GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (6) Ma koja istina gosparu Boško… Suštinska razlika između hrvatske nacije, čiji sam predstavnik recimo ja, i hercegovačko-dinaroidskog plemena, koje izvrsno reprezentirate Vi, gosparu Boško Maslaću, što ja bezuvjetno osuđujem i gnušam se ustaštva, što ne nalazim niti mi pada na pamet tražiti ikakvo opravdanje za strahote Jasenovca ili Stare Gradiške, Prebilovaca ili Šurmanaca, Stoca ili Počitelja… Gosparu Boško Maslaću, istina, baš u onom smislu u kojem ste Ga se drznuli citirati („Istina će vas osloboditi.“) Vam je, na primjer, da su sva ozbiljnija naša, a svakako i njemačka javna glasila, pa možda čak i (samo) za Vas „ugledni“ Bild, ovih dana izvijestila da je njemačka kancelarka gospođa Angela Merkel, vjerojatno najmoćnija žena Europe, pa i šire, na čelu najmoćnije europske, pa i šire, ekonomije, ovih dana dobila uistinu uglednu svjetsku mirovnu nagradu za opetovano iskreno i bezuvjetno priznanje „trajne odgovornosti“ Njemačke u nacističkim zločinima, te skrušeno traženje oprosta za holokaust i druga nacistička zlodjela počinjena od (ondašnjih) pripadnika njezine nacije. Hrvatska je u odnosu na Njemačku, u svakom pogledu, od odnosa prema svom ekstremnom šovinizmu (ustaštvu, odnosno kleroustaštvu) do ekonomije, u zapećku Europe, pa i šire. Prvi korak u suštinskom približavanju Hrvatske (nacije) vrednotama i standardima današ- nje Njemačke (nacije) je suočavanje s istinom o onom najmračnijim i zapravo neoprostivom, pa utoliko i neprispodobivom iz vlastite prošlosti. Suštinska razlika između hrvatske nacije, čiji sam predstavnik recimo ja, i hercegovačko-dinaroidskog plemena, koje izvrsno reprezentirate Vi, gosparu Boško Maslaću, što ja bezuvjetno osuđujem i gnušam se ustaštva, što ne nalazim niti mi pada na pamet tražiti ikakvo opravdanje za strahote Jasenovca ili Stare Gradiške, Prebilovaca ili Šurmanaca, Stoca ili Počitelja… Parafrazirate Ga pa kažete: „Istina će nas osloboditi“. Ma koja istina, gosparu Boško Maslaću, peru nestručni inđenjeru strojarstva, a stručnjače za recikliranje kaciga (i Kaciga?) u visokim pećima? „Istina“ da su Vaši u nedavnom „Obrambenom ratu“ srušili „samo jednu džamiju, koja je ponovno izgrađena ona u Stocu koja je bila izgrađena na srušenoj katoličkoj crkvi. Kao dokaz u podu te džamije pronađen je kalež.“ Ne, gosparu Maslaću, istina je da su Vaši samo u Stocu srušili sve četiri (pra)stare džamije, sve četiri na listi nacionalnih spomenika BiH. Nijesam provjerio, pa Vam ne mogu jamčiti istinitost informacije da su radnici razgrnuvši ruševine jedne od njih, e sad jel’ Ćuprijske, jel’ Podgradske, jel’ Čeršijske, jel’ Uzunovićke, našli krvlju ispisanu poruku: „Djelo antikristovo. Ja sam ćor-sokak, laž i smrt.“ Isti grafit da su našli i radnici mostarske čistoće kad su neki dan dobili nalog da uklone najkrupnije smeće i govna s Bogdanovićevoga Partizanskoga groblja. Onda, gosparu Boško, počinje li Vam se sviđati moj pozdrav: Mrš kleroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji? A moji ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik? Darko Kaciga Dubrovčanin JEDNO SJEĆANJE NA SLUGU BOŽJEG FRA IVANA PERANA Malo je koji grad povezan s franjevcima kao što je Dubrovnik Nikada fra Peran nije povisio glas. Bio je blag, strpljiv i mladi su ga voljeli i poštivali. Bio je i vrstan glazbenik i bilo ga je divota slušati kada bi svirao za orguljama u crkvi Male braće U franjevačkom samostanu Male braće u Gradu, 22. rujna, prikazan je film o životu i radu fra Ivana Perana (1920.-2003.). Uvodnu riječ imao je fra Stipe Nosić. U filmu je uglavnom prikazano posljednje vrijeme njegovog plodnog svećeničkog života, zatim sprovod 2003. i prijenos njegovih posmrtnih ostataka u Košljunsku crkvu 2013. U travnju 2010. pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Ja ću se osvrnuti na moj susret sa fra Ivanom Peranom u Dubrovniku od davne 1969. do 1971. godine. U to vrijeme fra Peran je obnašao dužnost gvardijana samostana Male braće. Bilo je to vrijeme kada su crkva i vjernici bili pod strogom opaskom pa i u mnogim slučajevima i progonom od tadašnjeg Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji. Ja sam od 1969. pjevao u zboru mladih kojeg je oformio i uspješno vodio fra Peran. Naš zbor pjevao je na misi za mlade u crkvi Male braće nedjeljom u 11 sati. Tada bi crkva bila puna dubrovačke mladosti. Bio je to jedan divan crkovni zbor mladih u kojem su među ostalima pjevali i današnja dubrovačka operna mezo sopranistica 2 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. Malonogometno igralište Shell 16.5.1971. Prvo izvođenje hrvatske himne u Sustjepanu (na fotografiji pok. fra Ivan Peran) Dijana Hilje, Pero Šiša, bivši direktor gradskog orkestra, a koji je uz naš nastup zbora po potrebi svirao violinu i električne orgulje, potom Đosi koji je kasnije diplomirao na muzičkoj akademiji u Londonu, pa Niko Glumac sa kojim sam se najviše družio. Zbor je imao veoma dobre mlade soprane i tenore. Toliko puta poslije proba, časne sestre franjevke počastile bi nas vrućim priklama. Te probe i nastupi zbora mladih crkve Male braće pod vodstvom fra Iva Perana, ostali su mi u dragom sjećanju. Nikada fra Peran nije povisio glas. Bio je blag, strpljiv i mladi su ga voljeli i poštivali. Bio je i vrstan glazbenik i bilo ga je divota slušati kada bi svirao za orguljama u crkvi Male braće. Sjećam se i naših zajedničkih izleta na kojima smo pjevali na misama: u crkvi Gospe Velike u Rožatu (među najstarijim Gospinim svetištem u Hrvata), u Stonu, Orebiću, posebno je bilo svečano u staroj romaničkoj Gospinoj crkvi, na otočiću sv. Marije na Mljetu koji je u sklopu nacionalnog parka. Svaki naš izlet fra Peran bi dobro organizirao, ali u sjećanju mi je posebno ostao ovaj izlet na otok Mljet sa starim Atlaso- Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. DA OPET NE BI ISPALO DA SAM ZLOČESTA… Ko popluta, popluto je Posljedice su nažalost već jako vidljive i uvelike nepopravljive, a odgovornost je na svima u gradskoj upravi, posebno na gradskim vijećnicima ali i na građanima, naročito onim šutljivim „intelektualcima“ Čitajući Glas Grada uvijek me privuku one stranice pod naslovom „Grad Dubrovnik“ i „DU-neretvanska županija“, jer je to rubrika gdje se načitaš svakakvih „priča“ i“priopćenja“ pa se ne možeš odlučit hoćeš li plakat ili se smijat. Ja se naravno uvijek odlučim za smijeh, jer sav taj nazovi „rad„ gradskih vlasti a naročito županijskih može se svest na onu narodnu: “trla baba lan da joj prođe dan“(samo što u nas na kraju nema ni lana). Da opet ne bi ispalo da sam zločesta, navest ću par primjera iz ovoga zadnjega broja Glasa koji to zorno prikazuju, i ovaj put ću počet od Županije. Najprvo na str 5 (u ovom broju nijesu označene stranice!), nadobudni direktor Sanitata i predsjednik županijske organizacije HNS-a Dujmović daje Priopćenje pa i pučanstvu na znanje kako je naša Županija u posljednje 2 godine izvukla tek mizernih 0,4 % ili 1,4 milijuna kuna od ukupno dostupnih 320 milijuna kuna u programu Jamstvenog fonda,te dodaje kako Županija u 2013. godini uopće nije ni sudjelovala u tom programu, a u 2014. je sudjelovala samo s jednim projektom i povukla spomenutih 1,4 milijuna. A to zapravo znači i uka- zuje na totalni nerad, neznanje i javašluk u radu županijskih službi! Narod bi reko: “ali je dobar ovaj režim, plaća kuri a ja ležim“), ali, zato je Župan bio u Torinu 12. rujna (ne znamo koliko dana i s kime sve u društvu) gdje se ko bajagi raspravljalo o gospodarskom rastu i zapošljavanju mladih, strategiji za borbu protiv nezaposlenosti, te ulaganje u gradove i regije kroz održivi razvoj i tome slično, sve teme i pojmovi potpuno strani i Županu i Županiji, više kao „strane riječi“. Reklo bi se „paket pošo, paket došo„ jer od tih svih putovanja i sastanaka te rasprava o stranim i nepoznatim pojmovima i temama, ostanu samo računi koje opet mi plaćamo. Župan je održo i „radni sastanak “O navodnjavaju“!? Ne znam što se u nas navodnjava osim Straduna, Lapada , Gruža i Župe za vrijeme kiša?! Ali, oni su sastančili, dali su sebi važnost, opravdali radno vrijeme,išta ih ne košta, a ko popluta, popluto je, njegov problem! Ima još „važnih“ događanja: Županijsko izaslanstvo (ma što to bilo) otišlo je u posjetu Vukovaru i Vukovarsko- srijemskoj Županiji, njih 14, ne zna se na koliko dana, ali se zna da je na naš račun, reklo bi se „da im guz... vidi put“, jer Grad i Županija od toga nemaju ama baš nikakve koristi. I tako bi se moglo do beskonačnosti nabrajati đabalebarenje naših gradskih i županijskih vlastodržaca (uhljebljenika) uz neizostavno trošenje naših para. Opet čovjek ne bi ništa imao protiv svih tih šetanja kad bi na koncu bilo i nekakve koristi od svega toga, ali koristi nema, samo štete, jer dok se oni šetaju, problemi u Gradu i Županiji se gomilaju, nema ih tko rješavat. Župan ni u 2 i po godine i sa cijelom svitom uposlenika, nije bio kapač provesti potpuno jasno Rješenje Ministarstva kulture o uklanjanju montažnih kućica s Peskarije, pa sam mu e-mailom postavila pitanje da li bi mu i 300 godina mandata bilo dovoljno za riješit sve probleme u Županiji. Nije odgovorio, ali kućice i dalje tamo stoje, pa je moje pitanje opravdano. O gradonačelniku i njegovoj naučnoj fantastici, suvišno je više i govorit kad je općepoznato da su sve to obećanja bez pokrića, da ne rečem laži ili nešto još gore. Očito se gradonačelnik oteo samokontroli pa leti, a nama ostaje za vidjet gdje i kako će prizemljit, nadajmo se što prije. Pročistač za vodu je već godinama „apso- vim brodom Antika tada punim vjernika i mladosti iz Dubrovnika. To je bio moj prvi posjet Mljetu, jezerima, starom benediktinskom samostanu. Akustika stare Gospine crkve u kojoj smo tog blagdana na svečanoj misi pjevali uz vodstvo fra Perana, posebno me dojmila. Sjećam se izleta u Ston gdje smo sa fra Peranom na igralištu SOŠKa odigrali nogometnu utakmicu. Igrali su navijači Dinama protiv navijača Hajduka i pobijedili su dinamovci rezultatom 3:1. Zatim izlet u Župu i malo nogometna utakmica u Kuparskom polju. Malonogometnu utakmicu u svibnju mjesecu 1971. u Sustjepanu sam organizirao zajedno sa fra Peranom na igralištu u Šelu koji se za tu malonogometnu utakmicu dotjeravao cijelu sedmicu. Bile su postavljene tribine, obojene vratnice, a domaća eki- pa Sustjepana za koju sam ja tada igrao, zaigrala je prvi put u novim, plavim dresovima. Pred prepunim gledalištem, prije početka utakmice, tog 16. svibnja 1971. Sustjepanu je uz pratnju gitara i violine, prvi put otpjevana Hrvatska himna uz dirigiranje fra Perana. Na svim ovim malonogometnim utakmicama s nama je veoma dobro igrao fra Ivan Peran. Volio je sport, a imao je i zavidnu kondiciju za svoje godine, tako da smo mu se svi divili. Kada sam se vratio u Dubrovnik, fra Ivan Peran je obnašao dužnost glavnog franjevačkog provincijala u Zadru. Jedino mi je žao za to vrijeme koliko sam ga poznavao da nisam imao sreće da prisustvujem njegovoj misi i da slušam njegovu propovijed. Nakon toliko godina, danas sa zborom Male braće u kojem pjevam u toj crkvi, sa zadovoljstvom pjevamo Peranovu misu nedjeljom u 9,30 ujutro. I na kraju citat iz završetka mog rada “Franjevci u Dubrovniku tijekom stoljeća“ (u kojem sam se dijelom osvrnuo i na rad i djelovanje fra Ivana Perana u Dubrovniku), objavljen u časopisu Dubrovnik br.1 / 2010.: „ Kulturno i povijesno bogatstvo koje se nalazi u franjevačkom samostanu Male braće (biblioteka, glazbeni arhiv, arhiv bivše dubrovačke franjevačke provincije, muzej ljekarne, razne umjetnine), dostatno govori i svjedoči o povijesnoj i kulturnoj ulozi ovog samostana i njegovih redovnika u Dubrovniku tijekom dugih stoljeća dubrovačke povijesti“. I Malo je koji je naš grad tako usko povezan sa franjevcima kao što su Dubrovčani sa svojom Malom braćom, tijekom stoljeća. Nikša Violić Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. lutni prioritet“ naročito pred izbore, ali ON kao liječnik trebao bi problem sagledati etiološki, pa prvo ukloniti uzrok zagađenju vode (smeće na Grabovici), pa onda raditi razne nadogradnje, od pročistača do „muzeja vode„,jer je u protivnom sve skupa smiješno,da ne rečem otužno. Očito je već počeo sa predizbornom kampanjom, pa se u paničnom strahu od gubitka stočića počeo služiti i ucjenama gradskih vijećnika. S istim ciljem upriličio je ON čak i Međunarodnu radionicu o održivom upravljanju i prometnim rješenjima, jer to kao dobro zvuči, ali svi znamo da nikakve ideje ni projekti ni mišljenja jednostavno ne dopiru do njegove svijesti, potpuno blokirane isključivo njegovim nebuloznim idejama, pa je i to bacanje naših solada u vjetar. Još jedno bacanje para bez ikakve koristi dogodilo se 11. rujna kad je dogradonačelnik Raguž sa izaslanstvom Grada Dubrovnika i razvojne agencije DURA boravilo u posjetu Turskoj (ne zna se koliko dana ni tko je sve poimence pošo u tu mukte „promenadu“). Para kako da išta „razvijamo“ osim sedmerorazrednog turizma pa je potrebito“ potegnut“ i do Turske! Gradonačelnik se opet razmaho sa virtualnim soldima pa u najnovijem naletu obećo kupovinu Marine, vile Čingrije , odletio u nebesa sa investicijskim fantazijama bez pokrića, umjesto da se prizemlji, okrene okolo sebe i počne konačno raditi svoj poso a to je održavanje i obnova već postojećeg, ulica, zgrada, dvoraca, parkova i slično. Međutim, osim što se već godinama uopće ne radi na održavanju Grada, nego se na očigled svih nas sve raspada, gradska vlast još bezočno raspisuje i natječaj za prodaju stanova u vlasništvu Grada. Izgleda opet fali para za „kontrolirano“ rasipanje! Pa ima li kraja tim zlodjelima gradske vlasti?! Rekla sam na početku da se sve radi po onoj “trla baba lan da joj prođe dan“, samo kamo sreće kad bi sve to bilo tako naivno i bez posljedica za Grad i građane Dubrovnika. Ali,posljedice su nažalost već jako vidljive i uvelike nepopravljive, a odgovornost je na svima u gradskoj upravi, posebno na gradskim vijećnicima ali i na građanima, naročito onim šutljivim „intelektualcima“. Dr Dorina Mitić-Šoša GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA SRĐ JE GRAD G(old)un city Krajnje je vrijeme da se ime i grb Dubrovnika zaštite jasnim pravilnikom o njihovoj upotrebi Skrbi li itko o znamenjima Grada Dubrovnika, pitamo se već duže vrijeme u klubu vijećnika Kandidacijske liste grupe birača Srđ je Grad. Suvišno je podsjećati na značaj i ugled koji imaju simboli Dubrovnika, i to ponajprije zahvaljujući odnosu njegovih stanovnika prema njima, tijekom cijele svoje prošlosti, prije i nakon pada Republike. Taj je odnos slijedio jednostavnu logiku: kako bi vas drugi poštovali, isprva morate imati poštovanja prema sebi samima. Više smo puta aktualnu gradsku upravu upozoravali na nep- rimjereno korištenje obilježja Grada Dubrovnika. Uzaludno smo pokušavali potaknuti nadležne na izradu jasnog i detaljnog pravilnika o izgledu, različitim službenim verzijama grba i načinima njegovog propisnog isticanja (što ima gotovo svaki grad u Europi i svijetu koji drži do svojih znamenja). Međutim, kao i u mnogim drugim slučajevima, i ovdje je na djelu samovolja i neprimjereno pribavljanje ovlasti od strane gradonačelnika, kojemu nepostojanje jasno definiranog i na internetskim stranicama Grada svima dostupnog PRIOPĆENJE GO HSS-a DUBROVNIK Podrška inicijativi Udruge „U ime obitelji“ Predsjednik dubrovačke Gradske organizacije HSS-a Željko Raguž pozvao birače HSS-a da podrže inicijativu za održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava Na danas (23.rujna) održanoj konferenciji za novinare predsjednik dubrovačke Gradske organizacije HSS-a Željko Raguž pozvao je birače HSS-a da svojim potpisom podrže Građansku inicijativu Udruge “U ime obitelji” pod nazivom Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, a čiji je cilj promjena izbornog sustava. Istom prilikom Raguž je pojasnio i zašto je Hrvatska seljačka stranka javno podržala ovu inicijativu. “Izborni sustav kakav sada imamo nije dobar, ima puno manjkavosti, a ono što je najvažnije – ne odražava pravu volju birača. HSS podržava ovu inicijativu jer želimo da upravo birači budu ti koji će, kada se uvede preferencijalno glasovanje, odabrati tko će ih zastupati u parlamentu.”, istaknuo je Raguž. Dodao je i kako je izborno zakonodavstvo kakvo sada imamo nepravedno, jer broj i veličina izbornih jedinica pogoduju prije svega velikim strankama, a to je očito i iz činjenice što se one ovoj inicijativi protive. “Primjerice, 2011. godine je 600 tisuća birača, odnosno njih 25 posto ostalo bez svojih predstavnika u parlamentu, a ti su glasovi, zbog D’Hontove metode, otišli onima za koje ti isti birači nikada ne bi glasovali. Preferencijalno glasovanje, činjenica da će o rezultatu odlučivati broj glasova, a ne poredak na listi, usklađenost broja birača i broja zastupnika koji se bira i sve ostale promjene koje se predlažu dovest će nas do pravednijeg sustava pa tako i društva”, zaključio je Raguž. Raguž je istaknuo i kako je i Glavni odbor HSS-a na svojoj posljednjoj sjednici donio zaključak kojim će pružiti potporu ovoj inicijativi, smatrajući kako bi ovakav izborni sustav pridonio demokratizaciji političkih stranaka, ali i demokratizaciji hrvatskog društva u cjelini. Silvija Petrlić Saltarić 4 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. pravilnika omogućuje da osobno, od situacije do situacije, odlučuje o tome tko i kako može koristiti grb Dubrovnika. Da aktualna gradska uprava uopće ne poštuje i ne razumije značaj i ulogu insignija Dubrovnika jasno je iz dva više nego ilustrativna i sramotna primjera: Sama gradska uprava dala je izraditi naljepnice s grbom Grada Dubrovnika koje su postavljane po pločnicima kako bi se označile površine na kojima se mogu nalaziti stolovi pojedinog ugostiteljskog objekta. Nikome u gradskoj upravi nije palo na pamet da će na taj način prolaznici gaziti po simbolu duge i slavne povijesti. Nakon što smo na to ukazali, naljepnice su povučene iz upotrebe, a dogradonačelnik Raguž u službenom je dopisu priznao da je ta upotreba grba Dubrovni- ka bila neprimjerena. No vrhunac ponižavanja i profaniranja grba i imena Grada svakako su kondomi upakirani u čuvene vedute i obilježja Dubrovnika koji se bez ikakve kontrole već godinama prodaju u suvenirnicama na Stradunu. Ima li većega poniženja od stavljanja onoga što simbolizira vrednote i povijest koje traju stoljećima na proizvod za jednokratnu upotrebu i to baš kondoma? Nije li to samo najekstremniji i najvulgarniji izraz neshvaćanja i nepoštivanja Dubrovnika u njegovoj samoj biti? Kako ih indignirani ne bismo susretali na mjestima koja s njihovom namjenom, značajem i simbolikom nemaju nikakve veze, krajnje je vrijeme da se ime i grb Dubrovnika zaštite jasnim pravilnikom o njihovoj upotrebi. KLGB Srđ je Grad DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Trafostanica, igralište… Šetando šetajući Liechtensteinovom ulicom, u blizini kućnog broja 15, primijetio sam trafostanicu neobičnog izgleda. Sa strane je postavljena drvena greda, a betonska ploča samo što se nije urušila. Uz to vrata su zakrpljena plehom visine vrata. Ne znam što je sve uzrok ovakvom stanju, ali zbog sigurnosti građana u HEP-u bi trebali izvršiti nadzor i izbjeći, ne daj Bože, posljedice koje za nekog mogu biti kobne. Malo dalje od trafostanice je ograđeno dječje igralište. Uistinu urađeno za pohvalu, ali ne znam zbog čega nije napravljena javna rasvjeta, pa da djeca, mladi i odrasli mogu i u kasnijim satima „liječiti tijelo“. Ne kaže se zaludu „U zdravom tijelu zdrav duh“. Zdravko Trojanović Trojo PS I. Hvala vrijednim i marljivim radnicima IPSUM-a za popravljeni pločnik kod FINA-e. II. Hvala za novu Libertasovu tablu kod Čistoće. SRETNA LI GRADA Abrivala „krivom“ bandom Još nekako mogu probavit tu tzv. regulaciju prometa kad su strahovite gužve ali me inače strašno nerva što je neko sebi dao za pravo da mi čak odredi i kako ću uć ili izić iz mog Grada Nikada do sad nijesam ništa pisala u “Glasu Grada”, ne zato što nijesam imala povoda, nego što bi nakon kraćeg razmišljanja odustala. Sad više ne mogu izdurat. Jedna sam od onih 800 (ne)sretnika koji još stalno žive u ovome lijepome Gradu. Iako sam sretna što imam kućicu u ovom slavnom Gradu puno je stvari koje nas, preostalu gradsku čeljad ćeraju da odu odovle ako ikako mogu. Ja, na sreću, imam mogućnost izbora, ali ne želim ovu kuću učinit u još jednu kuću za afitavanje i preselit se u mirniji kvart. Danas je srijeda, 24.10.14., otprilike 12 sati i 10 min. S putnom bursom na ramenu teškom mukom probijam se s dna Prijekoga prema vratima od Grada. Da, ali tu stoji neko čeljade u žućkastoj monturi koje pazi da se promet odvija po nečijem “izumu” lijevo od špaga ulaz u Grad, desno od špaga izlaz iz Grada. Gužve nikakve nema, promet se bez problema odvija, a ja krećem “krivom “ bandom jer mi je lakše i brže doć do autobusa preko skalina nego zaobilazno. Još nekako mogu probavit tu tzv. regulaciju prometa kad su strahovite gužve ali me inače strašno nerva što je neko sebi dao za pravo da mi čak odredi i kako ću uć ili izić iz mog Grada. Intanto, ja sam se abrivala “krivom” bandom a dundo u monturi viče zamnom da idem krivim smjerom a ja mu u prolazu odgovorim “Nemojte mi, molim Vas i Vi pokazivat pravi put u životu” na što on meni odvrati “A što bi bilo kad bi svi tako išli?” (Stvarno, što bi bilo?) Moj odgovor je bio: „Kad budete stali u gradu onda mi recite kako Vam je”. I cijeli taj diskoras s dundom u žutoj monturi ne bi bio vrijedan spomena, da se na “pravoj” desnoj bandi nije našo gradski maneken, naš dragi gospar Milan Perić, naša prezenca od turizma. Šesan, u vestitu, s aktovkom u ruci, polako šetando /bogu fala, niti mu je teška aktovka, niti mu je preša - plaćica ide)/. I taj gospar, onako “preko plota” s visine, prezirno me odmjeri i dovikne: „ Ajde, ajde; ne držite govor”. Ne znam koje je skule gospar Perić finio, ali sikuro nije bio u skuli kad se govorilo o manjerama. Čudi me što još nije zazvo policijota da me kastiga za tu moju dizgraciju. Budući, da eto nijesam na njegovom nivou, pa ne umijem dovikivat preko špaga (odn. plota), ovim putem mu poručujem: “Gosparu Periću, Vi ste (nažalost) taj koji drži govor, a mi puk to plaćamo što posredno što neposredno. Skalajte se iz tijeh visina u koje ste se sasvim neopravdano vinuli.” Pitala bih, gospara Perića, bi li provo bar jedanput, usred ljeta, otić mjesto mene (ili još bolje, neke puno starije i slabije gospođe) s place natovaren bursama pa preko Straduna u Žudiosku. E tu se odma toka tresat i tako tresan pasat Piceriju, pa onda doć do Sinagoge pa svakom turistu ponaosob rijet “sorry, sorry”, pa se provuć ispod suncobrana od restorana na Prijekome, pa opet svakom turistu “sorry, sorry...” da bi se dokopala svoje kuće u pola Žudioske. Đe je taj Vaš red od stolova i restorana o kojemu ste Vi i gospar Raguž na početku ljeta pripovijedali tako punih usta? Vidite li Vi, u tim svojim manekenskim paradama po gradu kako je na Prijekome i u ulicama? Jeste li ćoravi ili ste obneviđeli od silnijeh solada? Sve vam je na prodaju. I svoju bi dušu prodali ali za nju nema mušterija. Očekivam da vam je sljedeći potez da nama despetozima koji se još nijesmo iselili /i kvarimo vam planove o stvaranju grada muzeja/ odredite isto ko i karićima, vrijeme kad smiju ulazit i izlazit iz grada, da ne bi smetali. Nama propusnice od-do, a strancima naplatit ulaznice. Sretna li Grada! Nisam ja, a ni velika većina, ove preostale despetoze čeljadi, protiv turizma. Svi mi, posredno ili neposredno živimo od njega, i vjerujte mi jako dobro smo svjesni toga. Svašta trpimo, čak i ono što ne bi trebali. Ali, ne mogu prihvatit to kako se VI i Vama slični odnosite prema ovoj čeljadi i ne mogu prihvatit što ste (je li samo zbog svog neznanja?) učinjeli od ovog slavnog Grada običnu birtiju (ne betulu - nego krčmu oliti birtiju). Jer, ako ste zaboravili, i