Početkom rujna u blizini Mljeta su presreli, izvršili grubu
premetačinu, te uhitili i priveli posadu dviju
talijanskih ribarica, no osim ribe i ribarskog
pribora na kočaricama „vrli pomorci sa crvenim petokrakama“ nisu ništa drugo pronašli. Pri privođenju, primitivci sa tog patrolnog čamca, oznake PČ-174 – „Učka“,
grubo su naguravali i vrijeđali posade talijanskih ribarica, nazivajući ih:
„talijanskim fašistima, musolinijevim švercerima oružja,
idiotima koji će završit u zatvoru“... Nakon provjere i saslušanja, zapovjednici ribarica su
se požalili putem telefona talijanskom veleposlanstvu u
Beogradu, nakon čega se
vrhuška JNA morala ispričati
talijanskom veleposlaniku i
posadi ribarica, te ih nevoljko
pustiti i otpratiti iz teritorijalnih
voda.
(nastavlja se)
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 27
BAŠTINA PO DUBROVAČKI - DUBROVAČKE LADANJSKE KUĆE OPĆENO, PARTIKOLARO
(Dijo 1. dzeru općeno (općenito, zajedničko), a dzeru i partikolaro (osobito, posebno, naročito)
Piše: Mirjana Urban
Palača Skočibuha na Boninovu
Svaki palac imo je i poneku precijozost, kako bi bijo diferentiji od drugijeh,
ma tako da ne disturbava (kvari, smeta) prirodu
Dubrovačko ladanjsko graditeljstvo ima svoj oni s debjim takujinom (novčanik; fraza:
ishod u 15. st., precijozije u bremenu kad bogatiji) inkorunavali kamenim rekamima
je Repuplika finalmente rotondala (ukrasima) vanjske i unutrašnje parte od
(zaokružila) svoje margine (granice) od izs- korniđa vratija (dovrataka) do balustrada;
toka, sjevera do zahoda. To je bilo i brijeme ugrađenog kamenoga i mobilijara u bufarkad je zemja koju je kupila ili na drugi način ijama (nikijama, nišama) s policama; merrebuškala posvojat (pribaviti) razdata aviljozijem unutrašnijen oli vanskijen pucal(razdijeljena, podijeljena) vlasteli da š njome ima na gustjernama, kaminima i taracama.
governaju (upravljaju) kako znadu i umijedu, U dnu palaca sveđ je bijo kamen, a na
ma za dobro sebi i državi. Defato, (zapra- podovima se stavjo pod od drva pokriven
vo) to je i zamet (početak) bremena kad je skupocjenijen tapitima. Plafuni (stropovi) su
živjenje izvan čirkulata (opsega, perimetara) bili inkorunani đesanom (gipsanom)
mira grackijeh bilo sikurisimo. Vileđatura štukaturom oli oslikani.
(ladanje, boravak na selu) stavjena na dispzicijon (raspolaganje) iskala je investit Dvorac Skočibuha
(uložiti kapital, učiniti investiciju) u kuće
koje će služiti i takoj funcijoni. S druge
bande investit u njih je bijo sikurisimi
modus da soldi vlastele i bogatije pučana
budu deponjani (uloženi) na sikuro. Stega (radi toga) su prvo vlastela, a onda i
pezenti (bogati) pučani (pomorci i trgovci) ograđivali (gradili) kuće sve jednu boju
(bolju) od druge i nadmetali se (natjecali
se) čija će bit ljevša, na bojoj pozicijoni i
nakitnija (ukrašenija). Zenivali (nicali) su
palaci gospara dubrovačkijeh na svim
bandama male Repuplike, a najviše tamo
kala mora, obakoljavajući (opkoljavajući,
zauzimajući) velike ploštine (površine) ravni
oli škrte zemje s čempresatom, borima,
maginjama, lozon i maslinon ujaricom.
Starosjedioci su in postajali kmeti. Isto se
to sučedalo i s moren, perke su veliškim
orsanima (spremištima za plovila, brodogradilištima, oružarnicama) uzimali njegove dijele. Diferentu jednu od druge radi
solada, pozicijoni i abjenta, najviše su hi dis- Harakteristiku (karakteristiku) svakoga pa i
tingavali (izdvajali, razlikovali) sekondo gusti manjega palaca činila je manja oli duja šet(ukus i prohtjevi) proprijetarija (vlasnika) i nica s arlami, inkorunana kamenom kolonaumjeteonstvo (umješnost, osobnost) gra- tom. Na kapitele od kolona atakana (postditelja.
avljena), stala bi odrina (pergola) uz koju
“Ne zaboravljajući da se nalazi na antičkoj se po užanci (običaju) omotavala vinova
Tauridi dubrovački je nadbiskup Lodovico loza i ljeti činila debeli hlad, ob jeseni oferBeccadelli obnovio stari posjed na Šipanu, iškavala (nudila) grožđe, a samo zimi se
a Gučetići su s pravom vjerovali da njihov među njezinijem golijem prutima, moglo
ljetnikovac u Trstenome ne zaostaje za onim viđet nebo.
koji se u davno vrijeme dizao u Arkadiji (Ni- Nesmijen pometnut (zaboraviti) (kapelice,
kola Gučetić, 1589.)”, piše Nada Grujić (Ra- nigda prislonjene uz palac, ma vazda u
dovi IPU, 12-13,1988-1989.)
komplesu i poseđati proprijetarija.
Ono što in je bilo općeno (zajedničko) brez Svaki palac imo je i poneku precijozost,
ečecijoni (iznimke, izuzetka) je uređenje izu- kako bi bijo diferentiji od drugijeh, ma tako
nutra (u unutrašnjosti). Podpjanterin (po- da ne disturbava (kvari, smeta) prirodu. Oni
drum), koji je đegoj služilo i ko stranj su sami šesno (skladno) zgrađeni, prirod(spremište), velika kamena skalinata, tu i nu belecu još o đontavali (dopunjavali), utatamo mezanin (međukat), a onda saloča i pajući se š njome u abjenat.
vazda četiri kamare (sobe) s banda. Un Jedan nenominani austrijski spijun u sekresalone e quatro stanze, govorilo se sveđ u toj (tajnoj) kančelati ( bilješci, izvješću) o DuGradu. Gornji pod oli šufit bio je rizervan za brovniku, česarici Mariji Tereziji je svrhom
sluge, što su živjeli, fatigali i spali u palacu. 18. st., napiso i nešto o dubrovačkijem
Apeno iza potresa i požara 1667., Senat je palacima:
zapovidijo da komin toka bit u šufitu, a ne u “Izvan grada Dubrovčani posjeduju svoje
pjanterinu (prizemlju) palaca.
ljetnikovce (...) Da pravo kažem oni smatraNaturalmente, soldi su činili da one i izunu- ju da su veličanstveniji nego što doista jesu,
tra
diferentije
pa su jer nemaju jasne pojmove o većim dvorci28 budu
GlasGrada
- 496 -jedna
petakod
19.druge
9. 2014.
ma. Uz sve to ove njihove male ladanjske
palače redovito krasno izgledaju i dobro su
smještene. Neki su na morskoj obali, neki
na brijegu koji gospodari okolicom i morem,
neke na prijatnom obronku sunčanog
brežuljka, pa uživaju prostrani i čisti zrak i
vrlo lijepi pogled. Uz svaku je okolni vrtić,
koji Dubrovčani, navikli da preuveličavaju
svaku stvar, zovu doista perivojem.
Predgrađe, koje se s mnogo raštrkanih i
nepovezanih kuća pruža do Gruža, puno je
ovakvih ljetnikovaca, koji su vlasteli veoma
udobni, jer mogu u njima uživati slobodu i
radost ladanja, a k tome istovremeno, prema potrebi vršiti i javne poslove, (...). Osobito pak obje obale Rijeke dubrovačke izgledaju divni i prijatni skup palača, pa se
mogu usporediti s plemenitim mletačkim
nastambama na toliko čuvenim obalama
Brente (...).”
Upisala san onako đeneralo o palacima
defora (izvan, vani, na otvorenom) grackije mira, đe se stalo oli plandovalo od
Skrsenja do Mihojdana, a onda ritornavalo (vraćalo) nase (natrag) u mire od Grada.
„U ljetnikovcima su se rado okupljali humanisti, filozofi, znanstvenici, pisci i pjesnici. Vrijeme se provodilo u učenim razgovorima i raspravama, stvarala dubrovačka
književnost, filozofija, kultura. Daleko od
grada, u prirodi, i druženje i osama dobili
su svoj puni smisao. Ljetnikovci su bili
prostor nadahnuća” (Nada Grujić, Zagreb:
Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta,
Nakladni zavod MH, 1991.)
Palac Skočibuha, oni suđuračkog armatura (brodovlasnika) Vice Stjepovića
Skočibuhe, a tako je popularo nominavan,
bijo je negda jedan među najljepšijema.
Pođan je (smješten je) na lokacijoni Boninovo, đusto Između tri crkve (Apud tres
ecclesias): sv. Đurđa, Klementa i Ilara, najstarijijeh crkvica ranokršćanskoga doba.
Uz palac, a s njegove južne bande, hodijo
je negda čentrali (glavni) put iz Grada supre Gružu i ostalijem prigradskijem naseljima. U doba Napoleona, a inicijacijon
(početkom) 19. st., prokopan je današnji
put lungo mare priko Boninova, pa je ovaj
arazo Skočibuhinijeh mira degradan (degradiran) na lokali.
U brijeme gradnje, a to je supre dokumentacijoni bilo, 1576., paiz je bijo kvazi tašt
(prazan, pust). Osim Tri crkve bijo je tu samo
palac vlastelina Marina Zamanje, a docnije
je zgrađen i Miha Pracata. Apena na dnu
glavice sto je oni perikolozi Altestijev palac,
interesanat apozito zato, što je bijo znan
kao mjesto izopačenosti đe su se činile
svekolike morale gnusosti prljavštine) u brijeme prije i za Frančeza pa je taki odalečivo i približavo pohodnike (posjetitelje) i
perke je na njegovijem ruinama zgrađeno
najviše dubrovačko čimitorijo: katoličko,
pravoslavno i islamsko. (Sonja Seferović i
Lucijana Peko, Skočibuha IX., Zavod zaštite spomenika ..., Dubrovnik, 1985 uz slike
Miljenka Mojaša.)
Palac je dijelon na blagon skutu (obronak,
padina) pa se olavija adočava kad ga amiravaš (gledaš) sa zahoda i ne para ti da je to
istisimi oni koji vidiš s izstoka. Apozito
(posebno) zagrađen onijen
svojijen visokijen kamenijen
miron što diže vistu na njegovu
fačadu i perivoj. Dunkve, palac
ima dvije različite face, onu s
glavnon portom (glavna ulazna
vrata), đe se ombrava (pričinja)
manji i onu zada đe se vidi fačada abudantijeh (širokih; velikih;
komtnih) renesansijeh polukružnijeh svodova, a adočavaju
(primjećuju) mu se i dva pjana
s taracama.
Meraviljozu senzacijon (dojam)
palacu davaju baš te arijoze
(ozračene) loggie (lođe, balkoni) i sempličementa (jednostavna) đometrijska đusteca (pravilnost, točnost) gradnje s emblemom (obilježjem) decentnoga
renasansoga sloga isto u sveukupnosti, ma i svakom njegovon
spečifikatu (detalju). „ ... i s pravom nosi epitet jednog od najmonumentalnijih i najreprezentativnijih renesansnih suburbanih ladanjskih građevina Dubrovnika.“ (S.S. i L.P).
Otkad znan za palac i prije nego
što san u njemu stala krcato godišta, znan i za pripovjes radi
česa mu je zahodna fačada ljepša od iztočne. Leđenda spjegava kako je s tijeh pozicijoni
(mjesta) Vice mogo gledat na
svoj rodni škoj Šipan, a Šipanjci na njegovo djelo. Defato
(zapravo), leđenda i nije ezata
(točna), perke je on umro prije
nego je palac finut.
Vas abudanti (obilni, obilati) komod Vicina bića, pregradiškan
(opasan) je mirom (zidom) s
dvije prečize (iste) kamene face,
ko i grajski miri. Visina od današnjega puta je dva, a ozdo od
šetnice okolo pet metara. Zamet
(početak) rabote na palacu bijo
je njihova gradnja na sedan
mađa 1576., zaske (premda,
iako) je lokacijon kupjena 1572.
godišta (Ko zna je li i u to brijeme služijo građevinski i
lokacijski končedat - dopuštenje). Meštri, zidari bili su Gružani
Stjepan Gjivaljević i Gjivo Radić
uza još nekoliko, koje neću ođe
mjentovat. Ma upisat ću nomen
klesara Ivana Gluhačevića,
perke je svojijem rukama učinijo svu klesarsko-kamenarsku
rabotu u i na palacu: kamene
portale vratija i funjestara, inkoruno (ukrasio) bufarije (nikije) oli
učinijo svekoliki kameni mobiljar. Korčulanski klesar Grgur
Dujmov je 1585., iskleso više od
četresti kolona, a drugi jopet,
Vicko Lujov, iskleso je one meraviljoze kolone od balustrade uz
šetnicu, ko i otar što ga je Vice
regalo (poklonio) Crkvi bijelijeh
fratara (izvor: S.S. i L.P).
Vice Stjepović Skočibuha, kojemu osim ove dugujemo i druga
dva lijepa palaca, onega u
Pustjerni i u Suđurđu na Šipanu
(Tomo i Vice), umro je 1588.,
prije nego je definitivo (posve)
finula ova gradnja.
Arhiteti tega meraviljozoga palaca nijesu nominani pa hi stega
niti ne znamo. Ma neke manje
oli više pačugarije (detalji) ko i
finalni satvor (učinak) rabote
(posla) invidijoze (zavidne) fature (izrade), sospetavaju
(navode na sumnju) i ukaživaju
na fatigu firentinskije oli drugije
talijanskije spečalista o čemu
spjegava i beleca kamenoga
mobilijara, tarace, kolone i
perivoj, ko i rifjutavanje (napuštanje) tradicijonaloga načina
gradnje u Dubrovniku.
