Godina VIII. Broj 80 1. svibnja 2011.
ISSN 1848-0004
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
Ivan Pavao II., papa koji je na poseban
način volio Hrvatsku, proglašen blaženim
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
4
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica
• Direktorica marketinga:
TEMA BROJA
Većina nesebičnih ljudi bit će u stanju privesti sebičnu manjinu povjerenju u druge ljude i osloboditi ih straha od prepuštanja zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva
uzajamnosti.
Renata Novak
AKTUALNO
TEMA BROJA - Zdravko Mršić:
Nužnost zajedništva i uzajamnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
SVIJET UMJETNIKA
4. glumački festival otvara Lovački rog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
DAN ŽUPANIJE proslavljen u Zlatar Bistrici . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12-13
GOSPODARSTVENICI GOVORE - Zvonimir Čuljak:
Zadovoljni djelatnici - respektabilni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-41
Gaj, Gaj, navek si naj!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42-43
• Marketing:
Klementina Cerovečki
marketing@radio-krapina.hr
8
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
• Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. LIPNJA
2011.
SVIJET UMJETNIKA
Ovogodišnji 4. glumački festival u Krapini održavat će se do
8. svibnja u festivalskoj dvorani u Krapini, te u Zlatar Bistrici,
Klanjcu, Loboru i Zaboku. U programu je šest predstava u dva
produljena vikenda u Krapini, a od ponedjeljka do četvrtka
(od 2. do 5. svibnja) su gostovanja u spomenutim općinama i
gradovima i to upravo s predstavom Lovački rog.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44-45
Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
UMJETNIČKA RADIONICA - Nenad Kralj:
Iz čarobne ruke majstora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48-49
SPORT
Zoran Strehovac: Gnijezdo mladih, talentiranih košarkaša . . . . . 50-51
SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 53
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
Ivan Pavao II. - blaženik koji je Hrvatsku nosio u srcu . . . . . . . . . 54-55
Priča iz Dolića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
JUNAK NAŠEG DOBA - Stjepan Šalković:
Kruna rada - državna nagrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN
KOTKA - čarobnjak iz Krapine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61
O njima se govori: Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
39
ELVIS LACKOVIĆ
Izvanzemaljci, sretan Uskrs! Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
ko lopova, dok njeno ime briše, za volju ne znam kome, žbir
u uzama!
ZELENA ŠKRINJA
Dan planeta Zemlje 2011. - milijardu zelenih djela . . . . . . . . . . . . . . . 64
Srećonoše . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
www.papa.hr
saznajte sve o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj
GLAS ZAGORJA
3
TEMA BROJA
01. SVIBNJA 2011.
Nužnost zajedništva
i uzajamnosti
Piše
Zdravko Mršić
Uzajamnost, koordinacija i međuovisnost su bitne značajke života. Na njima počiva ustaljenost
stanja svakog živog organizma i ustaljenost odnosa u biomu ili u ekološkom sustavu. One su
vidljive i unutar biljnih i životinjskih vrsta te unutar životinjskih zajednica. Uzajamnost, koordinacija, solidarnost i kohezija bile su uvjet opstanka i razvitka prvih ljudskih zajednica. U organizmima postoji koordinacija i međuovisnost djelovanja sustava organa, ali i unutar sustava organa.
Unutar životinjskih zajednica postoji visok stupanj koordinacije i smisla jednih jedinki za druge.
Unutar prvotnih ljudskih zajednica vidljiva je bila briga za uzgoj i unapređenje zajedništva.
Ljudsko tijelo je skupna, funkcionalna, djelatna jedinica sastavljena od više sustava organa, u
kojima organi djeluju u punoj
međusobnoj koordinaciji. Oni ne
mogu djelovati sami, jer postoje
određene potrebe svakog organa, koje moraju biti zadovoljene,
a koje sam organ ne može zadovoljiti. Tako svi organi ljudskog
tijela trebaju potporu i pomoć
drugih organa, kako bi mogli
obavljati svoju zadaću ili svoj
posao. Na taj su način nastali
sustavi organa, kao što su kardiovaskularni (cirkulacijski) sustav ili
nervni sustav.
U ljudskom tijelu svi sustavi organa djeluju usporedno u punoj koordinaciji i u punom skladu, kako
Većina nesebičnih ljudi bit će u stanju privesti
sebičnu manjinu povjerenju u druge ljude i
osloboditi ih straha od prepuštanja zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva uzajamnosti.
4
bi ostvarivali svrhu, a to je održavanje organizma na životu. Svi pa
i najmanji svakodnevni pokreti
organizma rezultat su savršene
koordinacije u ljudskom tijelu.
Unutar ljudskog tijela je nepojmljivo složena i sveobuhvatna
koordinacijska mreža, koja djeluje bez zastoja. Njezina svrha je
nastavljanje života organizma. To
je posebno vidljivo u radu sustava gibanja tijela, jer i za najmanji
pokret tijela, kostur, mišićni sustav i nervni sustav moraju djelovati u savršenoj suradnji.
Kako bi se organizam mogao
usklađeno micati, organi koji su
uključeni u djelovanje moraju
GLAS ZAGORJA
unaprijed biti poznati ili registrirani. Ta informacija dolazi od
očiju, mehanizma za ravnotežu
u unutarnjem uhu, mišića, zgloKako do zatvaranja broja nismo uspjeli dobiti dogovoreni
intervju, uz dobrohotnost mr.
sc. Zdravka Mršića donosimo
vam dio teksta (točnije, poglavlje Uzajamnost kao bitna
značajka života i uvjet opstanka vrste i bioma), koji će biti
objavljen u njegovoj idućoj
knjizi Dobro - Povratak evoluciji.
Redakcija
TEMA BROJA
bova i kože. Svake se sekunde
uzimaju milijarde obavijesti, koje
se odnose na djelovanje. One se
obrađuju i u skladu s njima se
donose odluke. Čovjek nije ni
svjestan postupaka, koji se odvijaju u njegovu organizmu zapanjujućom brzinom. Čovjek se
usput giba, smije se, plače, trči ili
misli. To sve radi bez napora. Čak
i za najmanji čovjekov smiješak
sedamnaest mišića mora zajednički djelovati u isto vrijeme. Za
hod je potrebno djelovanje pedeset četiriju mišića u nogama,
stopalu, kukovima i leđima.
01. SVIBNJA 2011.
Poslije objave knjige Charlesa
Darwina Podrijetlo vrsta društveni darvinisti i ostali liberali
smatrali su da su se dokopali
opravdanja za ljudsku sebičnost
i samoživost te osnove za usudu
zauzimanja mnogih ljudi i religija
za promicanje zajedništva, solidarnosti, uzajamnosti i ljudskog
smisla za druge kao izlika slabih
za njihovu slabost i za njihov
neuspjeh u društvu. U svakom
društvu uistinu postoji prijepor
između samoživosti i zajedništva.
Međutim, usprkos postojanju
stanovitog naslijeđenog stupnja
Drugo što bode oči je to, da se jedinke jedne vrste obično ne hrane pripadnicima svoje
vrste, što nije slučaj u ljudskoj vrsti, u kojoj
jedne jedinke žive na račun drugih.
Darwinizam - nova religija
za novo tisućljeće
Zašto se u čovjekovim hijerarhijskim zajednicama sve što se radi,
radi uz napor, pritisak, nasilje,
nevolje, nesreću, bolesti, zlo i
zatajenje tolikih ljudskih jedinki,
koje su organi ljudskih zajednica,
koji za svoje djelovanje u društvu
trebaju zadovoljiti određene potrebe i ispuniti svoje svrhe. U za
sve priče liberalističkih prirodoznanstvenika, sociologa i filozofa
o nepoštednoj borbi jedinki za
opstanak unutar vrste, prvo što
privlači pozornost znanstvenika
i promatrača je to da životinje
žive u stadima, čoporima, krdima, jatima, rojevima, mravinjacima, zajednicama, kolonijama,
obiteljima, postrojbama, kongregacijama, hordama, nizovima,
vojskama, parlamentima, haremima, zviježđima i nebrojenim
drukčije nazvanim skupinama.
Drugo što bode oči je to da se
jedinke jedne vrste obično ne
hrane pripadnicima svoje vrste,
što nije slučaj u ljudskoj vrsti, u
kojoj jedne jedinke žive na račun
drugih.
nadmetljivosti među ljudima, u
čovjeku je evolucijom baštinjen
i potencijal smisla za druge. To
pokazuju rezultati opsežnih istraživanja životinjske psihologije i
društvenosti, u svim krajevima
svijeta.
Čovjekov potencijal
smisla za druge
Čovjek je naslijedio mnoge značajke životinja, a ono što je tijekom evolucije upisano u genski
glavom u smjeru predmeta, čak
i u komunikaciji s ljudima odnosno istraživačima.) Mladunčad u
svakoj vrsti nauči mnogo oponašanjem roditelja ili starijih. Već
djeca dobro čitaju misli odraslih,
kao što odrasle životinje shvaćaju nakane jedne drugima.
Međutim, čovjek je naslijedio i
smisao za zajedništvo, za druge
jedinke, za solidarnost i uzajamnost. Mošutni bivoli naprave
zid od rogova, kako bi se zajedno
branili od napadača. Čimpanze
jedni drugima podmeću leđa,
kako bi se dovinuli visoko obješene hrane. Oni formiraju niz ili
čak kružnicu, u kojoj jedni drugima češkaju leđa. Majmuni znaju
Sad je zajedništvo ljudi zgnječeno nakaznim
političkim strukturama te fizičkom i društvenom infrastrukturom u političkim zajednicama. Pritisnuto je i slobodnim svjetskim
tržištem, koje gubi svoje usmjerenje i koje se
otelo nadzoru čak i svojih svjetskih političkih
gospodara.
sustav životinja nikad se ne briše. Čovjek je naslijedio, primjerice, sjetila, ali i mnoga svojstva
ponašanja, kao što je, primjerice, upiranje prstom u predmet
na koji se želi svratiti pozornost
sugovornika. (Primati zamahuju
čistiti hipopotamu zube nakon
njegova obroka. Konji se postavljaju u krug s priljubljenim glavama, kako bi ždrebad obranili od
napada vuka. da bi se nahranili,
dupini u dubinu formiraju prsten i ispuštaju mjehure zraka,
GLAS ZAGORJA
kako bi u tijesan prostor stjerali
ribu. (Stanovnici prijekolonijalne
Amerike bi prvo napravili široku
kružnicu oko divljači, a onda bi
paljenjem vatrica, koje bi brzo
gasili, stezali obruč oko plijena.
Zato su europski došljaci nalazili u Americi šume bez grmlja.)
Istraživači su snimili igru polarnog medvjeda teškog više od
petsto kilograma i nejakog haskija. Šišmiši nekih pasmina, kad
nakupe dosta krvi, prelijevaju krv
u svoje bliske, koji nisu imali sreće u noćnim ophodnjama. Nema
kraja primjerima druževnosti i
uzajamnosti među životinjama.
Nakon zabrane lova na lisice u
Škotskoj, lisice su počele bez
straha dolaziti u naselja pa čak
i izležavati se na toplim krovovima. To pokazuje da se i ponašanje životinja može mijenjati.
One imaju potencijal za komunikaciju, a ne samo za napade.
Taj potencijal upisan je u genski sustav i može se osloboditi
kod promjene okolnosti. Oprez,
obrana, zaštita ili bijeg, sredstva su kojima su se vrste branile od napadača.
Napadača u svijetu mora biti s obzirom na hranidbeni lanac među
biljem i životinjama. U svakom biomu postoji suradnja i uzajamnost
dobrobiti među vrstama - primjer
je oprašivanje bilja od kukaca - ali
neke se vrste hrane drugima.
5
TEMA BROJA
01. SVIBNJA 2011.
U vrstama u kojima postoji sklonost zajedništvu, uzajamnost i solidarnost ta se sklonost razvija putem uspostave povjerenja i
stjecanja iskustva uzajamnosti.
U društvu većinu čine
altruisti, a tek je manjina
osuđena na sebičnost
U vrstama u kojima postoji sklonost zajedništvu, uzajamnost i
solidarnost ta se sklonost razvija
kroz uspostavu povjerenja i stjecanja iskustva uzajamnosti. Mladunčad i kod mnogih životinja i
kod čovjeka zna da se u majku
može imati povjerenje. Odnos
mladunčadi i majke je škola povjerenja, u kojoj se uči i dužan
oprez prema nekim vrstama.
Genska analiza među čimpanzama, koji iskazuju međusobno
povjerenje, pokazuje da se obično radi o braći i sestrama različitih godišta, tj. o pripadnost istoj
školi društvenog ponašanja.
U životinjskim vrstama nisu sve jedinke jednako sklone uzajamnosti
i solidarnosti. Evolucija ne klonira
jedinke, jer su kombinacije gena
nebrojene i jer nema stvaranja
čistih rasa ili sojeva. Stoga se ni u
6
ljudskim društvima ne može očekivati da svi ljudi imaju isti smisao
za druge. Međutim, sigurno je to,
da u svakoj zajednici većinu čine
altruisti, a da je manjina osuđena
na sebičnost. Da nije sebičnosti
manjine, sadašnja većina bi bila
i velikodušna prema drugim ljudima jer bi nestao razuman društveni oprez.
Stoga je očito da promjena okolnosti, koju globalnost nameće
cijeloj ljudskoj vrsti - a ne samo
ljudima, obiteljima i narodima - vodi novom razrješenju
jedinstva suprotnosti altruizma
i sebičnosti, susretljivosti i odbojnosti, zajedništva i hijerarhijskog društvenog ustroja.
Većina nesebičnih ljudi bit će u
stanju privesti sebičnu manjinu
povjerenju u druge ljude i osloboditi ih straha od prepuštanja
zajedništvu putem stjecanja pozitivnog iskustva uzajamnosti.
Zajedništvo kao
jedini put opstanka
Od svoje pojave čovjek se dugo
hranio i branio zajednički, upravo kao i vukovi u čoporu, goveda
u stadu i ptice u jatu. U dosadašnjem suvremenom civilizacijskom svijetu čovjek se hranio
i branio u hijerarhijski uređenim
strukturama, koje su bile namet-
Religija je bila ljudsko, zajedničko, prihvatljivo i prihvaćeno sredstvo uporabe ljudskih
emocija za kaljenje zajedništva, ali i za stjecanje prave ljudskosti u zajedništvu. Religija
prvotno nije nametala stegu, nego je poticala i nadahnjivala ljude da se poistovjete sa
zajednicom, da stječu zadovoljstvo u zajednici i da u zajednici hrle na posao i pohrle u
obranu zajednice.
GLAS ZAGORJA
nute i nadmetnute zajednicama.
Ljudi kao pojedinci, kojima je
oduzeto zajedništvo, služe društvenim strukturama, a one služe
posebnim interesima, koji vladaju strukturama.
Mudar prvotni čovjek, koji je živio
u rodovima i plamenima, živio je
u okolnostima i s tehnologijom,
koje su nametale zajedništvo
kao jedini put opstanka. Prvotni
čovjek je njegovao zajedništvo i
odgajao djecu za zajedništvo, ali
i provodio odabir jedinki za promicanje zajedništva. Rodovska i
plemenska vijeća uklanjala su iz
zajednica samožive, nesusretljive i sebične individualiste, koji
nisu htjeli zajednički loviti i koji
nisu s drugim članovima roda ili
plemena branili od neprijatelja
ljude, blago i prostor.
Prvotni čovjek je čak bio stvorio
nevidljiv svijet kao uporište i poticaj za promicanje zajedništva,
posegnuo u taj svijet za čovjekolikim božanstvima te stvorio
bogatu riznicu religije. Od pamtivijeka do prije nekoliko stoljeća bilo je malo ljudi, obitelji,
rodova, plemena i naroda, koji
nisu bili iskreno privrženi religiji. Religija je bila ljudsko, zajedničko, prihvatljivo i prihvaćeno
sredstvo uporabe ljudskih emocija za kaljenje zajedništva, ali
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
i za stjecanje prave ljudskosti u
zajedništvu. Religija prvotno nije
nametala stegu, nego je poticala
i nadahnjivala ljude da se poistovjete sa zajednicom, da stječu
zadovoljstvo u zajednici i da u
zajednici hrle na posao i pohrle u
obranu zajednice. Ples, pjesma, a
često i trans u proslavama, koje
su znale trajati danima, bili su
sredstvima - kakvima je donedavno bila i kršćanska osobna
molitva - deindividualizacije, ali
ne i depersonifikacije ljudi. Molitva donedavno, a ples i pjesma
davno bili su načini uranjanja u
zajedništvo. Rani je čovjek rafinirao ili dotjerivao smisao za zajedništvo, koje je baštinio u evoluciji. To je morao i mogao napraviti,
jer je između ljudi stajao samo
ljudski rad uz uporabu, u najboljem slučaju, jednostavnih, rukom napravljenih alata.
Budućnost zajedništva
Sad je zajedništvo ljudi zgnječeno nakaznim političkim strukturama te fizičkom i društvenom
infrastrukturom u političkim
zajednicama. Pritisnuto je i slobodnim svjetskim tržištem, koje
gubi svoje usmjerenje i koje
se otelo nadzoru čak i svojih
svjetskih političkih gospodara.
Zajedništvo je opet postalo imperativom opstanka čovjeka,
koji i prema prirodi, a ne samo
prema svojim političkim režimima, mora biti na oprezu, kao
što je prema prirodi bio oprezan
i u davnini. U čovjeku postoji
golem potencijal za obnovu i
njegovanje zajedništva. Čovjek
je taj potencijal baštinio u postupku evolucije života i živih
vrsta te ga razvio i iskoristio u
praskozorju svoje vrste. Međutim, čovjek sad pred sobom
ima i otvorenu knjigu prirode,
koju je on u međuvremenu putem znanosti dovoljno upoznao,
prozreo i iskusio i čiji ključ života
ima u svojim rukama. Čovjek se
od procesa u prirodi i od načela
života u njoj može učiti zajedništvu i njima se nadahnjivati za
zajedništvo. Danas se već može
vidjeti da će većina nesebičnih
i susretljivih ljudi prorijediti i
ukrotiti manjinu samoživih ljudi,
koji se brane i osiguravaju materijalnim dobrima, zato što se
boje života, zajedništva i života
u zajedništvu.
Petak je, 15. travnja 2011. godine. Sjedim u uredu na zagrebačkom Kaptolu. S
Trga bana Josipa Jelačića iz postavljenog
razglasa čuju se lamentacije haškog suca
Alphonsa Oriea. Ne razumijem ih. Nisam
htio upaliti radio ni televiziju i pratiti izricanje presude jer sam znao da će generali biti osuđeni. Doduše, mislio sam da će
Gotovina dobiti najviše 18 godina, koliko
je dobio general Markač, a da će Markač i
Čermak dobiti manje kazne. Sve što se kasnije događalo i što se događa u Hrvatskoj
nakon sramotne presude nizozemskog
suca, istog onog čiji su sugrađani kao UNovi vojnici mirno gledali srpske koljače na
čelu sa zločincem Ratkom Mladićem kako
u Srebrenici zvjerski kolju Bošnjake, siluju
žene, osakaćuju djecu, sve je to zapravo
jadno, a pogotovo neki hrvatski „političari“. Drugi predsjednik Stipe Mesić vratio se iz Kine, komunističke i još uvijek u
sc. Ivu Josipovića, a prilično sam siguran
da sve njegove izjave poslije presude nisu
nekakva gluma. Makar, morao bi se predsjednik Josipović ozbiljno zamisliti nad
sobom i svojom „politikom“, angažirati
vrhunske stručnjake za savjetnike koji bi
ga podučili tome što je to politika i kako
biti pravi državnik kojemu je na prvom
mjestu dőbro povjerene mu političke
zajednice i naroda. Njegove „politika pomirenja“ i „nova pravednost“ kao da su
pisane u nekom beogradskom laboratoriju, što i ne čudi s obzirom na to tko mu
je glavni analitičar. Predsjednikov glavni
analitičar, dakle čovjek koji bi trebao kreirati politiku Hrvatske, je dr. Dejan Jović,
politolog, konzultant britanske Ekonomsko-obavještajne agencije. Čovjek koji se
zalaže za zajednički ulazak Srbije, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske u EU,
kako po njegovu mišljenju Hrvatska ne
01. SVIBNJA 2011.
nim (i možda ne samo simboličkim) priznavanjem ekskluzivne (i kolektivne) krivice Srbije i Srba za zlodjela u devedesetim
godinama. Vjerojatno će se zaoštriti i politika prema hrvatskim Srbima, koalicija s
njihovom glavnom strankom (SDSS) neće
više imati onu važnost koju ima sada,
barem ne za HDZ. Otvore li hrvatski Srbi
(ili Srbija, ili Evropska Unija) pitanja kao
što su povratak izbjeglica, ili pristranost
pravosuđa, ili odnos prema ratnim zločinima, na to će odgovor biti: Oprostite,
pa to je riješeno! Da nije, ne bismo ušli u
Europsku uniju! Evo, Brisel kaže da je riješeno, zar ne?. Na takve će sarkastične
odgovore biti teško odgovoriti, posebno
stoga što Evropska Unija zapravo nema,
niti će imati, mehanizme kojima bi svoje
zemlje članice prisilila da se ponašaju bolje prema vlastitim manjinama ili prema
susjedima.“
Poniženi, ne i pokoreni.
Nova prilika za Hrvatsku
Sastančenjem po Beogradu i Banja Luci u Republici Srpskoj, državi nastaloj na zločinu genocida Srba nad Bošnjacima i Hrvatima, hrvatski predsjednik i hrvatski političari ne mogu zaštititi
vitalne interese Republike Hrvatske.
mnogome diktatorske države, kamo se
sklonio neposredno pred izricanje haške
presude hrvatskim generalima na račun
svih nas poreznih obveznika lobirati za
ne znam koje interese. Uostalom, što
njega briga za hrvatske generale koje je
svojevremeno po brzom postupku umirovio jer su potpisali nekakvu peticiju koju
je on proglasio državnim udarom, a sve
izgleda, kako bi ih se lakše riješio jer su
bili Tuđmanovi najbliži suradnici. No, ne
želim Vam o tome pisati jer nije doista
vrijedno spomena, barem ne privatni
ured bivšeg predsjednika Stipe Mesića
koji, siguran sam, da se opet kandidira,
opet bi osvojio predsjednički mandat.
Želja mi je napisati nekoliko riječi, koliko
mi dozvoljava moja kolumna, o hrvatskoj
budućnosti. Činjenica je, bez obzira koliko
nas pokušavali razuvjeriti u to predsjednik Josipović i premijerka Kosor, hrvatski
narod je ovom presudom ponižen. Haški
sud kao politički sud kojemu je zadatak
bio raskrinkati i kazniti sve mitove koji
su doveli do krvavoga agresorskog rata
Srbije protiv ostalih naroda na području
bivše Jugoslavije, potpuno je promašio
poslanje i umjesto raskrinkavanja velikosrpskih mitova i njihovih nositelja, izjednačio je agresora i žrtve i tako trajno destabilizirao ovo ionako trusno područje.
Ne znam u ime čijih i kakvih interesa se
dogodila ova pravosudna lakrdija koja je
čak iznenadila i dobrog pravnika prof. dr.
bi odmakla „od svog prirodnog okružja“.
Tako glavni analitičar hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovića 16. siječnja 2009.
godine na svom blogu na stranici B92
piše: „Uspije li Hrvatska ući u Uniju prije
Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore,
i ona će se ponašati onako kako se sada
prema njoj ponaša Slovenija. Neuvjerljivo zvuče olako izrečena obećanja hrvatskog premijera Sanadera da to neće biti
tako. Ne treba zaboraviti da je ulazak u
Evropsku Uniju Sanaderov jedini vanjskopolitički cilj, te da je uvijek bilo nejasno je
li njegovo, a još više hadezeovsko, napuštanje nacionalističke (tj. tuđmanističke)
politike zapravo bilo iskreno, ili samo
finta da bi se postigao taj cilj. Slovensko
(slovenačko) usporavanje procesa završavanja pregovora o članstvu Hrvatske u
Evropskoj Uniji ima posljedice ne samo za
stanje slovensko-hrvatskih odnosa, nego i
za Srbiju, odnosno njenu poziciju u odnosu na Evropsku Uniju. To je usporavanje,
naime, neočekivana šansa za Srbiju, koja
bi ju mogla, ako to želi, iskoristiti za ubrzavanje svog putovanja prema članstvu u
Evropskoj Uniji. “
Razlog za ovakav stav, Jović u istom dnevniku, objašnjava na sljedeći način: „Uđe li
u Uniju prije Srbije, Hrvatska će, gotovo
sigurno, uvjetovati bilo kakvu ratifikaciju
eventualnih sporazuma između Unije i Srbije srpskim odustajanjem od protutužbe
za Oluju, a vjerojatno i nekim unilateral-
GLAS ZAGORJA
Piše
Zvonko Franc
zvone.franc@gmail.com
Da, Hrvatska jest ponižena presudom u
Haagu, ali sad nije vrijeme za plač, emocije, nego hladnu glavu, vojničku strpljivost
i hladnoću. Bez obzira na sve, poštovani
čitatelji, Hrvatska će svoje interese moći
jedino i uspješno obraniti kao punopravna članica Europske unije. Sastančenjem
po Beogradu i Banja Luci u Republici Srpskoj, državi nastaloj na zločinu genocida
Srba nad Bošnjacima i Hrvatima, hrvatski
predsjednik i hrvatski političari ne mogu
zaštititi vitalne interese Republike Hrvatske. Mogu to u društvu velikih - Nijemaca, Francuza, Britanaca, Talijana, Poljaka
profesionalnom diplomacijom. Iskreno,
bez obzira na sve mane Europske unije,
Hrvatska nema alternative, što ne znači
sluganstvo pod svaku cijenu, nego za početak promjenu političkih elita i to već na
sljedećim izborima. Ostaje pitanje imamo
li ljudi sposobnih uvesti Hrvatsku u klub
velikih, a da pritom ne rasprodaju sve blago koje Hrvatska još ima poput prirodnih
resursa vode i čistog okoliša.
Ja sam optimist i vjerujem u svoj hrvatski
narod, narod koji nije zločinački nego narod visoke kulture i duge povijesti koji je
svijetu podario neke od najvećih umova
u povijesti, i kojega nisu uspjeli uništiti ni
strani osvajači, ali ni domaći izdajnici i koljači vlastitog naroda. Rekao bi veliki prijatelj Hrvatske, blaženi papa Ivan Pavao
II. o kojemu vam pišemo u ovom broju
Glasa zagorja: „Non abbiate paura!“. Ne
bojte se!
7
SVIJET UMJETNIKA
01. SVIBNJA 2011.
4. glumački festival
Razgovarala
Tena Strahinec
otvara Lovački rog
Ovogodišnji 4. glumački festival u Krapini otvoren je komedijom Lovački rog Georgesa Feydeaua koju je donijela Glumačka družina Histrion pod režijom Dražena Ferenčine i prijevodom te
adaptacijom na kajkavski Vladimira Gerića. Održavat će se do 8. svibnja u festivalskoj dvorani
u Krapini, te u Zlatar Bistrici, Klanjcu, Loboru i Zaboku. U programu je šest predstava u dva
produljena vikenda u Krapini, a od ponedjeljka do četvrtka (od 2. do 5. svibnja) su gostovanja u spomenutim općinama i gradovima i to upravo s predstavom Lovački rog. U programu
ovogodišnjih predstava u Krapini uz Lovački rog - HD Histrion su: 39 stepenica - Ludens teatar,
Amateri - Kazalište Knap, Prekidi - Planet Art, Prevaranti – Kazalište Kerempuh i Opšta bolnica
- Bosansko narodno pozorište iz Zenice. Ovogodišnji Festival posvećen je velikom kazališnom
umjetniku Gjuri Prejcu u spomen na 75. obljetnicu njegove smrti, a kojeg je i ove godine portretom ovjekovječio likovni umjetnik, slikar Stjepan Đukić Pišta.
8
GLAS ZAGORJA
SVIJET UMJETNIKA
Radnja Lovačkog roga smještena je
u zagrebačko okružje sredinom dvadesetog stoljeća. Uloge tumače Vid
Balog, Nela Kocsis, Adam Končić,
Željko Duvnjak, Nada Abrus, Goran
Koši, Slobodan Milovanović i Tara
Rosandić. Osječka glumica Nela
Kocsis koja tumači Leoninu, glavnu
žensku ulogu u Lovačkom rogu, otkrila nam je svoju ljubav prema glumi i likovima koje tumači.
Kako biste ukratko ispričali svoju
priču, od početka susreta s glumom
do današnjeg dana?
- Srednja škola bila je preko puta
kazališta i ja sam kao srednjoškolka
gutala jednu predstavu za drugom i
divno se osjećala dok sam ih gledala,
ali u jednom trenutku to mi nije bilo
dovoljno i poželjela sam biti akter na
pozornici, željela sam ja biti ta koja
će ljudima prenositi nekakve važne
životne poruke i izazivati u gledateljima različite emocije. Odluka je pala i
položila sam prijemni ispit i ostvarila
svoju najveću želju u životu - ostvarila preduvjet da postanem glumica.
U početku sam mislila da je sve to
jako lako i nisam znala da je to jedan
dugotrajan rudarski posao u kojem
čovjek mora imati strašno puno strpljenja, mora biti svoj, čvrst da izdrži
sve uspone i padove koji prate ovaj
najljepši posao na svijetu.
Što najviše volite u svojoj profesiji?
- Volim proces rada, stvaranje predstave i kreiranje lika. Volim igrati uloge koje su kompleksne, koje imaju
neku tajnu, problem.
Imate li najdražu predstavu u kojoj
ste glumili i, ako imate, koju i zašto?
- Mi glumci uvijek govorimo da su
naše uloge koje smo stvorili i kojima
smo s papira udahnuli dušu i materijalizirali ih, kao naša djeca pa je
jako teško izdvojiti najdraže. No postoje neki parametri po kojima ipak
odlučimo da nam je pojedina uloga
draža od ostalih. Volim svoju Heddu
Gabler, jer sam na njoj radila zaista
puno i po mom mišljenju to je najkompleksniji lik koji sam odigrala na
sceni i za vrijeme rada bila sam potpuno opčinjena njome. Volim svoju
Julku iz Lilioma jer je simbol ljubavi
i oprosta i volim svoju Sanelu iz Zagrebačkog orkestra jer je vrckava,
luckasta i zabavna.
Koliko posuđujete iz svojeg života
dok glumite; nalazite li se u likovima?
- Često puta u liku nađem nešto što
me podsjeća ili se podudara s mojim
mišljenjem ili s mojim životnim situacijama. To je neminovno. Tada liku
koji je u problemu često puta ponudim rješenje koje sam našla u privatnom životu.
01. SVIBNJA 2011.
S kojim likom iz predstave ste se
najviše poistovjetili?
- Teško je to reći.
Što vam pomaže da izrazite svoje
osjećaje na pozornici (npr. kad trebate glumiti ljutnju ili tugu)? Kako
se motivirate?
- Svatko ima svoj sistem. Empatija
mi pomaže najviše. Suosjećam s pro-
Kada ste u potpunosti zadovoljni
svojom izvedbom?
- Kada i publika, i kolege, i redatelj,
i ja mislimo isto - da sam napravila
dobru stvar.
Koja bi bila Vaša uloga života; koji
lik biste najviše željeli glumiti?
- I ulogu života možete napraviti loše.
Ne volim govoriti što bih voljela igra-
blemima i emotivnim stanjima lika
kojeg tumačim.
Imate li tremu kad izađete pred publiku, kako je se riješite?
- Trema je neuhvatljiva stvar. Nekad
je nema, nekad je ima, nekad dođe
iznenada ničim izazvana, nekad je tu
s razlogom. Nisam je se riješila, ona
je uvijek tu u određenoj dozi.
ti. U našem poslu je tako da u većini
slučajeva ne dobijete ono što želite.
Kroz ovaj posao prolazim korak po
korak, igram ono što mi se ponudi.
Postoji li strana vaše osobnosti koju
publika ne vidi, tj. koju niste još pokazali na pozornici?
- Vjerojatno postoji i vjerojatno je ni
ja nisam svjesna. Potreban je provo-
kativan tekst i isto takav lik i, naravno, nekakav lucidni redatelj koji bi tu
osobnost znao izvući na površinu.
O lovačkom rogu
Što se tiče Lovačkog roga, kako ste
se snašli u ulozi Leonine? Je li vam
odgovarao njen karakter?
- Mislim da sam se dobro snašla.
Taj tip karaktera igrala sam nekoliko
puta pa mi nije bio problem.
Jeste li imali problema s kajkavskim
dok ste se pripremali za ulogu?
- U početku sam se jako bojala, no
olakotna okolnost je bila to što sam u
predstavi Štefica Cvek u raljama života koja je prethodila Lovačkom rogu
imala jedan monolog na kajkavskom
koji sam svladala uz svesrdnu pomoć
Branke Cvitković koja me je tijekom
rada na predstavi svaki dan slušala i
ispravljala moje greške. Nakon njenih pohvala i uspješno izvedenog
monologa bila sam psihički spremna
za glavnu ulogu na kajkavskom. No i
tamo sam imala izvrsne pomagače i
mentore; Zlatka Viteza, Adama Končića, Vladimira Gerića i Vida Baloga.
Je li bilo teško izdržati tri čina na
pozornici?
- Pa nije lako, no ovu predstavu jako
volim igrati, a osim toga u Lovcu igra
glumačka ekipa snova pa je svaka
izvedba posebno zadovoljstvo.
I za kraj, kako se hrvatska kazališna
scena promijenila u vašim očima otkad ste se počeli baviti glumom?
- Kada ste na početku, sve shvaćate
idealistički, a onda vas iskustvo i vrijeme nauče da nije sve tako ružičasto. Neke stvari shvatite na bolan način, ali ih shvatite i prihvatite. Neke
ne prihvatite i borite se protiv njih
cijeli svoj glumački vijek.
Ako hoćete umjetnost za narod,
okrenite se narodu
Zlatko Vitez, utemeljitelj i umjetničko-organizacijski ravnatelj GD Histrion, ispričao je o ostvarenju svog
sna, kao i o predstavi Lovački rog.
Je li se ostvario Vaš san da probudite zanimanje stanovnika mjesta
koje posjećujete za kazalište i kulturu?
- Kad sam 1975. osnovao Glumačku
družinu Histrion ideja vodilja bila
mi je misao Romena Rolana - Ako
hoćete umjetnost za narod, okrenite se narodu. U svojoj 36-godišnjoj
povijesti Histrioni su obišli preko
300 mjesta. U neka od tih mjesta
prvi put smo donijeli kazalište. Na
vaše pitanje mogu odgovoriti: Da,
ja sam ostvario svoj san!
Zašto ste odlučili izvesti upravo
Feydeauova Monsieur Chassea?
- Kako smo na histrionskoj Opatovini već oživljavali i kajkavizirali svjetske klasike (Shakespeare i Moliere)
učinilo mi se da bi Feydeauov Gospodin lovac bio dobro prihvaćen
kod publike. Nije dobro prihvaćen
nego odlično, a igramo ga cijele sezone i u Histrionskom domu tako da
ćemo uskoro slaviti 50. predstavu.
Zbog čega je naslov Gospon lovac
promijenjen u Lovački rog?
- Mjesto radnje stavili smo u nekad
poznati zagrebački restoran Jägerhorn iliti Lovački rog. Kako se u
predstavi sve vrti oko roga i rogatih
- Lovački rog ima i šire značenje.
Kako je došlo do ideje za pjevačkim
dijelovima kod Marcela?
- Zagreb je između dva svjetska rata
bio grad kabareta. Navodno ih je
GLAS ZAGORJA
egzistiralo čak četrdesetak. Adam
Končić je glumac koji uspješno revitalizira taj žanr, a Histrioni ga od
samih početaka koriste gotovo u
svakoj svojoj predstavi. Eto otud
ideja da se u predstavi i pjeva.
Kada ste u potpunosti zadovoljni s
predstavom?
- Kada red za ulaznice bude i sto
metara pred histrionskom blagajnom prije početka predstave,
a u isto vrijeme nezadovoljan jer
često puta moramo kazati publici:
Nažalost, nema više mjesta dođite drugi put.
To je meni jedini kriterij uspješnosti predstave. Histrioni ne rade
predstave za kritičare nego za
publiku i to nas razlikuje od mnogih hrvatskih kazališta.
9
SVIJET UMJETNIKA
01. SVIBNJA 2011.
Unaprijedimo kajkavski
Glumac Vid Balog, koji æe doktorirati kajkavski jezik na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je važnost i
ulogu kajkavskog jezika, otkrio kakvu predstavu sprema
i najavio otvorenje Glumaèkog festivala u Krapini.
Vratili ste se u studentske dane na Filozofski
fakultet u Zagrebu. Kakav ste doktorski studij točno upisali? Kojim povodom se javila
potreba za diplomom i studijem?
- Studij antropologije, koji je povezan zapravo s filologijom, ljubavi prema jezicima, tumačenjem riječi u indoeuropskim jezicima i
odnosima tih riječi. Ustvari, specijaliziran je
za kajkavske ostatke mitoloških pranazora kaj
mi danas zapravo ne registriramo. Potreba se
javila zbog kredibiliteta i vjerodostojnosti da
bi iza tog kajkavskog mogel imati znanstvenu
titulu i svaka riječ veću težinu. Ne zbog vlastitog probitka, već zbog same situacije s kajkavskim kojem želimo svo dobro, a još nemamo
sistem da ga unaprijedimo, da bi ga očuvali.
Čovjek može stajati iza toga pogotovo ak je
akademska zajednica (tu mislim na Sveučilište u Zagrebu) potvrdila njegova nastojanja i
razmišljanja koja su očigledno i točna. Vjerodostojnost može biti potvrda svakom ko moj
nastup, mišljenje u ovom poslu čuje.
Otkud ideja prijevoda Novog Zavjeta s hrvatskog standardnog jezika na kajkavski i zašto?
- Pa, nije još objavljen. Novi Zavjet i liturgijske knjige na kajkavskom imaju dugu tradiciju. Misa se nije držala na kajkavskom, već
na latinskom. Mi imamo iz Međimurja sve dijelove mise na kajkavskom. Unatoč crkvenoj
praksi, imali smo četrdesetak tisuća kajkavaca u Mađarskoj u nekoliko župa, di oni imaju
kao jezik mise kajkavski. Njima će Novi Zavjet
koristiti da mogu imati svetu misu na tome.
A što se tiče samog jezika, to je za njega velika stvar. Još od 16. stoljeća gotovo celi Novi
i Stari Zavjet su prevedeni. U tom mojem se
upućuje na najnovija dostignuća Biblije. Nadam se skorom objavljenju; mnogo toga se
mora srediti i natipkati pa i s brojnim fusnotama protumačiti o čemu se piše.
Čime ste trenutačno zaokupljeni osim studiranjem?
- Pa, evo Drele i ja spremamo jednu predstavu V Remetinec, v Remetinec kaj je već
izvedena na Gumbekovim danima u
Histrionskom domu.
Prava
premijera
predstave, u kojoj uz
šalu i pjesmu nastupamo Davor Dretar
Drele, Luka Bulić i ja
je 20. svibnja u Mariji
Bistrici. Tolko je toga
da je teško nabrojiti.
Pišem i hrvatska bajoslovlja, to je prvi
dio o mitologiji, jako
je bogato oslikana.
Radi se o vjerovanjima u nadnaravna
bića i pojave, uglav-
nom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ima malo
Podravine, nešto Zagorja i Međimurja, a
drugi dio bude kompletno Zagorje, Primorje
i tak dalje. Nutra ima i bajkača, a sve je potkrepljeno znanstvenom literaturom.
A ko zna, možda se iz toga napravi crtić Zagrebačke škole crtanog filma ili predstava s
lutkama. Bajoslovlja su zapravo priče naših
babica na novi način, čak bi rekel new ageovski.
Na ovogodišnjem GFUK-u nastupit ćete u
predstavi Lovački rog. Što publika može očekivati od Vas i predstave uopće?
Predstava se pokazala kao izvanredno duhovita i publici draga. To je već izvodil Teatar u
gostima, zvala se Gospon lovec, onda su već
igrali to unatrag pred tridesetak i više godina.
Izvanredni Adam Končić, izvrsna Nela Kočiš
pa i moja malenkost smo to zavrteli sad i već
2010., a s tim otvaramo i Glumački festival u
Krapini.
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
10
GLAS ZAGORJA
ODVOJENO MIŠLJENJE
Gospodaru, nisi li ti na svoju njivu
posijao dobro sjeme? Odakle sad
kukolj? On im odgovori: To učini
moj neprijatelj. Nato mu sluge
kažu: Hoćeš li, dakle, da odemo pa
da kukolj počupamo? On im reče:
Ne, kako ne biste sabirući kukolj
čupali i pšenicu! Pustite neka oboje rastu do žetve! U vrijeme žetve
reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da
se spali, a žito skupite u moju žitnicu. (Mt 13,28-30)
itatelji će u navedenom štivu
prepoznati Isusove riječi odnosno Isusov stav prema ljudskoj
zloći. U svijetu ima i dobra i zla. Pi-
Č
01. SVIBNJA 2011.
je smatrao da ljudi - usprkos zlu
koje siju njihovi neprijatelji - trebaju uporno, mudro i smireno uzgajati i proizvoditi dobro.
pak, u današnjem svijetu zlo se
sije na sve strane. Uspostavljeno
je slobodno svjetsko tržište, koje
melje ljude, obitelji i narode. Bogatstvo, koje ljudi stvaraju radom,
uzima im se u tolikoj mjeri da ljudi padaju u dužničko ropstvo i ne
mogu drugim ljudima pružiti ništa
osim sućuti. Proizvodna poduzeća
su također u dužničkom ropstvu,
pa ne mogu prirodnim širenjem
poslovanja zapošljavati više ljudi
te nuditi više kruha i ljudskosti. I
I
teljskim, proizvodnim i narodnim
oazama pojačaju proizvodnju
dobra. Neka zla i zloće! Tako je
rekao i Isus iz Nazareta. Oni su
samo izazovi zdravim ljudima da
pojačaju proizvodnju dobra i da
dobrom, koje se iz ljudi ne može
silom uzeti, guše zlo. K tome, potreba za jačanje proizvodnje dobra
posljednje vrijeme raste, zbog širenja epidemije prava.
Nositelji kapitala posljednjih desetljeća promiču prijekost prava
nad svim što ljudima treba za zadovoljenje potreba i ostvarenje
ljudskih svrha. Ljudske se potrebe
mogu zadovoljiti, a ljudske svrhe
PRAVA POTIČU POTRAŽNJU,
A NE PONUDU DOBRA
Čovjek ne stječe ljudskost svojim zlom, iako ga
može steći podnoseći tuđe zlo, nego svojim dobrom ili svojom dobrotom.
sac ovog osvrta smatra da je izvor
ljudske zloće u ljudima, a ne u Sotoni ili kakvom drugom zlom duhu.
Pobliže, zloća je simptom bolesti
čovjeka. Duševno zdrav čovjek
želi se ugodno osjećati u društvu
drugih ljudi ili u zajednici s drugim
ljudima. Zao odnosno bolestan
čovjek zapodijeva sukobe s drugim ljudima i remeti zajedništvo,
obično svojom sebičnošću ili samoživošću. Poroci kao što su oholost, lakomost, bludnost, zavist,
neumjerenost u jelu i pilu, srditost
i lijenost, koje Crkva naziva sklonostima koje često ljude navode na
zlo ili sedmorim glavnim grijesima
su bolesti, koje se po mojemu najbolje liječe samousađivanjem ili
samougradnjom skromnosti.