prije Vas je u ovom gradu bilo turizma i to, vjerujte, uspješnog, onog što je kontento i domaću čeljad i strance, zato se i jesu vraćali po 10-20-30 puta, za razliku od ovih “Vaših” što dođu i ne vrate se više nikad. Citirala bi moga omiljenog pisca Mešu Selimovića: “Alajhimanet dobri čovječe, nisi ti kriv za svoju sitnu dušu. Došao si na red kad boljih nije bilo.” Marijanka Knego P.S. Smatram, da boljih ima dosta, samo što se oni radije uspješno bave svojim poslom za koji su se školovali, nego neuspješno politikom. mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 E: tele5marketing@gmail.com GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 5 LUKA DUBROVNIK Milijunta putnica Korčulanka Tina Botica Tulić Korčulanka Tina Botica Tulić je ovogodišnja milijunta putnica u Luci Dubrovnik. Ona je u Gruž stigla u četvrtak 18.rujna 2014. u 12:30 sati brzobrodskom linijom Krilo Jeta, Split – Dubrovnik, a svečano je dočekana na mulu Petka, ispred Upravne zgrade Lučke uprave. “Često putujem, i ova linija je definitivno nešto što nama otočanima znači jako puno, i treba se za nju izboriti. Pored svega onoga što nemamo, velika je privilegija to što možemo u jedan dan doći u Dubrovnik, obaviti sve što trebamo, i vratiti se doma bez naporne plovidbe.” rekla je milijunta putnica na svečanom AGROTURIZAM KONAVLE Trganje 2014. Agroturizam Konavle je i ove godine organizirao tradicionalnu berbu grožđa pod nazivom „Trganje 2014“, čime je najavljen početak berbe naše autohtone sorte Dubrovačka malvasija, u vinogradima istaknutog konavoskog vinara Nika Karamana. Oživljeni su i upriličeni stoljetni običaji Konavljana prilikom trganja, te se dao naglasak da će i u ovoj teškoj godini, zahvaljujući selektivnoj berbi samo najboljeg i najzdravijeg grožđa, konavoski vinari, uz znatno manje prinose, opet proizvesti visokokvalitetna i vrhunska vina. Manifestaciju su svojim nastupom uveličali dočeku. Brzobrodska linija Krilo Jet povezuje Dubrovnik sa Splitom od sredine svibnja. Plovi dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom te uplovljava u luke na Korčuli, Hvaru te u Milnu na otoku Braču. “Linija se pokazala vrlo respektabilnom i do kraja kolovoza je prevela oko 11 i pol tisuća putnika. Prometovati će do 15. studenog, jako dobro funkcionira i očekujemo da će dogodine i češće ploviti” - kazao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić. Asić je nadodao i da je po ukupnom broju putnika Luka Dubrovnik na prošlogodišnjoj razini usprkos padu kružnih putovanja za 10 posto. “Milijunti putnik je stigao samo jedan dan kasnije nego prošle godine. Sezona je dobra, na nivou prošlogodišnje. Bilo je više linijskog prometa, ali i dnevnih izleta s čime smo kompenzirali pad dolazaka kruzera. Kruzeri su bili dobro raspoređeni kroz tjedan, subote su i dalje udarne, ali vikend gužve su nešto što ne možemo potpuno izbjeći” - istaknuo je Asić. dubrovniknet team / foto: Vedran Jerinić KUD „Stjepan Radić“, dok su u trganju ruke dali učenici Gimnazije Dubrovnik, te Obrtničke Škole Dubrovnik, smjera Agroturizam. I ovaj projekt je odrađen u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Konavle s kojom Agroturizam Konavle ima izvrsnu suradnju, te je i direktor TZ-- Konavle, Frano Herendija svojom prisutnošću uveličao ovu manifestaciju. „Trganje“ je i ujedno i posljednja ljetna aktivnost Agroturizma Konavle, nakon koje kreće u organizaciju brojnih jesenskih i zimskih događanja, tako da već iduću subotu organiziraju Natjecateljsko-taktičku promotivnu utrku „Istraži Konavle“, te se već kreće u organizaciju najpoznatije manifestacije „Mirisi Božića kao krunom još jedne uspješne godine. Agroturizam Konavle POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA Predavanje na temu prevencije obiteljskog nasilja Početkom prošlog tjedna policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik roditeljima učenika prvih i drugih razreda Osnovne škole Ivan Gundulić održali su predavanje na temu prevencije obiteljskog nasilja, utjecaja obiteljskog nasilja na ponašanje djece i na temu među vršnjačkog nasilja kao posljedici izloženosti djece obiteljskom nasilju. Predavanja na navedenu temu provode se u sklopu preventivnog projekta „U dobru i zlu bez nasilja“, a njihovo je u26. svim osnovnim školama na području 6 održavanje GlasGrada -planirano 497 - petak 9. 2014. grada Dubrovnika i to kontinuirano svake školske godine. Opći cilj projekta je povećanje svijesti o problemu nasilja, smanjenje svakog oblika nasilja, ali i senzibiliziranje javnosti na prijavljivanje nasilja. Na kraju predavanja, istaknuta je važnost zajedničkog djelovanja obitelji, kao primarne zajednice, obrazovnog sustava te policijskih službenika, Centra za socijalnu skrb i drugih subjekata, kako bi se u što većoj mjeri preveniralo nasilje. Glasnogovornica Marija Gjenero UČIMO HRVATSKI Camp (?) mARKETIN tele5marketing@gmail.com T: 020 358 980 F: 020 311 992 Svakoga dana hrvatski je jezik bogatiji za mnoštvo novih riječi, posebno onih engleskog podrijetla. Što nam donosi novi dan, govori nam mr.Nives Opačić u obrazovnoj radijskoj emisiji Hrvatskog radija Govorimo hrvatski pa pogledajmo što nam ona o tome ima reći. “Mislila sam da je camp (č.kemp) – kamp, mjesto za logorovanje i kraći boravak u prirodi, a potom i za ljetovanje. Da kampiranje znači život pod šatorom ili u kamp-kućici uz pokoje drvo koje će ljudima pružiti malo hlada. Na koncentracijske, žicom opasane logore, obično ne pomišljamo, jer za njih ne rabimo tako bezbrižan naziv, nego logor ostaje logor. Uz takva siromaška ljetovanja ide niz praktičnih predmeta: poljski krevet, sklapajući stolac,vreća za spavanje, plastične garniture čaša, tanjura i zdjela, razna mala kuhala, vreće s vodom što vise s grane i služe umjesto bojlera itd. Sve to još razumijem, no kad se u novinama, bez ikakva objašnjenja novinske avangardne snage raspišu o campu koji nije ništa od navedenoga, odmah znam da su to od nekoga prepisale. Riječ camp u dosad poznatom značenju teško ćete naći i u standardnim englesko – hrvatskim rječnicima, bez kojih, zna se, nema više čitanja hrvatskih novina. Naravno je da se taj izraz camp povezuje s modom, kojekakvim društvenim trendovima i prenavljanjima i da je uvoz iz američkog slenga. Ondje camp znači i namjerno kultiviranje kiča pa i vulgarnosti, a nerijetko i bolećive feminiziranosti. Campi lokal bit će tako dekorirani lokal, campi odjeća, nešto, meni, ukratko, neopisivo, no i jedno i drugo izazvat će, poglavito među određenom populacijom i sličnim ljepodusima, opći ushit. A naš će narod nerijetko to čitati baš tako kako piše, campi (kao cvijet), misleći da se odnosi na nekakvog campeka – psića. Ne kažem da je to znanje bez kojega ne mogu, no kad već tako piše u tiskovini koju sam kupila i pošteno platila, onda bi bilo pristojno da ti novinari i novinarke, toliko uronjeni u engleski jezik, objasne i nama, hrvatskim neznalicama od kojih dobrim dijelom i žive. No možda zec leži baš u tom grmu njihova neznanja.”. Gospođa se, a to je opće poznato, svojski i uporno bori protiv nekontroliranog i neopravdanog prodiranja engleskog, pa i njegova slenga, u hrvatski jezik, posebno jezik pisanih medija, no bojimo se da se sav njezin trud može objasniti onom pričom o psima i karavanama. T.K. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 7 SVJETSKI DAN TURIZMA U DUBROVNIKU Festa od mušula na Prijekome i Jose Feliciano na Stradunu Svjetski dan turizma (WTD), obilježava se svake godine 27. rujna, a Svjetska turistička organizacija (WTO) nastoji globalno istaknuti ulogu turizma kao socijalne, kulturne, političke i ekonomske vrijednosti. WTD 2014. se ove godine održava se s temom turizam i razvoj zajednice - s naglaskom na sposobnost turizma da osnaži ljude i podari im vještine za postizanje promjene u svojim lokalnim zajednicama. Turistička zajednica grada Dubrovnika , kao i posljednjih godina 27. rujna, povodom Svjetskog dana turizma, organizira tradicionalnu Festu od mušula koja će se ove godine održavati u devet dubrovačkih restorana na poznatoj dubrovačkoj ulici Prijeko. U subotu će se na Prijekome prigotovljavati mušule na buzaru, rižoti od mušula, špageti sa mušulama, juha od mušula, pohovane i zapečene mušule te mušule na dubrovački način. Vješti chefovi restorana na Prijekome pokazat će svoje umijeće, uz pratnju klapske glazbe. Na festi sudjeluju restorani Stara loza, Antunini, Moby Dick, Captain, Ragusa 2, Wanda, Moskar, Sebastian i San Francisco i nude svoje specijalitete uz vrlo pristupačne cijene. Ne propustite Prijeko 27. rujna, uživajte u mirisima i okusima jadranskih mušula, poslušajte koncert legendarnog gitariste Jose Feliciana Pred Dvorom i proslavite Svjetski dan turizma u Dubrovniku. J.T. 8 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. GRAD DUBROVNIK GRADONAČELNIK PORUČIO ‘DEŽURNIM KATASTROFIČARIMA’: Imamo 29 milijuna kuna, ne brinite za Proračun! Šesti kolegij gradonačelnika grada Dubrovnika održan je 24.rujna u Maloj vijećnici, a na kojem je bilo govora o točkama koje bi se trebale naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća koje će se održati u subotu. Tako će se na dnevnom redu naći Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj – lipanj 2014. godine. ‘Grad Dubrovnik ide uzlaznom putanjom. Problem koji smo uspješno riješili tijekom proteklih šest mjeseci jest donošenje prostornog plana. Usvojili smo izmjene i dopune GUP-a i PPU-a. To su bile vrlo obuhvatne promjene. U Gradu Dubrovniku trenutno imamo oko 2 i pol milijarde eura ili oko 17 milijardi kuna vrijednih privatnih investicija. Imamo privatne investitore i prostorne planove,’ kazao je Vlahušić. Također je dodao kako je pitanje prometne izoliranosti primarno političko, a ne realno životno pitanje jer je relativno mal broj onih koji sa svojim osobnim automobilima idu za Zagreb. Također je najavio kako će se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći i točka dnevnog reda prema kojoj će se uvođenje subvencioniranja na cestarine proširiti i na obitelj vozača, a ne samo na vozača, kako je to do sada bilo, te kako će se proširiti na gotovo cijelu mrežu Hrvatskih autocesta. O Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2014. godine više je govorio pročelnik Niko Pavlović. ‘Danas na računu imamo 29 milijuna kuna, a do 22. rujna ostvarili smo nešto više od 295 milijuna kuna. To je 11,8 posto više od prihoda ostvarenih lani,’ kazao je Pavlović. Vlahušić je kazao kako je to zapravo ‘odgovor dežurnim katastrofičarima u gradu koji brinu oko Proračuna’. Dodao je i to kako je u Proračun od žičare trebalo biti uplaćeno oko pet milijuna kuna te od autobusera još toliko. Po pitanju Izvješća o postupku izdavanja koncesije za žičaru za prijevoz osoba, gradonačelnik je podsjetio kako je kompletna žičara stajala 40 milijuna kuna. ‘Društvo je od srpnja 2010. godine, kad je žičara puštena, pa do 31. prosinca 2013. godine uprihodovalo 65 milijuna kuna od prodaje ulaznica, a do kraja 2014. godine taj iznos će se popeti na oko 92 milijuna kuna. Čista zarada prije oporezivanja iznosi više od 60 milijuna kuna. Ne žele dati Zahtjev za koncesiju, sukladno Zakonu i iz tog razloga sam podnio zahtjev nadležnim ministarstvima,’ kazao je Vlahušić. Na Gradskom vijećnici će se naći i Izvješće o arbitraži za javnu garažu na Ilijinoj glavici. Tom je prilikom Vlahušić kazao kako će se u petak održati sastanak po tom pitanju, a kako je ovih dana u tijeku arbitražni postupak oko garaže. ‘Ukupni dug garaže iznosi oko 60 milijuna kuna, ukupni dug prema Gradu Dubrovniku je šest, a prema Sanitatu još dva milijuna kuna. Zahtjev PBZ-a i Midia grupe jest da Grad plati preko 200 milijuna kuna. Kad bi se taj Zahtjev usvojio, to bi značio trenutni bankrot Grada Dubrovnika,’ kazao je gradonačelnik. www.dubrovackidnevnik.hr GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ NA BATALI: Želimo samostalno upravljati cjelokupnim dubrovačkim akvatorijem Konferenciju za novinare u parku na Batali, gdje teku posljednji radovi na postavljanju sprava za vanjski fitness, održali su 18. rujna gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i njegov zamjenik Nenad Vekarić. U projekt uređenja Batale, rekao je gradonačelnik Vlahušić, Grad je uložio oko dva milijuna kuna te dodatni milijun kuna u projektnu dokumentaciju za Lapadsku obalu, prometnice i infrastrukturu. Uz sprave za rekreaciju na otvorenom uređeno je dječje igralište te su postavljeni kameni stolovi i klupe s drvenom podlogom. Park Batala bit će službeno otvoren krajem mjeseca prigodnom manifestacijom ‘Noć Batale’. Gradonačelnik Vlahušić ovom prilikom govorio je i o projektu rekonstrukcije Lapadske obale, čiji je park integralni dio, a za što su osigurana sredstva te o gradnji komu- URED GRADONAČELNIKA Pozivaju se građani da dostave svoje prijedloge na Nacrt prijedloga proračuna za 2015. Po nalogu gradonačelnika Andra Vlahušića na službenim stranicama Grada Dubrovnika objavljen je Nacrt prijedloga proračuna za 2015. kao i projekcije za 2016. i 2017. godinu. Uz gradske vijećnike, Grad Dubrovnik želi informirati građane o sadržaju Nacrta prijedloga proračuna i uključiti ih u proces odlučivanja. Namjera je prikupiti prijedloge i komentare građana prije donošenja konačnog prijedloga. Svi građani stoga svoje eventualne primjedbe i prijedloge mogu dostaviti na adresu elektroničke pošte Upravnog odjela za poslove gradonačelnika grad@dubrovnik.hr zaključno do 30. rujna 2014. godine. Nakon provedene rasprave i prihvaćenih prijedloga na Nacrt, Upravni odjel za proračun, financije i naplatu dovršit će konačni Prijedlog proračuna za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. godine, te pripremiti dokument za Gradsko vijeće. nalne marine za Dubrovčane. Pozvao je Dubrovačko –neretvansku županiju da ne koči projekt i da završi ‘svoj dio posla’. Na području Batale, neposredno uz dio gdje su postavljene sprave za vanjski fitness, a na kojem koncesiju ima Luka Dubrovnik, sukladno GUP-u gradit će se objekt koji će na 350 metara kvadratnih sadržavati klupske prostorije te prostore Lučke uprave, ali i dizalicu za plovila. Ovom prigodom gradonačelnik Vlahušić izrazio je i želju da Grad Dubrovnik cjelovito i sustavno upravlja čitavim dubrovačkim akvatorijem za što je nužno donijeti izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru, a kojim bi Županijska lučka uprava postala gradska. Grad Dubrovnik, iznio je Vlahušić, želi u svoje stopostotno vlasništvo preuzeti tvrtku Luka Dubrovnik, a za tu akviziciju već se provode istražne radnje. Treći dio plana naziva ‘Projekt more’ preuzimanje je ACI marine Komolac i ljetnikovca Sorkočević, o čemu je u Zagrebu razgovarao s direktorom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovićem. –’To što su velike svjetske tvrtke zainteresirane za ulaganje u marini potvrđuje opravdanost naše namjere. Nitko ne želi ulagati da bi izgubio, pa tako ni Grad. Pozivajući se na dugo nasljeđe dubrovačke pameti želimo upravljati morem i obalom u cijelosti’, zaključio je Vlahušić. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK RAZVOJNE AGENCIJE GRADA DUBROVNIKA I ZAGREBA OVE SUBOTE 12. sjednica Gradskog vijeća Zajedno osnažuju poduzetništvo Razvojna agencija Zagreb -TPZ i Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, potpisali su „Memorandum o razumijevanju“, kojim su izrazili interes i spremnost za međusobnu suradnju u području promocije poduzetništva. Sporazum su potpisali Andrea Novaković, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e i Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb - TPZ, koji su tom prigodom naglasili kako je prijenos dobre prakse, znanja i iskustva među agencijama nužan za kvalitetan rad te za postizanje zajedničkog cilja; promocija poduzetništva i projekata vezanih za lokalni i regionalni razvoj. „Mišljenja sam kako zajedničkim radom uvijek možemo postići bolji učinak te je stoga potpisivanje ovog sporazuma o suradnji prvi korak prema tom cilju“, istaknula je Novaković, direktorica DURA-e te nadodala kako je Razvojna agencija Zagreb institucija od koje će se puno toga moći naučiti i primijeniti, no da zajednički projekti razvoja otvaraju mnogobrojne mogućnosti što će se itekako odraziti u lokalnim zajednicama ova dva grada u narednim godinama. „Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, spojili smo sjever i jug Hrvatske, kako bi omogućili produktivnije rješavanje izazova na projektima međulokalnog i međuregionalnog karaktera, a u svrhu potpore malog i srednjeg poduzetništva“ rekao je Šesnić, direktor Razvojna agencija Zagreb - TPZ, koja se sa svojim rezultatima dokazala kao stručna i profesionalna platforma za doprinos razvoju poduzetništva. „Veselim se suradnji i budućim projektima s Razvojnom agencijom Grada Dubrovnik i siguran sam kako zajedno možemo ostvariti velike rezultate“ zaključio je Šesnić. Suradnja razvojnih agencija, između ostaloga, uključuje i zajedničke aktivnosti u obliku partnerstva pri prijavi na natječaje Europske unije i u provedbi EU projekata kao i zajedničku komunikaciju prema javnim i upravnim tijelima. VISOKA TURISTIČKA DELEGACIJA IZ KINE U DUBROVNIKU Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Niko Bulić sazvao je 12.sjednicu Gradskog vijeća za subotu 27.rujna 2014., s početkom u 10 sati. Sjednica će se održati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1. Na dnevnom redu je 39 točaka, a među njima su: Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj – lipanj 2014. Godine; Izvješće o postupku izdavanja koncesije za žičaru za prijevoz osoba; Izvješće o arbitraži za javnu garažu na Ilijinoj glavici; Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2014. Godine; Prijedlog odluke o pretvaranju tražbine u kapital, ulaganja prava i upisa dionica u postupcima predstečajnih nagodbi nad dužnicima; Prijedlog odluke o izradi UPU-a Trsteno - Veliki stol; Prijedlog odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku; Prijedlog odluke o uređenju prometa na području Grada Dubrovnika; Prijedlog odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osbnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima; Prijedlog odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika; Prijedlog odluke o načinu i vremenu obavljanja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika;Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi prijevozu u cestovnom prometu i td. 23.RUJNA 2014. Dubrovnik ‘Home Port’ za kineske turiste Grad Dubrovnik u Global Gradonačelnik Grada Compact inicijativi UN-a Dubrovnika Andro Vlahušić primio je 23.rujna visoku turističku delegaciju grada Chongqinga iz NR Kine, a tema razgovora bila je moguća suradnja na polju turizma. Delegacija kineskog grada Chongqinga u Hrvatskoj boravi na studijskom putovanju s ciljem upoznavanja hrvatske turističke ponude i iznalaženja modela buduće suradnje. Na sastanku s gradonačelnikom Androm Vlahušićem razgovaralo se o mogućnosti pozicioniranja Dubrovnika kao luke ukrcaja i iskrcaja (Home Port) za kineske turiste, koji bio dio aranžmana proveli u Dubrovniku, a drugi dio na krstarenju Mediteranom. Istaknuta je nužnost uvođenja direktnih čarter letova. Predstavnici vodećih turističkih agencija i touroperatora iz grada Chongqinga izrazili su svoje oduševljenje ljepotama i kulturnim bogatstvom Dubrovnika. Dubrovnik je posljednjih godina sve poznatiji među turistima s područja Kine, a Chongqing je jedan od najvećih kineskih gradova s preko sedam milijuna stanovnika, dok na širem gradskom području živi gotovo 30 milijuna ljudi. 10 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. Početkom rujna ove godine Grad Dubrovnik pridružio se Puli i postao dio renomirane međunarodne inicijative The United Nations Global Compact. Global Compact inicijativa pokrenuta je 2000. godine s ciljem uvođenja društveno odgovornog poslovanja i danas je najveća takva inicijativa koja okuplja preko 8000 korporativnih dionika iz preko 135 zemalja diljem svijeta. Kao dio Global Compact inicijative Grad Dubrovnik obvezao se podupirati načela inicijative iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije te će svake dvije godine UN-ovoj inicijativi dostavljati izvješće o konkretnoj podršci načelima Global Compacta. Izvješća će biti javno objavljena na web stranici. Pristupanje Global Compact inicijativi korak je prema unaprjeđenju društveno odgovornog poslovanja Grada, a svoje zadovoljstvo učinjenim izrazio je i gradonačelnik Andro Vlahušić poslavši pismo Ban Ki Moonu, generalnom tajniku UN-a obvezujući se podupirati transparentno poslovanje i pridržavati se načela Global Compact inicijative. Više o inicijativi može se doznati putem stranice: www.unglobalcompact.org GRAD DUBROVNIK PU DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Edukacijom i sportom u Domu Maslina započelo obilježavanje Dana policije U tjednu obilježavanja Dana policije, policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 23.rujna su posjetili Dom Maslina u Dubrovniku. Edukacijom i sportskim druženjem djeci, korisnicima Doma, ukazalo se na moguće opasnosti prilikom korištenja interneta, a cilj sportskog druženja bio je promovirati zdrave stilove života. Tako su policijski službenici za prevenciju korisnicima Doma održali edukativno predavanje u sklopu kojeg su govorili o pravilima korištenja interneta , prepoznavanju neprimjerenog sadržaja, cyberbullingu i drugim oblicima daktiloskopskog izuzimanja otisaka prstiju. U sportskom dijelu odigrala se nogometna utakmica između korisnika i odgajatelja Doma te pripadnika Interventne jedinice policije, što je posebno razveselilo ekipu Doma Maslina. Ovakav oblik druženja izuzetno je dobro prihvaćen od strane djece, obzirom da se radi o dobi učenika koji su vrlo aktivni na brojnim društvenim mrežama, a veliki dio njih se bavi i nekom sportskom aktivnošću. Glasnogovornica Marija Gjenero zlostavljanja putem interneta. Isto tako objasnili su im što učiniti ukoliko se na internetu susretnu sa neprimjerenim sadržajem ili zlostavljanjem te kako i kome ga prijaviti. Osim nasilja putem interneta, djeci se ukazalo i na razne druge oblike među vršnjačkog nasilja te kako postupiti u takvim situacijama. U nastavku druženja kriminalistički tehničar korisnicima Doma pokazao je postupak 23.RUJNA 2014. MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE Obilježen Europski dan bez automobila Javni poziv za dva člana povjerenstva za izbor Europske prijestolnice kulture Obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti, kao najraširenije manifestacije posvećene održivoj mobilnosti, završava Europskim danom bez automobila povodom kojeg je 22.rujna održana grupna vožnja biciklima od Luke Gruž do Pila. Vožnju je organizirala PU Dubrovačko-neretvanska u suradnji s Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, a okupila je dubrovačke bicikliste svih generacija. Cilj ove manifestacije je promicanje biciklizma kao aktivnog, zdravog i ekološki prihvatljivog načina života. Jednako tako, ovom se simboličnom vožnjom promiče suradnja među svim sudionicima u prometu te povratak pješaka, biciklista i javnog prijevoza u gradska središta. Ministarstvo kulture na svojoj web stranici objavilo je Javni poziv za iskaz interesa kandidata za imenovanje dva člana Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka osniva se radi provedbe postupaka odabira i praćenja izbora hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Ovim javnim pozivom, poziva se hrvatske građane, nezavisne stručnjake u kulturi, s iskustvom rada u kulturi i organizaciji međunarodnih kulturnih događaja, da se prijave i budu članovi Povjerenstva za izbor Europske prijestolnice kulture. Poziv se može pronaći na web stranici Ministarstva kulture Republike Hrvatske na sljedećem linku: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=11259. Natječaj je otvoren do 22. listopada 2014. godine, do 16 sati, a sve detaljne informacije dostupne su na web stranicama Ministarstva kulture. OBAVIJEST Isplata stipendija učenicima i studentima za rujan 2014. Sukladno ugovorima o stipendiranju dana 19. rujna 2014. godine izvršena je uplata stipendija učenicima i studentima Grada Dubrovnika za mjesec rujan 2014. godine. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA-DUBROVNIK Obavijest umirovljenicima Pozivamo sve umirovljenike sa dubrovačkog područja da se pridruže aktivnostima Crvenog križa sa posebnim naglaskom na Klub 65+ koji je formiran početkom ove godine. Učlanjenjem u Klub 65+ sa simboličnom godišnjom članarinom od 12 kn. u mogućnosti ste svaki mjesec na adresu Vašeg stanovanja dobivati rasporede aktivnosti Kluba. Aktivnosti su mnogobrojne i za sve ukuse i interese starije populacije – od zabavno rekreativnih aktivnosti, zdravstveno-preventivnih, raznih edukativnih predavanja, društvenih igara, gledanja filmova i dokumentaraca te mnogobrojne goste suradnike. Misija Kluba 65+ je podići svijest starije populacije kao i svih građana o aktivnom druženju u starijoj dobi sa ciljem prevladavanja usamljenosti i sadržajnog i veselog upotpunjavanja slobodnog vremena građana treće životne dobi. Dođite svi i informirajte se za sve što Vas zanima uvezi Kluba. Tu smo za Vas da Vam život učinimo slađim i ljepšim. Ovim putem Vas pozivamo dana 1.10.u 18:00 na obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba uz predavanje o aktivnom i zdravom starenju na kojem će se održati prezentacija knjige Jesenji valcer Mirjane Krizmanić. Predavanje će voditi gđa. Vesna Miović. Također formiramo dramsku grupu sa glumicom Mimom Brautović koja se održava svake srijede od 18:00-20:00 te kreativno literarno- recitatorsko druženje uz gospođu prof. Anitu Vlašić svakim četvrtkom od 18-19. Veselimo se Vašem dolasku, vaše GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA - DUBROVNIK, Josipa Kosora3, područje Hladnice- kod PBZ banke, tel: 333465. Voditeljica Kluba65+ Jelena Žaknić GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 11 GRAD DUBROVNIK NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU ČIPKE U LEPOGLAVI Nastupio Folklorni ansambl Linđo Folklorni ansambl Linđo nastupio je na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi u sklopu suradnje sa čipkarskim društvom „Danica Bresler“ iz Lepoglave koji su gostovali prošle godine u Dubrovniku sa svojom izložbom povodom obilježavanja 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini. U ispunjenom festivalskom šatoru publika je čestim aplauzima iskazivala oduševljenje nastupom gostiju iz Dubrovnika, koji su se predstavili plesovima iz cijele Hrvatske. Jedna od najzaslužnijih za uspostavljenu suradnju predsjednica je Čipkarskog društva Danica Bresler - Verica Dubovečak, koja otkriva kako nije trebalo puno da se stvori prijateljski odnos budući da i Linđo i Čipkarsko društvo Danica Bresler njeguju kulturnu baštinu. „ Kad sam ih u Dubrovniku prvi puta čula kako pjevaju i vidjela kako plešu, pitala sam se kada će oni doći u Lepoglavu i hoće li nam uopće ikad doći. Srećom, nije nam puno trebalo da se povežemo i dogovorimo „– rekla je Dubovečak. Na nastupu im se pridružio i gradonačelnik Lepoglave, Marijan Škvarić te zajedno s linđovcima zaplesao bunjevačke plesove. Uoči nastupa su i razmijenjeni prigodni darovi, a članovi ansambla su oduševljeni gostoprimstvom izrazili želju za ponovnim susretom… DUBROVNIK U POZNO LJETO Za kraj simfoničari, Campestrini i Maras Posljednji koncert ovogodišnjeg Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto održao se u petak 19. rujna u atriju Kneževa dvora. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom još jednom je ravnao Christoph Campestrini, a kao solist će nastupio mladi dubrovački violinist, Marin Maras. Marin je dobitnik brojnih nagrada na violinističkim natjecanjima, a na Festivalu je nastupio i prošle godine. Na programu su bila djela: E. Chaussona , M. Ravela i L. van Beethovena. DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR Koncert Ansambla Plazarius U organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Ansambl Plazarius će u petak 26. rujna održati koncert u Kneževu dvoru koji je nedavno bio odgođen zbog velikog nevremena. Koncert pod nazivom „Čarobni kompas“ počinje u 21 sat, a program kroz koji nas vode dvorska luda i narator pratit ćemo na engleskom jeziku. Radi se o koncertu renesansne i barokne glazbe, a Čarobni kompas nas vodi od Dubrovnika do europskih gradova predstavljajući nam tako autore iz domaćih krajeva poput V. Jelića, T. Cechinia, A. Antica, V. Comnena, te mnoge europske autore poput raznih anonymusa te poznatih skladatelja kao što su P. Attaignant, T. Susato, G. Mainerio, F. Caroso. Gledatelji uz prekrasnu glazbu imaju priliku saznati i zanimljive detalje iz naše povijesti. Informacije, rezervaci12 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. SAVRŠEN DOŽIVLJAJ NA FESTIVALU „DUBROVNIK INTERNATIONAL WINE&JAZZ“ FESTIVALU U DUBROVNIKU Legendarni Jose Feliciano i sjajna hrvatska vina! Priuštite sebi uživanje u opojnim okusima lokalnih vina iz vinarija Vina Vukas, Korta Katarina, Crvik vinogradi i vinarija te Vinarija Bura-Mokalo, popraćenih vrhunskom glazbom. Četvrti po redu festival „Dubrovnik International Wine &Jazz na kojemu gostuje veliki svjetski gitarist Jose Feliciano. Ne propustite besplatni koncert Carol Cass i Michaela Kissingera 25. rujna u dubrovačkim vrtovima sunca, te koncert Jose Feliciana i Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Stradunu 27. rujna i izaberite vino koje volite, uz izložbu dubrovačkih likovnih umjetnika. Svake godine na festivalu sudjeluju i neki od najboljih vinara iz regije, čija se vina predstavljaju prije i tijekom koncerata. Ove godine nudit će se crna vina punog okusa te osvježavajuća bijela vina iz lokalnih vinograda dubrovačke regije, s Pelješca i Konavala. Za ljubitelje crnog vina iznimne punoće isprobajte Plavac mali, a ako ste pak ljubitelj laganih ljetnih bijelih vina, za vas je Pošip ili Malvasija dubrovačka savršen izbor. Isprobajte neka od njih i pronađite ona koja najviše odgovaraju vašem nepcu. Ovogodišnja odabrana vina uključuju vina vinarija Vina Vukas, Korta Katarina, Crvik vinogradi i vinarija te Vinarija Bura-Mokalo. Izvrsna hrvatska vina, sjajna jazz glazba i lijepe umjetnosti spajaju se na Dubrovnik International Wine&Jazz festivalu na odličan način nudeći posjetiteljima vrhunski doživljaj. Znanstvenici kažu da bi ljudi koji piju vino trebali slušati glazbu,kako svjetlo i zvuk utječu na to je li vino voćno, gorko ili kiselkasto, testirajte kakv je okus vina popraćenog sjajnim jazz izvedbama. PROGRAM FESTIVALA: Četvrtak, 25. rujna, 21h Jazz pjevačica Carol Cass i klarinetist Michael Kissinger – besplatni koncert - Dubrovački vrtovi sunca Petak, 26. rujna, 21h – Ekskluzivni VIP JAZZ IT UP! koncert s Joséom Felicianom u Dubrovačkim vrtovima sunca za partnere & prijatelje Subota, 27. rujna, 21 h Under The Stars With José Feliciano – José Feliciano i Dubrovački simfonijski orkestar, dirigent Michael Kissinger – Stradun/Pred Dvorom A.T. ja i prodaja karata u uredima Orkestra u Slanici (Revelin), na tel. 417 110, mob. 099 2211 585, e-mail sales@dso.hr, u turističkoj agenciji Stradun TIC, Placa bb, na tel. 323 350, u turističkoj agenciji Perla Adriatica, Frana Supila 2 na Pločama, na tel. 422 766, u Kulturno-informativnom centru Luža, kao i na ulazu jedan sat prije početka koncerta. K.R. DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO SLANO LAG5 u Dubrovačkom primorju Susret predstavnika LAG-a5 i gospodarstvenika s ovoga područja, predstavnika lokalne samouprave, vlasnika OPG-a s područja Općine Dubrovačko primorje te ostaloga zainteresiranoga stanovništva, održan je u četvrtak 18. rujna u prostorijama Vatrogasnoga doma u Slanomu. Nakon upoznavanja nazočnih s programom LAG-a za ovo područje i mogućnostima ostvarivanja raznih projekata, vodila se duga i kreativna rasprava u kojoj su zainteresirani tražili OŠ SLANO Prezentacija juda Već godinama znatan broj učenika OŠ Slano trenira judo i na natjecanjima u Županiji, u Hrvatskoj i turnirima van Hrvatske postižu zavidne rezultate. Njihov interes za judom ne konkretne odgovore na različita pitanja i nejasnoće vezane uz projekte LAGa. LAG5 je osnovan 2012. s ciljem promjene postojećega stanja na području krajnjega juga Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije. LAG5 obuhvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo i Dubrovačko primorje i Pelješac. Radi na unaprjeđenju zajednice s konkurentnim gospodarstvom i visokom kvalitetom življenja i atraktivnom očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom koja svoj razvoj temelji na tradicijskim vrijednostima i održivom razvoju. Budući da je Dubrovačko primorje područje s potencijalom kakvoga bi LAG5 trebao podržati i poticati svojim projektima u razvoju, interes je bio veliki i svakako će ova prezentacija i razmjena iskustava te otklanjanje nejasnoća u ostvarivanju projekata i realiziranju u razvoju istih biti od velike pomoći u očuvanju tradicijskih vrijednosti i održivoga razvoja u Dubrovačkom primorju. Lj.Šimunović prestaje ni kada završe osnovnu školu, nego s treninzima i uspjesima nastavljaju i poslije. Kako bi privukli što veći broj novih članova, Judo klub Ura-nage i Judo klub Slano u petak 19. rujna u 11 i 30 su u školskoj sportskoj dvorani održali prezentaciju ovoga sporta u svrhu uključivanja što većega broja djece u klubove i promoviranje zdravoga načina života uz bavljenje sportom. Za sada Judo klub Slano ima 17 članova, uglavnom djece iz Slanoga koja pohađaju slanjsku školu i 5 članova koji dolaze na treninge iz susjedne BiH. U školskoj sportskoj dvorani, gdje je prezentacija i održana, učenici i njihovi roditelji su imali prigodu vidjeti odabrane članove koji su demonstrirali svoja umijeća i sposobnosti iz juda. Među njima je bila i Ema Knežić, učenica 4. razreda OŠ Slano, koja već ima zapažene rezultate na turnirima. Treneri Maro Đapić, Marko Giljača, Lovro Ljevak i Maro Sentić bili su otvoreni za sve informacije zainteresiranoj djeci i njihovim roditeljima. Budući da je školska sportska dvorana izvrstan prostor za bavljenje dvoranskim sportovima, a treneri veoma susretljivi i uporni u svom radu, vjerojatno će se nakon ove prezentacije broj članova Judo kluba Slano povećati. Pa i oni koji dvoje je li judo sport koji uči nasilju, sigurno su se uvjerili kako je ovo sportsko umijeće primjenjivo samo u dvorani na strunjačama i, ako i zatreba u iznimnim situacijama, za obranu od nasilja. Lj.Šimunović ŽUPA DUBROVAČKA BISKUP UZINIĆ U ŽUPI DUBROVAČKOJ CARITAS U posjetu obiteljima stradalim u poplavama Za poplavljene u Župi Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić obišao je u Caritas Dubrovačke biskupije četvrtak, 18. rujna obitelji stradale u olujnom nevrepoziva na prikupljanje finanmenu u petak 12. rujna u Župi dubrovačkoj. Biskup cijske pomoći za poplavljene se u Kuparima upoznao s onim što je poplava učiniobitelji na području Općine la pojedinim obiteljima, a članovi obitelji su podijelili Župa dubrovačka. Svi koji s biskupom svoju muku i sve ono s čime se sada žele pomoći novac mogu susreću nakon poplava. Izrazili su bojazan da im se poplava može opet dogoditi jer je konfiguracija uplatiti na žiro-račun Caritasa terena takva da se oni nalaze na najnižim točkama te je moguće da opet dožive poplavu, a nekima se PBZ HR 242340009to i prije događalo. Iskazali su i dileme oko toga je li ima smisla popravljati uništene prostorije ako se 1110646693 s naznakom: Za uzrok poplava ne riješi. S obzirom da je uz biskupa u obilasku bio i načelnik općine Silvio Nardelli sve poplavljene u Župi. Iz Carisvoje bojazni su i njemu iznijeli tražeći da im se konkretno kaže kako će im općina i država pomoći jer tasa također najavljuju da će sami nisu krivi za poplave koje su im se dogodile. Načelnik Nardelli je kazao da je proglašena elemen- rado posredovati u slučajevitarna nepogoda za ova kraj te da će na prvoj sjednici Općinskog vijeća vidjeti na koji način im se može ma da netko ima namještaj ili pomoći. Većina obitelji je već počistila uništene prostorije u prizemljima i izbacila ono što se više neće bijelu tehniku koje žele daromoći upotrebljavati, te su počeli s popravcima zidova i podova. No, otežano im je funkcioniranje dnevnog vati stradalim obiteljima jer u života zbog nemogućnosti boravka u poplavljenim prostorijama ili smještaja bolesnika u njih, a tu su i skladištu Caritasa nema problemi s djecom koja moraju izvršavati svoje školske obveze, a trenutno nemaju najbolje uvjete za dovoljno mjesta za smještaj to. Razgovori su u pojedinim trenucima bili praćeni i otvorenim emocijama, od suza u kojima su mještani istog. Dovoljno je nazvati broj isplakivali nakupljeni stres i strah do ljutnje i osjećaja bespomoćnosti pred onim što sami ne mogu Caritasa 612 240, pa će promijeniti, a prijeti normalnom odvijanju života njihovih obitelji. Neki od njih su kazali kako im je sad djelatnici Caritasa spojiti one ipak lakše jer su nekom rekli ono što ih muči, moleći za razumijevanje jer su to izrekli na možda pre koji darivaju s onima kojima emotivan način. Izvor: Dubrovačka biskupija, A.T. je takvo nešto potrebno. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 13 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA ZA SANACIJU OLUJOM POGOĐENOG PODRUČJA ŽUPE DUBROVAČKE Županija osigurala 50 tisuća kuna U tijeku je popisivanje nastale štete koje koordinira Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode te će ga uputiti istoimenom Županijskom povjerenstvu, a potom i Državnom povjerenstvu s ciljem osiguravanja sredstava za sanaciju Područja Župe dubrovačke pogođena olujnim nevremenom praćenim poplavom, obišli su 19.rujna župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i voditelj Županijskog povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode Maro Kristić. Naime, župan Dobroslavić proglasio je 15. rujna elementarnu nepogodu za područje Općine Župa dubrovačka nastalu uslijed olujnog nevremena praćenog poplavom od 12.rujna, a koje je uzrokovalo ogromnu štetu na stambenim i gospodarskim objektima, komunalnoj infrastrukturi, imovini u vlasništvu građana i gospodarskih subjekata te na poljoprivrednim površinama, dugogodišnji nasadima i tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji. Načelnik Nardelli izvijesto je Župana o stanju na terenu te aktivnostima vezanim uz sanaciju nastale štete. Posebno je pohvaljen angažman Civilne zaštite, koja se još jednom pokazala kao neophodan faktor u ovakvim situacijama. U tijeku je popisivanje nastale štete koje koordinira Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode te će ga uputiti istoimenom Županijskom povjerenstvu, a potom i Državnom povjerenstvu s ciljem osiguravanja sredstava za sanaciju. “ Dubrovačko-neretvanska žup- anija osigurala je građevinsku mehanizaciju za raščišćavanje cesta, a s obzirom na razmjere štete, interventno ćemo iz pričuve osigurati 50 tisuća kuna za pomoć u sanaciji iste. Svakako, očekuje se adekvatna pomoć države.” - zaključio je župan Dobroslavić. Dubrovačko- neretvanska županija suočena je i s tučom koja je pogodila Općinu Konavle i vinograde u cijeloj županiji, a za PROJECT HER.CUL - STEĆCI KAO BAZA ZA NOVI TURISTIČKI PROIZVOD: Valorizacija stećaka u turizmu Nakon što je u Dubrovniku, 5. rujna u čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku u palači Sponza održan prvi u nizu okruglih stolova pod nazivom „Valorizacija stećaka u turizmu“, spomenuti okrugli stol nastavio je svoj put za Ljubuški u Bosni i Hercegovini. Dio je to projekta HER.CUL čiji je osnovni cilj očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiriju država, a čiji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA. Okrugli stol pod nazivom „Valorizacija stećaka u turizmu“ održao se u Ljubuškom u petak 19. rujna 2014. u prodajnom centru „Kerametal“. Na okruglom stolu su sudjelovali Vjekoslav Vierda, kreator i moderator, Ivan Matić, predsjednik Turističke zajednice županije zapadno-hercegovačke, ispred Razvojne županijske agencije DUNEA sudjelovala je Marija Radovanović, koordinatorica projekta Her.Cul, po struci povjesničarka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog, zatim profesor Radoslav Dodig, te direktor TZ Županije zapadno-hercegovačke Grgo Mikulić. Nakon stručnog izlaganja, moderator, Vjekoslav Vierda prezentirao je sponu između znanstvene podloge i praktične primjene u turizmu, čija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta. Prezentirao je mogućnosti valorizacije stećaka u turističkoj ponudi. A nakon toga, turistička struka je ispričala svo14 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. ja praktična iskustva sudjelovanjem Mili Bijavica iz turističke agencije Fortuna Tours. U KERAMETALU OTVORENA MEĐUNARODNA IZLOŽBA „STAZAMA STEĆAKA“ Odmah nakon Okruglog stola, u Prodajnom centru „Kerametal“ otvorena je međunarodna izložba Stazama stećaka. Autorica ove izložbe je Ivona Mich, arheologinja i zaposlenica Dubrovačkih muzeja, autorica brojnih izložbi u Dubrovniku, te međunarodnih, putujućih izložbi, poput gore spomenute. Na otvorenju se prigodno obratio Grgo Mikulić, kao i Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA koja je pozdravivši sve prisutne, kao i autore izložbe, istaknula kako je projekt HER.CUL koje će Županija također osigurati adekvatna financijska sredstva. Za četvrtak 25. rujna 2014. zakazan je sastanak Savjeta za vinarstvo i vinogradarstvo Dubrovačko- neretvanske županije na kojem će sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore razgovarati o načinu rješavanja novonastalih problema u vinogradarstvu i vinarstvu. dogovoren direktno s Europskom komisijom, a a financiran iz fondova EU. Helena Lončar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije zapadno-hercegovačke je na kraju ove ceremonije i otvorila ovu međunarodnu izložbu „Stazama stećaka“. U sklopu izložbe nastupilo je hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vrilostica“ iz Vitine. Izložbene fotografije djelo su poznatog i međunarodno priznatog dubrovačkog fotografa Zorana Marinovića, koji je nedavno okrunio svoj dugogodišnji rad humanitarnom izložbom u prestižnoj galeriji War Photo limited kao jedini Hrvat koji je izlagao u spomenutoj galeriji, a autor glazbe koja prati ovu izložbu je mo. Joško Ćaleta, etnomuzikolog. Glazba je sastavljena od šest glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina…) preko kojih komunicira bivanje na ovim prostorima – od pastoralnih, radosnih životnih situacija do mističnih, tužnih priprema za odlazak te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij stećka. Ova međunarodna izložba, nakon Dubrovnika i Ljubuškog, BIH izložit će se od 6. – 9. listopada u Bruxellesu, Belgija od 14. – 23. listopada u Prijepolju, Srbija, od 24. listopada – 7. studenoga u Pljevljima, Crna Gora, nakon čega će se ponovo vratiti u Dubrovnik, u palaču Sponza od 14. – 24. studenoga 2014. godine. DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA ODRŽAN OKRUGLI STOL NA TEMU Unaprjeđenje sustava podrške žrtvama nasilja Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22.rujna, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije organiz- iralo je Okrugli stol na temu “Unaprjeđenje sustava podrške žrtvama nasilja“. Osnovni cilj obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kakvom obliku. Stoga, je cilj ovog Okruglog stola bio potaknuti raspravu o mogućem unaprjeđenju međuresorne suradnje institucija i ZAMJENICA ŽUPANA MARIJA VUČKOVIĆ I DIREKTORICA DUNEA-e MELANIJA MILIĆ U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA Predstavljen prijedlog Centra za kompetencije za agrume i južne kulture Zamjenica župana Marija Vučković i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA-e Melanija Milić sudjelovale su 23.rujna u Ministarstvu gospodarstva na sastanku na temu budućih centara kompetencije, od kojih će se neki unutar pet tematskih područja kandidirati za sredstva iz Europske Unije. Predstavnice Dubrovačko - neretvanske županije na sastanku su iznijele pripremljeni prijedlog Centra za kompetencije za agrume i druge južne kulture. Centar bi se trebao kandidirati na natječaj Ministarstva gospodarstva za prehrambenoprerađivački sektor, područje biotehnologije i bio-ekonomije, akompo- nente I&R&I koje bi se provodile u suradnji s Zavodom za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku. Projekt bi uključivao razvojno istraživačke radove na introdukciji novih ranih i kasnih sorti mandarina, te selekcijski rad na postojećem sortimentu mandarina. Istraživala bi se i introdukcija novih sorti i klonova ostalih agruma čija je trenutna proizvodnja nedovoljna za podmirivanje tržišta Republike Hrvatske te zaštita agruma od bolesti i štetnika. Razvojno istraživački rad bi obuhvaćao i rad na certificiranom sadnom materijalu, unapređenju tehnologije proizvodnje eteričnih ulja agruma i određivanje optimalnih ustanova u borbi protiv nasilja nad ženama te osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja. Iako nadležna tijela na razini Županije dobro surađuju u provedbi Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, kao što se na Okruglom stolu moglo čuti, potrebno je cjelovitije koordinirati aktivnosti u sustavnom suzbijanju nasilja počevši s edukativnim programima u najranijoj dobi. rokova berbe za svaku pojedinu vrstu i sortu agruma. Također bi se osigurala i pomoć proizvođačima pri određivanju optimalnih uvjeta čuvanja ploda, pakiranju, certificiranju i ostalim vidovima postizanja dodatne vrijednosti proizvoda. Ovaj projekt iniciran je od strane Dubrovačko - neretvanske županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e, a za njegovu kandidaturu osigurana je podrška udruge proizvođača „Mandarina“, otkupljivača na području doline Neretve, Sveučilišta u Dubrovniku putem Zavoda za mediteranske kulture te lokalne samouprave. Projektu vrijednom 2,7 milijuna eura u prve dvije faze cilj je osnivanje, opremanja i razvoj Centra kompetencija za agrume, te poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije u sektoru agrumarstva. Dodatno se planira razvoj novih proizvoda, dizajna i pakiranja baziranih na proizvodnji i preradi agruma, te uvrštavanje u turističku ponudu s ciljem podizanja prepoznatljivosti regije, promocije turizma i lokalnih proizvođača, što je kompatibilno i namjeri osnivanja novog dislociranog studija u Pločama koji nosi radni naziv Studij biomediteranske kulture. Prezentacija je ocijenjena dobro pripremljenom u Ministarstvu gospodarstva, a poseban značaj projektu daje združenost lokalne i područne samouprave, znanstvenog i poslovnog sektora u namjeri njegova ostvarenja. EU PROJEKT „LIBRARY. I LOVE IT! Pročelnica Hladilo primila sudionike Međunarodnog susreta knjižničara Pročelnica za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primila je 23.rujna u posjet sudionike Međunarodnog susreta knjižničara koji su u posjetu Dubrovačko neretvanskoj županiji u okviru EU projekta „Library. I love it! “. Pročelnica Hladilo poželjela je dobrodošlicu svim sudionicima ovog susreta te se zahvalila što su za održavanje odabrali Korčulu i našu županiju uz želju da se ovakvi susreti i ubuduće održavaju na području Dubrovačko - neretvanske županije. Korčulanska Gradska knjižnica “Ivan Vidali” u suradnji s parterskim knjižnicama iz Austrije, Finske, Italije, Poljske, Španjolske, Češke i Turske organizator je ovog susreta koji se odvija i financira u okviru EU projekta Library. I love it! kao dio programa Grundtvig za cjeloživotno učenje. Cilj projekta je podsjetiti na funkciju suvremene knjižnice kao centra za cjeloživotno učenje koji posredovanjem kulturnih vrijednosti omogućuje društveni i profesionalni razvoj kako knjižnice tako i njezina osoblja. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 15 GLAS PLOČA ODOBREN PROJEKT “PSIHOSOCIJALNA POTPORA I REHABILITACIJA ŽENA OBOLJELIH OD RAKA DOJKE” Pozivaju se na druženje i zajednički rad sve žene oboljele od raka dojke Udruga “Vita” obavijestila je da je nakon potpisivanja ugovora s Ministarstvom zdravlja odobren projekt „Psihosocijalna potpora i rehabilitacija žena oboljelih od raka dojke”, te se nakon provedenih opsežnih priprema započelo sa radom. Ovim projektom nastoji se unaprijediti kvaliteta života oboljelih žena kroz psihosocijalnu potporu, kako za žene tako i za njihove obitelji. U proces rehabilitacije je uključen terapijski tretman limfedema, kao i kompresivno bandažiranje, uz konstantnu i neizostavnu kineziterapiju. U prostorijama udruge održao se prvi konstruktivni radni sastanak u cilju što boljeg provođenja projekta, na kojem su prisustvovali dr. Ankica Džono-Boban, voditeljica projekta iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, gospođa Vesna Babarović, predstavnica Dubrovačko-neretvanske županije, zatim prvostupnica fizioterapije Sara Mateljak, te predsjednica udruge Nataša Vojnović. Pločanske Vitice i ovim putem pozivaju na druženje sve žene oboljele od raka dojke, jer bitno je da znate da niste same. PROJEKT GRADA PLOČA USPJEŠNO PROŠAO NATJEČAJ Započeli radovi na izgradnji crpne stanice u Kominu GRADSKO VIJEĆE PLOČA Tematska sjednica U četvrtak, 02. listopada održat će se tematska sjednica Gradskog vijeća Ploča a s točkom dnevnog reda: Posljedice izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama i stav Gradskog vijeća ZANIMLJIVOSTI Crni ulovio kapitalca Započeli su radovi na izgradnji crpne postaje za oborinsku odvodnju u ulici Stjepana Radića u Kominu. Vrijednost investicije, s PDV-om, je oko 330 tisuća kuna, a sredstva osigurava Grad Ploče, koji je uspješno prošao natječaj, i Ministarstvo regionalnog razvoja, u odnosu 40 naprema 60 posto kada je u pitanju neto iznos, dok cjelokupan iznos PDV-a plaća Grad Ploče. Namjena crpne postaje je odvodnja oborinskih voda prepumpavanjem kada su vodostaji u Neretvi visoki i gravitacijskom vodom se ne može upustiti oborinska voda u Neretvu, a crpna postaja pomoći će i kod eventualnih poplava, kojima je Komin bio 16 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. izložen. Oborinski sustav Komina sastoji se od zasebnih kolektora uz cestu MetkovićPloče. Oborinske vode se sakupljaju u sabirni šaht odakle se, jedan dio godine, kada su vodostaji u Neretvi relativno niski, gravitacijski upuštaju u rijeku. Kada se zbog visokoga vodostaja u Neretvi oborinske vode ne mogu upustiti gravitacijskom vodom, potrebno ih je prepumpati u Neretvu. Crpna postaja prima oborinske vode iz dva obalna kolektora i oborinske vode od poplava. U idućoj fazi projektiranja predvidjet će se sakupljač i eventualna obrada zauljenih otpadnih voda s javnih površina. Smiljan Batinović-Crni uhvatio je morskog goluba težine 25 kilograma u Neretvanskom kanalu. Golub je uhvaćen na parangal, a ješka je bila od lignje! GLAS PLOČA ZA GRAD PLOČE POSEBNE POHVALE ZA ISPUNJENE SVE UVJETE I CJELOKUPNU DOKUMENTACIJU Poljoprivrednici čekaju, agencija prebacuje odgovornost Zakup državnih parcela u dolini Neretve opstruiraju Opuzen i Kula Norinska Ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević u razgovoru za “Slobodnu Dalmaciju” otvoreno je, bez dlake na jeziku, progovorila o problemima zakupa državnih parcela u dolini Neretve. To pitanje intrigira mnoge, a posebno zainteresirane za zakup i ulaganje u zemljište, koje im u pravilu izdašno uzvraća. Što je s državnim poljoprivrednim zemljištem na predjelu Luke između grada Opuzena i općine Kula Norinska? – Agencija za poljoprivredno zemljište zaprimila je do 17. travnja 2014. zahtjeve za raspisivanje javnog poziva za Kulu Norinsku (10,4 hektara), Opuzen (27,46 ha) i Ploče (709,55 ha). Nakon 17. travnja 2014. zahtjeve za raspisivanje javnog poziva dostavili su Lastovo (4,3 ha), Metković (125,66 ha), Blato (24,855 ha) i Korčula (1,456 ha). S obzirom na datum zaprimanja zahtjeva, a prema Pravilniku o dostavi dokumentacije potrebne za raspisivanje javnog poziva zaprimljene do tog 17. travnja, obavezni su sudjelovati općine i gradovi. Od Kule Norinske i Opuzena do danas nismo dobili potrebnu dokumentaciju iako smo ih u nekoliko navrata o tome obavijestili. S druge strane, suradnja s Gradom Pločama vrlo je korektna i za svaku je pohvalu. Kod njih imamo prvenstveno probleme zbog starih katastarskih planova i neusklađenog imovinsko-pravnog stanja, ali i to u suradnji s njima rješavamo i pokušavamo pronaći najbolji model po kojem bismo raspisali javni poziv. JAVNI POZIVI DO KONCA RUJNA Zbog čega Agencija nije raspisala natječaj za zakup pojedinih parcela, unatoč interesu poljoprivrednika koji su višekratno tražili da na tim državnim parcelama organiziraju poljoprivrednu proizvodnju, na temelju članka 28 Zakona o državnom zemljištu? – Naš je primarni posao stavljanje državnog poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje raspolaganjem, a ne organiziranje poljoprivredne proizvodnje. U tom smislu odgovor se upravo krije u činjenici da lokalna uprava ne dostavlja potrebnu dokumentaciju. Budući da od Grada nismo dobili sve potrebne informacije, sada krećemo samostalno. Javnost mora znati da i načelnici i gradonačelnici, zbog nama nepoznatih razloga, ponekad ne žele sudjelovati u ovim postupcima. Naša profesionalnost u radu nalagala nam je prvenstveno suradnju s njima. Nezadovoljni poljoprivrednici ističu da se Agencija oglušila na njihove zahtjeve za zakupom. Možete li to prokomentirati? – Ponavljam, nije Agencija do sada bila jedina u ovom postupku. Ne znamo kakve informacije poljoprivrednici dobivaju od svojih načelnika i gradonačelnika, ali informacije koje dobivaju iz Agencije sigurno su ove koje sam do sada iznijela. Raspisivanje javnih poziva mogu očekivati do kraja mjeseca. PITANJE PASTIRA BEZERA U NADLEŽNOSTI DORH-a Grad Opuzen uvrstio je 2006. godine prostor Luka u program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali zakupoprimci nikada nisu uvedeni u posjed. Zapravo, 2009. godine fiktivno su uvedeni u posjed, ali zemlju ne obrađuju jer to područje koristi lokalni stočar Drago Bezer za ispašu svoje stoke, koja poljoprivrednicima nanosi veliku štetu. Što Agencija namjerava učiniti u vezi s tim? Blaženka Mičević – Rješavanje ovog pitanja u nadležnosti je DORH-a. Zbog neobrađivanja zemlje u Lukama na gubitku su i poljoprivrednici i država. Poljoprivrednici ostaju bez prihoda, a država također bez plaćenog PDV-a. Hoće li se to promijeniti? – Vjerujemo da hoće, jer i radimo na uspostavi takvog sustava. Svaki dan raspisujemo javne pozive za zakup, dajemo obavijesti o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta i provodimo mjere zemljišne politike. Uspostava transparentnog informacijskog sustava, koji smo predstavili početkom ovoga mjeseca, već daje dobre rezultate i tako planiramo raditi i dalje. Ovako je novinaru Slobodne Dalmacije odgovarala ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište na pitanja oko ove aktualne, za poljoprivrednike vrlo važne teme. Iz Grada Ploča potvrđuju kako su Agenciji i više puta dostavljali potrebnu dokumentaciju i da već duže vrijeme očekuju samo još raspisivanje tog natječaja. “Pohvala za dobru suradnju naravno da nam znači, no ipak nadamo se što skorijem raspisivanju natječaja i time rješavanju ovog gorućeg pitanja”, rekao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Ploča Izvor Škubonja, komentirajući navode ravnateljice Agencije. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 17 SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU raspisuje NATJEČAJ za upis na poslijediplomski specijalistički studij „UPRAVLJANJE MARKETINGOM U TURIZMU“ PRAVO PRIJAVE U PRVU GODINU STUDIJA imaju pristupnici koji su : • završili sveučilišni diplomski studij u polju ekonomije ili integrirani sveučilišni studij u polju ekonomije, ili • završili drugi sveučilišni diplomski studij ili integrirani sveučilišni studij uz obvezu polaganja tri razlikovna predmeta i uvjet da polaznik radi najmanje tri godine na marketinškim poslovima, ili • završili četverogodišnji dodiplomski studij u polju ekonomije prema studijskim programima prije akademske 2005./2006. godine, • završili drugi četverogodišnji dodiplomski studij prema studijskim programima prije akademske 2005./ 2006. godine uz obvezu polaganja tri razlikovna predmeta i uvjet da polaznik radi najmanje tri godine na marketinškim poslovima, • prosjek ocjena najmanje 3,5. Iznimno, ako je prosjek ocjena pristupnika manji od 3,5 pristupnik je dužan uz prijepis ocjena priložiti i 2 (dvije) preporuke nastavnika visokoga učilišta. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija - Sveučilišni specijalist ekonomije (univ.spec. oec.) Broj pristupnika - 30 pristupnika, u slučaju da se prijavi više kandidata od navedenog broja provest će se selekcijski postupak. Trajanje studija: 3 semestra ECTS: 90 Prijave – podnose se poštom uz naznaku: Natječaj za poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje marketingom u turizmu“ na adresu: Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20 000 Dubrovnik. Prijava treba sadržavati: - Popunjeni obrazac za prijavu Ovjerenu kopiju diplome Prijepis ocjena prethodnih (dodiplomskih, diplomskih) studija Kopiju domovnice Životopis Visina školarine iznosi 10 000,00 kuna po semestru Rok za podnošenje prijava: 15. 10. 2014. Dodatne informacije – e-mail: daria.vucijevic@unidu.hr tel. 020- 446 042 Web: www.unidu.hr 18 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. OBAVIJEST Uprava Zračne luke Dubrovnik na novoj adresi Nove prostorije Uprave Zračne luke Dubrovnik su od 15. rujna preseljene na novu lokaciju, Cargo blok, odnosno u bivše prostorije avioprijevoznika Dubrovnik Airlines. Iz dubrovačke zračne luke svim korisnicima njihovih usluga i poslovnim partnerima također poručuju kako su svi brojevi telefona, telefaxa, kao i sve postojeće e-mail adrese ostale nepromijenjene. ČEŠKI SMARTWINGS POJAČAVA LETOVE Dubrovnik - Prag u 2015. svakodnevno od 1.lipnja Obje linije su u code-share suradnji sa češkim nacionalnim zrakoplovnim prijevoznikom ČSA Czech Airlines (OK/CSA) i članom globalnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika SkyTeam, donosi aerocroatia.fly. Češki niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Smartwings (QS/TVS) najavljuje za ljetni red letenja 2015. godine značajno pojačanje na linijama iz Dubrovnika i Splita za glavni grad Češke, Prag. Najranije u povijesti počinju obje linije s prometom, odnosno iz Dubrovnika za Prag već od 31. ožujka a iz Splita za Prag, dan kanije, od 1. travnja 2015. Obje linije počinju sa frekvencijom od 3 leta tjedno, odnosno iz Dubrovnika za Prag utorkom, petkom i nedjeljom, a iz Splita za Prag ponedjeljkom, srijedom i petkom, Vremenom kako se bude približavala sezona od 14. svibnja iz Splita za Prag se pojačava na svakodnevnu liniju a iz Dubrovnika za Prag od 1. lipnja, takodjer svakodnevno, U slučaju Dubrovnika to će značiti vrlo značajno pojačanje, jer su ove godine imali samo 3 rotacije tjedno. Ovogodišnja nova linija izmedju Pule i Praga nije više u planovima za iduću godinu. Na linijama Smartwings-a najavljeni su zrakoplovi Boeing 737-800 (na slici) iz flote tvrtke vlasn ika, češkog charterskog prijevoznika Travel Service-a (QS/TVS). GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 19 OBLJETNICA CROATIA AIRLINESA U 25 godina prevezli preko 29 milijuna putnika U Zagrebu je obilježena 25. obljetnica osnutka Croatia Airlinesa, hrvatske zrakoplovne tvrtke i člana udruge Star Alliance. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar rada Mirando Mrsić te brojni visoki predstavnici hrvatskoga političkog života, predsjednik Star Alliancea Mark Schwab, predstavnici međunarodnih zrakoplovnih udruga i organizacija, mnogi poslovni partneri tvrtke iz zemlje i inozemstva, te zaposlenici kompanije na čelu s predsjednikom Uprave, Krešimirom Kučkom. Čelni čovjek Croatia Airlinesa u svom obraćanju prisutnima podsjetio je da se "Oni koji poznaju prilike u zrakoplovnoj industriji, vrlo dobro znaju da u njezinu osjetljivom okružju nije jednostavno ostvariti povijest. Ali Croatia Airlinesu to je uspjelo. Naša povijest ima već jasne obrise i čvrsto je utkana u 25 godina zahtjevnog rada i stvaranja, odricanja, uspješnih slijetanja i uzlijetanja, uspona i padova, kojima je godinama izložena cijela industrija." - rekao je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa i dodao: "Croatia Airlines posjeduje nešto što je moćnije i važnije od tehnoloških potencijala, a to su naši zaposlenici. Samo ljudi, njihova stručnost, odanost kompaniji i odnos prema poslu, čine jednu kompaniju jedinstvenom i drugačijom od ostalih." Croatia Airlines u proteklih četvrt stoljeća povijest hrvatske zrakoplovne tvrtke počela pisati 7. kolovoza 1989. godine kada je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisan Zagreb Airlines d.d. (Zagal), poduzeće za zračni prijevoz. Zagal je bio prvo dioničko društvo u Republici Hrvatskoj, a u srpnju 1990. promijenio je ime u Croatia Airlines d.d., nacionalna aviokompanija za prijevoz putnika, robe i pošte. S putničkim prijevozom počelo se 5. svibnja 1991.g., kada je unajmljenim zrakoplovom MD-82 obavljen prvi let u domaćem prometu i to na liniji Zagreb – Split. Godinu poslije, 5. travnja 1992., tvrtka je obavila i prvi međunarodni let (Zagreb – Frankfurt), čime je počelo povezivanje Hrvatske s Europom i svijetom. postala je članica najvažnijih zrakoplovnih udruženja kao što su Međunarodna udruga za zračni promet (IATA), Europska udruga avioprijevoznika (AEA) i Star Alliance, najveći zrakoplovni savez aviokompanija. Mark Schwab, predsjednik Star Alliancea, čestitao je Croatia Airlinesu na uspješnih 25 godina rada, kao i na desetoj obljetnici članstva u najuglednijoj globalnoj udruzi na svijetu. "Vaša zrakoplovna tvrtka razvijala se slično kao i vaša zemlja. Nove neovisne države često nastoje uspostaviti veze s vanjskim svijetom radi stvaranja trgovinskih i diplomatskih odnosa. Croatia Airlines sasvim je sigurno imao značajnu ulogu u tom zadatku. A ulaskom u Star Alliance kompanija je unaprijedila svoje usluge nudeći 20 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. veze za letove, uglavnom preko europskih čvorišta Star Alliancea, koji sada pokriva 1316 zračnih luka u 192 zemlje.". - rekao je Mark Schwab. U 25 godina postojanja Croatia Airlines izrastao je u zrakoplovnu tvrtku srednje veličine, koju putnici prepoznaju po sigurnosti letenja, kvaliteti usluge i profesionalnom osoblju. Kao nacionalni avioprijevoznik tvrtka daje važan doprinos razvoju hrvatskog turizma jer u zrakoplovima Croatia Airlinesa u Hrvatsku dolazi jedna trećina svih avioturista na godišnjoj razini, a u 2013. godini kompanija je bila peti najveći izvoznik u Republici Hrvatskoj. Čestitajući Croatia Airlinesu srebrni jubilej, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je: "Prije 25 godina nekolicina upornih ljudi upustila se u prilično neizvjestan poslovni poduhvat stvaranja hrvatske nacionalne zrakoplovne tvrtke i privukla kapital malih dioničara kojim su počeli graditi temelje ove kompanije. Danas smo ponosi na kompaniju i njezine zaposlenike koji su omogućili povezivanje Republike Hrvatske sa svijetom i na taj način prepoznatljivo i aktivno sudjelovali u stvaranju i jačanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske. Ova kompanija predstavlja puno više od zračnog prijevoznika – ona svojim poslovanjem doprinosi povezanosti unutar Hrvatske, razvoju turističkog sektora i jačanju ukupnog gospodarskog i društvenog potencijala. Uz sve to, osigurava iznimnu sigurnosnu razinu operacija. Zračni promet u Europi trenutno se nalazi pred ozbiljnim problemima - regulatornim, političkim, sigurnosnim, ekološkim, a najviše ekonomskim. S kolegama ministrima iz ostalih država članica u okviru Vijeća ministara gotovo najviše raspravljamo o temama zračnog prometa. Svi smo svjedoci da uslijed tih izazova zrakoplovne kompanije gotovo svakodnevno nestaju i nastaju. Usprkos takvom nepovoljnom okruženju, Croatia Airlines nastoji kroz Program restrukturiranja koji se temeljito provodi minimizirati te izazove, mijenjati se i pozicionirati se kako bi i u budućem razdoblju mogla uspješno ostvarivati svoju misiju. U tome je još dug put. Upravo iz tih razloga, Vlada Republike Hrvatske želi pronaći strateškog partnera koji će pomoći u ostvarenju strateških ciljeva održavanja i razvoja tvrtke. Naši ciljevi su: širenje prometne mreže i povećanje tržišnog udjela, potpora razvoju Međunarodne zračne luke Zagreb prema snažnom reginalnom čvorištu, obnova flote adekvatnoj planovima širenja, CROATIA AIRLINES daljnji razvoj usluga tehničkog održavanja na tržištu te dokapitalizacija u svrhu potpore provedbi programa restrukturiranja. Želim zahvaliti svima koji su u ovih 25 godina doprinijeli i usadili dio sebe u ovu kompaniju - svakom malom dioničaru, svim zaposlenicima i sindikatima jer kao čest putnik zrakoplovom uvjereno tvrdim da Croatia Airlines ima najbolje pilote i kabinsko osoblje, upravama društva, mojim suradnicima u MPPI koji predano vode i rade u zračnom sektoru i naravno putnicima – njih 29,5 milijuna dosad je letjelo našim zrakoplovnim prijevoznikom.". – naglasio je ministar Hajdaš Dončić. Upravo zbog uspješnog provođenja mjera strateškoga, financijskoga i operativnog restrukturiranja, Croatia Airlines ostvario je pozitivni financijski rezultat u 2013. godini u iznosu od 721.000 kuna. To je prva ostvarena dobit nakon 2007. godine i pozitivni pomak od 65,5 milijuna kuna u odnosu na 2012. godinu. Pozitivan trend zadržan je i u dosadašnjem dijelu ove godine, a ostvareni poslovni rezultati ukazuju na to da će Croatia Airlines i 2014. godinu završiti s pozitivnim neto rezultatom. Od prvoga komercijalnog leta do danas, zrakoplovi Croatia Airlinesa obavili su 470.000 letova i prevezli više od 29,000.000 putnika. Od toga je više od 20,000.000 putnika prevezeno na međunarodnim letovima, a oko 9,000.000 na letovima unutar Hrvatske. Ove sezone zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno povezuju Republike Hrvatsku s 32 europska odredišta u 18 država, a u domaćem prometu glavni grad Zagreb sa šest zračnih luka (Split, Dubrovnik, Zadar, Pula, Osijek i Bol na Braču). Flota Croatia Airlinesa sastoji se od dvanaest zrakoplova: četiri Airbusa A319, dva Airbusa 320 i šest turboprop zrakoplova Dash 8-Q40. (Ministarstvo prometa, pomorstva i veza) PRAKSA EU Suradnja na području istraživanja nesreća U sklopu službenog radnog posjeta mađarskom istražnom tijelu sa sjedištem u Budimpešti, 22. rujna, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i Transportation Safety Bureau of Hungary potpisali su Sporazum o suradnji i uzajamnoj pomoći vezano uz istraživanje nesreća i nezgoda u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. U ime Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu sporazum je potpisala v.d. ravnateljica Anita Koprivnjak, a u ime mađarskog istražnog tijela generalni direktor dr. Loránd Becske. Svečanosti potpisivanja sporazuma nazočili su i mađarski glavni istražitelji zrakoplovnih, željezničkih i pomorskih nesreća, te brojni drugi, a generalnom direktoru dr. Loránd Becske uručena je zahvalnica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu za izniman doprinos u razvoju i promicanju suradnje između dviju Agencija. Svrha sporazuma je suradnja i uzajamna pomoć hrvatskog i mađarskog istražnog tijela u istraživanju zrakoplovnih, željezničkih i pomorskih nesreća, organizacija treninga istražitelja, razmjena informacija, eksperata i opreme u području sigurnosnih istraga nesreća i nezgoda u sve tri vrste prometa, kao i sudjelovanje i razmjena istražiteljskih timova u istrazi koju provodi druga spora- zumna strana, sve u cilju učinkovitijeg rada istražnih timova i racionalizacije poslovanja istražnih tijela. Potpisivanjem ovakvog sporazuma, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu potvrdila je odnose i s mađarskim nacionalnim istražnim tijelom. Također, ovo je prvi korak prema jačanju suradnje i sklapanju sličnih sporazuma s nacionalnim istražnim tijelima drugih država članica Europske unije, s kojima Agencija također razvija stručnu suradnju i održava kontakte, sukladno standardima i preporučenoj praksi Europske unije. (mppi) DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB DUBROVNIK PET 26.9. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 SUB 27.9. 6:25-7:20 6:55-7:50 19:25-20:30 NED 28.9. 6:25-7:20 7:30-8:35 13:35-14:30 PON 29.9. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:00-13:55 UTO 30.9. 6:25-7:20 12:15-13:20 SRI 1.10. 6:25-7:20 13:15-14:55 ČET 2.10. 6:25-7:20 12:55-13:50 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 3.10. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 13:15-14:20 20:55-21:50 SUB 4.10. 6:25-7:20 16:15-17:20 19:25-20:30 21:20-22:15 NED 5.10. 6:25-7:20 13:20-14:25 13:35-14:30 20:55-21:50 PON 6.10. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:20-14:25 UTO 7.10. 6:25-7:20 12:55-13:50 SRI 8.10. 6:25-7:20 13:50-14:55 12:55-13:50 ČET 9.10. 6:25-7:20 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 26.9. 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 27.9. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 28.9. 5:50-6:55 21:10-22:05 PON 29.9. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 UTO 30.9. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 1.10. 5:50-6:45 14:30-15:35 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 2.10. 5:50-6:45 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PET 3.10. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 4.10. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 5.10. 5:50-6:55 10:35-11:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PON 6.10. 5:50-6:45 11:40-12:45 21:10-22:05 UTO 7.10. 5:50-6:45 13:45-14:50 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 8.10. 5:50-6:45 12:10-13:05 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 9.10. 5:50-6:45 12:10-13:15 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na telefon 773 377, 773 100 ili na: www.airport-dubrovnik.hr Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom info’. GlasGrada ’za - 497dbv - petak 26. 9. 2014. 