„U to vrijeme je u Dubrovniku,
uz druge arhitekte, boravio i
firentinac Bernard Bountalenti,
kojemu bi se mogao pripisati
ovaj vrsni rad. iako nije posve
isključena mogućnost pronalaska dokumenta o idejnom i izvedbenom projektu, kao što je to
već bio slučaj u mnogim drugim,
njegovo ime ostaje za sad nepoznato.“ (Frano Kesterčanek:
Dubrovački renesansni dvorac
XVI. st. i njegova kronika, Anali
HI JAZU Dubrovnik, VI/VII, 195759.).
Sličnost ove građevine s nekim
firentinskijem vidi i Nada Grujić.
Sam Vice u svom Dnevniku upisuje kako njegov ladanjski objekt vrijedi 9.104 dukata, 28 groša i 8 parvula (vrsta dubrovačkog novca).
Dakordo (u suglasju) s kvalifikaton (opisom) i stručnim i šijentifikacijonin (znanstvenim) stroliđanjem (proučavanjem), a s
bande Centra za povijesne
znanosti, Zagreb, 1977., prenosin noticiju:
“U prostornom pogledu podjela kompleksa na dvije strogo
podijeljene razine, u suštini
označava varijantu renesanse
‘basis villae’, jedinstvenog rješenja na našem području. I u
tlocrtnoj dispoziciji objekta jedinstveno je uključivanje trijema
- loggie u centralni dio volumena, što je modificiralo i tradicionalni tlocrt ovog objekta, a istovremeno je ostvarena izuzetna kontektura pa ovaj objekt do
najveće mjere rastvara bočne i
stražnje fasade postižući njihov
ravnopravni odnos i uspostavljanje ovog odnosa s vanjskim
prostorom. Posebnu kvalitetu
predstavlja lokacija koja istaknutim panoramskim smislom
organizira jedno veliko područje. Naglašava se i njegov
značaj u odnosu na našu
kulturnu povijest, jer dokazuje prisutnost stranih utjecaja i majstora”.
Kapelica gospe Loretske u
komlesu palaca je zgrađena
100 godišta posje Vicine
smrti, od proprijetara, ma
nigda nije iznutra zgotovjena (završena). Serafin Razzi
je ostavio upisanu namjeru
Senata Repuplike kojom bi
se plemićki naslov do Vici za
sve njegovo aprestavanje
(približavanje) aristokracioni
ma brez prava ereditati (prava nasljeđivanja), što je on
rifjuto (odbio) i „umro kao
član svoje građanske klase.“
(Jorjo Tadić, Dubrovački portreti, Bgd, 1948.).
UČIMO HRVATSKI
Muška i
ženska bol
Je li njihova bol veća od našega
bola? To ne možemo znati jer nema
mjere za bol, ali možemo pitati je li
bol imenica muškoga ili ženskoga
roda. Odgovor nam je dala doktorica Ivana Kurtović Budja iz Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje u
radijskoj obrazovnoj emisiji Govorimo hrvatski dana 3.3.2014. pa pogledajmo što ona o tome kaže.
“Velike je misli lijepo čuti, ali se one
teško provode. Jedna je od njih i latinska izreka koja u hrvatskom glasi:
u zdravome tijelu zdrav duh. Imajući je u glavi, pokušavat ćemo ne
jesti masno, piti vodu, sat dnevno
Sudbina palaca
hodati, osam sati dnevno spavati
Imanje Vice Stjepovića osta- sve dok nas nešto ne izbaci iz takta.
je u obitelji do 1627., perke A onda, zbog boli u koljenu nećemo
je zadnji njegov potomak, moći hodati, zbog bolova u glavi
sin, svećenik Toma, zaisko nećemo moći spavati. Od gladi će
od Senata da se iz nas boljeti želudac, a od uvrede da
novčanijeh oblega (dugo- nismo, razgovorno bismo rekli, karvanja) to imanje stavi na in- akter, oćutjet ćemo duševnu bol. I
kanat (javnu dražbu).
tako, dolazimo do toga da iako je u
Tako proprijetarom palaca velikim izrekama sve dobro
postaje Ivan Marinov Gun- ugođeno, u stvarnom su životu
dulić, sin trgovca iz Jakina događaji nepredvidivi. A jezik nam
(Ankone).
eto pokazuje da su neke jezične
Redaju se i nova imena, novi pojave neukrotive. Jedna od tih povlasnici, a poslije potresa java, bolje rečeno jezičnih događa1667. posjed nasljeđuje ja je riječ bol kojoj ne znamo kojeunuk Ivanove sestre Jelice mu rodu pripada. Je li imenica bol
Gundulić - Bunda, Jeronim ženskoga ili muškoga roda? Svaki
Bunda (Bonda). Obligavajući bi spol rado pridao obilježje suprotregolament (klauzula) njego- nog roda toj grdnoj riječi, pa bi žene
voga tastamenta bila je na- rekle da je muškoga, a muškarci da
dođontavanje (dodavanje) je ženskoga roda. Povijesni nam
bezimena (prezimena) Bun- podaci daju ujednačenu sliku. Imenda bezimenu svakog sl- ica bol približno se jednako javlja i u
jedećeg proprijetara palaca. muškom i u ženskom rodu. To
To se aplikavalo (primjenjiva- potvrđuju i etimologijski rječnici. U
lo) i na sljedeće vlasnike suvremenim rječnicima valja istakĐurđeviće, Kunstije i Puciće. nuti razdiobu koju rade u Rječniku
Utoliko već uhodimo u nova hrvatskoga jezika urednika Jure
stoljeća, specijalo 19., doba Šonje, gdje razlikuju bol muškoga
oko i za brijeme Frančeza, roda za fizičku bol, a bol ženskoga
nahodimo leđendu o Tara- roda za duševnu bol. Vidimo da je
kanovoj u palacu Skočibuha, imenica bol jedna od onih koje se
ondar spomen o bremenu u ne mogu jednokratno odrediti. Ona
Jugoslaviji i JNA ko propri- može biti i muškoga i ženskoga
jetara do svrhe 1975., a od roda. Dakle, bol boli, odnosno bol
tog godišta i Dubrovačkijeh bola. Poslušamo li oko sebe, čut
knjižnica do danaske.
ćemo da netko ne može izdržati od
Ođe pripoviđeni dijo verifikan boli, ali i da je netko drugi noć proveo
je u nekoliko diferentijeh vru- u velikim bolovima. I što nam na krataka (vrela). Upisana je ape- ju preostaje? Biti sabran u zdravlju i
no dzerica od tega ma brez bolesti i moliti se nebesima da nas
ikakve pretencijoni, apeno sačuvaju od svake boli, odnosno od
ponešto za općenu infor- svakoga bola”.
macijon. Ovo bi van bila S jezičnog stajališta je sve tako i domalahna vizitacijon (posjeta) bro je to znati, ali kad nas zaboli zub
u povijes, ma samo onako, onda nam je sasvim svejedno kojeko kad virite kroz bužu od ga je roda ta ili taj bol, važno je da
persijene (prozorskog kapka) što prije stignemo do zubara i oslopritvorene naškrip (fraza: bodimo se te nevolje pa kojega god
priklopljeni prozor). Eto!
roda ona bila. T.K.
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 29
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX. STOLJEĆA
Povodom 70-te obljetnice smrti Vlaha Paljetka
U znak zahvalnosti za njegove vječne melodije, svakako bi trebalo da lokalna radio postaja emitira
glazbenu ostavštinu Vlaha Paljetka u jednoj ili više prigodnih emisija tijekom listopada ove godine
Posredstvom tiskovnih i
elektroničkih medija javnost se povremeno podPriredio:
sjeća na neke osobe prilDamir Račić ikom njihovih obljetnica
rođenja ili smrti, zbog
zasluga na različitim područjima djelatnosti kojima su se bavili. Po mom mišljenju,
podsjećanje na neku osobu kod prigodnih
obljetnica ima za svrhu i upoznavanje mlađih naraštaja s ostavštinom osobe koja je,
kako se obično kaže, ostavila „neizbrisiv
trag“ u svom životu.
Početkom listopada ove godine navršiti će
se sedamdeset godina od smrti našeg sugrađanina Vlaha Paljetka, koji je jedan dio
svog života proživio i stvarao u Zagrebu, i
koji je doista ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi. Slijedi
nekoliko kratkih tekstova
o Vlahu Paljetku. Najprije
opis sprovoda 1944. godine u Zagrebu, zatim najosnovniji životopis o njemu i naposljetku jedna
dilema o autoru popularne pjesme „Marijana“.
U praksi, tj. u životu nije
neuobičajeno da jedna
osoba napiše riječi pjesme, a druga glazbu (notni zapis), ali se onda
slučajno „zaboravi“ tko je
napisao riječi, pa ispada
da je jedna te ista osoba
napisala i tekst i glazbu
što je krivotvorina autorstva. (Prigodom održavanja
festivala zabavne glazbe
onda se navedu imenom i prezimenom
autori riječi, glazbe i aranžmana, pa nema
zabune)
U ZAGREBU NA SVEČAN NAČIN SAHRANJEN VLAHO PALJETAK
Na sprovodu sudjelovao i velik broj Dubrovčana nastanjenih u Zagrebu („Hrvatska“ od 8.10.1944. godine, broj 143)
Dubrovnik, 7. listopada. – Iz Zagreba smo
primili obaviest, da je obavljen, na svečan
način sprovod našeg sugrađanina i omiljenog hrvatskog pjevača i skladatelja Vlaha Paljetka. Pred mrtvačnicom u ime uprave Hrvatskog državnog kazališta oprostio se je glavni ravnatelj Pero Dulčić, takođe naš sugrađanin, koji je iztakao zasluge
pokojnika. Svečano opielo pjevao je posebni kvartet opernog zbora državnog kazališta.
Nekoliko tisuća građana, među kojima
cjelokupna dubrovačka kolonija u Zagrebu, odpratila je njegove zemne ostanke do
vječnog počivališta.
Muški operni zbor odpjevao je tužaljku. Nad
30 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
grobom je održao ganutljiv govor Josip
Pukšec. Prigodom spuštanja liesa u grob
muški operni zbor odpjevao je jednu
pokojnikovu najomiljeniju pjesmu, u kojoj
pjeva o dubrovačkom „Stradunu“ i o našim
„portunima“, t.j. „Addio Mare“.
Dubrovačka kolonija, koja je bila zastupljena od nekoliko stotina osoba, položila je
vienac s hrvatskom trobojnicom.
Evo kraćeg životopisa Vlaha Paljetka kako
ga navodi Hrvatska enciklopedija, knjiga
VIII. stranica 241.
Vlaho Paljetak, hrvatski skladatelj zabavne
glazbe i šansonijer (Dubrovnik, 7.VIII.1893.
– Zagreb, 2.X.1944). Završio je učiteljsku
školu. Neko je vrijeme radio kao učitelj po
dalmatinskim otocima, a 1919. zaposlio se
u Zagrebačkom kazalištu, gdje je radio kao
šaptač te kao glumac i
glazbenik. Svirao je violinu
u tzv. Malom orkestru, koji
su vodili J. Gotovac i I.
Tijardović. Pod utjecajem
kulture kabareta Paljetak je
i sam počeo skladati.
Napisao je velik broj pjesama, od kojih mnoge na
vlastite stihove. Najpoznatije su Adio Mare
(Izraz „addio“ je talijanski
pozdrav pri opraštanju koji
je udomaćen u Dubrovniku i još ponegdje na našoj
obali. Vjerojatno malo ljudi zna da je to skraćenica
od „ti raccomando a Dio“,
a znači preporučam te
Bogu, zbogom. – nap.
D.R.), Fala, Marijana, Na
Jadranu plavom i dr. Nastupao je u zagrebačkom kabaretu Dverce. Na nosače zvuka snimio je velik broj svojih te francuskih i
talijanskih pjesama kao i pjesama iz popularnih filmova.
Među biografskim podacima navodi se da
je Vlaho Paljetak autor popularne „Marijane“. Svatko će zaključiti da je on kompletan autor, tj. riječi i glazbe. Sad dolazimo do
trećeg dijela ovog napisa u kojem se spominje da je Vlaho Paljetak autor samo glazbe
(notnog zapisa), ali ne i riječi. O tome piše
lokalni tjednik od prije 40-ak godina.
ČIJA JE „MARJANA“
Hoće li suci raspravljati o notama? („Dubrovački vjesnik“ od 10.3.1971. god; br.
1064.)
Negdje, na nekom prašnjavom tavanu neke
stare kuće u Dubrovniku, naš sugrađanin
Drago Ivić nedavno je pronašao originalno
tiskano izdanje riječi i nota poznate melodije „Marijana“. Ovaj dokumenat potiče iz
1936. godine, što nedvosmisleno pokazuje
da je „Marijana“ i u ta vremena uzbuđivala
ljubitelje zabavne muzike. Na originalu piše
da je „Marijana“ djelo Sveta Šišića i (Vlaha)
Paljetka.
„Ovaj dokumenat jasno pokazuje da je autor „Marijane“ pokojni Sveto Šišić“, - kazao nam je Ivić, „čovjek koji je bio izuzetni
talenat, jer mi je poznato da smo je mi (orkestar „Džoli bojs“) svirali i pjevali prije toga.
Drugim riječima praktično nakon što je Šišić
stvorio „Marijanu“, dubrovačka mladost je
pjevala istu pjesmu na svim mjestima. Ona
je u to vrijeme stvorena, a kasnije je obišla
svijet.
Svi su izgledi da je ova konstatacija točna.
Tek 1936. godine Paljetak je, sa dozvolom
Šišića, dao tiskati note i riječi popularne i
melodične „Marijane“, vjerojatno i zato da
bi se napravio dobar posao, koji je i napravljen, jer je „Marijana“ i prije II. svjetskog rata
obilazila svijet i donosila autorima novac.