U mnogim političkim zajednicama
na vrh zasjednu zli ljudi, koji izgrađuju politički sustav, koji se temelji na proizvodnji zla i na odabiru
zlih, a ne dobrih ljudi za obavijanje
javnih poslova. (Pri tome nikako
ne mislim na hrvatsku političku
zajednicu ili republiku, koju u ime
naroda vode nesposobni ljudi.)
Tako politički sustavi potiču nicanje i izrastanje zla u ljudima. Isus
države ili narodi su u dužničkom
ropstvu, iako imaju prostor, ljude
i prirodno blago, koje im se uzima
u bescjenje.
To trostruko ropstvo je nastalo
samo zato da bi netko mogao
gomilati tuđu muku pretvorenu
u novac ili kapital, pri čemu nositelji kapitala smatraju da su i ljudi i proizvodna poduzeća i narodi
nositelji rizika ili neizvjesnosti za
kapital. Ljudi nemaju posla, poduzeća smiju zapošljavati ljude samo
tamo gdje je rad jeftin, a države
smiju zapošljavati samo činovnike,
koje gutaju oporezovano bogatstvo. Ljudi, poduzetnici i narodi
moraju živjeti u neizvjesnosti, a
kapital to ne smije. Gospodstvo
kapitala nad svijetom nemilice i
sotonski proizvodi zlo u ljudima i
širi ga među ljudima. Najučinkovitiji mehanizam za proizvodnju
zla je nadmetanje ili konkurencija
među ljudima, koja čak i zdrave
ljude dovodi u napast da se odaju
sjetvi i žetvi zla.
ako, danas kao nikad prije,
svjetsko političko i idejno pustošenje prisiljava ljude da uzajamnošću u svojim ljudskim, obi-
T
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
ostvarivati samo proizvedenim
materijalnim i duhovnim dobrom,
koje mogu pružiti samo ljudi. Pravima se ne zadovoljavaju potrebe i
ne ostvaruju ljudske svrhe. (Čovjek
se po svrhama, a ne po potrebama razlikuje od drugih životinjskih
vrsta.) Međutim, uz prava valja
uzeti u obzir i druge kategorije
vezane uz dobrobit ljudi: potrebe,
svrhe, odgovornost (koja je u mojem rječniku inačica sprječavanju
zla), zaštitu, očekivanja, dužnosti,
obveze, slobode, uzajamnost, solidarnost, skromnost i drugo.
od pravima se podrazumijevaju zakonska, društvena i etička
načela o slobodama i o tome što
čovjeku pripada. Prava su temeljna pravila o tome što je ljudima
dopušteno po nekom pravnom sustavu, društvenom dogovoru ili po
etičkoj teoriji. (Etičkih teorija ima
skoro toliko, koliko ima ljudi na svijetu.) Prava su vezana uz discipline
kao što su pravo i etika te uz teorije o pravdi, dužnostima i obvezama. Prava su oduvijek smatrana
bitnim za civilizaciju, koja je neprirodan otklon od evolucije čovjeka,
te temeljima društva i kulture, ali
P
GLAS ZAGORJA
su uvijek bila u žarištu društvenih
sukoba. Stoga su prava češće bila
izborena i prisvojena, nego što su
bila dodijeljena ili poklonjena. Prava se dijele na prirodna i zakonska,
prisvojena prava i sloboštine, negativna i pozitivna, pojedinačna i
skupna, na prava prve, druge i treće generacije, na građanska i politička, na gospodarska, društvena
i kulturna, na ljudska i životinjska,
muška i ženska, očinska i majčinska, na dječja, mladenačka i studentska, urođenička i manjinska,
ali ne i većinska.
Prava se stalno množe, ali ih ne
prati povećanje sposobnosti ljudi
za proizvodnju dobra. Uzmimo,
primjerice, pravo na zdravlje ili,
bolje rečeno, pravo na liječenje.
Svatko ima pravo na liječenje, a u
svijetu ima malo zemalja u kojima
se to pravo može u potrebnom
opsegu, na potrebnoj razini te na
vrijeme ili dok je vrijeme ostvariti. To se ne može ni u Hrvatskoj
ni u SAD-u. Tko može i koliko ljudi
mogu danas u Hrvatskoj pod starost liječiti i uljepšati zube ili urediti svoj živi kostur? Samo najbolje
stojeći ljudi i oni koji će potpuno
osiromašiti nakon pravog i pravovremenog liječenja. Države pod
pritiskom kapitala sve revnije odustaju od solidarne skrbi za zdravlje ljudi, kojom se solidarno liječe
i ljudi, koji puno prisvajaju i oni,
kojima se ostavlja malo od bogatstva, koje se stvara samo radom.
Više se ne govori o zaštiti zdravlja.
Ranije su postojali domovi zaštite zdravlja, a sad postoje samo
domovi zdravlja i zavodi za javno
zdravstvo. Ne štite se ljudi, a štiti
se kapital. (I hrvatski zakoni štite
vukove, ali ne i ovce.)
sprkos tome što umnožavanje
prava stvara potražnju dobra,
čijom se proizvodnjom sve slabije
bave ljudi, proizvodna poduzeća i
narodi, koji su svi odreda zapali u
dužničko ropstvo, usprkos tome,
valja se primiti proizvodnje dobra,
jer je u dobru i u stvaranju dobra
ljudskost. Čovjek ne stječe ljudskost svojim zlom, iako ga može
steći podnoseći tuđe zlo, nego
svojim dobrom ili svojom dobrotom. Međutim, osim junačkog
ulaganja vlastitog života u proizvodnju dobra, ljudima valja stvarati i uspostaviti politički sustav ili
režim koji će podupirati, a ne zatirati proizvodnju dobra. Neka bude
kukolja zla, kako je rekao Isus, ali
zlo valja gušiti nepoštednom proizvodnjom dobra.
U
11
DAN ŽUPANIJE
01. SVIBNJA 2011.
Dan županije proslav
Svečanom sjednicom Županijske skupštine, održanom u Zlatar Bistrici
20. travnja, obilježen je Dan Krapinsko-zagorske županije. Tim povodom su svečanosti, koja je održana u Sportskoj dvorani, bili prisutni
brojni uzvanici, župani, saborski zastupnici, državni tajnici, gradonačelnici i načelnici.
U prigodnom obraćanju župan
Siniša Hajdaš Dončić osvrnuo se
na brojne aktivnosti koje provodi
Krapinsko-zagorska županija, zajedno sa svojim institucijama. Uz
Žarka Miholića, načelnika Zlatar
Bistrice, nazočnima se obratio i župan Primorsko-goranske županije
Zlatko Komadina. Potpredsjednik
za koje će se moći prijaviti kada
Hrvatska postane članica Unije.
Riječ je u prvom redu o Kohezijskom i Strukturnim fondovima
čiji proračuni premašuju milijarde
kuna.
Na Svečanoj sjednici Županijske
skupštine dodijeljena su i priznanja Krapinsko-zagorske županije:
Neven Mimica, potpredsjednik
Hrvatskog sabora
Žarko Miholić, načelnik
Općine Zlatar Bistrica
12
Hrvatskog sabora Neven Mimica
istakao je važnost europskih projekata i tijekova novca kojima se
ti projekti financiraju, naglasivši
kako upravo Krapinsko-zagorska
županija prednjači u uspješnosti privlačenja fondovskog novca
Europske unije te pozvao na još
intenzivniju pripremu projekata
Zlatko Komadina, župan
Primorsko-goranske županije
GLAS ZAGORJA
Povelja Krapinsko-zagorske županije dodijeljena
je prof. Siniši Leopoldu,
skladatelju, glazbenom
pedagogu, dirigentu i publicisti; dobitnik Plakete
za životno djelo je Ivica
Cerovečki, diplomirani
ekonomista iz Krapine,
istaknuti gospodarstvenik; Plaketa za doprinos
ugledu i promociji županije u zemlji i svijetu uručena je:
Zagorskom vodovodu d.o.o Zabok,
Muzeju krapinskih neandertalaca,
Reneu Javoriću iz Tuhlja i Tamburaškom orkestru KUD-a Mihovljan.
Predstavljena je i Monografija
tradicijskih i umjetničkih obrta
Tamburaški orkestar
KUD-a Mihovljan
Krapinsko-zagorske županije, o
kojoj je, u ime Krapinsko-zagorske županije,
govorila Sonja
Borovčak,
u
ime Ministarstva
gospodarstva, rada i
poduzetništva
Tihana Kraljić,
u ime Hrvatske
obrtničke komore Dragutin
Ranogajec, te
u ime Muzeja
Hrvatskog zagorja, Goranka
Horjan. Riječ
DAN ŽUPANIJE
01. SVIBNJA 2011.
vljen u Zlatar Bistrici
Promocija knjige
Tradicijski i umjetnički obrti
je o Monografiji koja ima za cilj
predstaviti i sačuvati kulturno
i tradicijsko blago Zagorja, uz
osvrt na zanat star desetljećima,
a koji se njeguje još i danas.
Uz to prikazan je i promotivni
film o Krapinsko-zagorskoj županiji pod naslovom Čarobne ruke
majstora igračaka.
Film govori o životu i načinu rada
majstora drvenih
igračaka koje su
odnedavno pronašle svoje mjesto
i na UNESCO-voj
listi zaštićene kulturne nematerijalne baštine. Film
Čarobne ruke majstora igračaka nalazi se na web stranici Krapinskozagorske županije.
Župan sa dobitnicima priznanja
Tradicionalno obilježavanje Dana
Krapinsko-zagorske županije počinje polaganjem vijenca kod križa na
Gradskom groblju u Krapini. Tako je
i ove godine vijenac položio župan
Hajdaš Dončić sa zamjenicima, Sonjom Borovčak i Anđelkom FerekJambrekom. Počast poginulima za
Domovinu kroz minula desetljeća
odali su i predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga Krapinskozagorske županije proisteklih iz
Domovinskog rata, Saveza udruga
antifašista i antifašističkih boraca
Krapinsko-zagorske županije, Krovne
udruge specijalne policije RH i Policijske uprave krapinsko-zagorske te
Ureda državne uprave u Krapinskozagorskoj županiji.
Prof. Siniša Leopold, skladatelj, glazbeni pedagog, dirigent i
publicist, dobitnik Povelje Krapinsko-zagorske županije
U zagrljaju kaja
Vodi jedan od svjetski poznatih ponajboljih tamburaških orkestara.
Dirigent koji podjednako oduševljava publiku i kritiku iz Hrvatske i šire,
a polazište crpi u kaju - maestro Siniša Leopold.
Sjajne izvedbe božićnih koncerata
u Krapini Veselje vam navješćujemo Tamburaškog orkestra HRT-a
već godinama ostavljaju Zagorce
bez daha. Poznavatelji tamburaške
glazbe znaju da su tome prethodile uporne svakodnevne probe,
orkestar čini jedan čovjek ili bolje
rečeno sjedinjeni maestro i njegovi
svirači tamburaši.
Ono po čemu ga Zagorje slavi je
njegova odanost kaju. U Zlataru,
Svetom Križu Začretju i napose Krapini - uvijek u zagrljaju kaja. U životu prethodile su mu osobno brojne
nagrade, uvijek kao kruna njegovom
talentu, radu i stručnosti. Ovu zato
radosno i vrlo odgovorno pridodaje.
Glazbom se bavio od mladih dana,
u vlastitom rokerskom bendu, kao
član kudova… Danas predaje kole-
gij Tambure na Muzičkoj akademiji
u Zagrebu. Zaposlen je u Glazbenoj
proizvodnji HRT-a kao Šef dirigent
Tamburaškog orkestra HRT-a. Autor
je udžbenika za tambure Tambura
u Hrvata, jednog od najtraženijih
stručnih priručnika o hrvatskoj narodnoj glazbi i narodnim glazbalima.
U već tisuće koncerata koje je tijekom godina osmislio (televizijskih
- Svirci moji… gostovanja po Hrvatskoj i svijetu…), među najdraže
ulaze ovi kajkavski u Krapini, festivali Kajkavskih popevki u Tjednu
kajkavske kulture i ZGF Krijesnice.
Iako mu ovo područje nije strano
(na festivalu Kajkavskih popevki sudjeluje preko 30 godina), danas kao
umjetničkom ravnatelju oba festivala uvijek su pripreme veliki izazov
i odgovornost.
Županijsku povelju prof. Siniše Leopolda na Svečanoj sjednici županijske skupštine primila je njegova
postojana pratnja, supruga Ljiljana,
jer njega su osobno ranije dogovo-
GLAS ZAGORJA
rene obaveze odvele u Australiju.
No, mislima u kaju već priprema
nove koncerte za Zagorje. Ove nas
godine očekuje i 15. jubilarni ZGF
Krijesnica. (T. G.)
13
GOSPODARSTVENICI
DAN ŽUPANIJE
GOVORE
01. SVIBNJA 2011.
Zvonimir Èuljak, predsjednik Uprave društva
Valoviti papir Dunapack d.o.o. Zabok
Piše
Monika Briševac
Zadovoljni djelatnici respektabilni rezultati
Valoviti papir Dunapack d.o.o. dio
je Prinzhorn holdinga, jednog od
najvećih europskih proizvođača papira i ambalaže utemeljenog 1853.
U većinskom je vlasništvu mađarskog Dunapacka Ltd., a u Hrvatskoj
posluje od 2003. O temeljnoj djelatnosti i razvoju tvrtke, investicijama, o zaštiti okoliša, te strategiji rasta razgovarali smo s gospodinom
Zvonimirom Čuljakom, predsjednikom Uprave društva Valoviti papir
Dunapack d.o.o. Zabok.
Za početak smo našeg sugovornika zamolili da nas upozna s njiho-
Cijenimo inovativnost, profesionalnost,
marljivost i posveæenost poslu te spremnost na usvajanje novih znanja, vještina
i kompetencija kao i otvorenost za nove
izazove unutar timova i grupa.
Mađarske, BiH, Srbija. Udio izvoza
u ukupnoj proizvodnji čini 50%.
Već 2008. znali smo da nam predstoje teška vremena i uspjeli smo
se prilagoditi i pripremiti.
U Hrvatskoj je vaša investicija
bila u startu prepoznata kao ula-
Valoviti papir Dunapack dobio je zlatnu nagradu za
2009. u kategoriji najbolja poduzeća u RH. Nagradu je
dodijelio portal Poslovna.hr prema strogim kriterijima
od kojih su najvažniji bruto dobit i bruto plaće.
vom temeljnom djelatnošću i brojem djelatnika koje zapošljavaju?
– Naši proizvodi su ambalaža od
valovitog papira, najviše proizvodimo za prehrambenu, kemijsku i
farmaceutsku industriju. Radimo
troslojnu i peteroslojnu ambalažu, koja je vidljiva na policama
trgovačkih lanaca. Proces izrade
je jednostavan jer imamo papir
kao osnovnu sirovinu, koju dalje
na stroju prerađujemo tako da
troslojna kutija ima dva ravna i
jedan valoviti sloj, a peteroslojna,
tri ravna i dva valovita sloja koja
služe za nosivost kutije. Uspjeli
smo očuvati sva radna mjesta,
2007. imali smo zaposleno 134
djelatnika, a sada ih zapošljavamo 143. Naše tržište djelovanja
nije samo Hrvatska, nego i zemlje
u okruženju – Slovenija, južni dio
14
ganje u industriju usmjerenu na
očuvanje okoliša, koja je ujedno
proglašena kao GREENFIELD investicija. Danas se puno govori
o stakleničkim plinovima, globalnom zatopljenju. Na koji način Vi
djelujete po tom pitanju?
– Cijela grupa ima zajednički visoki nivo prerade papira s vođenjem
brige o zaštiti okoliša. Za osnovnu
sirovinu koristimo materijale koji
su prihvatljivi za okoliš i recikliranje. Najznačajnija djelatnost naše
grupe je proizvodnja papira, gdje
se kao sirovina koristi otpadni papir. Dakle, prikuplja se stari papir,
od njega proizvodi papir koji služi
kao sirovina za proizvodnju ambalaže pri čemu se ta ambalaža, nakon korištenja ponovno reciklira to je jedan zatvoreni ciklus. Znači,
zaštita okoliša obuhvaća široko
područje, te mi u svom radu vodimo računa o očuvanju sastavnica
okoliša od onečišćenja i štetnog
djelovanja različitih opterećenja,
u vidu poduzimanja svih potrebnih mjera i aktivnosti.
Zlatno srce Dunapacka
Kraj prošle godine obilježen je donacijom Općoj bolnici Zabok. Ovog puta aparat za rano otkrivanje oštećenja sluha
kod novorođene djece doniran je pedijatriji. Osobno su ga uručile Kamelita Pavliša i Petra Grabušić iz V.P. Dunapacka.
Voditeljica odjela pedijatrije dr. Andreja
Filija zahvalila je na ovoj, ali i svim ranijim donacijama koje su prethodile iz V.P.
Dunapacka.
GLAS ZAGORJA
I na kraju, koja je strategija rasta
i razvoja Dunapacka?
– U ovih gotovo osam godina postojanja dobro smo se pozicionirali, kako na domaćem, tako i na
izvoznim tržištima. Tako da smo
od nule došli do vodećeg proizvođača papira i ambalaže.
Ovaj uspjeh ostvaren je zahvaljujući djelatnicima, koji su svojim zalaganjem i radom došli do
respektabilnog rezultata. Ključne
odrednice upravljanja ljudskim
potencijalima jesu profesionalni i
osobni razvoj zaposlenika, razvoj
korporativne kulture i osjećaja
pripadnosti kompaniji. Kontinuirano se ulaže u edukaciju zaposlenika na svim razinama, te se
nastoji stvarati ugodno okružje za
rad kojem su temelj dobri međuljudski odnosi. Cijenimo inovativnost, profesionalnost, marljivost i
posvećenost poslu te spremnost
na usvajanje novih znanja, vještina i kompetencija kao i otvorenost za nove izazove unutar timova i grupa.
POGLED S OPATOVINE
J
edan od sudionika Gumbekovih
dana, ali i laureat za najbolje glumačko ostvarenje Siniša Ružić u povodu svojeg nastupa reče za medije
da je njegov kabaretski uradak Glavom kroz zid - pokušaj da se shvati
ovaj svijet, da se ne poludi svaki put
kad se pročitaju novine, pogledaju
TV-vijesti, da se svakodnevna bespomoćnost pogleda sa strane, kroz oči
promatrača koji sve vidi, svaku laž,
glupost, ali i ljepotu i ljubav. Siniša nadalje reče da se nije previše zamarao
smišljanjem tekstova, jer slušajući vijesti, slušamo i viceve, slušajući naše
političare i glasnogovornike shvaćamo da su oni lude s vrećom navučenom preko glave, pa njome udaraju u
01. SVIBNJA 2011.
dučava: Cabaret, dobar cabaret,
oduvijek je bio satiričan, nerijetko
oštro podrugljiv. Nacisti nisu zaludu
progonili to kazalište - zadnje uporište slobodne misli u Trećem Reichu.
Cabaret sebi dopušta više od drugovrsnog glumišta, skrivajući se iza
pročelja neobvezatnosti. Po tome
nalik je dalekom srednjovjekovnom
pučkom teatru na kolima, nesmiljenom suparniku službenih mirakula
i prikazanja. On je odista pučko kazalište - živo, angažirano, duhovito,
poticajno.
Prateći posljednjih godina, nažalost,
isključivo preko interneta, europsku
kabaretsku produkciju, ustanovio
sam da je vrlo raznovrsna i bogata,
to me upućuje dugogodišnje iskustvo s predstavama Glumačke družine Histrion, u kojima smo koristili
ostavštinu naše, domače, kabaretske
tradicije. To potvrđuje i Satiričko kazalište Kerempuh, koje je i nastalo iz
kabaretske scene Jazavac te nastavilo njegovati kabaretsku formu, posebice u svojoj ponoćnoj sceni s Mladenom Crnobrnjom Gumbekom.
o, i u mlađem naraštaju hrvatskog glumišta ima nasljednika
i promicatelja kabaretske tradicije,
a među njima je i Adam Končić, Zagorja našega sin. Njegova kabaretska
uspješnica Noćas ću... oslonila se na
uobičajenu predodžbu o kabareu
kao glazbenoj i glumačkoj interpre-
N
Glavom kroz zid
Piše Zlatko
Vitez
Dok ovo pišem, Adam grozničavo privodi kraju
pripreme za 4. GFUK, a Histrionima je pripala
čast da otvore festival predstavom Lovački rog,
svojom prošlogodišnjom uspješnicom s Opatovine. No, ne bumo glumili samo v Krapini, neg
nas buju gledali i v Loboru, Klanjcu, Zaboku i
Zlatar Bistrici…
zid, ne primjećujući da je ta glava već
dosta krvava. Gotovo da je Siniša pogodio samu bit i odgovor na pitanje:
što nam danas znači kabaret?
abaret je od svojih početaka
(krajem 19. stoljeća) bio ispušni
ventil i izvođačima i gledateljima, ali
i svojevrsni gromobran društva i sredine u kojoj je nastajao.
U svojoj knjizi Zagrebački kabaret
Igor Mrduljaš nas upozorava i po-
K
svake godine sve brojnija. Poznato
je da se ta vrsta kazališta javlja u tzv.
kriznim vremenima, pa kud ćeš bolje
prilike za kabaretsku scenu nego što
je ovo naše vrijeme globalne krize
ili - kako joj političari od milja tepaju
- recesije. Neki kazališni teoretičari
smatraju da je kabaretska forma najprikladnija za izvođenje u birtijama i
drugim ugostiteljskim objektima, ali
ja ne dijelim njihovo mišljenje. Na
taciji u neobvezujućoj atmosferi kavane (ali i drugih scenskih prostora),
a njegova interpretacija Krležinih Balada Petrice Kerempuha, naslovljena
Ni met cvetjem ni pravice, otišla je
korak dalje, prema scenskoj inačici
kabaretske forme koja se oslanja na
zahtjevan književni tekst i kreativnu
suradnju s kompozitorom. Više je
nego zasluženo histrion Adam Končić prošle godine nominiran za Na-
GLAS ZAGORJA
gradu hrvatskog glumišta, a mnogi
su kolege, pa i moja pozamašnost,
komentirali da je zaslužio i nagradu,
a ne samo nominaciju.
ok ovo pišem, Adam grozničavo privodi kraju pripreme za 4.
GFUK, a Histrionima je pripala čast
da otvore festival predstavom Lovački rog, svojom prošlogodišnjom
uspješnicom s Opatovine. No, ne
bumo glumili samo v Krapini, neg
nas buju gledali i v Loboru, Klanjcu,
Zaboku i Zlatar Bistrici i sve to zahvaljujući Adamovoj agilnosti i ljubavi
spram Zagorja, rekao bih i konstruktivnog inata ili, kak mi to velimo truca. Da, unatoč teškoj besparici,
Adam i njegovi pajdaši uspijevaju, na
radost brojnog gledateljstva, sačuvati kazališnu smotru u Krapini i svake
je godine učiniti sve boljom. Znajući
koliko je truda potrebno za pokrenuti i održati kazališni festival, nisam se
slučajno sjetio kolege Siniše Ružića i
njegove predstave Glavom kroz zid.
Uvjeren sam da je Adamu na putu
ostvarenja njegova festivala dobro
poznata taktika GLAVOM KROZ ZID.
ve je godine kazališni festival
u Krapini posvećen pjevaču,
glumcu i kompozitoru Đuri Prejcu.
Od njegove je smrti prošlo 75 let, a
upravo je on, uz Vlahu Paljetka, između dva svjetska rata bio istaknuti
predstavnik tada vrlo popularnog zagrebačkog kabareta. Njegove zagorske pjesme i kupleti i danas se ore
po zagorskim domovima i kletima.
A i glumac Joža Rutić, kojemu su bili
posvećeni prošlogodišnji glumački
susreti u Krapini, bio je najpoznatiji
upravo po kabaretskim pjesmicama
- Črleni je lajbek moj i Kaj nam pak
moreju. Pak, zbilam - KAJ NAM PAK
MOREJU kad imamo Histrione i našega Adama Končića.
D
O
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SVIBNJA 2011.
DONJA ŠEMNICA
Posveta kapele sv. Marka Križevčanina
Po dolasku
,
predajući m kardinala Josipa Boza
Domagoj V u ključeve kapele, po nića,
uletić, župn
zd
ik župe Mih ravio je vlč.
ovljan
Veliki broj vjernika, ne samo iz župe Mihovljan,
bio je u Donjoj Šemnici na posvećenju kapele sv.
Marka Križevčanina
uistinu uskrsno slavlje, da Krist nije
uskrsnuo, ni mi danas, u ovako velikom broju, ne bi bili ovdje, istakao
je kardinal.
Obred posvete crkve ili kapele je
određen i u takvim prilikama sve
počinje kod zatvorenih vratiju. Praćen ministrantima i svećenicima,
kardinalu kao posvetitelju, ključeve je predao upravitelj župe vlč.
Domagoj Vuletić. Kardinal je prvo
blagoslovio vodu kojom je onda
poškropio zidove kapele i oltar.
Nakon čitanja riječi Božje i
U posljednje vrijeme
propovijedi kardinala otpjeunutrašnjost kapele
je obogaćena
vane su litanije i zagovor svih
postajama Križnog
svetih da bdiju nad ovom kaputa, a oni koji
pelom i nad svima onima koji
su uspjeli biti na
će se tu okupljati na misnim
posvećenju u kapeli,
slavljima. Slijedilo je pomačuli su kako dobro
zanje oltara i stijena crkve
zvuče i nove orgulje
uljem krizme čime on postaje
znamen Krista. Na oltaru se
pali tamjan da bi se označilo
kako žrtva Kristova, što se u
otajstvu slavi, uzlazi Bogu kao
ugodan miris. Nakon toga
domaćini izbrišu oltar koji se
prekriva i uz njega se pale
svijeće i postavljaju cvjetni
ukrasi.
Zagrebački kardinal Josip Bozanić je
na Uskrsni ponedjeljak (25. travnja)
u Donjoj Šemnici posvetio kapelu
sv. Marka Križevčanina i nakon toga
predvodio misno slavlje.
Kardinal je po dolasku, pozdravljajući vjernike i zahvaljujući na dobrodošlici domaćem župniku vlč.
Domagoju Vuletiću rekao kako ga
veseli da je s vjernicima ovdje u Zagorju upravo na Uskrsni ponedjeljak te im je čestitao Uskrs. - Želim
vam puno uskrsne radosti, ovo je
Uslijedio je daljnji uobičajeni tijek euharistijskog slavlja, kojem je
uz kardinala sudjelovao i veći broj
svećenika iz susjednih župa. Za stanovnike Donje Šemnice - inače dio
grada Krapine, a koje po crkvenoj
podjeli spada u župu Mihovljan,
ovogodišnji Uskrs ostat će tako zapamćen po posebnom događaju,
jer je posvetom kapele označen
konačan kraj osamnaestogodišnje
izgradnje kapele sv. Marka Križevčanina.
Nakon pomazanja oltara i stijena crkve uljem krizme,
čime oltar postaje znamen Krista, te blagoslivljanja,
što je učinio kardinal, domaćini, muški, izbrišu oltar,
a zatim ga žene prekrivaju i uz njega postavljaju
cvjetne ukrase, a župnik pali svijeće
Gradnja kapele sv. Marka Križevčanina počela je 1993., a pod krov je stavljena 1998. godine. Izgradnja tornja počela je 2002., sve u vrijeme dok je
mihovljanski župnik bio vlč. Marijan Piskač. Unutrašnjost kapele oslikao
je poznati zagorski umjetnik Ivica Pepelko. Među većim pojedinačnim donatorima su: zvona su dar vlč. Dragutina Komorčeca i Andrije Šalkovića,
a orgulje su donacija monsinjora Juraja Jerneića, kaljskog župnika svojem
rodnom mjestu.
16
GLAS ZAGORJA
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
IN MEMORIAM
PATER MARKO KUROLT
(1939. – 2011.)
Iznenada, od embolije pluća, 30. ožujka 2011. preminuo
je p. Marko Kurolt dugogodišnji poglavar kuće u Krapini.
Umro je u bolnici u Zemunu u 72. godini života, 46. godini
redovništva i 40. godini svećeništva. Sahranjen je 4.
travnja na katoličkom groblju u Vukovaru.
Tako je to u životu. Jednostavno živimo
svoj život. A kad nam netko poznat ode s
ovoga svijeta onda se zapitamo: A što je
taj čovjek radio, čime se bavio, je li ostavio
kakav trag u svom životu? Tako se to dogodilo i kada smo saznali da je umro naš fra
Marko Kurolt dugogodišnji poglavar kuće
samostana u Krapini. U razgovorima o novijem djelovanju Franjevačkog samostana
u Krapini neminovno se spominje ime p.
Marka Kurolta. Njegov boravak u Krapini
bio je zapažen na kulturnom i obnoviteljskom radu. Ovdje su ga mnogi zavoljeli i
pomagali mu u mnogim područjima, a
napose obnovi crkve, Franjevačkog samostana, muzeja, knjižnice i drugo. Svojom je
rukom u Kroniku franjevačkog samostana,
1973., zapisao: Kad sam došao iz Virovitice na službu poglavara kuće u Krapinu,
zatekao sam ovu braću: gvardijan p. Paulin
Kos, vikar Remigije Mlinarić, zatim p. Leto
Lukša orguljaš, p. Sidonije Čadež kapelan i
brat pomoćnik fra Mamerto Margetić… U
kući je situacija bila nemoguća. Hodnik uz
crkvu pun vlage i neokrečen. Hodnici prizemno puni smeća i crni od čađe, blagovaonica neuređena i vlažna. Sjeverozapadna
strana krovišta cijela uništena. Grede na
tavanu izlomljene. Kroz krovište curi kiša u
prostorije. Prozori na sjevernoj strani uništeni i svi prikovani čavlima…
Najprije prikuplja novac i nabavlja crijep
(17.000 komada) kojim, nakon zamjene
trulih dijelova krovišta, prekriva samostan.
Uslijedilo je uređenje blagovaonice (pod,
stolovi, ormari…), zatim hodnika te sobe
braće da se u njima može pristojno boraviti. Dovodi časne sestre i uređuje im dio
samostana za stanovanje. Daje popraviti
orgulje, elektrificira zvona, stavlja asfalt
ispred crkve, a u crkvu postavlja pet novih
lustera. Sve to kao da se događa u filmu.
Iako Samostan raspolaže sa skromnim
sredstvima, narod mu je vjerovao i pomagao, a fra Marko molio i kucao od vrata
do vrata. Godine 1978. premješten je na
kratko vrijeme u Kozari Bok. Iduće godine
vraća se u Krapinu i nastavlja tamo gdje je
stao. Uvodi centralno grijanje u crkvu, zida
kotlovnicu kako bi vjernicima bilo toplije i
ugodnije. Postavlja dvostruke prozore u crkvi, uređuje ispovjedaonice, tapecira klupe
i niz drugih radova… radovi su trajali do 12.
prosinca. Izdaje knjigu Krapinski Franjevci
od Paškala Cvekana (1980.)… S direktorom
konzervatorskog Zavoda Brankom Lučićem
iz Zagreba, predsjednikom Općine Krapina
Milivojem Ranogajcem i predsjednikom Izvršnog vijeća općine Krapina Željkom Hitrecom, vode se pregovori o otvaranju zbirke
sakralne umjetnosti. Prof. Šime Jurić i p. Vatroslav Frkin iz Zagreba uređuju knjižnicu.
Zbirka sakralne umjetnosti otvorena je 15.
Lipnja 1986. Na otvorenje su došli mnogi
ugledni gosti iz grada i okolice. Provincijal
je mijenjao vikar Provincije o. Tomislav Tomiša. S njime dolazi i o. Anđelko Rakhel,
definitor i prokurator, te zagrebački gvardijan o. Lucije Jagec. Tu su i predsjednici
Ranogajec, Hitrec, sekretar Partije Mirko
Horvat, predsjednik Socijalističkog saveza,
Nada Horvat tajnica SIZ-a za kulturu, tajnik
općine Štef Turčec… gotovo cijela krema
01. SVIBNJA 2011.
Krapine, kako je to zapisao fra Marko.
Izložbu je otvorila i vodila Đurđica Cvitanović iz Zagreba. Usporedo je bila otvorena i
izložba ulja na platnu Mirka Gregurovića.
Sljedeće 1987. stižu police i kipovi iz kapele
Sv. tri kralja. Fra Marko je intervenirao kod
mjerodavnih vlasti da kipovi dođu u sakralnu zbirku samostana i tako će je upotpuniti. To su kipovi sv. Stjepana i sv. Ladislava,
Imakulate i B. D. Marije. Tijekom 1989. p.
Marko obogaćuje samostansku knjižnicu
poklonjenim primjercima iz privatnih krapinskih knjižnica. Tiskara Ljudevit Gaj tiska
prospekt samostana i crkve, a financira ga
Općina. Fra Marko je za svoj rad u Krapini
primio plaketu i zahvalnicu od općine Krapina za učinjeno najviše djelo iz kulture.
Bio je to mali znak priznanja za sve ono što
je učinio za grad i za Franjevački samostan.
U Zemun su ga mnogi prijatelji i znanci otpratili sa suzama u očima. Neka mu i dobri
Bog udijeli nagradu za svaki njegov napor
koji je učinio za ovaj grad i Franjevački samostan u Krapini.
P. Marko je rođen 16. rujna 1939. u Ličkom Petrovom Selu. Obitelj je, nakon II. svjetskog rata, odselila u Borovo naselje, te u Vukovar, gdje i završava osnovnu i srednju
školu. Franjevce je ostavio u Vukovaru, a potražio ih je i u Zagrebu… U Red Franjevaca
ulazi 1. kolovoza 1965. i dobio je ime Valerijan. Prve zavjete položio je 2. kolovoza
1966., a svečane 8. prosinca 1969. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1971.
Na službi u Virovitici je od 1971. do 1973., kada dolazi u Krapinu gdje boravi do 1978.
Tada je premješten u Kozari Bok, te u Samobor, a onda se 1979. vraća u Krapinu gdje
boravi kao gvardijan i predstojnik kuće. Od 1990. do svoje smrti boravi u Zemunu
najprije kao župnik (do 2004.) i kasnije kao predstojnik kuće. Za vrijeme Domovinskog
rata spašavao je mnoge ljude koji su bili po logorima u Srbiji.
Fra Marko Malović koji mu je održao posmrtno slovo na sahrani, izrekao je i ove riječi:
Najveće svetinje Vukovara: Moćnik sv. Bone, oltarne slike, knjižnica samostana, kao
i Bauerova zbirka, koja je po svjedočanstvu današnjeg kustosa Zdravka Dvojkovića
99% vraćena, oltarne slike, kipovi spašeni su upravo zalaganjem našeg fra Marka.
Vukovar se zahvaljujući njemu ima opet čime ponositi i zato mu izražavamo svoju
zahvalu.
Dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos i
ugled Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana (1997.). Osim toga primio je i
priznanje Plaketu grada Vukovara.
Dodir
Muzej krapinskih neandertalaca
jedan je od pedesetak hrvatskih
muzeja koji i ove godine sudjeluje
u 16. muzejsko-edukativnoj akciji i
nagradnoj igri Sekcije za muzejsku
pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva pod nazivom Dodir. Posjetiteljima se omogućuje od 12. travnja do 14. svibnja
ove godine sudjelovanje u različitim
programima muzeja koji sudjeluju u
ovoj akciji. Tako mogu istovremeno
sudjelovati u nagradnim igrama i
postati dobitnici vrijednih nagrada
skupljajući prigodne žigove.
Muzej krapinskih neandertalaca na
ovogodišnjoj akciji sudjeluje programom Dodirom do prapovijesti. Prilikom individualnog posjeta, obilazak
novog stalnog postava upotpunjen
je potragom za originalnim primjerkom meteorita koji je u pretpovijesno vrijeme pao na Afriku. Muzej se
na taj način nadovezuje na ICOMovu preporuku da se ovogodišnjim
obilježavanjem
Međunarodnog
dana muzeja pod motom Muzeji
i sjećanja pridonese upoznavanju
Afrike i njene baštine. U prvom
tjednu trajanja akcije sudionici su se
u Muzeju krapinskih neandertalaca
na zabavan način približili svijetu
prapovijesti.
Također, u Muzeju je održana radionica u kojoj su sudjelovali krapinski
gimnazijalci. Nakon obilaska stalnog
postava i nalazišta Hušnjakovo, dvadesetak maturanata je izrađivalo
glinene modele lubanja s neandertalskim obilježjima i životinja koje
su živjele prije 130 000 godina u
vrijeme krapinskih neandertalaca.
Rezultat radionice su odlični radovi,
a pojedini izrađeni modeli poslužit
će prilikom posjeta članova Udruge
slijepih i slabovidnih osoba Krapinsko-zagorske županije, koji će Muzej
krapinskih neandertalaca također
posjetiti i tako sudjelovati u akciji
Dodir.
GLAS ZAGORJA
17
01. SVIBNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
GRADSKA UPRAVA
CRVENI KRIŽ
Delegacija Carinske uprave Opremanje interventnog tima
Češke u posjetu Krapini
Delegacija Carinske uprave Republike Češke na čelu s generalnim direktorom, Pavelom Novotnýjem, bila
je u travnju u trodnevnom posjetu
u Hrvatskoj, pa tako i u Krapini. Uz
češku delegaciju, gradonačelnik
Josip Horvat ugostio je u gradskoj
vijećnici i predstavnike Carinske
uprave RH koju je predvodio državni
tajnik i ravnatelj, Hrvoje Čović. Istaknuta je dugogodišnja prijateljska
veza između Čeha i Zagoraca, od
davnih vremena pa sve do danas.
Delegacija je boravila u Hrvatskoj s
ciljem jačanja bilateralne carinske
suradnje. Posjet Krapini završio je
obilaskom Muzeja krapinskih neandertalaca.
Predstavnici GD Crvenog križa Krapina, sredinom su travnja, svoje goste
iz Hrvatskog županijskog Crvenog
križa, te predstavnike gradskih društava s područja Krapinsko-zagorske županije upoznali s opremom
Gradskog interventnog tima koja je
smještena u prostoru skloništa na
adresi: Krapina, Matije Gupca 11.
U uređenje i nabavu opreme uz mnogo napora djelatnika i volontera krapinskog društva Crvenog križa uloženo
je oko 400 tisuću kuna. Svi koji su ga razgledali, novouređeni prostor ocijenili
su primjerenim, te istakli zahvalnost na
trudu djelatnicima kao i dosadašnjoj
podršci koju su u tome imali od strane
općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko
i Radoboj te grada Krapine. Sa sadržajem i namjenom opreme smještene
u sklonište goste je upoznao Davor
Šimunović, ravnatelj Gradskog društva
Crvenog križa Krapina.
O podršci koju društvu daju jedinice
lokalne samouprave, na čijem području ono djeluje, govorio je načelnik
općine Jesenje Ivan Maligec, a ugodno
iznenađena prikazanim, zamjenica izvršnog predsjednika Crvenog križa Hrvatske dr. Vera Pleše Golubović istakla
je kako urađeno i uređeno mora biti
svijetli primjer drugima. (D. K.)
GRADSKA UPRAVA
Zalažu se za rad logopeda
Na sjednici Koordinacijskog odbora Grad Krapina –
prijatelj djece, između ostalog raspravljalo se o završnom
izvješću Središnjeg koordinacijskog odbora akcije Gradovi
i općine prijatelji u kojem je istaknuto da je Grad Krapina
motivirajuća, sigurna i uređena sredina u kojoj je prisutno
zajedništvo ustanova, udruga, odjela i pojedinaca, koji
kontinuirano sustavno i dugoročno promišljaju i brinu o
kvaliteti života djece.
Naravno, dobivanje ovog iznimnog statusa pohvaljuje i obvezuje za daljnje nove aktivnosti
o kojima je također bilo riječi.
Tako će se ove godine zaposliti jedan logoped budući da
na području Grada ima djece s
izraženim govornim teškoćama.
U tijeku je prikupljanje točnih
podataka o broju i uzrastu djece
s navedenim poteškoćama. Koordinacijski odbor organizirat će
nekoliko tribina i okruglih stolova odgojno-obrazovne i zdrav-
Uz spomenuto, kod OŠ A. Cesarca u Krapini, održana je prezentacija
zajedničkog projekta austrijskog, slovenskog i hrvatskog Crvenog križa pod
nazivom X H2O. Ovaj se projekt, financiran novcem iz fondova Europske
unije, bavi edukacijom pripadnika Crvenog križa u pročišćavanju vode za
djelovanje u kriznim ekološkim situacijama.
UMIROVLJENJE
Hvala Hinko
stvene tematike, te poraditi na
uključivanju djece čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja
u Dječji vrtić Gustav Krklec kroz
rad predškole.
Koordinacijski odbor izrazio je i
punu podršku radu Dječjeg gradskog vijeća koje intenzivno piše
i uređuje mali vodič kroz dječje
aktivnosti u Gradu Krapini. Na
godišnjem susretu Gradova i
općina prijatelja djece u Karlovcu (13. svibnja), sudjelovat će i
predstavnici Krapine. (N. V.)
Hinka Strahinca život je zahvaljujući
njegovoj spremnosti, predodredio
preuzeti odgovornost za pomaganje
ljudima u nevolji. Radeći kao medicinski tehničar u Domu zdravlja
Krapina, uglavnom u Hitnoj službi,
spasio je brojne živote, utješio nemoćne i uplašene. Tako se često na
duže ili kraće vrijeme prikratio za
dragocjene trenutke prisnosti i topline sa svojima i spremno pomagao
bolesnima, ne pitajući što će mu to
donijeti. Hinko često nije mario za
18
GLAS ZAGORJA
sebe i odlučno i spremno borio se
za živote drugih. Ponekad u dugim
noćima i na ratištu i više nego što
mu je to vrijeme i snaga dopustila,
uvijek onako kako je to najbolje
znao. Obazrivo pomoći čovjeku…
Nadamo se da će mu predstojeće
vrijeme donijeti zasluženu smirenost, a u ime svih kojima je nesebično pomagao zahvalili su mu najbliži
iz njegovog kolektiva, na maloj svečanosti koju im je Hinko s ljubavlju
podario. (T. G.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SVIBNJA 2011.
VATROGASTVO
Fotografija za uspomenu
na dan kada je Krapina
dobila prve ljestve na
motorni pogon, pa
će se, bude li trebalo
(nadamo se da neće) u
Krapinčanki, u stan na
osmom katu moći ući
kroz prozor
I Krapina ima vatrogasne ljestve
Na poligonu u Mihaljekovom
Jarku u Krapini 30. ožujka, Javna
vatrogasna postrojba i DVD grada
Krapine, predstavili su vatrogasno
vozilo s ljestvama radne visine 30 m
kojim su obogatili svoj vozni park.
Vozilo s ljestvama služit će za poslove zaštite
od požara i spašavanja u elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na području
grada Krapine i općina Đurmanec, Hum na
Sutli, Jesenje, Lobor, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko i Radoboj, a bude li trebalo
i na cijelom području Krapinsko-zagorske županije - naglasio je to, prilikom predstavljanja novog tehničkog pomagala, Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina. Ljestve su
nabavljene putem Zavoda za zaštitu i spašavanje iz Maribora, a obuku naših vatrogasaca
održali su instruktori iz Vatrogasne postrojbe
Maribor.
Ovo je ujedno i vozilo kakvo Javna vatrogasna
postrojba Grada Krapine treba imati u skladu
s pravilnikom o opremljenosti postrojbe te
veličine.