21 22 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Božo jedva skapulo Božo je, s puno žara, govorio o vremenu (ili bolje, o nevremenu), što nas je snašlo. I ne brinu njega klimatološke promjene, nego on, naše iznenadne delubije, tumači Knjigom Postanka Ma, mislio sam propustit’ ovaj broj, našega omiljenoga Glasa Grada, jer sam bio u inozemstvu cijelu setemanu. Kako tamo ništa ne pišu o našim temama, bio sam prikraćen za bilo kakve novitati, koje bi miritalo zapisat’. Pa iako je nastojim, na tekuća zbivanja pogledat’ i kroz lijevu i kroz desnu političku prizmu, palo mi je na pamet, da postoji još jedna prizma... ona duševno nestabilnoga ili barem, trenutno neuračunjivih Hrvata. A takav me je jedan Hrvat, sasvim slučajno, nadahnuo da zabilježim par redaka, umjesto uobičajenoga lamentiranja. Pa neka ovo bude, i u spomen, svima onima, koji pričaju nerazumljive priče, ali ne svojom krivnjom, nego krivnjom bolesti, koja im je oduzela one sposobnosti, za falimenat kojih, političari nemaju nikakvo opravdanje. In tanto, dva dana prije puta, sreo sam mlađega brata, moga dobroga prijatelja Boža, iz školskih dana. Kaže mi, znaš, jedva ti je Božo skapulo. Udrila ga je bila kap, još otprije, deboto dva mjeseca. Apena su ga puštili doma. Pa ga malo obiđi. Bit’ će mu drago. Škatula beškotina, boca vina, mala grasta sa žutom vodenicom...i... eto mene u Boža doma. Otvorila mi Mare, jedva se škivavajući od Božova štapa, kojim joj je sputio noge, u skoro djetinjem nastojanju, da me on prvi pozdravi. A prepozn’o me je odma’. Osjetno raspoložen što me vidi (ili što bilo koga vidi), nije fermav’o govorit’. Mare mi je stalno nešto ačenavala, njema iz leđa. Božo je, s puno žara, govorio o vremenu (ili bolje, o nevremenu), što nas je snašlo. I ne brinu njega klimatološke promjene, nego on, naše iznenadne delubije, tumači Knjigom Postanka. Po njemu je tamo sve zapisano. Lijepo piše, kako je Bog rek’o: Ljude koje sam stvorio, izbrisat ću s lica zemlje; od čovjeka do zvijeri, gmizavce i ptice u zraku - jer sam se pokajao što sam ih napravio. A zna se, bome... je li… da je, Božji Prokurist, veliki moreplovac Noa (preteča agencije Green Peace), spasio većinu ugroženih vrsta. Zahvaljujući njemu, i mi smo mi, eto preživjeli, skupa s ostalim sisavcima i gmizavcima. I sad’ je Bog, kako misli Božo, nakon tisuća godina opet ustvrdio, da su ljudi iznova postali pokvareni i nasilni. Zbog toga je odlučio, da ponovi Biblijski potop. Božo je ipak bio u dilemi ; je li uopće opravdana zamisao, da se iskorijene svi zli ljudi? Štoviše, on nije siguran, jesu li baš svi ljudi i sve životinje, zaslužili da ih se udavi? Djeca? Novorođenčad? A najviše ga jedi to, što su vrag i njegovi demoni, ostali pošteđeni, za neka druga vremena? Takvi se vazda izvuku! Baš kad’ sam počeo hvatat’ tijek njegovih misli, Božo je okrenuo na - politiku. Sve je od tad’ krenulo čudnim tijekom, ukazujući na to, da je ta njegova kap, bila velika kap, a sve što je dalje govorio, bilo je ispremetano, pa sam ga teško pratio. Zato je u nastavku priče, bilo potrebno, svaku riječ vratit’ na njezino mjesto (ako ne i sudionike). Jer, Božu se puno tega izmiješalo, ne sjeća se svega po redu, nego samo preskakice; političke svakodnevnice, životnih zgoda, svojih i žene mu Mare. Nakon cijele ure napornoga monologa, uspio sam samo zapamtit’ nekoliko rečenica. Prvo je spomenuo, njemu dragoga hrvatskoga Premijera, i ustvrdio, da se Premijer nije još ni navik’o na Hrvatsku, a izbori navalili nanovo raspisat’ opoziciju. Htio je rijet, da se Hrvatska nije još ni navikla na Premijera, a opozicija navalila nanovo raspisat’ izbore. Piše: Mario Klečak To sam odma’ uspio pogodit’. Onda je rek’o, kako misli, da bi to bilo uznemiravanje potrebe, bez javnosti, jer su tek tri godine, navršile ovu Vladu. Valjda uznemiravanje javnosti bez potrebe?! I da bome, nije Premijer kriv, što soldi nisu zaradili državu, pa autoput neće viđet’ našega Grada. Sad’ svi trebamo šparat’. Pa mi otkriva, kako mu je jučer, došla bursa iz spenze, pa je kopajući po Mari... u kuhinji, zlovoljno brontulala o skupoći na Peskariji. A onda, ljutim nožem dohvatila pokret i počela čistit’ stol na freškim vrnutima. Luda skušo (mislio je, ženo!), pusti ženu, ( misleći na skušu!), nego mi isprigaj dva oka na jaju. Šparaj crne dane za solde. Blesava penzijo, da ti nije možda prevelika žena! Nego, moli ti Vladu, da poživi Boga, što će oprostit’ komunalne dugove, nama siromasima, inače bi glad umrla od nas oboje. Na to se, jadna Mare sva uznervala i poslal ga, u neku stvar, pa mu u afektu još rekla, da bi bilo bolje, da ga je strefila prava poplava, umjesto one kapi. I onda je, kaže Božo, za despet stavio kontejner na glavu, pa otiš’o zavirit’ u kapu. Možda će se u jelu naći i nešto od otpada. Pa nepažljivo, ulica krene uz Boža, ne vodeći saobraćaja o računu. Od tega se isprepadale gume, i uz škripu auta, skoro prevrnule šofera, kome su ruke ispale iz volana. Pa je jako opičio prednjim zidovima o branik. Jaki udarac se prep’o Boža, pa je uskočio u ulicu, da se skloni s kontejnera. Iz glave, da ne izgubi strah, nabio je škljanke, skoro do nosa, i bacio dno smeća prema pogledu. Kad’ tamo, iz smrdljive pantagane, virila je krvoločna najlonska vrećica. Činilo se, da je žuti, najebo ko Božo! A onda je, ustrašena gladnim Božom, pantagana gadljivo skočila preko paletuna i isparala kontejner, pa brže od kuće pobjegla nazad u munju. Priča mi je bila, istovremeno jezivo uzbuđujuća i poučna, ali nisam zn’o, bili se smij’o ili plak’o. Pa sam se samo - naježio. Bože, za malo sam i ja udario kap. Ili...u stvari... kap - mene. A sve je počelo (na odlasku mi priča njegova Mare), sva smantrana od umora, brige i nespavanja, kad’ sam tega nesretnoga dana, ušla u kuhinju i našla Boža, kako u tećici kuha sat, a da ga ne bi prekuh’o, mjerio je vrijeme, pažljivo gledajući u jaje, koje je drž’o u ruci. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 23 mali OGLASI Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). KUĆE Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371 STANOVI U strogom centru Zagreba prodajem stan 115 m2, cijena 2400 eura/m2. Ozbiljnom kupcu popust. Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i na Katedralu. 098 9660 420 ULICAMA MOGA GRADA ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se nalaze pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095 812 8042. VOZILA MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model 2000.g., reg. do 06/’15.g. 213000km. cijena po dogovoru. 091 5400 137 AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11/’14. 098 285 582. PLOVILA Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11100 Eura. 098 747 107. POTRAŽNJA Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413 795 Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. RAZNO Iznajmljujem vez za barku u Rijeci dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran parking. 020 452 646. ZAHVALA Poštenom i nepoznatom nalazniku novčanika koji je izgubljen u Gradu u utorak, 23.9., i preko policije isti dan vraćen, od srca zahvaljuje gospođa Anđa. POSAO Tražimo kreativne osobe - direktna prodaja, radni odnos moguć. 098 345 891. Trebamo suradnike za prodaju - sustavi za pročišćavanje vode-za domaćinstva, odlično rješenje 098 345 891. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće GlasGrada biti dostupni drugim korisnicima, se koristiti 24 - 497 - petakniti 26.će9. 2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing @gmail.com Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljak-petak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (4) Nastavak blokade Dana 20. rujna 1991. glavni zapovjednik Vojnopomorske oblasti, viceadmiral Mile Kandić, a pod čije zapovjedništvo je pripadao kompletni 9. Vojno-pomorski sektor Boka i 472. trebinjska brigada, izdao je i slijedeću zapovijed: «Jedinicama 9. VPS (472. mtb.- motorizovano tenkovska brigada), što pre izbiti na Jadransku magistralu u širem rejonu Dubrovnik, deblokirati vojno odmaralište «Kupari», zaposesti objekat «Srđ», blokirati grad Dubrovnik i odseći ga od ostalog dela teritorije Republike Hrvatske. Biti u gotovosti za angažovanje snaga prema naknadno dobijenim zadacima» JNA je u rujnu 1991. čak tri puta vršila pomorske blokade cijelog Jadrana, a sve su počinjale u Dubrovniku. Početkom tog devetog mjeseca 1991., iz Beograda je upućena naredba da se blokiraju svi pomorski putovi, pa su admiral Mile Kandić, te ostale glavešine VPO (Vojno pomorska oblast), general major Nikola Mladenić i kontraadmiral Nikola Ercegović, zapovjedili svojim podčinjenima na brodovima neka budu u punoj borbenoj gotovosti i zatvore sve luke na Jadranu. Istodobno su načelnik KOS-a za VPO; Ljubiša Beara i njegov zamjenik Nikola Zdravković sa svojim suradnicima plasirali niz informacija o navodnoj ugroženosti JNA u Dalmaciji, kako bi se stvorila lažna napetost, a koja je bila pokriće za kasnija borbena djelovanja po civilnim ciljevima. I dok je još tekla mobilizacija rezervističkog sastava kopnenih snaga JNA-e, oružano djelovanje na hrvatskom jugu počela je Jugoslavenska ratna mornarica (JRM). Prvo oružano djelovanje izvedeno je već tijekom noći s 14. na 15. rujna pri deblokiranju vojnih brodova u luci Ploče. Tada je JRM-a izvršila napad na grad Ploče, vojne objekte i skladišta municije Teritorijalne obrane RH koji su već bili pod nadzorom hrvatskih oružanih postrojbi. I premda je zapovjedništvo vojno-pomorskog sektora Boka formalno zapovjedilo blokadu Ploča, te cijelog akvatorija oko Dubrovnika tek 17. rujna, blokada pomorskog prometa zapravo je počela kako vidimo već 15. rujna. Zapovijed o nastavku blokade izdao je ponovo 20. rujna zapovjednik zapovjedništva Vojnopomorske oblasti viceadmiral Mile Kandić, a pridodao je i sljedeće: «jedinice flote prema ranijoj odluci vatrom da podrže dejstva jedinica VPS i KoV ( Vojno-pomorskog sektora i Kopnene vojske ) u gradovima i u rejonima Ploča i Dubrovnika». Dakle, izdana je zapovijed JRM-i o podršci kopnenim oružanim snagama JNA koje su tih dana prema prvotnom planu - u četvrtak 26.9., trebale početi oružane operacije «rasijecanja» Hrvatske u ovom području. Te su zadaće bile namijenjene mostarskoj skupini – za kopneno pločansko područje, i trebinjsko (hercegovačko) - crnogorskoj skupini - za dubrovačko kopneno područje. Već 17. rujna prvi rezervisti Trebinjske brigade zauzeli su položaje u selima na granici s općinom Dubrovnik, duž granice sa BiH. Tijekom iduća dva dana pridružile su im se nove postrojbe iz Hercegovine te oklopne i tenkovske snage iz Crne Gore. Odmah su počeli ukopavati baterije dalekometnih topova s cijevima okrenutima prema svim naseljima dubrovačkog podneblja i hrvatskim mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 selima Popova polja. Također, 20. rujna glavni zapovjednik Vojnopomorske oblasti, viceadmiral Mile Kandić, a pod čije zapovjedništvo je pripadao kompletni 9. Vojnopomorski sektor Boka i 472. trebinjska brigada, izdao je i slijedeću zapovijed: «Jedinicama 9. Piše: Silvio Market VPS (472. mtb.- motorizovano tenkovska brigada), što pre izbiti na Jadransku magistralu u širem rejonu Dubrovnik, deblokirati vojno odmaralište «Kupari», zaposesti objekat «Srđ», blokirati grad Dubrovnik i odseći ga od ostalog dela teritorije Republike Hrvatske. Biti u gotovosti za angažovanje snaga prema naknadno dobijenim zadacima». Na moru, blokada Dubrovačkog akvatorija zavedena od KVPS Boka uključivala je zonu zabrane uplovljavanja, plovljenja i isplovljavanja iz obje luke u Dubrovniku, te je bila omeđena točkama: rt Bat (Zaton), rt Bezdanj (otok Lopud*, zapravo Koločep) – svjetionik Grebeni – južni rt otoka Lokruma (rt Pelegrin). Pomorskom blokadom su zatvoreni prilazi lukama Gruž i stari Grad, ali i otocima Lokrum, Koločep i Lopud. Izvan ove zone plovidba je bila navodno moguća. Nakon uvođenja pomorske blokade od strane JRM-e, odlučeno je kako će brod Perast rano ujutro, po svom plovidbenom redu isplovljavati s Mljeta i ticati samo Luku šipansku, te će putnike koje ukrca na ova dva otoka iskrcavati u luci Slano. Tako je i bilo. Po dolasku m/b Perasta u Slano autobusi su prevozili putnike u Dubrovnik. M/B Perast bi potom ostao u Slanome do popodneva, čekajući autobuse iz Dubrovnika koji bi u Slano vraćali putnike i dovozili eventualno nove, te bi se s njima brod vraćao nazad, pristajući ponovno u Luci šipanskoj i nastavljajući prema Mljetskim lukama. Iz dubrovačkog centra za obavješćivanje pokušavali su poslati upit u KVPS Boka kako bi im pojasnili razloge ovakve okupacije, i upozoriti ih na grešku kojom su rt Bezdanj postavili na otok Lopud, a ne na Koločep, no veze su bile prekinute, odnosno, nitko od nadležnih iz okupatorske vojske nije odgovarao. (nastavlja se) E: tele5marketing@gmail.com GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 25 DUBROVAČKA BISKUPIJA / LAPAD Novim odraslim članovima Crkve biskup poručio kako je u kršćanskom životu najvažnije ljubiti U župnoj crkvi sv. Mihajla u Lapadu četvero odraslih katekumena u četvrtak, 18. rujna primilo je sakramente kršćanske inicijacije i tako postalo u odrasloj dobi novim članovima Katoličke Crkve. Na istom slavlju desetero odraslih krštenih osoba iz Gradskog dekanata primilo je ostale sakramente inicijacije koje, zbog raznih razloga, ranije nije primilo. Euharistijsko slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji je u obredu ispred vrata crkve katekumene i njihove kumove pitao o njihovoj želji da postanu članovi Crkve, nakon kojeg su katekumeni u procesiji ušli u crkvu. U propovijedi je biskup istaknuo ljepotu njihove želje da kao odrasle osobe postanu članovi Crkve, a da na to nisu niti na kakav način prisiljeni nego je to njihova slobodna odluka. Također je kazao da i oni koji su kršteni kao djeca, kao ni oni koji su kršteni kao odrasle osobe nisu članovi Crkve postali po svojim zaslugama nego po Božjoj milosti. Uputio ih je u svom novom kršćanskom životu ne trebaju težiti tome da budu bezgrešni - jer svi, iako se iskreno kaju i trude opet iznova čine grijehe nego da u životu nastoje što više ljubiti. Dirljivo je bilo vidjeti s koliko vjere i pobožnosti su ove odrasle osobe pristupile i proživljavale svoje krštenje, krizmu i prvu pričest, a i neskrivenu radost zajednice koja ih je s radošću prihvatila. Župnik don Željko Kovačević je na kraju istaknuo kako je ovo deseta obljetnička godina kako se u Lapadu održavaju priprave i sakramentima kršćanske inici- jacije pristupaju odrasle osobe. Ovogodišnjim slavljenicima poželio je da nastave živjeti svoju vjeru i u svom životu nasljedovati Krista u ljubavi prema Bogu i svakom čovjeku. Nakon slavlja u crkvi potvrde o primljenim sakramentima u župnoj dvorani novim zrelim članovima kršćanske zajednice podijelio je biskup Uzinić. Za sakramente kršćanske inicijacije pripreme su vodili, uz župnika Kovačevića, župni kapelan don Alen Keri i župnik u Zatonu fra Ivica Karatović, koji su koncelebrirali na ovom slavlju. Angelina Tadić SLAVLJA REDOVNICA DOKUMENTARNI FILM U MALOJ BRAĆI Pedeset godina redovništa proslavilo je u četvrtak, 18. rujna u kapelici samostana na Pilama u Dubrovniku pet redovnica Družbe službenica milosrđa (Anćela) u Dubrovniku, a dvije redovnice su proslavile 25. obljetnicu. Euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić, a slavlju je nazočila i provincijalna poglavarica s. Mariangela Galić. U procesiji sa svijećama na kojima su bila ispisana njihova imena i broj godina koji je prošao od njihovih prvih redovničkih zavjeta u kapelicu su ušle slavljenice s. Klementina Banožić, s. Irma Ćurković , s. Elvira Kvesić, , s. Kazimira Mamić i s. Veronika Penava, koje su slavile zlatni jubilej te ‘srebrne’ s. Mirjana Kutleša i s. Roza Marković. Tijekom slavlja sestre su obnovile svoje redovnička zavjete. „Mi svoj život nismo dali nekoj izmišljenoj osobi, nekom mrtvom idealu. Mi svoj život nismo posvetili nekoj ideji koja je na neko određeno vrijeme, a kasnije propada. Mi svoj život nismo žrtvovali za neku ideologiju. Mi smo, vi ste, svoj život žrtvovali za osobu Isusa Krista, onoga za koga vjerujete da vas je doista spasio, da je došao na ovaj svijet, da je na ovom svijetu sve što je učinio bilo dobro. I da taj isti Isus Krist i danas živi u svojoj Crkvu, u svojoj riječi koju slušamo, po sakramentima koje slavimo, a onda i po našim životima kojim ga nastojimo svjedočiti,“ kazao je, uz ostalo, u Tadić 26propovijedi GlasGradamons. - 497 -Palić. petak Angelina 26. 9. 2014. Dokumentarni film o sluzi Božjem fra Ivanu Peranu, napravljen prigodom 11. godišnjice njegove smrti (umro u Splitu14. rujna 2003) prikazan je u blagovaonici samostana Male braće u ponedjeljak 22. rujna. Film u trajanju 55 minuta režirao je Sanjin Badurina, a na DVD-u ga je izdao „Video studio Piloto“ i Franjevački provincijalat iz Zadra. Sluga Božji fra Ivan Peran tako je opet nakratko uz pomoć ekrana posjetio blagovanonicu u kojoj je blagovao obnašajući službu gvardijana Samostana Male braće od 1967. do 1973. Sluga Božji fra Ivan Peran rođen je u Kaštel Starom, 25. lipnja 1920. S novicijatom na Košljunu, godine 1937., postaje franjevac, u Dubrovniku studira teologiju i tamo je 1943. zaređen za svećenika. Godine 1946. pozvan je u vojsku, ubrzo lažno optužen za rušenje komunističke države, osuđen na smrt strijeljanjem, potom pomilovan prvo na dvadeset, potom na pet godina strogog zatvora. Nakon održane zatvorske kazne, u žaru vjere provodi čitav život kao odgojitelj mladih franjevaca, kao profesor crkvene glazbe i zborovođa, kao putujući navjestitelj Evanđelja, kao provincijalni ministar, kao voditelj posjetitelja na Košljunu gdje je proveo najveći Tristo godina života za Krista Peran u svojoj blagovaonici dio svojeg redovničkog života. Umro je u samostanu na Poljudu u Splitu, 14. rujna 2003. Sprovodno slavlje obavljeno je na Košljunu, gdje je sudjelovao veliki broj vjernika i časnih sestara, te oko 150 svećenika, predvođenih biskupom krčkim, msgr. Valterom Županom i nadbiskupom riječkim, msgr. Ivanom Devčićem. Svi su svojim sudjelovanjem, a neki i riječima, posvjedočili da je umro franjevac sveta života. U travnju godine 2010. pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim, što se vodi u Nadbiskupijskom ordinarijatu u Splitu. O desetoj obljetnici smrti, u rujnu godine 2013., njegovi posmrtni ostaci preneseni su u košljunsku crkvu. GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 27 DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI 70. obljetnica oslobođenja Dubrovnika Povodom 70. obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južne Dalmacije od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu, u nekoliko nastavaka objavljujemo izvod iz knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ dr. Nikole Anića. Knjigu je za tisak priredio i uredio dr. Nikola Tolja, a izdana je prošle godine u biblioteci Udruge antifašista Dubrovnik „Da se ne zaboravi“ Pred početak oslobođenja Dalmacije, u rujnu 1944. godine, stanje u Dubrovniku i na njegovu području bilo je krajnje zamršeno. Nijemci su ga zajedno s vojskom NDH i četnicima Draže Mihailovića (jedinstven slučaj u čitavoj Hrvatskoj) bili jako utvrdili i za njegovu obranu koncentrirali veliku vojnu silu. Na drugoj pak strani Titova partizanska vojska nastojala ga je među prvima osloboditi. Problem Dubrovnika bio je tim složeniji jer su antihitlerovski saveznici svoje snage stacionirane u Italiji namjeravali iskrcati u rejonu Dubrovnika i tu se povezati s četnicima Draže Mihailovića. Vjerovali su da će tako zadati snažan udarac NOP-u u okupiranoj Jugoslaviji i stvoriti uvjete za povratak dinastije Karađorđevića u Beograd te, konačno, Dubrovnik otrgnuti od Hrvatske i uključiti ga u sastav Velike Srbije. Za te je paklene planove saznao maršal Josip Broz Tito dok se s Vrhovnim štabom i drugim rukovodećim organima nove Jugoslavije nalazio na Visu, s kojega je 18/19. rujna 1944. preko Rumunjske otišao za Moskvu. Tita je na Visu, a i kasnije, jako zaokupljao problem oslobođenja Dubrovnika i južne Dalmacije. Znao je da će se njemačka balkanska grupacija, s dijelom snaga iz Grčke i Albanije, povlačiti preko Boke kotorske i Dubrovnika prema sjeveru. U tome ih je nastojao osujetiti prisiliti na povlačenje preko istočne Bosne, kroz njene planine i teške prometnice; tu ih tući i postepeno uništavati. Dubrovnik je Titu trebao i radi osiguranja morskih prometnica i kopnene suradnje sa snagama u Bosni i Srbiji jer su se, primjerice, upravo preko Dubrovnika NOVJ i POJ u Bosni, Crnoj Gori i Srbiji mogli najlakše opskrbljivati. Zato se zalagao da se glavna ofenziva grupacija Osmog dalmatinskog korpusa (26. divizija s 1, 11. i 12. dalmatinskom i 3. prekomorskom brigadom, 1. tenkovskom brigadom i Artiljerijskom grupom) s oko 10 000 boraca s Visa usmjeri na oslobađanje srednjedalmatinskih i južnodalmatinskih otoka, a zatim krene prema Dubrovniku i oslobode ga. S tim se međutim nije slagao Glavni štab NOV Hrvatske i Štab Osmog korpusa. Oni su smatrali da se Viška operativna grupacija treba prebaci u rejon Splita i Šibenika i krenuti preko Knina prema Zagrebu. Prije polaska za Moskvu Tito je na Visu upriličio povijesno značajan sastanak sa zapovjednicima i članovima Vrhovnog štaba. Na dnevnom redu je bilo oslobođenje Dubrovnika. Tom prilikom izdao je zapovijed da se najprije razrade planovi za oslobođenje Dubrovnika i južne Dalmacije, izloživši pritom sve vojne i političke sastavnice takve orijentacije. Naređeno je da 26. dalmatinska divizija nakon oslobođenja srednjedalmatinskih i južnodalmatinskih otoka zajed28 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. no s 29. hercegovačkom divizijom oslobodi Dubrovnik. To međutim nije išlo tako lako. Tito je, kako je već navedeno, otišao u Moskvu, odakle se vratio početkom listopada 1944. i saznao da Dubrovnik još nije oslobođen. Čuvši za to, 8. listopada 1944. poslao je Rankovića i Jovanovića na Vis i zapovjedio da se 26. dalmatinska divizija uputi prema Dubrovniku, da joj se pri operaciji oslobađanja pridruži 29. hercegovačka divizija, da se u istom cilju prema Dubrovniku uputi najmanje polovica 1. tenkovske brigade, jedan do dva topnička diviziona te da se angažiraju zračne snage 1. i 2. eskadrile s Visa i južne Italije. Tijekom rujna 1944. godine 26. dalmatinska divizija je oslobodila Brač, Šoltu, Korčulu, Mljet i najveći dio Pelješca, a u borbama za Ston angažirana je samo 1. i 11. dalmatinska brigada, koje su se nešto kasnije, nakon oslobođenja Dubrovnika, obračunale s 369. legionarskom divizijom kod Vukova klanca. Štab 29. hercegovačke divizije je 15. listopada 1944. godine izdao zapovijed za oslobođenje Dubrovnika. Gledano s današnje povijesne distance, može se zaključiti da je vrhovni komandant Tito bio u pravu kada je tražio brže oslobađanje Dubrovnika. Prema Dubrovniku je iz pravca Konavala krenula 2. dalmatinska proleterska brigada sastava Primorske operativne grupe 2. crnogorskog korpusa), a na dubrovačkom području djelovali su Dubrovački partizanski odred i Konavoski partizanski odred, zatim jedinice Zapovjedništva mjesta (Dubrovnika) i drugi manji borbeni sustavi. U rejonu Dubrovnika bilo je stacionirano oko 4 000 njemačkih vojnika i vojske NDH, i to: 369. puk 369. legionarske (hrvatske) divizije, 9. posadna brigada vojske NDH (zapovjednik pukovnik Stijepo Zuech), postrojbe 9. ustaške brigade, sustavi topništva, mornaričko pješaštvo, dijelovi 1. divizije torpednih čamaca itd. U Dubrovniku i oko njega nalazila su se dva topnička puka uglavnom dalekometne artiljerije postavljene od Molunta, po Konavlima i oko Dubrovnika te na otocima ispred grada. Sa svim tim njemačkim i ustaško-domobranskim snagama zapovijedao je njemački pukovnik Krammer, a zapovjednik 369. njemačkog pješačkog legionarskog puka pukovnik Ficher nalazio se u Metkoviću uz zapovjednika 369. legionarske divizije. Nijemci su u Dubrovniku i oko njega stacionirali tako brojne snage jer su i oni imali informaciju da će u rejonu Dubrovnika doći do povezivanja četnika Draže Mihailovića s desantnim snagama anglo-američke vojske iz južne Italije. Zato borba za Dubrovnik nosi obilježje krupnih vojno-političkih sadržaja kao rijetko koja bitka vođena u NOR-u uopće. Krupnu povijesnu misiju odigrao je upravo maršal Tito svojom vojničkom i političkom lucidnošću i upornošću u ostvarivanju zamišljena plana oslobođenja Dubrovnika. Tvrdnju prema kojoj bi Dubrovnik za Hrvatsku bio izgubljen da nije bilo Titovih partizana koji su ga pravovremeno oslobodili, temeljimo i dokazujemo sljedećim tijekom povijesnih događanja: Namjera četnika Draže Mihailovića da se na području Dubrovnika povežu s jedinicama zapadnih saveznika aktualizirana je u proljeće i ljeto 1944., kada je četnički major Vojislav Lukačević kao izaslanik Draže Mihailovića 20. ožujka 1944.boravio u Londonu na vjenčanju kralja Petra II. Karađorđevića s princezom Aleksandrom kćerkom grčkog kralja Aleksandra. Na svadbi je bio odjenut u odoru kraljeva ađutanta s činom majora, a doputovao je preko Kaira u pratnji britanskog pukovnika Baileya koji je bio u Štabu Draže Mihailovića. Lukačević je u Londonu dobio upute da se vrati u Hercegovinu i povede akciju za oslobođenje Dubrovnika. Kad se vratio u Štab Draže Mihailovića, počeo mu je okretati leđa i s potpukovnikom Bačevićem (sve ratni zločinci zbog krvavih zločina nad Hrvatima i antifašistima u Hercegovini) sačinio je plan za oslobođenje, a zapravo osvajanje, Dubrovnika. Pridružio im se i major Ostojić zapovjednik četničkog korpusa