Da je to tako može potvrditi i podatak da je
na onoj tiskanoj „Marijani“ navedeno kao
prvo ime Šišić, a tek nakon toga Paljetak.
Nasljednici pokojnog Šišića sada su zainteresirani da na određen način učestvuju u
raspodjeli prihoda koje „Marijana“ donosi
sa svih strana svijeta, zahvaljujući ponovnoj
obradi Đela Jusića. Zato postoje svi izgledi
da se problem autorstva „Marijane“ pojavi i
u sudskoj dvorani, gdje bi na raspravi moglo biti i pjesme i svirke.
Nije isključeno da se u tom slučaju dozna i
nešto podrobnije o tome kako je ustvari
nastala „Marijana“, najvjerojatnije mlada
djevojka iz Čehoslovačke, koja je boravila
u Dubrovniku, dala inspiraciju pokojnom
Šišiću da napiše pjesmu. O tome bi nešto
podrobnije mogli reći i neki danas živi Dubrovčani koji su poznavali pokojnog Šišića,
koji su s njime radili i surađivali, a i neki članovi ondašnjeg orkestra „Džoli bojs“ koji
su „Marijanu“ pjevali prije punih 35 godina.
U svako slučaju „Marijana“ još jednom
uzbuđuje duhove. Ovom prilikom ne samo
svojom melodijom i toplinom riječi, već i
onim što ta melodija i te riječi donose. A to
je kako i sami lako zaključujete – novac.
M.A.
Je li se ova glazbena nejasnoća oko autorstva „Marijane“ morala rješavati na sudu
nije (mi) poznato, jer o ovom popularnom
šlageru u svezi zaštite autorskih prava,
tadašnje uredništvo i autor teksta u lokalnom tjedniku nisu više izvještavali dubrovačku javnost.
Mislim da je, ipak važnije hoće li se tko sjetiti
od Dubrovčana koji žive u Zagrebu, da na
grob Vlaha Paljetka odnese buket cvijeća.
Također, u svezi obilježavanja 70-te obljetnice od smrti popularnog dubrovačkog
skladatelja i u znak zahvalnosti za njegove
vječne melodije, svakako bi trebalo da lokalna radio postaja emitira glazbenu ostavštinu
Vlaha Paljetka u jednoj ili više prigodnih
emisija tijekom listopada ove godine.
EPIDAURUS FESTIVAL
Trostruki užitak
Utorak 9.rujna bio je dan za pamćenje s
trostrukim užitkom pri Epidaurus festivalu.
Kad smo se danas u društvu katalonskog,
brazilskog, talijanskog, hrvatskog i slovenskog umjetnika u Cavtatu počastili kolačem
koji se zvao Trostruki užitak nitko od nas
nije mogao ni slutiti da će to podsjetiti na
događaj od 8.rujna…
Večer je otvorio vješti predavač profesor
Tihomir Petrović iz Zagreba sa svojim
nadahnutim i vječno poučnim predavanjima. Prof. Petrović zbori o glazbi s toliko žara,
on to radi bez problema jednako nadahnuto i na hrvatskom i engleskom tako da pored
njegova izlaganja o Beatlesima svatko bi
zavolio glazbu, vjerojatno i onaj tko ju još
ne osjeća dovoljno bliskom.
Uslijedilo je otvorenje izložbe zavičajnog
značaja, lokalne umjetnice Luce Đuraš,
konavoke s dubrovačkom adresom. Tako
smo napojili duše riječju, lijepim mislima,
oči krasnim bojama našeg
podneblja s motivima
cvijeća i razigranih Konavljana u svom plesu i bogatim nošnjama.
Za kraj, onaj treći užitak bila
je glazba i to iznesena
znalački, kulturno, estetski
i promišljeno. Riječ je o glasovirskom recitalu Marine
Horak iz Ljubljane, trenutne prof. na ljubljanskoj akademiji, koja je pojava
prave simbioze duše, misli
i djela ruku koje cijeli jedan
vijek, a možda i prije toga
ne samo sviraju klavir već ga žive i dožive u punom smislu riječi. Bez suvišnih pokreta
Marina Horak oprezna kao najvještiji mačak – njen dug i studiozan rad već dugi niz
godina rezultirao je da se Marina Horak s bilo kojim glasovirom koji se stavlja pred nju
stapa, postaje jedno jedino tijelo i duša – oni imaju tajne koje nam povjeravaju bez prestanka, bez rezerve. Njen forte je zdrav, njen piano je lijep, a između njih još dodatni spektar
lijepo posloženih boja. Tako je recital gospođe Horak pravi izlet u tajanstvenost: malih
ljupkih, promišljenih frazi i škrinju prepunu tajni koje nam rado iskazuje, maksimalno
uživajući u cijelom tom procesu: često s osmijehom, razdragana, ali i potpuno ozbiljna.
ZAVRŠEN 8. EPIDAURUS FESTIVAL
Trijumf uz uzvike: Bravo, bravo...
Ovaj festival je zabava, obrazovanje, osjećaj pripadnosti i poštovanja,
duboke duhovne note i prisjećanja na velike umjetnike Bukovca i Pattieru
koji su rođeni ovdje tik do prekrasne cavtatske šetnice gdje je zalazak
sunca jedinstven, jedini na svijetu, u vječnom zagrljaju poezije – kazala je,
uz ostalo, umjetnička direktorica festivala, pijanistica Ivana Marija Vidović
U Nedjelju navečer, 14.
rujna na taraci vile Banac
u Cavtatu uz prekrasni
cavtajski smiraj dana, a
nakon turbolentnog tjedna prepunog vremenskih
oscilacija završen je 8. Epidaurus festival uz frenetične uzvike bravo, bravo! Posljednja su tri
događanja privukla brojnu
publiku unatoč neumornoj kiši; koncert koji je
slavio 150. obljetnicu
rođenja njemačkog skladatelja Richarda Straussa,
kojeg nazivlju posljednjim
njemačkim
romantičarom, a u sklopu večeri
Hommage a Tino Pattiera,
koncert naslova Ave Marija za Cavtat kojeg potreseni viješću o gubitku
slikarice i divne osobe, Cavtajke Marije
Marusje Brautović posvećujemo njenoj
uvijek radosnoj duši, te zadnji onaj čarobni
na taraci vile Banac koji nas je obgrlio ljepotom i prekrasnim zalaskom sunca. Na
koncertu 15. rujna je nastupio dvojac iz
Katalonije. Riječ je o tenor-baritonu Jordi
Vazquezu i pijanisti Claudiju Suzin Rodriguesu, brazilcu s adresom u gradu Girona u Katalonji. Ovaj je koncert Hommage
Tinu Pattieri kojeg Epidaurus festival organizira sve od svog osnutka 2007.godine.
Ovaj vrlo hvale vrijedan koncert u Domu
kulture u Cavtatu povodom 150. obljetnice
rođenja Richarda Straussa donio nam je i važno
saznanje da je Tino Pattiera bio osobni prijatelj velikog skladatelja Richarda
Straussa. Susretali su se
u njemačkim glazbenim
centrima: Münchenu,
Dresdenu i Berlinu. Program su umjetnici izveli
nadahnuto, pripremljeno
s tankoćutnim i emocionalno obojenim dijalozima. Publika je obilno
uživala, a kišna je večer
bila kao doprinos intimnom i romantičnom ugođaju i prekrasno odabranom
i izvedenom programu.
12. rujna uslijedio je koncert pod imenom Ave
Marija za Cavtat koji je također prisutan svake godine na programu festivala. Podrazumijeva
glazbu duhovno obogaćenu a tko može
najviše doprinijeti u tome doli Johann Sebastian Bach! Nastupili su trubljač Oliver
Lakota iz Njemačke, te Alexander Frey, skladatelj, dirigent, orguljaš i klavirist iz SADa s
njemačkom adresom. Lijepo zamišljen i
donekle ostvaren program publika je
podržala zdušno te razdragano aplaudirala poglavito na skladbu „Bože, ostani moj
prijatelj“ što je bilo očigledno da ovakva
glazba djeluje uvijek uzvišeno i prijateljski.
Nameće se poruka da s glazbom
«surađujemo» stalno jer nas ona potiče da
budemo dobriji, jer ona budi sve dobro u
nama.
Uz frenetične uzvike bravo, bravo ispraćen
je i ovogodišnji 8. po redu Epidaurus festival na taraci vile Banac u Cavtatu i to u nedjelju 14.rujna. Oborio nas je s nogu sekstet
tiranskih virtuoza a među njima solisti na
klarinetu, karizmatični Fatos Qerimaj i na
violini izražajni Lorenc Radovani. Ovaj ansambl jednostavno rastura, usudili bi se reći.
Oni dijalogiraju s publikom stalno. Uz perjanice poznate literature od Brahmsovih valcera, vrhunske filmske glazbe, Mozarta,
Rossinija, Enescua, Šostakovića pa do čarobne Gadeove Gelousie i valcera
J.Straussa, koncert se penjao u fantastičnu
gradaciju sve bolje i bolje uigranosti, razigranosti i kvalitete. Dodatak nas je ostavio
bez daha. Uz noćni scenarij s tarace odakle pogled obuhvaća sve što nam treba i naš
Cavtat i Dubrovnik, more i zvijezde, glazbenici su nas iznenadili s «medleyom» najljepših dalmatinskih pjesama koje su nas
ispratile ali i stvorile čežnju da što prije dođe
sljedeći Epidaurus festival.
Program je nadahnuto vodio dubrovački
glumac Edi Jertec, a umjetnička direktorica festivala, pijanistica Ivana Marija Vidović
poručila je s pozornice:
-Ovaj festival je zabava, obrazovanje, osjećaj
pripadnosti i poštovanja, duboke duhovne
note i prisjećanja na velike umjetnike Bukovca i Pattieru koji su rođeni ovdje tik do
prekrasne cavtatske šetnice gdje je zalazak
sunca jedinstven, jedini na svijetu, u vječnom zagrljaju poezije – tu gdje je pouzdan,
vjerni poljubac mora, sunca i neba vječan,
gdje zvijezde koje padaju svjedoče o
odanosti i stoičkoj ljepoti od davnina. Ovaj
festival posebna je prigoda slavlja, pravog
zlatnog pira vrhunskih umjetnosti i umjetnika iz cijelog svijeta, vrlo posebna prilika za
uzvišenu proslavu uz ljepotu, gdje ljepota
biva redovito uzvraćena. Oda umjetnosti i
svemu dobrome u čovjeku.
Tekst: Epidaurus festival Press
Foto:
Miho
Skvrce
i Hrvoje
Đurković
GlasGrada
- 496
- petak
19. 9. 2014.
31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
U očima svih posjetilaca Dubrovnik je bio
izuzetno lijep i zanimljiv grad, koji svojim
ljepotama i zanimljivostima potiče gosta
da ga ponovno posjećuje. O tome govore i ovi putopisni utisci jednog posjetioca Dubrovnika iz početka 1911. godine: »Danas je Dubrovnik veoma krasan,
malen, nadnaravno ukusan, uređen i lijep
grad. Nirnberg na moru... Po danu izgleda miran, gotovo mrtav. Najviše ako sjedi nekoliko dalmatinskih trhonoša u
raznobojnim odjećama na crkvenim stubama naspram dogani ili ako nekoliko
djevojaka tamnih obraza, pregačama u
raznim bojama, slične Holandkinjama,
brzo prolaze kao vile kroz ulice gradske.
Malo magare natovareno voćem i tjerano od hercegovačkog težaka trči kroz
vrata gradska i prolazi kraj turskog zdenca preko Straduna. U večer probudi se
nenadno život između vrata od Pila i
zvonika. Široki val ljudi talasa se preko
Straduna, odijela pršte, fićfirići se smiju,
a krasne te oči gledaju tako božanski te
moraš da ih obožavaš. Veoma je interesantno prisluškivati nesuglasje tuđili glasova, jezika«. U tom turističkom Dubrovniku - prema mišljenju jednog Čeha
početkom 1912 - bilo
je i nekih nepovoljnosti, koje su izazivale kritički odnos
turista. Taj je Čeh isticao da su cijene
smještaja i prehrane
u Dubrovniku previsoke, a smatrao je da
ni higijenske prilike
nisu zadovoljavajuće.
Naglašavao je da je
Općinska kafana kao jedna bolja kafana u Dubrovniku - »sa
nedovoljnom ventilacijom«, tako da je
»za stranca žrtvovanje sjedati u kafani«.
Ukazivao je uz to i na »nepažnju i
neobzirnost posluge« u toj kafani, navodeći
da je ta posluga »ponekad i komična«. On
je dalje kazao: »Što dakle mora jedan gost
stranac koji se nalazi na liječenju raditi kad
je kišovito ili zima kao ove godine ili kada
puše bura? U kućama nema peći da bi se
mogao ogrijat, u kafanu ne može radi velikog dima. Prisiljen je dakle otići u krevet«.
Tokom travnja 1912. Dubrovnik je bio veo-
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
ma dobro posjećen. U tom mjesecu bilo
je na dubrovačkom gradskom i prigradskom području ukupno 3064 prijavljena
turista (2292 muškarca i 772 ženske). Od
tog broja turista - 2339 imali su smještaj
u hotelima i drugim javnim svratištima, a
725 u obiteljskim kućama. Od tih 725
gostiju u obiteljskim kućama, 498 bili su
na području grada, a 227 na području
Gruža. (IP)
Feljton br. 37
Hoteli ’Dalmacija’ i ’Lapad’
Uoči Prvog svjetskog rata mnogi poslovni ljudi ulagali su svoja financijska sredstva u hotele. Tako su u Lapadu izgrađeni hoteli „Dalmacija“, hotel „Lapad koji ove godine slavi stotu godišnjicu svoga neprestanog rada,
svratište „Domovina“ i još neki manji obiteljski smještajni kapaciteti. Svi
su oni u svojim promidžbenim porukama naglašavali kako se nalaze pokraj
prekrasne plaže Sumartin u uvali Lapad koja je tih godina bila uređena.
Evo što su o tom uređenju pisale novine iz 1912. godine:
»Naša je vala ovog ljeta poprimila novo lice, oživjela je novim životom.