Do ovog transfera došlo se zahvaljujući dobroj suradnji gradova Maribora i Krapine,
odnosno i osobnog poznavanja i kontakata
koji su ostvareni prošlih godina između mariborskog župana i mene, rekao je to krapinski gradonačelnik Josip Horvat, a tu je i
dugogodišnja suradnja između mariborskog
KULTURA
i krapinskog DVD-a. Uz osnovnu primjenu u
vatrogastvu, Grad vidi i druge mogućnosti
iskorištavanja ovih ljestava, npr. za obrezivanje grana na drveću u parkovima i slično, a
za što su izdvajana znatna sredstva. Tako da
će se raznovrsnom primjenom ova investicija
ubrzo isplatiti. (D. K.)
SPORT
Izložba pisanica u
krapinskoj Galeriji
Već tradicionalno povodom uskrsnih blagdana, Galerija grada Krapine organizirala je izložbu pisanica. Tako je to već 14 godina. U Galeriji
se mogu razgledati predivne pisanice oslikane i ukrašene na razne načine brojnim tehnikama od isto tako velikog broja autora, od kojih većinu čine učenici osnovnih i srednjih škola. Zahvaljujući toj autorskoj
raznovrsnosti, u Galeriji su izložene pisanice od prirodnih jaja, keramike, drva… radovi
Među izloženim bilo je i ovo drvo sa sto pisanica.
su stigli iz Zagreba, Zašto sto? Treba pitati učenike iz OŠ Lj. Gaja Krapina
s otoka Krka, Zaprešića, Koprivnice, Popovače i naravno,
mnogih zagorskih
mjesta.
Kako nam je rekla
Vesna
Kunštek,
voditeljica Galerije grada Krapine,
izložba sadrži petstotinjak predivnih
izložaka i instalacija. U prigodnom
programu otvorenja izložbe nastupili
su članovi Vokalnog
ansambla Žuna i
Literarne
sekcije
KUD-a Podravka.
(D. K.)
Najuspješniji Pospiš,
Novak i Levanić
Među aktivnijim udrugama na području Grada
Krapine svakako je Športsko-ribolovno društvo
Krapina. Dolazak ljepšeg proljetnog vremena
omogućio je radove na
uređenju jezera kojima
gospodare. Uz to, organizirali su i natjecanja u
lovu ribe na plovak.
Tako je druge nedjelje u
travnju, na jezeru Škarićevo 1 održano prvo od tri kola
društvenog natjecanja, za kategoriju
seniori. Odazvalo se devet članova,
GLAS ZAGORJA
te su nakon tri sata lova ribe rezultati sljedeći: Boris Pospiš - 6400 g,
Tihomir Hršak - 5980 g i Ivan Tušek
- 3260 g. Slijede: Zdravko Demirović, Anđelko Horvat, Alan Mojiško,
Antun Kuhar, Krešo Hršak i Franjo
Vodolšak sa 180 g.
U isto vrijeme, na jezeru u Polju
Krapinskom, održano je prvo od
četiri kola šaranskih kupova za članove ŠRD Krapina. Na natjecanju je
sudjelovalo šest parova. Najuspješniji su bili Damir Novak i Damir Levanić s ulovom od 17460 g šarana.
Za svoj uspješan ulov prigodno su
nagrađeni, a kako bi i drugačije
nego ribičkim priborom. (D. K.)
19
GRAD KLANJEC
01. SVIBNJA 2011.
GRADSKA UPRAVA
Povelja o suradnji
Wilamowicwa i Klanjca
Dugogodišnja kulturna suradnja klanječkog Kulturno-umjetničkog društva i Kulturno-umjetničkog društva
poljskog grada Wilamowicwa rezultirat će potpisivanjem Povelje
o suradnji između tih dvaju gradova. Jednoglasnu Odluku o suradnji
između gradova Wilamowicwa i
Klanjca, na svojoj sjednici donijeli
su članovi Gradskog vijeća Grada
Klanjca.
Prema riječima gradonačelnika Željka Kolara, potpisivanje Povelje bit
će ove godine. (N. V.)
ZDRAVSTVO
Uz Svjetski dan zdravlja u Klanjcu je, 8. travnja, organiziran 5. sajam zdravlja Krapinsko-zagorske županije.
U parku u središtu grada svoje su štandove postavili i na
različite načine promovirali zdrav način života i potrebu
pravodobne prevencije bolesti i za naše zdravlje loših navika, sve ispostave županijskog Doma zdravlja sa svojim
djelatnicima i patronažnim sestrama.
Sajam ispunio očekivanja
Dani grada Klanjca
Tradicionalno, brojnim kulturnim, zabavnim, glazbenim i sportskim
događanjima od 3. - 8. svibnja obilježit će se blagdan Sv. Florijana,
zaštitnika grada i Dan grada Klanjca.
PROGRAM OBILJEŽAVANJA
UTORAK,
3. svibnja
20 sati Velika gostovanje Glumačkog festivala u Krapidvorana
ni s predstavom Lovački rog Glumačke
Grada
družine Histrioni
Klanjca
SRIJEDA,
4. svibnja
17 sati
sveta misa povodom Dana grada u crkvi
NBDM
18 sati
- Velika
dvorana
Grada
Klanjca
svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Klanjca uz dodjelu priznanja Grada
Klanjca i svečano potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Grada Klanjca i Grada Wilamowicwa (Poljska), kulturnoumjetnički program
ČETVRTAK, 11 sati 5. svibnja DJEČJI DAN
kazališna predstava Kako je Potjeh tražio
istinu
Dječji vrtić Kesten slika Klanjec
sportski susreti učenika OŠ A. Mihanovića
PETAK,
6. svibnja
18 sati
promocija monografije Tradicijskih i
umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske
županije
19 sati
otvorenje izložbe Branislav Dešković u
Salonu Galerije Antuna Augustinčića
7 sati
tradicionalni Memorijal ing. Anđelko
Petek Pajo u organizaciji ŠRD Sutla na
Pepinoj grabi u Drašama
od 16 sati
turnir u streetballu na školskom igralištu
radionica Tai chi - park Galerije AA
izložba slika - spomen-groblje
koncert - školsko igralište
organizatori: Udruge mladih Mozak i
Simbioza pod pokroviteljstvom Savjeta
mladih Grada Klanjca
18 sati
otvaranje dječjeg igrališta u Goljaku
otvoreni turnir u streljaštvu povodom
Dana grada u organizaciji SD Predionica
NEDJELJA, 10 sati
8. svibnja
šahovski turnir povodom Dana grada
u organizaciji ŠK Zelenjak u Lovačkom
domu
12 sati
svečanost potpisivanja Povelje o bratimljenju DVD-a Klanjec i PGD-a Radvanje
(Slovenija)
od 12 sati
tradicionalni Piknik na Cesargradu za
sve Klanjčane i goste organiziraju HPD
Cesargrad, Društvo Naša djeca i Ekološka udruga Japica uz ponudu hrane i
pića, glazbeni program i brojne zabavne
igre za djecu i odrasle
SUBOTA,
7. svibnja
Sajmu su se pridružili djelatnici
Zavoda za javno zdravstvo, Obiteljskih centara KZŽ, Županijskog
društva Crvenog križa, učenici
srednjih škola iz Pregrade i Bedekovčine, udruge koje se bave
promicanjem zdravlja, pa čak i
Policijska uprava Krapinsko-zagorska. Dobrom raspoloženju uz
prekrasan sunčan dan, pridonijeli su svakako i mališani iz Dječjeg
vrtića Kesten, te učenici osnovnih škola.
Ovogodišnji Sajam bio je vrlo dobro posjećen, a odlične su bile
i reakcije posjetitelja, koji su na
Sajmu naišli na mnoštvo edukativnih materijala, mogli izmjeriti
šećer u krvi, tlak ili gustoću kostiju. Moglo se uživati u masaži,
ali i u zdravoj hrani - varivu od 16
vrsta povrća, koju je za tu priliku
pripremio Slavko Večerić. Među
posjetiteljima, a s porukom kako
20
je važno očuvati zdravlje našli su
se i zamjenica župana KZŽ Sonja Borovčak, te klanječki gradonačelnik Željko Kolar. Glavna
sestra Doma zdravlja KZŽ Marija
Mirt, koja je u ovogodišnjoj organizaciji Sajma zdravlja naišla
na punu podršku ostalih svojih
suradnika, a u Klanjcu su dobar
dio organizacijskog posla obavile
patronažne sestre Vlatka Šoban i
Gordana Turjak, izrazila je svoje
zadovoljstvo što je nakon pet godina upornosti ovo postao, uistinu, respektabilan sajam, a za što
zasluge uvelike pripadaju i klanječkom gradonačelniku Kolaru.
Po završetku događanja na Sajmu, Turistička zajednica grada Klanjca povela je sestre i
djelatnike Doma zdravlja KZŽ s
groficom Erdödy u malu šetnju
klanječkim kulturnim znamenitostima.
GLAS ZAGORJA
GRAD KLANJEC
01. SVIBNJA 2011.
ZDRAVSTVO
Zdravstveni turizam potencijal Zagorja
U organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatskog liječničkog zbora i Grada Klanjca
održan je tradicionalni stručno-znanstveni skup Treći proljetni susreti u Klanjcu - Zdravstveni turizam:
zdravlje, voda, kultura.
U tri dana, od 8. do 10. travnja, u
klanječkoj kinodvorani održana
su čak 22 stručna priopćenja, a
svi prijavljeni ovogodišnji radovi
objavljeni su i u Zborniku radova.
Na otvaranju Skupa na kojem
se već po treći put okupljaju
stručnjaci iz područja medicine,
različitih prirodoslovnih znanosti i turizma okupljenima se u
ime domaćina obratio klanječki
gradonačelnik Željko Kolar, istaknuvši kako Grad Klanjec podupire Proljetne susrete, zajedno
sa svojim ustanovama i udrugama koje aktivno sudjeluju u
organizaciji, sve kako bi se promovirale vrijednosti i potencijali
Hrvatskog zagorja u zdravstvenom turizmu.
Susrete je otvorila potpredsjednica Hrvatskog sabora Željka
Antunović, naglasivši potrebu
stvaranja zakonske regulative u
području zdravstvenog turizma.
Prvi put Skup je imao i potporu
tvrtke partnera, a tu sponzorsku
ulogu ove su godine preuzele
Terme Tuhelj.
Trodnevni program omogućio je
više vremena za rasprave, pitanja i zaključke od kojih izdvajamo
četiri najvažnija: Hrvatsko zagorje je bogato prirodnim ljekovitim činiteljima (termomineralne
vode, peloidi, klima, čist zrak,
raslinje i dr.), ima visokorazvijenu lječilišno-topličku djelatnost
koja je preduvjet razvitka zdravstvenog turizma, prirodni ljekoviti činitelji, lječilišno-toplička
djelatnost, prirodna, kulturna,
povijesna i sakralna baština temelj su izrade strategije razvitka
zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije, obveza
je Republike Hrvatske žurno donijeti neophodnu zakonsku regulativu za zdravstveni turizam,
potrebnu prije ulaska u Europsku uniju.
Nesumnjivo ovogodišnji Susreti pridonijeli su pozicioniranju
i afirmaciji Hrvatskog zagorja u
kontinentalnoj ponudi zdravstvenog turizma, a radovi objavljeni
u Zborniku (koji se može nabaviti u Kulturnom centru Klanjec
i AMZH) naići će na pozitivan
odjek stručne i druge javnosti.
Spomenimo još, prvi je dan bio
obogaćen i susretom s Antunom
Mihanovićem na spomen-groblju u Klanjcu, a kojeg je za ovu
priliku vrlo uspješno utjelovio
Velimir Čižmek s namjerom podsjećanja na obilježavanje 215. godišnjice rođenja i 150. godišnjice
smrti autora hrvatske himne, a
okončan je ugodnim domjenkom
uz Tamburaški sastav Zelenjak i
degustaciju vina Zvonka Severa
u Klanječkoj pelnici. Ovogodišnji
stručni izlet bio je posjet Muzeju krapinskih neandertalaca kroz
koji je sudionike Proljetnih susreta provela voditeljica Muzeja
Vlasta Krklec, koja se svojim radom o ovom muzeju predstavila
prošle godine.
Predavači i teme Susreta
Prvog dana Susreta svoja su
predavanja održali Snježana
Pintarić - Antun Mihanović - baštinski potencijal, Siniša Hajdaš
Dončić - Značaj dijagonalne
klasterizacije u razvitku i funkcioniranju zdravstvenog turizma
Hrvatskog zagorja, Nada Jačmenica, Marica Nadih, Jasminka
Halužan Bariša - Sakralna arhitektura Krapinsko-zagorske županije, Stjepan Pepeljnjak - Rogač (Ceratonia siliqua L.), plod
s antimikrobnim djelovanjem,
Ivanka Tanja Franjević Petrović
- Prehrana - način liječenja, Goran Ivanišević - Prirodni ljekoviti
činitelji i zdravstveni turizam,
Nikola Benković, Valentina Blažinčić - V dolini Sutle, Dijana Klasić - Voda je život - život u rijeci
Sutli, Ankica Senta Marić, Damir
Andabaka, Radovan Čepelak Kakvoća rijeke Sutle - osvrt na
teške metale, Jasna Gmajnički
- Izvori vode u Klanjcu, Oto Kraml, Nada Knežević-Kraml, Senka
Rendulić Slivar - Terapijske kupke u Lječilištu Lipik te Ljubomir
Radovančević i Vesna LecherŠvarc - Paralelizam i ko/relacija
liječenja vodom i kulturološko
nasljeđe.
U subotnjem dijelu programa
svojim su se radovima predstavili Senka Rendulić Slivar, Oto
Kraml - Balneologija u zemljama
Mediteranskog foruma fizikalne i rehabilitacijske medicine,
Radovan Čepelak - Nalazišta i
ispitivanja peloida u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, Gordana Krnjević Pezić, Goran Maričić - Naftalanoterapija
u liječenju bolesnika s kožnim
reumatskim bolestima, Ivana
Kolar, Petra Peroš - Razvoj wellness ponude Terma Tuhelj, Sun-
čica Martinec, Gordana Cesarec
- Osteoporoza - nefarmakološki
pristup.
Prvi put program je proširen
i na nedjelju i to zbog velikog
broja prijavljenih radova. Pal
Narancsik - Rehabilitacija kroničnih plućnih bolesnika pod
posebnim klimatskim uvjetima
u kraškoj špilji - speleoterapija, Peter Jovanovič - Microclimatic parameters in spelethe-
GLAS ZAGORJA
rapy, Greta Gunek Mačukat,
Irena Majica, Nina Bencek, Jasminka Cvitanović - Haloterapija
u bolestima dišnog sustava djece - naši rezultati, Vesna Lecher
Šcvarc, Ljubomir Radovančević
- Odrednice vode, zdravlja i kulture u kontekstu zdravstvenog
turizma, Ljerka Narančik-Gurović, Tihomir Drašković i Ksenija
Berdnik-Gortan - Priroda: uzrok,
razlog i kolijevka života.
21
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Dobar rad nagrađen izbornim rezultatom
Općina Hum na Sutli jedina je zagorska općina u kojoj su održani prijevremeni izbori za općinsko vijeće. Za Glas Zagorja, načelnik Zvonko Jutriša ne
krije zadovoljstvo postignutim rezultatima. Općina je to koja je u travnju
proslavila svoj dan, pa je ovo bila prilika da se osvrnemo na učinjeno i
realizirano od kad je Zvonko Jutriša postao načelnik općine.
Brojne aktivnosti u općini sufinancirane su uz pomoć Županije i države,
i sredstva koja su utrošena baš i nisu
beznačajna. Rezultat su truda svih
osoba koje su u dosadašnjem radu
aktivno sudjelovale i surađivale. Tako,
2009. svakako valja izdvojiti nastavak
radova na vodoopskrbi - projekt Harina Zlaka, a radilo se i na proširenju
ceste, izgradnji odvodnje i nogostupa u Klenovcu. U 2010. nastavilo se s
ceste, a svakako se treba spomenuti
izgradnja nogostupa, dijela odvodnje i proširenje ceste Gornji Hum-Lastine-Prišlin. Posljednje u prošloj godini, ali ne i manje važno je sanacija
klizišta zaseoka Kučiši, poklon humskoj ambulanti od Vetropack Straže
(EKG i drugi važni uređaji), te poklon
OŠ Viktora Kovačića (Vetropack).
Općinskoj knjižnici potporu je dalo
Ministarstvo prosvjete i športa za
Najviše mandata koaliciji
HNS – HSS – SDP – ZS
Na prijevremenim izborima za
općinsko vijeće Općine Hum na
Sutli održanima 3. travnja, najviše, odnosno šest vijećničkih
mjesta dobila je koalicijska lista
HNS-a, HSS-a, SDP-a i ZS-a s nositeljem Milanom Brezinščakom,
a potom Nezavisna općinska lista
s nositeljem Zvonkom Jutrišom
koja je dobila 5 mandata. Po dva
mandata dobile su: lista A-HSS-a
s nositeljem Božidarom Brezinščakom Bagolom i lista HDZ-a s
radovima na vodoopskrbi, ponovno
su Hrvatske vode sufinancirale projekt, a KZŽ sufinancirala je radove
na vodoopskrbi. Za izradu projekta
Uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda, Hrvatske vode sufinancirale
su 100.000 kn, a potpora od strane
Ministarstva turizma stigla je u iznosu od 195.000 kn. Sanirane su ceste
u Orešju, Košenini i Klenovcu koje je
potpomogla Županijska uprava za
nositeljem Josipom Tepešom.
Nezavisna općinska lista nositelja Siniše Miklaužića i Zagorska
demokratska stranka nositelja
Saše Gorišeka, nisu osvojile nijedan mandat. Od ukupno 4624
birača na izbore ih je izašlo 1820
ili 39,36%. Nevažećih glasačkih
listića bilo je 37.
- Izbori su protekli bez ekscesa,
naglasila je predsjednica općinskog izbornog povjerenstva Dušanka Šolman.
fond knjiga i humski rječnik. Moramo spomenuti i HEP, izgradnju TS u
Breznom i rekonstrukciju NN mreže,
podsjeća se načelnik na svoje prve
uspjehe.
U ovoj godini radovi se intenzivno
nastavljaju po pitanju vodoopskrbe
(Harina Zlaka), glavni vod Vrbišnica-Straža. Izrađena je projektna dokumentacija za sekundarnu mrežu.
Hrvatske vode sufinanciraju i izgrad-
nju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i
spojnog kolektora, i to
sa značajnim sredstvima. Početkom godine
zamijenjena je vanjska
stolarija u Dječjem vrtiću
Balončica, a što se tiče
aktivnosti HEP-a, spomenut ćemo
rekonstrukciju NN mreže Druškovec
- Rusnica, Vrbišnica - Lastine, izgradnju nove TS Lastine s rekonstrukcijom
NN mreže - Lastine. Sumirajući navedene stavke, načelnik Zvonko Jutriša
naglašava kako se dolazi do ukupne
vrijednosti od 8,915.000 kn koje su
Čelni čovjek općine u kojoj su
provedeni prijevremeni izbori za
općinsko vijeće, Zvonko Jutriša,
procjenjuje da su rezultati pokazali važnost nastavka započetih
projekata u dobrom duhu i partnerstvu, okupivši snage koje su
dobile ove izbore.
- Pokrenuli smo određene projekte za kojima niz godina postoji potreba, a isti su bili ranije neprepoznati, pojašnjava načelnik Jutriša.
Koristeći stečena iskustva vijećnika, te osvježenje novim ljudima
– mladim, stručnim i perspektivnim, naše projekte ćemo pojačati,
proširiti i unijeti nove ideje u viziji
razvoja naše općine. Trudit ćemo
se kao pravi gospodarstvenici oko
kreiranja i ostvarivanja svih pro-
Dogradnja dječjeg vrtića Balončica
22
plasirane za određene potrebe, te za
razvojne programe Općine Hum na
Sutli. Pod aktivnosti čija se realizacija
očekuje ove godine, spada i rekonstrukcija Doma kulture u općinskoj
zgradi - za istu je potpisan Ugovor o
sufinanciranju od strane MRRŠVG, u
iznosu od 2,730.000 kn. (M. B.)
Hvala biračima na velikom odazivu
ODGOJ
U uredu humskog načelnika
Zvonka Jutriše nedavno je predstavljena konačna verzija idejnog
projekta rekonstrukcije Dječjeg
vrtića Balončica. Idejni projekt
izradila je projektantska tvrtka
Hršak.
Važno je naglasiti, riječ je o dogradnji dviju novih jedinica dječ-
Načelnik Zvonko
Jutriša u studiju
RHZK-a
jeg vrtića. Kako je rečeno na
sastanku, rješava se i sanitarni
dio, te određeni zahvati na rekonstrukciji kuhinje, elektrike, kao
i dijela opreme. Dokumentacija
je pripremljena, te se na osnovi
iste podnosi zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole, nakon čega će
se prići izradi glavnog projekta.
GLAS ZAGORJA
grama stvarajući tako materijalne
osnove za bolje sutra, no nećemo
izostaviti socijalnu osjetljivost,
ističe. Nastavit će s pojačanom
brigom za predškolski i školski
uzrast, brigom za studente i građane slabijeg socijalnog statusa,
za umirovljenike kao i za sve one
koji promiču općinu Hum na Sutli
i njezine vrijednosti na kulturnom,
športskom i svakom planu.
- Želim također zahvaliti biračima
što su se doista u velikom broju
odazvali na izbore. To znači da su
se uz sve frustracije koje građani
osjećaju, ipak odlučili izjasniti o
svojoj sredini i događanjima - istaknuo je načelnik općine Hum na
Sutli u svojoj prvoj izjavi nakon
provedenih izbora. (M. B.)
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2011.
GOSPODARSTVO
Troškovi režu dobit
Unatoč još uvijek lošim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i regiji,
vjerujemo da će se u ovoj godini
zaustaviti trend pada, te da ćemo
ostvariti bolji financijski rezultat,
ističe u osvrtu na prošlu godinu generalni direktor Vetropack Straže,
Dragutin Špiljak.
Cijena plina za stanovništvo i za gospodarstvo je do 30% veća od one
kakvu plaćaju poduzeća koja su konkurentna našem gospodarstvu. Upravo to povećanje cijene plina i velike
negativne tečajne razlike rezultirale
su prošle godine lošijim poslovanjem
i u tvornici koja je jedini proizvođač
staklene ambalaže u Hrvatskoj. Vetropack Straža isporučuje inače svoje
proizvode u sve države bivše Jugoslavije i Moldaviju, a preko sestrinskih
staklana prodaje i u sve druge europske zemlje. U 2010. prodano je 941
mil. komada staklenih spremnika, od
čega je više od 60% bio izvoz. Ostvaren je ukupni prihod od 668 milijuna
kuna, te neto dobit od 25 milijuna
kuna. Tvornica je zbog pada potražnje
na domaćem i susjednim tržištima
dio kapaciteta plasirala na udaljenija
tržišta zapadne Europe, na kojima je
radi većih transportnih troškova postignuta manja marža. - Zadovoljni
smo što smo uspjeli naći zamjensko
tržište i što smo na prigodan način
proslavili 150. obljetnicu poslovanja,
dodaje Špiljak.
Dragutin Špiljak, generalni
dirtektor Vetropack Straže,
slikao: Martin Turk
Na tri staklarske peći proizvedeno je rekordnih 231,6 tisuća tona
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Novi dresovi nogometašima
Muškoj ekipi tjelesne kulture OŠ V.
Kovačića u Humu
na Sutli Grawe
osiguranje doniralo je u travnju
15 muških dresova, uz dres za golmana. Posrednik
ove donacije bio
je Slavko Šolman,
predstavnik osiguranja na ovom
području, koji je
izrazio nadu da će
se i drugi prema svojim mogućnostima
pridružiti ovakvim donacijama. Hanna
Antar, dugogodišnji i jedini učitelj tjelesne kulture u humskoj školi i više je
nego zadovoljan novim dresovima.
- Puno nam znače ovakve donacije, i
zahvaljujem gospodinu Šolmanu, jer
svako malo opremu trebamo obnavljati, dodao je učitelj prilikom uručivanja dresova. Posljednja donacija dresova bila je od Vetropack Straže, kao
i od Saveza športova.
stakla (213,9 tisuća tona u 2009.).
Nastavilo se i s investicijama, pa
se tako u gradnju mosta koji je povezao tvornički krug sa skladištem
robe u slovenskom Rogacu, nabavu
kontrolnih strojeva, crpilište industrijskih voda, alternativni sustav
loženja peći, natkrivanje skladišta
i u alate za proizvodnju staklene
ambalaže investiralo preko 33 milijuna kuna. Što se tiče planova
poslovanja tvornice, cilj je zadržati
vodeću poziciju na domaćim tržištima - uz jako regionalno učvršćivanje. Od važnijih projekata koji
predstoje planira se gradnja sustava za doziranje staklenog krša, te
natkrivanje dijela skladišta gotove
robe u Rogacu. Intenzivno se radi
na pripremama za rekonstrukciju
staklarske peći, koja će se provesti
u prvoj polovici 2012. (M. B.)
Tjedan dana bez fejsa
Učenici OŠ Viktora Kovačića deaktivirali su Facebook na tjedan dana.
S porastom ovog sveprisutnog fenomena, spomenuta je škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa odlučila educirati
djecu i roditelje o Cyber bullyingu,
te kako se zaštititi na internetu.
Učenici su prvo ispunjavali ankete
o tome koliko vremena provode
na internetu, koje stranice najviše
posjećuju, znaju li što je to Cyber
bullying i slično. Inicijativa Vijeća
učenika bila je povećati vrijeme provedeno u društvu svojih prijatelja.
Dosjetili su se projekta Tjedan dana
bez fejsa, a naposljetku je održana
parlaonica na temu Facebook - za
ili protiv u kojoj su sudjelovali isključivo učenici koji su morali imati
dobre argumente i za i protiv Facebooka. Žiri je ipak odlučio dati malu
prednost grupi Protiv fejsa, koji su
većinom isticali manjak privatnosti i
anonimnosti na društvenim mrežama. Oni učenici koji su se na tjedan
dana odrekli korištenja Facebooka
izjavili su kako im u tih tjedan dana
nije ni trebao i kako se bez njega
lako može.
- S obzirom na veliki broj klijenata
i osiguranika s ovog područja, za
ovakvu donaciju nije se bilo teško
izboriti, ističe predstavnik osiguranja Šolman.
Na poklonu su zahvalili ne samo
učenici, nego i ravnateljica Osnovne škole Biserka Špiljak, kao i načelnik općine Zvonko Jutriša. Učenici V.a razreda, Jan Podhraški i
Matija Jagodić dresove su odmah i
isprobali. (M. B.)
HUMANITARNA AKCIJA
Uskrsni paket za djecu u obitelji Orel
Aktivistice
Turističke zajednice Općine
Huma na Sutli od prikupljenih sredstava na
10. sajmu proizvoda
hrvatskog sela nabavile su uskrsni paket sa
kućnim potrepštinama
za djecu s posebnim
potrebama udomljenim u obitelji Štefanije Orel. Uskrsni paket
uručile su djeci u njihovom domu.
EKOLOGIJA
Nagradna igra Zeleni korak
Učenici O.Š. Viktora Kovačića aktivno su se pridružili akciji Zeleni korak,
akciji prikupljanja starog papira na
razini Republike Hrvatske, povodom
obilježavanja UN-ove Međunarodne
godine šuma. Cilj je senzibilizirati
širu hrvatsku javnost po pitanju ekologije i potaknuti ju na sudjelovanje
s vlastitim idejama i prijedlozima za
zaštitu okoliša. Partneri projekta su
Ministarstvo regionalnog razvoja,
GLAS ZAGORJA
šumarstva i vodnog gospodarstva,
Hrvatske šume, Državni zavod za zaštitu prirode i HGK. Za otkup papira
po svim školama brinuo se UNIJAPAPIR d.d. Svaka škola koja sudjeluje u
akciji Zeleni korak bit će nagrađena
sa 450 kn po sakupljenoj toni starog
papira. Predstavnici četiriju osnovnih škola koje sakupe najviše starog
papira bit će pozvani na dodjelu nagrade Green City.
23
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. SVIBNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
KULTURA
Subvencije poljoprivrednicima
Općina Sveti Križ Začretje iz Proračuna za ovu godinu odobravat će subvencije u biljnoj proizvodnji za nabavu loznih cijepova, voćnih sadnica,
sadnica jagoda i nabavu sadnica bobičastog voća (borovnice, maline i
dr.). Mogućnost ostvarivanja subvencije imaju poljoprivredna gospodarstva koja će zasaditi minimalno 300
komada loznih cijepova, 70 komada
voćnih sadnica, 800 komada sadnica
jagoda, te minimalno 100 komada
sadnica bobičastog voća. Za ostvarivanje subvencija, poljoprivredna
gospodarstva moraju imati sjedište
na području Općine Sveti Križ Začretje, moraju biti upisana u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava, imati odgovarajuće poljoprivredne površine za sadnju sadnica i podmirena
dugovanja prema Općini. Zainteresirani mogu podnijeti zahtjev za isplatu
subvencije na propisanim obrascima
koji se podižu, i popunjeni predaju
u Jedinstveni upravni odjel Općine
Sveti Križ Začretje, do 31. svibnja ove
godine svakim radnim danom od 7
do 15 sati.
KAP DOBROTE
Uskrsni poklon Cvrkutića
Mališani svetokriškog Dječjeg zbora
Cvrkutići posjetili su Starački dom u
Općini Hum na Sutli. Stanovnicima
Doma održali su prigodan koncert
nakon jutarnje mise, a potom su
prisutnima podijelili pisanice i piliće koje su sami izradili na radionici.
Ovim malim znakom pažnje djeca su
nastojala barem malo uljepšati staračke dane stanovnika Doma.
Zagorju mojemu
Brege naše liepe večeres sme gledeli, kostanji su nam na pijacu zadišali,
šari verti su cveli, a kokoti i pesi po
dvorišču su tekali. Naš začretjanski
govor, naš Kaj smo slavili i obečali
da ga neme pozabili.
Izrečeno je to na završetku večeri
zavičajne poezije koja je 1. travnja
pod nazivom Zagorju mojemu održana u prostoru Žitnice u Svetom
Križu Začretju. Večer zavičajne poezije pripremili su učenici Osnovne
škole. Voditelj ovog projekta ove
školske godine su pedagoginja Nevenka Sinković i knjižničarka Kristina
Varžić. Recitirali su se stihovi bivših
i sadašnjih učenika škole, te svetokriških pjesnika Verice Jačmenice,
Miroslava Lovrenčića i Benedikta
Tumpe. Glazbeni dio doživljaja pjesmom je upotpunila grupa Kirjales
i učenici skladbama na gitari. Prepuna Žitnica oduševljeno je pozdravila male majstore recitacije koji su
uživali u mogućnosti interpretacije
stihova govoreći kak doma. Veselje
što mogu govoriti svoj zavičajni govor osjetilo se kod sudionika, ali i kod
oduševljene publike. Poneka suza u
oku govorila je o tome da su prisutni
sebi zebrali nekaj za dušu. Velikim
pljeskom nagradili su trud učenika i
učitelja, dajući time podršku nastojanju da se ne zaboravi svetokriški
govor, ali i podršku sličnim akcijama i
projektima njegova održanja.
KULTURA
Izrada tradicionalnog zagorskog nakita
U organizaciji Hrvatskog sabora
kulture i Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske
županije, prve travanjske nedjelje
održana je radionica izrade tradicionalnog nakita Hrvatskog zagorja.
Radionica je održana u Muzeju Žitnica u Svetom Križu Začretju.
Prije početka nastave, polaznici radionice obišli su izložbe Etno zbirke
Zvirek i Galeriju Ivana Lovrenčića u
Muzeju Žitnica i Galeriju Rudi Stipković u Vatrogasnom domu. Kratak
kulturno-umjetnički program izveli
su Vlatka Petriček, glasovir i Antun
Kučko, gitara. O povijesti i značajnim
ljudima i događanjima u Svetom Kri-
24
GLAS ZAGORJA
žu Začretju govorio je Antun Kučko.
Tridesetpet sudionika iz naše, ali i
susjednih županija pažljivo su pratili
predavanje prof. Ivančice Ivkanec, a
za praktični dio zadužena je bila prof.
Jasmina Vujičić. Uspješnosti radionice svojim iskustvom pridonijela je
i gospođa Ankica Čižmek iz Svetog
Križa Začretja koja već niz godina
izrađuje tradicijski nakit. Ispred Hrvatskog sabora kulture radionici je
prisustvovala prof. Valentina Dačnik.
Za pažljivo i aktivno sudjelovanje u
radionici polaznici su na kraju dobili
pismena priznanja. Za uspjeh radionice velika zahvalnost ide i domaćici
Elzi Kučko, tajnici ZAKUD-a. (D. K.)
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. SVIBNJA 2011.
OBRAZOVANJE
Obilježen Dan škole
Dvorana u kojoj se
odvijao program
bila je ispunjena do
posljednjeg mjesta
Učenici i nastavnici Osnovne škole
Sveti Križ Začretje obilježili su 15.
travnja 173. godišnjicu organiziranog školstva u svojem mjestu.
Događanja su počela u ranim jutarnjim satima sportskim susretima
polaznika viših razreda, a kasnije
su ih nastavili oni mlađi kojima su
roditeljima Božidar Kučko, ravnatelj
škole, uz ostalo rečeno o radu škole,
posebno je pohvalio najbolje plasirane učenike na županijskim natjecanjima. Učenicima 4.a razreda uručio
je priznanja Saveza ekoloških udruga
Krapinsko-zagorske županije za sudjelovanje u akciji Moje prvo drvo. (D. K.)
Ravnatelj škole
Božidar Kučko
Priznanje ekolozima
Iako škola nema zelenu zastavu u provođenju programa zaštite okoliša, brojne su
aktivnosti koje bi ovoj školi s punim pravom mogle dati naziv Eko-škole: štedi se
voda i struja, pažljivo gospodari papirom,
zaposlili su mame, tete, bake..., u šivanju
platnenih vrećica koje oslikavaju na likovnim radionicama - vrećice koje su već na
svakodnevnom putu prema trgovinama
kao zamjena plastičnim. Nedavno je cijeli
4.a razred bio u akciji sadnje stabala na
prostoru oko školske zgrade i igrališta,
naravno, uz pomoć razrednice Ane Kiseljak, knjižničarke Kristine Varžić, nekoliko
tata, pa i ravnatelja škole Božidara Kučka.
Sadnice javora poklon su Općine Sv. Križ Začretje, a učenici-sudionici su za
sjećanje na prvo u životu posađeno drvo - dobili priznanje Saveza ekoloških
udruga KZŽ koji s vrtićima i osnovnoškolcima provodi ovaj projekt. (D. H.)
ZLATNI PIR
Njihove zlatne godine
Vremena su brzog
življenja, brzog zaboravljanja. Mnogi
novopečeni mladenci
zaborave
dana si obećanja
već za nekoliko
kratkih Zemljinih
rotacija, suočeni s
prvim problemima
zajedničkog življenja. Maks i Marija Kučko iz Sekirišća, slikovitog naselja ispod
sv. Vida u općini Sv. Križ Začretje, s punim pravom mogu posvjedočiti postojanju vječne ljubavi: ovih su dana u krugu obitelji i prijatelja proslavili zlatni pir,
50 godina zajedničkog života i u svetokriškoj crkvi obnovili bračne zavjete.
Život ih je sve prije nego mazio i pazio, a poznati su kao pošteni i radišni ljudi.
Sreću i zadovoljstvo našli su u bogatstvu koje nije novac, već u ljubavi i vjeri,
dali životu šansu da pokaže i svoje bolje dane - i dočekali ih zajedno. Osim
iskrenog divljenja i čestitki, što još dodati? Možda poruku; odmorite, predahnite u krugu onih koji vas vole, zaslužili ste!
SPORT
Monografija zagorskog sporta
Izrada uskrsnih
čestitki i pisanica
se pridružili i učenici iz
područnih škola. U zgradi
škole održavane su razne
radionice i prezentacije na Uz računa
la
kojima su jedni pokazivali nije dosadnonikad
što znaju i mogu, a drugi
su gledajući nešto naučili
(bojanje platnenih torbica, izrada
anđela od papira, izrada uskrsnih čestitki, origami, ukrašavanje uskrsnih
jaja, radionica povijesne grupe - Očeme kaj vrnuti nazaj, jaja u biologiji i
kemiji, prezentacija Svemir i pokusi
iz fizike, MS-Word i MS-Power Point
- informatičke radionice).
Održana je i priredba u kojoj su sudjelovali članovi školskog kulturnoumjetničkog društva. U prigodnom
obraćanju učenicima, nastavnicima i
Jaja u biologiji
i kemiji
U restoranu Stara škola u Mirkovcu
održana je promocija Monografije
zagorskog sporta čiji je autor Branko Piljek.
Branko Piljek rodio se 1959. u Zagrebu, od rođenja do 1982. živio je u
Štrucljevu i potom seli u Zabok gdje
i danas živi. Nakon četverogodišnjeg
rada na monografiji koji su obilježila
mnogobrojna anketiranja zaslužnih
zagorskih sportaša i istraživanja u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,
knjiga je u četvrtak promovirana pred
GLAS ZAGORJA
mnogobrojnim zagorskim sportašima
i uzvanicima. O autoru i monografiji
govorili su: dr. Ivica Balagović, Stjepan Fotivec - predsjednik Športske
zajednice Krapinsko-zagorske županije, mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić župan Krapinsko-zagorske županije,
Tomislav Paškvalin - predstavnik
Kluba hrvatskih olimpijaca, Josip Čop
- glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog
odbora i Stjepan Merkaš - predsjednik Nogometnog saveza Krapinskozagorske županije.
25
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. SVIBNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Usprkos krizi radovi se nastavljaju
Radovi na odvodnji, javnoj rasvjeti, komunalnoj infrastrukturi i sanaciji Doma
kulture, samo su neki od radova od već
potpisanih u ugovorima za ovu godinu
istaknuo je 31. ožujka, na sjednici Općinskog vijeća, načelnik Stjepan Muhek.
Na početku sjednice načelnik je podnio
izvješće, u kojem se osvrnuo na izvršenje proračuna Općine za 2010. Napomenuo je kako je promjena porezne
politike od 1. srpnja prošle godine uzrokovala smanjenje ionako skromnih sredstava koja se vraćaju u jedinice lokalne
samouprave, dok se s druge strane obveze koje lokalna samouprava mora izvršavati stalno povećavaju. U 2010. od
planiranih 12,833.000 kn prihodovano
je 11,888.584,88 kn, što iznosi 92,6%
od planiranog. Najveći izvor prihoda
Općine Marija Bistrica su porezi i prirezi
na dohodak, a oni su u 2010. smanjeni za 343.000 kn u odnosu na 2009.,
kao izravna posljedica gubitka radnih
mjesta i promjene porezne politike u
srpnju prošle godine. Najveći podbačaj
prihoda ostvaren je u segmentu pomoći u proračunu s razine države, županije
i fondova kao i prihodi po posebnim
propisima u koje, između ostalog, ulaze
komunalna naknada, uplate građana za
asfaltiranje, vode, grobna naknada i sl.
Rashodi su u prošloj godini ostvareni
sa 93,9%. Unatoč svemu, načelnik Stjepan Muhek napominje da ni u jednom
trenutku nije došlo u pitanje normalno
funkcioniranje Općine, koje je i sada
normalno, iako se nastavlja trend smanjenja prihoda od poreza.
Što se pak tiče trenutne situacije, načelnik napominje da je od početka godine
potpisano nekoliko ugovora o financiranju, odnosno sufinanciranju radova u
2011., od kojih je najznačajniji ugovor
s Hrvatskim vodama od 4,263.000 kn
za radove na odvodnji u idućem razdoblju. Potpisan je i nastavak ugovora
s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vezan za javnu rasvjetu
u kojem Fond sudjeluje sa 220.000 kn,
kao i ugovor s Ministarstvom kulture
u iznosu od 100.000 kn odobrenim za
sanaciju Doma kulture. Kako je ova godina počela sa smanjenjem prihoda u
odnosu na isto razdoblje prošle godine,
načelnik Muhek napominje kako je za
očekivati nastavak tog trenda, bez obzira na uvjeravanja s vrha u izlazak iz recesije i gospodarski oporavak. No, bez
obzira na krizu i ove će godine u Općini
Marija Bistrica biti značajnih radova na
komunalnoj infrastrukturi, a bit će i novih projekata, od kojih načelnik izdvaja
OŠ MARIJA BISTRICA
Natjecanje mladih tehničara
OŠ Marija Bistrica bila je domaćin
53. županijskom natjecanju mladih
tehničara, na kojem je sudjelovalo
47 učenika koji su to pravo izborili na
školskim natjecanjima. U kategoriji
petih razreda – Promet, prvi je bio
Antonio Pažur, OŠ Vladimira Nazora,
Budinščina, kod šestih razreda – Graditeljstvo Ivan Novosel, OŠ Oroslavje,
kod sedmih razreda Jurica Batišta, OŠ
Krapinske Toplice slavio je u Strojar-
skim konstrukcijama, a Antonio Hren,
OŠ Oroslavje u Obradi materijala. U
kategoriji osmih razreda u Elektronici
je prvi bio Ivan Šipek, a u Elektrotehnici Viktor Gredičak, oba iz OŠ Oroslavje, dok je u foto tehnici u kategoriji
petih do osmih razreda slavila Lucija
Krznar, OŠ Stjepana Radića, Brestovec
Orehovički. Najbolje plasirani učenici
nastupiti će na državnoj smotri u Puli
od 8. do 11. svibnja ove godine.
Idejni i glavni
projekt kolektorske mreže
u dužini od
22 km, koji financiraju Hrvatske vode.
Na sjednici
je prihvaćen
i Plan javne
nabave roba,
radova i usluga u ovoj godini, a vijećnicima je prezentirana i situacija vezana uz
dugovanja prema Općini, koja iz raznih
naslova iznose čak 2,5 milijuna kuna, a
neka se vuku i više od desetak godina.
Zaključeno je da se upotrijebe sve mogućnosti naplate, a što je nemoguće naplatiti, da se otpiše. (E. L.)
UDRUGE HRVATSKA ŽENA
Dodatna nastava iz hrvatskog
Udruga Hrvatska žena Marija Bistrica
nedavno je pokrenula još jedan zanimljiv
projekt.
Naime, udruga je
pozvala djecu na
dodatnu nastavu iz
hrvatskog jezika. U
pomoć je priskočila
i Općinska knjižnica
i čitaonica Marija Bistrica, koja je
ustupila prostor, a
Udruga Hrvatska
žena Marija Bistrica
osigurala je profe-
soricu, koja okuplja zainteresirane učenike OŠ Marija Bistrica, bilo da se radi
o onima kojima
nešto teže idu
osnove ili pak o
onima koji žele
dodatna znanja
iz hrvatskog jezika. Da je ova
ideja pun pogodak potvrđuje i
činjenica da se
zna okupiti i po
desetak djece.
(E. L.)
KULTURA
Svi v Remetinec
Nakon vrlo uspješnog početka predstavom Crvene ruže, Kazalište u Mariji
Bistrici u travnju je donijelo novu predstavu - Angie Kazališta Svarog iz Zagreba. Iako je interes bio nešto manji
nego na prvoj predstavi, oni koji su je
odgledali uživali su u izvedbi Dubravka
Sidora i Martine Čvek. Sljedeća predstava u Kazalištu u Mariji Bistrici bit će
u petak 20. svibnja, kada s predstavom
V Remetinec, v Remetinec gostuje Kazališna družina Gemišt, odnosno Vid
Balog, Davor Dretar Drele i Luka Bulić.