u Sandžaku. Prema uputama iz Londona, pokrenuli su četnike iz Srbije, Sandžaka i Bosne i Hercegovine prema Trebinju i Dubrovniku. Akcija je započela početkom rujna 1944. godine. Prema Dubrovniku je krenulo oko 4 500 četnika. Nakon sastanaka u Rudom i u Kalinoviku Lukačević je s četnicima krenuo prema Nevesinjskom polju, Stocu i Ljubinju, a zatim prema Trebinju i približio se Dubrovniku. Iz Londona je dobio informaciju o predstojećem iskrcavanju britanskih i američkih trupa u rejonu Dubrovnika, a kružile su i informacije o iskrcavanju jugoslovenske vojske izvan otadžbine, pod zapovjedništvom generala Petra Živkovića, na području Boke kotorske. Lukačević je usmjeravao akciju prema južnoj Hercegovini i morskoj obali, na sektor Trebinje – Cavtat – Dubrovnik. Sa svojim postrojbama 22. i 23. rujna 1944. napao je postrojbe 369. njemačke legionarske divizije na željezničkim stanicama Poljice, Diklići, Jasenica, Hum i Uskoplje. Tvrdio je kako je zarobio 350 Nijemaca, jedan tenk i jednu bateriju, dok je bojnik Zvonimir Šporčić, zapovjednik Župnog oružništva u Dubrovniku, 27. rujna 1944. zapisao da su imali samo jednog mrtvog i tri ranjena. Ovo je bila jedina borba četničkih postrojbi s Nijemcima u 1944. godini. Nijemci su ih odbacili prema Trebinju, a poraženi Lukačević zatražio je pomoć od partizana. Tito je odbio taj zahtjev, a Štab 29. hercegovačke NOU divizije Lukačeviću je odgovorio: S izdajnicima nećemo pregovarati. Nakon toga Lukačevićeve četničke postrojbe krenule su u bijeg preko Popova polja, gdje su najvećim dijelom poražene od 2. dalmatinske PNOU brigade i od 29. hercegovačke divizije. Tek kada su NOVJ i POJ oslobodili Dubrovnik, Tito je odobrio iskrcavanje dijela britanskog 211. topničkog diviziona i komandosa iz Floyd force. Britanske su snage stigle do Bileće, gdje im se Lukačević predao, ali su ga Britanci morali predati partizanima. (Suđeno mu je za ratne zločine i pogubljen je u Beogradu u kolovozu 1945. godine.) Tako je završena kombinatorika četnika i britanskih snaga oko Dubrovnika. Težak udarac Lukačevićevim četnicima zadao je 2. i 5. bataljun 2. dalmatinske PNOU brigade pod zapovjedništvom načelnika Štaba brigade majora Bruna Vuletića (rodom iz okolice Sinja) kod sela Poljica u Popovu polju. Borba se vodila 4. i 5. listopada 1944. godine. Četnici su bili brzo razbijeni, pa su, u panici i bijegu prema Ljubinju, jurnuli preko mosta na Trebišnjici. Kako je među njima bilo dosta civila – žena, staraca i djece – Vuletić je zapovjedio obustavu napada i propustio civile da krenu prema Ljubinju, ali se malo koja četnička postrojba izvukla preko rijeke Trebišnjice. Ovim su Lukačevićevi četnici doživjeli potpun poraz. Time su propale i njihove nakane da Dubrovnik priključe Velikoj Srbiji. Ostaci četnika su se razbježali – neki su krenuli prema Kalinoviku i istočnoj Bosni, ali su pri bijegu potpuno potučeni od postrojbi 29. hercegovačke NOU divizije. Tako je, konačno, nestalo četnika s dubrovačkog području. Kako je ranije kazivano, oni su ondje bili legalno prisutni od 1941, kada su ih, uz suglasnost vlasti NDH, bili doveli Talijani. Dubrovnik je odahnuo. Nestali su četnici s njegovih ulica; nije više bilo njihova slavlja, orgijanja i krvoločnih pjesama po dubrovačkim hotelima i gostionicama. Nije više bilo ni Dubrovačke četničke čete ni Dubrovačkog četničkog korpusa – svih su ih natjerali u paničan bijeg i porazili dalmatinski i hercegovački partizani. Englezi su se također povukli iz Dubrovnika, pod svojim okriljem spašavajući neke četničke ratne zločince. (nastavlja se) GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 29 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Je li sačuvana „Ragusiana“ u Pragu? Priredio: Damir Račić Zbog nezainteresiranosti i nedostatka novca u proteklim desetljećima izgubili smo značajno kulturno nasljeđe koje je završilo u inozemstvu, bilo u kolekciji privatnika, muzeja ili nekih drugih kulturnih institucija Stanovnici svakog grada pa i najmanjih seoskih naselja ponose se svojim povijesnim i kulturnim nasljeđem bilo ono materijalne ili duhovne prirode. Tako bi trebalo biti u svakoj civiliziranoj državi. Nažalost, nije uvijek tako. Postoje primjeri kad ideologija ili vjerska uvjerenja zamrače um ljudima i u njihovoj mržnji i bijesu uništava se spomeničko i kulturno nasljeđe vlastitog ili drugog naroda. To se najčešće događa u osvajačkim i građanskim ratovima. Mogu se navesti i drugi razlozi, a to je kad su nečiji privatni interesi važniji od kulturne spomeničke baštine, pa se dogodi potpuna ili djelomična devastacija različitih objekata spomeničke baštine. Nažalost, u našem gradu nisu rijetki slučajevi devastacije ni unutar zidina, bilo da se radi o eksterijeru ili interijeru objekta. U najekstremnijim slučajevima i potpuno rušenje spomeničkog objekta. Pored povremenih manjih ili većih „grickanja i ujeda“ u kameno tkivo Grada, ali i na širem području Dubrovnika, najžešći i najpogubniji atak na spomeničku baštinu bez sumnje je prirodna katastrofa i rat („Ratovi su mrski majkama“ – Horacije). Kolonijalne zemlje također su tijekom XIX. i XX. stoljeća opljačkale i prenijele u svoje muzeje i privatne zbirke umjetničko blago iz država s drugih kontinenata. Zamislimo, da Dubrovnik nije pogodio katastrofalni potres 1667. godine. Od samog rušenja veću štetu napravio je razbuktali požar, jer je Grad neprekidno gorio oko 70 sati. Plamen je „progutao“ mnoge privatne knjižnice, dokumente, rukopise, raskošni namještaj, umjetnička djela, rastopio sakralne i privatne predmete izrađene od plemenite kovine i mnogo drugog vrijednog povijesnog i umjetničkog blaga pretvorio je u pepeo i bezobličnu izgorjelu masu. (Godine 1966. veliko umjetničko blago Firence stradalo je od izlijevanja rijeke Arno. Trebalo je smisliti novu tehniku za restauriranje jer nikad ranije umjetnički predmeti nisu bili u isto vrijeme oštećeni vodom i naftom!) Osim prirodnog uzroka koje sam naveo, ogromna materijalna razaranja na spomeničkoj baštini su nedjela ljudskog faktora prilikom ratnih sukoba. Na sreću, Dubrovnik je u oba Svjetska rata prošao bez težih posljedica po kulturnu baštinu. Onda se je dogodila 1991. godina, kad je srpsko-crnogorski agresor želio satrti naš grad, kao i druge hrvatske gradove koji su mu bili na dometu topništva i zrakoplovstva. Uz izravno uništavanje spomeničke baštine granatiranje i bombardiranjem, jedna od popratnih pojava je i pljačka agresorske vojske. (Od toga nisu bili imuni ni Ameri30 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. kanci u ratu s Irakom.) Pri tome strada djelomično ili u potpunosti, između ostalog, i kulturna baština napadnute države, odnosno svako naselje u koje uđe neprijateljska vojska. Pljačkaju se muzeji, arhivi, crkve, privatne kuće, gospodarski objekti i štošta drugo. To je „dodatni motiv“ svim osvajačkim vojskama od postanka čovječanstva pa do suvremenog doba. I „mirna“ okupacija donosi nedaće i pljačku. Dubrovnik je okupacijom od strane Francuza (18061815) „izgubio“, tj. opljačkano je veliko arhivsko blago iz knjižnice samostana Dominikanaca i benediktinskog samostana na Višnjici. Francuski osvajači istjerali su redovnike iz samostana i uzimali što su htjeli. Za vrijeme I. svjetskog rata dubrovački arhiv prenesen je u Austriju (Graz) da bi se sačuvao od uništenja i pljačke. (Teško je povjerovati da je prilikom prijenosa napisan detaljan popis cjelokupne arhivske građe! – kom. D.R.) Postoji opravdana sumnja da nije sve vraćeno u Dubrovnik (preko Beograda) nakon završetka I. svjetskog rata. Općenito govoreći predugo se čekalo na povrat arhivske građe. O tome je objavljeno nekoliko tekstova u lokalnim tiskovinama, a među ostalim i u „Narodnoj Svijesti“. O osobi koju je angažirala vlada Kraljevine SHS-a i obvezala da vrati arhivsku građu u Dubrovnik o tome nešto kasnije. Postoji još jedan važan razlog gubitka dubrovačke kulturne baštine, a to je nezainteresiranost i nebriga nadležnih institucija oko njenog primjerenog čuvanja. Naposljetku, može se spomenuti i nedostatak novca oko otkupa zbirke ili predmeta od privatnih vlasnika ili njihovih nasljednika. (Npr. Boškovićeva privatna korespondencija o kojoj sam pisao u „GG“ broj 488 od 25.srpnja 2014. godine.) Zbog nezainteresiranosti i nedostatka novca u proteklim desetljećima izgubili smo veoma značajno kulturno nasljeđe koje je završilo u inozemstvu, bilo u kolekciji privatnika, muzeja ili nekih drugih kulturnih institucija. Razlog ovom opširnom uvodu u svezi kulturne baštine, u najširem smislu, je tekst posvećen Milanu Rešetaru (Dubrovnik, 1860. – Firenza, 1942.) objavljen u lokalnoj tiskovini tijekom II. svjetskog rata. „Hrvatska“ od 1.7.1944. godine, broj 65. JEDNA ZNAČAJNA 20-GODIŠNJICA Dubrovnik, 30. lipnja. Ovih dana navršilo se 20 godina, što je u velikoj knjižnici u Pragu, koju je godine 1924. osnovalo Češko ministarstvo vanjskih poslova, osnovan i posebni odjel t. zv. „Ragusiana“. To je bivša knjižnica našeg sugrađanina, pok. dr. Milana Rešetara, velikog hrvatskog filologa, književnika i kulturnog povjestničara. Re- šetarova knjižnica sadrži samo knjige dubrovačkih pisaca i djela, koja sadrži 2877(!!) komada, (a) vodi se starim Rešetarovim signaturama, što omogućuje rad. Prava je grehota (nesumnjivo! – kom. D.R.), da se onda nije našao način, da ova važna knjižnica ostane u Dubrovniku, gdje joj je i pravo mjesto. Nevjerojatno veliki broj knjižnih jedinica posjedovao je Milan Rešetar koje je sakupio(?), a to baš nije jeftin hobi pogotovo kad se radi o starim i rijetkim izdanjima (samo) dubrovačkih autora. Je li zbirka „Ragusiana“ preživjela II. svjetski rat i je li se još nalazi u kompletu od 2877 „komada“, na to bi trebali odgovoriti dubrovački povjesničari književnosti. Ako je sačuvana u potpunosti ili djelomično, je li dostupna za popis što sve sadrži i naravno, za istraživanje dubrovačke književnosti iz različitog vremenskog razdoblja?! Nebrigom, nezainteresiranošću, uzmimo u obzir i nedostatak novca za otkup tadašnjih vlasti ali i ostalih kulturnih društava toga vremena (1924.) Dubrovnik je osiromašen za vrijednu (srednjovjekovnu) zbirku književnih djela raznih dubrovačkih autora, a time je umanjena i sveukupna duhovna baština Dubrovnika. U svezi odugovlačenja oko povratka arhivske građe, lokalni tjednik „Narodna Svijest“ objavila je nekoliko novinskih izvješća koje citiram. „Narodna Svijest“ od 10.12.1919. godine, broj 15. DUBROVAČKI DRŽAVNI ARHIV Profesor Rešetar, naš sugrađanin, pozvan je od vlade, da otputuje u Graz i preuzme dubrovački državni arhiv, koji je za vrijeme rata tamo pohranjen. „Narodna Svijest“ od 7.4.1920. godine, broj 15. Arhiv Dubrovačke Republike, hvala zauzimanjem naših rodoljuba i dobrotom g. prof. Dr.a Milana Rešetara, stiže nam iz štajerskog Graza i Beča za Uskrs. Ta naša dragocjena starina smješta se na svoje prijašno mjesto, u donjem spratu Dvora, na pouku, na korist nama Dubrovčanima, cijelom jugoslavenskomu i sveslavenskomu naučnom svijetu, k’o što se njime (arhivom) dičimo tako se i okoristimo! (Iz Dvora u Sponzu arhiv je prenesen tijekom 60-ih godina XX. stoljeća – nap. D.R.) „Narodna Svijest“ od 3.3.1921. godine, broj 10. PRENOS ISPRAVA DUBROVAČKOG ARHIVA Na Ministarstvu prosvjete deputacija (delegacija iz Dubrovnika – op. D.R.) je zamolila, da se pospješi sa prenosom isprava dubrovačkog arhiva, a gosp. Ministar je izjavio, da će se prenos u najkraće vrijeme obaviti pod nadzorom gosp. Jova Radonića. „Narodna Svijest“ od 31.10.1922. godine, broj 43. POPUNJENJE DUBROVAČKOG ARHIVA Ministar prosvjete potpisao je naredjenje (!!), po kojemu se u Beogradu zaostali djelovi našega arhiva imaju prenijeti u Dubrovnik. „Narodna Svijest“ od 8.7.1924. godine, broj 29. DUBROVAČKE STARINE Veoma je umjestan uvodnik „Dubrovačkog lista“ o nevraćenim ispravama našeg arhiva iz Beograda, ali nijesu samo stare arhivske isprave, koje nam se ne vraćaju, nego ima još i starinskih naših predmeta, koje moramo dobiti natrag, ka(o) n.p. stare dubrovačke topove. (Vojni muzej na Kalemegdanu raspolaže sa jednim ili više komada dubrovačkih topova! – nap. D.R.). Svojevremeno poduzeti su koraci u tom pravcu, ali do sada uzalud. Da nije bilo Mnsgr. Dr. Bulića i naš Pracat bi bio još na reparaciji (obnovi, popravci u Beču – nap. D.R.). Imamo mi mnogo državnih i privatnih ustanova, koje bi mogle dosta poraditi u tom pravcu, ali zato treba ustrajnog rada. Svakako dosta žalosno da u narodnoj državi ne nailazimo na shvaćanje za naše starine! Ni tijekom 1925. godine „Narodna Svijest“ nije objavila vijest o povratu dubrovačkog arhiva iz Beograda, a kada je to konačno učinjeno i u potpunosti nije objavljeno u lokalnom tisku. S obzirom na višegodišnju sporost oko prijenosa dubrovačke arhivske građe, može se osnovano pretpostaviti da nije vraćena u potpunosti cjelokupna arhiva, a i svi povijesni predmeti, kako iz Graza i Beča tako i iz Beograda. Na impozantnu količinu od 2877(!) knjiga koje je imao Milan Rešetar i na njegovu službenu ulogu oko povrata dubrovačkog arhiva, koje su 1924. godine (neobjašnjivo i misteriozno) završile u Pragu kao zbirka „Ragusiana“ postoji određena sumnja, jer 1925. godine, prema pisanju lokalnog tiska, u dubrovački državni arhiv još nije vraćena arhivska građa. (Podsjećam: Češko ministarstvo vanjskih poslova osnovalo je 1924. godine(!!) poseban odjel t.zv. Ragusiana. Je li se M. Rešetar okoristio svojom službenom ulogom u povratu dubrovačkog arhiva iz Graza i zadržao značajan dio zbirke te je prodao Česima?! – kom. D.R.) Značajni dio kulturne materijalne i duhovne baštine Dubrovnik je nepovratno izgubio najprije u prirodnoj katastrofi, zatim od raznih osvajača tijekom XIX. i XX. stoljeća, ali i nebrigom odgovarajućih kulturnih institucija, gradske vlasti, a vjerojatno i nečijim osobnim interesima. KORČULANSKA GRADSKA KNJIŽNICA “IVAN VIDALI” Susret knjižničara Korčulanska Gradska knjižnica “Ivan Vidali” od 22. do 27. rujna 2014. godine bit će, u suradnji s parterskim knjižnicama iz Austrije, Finske, Italije, Poljske, Španjolske, Češke i Turske, organizator međunarodnoga susreta knjižničara koji se odvija i financira u okviru EU projekta Library. I love it!, kao dio programa Grundtvig za cjeloživotno učenje. Ovaj hvale vrijedan projekt prepoznalo je i podržalo Ministarstvo kulture u RH. Realizacija projekta Library. I love it! traje od kolovoza 2013. do srpnja 2015. godine financiranjem najmanje dvanaest planiranih mobilnosti. Cilj je projekta podsjetiti na funkciju suvremene knjižnice kao centra za cjeloživotno učenje koji posredovanjem kulturnih vrijednosti omogućuje društveni i profesionalni razvoj kako knjižnice tako i njezina osoblja. U sklopu projekta predviđeni su posjeti i sastanci u svakoj od knjižnica partnera, što pridonosi kulturnoj i turističkoj promidžbi pojedinih dijelova europskih zemalja. Na ljestvici poretka Nacionalne agencije ovaj se projekt Gradske knjižnice “Ivan Vidali” nalazi na 13. mjestu od ukupno 112 prijavljenih sa 100 bodova na EU razini ocjene projekta te su mu dodijeljena sredstva u iznosu od 14.000 eura. E.D. KORČULA Predstavljen roman Ivone Kapor „Zorzijeva kletva“ Roman “Zorzijeva kletva” Ivone Kapor u izdanju obitelji Kapor i izdavačke kuće Akademski pečat iz Zagreba (roman, kombinacija povijesti iz 13. stoljeća i današnjice, prepun spletki, mistike, tajnih obreda, lascivnosti, ubojstva) predstavljen je 19.rujna u Domu kulture u Korčuli. Predstavljači su bili Tonći Petković, dr. Goran Kalogjera, Goran Cvjetinović i prof. Stanka Kraljević. U prigodnom dijelu predstavljanja nastupila je klapa Fortuna iz Grada. LJETNIKOVAC BUNIĆ-KABOGA Skica za raj Ivane Miloglav Ivanković Samostalna izložba dubrovačke akademske slikarice Ivane Miloglav Ivanković „Skica za raj“ otvorena je četvrtak 18.rujna u obnovljenom ljetnikovcu Bunić – Kaboga na Batahovini. Izloženo je deset slika, većeg formata, ulja na platnu- sve jedna ljepša od druge, to treba doći vidjeti. Izložbu je otvorio prof. Marin Ivanović, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, s mnogo lijepih riječi o izloženim slikama i likovnim pravcima autorice. Izložba je otvorena do 5. listopada, svaki dan od 16 do 19 sati. V.Komarica VIJESTI IZ KLUBA SARAJLIJA – DUBROVNIK Proširena sjednica Predsjedništva U srijedu 17.rujna održana je proširena sjednica Predsjedništva na kojoj su članovi davali prijedloge za aktivnost Kluba u narednih 6 mjeseci. Neki od prijedloga su prihvaćeni - izleti, druženja, književna večer, obilježavanje 6.godišnjice rada Kluba, tradicionalna zabava za 8. ožujak Dan žena. Za izvršenje su zaduženi pojedini članovi. Književna večer Književnik Mato Jerinić predstaviti će knjigu, prijatelja Kluba, Kemala Tursunovića „Tanke životne žice sjeverno istočne Bosne (tambura i saz). Večer će biti održana u četvrtak 2. listopada u 19 sati, u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Klub 65 +, Josipa Kosora 2 (kod zgrade PBZ poslovnice Lapad). Veselimo se Vašem dolasku. V.Komarica GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 31 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ Uvod Prema nekim podacima iz razdoblja pred I. svjetski rat, izlazi da su mnogo uspješnije poslovali hoteli koji su imali bogatiji i raznovrsniji sadržaj ponude (uz ugostiteljske su pružali i druge usluge, kao što su zabave i si.). Takvima je bilo dovoljno ostvariti oko 120 dana pune iskorištenosti smještajnih kapaciteta, da bi poslovnu godinu završili s uspjehom (npr.”Imperial” je u 1902. godini, prvoj koju je završio bez gubitka, ostvario oko 166 dana pune zauzetosti svojih 70 soba, što je činilo oko 120 dana realne zauzetosti svih postelja, budući da su se dvokrevetne sobe često izdavale za jednokrevetne). Ostali objekti su se “mučili” i na 130 dana, a jedino su se manji obiteljski objekti “izvlačili” i s manjim brojem dana. Relativno česte su bile promjene vlasnika, voditelja, pa i firmi malih objekata (pansiona, svratišta i gostionica). To se događalo dijelom zbog nesnalaženja u relativno teškim uvjetima poslovanja, a dijelom i zbog stalne pokretljivosti manjih poduzetnika. Promjene su se odražavale kroz povremeno poslovno propadanja, prodaju, ili iznajmljivanje takvih objekata. S rastom turističkog prometa, prema kraju razdoblja, poboljšavali su se i uvjeti poslovanja, odnosno poslovni rezultati smještajnih objekata pa je tada bilo manje promjena. Kao kuriozitet se može istaknuti činjenica kako dubrovački hoteli nisu prestajali radom u prvim godinama rata, sve do 1917.godine. Tek tada su se hoteli počeli zatvarati, prije svega zbog nestašica hrane i znatno smanjenog broja posjetitelja. Uglavnom, tek u trećoj (kalendarski u četvrtoj) godini rata bili su prisiljeni prekinuti rad. Do tada, veliki dio hotela i svratišta je radio tijekom ljeta, ugošćavajući pretežno posjetitelje iz Bosne i Hercegovine. Češko Dubrovačko dioničko društvo je u drugoj polovica 1917. g. planiralo izgradnju “hospicija za nastradale ratnike” u/ Srebrenom i Kuparima, na zemljištu što ga je Feljton br. 38 Svratište hotel i restoran Sarajevo Uoči Prvog svjetskog rata u dubrovačkoj okolici su radili slijedeće smještajni objekti i to: Thermo-Therapija (Mokošica), Svratiste Miramar (Cavtat), Pansion Glavović (Lopud), Gost. Jakov Skočić (L.Šipanska), Gostionica Federik Glumčić (Slano), Svratiste L.Baća (Ston) a u Dubrovniku: Grand hotel Imperial (grad-Pile), Hotel Hollman (Gruž), Grand hotel Petka (Gruž), Pansion vila Hariett (Gruž), Pansion Helena (G.Kono), Vila Roma (put Gruž-Boninovo), Hotel Gradac (grad-Pile), Pansion Šoletić (grad-Brsalje), Hotel de la Ville (grad), Svratiste Lacroma (grad) Svratiste Al Sole (grad), Pansion Adria (grad-Ploče) i Svratiste hotel i restoran Sarajevo o kojem će biti riječi u ovom feljtonu. Svratiste hotel i restoran Sarajevo nalazio se jednim dijelom na Gundulićevoj poljani a drugim dijelom preko puta Dvora. Cjenik pansiona nam govori kako je za duži boravak cijena bila mnogo povoljnija. Imao je dobar položaj – baš u centru današnje stare gradske jezgre. Ovaj smještajni objekt prestao je raditi poslije Prvog svjetskog rata. Vlasnici hotela su i u to vrijeme prepoznali prednost oglašavanja pa tako u raznim novinama iz tog vremena susrećemo reklamu ovog hotela, ne samo na našem, već na talijanskom i njemačkom jeziku. Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 32 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389 Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva društvo kupilo prije rata. To nije realizirano ali će kasnije, neposredno po završetku rata, isto društvo početi podizati smještajne objekte u Kuparima. U međuvremenu se radilo na proglašenju Dubrovnika Iiječilišnim gradom (Kurort). Već 1904. godine “CH” prenosi pisanje “Obzora”, u kojem se ukazuje na pogodni položaj područja Dubrovnik-Gruž-Lapad, zgodnog za razvoj klimatskog lječilišta, posebno za zimski boravak, što bi moglo “postati vremenom ono što je danas Niza” /CH,5/1904/. Slijede i neke akcije, nakon kojih se očekivalo kako će to biti povoljno riješeno, a odgovarajući propis o tome očekivao se 1910.godine. To se ipak nije ostvarilo, zbog navodnog neispunjenja nekih uvjeta “u okruženju” (raspoloživa infrastruktura i sadržaji u gradu). Unatoč tome, Dubrovnik se razvijao kao turistički grad, a slijedećih godina, sve do Prvog svjetskog rata, bilježen je stalni rast posjeta i smještajnih kapaciteta. LJUDI KOJI SU GRADILI DUBROVAČKO HOTELIJERSTVO I DUBROVAČKI TURIZAM Neno Kljunak Pred nekoliko dana nas je napustio jedan od najuspješnijih hotelskih direktora gospodin Neno Kljunak i to samo nekoliko dana poslije njegovog 95-og rođendana. Rođen je 1919. u Primorju a njegovi roditelji imali su desetoro djece i to sedmoro sinova i tri kćerke. Zbog neimaštine Neno sa navršenih 12 godina odlazi raditi i zapošljava se kod poznatog brodovlasnika Federika Glavića. Na njegom brodovima („Kumanovo“) plovi sve do Drugog svjetskog rata kada se priključuje Narodno oslobodilačkoj vojci. Poslije rata radi u tadašnjoj Općini da bi 1957./58. godine bio postavljen za direktora hotela „Pošte“ na Pilama. Evo nekoliko riječi o ovom važnom smještajnom objektu - kada je riječ o povijesti dubrovačkog hotelijerstva. Davne 1854. godine u toj zgradi (dvorcu) Andro Mitrović otvara gostionicu, a nekoliko godina kasnije i hotel pod nazivom hotel „Miramar“. Bio je to prvi smještajni objekt koji se u Dubrovniku nazvao „hotelom“. Uspješno radi sve do početka prošlog stoljeća kada dolazi do zatvaranja ovog objekta. Nekoliko godina prije Drugog svjetskog rata u te prostore ulazi poštanski ured. Nakon napuštanja tih pros- tora zgrada se preuređuje i opet postaje hotel pod nazivom Hotel „Pošta“ u kojem je Neno Kljunak radio do 1952./53. godine. Zbog derutnog namještaja i malih smještajnih kapaciteta (imao je samo 15 soba) hotel se zatvara a Neno Kljunak slijedećih par godina vodi nekoliko restoranskih objekata u našem gradu. Godine 1964. u Dubrovniku se osniva Hotelsko poduzeće Dubrovnik u kojem su se nalazili hoteli „Argentina“, „Excelsior“, „Imperijal“ i noćni bar „Labirint“. Godine 1967. ovo poduzeće kupuje „Villu Dubrovnik“ koje je bilo odmaralište Izvršnog vijeća republike Hrvatske. Hotel se renovirao a Neno Kljunak dolazi za direktora tog hotela. Treba napomenuti još i to: godine 1970. integriraju se, već spomenuto, Hotelsko poduzeće Dubrovnik s „Ugostiteljskim poduzećem Lapad“ u jedno poduzeće pod nazivom HOTELSKO TURISTIČKO PODUZEĆE „DUBROVNIK“ a „Villa Dubrovnik u njegovom sastavu posluje sve do početka Domovinskog rata. Dolaskom u „Villu Dubrovnik“ Neno Kljunak zapošljava sve mlade i sposobne ljude i hotel ubrzo postaje jedan od najboljih hotela u Dubrovniku i šire. U ovom hotelu Neno Kljunak radi više od 20 godina kad na njegovo mjesto IZABRAN U BARCELONI Kristijan Pavić potpredsjednik Udruženja Med Cruise Osim sajma Seatrade Med, u Barceloni se u petak 19. rujna 2014. održala i 45. Generalna Skupština Med Cruise udruženja, gdje su se ponovno birali članovi Predsjedništva udruženja za razdoblje 2014-2017. Za potpredsjednika Udruženja Med Cruise ( Senior Vice President) izabran je Kristijan Pavić iz dubrovačke Lučke uprave. Za Predsjednicu Udruženja izabrana je Carla Salvado iz Barcelone a zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik, gosp. Kristijan Pavić, izabran je za potpredsjednika Udruženja Med Cruise ( Senior Vice President). U Predsjedništvo Med Cruisa izabran je i gosp. Marijan Petković iz Lučke uprave Šibenik te Vlado Mezak iz Lučke uprave Rijeka. Iduća, 46. Generalna Skupšina Med Cruisa održat će se u Zadru od 03.