Sva sila strane i domaće gospode žuri se amo već ranim jutrom da se
nauživaju svježeg zraka, da se odmore i okupaiu u bistrom tihom moru.
Pred nekoliko vremena bila je ona uvala, ne zimi, nego i ljeti, skoro pusta,
jer ne samo što ne bijaše zgodna mjesta za svlačenje, već sitna pržina
pomiješana sa
ovećim pijeskom i stijenama ne pružaše kupačima nikakve udobnosti.
Naprotiv sada vidimo tu more donekle očišćeno od kamenja, nanizan dugi
broj kabina, ispred kojih se bijeli sitni pijesak«.
U novini Prava Crvena Hrvatska br. 457 od 29.11.1913. g. tiskan je članak
koji govori o otvaranju svratišta „Domovina“ u Lapadu. Ovaj smještajni
objekt prestao je raditi poslije Prvog svjetskog rata.
Osim reklamnih poruka nikakve slike o tom smještajnom objektu nisu
pronađene – barem ih autor ove knjige nije pronašao.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
32 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
OD 28. DO 30. LISTOPADA 2014. GODINE
Osmi kongres hrvatskog kampinga
Kamping udruženje Hrvatske (KUH) organizira osmi kongres hrvatskog kampinga koji će se održati od 28. do 30. listopada 2014. godine u hotelu Alan u Starigrad Paklenici.
Na ovogodišnjem kongresu očekuje se
značajan broj voditelja, direktora i vlasnika kampova te se zainteresirani pozivaju
na predstavljanje proizvoda i usluga
tijekom dvodnevnog druženja struke, priopćeno je iz KUH-a.
Napominju kako je lanjski Kongres oku-
OBNOVA STONSKIH ZIDINA
Od sljedeće sezone još duže
Stonske zidine ove godine bilježe znatan porast posjeta u odnosu na
prošlu godinu. Zato će se za slijedeću godinu očistiti, konzervirati i
restaurirati dio od Koruna do kule Toljevac na moru. Treba napomenuti
kako je malo mjesta u Hrvatskoj koji toliko novaca ulažu u obnovu
graditeljske kulturne baštine kao što to čini Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija.
Povijest stonskih zidina
Zidine u Stonu, obrambeni zid i
jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih
pothvata u ukupnoj dužini od
5,5 km, zidine su ojačane sa 40ak kula i 5 tvrđava. Povezuju
Ston i Mali Ston. Nakon što je
1334. Dubrovačka Republika
stekla Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je
u tridesetak godina zidan obrambeni bedem (među najdužim u Europi) s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno
Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rada u solanama od kojih je država mnogo dobivala. Između 1461. 1464. na stonskim utvrdama radio je firentinski arhitekt Michelozzo po narudžbi
pio rekordan broj sudionika
i partnera izlagača te da je
sudjelovalo preko 210 predstavnika sektora i povezanih
djelatnosti. Navode kako
KUH okuplja 90 posto kampova u Hrvatskoj, a
udruženje je pridruženi član
UHPA-e od travnja 2011.
godine.
Lukša Lucianović
Dubrovačke republike. Za Veliki zid (dug www.dubrovnikturistinfo.com
1200 m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci
i stajala je 12.000 dukata. Stonske utvrde bez ikakve sumnje
jedan su od najvećih onodobnih građevnih pothvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog
Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom
te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus
oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i
razvoja naoružanja. Zidine su imale veliku važnost, jer su branile solanu koja je Dubrovačkoj Republici donosila 15.900 dukata svake godine, uzgajalište školjkaša i sam grad. Godine 1667.
urušilo se oko 0,5 km zidina u katastrofalnom potresu, a zidine
su znatno oštećene u potresima 1979. i 1996. godine. Godine
2004. započeo je rad na restauraciji i sanaciji zastarjelih zidina,
koji ima za cilj omogućavanje posjeta predjelu između Velikog
i Malog Stona. Pretpostavljalo se da će radovi biti dovršeni do
svibnja 2008., ali dotada je obnovljen samo prvotni dio ponad
grada Stona. Obnova Velikog zida u Stonu, vrijedna oko pet
milijuna kuna, dovršena je, te je najavljeno da će stonske zidine uz naplatu ulaznica za javnost biti otvorene u svibnju 2009.
godine. Dio zidina otvoren je za javnost uz naplatu ulaznica
početkom listopada 2009. Do danas (stanje 14. lipnja 2013.)
pored prvotnog dijela ponad grada obnovljen je i cjelokupan
put do Malog Stona. Za obići prvotni dio potrebno je 15 min, a
za doći od Velikog do Malog stona zidinama 30 min.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA – OGRANAK DUBROVNIK
Predstavljena zbirka poezije Ivanke Zdrilić
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika –
ogranak Dubrovnik, 11.rujna je Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad predstavljena
zbirka pjesama Ivanke Zdrilić ‘’Zavežljaj
ljubavi’’. Pred brojnom publikom, zbirku su
predstavili sama autorica prof. Ivanka Zdrilić, voditeljica podružnice Matice iseljenika
Maja Mozara, prof. Pavo Jančić i prof. dr.
Hrvoje Kačić, dok su stihove iz zbirke čitali
dubrovačka slikarica Ivana Jovanović Trostmann i Marija Zdrilić. Ova iznimna poetska
večer bila je posvećena
Zdenku Baričeviću, dragovoljcu Domovinskog rata,
hrvatskom vitezu iz daleke
Finske koji je, braneći svoj
rodni Dubrovnik, život
položio na oltar Domovine.
Njegova žrtva iz ljubavi,
nadahnula je i Ivanku Zdrilić
koja mu je posvetila dio
svojih pjesama. ‘’Ivanka
Zdrilić pjesnikinja je koja vlada tvorbom i razumije način
gradnje kvalitetne poezije, čiji
stihovi posjeduju svoju unutarnju dinamiku,
svoju vlastitu poetsku shemu i logički slijed.
Njena poezija je nova i snažna, istodobno
jednostavna i duboka, lišena patetike,
uopćenih fraza, s izraženim pečatom osobne
ispovijesti. Lirska kratkoća i s njom uvezana
koncentracija bogatog pjesničkog izričaja,
prirodna ritmiziranost govorne fraze i jasan
jezik, ovu zbirku čini dragocjenim prinosom
suvremenom hrvatskom pjesništvu. Visoki
su vrijednosni dosezi Ivankine poezije, njeni
stihovi su duboko prožeta duhovna avantura, osobna emotivna inventura i prije svega
prvoklasna literatura. U posvetama Domovini i svom narodu, Ivanka se ne libi lirskih
lamentacija, ispovjednih inkantacija, asocijativnih refleksija. Volim taj njen domoljubni
diskurs, koji je duboko ukorijenjen u njen svjetonazor, u njen poetski habitus. Volim iz
razloga što nikad nisam pristajao na zaborav ni prešućivanje žrtve hrvatskih branitelja, jer su oni dali svoje živote za najvredniju i
najsvetiju stvar, za slobodu svoje
domovine i svog naroda’’ – istaknuo je na predstavljanju prof. Pavo
Jančić. Ivanka Zdrilić zadarska je
pjesnikinja, koja trenutno živi i radi
u Zagrebu. Svoje radove objavljuje u mnogim časopisima i
zbornicima, a ovo joj je druga objavljena zbirka poezije. Prema
Ivankinoj pjesmi ‘’Zavežljaj ljubavi’’
naslovljen je Zbornik sa Susreta
hrvatskoga književnog stvaralaštva ‘’Stjepan Kranjčić’’ 2013. godine u Križevcima. P.J.
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 33
ŠPORT
BADMINTON
ATLETIKA
Veliki uspjeh Mie Čerjan
VATERPOLO
Proteklog vikenda igrao se Zagreb youth open, međunarodni badmintonski turnir na kojem je nastupilo 138 igrača iz 6 zemalja. Predstavnica Badminton kluba Dubrovnika na turniru bila je Mia Čerjan koja je osvojila brončanu
medalju u mješovitim parovima do 15 godina sa suigračem
Dorianom Cvijanovićem iz Zagreba. Od 16 mješovitih
parova, do najbolja 4 na turniru stigli su preko Slovenaca
(2:0), te trećih nositelja Poljaka (2:1). U polufinalu su u
tijesnom meču izgubili 2:1 od prvih nositelja Mađara, te
tako nisu uspjeli ući u finale. Mia je također igrala i pojedinačni dio natjecanja do 15 godina gdje je nastupilo 22.
igračice. U grupnoj fazi Mia je zabilježila sve tri pobjede,
te kao prva iz skupine
ušla među 16 najboljih. Pobjedom protiv
Slovenke u šesnaestini finala ušla je
među 8 najboljih,
gdje je zaustavljena
od finalistice turnira
Sandorhazi (Mađarska). Jedna prepreka
dijelila je Miu od nove
medalje u pojedinačnom dijelu. Treba
napomenuti da je
Mia bila jedina Hrvatica među 8 najboljih,
što je veliki uspjeh na
tako jakom turniru.
D.Lopin
Ivana Karačić ušla u kadetsku
reprezentaciju Hrvatske
Jug CO na turniru na Korčuli
Već treću sezonu zaredom VK Jug Croatia osiguranje prve utakmice igra na Korčuli, na međunarodnom
turniru kojega organiziraju Športski objekti Korčula. I
dok se lani i preklani sezonu uz Juga otvarali i Primorje i Mladost, ove ih godine neće biti. Turnir se
igra u subotu i nedjelju, 20. i 21. rujna 2014. godine.
Sudionici su: OVK POŠK i Spartak iz Volgograda (koji
su u skupini s Jugom), te Mornar, Medvešćak i
reprezentacija Brazila. D.Lopin
KOŠARKA
Ragusa u pohodu na tri trofeja
Ukupno 11 ekipa prijavilo se ove sezone za sudjelovanje u A-1 ligi za košarkašice. Početak prvenstva
očekuje se 11. listopada kada je na rasporedu kompletno prvog kolo ovogodišnjeg prvenstva. Dosta
je promjena u igračkom kadru, a ove sezone nema
ekipe Studenac - Omiš. Dubrovačke košarkašice u
prvom kolu gostuju u Zagrebu kod Novog Zagreba.
Mnogi će reći derbi utakmica odmah na startu, no
ipak malo je vjerovati u takvu najavu.
Upravo je Novi Zagreb ove sezone pomladio ekipu,
a nastupati će sa igračicama iz Zagreba što potvrđuju riječi trenera Kristijana Jagatića: - Nakon pet godina igranja košarke na vrhunskoj razini, u kojima je
naš klub dva puta igrao Euroligu, te po jednom EuroKup, Jadransku i Stednjoeuropsku ligu, u kojima
smo osvojili dva kupa i jedno prvenstvo, te svih pet
godina igrali F4 Kupa Hrvatske i četiri puta F4 prvenstva, shvatili smo da je ženska košarka sport koji
odumire u Hrvatskoj, koji nikog ne zanima, odnosno
ne zanima u mjeri da bi Hrvatska imala euroligaša ili
sudionika EuroKupa, i da se ženskom košarkom u
Hrvatskoj može baviti jedino na potpuno amaterskom
nivou, ulažući u djecu i igrajući s njima. Novi Zagreb
će u novoj sezoni pokušati osigurati što bolji plasman s zagrebačkim igračicama. Kvaliteta hrvatske
ženske košarke prati ulaganja. Nema ulaganja – nema
kvalitete. S druge strane trener Raguse, Zadravko
Kitin, vjeruje da će se Ragusa boriti do kraja i na sva
tri ‘fronta’. Naime, Dubrovkinje ove sezone igraju Kup
Hrvatske, prvenstvo Hrvatske i Jadransku ligu.
Trener Kitin uvjeren je da Ragusa može daleko, a
posebno u prvenstvu gdje će na sve moguće načine
pokušati napraviti iskorak za razliku od prošle godine kada je prvenstvo zaključeno na 4. mjestu. - Uvjeren sam na moja ekipa može daleko ove sezone. Imamo uvjete za odličan plasman, a pogotovo iz razlog
jer su mnogi klubovi oslabljeni, a tu posebno napominjem Novi Zagreb koji je doživio jedan financijski
‘slom’. Ove sezone ulazimo bez tri igračice, Ivone
Matić (Italija), Josipe Zovko (Split) i Emilije Babun
(Šibenik), ali u sastavu sa dosta novih igračica koje
će zasigurno biti adekvatna zamjena.