Ne sumnjamo da će u ova tmurna vremena, mnogi potražiti zabavu i razonodu upravo na ovoj predstavi, za koju se
karte mogu nabaviti u Knjižnici Marija
Bistrica, na Radiju Marija Bistrica, u
Caffe baru Dioniz i Art Galeriji Ptiček u
Mariji Bistrici. (E. L.)
VATROGASTVO
Novi vatrogasci 1. klase
Nogometni prvaci
Predstavnici OŠ Marija Bistrica postali su županijski prvaci u nogometu. Oni su
na završnici, koja je odigrana u dvorani Srednje škole u Krapini, osvojili naslov
nakon pobjeda nad krapinskim osnovnim školama. OŠ Lj. Gaja pobijedili su sa
5:0, a OŠ A. Cesarca sa 2:1. Najefikasniji u redovima bistričkih osnovnoškolaca
bio je Jurica Ščuric sa tri postignuta gola. Uz njega boje bistričke škole branili su i
Antonio Košec, Zlatko Čukelj, Mihael Belko, Kristijan Mikulec, Mario Mikuš, Karlo
Tomurad, Andrija Mikša, Andrija Pisk, Juraj Ptić i Mario Kožić. Trener je profesor
Dominik Karajić. (E. L.)
26
U organizaciji VZ Općine Marija Bistrica održano je osposobljavanje za
vatrogasce 1. klase, kojemu su pristupila 33 kandidata i kandidatkinja. Svi
su uspješno položili, pa tako novih 10
vatrogasaca 1. klase ima DVD
Laz, 8 DVD Tugonica-Podgrađe, 6 DVD Marija Bistrica, po 3
DVD Selnica i DVD Belec, 2 DVD
Dobri Zdenci i jedan DVD Sveti
Matej. Od ukupnog broja bilo
je 5 polaznica, po dvije iz DVD-a
Tugonica-Podgrađe i Belec, te
jedna iz DVD-a Marija Bistrica.
Voditelj osposobljavanja bio je
GLAS ZAGORJA
Zlatko Benci, zapovjednik VZO Marija
Bistrica, predavači su bili Stjepan Skuliber i Josip Bosak, a samoj dodjeli diploma nazočili su i predsjednik i tajnik
VZ KZŽ Ivica Glas i Rajko Jutriša. (E. L.)
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE
01. SVIBNJA 2011.
Sv. mise u svetištu Majke Božje Bistričke od ponedjeljka do
subote su u 10,30 i 18 sati.
Nedjeljom u 7,30, 9, 11 i 18 sati.
Prilika za sakrament ispovijedi je svakodnevno prije sv.
mise.
******************
Hodočašća:
1. svibnja – otvorenje hodočasničkog ljeta
2. svibnja – hodočašće sportaša
7. svibnja – hodočašće kruničara
8. svibnja – hodočašće studenata
14. svibnja – hodočašće Bjelovarsko-križevačke biskupije
15. svibnja – hodočašće Hrvatske provincije Družbe Isusove
21. svibnja – hodočašće molitvenih vijenaca Kraljice Obitelji
28. svibnja – hodočašće dječjih vrtića i Srijemske biskupije
29. svibnja – hodočašće vatrogasaca
GLAS ZAGORJA
27
OPÆINA ÐURMANEC
01. SVIBNJA 2011.
Svečano proslavljen Dan općine,
Župe i škole - blagdan Svetog Jurja
Dan o
Načelnik Branko Horvat: … ne smije nas obuhvatiti malodušnost,
nema predaje, treba nastaviti sa
upornošću, uvažavanjem i razumijevanjem.
Kako je ove godine blagdan Svetog Jurja bio na
Veliku subotu, središnja svečanost upriličena je na
Uskrsni ponedjeljak. Koncelebriranu svetu misu u
prepunoj crkvi Svetog Jurja predvodio je fra Milan
Krišto iz franjevačkog samostana na Kaptolu. Na
misi su sudjelovali članovi DVD-a Đurmanec, sa
svojim gostima iz susjedne Slovenije i predstavnika DVD-a iz naše Županije. Nakon svečane svete
mise blagoslovljeno je novo vatrogasno vozilo.
U Osnovnoj školi Đurmanec upriličena je svečana sjednica Općinskog vijeća u nazočnosti gostiju
među kojima je bila saborska zastupnica Danica
Hursa, dožupan za gospodarstvo Anđelko Ferek
Jambrek, te predstavnici i čelni ljudi okolnih jedinica lokalne samouprave i iz Žetala u Sloveniji. U
prigodnom programu sudjelovao je KUD Đurmanec sa gostima.
- Ostvarenje naših izvornih prihoda u prvom
kvartalu ove godine u usporedbi s prošlogodišnjim za isto razdoblje imaju trend pada 26%
poena kao posljedica porezne reforme i općeg
stanja. Pali su i prihodi s naslova poreza na
dohodak otprilike isto. Ovo nije prozivka, nije
traženje alibija, ali je realnost - rekao je u prigodnom govoru na svečanoj sjednici Općinskog
vijeća načelnik općine Branko Horvat. Dodao je
također kako će 2011. godina biti godina strpljenja i odricanja, naglasivši – Ali ne smije nas
obuhvatiti malodušnost, nema predaje, treba
nastaviti s upornošću, uvažavanjem i razumijevanjem.
U svom govoru osvrnuo se na učinjeno u proteklih godinu dana, od ulaganja u komunalnu
infrastrukturu, školstvo, sufinanciranje prijevoza učenika i druge općinske subvencije kroz
socijalni program i subvencije kamatnih stopa
poljoprivrednicima i gospodarstvenicima… Dotaknuo se dva projekta koja su prema zajedničkoj odluci prioritetna - vodoopskrba i gradnja
školske športske dvorane, a koji se ne mogu realizirati bez pomoći države.
- I dok je u programu nastavka izgradnje vodovodnog sustava na području naše Općine učinjen
pozitivan iskorak, gradi se magistralna i sekundar-
VATROGASTVO
Blagoslovljena autocisterna
Početkom travnja članovi DVD-a Đurmanec održali su 32.
godišnju redovnu izvještajnu skupštinu. Skupu su prisustvovali predstavnici DVD-a s kojima je uspostavljena suradnja, a
sve skupa posebno je pozdravio predsjednik Vlado Vuzem.
Prošle 2010., znatno je smanjen broj
intervencija gašenja požara na otvorenom - istaknuo je u izvještaju o
radu tajnik Željko Škrlec. Zahvaljujući
preventivnom djelovanju, sve češće
građani zahtijevaju vatrogasno dežurstvo prilikom paljenja suhe trave
ili raslinja, pogotovo kad je ta lokacija blizu šume. Također, mnogo je učinjeno na osposobljavanju članova,
kroz vježbe koje su sami organizirali
ili su sudjelovali kod drugih. Na Dugom otoku tri vatrogasca odradila su
jednu 14-dnevnu smjenu dežurstva
na moru. Organiziran je Memorijalni
9. malonogometni turnir Miljenko
Škrlec - Joža. U Pilani Ratković uređena je garaža za smještaj autocisterne,
jer je Vatrogasni dom premali za sva
vozila. Prostor je vlasnik Pilane Hrvoje Ratković besplatno ustupio DVD-u
na korištenje.
U povodu Dana općine, Župe i Osnovne škole, u nazočnosti gostiju i mještana općine upriličena je i svečana primopredaja novog vatrogasnog
vozila DVD-u Đurmanec. Vrpcu su zajednički prerezali načelnik općine
Branko Horvat i predstavnik KOTKE Krapina, direktor Josip Pelin, kao
kum vozila. Načelnik općine Branko Horvat predao je ključeve vozila
predsjedniku DVD-a Vladimiru Vuzmu koji ih je potom svečano uručio
vatrogasnom zapovjedniku Zlatku Paviću. Vozilo je blagoslovio domaći
župnik, pater Drago Brglez. Svečanost su svojim nastupom uveličali članovi Gradskog puhačkog orkestra Krapina. (N. V.)
28
Novo moderno vatrogasno vozilo blagoslovljeno je 25. travnja
prigodom obilježavanja Dana općine Đurmanec
DVD Đurmanec je s Vatrogasnom
zajednicom Krapinsko-zagorske županije organizirao tečaj za vatrogasne dočasnike, koji su pohađali i
članovi susjednih DVD-a. Učinjeno
je mnogo na stručnom usavršavanju
članova za razne specijalističke djelatnosti. Spomenimo da ovaj DVD,
koji je svrstan u A stožernu vatrogasnu postrojbu, ima 92 člana, od čega
su 42 operativna, a 36 podržavajući
članovi i 14 je mladih stažista, a što
je u svojem izvještaju naglasio zapovjednik Zlatko Pavić. Upravni odbor
održao je 9, a zapovjedništvo 7 sjednica, na kojima se raspravljalo o svim
važnim pitanjima za rad društva, a
GLAS ZAGORJA
upućena je i javna zahvala načelniku
Branku Horvatu i Općinskom vijeću,
na njihovoj podršci da bi se mogla
kupiti nova autocisterna - naglašeno
je u izvještaju Stjepana Horvata, blagajnika DVD-a Đurmanec.
Društvo je u listopadu prošle godine kupilo novu autocisternu Mercedes-Benc, s pogonom na sva četiri
kotača. Ona je kapaciteta pet tisuća
litara, a služi u vatrogasnim intervencijama, odnosno prilikom prijevoza pitke vode za domaćinstva.
Ovo vatrogasno vozilo blagoslovljeno je 25. travnja prilikom obilježavanja Dana općine Đurmanec. (D.
Kozina)
OPÆINA ÐURMANEC
općine
na mreža u podsustavu I – visoka zona zapadnog
dijela naše Općine, čime se rješava vodoopskrba
za dva naselja, a ujedno je projekat i polazište za
nastavak i proširenje vodoopskrbne mreže za 3
naselja u visokoj zoni Putkovca, dotle u programu izgradnje školske dvorane moram pomalo
iskazati svoje nezadovoljstvo i osjećaj gorčine
nerazumijevanjem resornog i drugih ministarstava – rekao je također načelnik općine Horvat
dodajući kako ne traže od države da im sagradi
objekt nego da pomogne u sufinanciranju. Svoj
govor završio je optimistički, uz čestike i zahvalu
dobitnicima općinskih priznanja.
Da se u općini Đurmanec puno radilo i napravilo,
da je iz godine u godinu vidljiv znatan napredak,
istaknuli su i nazočni gosti. Također je naglaše-
no kako je Đurmanec općina bogata ljudskim
resursima.
U povodu Dana općine, Župe i Osnovne škole
upriličen je bogat višednevni program. (N. V.)
01. SVIBNJA 2011.
Uručena općinska priznanja
Ovogodišnji laureati sa
predsjednikom općinskog vijeća
i načelnikom
ovogodišnjim laureatima
Povelja Općine Đurmanec dodijeljena je Vladimiru Vuzemu, predsjedniku DVD-a Đurmanec
- za postignute rezultate na području vatrogastva i promicanju vrijednosti demokratskog
društva, čime je pridonio promoviranju ugleda
Općine Đurmanec, te Vilimu Pasaričeku - posmrtno - za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Općine Đurmanec, te izniman rad i zalaganje za razvoj Općine.
Na sjednici priznanje je primila njegova supruga Anita. Plakete Općine Đurmanec dodijeljene
su strojobravarskoj, alatničarskoj i kovinotokarskoj radnji “Sak“, vlasnika Stjepana Varjačića gospodarskom subjektu koji je znatno pridonio
razvoju gospodarstva Općine Đurmanec i Tei
Horvat, doktoru znanosti sa područja Općine,
koja je svojim radom, obrazovanjem i usavr-
šavanjem pridonijela promoviranju ugleda
Općine Đurmanec. Zahvalnice su dodijeljene
Školskom športskom društvu Osnovne škole
Đurmanec - za postignute vrlo zapažene rezultate na županijskim, a posebice na državnim
natjecanjima, koji su svojim trudom i zalaganjem pridonijeli predstavljanju Osnovne škole
i svog mjesta, te Josipi Vrhovski koja je svojim
radom i zalaganjem pridonijela afirmaciji života i rada žena ruralnog kraja a time i promoviranju općine. U ime svih laureata na dodijeljenim priznanjima zahvalila je doktorica znanosti
Tea Horvat. U ime Školskog športskog društva
Osnovne škole Đurmanec zahvalnicu je primio
Josip Leljak. Priznanja su na svečanoj sjednici
uručili predsjednik općinskog vijeća Marijan
Horvat i načelnik općine Branko Horvat. (N. V.)
KRIŽNI PUT
Stopama pobijenih - Đurmanec - Ilovec - Macelj
U organizaciji župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te udruge Macelj
1945., 9. travnja upriličen je križni put Stopama pobijenih - Đurmanec - Ilovec - Macelj. Tradicionalno, okupljanje i prva postaja
bili su na željezničkoj stanici u
Đurmanec. Time je učinjena
neka vrsta poveznice s ratnim zarobljenicima kojima je to, u svibnju 1945., bila posljednja stanica
na koju su dopremani vlakovima,
a put bez povratka vodio ih je dalje u maceljske šume.
Pred postajama - križnim putovima i kapelicama podignutima duž križnog puta hrvatskih
stradalnika 1945. molilo se po
predlošku koji je napisao dr. fra
Bonaventura Duda Križni put
Gospodina našega Isusa Krista
- na spomen žrtvama Križnoga
puta. - Od 1991. okupljamo se
na prvu nedjelju u lipnju, piše u
predlošku (ove godine bit će to
5. lipnja), u Maceljskoj šumi, uz
novu spomen-misu Muke Isusove gdje su 22. listopada 2005.
sahranjene 1163 žrtve.
Križnim putem obnavlja se pobožnost pregorkoj muci i smrti
Isusovoj, ali i slavi i njegovo uskrsnuće. Time se želi odati počast
svima, osobito nevinim žrtvama vojnicima i civilima koji su ovdje,
u svibnju i lipnju 1945. mučeni i
pobijeni na povratku iz Bleiburga, ali i u mnogim drugim mjestima Hrvatske, Slovenije te Bosne i
Hercegovine.
Posljednja, 14. postaja križnog
puta Stopama pobijenih nakon
višesatnog hodanja kroz Macelj,
Svečana povorka DVD-a Đurmanec i gostiju koju su pratili članovi
Gradskog puhačkog orkestra Krapina
bila je u crkvi Muke Isusove, gdje
je za sve ovdašnje žrtve kao i sve
ostale žrtve partizansko-komuni-
GLAS ZAGORJA
stičkih zločina, misu predslavio
predvoditelj križnoga puta fra
Drago Brglez, župnik Đurmanca.
29
OPÆINA LOBOR
01. SVIBNJA 2011.
EKOLOGIJA
Ljubiteljima prirode
Uz obilježavanje Dana planeta Zemlje, Javna ustanova za
Tabla predstavlja upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područzavoda za zarezultate projek- ju Krapinsko-zagorske županije i Općina Lobor predstavili su
štitu prirode,
ta Istraživanje novu edukativno-informativnu tablu Ugrožena i zaštićena
s ciljem invenpopulacija i kar- flora Ivanščice.
tarizacije i pratiranje staništa
ćenja stanja
biljnih svojti: velika sasa, alpski dručju Ivanščice, županija Kra- vrijedne i ugrožene flore Ivančice
jaglac, kranjski ljiljan, bazgin pinsko-zagorska koji Ustanova, kontinuirano provodi već treću
kaćunak i ljetni jednolist na po- uz financijsku pomoć Državnog godinu. Info-tablu, postavljenu
ispred općinske zgrade u Loboru,
svečano je otkrio župan Siniša
Hajdaš - Dončić, a predstavili su
je ravnatelj Ivan Ištok i djelatnici
stručne službe Javne ustanove.
Ovo je prva od dvije edukativnoinformativne table koje će biti
postavljene (nakon Lobora ista
će se postaviti i pored planinarskog doma u Belecu) u cilju upoznavanja javnosti s biološkom
raznolikošću i prirodnim vrijednostima ovog iznimno vrijednog područja, kao i potrebom
njegove zaštite od učestalih negativnih pritisaka koji utječu na
prirodna staništa i biljne i životinjske vrste.
Načelnik Andrija Smetiško istaknuo je važnost ove edukativno-informativne table, koja će
uz već postojeće, Seljačke bune
i Poučne staze, biti polazište turističkih posjeta. - Turisti, koji će
bez vodiča posjetiti Lobor, moći
će na ovaj način sami saznati sve
o našem kraju i ljepotama - dodaje načelnik.
KULTURA
Slavlje Kristova uskrsnuća
Pucanje i čuvanje Kristova groba - uskrsni su običaji u Loboru. Sve je i ove godine započelo na Veliki četvrtak, ispovijedi ljudi koji su čuvali grob. Na Veliki petak održana
je procesija, na Veliku subotu također se čuvao grob, a na
Uskrs se sve proslavilo pucanjem.
Običaj uskrsnog pucanja u Loboru
datira inače iz 1524. kada je Petar
Keglević dobio vlastelinstvo Lobor, te
je u uskrsno vrijeme slao naoružanu
počasnu četu u loborsku crkvu čuvati Kristov grob. Kada zvona na Veliku
subotu označe uskrsnuće, vojnici se
povuku, da bi u samo praskozorje
Uskrsa na ranoj misi gromoglasnim
pucanjem iz svojih pištola navijestili
najsretniji katolički blagdan. U prostoru pokraj crkve stoljećima se odr-
žava i oglašavanje pištola, također i
na Uskrsni ponedjeljak. Tu tradiciju
u današnje vrijeme nastavlja društvo
koje je svoje djelovanje formaliziralo
osnivanjem Viteškog društva svetog
križa, 23. veljače 2007. Predsjednik
tog društva je načelnik općine Lobor
Andrija Smetiško, a ovo viteško društvo spada u najmlađa društva koje
njeguje uskrsno pucanje kao dio bogatog povijesno-kulturnog naslijeđa
zagorskog kraja. Do sada je Viteško
društvo sudjelovalo na smotri kuburaša u Tuhlju, Loboru, na festivalu
čuvara Kristova groba u Metkoviću,
na sajmu turizma GAST u Splitu, na
predstavljanju gastronomsko-turističkih potencijala Krapinsko-zagorske županije u Tower centru u Rijeci,
na nastupu na proslavi dana općine
Jarmina, na obilježavanju brojnih
događanja u našoj te susjednim županijama i naposljetku na XI. festivalu Žudija u Tisnom. Društvo broji 30
aktivnih članova u dobi od 16 do 54
godine. Što se tiče Uskrsa u Loboru,
u društvenom je domu u organizaciji
OŠ Franje Horvata Kiša upriličena i
tradicionalna izložba Uskrs u nama,
koja je ove godine bila posvećena
preminuloj dugogodišnjoj ravnateljici škole Verici Ivančić. Na izložbi su se
prigodnim radovima predstavili učenici loborske škole, članovi Loborske
humanitarne udruge, Udruge žena i
Udruge sv. Ana, te Dom Loborgrad,
a izlagale su i trgovine Junior, OTM i
Cvjećarna Iris. Na samom otvorenju
izložbe, koja se mogla razgledati u
Velikom tjednu, nastupili su učenici
loborske škole, te KUD Lobor i tamburaški orkestar.
OPĆINSKA UPRAVA
Zbliženi Uskrsom
Članovi socijalnog vijeća općine Lobor posjetili su uoči Uskrsa 30ak obitelji i samačkih domaćinstava i uručili im prigodne poklon
pakete koje je osigurala općina. Ovim paketima, posjetom i razgovorom, članovi socijalnog vijeća uljepšali su blagdan Uskrsa staračkim i samačkim domaćinstvima.
30
GLAS ZAGORJA
OPÆINA LOBOR
01. SVIBNJA 2011.
VATROGASTVO
Susret potpisnika Povelje o prijateljstvu
Ova koordinacija uspješno djeluje već
14 godina, a osnovni joj je cilj boljitak vatrogastva i razmjena iskustva
o načinu rada i djelovanja, između
kontinentalnog i priobalnog dijela
Lijepe Naše. Uz redovni izvještajni
dio sastanka, tematski dio sastanka
posvećen je problematici statusa
dobrovoljnih vatrogasaca, posebice
onih operativnih. U zakonu i podzakonskim propisima jasno je regulirano koje su obaveze i dužnosti
Dobrovoljnih vatrogasnih društava i
ljudi koji ih vode. Jedinstveni zaključak sastanka je potreba za novom
snagom koja će znati i moći izboriti
mjesto pod suncem za Dobrovoljna
vatrogasna društva i dobrovoljne vatrogasce. Ono što je također važno
je da će se nakon ove koordinacije
sažeti zaključci u smislu konkretnih
prijedloga za poboljšanje statusa dobrovoljnih vatrogasaca kao što su reguliranje olakšica za poslodavce koji
zapošljavaju dobrovoljne operativne
vatrogasce, djelomično ili cjelokupno
oslobađanje od komunalne naknade i
U Hreljinu je nedavno održan redovni sastanak predstavnika Plavo zelene koordinacije o prijateljstvu i suradnji dobrovoljnih vatrogasnih društava - Lobor, Slatina, Velika, Kutjevo, Vodice, Novi Vinodolski i VZ Bakar - Kostrena.
komunalnog doprinosa za dobrovoljne operativne vatrogasce, uvođenje
bonusa na sklapanje polica osiguranja
za imovinu u vlasništvu dobrovoljnih
operativnih vatrogasaca, povlastice
za plaćanje gradskog prijevoza i dječjih vrtića za djecu dobrovoljnih operativnih vatrogasaca i slično. Kao jedno
od mogućih rješenja problema, razmatrana je ideja o inicijativi za formiranje Stožera za obranu digniteta dobrovoljnog vatrogastva. Na sastanku
se mogla čuti i teza da profesionalno
vatrogastvo ne može bez dobrovoljnog, a isto tako, ni dobrovoljno bez
profesionalnog. Samo zajedničkim
sinkroniziranim radom zadovoljnog
dobrovoljca i profesionalca mogu se
očekivati rezultati koje od vatrogasaca očekuju građani. Načelnik općine
Lobor Andrija Smetiško, koji je pono-
EKOLOGIJA
Loborskim
stezama
Nigdje tako lijepo ne zvoni zvono kao ono naše,
nigdje ne izlazi i zalazi sunce kao ono naše,
a ni mjesec ni zvijezde nisu tako pitomih šara kao kod nas…
Franjo Horvat Kiš
Vijugava i neravna cesta, sva u zavojima koji toliko puta promijene
smjer da ne znate više vozite li
prema sjeveru ili jugu, dovest će
vas do Lobora. Središtem mjesta
dominira crkva sv. Ane, a uz nju je
još 1858. sagrađena osnovna škola
- zbog orguljaša, Petra Štembera,
vjerojatno, koji je ujedno bio i prvi
učitelj, rodom iz Gornje Stubice, a
njegova se loborska loza očuvala
do današnjih dana.
Od završetka Domovinskog rata
današnja osnovna škola nosi ime
po loborskom književniku i putopiscu Franji Horvatu Kišu, a njeni
polaznici imaju jedinstvenu povlasticu pred svojim vršnjacima u
drugim školama. Satove biologije,
ekologije, povijesti, književnosti,
tjelovježbe, likovne ili duhovne
kulture mališani mogu provesti u
prirodi: na jednom od ogranaka
Poučne staze. Staza je osmišljena s
ciljem da obogati znanje i duh učenika svih uzrasta, a namijenjena
ljubiteljima prirode, istraživačima
i znanstvenicima, predstavljajući,
san na mještane svoje općine koji se
vole družiti, prisustvovao je također
sastanku uz predstavnike članica ko-
vas dovesti do proplanka i svetišta
s čudotvornim Gospinim kipom,
radom u drvu, iz 15. stoljeća. Proplanak je nekad bio groblje gdje
je među iskopinama pronađen i
kameni ulomak s pleternom ornamentikom. Novija istraživanja
dokazuju da o tom lokalitetu još
Duša moja zagorski je kraj uzdahnuo je tankoćutni pjesnik A.
G. Matoš, a bilo je to zasigurno na nekoj loborskoj stazi, na
nekom obronku Ivančice što se zaštitnički nadvila nad drevni
Lobor. Pruža se s njenog vrha, najvišeg u Hrvatskom zagorju,
najljepšeg prirodnog vidikovca sjeverne Hrvatske, nezaboravni pogled na zaobljene brežuljke koji proljećima izgledaju
poput kugli sladoleda od pistacije, a kućice i kleti po njima
kao slastičarski ukrasi od kockica želea crvenog ribizla: neusporediva sladoledna kupa, toliko fina da nikad ne prisjedne.
prvenstveno, bogatstvo prirode i
kulturu ovoga kraja. Počinje u crnogoričnom parku Zazidja, prolazi
jugozapadnim obroncima Ivančice, ispod ostataka ruševina Oštrca
i Pustog Duha zloglasnog Črnog
Tome i preko prapovijesne gradine
svetišta Majke Božje Gorske, okružujući Lobor, vraća polaznika na
ishodište. Pokazat će vam zavjetnu
kapelicu sv. Antuna Padovanskog
koju je 1703. sagradio Petar Keglević, a nedaleko je, prema legendi,
sahranjen posljednji templar ovog
kraja, imenom Pavao. Uz napušteno imanje obitelji Horvat staza će
mnogo toga ne znamo. Stazom uz
potok Rieka nekad su prolazili i Rimljani, na putu prema Ptuju, a vi
GLAS ZAGORJA
ordinacije. Drugi dio susreta protekao
je u druženju na Zlobinu u organizaciji
DVD-a Zlobin, a kako nam je još rekao
načelnik Smetiško, na jesen slijede
vatrogasne sportske aktivnosti. - Ovakvim druženjima, prenose se običaji,
iskustva, rade se zajednički planovi,
tako da ovakvi sastanci imaju moju
punu podršku, dodaje.
Piše Dunja Horvatin
skrećući desno možete Stazom kostanja do najstarijih zaselaka ovog
područja, Gornjih i Donjih Bezaka,
pa Vinskom stazom opet u Lobor.
Skitnja loborskim stazama nalik je
na listanje stare, vrijedne knjige
prepune davno umrlih, a znanih
likova, knjige u kojoj stari bakrorezi
prikazuju neki prošli život koji kao
naslijeđe nastavlja živjeti u nama.
Svaki korak je nova stranica, svaka
stranica je nova priča, a sve one
pletu nisku koju sve više zaboravljamo. Kad već propadaju dične
nam starine i ruši se njihovo kamenje u meku zagorsku zemlju da
i samo postane zemljom, trebalo bi
možda posegnuti za Matošem, Szabom, Đalskim, Kišom; uputiti se, za
početak, put kraja kojeg je Matoš
opisao probranim riječima: loborskim stazama i
stazicama. Kad
ih sve prođete,
polako, korak po
korak, spoznat
ćete njihovo neprocjenjivo bogatstvo, toplinu
domaće riječi,
istinsku širinu
duše i ljepote
zagorskog kraja.
(dh)
31
OPÆINA JESENJE
01. SVIBNJA 2011.
KRIŽNI PUT
LOVCI
Tradicija se nastavlja
Marljivo uređivali dom i
čuvali divljač
Kako to nalažu odredbe statuta, redovnu godišnju
Izvještajnu skupštinu održali su članovi lovačkog
društva Kuna iz Jesenja.
I ove se godine, uoči Cvijetne nedjelje, stotinjak vjernika okupilo se ujutro u župnoj crkvi sv. Ivana Krtitelja.
Župnik Josip Krčmar blagoslovio je
sve okupljene i ponio križ te ga predao prvom nositelju. Kroz Maligce
krenulo se prema Donjem Jesenju, a
zatim kroz sada već šumom zarastao
predio u kojem su nekad u selima
Artići, Pelini, Jendreci, Šoštarići i Jagušići živjele mnogobrojne obitelji.
Danas su ta sela nažalost pusta, neka
i gotovo zapuštena. Postaje križnog
puta bile su u svakom zaselku na
kojima su molitve predvodili mladi i
bračni parovi.
Na, otprilike, polovici križnog puta
kod kuće Jagušić upriličen je kraći
odmor uz okrjepu za sve sudionike.
Nakon toga nastavilo se šumovitim
predjelom, jednim dijelom i kroz
župu Vrbno do kapelice u Lužanima
gdje je služena sv. Misa.
Stazu dužine oko 18 kilometara
koja je većim dijelom bila brdovita i
teška svi sudionici prošli su bez problema. Putem se pridružio veći broj
vjernika pa je na kraju ukupno bilo
150 sudionika.
Cijelim križnim putem čitanja su bila
usmjerena za naše obitelji, a sudionicima je bila ovo jedna malena žrtva Bogu za obitelj. Uz riječi zahvale
župnik Josip Krčmar je ispred crkve
pripremio okrjepu za sve sudionike
križnog puta.
OPĆINSKA UPRAVA
Uređenje groblja
Općina Jesenje
u ovoj godini nastavlja s uređenjem groblja. No,
u tome ima poteškoća jer je na starom dijelu ostalo
neizgrađeno polje XVII. koje se
nalazi iza glavnog
raspela. Na tom
dijelu nalaze se
većinom grobovi
čiji vlasnici-kori- Posmrtni ostaci vlč. Lepoše i Sporčića, do sada počivali u
snici nisu poznati. jednom grobu, nedaleko glavnog raspela, a nad grobom
Izradom nove evi- je bio samo običan križ s natpisom
dencije i katastra
grobnih mjesta
koje je izvršeno prije četiri godine i tu su sahranjeni počivaju u zaza grobove koji se nalaze na ovom jedničkoj grobnici koju je Općina
polju prijavila se svega nekolicina ustupila župi, a nalazi se na novom
vlasnika, a ostali, jer se nisu javili, dijelu groblja.
gube pravo korištenja.
U grobnicu, u koju je prošle godine
Uz izgradnju betonskih okvira, a ukopan vlč. Ivica Košutić, nakon ekšto se uklapa u plan uređenja, još shumacija, sahranjeni su posmrtni
je nešto urađeno.
ostaci svećenika Tome Lepoša,
Odlučeno je da se pokojni svećeni- umro 1884. i vlč. Juraja Šporčića,
ci koji su službovali u župi Jesenje umro 1907.
32
Izvješće o radu za prošlu godinu
podnio je tajnik društva Mario
Vodolšak, te uz ostalo istaknuo da
su aktivnosti uglavnom bile usmjerene na uređenje i opremanje lovačkog doma u Cerju. Izgrađeni su
priključci za plin i vodu, uređena je
i opremljena sala za koju su nabavljeni stolovi i stolice, kao i namještaj za kuhinju. U potkrovlju doma
postavljena je električna i vodovodna instalacija.
drugih raznih aktivnosti uobičajenih za rad udruge. Na skupštini je
donijeta i Odluka o zaštiti usjeva
od divljači.
Ispred lovaca LD Kuna Gornje Jesenje, predsjednik društva Antun
Podoreški predložen je za dodjelu
Zlatne plakete HLS-a.
Među gostima, u lovačkom domu
na Cerju gdje je skupština održana, bio je Ivan Halapir, predsjednik Lovačkog saveza KZŽ. On je
U gater koji se nalazi pored lovačkog doma dopremljene su četiri
divlje svinje koje će služiti za rasplod. Izvršeno je redovno prebrojavanje divljači na terenu te su
izgrađeni lovno tehnički objekti.
Članovi lovačke sekcije nastupali
su na natjecanjima, a bilo je i dosta
pohvalio rad društva, te govorio
o aktivnostima Lovačkog saveza
KZŽ koje predstoje u ovoj godini. Načelnik općine Jesenje Ivan
Maligec čestitao je lovcima na postignutim rezultatima, zahvalio na
suradnji koja je kvalitetna i obećao daljnju pomoć. (I. H.)
ZANIMLJIVOSTI
Mala Jana nije ubrojena
Popis stanovništva, kućanstava i
stanova na području općine Jesenje provodilo je pet popisivača.
Teritorij općine bio je podijeljen
na 10 popisnih krugova. Popisivači
su prošli potrebnu četverodnevnu
obuku, a i dobro poznaju teren koji
je bio u zahvatu popisivanja.
Da se u pop u n j ava n j u
obrazaca dobro snalaze,
uvjerili smo
se na Cerju
Jesen jskom
kod obitelji
Dragutina
Kučka. Iako
GLAS ZAGORJA
ta obitelj sada ima sedam članova, popisivač Robert Kranjčec upisao je samo njih šestero. Naime,
mala Jana rodila se 4. travnja i nije
obuhvaćena ovim popisom, jer je
kritična točka popisivanja bio 31.
ožujka 2011. (I. H.)
OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. SVIBNJA 2011.
Sretan vam Dan općine
DAN OPĆINE
KULTURA
Tradicijska glazbala
Ovogodišnje zahvale uz Dan općine
Stubičke Toplice upućene su dr. Davoru Gredičaku, ravnatelju Specijalne bolnice Stubičke Toplice za kvalitetnu obnovu objekata Specijalne
bolnice, njezina perivoja i promociju Općine, te tamošnjoj Osnovnoj
školi za postignuća u odgojno-obrazovnim projektima, razvojnim programima i promociju Općine.
Kako to i priliči uz centralnu proslavu,
načelnik Vladimir Bosnar osvrnuo se
na prošlogodišnji proračun.
- Nažalost, i naša općina kao i uglavnom sve jedinice lokalne samouprave prošlu godinu završila je s minusom od 780 tisuća kuna, jer država
nije proslijedila sredstva da zatvorimo financijsku konstrukciju, ali ovu
godinu počeli smo dobro, istaknuo
je načelnik.
Neki od uvodnih sportskih programa
bili su treći kup u lovu ribe udicom
na plovak na jezeru Jarki uz prigodni program, kao i drugi stolnoteniski
kup Stubaki 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Zona zdravstvenog turizma
Načelnik općine Stubičke Toplice
Vladimir Bosnar donio je odluku o
utvrđivanju prijedloga i upućivanju
na javnu raspravu Detaljnog plana
uređenja općine – Zona zdravstvenog turizma, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela te sažetka
za javnost.
Prijedlog će se izložiti na javni uvid u
prostorijama Općine Stubičke Toplice, svakog radnog dana od 7 do 15
sati, do 13. svibnja, a javno izlaganje
bit će 11. svibnja u 17 sati, u Vijećnici
općine. Pisana očitovanja, mišljenja,
prijedloge i primjedbe sudionici u
javnoj raspravi mogu dostaviti Općini. Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo
pristupa na javni uvid te postavljati
pitanja tijekom javnog izlaganja o
predloženim rješenjima na koja odgovara izrađivač Prijedloga Detaljnog plana uređenja.
Također, građani mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi
koja se nalazi uz Prijedlog Detaljnog
plana, mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik i za vrijeme javnog
izlaganja, te uputiti pisane prijedloge
i primjedbe na adresu Općine.
SPORT
Poribljavanje Športskorekreacijskog jezera Jarki
Prema ovogodišnjem planu i programu rada Sportsko ribolovnog društva
Stubaki napravljeno je poribljavanje
Športsko-rekreacijskog jezera Jarki s
ukupno 500 kg ribe.
Od toga, 300 kg je konzumnog šarana, te 200 kg amura. Riba je kupljena od Ihtiološko-ornitološkog parka
d.d., za prirodni uzgoj slatkovodne
ribe, rezidencijski, lovni i ribolovni
turizam, Crna Mlaka iz Jastrebarskog.
Uz ribu je dobiven i certifikat o
zdravstvenoj ispravnosti ribe, a ona
je plaćena od strane samog Sportskog ribolovnog društva Stubaki.
U travnju je Institut za etnologiju i
folkloristiku iz Zagreba organizirao
18. međunarodni skup o tradicijskim glazbalima u Stubičkim Toplicama.
Skup je okupio 40-ak znanstvenika
iz 14 zemalja svijeta, a teme su bile
instrumentalne melodije i glasovne
konstrukcije te ruralna glazbala u
21. stoljeću. Brojnost izlaganja svjedoči o stalnoj potrebi daljnjih istraživanja tradicijskih glazbala, stalnosti
i promjena u konstrukciji i korištenju
glazbala te njihovo uključivanje u
svakodnevicu. Skup je otvoren koncertom jurjevskih napjeva u dvorcu
Oršić, a izložbom u Muzeju Staro
selo u Kumrovcu prikazala se vještina izrade tradicijskih glazbala danas.
Inače, studijska skupina koja se bavi
istraživanjem tradicijskih glazbala
okuplja znanstvenike radi internacionalnog protoka znanja te razmjene
iskustava, učvršćivanja veza među
znanstvenicima, stvara forum za diskusiju aktualnih, prije svega metodičkih pitanja, te za realizaciju različitih istraživačkih projekata. Susreti
skupine do sada su bili u različitim
zemljama: Češkoj, Švedskoj, Mađarskoj, Švicarskoj, Poljskoj, Austriji,
Sloveniji, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Litvi, te ove godine prvi put i u
Hrvatskoj.
KULTURA
Sjećanje na Vesnu Parun
Udruga branitelja, invalida i udovica
Domovinskog rata Podravke i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice organizirali
su program pod nazivom Sjećanje
na hrvatsku književnicu Vesnu Parun, povodom 89. obljetnice njezina rođenja.
Prikazan je 25-minutni dokumentarni film Mladena Pavkovića (produkcija Tomislav Horvatinović-Nexus)
Tako je govorila Vesna Parun, koji je
veći dio sniman u Stubičkim Toplicama. Uz novinara i publicista Mladena
Pavkovića, u prigodnom programu
sudjelovala je zamjenica župana za
društvene djelatnosti Sonja Borovčak, načelnik općine Stubičke Toplice
Vladimir Bosnar, ravnatelj Bolnice dr.
Davor Gredičak, ravnateljica OŠ Stubičke Toplice Karmen Bračić-Bunčec,
te učenici osnovne škole. Program je
održan u dvorani restorana Specijal-
ne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, a ulaz je bio
slobodan. (M. B.)
POLJOPRIVREDA
Stručna znanja uzgajivačima svinja
Početkom travnja u Hotelu Matija
Gubec u Stubičkim Toplicama, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne
agencije i Središnjeg saveza udruga
uzgajivača svinja Hrvatske, održano
je 7. savjetovanje uzgajivača svinja.
Cilj je bio pružiti znanje i stručne
informacije uzgajivačima svinja s
naglaskom na nužnost uspostave
organizirane proizvodnje. Uzgajivači
su imali priliku upoznati se s djelatnostima koje poduzima Hrvatska
poljoprivredna agencija za potporu
razvoju svinjogojstva, s promjenama
GLAS ZAGORJA
u zakonskoj legislativi u stočarstvu,
naučiti više o selekciji, hranidbi, o
značaju organizacije proizvodnje,
provedbi biosigurnosnih i imunoprofilaktičkih mjera u organiziranoj proizvodnji, te o ekonomici svinjogojske
proizvodnje u Hrvatskoj i EU. Gosti
predavači bili su uvaženi stručnjaci iz
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja, s Agronomskog
fakulteta iz Zagreba, te gosti iz Njemačke i Austrije. Pokrovitelj Savjetovanja bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
33
Tako lijepa, tako draga, tako puna života –
Gaj, Gaj, nav
Zaslugom tadašnjeg gradonaèelnika
šeg sajmišta u rujnu 1911. poèela
Božiæa je bila pod krovom… radovi
poèetkom 1914. zgrada je bila potp
poèela veæ 1912./13. Stara dobra šk
mališanima…
at
Josip Horv
Mladen
Gregurović
Ignac Pavić
Voditeljice
programa
34
Igrokaz
„O našoj
staroj
školi“
Obilježavanje Dana Osnovne škole Ljudevit Gaj,
i u tom kontekstu spominjanje onoga po kome
nosi ime, ove je godine bilo u znaku proslave 100.
obljetnice početka izgradnje školske zgrade u kojoj
danas nastavu pohađa 489 učenika (613 zajedno
s područnim školama u Lepajcima i Donjoj Šemnici, a o kojima brine 65 djelatnika).
Za naslov ovog teksta iskoristili smo naziv himne
i spota koji su predstavljeni u Festivalskoj dvorani
Pučkog otvorenog učilišta Krapina, prilikom središnje proslave 100. obljetnice Osnovne škole Ljudevita Gaja Krapina.
Obljetnica i sam Dan škole proslavljeni su raznim
aktivnostima, od edukativnih radionica, stvaranja školske himne, pa do natjecanja pod nazivom
Pokaži što znaš. Sadašnji polaznici škole imali su
nekoliko susreta s onima koji su tu grijali klupe i
stjecali svoja prva znanja. U školu su navratili i oni
koji su danas u mirovini i koji još u sjećanjima na
početke svojeg rada pamte drvenu pločicu na kojoj se učilo pisati i računati.
Učenicima, roditeljima, umirovljenim djelatnicima
te uzvanicima koji su se okupili na proslavi Dana
osnovne škole Ljudevita Gaja, o povijesti školstva na području grada Krapine, koje datira još od
Prigodni program izveden je u krapinskoj festivalskoj dvorani, a pratili su ga uzvanici i umirovljeni djelatnici
– u stotoj
vek si naj!
Dečki su igrali, a cure navijale
a Vilibalda Sluge, na prostoru bivje izgradnja školske zgrade… do
i su nastavljeni u proljeæe 1912., a
puno dovršena, iako je nastava zakola u svojoj stotoj raduje se svojim
1590., te o izgradnji školske zgrade kao i o današnjim dostignućima osnovno-školskog obrazovanja
govorio je ravnatelj Ignac Pavić. Iz njegova izlaganja izdvajamo nekoliko izrečenih podataka. Tako
je 1958., tada, zajedno s područnom školom u
Podgori i Lepajcima, ova škola imala 1230 učenika.
Od 1965., kada je slavljeno tri stoljeća školstva u
Krapini, škola nosi ime dr. Ljudevita Gaja. Od 1971.
u Krapini imamo dvije osnovnoškolske zgrade, najprije je u sadašnjoj OŠ A. Cesarca izvođena samo
nastava od petog do osmog razreda, a školske godine 1978./1979. dolazi do odvajanja i osamostaljivanja ove škole.
Među govornicima na središnjoj proslavi, na sam
Dan škole - 20. travnja, još su govorili Mladen Gregurović, predsjednik Školskog odbora ove škole, te
gradonačelnik Josip Horvat. On je izrazio žaljenje
što nije ostvarena velika želja da se prilikom proslave ove stote obljetnice, položi kamen temeljac
za novu školsku zgradu. Da ne obrazlažemo razloge tome, možemo samo nadopuniti motom pod
kojim se proslava Dana Osnovne škole Ljudevita
Gaja održavala: Tako lijepa, tako draga, tako puna
života - u stotoj (dodajemo), u stoprvoj, stodrugoj…(D. Kozina)
O susretim
a
učenicima s bivšim
Zahvaljujuči zboru bilo je i
mnogo pjesme
Tamburaški sastav pratio je simpatičan nastup učiteljica
35
OPÆINA RADOBOJ
01. SVIBNJA 2011.
OBRAZOVANJE
OPĆINSKO VIJEĆE
Radobojski osnovnoškolac Mihael Grmovšek
među državnim je prvacima iz matematike. Mihael
je na državnom natjecanju održanom u Opatiji test
riješio sto posto i svrstao se u najbolje učenike
šestih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj.