-06. lipnja 2015. godine. Med Cruise udruženje osnovano je 11. lipnja 1996, kao REPORTAŽA IZ ALBANIJE - KAKO JE MAHNITI URBANIZAM UNIŠTIO ZAHUKTALI TURIZAM Je li Albanija turistička konkurencija Hrvatskoj i Grčkoj? Tportalov urednik ovoga je ljeta boravio na albanskoj rivijeri, koja se po turističkim brojkama, ali i hvalospjevima u inozemnim medijima, sve više nameće kao konkurencija regionalnim turističkim silama poput Grčke i Hrvatske. Reportaža s Jonskog mora donosi osobni i nešto manje romantičan pogled na albansko turističko čudo. Zamislite ovakvu situaciju – vozili ste više od 1.300 km i stigli u nepoznatu zemlju koju ste, temeljem divnih preporuka, odabrali za destinaciju svog ljetovanja. Ondje se susrećete s vlasnikom apartmana s kojim ste prethodno dogovorili smještaj po povoljnoj i za područje koje posjećujete prosječnoj cijeni. Apartman ima sve što treba – klimu, wi-fi, novu kuhinju i namještaj, no nećete ga nikad vidjeti jer ga je vlasnik, unatoč vašoj rezervaciji, izdao nekome drugome. Moli vas da se strpite koji dan, a on će vas četvero s dvoje malene djece u međuvremenu strpati u dvostruko manju sobu. Odbijate i ignorirate njegov cinični komentar kako ‘ništa bolje, ma ništa uopće, nećete naći’ te krećete u potragu za nečim normalnijim. No ta misija se razvlači na nekoliko sati, jer vas unajmljivači vode po urušenim sobičcima s čijeg stropa malter pada po glavi, a ispod njega klimavi čavli nakrivo pridržavaju mrke crno-bijele fotografije pokojnih članova obitelji. Nakon višesatnog natezanja i komunikacije rukama i nogama, uoči pada mraka, pronalazite prenoćište koje djeluje prihvatljivo i čisto, pa makar bilo i 50 posto dolazi Nada Marić. Struktura njegovih gostiju, pored mnogih drugih, bila je pretežno iz Velike Britanije i to zahvaljujući najviše tadašnjoj putničkoj agenciji „Yugoturs“ – London. Tko god je radio u turizmu znade kako su engleski gosti vrlo zahtjevni Lukša Lucianović gosti a oni su bili vrlo www.dubrovnikturistinfo.com zadovoljni boravkom u ovom hotelu. Pravilo ove agencije je bila i anketa koju su svi gosti morali popunjavati po povratku u svoju zemlju a onda se prema mišljenju tih gostiju birao najuspješniji hotel ne samo za Dubrovnik već za sve hotele u bivšoj državi u kojima su boravili britanski gosti. Tako je godinama, ponavljam godinama, sve do Domovinskog rata, ovaj hotel dobivao prvu nagradu i bio smatran jedan do najboljih hotela u bivšoj državi a po mišljenju britanskih gostiju. Sve je to bila zasluga Nena Kljunka i njegovih vrijednih zaposlenika. I na kraju: HVALA mu za sve ono što je napravio za dubrovačko hotelijerstvo i dubrovački turizam i neka mu je vječna SLAVA. neprofitna organizacija čija je misija promicati krstarenja na Mediteranu i susjednim morima.( Područje organizacije pokriva Sredozemno more i susjedna područja u Atlantskom oceanu, Crnom moru i Crvenom moru.) Udruga pomaže svojim članovima pružajući umrežavanje, promotivne i stručne razvojne mogućnosti vezane za kružna putovanja. Danas udruga broji 70 članova koji predstavljaju više od 100 luka diljem mediteranske regije, uključujući 32 pridružena člana, koji predstavljaju ostale udruge, turističke zajednice i brodske agenate. skuplje i morali spavati na dječjem pomoćnom ležaju od opruga. Međutim, priča od jučer ponavlja se ujutro po dolasku na plažu. Domaćini vas dočekuju čarobnim riječima ‘all is reservation’, nemušto tumačeći kako svoj ručnik ne možete spustiti ni na jednu od milimetarski načičkanih ležaljki kojima upravljaju ugostiteljski objekti milimetarski načičkani uz plažu. To da ste trebali doći prije osam sati te da ste sa sobom trebali imati račun s dokazom napravljenog prometa u dotičnom kafiću ili restoranu dan prije, shvatit ćete sljedećeg dana, kad robinzonski ovladate lokalnim pravilima, kojih ćete se narednih dana pridržavati manirom dresirane životinje. Za početak – namjestit ćete sat na vremensku zonu susjedne države kako biste se ranije budili i stigli zauzeti dragocjenu ležaljku i mjesto za parking. www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka) GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 33 ŠPORT TURNIR NA KORČULI Jug CO prvi Pobjedom nad reprezentacijom Brazila 10:5 VK Jug CO je osvojio treće izdanje Međunarodnog turnira Korčula Suzuki 2014. Najboljim vratarom turnira proglašen je Marko Bijač, dok je najbolji strijelac i najbolji igrač kapetan Brazila Felipe Perrone. Treće mjesto osvojila je momčad ruskog Spartaka koja je uvjerljivo pobijedila splitskoga Mornara. Peto mjesto pripalo je splitskom OVK POŠK, dok je šesto mjesto zauzeo Medvešćak. - Turnir je, s obzirom na način treniranja posljednjih mjesec i pol dana i da smo praktično došli bez trening utakmice, bio baš po mjeri. Možemo reći da smo igrali sa tri različita stila. Rusi su jaki i graju ‘muški’, POŠK je bliži našem načinu vaterpola, dok je Brazil sa još dvojicom igrača iz Barcelonete podsjećaju na Španjolce – kazao je uvodno trener Juga Miho Bobić nakon osvojenog turnira za službenu stranicu Juga. D.Lopin TENIS-TURNIR U FRANCUSKOJ Konjuh u polufinalu parova JUDO Šutalo unatoč ozljedi na krovu Europe! “Crven, bijeli, plavi, vise se ne krije” - otpjevao je Dražen Žanko u svojoj pjesmi, ali zaista, “naš” barjak zaista se više nigdje ne krije na judo natjecanjima. Još jednom Hrvatska ženska juniorska ekipa ispisala je povijest juda u Hrvatskoj. Na prvom ekipnom EP-u za juniore ikad, Hrvatska reprezentacija osvojila je zlatno odličje. Ove godine u nešto izmijenjenom sastavu za razliku kada su osvojile broncu na SP, još jednom su trijumfirale. U finalnom meču, Hrvatska je bila bolja od reprezentacije Francuske sa 3:2 i slavlje je moglo početi. Kao drugi nositelj u prvom kolu smo bili slobodni, u drugom kolu Hrvatska je pobijedila Veliku Britaniju sa 5:0, u polufinalu je pala reprezentacija Njemačke sa 3:2. Hrvatska je nastupila u sljedećem sastavu: Barbara Matić, Ivana Šutalo, Buga Kovač, Maja Blagojević, Tena Šikić i Tihea Toplolovec. Treba posebno istaknuti, Ivana Šutalo, članica Judo kluba Dubrovnik istegnula je rame u polufinalu, a njezin nastup je došao pod znakom pitanja. Ipak je Ivana nastupila i osigurala Hrvatskoj treći bod u pobjedi nad Francuskom. D.Lopin NA MEĐUNARODNOM MITINGU U ČITLUKU Osam medalja za atletičarke i atletičare Ana Konjuh je u paru s Francuskinjom Manon Arcangioli ušla u polufinale ITF-ovog turnira u Clermont Ferrandu u Francuskoj. U 1.kolu su bile bolje od para Ons Jauber (Turska) i Alize Lim (Francuska) s 2:1 (6:2, 1:6 i 10:1), a u 2.kolu (četvrtfinale) od Francuskinja, trećih nositeljica Julie Coin i Stephanie Foretz sa 2:1 (6:4, 4:6 i 10:7). U polufinalu, u četvrtak 25. rujna popodne, očekuju ih Irina Ramialison iz Francuske i Nina Zander iz Njemačke. Inače, mlada dubrovačka tenisačica je u 1.kolu singla izgubila od Švicarske reprezentativke, 21-godišnje Viktorije Golubić s 2:0 (6:3, 7:6). BRIDŽ KLUB DUBROVNIK Ana Čeović i Maja Mrša pobjednice U ponedjeljak 22.09.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo rekordnih dvadeset i tri para zajedno s njemačkim gostima hotela uz Matchpoints obračun. Pobijedile su Ana Čeović i Maja Mrša. U četvrtak 18.09.2014. odigran je turnir od sedamnaest parova po Matchpoints obračunu također zajedno s gostima hotela. Na turniru su uvjerljivo pobijedili Monica Fischer i Rolf-Klaus Appelt. Najbolje plasirani domaći predstavnici su Dubravka Zvrko i Frano Mozara na drugom mjestu, Boris Lovjer i Marija Jelčić na trećem mjestu te Frano Staničić i Joško Đilović na petom mjestu. U poretku za ciklus rezultata u rujnu, vodeći je Velibor Puzović, ispred Tonija Radića i Zdenka Stankovića. 34 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. Atletičarke i atletičari AK Dubrovnik sudjelovali su na 9. Međunarodnom mitingu „Dani berbe grožđa - Bože Gagro 2014.” u nedjelju 21. rujna u Čitluku. Na mitingu je nastupilo 15-ak klubova s više od 350 natjecatelja, a dubrovačke atletičarke i atletičari osvojili su osam medalja. Ivana Karačić (1999.) nastupila je u skoku u dalj i sa skokom od 5,42 metra osvojila je drugo mjesto. Rebecca Beazkoetxea Radić (2002.) u utrci na 60 metara (8,85) osvojila je prvo mjesto, dok je u skoku u dalj (4,30) osvojila treće mjesto. Anđela Curić (2002.) u bacanju kugle (2 kg) osvojila je drugo mjesto i s rezultatom 9,42 metra upisala novi osobni rekord. Josipa Habjan (2003.) u utrci na 60 metara osvojila je prvo mjesto, a Lea Madeško (2004.) u skoku u dalj (3,82 metra) osvojila je treće mjesto. Filip Grgurević nastupio je u utrci na 100 metara i s rezultatom 11,97 osvojio je drugo mjesto. REGIONALNA LIGA Slavlje rukometašica Dubrovnika U drugom krugu Amaterske Regionalne ženske rukometne lige u Metkoviću sastale su se ekipe Metkovića, Dubrovnika, Leotar Trebinje i Lokomotiva Mostar. Dubrovkinje su u susretu protiv Metkovića slavile 30:21. U dosta zanimljivoj utakmici domaće igračice su dobile prvo poluvrijeme 11:10. Drugo poluvrijeme pripalo je dubrovačkim rukometašicama koje su tako potpuno zasluženo stigle do prvog slavlja. Za ekipu Žrk Dubrovnik nastupile su Menalo, Mojaš 2, Čubrić, Bušlje, Haklička 1, Pantović 8, Varela 4, Prkačin 4, Pandža, Bačić 6, Vrbica, Prkačin Ženska štafeta 4X100 u sastavu: Rebecca Beazkoetxea, Ivana Karačić, Helena Zvone, Karla Vučetić, osvojila je treće mjesto. Na mitingu su nastupili i najmlađi uzrasti AK Dubrovnik kojima je ovo ujedno bilo i prvo natjecanje. Trenerica Daria Ljubojević istaknula je da je zadovoljna svim ostvarenim rezultatima, te kako se nastavljaju pripreme za nadolazeću sezonu, a posebno za nastup Ivane Karačić za reprezentaciju Hrvatske u Mariboru 27. rujna. Marina Majić 2, Previšić 1, Šišić 2. U drugom susretu Dubrovkinje su igrale protiv Lokomotive. Utakmica protiv Premjer ligaša BIH za naše cure je bio izazov kojeg su izvanredno iskoristile i prvi dio utakmice riješili u svoju korist rezultatom 14:12. U drugom poluvremenu igračice Lokomotive koriste bolju fizičku i tehničku spremu i rješavaju utakmicu u svoju korist rezultatom 29:24. U drugom susretu Žrk Dubrovinik nastupio je u satavu Menalo, Mojaš, Čubrić1, Bušlje, Haklička, Pantović4, Varela 6, Prkačin5, Pandža, Bačić 5, Vrbica 2, Prkačin 1, Previšić i Šišić. Ostali rezultati: Rk Lokomotiva – Žrk Leotar Trebinje 22:17, Žrk Metković Žrk Leotar Trebinje 26: 29. D.Lopin PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr www.dbksport.com NOGOMETNI KUP: MALI NOGOMET-DAMJAN ŠULIĆ IZ ITALIJE: GOŠK „razbio“ drugoligaša! Sve je iznad očekivanja Dubrovački GOŠK ostvario je plasman u osminu finala Kupa Hrvatske! Momčad Milana Petrovića bez većih je problema u srijedu 24.rujna nadigrala drugoligaša Pomorca iz Kostrene. Na poluvremenu je bilo već 4:0, a nakon 90 minuta igre potpuno neočekivanih - 7:0! Zaista nevjerojatna pobjeda Dubrovčana. GOŠK je poveo već u 11. minuti preko Domagoja Veraje. Svega sedam minuta kasnije Caput je najviši u skoku, Dubrovčani vode 2:0. Veliki pritisak i ogromna želja za uspjehom vidjela se već u 29. minuti kada je Veraja svojim drugim pogotkom uništio goste iz Kostrene. Samo 60 sekundi kasnije, Domagoj Veraja je na asistenciju Cicjelja postigao svoj treći pogodak – 4:0. U nastavku još tri pogotka, prvo je Dragić pogodio za 5:0 u 57. minuti, potom u 64. Torbarina za 6:0, a u samom finišu utakmice Nediljko Grgurinović pogodio je za konačnih 7:0. Treba istaknuti, gosti su u Dubrovnik stigli sa tri igrača iz prvog sastava koji igra II. Hrvatsku nogometnu ligu. Uz samo dvije zamjene na klupi Pomorac je u ovom susretu igrao sa trećim vratarom. Nakon odigranih svih utakmica 1/16 finala, GOŠK će doznati protivnika - a to je sigurno jedan od prvoligaša. GOŠK će u osmini finala sigurno igrati kao domaćin, a prema posljednjim informacijama na gradski stadion u Lapad stiže – HNK Rijeka. D.Lopin Prošlo je već više od mjesec dana otkad je 22 - godišnji Damjan Šulić otišao put Italije, točnije u novu sredinu. Nakon pet godina provedenih u Squareu, Šulić je zatražio papire te je u vrlo brzom roku pronašao novi klub - talijanski Montesilvano, član drugog razreda talijanskog futsala. Otišao si iz rodnog Dubrovnika i napravio veliki iskorak, kakvi su dojmovi nakon mjesec dana u novoj sredini? - Iskreno na početku me bilo strah, jer sam se na brzinu, točnije u dva dana, trebao spakirati i pojaviti u Italiji na pripremama. Čekao sam poziv i trenirao više od mjesec dana sa trenericom Dariom Ljubojević, stvarno nije bilo lako ni meni, ni trenerici jer su me prije tri mjeseca minute dijelile od smrti, pukao mi je čir na želudcu, ali smo na kraju izgleda uspjeli. Ovim putem joj se zahvaljujem jer je ona zaslužna za moju kondicijsku spremu. Zahvalio bi se i prijatelju Ivanu Šakoti koji je prije i poslije operacije također radio na mojoj spremi. Shvatio sam da se radi o ozbiljnom klubu na početku putovanja kada su mi osigurali sve karte do Montesilvana i javili mi sve informacije o putovanju. Prema informacijama koje imamo, veliki iskorak za tvoj odlazak napravio je bivši trener Ivica Gvozden? - O Ivici Gvozdenu bi mogao napisati jedan veliki roman. Svi znamo koliko je dao za klub (Square) i igrače to ne treba ni spominjati, pogotovo je utjecao na mene prvenstveno kao čovjeka i igrača. Vidio je nešto u meni kada nisam, kako se reče, znao putem hodati. Koliko mi je samo pomogao u životu. U najgorim trenucima kada sam i zaslužio, nikad nije odustajao od mene uvijek je bio tu sa svojom bezuvjetnom ljubavi, prijateljskim savjetima pa čak i financijski. Dovoljno je samo to da njegovu ženu Emu oslovljavam sa ‘mama 2’, to vam sve govori. On je najviše zaslužan za ovaj iskorak u mojoj karijeri i jedno veliko HVALA njemu i njegovoj obitelji! Kakva je atmosfera u klubu, je li blizu onome što si doživio u Gospinom polju? - Odlična je atmosfera u klubu, prošli smo pripreme, sada se igraju prijateljske utakmice, svaki tjedan jedan turnir, bude ekipa iz svih serija A1, A2, i B stvarno se puno truda ulaže i zasada su dobri rezultati. 27.rujna idemo u Caglari, kažu da je teško gostovanje ali smo se dobro pripremili za utakmicu, ja se nadam punom plijenu. Ovo je pravi klub, to na Balkanu ne postoji, u Upravi ima 10-15 ljudi koji vode brigu o financijama, papirologiji i td., doktori koji su dostupni svaki dan, ženska ekipa futsala koja igra seriju A, rade sa djecom od 5 godina pa nadalje, čak sam prisustvovao treningu dječaka sa posebnim potrebama sto me jako razveselilo. U dvorani se kreće više od par tisuća ljudi tjedno i svatko radi svoj posao tako da je glupo uspoređivati sa bilo kojim klubom u našim krajevima. Prošlo je već skoro mjesec dana, jesu li te suigrači već prihvatili, navijači...? - Dobro sam se uklopio u ekipu stvarno su me odmah prihvatili. Moram priznati da imam problema sa taktikom jer se do sada nisam susreo sa ovakvim nivoom futsala ali svakim danom napredujem i trener mi vjeruje što je najbitnije od svega. Jezik otežava situaciju ali se i tu svakog dana vidi napredak. Živim sa prijateljem Talijanom koji igra za mlade uzraste Montesilvana do 21 godine i Brazilcem koji je već 8 godina u Italiji, on mi dosta pomaže glede moga napredovanja u futsalu. Svi se odlično odnose prema meni, od predsjednika do najmlađega člana, nemam se na što stvarno požaliti... Ostatak razgovora pročitajte na prvom dubrovačkom sportskom portalu dbksport.com. D.Lopin III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Derbi pripao Neretvancu Pobjede Konavljanina i Slavena GOŠK je poražen na svom terenu od Mosora 1:0 u šestom kolu 3. HNL-Jug. Domaćin je oštećen, gost je slavio sa minimalnim rezultatom zahvaljujući pogrešci glavnog suca. Naime, Ercegović je poentirao u 53. minuti nakon što je Renato teatralno pao u petercu domaćina. U županijskom derbiju na Zlinjama, BSK Zmaj je doživio težak poraz, Neretvanac je slavio 3:0! Jadran Luka Ploče je u ovom kolu osvojio bod u Sinju, dok je Neretva svoju utakmicu protiv Hrvaca odgodila zbog natopljenog terena. REZULTATI 6. KOLO Zmaj Makarska-Šibenik 0:1 (Španja 75), Val-Primorac 2:1 (Duvnjak 22, Čubrilo 65/ Hajder 11), GOŠK-Mosor 0:1 (Ercegović 11m, 53), Zagora-Croatia 5:0 (Bonacin 39, Barać 73,85,90, Bakić 90), Junak-Jadran LP 1:1 (Sablić 84/ Mustapić 8), BŠK Zmaj-Neretvanac 0:3 (Vasilj 48, Katić 71, Bubalo 87), OmišKamen 3:2 (M.Vučemil 33,90+4, Klarić 63/ B.Kujundžić 11, T.Vučemil 37) Hajduk II – Solin 1:1 POREDAK 1. Šibenik 14 bodova (10:3), 2. Mosor 13 bodova (11:3), 3. Neretvanac 12 bodova (9:4), 4. Solin 12 bodova (12:5), 5. Junak 11 bodova (5:4), 6. Neretva (utakmica manje) 9 bodova (11:7), 7. Hrvace (utakmica manje) 8 bodova (7:4), 8. Zagora 7 boda (9:8), 9. Jadran Luka Ploče 7 bodova (8:7), 10. BŠK Zmaj 7 bodova (7:11), 11. Val 7 bodova (4:8), 12. Primorac 1929. Stobreč 6 bodova (8:6), 13. Omiš 6 bodova (7:9), 14. Zmaj Makarska 6 bodova (8:12), 15. Kamen 4 boda (11:13), 16. Hajduk II. 5 boda (8:12), 17. GOŠK 4 boda (5:12), 18. Croatia 4 boda (4:16), RASPORED 7. KOLO (Subota, 27. rujna) Ivanbegovina: Kamen - Zmaj Makarska, Solin: Solin - Omiš, Ploče: Jadran LP - BŠK Zmaj, Hrvace: Hrvace Junak, Šibenik: Šibenik - Val, Žrnovnica: Mosor - Zagora, nedjelja, 28. rujna, Opuzen: Neretvanac - Hajduk II., Zmijavci: Croatia - Neretva, Stobreč: Primorac 1929. - GOŠK. D.Lopin Odigrane su utakmice drugog kola 1. Županijske nogometne lige. U ovom kolu dva puta su uspješni bili gosti, dva puta domaćini a u jedan susret je završio bez pobjednika. Najveću pobjedu ostvario je Konavljanin koji je na gostovanju kod Croatije upisao pobjedu 4:1. REZULTATI 2. KOLO Maestral - Župa dubrovačka 2:1, Gusar - Metković 1:1, Orebić - Hajduk 2:0, Croatia - Konavljanin 1:4, Žrnovo - Grk 1:3 POREDAK Konavljanin 6 bodova, Grk 6, Slaven 6, Metković 4, Dubrovnik 3, Orebić 3, Maestral 3, Hajduk 3, Gusar 1, Župa 0, Croatia 0, Žrnovo 0 RASPORED 3. KOLO Dubrovnik - Maestral, Grk - Slaven, Konavljanin - Žrnovo, Hajduk - Croatia, Metković - Orebić i Župa dubrovačka - Gusar (nedjelja, 28.rujna). D.Lopin II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Start ove nedjelje U Dubrovniku je održan plenum klubova 2. ŽNL na kojem je obavljeno izvlačenje brojeva za klubove po Berger sistemu. Ove sezone sudjeluju 1. Jadran, 2. NA Libertas, 3. SOŠK, 4. Rat, 5. Omladinac, 6. Faraon, 7. Enkel, 8. Putnikovići i 9. Ponikve. Prvenstvo počinje 28. rujna, a sve se utakmice igraju s početkom od 16.30 sati prema sljedećem rasporedu: NA Libertas - Ponikve, SOŠK - Putniković, Rat - Enkel i Omladinac - Faraon. D.Lopin I.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA-ŽENE Dinamo na Lapadu Nogometašice Omble u nedjelju, 28.rujna s početkom u 11 sati igrat će utakmicu drugog kola 1. Hrvatske nogometne lige. U prvom kolu ekipa Nevena Tomičića nije bila uspješna, Osijek - aktualni prvak i višestruki osvajač Kupa Hrvatske bio je itekako raspoložen te nije dopustio Ombli iznenađenje. Na svom terenu, u prvom kolu uvjerljiva pobjeda – 10:0. Iako je ‘Osijek svijet za sebe u ovom prvenstvu’, Ombli će u nedjelju, 28. rujna susret protiv Dinama biti pravi test što se može očekivati ove sezone. D.Lopin GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 35 ŠPORT BOĆANJE II. HBL-a – JUG Hidroelektrana pobijedila Gorčinu, Komolcu bod kod Zlatan Otoka Boćari Hidroelektrane u 3. kolu uvjerljivo su slavili protiv Gorčine iz Omiša, od 11 disciplina prepustili su gostima samo jednu i to u brzinskom izbijanju. Komolac je osvojio bod na gostovanju kod Zlatan Otoka, utakmica se odigrala u dvorani u Splitu radi kiše koja je padala na Hvaru pa se nije moglo igrati na vanjskim terenima. Ploče su u neretvanskom dvoboju izgubile od Metkovića, i ova se utakmica igrala u dvorani u Metkoviću, jer se u Pločama nije moglo igrati zbog kiše. U sljedećem kolu Hidroelektrana će na gostovanje u Šibenik kod Croatie, dok će Komolac biti domaćin Stivanu sa Brača. Rezultati 3. kola: Croatia – Sokol 10:12, Hidroelektrana – Gorčina 20:2, Ploče – Metković 8:14, Zlatan Otok – Komolac 11:11, Stivan – Povljana 14:8. Izvješće sa utakmice 3. kola II. HBL-e HIDROELEKTRANA – GORČINA 20:2 Boćarska dvorana u Srebrenom. Suci: Srećko Batinić (Mlini) i Petar Biočić (Dubrovnik). Pojedinac: Nino Čović – Ivica Bilokapić 13:4(2:0), par: Pavo Matković, Paulino Hendić – Ivan Beović, Toni Škrabić 13:2(2:0), trojka: Tonći Bulat, Mato Kesovija, Nino Đanović – Bože Ribičić, Zdravko Katušić, Milan Tavra 13:3(2:0), krug: Mile Vidović – Branko Ćubela 28:21(2:0), brzinsko: Mihael Matković – Branko Ćubela 25:37(0:2), precizno: Mile Vidović – Toni Škrabić 17:12(2:0), štafetno: Nino Čović, Mato Kesovija – Branko Čubela, Mateo Jurčević 40:36(2:0), pojedinac: Tonći Bulat – Ivan Beović 13:7(2:0), par: Mile Vidović, Paulino Hendić – Zdravko Katušić, Toni Škrabić 13:5(2:0), trojka: Pavo Matković, Miro Vidović, Stijepan Mikulić – Tonći Jurjević, Mateo Jurčević, Bože Ribičić (Milan Tavra) 13:0(2:0), krug: Nino Čović – Ivica Bilokapić 24:17(2:0). Poredak: 1. Komolac 5 bodova, 2. Hidroelektrana 4, 3. Povljana 4, 4. Sokol 4, 5. Gorčina 4, 6. Zlatan Otok 3, 7. Croatia 2, 8. Metković 2, 9. Stivan 2, 10. Ploče 0 bodova. Raspored 4. kola igra se 27.09.2014. u 15,00 sati: Sokol – Povljana, Komolac – Stivan, Metković – Zlatan Otok, Gorčina – Ploče, Croatia – Hidroelektrana. III. HBL-a – DUBROVNIK-NERETVA Donji Brgat bolji od Postranja, Župa dubrovačka od Brgata U 3. kolu odigrana su ponovo dva župska dvoboja. Donji Brgat je zabilježio pobjedu protiv Postranja, odličan je bio Ante Farčić sa sve 3 pobjede kod domaćina. Župa Dubrovačka je uvjerljivo slavila protiv Brgata, baš kao i što je Omladinac uvjerljivo izgubio od Umčana. Ova utakmica se nije igrala u Vodovađi zbog kiše, nego se išlo igratu u bočarsku dvoranu u Srebreno. Slivno je potopilo Rijeku, nije im dozvolilo ni jedan poen, sve discipline su pobjedili domaćini. Rezultati 3. kola: Donji Brgat – Postranje 13:9, Slivno – Rijeka 22:0, Omladinac – Umčani 4:18, Župa Dubrovačka – Brgat 18:4, Hvidra Gromača – slobodna. Poredak: 1. Slivno 4 boda, 2. Župa Dubrovačka 4, 3. Umčani 4, 4. Donji Brgat 4, 5. Postranje 3, 6. Hvidra Gromača 2, 7. Omladinac 2, 8. Rijeka 1, 9. Brgat 0 bodova. Raspored 4. kola igra se 28.09.2014.: Postranje – Brgat (10,00), Umčani – Župa Dubrovačka (16,00), Rijeka – Hvidra Gromača (16,00), Donji Brgat – Slivno (16,00), Omladinac – slobodan. LIGA PELJEŠAC Bistrina i Hodilje kolo vode Bistrina je najbolje otvorila sezonu sa 2 pobjede, te je sa Hodiljama na vrhu tablice. Brijesta je nakon 2 poraza sve naplatila maksimalnom pobjedom protiv Putnikovića. Rezultati 3. kola: Sveta Ana – Bistrina 5:7, Ponikve – Faraon odgođeno, Brijesta – Putniković 12:0, Duba Stonska – Hodilje 5:7, Orebić – slobodan. Poredak: 1. Bistrina 4 boda, 2. Hodilje 4, 3. Ponikve(-1) 2, 4. Duba Stonska 2, 5. Faraon(-1) 2, 6. Orebić 2, 7. Brijesta 2, 8. Sveta Ana 2, 9. Putniković 2 boda. Raspored 4. kola igra se 28.09.2014. u 16,00: Putniković – Duba Stonska, Faraon – Brijesta, Bistrina – Ponikve, Orebić – Sveta Ana, Hodilje – slobodne. TURNIR PAROVA - DUBRAVKA 2014 Slavili Sukno, Pendo i Vukić I.