Iako je Uprava još uvijek u pregovorima vrijedi istaknuti da računamo na pet igračica, a to su redom Jovana Vukoja, Anna Kovats (Mađarska), Katarina Popović te povratnice u Dubrovnik Ivona Bogoje i Kristina Benić! Ukoliko u sljedećih desetak dana potvrdimo sve uvjete sa ovih pet navedenih igračica ne vidim razloga zašto se ne boriti za prvaka Hrvatske, ali
i za Kup i Jadransku ligu! Inače, ove godine u A-1 ligi
za košarkašice sudjeluje 11 klubova, a to su redom
Novi Zagreb, Ragusa Dubrovnik, Trešnjevka 2009.,
Croatia 2006., Kvarner, Split, Rockwool Pula, Šibenik, Zadar, Medveščak i Gospić.RASPORED - 1. kolo
(subota, 11. listopada) Novi Zagreb – Ragusa, Trešnjevka 2009 – Croatia 2006., Kvarner – Split, Rockwool
Pula – Šibenik, Zadar – Medveščak , Gospić – slobodan. D.Lopin
34 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
U 1. KOLU TURNIRA U TOKIJU
Poraz Ane Konjuh
Japanka Risa Ozaki svladala je Anu Konjuh na startu kvalifikacija 1.000.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira
u Tokiju 2:0 (6:4, 6:3). Dubrovkinja je nakon povratka iz
Amerike, gdje je poražena na startu kvalifikacija US Opena, posljednjeg Grand Slam turnira sezone, trenirala u
Zagrebu. Imala je u planu nastupiti u Kanadi (WTA Quebec), međutim, od toga je odustala. U prvom setu Ana je
napravila prednost 4:1 iako je gubila 0:1. Nažalost, Japanka okreće rezultat u svoju korist te sa čak pet uzastopnih gemova osvaja prvi set 6:4. U drugom setu sve do
3:3 egal, a potom Ozaki pravi break za 5:3 i uspješno zaključuje meč (2:0), odnosno set 6:3. Prošle godine turnir je
osvojila Čehinja Petra Kvitova. D.Lopin
KK DUBROVNIK
Bajramović na klupi, Raguž na čelu uprave
Košarkaši Dubrovnika spremno dočekuju početak natjecanja u A-2 ligi. Nakon što su prošle godine sa mladima
snagama krenuli u drugoligašku karavanu nakon čak devet godina provedenih u najelitnijem rangu, od ove sezone, novo vodstvo Kluba želi novi iskorak, odnosno povratak u A-1 ligu. Nova imena u Klubu su zasigurno dovoljan razlog da Dubrovnik može visoko. Prvo novo ime u
Upravi je Željko Raguž, dogradonačelnik grada Dubrovnika koji će zasigurno svojim dolaskom uvelike doprinijeti
da Dubrovnik postigne odlične rezultate. Uz Raguža, novo
ime u Klubu je Denis Bajramović, proslavljeni trener koji
će svojim znanjem Dubrovnik zasigurno podići na razinu
više. Bajramović je u Dubrovnik stigao nakon što je bio
desna ruka Aleksandru Petroviću, izborniku Bosne i Hercegovine. Vodio je još juniorsku reprezentaciju Hrvatske,
potom Zagreb s kojim je osvojio Kup Krešimira Ćosića,
Olimpiju iz Slovenije.. Bajramović će svoj debi na klupi
Dubrovnika imati 11. listopada kada u Gospino polje, u
sklopu prvog kola A-2 lige, dolazi Adriatic iz Splita. D.Lopin
Dubrovačka atletičarka Ivana Karačić nastupila
je u finalu Kupa Hrvatske za kadetkinje i kadete
održanom u subotu, 13. rujna, u Čakovcu.
Karačić je nastupila u skoku u dalj i sa skočenih
5.05 metara osvojila je drugo mjesto i osigurala
nastup za kadetsku reprezentaciju Hrvatske s
kojom će 27. rujna nastupiti na međunarodnom
susretu kadetskih reprezentacija u Sloveniji. U
finale Kupa, Ivana Karačić je ušla s najboljim rezultatom kvalifikacija u skoku u dalj i to sa
skočenih 5.18 metara. Na održanom finalu Kupa
Hrvatske za kadetkinje i kadete nastupilo je oko
250 natjecatelja iz 33 hrvatska atletska kluba, a
s obzirom da je natjecanje ujedno bilo i izborno
za kadetsku reprezentaciju sudjelovale su najbolje hrvatske atletičarke i atletičari starosti do
15 godina. M.Majić
TENIS
Lucija Ćirić - Bagarić prvakinja
Dalmacije
Lucija Ćirić – Bagarić osvojila je naslov prvakinje Dalmacije za uzrast do 10 godina. Nakon što
je bila uvjerljivo najbolja u kvalifikacijama slavila
je i na Masters turniru koji je okupio 16 najboljih
tenisačica u Splitu. Skupinu je završila sa tri pobjede, bila je potom i više nego uspješna u polufinalu, a u finalu protiv Splićanke Matee Mustapić
izgubila je samo jedan gem. Dva seta u korist
Dubrovkinje 2:0 (4:0, 4:1). Dodajmo da je Lucija
do završnog Mastersa upisala čak 36 pobjeda
iz isto toliko nastupa! Uz Luciju će na završnom
državnom Masters turniru nastupiti još tri članice Tenis klub Dubrovnik, Leticia Tarocco, Ani
Putica i Nikolina Vukić. Državni Masters održati
će se u Osijeku krajem ovog mjeseca. D.Lopin
ULTIMATE FIGHT
Maro Perak nastupa na FFC u Beču
Maro Perak neće nastupiti na FFC-u u Ljubljani,
no Fight Site saznaje da je razlog ovoj promjeni
vrlo pozitivan za sve fanove Final Fight Championshipa. Jedan od najboljih europskih MMA boraca će, naime, biti jedan od predvodnika FFC-a
16 u Beču, koji je na rasporedu 6. prosinca ove
godine. Dubrovčanin Maro Perak se trebao vratiti
u akciju nakon višemjesečne pauze i to u svojoj
staroj -93 kategoriji, gdje je u prošlosti postizao
najbolje rezultate. Razlog odustajanja Peraka je
bolji i zanimljiviji angažman koji će imati u FFC-u.
Ovih dana je dogovoreno da će se Maro Perak i
bivši UFC i Strikeforce borac Nandor Guelmino
susresti u “main eventu” bečke priredbe. Dvoboj
je, očekivano, dogovoren u teškoj kategoriji jer
Austrijanac nikada nije skidao u polutešku, a Perak već ima mnogo iskustva i u najtežoj diviziji. S
obzirom na Guelminove rezultate i odličnu europsku reputaciju, radi se definitivno o vrlo kompetitivnom meču za oba protivnika koji će pokazati je
li posljednji poraz za Peraka bio tek slučajnost i
slabija izvedba. Gledajući ukupni score, Dubrovčanin se zaustavio na 23 pobjede i samo 4 poraza,
dok je Guelmino na 11-5. Nema sumnje da će
dvoboj Guelmino vs. Perak izazvati dosta interesa austrijske publike jer je “The Hun” daleko najpopularniji austrijski MMA borac u ovom trenutku. Više informacija o bečkom eventu bi trebali
saznati u narednim danima. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr
www.dbksport.com
III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA – JUG
SQUARE ‘PUNOM PAROM’
Županijski derbi iznad očekivanja
Upoznajte nove igrače
U petom kolu najviše se pažnje posvetilo neretvanskom derbiju u kojem
je Jadran Luka Ploče dočekao Neretvu. U najzanimljivijem ogledu
domaćin je poveo već u 14. minuti
(Jelčić), no Metkovci već u 20. minuti vraćaju rezultatski egal (Jerković).
Na samom početku drugog poluvremena domaćin je po drugi put u vodstvu. Strijelac za 2:1 bio je Lešić. Novi
‘udarac’ za domaćine nedugo zatim,
novi pogodak ali isti strijelac - Frane
Jerković za 2:2! Treba dodati da je
domaćin od 61. minute igrao sa igračem manje, a pet minuta prije kraja dvostruki strijelac za Neretvu zaradio je drugi žuti, odnosno crveni karton... Mogli su gosti do punog plijena u posljednjih 120 sekundi, no izvrsnom intervencijom istaknuo se
vratar Jadrana Marko Čagalj. Za
‘sram’ drugoligašima, pa čak i prvoligašima, susret Jadrana i Neretve
pratilo je više od 600 gledatelja! Svi
oni koji su došli navijati za svoj klub
nisu ostali ‘kratki’ za nogometne maestorije. Čak četiri pogotka, dva isključenja i podjela bodova, tko može
biti nakon ovih 90 minuta nezadovoljan?!
BSK Zmaj je u ovom kolu gostovao
u Solinu. Bivši drugoligaš je do znatne prednosti stigao već u prvom dijelu kada je Bilonić pogodio za radost
svoje momčadi, a u samom finišu
prvog dijela Radovniković je pogodio za 2:0. Domaćin je i u nastavku
nastavio sa rapsodijom pogodaka, za
3:0 pogodio je Pavlinović, a za uvjerljivih 4:0 strijelac je bio Barić. Dodajmo da je Zmaju sredinom drugog
dijela isključen prvi vratar. U posljednjim minutama Mušić je poentirao za
4:1. Nogometaši Neretvanca uspješno su zaključili nastup na svom terenu. Sigurna pobjeda protiv sinjskog
Junaka 2:0 (Vasilj, Đoja). Dubrovački GOŠK nakon samo jednog osvojenog boda u prošlom kolu pred
svojim navijačima u ovom kolu nije
osvojio niti jedan. Na gostovanju u
Zmijavcima protiv posljednje Croatije momčad Milana Petrovića
poražena je sa uvjerljivih 3:1. REZULTATI 5. KOLO Omiš - Zmaj M 1:1,
Solin – BŠK Zmaj 4:1, Jadran LP –
Neretva 2:2, Hrvace – Zagora 2:0,
Mosor – Val 2:0, Neretvanac – Junak
2:0, Croatia – GOŠK 3:1, Primorac
1929. – Šibenik 0:0, Kamen – Hajduk
II.4:1 POREDAK 1. Solin 11 bodova
(11:4), 2. Šibenik 11 bodova (9:3), 3.
Mosor 10 bodova (10:3), 4. Junak 10
bodova (4:3), 5. Neretva 9 bodova
(11:7), 6. Neretvanac 9 bodova (6:4),
7. Hrvace 8 bodova (7:4), 8. BŠK
Zmaj 7 bodova (7:8), 9. Primorac
1929. Stobreč 6 bodova (7:4), 10.
Jadran Luka Ploče 6 bodova (7:6), 11.
Zmaj Makarska 6 bodova (8:11), 12.
Kamen 4 boda (9:10), 13. Hajduk II.
4 boda (7:11), 14. Zagora 4 boda
(4:8), 15. Val 4 boda (2:7), 16. GOŠK
4 boda (5:11), 17. Croatia 4 boda
(4:11), 18. Omiš 3 boda (4:7).
RASPORED 6. KOLO (Subota, 20.
rujna/16.30 sati), Zmaj (M) –
Šibenik,Val – Primorac 1929., GOŠK
– Mosor, Zagora – Croatia, Neretva –
Hrvace, Junak – Jadran LP, BŠK Zmaj
– Neretvanac, Hajduk II. – Solin, Omiš
– Kamen. D.Lopin
Na službenoj stranici našeg jedinog sudionika 1. Hrvatske malonogometne lige,
MNK Squaer objavljen je razgovor,
odnosno mali uvod i upoznavanje sa
novih igračima. Radi se o Josipu Juriću,
Tomislavu Bevandi i novom/starom imenu u crveno-polavom dresu, Darku
Rangotovom. Uz već poznate domaće igrače na koje Marinko Mavrović uvelike
računa i u budućnosti, ovom prigodom
donosimo vam cijeli razgovor sa novi igračima koji će zasigurno ove godine
opravdati očekivanja Uprave, ali i svih
navijača.
I.ŽNL, 1.KOLO
ka za slavlje 2:0 protiv Croatie. Slaven
je također slavio 2:0. Na Grudi po
pogodak u poluvremenu, prvo je
Bijedić pogodio za 1:0, a potom deset
minuta prije kraja Tikvica za konačnih
2:0. Grk je na svom terenu stigao do
prve trice na krilima Sandra Salacana i Daria Matića. Golijadu su kao i
na Lapadu vidjeli gledatelji u Metkoviću gdje je istoimeni domaćin slavio 3:2 protiv Župe dubrovačke. POREDAK 1. Dubrovnik 3 boda (5:1), 2. 4. Grk, Konavljanin i Slaven 3 boda
(2:0), 5. ONK Metković 3 boda (3:2),
6. Hajduk 1932. 3 boda (1:0), 7. Župa
dubrovačka 0 (2:3), 8. Gusar 0 (0:1),
9. - 11. Croatia, Maestral i Orebić 0
(0:2), 12. Žrnovo 0 (1:5).RASPORED
(drugo kolo, nedjelja, 21. rujna) Maestral – Župa dubrovačka, Gusar –
ONK Metković, Orebić – Hajduk
1932., Croatia – Konavljanin, Žrnovo
– Grk, Slaven – Dubrovnik 1919.
D.Lopin
Sve pobjede domaćina
Odigrano je prvo kolo 1. Županijske
nogometne lige. U šest odigranih
utakmica postignuto je čak 18 pogodaka. Najuvjerljiviju pobjedu ostvario je Dubrovnik pod vodstvom
novog trenera Ahmeta Brkovića. Na
Lapadu je njegova momčad ‘petardom’ nagradila bivšeg prvaka 2. ŽNL,
momčad Žrnova sa čak 5:1!
Treba napomenuti da su u prvom
kolu svi domaćini bili uspješni. Uz Dubrovnik tako su do prve pobjede stigli
Slaven (Maestral/2:0), Grk (Croatia/
2:0), Hajduk (Gusar/1:0), Metković
(Župa/3:2) te Konavljanin koji je na
novoobnovljenom stadionu svladao
Croatiu 2:0. Konavljanin je nakon 18
godina ponovno zaigrao u županijskom rangu. Do prve pobjede u
1. ŽNL stigao je na krilima Tonija MIljanovića koji je postigao oba pogot-
Makedonije gdje sam postigao pogodak
u pobjedi protiv reprezentacije Slovenije
6:2;
Josip: Utakmica protiv Osijeka (također
Kup) u Zrinjevcu kad smo uvjerljivo slavili
8:3;
Tomislav: Također, svi su mi jednako dragi – iz utakmice u utakmicu želim uvijek
sve naj naj iz sebe izvući.
8. Marinko Mavrović za mene je osobno:
Darko: Vrhunski trener koji zna doslovno
sve o futsalu, njegova prisutnost u
Squareu diže Klub tri nivoa više, a to je
upravo što ovoj momčadi sa prekrasnim
navijačima upravo i treba;
Josip: Najbolji trener u Hrvatskoj, odličan
kao osoba, prijatelj i sve
u svemu neko na koga
se treba ugledati;
Tomislav: Najbolji trener i najveći stručnjak s
kojim sam trenirao,
jedan od najvećih
stručnjaka
u
Hrvatskoj,trener koji iz
svakog igrača izvuče
maksimum i koji odlično
obavlja svoj posao. Izvan terena strašno pozitivna i vedra osoba...