Mihael Grmovšek
najbolji matematičar
Mihael je sklonost prema jednom
od najtežih predmeta u školovanju,
matematici, pokazao već u nižim razredima osnovne škole. Kao učenik
četvrtog razreda osvaja prvo mjesto
na regionalnom natjecanju, prvi je
na županijskim natjecanjima i sada
je i prvak Republike Hrvatske. Mihaelova mentorica je učiteljica Dragica
Šalković, a u nižim razredima učiteljica mu je bila Dragica Pospiš. Ovakvi
uspjesi najbolja su i najljepša promocija svakoj školi. Stoga zadovoljstvo uspjesima svojih učenika ne kri-
je ni ravnateljica Osnovne škole Side
Košutić, Milena Veseljak, koja ističe
da učenici iz ove škole ostvaruju zapažene rezultate na natjecanjima i iz
ostalih predmeta, te uz pohvale i čestitke Mihaelu, čestita i Miji Jurinjak
koja je na županijskom natjecanju iz
geografije postigla također hvalevrijedno 3. mjesto.
- Želimo da se o našim mladim talentima u budućnosti još više govori
i piše, jer će to značiti da su svi zajedno ostvarili značajne rezultate u
radu i životu.
Može se i jednoglasno
Vrijedno je istaći, jer se to baš ne
događa često, da je 14. sjednica Općinskog vijeća Radoboja protekla i u
znaku donošenja jednoglasnih odluka. Naravno, oni iz oporbe odmah bi
ovo komentirali da bi oni više puta
tako dizali ruke, ali da sve zavisi od
prijedloga. No, da ne politiziramo.
Osvrćući se na taj slučaj, načelnik
Anđelko Topolovec je posebno pohvalio vijećnika Josipa Potočkog
(HSS) koji se angažirao u uspostavi
kontakta s nadležnim ministarstvom
vezano uz nastavak uređenja Rimske ceste. Postoje izgledi za
skoro raspisivanje natječaja
za odabir izvođača radova
kako bi se tijekom ove godine nastavila rekonstrukcija
ove prometnice. Njezino
uređenje imalo bi odraza i
na češćim posjetima crkve
sv. Jakova, odnosno mnogi
bi mogli više uživati i u pogledu koji se pruža na veliki
dio Zagorja.
Vezano uz obnovu zgrade stare škole
gdje se uređuje prostor za Zavičajnu
zbirku treba spomenuti još nešto, a
što je manje poznato. Naime, od Poljoprivredne zadruge Krapina kupljeno je prizemlje zgrade koja se nalazi
u samom središtu Radoboja. Za sada
je taj prostor uređen kao općinska vijećnica te prostor za knjižnicu i za rad
Udruge umirovljenika. Kada se završi
uređenje stare škole, oslobodit će se
prizemlje sadašnje općinske zgrade i
tako će se stvoriti uvjeti za otvaranje
apoteke u centru Radoboja. D. K.

U prepunom crkvenom prostoru, koji se još uvijek
uređuje, svetoj misi bili su nazočni i stari i mladi
Unutrašnjost
starog zdanja crkve
sv. Jakova na Očuri
i ove je godine bila
premala da primi
sve vjernike koji
su se okupili na
misnom slavlju koje
se tradicionalno
na tom mjestu
održava na Uskrsni
ponedjeljak
OBRAZOVANJE
Najviše veseli druženje
U OŠ S. Košutić u Radoboju održana je radionica u suradnji
OŠ i udrugom Društvo za pomoć mentalno retardiranim
osobama Krapinsko-zagorske županije. Udruženim snagama
učenika i članova udruge uz druženje su u radionici nastale
originalne i maštovite pisanice i ostali uskrsni ukrasi.
Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama kroz klubove u
nekoliko zagorskih mjesta (Krapina,
Radoboj, Zabok, Pregrada, Hum na
Sutli) okuplja osobe s mentalnom
retardacijom i potiče njihovo uključivanje u lokalnu sredinu. Uskrsna
radionica tek je jedna u nizu projekta i akcija koje udruga organizira, a
čiji je cilj socijalizacija djece s poteškoćama u razvoju. U okviru tog programa Društvo surađuje sa srodnim
udrugama i raznim institucijama na
lokalnoj i državnoj razini. Među njima je i nekoliko osnovnih škola, pa
36
tako i OŠ Side Košutić u Radoboju.
Uskrsni blagdani poslužili su kao
povod za organiziranje radionice za
izradu pisanica i druženje u prostorijama škole.
- Učenici i štićenici pokazali su da za
šarene i lijepe pisanice nisu potrebne
skupe boje i posebni materijali. Potrebno je tek nekoliko paketa salveta
s uskrsnim motivima, kutija ljepila,
kistovi i ono najvažnije: puno mašte
i kreativnosti. Toga nije manjkalo ni
učenicima, ni štićenicima udruge, pa
su zajedničkim trudom i suradnjom
nastale originalne pisanice i čestitke.
Nisu, međutim, izrađeni predmeti
bili u središtu pozornosti. Ono što
najviše veseli je druženje učenika i
štićenika, i to na obostranu radost i
korist. Učenici su naučili novu tehniku ukrašavanja pisanica i neposrednim kontaktom razbili eventualne
predrasude o osobama s mentalnom retardacijom, dok su štićenici
stvorili nova poznanstva i kreativnim
radom spremno dočekali Uskrs - na-
GLAS ZAGORJA
vodi Dražen Gerić, voditelj Udruge
Radobojsko srce, inače i vjeroučitelj
u radobojskoj Osnovnoj školi.
Budući da je radionica bila veoma
uspješna i na obostrano zadovoljstvo, OŠ Side Košutić i Društvo za
pomoć mentalno retardiranim osobama dogovorili su daljnju suradnju
i nove radionice te pokazali kako poboljšati kvalitetu života djeci s teškoćama u razvoju. (N. V.)
OPÆINA TUHELJ
01. SVIBNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Općina Tuhelj nabavila kante za kućni otpad
Uskrs sjedinjuje
Poštovani mještani Općine Tuhelj i svi vikendaši s područja Općine koji do
sada niste dobili kantu za kućni otpad javite se u Općinu Tuhelj radnim
danom od 11 do 13 sati kako biste istu dobili.
Kućni otpad s područja Općine Tuhelj od 1. svibnja odvozit će se PONEDJELJKOM, a ne više petkom. (gz)
VATROGASCI
Na Križnom putu
u Mariji Bistrici
U uskrsno vrijeme prilika je iznova
sjetiti se - Bog je s nama i zato možemo jedni drugima biti oslonac.
Koliko to uspijevamo, toliko smo
ljudi i toliko Uskrsa ima u nama.
Smisao zauzimanja za svoje starije
mještane, za samačka i socijalno
ugrožena domaćinstva ima načelnik
Armando Slaviček.
Uoči uskrsnih blagdana u prostoru
vatrogasnog doma održano je tradicionalno druženje načelnika sa staračkim, samačkim i socijalno ugro-
ženim domaćinstvima s područja
općine. Okupilo se sedamdesetak
osoba kojima je ova uskrsna pisanica malo olakšala teška recesijska
vremena. Uz prigodni govor načelnika i čestitku za Uskrs, još važnije
bilo je družiti se, razgovarati…, a
kad se tome doda grah s kobasicama i čaša vina, zagrije se svako usamljeno srce.
Podijeljeno je ukupno 70 paketa s pretežito prehrambenim namirnicama i
higijenskim potrepštinama. (T. G.)
IN MEMORIAM
Vladimir Poljanec
1953. - 2011.
Napustio nas je naš voljeni i svima tako
dragi Vladek. Vladek, koji je ostavio neizbrisiv trag na kulturnoj sceni Hrvatskoga
zagorja i domovine nam - Hrvatske. Neizmjerni gubitak koji osjećamo radi Vladekovog preranog odlaska nije moguće nadoknaditi, jer takav čovjek, pajdaš i muž
kao što je bio Vladek, rijetko se rađa.
Vladimir Poljanec umro je iznenada i prerano u Zagrebu, 16. travnja 2011., ne napunivši 58 ljeta. Komemoracija je održana
20. travnja u dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama, a posljednji ispraćaj bio
je istog dana na novom groblju u Vladekovom najdražem i voljenom Tuhlju.
Vladimir Poljanec rodio se 8. listopada
1953. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je i studirao
jugoslavistiku i fonetiku na Filozofskom
fakultetu. Jedno je vrijeme radio u poslovnom bankarstvu, a potom u prosvjeti
na poslovima republičkog financiranja
osnovnoga obrazovanja. Zadnjih dvadesetak godina bio je djelatnik Hrvatske narodne banke u Zagrebu.
Autor je iznimnog književnog opusa koji
se sastoji od pjesama, pripovijedaka i
dramskih tekstova na kajkavskome idiomu Tuhlja (mjesto odakle je s velikim ponosom vukao i svoje podrijetlo), ali i na
suvremenome štokavskom standardu.
Bavio se i književnom kritikom, a sastavljač je, priređivač, urednik ili recenzent
četrdesetak poetskih i proznih zbirki različitih autora. Sudjelovao je na festivalima i recitalima kajkavskoga pjesništva: u
Zelini, Krapini, Varaždinu, Mariji Bistrici,
Na poseban poziv velečasnog Zlatka
Korena, rektora svetišta Majke Božje Bistričke vatrogasci DVD-a Tuhelj
u nedjelju 17. travnja prisustvovali
su Križnom putu na Mariji Bistrici s
još oko 250 vatrogasaca s područja
Krapinsko-zagorske županije i Grada
Zagreba. Po završetku Križnog puta
nastavilo se zajedničko druženje u vatrogasnom domu Marija Bistrica. (gz)
KULTURA
Križevcima,
Poznanovcu,
Bedekovčini…
primivši veći
broj priznanja
i nagrada.
Tiskane su mu
zbirke kajkavskih stihova: Asfaltne popefke (Donja Stubica, 1995.) i Popefke od
harca pravednega (Zagreb, 2006.), zbirka
pripovjedaka Figurice na stalaži i drama
Frajlica (Donja Stubica, 2001.). Vladimir
Poljanec je sastavio, priredio i uredio
monografije: Tuhelj (prošireni otisak časopisa Hrvatsko zagorje, Krapina - Tuhelj,
2003.), Hrvatska udruga Muži zagorskog
srca (Gredice, 2004.), DVD Zabok 1924. 2004., DVD Tuhelj 1906. - 2006., Hrvatskozagorski književni zbornik 2004. (Klanjec,
2005. i 2007.) i Kajkavski u povijesnom i
sadašnjem obzorju - Zbornik radova s
Okruglih stolova (Znanstvenih kolokvija
i skupova) u Krapini 2002.-2006. (s N.
Caparom i A. Jembrihom, Zabok, 2006.).
Bio je osnivač, suosnivač, umjetnički voditelj ili redatelj alternativnih scenskih
grupa te član Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane,
Pinte, Hrvatske udruge Muži zagorskog
srca i utemeljitelj Hrvatskozagorskoga
književnog društva, te član uredništva
županijskog časopisa za kulturu Hrvatsko
zagorje.
Hvala Vitezu i Pajdašu Vladeku - Mužu
Tuheljskom i za sve ono kaj je napisal i
napravil i za Hrvatsku udrugu Muži zagorskog srca. Vladek - fala ti.
Predsjednik ponovno Armando Slaviček
Na izborno-izvještajnoj Skupštini
KUD-a Naša Lipa Tuhelj, održanoj
početkom travnja za predsjednika
KUD-a izabran je dugogodišnji predsjednik Armando Slaviček, a za njegovu zamjenicu voditeljica dramske
sekcije Pavica Iveković.
Ovu provjerenu, zasigurno dobitnu
kombinaciju članovi nisu htjeli mijenjati. Naime, KUD Naša lipa iz Tuhlja
jedan je od najaktivnijih u Županiji
krapinsko-zagorskoj. Zadnjih godina,
zbor i dramska družina uzastopce
predstavljaju Općinu Tuhelj i Krapinsko-zagorsku županiju na državnim
smotrama, na kojima su sudjelovali
čak 11 puta (Zbor - Susreti hrvatskih
pjevačkih zborova, Dramska družina
- Festivali kazališnih amatera Hrvat-
ske). Ponekad, upravo iznenađujuće
rezultate na državnim natjecanjima
postižu amateri iz manjih sredina.
Koliko je možda izbor članova sužen,
toliko pak opet prednjače entuzijazam i upornost. Bilo jedno ili drugo,
ponos su i nama koji to izvan njihove
općine pratimo, upravo ih je milina
slušati i gledati.
U predsjedništvo KUD-a izabrani su:
Armando Slaviček, Pavica Iveković,
Ivana Moguljak, Sanja Petrinec, Nevenka Tramišak, Vilim Kuhar, Ančica
Slaviček, Mladen Firšt, Jelena Škalec,
Danijel Herceg i Tomislav Ilić. Za tajnicu je izabrana Ivanka Moguljak, a za
blagajnicu Sanja Petrinec. Čestitamo
svima izabranima i želimo puno uspjeha u daljnjem radu KUD-a.(T. G.)
KULTURA
Najmlađi zapaženi po dobroj svirci
Puhački orkestar Lipa Tuhelj zapažen nastup zabilježio je na županijskoj smotri puhačkih orkestara Krapinsko-zagorske županije održane u
Maču.
Organizator ovog druženja puhača
u Maču bila je Zajednica amaterskih
kulturno-umjetničkih udruga KZŽ
i vrijednog DVD-a Mače, u Domu
GLAS ZAGORJA
kulture Maču u nedjelju 17. travnja.
Na Smotri je nastupilo 10 orkestara
- glazbi, a među njima i Puhački orkestar Lipa Tuhelj koji je po prosjeku
starosti članova najmlađi orkestar u
našoj Županiji. Njihov je nastup bio
vrlo zapažen i pun pohvala od članova drugih orkestara, ali i selektora.
(T. G.)
37
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2011.
KRAPINA
Osnovan županijski Zavod za hitnu medicinu
Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije djelovat će kroz mrežu
punktova hitne medicine. Dežurne timove, stacionirane u Krapini, Zaboku i
Zlataru, sačinjavat će liječnik, medicinska sestra ili tehničar, te vozač. Dežurni
tim s medicinskom sestrom ili medicinskim tehničarom i vozačem bit će u
Donjoj Stubici, a dežurstva će biti u Mariji Bistrici, Klanjcu i Pregradi - istaknula
je to Sonja Borovčak, zamjenica župana na tematskoj konferenciji za novinare
na kojoj se govorilo o novoj organizaciji spomenute medicinske službe.
Timovi će biti opremljeni s pet novih
sanitetskih vozila s najmodernijom
opremom za prijevoz bolesnika. U
toj novouspostavljenoj mreži hitne
medicine radit će 15 liječnika, 20
medicinskih sestara ili medicinskih
tehničara, te 20 vozača.
Dodatnih 10 medicinskih sestara
ili medicinskih tehničara morat će
se zaposliti u Pozivnom, dojavnom,
centru koji će biti smješten u Krapini,
a koji će ujedno biti i centrala za sve
jedinice hitne medicine na području Županije. Njihov će zadatak biti
usmjeravanje najbližeg sanitetskog
vozila u mjesto iz kojeg je došao
poziv za hitnu pomoć. Zamjenica žu-
pana javno je pozvala liječnike, kojih
je u ovom trenutku premalo, da se
odazovu radu u Zavodu za hitnu medicinu, a kako bi on profunkcionirao
u najboljem smislu te riječi i pružio
Prema dosadašnjem ugovorenom stanju, a tiče se brige o pacijentima, iznos predviđen za hitne medicinske slučajeve iznosio je 10,5
milijuna kn, a novi iznos prema prijedlogu mreže iznosit će skoro
21 milijun kn. Kao rok za početak funkcioniranja Zavoda za hitnu
medicinu Krapinsko-zagorske županije naveden je kraj 2011.
KRAPINA
Piše Drago Kozina
vrsnu njegu pacijentima koji će biti
u potrebi koristiti hitnu medicinsku
pomoć. Djelatnici novoformiranog
Zavoda za hitnu medicinu proći će
niz edukacija i usavršavanja, kako bi
kroz pet godina mreža hitne medicine u našoj županiji djelovala u svom
maksimumu.
Zamjenik župana, Anđelko Ferek
-Jambrek, nadovezujući se na zamjenicu Borovčak, rekao je kako je ovom
mrežom cijela Županija izvrsno pokrivena. Gledajući kružnice djelovanja sanitetskih vozila i timova hitne
medicine jasno se vidi kako će cijelo
područje županije biti pokriveno,
a pojačano u onom dijelu u kojem
se nalazi najviše stanovnika. Mrežu
hitne medicine za Krapinsko-zagorsku županiju, na prijedlog Hrvatskog
zavoda za hitnu medicinu, donio je
ministar zdravstva.
KRAPINA
Radno vrijeme mobilnih radnika
Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskom
gospodarskom komorom - Sektor za
promet i veze, organizirala je početkom travnja stručno predavanje za
prijevoznike i vozače na temu Vođenje evidencije radnog vremena mobilnih radnika. Ovim predavanjem
prijevoznicima i vozačima pružene su
konkretne informacije: o očitovanju i
analiziranju tahografskih listića vozača, prijenosu i analizi podataka s kartice vozača i iz digitalnog tahografa
vozila, te o arhiviranju tih podataka.
Jednako tako bilo je riječi i o izradi izvješća koje obuhvaća detaljan prikaz
vremena vožnje, razdoblja odmora,
noćni rad i sve ono što je od utjecaja
za obavljanje ovog zahtjevnog terenskog posla. Ovom stručnom predavanju odazvala su se 64 prijevoznika,
a predavanje je održao Zoran Kalauz,
predstavnik tvrtke Tahograf. Ističe se
u informaciji koju je pripremila Ana
Haramina iz Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.
Edukacijom za zadovoljavanje zakonskih obaveza, ali i postizanja što
većeg sklada između tvrtki i njezinih zaposlenika
38
Nije sve u banani,
ima nešto i u naranči
U uredu HNS-a KZŽ u Krapini press konferenciju na temu aktualne
političke situacije održao je Ivan
Vrdoljak, predsjednik Središnjeg
odbora HNS-a i zamjenik gradonačelnika grada Osijeka. Tom je prigodom istaknuo želju za boljom i
dostojanstvenijom Hrvatskom.
- Pokretanje energetske strategije
RH, zaštita okoliša i decentralizacija, tri su stvari koje sad treba dobro prezentirati u cijeloj zemlji do
izbora. Nije sve u banani, ima nešto i u naranči, našalio se. Znamo
GLAS ZAGORJA
kako vrlo brzo vratiti dostojanstvo,
osjećaj poštenja, osigurati bolju
perspektivnost naše djece i sve ono
što smo zamislili kako bi ova zemlja
trebala izgledati, dodao je Vrdoljak.
Ono što u HNS-u ocjenjuju dobrim
u ovoj državi u posljednjih mjesec
dana je povećana šansa za zaključivanje pregovora s EU.
Predsjednik zagorskog HNS-a Anđelko Topolovec na pressici je izjavio, vezano uz lokalnu politiku, da
je najviše nezadovoljan decentralizacijom.
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
KRAPINA
Sonja Borovčak u Moskvi
primila međunarodno priznanje
Zamjenica župana Sonja Borovčak boravila je u Moskvi
gdje je na prigodnoj svečanosti primila međunarodno
priznanje Srebrni golub.
Priznanje se, pod pokroviteljstvom Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta,
dodjeljuje ženama zaslužnima
za rad s ruskom manjinom i
promicanjem kulturnih vrijednosti Rusije. Priznanje je to
koje se dodjeljuje za mir, toleranciju,
uvažavanje različitosti, pomaganje njihovim sunarodnjacima. Kao što je to
izjavila i uoči odlaska u Moskvu, ovo
rusko priznanje vidi kao pečat svom
višegodišnjem radu i doprinosu zajednici. Srebrni golub dodijeljen joj je na
prijedlog Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj i manjinske ženske udruge Terem. Priznanje
se ove godine dodjeljuje prvi put, a
primilo ga je 12 žena.
Svoj boravak u Moskvi zamjenica župana Sonja Borovčak iskoristila je za
sastanak u Predstavništvu Hrvatske
01. SVIBNJA 2011.
Izvanzemaljci,
sretan Uskrs!
Piše
Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime Elvis Lacković
briše, za volju ne znam kome, žbir u uzama!
gospodarske komore kao i susret s
veleposlanikom Nebojšom Koharevićem u našem Veleposlanstvu. Po
završetku razgovora zaključili su da i
Krapinsko-zagorska županija i Zagorje
ima što ponuditi velikom ruskom tržištu. Mogućnosti gospodarskog nastupa na tom tržištu su velike, te će u
tom smjeru, kako je najavila, usmjeriti svoj angažman. - Za ono što su
posebno zainteresirani Rusi je zdravstveni turizam, a mi to definitivno
možemo ponuditi - rekla je uz ostalo
zamjenica župana Sonja Borovčak po
povratku iz Moskve. (N. V.)
PETROVSKO
Maligec ponovno izabran
Za idući četverogodišnji mandat
za
predsjednika
Udruge dragovoljaca i veterana
domovinskog rata
RH - Podružnice Od Središnjeg odbora i dalje se očekuju aktivnosti u
Krapinsko-zagorske cilju promicanja interesa i čuvanja ugleda i časti svih
županije - Ogranak sudionika Domovinskog rata
Krapina, opet je
izabran Ivan Maligec, a uz njega će čime je udovoljeno minimalnim
u Središnjem odboru biti Dražen Le- uvjetima za rad.
ljak, predsjednik Kluba Petrovsko, Posebna je pažnja bila posvećena
Darko Slukan, predsjednik kluba zastupanju ove udruge na raznim
Krapina, Mirko Buzina, predsjed- državnim manifestacijama kada su
nik Kluba Jesenje i Žarko Belošević, se obilježavale važnije obljetnice iz
predsjednik Kluba Đurmanec.
Domovinskog rata, tako da ni jedna
Na izvještajno-izbornom saboru, od njih, kao ni sam obrambeni rat,
okupljene u Vatrogasnom domu nije prošao bez sudjelovanja Zagorapozdravili su, kao domaćin Ivan Ša- ca. To podrazumijeva i obilježavanje
njug, načelnik Općine Petrovsko te obljetnica vojno-redarstvene akcije
Stjepan Pavliša, predsjednik Podruž- Oluja, kao i odavanje počasti svima
nice UDVDR-a Krapinsko-zagorske onima koji su pali u obrani Vukožupanije. Izvještaj o četverogodiš- vara. Članstvo aktivno sudjeluje i u
njem radu podnio je Ivan Maligec, sportskim igrama koje se organizipredsjednik Ogranka, a među glav- raju na županijskoj i državnoj razini.
nim zadacima, nakon konstituiranja U radu protekle četiri godine najviše
2006., bilo je osnivanje klubova medijske pažnje svakako je izazvalo
na razini grada Krapine, te općina održavanje 14. državnog športskog
Đurmanec, Jesenje i Petrovsko. Na natjecanja dragovoljaca i veterana
žalost, u tome se nije uspjelo u cije- domovinskog rata Republike Hrlosti, jer do sada nije počeo s radom vatske, Krapina 2009., koje je vrlo
ogranak u općini Radoboj. Od Gra- uspješno realizirano u suradnji sa
da Krapine dobivene su prostorije, županijskom podružnicom. (D. K.)
Može li čovjek biti izvan aktualnih
zbivanja?! Čudno pitanje. Hm, to mi
se pitanje mota po glavi upravo u trenucima pokušavanja ispisivanja nove
kolumne za dragi nam Glas Zagorja.
Naime, kako pisati bilo kakav tekst koji
ima namjeru biti izložen sudu čitatelja
(u svibnju), a ne spomenuti se događaja koji nas je (u travnju) sve zatekao
i zaprepastio. O njemu će možda pisati i drugi, pa mi se činilo da je možda, a
posebice na kontekst sadržaja ove kolumne, bolje preskočiti komentar top
travanjskog događaja (nažalost).
Ova je kolumna zamišljena kao apolitična, više društvena. Al gle zablude,
ja sam u svojoj glavi zamišljao da bi i
sud(ovi) trebali biti apolitični. Pogotovo ako je u pitanju veeeeliki Haaški
sud. Pa ako je ovaj sud koji od domovinskog obrambenog rata može napraviti zločinački pothvat, apolitičan,
onda i ja mogu o tome. Barem malo.
Naime, napisah gore da nas je događaj u travnju sve zatekao i zaprepastio. Čak i nisam siguran da nas je smio
zateći. Zaprepastiti dodatno, svakako,
ali nekako mi se čini da, od na taj način smišljenog i iskonstruiranog suda,
drugačiju odluku ipak nismo ni mogli
očekivati. Znam, odluka je prvostupanjska, ima još mogućnosti za žalbe.
Ali, nemojte zamjeriti na mojoj skeptičnosti. I ja, naravno, dijelim nadu
da će sve skupa završiti drugačije, no
zašto se pri tom jako bojim činjenice
koju smo već nebrojeno puta osjetili
na svojoj koži. Činjenice koja govori
o velikima i malima. A sve se skupa
poklopilo baš u ovo vrijeme Uskrsa,
u vrijeme kada se prisjećamo patnje
jednog čovjeka za sve nas. Bez ikakve
namjere uspoređivanja, ipak je nemoguće ne primijetiti barem sitne sličnosti. Veliki i mali. Mali i veliki. Okrenut
će se to, znam ja. Možda ne u nekom
skorom vremenu, ali okrenut će se.
Nisu li ti tada, u Isusovo vrijeme bili veliki? A danas? Tko je danas mali, a tko
veliki? Eto, i mi moderni tzv. današnji
ljudi, na komadiću zemlje za koju sebi
laskamo, a mnogi nam priznaju da je
doista predivna, moramo u današnje
vrijeme razmišljati o prispodobama,
pogođeni strašnom spoznajom da su
GLAS ZAGORJA
za svijet u koji silno želimo, naši heroji
zločinci, da je naš sveti obrambeni rat
za Europu kojoj stremimo zločinački
pothvat. Ma okrenut će se to. Ko zna,
možda već na referendumu o ulasku u
tu tako željenu uniju.
A kaj do tada? Kako razmišljati o svemu, kakav stav zauzeti, što svako od
nas može poduzeti? Možda je najbolji
odgovor prepuna, ali kao nikada ispunjena Bistrička kalvarija, na žalosni
petak 15. travnja ove godine. Kako se
to samo poklopilo, žalosni petak, doslovce je bio najžalosniji za noviju hrvatsku povijest. Veliki broj ljudi, toga
se dana okupio na križnom putu s gorućim svijećama na kalvariji u našem
Nacionalnom Svetištu u Mariji Bistrici.
U tišini i molitvi odaslali su poruku. Tu
poruku nade, tu poruku vjere i ufanja
u uskrsno vrijeme, moramo primiti svi
mi koji od tog žalosnog petka osjećamo gnušanje odlukama ljudi koji kao
da su izbačeni iz nekog drugog svijeta,
koji definitivno podupiru teorije o postojanju izvanzemaljaca. Jer, ako nisu
oni, onda smo mi. E, pa svi dragi izvanzemaljci, ja vam želim sretan Uskrs, da
s mišlju na patnju Isusa Krista, svako
za sebe, spoznate neku suvislu odgonetku ove zagonetke, koju nam
postaviše oni kojima stremimo i bez
kojih nam je, uvjeravaju nas, preteško
živjeti. Za kraj se sjetih stihova A. G.
Matoša i to ne slučajno u interpretaciji legendarnog Ivice Vidovića, koji nas
je, nažalost, zauvijek napustio krajem
travnja. Ti stihovi posljednjih 20-ak
dana stalno mi prolaze kroz misli.
Na vješalima. Suha kao prut. Na
uzničkome zidu. Zidu srama. Pod
njome crna zločinačka jama, ubijstva
mjesto, tamno kao blud. Ja vidjeh
negdje ladanjski taj skut, jer takvo lice
ima moja mama, a slične oči neka krasna dama: na lijepo mjesto zaveo me
put! I mjesto nje u kobnu rupu skočih i
krvavim si njenim znojem smočih moj
drski obraz kao suzama. Jer Hrvatsku
mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime briše, za volju ne znam kome,
žbir u uzama! (1909, A. G. Matoš)
Ma okrenut će se to, znam ja. Sretan
Uskrs!
39
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2011.
KRAPINA
BRESTOVEC OREHOVIČKI
Naša županija najuspješnija Svi projekti predloženi za Državnu smotru
Krapinsko-zagorska županija zauzela
je 1. mjesto u dobrovoljnom davanju
krvi sa 6,40% davatelja na sto stanovnika. Od 110 gradskih društava u
Hrvatskoj Gradsko društvo Crvenog
križa Krapina nalazi se, sa 9,96%, u
dobrovoljnom davanju krvi na drugom mjestu u našoj Republici. Na
prvom mjestu je ODCK Topusko sa
12,20%, a na trećem GDCK Koprivnica sa 8,89% na sto stanovnika.
Na ljestvici uspješnosti u dobrovoljnom
davanju krvi ostala gradska društva iz S jednog od dobrovoljnih
naše županije, sportski rečeno, osvojila davanja krvi u Krapini
su: 13. mjesto GDCK Zlatar sa 6,59%,
16. mjesto GDCK Donja Stubica sa 6,49%, za prošlu godinu bio je prikupljanje nešto
22. mjesto GDCK Pregrada sa 5,16%, 23. više od 150 tisuća doza krvi. Za ostvarenje
mjesto GDCK Zabok sa 5,04% i 43. mjesto toga plana bila su zadužena gradska drušGDCK Klanjec sa 3,41%. Spomenimo da je tva po županijama. U 2010. hrvatski Crveni
prosjek u Republici Hrvatskoj 3,83, a u Eu- križ je zajedno s transfuzijskim službama
ropi 5,00%. Plan Hrvatskog Crvenog križa prikupio 177.608 doza krvi. (D. K.)
U OŠ Brestovec Orehovički početkom
travnja je održana četvrta Županijska
smotra projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska
prava i demokratsko građanstvo.
Prikazano je 16 projekata, što je ujedno i najveći broj na županijskoj smotri
do sada. U prezentaciji je sudjelovalo
60 učenika i 30 voditelja. Sudjelovale
su OŠ Ante Kovačića Zlatar, OŠ Zlatar
Bistrica, OŠ Stubičke Toplice, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, OŠ
Antuna Mihanovića Klanjec, OŠ Krapinske Toplice, OŠ Lijepa naša Tuhelj,
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i
odjeću Zabok, Srednja Škola Bedekovčina, Srednja škola Konjšćina, Srednja
Škola Oroslavje, te Dječji vrtići Cvrkutić
Oroslavje i Zipkica Zabok.
Suci procjenitelji projekata izrekli su
pohvale svim prikazanim projektima
pa su svi predloženi za Državnu smotru
koja će biti u svibnju u Zagrebu - doznajemo od predsjednice Povjerenstva,
Snježane Romić. Smotra je uspješno
provedena, a sudionici Smotre dobili
su katalog koji je izdan u suradnji Krapinsko-zagorske županije i Agencije za
odgoj i obrazovanje. Dodijeljene su i
pohvalnice i zahvalnice za sudjelovanje. (N. V.)
KRAPINA
Prezentacija obrtničkih
srednjoškolskih programa
zovanja. Srednje
škole iz Bedekovčine, Krapine,
Pregrade, Zaboka,
te Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
predstavile
su
Prezentacija obrtničkih zanimanja programe svojih
škola. Učenicima
održana je i u OŠ Đurmanec
su podijeljeni CD-i
Obrtnička komora KZ županije s par- na kojima se nalaze opširnije prezentnerima - Hrvatskim zavodom za tacije i anketni upitnici kako bi se vizapošljavanje PS Krapina i srednjim djelo ima li zainteresiranih za drugi
školama KZŽ već sedam godina pro- dio prezentacije - odlazak u obrtničke
vodi Zajednički projekt prezentacije radionice gdje će se upoznati s defiobrtničkih i ostalih srednjoškolskih citarnim zanimanjima: elektroinstaprograma. I ove godine u projekt later, konobar i strojobravar. Projekt
se s financijskim sredstvima uključi- prezentacije traje do 10. svibnja i do
la i Županija.
tada će se obići još osnovne škole:
Učenicima i roditeljima osmih razre- Belec, Zlatar, Konjščina, Lobor, Preda prezentiralo se kako izabrati pravo grada, Desinić, Hum na Sutli, Brestozanimanje, o stanju na tržištu rada, o vec Orehovički, Bedekovčina, Veliko
sustavu školovanja za obrtnička zani- Trgovišće, Zabok, Sveti Križ Začretje i
manja po jedinstvenom modelu obra- Dubrovčan. (D. K.)
DONJI KRALJEVEC
Ekipa podmlatka osvojila drugo mjesto
OŠ Donji Kraljevec bila je domaćin III.
međužupanijskog natjecanja ekipa
mladeži Crvenog križa. Svoje znanje i
spretnost u pružanju prve pomoći pokazalo je sedam ekipa mladeži i 10 ekipa podmlatka CK koja su predstavljala
svoja Gradska društva iz Međimurske,
Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije.
U kategoriji mladeži prvo mjesto zauzela
je ekipa Gradskog društva Crvenog križa
Ivanec, druga je mladež Gradskog društva
Crvenog križa Čakovec, a treće mjesto izborila je ekipa Gradskog društva Crvenog
križa Oroslavje. U kategoriji podmlatka
prvo mjesto zauzela je ekipa čakovečkog
Crvenog križa, drugo mjesto ekipa Gradskog društva Crvenog križa Krapina - ekipa učenika OŠ Augusta Cesarca, a treće
mjesto ekipa Gradskog društva Crvenog
križa Ivanec. Prvoplasirane ekipe nastupit će na Državnom natjecanju mladeži
Crvenog križa Hrvatske koje će se održati
14. i 15. svibnja u Zagrebu. (D. K.)
GORNJA STUBICA
Skupština DVD-a sveti Matej
Svoju redovnu godišnju izvještajnu
skupštinu održali su članovi DVD sveti
Matej, koje djeluje pri VZ Općine Gornja Stubica. Riječ je o malom društvu s
velikim dosezima i aktivnošću, koje je,
pored svih vatrogasnih aktivnosti, već
duže vrijeme nositelj brojnih aktivnosti
u mjestu. Koliko je dobar rad na preventivi DVD-a sveti Matej govori podatak
da u 2010. nisu imali ni jedan požar na
području djelovanja, pa su i u izvješću
o radu izdvojena tek dva ispumpavanja
vode. Razlog tome je svakako i odlična
40
suradnja s mještanima, kojima pružaju
nadzor kod spaljivanja korova i raslinja.
Pored preventivnih aktivnosti, sudjelovali su u brojnim aktivnostima u mjestu
i izvan njega, primjerice, obilježavanje
blagdana Sv. Florijana i Tijelovska procesija u svetom Mateju, zatim vatrogasno hodočašće i procesija na Cvjetnicu
u Mariji Bistrici, Susreti za Rudija… DVD
sveti Matej trenutno broji 75 članova,
od čega 19 članova mlađih od 18 godina, što uz predan rad jamči aktivnost i u
budućnosti. (E. L.)
Fotografija za uspomenu na natjecanje u Donjem Kraljevcu,
članovi ekipe Gradskog društva CK s voditeljima
GLAS ZAGORJA
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
KRAPINA - PETROVSKO
Hajdemo u planine
Iako mnogi poklonici boravka u prirodi to već prakticiraju, onaj pravi procvat
odlaženja na izletničke ture
počinje početkom svibnja.
Među onima koji to čine tradicionalno, u većem broju Prvog svibnja možete uživati u pogledu sa, a
su i naši planinari. Izdvaja- tjedan dana kasnije iz pravca Ačkove hiže, na
mo neke. Kako nam je rekla Strahinjčicu
Biserka Bajcer, predsjednica
Planinarskog društva Strahinjčica, vrata svima onima koji su pomagali dosadašnji
njihove planinarske kuće otvorena su 1. rad, a time i izgradnju planinarske kuće.
svibnja kada se očekuje veliki broj onih Bit će predstavljena i knjiga koja govori
koji će pohoditi ovu, Krapini najbližu, o dosadašnjem desetogodišnjem djelogoru. Za sve, bez obzira došli autom ili vanju PD Brezovica (autor Drago Kozina).
pješice, kuha se pravi planinarski grah, a Uz podatke o stvaranju Društva, ističe
neće manjkati ni ostale ugostiteljske po- njegov predsjednik dr. sc. Antun Presečnude i raznovrsne razonode.
ki, u knjizi je opisan tijek izgradnje njihoKad već govorimo o ovoj temi onda mo- ve planinarske kuće, kao i zanimljivosti
ramo najaviti i jedan planinarsko-svečar- koje krije ovaj dio Brezovice. Presečki,
ski događaj. Naime, članovi Planinarskog uz planinare, kod Ačkove hiže očekuje i
društva Brezovica Petrovsko 8. svibnja Petrovčane, pogotovo one koji još nisu
kod Ačkove hiže proslavljaju deset godina pohodili ovaj dio petrovske općine kojim
uspješnog rada. Program počinje u 10,30 lako mogu stići i automobilom kroz Benosvrtom o radu Društva uz zahvalnost kovec Petrovski. (D. K.)
Na temelju Zakona o vatrogastvu (NN 139/04, 38/09 i 80/10) te u
skladu sa Statutom JVP Grada Krapine, raspisuje se
NATJEČAJ
za zamjenika zapovjednika
JVP Grada Krapine
1 izvršitelj
Kandidati moraju uz uvjete iz članka 21. Zakona o vatrogastvu
ispunjavati sljedeće:
– najmanje višu stručnu spremu, odnosno završen stručni studij
ili završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja zaštite
od požara te najmanje pet godina iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima.
– mora imati položen stručni ispit za vatrogasce s posebnim
ovlastima i odgovornostima ili ga mora položiti u roku od jedne
godine.
Prijave na natječaj uz obaveznu dokumentaciju dostavljaju se u
zatvorenoj kuverti s naznakom: “Ne otvaraj - za natječaj”, u roku
od 15 dana od objave natječaja na adresu: Javna vatrogasna postrojba Grada Krapine, Dr. Franje Tuđmana 10, 49 000 Krapina
Uz pismenu prijavu obavezno je priložiti izvornik ili ovjerenu presliku:
– domovnice
– potvrde o prebivalištu
– diplome o stečenoj stručnoj spremi
– uvjerenja o nekažnjavanju odnosno nepokretanju kaznenog
postupka
– uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca izdano od ovlaštene zdravstvene ustanove
– dokaz (potvrda) o dužnosničkom iskustvu na nižim zapovjednim funkcijama u vatrogastvu od najmanje 5 godina
– dokaz (potvrda) o položenom stručnom ispitu za obavljanje vatrogasnih intervencija
– životopis.
Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati.
Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe imenuje se
na četiri godine.
Prijavljeni kandidati bit će izviješteni o rezultatima izbora u roku
od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijave.
01. SVIBNJA 2011.
H pleče
gledeti!
Pajdaštve je trieba dragati
fletne, pajdaštvu nam trieba
popevati tihe, navek nam
trieba poljek mu biti.
Glediš pajdaše kak zubljaju z pravami
zubačami, a takve zubače nie ti same
tak najti moči. Iste tak z temi zubačicami nie ti moči same tak ni delati, a ni
krmaniti, te po istine je priznati trieba
da te nis same tak moči. Još do hčera
pune lježe je bile do praveh drveneh
zubačic dojti, mnogi su ih delati znali,
a denes – denes same maš une kaj od
plastičice su zvite, kaj mam se spigaju.
Denes se iste tak več teške more meste za zubljanje najti, mnogi bi zubljati
šteli – a nemaju zubljati niti gde, a niti
kam. Vsaki med nami morti je došel do
toga da hgreznul je, nie puta teri nejde negdar i čistem drugam od unoga
kam sme si premišljavali i kaj sme šteli.
Življenjska doba, tie življenjski cajti kaj
su nam navek se šteli skriti, vse te skup
niti nie nigdar mele pune vraštviča kaj
bi vsem na pomoči bile. Te kaj je – je,
da navek se neda navek same tak ljehke po pravice obrnuti te je tak, ali da
se navek nesme naopačne jemati kak
putec pravi – i te stoji.
Vse te skup niti nemre drugač se obrnuti, jer niti se niesme drugač mogli
otprieti, niti se niesme, a ni smeli
pred drugami rastepsti, jer čem bolj
kažeš une kaj na srčeku maš, tem te
prie nekteri pajdaši po plečami stepeju. Življenje tu, kak god da zanjega
povedali da morti i nie bile unak kak
sme se od njega nadali, življenje za
vsakoga med nami mesta ma. Negdar
do toga nie ljehke dojti, negdar se je
trieba dobre spomučiti i za najmenjše
veseljiče, ali unda gda dojde poljek,
unda vse te skup nemre drugač ziti ti
nek same unak kak i štele. Najgorše ti
je unda gda nehči te hpiči, a ti hutom
cajtu niti neznaš zakaj te hpičil je. Još
je gorše ak te pajdaš hpiči, jer tomu se
nikak ni nadati nemreš. Te po pravice
je une kaj od vsega na svietu ne same
da bolše peče nek te i fundati skore
če. Moreš povedati te da vsakomu se
dogoditi more, moreš povedati da nihči nie mel drugoga posljeka, a moreš
povedati i vsemi da se morti još triebaš
pospominati otom kaj je spelati najbolše. Une kaj nemreš je vrnuti une kaj
najvrednejše je bile, a vsi sme si te zeli
GLAS ZAGORJA
Piše
Rajko Fureš
tak k sebe, kak da nič te nie, kak da je
te same tak.
A najgorše je gda ti tu veseljiče, vse
une kaj najbolše je, vsa ta doba najvrednejša – življenjska, gda vse te skup
ti prejde i zgine, a ti razmeti nemreš
niti kam se bi del. A kam se bi del i
zakaj bi se tuj i tam del, te je une za
kaj se je jedine vriedne boriti. I zate se
nigdar nesmeš boriti prestati, jer tuj je
pravica, tuj vse je une kaj najvrednejše
nam je. Nesmeš nigdar pajdaštve odhititi, još ti je gorše ak pajdaša hkaniš,
jer pajdaštve je une kaj najvekše je od
najvekšega. Pajdaštve je une očem ne
same da vsi skup senjati triebali bi, nek
je une najvrednejše kaj bi nam vsemi
triebale na pameti biti. Te je jedine, te
jedine je prave, te je une kaj je najvekša vriednost je življenjska. Pajdaštve
ja najvrednejše od najvrednejšoga, te
nigdar nie preveč put povedati, te se
niti z rečmi nemre rastumačiti, te une
je kaj življenje kak jedine ma i meti
more, za vse une kaj najžmekšejše i je.
Pajdaštve je vraštve najbolše, vraštve
kaj vsaki nam beteg odtirati more, pajdaštve je popevka kaj najlepše nas draga, pajdaštve je dekla najlepša, dekla
teru vsaku noč senjaš, z teru se mutiš,
teru i čakaš. Zate ti pajdaštve čuvati
je trieba, da ga pospraviš za najbolše
cajte, jer pajdaštve nie sopun da navek
nam tuj bu, da nigdar se ne znuca ak
preveč ga žmičeš.
Pajdaštve je trieba dragati fletne, pajdaštvu nam trieba popevati tihe, navek
nam trieba poljek mu biti. Trieba se
žnjem mutiti navek, trieba mu smieh
je postati, jer vsem bu nam lježe, vsem
nam bu bolše, kak denes tak i za navek.
Vse te skup ne najde se vsigde, vse te
skup šteli bi navek i za navek. Vsakomu
med nami drage je dok z nekem pospominati se more, dok nehči ga zgreje,
dok mile mu je. Nigdar naj nigdar, naj
nigdar pobeči. Naj pajdašu nigdar pleče obračat, jer nigdar ti neš si oprostiti
mogel, jar te gda napraviš – kak tat buš
najvekši. Pajdaša naj nigdar od sebe ti
hitat, naj hraj ga metat, naj zvezde mu
zibat, jer nigdar ti neznaš niti znal te
nebuš - e i sam buš igdar nate ti došel.