ŽUPANIJSKA LIGA – DUBROVNIK Torcida Osojnik i Sokol na vrhu Najbolji start u I. Županijskoj ligi imaju Torcida Osojnik i Sokol koji su zabilježili po 2 pobjede. Ljuta je zabilježila prve bodove u ovoj ligi, Orašac je uzeo bod kod Montovjerne. Rezultati 2. kola: Montovjerna – Orašac 8:8,Strijelac – Sokol 7:9, Ljuta – Komolac Ombla 11:5, Torcida Osojnik – Gornja Vrućica 11:5. Poredak: 1. Torcida Osojnik 4 boda, 2. Sokol 4, 3. Strijelac 2, 4. Gornja Vrućica 2, 5. Ljuta 2, 6. Orašac 1, 7. Montovjerna 0, 8. Komolac Ombla 0 bodova. Raspored 3. kola igra se 28.09.2014. u 16,00 sati: Gornja Vrućica – Montovjerna, Komolac Ombla – Torcida Osojnik, Sokol – Ljuta, Orašac – Strijelac. II.ŽUPANIJSKA LIGA – DUBROVNIK Hajduk nastavlja dominaciju 36 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 6. Bosanka 2, 7. Petka 0, 8. Pridvorje 0 bodova. Raspored 3. kola igra se 28.09.2014. u 16,00 sati: Petka – Hajduk, Slaven – Bosanka, Epidaurus – Zrinski, Pridvorje – Uskoplje. Boćari Hajduka ponovno su bili uvjerljivi i tako još jednom pokazali svoju snagu. U susjedskom derbiju u Konavlima Uskoplje je slavilo nad Epidaurusom, dok se Slaven osladio bodom kod Zrinskog. Rezultati 2. kola: Hajduk – Pridvorje 14:2,Uskoplje – Epidaurus 10:6, Zrinski – Slaven 8:8, Bosanka – Petka 12:4. Poredak: 1. Hajduk 4 boda, 2. Uskoplje 3, 3. Zrinski 3, 4. Slaven 2, 5. Epidaurus 2, Završen je i posljednji ovoljetni tradicionalni turnir parova. Pobjednici turnira u Dubravci postali su Niko Sukno, Đuro Pendo i Pero Vukić. Oni su u finalu bili uvjerljivo bolji od Pera Fjorovića i Stanka Matkovića. Posebno treba istaknuti igru Nika Sukna, za kojeg vrijedi ona stara kao vino – što starije to bolje. Treće mjesto osvojili su Štefi Ljubimir i Alen Franić, dok su na četvrtom mjestu bili Luko Kelez, Mateo Haićman i Mario Raguž. Na turniru je nastupilo 34 para i trajao je 20 dana. Turnir je odlično organizirao i vodio Božo Đuka. Najbolje plasirani parovi nagrađeni su medaljama i prigodnim boćarskim torbama i rekvizitima. Posebnu nagradu dobili su braća Kristo i Vlaho Fjorović iz Župe Dubrovačke (boćarske statue) za sudjelovanje na svakom turniru u Dubravci u posljednjih 12 godina. Nakon završetka finala, upriličena je zajednička večera za sve prisutne boćare i ljubitelje boćanja. Rezultati završnog dana, polufinala: Niko Sukno, Đuro Pendo – Luko Kelez, Mateo Haićman 13:5, Stanko Matković, Pero Fjorović – Štefi Ljubimir, Alen Franić 13:8. Finale: Stanko Matković, Pero Fjorović – Niko Sukno, Đuro Pendo 2:13. Za 3. mjesto: Štefi Ljubimir, Alen Franić – Mateo Haićman, Luko Kelez 13:9. Priredio: Luko Hendić MARKETING tele5marketing@gmail.com T: 020 358 980 T/F: 020 311 992 dana. Osobito posljednjih godina odkako je Njemački nogometni savez izdvojio desetke milijuna eura kako bi se izgradilo više tisuća kvalitetnih igrališta da današnji klinci mogu igrati i nekoliko engleskih navijača koji uela Neuera. U vječnim dilema- trenirati. Svima treba dati priliku, nisu mogli dočekati zadnji sučev ma nogometnog svijeta o tome a najbolje, najtalentiranije i nazvižduk i početak slavlja, priča tko je najbolji igrač svih vreme- jradišnije će današnji skauti Hans Tilkowski o utakmici i golu na (Pele, Maradona, Messi, nogometnih ekipa prepoznati, koji su obilježili njegovu veoma Cruijf, Beckenbauer, Ronaldo…) govori naš sugovornik. uspješnu karijeru. svoj će glas „ali samo za nijan- Od ex jugoslavenskih igrača Bilo je jako bolno sve to izdržati, su“ dati Peleu. Bio je čudesan pamti Vladimira Bearu, Zlatka no poslije mnogo godina mogu napadač. Brz, vrhunski tehničar, Čajkovskog, Ivicu Horvata, Drareći kako je bol prošla, a rana je igrao je s obje noge, imao je sja- goslava Šekularca Šekija… a oszacijelila. Najvažnije je od svega jan udarac glavom. Nikad nisi obito cijeni i kao igrača i trenera što smo i nakon toliko godina mogao znati što će s loptom ura- Branka Zebeca. Bio je ispred ostali prijatelji s kolegama iz en- diti, hoće li dodati lijevo ili desno svog vremena, kaže. Na prostorigleske izabrane vrste. I mi i En- ili će sam krenuti u napad. ma bivše Jugoslavije igrao se glezi smo imali sjajne ekipe. Za Pele je bio nepredvidiv i neuh- odličan nogomet. Pa nije slučanašu reprezentaciju su igrali vatljiv. Ali je imao i sjajne suigrače jno što su se reprezentacije BiH Schnellinger, Haller, Seeler… a u svim linijama, sjetite se samo i Slovenije plasirale na svjetska na tom prvenstvu je kao 19-go- Garinche, Didija, Vave… Pojedi- prvenstva. Hrvatska je osobito dišnji mladić odlično igrao Franz nac može dosta toga napraviti u uspješna jer je za kratko vrijeme Beckenbauer koji je kasnije nogometu, ali momčad je iznim- kao samostalna nacionalna vrsizgradio čudesnu karijeru u no važna. Bez dobre i uigrane ta postigla velike uspjehe u nogometnom svijetu. Tako ele- ekipe teško se može uspjeti. Pa nogometnom svijetu, ističe gantnog igrača kakav je Franz vidjeli ste i na nedavnom Sv- Tilkowski. bio već dugo nema na nogomet- jetskom prvenstvu: Brazil je gra- Kaže da je vrlo teško usporenim terenima. I Englezi su tada dio igru uglavnom na Neymaru, đivati nekadašnji i današnji nogomet. Danas se jako mnogo novca vrti u nogometu, a toga u moje doba nije bilo. Držim kako je danas lakše i trenerima i igračima, klubovi su organiziraniji, financijski jači, jednostavno život ide dalje i to mi je posve normalno i samorazumljivo, napominje Tilkowski koji je na nogometnim terenima aktivno (1955. – 1970) proveo punih petnaest godina. Započeo je u Westfaliji Herne, nastavio u dortmundskoj Borussiji s kojom je 1966. godine osvojio Kup europskih pobjednika kupova, a karijeru je zaključio u frankfurtskom Eintrachtu. Na popisu njemačke nacionalnu vrste bio je od 1957. do 1967. godine braneći 39 puta Hans Tilkowski (desno) u društvu s Aleksndrom boje „elfa“. Nogometni znalci ga Ristićem (lijevo), te Mijom Jerkovićem opisuju kao veoma pouzdanog imali sjajnu ekipu u kojoj su bili pa su se u srazu s njemačkim golmana, sjajnih refleksa i čovjeizvrsni golman Gordon Banks, uigranim timom raspali. Vjerujem ka koji je na „crti radio čuda“. Kao braća Jackie i Boby Charlton, da su izvukli pouke iz onog po- nogometni trener od 1970. do Boby Moore… Unatoč svemu raza koji će ih peći godinama, 1978. godine u dva je navrata vošto se dogodilo u tom finalu i jed- kaže Hans Tilkowski. dio Werder iz Bremena, te ni drugi smo ostali u korektnim i I u svojim poznim godinama (79) Munchen 1860, Nurnberg i Saarprijateljskim sportskim odnosi- je aktivan. Obilazi nogometne brucken. ma. S Geoffom Hurstom sam i kampove i igrališta po Nje- Zadovoljan sam svojim životom gostovao u mnogim sportskim mačkoj, savjetuje mlade, osobi- i prijateljima sa svih strana svijetelevizijskim emisijama. On je to u gradu Herneu, u Westfaliji, ta koje sam stekao baveći se uvijek tvrdio da je bio gol, a ja gdje jedna od škola nosi njego- nogometom. Ništa ne bih mijenobrnuto. vo ime. Ponosan sam na to i na jao, kazao nam je Hans TilkowsRana je zacijeljena, ali je ostalo način na koji moji mladi kolege ki koji se u Dubrovniku družio s neizbrisivo sjećanje na te dane. treneri rade s talentiranom dje- njemačkim i hrvatskim prijateljiUostalom, nogometni svijet je i com. Često me pitaju koja je taj- ma te nekadašnjim suigračem, dalje podijeljen oko „gola koji to na uspjeha njemačkog nogome- poznatim bekom i veznjakom nije bio“, ističe Hans Tilkowski. ta, još od Svjetskog prvenstva u Veleža, Hajduka i Sarajeva AleS mnogo respekta priča o svojim Švicarskoj 1954. godine i tamo ksandrom Ristićem koji je u nekadašnjim kolegama golman- osvojenog naslova. Nije bilo „bundes ligi“, u Eintrachtu, ostima poput Lava Jašina, Gordo- lako, bilo je i padova i uspona. vario zavidnu nogometnu karijena Banksa, Vladimira Beare… a Ali, nema tajne, radi se jako ru. Luko Brailo, od današnjih iznimno cijeni Man- mnogo, od tada do današnjih dubrovniknet GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.team 37 GOLMAN NJEMAČKE NOGOMETNE REPREZENTACIJE KOJA JE NA SVJETSKOM PRVENSTVU 1966. GODINE U FINALU IZGUBILA OD ENGLESKE Legendarni Hans Tilkowski u Dubrovniku Među najvećim skandalima i šokovima zabilježenim na svjetskim nogometnim prvenstvima, poput glasovite „Božje ruke“ Diega Maradone i njegova gola Engleskoj u Meksiku 1986. godine, o još jednom zgoditku s tih natjecanja se i dalje vode polemike na globalnoj razini. Radi se o Svjetskom prvenstvu u Engleskoj 1966. godine kada je domaća izabrana vrsta na svom tlu uzela prvi (i dosad jedini) naslov u povijesti. No, i dan danas je kontroverzan način na koji su Englezi u finalnoj utakmici protiv Njemačke došli do pobjede i slavlja na Wembleyu. O tome smo razgovarali s tadašnjim golmanom njemačke reprezentacije Hansom Tilkowskim koji je u svjetskoj nogometnoj povijesti, osim što je bio sjajan vratar, zapamćen i kao žrtva „gola koji to nije bio“. U velikom finalu pred prepunim Wembleyem Englezi su svladali Njemačku 4:2, ali tek nakon produžetaka. Poveli su, podsjećamo, Nijemci golom Halera, izjednačio je Hurst, novo vodstvo domaćima osigurao je Peters, da bi u posljednjoj minuti izjednačio Weber. U produžecima je Geoff Hurst postigao još dva gola, prvi „sporni“ u 101., i drugi u 120 minuti utakmice. O Hurstovu golu iz 101. minute (koji je jedan od gledanijih nogometnih clipova na You Tubeu) iz prve ruke pričao nam je Hans Tilkowski koji je proteklih dana s prijateljima iz Njemačke posjetio Dubrovnik. Nije bio gol, i danas to tvrdim. Hurst je u finalnoj utakmici zaista sjajno igrao, ali gol koji mu je priznat i dan danas je sumnjiv. On je u jednom trenutku doista snažnim udarcem uzdrmao gredu od koje se lopta odbila na gol crtu. Međutim, lopta nije prešla crtu što su potvrdile i analize tog gola rađene suvremenom tehnologijom. One sugeriraju da to ipak nije bio pogodak koji je glavni sudac Švicarac Gotfried Dienst priznao nakon konzultacija s pomoćnim sucem Tofikom Bakhramovim iz ondašnjeg Sovjetskog Saveza. Bakhramov je ustvrdio kako je lopta prešla gol crtu i tog trenutka smo nezasluženo pali. Na samom završetku utakmice Hurst je postigao i svoj treći gol na utakmici, iako je na teren utrčalo Putin i Obama, i đe svijet ide… sve znadu, u sve se razumiju… ali ne znadu što im je u suśedstvu. Ne znadu, žali Bože, ni što im je sadarke u baštini. I jesu li žukva i drača osvojile, jesu li se međe ko babini zubi prosule, more li se proj… - I ja brez velikije škola – kaže Mato – mogu ne znam što misli, misli da znam ko od nji dva, Putina i Obame, puti, a ko obameće, ili će obametnu, ali… boje se prekrsti. Imam dzeru pameti da znam kako ja to ne znam i ne mogu zna! A lupa mogu, ko mi brani… Bogu zafalivam što mi je do bi o svomu poslu, a ne ko one prije što bi do srijede govorile kako je bilo u neđeju, a od srijede kako će bi u neđeju. Koga je moli, nije ga srdi. U kojijem je kućama, pripovijeda Pero, bilo mira i reda, đe je lijepa riječ budila i išla na počinak, tu nijesu osvajali ni žukva ni drača, tu se nije ni prdoklačilo ni pametovalo, te kuće Judi nijesu dijelili po onoj: prvi dolac tebi, drugi njemu, treći tebi, četvrti njemu… i tako redom. Tu se dijelilo: pola baštine tebi, pola njemu. Ako se to ondarke nije moglo viđe i zna, vidi se i zna danaske. Nigda nije kasno za viđe i zna, ali i to treba, ko i sve drugo, ćet. Nije bilo gore vengo ču onu: - Oni ti se nijesu mogli! E sadarke, je li se više mijenjaju bremena ili judi, ili i jedno i drugo, ajde znaj… a ajde ne znaj?! Mato kaže kako niko više o tebi ne može rijet ko ti sam o sebi. I da nema tega ko je brez grijeha, i da nešto u sebi nevajalo ne nosi. - Znam da nijesam svetac, a Bog jedini zna za sve moje grijehe. Kako za one koje Piše: go ja znam, tako i za one Antun Šva koje ne znam, a Svevišnji i’ ima u Libru. Vrlo blizu nas, odma iza državne međe, priča Pero, niknula je ona o farizejštini koja nema premca: „Ja tebi vojvodo, ti meni serdare“. Ali, ajde je ti ovijem našijem čistuncima reci, prvo će ti rije da se ta i tako u naske ne govori. I da tako mogu govori samo oni što ne mogu prežali ono brijeme i onu državu. A ajde provaj takijem rije i onu što su je mrski neprijateji izračunali; da su naši veliki domojubi i poduzetnici Lijepu našu okračali za, ni manje ni više, vengo 300 milijardi eura. E sadarke, je li ili nije prećerano, brijeme će kaza. Ništa se nigda nije moglo skri, pa neće ni to. A oćemo li mi bi živi pa to dočeka i obazna, ili će obazna neki drugi, to ijonako nije u našoj moći. Ni u našijem rukama. - Ako ništa, osta će nam država – Pero će. Boje i nju gologuzu ima, ijonako nam vaja u prazne šake puva. Kadarke su pokonjega Joza pitali o onoj našoj: „Sa svakijem lijepo, s nikijem iskreno“, pokonjik je reko da sa svakijem treba lijepo, a iskreno samo s Onijem Gore. On te neće izda. Ni za tobom govori. Nije Oni Gore ovi doje pa da te rani dok te cukarom mami, a kad te premami i kruva ti brani. I neće te ko ovi doje prije i vengo išta rečeš, zađes. Dok te Oni Gore ne zazove Sebi, treba i s našijem čoekom i s našijem narodom, koliko se uzda, sve proj. Ne moreš mimo. Sve proj, ali osta svoj! nine su važne ne samo za svoje stanovnike, već i za ljude koji žive u nizinama. Na globalnoj razini, kao najveći značaj planina može se istaći i to što su one izvor svih glavnih svjetskih rijeka i još velikog broja manjih vodenih tokova. Planinski masivi nisu samo veliki resurs pitke vode već i energije i biološke raznolikosti. Neodgovorno ponašanje grupa i pojedinaca, pustošenje šuma, neprikladna poljoprivreda i neplanski infrastrukturni razvoj doprinos su zagađenju okoliša i gubitku biološke raznolikosti. Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik koje postoji već 85 godina – stoga poziva sve istinske ljubitelje planina koji uživaju u upoznavanju prirode, prostora i novih ljudi te osvajanju planinaskih vrhova da, poštujući planinarsku etiku i pravila daju svoj doprinos zaštiti osjetljivih planinskih ekoloških sistema. Ako volite prirodu, na planinu odlazite u svako godišnjeg doba. U nedjelju 05.10.2014. organizira se planinarenje po Sniježnici, koje će dati cjelovit doživljaj prirode. Polazak je u 08,00 sati iz mjesta Mihanići. Više na www.hpd-dubrovnik.hr MATO MALI I PERO NJIOV Sve proj, ali osta svoj Nigda nije kasno za viđe i zna, ali i to treba, ko i sve drugo, ćet Pripovijeda Jane Mala, kadarke je bila manjica, đe goj bi išla, mati bi jom prikričila da se pazi, i da sa svakijem ne stada. Ili se ne do Bog, ukrca s nepoznatijem. Ne treba ni spominja kako je morala bi ne samo krijana, vengo i šesna i uredna. I da se za njom ne govori. I vuku repi. I Mato panti kako su ga iz doma ispraćali. Nije se pasavalo pro praga, a da se ne bi prekrstilo: - Nemoj đe što grubo rije, nevajalo učinje ili promisli. Sa svakijem lijepo. Ko bijo da bijo. Neka ti je Oni Gore vazdarke na pameti. Imaj straja od Njega, i prolazi se onije koji se Njega ne boju. I nemoj, da jadan nijesi, o čem govori, što nije lijepo ču. I osramoti nas. I ne donosi što pošteno steko nijesi. Krivo stečeno, vragu je predato. Neće, kaže Mato, nigda zaboravi ni onu što mu je pokonji ćaća reko kadarke je š njim trapijo Lazine: - Štogoj činijo, vazdarke išti najboje, ali i očekuj najgore. A što dobiješ – primi, i Bogu zafali. Njegovu voju ne tanći. Nije se ondarke čejade plenkalo u sve, ni u tuđe posle ni u pulitiku, ko danaske. Nije se imalo kad. Bilo je prešnije posala. Nije bilo, ko danaske, posala brez posala. Nije ondarke, govori Pero, bilo važno koliko što znaš vengo kako znaš. Zaludu je bilo popi svu pamet svijeta, a ne zna uśeć palicu i nasadi dikelu. Mislo se tadarke na ono od čega živeš. Danaske su, kaže Pero, nogi puštali baštine, ali toboš znadu i kakvu pulitiku batu i HPD DUBROVNIK Dan čistih planina U petak 26. rujna se obilježava Dan čistih planina! Ovo je prilika da, uz čestitke, podsjetimo! Planine su po strogoj definiciji uzdignuti dijelovi zemljine kore, no sasvim je jasno da one za nas predstavljaju mnogo više od toga. One su nužne za život, zauzimaju oko 1/5 svjetskog kopnenog područja i procjenjuje se da dijelu ljudske populacije egzistencija ovisi izravno od planina. Pla- UDRUGA SLATKI ŽIVOT Desetogodišnjica rada Udruga obilježava 10. godišnjicu rada i 5. redovnu Skupštinu, dana 27. rujna 2014. godine u 11 sati u Eastwest Beach Clubu Banje, na adresi Frana Supila 4. Udruga je u prošlom desetljeću uspješno provela brojne projekte vezane za potrebe djece dijabetičara, ali i široj zainteresiranoj javnosti. Danas ukupno brojimo 114 članova (41 dijete i 73 roditelja). Suradnjom s Dječjim odjelom Opće bolnice Dubrovnik pronašli smo najbolje rješenje u okviru postojećih mogućnosti za poboljšanjem liječenja naše djece. Obilježavamo svake godine godišnjicu postojanja 7. listopada i Dan svjetske borbe protiv dijabetesa 14. studenoga uz javna mjerenja GUK-a. Smatramo da su ovakve akcije dobronamjerne i potrebne, jer njima upoznajemo širu jav38 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. nost o opasnostima koje nosi dijabetes i u jednoj ležernoj atmosferi provjerimo građanima razinu šećera u krvi. Najveći uspjeh je samostalna organizacija 8 zimskih i 5 ljetnih kampova za djecu dijabetičare i njihove roditelje. Uspješno smo sudjelovali na 5 Kongresa dijabetičkih udruga, a prošle godine smo bili suorganizator i domaćin Kongresa. O našim aktivnostima više na web stranicama udruge www.udruga-slatki-zivot.hr. Svojim angažmanom kroz ovih deset godina rada udruga je stekla ugled i povjerenje u zajednici, te je zbog toga priznata kao siguran i kvalitetan partner u području zdravstva. Predsjednik Udruge Željko Jaković UDRUGA BRANITELJA Izlet u Vrapčiće Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 11.10.2014. u Vrapčiće. Polazak sa Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem zajedničkom i veselom druženju kao i da obavezno potvrde svoj dolazak. Za sve informacije javiti se na broj Udruge branitelja na 333-324 ili na broj 417-034, ili mobitel 0915717963. IN MEMORIAM Marija Brautović Marusja Kad umre čovjek, kazuje pjesnik, svijet bi morao stati i zadrhtati. Zastao sam u nevjerici i srce je zadrhtalo kad sam čuo da je preminula Marija Brautović Marusja. Draga žena najplemenitijeg kova. Nježna lirska duša, umirovljena bibliotekarka, pjesnikinja haiku poezije, zaljubljenica u fotografiju, vješta u oblikovanju keramike, ali iznad svega i pored svega, slikarica kakvih je malo na ovim prostorima. Živjela je život s kistom, platnom i bojama. Slikarstvo joj je bilo i san i java. Ljubav, strast i radost. Bilo joj je sve. “Kad ne budem u stanju slikati, neću biti u stanju ni živjeti“, rekla mi je jednom prigodom kad sam otvorio jednu od brojnih izložaba njezinih slika. Imala je naša Mare blagu riječ i osmijeh za svakoga, bio znan ili neznan. Onako zatajna uvijek je bila spremna pomoći, utješiti, ohrabriti,probuditi nadu. Radovala se iskreno svakoj izložbi dubrovačkih i ostalih slikara i svakoj likovnoj koloniji. Oduševljavale su je nove knjige i veselile predstavi u dubrovačkom teatru kao i premijere na Igrama. Nikad joj ništa u kulturom životu Grada i umjetnosti u njemu i u njezinom Cavtatu, nije promaklo. Ne umiru dragi ljudi, kazuje pjesnik, sve dok žive u našim sjećanjima, mislima i snovima. Marija Brautović Marusja živjet će dugo! Mato Jerinić Obavijest o smrti CECILIJA JAKOVLJEVIĆ, 1935. DANKO DANIČIĆ, 1938. MARIJA BELIN, 1933. IVO ŠKRABALO, 1934. ANE PALUNČIĆ, 1934. IVAN JOVIĆ, 1933. HALIDA ZEKIĆ, 1930. MIRO BRAĆIĆ, 1956. ANKA BUTRICA, 1925. DANILO MIŠ, 1930. MATO ASTURIĆ, 1928. PERO RADELJ, 1947. UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na gđu Mariju Marusju Brautović Klub Sarajlija prilaže 300,00 kn. Udruga “Poseban prijatelj” zahvaljuje se na donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098608742 žiro-račun HR7623600001102283431(Zagrebačka banka) www.effect-dubrovnik.com GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 39 VESELJE U MARIJINOM DOMU Mališani oživjeli povijesnu jezgru Cavtata Fotografija za pamćenje Dječji smijeh ponovno odzvanja cavtajskom rivom, posebice Marijinim domom – mjestom koje više od 70 godina u svoje skute prima one najmlađe, ali i nešto starije. Dječji vrtići Konavle – Vrtić Cavtat otvorili su u Marijinom domu dvije predškolske skupine koje broje 47 djece. Prostor u koji su došli, mogao bi ispričati brojne priče, a tetama su svoju priču ispričala djeca od kojih su doznale da su nekima roditelji, djedovi i bake također pohađali ovaj dom. IVANO LONČAR – “Moj đedo Dragan i moj pradjed Mate su napravili kapelicu u ovoj kući” IVAN PULJIĆ – “Đedo Pero i mama Marija su isto išli ođe u časnih” IVA HERENDIJA – “Moj tata Đuro i tetka Lukrecija su ođe išli” ADRIJANO KLEČAK – “Moj dundo Miho ođe je išo, rekla mi je baba Nane.” NINA MARKONI – “Nono mi je rekao da je ođe išo i moj tata Toni.” Dječju priču nadopunila je tete Dragica Sturica kad je s priklama i starim fotografijama došla u Marijin dom. Upravo taj se naziv spominje u svim spisima vezanim za tu kuću, a vlasnica kuće je bila gospođa Marija Urlović Letunić koja je kuću ostavila na korištenje djeci i starijima, pa otud i sam naziv Dom. OBILJEŽAVANJE DANA POLICIJE Središnja proslava u petak Sjede: 1. Antun Kocelj, 2. Pero Puljić, 3. ?, Seka Katarina Kušelj, 5. ?, 6. Nela Kocelj. Drugi red: Marija Brailo, Dragica Guljelmović, časna Nazarena u krilu drži malog Ernesta unuka od Pepa Maloševića, Marina Delać, Marija Jelenković. Treći red: 1. ?, 2. Riko Kušelj, 3. ?, 4. ?, 5. Bero Đovaneli. Četvrti red: Tanja Avelini, Josip - Pepo Puljić, Acija Krik, Marija Hunjić - Marusija, Vinka Kocelj, Nikša Krik, Mirica Guljelmović. Djeca i tete doznali su i kako je nekada bilo u “Marijinom domu” zahvaljujući fotografiji koju im je donijela gospođa Dragica Sturica. 1943. godine u kući “Družbe kćeri milosrđa trećeg reda sv. Franja”, u Marijinom domu, djecu su čuvale časne sestre. Časna Nazarena koja je tada čuvala djecu danas živi u župi sv. Josipa na Lapadu. Stara fotografija prikazuje neka od poznatih lica iz Cavtata, no nekih se teško sjetiti pa ako ih tko prepozna neka se javi tetama u vrtiću. Istražujući priču o Marijinom domu tete su na- pravile i mali vremeplov. 1943. - 1992. časne sestre su čuvale djecu i starije 1992. - 1994. dom je bio zatvoren 1994. - 1996. bio je vrtić i časne su čuvale djecu 1996. - 2002. u domu su boravile samo časne 2002. - 2007. kuća je bila zatvorena 2007. - 2013. dnevni boravak za starije osobe 2014. - .......... prostore koriste djeca Dječjih vrtića Konavle I.P. LASTOVO Foto: Petar Ipšić Blagdan sv. Kuzme i Damjana Policijska uprava dubrovačko-neretvanske i ove godine svečano obilježava Dan policije i blagdan zaštitnika policajaca Sv. Mihovila, koje je započelo 23.rujna u Domu Maslina, a nastavilo se nogometnom utakmicom između ekipe Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Veterana GOŠK-Juga 79, u četvrtak 25.rujna na stadionu u Lapadu. Središnja proslava Dana policije održat će se u petak 26.rujna i to prema slijedećem rasporedu: - 10 sati: polaganje vijenaca ispred Spomen križa na groblju Boninovo i na grobove poginulih pripadnika policije; - 10,30 sati: polaganje vijenaca ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske; - 11 sati: prigodna svečanost u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Također u petak, 26. rujna, u vremenu od 10 do 16 sati, u Sportskoj dvorani u Gospinom polju, održat će se malonogometni turnir i natjecanje u stolnom tenisu između ekipa Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Sveta misa s početkom u 10 sati, održat će se na sam dan Sv. Mihovila, u ponedjeljak, 29. rujna, u Crkvi sv. Mihajla u Lapadu. Glasnogovornica Marija Gjenero POSTOJI VELIKA RAZLIKA IZMEĐU BRIŽNE I ZABRINUTE OSOBE. Frank Stepenson ZABRINUTA OSOBA VIDI PROBLEM, A BRIŽNA GA RJEŠAVA GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. misao tjedna 40 Blagdan sv. Kuzme i Damjana svečano se proslavlja u istoimenoj župi na Lastovu. Središnje euharistijsko slavlje u petak, 26. rujna u 10,30 sati u župnoj crkvi predvodit će don Frano Markić, župnik s Lopuda. Za blagdan su se vjernici pripravljali trodnevnom duhovnom pripravom koja je počela u utorak, 23. rujna. Svake večeri u 18 sati bila je misa s propovijedi, a pola sata prije mise molitva.
© Copyright 2024 Paperzz