9. Nekoliko riječi o Hrvoju Šimunoviću, kondicijskom treneru i pomoćnom treneru Kluba:
Darko: Mladi i perspektivni Hrca odlično
radi svoj posao, a uz pomoć Marinka
postati će pravi futsal stručnjak. Square
zasigurno u njemu vidi budućnost na trenerskoj poziciji;
Josip: Moj “purger” haha...jako dobar
dečko, talentiran za rad i zna svoj posao;
Tomislav: Odlično obavlja svoj dio posla, vrlo pouzdan i u paru s Mavrovićem
odlična kombinacija, također van terena
pravi prijatelj svima…
10. Kako ste zadovoljni vodstvom Kluba:
Darko: Uprava kluba vodi odličan posao,
brine se oko svakog igrača da bude
zadovoljan sa tretmanom. Imamo sve što
treba jedan klub treba imati. Hvala svima
na ovim uvjetima;
Josip: Vodstvo kluba obavlja svoj posao
kako treba, sve je na mjestu i zadovoljan
sam sa svima u upravi;
Tomislav: Vodstvo kluba po meni radi
pravi posao i što se mene tiče ne može
bolje, sve odlično organizirano od najmanjih stvari pa do onih najbitnijih.
11. Svi željno očekuju početak prvenstva, a posebno navijači, Vaš ‘šesti’ igrač
zaslužuje pažnju, zar ne?
Darko: Nema sumnje, oni su naš šesti
igrač i ove godine ćemo napraviti sve da
im opravdamo očekivanja. Vjerujem u
njihovu veliku posjetu kod kuće, ali i u
gostima;
Josip: Dapače, naši navijači ce
igrati jednu od glavnih uloga u
Novi igrači su 1. Darko Rangotov, 26. lipnja 1985 god.,2. Josip Jurić, 9. listopada
1991 god. i 3. Tomislav Bevanda, 24. rujna 1988. god.
1.Pozicija na kojoj igraš?
Darko: Bek;
Josip: Bek;
Tomislav: Bek.
2. Igraš desnom ili lijevom nogom?
Darko: Desnom, koja je i više nego dovoljna, ha ha;
Josip: Oba dvije su u funkciji, mogu s
desnom i lijevom podjednako;
Tomislav: Lijeva noga.
3. Reprezentacija?
Darko: Makedonija;
Josip: Hrvatska;
Tomislav: Bosna i Hercegovina.
4. Bivši klubovi?
Darko: FC Veles, FC Gemidji, FC Hedis,
FC Zelezarec;
Josip: MNK Uspinjača;
Tomislav: MNK Brotnjo.
5. Tvoj najveći uspjeh u reprezentaciji:
Darko: Kvalifikacije za EURO 2014.;
Josip: Nastupi protiv BiH i Mađarske;
Tomislav: Svaki nastup me iznova raduje,
tako da su mi svi jednako dragi
6. Tvoj najveći uspjeh u klupskom natjecanju:
Darko: Prvak Makedonije tri puta i osvajač Kupa također tri puta;
Josip: Finale kupa protiv Knina;
Tomislav: Dvostruki prvak federacije sa
Brotnjom.
7. Najdraži nastup:
Darko: Nastup u dresu reprezentacije
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 35
ŠPORT
sezoni koja je pred nama,nadam se
da će doći u što većem broju i da će
uvijek bit uz nas, a mi ćemo im to vratit
na najbolji mogući način;
Tomislav: Gledao sam nekoliko utakmica prošle godine Squerea na
domaćem terenu i zaista atmosfera u
dvorani je bila čudesna, nigdje nisam
vidio takvo nešto otkad pratim ovaj
sport. Definitivno najbolji i jedini ‘šesti
igrač’ u državi.
12. Square zasigurno može daleko
ove sezone, Vaše mišljenje:
Darko: Plasman u polufinale play offa. Dat ćemo sve od sebi da dođemo
do doigravanje, a to će biti nagrada
za sve oni koji nam daju podršku;
Josip: Naravno da mogu… dat ćemo
sve od sebe na terenu pa će rezultat
na kraju sezone sve pokazat. Vjerujem
u cijelu momčad da može do velikog
rezultata;
Tomislav: Radimo zaista odlično,svi
su strašno motivirani i imamo vrlo dobru ekipu stoga uz već spomenutu
podršku s tribina uvjeren sam da
možemo do play offa, a onda..
13. Želja Uprave, trenera i cijelog
stručnog stožera je play off, mogu li
igrači tu želju i ostvariti?
Darko: Bevanda i Jurić - to je ono što
ja nam falilo prošle sezone da uđemo
u doigravanje. Oni su odlični igrač i
uz njihovu pomoć uraditi ćemo najveći
uspjeh Squarea;
BOĆANJE / II. HBL-a – JUG
Josip: Slažem se.. Mogu vam obećati
da ću dati 101% sebe i da ću pomoć
klubu kako god znam;
Tomislav: Naravno da možemo.
14. Split i Nacional su daleko najbolje
‘trgovali’, a vi ste ovogodišnja pojačanja dubrovačkog Squarea, što
nam novi igrači mogu obećati?
Darko: Mogu obećati sve od sebe da
ću dati u svakoj utakmici i da ćemo
ove sezone postići jako vrijedan uspjeh za koji će svaki naš navijač biti
uvelike ponosan:
Josip: Doigravanje, a onda što dragi
Bog podari;
Tomislav: Pa ja osobno, a vjerujem i
moje kolege koje su tek došle u klub
mogu sigurno obećati da će ostaviti
srce na terenu, a s tim moraju doći i
dobre igre.
15. Za kraj - poruka navijačima:
Darko: Idemoooo;
Josip: Navijačima poručujem da nas
maksimalno podrže i da dođu u sto
većem broju pa tako i na gostovanja i
ako to ispune obećajem da će rezultati bit odlični;
Tomislav: Volio bih da atmosfera i
navijanje bude na nivou prošle godine, to će nam puno značiti, a mi ćemo
dati sve od sebe da to vratimo na terenu i da zajedno napravimo najbolji
mogući klupski rezultat dubrovačkog
Kluba.
Davor Lopin
RUKOMET-REGIONALNA LIGA
Gorica slavila u Gospinom polju
U drugom kolu Amaterske regionalne rukometne lige, ŽRK Dubrovnik u sportskoj dvorani Gospino polje ugostio je ŽRK Gorica - Podgorica iz Crne Gore.
Nakon prvog kola kada su igračice Pera Veraje slavile protiv Leotara (26:25), u
pripremno ogledu slavile su igračice Gorice 20:18. U ovom kolu Dubrovkinje
su bile slobodne, ali su gošće iz Podgorice došle sa seniorskim sastavom
odigrati prijateljski susret. Mlađe kadetkinje odigrale su drugo kolo. Nakon
poraza od Leotara ni u drugom kolu nisu bile uspješne. U Gospinom polju
nakon Leotara slavila je i Gorica iz Podgorice 26:22 (13:10). Pod vodstvom
Dalibora Mrsića nastupile su Katarina Menalo, Kristina Radul 1, Ana Vrbica,
Dora Rebrić, Mateja Šišić 2, Karla Prkačin 4, Ida Haklička 4, Ivana Vatović 2,
Marija Župan, Ivana Varela 3, Marija Previšić 3, Iva Čolaković 4. Podsjetimo, u
1. Amaterskoj Regionalnoj Ligi - seniorke nastupaju Dubrovnik, Sutjeska - Nikšić
(CG), Leotar - Trebinje (BIH), Metković, Lokomotiva - Mostar (BIH) i Gorica Podgorica (CG). Isti klubovi sudjeluju i u 2. Amaterskoj regionalnoj ligi u kojoj
nastupaju mlađe kadetkinje. D.Lopin
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Pobjednici Jemo i Čubela te Mišić i Golubović
U ponedjeljak 15.09.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž
kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo četrnaest parova uz Matchpoints
obračun. Pobijedili su Pero Jemo i Stijepo Čubela. Zanimljivost turnira je četvrto mjesto bračnog para iz Californije. Rezultati turnira: 1.Pero Jemo - Stijepo
Čubela 61,15%, 2.Frano Staničić - Joško Đilović 59,87%, 3.Simo Soko - Vinko
Mijoč 57,15%, 4.Gerri Knilans - Hal Knilans 57,12%, 5.Velibor Puzović - Đivo
Tikvica 53,91%, 6.Ivica Obad - Zdenko Stanković 52,50%, 7.Toni Radić - Miho
Jančić 50,42%, 8.Nikoleta Kravarević - Rade Garić 48,65%, 9.Cvjetko Kalauz Vlaho Kalauz 46,96%, 10.Vedran Košta - Srđan Golubović 46,31%, 11.Slavica
Novak - Branko Batinić 43,97%, 12.Niko Dubčić - Frano Jančić 43,65%, 13.Višnja Muratović - Sule Muratović 39,33%, 14.Maja Kučić Kržić - Ivana Cvjetanović
39,01%. U četvrtak 11.09.2014. odigran je turnir od sedam parova po Butler
obračunu. Pobijedili su Srđan Golubović i Boško Mišić. Rezultati turnira: 1.Boško
Mišić – Srđan Golubović +24, 2. Višnja Muratović - Sule Muratović +9, 3.Vedran Košta – Zdenko Stanković +3, 4.Pero Jemo - Stijepo Čubela +1, 5.Simo
Soko - Vinko Mijoč -4, 6.Jakub Selmanović – Niko Dubčić -7, 7.Velibor Puzović
–36Andrija
Martić -26.
GlasGrada
- 496 - petak 19. 9. 2014.
Hidroelektrana slavila u
Metkoviću
Hidroelektrana je u 2. kolu slavila na
teškom gostovanju u Metkoviću. U ovoj
utakmici došla je do izražaja kvaliteta
Mile Vidovića ovogodišnjeg pojačanja,
koji je slavio u sve 3 pojedinačne discipline i donio 6 poena. Treba spomenuti
i odličnu igru Paulina Hendića u oba
para sa Pavom Matkovićem i Tonćijem
Bulatom i njihove zaslužene pobjede.
Komolac je u dvorani u Srebrenom (u
Komolcu se nije moglo igrati zbog kiše)
s lakoćom pobjedio Ploče. U svim ostalim utakmicama slavili su domaćini. U
sljedećem kolu Hidroelektrana dočekuje
Gorčinu, Komolac će na gostovanje kod
Zlatan Otoka, a u Pločama je neretvanski dvoboj. Rezultati 2. kola: Sokol – Stivan 16:6, Povljana – Zlatan Otok 15:7,
Komolac – Ploče 17:5, Metković – Hidroelektrana 10:12, Gorčina – Croatia 16:6.
Izvješće sa utakmice 2. kola II. HBL-e
METKOVIĆ – HIDROELEKTRANA
10:12
Boćarska dvorana u Metkoviću. Suci:
Mirko Jakić /Ploče) i Žarko Matić (Metković). Pojedinac: Vedran Crnčević – Nino
Čović 5:13(0:2), par: Nediljko Kežić,
Đorđe Grbić – Pavo Matković, Paulino
Hendić 1:13(0:2), trojka: Ivan Kežić,
Gradimir Šešelj, Ante Sršen – Nino
Đanović, Mato Kesovija, Tonći Bulat
13:2(2:0), krug: Ivica Krstičević – Mile Vidović 19:22(0:2), brzinsko: Vedran
Crnčević – Nino Čović 31:29(2:0), precizno: Đorđe Grbić – Mile Vidović
4:25(0:2), štafetno: Vedran Crnčević,
Ante Sršen – Mato Kesovija, Mihael Matković 37:28(2:0), pojedinac: Ante Sršen
– Mile Vidović 5:13(0:2), par: Ivica
Krstičević, Nedo Erceg – Tonći Bulat,
Paulino Hendić 6:7(0:2), trojka: Nediljko Kežić, Gradimir Šešelj, Đorđe Grbić
– Pavo Matković, Mato Kesovija, Ivo Miletić (Nino Đanović) 9:7(2:0), krug: Ivan
Kežić – Nino Čović 25:24(2:0). Poredak:
1. Gorčina 4 boda, 2. Komolac 4, 3. Povljana 4, 4. Sokol 2, 5. Hidroelektrana 2,
6. Croatia 2, 7. Zlatan Otok 2, 8. Metković 0, 9. Stivan 0, 10. Ploče 0 bodova.
Raspored 3. kola igra se 20.09.2014. u
15,00 sati: Croatia – Sokol, Hidroelektrana – Gorčina, Ploče – Metković, Zlatan Otok – Komolac, Stivan – Povljana.
III. HBL-a-DUBROVNIKNERETVA
Postranje bolje od Župe,
Donji Brgat i Omladinac
slavili u gostima
U ovom kolu odigrana su 2 župska
dvoboja. Postranje je ugodno iznenadili
pobjedom nad Župom Dubrovačkom,
Donji Brgat je izborio važnu pobjedu kod
Rijeke, Omladinac je slavio kod Brgata
16:6, iako je nakon prvih igara bili 6:2 za
domaćine. Gosti su dobili svih 7 preostalih disciplina. U Vrgorcu je Hvidra
Gromača poražena od Umčana. U sljedećem kolu na rasporedu su opet dva
župska dvoboja gdje Donji Brgat
dočekuje Postranje, a Župa Dubrovačka Brgat. Rezultati 2. kola: Postranje –
Župa Dubrovačka 12:10, Brgat – Omladinac 6:16, Umčani – Hvidra Gromača
15:7, Rijeka – Donji Brgat 9:13, Slivno –
slobodno. Poredak: 1. Postranje 3 boda,
2. Župa Dubrovačka 2, 3. Slivno 2, 4.
Omladinac 2, 5. Umčani 2, 6. Donji Brgat
2, 7. Hvidra Gromača 2, 8. Rijeka 1, 9.
Brgat 0 bodova. Raspored 3. kola igra
se 21.09.2014.; Donji Brgat – Postranje
(10,00), Slivno – Rijeka (10,00), Omladinac – Umčani (10,00), Župa Dubrovačka – Brgat (16,00), Hvidra Gromača – slobodna.