41
KULTURA
01. SVIBNJA 2011.
Zlatko Kuhar, predsjednik Likovnog društva Ernest Tomašević
Zagorska strast
Zlatko Kuhar dobitnik je plakete za životno
djelo Krapinsko-zagorske županije 2004., zaljubljenik u svoj grad i prirodu, jedan od idejnih
pokretaèa, utemeljitelja, a sada veæ i dugogodišnji predsjednik poznatog Likovnog društva
Ernest Tomaševiæ Krapina.
Zlatko Kuhar, vječiti je zaljubljenik i u tihe skrivene kutke i
postojanost svoga grada, u veličanstvenost njegovih sakralnih
izdanja, u prirodu iz njegove
okolice. Svojim slikama poručuje
nam da se taj tek prividno mali
i običan svijet koji nas okružuje
treba i može voljeti. To je strast
koja opija i ispunjava, a u potezima kista smiruje se na površini
papira. Za Glas Zagorja progovorio je o radu Društva, planovima,
te o monografiji koju će Društvo
izdati ove godine povodom 45
godina neprekidnog rada.
Od kad ste član Likovnog društva ernest Tomašević, koliko su
članovi društva aktivni, koliko ih
je okupljeno u zajedničkoj ljubavi prema umjetnosti?
Naše likovno društvo Ernest Tomašević djeluje već 45 godina.
U tom vremenu društvo je upriličilo 328 izložbi na području Zagorja, Zagreba, Osijeka. Izlagali
smo i u Sloveniji - u Mariboru,
Ptuju, Celju, Rogatcu, Rogaškoj
Slatini, Šentjuru, kao i u Klagenfurtu i Műnchenu, a s nekim smo
gradovima ostvarili i jako dobre
odnose pa su potpisane Povelje o prijateljstvu i suradnji. U
društvu sam aktivan od samog
početka 1966., a treći sam predsjednik likovnog društva postao
1988., nakon Josipa Brezinščaka,
i Vilima Kranjeca. Kad pričamo o
ovom poznatom likovnom društvu, moramo se prisjetiti brojnih
entuzijasta koji puno rade i slikaju, i koji vole to što rade. Inače, u
društvu je 25 aktivnih članova i s
tom brojkom sam zadovoljan.
Nedavno ste održali godišnju,
ujedno i izbornu skupštinu. Na
čelu predsjedništva i dalje ste vi.
O čemu se razgovaralo na skupštini i kakav je plan rada Društva
za daljnje razdoblje?
Tako je, prije kojih mjesec dana
održali smo izbornu skupštinu
kulturnog društva. Razmatran
je naš rad i aktivnosti u prošloj
godini, ali ono što je najvažnije
za istaknuti, dogovorili smo po-
jedinosti oko izrade monografije
Društva. Prošla godina bila je inače poprilično radna, imali smo 6
izložbi, 12 likovnih kolonija. Apsolutno na sve kolonije na koje
nas ljudi zovu, idemo, i sve slike
doniramo, bilo za opremanje
bolnice, Dječjeg vrtića, škola, za
pomoć bolesnim osobama - kroz
to se vidi naš humanitarni rad,
jer sve slike dajemo zaista nesebično. Veliku pažnju posvećujemo i mladima, kojih u društvu
baš i nema puno. Voljeli bismo
to promijeniti. Čovjek mora imati
senzibilitet i volju za slikanjem.
teško doći do novaca pa tako
izostane realizacija. Htjeli smo
je izdati za našu 40. godišnjicu,
nismo uspjeli, ali smo tada izdali kalendar. Nakon toga, prionuli smo poslu, i zahvaljujući
velikom razumijevanju tiskare
Gama grafit Krapina, i direktora
Branka Pernjeka, ove godine to
ćemo uspjeti. Ako sve bude kako
planiramo, možda već i u Tjednu kajkavske kulture ili uz Dan
grada Krapine. Trenutno smo pri
kraju prikupljanja financijskih
sredstava, a materijali koji će
se naći u monografiji - 99% su
moji osobni, koje sam prikupio
kroz tih 45 godina. Ono što je
Apsolutno na sve kolonije na koje nas ljudi
zovu, idemo, i sve slike doniramo, bilo za
opremanje bolnice, Djeèjeg vrtiæa, škola, za
pomoæ bolesnim osobama - kroz to se vidi
naš humanitarni rad, jer sve slike dajemo zaista nesebièno.
Monografija ogledalo 45 godina
Upravo je izrada monografija
naše sljedeće pitanje. Uz 45. godišnjicu Društva monografija bi
svjetlo dana mogla ugledati do
kraja ove godine…?
O monografiji Društva razgovaramo već 10 godina, ali je uvijek
Slikao Željko Frankol - na slici slijeva nadesno Janko Dunaj, Vesna Gruica, Štefica Malinac, Krešimir Barilar,
Zlatko Kuhar, Ivica Hršak - Belko, Siniša Laginja, Ivana Pokupec Repovečki, Jelena Mlakar
42
Piše
Monika Briševac
GLAS ZAGORJA
nedostajalo od samih početaka, pronašli smo u Galeriji grada Krapine, i manji dio u arhivi
našeg tajništva. Skupljao sam
razne materijale, drago mi je da
sam sve to spremao, a sada sam
iznenađen i količinom svega.
Mogu konstatirati da s velikom
pažnjom u tiskari radimo na
monografiji, razvrstavamo, uređujemo tekstove, korigiramo,
poboljšavamo. To će biti prikaz
društva, onoga što se radilo sve
te godine, gdje se izlagalo, maksimalno ćemo napraviti ono što
možemo.
Osim monografije, planovi za
ovu godinu?
Planova ima, osim monografije
tu su izložbe, prosječno 6 godišnje, kao i likovne kolonije, od 12
do 15 na godinu. Zaista je važno
spomenuti taj humanitarni dio
kolonija i izložbi. Posebno, npr.
na likovnoj koloniji u Ludbregu, u
kući Sunca. Prikupljena sredstva
doniraju se za bolesnu dječicu.
Iako danas u svom ateljeu slikam
koliko stignem, sveukupno sam
naslikao više od tisuću slika. I
zato sam uvjeren da će i ova monografija biti jedan dokaz našeg
kulturnog i humanog rada.
GLAS SRCA
KULTURA
KUMROVEC
U Starom selu Kumrovec
i povijest vatrogastva
Muzej Staro selo Kumrovec dobio je još
jedan zanimljiv povijesni sadržaj, stalnu
izložbu Vatrogasci Hrvatskog zagorja
U prizemlju jedne zgrade izložene
su sprave i oprema te dokumentacije od osnutka prvog vatrogasnog
društva (DVD Krapina) u našoj županiji od 1875. do danas. Zahvaljujući
istraživačkom radu djelatnika muzeja posebno kustosice Anite Paun
Gadža te Vatrogasne zajednice KZŽ i
brojnih DVD - donatora izložaka ovo
je bogat povijesni prikaz humanog i
časnog poziva vatrogasac u našem
kraju. Staro selo Kumrovec postaje
bogatije za još jedan sadržaj koji
drugi, ističući značaj ovog desetljeće pripremanog projekta. Među zanimljivim eksponatima je najstarija
vatrogasna štrcaljka iz 1877., zatim
drvene ljestve, platnena posuda za
nošenje vode, povelje i dokumenti
o međudržavnoj suradnji, akcijama,
manifestacijama i intervencijama
kroz proteklo razdoblje.
Budući muzej vatrogastva u ime
najstarije vatrogasne organizacije u našoj županiji otvorio je Boris
Uhernik, predsjednik DVD Krapina.
Tom je prigodom ravnateljici
Goranki Horjan
uručio spomenknjigu DVD Krapina i pozvao
vatrogasna
društva koja su
o svom radu izdala knjige da ih
poklone muzeju
kao mogućnost
istraživanja
i
boljeg poznavanja vatrogastva
u
Hrvatskom
Novi muzejski postav otvorio je Boris Uhernik
zagorju. Sveće biti mjesto posjeta, okupljanja i čanom otvaranju bili su nazočni
istraživanja vatrogasaca.
predstavnici brojnih DVD-a koji su
O tome su između ostalih u ime muzeju predali na čuvanje opresvih vatrogasaca i domaćina go- mu iz svoje arhive.
vorili ravnateljica muzeja Goranka U znak sjećanja i zahvalnosti na
Horjan, načelnik općine Kumrovec ovaj događaj predstavnici muzeja
Drago Ulama, predsjednik VZ KZŽ uručili su im posebna priznanja.
Ivica Glas, počasni predsjednik HVZ Opremanje se nastavlja obnovom
Teodor Fricki, župan Siniša Hajdaš opreme i eksponata s kojima će
Dončić, ravnatelj DUZUS-a Dragutin muzej uskoro ponuditi bogatije saTrut, predstavnice muzeja i mnogi držaje posjetiteljima. (B. U.)
01. SVIBNJA 2011.
VIJEÆE JE ODLUÈILO,
RAZAPNITE IH
Bez obzira na to što je neko
sudsko vijeće odlučilo, mi
Hrvati možemo biti ponoPiše
sni na naše domoljube koji Stjepan Kralj
su nas obranili
Kada je moje srce bilo zarobljeno okovima, koji su mi se činili
neraskidivim, mislio sam da je
to taj život koji moram proživjeti
kao i svi drugi ljudi. Prolazile su
godine i ja sam tako naglo, čini
mi se prebrzo, iz nevinog djeteta
izrastao u odraslog čovjeka. Tada
sam mislio da je to normalan i
neizbježan biološki proces. Rođenje, život i smrt. Nisam vidio
ništa dalje i ništa dublje. Čak sam
razmišljao o tome kako srce kuca
samo da bi zadovoljilo funkciju
vitalnog organa. Potaknut tom
mišlju, dublje sam analizirao smisao postojanja, te si postavljao
pitanja: Zašto sam tu? Koja je
svrha mog života? Postoji li krajnji cilj do kojeg se mora doći...?
Od rođenja do smrti ne mora
se dogoditi ništa značajno, ali
zapravo se može dogoditi puno
stvari koje opravdavaju smisao
našeg bivanja. Već kod samog
poticaja razuma na takvo razmišljanje, osjetio sam popuštanje
okova oko srca. Tada se dogodilo
čudo. Obruč kao da se rasprsnuo,
a moje oči su ugledale zrake svjetlosti koje bijahu uperene prema
neobjašnjivom mjestu gdje se
je nazirala SVETOST. To je Bog.
Shvatio sam u trenu. Od tada
sam se i promijenio, te svoj život,
sve materijalno što sam stekao,
kao i talente koje sam prepoznao
u sebi, dao na raspolaganje Gospodinu. Ta moja nagla promjena,
koju mnogi nazivaju obraćenje,
odnosno duhovna prekretnica,
bila je početak pravog Božjeg života. Donijela mi je mir u dušu,
te radost i ljubav u srce. No, tu
vidljivu promjenu u mom ponašanju i odnosu prema Bogu Ocu
Stvoritelju, uočili su i svi moji
bližnji. Reakcije su bile različite.
Većina je odobravala moj novi
način života, a moji najbliži su
bili i ponosni na mene. Međutim,
neki su s podsmjehom i s jednom
GLAS ZAGORJA
dozom izrugivanja ocjenjivali moj
novi svjetonazor. Čak su se usudili iskazivati sumnju na psihički
poremećaj ili nešto slično. Žalim
što je među njima bilo i nekoliko,
do tada mojih dobrih prijatelja.
Osjećao sam nelagodu, ali istovremeno, osjećao sam i veliki
ponos, te sam bio zahvalan Gospodinu što mi je dao tu milost da
Ga spoznam. Doživljavao sam i
neugodnosti u društvu, ali uvijek
sam dobivao snagu misleći na
Isusove riječi koje je uputio Apostolima: Svjedočite ljubav Božju
po cijelom svijetu, ali znajte, bit
ćete progonjeni poradi Mene i
nikad vas neće prihvatiti u vašem
zavičaju.
Zato danas naša sveta Katolička
crkva raspoređuje svećenike po
drugim župama, a ne u onima
gdje su rođeni i odrasli. Bilo bi
dobro da svjetski vođe, koji toliko žele provesti globalizaciju,
preuzmu model svete Crkve koji
traje već dvije tisuće godina, i
kao takav vrlo dobro funkcionira.
Umjesto toga ti, takozvani veliki
ljudi koji odlučuju o našim sudbinama, okrenuli su Bogu leđa.
Zanemaruju Sveto Pismo i to
vraća čovječanstvo unazad. Ne
dozvoljavaju narodima braniti
svoju zemlju, ukoliko je ona u ciljevima njihovih interesa. Mi Hrvati osjećamo taj pritisak na svojim leđima jer nas osuđuju samo
zato što se branimo, i to u nekoj
stranoj tvrđavi na čije pročelje su
stavili natpis: Međunarodni sud
pravde. Takvi su i nevinog Isusa
osudili i ubili, ali ih je On, slavnim
uskrsnućem pobijedio zauvijek.
Bez obzira na to što je neko sudsko vijeće odlučilo, mi Hrvati
možemo biti ponosni na naše
domoljube koji su nas obranili.
Na to će nas podsjećati križevi na
njihovim grobovima, i bit ćemo
pobjednici - zauvijek.
43
KULTURA INFO
01. SVIBNJA 2011.
KLANJEC
Cesargradska
šaputanja
Hrvatskozagorsko književno društvo Klanjec organiziralo je 29. ožujka u restoranu Zelenjak u Risvici (podno Cesargrada)
predstavljanje zbirke pripovjedaka Cesargradska šaputanja, autorice Marine Krpan Smiljanec.
- Ove priče nastale su tijekom dvadesetak godina kao posljedica mog
pabirčenja po povijesti kraja u kojem
sam živjela - ispod razvalina Cesargrada, u okruženju priča o okolnim kurijama i šljivarima kojima više nema
ni traga, koje gledaju svakodnevno
stari klanječki trg i franjevački samostan s crkvom u kojoj su stoljećima
pokapani Erdödyjevi, prekapajući po
prašnjavim tavanima klanječkih obitelji i, što je najvažnije, upijajući dah
starih vremena kad su kočije vozile
sve one Matačiće, Sečnije, Augustiće, Iliće, Mihanoviće duž Rubidove
ceste na klanječki plac… Napisano
je, uz ostalo, u predgovoru ove nove
zbirke pripovjedaka koja je u prvoj
verziji objavljena 1999. pod nazivom
Priče ispod Cesargrada. - Ta je knjiga,
koja se uz ostale nalazi u zbirci Kajkaviane, u tom vremenu postala najposuđivanija. Ta preporuka najbolje
govori o kvaliteti toga štiva, istakla
ZABOK
Zlatara. U revijalnom dijelu nastupili su zborovi iz Bedekovčine,
Gornjeg Jesenja, Huma na Sutli,
Konjščine, Mihovljana, Velikog
Trgovišća i Zlatar Bistrice.
Prema izvješću prof. Josipe Hopek, predsjednice povjerenstva,
kao najbolji, pravo nastupa na
54. glazbenim svečanostima
hrvatske mladeži u Varaždinu,
ostvarili su zborovi osnovnih škola: Ante Kovačića iz Zlatara i K. S.
Đalskog iz Zaboka; i, za nastup u
revijalnom dijelu, zborovi osnovnih škola iz Zlatar Bistrice i Bedekovčine. (d. k.)
Baloković
gostovao u Rovinju
Mješoviti zbor KUD-a Zlatko
Baloković iz Krapinskih Toplica
gostovao je u Rovinju na priredbi Radosti susreta, koju je
organiziralo Hrvatsko kulturno
društvo Franjo Glavinić iz Rovinja.
Domaćini, koji su slavili 20 godina djelovanja, prikazali su rad
svog zbora, folklorne i baletne
sekcije, te književne radionice,
a Balokovići su oduševili publi-
ZABOK
Prijatelji sa zlatnim
srcem za Rebeku
Na humanitarnom koncertu za
malu Rebeku koja boluje od leukemije, u zabočkoj Osnovnoj
školi Ksavera Šandora Gjalskog
prikupljeno je od prodaje ulaznica 18.000 kn, te od donacija
3.410 kn. Organizaciji koncerta
Prijatelji sa zlatnim srcem za
Rebeku pridružila se i zabočka
udruga Zlatno srce, zajedno
s predsjednicom Štefanijom
Keresteš. Oko 700 posjetite-
44
tandema Krpan Smiljanec - Ivić, a
o čemu je govorio književnik Ratko
Bjelčić.
U prigodnom programu nastupili su
članovi Tamburaškog sastava Zelenjak. Dakle, sve se događalo podno
ostataka drevnog Cesargrada, a što
je dalo dodatno ozračje jedne književne večeri na kojoj su predstavljena dva književna uratka Marine Krpan Smiljanec, ravnateljice Gradske
knjižnice Krapina. (D. Kozina)
KRAPINSKE TOPLICE
Najbolji idu u Varaždin
Županijsko povjerenstvo i ove je
godine organiziralo smotru pjevačkih zborova učenika osnovnih škola s područja Krapinskozagorske županije. Smotra je
održana 9. travnja u Zaboku. Iz
tridesetak osnovnih škola, koje
u višim razredima imaju nastavu
glazbene kulture i pjevački zbor,
kao moguću slobodnu aktivnost,
za smotru je bilo prijavljeno devet zborova.
U natjecateljskom dijelu programa sudjelovali su zborovi
osnovnih škola Ksavera Šandora
Đalskog Zabok i Ante Kovačića iz
je to recenzentica profesorica Vlasta
Horvatić Gmaz.
Na predstavljanju zbirke pripovjedaka Cesargradska šaputanja o značaju književnog stvaralaštva Marine
Krpan Smiljanec govorio je u ime
nakladnika Hrvatskozagorskog književnog društva, Vladimir Poljanec,
urednik zbirke. Zbirku je ilustrirala
Petra Ivić. Tom prilikom predstavljena je i slikovnica Kako je petit
pobjegao na mjesec istog autorskog
lja u amfiteatru osnovne škole
uživalo je u glazbenoj večeri
koju su potpomogli popularni
zagorski sastavi i solisti, te Baruni, Zdravko Škender, Mladen
Burnać, Gazde. Sukladno odluci
Rebekinih roditelja, 60% prihoda odlazi za pomoć u Rebekinu
liječenju, dok 40% odlazi u zakladu Ana Rukavina. Rebeki je
bolest otkrivena u veljači ove
godine.
GLAS ZAGORJA
ku kajkavskim popevkama uz
pratnju tamburaša, Cossettovim Ivanjskim igrama i svojom
himnom Vu Toplice. Priredba je
organizirana u Kazalištu Gandusio pod pokroviteljstvom
grada Rovinja. Sljedeći susret
zakazan je za 27. svibnja, kada
se očekuje gostovanje Istrijana
u Krapinskim Toplicama, povodom godišnjeg koncerta u
Domu kulture.
KULTURA INFO
01. SVIBNJA 2011.
Filmski kutak Veliki preokret u seriji
Jedno je Zagorje
New York na
školovanje. Već
u 10. epizodi Dijana se počinje
pakirati i vraća
se u Hrvatsko
zagorje kako bi
vratila Zlatka.
S one strane
velike bare u
selo dolazi
Piše
Mario Krog
Kraj prve sezone serije Jedno je Zagorje bliži se kraju, a već u devetoj
epizodi dogodio se neočekivan preokret. Naima, dosad nismo uopće
znali kakav je život Zlatko imao u
Americi, što je radio i s kime se družio, a prema svemu sudeći, imao je
on i prijateljica u New Yorku.
Njegova tzv. prijateljica zapravo je
trebala postati njegovom ženom no
odlučila je ostati u Americi i graditi
karijeru dok se on odlučio vratiti u
Zagorje. Njezino ime je Dijana i ona
u Americi shvaća kako ne može bez
njega i kako se vraća u svoje rodno
Zagorje. Dijana je rodom iz Tuhlja,
a također je prije 10 godina otišla u
Film mjeseca
Onur (Zoran Kelava) i Frida
(Kostadinka Velkovska), Baričina
teta iz Njemačke i počinju velike pripreme za najveće vjenčanje. Marica
i Zlatko su napokon sretni i ispunjeni
i zajedno planiraju vjenčanje. U posljednjoj epizodi, nažalost svih obožavatelja i gledatelja serije, dogodit
Crni labud
Na ovogodišnjoj dodjeli Oscara
zasjao je film Kraljev govor koji je
osvojio Oscare za najbolji film, glavnog glumca (Colin Firth), kao i najboljeg direktora (Tom Hooper).
Još jedan film zbog kojeg su se stvarale gužve u hollywoodskim kinodvoranama je Crni labud (Black Swan).
To je film američkog redatelja, scenarista i producenta Darrena Aronofskog, posebice poznatog po režiji
odličnog filma Rekvijem za snove,
te nedavnog Hrvača (The Wrestler).
Aronofskyjev nagrađivani film Hrvač
nije u početku trebao biti zaseban
film, već spojen u jedan film zajedno
s Crnim labudom. Plan je bio suprotstaviti dvije strane: balet kao nježnu,
uzvišenu umjetnost naspram najniže
grane zabave - hrvanja, suočavajući
gledatelje s jačinom kojom karijera
može dominirati ljudskom psihom te
posljedicama koje ostavlja na tijelu.
oslikava stotinjak minuta radnje filma koje su gledatelji proživjeli zajedno s glumcima. Crni labud je psihološki triler o ljubavi, strahu i mržnji,
smješten unutar njujorške baletne
skupine koja se priprema za izvedbu
baleta Pjotra Iljiča Čajkovskog, LaO Crnom labudu, transformaciji buđe jezero. Junakinja filma je mlada balerina Nina Sayers koju glumi
i (ne)stvarnosti
Bilo je savršeno - posljednja je re- Natalie Portman, dobitnica ovogočenica u filmu koja na odličan način dišnjeg Oscara za najbolju glumicu
će se strašna nesreća koja će pogoditi
Zlatka, a Dijana je
na putu za Škarićevo da osvoji Zlatka
tako da nikako nemojte propustiti
veliko finale prve
sezone koje počinje u 21:05 na
JABUKA televiziji.
sve one koji jedva čekaju
nove nastavke serije Jedno je Zagorje
moramo malo razočarati jer se nova
sezona planira realizirati tek ovog ljeta, a do tada možete očekivati seriju
u obliku prvog dugometražnog filma
koji će se prikazivati i gostovati diljem gradova po Krapinsko-zagorskoj
županiji.
Bez obzira na to sviđa li vam se ili
ne serija Jedno je Zagorje, morate
priznati kako je ovaj projekt vrlo značajan za promicanje tradicionalne
zagorske, ali i filmske kulture na području cijelog Hrvatskog zagorja.
ZANIMLJIVOST
Serija Jedno je Zagorje počela je sa snimanjem u veljači, s
emitiranjem krenula u ožujku, a završila u svibnju ove godine
- tijekom snimanja snimljeno je više od 1000 minuta snimki
od kojih je iskorišteno 110 minuta.
upravo u tom filmu. Nina je krhka
perfekcionistica, čiji je životni san
otplesati ulogu Bijele labudice u baletu Labuđe jezero. Zvijezda baletne
skupine (Winona Ryder) primorana
je povući se iz baleta i time Nina
dolazi u prvi plan za ulogu labudice
na otvorenju nove sezone. Iako Nina
ulogu Bijele labudice pleše savršeno
disciplinirano i nježno, da bi zaplesala u Čajkovskovom baletnom komadu mora pronaći i prepustiti se svojoj mračnoj, zavodljivoj i senzualnoj
strani, Crnoj labudici. Zbog toga svoj
dotada realan svijet pretvara u kompleksno klupko prepuno opasnosti,
vizija i prijetnji te se transformira u
višestruku ličnost, što se odražava
na njenu sposobnost razlikovanja
stvarnosti od mašte. Njezinu stanju ne pomažu ni velika očekivanja
njezine posesivne majke (ali i bivše
balerine), kao ni nova provokativna balerina Lily (Mila Kunis), koja je
Ninina suprotnost, a time i savršena
za ulogu Crne labudice. Ninina psiha
počinje utjecati na njezinu osobnost,
što se očituje u ožiljcima vidljivima
na njezinu tijelu. Asocijalna i beživot-
GLAS ZAGORJA
Piše
Tena Strahinec
na balerina prema kraju počinje preispitivati sve što se oko nje događa i
do samog kraja nije jasno što je bilo
stvarno, a što ne.
Subjektivni doživljaj iz fotelje
Uloga Nine je, po meni, Natalieina
uloga života, ne samo zbog intenzivnih treninga; trčanja, plivanja i plesanja u trajanju od nekoliko mjeseci
kojima je pokušala utjeloviti balerinu
što realnije, već i zbog njezine osobnosti koja je u potpunosti procvjetala
i iznenadila. Crni labud je film o ljepoti i umjetnosti te o cijeni koju zbog
njih treba platiti.
Film je ujedno razarajući i prekrasan.
Uz zanimljivu, napetu koreografiju i
efektnu šminku postignut je specifični vizualni doživljaj. Crni labud svojim suprotstavljanjem kombinacije
nježne ružičaste i bijele boje s onim
tamnima, naglim pokretima kamere i
upotrebom zrcala naprosto uspijeva
zavesti publiku i prikovati njihove oči
za sebe.
45
01.
01.STUDENOGA
SVIBNJA 2011.
2010.
ANTUN AUGUSTINČIĆ, kipar, rođen: 4.
svibnja 1900. u Klanjcu, umro:
10. svibnja 1979. u Zagrebu
Jedan je od najvažnijih predstavnika takozvanog psihološkog portreta u hrvatskome
kiparstvu 20. st. Studij kiparstva započinje
kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša
Mihanovića. Na Kraljevskoj će akademiji
za umjetnost i umjetni obrt diplomirati
kod Meštrovića, učitelja s kojim će kao i s
Franom Kršinićem poslije činiti trolist na
kojem je utemeljeno čitavo hrvatsko kiparstvo našega stoljeća. Portreti Matošića,
Šnajdera, Ivekovića, Štampara, Broza i Ružičke, tek su neka od tih antologijskih djela
portrete plastike, dok je niz njegovih figurativnih skulptura kao primjerice Nošenje
ranjenika te mnogobrojni ženski aktovi
razasuto diljem svjetskih muzeja i galerija.
Najviše ih se ipak čuva u Galeriji Antuna
Augustinčića u Klanjcu.
DANICA JERAND, pedagoginja,
rođena: 4. svibnja 1875. u Krapinskim
Toplicama, umrla: 25. veljače 1960. u
Zagrebu
Po završetku učiteljske škole učiteljevala je
u Vrbovcu i Dijanešu, a potom u Zagrebu.
Iskustva i pedagoška znanja koja je stekla
hospitirajući u bečkim školama prenosila
je predajući u zagrebačkim učiteljskim
društvima i Hrvatskom pedagoško-književnom zboru. Na poziv M. Amruša 1907.
organizirala je u Zagrebu prve roditeljske
večeri s predavanjima o uzajamnom djelovanju doma i škole u odgoju mladeži.
Objavila je knjigu Šetnja Zagrebom (1935.)
u obliku razgovora između djeda i unučadi
za petodnevne šetnje Zagrebom.
BEATA DELIĆ, glasovirski pedagog,
rođena: 4. svibnja 1906. u Pregradi,
umrla: 24. travnja 1986. u Zagrebu
Gimnaziju je završila u Zagrebu istovremeno polazeći od 1916. glazbenu školu. Studirala je glasovir na Muzičkoj akademiji u
klasi S. Stančića gdje je i diplomirala 1928.
Usavršavala se na Ecole Normale de Musique u Parizu. Pedagoškim radom počela
se baviti u Zagrebu, potom u Petrinji, a od
1943. do umirovljenja neprekidno radi na
zagrebačkoj Državnoj muzičkoj školi (kasnije Vatroslav Lisinski). S Margitom Matz
uredila je zbirku glasovirskih skladbi Za
najmlađe.
4. svibnja 1875. - osnovano DVD Krapina
Već 17. studenoga iste godine na skupštini
su donijeta i prva društvena pravila, koja
su potpisali: Nestor Kiepach (krapinski
posjednik) nadvojvoda, Vatroslav Farkaš
(suvlasnik Tvornice sapuna u Krapini)
vojvoda, Franjo Huđek, zamjenik vojvode, Nikola Kopsa tajnik i odbornici: Josip
Matecha, Matija Petak, Vatroslav Rieger i
Josip Čunčić.
IVAN NEPOMUK DOLOVČAK, kulturni
djelatnik, rođen: 9. svibnja 1815. u
Krapini, umro: 6. veljače 1882. u Zagrebu
Gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Pečuhu, a studij prava u Zagrebu. U mladosti
se istakao kao pristaša Ilirskog narodnog
preporoda. Nakon državne odvjetničke
karijere otvara odvjetničku kancelariju u
Zagrebu. Za vijećnika grada Zagreba izabran je 1868., ali se uskoro povlači iz jav-
46
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
nog života. Jedan je od utemeljitelja Ilirske
čitaonice u Zagrebu, Matice ilirske, Narodnog muzeja, Sveučilišta te Prve hrvatske
štedionice.
ADELA MATEŠ
FRANJO TUĐMAN, rođen: 14. svibnja
1922. u Velikom Trgovišću, umro: 10.
prosinca 1999. u Zagrebu
Pučku školu završio je u rodnome mjestu,
a srednju u Zagrebu. Završio je dvogodišnju bivšu vojnu akademiju. Promaknut je
u čin generala, a 1961. napušta vojnu službu, kako bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio
znanstvenom radu. U Zagrebu Tuđman
osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat,
sudjeluje u društvenom i kulturnom životu
Zagreba i Hrvatske.
Već do tog vremena poznat je po svojim
povijesnim djelima Rat protiv rata i Velike
ideje i mali narodi. Poslije će napisati još
niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će
neki doživjeti žestoke kritike. Kad je 1972.
počeo progon hrvatskih disidenata, tj. proljećara, Tuđman je proveo devet mjeseci u
zatvoru, a u veljači 1981., osuđen je na tri
godine zatvora i na zabranu svakog javnog
djelovanja u razdoblju od pet godina. Kada
mu je 1987. vraćena putovnica, odlazi više
puta u inozemstvo i svojim predavanjima
među iseljenicima budi stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta.
Osniva HDZ 1989. i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, Tuđman postaje predsjednikom Predsjedništva, tada
još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori
se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve važnije akcije
u Domovinskome obrambenom ratu, te u
oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja.
25. svibnja 1967. – obljetnica rada
Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Radiopostaja je počela radom u podrumskom prostoru Staroga grada u Krapini s
antenom razvučenom na uzvišici iznad
njega. Snagom odašiljača od 0,05 kw, na
valnoj dužini od 228 m, nakon najavnih
popevki Loza žuti i Popevke sem slagal, zabrujali su glasovi prvih spikera: Koime Balić
Cerovečki i Boška Hitreca. Kajkavština je u
to vrijeme imala izvjesnu nacionalnu, horvatsku konotaciju, iz tih je razloga i godinu
dana ranije osnovan festival kajkavskih
popevki s oduševljenjem prihvaćen kod
mnogih. Kulturna događanja u to vrijeme
održavana neponovljivim entuzijastičkim
ugođajem putem naših radiovalova ulazila
su u mnoge zagorske domove.
ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, hrvatski arhitekt,
rođen je 1. studenoga 1864. u Klanjcu, a
umro 15. svibnja 1933. u Zagrebu.
VLADIMIR GOVEDIĆ, publicist, rođen je
15. svibnja 1903. u Zagorskim Selima, a
umro 7. rujna 1984. u Córdobi, Argentina.
MILAN BREZINŠĆAK, pravnik, rođen: 22.
svibnja 1858. u Humu na Sutli, a umro 7.
travnja 1917. u Zagrebu.
EDUARD (Slavoljub) JURAK, ekonomist,
rođen je 22. svibnja 1893. u Paveliću kraj
Zagorskih Sela, a umro 1937.
Piše Tanja Gregurović
Biti
osloncem
Svim je roditeljima povjereno
boriti se za svoju djecu, ma koliko to koštalo. U životu koji je
katkada protkan dvojbama i tjeskobama, u svoj svojoj krhkosti,
nastojimo biti oslonac svome
djetetu. I čitava sebe ugradit
ćemo u njegov put, podložiti
njegove korake.
Adelu Mateš gubitak majke potaknuo je na pisanje stihova i nizanje slika o svojim najbližima.
Zahvalna Bogu na talentu koji
joj je podario, u vrlo kratkom
vremenu napisala je stotinjak
pjesama. - Bol i tugu liječila sam
pišući pjesme, rekla nam je skromno. - Misli su same pisale, napišem jednu kiticu, a već znam
o
Voljena majk
o srce
Zove te ranjen svodu
na
ko
aj
m
li
Čuješ
li
že
eti
dj
vi
te
Oko
i odu.
el
nđ
Dođi, kad A
tiho
Duša ti šapuće
mati
ila
em
Volim te pr
suze
t
sa
ri
ob
j
jo
Tko će
be
te pati…
Tužna je, bez
ila majko
…Ti si me tješ
t si dala
Snagu za živo
na lutam
et
A sada nesr
znala.
ce
či
aj
Jesi li m
majko
Čuješ li premila moli.
e
šc
da
sr
ću
Kad no
svode
na
lje
ša
vu
it
Mol
voli…
e
iš
jv
Znaj da te na
riječi za drugu… treću… petu i
tako danju i noću.
O njenom pisanju pričala mi je
baka Ana Töpfer, a njoj Adelina
kćerka i tako je konačno bilježnica ispisana rukom naše pjesnikinje stigla u redakciju Glasa
Zagorja. Pročitajte odabrane stihove, kako biste se znali sasvim
bezazleno radovati životu. Adela
se svojom boli kratko isključila iz
svijeta, ali samo kako bi ga bolje razumjela, kako bi shvatila
koliko je lijepo živjeti, pomagati
djeci, osjećati njihovu blizinu i,
napose, dijeliti život s njima.
Majko
jedina
Jedina s
iu
Mojoj d mom srcu
uš
Zaspala i spas
bih ovo
g
Da ti ču
jem gla časa
s.
Bolno s
rc
Kad se s e jače kuca
je
Otišla s tim dana tih
i na svo
do
Sjetivši
se volje ve
nih…
… Opro
sti
Za sve p mi majko mila
at
U besan nje srca tvog
oj noći
m
Svog an
đela vo olim
ljenog
Zapalit
ću
Sjetivši bijelu svijeću
se tebe
Stisnut
sr
Utješivš ce u grudima
i sebe.
Zagrli m
e
Jer uz te ove noći
be želim
Kad zak
sniti
lo
Uz tebe pim snene oči
ću majk
o biti.
Utješi mi bolnu dušu
Plakala je cijele noći
I nesretna tako bila
Moja duša uplakana
Besane je noći snila.
Zašto lijem bolne suze
I srdašce svoje patim,
Sklapajući male ruke
Sa molitvom da ga vratim
Uplakana duša bdije
Na jastuku slika stoji
GLAS ZAGORJA
To je slika mog dragoga
Koji sretne dane broji.
Proveli smo duge noći
U radosti i veselju.
A sada mi se plače,
Imajući jednu želju.
Vrati mi ga mili Bože,
Da uz dragog noću snijem
Voljelo ga moje srce
Da uz njega tugu krijem…
Pripremila
Vesna Šaronja
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Paola Mastrocola
Koja si ti životinja?:
prièa jedne
perjanice
Ako smo se zatekli u nekoj već poodmakloj dječjoj ili mladenačkoj
dobi, odavno prerasli priče u kojima
nam vuk, lija, zec ili medo žele nešto
poučno prenijeti, krijući u sebi ljudske osobine, teško da ćemo ponovo
posegnuti za nekim Ezopom. Basna,
istina, nije najpopularnija književna
vrsta, i nakon Orwelove Životinjske
farme kao obvezne lektire u srednjoj školi, najčešće raskrstimo s pričama u kojima životinje glume ljude.
Jedan od razloga je što su basne za
odrasle i izuzetno rijetka djela (kao,
odraslima nije nužno davati moralne pouke za razliku od djece), dok
su ona razvikana, još rjeđa. Šteta,
jer basne imaju sposobnost spojiti
sve i svašta, ljubavne zavrzlame i
socijalno angažiranu priču, satiru i
chick-lit, možda i neki krimi zaplet,
stavljajući u interakciju različite tipove životinja, a sve sa svrhom što
boljeg upoznavanja nas samih.
To može imati stvarno okrepljujući
učinak na ljudski, inače, antropocentričan um.
Priča kreće od jedne patkice, bezimene patkice, koja svoje prve
svjesne korake u životu radi u podnožju neke kante za smeće, hraneći
se slatkim sokom koji se iz nje cijedio, sklupčana u krznenoj papuči u
obliku miša. Preživjevši tako zimu,
papuču nazove svojom mamom. Jedina zamjerka majci bila je njezina
nepokretnost, no s vremenom se taj
problem riješio jer joj je u tome pomagao novi prijatelj dabar. Život patkice svodi se na prelaženje iz jedne
životinjske zajednice u drugu, vukući
u kolicima svoju majku. Jasno nam je
da je autorica imala u cilju jasno ocrtati karakteristike svake takve pojedine grupacije. Skupina dabrova koji
su prigrlili patkicu, a koja jadna još
uvijek ne zna tko je i živi u zabludi da
joj je papuča mati, zapravo je oličenje radničke klase. Dabrovi po cijele
dane kopaju i grade brane na rijeci.
Da bi ostala kod njih, usprkos tankim
nožicama i plivaćim kožicama, mora
naučiti kopati. Suvišna pitanja poput
zašto drveće kao brane na rijeci, a ne
kao slobodne biljke u šumi ostala su
neodgovorena, i za dabrove potpuno nesuvisla. Krenula je dalje. Kao
član zajednice šišmiša, mora spavati
okrenuta naopačke, bojati se u crno i
najgore od svega - prisustvovati brojnim skupovima, sastancima, sjednicama, skupštinama i izbornim večerama, te biti kandidatkinja. Kada je
pitala bilo kojeg drugog šišmiša kandidata o čemu se točno radi, opet je
ostala bez odgovora. Najteže joj je
bilo povezati pojmove fotelja s prioritetima i onim da se te fotelje ne
stavljaju negdje nego se - broje i iz
toga ispada da je netko netko. Iz tog
zamršenog klupka administrativnoupravljačkih odnosa i uvrnute logike
TOP-lista
najtraženijih knjiga
01. STUDENOGA 2010.
u travnju 2011.
ODRASLI:
Kraljevstvo snova
MacNaught Judith
(Mozaik knjiga)
Nemoralna ponuda
Gier Kerstin
(Mozaik knjiga)
Moć
Rhonda Byrne
(V.B.Z.)
DJECA:
Zagrebačka priča
Dovjak-Matković Blanka
(Znanje)
Tajna soba
R. L. Stine
koju nije shvaćala, otpetljala se i krenula dalje. Smisao svega toga nije razabirala, jer joj zapravo nitko dosad
nije rekao tko je ona zapravo i gdje
bi trebala pripadati. Jedno vrijeme
je bila dabar pa malo šišmiš, sve dok
se nije našla u društvu ptica iz visokog društva - plamenaca i ždralova.
Nakon što su je posvojili, poslali su
je jednoj učiteljici da konačno sazna
svoj identitet. Ona je patka, i nakon
što je saznala, bila je sretna jer lijepo
je otkriti tko smo, ta nas misao drži i
tješi u najcrnjim trenucima, kada se
sve oko nas mijenja, kad ostarimo,
možda izgubilo drage osobe, padnemo u nemilost (...) nije važno, jedino
što se neće promijeniti jest da si baš
ta životinja. Jedina nepobitna sigurnost.
Da li se s tom spoznajom (patkici)
olakšava život i koliko nam ona donosi željenu sigurnost? Kada nam se
otkrije identitet, kreće bujica društvenih očekivanja, koje najčešće is-
(Algoritam)
One misle da smo male
Julijana Matanović,
Anka Dorić
(Mozaik knjiga)
punjavamo u većoj ili manjoj mjeri
do kraja života. Patkica je i dalje zapadala u neugodne, premda humoristične situacije, sve dok nije poželjela postati nitko umjesto patke, što
joj je omogućilo i da poleti, a mislila
je da ne može, i da ugleda daleko
more, pa i pronađe srodnu dušu.
Ova prekrasna basna obrađuje pitanje identiteta unutar mreže društvenih odnosa. Otvara pitanja, pa i
raspravu koliko se identitet može,
ali i ne mora upotrijebiti za samousmjerenje i izgradnju sebe kao pojedinca? Ova knjižica namijenjena
je svima koji se pitaju i ne pristaju
olako na općeprihvaćene društvene
norme, a u tekstu vole alegorijski stil
i jasnu poantu.
Igraonica na djeèjem odjelu
Igraonica je prostor na dječjem
odjelu opremljen didaktičkim i motoričkim igračkama te društvenim
igrama, namijenjen djeci predškolskog uzrasta. Djeca u radnom
vremenu knjižnice mogu slobodno
koristiti igračke, dok se oni nešto
mlađi mogu igrati uz obvezan nadzor roditelja. Dječji odjel opremili
smo s dvadesetak novih igračaka i
društvenih igara, a one su ugledale
svjetlo dana 7. travnja, kada smo
pozvali djecu da ih zajedno otpakiramo i složimo.
Neke igračke poslužile su kao novi
nastavci na već postojeće na dječjem odjelu, dok smo druge zajednički spajali i slagali. Osvanuli su
novi vlakovi, prijevozna sredstva,
gradovi, životinjska carstva, tramvajske stanice, instrumenti, druš-
tvene igre… Pozivamo one koji su
propustili ovaj dan, da slobodno
svrate u knjižnicu, i skrate si koji sat
u kreativno provedenom vremenu.
CSSU radionica u Gradskoj
knjižnici Krapina
Centar za stručno usavršavanje
knjižničara (CSSU) realizira predavanja i radionice na području
Republike Hrvatske u suorganizaciji sa središnjim županijskim
knjižnicama. Otkako je i Gradska
knjižnica Krapina dobila status matične knjižnice 2008., priključila se
ostalim knjižnicama i nekoliko puta
godišnje organizira programe u
kojima okuplja školske i narodne
knjižničare. Cilj provedbe programa CSSU-a jest cjeloživotno učenje
knjižničnih i informacijskih struč-
njaka u RH, povećanje razine kompetencije i osiguravanje mobilnosti
hrvatskih stručnjaka.
U srijedu 20. travnja u Plavoj dvorani GKK održano je predavanje i
radionica s temom Otpis i revizija
GLAS ZAGORJA
u školskim knjižnicama na koji se
odazvao velik broj knjižničara iz
Županije i izvan nje. Unatrag tri
godine organizirano je nekoliko radionica CSSU s temama iz područja
knjižničarstva.
47
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. SVIBNJA 2011.
Nenad Kralj
Piše
Maja Šimunić
trena inspiracije. Kroz smijeh
je rekao kako ne postoje dva
identična predmeta jer iako su
oni na prvi pogled slični, kada
se pažljivije pogledaju svaki od
njih nosi neku svoju posebnost,
neku svoju čaroliju.
Život posvećen glini
Lončarstvo Kralj u svojoj ponudi nudi najrazličitije proizvode,
Nađe se tu i pokoji glineni luster, servis šalica za kavu, glinene posudice za juhu, posude za
pečenje kolača i još mnogo toga.
Usudila bih se reći, s obzirom na
viđeno, da bi u Nenadovoj radionici i najizbirljiviji pronašli nešto
za sebe.
Svoj put odredio je još od srednjoškolskih dana. U Zagrebu je
pohađao Školu primijenjenih
umjetnosti, a nakon odsluženja
vojnog roka zaposlio se u ciglani
gdje se zaljubljuje u rad s glinom
Iz
čarobne ruke
majstora
Ideja ima napretek, one se raðaju, žive i spavaju u meni, a kada
se probude, izlaze kroz ruke koje ih pretaèu u razne oblike.
S radom Nenada Kralja susretala
sam se i prije našeg razgovora za
Glas Zagorja. Predmeti iz njegove radionice uvijek su me podsjećali na zagorsku tradiciju, na
posuđe i predmete kakve sam
mogla samo viđati u muzejima
i starinskim zagorskim kućama.
48
Izniman žar s kojim gospodin
Kralj izrađuje svoje predmete,
ali i njihova oku ugodna estetska
obilježja nagnali su me da ga posjetim u njegovoj radionici.
Dočekao me je vedra i nasmiješena lica spreman za moja znatiželjna pitanja i razgledavanje
njegovih radova. Sve predmete
koje izrađuje, bilo da se radi o
glinenom posuđu ili suvenirima,
izrađuje vrlo starom tehnikom
lončarenja na kolu. Gospodin
Kralj napominje kako je svaki
predmet mala umjetnina proizašla iz njegovih ruku usred
GLAS ZAGORJA
te shvaća da svoj umjetnički
dar najbolje može izraziti kroz
njeno oblikovanje. Iza njega je
nekoliko samostalnih izložbi u
Konjščini, Zaboku, Dugom Selu i
Svetoj Nedjelji, te velik broj grupnih izložbi.
Radionicu je otvorio 1988., što
označava i početak njegova suživota s lončarstvom i stalnu
prisutnost umjetnosti u životu.
Zanimalo me kako izgleda sam
proces izrade nekog predmeta.
Na moje pitanje, gospodin Nenad odgovorio je vrlo skromno,
te mi rekao kako je proces poprilično jednostavan.
Naime, željena količina gline se
promijesi, te se stavi na lončar-
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. SVIBNJA 2011.
Nenad Kralj
Gda mali sam bil
Trnac, šljiva,
sonèece greje
kraj lipnja je.
Šljiva je
svojemi granami
nagnjena
nad škatulu.
Drvenu.
Najemput su me
Ruke jake digle.
Vu škatuli….
Im je nutra moja mama.
Kaj je zaspala?
Ljudi ideju èez sele,
po klanjcu v breg
Nešæe me je del na ramena,
mi se vidi da mi je to
oèa bil.
sko kolo. Na lončarskom kolu
ona se oblikuje i stavlja na sušenje. Nakon sušenja predmet
se stavlja na prvo pečenje pri
temperaturi od 900 °C. Kada se
ohladi, predmet se glazira keramičkim glazurama, te se stavlja
na drugo pečenje na temperaturu od 950-1050 °C.
Najzahtjevniji dio je oblikovanje
na kolu, naglasio je gospodin
Kralj, no istaknuo je kako je u
ostalim fazama izrade vrlo važno poznavati proces. Inspiracija
je ono što umjetnika pokreće i
što u znatnoj mjeri utječe na
njegov rad.
Moja inspiracija obitava u meni,
kaže Nenad i nastavlja - Ideja
ima napretek, one se rađaju,
žive i spavaju u meni, a kada se
probude izlaze kroz ruke koje ih
pretaču u razne oblike. Budući
da je tema recesije još uvijek
i više nego aktualna, zapitala
sam gospodina Kralja postoji li
interes za njegove proizvode te
kako ide prodaja. Ističe kako je
interes za proizvode vrlo velik te
da se razni predmeti iz njegove
radionice kupuju kao pokloni, a
ugostitelji nerijetko ugostiteljske objekte opremaju tanjurima, zdjelicama i ostalim posudama proizvedenim iz njegovih
ruku. No, problem je što većina
ljudi danas jedva ima novaca
za osnovne životne potrebe, te
jako teško mogu, primjerice, izdvojiti oko tisuću kuna za unikatan servis za kavu.
I kreativna
pjesnička duša
Najzahtjevniji dio je oblikovanje na kolu, naglasio je gospodin Kralj, no istaknuo je kako je u ostalim fazama izrade vrlo važno poznavati proces.
GLAS ZAGORJA
Lončarstvo nije jedino čime Nenad Kralj upotpunjava svoje slobodno vrijeme i čime hrani svoj
kreativno-umjetnički duh. On je
isto tako član udruge Muži zagorskog srca u čijim aktivnostima
rado i često sudjeluje. Ono što
je meni posebno zanimljivo je činjenica da se bavi i pjesništvom,
a pjesme, kako kaže, govore o
svakodnevnim stvarima, politici,
tradiciji i ljubavi.
Ne sumnjam kako je pred njim
još mnogo godina predanog i
uspješnog rada u umjetnosti, jer
sve što radi dio je njegove osobnosti i duše, a svoju ljubav prema
umjetničkom stvaranju prenosi
baš na svaki komad gline koji prima u ruke.
49
SPORT
01. SVIBNJA 2011.
Zoran Strehovec,
predsjednik Košarkaškog kluba Krapina
Gnijezdo mladih,
talentiranih košarkaša
Na izbornoj skupštini vaša su izvješća
o radu za prošle četiri godine prihvaćena s odobravanjem. Dijelite li to
zadovoljstvo?
- Prvo se moram sjetiti samih početaka - bez osnovnih uvjeta rada, u velikoj
oskudici, ali s puno entuzijazma vrlo
brzo smo uz pomoć sponzora i donatora stvorili potrebne uvjete za funkcioniranje kluba. Tada, 2007. počeli smo
s tri natjecateljske ekipe i od samog
početka iz sezone u sezonu bilježimo
bolje i bolje rezultate, te sve više članova. U zadnje četiri godine imali smo
105 registriranih igrača, odigrali 160
natjecateljskih utakmica, sudjelovali
smo u ligama HKS-a sa svim kategorijama. Osnovali smo Ligu bez granica
zajedno sa susjedima Slovencima, gdje
se natječu seniori, a igraju 4 ekipe iz
Lijepe Naše i 4 iz Slovenije. Ipak, najponosniji i najsretniji sam radi naših
mladih članova koji su izvrsni.
Ima li promjena u ustrojstvu kluba?
- Većih promjena nema, a na izbornoj
sjednici predložio sam da se Upravni
odbor proširi sa pet na sedam članova,
pozivam sve članove da preuzmu dio
odgovornosti organizacije i upravljanja
na sebe, jer većinom sav teret pada na
jednu ili možda dvije osobe.
Kakva je vaša vizija kluba u sljedećem
mandatu?
- S kadetima ćemo sljedeće sezone
igrati u prvoj ligi, mlađi kadeti imaju
također šanse ući u prvu mlađu kadet-
50
Od osnutka kluba 2007., prošle su 4 godine djelovanja. U ožujku je održana izborna skupština
- podnijeto je izvješæe o radu, a Zoran Strehovec
dobio je povjerenje i u sljedeæem mandatu. Donosimo razgovor s novim/starim predsjednikom
Košarkaškog kluba Krapina.
sku hrvatsku košarkašku ligu. Seniore
imamo u planu uključiti natrag u C1
ligu, a želja nam je priključiti im još
4-5 juniora, a i u kadetima već pratimo
nekolicinu igrača koji imaju potencijala
biti budućnost kluba i sljedeći nositelji
igre seniora.
Kakva je situacija u klubu, gledajući
natjecanja?
- Prošle godine smo sa seniorima,
pošto nismo imali zadovoljavajuću
širinu igračkog kadra, odlučili igrati
samo Ligu bez granica, te da se s njihovom dobnom skupinom nećemo
natjecati u ligi Hrvatskog košarkaškog
saveza. Na neki način to je bila ušteda
i preraspodjela ograničenih novčanih sredstava mlađim kategorijama.
Naši mladi košarkaši su iznenađujuće dobri, najbolji su u svojim ligama
Hrvatskog košarkaškog saveza, rekao
bih spremni za prvu ligu, odnosno
najelitniji razred mladih košarkaša.
Tu jedino žalim što imamo premalo
stručnog kadra koji bi radio s našim
mladim košarkašima.
Seniori su izborili final four natjecanja
Liga bez granica u kojoj se natječu s
Lipcom Rogaška, Ivančicom, Vinicom,
Šmarjem, Pristavom, Lepoglavom i
Rogatecom?
U drugom polufinalu domaćin Ivančica glatko je dobila Vinicu velikom
razlikom. U nedjelju u utakmici za 3.
mjesto Krapinci su, desetkovani ozljedama iz polufinala protiv Lipca (N.
Poslončec - puknut nos, A. Benc - zadnja loža i K. Hohnjec - posjekotina
glave), izgubili od Vinice s par koševa
i zauzeli četvrto mjesto. Ponosan sam
jer su naši dobro igrali, bili borbeni te
sigurno nisu bili lak plijen ni za jednu
ekipu. U finalu su domaćini neočekivano visoko porazili Lipcu sa čak +28
razlike. Najlošiji dio cijelog završnog
turnira bili su očajan sudački par koji
…u klubu je nedostatak trenera pa pozivamo
ljubitelje košarke koji imaju volju okušati se
u tim vodama da se jave u klub, trenerima ili
meni osobno jer æe u lipnju biti polazni tečaj
za trenere na kojem mogu steæi licencu za voðenje ekipa.
- Ovogodišnje izdanje final foura Lige
bez granica donio je za KK Krapina
neizvjesnu utakmicu polufinala protiv na kraju prvenstva vodeće ekipe
KK Lipca Rogaška. Krapinski košarkaši
imali su na poluvremenu 10 koševa
prednosti i odličnu igru no, nažalost,
u drugom dijelu ekipa Lipce se budi i
na terenu se odvija prava drama gdje
je na kraju Lipca Rogaška pobijedila.
GLAS ZAGORJA
je u pojedinim trenucima svirao na
povike s tribina, žalosno! Sve u svemu, završena je druga sezona LBG-a
- bez incidenata, uz dobu košarku i fer
igru svih sudionika.
Što se trenutno događa u klubu?
- U klubu se juniori pripremaju za ligu
prvaka u koju su ušli kao vodeći, mlađi
kadeti su i dalje uvjerljivi u 2. ligi i osigurali su prvu poziciju, Upravni odbor
SPORT
01. SVIBNJA 2011.
U zadnje četiri godine imali smo 105 registriranih igrača, odigrali 160 natjecateljskih utakmica, sudjelovali smo u ligama HKS-a sa svim
kategorijama. Osnovali smo Ligu bez granica
zajedno sa susjedima Slovencima, gdje se natječu seniori, a igraju 4 ekipe iz Lijepe naše i 4
iz Slovenije. Ipak najponosniji i najsretniji sam
radi naših mladih članova koji su izvrsni.
je održao prvi radni sastanak. Jedina
stvar koja je malo lošija u klubu je nedostatak trenera pa pozivamo ljubitelje košarke koji imaju volju okušati se
u tim vodama da se jave u klub, trenerima ili meni osobno jer će u lipnju
biti polazni tečaj za trenere na kojem
mogu steći licencu za vođenje ekipa.
Kada započinju pripreme za novu sezonu?
- O tome ćemo odlučiti krajem svibnja
kada imamo zakazan sastanak Upravnog odbora i trenera.
Škola košarke?
- Škola košarke radi u OŠ A. Cesarca
i imamo dobar odaziv, trenira se 2
puta tjedno, utorkom i četvrtkom. To
je skupina koja, nažalost, ne može biti
u natjecanju. Škola košarke je u stvari
mjesto gdje djeca u dobi od 7-10 go-
dina uče osnove košarke kao što je
vođenje lopte, dodavanje, šutiranje
te ostale tehnike kao što su dvokorak,
ali i teoriju košarke, taktike...
Vrlo ste aktivni s informiranjem putem vašeg weba, čujemo da su vas
napali hakeri iz Irana?
- Da, imali smo određenih problema
zbog vanjskih upada na naš sajt, ali
smo se uspješno obranili. Inače, zadovoljan sam našim internet odredištem
kk-krapina.hr na kojem donosimo vijesti, novosti, fotografije i sve potrebne informacije vezane uz djelovanje i
rad našeg kluba.
U kakvim ste odnosima sa KK Zabok?
- Vrlo dobrim, u kontaktu smo, igramo prijateljske utakmice, a laska nam
kada pokazuju interes za naše mlade
košarkaše koje bi rado vidjeli u svojim
redovima. Pomogli su nam pri osnivanju kluba i na tome smo im jako
zahvalni.
Kako financirate rad kluba?
Rad kluba većinom financira gradski
Sportski savez, jedan manji dio sredstava dobijemo od košarkaškog saveza Županije, a za ostalo se snalazimo
kako znamo, preko sponzora i donatora. GLAS ZAGORJA
51
SPORT INFO
01. SVIBNJA 2011.
Poz
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Poz
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Poz
1.
2.
3.
4.
5.
Poz
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Poz
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
52
TABLICA 2. MLAĐE KADETSKE LIGE – Skupina A
Klub
KK KRAPINA
KK MAKSIMIR II
KK UNIVERS
KK SUSEDGRAD
KK SVETI PETAR
KK PREČKO
KK SPORTVIZIJA
Uta
9
9
9
9
9
9
9
Pob
9
7
7
5
5
2
0
TABLICA 3. JUNIORSKE KOŠARKAŠKE LIGE
KK KRAPINA
KK SAMOBOR
KK MLADOST II
KK ZAPAD CEDEVITA
KK DUGO SELO
KK JASKA
KK DUGA RESA
KK SVETI PETAR
KK PODSUSED
KK LABRADA
Klub
Uta
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
Pob
8
8
7
6
5
4
4
3
1
0
Por
0
2
2
4
4
7
9
Bod
18
16
16
14
14
11
9
Por
Bod
1
1
2
3
4
5
5
6
8
9
17
17
16
15
14
13
13
12
10
9
TABLICA 3. JUNIORSKE LIGE - Plasman od 1.-5. mjesta
Klub
KRAPINA
SAMOBOR
MLADOST II
ZAP. CEDEVITA II
DUGO SELO
4
4
4
4
4
Uta
3
3
2
2
0
Pob
1
1
2
2
4
Por
Koš razlika
254:240
304:285
263:250
279:273
201:253
TABLICA - 2. KADETSKA liga
Klub
KRAPINA
ZAGREB II
MEDVEŠČAK
AUCTOR
IVANIĆ
PODSUSED
VUČIĆI
ZAPRUĐE
Uta
14
13
13
13
14
13
13
13
Pob
12
10
10
7
6
4
4
0
Por
2
3
3
6
8
9
9
13
Koš razlika
898
661
1013 648
758
613
725
698
640
771
865
963
698
911
676 1009
Liga Bez Granica sezona 2010./11.
Klub
*LIPCA ROGAŠKA
*IVANČICA
*VINICA
*KRAPINA
ŠMARJE
PRISTAVA
LEPOGLAVA
ROGATEC
Uta
14
14
14
14
14
14
14
14
Pob
13
12
7
7
7
6
4
0
Por
1
2
7
7
7
8
10
14
Koš razlika
1088 851
985
800
1047 1046
875
903
879
867
938
950
786
874
560
844
Razlika
14
19
13
6
-52
Razlika
237
365
145
27
-131
-98
-213
-333
Razlika
237
185
1
-28
12
-12
-88
-284
7
7
6
6
4
Bod
Bod
26
23
23
20
20
17
17
13
Bod
27
26
21
21
21
20
18
14
Oroslavje i Mladost Zabok na vrhu 1., Pregrada i Milengrad na vrhu 2. zagorske lige
Travanj je donio pravo zahuktavanje na nogometnim
igralištima diljem Zagorja. I prva i druga zagorska nogometna liga i te kako su zanimljive i neizvjesne. Prvoligaši
su stigli do 18., a drugoligaši do 13. kola.
1. zagorska nogometna liga
U prvoj ligi u proljetni nastavak najbolje je krenulo Oroslavje, a u stopu ga za sada prati Zabočka Mladost. Oroslavčani su u 5 proljetnih kola ostvarili 4 pobjede i jedan
neodlučen rezultat, pa su u svibanj ušli s vodeće pozicije,
s bodom više od Zabočana. Dva Rudara, mihovljanski i iz
Dubrave Zabočke polako zaostaju za vodećom dvojkom,
no bodovni razmak još uvijek omogućava i njima borbu
za sam vrh. Na samom dnu prikovan je debitant u ligi
Omladinac iz Dubrovčana, a bude li ispadalo više klubova, i borba za bijeg s dna bit će jako vesela. Donosimo i
rezultate 18. kola (posljednjeg odigranog u travnju) kao i
ljestvicu nakon tog 18. kola.
PRVA ŽNL SENIORI Kolo : 18
DOMAĆIN
KLANJEC
INKOP
ZAGOREC VT
OROSLAVJE
RADOBOJ
OŠTRC
MLADOST
-
-
-
-
-
-
-
-
GOST
STRAŽA
IVANČICA
RUDAR M
STUBICA
JEDINSTVO
OMLADINAC
RUDAR D
PRVA ŽNL SENIORI
1. OROSLAVJE
2. MLADOST
3. RUDAR M
4. RUDAR D
5. OŠTRC
6. RADOBOJ
7. ZAGOREC VT
8. INKOP
9. JEDINSTVO
10. STRAŽA
11. STUBICA
12. IVANČICA
18 11
18 12
18 10
18 9
18 8
18 9
18 8
18 6
18 7
18 6
18 5
18 4
5
1
2
4
5
2
3
6
2
4
4
6
GLAS ZAGORJA
_REZULTAT_
2 :0
1 :1
1 :2
1 :0
3 :1
4 :1
4 :2
2
5
6
5
5
7
7
6
9
8
9
8
36
43
36
42
34
28
42
24
23
28
19
29
20
20
22
24
27
26
34
25
32
41
30
33
38
37
32
31
29
29
27
24
23
22
19
18
13. KLANJEC
14. OMLADINAC
18
18
5
2
3 10 28 40 18
1 15 18 56 7
2. zagorska nogometna liga
Zagorski drugoligaši odigrali su četiri kola u proljetnom
nastavku, a na samom vrhu izjednačeni su Pregrada i
Milengrad. Podsjetimo, Pregrada je u prvenstvo krenula
sa sedam pobjeda u nizu, a tada su neočekivano posrnuli u posljednja dva jesenska nastupa protiv Lobora i
u Belcu i prvenstvo učinili zanimljivim. Nekolicina je klubova nakon ta dva posrtaja Pregrade ugledala šansu za
1. ligu, no nakon prva 4 proljetna nastupa, objektivno
se uz Pregradu 1. ligi može nadati još jedino Milengrad.
Dečki iz Budinščine startali su sa 4 pobjede, a Pregrada
je sa Slogom odigrala neodlučeno, pa su nakon 13 kola
na ljestvici bili izjednačeni. Lobor na 3. mjestu zaostajao
je 8 bodova, Vatrogasac 9, a Toplice 11, pa bi se zaista
trebalo dogoditi čudo u posljednjih 5 kola, da 1. ligu ne
dohvate ili Pregrada ili Milengrad. Njihov međusobni susret igra se u Pregradi 15. svibnja. Evo i rezultata 13. kola
(posljednjeg u travnju) kao i ljestvice nakon njega.
DRUGA ŽNL SENIORI Kolo : 13
DOMAĆIN
MLADOST B
LOBOR
MILENGRAD
MLADOST MB
PREGRADA
-
-
-
-
-
-
GOST
_REZULTAT_
MATIJA GUBEC
1 :0
ĐALSKI
4 :1
SLOGA
4 :2
TOPLICE
4 :2
VATROGASAC
4 :0
DRUGA ŽNL SENIORI
1. PREGRADA
2. MILENGRAD
3. LOBOR
4. VATROGASAC
5. TOPLICE
6. MATIJA GUBEC
7. SLOGA
8. MLADOST B
9. MLADOST MB
10. ĐALSKI
13 10
13 10
13 7
13 7
13 6
13 5
13 4
13 4
13 4
13 1
1
1
2
1
2
2
3
2
0
0
2
2
4
5
5
6
6
7
9
12
33
27
32
32
29
15
14
15
21
13
9
15
20
22
18
16
18
34
35
44
31
31
23
22
20
17
15
14
12
3
POD STRAHINJÈICOM
01. SVIBNJA 2011.
Kako mladima približiti sport
ako se smanjuje satnica tjelesne
i zdravstvene kulture ?!
Piše
Milorad Videković
Svakako, kako je sport u pitanju postavlja se i pitanje kakvi su rezultati postignuti? Ako je kvalitetno mjerilo odlazak na državno prvenstvo nekog natjecanja, onda u tom segmentu ne možemo
biti zadovoljni, tu se odmah postavlja i pitanje tko je odgovoran za takvo stanje jer ne vjerujem da
naše podneblje nije moglo iznjedriti više sudionika na državnom natjecanju, jer prema izvješæu Županijskog školskog športskog saveza Krapinsko-zagorske županije na državno natjecanje plasirala
se samo jedna ekipa (Cross ) sa 4 (četiri) sudionika.
3184. Upravo je toliki broj djece
sudjelovao na raznim sportskim
natjecanjima Krapinsko-zagorske županije koje je organizirao
Županijski školski športski savez.
Impresivno.
Zaista velik broj djevojčica i dječaka odnosno djevojaka i mladića. Najviše mladih sudjelovalo je
u nogometu (820), drugo mjesto pripalo je rukometašima sa
532 sportaša i rukometašicama
sa 504 rukometašice. Najmanji
broj sudionika imali su šah i streljaštvo (16) te stolni tenis (21).
Zaista prekrasno. Tako treba i
dalje nastaviti. Propagirati sport.
Učiniti ga mladima zanimljivijim
od sjedenja za kompjutorom ili
u kafićima punih dima jer ćemo
samo tako uspjeti doći do jedne
dobre mlade generacije. Kada
se uz sport mladima pojasni da
osim prava imaju i obveza i kada
oni to shvate, čast iznimkama,
moći ćemo govoriti da smo stvorili temelje za zdravo, ponosno,
pametno, društveno odgovorno
i ino društvo.
Svakako, kako je sport u pitanju postavlja se i pitanje kakvi
su rezultati postignuti? Ako je
kvalitetno mjerilo odlazak na
državno prvenstvo nekog natjecanja, onda u tom segmentu ne
možemo biti zadovoljni, tu se
odmah postavlja i pitanje tko je
odgovoran za takvo stanje jer ne
vjerujem da naše podneblje nije
moglo iznjedriti više sudionika
na državnom natjecanju, jer prema izvješću Županijskog školskog
športskog saveza Krapinsko-zagorske županije na državno natjecanje plasirala se samo jedna
ekipa (cross) sa 4 (četiri) sudionika. Zašto to naglašavam? Iz
jednostavnog razloga - ako smo
POD
POVEÆALOM
na sportskim
natjecanjima Krapinskozagorske županije
sudjelovao velik broj
mladih
najava smanjivanja
fonda sati tjelesne i
zdravstvene kulture u
nekim četverogodišnjim
programima srednjih
škola
se prije mogli pozivati na vrlo
loše uvjete u kojima se radi u
školama na satovima tjelesne i
zdravstvene kulture, onda sada
i nemamo previše razloga za takvo nešto. Naime, u posljednjih
nekoliko godina otvorene su
nove vrlo kvalitetne dvorane kao
što su npr. u Radoboju, Gornjem
Jesenju, Mihovljanu, Krapini, itd.
No, ovim ne mislim ni malo okriviti učitelje tjelesne i zdravstvene
kulture već želim naglasiti da oni
svojim volonterskim radom, dolazivši i subotom, pokušavaju na
sve načine učiniti da djeca zavole
sport, ali ih istovremeno u tome
koči nastavni plan i program koji
je djecu preopteretio velikim
brojem nepotrebnih sati u pojedinim predmetima, a najave su
da će se novim planom i programom broj sati fizičkog smanjiti u
nekim četverogodišnjim programima obrazovanja u srednjim
školama?! Kako onda u redovnoj
satnici koja će biti umanjena, a
morate učiniti sve što vam propisuje nastavni plan i program,
ponuditi mladima, djeci ljubav
prema sportu.
Jedino rješenje koje ostaje je izboriti se da satnica ostane ista
odnosno da kvalitetnim radom
u redovnoj, fakultativnoj, dodatnoj nastavi te izvannastavnim
aktivnostima približimo sport
mladima. Pred učiteljima je još
jednom postavljen izazov koji će,
GLAS ZAGORJA
vjerujem, uspješno riješiti. Prve
poteze povukao je ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica Rozijan,
prof., koji 13. svibnja 2011. u 13
sati organizira stručni skup pod
nazivom Tjelesna i zdravstvena
kultura u razrednoj i predmetnoj
nastavi s eminentnim predavačima kao što su doc. dr. sc. Kamenka Živčić Marković i dr. Nevenka Breslauer s Kineziološkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Neka ovaj tekst bude poziv svim
učiteljima tjelesne i zdravstvene
kulture, osnovne i srednje škole,
da nazoče navedenom stručnom
skupu.
Za kraj se vraćam krapinskom
sportu. U ovom trenutku najaktualniji su košarkaši koji svojim
rezultatima (juniori i mlađi kadeti te kadeti) utjeruju strah u kosti
zagrebačkim klubovima; nogometaši Zagorca koji na svojim
utakmicama osim što igraju protiv jedanaest protivničkih igrača
moraju igrati i protiv sudaca koji
zaista naveliko navijaju za njihove
protivnike - najsvježiji primjer su
suci Marjan (susret protiv Maksimira) i Filko (susret protiv Gaja)
- i unatoč tome igrači Zagorca
svojim igrama i zalaganjem osvojili su bodove koji su ih gurnuli u
sigurnije vode; rukometašice su,
na žalost, bliže ispadanju u niži
rang negoli ostanku u drugoj ligi,
a o tome će odlučivati posljednja
dva kola prvenstva.
53
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
01. SVIBNJA 2011.
Ivan Pavao II.
- blaženik
koji je
Hrvatsku
nosio u srcu
Život obilježen radom i ljubavlju
prema čovjeku
Karol Jozef Wojtyla rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova, 18.
svibnja 1920. Nakon završetka studija na višoj školi Marcin Wadowita u Wadowicama 1938. upisao
je Sveučilište Jagiellonian u Krakovu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište 1939., mladi je Karol (1940.1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj
tvornici Solvay kako bi mogao zaraditi za život te
izbjeći deportaciju u Njemačku.
Od 1942. u tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakovske nadbiskupije. Istodobno, jedan
je od promicatelja Rapsodijskog kazališta koje je
također djelovalo u tajnosti.
Na blagdan sv. Josipa Radnika, u Rimu, papa Ivan Pavao II.
proglašen je blaženim. Zahvalni za sve što je taj blaženik uèinio
za Hrvatsku kroz njezinu povijest, sa sjeæanjima na njegova tri
nezaboravna posjeta našoj Domovini u kojima je obišao cijelu
našu Hrvatsku blagoslivljajuæi i pozivajuæi na mir i izgradnju
društva pravednosti, ljudskih prava, poštivanja dostojanstva
svake ljudske osobe, a osobito dostojanstva braka i obitelji,
donosimo vam ovaj kratak prikaz njegova života i djelovanja.
Nakon rata nastavlja studij na ponovno otvorenoj
krakovskoj bogosloviji, kao i Teološkom fakultetu
Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog
ređenja u Krakovu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyline iznimne sposobnosti i darovitost,
tadašnji krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha šalje ga na daljnji studij u Rim, gdje
je postigao doktorat iz teologije (1948.) s tezom o
nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa.
Počeci Wojtylina svećeničkog rada
Trenutak kad je prvi puta poljubio
hrvatsku zemlju
54
Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu
kapelana u Niegowicu, a potom studentskog kapelana u župi sv. Florijana u Krakovu. Kasnije postaje
profesor moralne i etičke teologije na krakovskoj
bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.
U 38. godini, 4. srpnja 1958., Wojtyla postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28.
rujna 1958. u katedrali u Krakovu. Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim
nadbiskupom. Tri godine kasnije postaje kardinal.
Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962.-1965.) pridonijevši izradi
konstitucije Gaudium et spes. Kardinal Wojtyla
sudjelovao je također na pet skupština biskupskih
sinoda prije papinske službe.
GLAS ZAGORJA
Prvi slavenski papa u povijesti
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u
Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga,
ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji
uzima ime Ivan Pavao I. On umire u noći s 28. na
29. rujna 1978. te se već 14. listopada otvara nova
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
Kardinal Bozanić predaje Ivanu Pavlu II. dar
toga, papa se susreo s milijunima ljudi tijekom
svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. U audijenciju je primio brojne vladajuće i predsjedavajuće
osobe. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i više od tisuću drugih audijencija i susreta s
vođama raznih država.
Znanje kao imperativ
konklava. Dva dana kasnije, Karol Wojtyla izabran
je za papu. Nakon punih 455 godina izabran je prvi
slavenski papa u povijesti. Karol Wojtyla uzeo je
ime dvojice svojih prethodnika, Ivan Pavao II.
Papa je utemeljio Institut Ivan Pavao II, kao i Institut Populorum progressio za domorodačke narode Južne Amerike. Između ostalog, utemeljio je
Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju
za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan
bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te
Svjetski dan mladeži.
Posjeti Hrvatskoj
Za svog pontifikata posjetio je 129 zemalja, a čak
je tri puta posjetio Hrvatsku. Prvi put 1994. povodom proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije. U svom govoru na euharistijskom slavlju
na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna, na kojem
se okupilo gotovo milijun vjernika, papa se osvrnuo na ratne prilike u zemlji. Pozvao vjernike na
opraštanje i prihvaćanje bližnjega te zalaganje za
mir.
U svom drugom trodnevnom posjetu Hrvatskoj
1998., papa se susreo s mladima pred zagrebačkom prvostolnicom te ih pozvao da traže rješenja
u svjetlu evanđelja, a ne bijegom u hedonizam,
konzumerizam, u droge ili alkohol. Drugog dana
posjeta u marijanskom je svetištu u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca,
na grobu
Alojzija
Stepinca
Ivan Pavao II. preminuo je u svom domu u subotu
2. travnja u 21 sat i 37 minuta. U trenutku smrti,
uz njega je u molitvi bilo stotine tisuća vjernika na
Trgu sv. Petra, dok je njegov odlazak posredstvom
medija intenzivno pratio čitav svijet.
Proglašenje blaženim
Samo dva mjeseca nakon njegove smrti papa Benedikt XVI. najavio je početak procesa beatifikacije, koji je službeno započeo 28. lipnja 2005. Zaključenje procesa beatifikacije, osim blaženog života,
zahtijevalo je barem jedno potvrđeno čudo.
Pogreb pape Ivana Pavla II. bio je pravi ekumenski
događaj budući da su se, osim katoličkih, okupili i
predstavnici ostalih crkava. Misu je predvodio današnji papa Benedikt XVI., tada dekan Kardinalskog
zbora, uz koncelebraciju 164 kardinala. Pogreb
doček Ivana Pavla II. 1994. godine
Ivan Pavao II. pozdravlja
mnoštvo u Mariji Bistrici
jednog od najvećih crkvenih velikodostojnika. Posjetio je i Split u povodu 1700. obljetnice grada i
svetište Gospe od Otoka u Solinu.
Treći je put papa boravio u Hrvatskoj od 5. do 9.
lipnja 2003. Svoj je posjet započeo u Dubrovniku
gdje je blaženom proglasio Mariju Propetog Petković, utemeljiteljicu družbe Kćeri milosrđa. Osim
Dubrovnika, papa je obišao Rijeku, Osijek, Đakovo
i Zadar.
Čovjek riječi i susreta
Ivan Pavao II. bio je čovjek riječi te je ostavio značajan pisani trag. Papa je tijekom papinske službe
predvodio 147 svečanosti proglašenja blaženim
na kojima je proglasio 1 338 blaženika te 51 svečanost proglašenja svetima proglasivši pritom 456
svetaca. Održao je devet konzistorija na kojima je
imenovao 231 kardinala.
Nijedan papa nije se susreo s tolikim brojem ljudi. Na više od tisuću općih audijencija srijedom,
sudjelovalo je više do 17,6 milijuna hodočasnika,
ne računajući posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo tijekom Velikog jubileja 2000. u Rim je
hodočastilo više od osam milijuna vjernika. Pored
je obilježilo jednoglasno skandiranje okupljenog
mnoštva i transparenti s natpisom „Santo subito“,
što u prijevodu znači „Svet odmah“. Gotovo dva
milijuna ljudi u Rimu i Vatikanu te tri milijarde ljudi
pred televizijskim ekranima pratilo je najveći pogreb održan za jednog od 264 nasljednika sv. Petra.
Iako je papa Benedikt XVI. odluku o početku procesa beatifikacije donio na privatnoj audijenciji 28.
travnja 2005., odluka je objavljena 13. svibnja te
iste godine, na blagdan Gospe Fatimske. Smatra se
da je upravo ona spasila život pape Ivana Pavla II. u
atentatu koji je na njega izvršen 13. svibnja 1981.
Proces beatifikacije smije započeti barem pet godina nakon smrti budućeg blaženika, ali Papa ima
ovlasti pokrenuti taj proces i mimo propisanog
GLAS ZAGORJA
01. SVIBNJA 2011.
Pripremio Zvonko Franc
Fotografije Fotoarhiva
Glasa koncila
pravila. U slučaju pape Ivana Pavla II. Vatikan je
ubrzanu odluku objasnio riječima: „Ivan Pavao
II. je u životu, smrti i nakon nje uživao reputaciju sveca“. Slično je bilo i s proglašenjem blažene
Majke Terezije, čiji je postupak papa Ivan Pavao II.
započeo četiri godine nakon njezine smrti, dok je
blaženom proglašena dvije godine kasnije.
Čudesno ozdravljenje
Beatifikacija je zahtijevala da se u potpunosti analizira papin život, a to je bila zadaća izabrane komisije povjesničara. Pregledani su svi dokumenti
i privatna pisma pape Ivana Pavla II. iz vremena
laičkog života te iz razdoblja nakon zaređenja. Tražila su se moguća heretička gledišta i izjave kako
bi se provjerila papina pravovjernost. S obzirom
na to da je zaključenje ovog procesa zahtijevalo
barem jedno potvrđeno čudo, najčešće znanstveno i medicinski neobjašnjivo izlječenje od teške
bolesti, počele su s raznih strana pristizati informacije o čudesnim izlječenjima od teške bolesti
na zagovor Ivana Pavla II. Nijedno od njih nije bilo
potvrđeno sve do 30. ožujka 2007. Tada se novinarima obratila francuska sestra Marie Simon-Pierre svjedočeći o svom čudesnom ozdravljenju od
uznapredovale Parkinsonove bolesti, po zagovoru
pape Ivana Pavla II. u noći 3. lipnja 2005., točno
dva mjeseca nakon njegove smrti. Slučaj se mjesecima analizirao te je konačno proglašen čudom.
Otada je proces beatifikacije postao samo pitanje
vremena.
Blaženik koji je Hrvatskoj podario
blaženika, Alojzija Stepinca
14. siječnja 2011. papa Benedikt XVI. objavio je
službeni datum beatifikacije Karola Wojtyle - 1.
svibnja 2011. Tog je dana Papa u audijenciju primio pročelnika Kongregacije za proglašenje svetih kardinala Angela Amata te ovlastio dikasterij
da proglasi dekret o čudu ozdravljenja redovnice
Marie Simon-Pierre. Za proglašenje nekog ozdravljenja čudesnim potrebna je dvotrećinska većina
glasova kardinala i biskupa članova Kongregacije
za proglašenje svetima. Taj čin zaključuje postupak koji prethodi Obredu beatifikacije koji se održao u Vatikanu na Trgu sv. Petra 1. svibnja 2011.
u deset sati, na Drugu vazmenu nedjelju, odnosno Nedjelju Božanskog milosrđa. Obred je vodio
papa Benedikt XVI., uz prisustvo oko 2,5 milijuna
hodočasnika.
Sjećajući se radosnih susreta s papom Ivanom
Pavlom II., dočekajmo i radosno sudjelujmo u
slavljima s papom Benediktom XVI. koji će Hrvatsku pohoditi 4. i 5. lipnja ove godine u Zagrebu.
Franjo Kuharić i Ivan Pavao II.
55
PRIČA
01. SVIBNJA 2011.
Upute za prijave na susret s Papom
u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011.
A. Prijave hodočasnika za susret sa Svetim ocem
Predviđena su četiri različita susreta sa Svetim Ocem u Zagrebu. Za svaki je
potrebna ulaznica, bez koje se ne može ući u prostor.
1. Za susret u HNK nema prijava, već su predstavnici pojedinih institucija i
skupina izabrani po ključu koji je odredila HBK.
2. Molitveno bdijenje sa Svetim Ocem na Trgu bana Jelačića, subota, 4. lipnja
• Za molitveno bdijenje sa Svetim Ocem na Trgu bana Jelačića prijavljuju
se isključivo mladi (srednjoškolci, studenti i radnička mladež). Ne preporučujemo dolazak krizmanika i odraslih osoba.
• Zainteresirani mladi prijavljuju se u svojim župama. Na nekim manjim
župama, prijave se organiziraju na razini dekanata.
• Kontakti svih (nad)biskupijskih povjerenika za mlade nalaze se na web
stranici: www.pastoralmladih.hr/papa. Prijave mladih treba dostaviti
Odboru do 3. svibnja.
3. Misno slavlje na hipodromu, nedjelja, 5. lipnja
• Hodočasnici se prijavljuju u svojim župama i pastoralnim središtima.
• Informacije o broju hodočasnika dostavljaju se Odboru do 14. svibnja.
• Zajedno s ulaznicama župnicima će biti dostavljena karta s pravcima
ulaska u Zagreb te lokacije na kojima će se parkirati autobusi, vrijeme
potrebno za dolazak na Trg, odnosno hipodrom i ulice kojima se stiže
na predviđene lokacije. Iste informacije bit će i na www.papa.hr.
• Preporučujemo da se članovi vjerničkih pokreta i udruga također prijavljuju preko župa.
Priča iz
Za one geografe koji su došli u naš kraj,
za one slijepe vodiče koji ne znaju
za naše jučer i naše priče…
Kada sjećanja sežu u prošlo stoljeće
postoji opasnost da su ona bljedunjava, da mirišu po odstajalom i naftalinu, ali ako ih se brižno čuva i pazi,
imaju iskru sunca baš kao u odležanom, mirisnom vinu.
Eto, lijepo se spremite, možete ponijeti i logožar - kruh i grumen zemlje
(Gea - Zemlja) dat ću Vam na dar.
Čekam Vas na željezničkoj postaji
u Doliću jer putujemo vlakom i usput ćemo, uz ritmičko udaranje po
tračnicama, u ritmu srca, poslušati
priču.
ma duha, gdje na čovjeka vrebaju
ne samo lavovi nego i ljudi. (Miroslav Krleža)
***
U Žutnici stajemo prije tunela, s
pogledom na tvornicu koja je imala
ljude, snagu za oblikovanje cijeloga
mjesta, gradeći grad Krapinu, škole,
zgrade i mnogo cesta. Koliko znoja,
truda i muke u Žutnici su ostavile vrijedne radničke ruke…
No ruka može poći i krivo i staviti
dosta toga samo u svoj džep, a ne
na zajednički stol, pa netko ispadne
B. Prijave i akreditacije svećenika, redovnika i redovnica,
redovničkih kandidata i kandidatkinja za hipodrom i katedralu
Potrebno je učiniti sljedeće:
1. Dijecezanski svećenici dobit će informacije o načinu prijave u svojim (nad)
biskupskim ordinarijatima.
2. Redovnici i redovnice informacije će dobiti preko svojih provincijalnih
uprava.
3. Prijave svećenika, redovnika i redovnica, svećeničkih i redovničkih kandidata i kandidatkinja traju do 10. svibnja.
Popunjeni formulari šalju se na: papa@zg-nadbiskupija.hr.
Svećenici za koncelebraciju na hipodromu donose albu i štolu bijele boje; na
susretu u katedrali mogu sudjelovati SAMO i ISKLJUČIVO svećenici, redovnici
i redovnice, bogoslovi, sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatkinje;
na molitveni susret u katedrali, dijecezanski svećenici i bogoslovi dolaze obučeni u reverende, a redovnici i redovnički kandidati u redovničke habite; na
misnom slavlju na hipodromu bit će blagoslovljeni kameni temeljci za nove
župne crkve. Pozivamo sve župnike i upravitelje župa kojima predstoji gradnja
novih župnih crkava, da obrađeni kamen temeljac veličine 20x20x40 cm s upisanim nazivom crkve i mjesta, dostave do 25. svibnja u tajništvo Odbora.
Praktične napomene i upute za hodočasnike
– na susrete sa Svetim Ocem može se doći uz predočenje ulaznice.
– preporučuje se pravovremen dolazak u Zagreb i to do 18 sati 4. lipnja 2011.
na Trg bana J. Jelačića, odnosno do 8 sati 5. lipnja 2011. na zagrebački hipodrom, kako bi vjernici mogli biti pregledani i smješteni na mjesta određena
ulaznicama, a hodogram dolazaka autobusa sa vjernicima će biti izrađen u
suradnji crkvenog odbora za doček Svetog Oca i policije;
– zabranjeno je unošenje: vatrenog oružja, noževa, predmeta pogodnih za
nanošenje ozljeda, alkoholnih pića, kišobrana, staklenih boca;
– ne preporučuje se: nošenje nepotrebne količine novca ili drugih predmeta
velike vrijednosti zbog mogućih krađa;
– na prostor Trga i hipodroma nije dopušten unos transparenata, a dopušten je
unos natpisa župa, dok će zastave biti smještene na određenim mjestima;
– ne izdvajati se iz organiziranih grupa;
– na Trgu i na hipodromu surađivati s redarima i policajcima te postupati po uputama redara koji će imati sve informacije o potrebama vjernika (hitna liječnička
pomoć, prehrana, način razlaza, vatrogasni put, higijenske potrebe i sl.);
– preporučuje se koristiti organizirani prijevoz;
– za organizirani dolazak točno se pridržavati uputa dobivenih od Odbora za
doček Svetog Oca (glede pravca dolaska u Zagreb, mjesta parkiranja, načina
ulaska, zadržavanja i izlaska s mjesta okupljanja);
– za vrijeme pozdravljanja Svetog Oca zabranjeno je bacanje cvijeća i drugih
predmeta
56
Zagorska motorka
***
Ispod brda nalik slonu poredale se
kućice u kojima su živjeli vrijedni ljudi - težaci, ponosni na svoj brijeg kojega je jutarnje sunce prvoga poljubilo, u kojemu su se pijetlovi najranije
probudili, u kojemu je lipa, u sredini
sela, najopojnije zamirisala.
Marljivo su radili svi, djeca su se
složno igrala, kravice pasla, međusobno se pomagala i u časne ljude
izrasla. Koliko je samo diploma u
ruke im dato! I eto priča teče baš
zato: Boriti se perom spada među
najveća junaštva. To znači svesti
sebe na ništicu. To znači: biti istraživač nepoznatih krajeva po pustinja-
GLAS ZAGORJA
pošten, drugi iskorišten kao vol, a
mnogima suza iz oka ispire svu nakupljenu bol.
Ke ti znaš, ak to nisi probal
i ak te nisu po terdih puta plajhali
ke ti znaš kak je to h sebi
grenke jade klačiti
kad furt moreš govoriti, se faliti.
Tuj okoli nas je najvažneše postale
veliki i jaki biti
pa makar se na tuja pleča spenjaš,
sega kupovati, veliki imetek meti
delati, delati
same da ne henjaš.