LIGA PELJEŠAC
Osam klubova po dva boda
Da će ova boćarska sezona na Pelješcu
biti jako zanimljiva pokazuje se već nakon odigrana 2 kola. 8 klubova nakon
ovog kola ima po 2 boda, jedino je Brijesta bez bodova. Rezultati 2. kola: Hodilje – Brijesta 10:2, Putniković – Ponikve
8:4 Faraon – Sveta Ana 11:1, Bistrina –
Orebić 10:2, Duba Stonska – slobodna.
Poredak: 1. Bistrina 2 boda, 2. Duba
Stonska 2, 3. Ponikve 2, 4. Faraon 2, 5.
Putniković 2, 6. Orebić 2, 7. Hodilje 2, 8.
Sveta Ana 2, 9. Brijesta 0 bodova.
Raspored 3. kola igra se 21.09.2014. u
16,00: Sveta Ana – Bistrina, Ponikve –
Faraon, Brijesta – Putniković, Duba Stonska – Hodilje, Orebić – slobodan.
I.ŽUPANIJSKA LIGA-DUBROVNIK
Strijelac „pomeo“
Komolac Omblu
Krenula je i I. Županijska liga. Strijelac je
bio neumoljiv na gostovanju kod Komolac Omble, uvjerljive pobjede su zabilježili
Torcida Osojnik i Gornja Vrućica, a pobjedu je zabilježio i Sokol u Dubravci protiv Orašca. Rezultati 1. kola: Torcida Osojnik – Montovjerna 12:4, Gornja Vrućica – Ljuta 13:3, Komolac Ombla – Strijelac 2:14, Sokol – Orašac 9:7. Poredak:
1. Strijelac 2 boda, 2. Gornja Vrućica 2,
3. Torcida Osojnik 2, 4. Sokol 2, 5. Orašac
0, 6. Montovjerna 0, 7. Ljuta 0, 8. Komolac Ombla 0 bodova. Raspored 2. Kola,
igra se 21.09.2014. u 16,00 sati: Montovjerna – Orašac (10,00), Strijelac –
Sokol, Ljuta – Komolac Ombla, Torcida
Osojnik – Gornja Vrućica.
II.ŽUPANIJSKA LIGADUBROVNIK
Uvjerljivi Hajduk
Novoosnovani klub Hajduk uvjerljivo je
startao u prvenstvo. S obzirom kakav igrački kadar imaju glavni su kandidati za
osvajanjem prvog mjesta u ligi, što su već
potvrdili u 1. kolu. Rezultati 1. kola:
Bosanka – Hajduk 2:14, Petka – Zrinski
7:9, Slaven – Uskoplje 8:8, Epidaurus –
Pridvorje 9:7. Poredak: 1. Hajduk 2 boda,
2. Zrinski 2, 3. Epidaurus 2, 4. Uskoplje
1, 5. Slaven 1, 6. Petka 0, 7. Pridvorje 0,
8. Bosanka 0 bodova. Raspored 2. kola
igra se 21.09.2014. u 16,00 sati: Hajduk
– Pridvorje, Uskoplje – Epidaurus , Zrinski – Slaven, Bosanka – Petka.
Priredio: Luko Hendić
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
je rekao da su Korčulani na okupatore gledali s ogorčenjem i prezirom, i napomenuo
da je samo u petodnevnim borbama s naU NOR-u od 1941. do 1945. godine sudjelovalo gotovo pet tisuća žitelja cističkim okupatorima oko Božića 1943.
Korčule, 1065 je poginulo i to 702 kao borci NOR-a, a 363 su bile civilne godine poginulo 500 partizanskih boraca
od toga njih 350 iz Prekomorskih brigada,
žrtve rata
da su, uz borbu za slobodu svoga
otoka, korčulanski borci NOR-a sudJutarnjom „Šetnjom za mira“, u kojelovali i u mnogim drugom najvećim
joj su prednjačili mladi korčulanski
partizanskim bitkama NOB-e, bili u
antifašisti, od šume Hober preko
temeljima partizanske brodogradngradskog groblja do Plokate, i obije, a tisuće korčulanskih izbjeglica
laskom spomen obilježja poginulim
moralo je u izbjeglištvo u El Shatt,
u Prvom svjetskom ratu, od prije sto
Korčulani su dali veliki doprinos i
godina, u Narodno oslobodilačkoj
prošlih devedesetih obrani hrvatske
borbi u Drugom svjetskom ratu i u
slobode za koju su živote dali mnoobrani Hrvatske prošlih devedesetih,
gi hrvatski branitelji i neka nam
u počast njima i miru kao temeljnoj
sjećanje na sve te korčulanske žrtve
vrijednosti antifašizma, u organizarata pomognu ostvariti želje da rata
ciji Udruge antifašističkih boraca i
više ne bude.
antifašista Korčule, u subotu 13. ruj„Kao i Korčula i cijela ponosna i slona ove godine, u tom je otočnom
bodarska Dalmacija ove godine
gradu započelo obilježavanje
slavi sedamdesetu obljetnicu oslosedamdesete obljetnice njegova
bođenja od nacifašističkog okupaoslobođenja od nacifašističkih okutora u Drugom svjetskom ratu te
patora u Drugom svjetskom ratu.
sedamdesetprvu obljetnicu osnivanSredišnje obilježavanje bila je Koja legendarnog Osmog dalmatinSpomenik na Plokati
memoracija na Spomeniku na
- kameno jedro s uklesanim stihom pjesnika Jure Kaštelana
skog korpusa NOVJ, ponosa DalPlokati, koji kao da daje vječnu
macije i jedne od najsnažnijih vojnih
stražu slobode, onako kao kameni
brod uz obalu mora, s bijelim kamenim šeg grada i otoka, ostavivši iza sebe crnu formacija u ovom dijelu Europe. Taj korpus,
jedrom, urešenim stihom besmrtnoga Jure uspomenu barbarske sile i terora, bahatosti, vođen Titovom porukom, izrečenom na
Kaštelana, hrvatskog pjesnika i borca NOR- hapšenja, pljačke i pustošenja. Ali svaka sila viškoj rivi u rujnu 1944. godine: „Tuđe
a: „Ni kamen tako krilat / ni litica tako sta- za vremena… Iza duge i teške borbe, uz nećemo, ali svoje ne damo“ oslobodio je
mena / ti si nošen morem / nosio more velike i neprocjenjive žrtve i mora prolivene Dalmaciju i do kraja rata, na svom slavnom
ljubavi“. Okupljeni korčulanski antifašisti i krvi, prignječena je napokon glava ove div- borbenom putu, nezadrživo izbio na istočne
poštovatelji uspomene na NOB-u, poslije lje, okrutne zvijeri, oborena je njena moć i granice Slovenije i do Trsta“- rekao je, uz
državne himne „Lijepe naše“, na poziv Iva- sila, da se nikada više na podigne. Mi smo ostalo Branko Grošeta, pozdravivši sudionna Botice – Škafa, potpredsjednika Udruge sada slobodni, svoji na svome, bez pregra- ike obilježavanja u Korčuli u ime SABA ReABA Korčule, minutom šutnje odali su da i žica, bez straha i terora, slobodni da publike Hrvatske i Zajednice udruga ABA
počast i zahvalnost poginulim borcima u mislimo, osjećamo, govorimo, krećemo se Dubrovačko-Neretvanske županije.
NOB-i, Korčulanima i borcima Prekomor- i radimo, kao svoji gospodari na svojoj pr- Središnje obilježavanje obljetnice osloskih brigada, većinom Slovencima, kojih je adjedovskoj zemlji. Ali tu teško stečenu slo- bođenja na korčulanskoj Plokati završeno
veliki broj poginuo i zauvijek ostao na Ko- bodu treba znati dostojno cijeniti i korisno je polaganjem vijenaca i cvijeća: SABA RH,
upotrijebiti, jer kako smo sami dobro isku- dubrovačkih i korčulanskih antifašista te
rčuli, te žrtvama fašističkog terora.
Vinka Lozica, mlada korčulanska antifašist- sili, sloboda se teško stiče, a lako gubi … organizatora ove manifestacije slobode
kinja, je podsjetila da je u NOR-u od 1941. Izvjesite hrvatske zastave s petokrakama, Udruge antifašističkih boraca i antifašista
do 1945. godine sudjelovalo gotovo pet veselite se i radujte, dajte oduška osjećaji- Grada Korčule, a u subotnje predvečerje u
tisuća žitelja Korčule, 1065 je poginulo i to ma srca svoga, ali ne zaboravite da pred Hotelu Korčula održan je okrugli stol na
702 kao borci NOR-a, a 363 su bile civilne nama stoji veliki posao...“ pročitala je , uz temu „Izazovi suvremenog antifašizma“. Uz
žrtve rata. „Izgladnjeli, iscrpljeni, ali ne i sa- ostalo, iz Proglasa građanima Mjesnog brojne domaćine sudjelovali su sveučilišni
trveni, dočekasmo eto ipak dugo očekivani Narodnog odbora Korčule od prije sedam- profesori: dr. Dragan Markovina iz Splita i
dr. Dražen Lalić iz Zagreba te kao moderaveliki i znameniti dan slobode zlatne. Oku- deset godina Vinka Lozica.
patorske zvijeri sramotno pobjegoše iz na- Korčulanski gradonačelnik Vinko Kapelini torica prof. Anita Lunić. kl
Veliki dan slobode zlatne!
DUBROVAČKI INVALIDI PORUČUJU
‘Ako ste uzeli moje parkirno
mjesto, uzmite i moju invalidnost!’
Akcija u suradnji između prometne policije Dubrovnik i Društva multiple
skleroze Dubrovačko - neretvanske županije, u sklopu Europskog tjedna kretanja 16. do 22. rujna ove godine, u utorak u 10 sati održala se na
Pilama. Akcija pod nazivom „Ako ste uzeli moje parkirno mjesto, uzmite
i moju invalidnost!“ ima za namjeru ojačati svijest o potrebi za parkirnim
mjestima za invalide. Osim problema s nesavjesnim građanima koji se
parkiraju na mjesta predviđena za invalide i time im onemogućuju izvlačenje invalidskih kolica, akcija za cilj ima upozoriti vozače na potrebu
sporije vožnje radi zaštite pješaka kao najranjivije skupine sudionika u
prometu. Invalidi su tako i ovaj put glasno poručili kako bismo se svi
skupa trebali više brinuti o njihovim pravima…
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Zdravo
glava
Izgustira će se naš čoek i ove lažne
jubavi za Domovinu, a što ondarke?
Jope tuđin ili u tuđinu?
Kadarke su u ona bremena, od vragova,
arakali pokonjega Joza zašto nogi u naske
mislu da je jubav prema Domovini - mržnja
prema drugom i drugovačijem, pokonjik im
je reko da jubav vodi naprijed, a mržnja goni
nase. Zato se danaske, misli Jane, u naske
više i misli i govori o onemu što je bilo vengo
o onemu što jes i što more bi. A naš čoek se
i onemu čemu se vrće, vrće onako kako on
misli da je bilo, a ne onako kako je bilo. Lako
je pod noć bi pametan, kadarke sam za ništa, govorijo je pokonji Perov đedo Periško,
kadarke bi se mrtav umoran vrnuo iz Poja.
- Žali Bože, ali taki naš čoek od pantivjeka
više vjeruje i onemu ko se pita, vengo li samomu sebi. Tako je bilo prije, tako je i sadarke, a kakvi smo tako će bi i śutra – kaže
Jane.
„Mi vjerovali smo, tebi, druže Staljinu, kako
možda sebi vjerovali nijesmo“ – napiso je
jedan od najvažnijih ruskih književnika
dvadestoga stojeća Juz Aleškovski (pravijem
imenom Josif Efimovič) u logoru, a da je,
žali Bože, tako danaske i u naske, od najmanjega sela pa do države, neka nijesmo u
logoru, more se uvjeri svako ko zna sta na
loptu. Oću rije, na prvu. Više se vjeruje onemu ko se nešto pita, vengo samomu sebi.
Zato se ne trebamo jedi što je istinita ona: „I
poslije njega - on“.
Pripovijeda Matu neki dan jedan čoek iz
Grada kako se, nema nogo, nije mogo obrani od naše čejadi. Ali ne radi posla, vengo
radi tega što ga svi zovu časti, jerbo da je
tobože nekomu manjku naprdijo nogu u
guzicu?! Mato, kadarke je čuo što je čuo,
nije mogo a da mu ne reče, da su ga to
tratali isti oni koji su tijem manjkom idu vazdarke u lov. Imaju para, pa mislu da sa svakijem mogu mlati; i što oće, i kako oće. I da
to niko ne vidi.
To ti je ko ona u naske, što vazdarke viče na
one što se pitaju, ali kadarke treba zaoglavi
ili komu izbuca plakate, e ondarke je druga
pjesma. Ondarke se, a da se ne zna, ide u
akciju. Ona vozi, ko će posujma na nju, dok
druga kumparica buca „neprijatejsku pro-
pagandu“. I to ti je naš napredak! Misliš da je
boje izbuca, vengo da se ko dočepa plakata
i pročita što ne smije pročita. Po onoj: Sve
čoeku pušti, ali mu ne daj da misli svojom
glavom. Ko zna što mu more panu na pamet
kadarke pročita. Nije našemu, kaže Sele,
vjerova i kadarke nemaš razlog u nj posujma.
Dodijale su Matu i sve naše priče: o pulitici i
napretku, domojubju i udbašenju, zakonima
koji se donosu ne da bi bili zakoni vengo da
bi bili dvosmisleni; sve mu je već izaglo na
grlo, pa mu je i guša tolika da bi imali posla i
njegovi dobri prijateji dum Tiho i kirurg Ivica.
Dum Tiho u molitvi, a Ivica za operacijonim
stolom.
Ima svakakve čejadi. Najviše, kaže Jane, one
što se prikaživa da je svakomu i vazdarke
oporba. Grlati, ali kadarke treba namignu,
ondarke namignu komu treba. Ko im more
vajat. Njima ili komu njiovu. Sva je sreća, kaže
Jane, što čejade zna da se u naske više treba
čuva kadarke te jubu i falu, vengo kadarke
po tebi pjuvaju i udaraju. Nije zaludu stara
riječ bila: „Mudar ukor poslušnu je uhu zlatan
prsten i ogrlica od suhoga zlata.“
A najsretniji si kadarke si u baštini. Tamo si
vazdarke od pomoći. Nigda te baština najedila nije. Što si do, to si i našo. A ako je viša
sila – Božja je voja. I tu se ništa ne more.
- E kadarke bi bili ne onakvi kakvi se činimo
vengo baš onaki kakvi jesmo, što bi tek od
naske ostalo, što imalo za prosija – zno bi
pokonji Jozo rije.
Puna su nam usta i o ovoj i o onoj vlasti, o
ratnijem profiterima; a što je, kaže Pero, s
poratnijem profiterima, onijem čija će te jubav
za domovinu prije zakopa vengo išta drugo.
Ako š njima i pjevaš i popjevaš, isto si sujmiv,
pa koliko-toliko, a ako gledaš svoj poso ondarke si neprijatej, dušmanin, što sve nijesi…
e pa sadarke biraj… ne vaja ovako, a ne vaja
ni onako… tako je u naske od pantivjeka;
nema ili, ili… moraš bi ono što oni mislu da si,
a ne ono što ti misliš da si. Ne vaja ti bi ni na
svoju ruku, vengo ti je jedino ostalo – uzda se
u Njega Gore, pa što bude.
- E dobar je, zle ga oči ne viđele – stara bi
čejad znala rije.
E sadarke: jesu li ispirile zle oči ili smo se podobrili, ajde znaj.
U ono brijeme neko je i zno i umijo čita i
Ujevića i Matoša, i Andrića i Njegoša, a neko
je imo zlatne ruke za gradi međe, a neko je i
dodavo kamenje. Neko je išo na pašu, a neko
je grnuo gnoj. Znalo se da svak nije za sve.
Da neko umije ovo, a neko ono. Neko je zno
računa, a neko nije. Danaske nije nogo
S GRADSKE ZELENE PLACE
Stijepo iz Pridvorja
Ni kiše ni loše vrijeme ne može omesti simpatičnog i vitalnog osamdesetgodišnjeg Stijepa
Karamana iz Pridvorja da dođe na gradsku zelenu placu sa svojim domaćim proizvodima, na
svoje uobičajeno mjesto – svoj banak. I tako
već punih pedeset i pet godina, što nije baš
malo, zar ne? Svi ga iz Grada već dobro znaju,
pogotovo Dubrovkinje koje kupuju kod njega
stolno grožđe, lemune, suhe smokve, jabuke,
paprike, pomadore, balačane... I ne samo da
38 GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
kupuju njegove ekološke proizvode
naše sugrađanke i sugrađani nego i
brojni gosti i turisti Dubrovnika. Uvijek
je veseo i dobro raspoložen posebno
kada mu prodaja ide dobro. Dok smo
ga snimali ovih dana s obližnjih banaka dovikivali su mu mlađi Konavljani i Župke: “Eeee Stijepo, bi’ ćeš u
novinama...blago tebi! “Stijepo se na
sve komentare samo smješkao...
Našemu Stijepu iz Pridvorja želimo još
puno puno dolazaka na „zelenu
placu“ i da ga zdravlje još puno puno
godišta služi! Jadranka Šimunović
drugovačije; svakomu
je Bog do onoliko koliko more, a to što neko
misli da je isto grnu
gnoj i kupi šušnje, ko i Piše:
go
čita i pisa libra, ti tu ne Antun Šva
moreš ništa. On je tako
sračuno, i kvit! Manje-više svak i čita ne onako kako piše vengo onako kako on misli da
piše, ali i svak piše onako kako misli da niko
drugi ne zna. A sve je već i napisano i pročitano. Samo se treba trsi. I ne sramoti se.
Pred sobom. Nije svak za sve, i kvit! Neko je
umijo čita, neko pisa a neko računa. I Mato
i Jane mislu da je ovije potonjije u našoj Vali
vazdarke bilo najviše. U ona bremena je i
onijem što su umjeli i onijem što nijesu umjeli,
vazdarke na pameti bila jedna te ista, i jedna jedina:
- Zdravo glava!
Njegoš je davno reko: „Ko se tijem zadoji
đavolom, obeća se njemu dovijeka“, pa ti
sadarke misli da moreš Jutu obali da ne ide
pod Popoviće, vengo na Nagumanac. Niko
ti ne brani misli što misliš, ali nemoj druge su
tijem mori. Život danaske tako brzo leti, da
nej stignu rije ni a, a ne se još tereti s onijem
što je moglo bi ovako, a nije vengo onako.
Bilo je kako je bilo, isto ko što će bi onako
kako će bi. Nije ni ovo danaske onako kako
bi cijo, pa kako će bi ono što je pasalo ili ono
što će tek doj. S takom pameti ne more se ni
nase ni naprijed. A ima li išta gore vengo
zapanu. Zaglavi. I ne moj ni tamo ni amo, ni
gore ni doje.
Naš današnji čoek nikako da se ujiti svoga
posla, onega što more; on se vazdarke gleda dojiti tuđega, onega što mu ne leži, pa
svak mjesto da sebi bude doktor gleda drugomu bi doktor. Svoje rane ne liječi, vengo na
tuđe so stavja. Ali što se more, proj će ga
kadarke se izgustira. Više ijonako nikoga za
ništo nije briga, vengo svako svoju guzicu
čuva. Neko bi, žali Bože, kaže Pero, puštijo i
svoju guzicu na pašu kadarke se izgustira.
Kadarke se čejade čega izgustira, ondarke
će ono to pušta, ili da za ništa.
Izgustira će se naš čoek i ove lažne jubavi za
Domovinu, a što ondarke? Jope tuđin ili u
tuđinu? Sva ova velika poplava jubavi za domovinu jednije, ili tobožnja stručnost i nepokvarena jubav drugije, nije ništa drugo vengo
šuć muć pa proli. Dvije bande istoga solda.
Lice u ogledalu iste face. Naša sudba.
Pokonji Jozo je davno reko da Valu nije lako
oslobađa od Vale, niti naše čejade od njega
samoga:
- Ne ide to na rote, niti će igda it – govorijo je.
ATLANTSKA PLOVIDBA
Atlantska prodala dionice
Imperiala
Dana 11.rujna ove godine potpisan je ugovor između Atlantske
plovidbe d.d. i tvrtke MAISTRA d.d. iz Rovinja, dioničkog društva
iz sastava ADRIS grupe, kojim je Atlantska plovidba prodala Maistri
386 419 dionica Grand hotela Imperial d.d. Time je Maistra iz Rovinja postala većinski vlasnik Grand hotela Imperial d.d. u okviru kojega posluje dubrovački Hilton Imperial. Atlantska plovidba ovim
potezom nastavlja proces fokusiranja poslovanja na svoju osnovnu
djelatnost te dodatno jača svoju poziciju u ostvarivanju daljnjih
razvojnih planova u brodarstvu. Kako je javnosti već poznato, Atlantska plovidba je u kineskom brodogradilištu Qingshan naručila
dva nova handysize broda tipa Green Dolphin 38 čija se isporuka
očekuje tijekom 2015. godine, kao i dva tipa broda Ultramax 64
tisuće tona nosivosti s isporukom u 2016. i 2017. godini. Istinski
vjerujemo da je kupnja dionica od strane Maistra d.d., trgovačkog
društva u okviru Adris grupe, odličan izbor ne samo za daljnji razvoj hotela Imperial, već i za dodatno promoviranje kvalitete Dubrovnika budući se radi o jednoj od najuglednijih tvrtki u Republici
Hrvatskoj koja je značajan dio svog poslovanja usmjerila u razvoj
vrhunskih turističkih kapaciteta. AP
RADIONICA
Budimo zajedno
Pročelnica Upravnog
odjela za međugeneracijsku solidarnost,
branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije Nina
Skurić sudjelovala je
17.rujna na radionici
pod nazivom “Budimo zajedno”, koja je
realizirana u suradnji
s Udrugom za savjetovanje edukaciju i pomoć roditeljima djece s
posebnim potrebama “Poseban prijatelj”. Tema radionice bila je
unaprjeđenje raznih područja komunikacije s osobama s invaliditetom i djecom s posebnim potrebama, a namijenjena je roditeljima, odgajateljima i nastavnicima u predškolskim i školskim
ustanovama kao i predstavnicima zdravstvenih ustanova i institucija, javne uprave i udruga osoba s invaliditetom. Kako je istaknuto, Dubrovačko-neretvanska županija podupire izvođenje edukativnih programa sa stručnjacima koji djeluju prema osobama s
invaliditetom i na taj način se zalaže za sustavnu podršku odgajateljima i obiteljima u odgoju djece s posebnim potrebama.
Navedena podrška nastavit će se i ubuduće.
Obavijest o smrti
SAFET ČAMPARA, 1930.
MAGDALENA ŠUTIĆ, 1921.
ZDENKA BAČIĆ,
NIKOLA KITIN, 1941.
IVAN PUH, 1951.
JAKOB ČELANT, 1922.
NEDJELJKA ZEC, 1940.
ANE VIOLIĆ, 1925.
MATO ZVJERKOVIĆ, 1925.
GRGUR PERIĆ, 1933.
VEROSLAVKA LEVKOVIĆ, 1924.
NIKOLA RADULOVIĆ, 1946.
MARIJA BRAUTOVIĆ, 1936.
NIKOLA MILOSLAVIĆ, 1930.
NEDJELJKO KLJUNAK, 1919.
UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto cvijeća u spomen na Vlaha Previšića, 300 kuna daruje obitelj Ilije Moretića. Umjesto
cvijeća za pok. Iva Špilj, obitelj Baničević prilaže 200 kuna. U
spomen na gđu Ranku Fabijanović, mamu našeg Željka, 200
kuna prilažu Nedjeljka Storeli i Vera Doterweich. U spomen na
gđu Ranku Fabijanović, mamu našeg Željka, obitelji Marka
Farac, Tonći Ujević i Ivica Antunica prilažu 600 kuna. Maja Sršen daruje 100 kuna. U spomen na pok. Srđanu Sjekavica, Božo
i Helena Pongrac prilažu 100 kuna. Ivica i Marija Kmetović,
umjesto cvijeća za pok. Zdravku Roko, prilažu 200 kuna. Umjesto cvijeća, u spomen na pok. Maru Viđen, 300 kuna prilažu
Sonja i Ivana.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na dragu
Jadranku Prnjat umjesto cvijeća djelatnici vrtića Ciciban prilazu 300 kuna. Udruga Poseban prijatelj zahvaljuje donatorima
od srca. Udruga za savjetovanje,edukaciju i pomoć roditeljima
djece s posebnim potrebama Poseban prijatelj Dubrovnik IBANHR7623600001102283431 (kod Zagrebačke banke). Mob: 098
608 742.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014. 39
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK I
ATLANTSKA PLOVIDBA
“Budi heroj - spašavaj živote”
Akcija dobrovoljnog
darivanja krvi
Gradsko društvo Crvenog
križa Dubrovnik obilježilo je
u subotu, 13. rujna Svjetski
dan prve pomoći. Tom prigodom Klub Mladih GDCK
Dubrovnik održao je za
građane na Gruškoj pjaci
pokaznu vježbu pružanja
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik održalo je 16. rujna 40. Akciju dobrovoljnog davanja krvi ove godine. Akcija je organizirana u suradnji s Atlantskom
plovidbom i Odjelom transfuzijske medicine OB Dubrovnik u novootvorenom Atlant centru. Ovoj akciji dobrovoljnog davanja krvi u odazvao se 41 darivatelj, a
29 je uspješno darovalo krv od toga 4 prvi
put. Ovom prilikom Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik posebno se zahvaljuje dugogodišnjem voditelju aktiva
ddk Atlantske plovidbe gospodinu Tonćiju Miloslaviću i Atlantskoj plovidbi d.d. Najljepše se zahvaljujemo i djelatnicima Atlantske plovidbe, Laus cc i Grand Circle
Dubrovnik što su se odazvali akciji. Ž.Š.
prve pomoći, kako bi ih educirali o
pružanju prve pomoći te ukazali na
važnost osnovnih znanja kojima
mogu spasiti nečiji život. Moto Svjetskog dana prve pomoći je “Budi
heroj - spašavaj živote”. Slučajni prolaznici kao i osoblje
koje profesionalno
pruža
pomoć
zaslužni su za većinu
spašenih života na
mjestu nesreća koje
se svakodnevno
događaju. Učenjem
i usvajanjem vještina
prve pomoći svatko
se može pripremiti
za situaciju u kojoj
svojim znanjem i
primjenom naučenog može spasiti
nečiji život.
EUROPSKI TJEDAN KRETANJA, SUBOTA 20. RUJNA
Izlet na Lopud
Ovogodišnji Europski tjedan kretanja obilježava se pod sloganom „Čisti zrak – to je Vaš potez!“ kako bi se podigla razina svijesti
o povezanosti prometa i zagađenja zraka u urbanim predjelima te
o potrebi kretanja kao osnovi ljudskog postojanja. Pozivaju se članovi HPD Dubrovnik na jednodnevni izlet na otok Lopud. Polazak je u subotu 20.09.2014. u 10 sati iz Gruške luke. Okupljanje
je u 09,30 na Gruškom mulu. Sobom ponijeti dovoljno
vode,marendu,zatvorenu obuću,laganu odjeću. Povratak u Dubrovnik u 19 sati.
misao
tjedna
ŠTO SAM STARIJI TO VIŠE SLUŠAM
LJUDE KOJI NE PRIČAJU PUNO
GlasGrada - 496 - petak 19. 9. 2014.
40
German
Glien

1 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

513-1 - Glas Grada

Prijavnice i dokumenti za izlagače iz država Ex YU Prijavnica za

Glas_Grada497-1

prijava za sudjelovanje na sajmu

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

ovom linku - JK VAL Šibenik

ovdje - Glas Grada