Ke ti znaš kak se
z lozni canjki pokrivaju
gole riti
Pogled na naselje Dolac
PRIČA
01. SVIBNJA 2011.
Dolića
a morati je iti, iti
za živlenje delati.
I zdaj od prvoga – delatii ovoga drugoga – delati
je tak veliki imenjak.
Furt je bilo gore i dole
navek je bile tak,
al naj misliti da se
zbrusi, scifra na propisanu formu
i da je meni to tak.
Nisam ti ja od fčera
nisam ti bedak….
Recital: Krapina ‘98.
***
Samo do Đurmanca vozi vlak, nevidljivu granicu čini takav vozni red. Sjećam se da je pričao moj djed, a on je
već tada bio sijed, kako se lijepo prije
putovalo do Slovenije, Rogaške Slatine, a i dalje. Eto, barikade u ljudskoj
glavi kao klade.
I zbog toga se okrećemo i vraćamo
natrag ili na početak. Čudnovati su
ti krugovi, znakovito je i simbolično
Piše
Dragica Ferjanić
Kak okičeni svati
i ravni kak soldati
stojiju stari krapinski kostanji.
Zbiraju naše živlenje
čez vnoga leta
vse naše pesme i tihe senje,
vse naše boli,
radosti naše i
gdo koga voli.
Makar ih tergaju,
po kori im režeju
njim to vsejeno smert ni.
Jer oni vsake protuleti
na nove dišiju
tiho šumoriju i
k suncu glediju.
Recital: Krapina ‘88.
***
Tko želi u vlak neka se javi da zajedno, uz bogate mirise starine i priče
iz davnine, uz žubor Krapinčice, potražimo stope naših koraka na cesti
života ili tračnicama (ako nas vozaju)
prije no što sve prekriju suvremenim
Zima na
krapinskom trgu
Promijenimo vozni red, nećemo da vlak
ide 5 do 12 i hoćemo vožnju bez barikada, u krugove zemlje, bez početka i kraja, jedino da nas nebo spaja. (I zimi dan
još sanja sunčev krug…)
Ako se neće tak, nek pobegne i taj vlak, a
EU bu tak i tak došla k nama - sama - kad
vidi kak je liepo pri nama.
Svim geografima poruka da i u najdubljoj zimi i noći ima ljudske moći u stihu
(Lede zime, studen studi, grudu griju
ljudi…) - iako su vremena žmehka.
Trg Ljudevita Gaja
pisanje broja osam (8), kao godovi u
drvetu, al’ ponavljanje utvrđuje odgovor na pitanje - Tko sam? Drvo je teško iščupati i uništiti mu
korijenje jer lista i iz panja (Isklijat će
mladica iz panja Jišajeva, izdanak će
izbit iz njegova korijena) tako je i iz
čovjekovih godova (čitaj: godina) nemoguće iščupati bitak, koji je izvor,
snaga i daje plodove.
***
U šipražju pri Ravninskom se glasaju
fazani, na KOPANJI svježa voda često
ima posjetitelje željne okrijepe, a mi
s kartom u džepu, dolazimo do Dolića, uz zvuke klarineta Branka Ovčarića i kajkavskog akvarela Balent,
Jelene, u predgrađu smo voljenog
grada Krapine.
Uz mirise procvjetalih jorgovana i titraja pjesničkog srca (…Potraži me u
predgrađu, poljubi me u sjećanju…)
nekako bi još malko putovali, teško
nam je sići jer imamo toliko toga
reći… i nije kraj priči.
blatom - EU asfaltom, pa da se kasnije ne pitamo, kao što se ja često
u Žutnici pitam - Što nam je ovo trebalo? -
Žmehka su vremena
al’ još nemrem
postati kramar
meti štand
i teržiti vse tuo
kaj sam
na liete čuval,
skupljal, delal,
znal.
Nemrem i ne dam
vse po 12 kuna.
Žmehka su vremena i
kufer mi je pun
al’ orjem zemlju h puši
i nemam štacun.
Ne dam duši
z mene vun.
Žmehka su vremena.
Recital Josip Ozimec
Marija Bistrica 2002.
Zato pozivam sve one koji osjećaju i koji se sjećaju kako je bilo u
našem kraju da opišu život u Krapini, našem zemaljskom raju…!
Naj si mislit, draga moja,
da sme na te pozabili,
i da nišče nič ne mari,
a vsi kaj su te ljubili
da su mertvi ili stari.
Ti si v sercu vsakog od nas
al sme male tmurni –
morti nam je za tuo kriv
i ov život, skupi, žurni.
Gda nam hiža kakva stara
ne podnese život tie,
pa još zdehne il se zruši,
nije lefko nikom od nas,
fejst zazebe nas pri duši.
Ali opet nekaj noveg
v našim glavam zrieje:
da te zrihtame, očistime
i cvetjem zasadime.
Tvoji cvetni obloki,
pokošena trava,
zrihtane fasade –
to bu naš darek tebi
moj voljeni grade.
Ak na svietu vsaki od nas
svoje mesto za živlenje
i za senje ima
moje serce kuca za te
moja draga Krapina.
Recital: Krapina ‘90.
Sa probe zbora Ilirci
GLAS ZAGORJA
57
JUNAK NAŠEG DOBA
01. SVIBNJA 2011.
Piše
Monika Briševac
Stjepan Šalkoviæ, dipl. inf.
monika.brisevac@radio-krapina.hr
I kako nam je otkrio, ono još uvijek
funkcionira, no ne zna što bi danas
radio na njemu. Možda kakav program u Basicu ili C-u? Ili još bolje koju partiju tetrisa ili pacmana?
Pitate se kako se razvijala Stjepanova
informatička, ali i profesorska priča?
Nekako ovako... Pri kraju fakultetskog obrazovanja 1995., u Srednjoj
školi Krapina raspisan je natječaj za
profesora informatike na pola radnog vremena. Javio sam se i počeo
raditi u školi, nastavlja naš sugovornik. Ubrzo je tih pola radnog vremena popunjeno, pa već niz godina
predajem puno radno vrijeme. Bilo
je još nekih planova za rad u Plivi, ali
obiteljski život me zadržao uz Krapinu, Zagorje...
Kruna rada - državna nagrada
Naš se junak posvetio informatici sa
18 godina, a danas s ponosom možemo reći da je više puta bio član državnog i županijskog povjerenstva za natjecanja učenika osnovnih i srednjih
škola, mentor učenika na državnom
natjecanju, educira nastavnike na
seminarima kroz ECDL diplomu, učenike za natjecanja i smotre, studente
Visoke škole Hrvatsko zagorje Krapina
(odnosno, sada Veleučilišta), te građanstvo u suradnji s Pučkim učilištem
Krapina. Sudjelovao je u brojnim projektima - Međunarodna informatička
olimpijada u Zagrebu, E-škola, Login@
Europe, ICT-Edu, implementacija novih kurikuluma i sl. Kako je naglasio,
nagrada je to i suradnicima u klubu i
školi, a njemu će dati poticaj da i dalje
ustraje u radu s djecom.
Važno je spomenuti da je informatika područje ljudskog djelovanja koje
se bavi proučavanjem, razvojem i
uporabom postupaka i uređaja za
obradu podataka. Sama riječ nastala
je kao složenica od francuskih riječi
information i automatique. Više joj
se pridaje naglasak na informacije,
postupke i načine obrade podataka,
dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime
se više bavi računarstvo. U srednjoškolskom obrazovanju ta razlika je neznatna, iako gimnazijalci imaju predmet naziva Informatika, a tehničari
Računalstvo.
Informatičko doba počelo s
kompjutorom 486
- Već nakon osnovne škole imao sam
dilemu - informatika ili strojarstvo,
58
Kruna svakog rada je neka državna nagrada. Tada čovjek zna da je svoj
životni put itekako dobro izabrao. Naš junak veæ je 16 godina profesor
u Srednjoj školi u Krapini. Naziv junaka našeg doba zaslužio je državnom nagradom tehničke kulture Faust Vranèiæ za 2010., a prethodio
je uporni rad, mnogo odricanja i ljubavi. Stjepan Šalkoviæ zaposlen je u
Srednjoj školi Krapina, predsjednik je Krapinskog informatičkog kluba
Krik, te voditelj Zimske škole informatike u Srednjoj školi u Krapini, a
priča o ovom iznimnom stvaratelju slijedi…
iako su to bila druga vremena. Želja
za učenjem nečeg novog i drukčijeg
ipak je prevagnula. Kao da je bilo jučer, sjećam se svog prvog kompjutora - 486. Na prvoj godini fakulteta išli
smo po njega čak u Austriju - započinje svoju informatičku priču profesor
Šalković. Prvi kompjutor, inače ikad
proizveden, bio je ENIAC, napravljen u studenom 1945. Težio je 30 t
i zauzimao prostor od otprilike jedne
naše učionice. Za razliku od današnjih kompjutora, ENIAC se za rad,
prijenos podataka i informacija koristio svojim velikim cijevima. Današnji
kompjutori su inteligentni integrirani
krugovi, a integrirani krugovi su tranzistori na sloju silicija. Osnovni ele-
menti kompjutora od 1970. su stavljeni na integrirane krugove zvane
mikroprocesor. Kompjutorska tvrtka
International business machines
1980. proizvela je prvi Personal computer (PC) tj. prvo osobno računalo.
Kompjutorsko doba je započelo…
Kao mali živio sam u Šemnici i tamo
završio osnovnu školu. Potom Srednju školu Krapina kao prirodoslovno-matematički tehničar, te Fakultet
organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Danas sam pri kraju postdiplomskog studija, također u Varaždinu, smjer menadžment poslovnih
sustava, dodaje naš junak. Iako danas koristi laptop koji posvuda nosi,
još uvijek čuva svoje prvo računalo.
Državna nagrada tehničke kulture Faust Vranèiæ dodjeljuje se za
izniman doprinos razvoju i unapreðivanju tehničkog odgoja i obrazovanja graðana Republike Hrvatske, posebice mladeži, u izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima u tehničkim, prirodoslovnim
i drugim znanstvenim područjima kojima se razvija i ostvaruje znanstveno i tehničko opismenjavanje, osposobljavanje i usmjeravanje
za izbor znanstvenih i tehničkih zanimanja. Od 1992. godišnje se
dodjeljuje jedna nagrada za životno djelo, do deset godišnjih nagrada pojedincima i do pet godišnjih nagrada udrugama tehničke
kulture, poduzeæima i drugim pravnim osobama.
GLAS ZAGORJA
Priča s informatičkim klubom Krik
počela je 1998., kada se nas 15-ak
skupilo s ciljem da djelujemo na informatičkom opismenjavanju i obrazovanju. Želja nam je bila i da se pridruže vanjski ljudi, jer članovi kluba
uglavnom su iz škole. Naslijedio sam
kolegu na predsjedničkom mjestu
kluba, i uz to sam i voditelj županijskog vijeća nastavnika informatike.
Inače, informatika je još uvijek izborni predmet i oko toga su vječite polemike. Iako smatram da je ona jako
važna za budućnost, isto tako kao
roditelj, razumijem da ne smijemo
djecu previše opteretiti, ne mogu
po cijele dane biti u školi. Predajem
učenicima tehničkih smjerova, mentor sam nastavnicima, posebno svim
novim profesorima, te najnovije - savjetnik. Taj status verificira savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje,
koja je pratila moj rad, sakupljao sam
bodove putem mentorstva, predavanja, a kompetencije ocjenjuje i ravnatelj krapinske škole Ivica Rozijan,
uz suglasnost svih nastavnika. Već
par godina dobitnik nagrade Faust
Vrančić predaje informatiku i na Vi-
JUNAK NAŠEG DOBA
01. SVIBNJA 2011.
e-knjižnice, školske učilice (osnovnoškolci), online enciklopedije ili
e-lektire. Svi ovi sadržaji dostupni su
na www.edu.hr s korisničkim podacima koje djeca dobiju u školi. Tako
će možda za društvene mreže imati
malo manje vremena, ali će od interneta imati puno više koristi. Stjepan
ističe da svaka tehnologija ima i dobru i lošu stranu, a na učiteljima je
da educiraju djecu i da im pomognu
da znaju dobro izabrati.
sokoj školi Hrvatsko zagorje Krapina,
odnosno sada na Veleučilištu.
Upravo se prije nekoliko dana vratio iz
Raba gdje je bio na državnom prvenstvu i s ponosom nam je istaknuo da
informatičari krapinske škole uvijek
osvajaju dobra mjesta i odlične rezultate. Točnije, da su među prvih 10 u
državi. Kad već pričamo o državnom
natjecanju, dodajmo da se na njima
provjeravaju tri kategorije - programiranje, u kojem su najčešće najbolji učenici iz velikih gradova poput Zagreba ili
Splita. Potom, osnove informatike - u
toj kategoriji naši su uvijek pri vrhu,
kao što su dobri i u kategoriji - smotra
radova. Dokaz je to da su učenici za informatiku i u ovo novo doba, dovoljno
motivirani. Nije rijetkost da osmisle i
pokoju novu aplikaciju...
Poziv Hrvatskog saveza informatičara
za sudjelovanje u organizaciji Olimpijade u Zagrebu 2007. za Stjepana nije
bila mala stvar. Ostala mu je u posebnom sjećanju, tri su tjedna boravili u
Studentskom domu, trebalo je složiti
na Velesajmu računalo za svakog od
290 natjecatelja, te u Studentskom
centru računala za mentore učenika iz cijelog svijeta, sve to umrežiti
i održavati funkcionalno. Dobra suradnja sa HSIN-om, udrugom na čiji
poticaj je sve i krenulo, nastavlja se
do danas. Njihova donacija računala školi je hvalevrijedna gesta. Kako
je gospodarstvo na slabim nogama,
Županija, a posebice Grad Krapina
podržavaju rad kluba.
Što se pak tiče Zimske škole informatike, kaže Stjepan sa zadovolj-
stvom da su tu besplatnu školu za
sve sudionike podigli na jedan viši,
zadovoljavajući nivo. Iz godine u godinu interes za školom se povećava,
a nemala je brojka sudionika, oko
300. - Djeca su najviše zainteresirana
za web, grafiku, mreže - popularne
Učenici su lampe koje treba
zapaliti vlastitim plamenom
Učenici nisu kante koje treba napuniti znanjem, nego lampa koju treba
zapaliti vlastitim plamenom... - svidjelo mi se ovo razmišljanje našeg
Krapinčana, oca dvoje djece, 14-godišnjeg Dine i 11-godišnje Nine....
Kad nešto radim, nastojim da to bude najbolje što mogu, da svi
oko mene iskoriste svoje potencijale koje imaju, da se pridruže i
da kao zajednica riješimo problem. Nisam od onih koji vole prigovarati, a čaša je uvijek polupuna, a ne poluprazna.
teme primjene softvera, dok programiranje biraju uporni, marljivi i skloni rješavanju ponekad zamršenih,
matematici sličnih problema, pojašnjava nam član Zajednice tehničke
kulture Krapinsko-zagorske županije.
U zimsku školu informatike nastojimo uključiti sve naraštaje i imati
aktualne teme. Prijedlog roditeljima
je da i sami upute djecu na korisne
sadržaje na internetu poput portala
za učenje na daljinu (srednjoškolci),
Stjepan je samo dokazao kako su
mu dobar odgoj i obitelj na prvom
mjestu, točnije supruga Marina i njihovih dvoje djece. - Kćer je bliža crtanju, pisanju, radu u dramskoj skupini ili sviranju flaute nego računalu.
Sinu Dini košarka je prva ljubav, ali
uvijek budno prati moj rad s kompjutorima, pa tako pomaže susjedima s
instalacijama Windowsa. Sretan je
zbog toga naš junak, koji da se može
ponovno vratiti u prošlost, izabrao
de i zemlje… Zato u svojoj Podgori
ima vrt, voćnjak, voli život u prirodi.
- Da imam više vremena, bavio bih
se i poljoprivredom. Volim zaigrati
petkom nogomet s dečkima, otići
na sinovu košarkašku utakmicu ili
s obitelji na svetu misu. Kad nešto
radim, nastojim da to bude najbolje
što mogu, da svi oko mene iskoriste
svoje potencijale koje imaju, da se
pridruže i da kao zajednica riješimo
problem. Nisam od onih koji vole
prigovarati, a čaša je uvijek polupuna, a ne poluprazna. Treba se primiti
posla, uz malo talenta i puno rada,
ništa nije nedostižno, ističe pri kraju
našeg razgovora junak ovog broja.
Kad to čujemo, možemo samo konstatirati da su zasluženo Stjepanove
bezbrojne edukacije i brojni seminari urodili jednom ovakvom državnom nagradom.
Nagrada će dobiti još više na težini,
ako vam, dragi čitatelji, kažemo da je
profesor Šalković jedini Krapinac koji
je tu nagradu dobio. Uz Denisa Vinceka, možda i jedini Zagorac.
- I što da vam kažem nego da me
nagrada posebno iznenadila, a
obavijestili su me o njoj upravo na
Zimskoj školi informatike članovi
Zajednice tehničke kulture. Bio sam
na dodjeli u Zagrebu, uručio mi je
nagradu državni tajnik Želimir Janjić na Institutu za povijest. Bio je
to poseban dan za mene... i čuvam
nagradu doma, ima svoje posebno
mjesto. Iako sam dobio već ranijih
godina hrpu nagrada i priznanja,
ova je svakako najznačajnija, kaže
Stjepan, koji je uz sve nabrojano i
ispitni koordinator za državnu maturu. Zaključili smo kako nastoji u
informatici široko znati od svega
ponešto, uvijek ima dobre ideje za
teme završnih radova učenika. Ove
će se godine rastati od maturanata
4.BT, kojima je i razrednik. Dečki su
to za koje ima samo riječi ponosa i
hvale. - Motivirani su, poslušni, čuvaju opremu i brzo usvajaju nova
znanja i vještine, te se nadam da će
jednog dana i oni biti dobitnici sličnih nagrada, dodao je.
U zimsku školu informatike nastojimo uključiti sve naraštaje i imati
aktualne teme. Prijedlog roditeljima je da i sami upute djecu na
korisne sadržaje na internetu poput portala za učenje na daljinu
(srednjoškolci), e-knjižnice, školske učilice (osnovnoškolci), online
enciklopedije ili e-lektire. Svi ovi sadržaji dostupni su na www.edu.
hr s korisničkim podacima koje djeca dobiju u školi.
bi isto. Osim informatike i obitelji,
bila sam radoznala što naš informatičar radi kad ima malo slobodnog
vremena. S njegovim odgovorom
bila sam ponovno zadovoljna. I to
samo zato što je konstatirao da se
bez obzira na blagodati tehnologije,
previše mičemo od druženja, priro-
GLAS ZAGORJA
Život nas ponekad iznenadi. Upravo je
junak Stjepan često u mladosti govorio
da će raditi bilo što, samo ne u školi.
Kako sam kaže, činilo mu se da nekako
nije profil za nastavnika. Privremeni
rad od 6 mjeseci, pretvorio se u stalni
rad... I opet se ispostavilo da je životna
pouka: Nikad ne recite nikad...
59
01. SVIBNJA 2011.
MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN
KOTKA - čarobn
i zaslužnim djelatnicima TTF-a, ipak je najuzbudljiviji
događaj bila promocija 30-ak diplomanata, koji su
ozarena lica, poneki uz vidljivu tremu, primili svoje
diplome.
Zašto izabrati KOTKU?
Dekan fakulteta sa
suradnicima prigodom
otvaranja svečanosti
Svečanom proslavom u Hrvatskom narodnom
kazalištu u Varaždinu, gradu baroka i tekstila, 8.
travnja svečano je obilježeno 50 godina tekstilnog studija Sveučilišta u Zagrebu, 20 godina Tekstilno-tehnološkog Sveučilišta u Zagrebu i Dana
otvorenih vrata Nastavnog centra Varaždin
Između brojnih gostiju, svečanosti je nazočila prodekanica za studente i studije Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. Blaženka Divjak, veliki broj dekana
sastavnica Sveučilišta, zamjenik gradonačelnika
Grada Varaždina, gosp. Slobodan Mikac, ugledni
predstavnici iz privrede, gosti iz inozemstva, te
posebno istaknuta medijska ličnost na hrvatskoj
modnoj sceni, gosp. Neven Ciganović.
Retrospektivu nastanka, razvoja i današnjeg značaja fakulteta, u prigodnom govoru istaknuo je
dekan fakulteta prof. dr. Darko Ujević. Sinergija fa-
kulteta s drugim sastavnicama Sveučilišta, posebno
Muzičkom akademijom, te
Varaždinskom glazbenom
školom, istaknuta je u glazbenom dijelu programa.
Uz predstavljanje sveučilišno nastavne literature i programa, promocije Monografije TTF-a, dodjelu priznanja
dugogodišnjim suradnicima
Diplomanti TTF - nastavni centar Varaždin
60
GLAS ZAGORJA
Nakon svečanog dijela uslijedio je glazbeno-modni program, brižno sastavljen prema dobro poznatoj uzrečici - Za svakog ponešto.
Mi iz Kotke iskoristili smo ovu priliku, pa smo studentima TTF-a koji su sudjelovali na natječaju za
idejno rješenje Kotkine učionice na fakultetu u Zagrebu dodijelili priznanja. Na temelju tih nagrada
stručnjaci Kotke uz vanjskog suradnika dr. Nevena
Šimića uredili su jednu prostoriju koja je proglašena najljepše uređenom učionicom.
No, mi sa sigurnošću možemo reći da su svi nazočni uživali u svakoj točki programa, uz klasične popularne napjeve: Jalta, Jalta, Dugo u noć, u zimsku
bijelu noć…, pa do sjajnog nastupa Kvarteta Gubec.
Njihov repertoar izazvao je prave ovacije publike,
Pozdravi Fakultetu i Dekanu
Bivše djelatni
gđe Tušek i Zuce Kotke,
bić s dekano
m
MODNA REVIJA U HNK VARAŽDIN
01. SVIBNJA 2011.
njak iz Krapine
tako da su morali produžiti svoj nastup, s pjesmom
Kvarteta 4M Idem ja i pjesmom Spoved.
Sjajni pjevači ovog sastava su i dugogodišnji promotori Kotkinih svečanih odijela, što je u stvari bio
i uvod u modnu prezentaciju Čateksa, Varteksa i
kao šećer na kraju modne revije Kotkinih proizvoda.
Kotka je prikazala svoje proizvode u nekoliko kolekcija:
Kolekcija modernih muških odijela
A/ MARTY - muško odijelo za mlađe suvremene
muškarce
B/ TEDY - muško odijelo modernih linija, biti u
trendu
B/ SMOKING (KING) - odijelo sa špic fazonom za
posebne svečane prigode
C/ SMOKING (SMO) - odijelo sa šal kragnom za
manje svečane prigode
D/FANTAZY - visokokvalitetno odijelo za muškarce profinjena ukusa.
Modna revija zašećerena je pjesmama Kvarteta Gubec, te poznatim manekenima, među
kojima su bili: mister turizma 2007., glumac
i maneken Antonio Marušić, veteran modne
scene Zlatko Bajsić, sudionik modnih spotova Marko Majstorović, te Marko Dančulović,
maneken s modelima za mlade.
Delegacija Ko
djelatnika pr tkinih
ed Vijećnicom
Delegacija Kotkinih djelatnika pred
Fakultetom organizacije i informatike
C/ BERY - muško odijelo za osobe koje vole klasičnu obradu
D/MONTE CARLO - visokokvalitetno muško odijelo za poslovnog muškarca.
Kolekcija casual odijela, kombinacija
sportskih sakoa i hlača
Ovu svečanost završili smo
kreacijama koje su predstavili studenti stručnog studija TTF-a, Nastavnog centra Varaždin, pod
stručnim vodstvom asistenata i profesora TTF-a.
U proslavi u Varaždinu sudjelovala je brojna grupa
zaslužnih i stručnih djelatnika, koji su se i ovaj puta
oprostili od dugogodišnjih rukovodilaca gđe Ljubice Tušek, tehničke direktorice i gđe Vesne Zubić,
komercijalne direktorice, koje su tom prigodom
dobile i visoko priznanje za svoj rad od dekana
TTF-a gosp. prof. dr. Darka Ujevića.
Delegacija Kotke se, poslije svečane akademije
u kratkom obilasku gradom Varaždinom, upoznala s njegovim kulturnim i povijesnim znamenitostima.
Čestitamo svim sudionicima programa, a posebno TTF-u, na
ovako značajnim obljetnicama, u kojima su se osvrnuli i zahvalili svojim sadašnjim i bivšim suradnicima.
A/ MARTY - muški sako iz lana i svile, bez podstave
B/ TEDY - muški sako iz pamuka i vune, s flekom
na rukavu
C/ MONTE CARLO - dvoredni muški sako u klasičnoj izvedbi.
Kolekcija svečanih odijela
A/ CEREMONIA - svečano odijelo namijenjeno za
mature, promocije, vjenčanja
Novi pogled kotke
Najveću pažnju pobudila je svečana
kolekcija Kotke, kada su manekeni
predstavljali odijela za najsvečanije prigode, uz modne košulje DTR-a; odijelo
Ceremonia, te frak i modele Smokinga,
koji sve više postaju must have odjevni
predmet u vrlo svečanim prigodama.
Sudionici revije, manekeni u Kotkinim svečanim odijelima
GLAS ZAGORJA
61
ZAGORSKI TOP 10
01. SVIBNJA 2011.
Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko
zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Sjećamo se, prošlog je mjeseca broj 1 naše zagorske
ljestvice emisije Nek tambura svira bila Babica Jagica,
koju izvode Savski valovi. U svibnju, ako je suditi prema
izboru slušatelja, uvjerljivo će prvo mjesto držati jedina
zagorska klapa, Klapa Bistrica. Pjesma Za Zagorje vse
sakupila je 330 glasova, a Babica Jagica ušla je u konkurenciju zagorskog hita godine.
Novi ulaz na zagorski TOP 10 su pjesme Bele kmice,
Podvinčani kao i Kje pa si, Optimista Zagorja, Mladen
ZAGORSKI TOP
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Klapa Bistrica
Kavaliri
Branko i Tomislav Ventek
Sotelia
Siniša Miklaužić i Savski valovi
Zvonko Franc i Zlatko Job
Podvinčani
Slavonske lole
Mladen Januš Žuga i Branko Meglajec
Ivana Trogrlić
Za Zagorje vse
Copernjico
Zbog tebe sam lud
Denes
Tuj mi je hiža, tam mi je dom
Vrnul se bum jutre
Bele kmice
Sve je ona meni
Diridajec
Na Trškome vrhu
10
330 glasova
240 glasova
204 glasa
188 glasova
77 glasova
62 glasa
80 glasova
34 glasa
11 glasova
5 glasova
Januš Žuga i Branko Meglajec - Diridajec, a na začelju
ljestvice za sad je mlada dama Ivana Trogrlić, s pjesmom Na Trškome Vrhu.
Možete nam i dalje slati vaše sms poruke na broj 66
248 (ključna riječ RHZK, razmak i vaš glas favoritima),
možete komentirati našu top ljestvicu i preslušati refrene pjesama na našoj web stranici: www.radio-krapina.hr i glasati na mail: program@radio-krapina.hr,
glazba@radio-krapina.hr, ili na facebook profil - Rhzk
Krapina. Samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Utorkom, od 17 sati.
Ususret 15. ZGF Krijesnica
Zrodil se festival
Nakon dvogodišnjeg održavanja priredbe Hit zagorske Krijesnice, najbolji
u Zagorju ponovo su na okupu, ali s
novim skladbama. Za brojnu publi-
ku, koja te nedjelje 12. rujna 1999.
ispunjava festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta održane su dvije priredbe. Izvedeno je 20 pjesama koje
se u izdanju Radija Hrvatsko zagorje
- Krapina prvi put objavljuju i na nosačima zvuka. Po zaključku mnogih,
Tjedan Kajkavske kulture Krapina ‘99
imao je briljantan završetak u nedjelju, upravo ovom večeri ZGF Zagorske
krijesnica. Iz okrilja radijske emisije
Zagorska krijesnica, nakon uspješno
62
održanih priredaba Hit Zagorske Krijesnice, 1999. zrodil se festival.
Odlukom stručne komisije i publike
u festivalskoj dvorani pobijedio je
sastav Kavaliri iz Bednje s pjesmom
Prelepi moj kroj koja je za
izvođenja dobila najviše
ovacija oduševljene publike. Dečkima iz Bednje
zlatnu plaketu Večernjeg
lista uručio je tadašnji
predstojnik UNS-a Ivan
Jarnjak, koji je te večeri na
najoriginalniji način znao
izgovoriti naziv pjesme
Prelepi moj kroj. Ta pjesma, prema Stručnoj komisiji, ima najbolji tekst.
Prema glasovanju slušatelja četrnaest hrvatskih radiopostaja
najbolju izvedbu imali su
Lepi cajti s pjesmom Dobro
jutro, a drugo mjesto pripalo
je Jadranu Doganu i njegovoj Nevjernici, dok je treće
mjesto zauzeo sastav Zagorski cug s pjesmom Bučnica.
Prema odluci publike u festivalskoj dvorani drugo mjesto
pripalo je Ivanu Bencu za
pjesmu Mojem gradu, istovremeno i
treću nagradu stručnog ocjenjivačkog
suda. Treća nagrada publike pripala
je Anamariji Čižmak i sastavu Zelenjak iz Klanjca za izvođenje pjesme
Za nesretne žene. Stručni sud drugo
mjesto dodijelio je skladbi Došel bum
GLAS ZAGORJA
došel mama u izvedbi Ivana Povijača.
Nagrade Zlatne krijesnice najboljima
ŽIRI FESTIVALA
Koliko je pozornosti izazvao ovaj
festival svjedoči sastav stručnog
ocjenjivačkog suda, možda najstručnijeg te godine u Hrvatskoj, a
činili su ga: Marijan Jergović, Šima
Jovanovac, Stjepan Mihaljinec, Siniša Doronjga, Ivan Ivančan, Siniša
Leopold, Nikica Kalođera, Jelena
Balent i Ivan Lamot.
je dodijelio Radio Hrvatsko zagorje
Krapina. Posebni gosti festivala bili su
Podravski mužikaši i Stjepan Jeršek
Štef. (T. G.)
ZANIMLJIVOSTI
01. SVIBNJA 2011.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
GLAS ZAGORJA
63
01. SVIBNJA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Z
e
a
m
t
e
l
j
n
e
a
l
20
p
Piše Dunja Horvatin
D
an
11
.
– milijardu zelenih djela
Od 365 dana u kalendaru, jedan
je obilježen kao Dan planeta Zemlje, 22. travnja.
Već 41. puta, svake godine osim
akcija sadnje stabala, uređivanja
parkova, događaju se i okupljanja
na kojima se može čuti: treba razviti svijest, treba apelirati na savjest, ljudi moraju shvatiti, učinit
ćemo sve koliko je u našoj moći,
prvom prigodom, u postupku je,
određene osobe su zadužene…
Nabrojeno predstavlja zbirku
odgovora na pitanje što treba
Jedna smo od rijetkih županija u kojima je očuvanje
okoliša prioritet budućeg razvoja, a energetska učinkovitost strateško opredjeljenje. Zahvaljujući ostvarivanju Programa poticanja ugradnje solarnih kolektora,
sanacijama fasada, sufinanciranju zamjene vanjske
stolarije, ne samo da se smanjuje zagađenje, već je
značajno i dugoročno smanjenje kućanskih režija. Raduje nedavno objavljen podatak da je po broju ugrađenih solarnih kolektora Krapinsko-zagorska županija
na prvom mjestu u Hrvatskoj, među vodećima u EU.
Prvo drvo prvašića iz PŠ Sekirišće
64
napraviti u zaštiti okoliša. Zbirka
je uporabiva i kod drugih sličnih
pitanja.
Ljudi koji se njima koriste računaju s običajem da svakom pitanju
pripada po jedan odgovor, a od
svih odgovora najbolji je onaj koji
ne obvezuje i onaj koji ne izaziva
sljedeće pitanje.
Dok smo jedni drugima postavljali pitanja o obojenim mrljama
rijeke Krapine i ribama koje plivaju leđno, o gustom oblaku dima
nad Velikim Trgovišćem, što ga
je vjetar raznosio na sve strane
Zagorja, često smo se susretali
s pokojim od ovakvih odgovora.
Pokazivana nam je druga strana
GLAS ZAGORJA
medalje, zamoljavani smo da se
stavimo u položaj…
Problem je kao i uvijek u prioritetima, dohodak je važniji od
zdravlja, politički trenutak od biološke ravnoteže. Temelji priče o
klimatskoj krizi danas su isti kao
i prije 41 godinu kad se prvi put
u San Franciscu grupa okolišnih
aktivista odvažila zatražiti od međunarodne zajednice proglašavanje jednog dana u godini Danom
planeta. Tehnološka revolucija,
demografska eksplozija i spremnost na zanemarivanje budućih
posljedica našeg djelovanja: zbog
toga dolazi do sukoba s ekološkim
sustavom planeta. Na svim stranama svijeta, na kopnu i u vodi,
u ledu koji se topi i snijegu koji
nestaje, u oku uragana i suzama
prognanika, svijet se suočava s
neporecivim dokazima o tome da
se prirodni ciklusi iz temelja mijenjaju. Globalno zagrijavanje nije
samo znanstveno pitanje, kao ni
samo politički problem. Riječ je i
o moralnom pitanju. Iako je istina da politika u nekim trenucima
mora odigrati presudnu ulogu u
rješavanju tog problema, upravo
ovakvi izazovi trebali bi posve nadići stranačke podjele.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Problem je kao i uvijek u prioritetima, dohodak je važniji od zdravlja, politički trenutak
od biološke ravnoteže.
Kriza ima i svoju drugu, dobru
stranu: upućuje na traženje novih mogućnosti stvaranja svijeta
u kojemu možemo koristiti energiju Sunca i vjetra, konstruirati čiste motore… Jedna smo od rijetkih županija u kojima je očuvanje
okoliša prioritet budućeg razvoja,
a energetska učinkovitost strateško opredjeljenje. Zahvaljujući
ostvarivanju Programa poticanja
ugradnje solarnih kolektora, sanacijama fasada, sufinanciranju
zamjene vanjske stolarije, ne
samo da se smanjuje zagađenje,
već je značajno i dugoročno smanjenje kućanskih režija. Raduje
nedavno objavljen podatak da
je po broju ugrađenih solarnih
kolektora
Krapinsko-zagorska
Rode
Godinama već rode se redovito vraćaju u gnijezdo na stupu u ulici Milke Kos, ispred kućnog broja 77 u Sv.
Križu Začretju. Ove godine stigle su
sa zakašnjenjem, a njihovi domaćini
već su zabrinuto pogledavali prema
nebu. Rode su vjerne - životnom
suputniku i svom gnijezdu, a oba
su brižni roditelji. Toliko brižni da su
rode postale simbol roditeljstva, a u
bajkama za djecu koja još vjeruju u
bajke, one su ih donijele njihovim
roditeljima.
U naše krajeve dolazak roda vezan
je uz blagdan Sv. Josipa, 19. ožujka, a
odlazak uz Sv. Bartola, 24. kolovoza.
Rodama su za život potrebne vlažne
livade na kojima žive mnogobrojne
sitne životinje: mali kralješnjaci,
gujavice, kukci, skakavci, u plitkim
vodama love žabe i manje ribe, a na
županija na prvom mjestu u Hrvatskoj, među vodećima u EU.
Zato poruka onima koji se danas
guše u ciničnosti i beznađu, pate
zbog gubitka smisla u životu:
nade ima. Potrebno se osvrnuti
oko sebe, zagledati u bajkoviti
zagorski krajolik, učiniti jedno od
milijardu malih zelenih djela: za
početak možda zamijeniti staru
žarulju štednom, otići do trgovine biciklom i svojom platnenom
vrećicom, posaditi svoje stablo…
Hoće li Zemlja zbog nas nositi neizbrisive tragove uništenja? Hoće
li unuci biti ogorčeni na nas, jer
nismo brinuli za Zemlju koja je
naš i njihov dom? Odgovor, ne
u stilu gore navedenih, dolazi iz
KZŽ provođenjem zacrtane stra-
tegije očuvanja okoliša, energetske učinkovitosti i postignutim
rezultatima.
Svako od tih malih zelenih djela iz
mota ovogodišnjeg Dana planeta
u 150 zemalja širom svijeta, ut-
01. SVIBNJA 2011.
kano je u priču o opstanku male
plave kuglice u prostranstvu
svemira. Svako naše djelo sada
budućnost je prekrasne bajke na
našem dlanu - Hrvatskog zagorja.
Moje prvo drvo - mali
Svetokrišćani sade uz pomoć
očeva
Srećonoše
Prema pričanju, lastavice pod krov kućedomaćina donose sreću, a rode gnijezde tamo
gdje su dobri ljudi. Staro je vjerovanje da je
grijeh tjerati te ptice, a velika nesreća zadesit
će onog tko im sruši gnijezdo.
gnijezda lastavica i piljaka. Među
ostalima u akciju su se uključili i mališani iz Područne škole Špičkovina.
Kad su počeli popis i obilazak dvorišta, ljudi su ih gledali sumnjičavo
misleći da se radi o popisu za neki
novi porez. U 139 domaćinstava
prošle su godine nabrojili 95 gnijezda lastavica i piljaka.
- V našemu selu si vam jake rad
imaju lastavice. Prešli smo hiže,
obrađenim poljima poljske miševe i
druge male glodavce.
U ptičjem svijetu, njihovo gnijezdo
je najveće; par roda ga napravi prve
godine gniježđenja, a onda svake
godine nadograđuje i popravlja. Za
građevinske radove zadužen je u
pravilu rodić koji se vraća tjedan do
dva ranije, kako bi roda došla na već
popravljen i uređen dom.
Lastavice
Lastavice su vjesnici pravog proljeća, no, evidentno iz godine u godinu u Zagorju ih ima sve manje.
Sve je manje nastanjenih staja, sve
više otrova na našim livadama, sve
manje hrane za njih i izgleda za opstanak. Državni zavod za zaštitu prirode pokrenuo je akciju popisivanja
GLAS ZAGORJA
štale i suše, slikali sme i brojili. Sigde su nas počastili! - pričaju mališani i nastavljaju žvrgljati u svom
eko-kutiću pod krovom stare područne zgrade, gdje je nekad, ne
tako davno, odzvanjala graja puno
većeg broja djece. Pamte se ta vremena širom Zagorja - zato, dobrodošle srećonoše! (D. H.)
65
IZ DRUGOG KUTA
01. SVIBNJA 2011.
Postoje trenuci u životu kada
čovjeka zatekne osjećaj koraka. Udes putnika. Krenuh u još
jedno ne(s)poznato putovanje.
Dugu plovidbu nesigurnim oceanima života. S obzirom na to da
mi je po naravlju kudikamo milija
neizvjesnost od izvjesnosti. To i
učinih… jedne večeri, podigoh
jedra… i zaplovih.
U teškim trenucima života, počesto mi je nada bila jedini istinski
prijatelj… ono tek malo, sićušno
gorušičino zrno vjere. Vjerujem
da čovjek sve što čini, mora činiti
sa strašću. Srcem. Krajnjom predanošću. Pokatkada i golim opstankom života… Čovjek mora ići
sam na putu svojih traženja. Graditi dalje, ponirati dublje, uzvisivati pogled više… Razumijevati
ljudske tegobe i patnju ranjivoga
čovjeka svoga vremena.
Neminovno se treba otisnuti,
zaploviti u susret novim spoznajama. Razotkriti tajnu vremena… svijet u njegovoj suštini.
Dodirujući rubove, obogatiti se
njegovim sjajem, ljepotom i tajanstvenošću. Tek tu, na stjecištima čovjeka, svijeta i vremena,
čovjek dolazi na izvor srca drugoga čovjeka, vrela misli samoga
svijeta. Ljubi istinski križ svoga
života. Biva uz zaboravljene.
Samo pogled pun samilosti može
spasiti svijet i ranjenog čovjeka u
njemu… To znači vjerovati.
Kraljevstvo božje gradi se zrncima od pšenice. Prodire kroz
svačije srce. Svijet treba obujmiti
vlastitom blizinom. Susretom…
treba naći u svakome čovjeku,
66
što je najvrednije u njemu: u intimi njegove svijesti… u prostranstvima njegova duha. No, ne treba zaboraviti da vjerno prenositi
istine evanđelja u današnjemu
vremenu, zapravo znači trpjeti
zbog hladnoće svijeta.
Gdje se istine ne susreću, ni sam
čovjek se ne susreće. Ostaje sam.
Začuđen pred zrcalom svojega
života. Samo kroz bolni krik svijeta, cjelina ljudskoga bića može
pomirivati svijet. Svaka neizrečena misao, tek učinjeni korak,
ti Dobro. U drugome čovjeku, u
samome sebi. Iznad svega, dati
prednost Bogu (Ljubavi) koja nas
okružuje, izmorenome čovjeku
pred svojim vlastitim ambicijama, ciljevima, karijeri… To znači
stati uz Čovjeka. Biti uz njega!
Samo po istinskoj ljubavi, postajemo istinski mislitelji. Prijatelji
jedni drugima. Ljudi riječi… ljudi
istine.
Svojim spoznajama treba uvijek
nastojati što snažnije ujedinjavati razdijeljena ljudska srca… pri-
samo njome može pomladiti svijet…
Može li se vrijednost života spoznati, kao i jezovite prijetnje oluje
na moru, tek gledajući neke morske pejzaže u galerijama i muzejima, a ne upućujući se hrabro na
nesigurne palube brodica i jedrenjaka. Samo oni koji se usude poći
na nemirno more i visoke talase,
mogu razumjeti silinu modre vode,
u njezinoj strepnji i bojazni - ali i
čudesnome iscjeljenju. Na čovjeku
je samome, da odabere svoj put i
Testament generaciji
(Pokušaji dokučivanja istina evanđelja u vremenu sveopće razotuđenosti)
Samo onaj čovjek zaslužuje da ga slušamo kome
riječi služe jedino za to da bi izrazio misao, a misao da bi rekao istinu.(FENELON)
stisak ruke… treba poosobljavati
otiskom svoje vlastite osobnosti.
To znači postojati. Biti čovjekom!
Svijet treba učiti opraštati. Jer
je to jedini način - da ostavimo i
nešto traga na zemlji kojom smo
nekoć uspravno koračali. Ostati
u prisjećanju drugih. Možda je
to upravo poslanje… zagonetna
misija naših malih sudbina. Sama
suština kršćanskoga života čini-
dizati onemoćaloga čovjeka… razotkrivati putove koji nas najbliže
mogu dovesti u okrilje božanske
prisutnosti.
Samo se iskrenošću mladih ljudi… može graditi evanđeoskiji
svijet. Bez mladosti se ne dade
graditi ništa. U to sam uvjeren.
Za sve dobro u svijetu, trebaju
nam snažne: ruke, razum, srce,
neumorni duh mladosti. Jer se
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
drazen_zetic@net.hr
plovidbu…! Da se usudi ostavljati
tragove po kojima bi jednoga dana
drugi mogli hoditi… ili iza sebe zamesti tragove, i ne dopustiti da čudotvorna moć evanđeoske samilosti poput modre vode ne iscijeli i
njihova malena ljudska srca!
Posljednje riječi.. treba učiniti
sebe prijateljem Drugih… i Druge
prijateljem sebe… to je smisao
ljudskoga života!

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Ovdje - besplatne digitalne novine

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

ZADAR ORC CUP ORC CUP HRVATSKE 2014 Oglas

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Broj: 80 Datum: 04. svibnja 2014.

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

ovdje - zagorje-international.hr.

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina