Godina IX. Broj 92 1. svibnja 2012.
Cijena 3 kn
REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN
Sotelija: 5 godina ansambla
koji svojim glasovima vežu srca
Djeca – radost starodrevnog
grada Krapine
Dan Krapinsko-zagorske Otvorena
županije
Rimska cesta
Po Purgi se
Lobor poznaje
Festival žudija 2018.
u Mariji Bistrici
Agrotermalna energija
– topla voda zagorska
ISSN 1848-0004
Željko Hren:
Jedinstven vodovod i
odvodnja
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Urednički kolegij:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez,
Monika Briševac, Dunja Horvatin,
Vlasta Krklec, Elvis Lacković,
Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta,
Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica
11
• Vanjski suradnici:
Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Fotograf:
ZDRAVKO MRŠIĆ
HDZ kao stranka kakva je sad nije u stanju preuzeti vlast,
usprkos slabosti i štetnosti promašene nove vlasti koja je
nedavno zavedena.
Dražen Zetić
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
Telefon: 049 370 190; 091 372 66 55
E-mail: glas-zagorja@glas-zagorja.hr
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Branimir Gregurović
• Marketing:
Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki
marketing@glas-zagorja.hr
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA
POTRAŽITE
1. LIPNJA
2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-49
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-53
12
• Direktor
INTERVJU - Željko Hren:
Jedinstven vodovod i odvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
DANI KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Prioritet prometna infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA - Održana 4. štruklijada . . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
RIJEČ GOSPODARSTVENIKA - Stjepan Pavliša:
Vještine i znanja garancije uspjeha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
MANIFESTACIJE - Buđenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
• Nakladnik:
Glas Zagorja d.o.o.
Krapina, Ivana Rendića 15
AKTUALNO
STJEPAN PAVLIŠA
…bez malog čovjeka koji se želi žrtvovati, nema napretka,
možete imati idealnih 5 vođa, ali ako nemate 500 ljudi koji
za njih žele raditi, nema napretka.
15
SPORT
Pikado u svijetu i Krapini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
ZANIMLJIVOSTI
POVRATAK SUNCU - Agrotermalna energija. . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Podmukla bolest celijakija. . 61
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
KOZMETIKA - Njega noktiju i kose . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
TZ KRAPINA - Hrvatski turizam u Moskvi / Perivoj Dolac. . . . . . . . . . 63
ZELENA ŠKRINJA
ZLATKO VITEZ
Među svim tim ljudima koji misle i govore da su sposobni i
pozvani predvoditi političke stranke i hrvatsku državu, nema
čovjeka za kojega biste stavili ruku u vatru!
GLAS ZAGORJA
broj 92
Otkriti toplu vodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Potočnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Brojenje kockavice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Traži se zlatovrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
INTERVJU
01. SVIBNJA 2012.
Željko Hren,
direktor
Zagorskog
vodovoda
Razgovarala
Monika Briševac
Željko Hren, ing. je građevinarstva
iz Oroslavja i direktor Zagorskog
vodovoda gotovo 15 godina. Koliko je uspješno poduzeće, svjedoči
činjenica da je Zagorski vodovod
danas najveće komunalno poduzeće koje se na prostoru Krapinskozagorske županije bavi djelatnošću
organizirane distribucije vode za
piće. Opskrbljuje vodom oko 90.000
stanovnika. U sustav je uključeno
55 vodosprema, te 74 hidroforska i pumpna postrojenja. Ukupna
razvodna mreža iznosi 1.839 km
i treća je po dužini u Republici Hrvatskoj.
Zagorski vodovod i ove godine
nastavlja s razvojnim projektima
modernizacije i proširenja sustava
vodoopskrbe. O tome, o novostima, projektima, sustavu odvodnje i
objekata za pročišćavanje otpadnih
voda, razgovarali smo s direktorom
Zagorskog vodovoda, gospodinom
Željkom Hrenom.
Za početak možemo otkriti
čitateljima koji su planovi, što
Zagorski vodovod konkretno ove
godine očekuje, koje su novosti?
Kad smo prije otprilike 10 godina
započinjali veliki projekt dogradnje
postojećih vodoopskrbnih sustava
i povezivanje u jedinstveni vodoopskrbni sustav, bili smo svjesni
trajanja tog procesa kroz određeno vrijeme, zbog svoje cijene, zbog
konfiguracije KZŽ, no zahvaljujući
dobrim i kvalitetnim ugovorima s Hrvatskim vodama, program se odvija
dinamikom koja je bila planirana.
Već danas smo postigli visoku razinu
krajnjeg cilja i na 75% smo opskrbljenosti pučanstva kvalitetnom vodom
za piće. Preostali su najzahtjevniji
dijelovi, visoke zone, područja gdje
je najmanje potrošača, koje je teško
opskrbiti zbog dužine mreže, tlakova
koji su potrebni – čitava ta faza odvija se zadnjih godina. Već danas imamo slučaj da za potrebe ili probleme
u sustavima Krakoma i Humkoma
možemo intervenirati i dati određene količine vode. Konačni cilj je kompletan integralni sustav na području
Zagorja, kada ćemo moći raspolagati
sa svakom litrom vode, racionalno,
na zadovoljstvo naših korisnika. Svi
projekti koje realiziramo posljednjih
godina, stalno impliciraju poboljšanjem kvalitete. Zadnjih godina
potrošači nisu primijetili nikakav ozbiljniji prekid distribucije, što je vrlo
važno. Eventualno je riječ o kraćim
prekidima, i oni su najavljeni, ili se
radi o puknućima cijevi. Disperzijom

Jedinstven
vodovod i
odvodnja
Oko 75% Zagoraca u zajedničkom je organiziranom sustavu distribucije vode, svaka kap vode se kontrolira, ima jedinstvene uvjete distribucije i cijenu. Krajnji cilj je obuhvatiti 90% potrošača i takoðer sve
njih sustavom odvodnje, čija je studija pred završetkom.
4
GLAS ZAGORJA
broj 92
INTERVJU
sustava, uključenjem nekoliko izvorišta, stvorili smo uvjete da kontroliramo naš sustav, da je on stabilan,
hidrotehnički moderniziran. Nastavljaju se razvojni projekti i u 2012. S
Hrvatskim vodama je potpisan ugovor na razini prošlih godina, odnosno ugovor na 16 milijuna kuna. Naš
krajnji cilj je opskrba više od 90% kućanstava i gospodarstva vodom.
Kvaliteta vode zagorskih vodovoda trebala bi se podići na
još viši nivo dovršetkom gradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava?
Ono što uvijek ističemo, jest da je
voda u našem sustavu najviše moguće kvalitete. Prije svega radi prirodnih okolnosti. Profesionalna briga je
prijeko potrebna i uspijevamo vodu
takvom održati. Stalno smo u vrhu
kvalitete među svim vodoopskrbnim
sustavima u RH. Već 5 godina smo
nositelji HACCP certifikata. Naime, u
Zagorskom vodovodu 2007. uveden
je preventivni sustav samokontrole,
HACCP sustav, koji je certificiran od
strane SGS Adriatica certifikacijske
kuće. Ovim certifikatom Zagorski vodovod d.o.o. zadovoljio je zakonske
propise kojima je regulirana obveza
uvođenja sustava, no prava vrijednost prepoznaje se u skladu rada
i načinu provođenja preventivnih
mjera kojima je povećana sigurnost
proizvoda tj. zdravstvene ispravnosti
vode za piće. To je garancija kvalitete.
Po dužini mreže Zagorski vodovod je treći u Hrvatskoj. U
skoroj budućnosti u svoj sustav trebao bi uključiti manje lokalne vodovode što bi značilo povezivanje
u jedinstveni vodoopskrbni sustav.
S obzirom na to da je riječ o skupoj
i zahtjevnoj investiciji, do kud se
došlo?
Zagorski vodovod nije zbog materijalnih razloga zainteresiran za preuzimanje lokalnih vodovoda. Iskustva
pokazuju da ćemo u prvim godinama imati zbog toga samo trošak, jer
su potrebna ulaganja. A napomenut
ću da je ostalo još malo vremena do
primjene Europske regulative kojoj
neki od tih vodovoda neće udovoljavati.

01. SVIBNJA 2012.
u ime KZŽ Zagorski vodovod. Studijom se daje rješenje sustava odvodnje za KZŽ, pa nam recite još nešto
više o Studiji i o projektu?
Svaki ozbiljan projekt, a to je u svakom slučaju rješenje odvodnje u
KZŽ, možda i trenutno najveći komunalni projekt (osim zagorskih cesta),
svakako treba studiozno pripremiti. A to je studija koja je na javnom
međunarodnom natječaju postigla
cijenu od 12 milijuna kuna. To nije
mala cijena, ni mala studija, a ni mali
zadatak. Studija je pri samom završetku i bit će temelj za apliciranje na
EU fondove. Očekujemo da ćemo
Ono što uvijek ističemo, jest da je voda u našem sustavu najviše moguće kvalitete. Prije svega radi prirodnih okolnosti. Profesionalna briga je
prijeko potrebna i uspijevamo vodu takvom održati. Stalno smo u vrhu
kvalitete među svim vodoopskrbnim sustavima u RH. Već 5 godina smo
nositelji HACCP certifikata.
ji. U konačnici, čitav taj veliki projekt
rješavanja otpadnih voda trebao bi
trajati idućih 15 godina. Vrlo je to
zahtjevno, vrlo skupo, a naš je standard takav kakav je. Optimisti smo, i
vidimo da stvari idu dobro, i očekujemo obećana sredstva. Trebamo ići
korak po korak i vjerujem da ćemo
doći do cilja.



Projekt odvodnje
Uz vodoopskrbu, drugi razvojni projekt Zagorskog vodovoda je uključivanje u organiziranu
odvodnju za čitavo područje na
kojem se sada obavlja distribucija
vode, što je idući veliki zadatak cijelog Zagorja. Započelo se s izradom
studija i projektiranjem. Naručitelj
studije koja je prezentirana u Krapini su Hrvatske vode, a supotpisnik
javnim poduzećima za opskrbu vode
i odvodnju trebala su ih se odreći i
vratiti udjele komunalnim poduzećima. Procedura je jednoglasno provedena. U našoj djelatnosti ništa se
bitno nije promijenilo, mi smo i prije
vodili brigu o vodoopskrbi, iznimno
dobro surađivali s gradonačelnicima
i načelnicima, prihodi za vodoopskrbu jedinica lokalne samouprave
moraju su namjenski utrošiti, što i
radimo uz stalne dogovore i komunikaciju. Distribucija vode ne poznaje granice, mora se razvijati kao
jedan integralni sustav, samo tako
cijeli sustav može funkcionirati. Županija više nije suvlasnik Zagorskog
vodovoda, no čini mi se kako su naši
kontakti još intenzivniji jer je interes
obostran – dobra opskrba pitkom
vodom na području cijele Županije.
Zadovoljan sam, kad je u pitanju vodoopskrba, postignut je konsenzus u
svim političkim opcijama i tijelima.
biti spremni do ulaska Hrvatske u EU
i imati gotovu projektnu i izvedbenu
dokumentaciju za veliki sustav odvodnje koji je nužan za Zagorje, kako
bi ga sačuvali kao najljepši kutak.
Već se intenzivno projektiraju sustavi glavnih kolektora, lokalnih mreža,
projektiraju se i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. U prvoj fazi do
2018., potrebno je izgraditi 3 glavna
uređaja – uređaj Krapina, Oroslavje
i Zlatar Bistrica. Tim je uređajima
projektno predviđeno pokrivanje
oko 55% područja čitavog Zagorja sa
sabirnom mrežom. Na ostalom dijelu područja, koji je konfiguracijski i
hidraulički uvjetovan, po pojedinim
grupama općina, ili pojedinačno u
općinama, gradit će se manji uređa-
Kao najodgovornija osoba za funkcioniranje zagorskog vodovoda i sustava distribucije poduzet ću sve da zaista ne dođe do poskupljenja.

Krajem prošle godine potpisani su na izvanrednoj sjednici
skupštine Zagorskog vodovoda ugovori o povratu 26,41% suvlasničkog
udjela u trgovačkom društvu Zagorski vodovod. Krapinsko-zagorska
županija je temeljem odredbi Zakona o vodama i Odluke Županijske
skupštine, vratila vlasničke udjele
gradovima Donjoj Stubici i Oroslavju, te općinama Stubičke Toplice,
Krapinske Toplice, Gornja Stubica i
Hraščina. Vlasničku strukturu najvećeg regionalnog poduzeća za distribuciju vode i odvodnju sada čini
25 jedinica lokalne samouprave, tj.
5. gradova i 20 općina. Što to konkretno znači za općine i gradove, i
za Zagorski vodovod?
Na temelju zakona koji je na snazi od
2010. županije koje su i drugdje imale određen postotak suvlasništva u
GLAS ZAGORJA
broj 92
Cijena vode
Svjedoci smo svakodnevnih
poskupljenja, od 1. svibnja
porasla je cijena struje i plina. Naše
Zagorce će zasigurno zanimati hoće
li Zagorski vodovod u skoroj budućnosti povećati cijene?
Na početku godine u obraćanju
našim potrošačima i javnosti rekli
smo da u plan 2012. nismo stavili poskupljenje vode, ali da ćemo
pratiti situaciju prije svega na području energije. Kod nas ključna je
električna energija i gorivo. Sad kad
imamo činjenice o poskupljenjima,
prvu polovicu godine, dakle do kraja
6. mjeseca završit ćemo bez poskupljenja vode. Na redovitoj godišnjoj
skupštini analizirat ćemo sve što će
se u tom prvom polugodištu dogoditi, naše prihode i rashode i predložiti
određene odluke našim najvišim tijelima. Kao najodgovornija osoba za
funkcioniranje zagorskog vodovoda
i sustava distribucije poduzet ću sve
da zaista ne dođe do poskupljenja.
Iako više nema rezervi, ali u suradnji
prije svega s državnim institucijama,
Hrvatskim vodama, pokušat ćemo
pronaći načine pokrića troškova, a
da ipak ne posegnemo u džepove
potrošača. Ono što uvijek ističem,
najskuplje bi za nas bilo kada bi došlo do nekog poremećaja u distribuciji
vode, jer je onda povratak vrlo težak.
Mi smo dio čitavog sustava i svako
se poskupljenje itekako replicira na
nas, no pokušat ćemo s time živjeti i
raditi normalno, a onda ćemo, bude
5
INTERVJU
01. SVIBNJA 2012.
Sustavom odvodnje, u prvoj fazi do 2018. potrebno je izgraditi 3 glavna
uređaja – uređaj Krapina, Oroslavje i Zlatar Bistrica, kojima je projektno
predviđeno pokrivanje oko 55% područja čitavog Zagorja sa sabirnom
mrežom. Na ostalom dijelu područja, koji je konfiguracijski i hidraulički
uvjetovan, po pojedinim grupama općina, ili pojedinačno u općinama,
gradit će se manji uređaji. U konačnici, čitav taj veliki projekt rješavanja
otpadnih voda trebao bi trajati idućih 15 godina.
li neophodno, na vrijeme povući potrebne poteze kako je bilo to i ranijih
godina.
U našim ranijim intervjuima
istaknuli ste 2010. kao najtežu za Zagorski vodovod, u ovih 15
godina od kad ste direktor. Racionalizacijom i štednjom niste poslovali s negativnim prihodima. Kakva
je bila 2011. i kakva se očekuje ova
godina?
Pa 2010. je bila godina kada su zapravo počeli ozbiljni problemi s recesijom. Možda je ona počela i nešto
ranije, ali tada se intenzivnije implantirala na našu likvidnost. Mi smo
vrlo složen hidrotehnički sustav, za
funkcioniranje distribucije potreban
je visoki faktor energije. Ta energija
je, od svih sustava u Hrvatskoj najprisutnija unutar Zagorskog vodovoda jer imamo 74 pumpne stanice,
jer su sve naše srednje i visoke zone
isključivo na tlaku, dakle na stalnom
radu pumpnih sustava. I ovih dana
svjedoci smo poskupljenja energije i

6
to će se odraziti na naše poslovanje.
Dakle 2010. je bila u tom segmentu
vrlo zahtjevna za Zagorski vodovod i
mi smo i tada uspjeli na kraju godine, naravno, uz određenu korekciju cijene koja je tada bila oko 15%,
izvući godinu s potpuno normalnim
poslovanjem, stalnost distribucije i
prihvatljiv financijski rezultat. Prošla 2011. bila je slična 2010., ali više
nismo kukali na taj način nego smo
uveli zaista mjere štednje na svakom
koraku, dijelom i na uštrb razvoja što
nikad nije dobro, ali kada je nužno
onda se mora primijeniti. U takvom
GLAS ZAGORJA
broj 92
procesu i programu smo i dan danas,
dakle, sad su pred nama i iza nas je
nekoliko zahtjevnih godina. Kad bi se
čovjek predao, niti dnevne probleme ne bi mogao rješavati kvalitetno,
jednostavno treba se bolje ekipirati,
treba na svakom mjestu naći mogućnost da se stvari pokreću i barem održavaju na jednoj razini koja
je potrebna i onda rezultat ipak ne
izostane.
Isporuka vode mora biti konstantna, što znači da si ne
možete zbog velikih troškova dozvoliti da još kreditirate potrošače.
U teškim recesijskim vremenima, za
pretpostaviti je da je i Zagorski vodovod imao problema s naplatom
i dugovanjima. Koliko je potrošača
prošle godine isključeno?
Uvijek treba gledati što se događa
oko nas, mi smo svi dio jednog zajedničkog okruženja i dobro je da jedni
drugima pomažemo. Mogli smo desetke poduzeća isključiti iz sustava
distribucije zbog neredovitog ili višemjesečnog neplaćanja računa, međutim, uvijek smo bili skloni mjeri razgovora, dogovora i pronalaženja načina
međusobne pomoći. Ipak, ne možemo funkcionirati bez određenih prihoda, plaćamo struju, gorivo koje da
bi kontrolirali sustav, moramo trošiti i
plaćati. Krajnje je zaista rješenje nekog isključiti iz sustava, jer njemu smo

INTERVJU
zatvorili slavinu u bilo kojem smislu i
mogućnosti da se oporavi, a mi smo
izgubili potrošača. Dakle, nikad nije
bio pristup Zagorskog vodovoda mjerama isključenja. Nažalost, u 2011. iz
sustava distribucije isključili smo oko
250 naših potrošača. Dio manjih gospodarskih subjekata koji su iz ovih ili
onih razloga prestali djelovati i otišli
u stečaj ili slični postupak, i možda
nešto veći dio kućanstava koja su dugovala i više godina. Kad ispostavimo
račun, mi moramo u roku 30 dana
naplatiti i PDV i 4 naknade države i
koncesiju, i zapravo se pretvaramo u
kreditnu banku, a na kraju ne možemo ni kamatu naplatiti.
Zagorski vodovod participira u svim
problemima koji su oko nas, često
se pokaže prstom pa kaže – evo to
je vodovod, to je javno poduzeće, pa
to je sve sjajno, to su dobre plaće…
Naše plaće su negdje na oko 80%
prosjeka države u tom segmentu,
dakle, niže od republičkog standarda, ali hvala Bogu, koristim priliku
uvijek pohvaliti djelatnike Zagorskog
vodovoda koji u velikoj većini, često
se to u javnosti ni ne vidi, ni ne prepoznaje, daju zaista maksimalno za
ne veliku plaću. Često ljudi ne vide
da 24 sata funkcionira taj Zagorski
vodovod, da su dežurstva konstantna, interveniramo na svaki poziv.
Neki put ne možemo to u roku 10
minuta, ali možemo u roku sat vremena i niz tih tehničkih mjera smo
poduzeli da bismo održali sustav takvim kakvim je on upravo danas.
22. ožujka obilježen je za Vas
važan Dan, Dan voda, pod
motom Voda i hrana – Svijet je žedan jer smo mi gladni, a odnosi se
na podizanje svijesti o količini vode
koja se troši u proizvodnji hrane.
Koliko je važno obilježavanje Dana
voda?
To je jedna nezaobilazna tema u
svakodnevnom životu posljednjih
desetak godina. Ujedinjeni narodi
su raznim mjerama, konferencijama,
dokumentima upozorili na nedostatak vode na Zemlji. Velika područja
nekih kontinenata su bez adekvatne
vodoopskrbe, ljudi žive u područjima siromašnima vodom, dnevna su
umiranja, naročito djece koja nemaju vodu za piće ili je ona zagađena.
Sve više stavlja se naglasak na brigu
i zaštitu okoliša, treba uložiti u sustave odvodnje kako bi zaštitili okoliš od
zagađenja, a prije svega podzemlja
jer voda se krije u podzemlju, a u
zemlji proizvodimo hranu i to je toliko spojivo da moramo voditi brigu o
zemlji da bi na njoj uspijevala zdrava
hrana. Sažetak svega je briga za naš
okoliš, gdje svatko od nas svaki dan
može participirati.

VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
V
jerojatno ste se barem jednom
našli u situaciji da ne znate što
biste napisali ili rekli, a s druge strane toliko toga Vam je na pameti. U
takvim trenucima šutnja je najbolji
govor. To je dragocjeno vrijeme zrenja
za onaj pravi trenutak kada će dozrela
misao imati smisla, a poruka plodno
tlo za rast i donošenje plodova. Zato
umjesto poludovršenih vlastitih misli,
za svibanj donosim Vam dobro poznatu priču o brodu zvanom Titanic. Neka
vam je blagoslovljeno vrijeme pred
nama!
Svi smo mi putnici Titanica, a da to ne
znamo. Ono što se dogodilo na palubi
tog broda odražava čovjekovu sklonost da ne prihvaća stvarnost. Govorili su: ”Ovaj brod ne može potonuti.”
U stvarnosti su mislili: ”Mi nikada ne-
Titanic
tako glasno upozorenje da je radiotelegrafist s Titanica ljutito odgovorio:
“Daj čovječe zašuti. Imam posla!”
Nekoliko sati kasnije, u 23:40, dogodilo se nešto, sa čime nitko nije računao: ledenjak se zabio u Titanic i
proparao ga. Dok se u salonima i dalje
sviralo i plesalo, kapetan i arhitekt su
nakon inspekcije broda prvi naslutili
dolazeću katastrofu. Radiotelegrafisti
su u 00:15 sati počeli grozničavo odašiljati pozive upomoć brodu koji se nalazio u blizini, međutim, telegrafist je
noću isključio radio i otišao na spavanje. Tako je kapetan Smith zapovjedio
da se odašalje internacionalni signal
za poziv u opasnosti SOS (save our
souls). Putnicima je rečeno da obuku
prsluke za spašavanje. Na malobrojne brodove za spašavanje ukrcani su
vama!” Oko 02:00 sata podigla se još
jednom, na nekoliko minuta, krma
broda, da bi onda brod konačno zauvijek potonuo. “Carpathia” je žurno pristigla i uspjela spasiti 706 ljudi, dok je
1503 čovjeka umrlo u ledenom moru.
aš život sliči posljednjem putovanju Titanica. Mi putujemo kroz život samopouzdani, bezbrižni, ponosni
i puni planova. Brinemo se za zabavu,
potiskujemo pomisao na opasnost,
jer sebe smatramo nepobjedivim
“titanima”. Ne osvrćemo se na upozorenja, dapače ona izazivaju ljutite
reakcije, kad neki postanu previše
uporni sa svojim i nerviraju nas svojim
propovijedima. Bog nam preko “radija” šalje signale da bi nas upozorio na
“ledenjak” na horizontu. Ali mi reagiramo razdraženo poput radiotelegra-
N
“Brod tone! Posado i oficiri Titanica, niste više u
službi! Izvršili ste svoju dužnost, pokazali ste se Britancima! Neka se spašava ko može! Neka Bog bude
s vama!” Oko 02:00 sata podigla se još jednom, na
nekoliko minuta, krma broda, da bi onda brod konačno zauvijek potonuo.
ćemo umrijeti.” U tom smislu je “TITANIC” metafora neizbježnosti smrti.
og 10. travnja 1912. godine krenuo je iz Southhamptona tada
najveći brod na svijetu s ciljem da što
je moguće brže stigne u New York i
time sruši vremenski rekord prelaska Atlantika. Na ovom 269 metara
dugačkom oceanskom divu poput
jedanaesterokatnice nalazilo se 2200
ljudi. Među njima su bili i mnogobrojni iseljenici, koji su rezervirali mjesta
u trećem razredu u želji da u Americi
započnu novi život. Drugi razred su
zauzeli trgovci, a u prvom su noćili
neki istaknuti ljudi koji su se ubrajali
u najbogatije ljude na svijetu. Nevjerojatno luksuzan i dobro opremljen
i opskrbljen, plovio je ovaj moderan
brod za koji se vjerovalo da ne može
potonuti. Na brodu nije bilo raketa za
signalizaciju opasnosti jer se smatralo
da su suvišne, a isto tako manjkalo je
brodova za spašavanje. Sigurnost broda i poznati iskusni kapetan Smith bili
su garancija bezbrižnog putovanja.
Drugi brodovi upozoravali su radio
vezom na ledenjake kad je Titanic od
Newfoundlanda bio udaljen 400 morskih milja, međutim, ova su upozoravanja ignorirana. Posljednje upozorenje je došlo s broda udaljenog samo
19 milja sjeverno i nasukanog među
ledenjacima, a s tog broda je stiglo
T
djeca i žene i spušteni su u more, dok
su mornari s napunjenim pištoljima,
brinuli za to da na brodu ne izbije panika i da se neovlašteni muškarci ne
ukrcaju na brodove za spašavanje. Milijarderi su nudili milijun dolara, drugi
svoje imanje na mjesto na brodu, na
što su putnici trećeg razreda odgovarali podrugljivim osmjehom. Dok se
Titanic već poprilično naginjao, svirači
su još uvijek izvodili Boogie-Woogie.
Zborovođa tad međutim uze dirigentski štapić po posljednji put u ruke i naredi sviračima da zasviraju koral: “Sve
smo bliže tebi, moj Bože...” Mnogi su
bili potreseni i u zanosu zapjevali s
njima, neki su molili, drugi bježali ili
zbijali sarkastične šale.
eki engleski lord se pojavio u
svom najboljem fraku u pratnji
svog butlera; htjeli su se rastati od
života na dostojanstven, plemićki način. Neka žena nije htjela ući u brod za
spašavanje jer je htjela umrijeti pored
svog muža. Neki su provaljivali u kantinu i opijali se, a drugi su se pripremali
na samoubojstvo. Malobrojni koji su
mislili da se radi o bezazlenoj vježbi,
shvatili su da se varaju kad je kapetan
preko mikrofona jasno rekao: “Brod
tone! Posado i oficiri Titanica, niste
više u službi! Izvršili ste svoju dužnost,
pokazali ste se Britancima! Neka se
spašava ko može! Neka Bog bude s
N
GLAS ZAGORJA
broj 92
01. SVIBNJA 2012.
Piše
Zvonko Franc
urednik@glas-zagorja.hr
fista Titanica: Začepi! Imam posla! A
onda se odjednom nađemo u bezizlaznoj situaciji. Najprije pokušavamo
potisnuti zloslutne misli, dok nismo
prisiljeni pogledati činjenici u oči: Beznadežno smo izgubljeni i nesposobni
da pomognemo sami sebi. Trebamo
pomoć. Uzaludno je pitanje: Kako Bog
sve to može dopustiti? Stojimo pred
odlukom, jer se više ne radi o filozofiranju, već o životu i smrti. Možemo na
sve načine bježati od stvarnosti. Možemo sami sebi dokrajčiti život. Možemo dostojanstveno u odijelu i kravati krenuti u susret neizbježnom...ili
možemo, možda prvi put, razmišljati
o Bogu i vječnosti i zapomagati: Save
our souls (spasi naše duše). Kao što
ovaj poziv upomoć nije ostao neuslišan, već je pomoć pristigla, tako se ni
molitva Bogu neće odbiti o strop. Bog
već dugo čeka vaše zapomaganje.
Bog nam je odavno stavio na raspolaganje brod za spašavanje. Za njega
nema razlike među ljudima. Pred njim
je svaki ljudski život jednako vrijedan i
svatko ima iste šanse biti spašen. Ali u
brod za spašavanje morate ući osobno i zato što ste to vi odlučili.
“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao
svog jedinorođenog Sina da ne pogine
ni jedan koji u Njega vjeruje, već da
ima život vječni.” (Ivan 3,16)
Preuzeto s www.krscanstvo.net
7
01. SVIBNJA 2012.
DAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Prioritet
prometna
infrastruktura
Blagdan Svetog Jurja, 23. travnja, dan je Krapinsko-zagorske županije. Tradicionalno, svečanost
obilježavanja Dana županije započela je polaganjem vijenaca kod križa na Gradskom groblju u
Krapini, odavanjem počasti poginulima za Hrvatsku. U općini Desinić, ovogodišnjem domaćinu
proslave, u 14 sati u Župnoj crkvi služena je svečana sveta misa.
Svečana sjednica županijske skupštine povodom Dana županije održana je u Dvoru Veliki Tabor. Predstavljen je portal Krapinsko-zagorske županije – Graðani predlažu, promoviran film
Nenada Borovščaka o životu i načinu rada licitara Èarobne ruke majstora licitara, dodijeljena
županijska priznanja, a glazbeni program izvela je Klapa Bistrica.
8
GLAS ZAGORJA
broj 92
DAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
– Vrijeme u kojem se nalazimo je
dosta turbulentno, međutim, bez
obzira na okolnosti, na koje često mi
ne možemo utjecati, pred nama su
izazovi koje pokušavamo usmjeriti u
razvoj naše Županije. Tome svjedoče
brojni provedeni projekti do sada,
projekti koje nastavljamo i neki novi
koje ćemo započeti – rekla je u prigodnom obraćanju povodom Dana
županije nova županica Sonja Borovčak. Naglasila je kako listu županijskih prioriteta počinje prometnom
infrastrukturom. – Rekla sam da su
naše oči uprte u našeg ministra, ali
01. SVIBNJA 2012.
ne zbog toga da bi Krapinsko-zagorska županija imala neku privilegiju
nego zbog toga da Krapinsko-zagorska županija konačno dobije ono što
smo već odavno trebali dobiti – ponovila je županica Borovčak.
Novi ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić koji je na svečanosti bio
u ime Vlade RH, u svom govoru kazao je da su očekivanja velika, ali isto
tako i drugih te da će se truditi da
kao ministar jednog ogromnog resora uvažava prioritete svih dijelova
RH, svih županija i da na izazove koji
su pred njima odgovore kvalitetno
Na svečanoj sjednici županijske skupštine dodijeljena su
županijska priznanja: Povelja Krapinsko-zagorske županije
dodijeljena je Goranu Iliću, posmrtno, a Plaketa Krapinskozagorske županije za životno djelo Veri Hubicki, također posmrtno. Plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu dodijeljene su Zagorki d.o.o.
i Štefaniji Keresteš, a Plakete za iznimno postignuće u prošloj
godini tvrtki ZMH Horvat d.o.o. i Stjepanu Pavliši.
Na svečanoj sjednici županica Sonja Borovščak predstavila je
projekt Građani predlažu, koji bi trebao podići transparentnost rada županijskih tijela na još višu razinu. Građani će
od sada moći predlagati i savjetovati Županiju, i njihovi će
prijedlozi biti objavljeni na web stranici. Potom se glasanjem
o prijedlogu mogu izjasniti svi građani koji posjete stranicu,
a prijedlog s najvećim brojem glasova na prijedlog županice,
ulazi u dnevni red prve sljedeće Županijske skupštine te se o
njemu raspravlja i donosi konačan sud. Ovaj projekt, zasad
koriste estonska i slovenska vlada, a omogućava vrlo usku
povezanost građana i njihovog predstavničkog tijela, Županijske skupštine.
Portal za podnošenje prijedloga nalazi se na stranicama
Županije, www.kzz.hr.
brzo i efikasno. Izrazio je uvjerenje
da Vlada Zorana Milanovića, a isto
tako i njegov tim u resornom Ministarstvu ima snage, ima želje, ali ima
i znanja.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Svečanosti je nazočio i predsjednik
RH u mandatu, 2000.-2010. Stjepan Mesić. U prigodnom govoru on
je između ostalog rekao da je pred
ovom novom Vladom veliki zadatak
da ispravi ono što je do sada otišlo
krivim tijekom i da idemo ubrzanim
tempom naprijed, ali naprijed sa
otvaranjem novih radnih mjesta,
koje će stvoriti nove vrijednosti.
Predsjednik Hrvatskog sabora Boris
Šprem pak je u prigodnom govoru
istaknuo raznoliko bogatstvo komparativnih prednosti Krapinsko-zagorske županije.
– U vašoj viziji razvoja Krapinskozagorska županija je definirana kao
poželjna destinacija ne samo za život
i rad, nego i za odmor. Krapinsko-zagorska županija doista ima sve preduvjete za to. Osobno mislim da bi ova
Županija, ako uspije iskoristiti vlastite
mogućnosti mogla postati Austrija u
malom – naglasio je Šprem.
Svečana sjednica Županijske skupštine održana je u Dvoru Veliki Tabor –
biseru europske i svjetske arhitekture, kako je to na početku svečanosti
naglasio Zvonko Škreblin, načelnik
općine Desinić koja je ove godine
bila domaćin županijske proslave.
9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
01. SVIBNJA 2012.
Ovogodišnja Štruklijada održana je
u nedjelju, 22. travnja 2012. u Gornjoj Stubici. Odazivom 18 zagorskih
restorana, hotela, agroturizama,
toplica i obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava te prodajom njihovih zagorskih štrukli prikupljeno je
4.250 kn za Društvo Naša djeca iz
Donje Stubice kako bi se financijski
potpomogla organizacija ljetovanja
za djecu čiji su roditelji slabije imovinske moći.
Štruklijadu su otvorili županica
Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak i gosp. Nenad Stazić,
Pripremila
Tanja Ivek
Održana 4. štruklijada
Štruklijada je županijska manifestacija čiji je osnovni cilj promocija, te
zaštita tradicionalnog zagorskog jela - zagorski štrukli i prepoznatljivog
brenda Zagorja. Izložbeno natjecateljski karakter manifestacije privlači
brojne ugostitelje koji žele prezentirati svoje umijeće spravljanja zagorskih štrukli te se izboriti za titulu prvih štrukla Zagorja, dok donatorski
karakter manifestacije privlači brojne posjetitelje koji osim što imaju
priliku isprobati najbolje zagorske štrukle, pomažu i rad udruga s područja naše Županije koji se bave dobrotvornim radom. Krapinsko –
zagorska županija je 2011. zaštitila manifestaciju verbalnim žigom, a
time i pravo korištenja naziva za manifestaciju.
potpredsjednik Hrvatskog sabora,
pozdravivši pri tom nastojanja Krapinsko-zagorske županije u zaštiti
zagorskih štrukla kao gastronomskog branda.
Stručni žiri, u sastavu Slavko Večerić, Branka Kralj, Branko Greblički
Ventek i Anka Ilinčić ocjenjivali su
štrukle u kategorijama izgled (boja,
sjaj, nadjev),
pobjednica
ukus (slanoća, sočnost, sklad) te
greške (prepečeno, premalo pečeno, premasno, premalo nadjeva, previše nadjeva, žilavo). Pobjednik ovogodišnje Štruklijade
je Restoran&Catering Sermage iz
Svetog Križa Začretje, drugo mjesto
je osvojio Restoran Rody iz Gornje
Stubice, a treće mjesto Seljački turizam Šumak iz Miljane, Zagorska Sela.
Odličnu atmosferu dodatno je zakuhao kulinarski
show u kojem su snage
odmjerili prošlogodišnji
pobjednici Terme Jezerčica u dvoboju s izazivačicama amaterkama
kulinarski show
10
GLAS ZAGORJA
broj 92
– djelatnicama Upravnog odjela za
poljoprivredu Krapinsko-zagorske
županije, Marinom Krog i Draženkom Grah. Mnogobrojni posjetitelji
mogli su uživati ne samo u promatranju pripreme ovog tradicionalnog
zagorskog jela već i u nastupu ŽVG
Kajde iz Mača.
Organizator Štruklijade je Zagorska
razvojna agencija, uz financijsku potporu Krapinsko-zagorske županije,
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije te Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, te uz logističku potporu Srednje
škole Zabok i
Općine
Gornja Stubica. Medijski pokrovitelji
su Radio Kaj i Zagorski list.
Ovogodišnjom manifestacijom nastavlja se tradicija natjecanja zagorskih štruklopekača, koja će se i
sljedeće godine održati na nekom
drugom mjestu, u neko drugo vrijeme te s novim atrakcijama promovirati najpoznatiji hranjivi brand
Zagorja – zagorske štrukle.
Zagorska razvojna agencija zahvaljuje svima koji su pomogli u realizaciji
Štruklijade, kao i ugostiteljima s područja Krapinsko-zagorske županije
koji se svake godine rado odazivaju
pozivu za sudjelovanjem.
ODVOJENO MIŠLJENJE
P
redsjednici hrvatskih političkih
stranaka se biraju ili (1) kad nastupi fizička ili politička smrt predsjednika ili (2) kad propadanje
stranke navede članstvo da bira
novog predsjednika.
Iako trajnost nositelja stranačke
vlasti ne jamči postojanost stranke, najstabilnije vodstvo dosad je
imao SDP sa samo dva predsjednika. Drugoga je izabrao nakon smrti
prvog predsjednika, koji je stranku
vodio u nepovoljnim okolnostima i
doveo je jednom na vlast.
HDZ kao stranka, koja je u dvadeset dvije godine postojanja obnovljene hrvatske države obnašala
vlast punih osamnaest godina, već
je imala tri predsjednika, a sad
ponovno bira predsjednika i to uz
01. SVIBNJA 2012.
HSS je dosad imao četiri predsjednika (I. Z. Čičak, D. Stipac, Z.
Tomčić, J. Friščić), a sad se čini da
predsjednika uopće nema, iako je
izabran peti. Zamrli su i loza seljačkih kraljeva Pankretića i sama
stranka. Kraj HSP-a označilo je
povlačenje gotovo doživotnog
predsjednika A. Đapića – koji je
predsjednikom postao stranačkim
kutinskim udarom na D. Paragu –
u počasno predsjedništvo, nakon
potpunog sloma stranke, koje
nema ni u Saboru. Broj pravaških
stranaka za dugog predsjedanja
A. Đapića pravašima dosegnuo je
šest.
Još je tragičnija sudbina HSLS,
koji se prvi okitio liberalnim pridjevom. Predsjednici su bili S.
datni izbori u HDZ-u također su
rezultat propadanja te stranke,
a i oni su rezultat teška izbornog
poraza. Iako je bilo očito da je
stranka propadala i za vodstva dr.
sc. I. Sanadera, nisu se upriličili
izbori – što bi bilo razborito i korisno – ni poslije njegove ostavke
na mjesto predsjednika stranke.
Međutim, ljudi koji misle samo na
svoju osobnu dobrobit smatrali su
da stranka nema i ne treba imati
život za sebe.
ad HDZ mimo svojeg iskustva
prvi put bira predsjednika, a
da se pritom kandidira i vladajući
predsjednik. Dosadašnje kandidature četvorice liječnika i jednog nadpolicajca za unutarnje
predsjedničke izbore u HDZ-u su
S
HDZ: Prvi izbori uz
živa predsjednika
Na domaćoj gozbi su čudna veselja,
I pjano se bunca i buči.
Sudbina, što drugima nalijeva vina,
Tebi će naliti žuči.
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
(D. Cesarić, Pjesma gorka)
živu, zdravu i ambicioznu predsjednicu, koja će – kako sad stoji
– imati četvoricu protukandidata.
Iako je u Hrvatskoj postojalo nastojanje predsjednika stranaka da se
dosmrtno održe na kormilu stranka, predsjednici većine stranaka
morali su ustupiti svoje mjesto
novim ljudima, jer su ih slabi izborni rezultati na to naveli. HNS je
četiri puta mijenjao predsjednika/
predsjednicu, ali je svaki put na izbornom saboru imao samo jednog
kandidata. Dr. S. Dabčević-Kučar je
ustupila svoje predsjedničko mjesto
R. Čačiću, nakon raskola u stranci i
slabog izbornog rezultata. Smjene
na mjestu predsjednika u svim malim strankama znak su propadanja
stranaka. To vrijedi i za HNS, koji se
od vidljive propasti spašavao samo
izbornim koalicijama (s Tomčićem
u HSS-u 1995. te s Račanom 2003. i
Milanovićem 2011. nakon raskola s
D. Lesarom). Sadašnji nizak stupanj
povjerenja glasača u HNS daje pravu sliku snage stranke.
Goldštajn, D. Budiša, V. Gotovac,
D. Budiša, Đ. Adlešić, I. Čehok, D.
Kosor, a stranka je podnijela i dva
raskola. Na vlasti je bila manje od
četiri godine, ali i za to valja zahvaliti I. Račanu, koji je kao i sad
Z. Milanović – strahujući od samostalnog vladanja Hrvatskom –
bio sklon spašavati druge stranke
svojoj stranci na štetu. (Kao što se
čini da HSS sad nema predsjednika usprkos postojanja slijednika J.
Friščića, čini se da sad ni Hrvatska
nema premijera. Tako je bilo i za
vladavine I. Račana, koji je vladanje bio prepustio G. Graniću.)
Ako me sjećanje donekle služi,
dosad su protukandidate kod izbora za predsjednika stranke imali
samo dr. sc. I. Sanader, Z. Tomčić,
(u V. Bogdanoviću i dr. T. Rađi), V.
Gotovac (u D. Budiši) i D. Kosor.
Ostali su – uglavnom na svoju političku propast – bili izabrani bez
protukandidata. Protukandidata u
stranci dosad nije imala ni J. Kosor.
Skori unutarstranački višekandi-
uistinu protivkandidature sadašnjoj predsjednici. Trojica od dosadašnje petorice protukandidata
s k tome bili suradnici dosadašnje
predsjednice, što dr. I. Pašalić nikad nije bio dr. sc. I. Sanaderu.
Stoga nije neobično to da je zanimanje za skore izbore u HDZ-u golemo ne samo među izaslanicima
za izborni sabor i među članovima
stranke, nego i među građanima i
političkim analitičarima piscima te
u drugim strankama. (Čini se da i
predsjednik RH ima među svim
kandidatima svojeg čovjeka. Nije
neobično što u SDP-u ne taje da iz
razumljivih razloga priželjkuju pobjedu J. Kosor.)
Zašto su skori izbori u HDZ-u presudni?
Hrvatski narod, hrvatsko gospodarstvo, hrvatsko društvo, hrvatska
politika i hrvatska država zašli su u
presudno, samrtno razdoblje, jer
se vidi da se Hrvati sad ne mogu
sami hraniti i braniti. (Čini se da
su preostali neumirovljeni brani-
GLAS ZAGORJA
broj 92
telji u Afganistanu i Siriji.) Ubrzano propadanje Hrvatske nedvojbeno pripisujem neprekidnoj
anacionalnoj,
antinacionalnoj,
internacionalističkoj – takozvanoj
proeuropskoj – politici niza hrvatskih vlada, desnih i ljevorukih. U
politici više nema rukosti. U hrvatskoj i u svjetskoj politici, od Tunisa
do Afganistana do Argentine, sad
postoje samo internacionalisti i
nacionalisti. Tu novu podjelu je
stvorila globalizacija. Zasad narodima upravljaju liberalističke
sluge svjetskog tržišta, iza kojega
je svjetski slobodni kapital, koji s
nositeljima kapitala dijele blago
koje se stvara radom naroda. Pritom narodi sve više siromaše. (Z.
Milanović, kad govori o svojoj koaliciji, naglašava da su svi oni liberali.) Narodnu politiku više nitko
ne zastupa.
Ako se hrvatski narod želi zaustaviti pred rubom provalije, potrebno
mu je povesti nacionalnu politiku,
koja jedina može zaštititi ljude i
narod, rad i vrijednost rada, prostor i prirodno blago te okoliš i
klimu. Takvu zaštitu može pružiti
samo država pa ona mora prijeći
iz međunarodnih u narodne ruke.
Sad su države sredstva slobodnog
svjetskog tržišta i slobodnog svjetskog kapitala.
U Hrvatskoj osim HDZ-a ne vidim
nijednu političku snagu, koja bi
mogla povesti narodnu ili nacionalnu politiku na dobrobit hrvatskog naroda. Međutim, HDZ kao
stranka kakva je sad nije u stanju
preuzeti vlast, usprkos slabosti i
štetnosti promašene nove vlasti
koja je nedavno zavedena. Ako
želi služiti narodu, a ne biti vječna konstruktivna oporba, HDZ se
mora promijeniti. Mora se otvoriti
svim slojevima naroda. Mora se
politički osposobiti za preuzimanje vlasti. Mora steći nadahnuće
da pokrene ili mobilizira narod
da pruži otpor propadanju i da se
počne sam hraniti i braniti. (Takva zadaća čeka i druge narodne
stranke diljem svijeta, jer je svjetsko slobodno tržište neprijatelj
svim narodima.)
Za preuzimanje presudne političke
zadaće novi HDZ treba novo političko vodstvo. Ljudi koji su dosad
vodili i upropastili HDZ i RH ne
smiju voditi HDZ, a do vodstva u
RH nikad neće doći.
Jedino novo vodstvo može otvoriti stranku, okupiti Hrvate i početi
bitku za osvajanje vlasti i za hranjenje i branjenje naroda. Jedini
novi ljudi mogu Hrvate vratiti na
posao!
11
01. SVIBNJA 2012.
GOSPODARSTVENICI GOVORE
STJEPAN PAVLIŠA,
ing. elektrotehnike
Razgovarala
Monika Briševac
Vještine i znanja
garancije uspjeha
Morate imati ideju, određena znanja i vještine i jednostavno neprestano učiti. Pogrešno je reæi ja sam sve naučio, jer čovjek nikada dovoljno ne nauči.
12
GLAS ZAGORJA
broj 92
GOSPODARSTVENICI GOVORE
U ovom broju Glasa Zagorja
sugovornik nam je gospodarstvenik i poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom, osnivač, a
danas savjetnik u obiteljskoj
tvrtki Pa-el iz Velikog Trgovišća,
sudionik domovinskog rata –
Stjepan Pavliša. Rođen je u Rvanicama, Veliko Trgovišće, gdje
i danas živi i radi, a za iznimno
postignuće u prošloj godini uz
Dan županije dodijeljena mu je
plaketa.
U nastavku saznajte o tvrtki Pael, njegova razmišljanja o inovacijama, praćenju tehnologije,
gospodarstvu u Zagorju i mnogim drugim temama.
Gospodin Pavliša osnovao
je i vodio tvrtku Pa-el d.o.o
u Velikom Trgovišću, iz koje je
proizašlo nekoliko danas modernih, inovativnih i učinkovitih tvrtki. Projektiraju, grade, proizvode
opremu i održavaju sustave katodne zaštite i elektroinstalacija.
Zanima nas kako su se nosili s recesijom?
Onaj tko se bavi privatnim poslom na ovim prostorima mora
biti vrlo, vrlo oprezan. Dakle i
crtu kriznog stanja treba spustiti
dosta nisko i na njoj voziti. Našu
kompaniju osnovao sam 1993.,
usred ratnih događaja, kad je
praktički gospodarstvo tadašnjim
ratom zahvaćene Hrvatske bilo
na jednoj od najnižih pozicija.
Kad počnete od gotovo ničega,
stvarate korak po korak, kao i kad
stvarate obitelj. S puno povjerenja, odricanja, sa slaganjem kockica i niti jednog dana ne smijete
gubiti nadu, niti jednog dana ne
odustati. Na taj način stvarate i
mozaik proizvoda, stvarate jednu ekipu koja vam više postaje
obitelj nego radnici i na taj način
stvarate jednu jezgru koja ovisi o
zahtjevima tržišta. Morate imati
ideju, određena znanja i vještine
i jednostavno neprestano učiti.
Pogrešno je reći ja sam sve naučio, jer čovjek nikada dovoljno ne
nauči.
01. SVIBNJA 2012.
Kad počnete od gotovo ničega, stvarate korak po korak,
kao i kad stvarate obitelj. S puno povjerenja, odricanja,
sa slaganjem kockica i niti jednog dana ne smijete gubiti
nadu, niti jednog dana ne odustati.
davno je prva narudžba stigla iz
Alžira. Ta djelatnost traži vještine
i znanja. Drugo, što je jako bitno,
je održavanje opreme u zonama
povećane opasnosti od eksplozije i požara zbog opasne atmosfere, plinova, pare…
Uglavnom zapošljavate djelatnike
elektrotehničkog
smjera. Danas, kad se svaki radnik bori za plaću, odnosno i za

Morali smo poštivati zakone i odvojiti projektante od izvođačke
djelatnosti. Otvorili smo još jednu
tvrtku – Pavliša objekti, koja se
bavi isključivo projektiranjem i dijagnostikom, te mjernim ispitivanjima, te još jednu montažno-servisnu kompaniju Pero gradnja koja
funkcionira samostalno, tako da se
možemo u svakom slučaju, ovisi o
vrsti zahtjeva na tržištu, prilagoditi.

Spominjete zahtjeve tržišta.
Gdje su tražene Vaše uslu-
ge?
Naše djelatnosti su usko specijalizirane. Projektiramo, gradimo, proizvodimo opremu i
održavamo sustave katodne zaštite i elektroinstalacija. Tu smo
u ovom dijelu Europe definitivno
lideri, prodrli smo u Afriku, ne-
U Europskoj uniji ne
uspijevaš slučajno

Sudjelujete u radu brojnih
stručnih savjetovanja, mnogo putujete... Sigurno možete
potvrditi tezu da je ulazak u Europsku uniju veliko postignuće,
ali pred nas stavlja nove velike
izazove i dovodi nas do prekretnice. Slijedi li tek sada težak posao
prilagodbe i za gospodarstvo?
Godišnje imam najmanje dva do
tri stručna rada, a prisutan sam
na više od 11 raznih seminara u
Hrvatskoj ili u okruženju. Imao
sam priliku govoriti na simpoziju u Sisku, Delnicama, na Krku, i
u Novom Sadu na Tehnološkom
fakultetu, u Tanjugu, bio sam na
televiziji Makedonije. Očekuje nas
jako veliki posao. Srednja stručna
sprema će biti posebno izložena
kao i inženjeri. Zašto? Zato jer tih
zvanja ima puno bez posla na tržištu. Iz najbliže nam Mađarske,
Rumunjske, Bugarske, očekuje se
veliki val migracija ljudi tih zvanja.
Već sad imamo tihu konkurenciju,
jer kompanije koje imaju strani
predznak, imaju tihe servise koji
obavljaju upravo stručnjaci koji
dolaze iz tog područja i mislim
da ćemo zato imati dodatnih problema sa zapošljavanjem naših
radnika. Ako ćemo i dalje forsirati
prava radnika kroz sindikate, tražiti visoke startne plaće, bez prava
otpuštanja, mnoge kompanije će
potonuti. Konkurencija će biti nemilosrdna i velika.
Dakle, prema Vašim riječima, trebamo već danas
znati kako ćemo sutra raditi i poslovati u Europskoj uniji. Slažete
li se s tezom da su ipak naši zagorski gospodarstvenici žilavi?
Jesu žilavi, ali npr. u turističkom
sektoru me zabrinjavaju neke
stvari, a to je manjak mladih ljudi
zainteresiranih za tu granu djelatnosti (kuhara i konobara), potom
turistički djelatnici baš i nisu spremni raditi onda kad treba – vikendima, noćne smjene, poslijepodnevne smjene. Jednostavno ne
shvaćaju da moraju biti stalno na
raspolaganju gostu. Ako jednom
pogriješimo, gost se više ne vraća
i toga se bojim. Ali i osobno se borim za to za naše zeleno Zagorje u
svakom smislu te riječi, i moramo
imati uslugu s vrhunskom uljudnošću i pristojnošću, znanjem i
vještinama koje treba još dograditi.
Nekako uvijek imamo jedan trend
prosječnosti, a kad netko kaže

radno mjesto, koliko Vi radnika
trenutno zapošljavate?
Ovog trena imamo 58 zaposlenika
u tri tvrtke unutar naše grupe Pael, dvije osobe na doktoratu, troje
na specijalizaciji. Imamo inače i
licencu za servis klima-uređaja, u
Nekako, uvijek imamo jedan trend prosječnosti, a kad netko kaže da je ta prosječnost primjerena, onda me to zabrinjava.

služit će za promociju naših tehničkih rješenja.
zadnje vrijeme smo se uhvatili u
koštac i s energetski obnovljenim
izvorima i energetskom učinkovitošću općenito. Imamo kompletan paket nove opreme i za sve to
treba posebno školovanje, odnosno edukacije na više razina.
Tvrtka Pa-el iznjedrila je još
nekoliko uspješnih tvrtki.
Koje su to?


Koji su daljnji planovi tvrtke, u kojoj je fazi gradnja
nove hale u Velikom Trgovišću?
Ovih dana ćemo završiti asfaltiranje dijela parkirnog prostora,
završava se atestno tehnička dokumentacija, nastojat ćemo to
uskoro potpuno staviti u funkciju
nakon što završimo još određena
ispitivanja. To će biti jedan ogledni dio naše kompanije gdje smo
se praktički izvukli iz podstanarstva i ušli u nove prostore. Treba još provjeriti laboratorije za
elektrotehnički i elektrokemijski
dio, potom će biti tehnički pregled. Sretan sam što će radnici
imati bolje uvjete rada, dodatna
vrijednost je sustav grijanja-hlađenja koji je jedinstven po svojoj
izvedbi, a osim potrebe zgrade
GLAS ZAGORJA
broj 92
13
GOSPODARSTVENICI GOVORE
01. SVIBNJA 2012.
…bez malog čovjeka koji se želi žrtvovati, nema napretka,
možete imati idealnih 5 vođa, ali ako nemate 500 ljudi koji
za njih žele raditi, nema napretka.
da je ta prosječnost primjerena,
onda me to zabrinjava. Naša tvrtka je možda lider, ali nije mi drago
što isplivamo zato što drugi tonu.
Više bih volio i to činim iz dana u
dan, uočiti prepreke u društvu, otkloniti ih i slobodnije raditi.

Zagorsko
gospodarstvo
Smatrate li da bi se možda
današnje županijske strukture trebale više angažirati na
razvoju zagorskog gospodarstva?
Može li se i što učiniti da se doista pokrene hrvatsko gospodarstvo, ali i ne samo u uslugama,
nego i u proizvodnji?
Posebno mi je drago što imamo
sada ministra prometa, i ostale
visoko rangirane Zagorce, međutim, trebamo svi zajedno, bez
obzira na političke stranke i pozicije, dati svoj doprinos, angažirati
se do kraja i u svakom pogledu
sudjelovati gdje možemo. I ponavljam, bez malog čovjeka koji
se želi žrtvovati, nema napretka,
možete imati idealnih 5 vođa, ali
ako nemate 500 ljudi koji iza njih
žele raditi, nema napretka.
Od županije se općenito previše
očekuje, jer po ustroju i nadležnosti županija ima znatno manje
mogućnosti od opće javne percepcije.
Stoga općenito sama županija u
bilo kojoj većoj mjeri ne može pokrenuti gospodarstvo, ali kroz vlastite institucije i u sinergiji s gradovima, općinama i uz potporu
države mogu se napraviti mnoge
pretpostavke i privući investitore,
pri čemu do posebnog izražaja
mogu doći ostale komparativne
prednosti naše županije.
Prilikom posjeta ministra
poduzetništva i obrta Gordana Marasa općini Hum na Sutli bili ste moderator tribine. Za
ministra ste pripremili popriličan
broj pitanja. Je li stigao koji odgovor?
Sva pitanja koja su ministru postavljena na tribini, od gašenja
obrta, sive ekonomije, problema
u gospodarstvu, o gospodarskim
zonama, plod su doprinosa svih
članova Savjeta za gospodarstvo
SDP-a. Razumijem da su prvih 100
dana nove Vlade dio procesa gdje
su trebale mnoge stvari u ministarstvu sjesti na svoje mjesto, od reorganizacije, postavljanja ljudi na
određene funkcije, i sada očeku-

14
jemo odgovore. Želio bih da se ta
pitanja implementiraju kroz konkretne odgovore na terenu, da kad
dođete sljedeći put u ured nešto
predati kao zahtjev, da se on automatski vraća unutar 15-20 dana.
Može li uopće mlada tvrtka
uspjeti u svijetu biznisa?
Kod nas vlada mišljenje da je nekada bilo puno lakše pokrenuti
i voditi vlastiti posao i da danas
nema dovoljno prostora za nove
tvrtke?
U svijetu tržišne ekonomije, osim
pretpostavke da imate određena
znanja i vještine, za biznis trebate imati urođenu hrabrost i šesto

čulo za trenutak kada trebate
povući određene poteze. Dakle,
i za pokretanje vlastite tvrtke. Ali
sama tvrtka bez lidera u njoj ne
može opstati.
Kod nas nije problem oko broja
tvrtki već zloupotreba okvira takve vrste pravne osobnosti, jer
zloupotrebe prolaze bez sankcija
od strane nadležnih tijela države
prema vlasnicima i odgovornim
osobama takvih tvrtki.
Iako postoji velik broj propisa temeljem kojih tvrtke moraju raditi,
imamo velik problem oko nadležnosti između ministarstava prema
pojedinim djelatnostima i veoma
neselektivan pristup rješavanju
problema (često samo u pojmu
tumačenja naziva ili po čijem hrvatskom rječniku nešto nije napisano – pojam nije bitan, ali posao
Uz Dan županije za iznimna postignuća u prošloj godini, posebno u promicanju vrednota Domovinskog rata dodijeljena
mu je plaketa.
Stjepan Pavliša sudionik je obrane hrvatske samostalnosti od prvih dana, a već tijekom Domovinskog rata sve do
danas vodi mnoge aktivnosti s ciljem promicanja vrednota
Domovinskog rata i uključivanja branitelja i stradalnika u
civilni život. Inicijator je osnivanja Županijske koordinacije
braniteljskih udruga, pokretač i voditelj projekta Zagorje u
Domovinskom ratu – prikaz sudjelovanja branitelja u Domovinskom ratu u policijskim i vojnim postrojbama Krapinskozagorske županije, koji se po dopusnici provodi u osnovnim
i srednjim školama u Županiji.
Kao predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije, aktivan je u humanitarnoj djelatnosti, što je, posebno prošle godine, rezultiralo
donacijama opreme djeci odnosno učenicima i braniteljima.
Za istaknuti je projekt koji je osmislio i vodi radi ujednačavanja obilaska grobova hrvatskih branitelja na županijskoj
razini. Istaknutim javnim djelovanjem kroz brojne druge aktivnosti dao je zapažen doprinos skrbi o hrvatskim braniteljima. Uspješan je poduzetnik i priznati stručnjak.
GLAS ZAGORJA
broj 92
se ne može napraviti i on ode, ali
koga od ovih gore iz administracije briga).
Pritom najviše zabrinjava sustav
loše naplate, te zaštita pojedinih tvrtki (pojedinaca) od strane
političkih elita i sporo sudstvo.
Naravno, tu male tvrtke koje su
najčešće samo podizvođači većim
kompanijama dođu zadnje na red
(ako uopće i dođu).
Pa uzevši sve skupa u obzir, u
svakom slučaju vaše pitanje oko
mladih tvrtki je na mjestu s vrlo
složenim odgovorom, jer kod nas
biznis ima nekako drukčiji oblik
nego u svijetu.
Član ste SDP-a od samih početaka… Zagorski SDP zaista
može biti zadovoljan s ishodom
parlamentarnih izbora. Koliko ste
Vi i na koji način aktivni u stranci?
Mnogi stranke vide kao odskočnu
dasku u procesima i to je ono što
se često krivo interpretira u narodu. Ja sam čovjek koji je u SDP-u
u bazi, tu živim s ljudima i od njih
se ne želim odvojiti. Nisam se do
sad kandidirao ni za jednu funkciju koja je bila profesionalna pa da
ostavim svoj posao, svoju obitelj.
Sa svojim znanjem, informacijama koje imam, borim se da one
uvijek dođu do mojih kolega koji
su sada saborski zastupnici, ministri… da im dam informaciju što to
teren osjeća, koje su poteškoće i
nadam se da je to osnova i za njihov rad. Na žalost, i najbolje ideje,
ne samo moje, već i mnogih ljudi,
pa i same odluke vlade se rastope
i naprave kroz dodatne aktivnosti
naše divne administracije sasvim
suprotne efekte, što zbog silnog
kašnjenja što zbog pogrešno složenih procedura (najčešće da bi
opravdale svoje postojanje).
Predsjednik ste podružnice
Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i voditelj
Savjeta za branitelje i stradalnike
Domovinskog rata koji djeluje pri
Županijskom odboru SDP-a. Krajem travnja održan je radni sastanak u Spomen školi u Velikom
Trgovišću. Pokoja riječ za kraj i o
tome?
Da bismo uskladili stajališta oko
stanja braniteljske populacije općenito u našoj sjeverozapadnoj
regiji RH, mi imamo svaki mjesec u
drugoj županiji sastanak da se međusobno više upoznamo i razmijenimo iskustva i mišljenja. Sad je došao red na nas, i mi smo iskoristili
domaćinstvo u Velikom Trgovišću,
uz potporu Županije. Okupili su se
prvi ljudi naših podružnica sjeverozapadne Hrvatske. Branitelji, nažalost, i danas imaju dosta problema.


POGLED S OPATOVINE
K
ad vikendom odlazim
u svoj stubički (k)raj
nastojim ne pratiti tisak i
izbjegavati informativne televizijske emisije. No vijest
o odluci Hrvatskog sabora
da se odrekne pokroviteljstva nad obilježavanjem
bleiburških žrtava naprosto
se nije mogla izbjeći. Prenerazio sam se i oneraspoložio, tlak mi se podigao
na visinu najboljih skokova
legendarne Blanke Vlašić.
Prisjetih se konstatacije
njemačkog
dramatičara
Bertholda Brechta: Ako se ti
01. SVIBNJA 2012.
nisam nadao. Plašenje ustaškom gujom u njedrima činilo
mi se dosjetkom za dnevno-političke svrhe, ali nakon
ovog poteza nove vlasti rekao bih da se vratila – boljševička aždaja.
Činjenica je da destrukcija
Tuđmanove ideje o pomirbi
Hrvata traje od njegove smrti, a osobito se oko toga trudio Mesić i Račanova vlada.
Tako je danas razjedinjenost
hrvatskoga naroda možda i
veća nego u vrijeme Drugoga
svjetskog rata, a ponovno je
na djelu ona pogubna Mato-
tom. Malo podsjećanje na
povijest nije nikad na odmet.
Konačno, i Karl Marx je rekao: – Tko ne poznaje svoju
povijest, zaslužuje da je još
jednom ponovi.
aivno sam vjerovao da
će 2003., kad se HDZ sa
Sanaderom vraća na vlast,
vratiti i jednu i drugu spomenutu ostavštinu predsjednika Tuđmana. No grdno sam
se prevario. Umjesto toga,
Sanader i njegova bratija bavila se važnijim stvarima za
budućnost zemlje i njezine
djece: bila je to rasprodaja
N
a pogotovo zagorski vinogradi. A ja se sjetih davne izjave
don Ante Bakovića: Narod
bez države je k’o govno na
kiši! Bojim se da se šutljiva
većina hrvatskog naroda i u
ove dane osjeća u skladu s
Bakovićevom dosjetkom. A
kako i ne bi? Da, imamo svoju državu, ali kakva je, tko je
vodi i kuda ona ide? Dok većina šuti ili tu i tamo protestira
bez izgleda da išta pomakne s
mjesta, preplavljuje nas buka
manjine koju mediji reproduciraju, umnažaju, napuhuju.
Buku stvaraju ta beskrajna
Ima ljudi, nema čovjeka
Među svim tim ljudima koji misle i govore da su sposobni i pozvani predvoditi
političke stranke i hrvatsku državu, nema čovjeka za kojega biste stavili ruku
Piše Zlatko Vitez u vatru!
nećeš baviti politikom, ona
će se baviti tobom!
oznajem iz tiska kako
Biskupska konferencija
smatra da je tom odlukom
vladajuća većina u Saboru
pokazala da ova vlast nije
narodna! Uslijedili su brojni
komentari i rasprave u kojima su mnogi bili jedinstveni
u stavu da su ponovno u ime
ideologije potisnute ljudske
sudbine, koje najvećma i nisu
bile obilježene ideologijom,
te da zanemariti ljudske žrtve znači nazadovanje ljudskosti i demokracije. Tak sad
se može bolje iščitati Josipovićeva točna prognoza uoči
izbora – da će se cijela Hrvatska zacrvenjeti. Ali, da će u
reviziji povijesti nova vlast ići
tako daleko, tome se uistinu
D
ševa: Dva Hrvata, tri stranke!
Čudom sam se čudio kad je
na Škrabalov prijedlog ondašnji Sabor (2000.) dokinuo
slavljenje Dana državnosti
30. svibnja. Nakon toga mnogi građani ne znaju kad se
što slavi, pa se i na taj način
omalovažavaju važni datumi
državne povijesti. No, otišlo
se još dalje, te je taj isti saziv Sabora promijenio i samo
ime najviše državne ustanove: dotadašnji Hrvatski
državni sabor preimenovan
je u Hrvatski sabor. Hrvatski
sabor je postojao i djelovao
u svim državnim tvorevinama kojima su Hrvati pripadali ili u njih srljali kao guske
u maglu; svoju samostalnu i
demokratsku državu izborili
smo tek Domovinskim ra-
najvažnijih državnih resursa
i osobno bogaćenje (čitaj:
lopovluk). Ne prejudicirajući
presude opravdano je kazati da su upropastili osobni
ugled, ali i ugled i jedinstvo
stranke, doveli u nedoumice
i sumnje podupiratelje HDZ-a
i birače. Unutarnji raskol vodi
daljoj devalvaciji te stranke,
a u sukobljavanju osobnih
ambicija njenih članova i
potencijalnih predvoditelja/
predsjednika i dalje strada
sama stranka. Nažalost, stradaju i ideje koje je proklamirala i zasluge koje je u boljim
vremenima postigla, a među
njima je i ona temeljna: ta je
stranka predvodila bitku za
hrvatsku državu i dobila je.
Dok ovo pišem, kišica rominja. Hvala Bogu, trebamo je,
GLAS ZAGORJA
broj 92
prepucavanja pozicije i opozicije, koje će sutra zamijeniti mjesta i parole, ti političari koji se bore za osobnu
poziciju, nadmeću ispraznim
obećanjima, samohvalama i
neuljudnošću, međusobno se
optužuju unutar iste stranke
ili sukobljavaju u ime različitih
stranačkih pripadnosti. Dok
se diže buka i prašina lakše
se prikrivaju neuspjesi, nedostatak znanja i morala, prljavi
poslovi. Među svim tim ljudima koji misle i govore da su
sposobni i pozvani predvoditi
političke stranke i hrvatsku
državu, nema čovjeka za kojega biste stavili ruku u vatru.
Da, govorio je to i Tuđman u
potrazi za pravim i sposobnim suradnicima: ima ljudi,
nema čovjeka.
15
01. SVIBNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
GRADSKO VIJEĆE
GRADSKA UPRAVA
Osniva se savjet mladih
Na sjednici gradskog vijeæa Grada Krapine izmeðu ostalog
donijeta je odluka o izmjeni i dopuni GUP-a grada
Krapine, smjernice razvoja sustava zaštite i spašavanja
u 2012., te odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada
Krapine.
Savjet mladih je savjetodavno tijelo Gradskog vijeća Grada Krapine i
osniva se u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Krapine. Mladi, u smislu ove Odluke, su
osobe s prebivalištem na području
grada Krapine u dobi od 15 do 29
godina. Savjet broji sedam članova,
uključujući predsjednika i zamjenika
predsjednika. Kandidate za članove Savjeta mladih predlažu udruge
mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća srednjih škola te
drugi registrirani oblici organiziranja
mladih sa sjedištem na području grada Krapine. (RHZK)
Prvi u KZŽ po
transparentnosti
Od rujna 2011. do veljače 2012.,
GONG je drugi put, u suradnji s
Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela
lokalne i regionalne samouprave.
Istraživanjem je obuhvaćeno svih
576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina
i 20 županija), a s ciljem utvrđivanja
trenutne situacije i u slučajevima
gradova i općina,
njihovog napretka u odnosu na
prvo istraživanje
u
područjima
transparentnosti
rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s
organizacijama
civilnog društva,
te funkcioniranja
mjesne samouprave. Ova su
područja prepo-
znata kao ključna za daljnji razvoj
demokracije i sudjelovanje građana
u političkom životu njihovih lokalnih
zajednica. Prema objavljenim rezultatima ovog opsežnog istraživanja,i
Grad Krapina zauzeo je 12. mjesto
na razini Hrvatske, a po transparentnosti u KZŽ prvo mjesto. Rezultat je
to kontinuiranog unapređenja rada
Gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Josipom Horvatom.
GRADSKA UPRAVA
Druženje s
najmlađima
Poèetkom travnja u
Gradskoj vijeænici gradonaèelnik Josip Horvat darivao je roditelje
29 novoroðenih mališana s podruèja Grada
Krapine.
Prilikom prve podjele novčanih
pomoći za novorođenu djecu s područja Grada Krapine isplaćeno je
ukupno 49.000 kn
za 29 djece (9 djevojčica i 20 dječaka). Tako je za
roditelje drugorođenog djeteta
izdvojeno 1.500
kn (u ovoj podjeli
njih 10), roditelji
trećerođenog djeteta dobili su po
3.000 kn (u ovoj
podjeli
imamo
samo 3), a imamo
i blizance – 1. i 2.
16
dijete za koje je izdvojeno 3.500 kn
te par blizanaca koji su drugo i treće
dijete u obitelji, a roditeljima je uručena pomoć od 5.500 kn. Prvi put
nakon dugo godina gradonačelnik
je čestitao roditeljima koji su po peti
puta krenuli stopama najzahtjevnijeg posla. Najviše je roditelja koji su
dobili prvo dijete – njih 11. Čestitka
svim novopečenim roditeljima!
OBRAZOVANJE
Promovirane mentorice
Na svečanoj promociji održanoj 20.
travnja 2012. godine u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ministar znanosti, obrazovanja i sporta
dr. sc. Željko Jovanović i ravnatelj
Agencije za odgoj i obrazovanje
Vinko Filipović promovirali su 503
odgojno-obrazovna radnika u zvanje
mentora i savjetnika.
Među njima su i naše sugrađanke:
učiteljica mentor Nevenka Puh iz
OŠ A. Cesarca (ponovni izbor u zvanje mentor), te stručne suradnice
– pedagoginja Božica Horvat i knjižničarka Suzana Pracaić, iz OŠ Lj. Gaj
Krapina promaknute u zvanje stručni
suradnik mentor.
Napredovanjem u zvanje mentora
i savjetnika nagrađene su za stručnost, pedagoške metode, uzorne rezultate, trajno stručno usavršavanje
i unapređivanje nastavnog procesa
GLAS ZAGORJA
broj 92
poučavanja. Čestitavši promaknutim
mentorima i savjetnicima, ministar
Željko Jovanović, naglasio je da je
svečana promocija praznik hrvatskog školstva i odluku o napredovanju osobno uručio svakom od 503
promovirana odgojno-obrazovna
radnika.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SVIBNJA 2012.
GRADSKA UPRAVA
Novom cestom do Krapine Nova
Gradnja ceste, odnosno prva faza
izmještanja trase državne ceste
D 206 počela je 2009. Vrijednost
projekata i investicije je oko 32
milijuna i 460 tisuća kuna. – Otvorenjem te ceste prilaz Poduzet-
Na simbolièan naèin puštena je u promet novoizgraðena cesta u poduzetnièkoj zoni Krapina Nova – Zapad
DONACIJE
Gradonačelnik Krapine donirao
TV prijemnik rodilištu OB Zabok
ničkoj zoni bit će lakši, kvalitetniji
i sigurniji za vožnju, istaknuo je
gradonačelnik Josip Horvat, zahvalivši Hrvatskim cestama koje
su gotovo u potpunosti financirale ovaj projekat. Također, dodao je gradonačelnik, druga faza
državne ceste je u projektiranju
i završetkom te ceste grad Krapina u potpunosti će se osloboditi
teretnog prometa. Na raskrižju
državne ceste D206 i glavne ceste
u zoni Krapina Nova – Zapad nazočili su otvorenju ceste i zamjenici krapinskog gradonačelnika
Josip Pelin i Boris Bočkaj, direktor
Gradske plinare Krapina Zoran
Smoić, direktor Krakoma Damir
Belošević, predsjednik Mirko
Majsec i ostali članovi Mjesnog
odbora Bobovje – Pristava te
brojni mediji. (M. B.)
Gradonačelnik Josip Horvat pridružio se humanitarnoj akciji odjela
ginekologije i porodništva Opće bolnice Zabok
te je ovih dana donirao
TV prijemnik Phillips
LCD 32’’. Na donaciji su
zahvalili zamjenik ravnatelja Opće bolnice
Zabok, Tihomir Vančina
i voditelj Odjela ginekologije i porodništva
OB Zabok, prim. dr. sc.
Rajko Fureš, istaknuvši
da je ovo lijepa gesta i
velik doprinos podiza-
EKOLOGIJA
Kako je i najavio gradonačelnik
Josip Horvat, grad Krapina ove se
godine pridružio hvalevrijednoj
globalnoj akciji Sat za planet Zemlju, isključenjem javne rasvjete
u centru grada.
Globalna inicijativa WWF-a
(World Wildlife Fund – Svjetski
fond za zaštitu divljih životinja)
Krapina u mraku
U subotu, 31. ožujka u Krapini je na sat vremena iskljuèena javna rasvjeta u centru grada.
GLAS ZAGORJA
broj 92
nju kvalitete boravka budućih majki
u rodilištu OB Zabok.
Sat za planet Zemlju nastala je
2007. u Sydneyu s ciljem podizanja svijesti stanovništvu svijeta o
prekomjernoj potrošnji Zemljinih
resursa i energetskoj učinkovitosti, te štetnosti klimatskih promjena i čovjekova negativnog
utjecaja na Zemlju.
Kako je Krapina izgledala u trenucima zamračenja, pogledajte na
fotografijama Dragana Kušeca.
17
01. SVIBNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
EKOLOGIJA
Očistimo Grad stari,
nek’ nam ljepotu otpad ne kvari
Očistimo Grad stari, nek’ nam ljepotu otpad ne kvari! – dodatak je
nazivu krapinske akcije, kojoj je
bio cilj ukloniti nakupljeno smeće
s prilaznih staza i na samom lokalitetu Stari grad. Zasjao je od čistoće
zahvaljujući vrijednim rukama koje
su uspjele u kratko vrijeme skupiti 1100 kg smeća. Iz
18
U ekološkoj akciji Zelena èistka – Jedan dan
za èisti okoliš sudjelovali su krapinski volonteri, prvenstveno uèenici iz krapinskih osnovnih
škola te èlanovi Djeèjeg gradskog vijeæa Grada
Krapine.
GLAS ZAGORJA
broj 92
gradske uprave najavljuju, uskoro će
se održati još akcija čišćenja koja su
dio projekta malih gradskih vijećnika
Živim zeleno – čuvam zeleno. Zahvaljuju također, svim volonterima, Krakomu na pomoći i podršci i Pekomu
na doniranim pecivima!
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SVIBNJA 2012.
KULTURA
Razgovarala
Tanja Gregurović
Preko četvrt stoljeća Dječji festival Kaj u
riječi, pjesmi, slici i plesu, ispunjava krapinsku festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta, a brojna publika velikim
pljeskom i uzvicima podrške pozdravlja
male pjevače i plesače iz županija kajkavskog govornog područja. Metropola Krapinsko-zagorske županije, grad
Krapina, grad tradicije, kulture i glazbe,
ali i grad prijatelj djece, u svojoj dječjoj
Djeca – radost starodrevnog grada
zaigranosti u okrilje gradske jezgre nastoji posebno u Tjednu kajkavske kulture okupiti što više mališana. Nudi im
brojne radionice na otvorenom, susrete
s književnicima i glazbenicima, izložbe,
recitale, jednom riječju brojne priredbe,
ali ne samo za gledanje i uživanje već i
aktivno sudjelovanje. Andreja Vidović,
učiteljica glazbene kulture, svoja prva
glazbena iskustva stjecala je na ovim
priredbama i ostala im vjerna potpora.
Otkriva nam što će Kaj u riječi, pjesmi,
slici i plesu donijeti u glazbenom djelu
za koji je zadužena.
Kakav je festival Mali kaj kako ga
neki od milja zovu?
Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu, u organizaciji i uz potporu Društva za kajkavsko
kulturno stvaralaštvo, vrijedna je manifestacija u krapinskom festivalskom
tjednu jer njeguje literarni, glazbeni i
likovni izričaj djece osnovnoškolskog
uzrasta s ciljem očuvanja kajkavskog
kulturnog stvaralaštva. Učitelji hrvatskog jezika, likovne i glazbene kulture
svoje učenike na taj način uče tradicijskim vrijednostima kraja iz kojeg su
potekli. Najbolji dječji likovni i literarni
radovi prezentiraju se na recitalu dječje kajkavske poezije i na izložbi dječjih
likovnih radova.
Kao voditeljica glazbenog dijela te manifestacije kratko ću se osvrnuti na njenu povijest. Već 27. godinu zaredom
tradicionalno se održava i njeguje suradnja djece iz osnovnih škola, osnovnih glazbenih škola i DND-a kajkavskog
govornog područja te njihovih voditelja. Veoma je popularna jer djeca izvode
popevke za navek s krapinskih festivala
uz dječje koreografije i pratnju orkestra,

pred dobronamjernom i zahvalnom publikom. Ističem da je dugogodišnji idejni
i umjetnički voditelj tog festivala, gospodin Viktor Crnek, svojom poticajnom
energijom okupljao sve nas koji smo na
bilo koji način u tome sudjelovali.
U proteklih 26 godina na festivalu
je nastupilo više od tisuću učenika osnovnoškolske dobi, neki od njih
su nastavili glazbenu i plesnu karijeru,
a upravo su na krapinskoj pozornici
učili kako pobijediti tremu i otkrili ljepotu nastupa pred brojnom publikom.
Možete li se prisjetiti nekih?


Što će Mali kaj ove godine ponuditi glazbeno nadarenoj djeci?
Ove će se godine prvi put, uz već postojeću tradiciju izvođenja pjesama s
krapinskih festivala, skladati i izvoditi
nove skladbe upravo za djecu izvođače
na Malom kaju. Na taj će način nastati
skladbe koje će s vremenom zaživjeti i u
pedagoškoj praksi u školama, obogaćujući dječju glazbenu literaturu kvalitetnim skladbama za soliste ili dječje pjevačke zborove na kajkavskom narječju.
Svi pjesnici i skladatelji koje smo pozvali
na suradnju, rado su se odazvali.
Andreja Vidović
grebačke, te Varaždinske županije. Ovaj
festival zahvaljuje dugogodišnju tradiciju
učiteljima i profesorima glazbene kulture te ostalim glazbenim pedagozima koji
marljivo uvježbavaju djecu pjevače i s
veseljem dolaze u Krapinu. Članovi orkestra KUD-a Ilirci iz Krapine i njihov voditelj, gospodin Darko Berović, također su
dio tima, kao i zbor OGŠ pri OŠ Augusta
Cesarca Krapina, te plesna radionica DIV
pod vodstvom gospođe Duške Kožić. Pjevačke i orkestralne probe održavaju se u
OŠ Ljudevit Gaj u Krapini.
Organizator festivala je Društvo
za kajkavsko kulturno stvaralaštvo potpomognuto timskim radom
glazbenih volontera, učitelja i glazbenika. Tko jamči da je ovo kvalitetna
priredba?
To što dječji festival Kaj u riječi pjesmi,
slici i plesu opstaje već više od četvrt
stoljeća i ispunjava krapinsku festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta, a
brojna publika vjerno prati male pjevače i plesače, dovoljan je dokaz kvalitete
za koju su zaslužni učitelji koji tu djecu
pripremaju, kao što će biti zaslužni i
skladatelji koji će za tu djecu uglazbljivati kvalitetne tekstove primjerene
dječjem uzrastu, ali i dječje literarne radove s malog recitala kajkavske poezije
u Krapini.
Izvođači festivala?
Ove godine u festivalu sudjeluju
djeca i njihovi voditelji iz 14 osnovnih
škola, 3 osnovne glazbene škole i jedno
DND.
Što želite festivalu?
Da njeguje kaj u riječi, pjesmi, slici
i plesu na najbolji mogući način: s puno
veselja u radu s djecom! Sve vas pozivamo, dođite u rujnu – u isto vrijeme, na
isto mjesto!

Mogla bih se prisjetiti mnogih kojima je
ovaj dječji festival dragocjeni kamenčić
u stjecanju pjevačkog iskustva, a čiji je
i današnji profesionalni život usko vezan uz glazbu. Tomislav Mužek, Barbara
Othman, Lea Bulić… – samo su neki od
vrhunskih vokalnih solista koji su kao
djeca nastupali na Malom kaju.

Kako funkcionira festival?
Mali kaj nije natjecateljskog karaktera, u njemu sudjeluju učenici predstavnici svojih škola kao solisti ili manje
vokalne skupine. Svi izvođači su u narodnim nošnjama. Dovoljno je prijaviti se na
natječaj koji je svake godine poslan školama širom Krapinsko-zagorske, ali i Za-


GLAS ZAGORJA
broj 92
19
01. SVIBNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
OBLJETNICE
Za 101. rođendan
Nakon stotog, učenici i djelatnici OŠ
Ljudevit Gaj isto tako veselo i razigrano proslavili su 101. rođendan
svoje škole.
Slavlje je uveličao hrvatski književnik
za djecu i odrasle
– Zoran Pongrašić. Susret je održan s učeni-
cima nižih razreda
jer je njegovo djelo
Mama je kriva za
sve, lektira za 4.
razred. Književnika, učenike i učiteljice, na početku susreta, pozdravio
KULTURA
Susret s Kanižajem
Djeèji odjel GKK organizirao je susret s jednim od najpoznatijih djeèjih književnika –
Pajom Kanižajem.
Ovaj suvremeni dječji pisac i pripovjedač rođen je u 1939. u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Piše
poeziju prožetu humorom, igrom,
grafičkim simbolima i jezičnim igrama. Piše i na kajkavštini. Napisao
je stihove za 42 slikovnice, mnoge
kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja
crtana filma. Osnovao je humoristični časopis Paradoks i postao
najmlađim urednikom u povijesti
humorističnih tiskovina. Dobitnik
je velike nagrade Gustava Krkleca,
20
Ivane Brlić-Mažuranić i Grigora Viteza.
Djeci je najviše poznat po zbirci
pjesama 3čave pjesme koja je
uvrštena u lektiru za šesti razred, te romansiranom biografijom, odnosno zbirkom priča
Zapisi odraslog limača, koja na
duhovit način krši norme standardnog jezika i pravopisa oživljavajući sjećanja na nesputani
svijet dječje igre. Djeca su ga s
veseljem dočekala i pozorno slušala. (gz)
je ravnatelj škole Ignac
Pavić, a susret je organizirala knjižničarka Suzana
Pracaić.
Tradicionalno, bila su
brojna sportska događanja, pješačenje na Trški
vrh, šetnja jezerom Dolac… tradicijske igre… posjetili su ih gosti s Raba…
KULTURA
Proljeće u knjižnici
Novoteka u travnju podarila nam je nesvakidašnje cvijeće. U ovoj proljetnoj radionici, djeca su izrađivala cvjetove u jednoj
neuobičajenoj tehnici – uz pomoć vune i
žice. Omatajući latice u raznobojnoj vuni,
prethodno spiralno oblikovane od žice, polako su se rađali cvjetovi. Baš kao i u prirodi, u kojoj sve raste i razvija se polako, i
naši umjetni cvjetovi zahtijevali su više od
dvosatne radionice.
Radionica se nastavila i sljedeći dan, a kako
su nam cvjetovi uspjeli, možete vidjeti na
slici i provjeriti na dječjem odjelu Gradske
knjižnice Krapina. (gz)
GLAS ZAGORJA
broj 92
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
VATROGASCI
CRVENI KRIŽ
Uređenje parka i
čišćenje oluka
Perivoj Matice hrvatske omiljeno je šetalište Krapinaca. Za vrijeme Tjedna kajkavske
kulture, ali i tijekom
cijele godine, tu su
brojna glazbena i druga javna događanja.
Tome posebno pogoduje glazbeni paviljon
podignut u perivoju
1993., povodom 800.
godišnjice postojanja
grada Krapine.
Na perivoj se nastavlja Šetalište Hrvatskoga narodnoga
preporoda, koje se proteže uz obalu Krapinčice. Uz šetalište se nalaze
značajne zgrade koje određuju njegovu primarnu namjenu: najbrojnija u Županiji srednja škola, potom
osnovna škola, festivalska dvorana i
gradska knjižnica. Sastavni dio šetališta je aleja, koju su ovih proljetnih
dana uređivali djelatnici Krakoma i
vatrogasci JVP. Vatrogasci JVP Krapina izašli su s autoljestvama i na čišćenje oluka (žljebova) na zgradi u kojoj
je nekada bio muzej krapinskih neandertalaca. Zbog napadanog lišća,
granja i drugih nečistoća došlo je do
njegovog začepljenja, a samim time
i nemogućnosti odvoda oborinskih
voda, te njihovo slijevanje niz fasadu.
(gz)
CRVENI KRIŽ
Završen drugi ciklus
dobrovoljnog davanja krvi
U organizaciji GD Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 695 doza krvi u
prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi.
Akcijama je pristupilo 746 dobrovoljnih davatelja krvi, a njih 51 zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. Dva
dana u Srednjoj školi Krapina prikupljeno je 157 doza, u Kotki Krapina 19, a u
dva dana u Pučkom otvorenom učilištu
u Krapini 411 doza i u akciji u Restoranu Zagorka u Đurmancu 108 doza krvi.
Krv je prvi put dalo 29 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Jadranka Vincelj,
Zoran Matijević, Marin Kidrić, Milan
01. SVIBNJA 2012.
Predavanje o šećernoj bolesti
U suradnji s tvrtkom Salvus, klub osoba s dijabetesom Maslaèak pri GD Crvenog križa Krapina organizirao je predavanje na temu Šeæerna bolest.
Predavanje je održao dr. Srećko Tušek iz Krapinskih Toplica, a prisustvovalo je dvadesetak osoba. Provodilo
se besplatno mjerenje krvnog tlaka
i šećera u krvi, masnoće u
organizmu, težine te kolesterola. Mjerenje kolesterola
provodilo se samo za članove
Kluba Maslačak. Ovom prilikom članovi kluba pozivaju
sve zainteresirane, neovisno
boluju li od dijabetesa, da se
učlane u Klub osoba s dijabetesom Maslačak i ostvare
pravo na brojna besplatna
mjerenja raznih parametara
tijekom godine. Godišnja čla-
narina iznosi svega 20 kn, a učlaniti
se možete svakog četvrtka od 7-15
sati u radnom vremenu Dnevnog boravka 60+.
CRVENI KRIŽ
Prevencija trgovanja ljudima
Gradsko društvo Crvenog križa provodi preventivne aktivnosti na temu trgovanja ljudima.
Edukativne radionice održane su tako u Srednjoj školi Krapina sredinom travnja za uèenike
3. razreda.
Radionicama je prisustvovalo ukupno 215 učenika smjera: tehničari za
mehatroniku, tehničari za računalstvo, hotelijersko-turistički tehničari,
komercijalisti, opća gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija,
jezična gimnazija, prodavač, tokar,
automehaničar, bravar, frizer, elektromehaničar, elektroinstalater.
Osmišljen program općenito upoznaje mladež s ovim velikim problemom, a bazira se na naznakama
gdje vreba opasnost: izleti, prva
zaposlenja, izlasci, studij… Mladi su
dobili napomene kako se ponašati
kad prihvaćaju posao, kada putuju,
što obaviti prije polaska na put, kako
se ponašati u stranoj državi – uglavnom, opreza nikad dosta.
Educirane predavačice dipl. soc.
radnica Valentina Hanžek i volonterka Crvenog križa prof. Ružica Bubanj pri obradi teme uz prezentacije koristile su i kratke edukativne
filmove s naznakom na opasnosti i
prevenciju.
Makar, Milan Štefanić, Jurica Hanžek,
Matija Šanjug, Katarina Leško, Kristina
Potočki, Maja Hruševar, Valentina Filipčić, Vjekoslav Šoštarić, Josip Draganić,
Maja Tumpa, Martin Cerovečki, Mario
Fruk, Denis Hercigonja, Tamara Prelčec, Denis Špiljak, Krešimir Pavić, Lara
Jenko, Viktorija Benc, Danijel Pavlović,
Tomislav Kašić, Branko Kovačec, Marijo
Presečki, Goran Ferek Jambrek, Danijel
Kranjčec i Stjepan Sirovec.
GLAS ZAGORJA
broj 92
21
GRAD KLANJEC
01. SVIBNJA 2012.
GRADSKA UPRAVA
Davorin Bernardić u Klanjcu
Dio svog radnog posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji
predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardiæ proveo je u Klanjcu gdje mu je domaæin bio saborski zastupnik i gradonaèelnik Klanjca Željko Kolar.
Upoznat je s razvojnim projektima Grada,
radovima na zgradi osnovne škole kojima je cilj niskoenergetska učinkovitost,
planovima za izgradnju novog dječjeg
vrtića, a razgledao je i atraktivan prostor
klanječke vinoteke, te spomeničku jezgru
Klanjca.
Tema posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji bio je projekt Integrirani prijevoz
putnika i tarifno-prijevoznička unija na
području Grada Zagreba, Zagrebačke
i Krapinsko-zagorske županije o čemu
je ovo dvoje suradnika razgovaralo i u
Klanjcu. Ovom prigodom Davor Bernardić istaknuo je kako je integrirani prijevoz
projekt koji će sigurno obilježiti sljedeća
desetljeća, a cilj mu je da Grad Zagreb i
njegova okolica budu što bliži jedno drugom. To je i europska praksa, te što smo
mi sami bliži, bliža će nam biti i Europa.
Grad Klanjec nalazi se u samom srcu
mnogobrojne zagorske turističke ponude,
između mirne Sutle, brežuljkastog vinorodnog kraja, povijesnog Kumrovca, zagorskih dvoraca i rekreativne oaze Terma
Tuhelj. Grad koji na čelu sa svojim grado-
načelnikom Željkom Kolarom definitivno
postaje jedna od sve atraktivnijih destinacija za mnogobrojne Zagrepčane. Smjer u
kojem se razvija lokalna zajednica umnogome ovisi o energiji i snazi pojedinca da
na šarmantan način razvije svoje mjesto,
a tu energiju sigurno ima klanječki gradonačelnik. Uz sve druge projekte s kojima
sam se upoznao, poput niskoenergetske
škole i drugih razvojnih programa, Klanjec
će postati nezaobilazan za Zagrepčane i
primjer za ostale u Hrvatskoj – rekao je
u Klanjcu Davor Bernardić predsjednik
Skupštine Grada Zagreba.
Gradonačelnik Kolar izrazio je svoje zadovoljstvo namjerom da se realizira projekt
integriranog prijevoza kojim bi se znatno
unaprijedila kvaliteta života građana. Klanjec je osobito zainteresiran jer bi na taj
način mnogobrojni građani s područja grada koji rade u Zagrebu do svog posla stizali
puno brže i sigurnije. Bio bi to veliki iskorak
i za poboljšanje uvjeta školovanja za srednjoškolce i studente kojima bi hrvatska
metropola postala puno bližom. Jednako
tako otvorile bi se nove mogućnosti za ra-
zvoj turizma jer bi dobro prometno povezan sa Zagrebom i Klanjec postao sigurno
zanimljiv mnogobrojnim Zagrepčanima.
Boljoj prometnoj povezanosti Zagorja i
Klanjca sa Zagrebom svakako će doprinijeti i rekonstrukcija zagorske magistrale koja
je nakon višegodišnjeg iščekivanja započela upravo na današnji dan – istaknuo je
gradonačelnik. (S. R.)
voriti adekvatne obilazne pravce. Gradonačelnik Klanjca Željko Kolar istaknuo je
kako ovaj sastanak potvrđuje promijenjeni
odnos Hrvatskih cesta prema Krapinskozagorskoj županiji, koja s ovakvim stanjem
svojih prometnica ne može razvijati svoje
gospodarstvo. Cesta D205 već je duže
vrijeme opasna za promet, a povezuje i
granični prijelaz Razvor te je posljednjih
godina na njoj znatno pojačan kamionski
promet.
Za Grad Klanjec od posebnog je značaja
sanacija klizišta, planirana rekonstrukcija
ulaza u Klanjec koja predviđa uređenje
trećeg kolničkog traka na priključku te
uređenje ulaza u Mihanović Dolu koji će
omogućiti ulaz u poslovnu zonu kamionima i šleperima koji sada, ako žele skrenuti
u Klanjec, moraju se okretati kod kamenoloma i vraćati nazad. To će bitno pridonijeti i gospodarskom razvoju ovog kraja, ali i
turističkom.
Ovo je jedna od najznačajnijih investicija
u cestogradnji u ovoj i idućoj godini, istaknuo je saborski zastupnik Željko Kolar.
(Priopćenje Hrvatskih cesta)
GRADSKA UPRAVA
Cestovna infrastruktura
Saborski zastupnik i gradonaèelnik Željko Kolar održao je u Klanjcu vrlo uspješan i konstruktivan sastanak
s predstavnicima Uprave Hrvatskih cesta.
Na konferenciji za tisak nakon sastanka,
gradonačelnik Kolar i član Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža najavili su početak
radova na rekonstrukciji državne ceste
D205 od Dubrovčana do Risvice, sanaciju
klizišta Klanjec na istoj dionici te rekonstrukciju dva ulaza u Klanjec.
Do kraja ovog mjeseca ili najkasnije do
sredine svibnja trebao bi se raspisati natječaj, a radovi bi trebali započeti u zadnjem
kvartalu ove godine. Očekivani rok za njihov završetak je 12-14 mjeseci. Hrvatske
ceste ove su godine osigurale 5.500,000
kn, a radovi u ukupnoj vrijednosti od 70
milijuna kn financirat će se iz programa
Betterment II. Iz programa Betterment bit
će izdvojena sanacija dugo otvorenog kli-
zišta Klanjec na dionici iste ceste za koju
će se tijekom ljeta izdvojiti 500.000 kn iz
programa redovitog održavanja državnih
cesta te će biti izvedeni kao prioritet.
Prema riječima Jurice Krleže riječ je o potpunoj rekonstrukciji dionice duge 11,2 km
koja uključuje potpuno uklanjanje kolničkih trakova, a ne samo presvlačenje novim
asfaltnim slojem, sanaciju mostova, nadvožnjaka, propusta te dva velika klizišta
-Klanjec i Sveti Križ.
Direktor Sektora održavanja Hrvatskih
cesta Zlatko Vidović istaknuo je da će se
tijekom izvođenja radova cesta morati zatvarati za promet s obzirom na planirani
opseg i način sanacije te će Uprava Hrvatskih cesta s lokalnom samoupravom dogo-
ZANIMLJIVOSTI
Slavica Vlahović pobjednica
Babičinih kolača
Slavica Vlahović iz klanječkih Gredica
pobjednica je 6. manifestacije Babičini
kolači, održane u Đurmancu uz nazočnost brojnih uglednih gostiju. Slavica
je ocjenjivački žiri kojeg je predvodio
poznati kuhar i predsjedavajući ovogodišnjeg žirija Slavko Večerić oduševila
sa seljačkom pitom sa sirom, lukom,
peršinom i koprivama. Ocjenjivački
sud drugo je mjesto dodijelio Slavici
Strsoglavec iz Pregrade za kolač od
čvaraka i treće Nevenki Vorih iz Svetoga Križa Začretja za kolač zdravlja, dok
je prošlogodišnja pobjednica Babičinih
22
kolača Mira Smiljanec proglašena najboljom u kategoriji za vizualni dojam
Izvorno zagorsko.
Slavičina Seljačka pita prevagnula je u
oštroj konkurenciji u kojoj su se svojim izvornim i originalnim receptima
borile čak 32 babice iz svih dijelova
Hrvatskog zagorja. Iako je njena namjera bila predstaviti svoje kulinarsko
umijeće jednim sasvim drugim specijalitetom, žiri u kojem su bili kuhar
Slavko Večerić, predsjednik Kuharskog
saveza KZŽ i predsjedavajući ovogodišnjeg žirija, Branka Kralj, nastavnica pri
Ugostiteljskoj školi u Zaboku i Marko
Živaljić, vlasnik agroturizma Majsecov
mlin, zapazili su upravo Seljačku pitu.
Baka Slavica dovodi tako Babičine kolače u Klanjec jer je tradicija ove manifestacije da se sljedeće godine održi u
mjestu iz kojeg dolazi pobjednica.
Zahvaljujući siru, domaćem vrhnju,
koprivama, peršinu, malim tajnama i spretnim rukama naše Gredičanke, Klanjčani i njihovi gosti
moći će dogodine uživati u brojnim
domaćim slatkim i slanim specijalitetima.
Okružena čestitarima, novinarima i
kamerama, baka Slavica nije se nimalo zbunila. Bila je spremna i za
razgovor, pokoji kulinarski savjet i
fotografiranje. Okružena s tri unuka u narodnim nošnjama koji su je
uz ostale članove obitelji pratili na
GLAS ZAGORJA
broj 92
natjecanju u Đurmancu zračila je radošću zbog novog iskustva i ponosom ne
samo zbog osvojenog prvog mjesta,
već i zbog čuvanja starih zagorskih običaja koji i u gastronomiji imaju svoju
neprocjenjivu vrijednost.(S. Ricijaš)
GRAD KLANJEC
01. SVIBNJA 2012.
KULTURA
Dani grada Klanjca
Klanječka raspela
U tjednu pred Uskrs, u prepunom prostoru Gradske
knjižnice, glazbom i predavanjem predstavljena je
ovogodišnja tema tradicionalnog programa Pasionska baština u Klanjcu – Raspeti na raskršæima naših
putova i života.
Zanimljivo predavanje o tridesetak
klanječkih raspela održao je Slavko
Vitomir Zamuda koji već niz godina
istražuje, prikuplja i obrađuje podatke
o ovoj osobitoj pučkoj duhovnoj i kulturnoj baštini.
Osim po pitomim brežuljcima, vinogradima, klijetima, kapelama i crkvama
na brežuljcima, gospodskim kurijama i
seoskim drvenim kućicama, utvrdama
i starim dvorcima, Hrvatsko zagorje
prepoznatljivo je upravo po brojnim
pučkim raspelima podignutima uz puteljke i na raskršćima putova te zidovima kuća. Namjernik stranac ne može
proći, a da ih ne zapazi. Raspela su se
tako stopila u krajolik da su postala
sastavni i nerazdruživi dio prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja, istaknuo je
autor izlaganja.
Posjetitelji su se mogli upoznati i s podacima o osobama ili obiteljima koje
su dale podignuti klanječka raspela,
vremenu i razlozima njihovog nastanka, pučkim umjetnicima koji su izrađivali lik Isusa, uvjetima kojima je trebalo udovoljiti da bi se dobila dozvola za
njihovo podizanje. Prikupljenim arhivskim materijalom, fotografijama sta-
rijeg i novijeg datuma Slavko Zamuda
podsjetio je Klanjčane i njihove goste
na svih trideset raspela na našim raskršćima, na raspela na zidovima kuća
te na poklonce. Uz pokoji savjet koji
bi mogao pomoći onima koji brinu i
održavaju raspela pri njihovoj obnovi i
uređenju, a kako bi ona i dalje zadržala
svu svoju tradicijsku ljepotu, autor nas
je podsjetio i na njihov duhovni značaj,
duboku simboliku koju su ona imala za
zagorskog čovjeka koji je s Raspetim na
križu dijelio sve svoje nevolje, ali i svečanosti i radosti svakodnevnog života.
Ovu lijepu večer glazbom je na najbolji
način oplemenio pjevački zbor klanječke župe Navještenja Blažene Djevice
Marije s p. Franjom Jesenovićem odabravši za ovu prigodu dvije prekrasne
korizmene skladbe, a okupljena publika je na kraju večeri uistinu uživala u
duhovnim šansonama zbora Bolji svijet koji djeluje pri Franjevačkom samostanu u Krapini. Ovi predani i zanimljivi
mladi ljudi koji glazbom nastoje privući mlade i uključiti ih u aktivni, osobito
humanitarni, život svoje zajednici bili
su posebno dragi gosti Klanjčana uz
ovogodišnji Uskrs.
OBRAZOVANJE
Vratimo Sutli njezine kupače
Nakon nekoliko uspješno predstavljenih projekata iz područja razvoja
ljudskih prava i demokratskog građanstva, a u kojima su se prošlih godina uglavnom bavili povijesnom i
kulturnom baštinom grada Klanjca,
učenici OŠ A. Mihanovića Klanjec sa
svojom mentoricom Jadrankom Husnjak, prof. povijesti, ove su se školske godine odlučili za novu, vrlo zanimljivu temu. Učenici Laura Kramarić,
8.r., Demian Kokan, 8.r., Ana Lovrečki,
6.r., Sara Pleško, 6.r., Patricija Pogačić,
6.r., Laura Šoban, 8.r. sami su inicirali
rad na projektu pod nazivom Vratimo
Sutli njezine kupače.
Raspravljajući o problemima koje su
uočili u svojoj sredini, a potaknuti
prošlogodišnjim iskustvom kada su
zajedno s još nekolicinom svojih vršnjaka imali zdravstvenih problema, te
tada posumnjali da razlog možda leži
u kupanju u rijeci Sutli, odlučili su se
pozabaviti problemom onečišćenja
rijeke. Nije naravno dokazano da bi
onečišćenje vode bilo uzrokom zdravstvenih tegoba kupača, ali je povjerenje u sigurnost i čistoću vode rijeke
Sutle poljuljana, tim više što su neki
mediji godinu dana ranije izvještavali
da je Sutla onečišćena opasnim tvarima. Tako su klanječki osnovci odlučili
istražiti kakvoću vode za kupanje i pokrenuti odgovorne na akciju kako bi se
vratilo povjerenje kupača.
Proveli su anketu u školi kako bi doznali
koliko se njihovih vršnjaka kupa preko
ljeta i kako oni doživljavaju čistoću Sutle, u razgovoru sa starijim generacijama doznali su ponešto o dugoj tradiciji
kupanja na Sutli. Ideju su objavili i na
Facebooku kako bi prikupili što više razmišljanja mladih. Uzeli su uzorke vode
na području kupališta i ispitivali stupanj
onečišćenja, proučili dostupnu literaturu s interneta i iz Gradske knjižnice.
Iz razgovora s gradonačelnikom Željkom Kolarom, koji je ujedno i član
saborskog Odbora za zaštitu okoliša,
doznali su da Sutla ne može biti službeno kupalište jer zbog njezinog statusa
ekološki značajnog područja nisu dopuštene nikakve građevinske intervencije, a cijeli tok rijeke uređivat će se u
skladu s propisima europske ekološke
mreže NATURA 2000.
PROGRAM
SRIJEDA, 2. svibnja
DJEČJI DAN
10 sati - Velika dvorana Grada Klanjca
Kazališna predstava Pčelice, pazi Kazališne družine Don Hihot
Sportski susreti učenika Osnovne škole Antuna Mihanovića
20 sati - Župna crkva Navještenja BDM
Koncert Varaždinskog kvarteta
ČETVRTAK, 3. svibnja
19 sati - Galerija Antuna Augustinčića
Iz fototeke GAA - Antun Augustinčić (1900. – 1979.)
20 sati - Izložbena dvorana Gradske knjižnice
Otvorenje izložbe slika akademske slikarice Maje Vukina Bogović
Glazbeni program
PETAK, 4. svibnja
17 sati - Župna crkva Navještenja BDM
Sv. misa povodom blagdana Sv. Florijana,
zaštitnika grada Klanjca i vatrogasaca
18 sati - Velika dvorana Grada Klanjca
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Klanjca
Kulturno-umjetnički program
Domjenak
SUBOTA, 5. svibnja
7 sati - Pepina graba u Drašama
Tradicionalni Memorijal ing. Anđelko Petek Pajo u organizaciji ŠRD Sutla
14 sati - Otvoreni turnir u streljaštvu povodom Dana grada
u organizaciji SD Predionica
20 sati - Sportska dvorana O.Š. Antuna Mihanovića Klanjec
Finalna večer 2. dječjeg festivala Raspjevano sunce
u organizaciji Društva Naša djeca Klanjec
NEDJELJA, 6. svibnja
9,30 sati - Lovački dom LD Kuna
Tradicionalni šahovski turnir povodom Dana grada
u organizaciji ŠK Zelenjak
12 sati - Tradicionalni piknik na Cesargradu
- za sve posjetitelje - ljubitelje prirode organiziraju HPD Cesargrad,
Društvo Naša djeca i Ekološka udruga Japica uz ponudu hrane i pića,
glazbeni program i brojne zabavne igre za djecu i odrasle.
Rezultat koji ovi mladi aktivisti očekuju, a kako se čini do njega će svojim ozbiljnim pristupom i upornošću
sigurno i doći, je to da se na uobičajenom, tradicionalnom mjestu za kupanje na Sutli u Mihanović Dolu češće
kontrolira kakvoća vode. Gradonačelnik im je stoga obećao da će Zavod za
javno zdravstvo tijekom ljetnih mjeseci češće uzimati uzorke za analizu na
GLAS ZAGORJA
broj 92
hidrološkoj stanici u Zelenjaku. Osim
toga ovo ljeto redovito će se kositi
trava, postaviti kontejner za smeće i
kemijski WC . Uz suglasnost vlasnika
zemljišta, pokušat će se urediti i igralište za odbojku na pijesku. Svoj praktični doprinos dali su već i sami učenici klanječke škole pa je ovogodišnji
Svjetski dan voda obilježen čišćenjem
obale Sutle od smeća. (S. Ricijaš)
23
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2012.
Uređuje Monika Briševac
DAN OPĆINE - 25. TRAVNJA 2012.
Djelima za bolji Hum
Limena glazba Vetropack Straže
i humski kuburaši 25. travnja
dočekali su goste na najsvečaniji Dan općine Hum na Sutli,
zasebne jedinice lokalne samouprave utemeljene 1993.
u samostalnoj i slobodnoj RH.
Svečanoj sjednici u humskom
Domu kulture nazočili su potpredsjednik Hrvatskog sabora
Milorad Batinić, županica KZŽ
Sonja Borovčak, saborski zastupnik i gradonačelnik grada
Klanjca Željko Kolar, pomoćnik
U komunalnoj infrastrukturi s ponosom istièem završetak izgradnje i dobivanje uporabne dozvole za ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda s fekalnom stanicom te spojnim glavnim kolektorom na Drajži. Bila je
to investicija prva takve vrste u KZŽ, vrijedna oko 7,3
milijuna kuna, a koju su zajednièki financirali Opæina,
Hrvatske vode, Vetropack Straža te OMCO Hrvatska
– istaknuo je na Sveèanoj sjednici u prigodi Dana opæine humski naèelnik Zvonko Jutriša.
ministra pomorstva, prometa
i infrastrukture Jasmin Krizmanić, član Uprave Narodnih
novina i načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, predsjednik HGK KZŽ Vid Šanjug,
direktor Elektre Zabok Mirko
Mužek, direktor Zagorskog
Krapina, Pregrada, Đurmanec,
Jesenje, Desinić, Zagorska sela.
Nazočnima se obratio načelnik
Zvonko Jutriša, istaknuvši realizirane projekte u proteklih godinu dana. – U komunalnoj in-
vodovoda Željko Hren, župan
općine Rogatec gospodin Martin Mikolič, općinski vijećnici,
gospodarstvenici, predstavnici
osnovne škole, vrtića, zdravstva, vatrogastva, kulture i Crkve, gradonačelnici, njihovi zamjenici kao i načelnici gradova
frastrukturi s ponosom ističem
završetak izgradnje i dobivanje
uporabne dozvole za uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda s
fekalnom stanicom te spojnim
glavnim kolektorom na Drajži.
Bila je to investicija prva takve
vrste u KZŽ, vrijedna oko 7,3
milijuna kuna, a koju su zajednički financirali Općina, Hrvatske vode, Vetropack Straža te
OMCO Hrvatska. S obzirom na
to da je projekt bio kandidiran prema IPA – komponenti,
objektivno očekujemo povrat
dijela financijskih sredstava tijekom ove godine. Izrađen je
glavni projekt, te dobivena građevinska dozvola za izgradnju
glavnog kanalizacijskog sustava
Donji Hum, oduševio je sve prisutne načelnik Jutriša. Svakako
treba spomenuti i da je završena značajna faza u izgradnji vodoopskrbnog sustava općine –
24
GLAS ZAGORJA
broj 92
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2012.
Darko Ranogajec, generalni direktor OMCO Croatie
Put od završenog Fakulteta strojarstva i brodogradnje 1989. u Zagrebu
do današnje pozicije generalnog direktora tvornice OMCO Croatia, obilježen je stalnom željom za učenjem i novim profesionalnim izazovima.
Darko Ranogajec svoju je izvrsnost stjecao godinama. Pod njegovim rukovodstvom od 1994. društvo se uspješno probilo na europsko tržište, a
istodobno je vodio pregovore s partnerima iz Belgije o kupnji poduzeća.
Na zadovoljstvo dioničara, poduzeće je početkom 1997. dobilo novog vlasnika, grupu OMCO, najvećeg europskog proizvođača alata za staklarsku
industriju i promijenilo ime u OMCO d.d. Godine 2007. tvrtka je promijenila ime u OMCO CROATIA d.o.o. i od tada posluje pod tim imenom.
U desetak godina broj zaposlenih povećan je otprilike 4 puta, sa 100 na
današnjih 400, površina proizvodnih prostora otprilike 3,5 puta, sa 3000
m² na 10.500 m², a godišnji promet sa 4,1 milijun eura na 40 milijuna
eura. Bez menadžera kakav je Darko Ranogajec i izvrsnih zaposlenika ne
bi bilo zapaženih rezultata. Ni lokalna uprava, ni županija, a ni država u
cjelini bez ovakvih ljudi i tvornica ne bi mogli stvoriti uvjete za kvalitetan
i uspješan razvoj, a time i ostvarivanje željenih ciljeva socijalnog i svekolikog mira.
glavni cjevovod do vodospreme
Straža. Kako se još moglo čuti,
općina Hum na Sutli u cestovnoj infrastrukturi bogatija je za
otprilike 1300 metara novih cestovnih pravaca ili obnovljenih
i proširenih postojećih dionica
općinskih cesta, te oko 800 m
obnovljenih županijskih cesta.
Izgrađeno je oko 1100 metara
pješačkih staza s horizontalnom
KZŽ – škole Taborsko, građevinsku dozvolu za dogradnju Dječjeg vrtića Balončica. Izgrađen
je i glavni projekt te dobivena
građevinska dozvola za adaptaciju općinske zgrade. Bez obzira
na sva negativna događanja u
društvu, općinsko je vodstvo uz
krajnje racionalnu politiku i gospodarenje sredstvima proračuna, provelo značajne projekte.
Štefanija Orel
Štefanija Orel hrabra je žena čija je zanimljiva i humanitarna priča započela prije 15-ak godina. U njezinom obiteljskom domu žive osobe s teškoćama u razvoju koje je prihvatila i o kojima se predano brine. Bilo je to
prije 15 godina kad su iz jednog zagrebačkog centra koji skrbi za djecu s
teškoćama u razvoju, nakon svih procedura i dobivenih dozvola, u njezinu
kuću poslali troje djece. Kad su njezine kćeri otišle na školovanje u Zagreb,
Štefaniji se kuća činila nekako prazna. Zato se potrudila i došla u kontakt
s ljudima koji su je uputili kako da udomi neko dijete, a kada je posjetila
dom i vidjela djecu koja žele obitelj, nije se predomislila. Danas u njezinom domu svakodnevno vlada radost i veselje.
i vertikalnom signalizacijom (uz
državnu cestu u Lupinjaku, te uz
županijsku cestu G. Hum – M.
Tabor), a značajna su sredstva
uložena i u kvalitetno održavanje zimske službe. – Velike nade
i objektivna očekivanja gajimo
prema čelnim ljudima Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture, a glede sanacije
državne ceste Kostel – Hum na
Sutli, te buduće nove prometnice od centra D. Huma kroz
poslovnu zonu Drajža, dodao
je humski načelnik. Najvećim
i najznačajnijim aktivnostima
koje je općina provodila u posljednjih godinu dana treba još
pridodati poboljšanje uvjeta za
kvalitetnom opskrbom domaćinstava električnom energijom, obnovu zgrade jedne od
najstarijih škola na području
Priznanja, nagrade i
čestitke
Svečanost obilježavanja Dana
općine ujedno je bila i prigoda
da se zahvali zaslužnim pojedincima na zalaganju za dobrobit Općine, za osobite zasluge u
razvoju društvenih odnosa i za
razvoj gospodarstva. Općinsko
vijeće na sjednici održanoj 4.
travnja donijelo je odluku da se
nagrade u vidu priznanja i novčanog iznosa od 5.000 kn dodijele dugogodišnjem generalnom
Dragutin Špiljak, umirovljeni direktor Vetropack Straže
Potomak je obitelji koja je svoju egzistenciju vezivala uz Stražu, tvornicu
stakla, baš kao i mnogi žitelji Huma na Sutli. Po struci diplomirani inženjer strojarstva, gospodin Špiljak gotovo je cijeli svoj radni vijek proveo
u staklarstvu. Kronološki gledano, za generalnog direktora tvornice stakla izabran je 1992., a to je bio trenutak kad je poduzeće prolazilo kroz
svojevrsnu krizu. Da bi se kriza nadvladala, Dragutin Špiljak uveo je revolucionarne promjene, što je, prije svega, podrazumijevalo cjelokupni
reinženjering poslovanja, izvoz pod svaku cijenu, te potragu za strateškim
partnerom koji će tvornici omogućiti dokapitalizaciju i brzo operativno,
tehnološko i poslovno restrukturiranje. Nadalje, od 1996. počinje snažna
investicijska ekspanzija, kada tvornicu preuzima švicarski Vetropack. Angažman i dobra koordinacija Dragutina Špiljaka sa zaposlenima, pokazali
su se vrlo efikasnima, što potvrđuju i brojna postignuća, odnosno nagrade
za rad. Dragutin Špiljak, dugogodišnji glavni direktor i predsjednik Uprave,
s prvim danom 2012. otišao je u mirovinu.
direktoru Vetropack Straže koji
je otišao u mirovinu Dragutinu
Špiljaku, generalnom direktoru
OMCO Croatie Darku Ranogajcu i Štefaniji Orel koja je u svom
domu zbrinula osmero ljudi s
teškoćama u razvoju.
Direktori spomenutih tvornica
predstavljaju ponos humskog
i hrvatskog gospodarstva, a na
sjednici su uz riječi zahvale,
donirali svoje novčane iznose
Štefaniji Orel, odnosno DVD-u
Hum-Prišlin.
Također, Općina je uz svoj Dan
dodijelila 5.000 kn Općoj bolnici
Zabok za pomoć opremanja rodilišta, a uz Dan općine vijeće je
donijelo odluku i da se nagrade
tri najbolja učenika srednjih škola s iznosom od 2.000 kuna i tri
najbolja studenta s iznosom od
Hrvoju Ivančiću nagrada Rikard Jorgovanić
Ovogodišnji dobitnik književne nagrade Rikard Jorgovanić je Hrvoje Ivančić za književni uradak Dunavski blues: Čamcem od Zagreba do Crnog
mora.
Svečana dodjela bila je na književnoj manifestaciji Dan Rikarda Jorgovanića u Humu na Sutli. Spomenuta manifestacija bila je dio višednevnog
programa povodom Dana općine Hum na Sutli.
GLAS ZAGORJA
broj 92
po 3.000 kuna po završetku akademske 2011./12. godine. Nagrade prema ovoj Odluci bit će
realizirane putem Javnog poziva
za dostavu prijedloga.
U obraćanju gostima, županica
Sonja Borovčak pozdravila je brigu o novorođenima, djeci predškolskog i školskog uzrasta, pripomoć učenicima, subvencioniranje
prijevoza, te stipendiranje učenika pri čemu općina Hum na Sutli
prednjači u KZŽ. Osvrnuvši se na
realizirane projekte, uvaženi potpredsjednik Sabora Milorad Batinić pohvalio je vodstvo Općine,
realizirane programe s obzirom
na iznos proračuna, potvrdivši da
su unatoč svemu Hum na Sutli,
Zagorje i Hrvatska raj na zemlji. U
prigodnom glazbenom programu
svečanost Dana općine uveličali
su učenici OŠ Viktora Kovačića,
Glazbene škole Pregrada, te Mješoviti pjevački zbor KUD-a Rikard
Jorgovanić uz pratnju Fortuna
banda. Bogati kulturni, zabavni i
sportski program u Humu na Sutli započeo je 16. i trajao do 29.
travnja.
25
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2012.
U sportskom duhu
završio Dan općine
Dječji dan
Posljednjeg dana bogatog programa održan je i lovački turnir, leteća
meta. Prvo mjesto ekipno pripalo je
ekipi Lisica, Veliko Trgovišće. Drugo mjesto Slovenj Gradecu iz SLO,
a treće mjesto Lovačkom društvu
Srndać, Hum na Sutli. Pojedinačno
je najbolji bio Goran Križanec, dru-
go mjesto osvojio je Darko Hlupić, a
treće mjesto Mladen Križanec. Kategorija fair play pripala je Ivici Juričanu iz Desinića. Turnir je otvorio
načelnik Zvonko Jutriša u jutarnjim
satima kod Lovačkog doma na Videžu, a potrajao je sve do poslijepodnevnih sati.
Ribički turnir
Na ribnjaku Drajža održan je ribički
turnir, kao posljednji program uz
Dan općine Hum na Sutli. Organizatori su zadovoljni odazivom, okupilo se 27 natjecatelja, a sveukupno
oko 40-tak posjetitelja. Prvo mjesto
osvojio je Dalibor Skosples, sa ulov-
I najmlađi su u bogatom kulturno zabavno
sportskom
programu imali svoj
dan. Održana je eko
patrola Dječjeg vrtića
Balončica kao i otvoreni dani vrtića i OŠ V.
Kovačića.
Za tu je prigodu pripremljen bogat program koji se sastojao
Slavljenički koncert Sotelije
od izložbe: 150
godina školstva u
Humu na Sutli i Poljska u našoj školi.
Održana je i prezentacija školskih projekata – tradicijska
jela i običaji našeg
kraja, sličnosti i
razlike tradicijskih
kuhinja Hrvatskog
zagorja i Regie Mazowietzkie.
26
ljenih 4 400 grama ribe, drugo mjesto osvojio je Branko Kučiš sa 2 940
grama, dok je treće mjesto osvojio
Zvonimir Boršić, koji je ulovio 2 900
grama ribe. Nakon ribičkog turnira,
druženje su nastavili uz kotlovinu i
roštilj.
Program uz Dan opæine upotpunile su i èlanice ŽVA Sotelije, koje djeluju pri KUD-u Rikard Jorgovaniæ i svojim
su mještanima uz 5 godina djelovanja poklonile isto
tako besplatan ulaz na njihov slavljenièki koncert.
Posjetitelji su mogli uživati u pjesmama s drugog nosača zvuka, promo
cd-a popularnog ženskog ansambla. Riječ je o pjesmama: Nebeska
mati, On dolazi, Tak sam srečna kaj
te imam, Denes, Misel na tebe, Daj
mi povej, Da sem ti z lasima zvezala
roke, Čekala ja nebum. Uglavnom su
snimljene u posljednje dvije godine,
a neke i izvedene na ZGF Krijesnica,
GLAS ZAGORJA
broj 92
udomaćile su se kod Humčana, ali i
Sotelijinih poklonika diljem Zagorja
gdje su djevojke gostovale.
Na koncertu su nastupili i vokalna
grupa Vitis iz Slovenije, TS Savski valovi iz Zaprešića, umjetnički voditelj
Sotelije Siniša Miklaužić, Krešimir
Cipan, mladi glazbenici Dino i Karla
Miklaužić, te Tamburaški orkestar
KUD-a Mihovljan.
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SVIBNJA 2012.
GOSPODARSTVO
Novim investicijama do kvalitetnijih proizvoda
Cjelokupno zemljino stanovništvo koristi staklo kao
prirodni proizvod dobiven od pijeska, sode i kalcita.
Staklo ne utjeèe na proizvod u njega upakiran, nepropusno je, a okusi i arome ostaju iste. Ta svojstva stakla, uz izvrstan menadžment s vizijom razvoja tvrtke,
rezultirali su u 2011. proizvodnjom rekordnih 242,9
tisuæa tona ambalažnog stakla u Vetropacku Straži.
Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli jedini je
proizvođač staklene ambalaže u
Hrvatskoj. Na sjednici Nadzornog
odbora i Skupštine Vetropack Straže usvojeni su rezultati poslovanja
tvrtke u 2011. i sa zadovoljstvom
konstatirano: Prodano je 920,3
milijuna boca i staklenki, od čega
je gotovo 70% plasirano na izvozna tržišta. Ostvaren je ukupan
prihod od 711,3 milijuna kuna, te
neto dobit od 76 milijuna kuna. Na
tri staklarske peći i 11 linija je tijekom 2011. proizvedeno rekordnih
242,9 tisuća tona ambalažnog sta-
U svijetu se dnevno proizvede preko 500 milijuna staklenih boca, a godišnje se baci gotovo 100 milijardi boca. Potrebne su samo tri staklene
boce da bi se dobio kilogram stakla koji možemo reciklirati. S energijom koju uštedimo recikliranjem jedne boce žarulja od 100 W svijetli
4 sata. U Švicarskoj se reciklira 96% OTPADNOG STAKLA, U Hrvatskoj
58%. (www.vetropack.com)
KULTURA
Glad za kazalištem
Kulturnih dogaðaja od 16. do 29. travnja u Humu na
Sutli nije nedostajalo. Zaredala su se dogaðanja, a humska je publika domaæe i vanjske goste izvoðaèe, doèekivala prepunom dvoranom i nagraðivala pljeskom.
Monodrama Ljubomira Kerekeša Dimnjačar, prvo je gostovanje GFUK-a u
općini Hum na Sutli. Da su Humčani
gladni za kazalištem, pokazali su popunivši sva mjesta, pa bi ovakve večeri
i ubuduće zasigurno rado posjećivali.
Dimnjačarske priče i dogodovštine
ispričane jednostavnim jezikom malog
čovjeka, garnirane bogatim lokalnim
pučkim izričajem vrlo lako uspostavile
su komunikaciju s auditorijem. Tako je
i protagonist ove monodrame neprestance mamio iz humskog gledateljstva salve smijeha.
kla (231,6 tisuća tona u 2010). Inače, Vetropackova strategija bavljenja staklom jest strategija širenja i
čuvanja. Cilj im je zadržati vodeću
poziciju na domaćim tržištima – uz
jako regionalno učvršćivanje.
Od 1996. Humska tvornica u vlasništvu je švicarskog Vetropacka,
koji ima još i tvornice stakla u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i
Ukrajini. Svoje proizvode isporučuje u sve države bivše Jugoslavije, a
preko sestrinskih staklana prodaje
i u sve druge europske zemlje.
Renovirana
staklarska peć
Početkom travnja ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy i
ministar Pomorstva prometa i veza
tada župan Siniša Hajdaš Dončić,
te brojni gosti Vetropacka, poslovni partneri nazočili su svečanosti
zabijanja klina kao posljednjeg
momenta u renovaciji staklarske
peći.
Remont peći za proizvodnju bijelog stakla najveća im je ovogodišnja investicija koja iznosi 170
milijuna kuna, odnosno oko 22,5
milijuna eura – rekao je generalni
direktor Vetropack Straže Tihomir
Premužak. Peć je građena prema
najsuvremenijoj tehnologiji koja će
osigurati višu kvalitetu proizvoda,
smanjit će se potrošnja energije
u procesu taljenja stakla i emisije
otpadnih plinova, a poboljšat će se
uvjeti rada. Minisitrica Holy, kuma
GLAS ZAGORJA
broj 92
peći, istaknula je da je vesele ovakvi
projekti, jer oni govore da gospodarstvo i zaštita okoliša ne moraju
biti u neprijateljstvu i suprotnosti.
Od svog je domaćina dobila simboličan poklon, staklenku ispunjenu
raznobojnim staklenim kršem, uz
želju da novi pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada (koji je
upravo u izradi) rezultira većom
stopom recikliranja stakla u našoj državi. Staklo se, naime, može
100% reciklirati. Već proizvedeno
staklo može se preliti bezbroj puta
i pri tome ostaje isto, a od 1 t starog
stakla uz malo energije dobije se 1
t novih staklenih boca. Recikliranje
stakla znatno doprinosi očuvanju
okoliša. Peć 63 će nakon remonta
zadržati isti nominalni kapacitet
od 320 t/dan (5 linija, 50 sekcija),
a ovim će se projektom u sljedećih
11 godina osigurati potrebna količina bijelog stakla za Vetropackova
tržišta.
Tvrtka Vetropack Straža zapošljava
620 ljudi, posluje prema načelima
društveno odgovornog poslovanja, ima dobre odnose s lokalnom
zajednicom, pravovremeno ispunjava svoje obaveze prema poslovnim partnerima i državi, vodi brigu
o okolišu. Početkom godine sklopljen je kolektivni ugovor (opet na
5 godina) kojim su zaposlenicima
zagarantirana zavidna materijalna
prava.
27
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. SVIBNJA 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE
KULTURA
Izbori u Mjesnim odborima Promocija Marijinog CD-a
Izmeðu ostalog, na zadnjoj sjednici vijeænici svetokriške Opæine uskladili su odluku o Mjesnim odborima s
novim zakonom o upravi.
Na području Općine Sveti Križ
Začretje, više ili manje uspješno
djeluje 19 mjesnih odbora. S obzirom na to da su već prošli rokovi
za izbore u mjesnim odborima,
vijećnici su donijeli odluku kojom
se usklađuje njihov rad s novim
Zakonom o mjesnoj upravi, posebno u dijelu gdje je bila pozicija
poglavarstva, sada se pojavljuje
načelnik. Po objavi ove odluke u
Županijskom službenom glasniku,
na prvoj sljedećoj sjednici donijet
će se odluka o raspisivanju izbora
u svih 19 mjesnih odbora.
– Imali smo želju i na neki način
prošli političke međustranačke
konzultacije, smanjiti broj mjesnih
odbora, međutim, stav je građana
i svih koji su sudjelovali u raspravi,
pa i Vijeća mjesnih odbora da treba zadržati sadašnju organizaciju
od 19 mjesnih odbora – rekao nam
je načelnik Ivan Kranjčić. To je velik
problem, jer mjesni odbori u skladu s našim zakonima imaju status
pravne osobe, moraju imati svoj
žiroračun pa mala proračunska
sredstva koja se ostvaruju posljednjih godina, podijeliti na 19 dijelova, dosta je teško. Zakonodavac
će ubuduće morati voditi računa
da neke stvari koje su u praksi
neprovedive uskladi sa stvarnošću. Istovremeno treba prići decentralizaciji lokalne samouprave
na području Republike, ne samo
u segmentu spuštanja obveza na
lokalnu samoupravu već i u segmentu decentralizacije prihoda,
kako bi lokalna samouprava mogla
planirati i vlastiti razvoj infrastrukture i gospodarstva – mišljenja je
Kranjčić.
Sredinom travnja, u Muzeju Žitnica održan je koncert i
promocija CD-a pijanistice Marije Mikuliæ Štimac.
Rođena je u Zagrebu, a diplomirala
je na petrogradskom Konzervatoriju Rimski-Korsakov. Naziv magistre umjetnosti potvrdila je na
Hochschule für Musik u Grazu i na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao
članica Hrvatskog društva glazbenih
umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika nastupala je u
Rusiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji,
Austriji kao i u mnogim hrvatskim
gradovima, solistički i u komornim
sastavima. Nastupala je na domaćim
i inozemnim festivalima. Od 2002.
surađuje s japanskim violistom Ma-
satoshijem Hiranom s kojim je u više
navrata nastupala u Hrvatskoj te u
Japanu, a prošle godine i u Svetom
Križu Začretju.
U 2011. osniva Umjetničku organizaciju art Novi s kojom u svojstvu
umjetničkog ravnatelja organizira Međunarodni festival klasične
glazbe u Novom Vinodolskom. I na
kraju treba spomenuti suradnju s
Darkom Berovićem, koji je snimio
CD u Muzeju Žitnica i zbog čega je
došlo i do promocije. Na programu
su bila djela J. Brahmsa i R. Schumanna.
OPĆINSKO VIJEĆE
Ciljana izmjena
prostornog plana
Na zadnjoj sjednici vijeænici opæine Sveti Križ Zaèretje donijeli su odluke o pokretanju postupka ciljane
izmjene prostornog plana, potaknute dopisom Ministarstva graditeljstva i zahtjevom nekih investitora s
podruèja Opæine.
Naime, ciljana izmjena prostornog
plana odnosi se na dio u Mirkovcu,
gdje su u jednom dijelu izostavljeni nekadašnji pogoni Renove, kao
lokacija za razvoj gospodarstva. S
pretežito građevinske zone treba
prijeći u pretežito poduzetnički dio
izgradnje, da bi omogućili širenje
ova tri pogona na toj lokaciji jer bi
bilo preskupo njihovo premještanje
negdje drugdje. Također, drugi dio
ciljane izmjene koji je tražilo Ministarstvo graditeljstva, kao i Županijski zavod za prostorno planiranje
odnosi se na lociranje područja na
kojemu će se moći graditi solarne
elektrane. Naime, osim na halama u gospodarskoj zoni ili u zoni
uslužnih djelatnosti ili na privatnim
objektima moći će se graditi na
obrađenom zemljištu, no potrebno
28
je uskladiti cijelu strategiju prostornog planiranja sa Županijskim zavodom za prostorno planiranje, jer bi
jednak tretman trebao biti u svim
lokalnim jedinicama.
Konkretno, imamo zahtjev jednog
investitora koji želi graditi solarnu
elektranu na zemljištu na kojem je
vlasnik, snage oko 10 kilovata – ističe načelnik Ivan Kranjčić – a temeljem sadašnjeg prostornog plana
teško je odrediti tu lokaciju i nadležni organi koji odobravaju gradnju to neće moći učiniti bez prethodne izmjene plana. Vjerujemo
da će izmjene prostornog plana biti
dovršene u idućih 6 mjeseci, iako je
vrijeme takvih postupaka i dulje, no
ciljana izmjena ne predviđa institut
prethodne javne rasprave, pa je cijeli postupak olakšan.
OBRAZOVANJE
Ana i Željka na državno
natjecanje iz biologije
Nakon sudjelovanja i uspješne prezentacije samostalnog istraživačkog rada
na Županijskom natjecanju iz biologije, učenice Osnovne škole Sveti Križ
Začretje Ana Piljek i Željka Mihovilić
pozvane su na Državno natjecanje iz
GLAS ZAGORJA
broj 92
biologije koje će se održati u Poreču i
Vrsaru od 7. do 10. svibnja ove godine.
Učenice će na natjecanju prezentirati
svoj rad pod nazivom Učestalost sojeva zagorskog purana na području
Općine Sveti Križ Začretje.
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. SVIBNJA 2012.
KULTURA
Kak taubeka dva
I ove godine, treæi put za redom, održana je u Žitnici
Veèer zavièajne poezije Oèeme kaj vrnuti nazaj.
Ovogodišnja manifestacija je bila
posvećena ljubavnim pjesmama te
je opravdano nosila naziv Kak taubeka dva. Večer su osmislile i organizirale pedagoginja Nevenka Sinković i
knjižničarka Kristina Varžić uz pomoć
učiteljica Štefanije Roškar, Monike
Šalec i Tatjane Majdak. Čitani su stihovi svetokriških pjesnika (Ljubica
Komljenović, Verica Jačmenica Jazbec, Miroslav Lovrenčić) te sadašnjih
i bivših učenika.
Program su vodili učenici Filip Vorih
i Melani Ptičar, a stihove na svetokriškom kajkavskom interpretirali su
također učenici škole. Na gitari su nastupali učenici Mihael Kotarski i Klara
Mihovilić koje uči učitelj Darko Mađar
te učenik Franjo Veček. Događaj su
svojom pjesmom uveličali ŽVS Kirjales
i Kontrabend koji su uzvanike nastavili
zabavljati i uz prigodan domjenak.
Svetokriški govor i pjesnici dio su
naše nematerijalne kulturne baštine u čije očuvanje trebamo uložiti
napor jer jednom izgubljeno i zaboravljeno više nećemo moći vratiti
niti nadoknaditi. Zbog toga je bitno
da se u organiziranje ovakvih događaja uključuju i najmlađi čime se
možda i kod njih pobudi svijest o
tome. Manifestaciji su se odazvali
spomenuti pjesnici i brojni mještani.
Toliki odaziv je potvrda uspješnosti
dosadašnjih Večeri kao i pokazatelj
potrebe da se organiziraju ovakvi i
IN MEMORIAM
U pripremi intervjua s vlasnikom respektabilnih godina, neprocjenjive zbirke
antikviteta, glavom poznate svetokriške obitelji Jačmenica, život je odlučio
podvući crtu, neopozivu, punu, konačnu, ispod koje nema riječi ni pogovora.
Samo sjećanja.
Stjepan Jačmenica
OBRAZOVANJE
Sortiranje otpada
U Osnovnoj školi Sveti Križ Zaèretje održane su edukativne radionice o selektivnom odlaganju otpada koje
provodi Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.
U radionici su sudjelovali učenici četvrtih razreda, a bila je to prilika da
se dobro zabave i nauče puno novih
informacija o postupanju s otpadom. Sav otpad ne mora biti smeće
i njegovim pravilnim rukovanjem
može se pomoći u očuvanju prirode
koja nas okružuje. Cilj ovog projekta
je zaštita prekograničnog područja
kroz sanaciju divljih deponija uz podizanje svijest lokalnog stanovništva
o zaštiti okoliša, kako bi se smanjili
ekološki rizici i postojeće zagađenje.
Projektom REMEDISANUS određe-
ne su aktivnosti, a jedna od njih je
i provođenje radionica u osnovnim
školama KZŽ sa ciljem obuke učenika
o mogućnostima ponovne uporabe
otpadnih materijala odnosno sortiranju otpada. Pri tome se Županija
opredijelila na održavanje radionica u četvrtim razredima unutar
nastavnog programa prirode. Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području KZŽ sudjeluje u projektu održavanjem edukativnih radionica za učenike u 20 osnovnih škola.
slični događaji koji potiču održavanje
tradicije mjesta.
1. svibnja 1920. - 8. travnja 2012.
Imati godine, a ne biti star, imati znanje, a ne biti čangrizav, posjedovati
zavidno sjećanje, a njime ne opterećivati slušače - što više, i u godinama
90+, bio je poželjni sugovornik, ponosni tata dviju kćeri, liječnica Nadice i
Verice, djed unučice Doroteje, vlasnik
jedinstvene zbirke antikviteta. Od početka naukovanja 1935. zanimao se za
starine. Nadahnuće mu je dao otac,
pričama o svom životu i službi kod
baruna Geze Raucha na vlastelinstvu
Šenjugovo, današnjem Švaljkovcu. Kad
je krajem sedmog desetljeća 19. st.
filoksera u potpunosti uništila zagorske vinograde, upravitelj imanja, otac
Marije Jurić, poslao je njegovog oca
na Gospodarsko učilište u Križevce na
tečaj za obnovu vinograda. Otada je
radio na pripremi cjepova za nove nasade na vlastelinstvima širom Zagorja.
Još u ranoj mladosti, prateći oca, dječaku se svidjela ideja da pokuša skupiti
i tako sačuvati predmete iz tih i ranijih
vremena. Čeprkajući po ostacima ostataka, osobito u poratnim godinama,
spasio je mnoge stvari koje su danas u
njegovoj zbirci, a bile bi nepovratno izgubljene. Kasnije je odlazio na sajmove
i kupovao starine. Njegova zbirka sadrži preko sto komada hladnog i vatrenog oružja, te pokućstva uglavnom iz
GLAS ZAGORJA
broj 92
19. st. Najveći dio predmeta obnavljao
je sam. Ima tu i predmeta iz kamenog,
bakrenog i željeznog doba, starih pisama, povelja, fotografija….
Knjiga dojmova Liber amicorum popunjena je riječima hvale i divljenja, potpisima brojnih znatiželjnika sa svih strana
svijeta, među njima Josipa Adamčeka,
Franje Tuđmana, Fredija Kramera, Žarka Dolinara, brojnih znanstvenika i studenata. To je bio njegov način promidžbe mjesta koje je davno nekad odabrao
za svoje mjesto pod suncem, mjesta
koje je, uz rodni Komor, volio najviše
na svijetu. Prostor za bogatu zbirku je
skučen, no, on je svakome htio pokazati
ono što ga je zanimalo. Nadao se da će
doživjeti dan kad će svoju zbirku vidjeti
u odgovarajućem prostoru, uz mogućnost stvaranja stalne izložbe. Vjerovao
je da njegov rad sakupljača vrednota iz
prošlosti još nije završen.
Kao klatno na njihaljci sata smjenjuju
se sezone, prolaze ljudi i vremena. U
kući obitelji Jačmenica nedaleko svetokriškog pijaca, prolaznost je zarobljena
u vremenu. Mnogi će se diviti neprocjenjivim vrednotama, mnogi dalekovidnosti kućedomaćina i vitalnosti do
njegovih zadnjih ovozemaljskih dana.
Mnogi su zakasnili zatražiti recept
dugovječnosti i vitalnosti - kao da to
tkogod zaista posjeduje. U slučaju Stjepana Jačmenice bila je to neponovljiva mješavina entuzijazma, istinskog
domoljublja i zdravih zagorskih gena.
U obitelji, među Svetokrišćanima i
širokom krugu znanaca, ostala je praznina, ali i neizbrisiv trag za čovjekom
neupitnog poštovanja, zasluženog visokom moralnom i etičkom razinom
postojanja.
29
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. SVIBNJA 2012.
Uredio Elvis Lacković
OPĆINSKA UPRAVA
Načelnik zadovoljan
izvršenjem proračuna
Na dnevnom redu sjednice Vijeæa Opæine Marija Bistrica prihvaæeno je izvršenje proraèuna za 2011.
Načelnik Općine Stjepan Muhek izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je
izvršenje proračuna gotovo 95%. Od
planiranih 12,851.000 kn ostvareno je
u prihodovnoj strani 12,207.752,68,
a u rashodovnoj 11,716.518,62, što
je 91,17%. Ostatak od 421.234,06 kn
prenesen je u ovu godinu, a riječ je o
strogo namjenskim sredstvima, koja
će se utrošiti na komunalnu infrastrukturu. Načelnik je podnio izvješće u kojemu je između ostalog naglasio kako
je Općina u 2011. radila sukladno mogućnostima i interesima. Napomenuo
je kako se i u ovim teškim vremenima
izvode radovi na komunalnoj infrastrukturi. Tako se kraju privodi izgradnja Kolektora II, a u tijeku je izgradnja
UDRUGE
i projektiranje dodatne vodospreme
od 600 m3 na području Cerina, čime
će se omogućiti daljnji razvoj vodoopskrbe Općine. U isto vrijeme radi se na
projektu vodoopskrbe naselja Laz, a u
planu je i izgradnja nogostupa od škole
na Lazu do Plasišća. Planira se i nasta-
vak radova po pitanju odvodnje izgradnjom glavnog kolektora MB-1 u dužini
oko 4 km, za koji postoji sva potrebna
dokumentacija koja se nalazi u Hrvatskim vodama, kao i završetak projekta
odvodnje u dužini od 22,8 km u Općini
Marija Bistrica.
VATROGASCI
Festival žudija 2018. u
Mariji Bistrici
Održana Skupština DVD-a Laz
U subotu 14. travnja održana je redovna skupština
DVD-a Laz, koje djeluje pri Vatrogasnoj zajednici Opæine Marija Bistrica. Jednoglasno su prihvaæena izvješæa
o radu društva u prošloj, kao i planovi za ovu godinu.
Bistrièki kuburaši gostovali su na Festivalu žudija, stare
tradicije èuvara Kristova groba, koji se nakon šest godina, ponovno održao u Vodicama na Uskrsni ponedjeljak.
Ove godine održano je 12. izdanje festivala, koji se održava svake godine u
drugoj župi u kojoj se njeguje ta stara
tradicija. Ovogodišnji festival održan je
i u prigodi proslave stote obljetnice Vodičkih žudija. Program, koji je započeo
31. ožujka brojnim manifestacijama,
svečano je završio na Uskrsni ponedjeljak, okupivši rekordno velik broj žudija,
njih oko tisuću iz tridesetak južnohrvatskih župa. Ono što Zagorje povezuje s ovim festivalom je sudjelovanje
Bistričkih kuburaša, koji predstavljaju
Svetište Majke Božje Bistričke iz Marije
Bistrice. Riječ je o članovima Udruge
kuburaša Barun Hellenbach iz Marije
Bistrice. Bistrički kuburaši već nekoliko godina, čuvari su Isusova groba u
Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji
Bistrici, a na ovom festivalu sudjelovali
su 4 puta. Predsjednik Udruge Željko
Milički prisjeća se da su prvi put sudjelovali na festivalu u Kninu 2009., pa
potom u Metkoviću, te prošle godine u
Tisnom. – Već od prvog sudjelovanja u
Kninu, kada smo imali prve tri djevoj-
30
ke sudionice festivala, mi smo izrazili
spremnost organizirati festival u Mariji
Bistrici – napomenuo je Milički, koji je
ovu suradnju dogovarao s organizatorima koje predvode Šime Strikoman,
Luka Lipić i Marko Juričev Martinčev.
A upravo je ove godine potvrđeno da
će se 2018., kada je na rasporedu ponovno vodički termin, festival održati
baš u Mariji Bistrici. Naime, ova generacija Vodičkih žudija želi pokloniti
sljedeći festival upravo kuburašima iz
Marije Bistrice. – Bit će to prvi put da
se festival seli na kontinent i mi smo
zbog toga ponosni i sretni – dodao je
Milički. Inače, Udruga kuburaša Barun
Hellenbach, kojoj je na čelu, osnovana
je 2003., trenutno broji 40-ak članova,
od čega 28 aktivnih, koji redovito sudjeluju na mnogim smotrama i raznim
manifestacijama diljem Zagorja, ali i
šire. Ovom prigodom, kad je u pitanju
festival žudija, mi smo zapravo kuburaši – predstavnici Svetišta MBB, tj. na
neki smo način uzdignuti iznad same
udruge – zaključuje Milički.
U 2011. DVD Laz nije imao ni jednu intervenciju, što govori o dobroj preventivi. Sve više se pažnje u ovom društvu
polaže i na rad s mladima, pa trenutno
društvo od ukupno 71 člana ima i 10
pripadnika vatrogasne mladeži i 13 pripadnika djece od 6 do 12 godina, koja
su u prošloj godini sudjelovala i na
ukupno četiri natjecanja. Izdvajamo 3.
mjesto na natjecanju u Glavničici. Članovi DVD-a Laz sudjeluju i u brojnim
vjerskim događanjima, kako u svojoj
župi Svetih Andrije i Mateja na Lazu,
tako i u Svetištu MBB.
U tijeku je i obnova i uređenje Vatrogasnog doma, spremišta i okoliša. Na samoj skupštini dodijeljena su i priznanja
za 10 godina rada u društvu a dobili su
ih Krešimir Dijanić, Josip i Vedran Dolčić, Tomislav Kušt, Ivan Mikuš i Kruno
Hrastović. Skupštinu su pozdravili član
predsjedništva Vatrogasne zajednice
KZŽ Vladimir Juriša, predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica
Stjepan Skuliber, župnik na Lazu vlč.
Ivan Jakopović, predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava kao i KUD-a
Laz.
OBRAZOVANJE
Uskršnja radionica PŠ Globočec
Učenici PŠ Globočec, OŠ Marija Bistrica
u sklopu nastave u prirodi sudjelovali
su i na zanimljivoj Uskršnjoj radionici u
Knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Dvadesetdva učenika od prvog do četvrtog
GLAS ZAGORJA
broj 92
razreda, pod vodstvom učiteljica Tatjane Flegar-Galoić i Irene Kukolja oslikavali su pisanice i izrađivali košarice.
Pomogli su im i ravnateljica Knjižnice
Mira Pižir, kao i djelatnica Ivana Belko.
ZAGORJE MAJKE
SVETIŠTE
INFO BOŽJE BISTRIÈKE
01. SVIBNJA 2012.
Svete mise kroz tjedan u
Svetištu su u 10.30 i 18 sati,
nedjeljom u 7.30, 9, 11 i 18 sati
Prije svake sv. mise prilika je za
sakrament ispovijedi.
Duhovna obnova
23.- 25. svibnja u 18 sati
Predvodi vlč. Dražen Radigović
1. V.
SVIBANJSKO HODOČAŠĆE
ŽUPA ZAGREBAČKE DUBRAVE
5. V.
HODOČAŠĆE "KRUNIČARA"
7. V.
HODOČAŠĆE SPORTAŠA
12. V.
HODOČAŠĆE BJELOVARSKOKRIŽEVAČKE BISKUPIJE
Sveta misa u 11 sati
13. V.
HODOČAŠĆE HRVATSKE
PROVINCIJE DRUŽBE
ISUSOVE
Sveta misa u 11h
19. V.
HODOČAŠĆE
MOLITVENIH VIJENACA
KRALJICE OBITELJI
Sveta misa u 11 sati
20. V.
VII. VAZMENA NEDJELJA
HODOČAŠĆE VATROGASACA
26. i 27. V.
DUHOVSKO HODOČAŠĆE
HODOČAŠĆE VJERNIKA
SRIJEMSKE BISKUPIJE
Počela hodočasnička
sezona
Počela je hodočasnička sezona u Hrvatskom nacionalnom Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
Tradicionalno na početku sezone, na
Bijelu nedjelju, Majci Božjoj Bistričkoj, hodočastili su župljani župe sv.
Jurja Gornja Stubica, a uz njih i župljani župa sv. Šimuna i Jude Tadeja
Markuševec, sv. Petar Orehovec, sv.
Mihael Miholec i Uznesenja BDM
Gornja Rijeka. Središnje misno slav-
GLAS ZAGORJA
broj 92
lje – zaziv Duha Svetoga na početku
hodočasničkog ljeta – predvodio je
vlč. Luka Slijepčević, župni vikar u
župi Marija Bistrica, a propovijedao
je, nadahnuto kao i uvijek, vlč. Dražen Radigović, supsidijar u bistričkom Svetištu. Sezona hodočašća i
ove će godine svoj vrhunac imati na
Svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, kada se u Mariji Bistrici okuplja
više desetaka tisuća hodočasnika.
31
OPÆINA LOBOR
01. SVIBNJA 2012.
UDRUGE
Vuzem h Loboru
Viteško Društvo Svetog Križa i ove godine organiziralo je manifestaciju Vuzem h Loboru kojoj je prvi put
dodan uskršnji koncert istoimenog naziva.
Naime, Viteško Društvo kao svoje
poslanje preuzelo je kao posebnost štovanje Velikog tjedna, tako
da sudjeluje u svakodnevnim misnim obredima tijekom Velikog
četvrtka, petka i subote stražareći
KULTURA
kraj Kristova groba, u svojim svečanim odorama iz doba Ilirskog
preporoda, što i inače daje posebnu notu djelovanju župe Svete
Ane i Joakima.
Osim stražarenja koja se provode
svih dana Velikog tjedna sudjeluju i u drugim obredima, puno
zahtjevnijim od nedjeljnih misa tijekom godine. Da bi vitezovi bili za
njih spremni, prvo slijedi duhovna
obnova na Veliki četvrtak, koju
počinju svetom ispovjedi upriličenom samo za njih, a svake godine
imaju čast sudjelovati i u obredu
pranja nogu. Na Veliki petak organizira se klanjanje,
te noćni križni put,
od crkve Svete
Ane,
puteljkom
kraj crkve Svetog
Antuna do Majke
Božje Gorske gdje
i završava obred.
Na Veliku subotu
se čuvari Kristova groba, nakon
objave zvona koja
nagovijeste Kristovo uskrsnuće, povuku. U samo praskozorje Uskrsa na
ranoj misi gromoglasnim pucanjem
iz svojih pištola,
vitezovi navješćuju
najveći kršćanski
blagdan.
Običaj uskrsnog
strijeljanja u Loboru datira od 1524.
kada je Petar Keglević dobio vlastelinstvo Lobor, te je u uskrsno
vrijeme slao naoružanu počasnu
četu u loborsku crkvu, čuvati Kristov grob. U prostoru pokraj crkve
stoljećima se održava ogašavanje
pištola na uskrsno jutro te tijekom
samoga Uskrsa, kao i na uskrsni
ponedjeljak.
Djelić Vuzma h Loboru, Loborci
odnedavno dijele s Belčanima kao
što su to i nekada činili. U popodnevnim satima uveličavaju njiho-
vu uskrsnu procesiju, koja počinje
i završava njihovim nastupom.
Nakon belečke procesije ove godine organizira se 1. uskršnji koncert Vuzem h Loboru koji je svojim
dragim gostima organizirao tamburaški orkestar Viteškog Drustva
Svetog Križa, uz izvođenje sakralnih, narodnih i zabavnih melodija
primjerenih mjestu i vremenu.
Održano je ocjenjivanje vina članova Udruge Klijet iz Lobora. Od
59 uzoraka vina, dodijeljeno je 7
zlatnih odličja, 23 srebra, 15 bronci
i 7 priznanja dok je 7 vina neocijenjeno.
Ovogodišnjim šampionom proglašeno je miješano crno vino Željka Pri-
bolšana, koji je uz to dobio još 2 zlata, a među loborskim vinarima istim
su se odličjem okitili Milivoj Raškaj,
Stjepan Cesar, Mladen Horvat i Franjo Spevec.
Svečano uručenje diploma i priznanja ovogodišnje Vinarijade u Loboru
se očekuje za oko mjesec dana.
Loborčani najbrojniji u
Vodicama
Nakon kratkog odmora vitezovi
su gostovali u Vodicama, gdje su
sudjelovali na festivalu Žudija, tj.
Čuvara Kristova groba, u jedno
sasvim drukčije okruženje, kao
posebna atrakcija s kontinenta.
Loborska delegacija bila je najbrojnija u Vodicama, rekao nam
je Andrija Smetiško, predsjednik
Viteškog društva, jer su s njima
putovale Loborske mažoretkinje i
Puhački orkestar DVD-a. Zajedno
su promovirali župu Svete Ane,
općinu Lobor i Krapinsko-zagorsku županiju, kao kulturnu, vjersku i turističku destinaciju.
Dimnjačar besplatan za VINARSTVO
Ocijenjena loborska vina
članove udruga
Loborèani su i ove godine mogli u svom mjestu pogledati jednu od predstava GFUK-a.
U Društvenom domu predstavio
se Ljubomir Kerekeš sa svojim proslavljenim Dimnjačarem. Punih 20
godina ova predstava svojom ne-
32
posrednošću lako dopire do svojih
gledatelja. Tako je bilo i u Loboru,
gdje su besplatan ulaz imali članovi
loborskih udruga.
GLAS ZAGORJA
broj 92
OPÆINA LOBOR
01. SVIBNJA 2012.
GLAZBA
Purga promotor loborskog kraja
Purga je osnovana u ožujku 2011., a
s radom je aktivno započela u lipnju.
Njen voditelj i idejni tvorac Damir
Hubak poznati je zagorski glazbenik
koji je već svoje iskustvo ugradio
u osnove Loborfesta. Osnovana je
s namjerom njegovanja izvornih
zagorskih skladbi, s naglaskom na
zaboravljene melodije i na četveroglasno pjevanje. – Ne, nećemo mi
biti kopija dalmatinskih klapa, spremno odgovara na provokativno pitanje. Dalmatinske klape dio su svog
podneblja i ono po čemu im želimo
nalikovati, njihova je tradicija kvalitetnog klapskog pjevanja. I u Zagorju
se višeglasno pjevalo, možda manje
poznato, no bogata tradicija nameće
zadaću njegovanja glazbe i običaja
ovog kraja.
Svojim su zadnjim nastupom na Uskrs, u crkvi Svete
Ane u svom Loboru potvrdili ono o èemu se veæ preko
godinu dana šuška. Lobor dobiva još jednog zdušnog
promotora tradicije i kulturne baštine svoga kraja u
klapi Purga.
Klapa Purga također njeguje i skladbe sakralnog karaktera koje se izvode
u prigodnim prilikama u crkvama, a i
drugim društveno-kulturnim okruženjima. Nastupi koji su do sada obilježili
rad klape su: gostovanje s Andrijom
Kos u Lisinskom 11. prosinca 2011. na
festivalu Pjesma i tambura, gostovanje
na Božićnom koncertu 18. prosinca u
Humu na Sutli, zatim nastup na No-
vogodišnjem koncertu limene glazbe
DVD-a Lobor, nastup na završnoj večeri proglašenja Hita godine u organizaciji Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Članovi ansambla su: Vladimir Plancutić i Stjepan Rihtarić –
basovi, Miljenko Eršek, Ivan Rihtarić i Josip Rihtarić JR – baritoni, Zdenko Jurinić, Slavko Raškaj, Dragutin Pakšec i Josip
Rihtarić – tenori i Damir Hubak – voditelj i aranžer ansambla,
a u klapi će zapjevati dionice tenora ili baritona.
t
s
e
f
r
Lobo lipnju
već u
NAJAVLJUJEMO
Ovogodišnji Loborfest održat æe se od 22. do 24. lipnja,
a svoju æe završnicu imati u nedjelju 24. lipnja kada æe
nastupiti 14 ansambala iz Hrvatske i susjednih nam zemalja. Hrvatski oberkrajner festival, kako ga mnogi zovu
od milja, izdvaja se ove godine iz manifestacije Janine.
Damir Hubak bacc. inf.,
predsjednik udruge
Loborfest
Međunarodni projekt Loborfest pokrenut je s ciljem očuvanja izvorne
zagorske glazbe, i to podalpskog
zemljopisnog podrijetla, polki i valcera kao dijela zagorske, a samim
time hrvatske i europske kulturne
baštine. Tri godine uspješne realizacije, a sada, evo, već i za četvrtu,
potaknula nas je glazba koja povezuje središnju Europu. Kao primjer
iz okruženja možemo uzeti svijest o
tome i takvom obliku kulture stanovnika njemačke pokrajine Bavarske za
koje je glazba alpskog podrijetla vrh
glazbenog poimanja kulture, a time
simbolično i svijesti o pripadnosti,
budućnosti, ljubavi prema domovini
koja se reflektira kroz radnu discipli-
nu i razumijevanje da sve naprijed
navedeno čini uvjete jedne nacije,
države za održivi dugoročni razvoj.
Ovogodišnji Loborfest održat će se
od 22. do 24. lipnja. Sam festival s
nastupom 14 ansambala iz Hrvatske
i susjednih nam zemalja održat će
se u nedjelju 24. lipnja u 17 sati. Hrvatski oberkrajner festival, kako ga
mnogi zovu od milja, izdvaja se ove
godine, kao što je i na samom početku bilo zamišljeno, iz manifestacije
Janine koja se već 9 godina održava
u Loboru u tjednu sv. Ane (zaštitnice
župe i općine Lobor).
Ostvarenjem navedenog projekta
postigli bismo konačni cilj, a to je
očuvanje kulturološkog, nacionalnog identiteta u zadanim okvirima.
U uvjetima kada se i između ostaloga
i glazbom nameću standardi pona-
u Tuhlju, te spomenuti na Uskrsnom
koncertu u Loboru. Prve snimke obrađenih i novih skladbi očekuju se tijekom ljeta ove godine.
šanja, za razvoj svijesti o pripadnosti
nacije, a time i višem stupnju kulturološke svijesti koja u konačnici nužno utječe i na stupanj svijesti o egzistencijalizmu i prosperitetu nacije,
smatramo ovaj projekt vrlo značajan
i dalekosežan. Vizija sažeta u sloganu Zvuci europskog kaja usmjerava
organizacijske aktivnosti Loborfesta.
Sama organizacija i buduća provedba
Loborfesta će pozitivno utjecati na
stupanj osviještenosti i dati suštinske
odgovore na pitanja: Tko smo i kuda
GLAS ZAGORJA
broj 92
idemo? Sve interesne grupe: lokalno
stanovništvo, društvo u cjelini i stanovništvo regije će obogatiti sadržaje
svojih života te reetablirati poglede
na svoju kulturu. Kulturu kao egzistencijalnog parametra, conditio sine
qua non. Očuvanje i razvoj autohtone
glazbe, glazbe alpskog geografskog
podrijetla ne gledamo kao cilj, već
kao sredstvo postizavanja novih, boljih i vrijednih rezultata, kako na osobnom tako i društvenom ukupnom razvitku, održivom razvoju.
33
domaće je domaće
01. SVIBNJA 2012.
ačelnika
Riječ gradon
INTERVJU
Što je danas lijep i sunčan dan!
Baš za veeliki sladač!
vic
boka za sreću, a
Kovanac grada Za dušu
za
a
ec
ag
kovača Dr
Zagrebačka udruga Prijatelji životinja prvi put
u Zagorju – glasnogovornici onih koji se ne
mogu braniti
Manifestacija na Zivto
Buđ
ge
kubure udru
– kuburaši i k spremni
je
an
ed
gl
za
ije
Danas samo Zaboka, za Buđenje uv
iz
Grof Kulmer
OPG Tatjana Pokupec Božić – tu sve miriši po lavandi
Oroslavski vez, oroslavske hadrice i
zaštitni znak – puntarski pijetao
Udruga mladih Feniks uz potporu gradonačelnika
Oroslavja – dobrosusjedska potpora manifestaciji
34
Ekološki pokret je odgovor na ugroženi identitet prirode, probuđen početkom 1970., od kad je i krenulo
obilježavanje Dana planeta Zemlje. Od tada do danas
je ekologija ukras svih predizbornih obećanja, sredstvo
za peglanje imidža političara, u stvarnosti, još uvijek na
margini. Klimatske promjene, izumiranje brojnih biljnih i
životinjskih vrsta koje se najvjerojatnije više nikada neće
pojaviti na Zemlji, su svakodnevica i očita najava da se
nalazimo korak do katastrofe. Otuda ideja organizatora
manifestacije i pokušaj povezivanja svijeta koji nestaje,
prijateljski nastrojenog prema Zemlji, i ovog današnjeg,
kojem zbog rastrošnosti za pol stoljeća neće biti dovoljna dva takva planeta. Otuda u manifestaciji spoj eko i
etno sadržaja, kao podsjetnik na zanimanja i proizvode
čije nastajanje ne narušava biološku ravnotežu u prirodi,
zdravlje ljudi i opstanak života na Zemlji.
Pozitivno je, što je ipak sva prašina koja se podigla oko
ekologije u zadnje vrijeme, rezultat povećanog interesa
građana za očuvanje prirode i zdrav život. Otuda ideja
organizatora u jednom danu Zelenog tjedna, u Međunarodnoj godini suradnje, okupiti sve zabrinute za budućnost planeta i spremne na potrebne promjene, mali
doprinos rješavanju nacionalnih, ali i globalnih problema. Svake godine, svakog dana, sve je više pripadnika
Zelene generacije, onih koji podržavaju razvoj zelenih
Pravo domaće bučino ulje obitelji
Tomašić iz Konjščine
ika,
harmon
an i usna
b
lu
o
G
v
Tomisla eli iz Madrida
tj
noćas sle
Zabok – Dan pla
Zeleni dani Krapinsko
Vezilje Našenine
iz Bedekovčine
Srčeka, cekeri,
medenjaki
– pozdrav izGLAS ZAGORJA
Marije Bistrice –
Medičarna Šćuricbroj 92
INTERVJU
Piše Dunja
Horvatin
01. SVIBNJA
2012.
kao nekad, bez benzina,
a poslije na bicikl
Kupinovo vino iz OPG Kraljić – bez
kemijanja
Riječ organizato
Dubravko Čuče ra,
k
rinula
anje se pob
Za razbuđiv ena glazba
gradska lim
Ovo nije politički
skup, a prisutnost
odaje potporu
Buđenju – županica
Sonja Borovčak,
saborska zastupnica
ovom trgu, 28. travnjaOroslavski vez
đenje
Babice i dede
perušine, kr ki iz
ap
suvenir godi inski
putu za Japane na
Biserka i Ljubn i
ica
Svet
aneta Zemlje –
o-zagorske županije
tehnologija. Energija sunca, vjetra i geotermalna energija, rješenja su koja nam nudi Zemlja, kako bismo se
riješili ovisnosti o tuđoj nafti i ugljenu. Županija smo
prepoznatljiva po strategiji štednje energije i uvrštenja
obnovljivih izvora, prva po broju ugrađenih solarnih kolektora, čak i ispred županija koje imaju daleko veći broj
sunčanih sati. Mijenja se i način gospodarenja zemljom;
sve se glasnije govori o ekološkoj poljoprivredi prijateljskoj prema zemlji – zbog ne korištenja pesticida, antibiotika i raznih kemijskih dodataka. Zbog sve veće osviještenosti potrošača, raste i potreba za zdravom hranom
iz ekološke proizvodnje. Takva proizvodnja zahtijeva više
truda i rada, zapošljava više ljudi od konvencionalne,
zbog toga je skuplja, a kvaliteta proizvoda je neusporediva. Proizvodi izlagača, sudionika manifestacije zasigurno
bi s punim pravom mogli nositi zelenu naljepnicu Hrvatski EKO proizvod, možda uskoro i hoće.
U KZŽ postoje svi uvjeti za razvoj ekološke poljoprivrede,
koja bi u stopu pratila potrebe potrošača i potrebe turizma. Gospodarski, financijski i burzovni slom na globalnoj
razini tome ide u prilog. Svijet će se zasigurno oporaviti,
a mi ne trebamo biti veliki vizionari, jer sve nam je već
servirano: očuvana priroda, bogatstvo vode, pitke i termalne kao rijetko gdje drugdje u svijetu. Treba se osvrnuti i objeručke zagrabiti ponuđeno.
...tak vam zgleda oroslavska hadrica,
a pokrivala je dobrote z babičine
kuhinje u košarici za uskrs
Anđeli od anđela – ručni radovi
štićenika Udruge za mentalno
retardirane osobe KZŽ
Kao što je ekološki pokret odgovor
na ugroženi identitet prirode, buđenje svijesti o svojim korijenima,
običajima i tradiciji, povratak je
izvorima kulturne baštine koja je
izvor našeg identiteta. Temeljno
obilježje svijeta u kojem bivamo jest
da je taj svijet živ. Vrijedi to isto i za
naš hrvatski jezik koji živi, evoluira i
mijenja se, a mnoge riječi zauvijek
nestaju. Posebno to vrijedi za najljepši ukras našeg jezika, naš KAJ,
ugrožen kao najkritičnije ugrožene
maskota buđenja – pijetao
uzgajivača pernate živine Zvonka
Ljubića – najavljuje specijalni popust
vrste flore i faune, kao najozbiljniji
kandidati za Crvenu knjigu. Zato je
otvorenje manifestacije povjereno
Dramskoj grupi 3. i 4. razreda OŠ
Oroslavje i prikazu Jurjevo u kojem prepoznatljivom oroslavskom
kajkavštinom oslikavaju pastirske
igre uz blagdan Sv. Jurja. Za vjerni
prikaz i simpatičan nastup, mališani
su proglašeni županijskim pobjednicima na nedavnom Lidranu u Šibeniku. Autorica igrokaza je njihova
učiteljica Vesna Grabušić.
Dramska grupa OŠ Oroslavje s
prikazom Jurjevo
GLAS ZAGORJA
broj 92
35
OPĆINA JESENJE
01. SVIBNJA 2012.
JAVNA RASPRAVA
Gospodarenje šumama
VINARSTVO
U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju 12.
travnja ove godine održana je javna rasprava vezana za odobrenje Programa gospodarenja šumama
šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Jesenje –
Gornji Macelj.
Ocjenjivanje vina
U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju 12. travnja
ove godine održana je javna rasprava vezana za odobrenje Programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Jesenje – Gornji Macelj.
Prezentaciju radova vezanih za Program gospodarenja održao je dipl.
ing. šum. Davor Topolnjak iz Uprave
šuma Podružnica Koprivnica. Programi gospodarenja šumama, donose
se na rok od 10 godina, a rade se
radi utvrđivanja zaliha drvne mase,
prema kojima se izrađuje plan eksploatacije drvne mase, kako bi se
sačuvala ravnoteža eko-sustava.
Tim Programom također se utvrđuje plan izrade šumskih prometnica
koje su u lošem stanju ili ih gotovo
nema na nekim dijelovima te je pri-
stupačnost određenim dijelovima
šuma veoma loša.
Iz izlaganja se moglo čuti da su šume
na navedenom području u izuzetno
dobrom stanju, prosjek drvne mase
iznosi gotovo 250 m3/ha, od toga
najviše se odnosi na bukvu koja sačinjava gotovo polovicu ukupne mase,
zatim slijedi hrast kitnjak, jela, grab
i ostalo. Uz slabu pristupačnost istaknut je problem malih parcela kojih
je u ovoj gospodarskoj jedinici 7300,
a čiji je prosjek 0,29 ha, te velik broj
vlasnika i suvlasnika kojih ima 5500.
U organizaciji udruge vinogradara
i podrumara Sv. Martin iz Jesenja
održano je ocjenjivanje vina prošlogodišnje berbe. Na ocjenjivanje je
pristiglo 60 uzoraka sortnih i vina miješanih sorti, te dva voćna vina. Najbolje ocijenjeno vino ove godine je
zeleni silvanac Stjepana Kovačeca, uz
spomenuto vino još su 4 vina osvojila
zlatne medalje, 32 vina ocijenjena su
također visokim ocjenama te je njima pripala srebrna medalja, 14 vina
ocijenjeno je brončanom medaljom,
priznanje je dobilo 1 vino dok je 10
uzoraka odbačeno. Predsjednica ko-
misije enologinja Dunja Mežnarić
nakon ocjenjivanja se obratila okupljenim vinogradarima te istaknula
kako je prošla godina bila izuzetno
zahtjevna za podrumarenje. Zbog
izuzetno visokih temperatura i suše
koja je zavladala vina su ove godine
jaka, ali su zato nešto slabijih aroma.
Zbog visoke temperature i suše došlo je do gubitka sokova u grožđu dok
je još bilo na čokotima, nakon toga
su visoke temperature fermentacije
uzrokovale gubitak aroma, pa će ovo
biti jedna prosječna godina, što se
tiče kvalitete vina.
EKOLOGIJA
Zeleno Zagorje
Postavljen svjećomat
na mjesnom groblju
Ovih je dana na mjesnom groblju u Gornjem Jesenju postavljen svjećomat – samouslužni automat za
kupnju nadgrobnih lampiona.
Uređaj se nalazi pored samog ulaza na groblje, a
kupnja lampiona vrlo je
jednostavna;
odabirom
željenog modela ubaci se
određeni iznos kovanice
te se okretanjem ručice na
zadanom polju mehanički
pokrene automat i uzme
se traženi lampion. Postavljanjem svjećomata posjetitelji na groblju mogu u
bilo koje vrijeme nabaviti i
zapaliti lampion na počivalištu svojih pokojnika.
36
za čisto Zagorje
Dan planeta Zemlje obilježava se
kako bi se probudila i ojačala ekološka svijest ljudi, te se promijenio odnos prema prirodi i sačuvao okoliš za
naraštaje koji dolaze. Povodom tog
dana udruga Zeleno zagorje organizirala je akciju čišćenja i uređenja
okućnice obitelji Trstenjački na Cerju
Jesenjskom.
Iza pokojne obitelji Trstenjački nasljednik njihova imanja postala je
Općina Jesenje. Na inicijativu načelnika Ivana Maligeca i predsjednika
GLAS ZAGORJA
broj 92
udruge Josipa Bukvića pokrenuta je
akcija uređenja spomenutog imanja.
Prva akcija održana je u nedjelju na
sam Dan planeta Zemlje, kada je posječeno grmlje i trnje te pokošena
trava. Budući da su dvorište i okućnica već nekoliko godina zapušteni,
napravljena je velika hrpa posječenog raslinja koje će u idućoj akciji
biti spaljeno.
Uređuje Ivan Habijanec
OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE
01. SVIBNJA 2012.
EKOLOGIJA
Upozorilica
Uz Dan planeta Zemlje u Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice održan je susret književnice Marice
Milčec i učenika drugih razreda OŠ Krapinske Toplice te učenika iz OŠ pri Specijalnoj školi za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
Marica Milčec, odgajateljica,
autorica je edukativnih slikovnica Nije smeće sve za vreće!,
U tlu čistu imamo glistu, Zraka
trebam hitno! i Zatvori vodu!
u izdanju Školske knjige. U svakoj od njih, nakon kratke priče
o dječaku Dadi, na djeci pri-
hvatljiv način govori o nekom
ekološkom problemu, poučava
o istom, te pokazuje djeci kako
ona mogu pomoći u spašavanju
Zemlje.
U knjižnici u Krapinskim Toplicama književnica je pročitala priču
Upozorilica, kojom je upozorila
učenike na problem najlonskih
vrećica. Nakon priče slijedila je
radionica na kojoj su svi izrađivali modne kreacije od najlon-
skih vrećica, a susret je završio
eko-pjesmom i zajedničkom porukom Više cvijeća, manje smeća – to je naša sreća!
UDRUGE
Snježana Šoštarko
predsjednica
KULTURA
Tak se govori(le)
pri nas
Èlanovi KUD-a Zlatko Baloković izabrali su novo rukovodstvo. Predsjednica je Snježana Šoštarko, tajnica Gordana Kapelac, a blagajnica Renata Heršak.
Poznata zagorska pjesnikinja Snježana Šoštarko na izvanrednoj izbornoj skupštini izabrana je 27. travnja
za novu predsjednicu KUD-a Zlatko
Baloković Krapinske Toplice, nakon
što je dosadašnja predsjednica
društva Ivančica Majsec
podnijela ostavku zbog
bolesti.
Društvu su od osnivanja 1978. pristupali ljudi različite životne dobi
i zanimanja vođeni željom za njegovanjem
kajkavske popevke, narodnih plesova i dramskog izričaja, a koje su i
danas temeljne djelatnosti tog društva. Objedinjuje rad mješovitog
pjevačkog zbora, tamburaške sekcije, likovne
sekcije, a od 1997. i fol-
klorne sekcije. I ove 34 godine KUD
Zlatko Baloković imao je brojne zapažene nastupe diljem Hrvatske,
ali i u inozemstvu. Nova tajnica
KUD-a je Gordana Kapelac, dok je
nova blagajnica Renata Heršak.
U kinodvorani Doma kulture Krapinske Toplice 20.
travnja predstavljen je rječnik Stanka Vranića Tak se
govori(le) pri nas.
Snježana Šoštarko
Rječnik sadrži 18.000 riječi, akcentuiran je i primjeri su potvrđeni rečeničnim kontekstom. Plod je dugogodišnjeg rada autora Stanka Vranića,
čija je namjera spasiti od zaborava
kajkavske riječi i ostaviti ih u nasljeđe budućim generacijama.
O rječniku kajkavskog govora Mirkovca i Martinca govorili su mr. sc.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Rajko Fureš, prof. dr. sc. Alojz Jembrih i autor Stanko Vranić. Vlastite
stihove na kajkavskom narječju interpretirala je Snježana Šoštarko.
Predstavljanje rječnika vodio je
Adam Končić, koji je na kraju programa otpjevao pjesmu Gruda zemlje
uz pratnju tamburaša KUD-a Zlatko
Baloković. (N. Majsec – Kobaš)
37
OPĆINA MAČE
01. SVIBNJA 2012.
VATROGASCI
Uspješni u akciji i natjecanjima
Operativa je imala 20 intervencija,
najviše kod požara na otvorenom i
kontroliranog spaljivanja korova, no
sudjelovali su i na 15-ak natjecanja te
prva mjesta osvojili u Zelini, Zaboku i
Kominu. Mačanski su vatrogasci tako-
veseli činjenica da je u siječnju počeo rad sa 8 mladih glazbenika pa
se ove godine očekuje obnavljanje
orkestra. Mažoretkinje su također
bile vrlo aktivne te ugostile brojne
skupine na 18. državnom turniru.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Mače u prošloj je godini sudjelovalo u svim segmentima života mjesta, a
od važnijih aktivnosti završeno je unutarnje uređenje
Vatrogasnog doma te se radilo na povećanju članstva,
istaknuto je na godišnjoj izvještajnoj skupštini.
đer lani sudjelovali na dislokaciji na
Dugom Otoku te se i educirali pa je 10
članova položilo za vatrogasca i dvojica za vatrogasnog časnika prve klase.
U sklopu DVD-a Mače djeluje i limena glazba koja je imala brojne
nastupe u prošloj godini. Bili su domaćini županijske smotre puhačkih
orkestara, a dirigent Ivan Marković
posebno je istaknuo božićni koncert
u mačanskoj župnoj crkvi. Također
Osvojile su vrijedne medalje, a ove
godine će se natjecati i izvan hrvatskih granica, u Poljskoj i Bugarskoj.
Na skupštini su članovima mačanskog DVD-a dodijeljene spomenice
za dugogodišnji rad u vatrogastvu:
za 60 godina Josipu i Adolfu Hercegu; za 50 godina Stjepanu Sedaku
Benčiću, te za 30 godina Dragutinu
Šanteku, Ivanu Hercegu i Andreasu
Belužiću.
OBRAZOVANJE
Uspio projekt Čitajmo zajedno
U Zlatarskoj gradskoj knjižnici, sredinom travnja održana je završnica
projekta Čitajmo zajedno, čitajmo
naglas, četiriju osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije – Belec,
Mače, Lobor i Zlatar. Tijekom ove
školske godine knjižničari iz tih škola
u izabranim razredima pročitali su naglas knjigu Paukova mreža, a po dvoje
učenika iz svake škole pokazalo je na
kvizu zavidno znanje o detaljima iz
priče o prijateljstvu među životinjama, ali i s čovjekom.
Pred brojnom publikom u kojoj su bili
i roditelji najbolje znanje su pokazali
Andro Klancir i Arijana Kreš iz 4.b razreda Osnovne škole Ante Kovačića
Zlatar, druga je OŠ Lobor, treća OŠ
Belec, a četvrta OŠ Mače. Svi sudionici dobili su vrijedne knjige, biljež-
38
nice i pisaći pribor, što su osigurale
škole i ravnateljica Gradske knjižnice
Zlatar Lovorka Puklin koja je vodila
natjecateljski dio projekta. Potom su
okupljeni u knjižnici mogli pogledati
plakate koje su školi izradili učenici na
temu knjige Paukova mreža. Školski
knjižničari Saša Sabol, Monika Gregurić i Denis Vincek zaključili su na
temelju postignutih rezultata u kvizu
da je projekt, cilj kojega je bio poticanje čitanja i razvijanje tehnika čitanja,
potpuno uspio. A našim natjecateljima Magdaleni Horvat i AniMariji-Mrkoci, učenicama trećeg razreda puno
hvala za sudjelovanje u natjecanju te
učiteljici Tanji Posarić i ravnateljici
škole Višnji Risek za bodrenje naših
predstavnika i zastupanje naše škole
u navedenom kvizu. (Saša Sabol)
OPĆINSKA UPRAVA
Priprema za
najsvečaniji Dan
Svečana proslava Dana Općine Mače
održat će se u subotu 12. svibnja
2012. Program počinje već 11. svibnja u večernjim satima, kada će se
održati malonogometni turnir mjesnih odbora na školskom igralištu.
U subotu 12. svibnja predstavnici
općine položit će vijence kod središnjeg križa na groblju i kod spomenika
Stjepana Radića u 17,30 sati. Potom
će se od 18 sati održati sveta misa u
crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Dje-
vice Marije u Maču. Svečana sjednica
Općinskog vijeća u Domu kulture u
Maču počinje u 19 sati, uz pozdravne
govore. Bit će to prigoda za podjelu
darova novorođenim stanovnicima
Mača. Uz 85. godišnjicu postojanja
priznanje će primiti NK Gaj Mače, a
dodijelit će se pehari sudionicima
malonogometnog turnira. U nastavku prigodnim kulturno-umjetničkim
programom predstavit će se članovi
mačanskih udruga.
OBLJETNICE
Ususret 85. obljetnici
Slavljenik na Svečanoj sjednici općinskog vijeća ove
će godine biti NK Gaj, sportska udruga koja godinama okuplja mačansku mušku pozornost. U bogatoj
povijesti ovog kluba bilo je i briljantnih rezultata, a
iza njih je uvijek bio entuzijazam domaćih snaga.
Klub je osnovan davne 1927. od grupe
radnika koji su radili u ugljenokopu u Malom Bukovcu pod imenom NK Rudar. U
NK Gaj Mače preimenovan je 1968., od
kada i organizirano djeluje. Sve do sezone
2010./11. nastupa u 1. ŽNL Krapinsko-zagorske županije. U sezoni 2006./07. bilježi
pobjedu u 1. ŽNL, a u sezoni 2007./08.
pobjednik je Kupa NSKZŽ.
Nakon osvajanja županijskog kupa,
klub se kvalificirao u 1. kolo Kupa Hrvatske. Tada je u Maču
gostovao NK Dinamo i
to je jedan od najvećih
uspjeha kluba. U sezoni
2008./09. klub osvaja
županijsku ligu i kup. U
pretkolu kupa Hrvatske
u Maču je gostovao još
jedan državni prvoligaš
– Croatia Sesvete. U
sezoni 2009./10. klub
ponovno osvaja župa-
GLAS ZAGORJA
broj 92
nijsku ligu i kup, a u sezoni 2010./11.
prelazi u viši rang natjecanja odnosno u
4. Hrvatsku nogometnu ligu Središte A.
Danas za NK Gaj Mače igraju: Katanić,
Vrbek, Jakopec, Zeljković, Bandalo, Bingula, Sedak D., Benčić M., Trčak, Hubak,
Krpanec P., Sedak K., Petanjek, Mikac,
Sedak Benčić, Čehulić, Bobinec, Biškup,
Dumbović, Iskrić, Šaronja. Trener kluba
je Mario Babić, a predsjednik Zvonko
Srečić.
OPĆINA PETROVSKO
01. SVIBNJA 2012.
OBRAZOVANJE
i
d
o
v
a
n
i
v
o
Kod
U suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa za
učenike četvrtih razreda održano je predavanje i radionica pod nazivom Kodovi na vodi.
Učenici su sa svojom učiteljicom
Vesnom Mikša naučili sve o pravilnom ponašanju i sigurnosti na
vodi. U travnju su učenici održali
niz aktivnosti. Izradom plakata,
zajedno sa svojom učiteljicom
Vesnom Mikša obilježili su 22.
travnja – Dan planeta Zemlje,
zatim su sudjelovali na likovnom natječaju Lektira u slici. Na
natječaju su sudjelovale učenice Tea Herak, Veronika Gorup,
Julijana Guntner i Anamarija
Poslončec. Izradile su maštovite radove iz svijeta bajki Ivane
Brlić Mažuranić. Nikola Šanjug,
učenik 7. razreda osvojio je treću nagradu na natječaju Djeca
– čuvari prirode. Radi se o natječaju Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije. Nikola je
osvojivši treće mjesto priskrbio
literarnoj skupini 4 000 kuna. Ni
to nije sve, učenici su lijepo vrijeme iskoristili za uređenje cvjetnjaka i dvorišta škole.
IZ RADA ŽUPE
Čuvari kristova groba
Uskrsni običaji čuvara Kristova
groba njeguju se u mnogim mjestima i župama. U crkvi svetog
Petra i Pavla na Petrovskom u
istoimenoj župi na Veliku subotu
stražu kod Kristova groba držali
su vatrogasci DVD-a Petrovsko.
Tijekom Velike subote bilo je i
klanjanje vjernika pred Isusovim
grobom.
VATROGASCI
Pokazna vježba spašavanja
učenika i profesora
DVD Petrovsko kao i mnoga dobrovoljna vatrogasna društva pridružuje se proslavi Dana sv. Florijana,
zaštitnika vatrogasaca koji se obilježava 4. svibnja.
U suradnji s DVD Škarićevo upriličit će javno pokaznu vježbu na
objektu Osnovne škole. Bit će to
prigoda pokazati kojim redom,
što i kako treba biti napravljeno
u slučaju požara.
Ovakve su vatrogasne vježbe i zakonska obveza vatrogasaca, svake
dvije godine. U ovoj koja nas očekuje na sam Dan svetog Florijana,
4. svibnja 2012. s početkom u 17
sati u Petrovskom, pretpostavka je da se zbog potresa zapalio
dio škole i određen broj učenika
GLAS ZAGORJA
broj 92
i njihovih profesora ostalo je zarobljeno na trećem katu. U praksi
će biti pokazana evakuacija i spašavanje ljudi iz požara.
Napomenuli smo da će u tome
sudjelovati dva odjeljenja DVD
Petrovsko, jedno odjeljenje DVD
Škarićevo Javna vatrogasna postrojba sa auto-ljestvama. Prilika je i za šire pučanstvo vidjeti
na koji način se dobrovoljna
društva i javna vatrogasna postrojba u tome snalaze i čime
mogu pomoći.
39
OPĆINA RADOBOJ
01. SVIBNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
VATROGASCI
Otvorena Rimska cesta Previše požara
U nazočnosti brojnih gostiju svečano
je puštena u promet rekonstruirana
Rimska cesta koja
povezuje općine Radoboj, Jesenje i Novi
Golubovec.
Riječ je o jednom
od najvažnijih projekata u Općini, koji
je potpisan s Ministarstvom regionalnog razvoja 2008.
– Dovršetak projekta pridonosi modernizaciji prometne infrastrukture,
a samim time omogućit će se daljnji
razvoj gospodarstva i turizma na
ovim prostorima, istaknuo je načelnik općine Anđelko Topolovec.
Na mjestu gdje se skreće prema Gorjanima Sutinskim, naselju Crneki te
prema centru zbog konfiguracije križanja kao najbolje rješenje se pokaza-
lo izgradnja kružnog toka, čiji se završetak očekuje krajem idućeg tjedna.
Otvorenju Rimske ceste prisustvovali
su i načelnici susjednih općina, ravnatelj ŽUC- Željko Vincelj koji je obećao
svim silama truditi se za održavanje i
očuvanje ove ceste, dožupan KZŽ za
gospodarstvo Anđelko Ferek-Jambrek, pomoćnik ministra pomorstva,
prometa i infrastrukture Jasmin Krizmanić i brojni drugi.
OPĆINSKA UPRAVA
Promocija općine
Članovi DVD-a Radoboj na redovnoj
godišnjoj skupštini
prihvatili su izvješća o radu i prihvatili plan aktivnosti
za ovu godinu.
Predsjednik društva Anđelko Ferek
Radobojski jubilarci. Oni su primili priznanja za
Jambrek posebno 10 godina rada u DVD-u
je istaknuo problem pojavljivanja brojnih požara primili priznanja za desetogodišnji
na otvorenom prostoru. Jedan od rad kao i oni najmlađi koji su ovom
najvećih dogodio se ovog proljeća prilikom primljeni u DVD Radoboj.
na Strahinjčici u čijem su gašenju Skup radobojskih vatrogasaca posudjelovali pripadnici brojnih DVD-a zdravili su predstavnici DVD-a iz
i dvije JVP. Zahvalio je svima na ulo- Jazvina, Krapine, Pregrade, Đurženom trudu i izrazio želju da ubudu- manca, Jesenja, Škarićeva, Lepajaca
će bude što manje prilika za takvim i Petrovskog, te Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina, Boris
zajedničkim akcijama.
Na skupštini su uručena priznanja i Uhernik, zamjenik predsjednika
zahvalnice kako vatrogascima tako Vatrogasne zajednice KZŽ i Janko
i drugim udrugama građana i insti- Potočki, zamjenik predsjednika Lotucijama. Posebno su bili ponosni vačkog društva Strahinjčica Radoradobojski mladi vatrogasci koji su boj. (vir)
VINARSTVO
Kvalitetna
U Hypo centru u Zagrebu 19. i 20. travnja održan je
specijalizirani sajam investicija i investitora pod nazivom REXPO. Na njemu je Općina Radoboj promovirala svoje ulagačke kapacitete domaćim i stranim
potencijalnim ulagačima.
Održana je multimedijska prezentacija koja će služiti za reprezentativno predstavljanje Općine u pogledu
mogućnosti razvoja gospodarstva i
turizma. Uskoro će biti postavljena
na internetsku stranicu: www.radoboj-zeleni-otok.com.
Održavanje sajma, načelnik općine
Radoboj, Anđelko Topolovec iskoristio je za održavanje više susreta
s predstavnicima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore kako bi im što pobliže objasnio i
prikazao vrijednosti s kojima Općina
Radoboj raspolaže. Sudionici susreta s posebnim su interesom pratili
40
izlaganja o vrijednostima prirodne
baštine s kojima Radoboj raspolaže,
a pokazali su interes za ulaganje u
obnovljive izvore energije, te za obnovu i korištenje postojećih objekata
na području Općine s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost
u čemu je Njemačka svjetski lider.
Prisutnost Općine Radoboj na ovom
su sajmu svojim dolaskom podržali
dožupan Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek, pročelnik
Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Igor Cigula, te pročelnik
Upravnog odjela za promet Željko
Horvat. (gz)
Vinogradari su
na ocjenjivanje
dostavili ukupno
76 uzoraka vina,
a stručna je
komisija svoj dio
posla obavila u
Kleti gorica
radobojska kapljica
Sredinom travnja održano je tradicionalno ocjenjivanje vina članova
udruge vinogradara i vinara Radobojski pajdaši.
Na provjeru kvalitete stiglo je ukupno 76 uzoraka, 75 vina od grožđa i
jedno od kupine, a stručna komisija
u sastavu: dipl. ing. Zdenko Ivanković, dipl. ing. Ivana Puhelek i dipl.
ing. Goran Marmelić, zaključila je
da su radobojska vina proizvedena
od grožđa roda 2011. zaista kvalitetna. Čak 9 uzoraka zaslužilo je zlatnu
medalju, 29 vina je dobilo dovoljno
bodova za srebrnu, a 24 za brončanu
medalju. Pored toga dodijeljeno i 5
priznanja, a samo 8 uzoraka iz raznih
razloga nije zadovoljilo stroge kri-
GLAS ZAGORJA
broj 92
terije članova komisije. Radobojski
vinogradari su na ocjenjivanje dali
50 uzoraka miješanog vina te 26 sortnih.
Priznanja će proizvođačima biti uručena na posebnoj prigodnoj svečanosti, a ovom prilikom istaknimo
da su zlatne medalje za svoja vina
dobili: Stjepan Oraić, Alojz Sajko i
Vladimir Vidović za miješana vina,
Slavko Švaljek za zeleni silvanac, Josip Macan za chardonay, Jasminka
Šaško za rajnski rizling, Vinko Rihtar
za muškat žuti, Anđelko Gotlin za
blauburger, te Željko Sajko za sauvignon koji je ujedno ocijenjen najvišom ocjenom i to 18.30 od ukupno
mogućih 20 bodova. (vir)
OPĆINA STUBIČKE TOPLICE
01. SVIBNJA 2012.
DAN OPĆINE
Zajednički u nove investicije
Timski rad svih čimbenika Općine pokazuje kako je i
u vremenima financijske krize moguće ostvariti prosperitet i znatno unaprijediti uvjete življenja mještana
– istaknuo je u svom obraćanju na svečanoj sjednici
uz Dan općine načelnik Vladimir Bosnar.
Nizom priredaba u Općini Stubičke Toplice obilježen je 27. travnja Dan općine.
Kako se moglo čuti i na svečanoj sjednici,
Općina se dolaskom ljepšeg vremena pripremila za buduće investicijske projekte
predviđene Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na
području Općine za ovu godinu.
Izgradnjom 1. i 2. faze kolektora fekalne
kanalizacije Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice u ukupnoj dužini od 2751
metar omogućeno je prespajanje sekundarnih vodova fekalne kanalizacije na
isti, a time je znatno smanjeno onečišćenje okoliša, ponajprije vodotoka. Prošle i
ove godine nastavljen je kontinuitet komunalnih radova kao što su: održavanje
javne rasvjete, nerazvrstanih cesta, lo-
UDRUGE
Ribički kup
kalnog vodovoda i javnih površina. Zbog
iznimno loših naponskih uvjeta u naselju
Jarki izgrađena je nova trafostanica. Realiziran je projekt sanacije klizišta u Strmcu Stubičkom, kod Kozjaka, a prije samo
nekoliko dana ishođena je i Potvrda glavnog projekta za veliki investicijski projekt
– dogradnju Osnovne škole. – Zahvaljujem na uspješnoj i konstruktivnoj suradnji mještanima, vijećnicima Općinskog
vijeća, Radnim tijelima, Jedinstvenom
upravnom odjelu, koja je dosad rezultirala nizom razvojnih projekata. Timski rad
svih čimbenika Općine pokazuje kako je
i u vremenima financijske krize moguće
ostvariti prosperitet i znatno unaprijediti uvjete življenja mještana. Iskreno
se nadam budućoj kvalitetnoj suradnji
i vašem povjerenju, istaknuo je u svom
prigodnom govoru načelnik Vladimir Bosnar. U planu je sabirni kolektor fekalne
kanalizacije PEHD kanalizacijskim cijevima promjera 315 mm sredinom kolnika
u Ulici Augusta Šenoe. Realizacijom ovog
projekta omogućit će se stanovnicima
ove ulice da svoje nekretnine spoje na
kanalizacijsku mrežu, te će se time znatno smanjiti onečišćenje okoliša. Svakako
treba spomenuti i izgradnju sabirnog kolektora fekalne kanalizacije za odvodnju
otpadnih voda Vinogradske ulice i dijela
Ulice Zagorskih brigada sa spojem na već
izgrađeni dio. Za ovaj projekt prošle je
godine ishođena Potvrda glavnog projekta te je ove godine započet postupak
koji će završiti sklapanjem Ugovora za
izvođenje radova za izgradnju fekalne kanalizacije u ovoj ulici, a potom se očekuje
početak samih radova.
Povodom 90. obljetnice rođenja Vesne
Parun u vijećnici Općine Stubičke Toplice otvorena je izložba slikarskih radova
likovne kolonije Stubaki 2011. Prikazane
su i u ukrasne škrinjice, odnosno radovi
s dječje likovne kolonije DND-a Stubičke Toplice, ručni radovi Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice, promoviran
je tiskani priručnik projekta Tradicijsko
cvijeće u vrtu moje bake, održan je recital učenika OŠ Stubičke Toplice i sve to
uz prigodni program folklorne skupine
DND-a Stubičke Toplice, nastup polaznika Dječjeg vrtića Zvirek i nastup malog
dječjeg zbora Slavujčeki tamošnje osnovne škole.
EKOLOGIJA
Obilježavajući Dan općine na jezeru
Jarki u Stubičkim Toplicama u nedjelju, 22. travnja održan je tradicionalni KUP Općine Stubičkih Toplica,
natjecanje u lovu ribe udicom na
plovak.
Uz već poznatu gostoljubivost domaćina ulovi i tijekom ovoga natjecanja
u ovome poznatom i zanimljivom prirodnom lokalitetu Stubičkih Toplica,
Športsko-rekreacijskom jezeru, nisu
izostali. Ulovljeno je ukupno 192 kg
ribe. Uz bonus ribu šarana, lovila se
deverika, babuška, mrena i keder.
U konkurenciji 13 ekipa iz Zagorja, Zagreba i Zagrebačke županije
pobjedu odnose natjecatelji ŠRD
Pastrva-Maplast iz Donje Stubice u
sastavu Zoran Vlahović, te Tomislav i
Branimir Berković te Zvonko Antolić,
ispred ekipe ŠRD Krapina iz Krapine i
ekipe ŠRD Jezera Bedekovčina.
Ekipni plasmani:
1. Pastrva-Maplast D. Stubica, 8
2. Krapina
3. Jezera Bedekovčina 17 (34200 g)
4. Štuka Konjščina 17 (11250 g)
5. Stubaki I – St. Toplice
6. Stubaki II – St. Toplice 21
7. Klen Oroslavje 22
8. Žabec Lug Zabočki 22
9. Rak Rakitje 24
10. Pliva Savski Marof 24
11. Sava Ščitarjevo
12. Đurmanec Đurmanec
13. Sutla Klanjec
NAJAVLJUJEMO
Zvireki digli glas,
za Zemljin spas
Ujedno je time započeo ekološko edukativni projekt VOLIM Hrvatsku, koji
provode Hrvatska turistička zajednica
i sustav turističkih zajednica od 2000.,
uz znanje Ministarstva turizma, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
te regionalne i lokalne uprave i samouprave.
Dječji vrtić Zvirek iz Stubičkih Toplica dio je međunarodne obitelji Eko
škola, a navedeni status dobiven je
realizacijom 7 programskih koraka.
Dan planeta Zemlje obilježen je pod
geslom Zvireki dižu glas, za Zemljin
Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u
suradnji s Dječjim vrtićem Zvirek iz Stubičkih Toplica
obilježila je međunarodni Dan planeta Zemlje.
spas. U bogatom programu održanom u vrtiću, upriličena je prigodna
Cvjetni korzo
Cvjetni korzo u Stubakima održat će se 1. lipnja u
Parku Maksimilijana Vrhovca.
Prvog dana lipnja Stubičkim Toplicama dominirat će učenici OŠ Stubičke
Toplice, maleni polaznici Dječjeg vrtića Zvirek i članovi Društva Naša djeca
Stubičke Toplice ukrašeni cvjetnim
motivima. Svi sudionici Cvjetnog korza u Stubakima izradit će maštovite
cvjetne ukrase kojima će se prezentirati mještanima Stubaka formirajući
cvjetnu povorku. Povorka će krenuti
od OŠ Stubičke Toplice, kroz centar
mjesta do Parka Maksimilijana Vrhovca, gdje će se djeca zabaviti uz prigodni program.
GLAS ZAGORJA
broj 92
izložba likovnih dječjih radova, izložba igračaka izrađenih od otpadnog
materijala nastalih na radionici s roditeljima, nastup
folklorne skupine Dječjeg
vrtića Zvirek, recitacije
srednje i starije odgojne
skupine, sadnja lukovica i
gomolja cvijeća u tradicijskom vrtu – povrtnjak Dječjeg vrtića Zvirek, te sadnja
stabla javora – doniranog
od Gradskog društva crvenog križa Donja Stubica.
41
OPĆINA TUHELJ
01. SVIBNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
KULTURA
Breza u OŠ Tuhelj
Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj osvojila je
put na državnu smotru dramskih kazališnih amatera
na otok Hvar s izvrsnom izvedbom Kolarove Breze.
Počeli javni radovi
Općina Tuhelj nastavila je zapošljavanje
radnika prema programu javnih radova
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Od početka travnja u općini Tuhelj zaposleno je sedmero ljudi (tri žene i četiri muškarca) na održavanju i čišćenju
javnih zelenih površina. Svi su oni bili
prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje
duže od tri godine, te su nakon obavljenog razgovora pristali raditi na javnim
radovima. Ovo je pokazatelj da se može
učiniti više za ljepši i zeleniji Tuhelj.
Za put na Hvar treba se pripremiti, pa su ovi vrijedni entuzijasti dio
potrebnih sredstava odlučili prikupiti sami. Predstavu Breza izveli su
u prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj,
uz simboličnu cijenu ulaznice. Prikupljen novac pomoći će im u financiranju dijela troškova, odlaska
na državnu smotru, na otok Hvar.
Zahvaljuju svima koji su im pomogli.
OBRAZOVANJE
OPĆINSKA UPRAVA
Paketi za Uskrs
Općina Tuhelj povodom uskršnjih
blagdana ponovno je okupila same,
stare i socijalno ugrožene sa svog područja u vatrogasnom domu Tuhelj.
Razlog okupljanja bio je druženje i
podjela paketa za Uskrs.
Podijeljena su 72 paketa s osnovnim
živežnim namirnicama i higijenskim
potrepštinama. Načelnik Slaviček
obratio se prisutnima i zaželio svako
dobro, a potom je slijedio programa
koji je pripremio mali crkveni zbor
Župe Uznesenja BDM Tuhelj. Druženje
je nastavljeno uz grah s kobasicama
kojim već tradicionalno časti načelnik
Armando Slaviček. Iz općine Tuhelj
zahvaljuju DVD-u Tuhelj što su omogućili korištenje prostora za druženje,
gospođi Mileni Poljanec koja tradicionalno kuha grah s kobasicama, vijećniku Ivanu Buriću koji za svaki ovakav
susret donira vino, te malom Crkvenom zboru koji je razveselio prisutne
svojom izvedbom pjesama.
UMIROVLJENICI
Održana Skupština
U vatrogasnom domu Tuhelj družili su se tuheljski
umirovljenici. Ova vrlo aktivna udruga koja broji
više od stotinjak članova održala je redovnu godišnju skupštinu gdje je iznijeto financijsko izvješće za
2011., te donijet Plan rada za 2012.
Nakon pozdrava predsjednice Udruge gospođe Blankice Pleško, načelnik
Općine gospodin Armando Slaviček
čestitao je na aktivnom radu ove usuđujemo se reći najstarije udruge po
godinama u općini Tuhelj, te zaželio
42
puno zdravlja i mnoštvo zajedničkih
druženja i aktivnosti u budućem razdoblju. Umirovljenici će i ove godine
organizirati izlete, posjete kazališnim
predstavama, a posjećivat će i svoje
bolesne članove.
Zajedno nakon
40 godina
Dobro raspoloženi, vedra duha i puni
riječi hvale sredinom travnja bivši učitelji OŠ Lijepa naša ponovno su prošetali školskim hodnicima.
Prisjećajući se kako je stari dio škole
izgledao u vrijeme kada su oni ovdje
radili, ostali su ugodno iznenađeni vidjevši koliko se toga promijenilo kroz
ovih četrdesetak godina – od samog
naziva škole, zgrada, učionica, okoliša
škole, a i cijelog mjesta. Oduševljeni
današnjim izgledom škole, istaknuli
su kako im je drago što se odmah vidi
da škola zajedno s mjestom diše i živi
punim plućima. Pohvalili su sadašnje
učitelje i ravnateljicu na entuzijazmu
GLAS ZAGORJA
broj 92
i predanosti poslu i naglasili kako su
ponosni što su i oni dali svoj doprinos
i ostavili trag u prošlosti, na kojem se
škola u Tuhlju dalje nastavila razvijati.
Svidjela im se uređenost okoliša škole,
kao i nova sportska dvorana te su naglasili i važnost Općine s kojom škola
očigledno dobro surađuje.
Riječi nisu dovoljne kako bi se opisalo
oduševljenje ovih učitelja, ali zato slika
puno više govori. Gdin Rudolf Tramišak (glazbena kultura), gđa Gordana
Pavičić (njemački jezik), gđa Anđela
Horvat (razredna nastava), gđa Jasmina Tramišak (likovna kultura) i gđa Renata Vukojević (razredna nastava).
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. SVIBNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
ODGOJ
Potpisan je ugovor o izgradnji
ceste u gospodarskoj zoni
Temeljem provedenog otvorenog
postupka javne nabave i odabira
najpovoljnijeg ponuđača 30. travnja 2012., načelnik Zdravko Vutmej
potpisao je Ugovor o izvođenju radova na izgradnji ceste u koridoru
gospodarske zone sa tvrtkom Davor
inženjering d.o.o. iz Zagreba. Navedena prometnica širine je 7 m i duljine 160 m, a njenom izgradnjom
omogućuje se poduzetnicima sjevernog dijela zone nesmetan prolaz
do svojih parcela i izlaz na Zagorsku
magistralu.
UDRUGE
Zajedno pomoći braniteljima
Gosti u Rožici
Početak proljeća u Dječjem vrtiću Rožica obilježile
su brojne aktivnosti povodom uskršnjeg blagdana,
ali i gosti koji su boravili u vrtiću.
Nakon kreativne likovne radionice
pod nazivom Ususret Uskrsu i uključivanja u humanitarnu akciju prodaje narcisa za Županijsku ligu protiv
raka, djecu je nasmijao i razveselio
klaun Čupko.
sredinom mjeseca u Rožici su boravili pravi vitezovi. Naime, najstariji
dječaci u vrtiću već nekoliko mjeseci provode projekt pod nazivom
Dvorci i vitezovi. Njihovo veliko zanimanje za srednjovjekovne dvor-
ce i prošlost podupiremo raznim
aktivnostima, slikovnim i filmskim
materijalima. Vrhunac projekta bio
je dolazak članova Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice
koji su zajedno s Crnom kraljicom
pokazali djeci svoju odoru, srednjovjekovno oružje, ali i vještine
viteških borbi. Kako u vrtiću planiraju skorašnji posjet jednom od
brojnih zagorskih dvoraca, mogući
je ponovni susret s vitezovima.
ODGOJ
Igraonice za malu i malo veću djecu
U Spomen školi u Velikom Trgovišću održan je sastanak predsjednika podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Sjeverozapadne
Hrvatske, koja obuhvaća UDVDR županije Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije,
a domaćin sastanka je bila Udruga Dragovoljaca i
veterana Domovinskog rata Podružnica KZŽ.
Prisutne uzvanike među kojima su
bili županica Krapinsko zagorske županije Sonja Borovščak, načelnik općine Veliko Trgovišće Zdravko Vutmej
i načelnik općine Zlatar Bistrice i
ujedno zapovjednik 103. zagorske
brigade u akciji Oluja 95. Žarko Miholić, pozdravio je Stjepan Pavliša,
predsjednik UDVDR-podružnice Krapinsko-zagorske županije, i podsjetio
na zajednički interes poboljšati status branitelja, educirati ih o njihovim
pravima i mogućnostima jer se mnogi nalaze u teškim situacijama iz kojih sami ne vide izlaz. Među ostalima
bilo je govora o humanitarnim programima udruge. Na predmetnom
sastanku održana je i tematska tribina Udruga dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata danas. Edukacija i
pomoć potrebna je u popunjavanju
formulara za programe koje podupiru ministarstva RH, ali i pretpristupni
fondovi EU, jer ima nezaposlenih razvojačenih branitelja koji bi uz ovakvu potporu mogli osigurati svoju
egzistenciju.
Sudionici sastanka su osim razgledavanja spomen škole, posjetili rodnu
kući prvog hrvatskog predsjednika
dr. Franje Tuđmana i spomen područje hrvatskoj himni Lijepa naša
domovina u Zelenjaku.
UDVDR najveća je udruga u Hrvatskoj, broji više od 230 tisuća članova,
organizirana je u svih 20 županija i
gradu Zagrebu, a članica je Svjetske
veteranske federacije.
Društvo Naša djeca iz Velikog Trgovišća odlučilo je obogatiti ponudu aktivnosti za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Tako su započeli s provedbom subotnjih
igraonica koje su tematske i imaju svoju ciljanu skupinu.
Prve igraonice imaju za cilj boravak na
zraku, jačanje tjelesnog razvoja djece
i stjecanje određenih vještina rolanja.
Pod vodstvom volontera koje predvodi prof. tjelesne kulture Dragutin Tomašković - Dado, djeca predškolskog i
školskog uzrasta na vrtićkom poligonu
i školskom igralištu stječu prve rolerske
korake, dok oni vještiji već pokazuju
nevjerojatnu spretnost u poligonskim
igrama koje uključuju i korištenje sportskih pomagala. U planu Društva je da
se uskoro organiziraju igraonice poput
GLAS ZAGORJA
broj 92
čitamo pričicu… za najmlađi uzrast, a
potom i stvaralačke igraonice u kojima
bi djeca pjevala, plesala, slikala ili glumila. U nedostatku vlastitog prostora,
Društvo Naša djeca koristit će se prostorijama Dječjeg vrtića Rožica, a svi
zainteresirani roditelji koji žele djecu
dovesti u igraonice, mogu na internetskim stranicama općine pratiti najave
igraonica ili pak izravno kontaktirati
predsjednicu Gordanu Pavlinić i tajnicu
Društva, Nikolinu Petak, na brojeve telefona: 236-844 i 0992307180.
14. SVIBANJ DAN OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE
SVIM STANOVNICIMA
OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE
ČESTITAMO DAN OPĆINE
Općinsko vijeće i Načelnik Općine
Veliko Trgovišće
43
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
01. SVIBNJA 2012.
Bogati program Zlatarbistričkog proljeća započeo je
15. travnja, a brojna događanja očekuju nas u Zlatar
Bistrici sve do 25. lipnja.
PROGRAM
5. svibnja
Zlatarbistričko
17 sati - Moto klub, moto igre i moto party, parkiralište željezničke stanice Zlatar Bistrica
19 sati - Koncert KUD-a Kaj, Društveni dom u Lipovcu
6. svibnja
proljeće 2012.
12 sati - Javna pokazna vježba DVD-a Zlatar Bistrica, ispred Društvenog
doma u Lipovcu
Županijskom smotrom tamburaškog stvaralaštva u
Zlatar Bistrici počelo je ovogodišnje Zlatarbistričko
proljeće.
16 sati - Prvenstvena rukometna utakmica ŽRK Zlatar Bistrica - RK Jamnica iz Jamnice, Školska športska dvorana
19. svibnja
Ova tradicionalna manifestacija, koja
se obično organizirala uz Dan općine, i ove godine ima niz sadržaja, a
potrajat će do 25. lipnja. Program se
održava uglavnom u dane vikenda, a
sudjeluju sve zlatarbistričke udruge
te škola i vrtić. I ove godine u Zlatar
Bistrici je gostovao Glumački festival
u Krapini s predstavom Političar. Eko
udruga Lijepa naša organizirala je
predstavljanje zbirke poezije Ankice
Galic, a KUD Kaj održao je tradicionalni svečani koncert u Domu kulture, očekuje nas još onaj u Društvenom domu u Lipovcu. Uz kulturne
održava se i niz sportskih priredbi,
u organizaciji lovačkog i planinarskog društva, aero i moto kluba, te
rukometni i nogometni klubovi kao i
vatrogasno društvo.
Sjećanje na poginule
Povodom Dana
općine
Zlatar
Bistrica koji je
svečano obilježen 22. travnja,
načelnik općine
Žarko Miholić sa
svojim suradnicima, članovima
Općinskog vijeća i predsjednicima
udruga s područja općine, položio
je vijenac i zapalio svijeće odajući
time počast preminulim braniteljima
i svima koji počivaju na groblju u Lovrečanu. Polaganje vijenca održano
je 20. travnja kod centralnog križa na
groblju.
UDRUGE
Aeroklub Bistrica
Aeroklub Bistrica je udruga građana, zaljubljenika u avijaciju, letenje,
modelarstvo, UL avijaciju i jedriličarstvo. Njihov program je neizostavan uz Dan općine Zlatar Bistrica.
Tako su i ove godine pripremili bogati program: demonstraciju i prilaz
letenja ultra lakih letjelica i upravljanje modela letjelica na letilištu
Aero kluba.
NAJAVLJUJEMO
Uz Dan župe knjižnica
Zlatarbistrički načelnik Žarko Miholić, općinski upravni odjel i Eko
udruga Lijepa naša zajednički rade
na projektu otvaranja čitaonice u
Zlatar Bistrici.
Organizacijski poslovi oko uređenja
prostora u zgradi Općine Zlatar Bistrica bliže se kraju te se otvorenje
čitaonice planira za Dan župe – 24.
lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja.
Inače, prikupljanje knjiga započelo je
44
krajem prošle godine i trenutno ima
evidentiranih oko 800 naslova domaće i strane književnosti, te stručne literature, objavljeno je na web
stranicama općine Zlatar Bistrica.
Kako bi čitaonica bila sadržajno što
bogatija, građani su i dalje pozvani
da doniraju knjige koje više ne koriste, a mogu ih predati radnim danom od 7-15 sati u uredu općinskog
načelnika.
25. lipnja
Hodočašće umirovljenika u Mariju Bistricu, okupljanje u 9,00 sati ispred
zgrade općine (polazak osobnim automobilima), te druženje u 13 sati u
Domu kulture u Zlatar Bistrici uz glazbu uživo.
KULTURA
Svečani koncert
KUD Kaj Zlatar Bistrica je na oduševljenje svih, već
tradicionalno za Zlatarbistričko proljeće pripremio
odličan program i koncert.
U programu su sudjelovale sve sekcije KUD-a. Puhači su pred Domom kulture
svirali neposredno prije samog početka koncerta, a u dvorani su publiku oduševili tamburaški orkestar, mješoviti pjevački zbor, recitatori, vokalni solisti,
te posebni gosti – Plesna skupina Udruge Potkalnički plemenitaši iz Gornje
Rijeke u raskošnim kostimima, krinolinama koji
su izveli nekoliko plesova
s početka 19. stoljeća. Za
one koji su propustili ovaj
svečani koncert, imat će
prilike nazočiti na sljedećem, već 5. svibnja u
Lipovcu, treću godinu za
redom. Ulaz na koncert je
slobodan.
Inače, od ostalih aktivnosti, Mješoviti pjevački zbor
priprema se za županijsku smotru koja će se održati u lipnju u Zaboku. Zadatak
im nije lagan, jer moraju opravdati naslov županijskih pobjednika. Ovaj zbor
se odlikuje između ostaloga i pogođenom interpretacijom, njegovanjem autentičnog stila i dobro osmišljenom programskom koncepcijom. U kolovozu
KUD planira odlazak u Slovačku. Podsjećamo, pokretač i predsjednica društva
bila je Bernarda Jakopec.
U društvu 2006. i 2007.
dolazi do značajnih promjena, puhački orkestar
preuzima Jurica Lazar,
mješoviti pjevački zbor
Sandra Kos, a predsjednik društva postao je Leonard Fulir. U listopadu
2009. Sandra Kos morala
je napustiti mjesto voditeljice zbora, a njeno
mjesto zauzela je Irena
Kušec Kovinčić.
GLAS ZAGORJA
broj 92
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2012.
KRAPINA
PREGRADA
Darkova vina
najbolja u Rogaškoj
Nakon što je u veljači ove godine imao uspješnu ledenu berbu,
aktualni šampion Zagorja vinar
Darko Levak iz Krapine, pobijedio
je na ocjenjivanju vina u Rogaškoj Slatini. Na ocjenjivanje su bila
prijavljena 183 vina iz Štajerske
Zelena čistka za čiste šume
Povodom Dana planeta Zemlje,
Mjesni odbor Pregrada i Pregrada Vrhi organizirao je akciju
čišćenja okoliša. Akcija je organizirana s ciljem jačanja ekološke
svijesti i promjene načina na koji
se ljudi odnose prema okolišu
koji nas okružuje.
Odazvalo se tridesetak građana,
koji su se okupili na gradskom
trgu u 10 sati. Cilj akcije bilo je
sakupljanje otpada u šumama u
neposrednoj blizini naselja Pregrada. Do 16 sati, do kada je tra-
jala akcija, sakupljeno je između
10-15 kubnih metara raznog otpada koji je sortiran te odvojeno
odložen (staklo, metalni otpad,
drveni otpad, ostalo).
Mjesni odbor Pregrada i Pregrada Vrhi zahvaljuje svima koji u se
odazvali pozivu na akciju te poduzetnicima sa područja grada
Pregrade koji su svojim donacijama pomogli u realizaciji ove akcije. Više detalja o samoj akciji te
galeriju fotografija možete pronaći na www.pregrada.info.
oblasti i desetak vina iz Hrvatskog
zagorja. Komisija od deset članova bila je iz mariborskog Kmetijskog zavoda. Ocjenjivanje je bilo
javno, tako da se znalo čije se vino
ocjenjuje, a primjenjivana je metoda do 20 bodova. (RHZK)
ZAGREB
Donacije tradicijskim
obrtima
Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka
objavile su ovih dana javni natječaj za dodjelu
Donacije godine 2012. koje će biti namijenjene
najuspješnijim projektima iz sfere tradicijskog
obrtništva.
Na predstavljanju ovog projekta,
održanom u prostorima Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu
sudjelovali su predsjednik HOKa Dragutin Ranogajec, članica
uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić Novak, predsjednik
Odbora za tradicijske i umjetničke obrte HOK-a Željko Vrbanus i
predsjednica Upravnog odbora
Hrvatskog dizajnerskog društva
Ira Payer. Donacija godine 2012.
Zagrebačke banke dodijelit će se
obrtnicima za projektni prijedlog
osmišljavanja cjelokupnog originalnog proizvoda temeljenog
na prepoznatljivom tradicijskom
motivu, prepoznatljivoj obrtničkoj tehnici ili za proizvode koji
u sebi sadrže elemente tradicijskog i obrtničkog umijeća. Iznos
donacije za tri najbolja projektna
prijedloga iznosi 150.000 kn za
prvonagrađeni, 100.000 kn za
drugonagrađeni i 50.000 kn za
trećenagrađeni prijedlog. Teme
unutar kojih je moguće prijaviti
projektni prijedlog su Dom i prostor (oprema stola, predmeti za
kućanstvo i za opremu interijera), Odjeća, obuća i nakit (predmeti od tekstila, vune, kože,
krzna, metala, stakla, papira i
ostali) i Poslovna oprema i darovi
(raznovrsni materijali).
Rok za predaju prijava je 25.
svibnja 2012. Objava pobjedničkog projekta bit će upriličena
29. lipnja na svečanoj Akademiji
HOK-a u povodu 160. obljetnice organiziranog obrtništva.
(RHZK)
ZAGREB
Kupujmo hrvatsko i
Vrijedne ruke u Mariji Bistrici
U Krapinsko-zagorskoj županiji akcija će se održati
u Mariji Bistrici 26. svibnja 2012. na Trgu pape Ivana Pavla II. od 11 do 17 sati.
Hrvatska gospodarska komora i
ove godine nastavlja najveću nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko, kao i akciju Vrijedne ruke koje
će se od svibnja do rujna održati u
dvadeset hrvatskih gradova.
Akcija Kupujmo hrvatsko provodi
se već 14 godina i nastoji promovirati kvalitetne domaće proizvode, nosioce znakova Izvorno
hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, s
ciljem osvješćivanja važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi
se pridonijelo povećanju ukupne
konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju našeg
nacionalnog identiteta.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Znakovi kvalitete jamče kvalitetu
proizvoda, osiguravaju im lakši
proboj na svjetska tržišta te ulijevaju povjerenje potrošačima.
Znak Hrvatska kvaliteta do sada
je dobilo 235 proizvoda, dok
znak Izvorno hrvatsko nosi 116
proizvoda.
Od prošle godine se održava i
akcija Vrijedne ruke koja nastoji
promovirati proizvode i proizvođače vrijednih ruku koji svojim
radom, znanjem i umijećem pridonose razvoju različitosti hrvatskoga gospodarstva, a istodobno
ostvaruju dobrobit za sebe i svoju obitelj.
45
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2012.
PREGRADA
Lijepa naša Pregrada
Koliko je važno osvijestiti osobni i zavičajni identitet
već u predškolskoj dobi vrlo dobro znaju odgojiteljice i roditelji djece u vrtiću. Potaknute interesom
djece za upoznavanje svoga grada odgojiteljice u
odgojnim skupinama Loptice i Zvjezdice, uz veliku
podršku roditelja i prijatelja vrtića, osmislile su projekt Lijepa naša Pregrada.
S ciljem da djeca razviju svijest o pripadnosti svome gradu i prošire spoznaje o povijesti, običajima, kulturi i
životu u kraju u kojem žive, već od
jeseni osmišljavaju se aktivnosti kroz
koje će ona zadovoljiti svoju potrebu
za istraživanjem te neposrednim doživljajem steći nova znanja i iskustva.
Sudjelovanje u manifestaciji Branje
grojzdja i Pregradskim dječjim berbarijama, u danima zahvalnosti za
plodove zemlje, božićnim programima, maškaradi i uskrsnim događanjima omogućilo im je da osjete
zadovoljstvo vlastitog doprinosa kulturnim događanjima u gradu. Posjet
knjižnici i muzeju potaknuo ih je na
istraživanje povijesti našeg grada.
Djeca su detaljno istražila povijest
pregradskog rudnika i život Pregrađana u tom vremenu. Upriličen je
susret s ing. rudarstva gosp. Teom
Vincekom koji im je vrlo zanimljivo
ispričao vlastite doživljaje iz rudnika u kojem je i sam radio. Potom
je uslijedio niz aktivnosti vezanih
uz upoznavanje ustanova, sakralnih
spomenika, dvoraca… Kao poseb-
nost moramo istaknuti pregradske
vatrogasce i njihovog voditelja mladih Krunoslava Martinka. Doživljaj
sjedanja u vatrogasni kamion, uključivanja sirena, isprobavanja maski
i kaciga bilo je veselje za svu djecu.
No, to se ne može usporediti s doživljajem prave vježbe evakuacije iz
vrtića i gašenja vatre koje je uslijedilo nakon nekoliko dana od posjeta
vatrogasnom domu. Prema našem
starom običaju, pred Uskrs smo, uz
pomoć stričeka Domineka, uredili
vrtićki voćnjak i od grana pripremili
krijes. Kako bi doživljaj bio potpun,
u vježbu su se uključili i djelatnici iz
policije, a ubrzo je stigla i hitna pomoć. Uz spretne odgojiteljice i ostale
zaposlenike djeca su u vrlo kratkom
vremenu evakuirana iz vrtića, što
nam je potvrdilo da smo dobro organiziran tim u svakoj situaciji. I tu
projektu nije kraj. Suradnja s Crve-
nim križem u Pregradi ostvarena je
putem Vesele tržnice na kojoj roditelji poklanjaju – prodaju i kupuju razne igračke, dječju odjeću itd., a sav
prihod upućuje se u obitelj kojoj je
pomoć potrebna. Na taj način djeca
uče koliko je važno i lijepo darivanje
i pomaganje.
ZAGREB
Povezivanje zagorskih i makedonskih gospodarstvenika
Zamjenik županice, Anđelko Ferek - Jambrek,
susreo se u travnju s veleposlanikom Republike
Makedonije u Zagrebu, Dančom Markovskim.
Cilj sastanka, kojemu su nazočili i Igor Cigula,
pročelnik za gospodarstvo i financije te Sanja
Mihovilić, tajnica HGK Županijske komore Krapina, bio je ostvarivanje gospodarske suradnje
između Krapinsko-zagorske županije i Republike
Makedonije. Na susretu je dogovoreno da će se
na Sajmu tehnike, koji se održava u Beogradu od
14. do 17. svibnja, održati radni susreti zagorskih i makedonskih gospodarstvenika. Nadalje,
prezentiran je Zagorski gospodarski zbor, gdje je
naznačena mogućnost prezentacije makedonskih gospodarstvenika. Suradnju će koordinirati
Županija i Veleposlanstvo, a gospodarstvenike
će okupiti resorne komore s obje strane.
46
Piše Gordana Krizmanić
GLAS ZAGORJA
broj 92
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2012.
ZABOK
ĐURMANEC
Zabranjene operacije
na djeci u OB Zabok
Krapinsko-zagorska županija dobila je rješenje kojim se Općoj bolnici Zabok zabranjuje obavljanje
djelatnosti Dječje kirurgije.
Inspekcija Ministarstva zdravstva
utvrdila je da je od siječnja prošle
do ožujka ove godine napravljeno
35 operacijskih zahvata na djeci
unatoč tome što zabočka bolnica
nema rješenje Ministarstva o ispunjavanju uvjeta u pogledu prostora,
medicinsko-tehničke opreme i radnika za dječju kirurgiju. Županica
Sonja Borovčak istaknula je da je
razočarana što se u bolnici radilo
mimo pravila i napomenula da će o
cijelom slučaju raspravljati Upravno vijeće bolnice, koje će nakon
toga poduzeti određene korake.
Ravnatelj bolnice dr. Stanko Belina
ponovio je da su svi sve znali, da se
ništa nije radilo ilegalno i nije bilo
zakulisnih igara, a radili su se samo
manji zahvati. Pita se kako to da je
HZZO uredno plaćao sve račune za
operacije koje je bolnica poslala, a
sada se te iste operacije dovode u
pitanje. Dodaje da bi za formiranje
Odjela dječje kirurgije po propisima
trebalo najmanje pet liječnika i šesnaest sestara, što je za Zagorje u
ovom trenutku neostvarivo.
PREGRADA
Na Bijelu nedjelju
obilježen Dan grada
Svečano uručena
općinska priznanja
Na blagdan Svetog
Jurja, kao i proteklih
nekoliko dana, posebno je svečano bilo
i u općini Đurmanec
gdje su proslavili Dan
Općine, Župe i Osnovne škole Đurmanec.
Na svečanoj sjednici,
kako je to i prigoda,
dodijeljena su općinska priznanja. Povelja
Općine dodijeljena je Vladmiru Perneku iz Đurmanca za promicanje vrijednosti demokratskog društva. Plaketa je dodijeljena Zdenku Konjiću iz
Zagreba, rodom iz Đurmanca, doktoru znanosti, sucu u Kaznenom odjelu
Vrhovnog suda RH, za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Općine Đurmanec, zatim
Mariji Klasić iz Đurmanca, predsjedni-
ci KUD-a Đurmanec, za uspješan rad
i zalaganje na očuvanju i promicanju
kulture i kulturne baštine, te „Bačvarskoj radnji“ vlasnika Drage Peteka, za
razvoj gospodarstva i obrtništva na
području Općine. Zahvalnica je dodijeljena Alojzu Vincelju, vijećniku Općinskog vijeća Općine Đurmanec za
promicanje vrijednosti demokratskog
društva.
LEPOGLAVA
Zabočani na državno natjecanje
U OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi održano je IV.
Međužupanijsko natjecanje ekipa podmlatka i
mladeži Hrvatskog Crvenog križa.
Sudjelovanje na ovom skupu zaslužilo je deset ekipa podmlatka
i sedam ekipa mladeži koje su na
natjecanjima gradskih društava
Crvenog križa u svojim županijama
osvojile prva mjesta. U kategoriji
mladeži prvo mjesto osvojila je ekipa zabočke Gimnazije A. G. Matoša, druga je ekipa SŠ Ivanec, a treća
SŠ Oroslavje. U kategoriji podmlatka Crvenog križa prva je ekipa OŠ
Na Bijelu nedjelju je obilježen Dan
grada Pregrade. Program je započeo
postrojavanjem povijesnih postrojbi
hrvatske vojske – Keglevićeve straže
iz Pregrade (Kostel) i gostiju iz Varaždina, Čakovca, Karlovca, Požege, Križevaca, Dubrovnika i Turopolja. Nastavak je bio na svetoj misi u župnoj
crkvi BDM, nakon koje je održana
svečana sjednica Gradskog vijeća u
galeriji Muzeja grada Pregrade.
Sjednica je bila prilika i da se zaslužnim građanima i osobama dodjele javna priznanja za djelovanje
od interesa za grad Pregradu u
Hodošan, druga je OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, a treća
ekipa OŠ A. Cesarca Krapina.
Ekipa mladeži zabočke Gimnazije
ide i na Državno natjecanje ekipa
podmlatka i mladeži HCK, koje se
12. svibnja održava u Rijeci. Naime, na Državno natjecanje odlaze prvoplasirane ekipe mladeži i
podmlatka sa međužupanijskih
natjecanja.
2011. Zahvalnice su dobili Dragica Golubić, patronažna sestra iz
Doma zdravlja i Miljenko Ilijaš, aktivist i član KUD-a grada Pregrade.
Diplome su dodijeljene HPD Kunagora, Stočarskoj udruzi iz Pregrade
i Zanatskoj zadruzi Kunagora. Plaketu je dobila Marija Bračun, sutkinja Prekršajnog suda iz Pregrade. Po završetku svečane sjednice
nazočni su razgledali adaptirani i
uređeni prostor zgrade Općinskog
suda i gruntovnice koji je Grad dao
na korištenje Ministarstvu pravosuđa za tu namjenu.
GLAS ZAGORJA
broj 92
47
ZAGORJE INFO
01. SVIBNJA 2012.
DONJA STUBICA
Dobro zdravlje tijekom cijeloga života
Povodom Svjetskog dana zdravlja patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije organizirale su 11. travnja šesti po redu Sajam
zdravlja.
Održan je na otvorenom, kod Fontane prijateljstva u parku Jure Stubičanca u Donjoj Stubici s porukom Dobro
zdravlje tijekom cijeloga života. U
programu su sudjelovala i djeca vrtićke dobi, te učenici OŠ Donja Stubica.
Oni su sa svojim učiteljicama risali,
slikali i pisali poruke na temu zdravog
života, pravilne prehrane i pokazali
koliko znaju o štetnostima i opasnostima koje izazivaju razne ovisnosti.
Na izložbenom panou sugrađanima
su prezentirani učenički radovi.
Predstavnica Termi Jezerčica izabrala je tri rada koja su nagrađena jednodnevnim kartama za kupanje za
dvije osobe. Nagrađeni su radovi: 1.
nagrada – Medicinska sestra, Marta
Kučko, 2.b; 2. nagrada – Drvo života,
1.b i 3. nagrada: Zdrava prehrana,
Erika Brlobuš, 2.a.
Sajmom zdravlja, koji je i ove godine
bio uspješan i iznimno dobro posjećen, željela se ljudima prenijeti poruka o važnosti prevencije i čuvanja
zdravlja tijekom cijelog života. Na
štandovima se također mogao izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi, vidjeti demonstraciju pružanja prve
pomoći, te porazgovarati o zdravoj
prehrani i zdravom načinu života.
Kako ističu iz Doma zdravlja, uvjereni su da ovakav način promoviranja
brige o zdravlju znatno utječe na
kvalitetniji i zdraviji život u našoj
Županiji. (M. B.)
ĐURMANEC
Dan osnovne škole Đurmanec slavi se
na blagdan Svetog Jurja. I ove godine
obilježen je kulturno-umjetničkim programom učenika.
Dan đurmanečke škole
Pjevački zbor i folklorna skupina pod vodstvom Dubravke
Habijanec uz nekoliko prigodnih pjesama i plesova otvorili
su svečanu proslavu u školi. Program je i ove godine bio raznolik, a u njemu su sudjelovali učenici od prvog do osmog
razreda. Uz nekoliko igrokaza, pjesama i recitacija, nastupali
su i solisti na raznim instrumentima. Proslava je počela u
9,15 sati i trajala je sve do 11 sati kada je u župnoj crkvi
počela koncelebrirana sveta misa.
48
GLAS ZAGORJA
broj 92
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
KRAPINA
Godišnja skupština GPOK-a
Članovi Udruge Gradski puhački orkestar i mažoretkinje Krapina, 27.
travnja održali su redovnu izvještajnu skupštinu. Domaćin skupštine
bio je predsjednik orkestra dr. Antun Presečki na svojemu imanju u
Preseki Petrovskoj.
Dr. Presečki otvorio je skupštinu i svima poželio dobrodošlicu na njegovo
imanje te posebno izrazio zadovoljstvo što je prihvaćen njegov prijedlog
da se tu održi godišnja skupština. Izvještaj o radu udruge za 2011. podnio
je tajnik orkestra Dragan Vidović. Posebno je naglašena odlična atmosfera u orkestru, bez osipanja članstva,
štoviše orkestar se stalno popunjava
novim članovima, pa sada broji 43 aktivna muzičara. Navedena je i tamnija
strana stvarnosti, a to su financije,
odnosno proračun koji je ovih kriznih
godina sve manji, a potrebe stalno
rastu. Naime, da bi orkestar mogao
normalno funkcionirati potrebna su
nam novčana sredstva za popravak
i nabavku instrumenata, nabavku
odora, kao i sredstva za odlazak na
nastupe. Redovito se uvježbava novi
program, sve zahtjevnijeg repertoara,
a rezultat toga je odrađenih dvadesetak javnih nastupa prošle godine.
Iz objektivnih i subjektivnih razloga
prošle godine Gradski puhački orkestar Krapina, nije ostvario niti jedno
inozemno gostovanje, a poziva nije
nedostajalo. Najvažniji nastupi 2011.
bili su na Županijskoj smotri Puhačkih orkestara KZŽ u Maču, koncert u
Tjednu kajkavske kulture u Krapini i
Božićno-novogodišnji koncert u Festivalskoj dvorani u Krapini.
Plan rada orkestra za ovu godinu,
kao i Financijski plan iznio je voditelj orkestra Branko Cvrtila. U
financijskom smislu i dalje je glavni
izvor prihoda dotacija grada Krapine, pa orkestar kao protokolarni orkestar grada Krapine planira
u 2012. nastupiti za sve potrebe
grada. Predsjednik orkestra dr.
Presečki obećao je maksimalnu
pomoć u prijevoza orkestra na nastupe kako bi sa smanjili troškovi
putovanja. U planu je nastup na
Županijskoj smotri puhačkih orkestara KZŽ u Zaboku, hodočašće na
Trsat sa župom Sveti Križ Začretje,
gostovanje u Italiju s Desinićkim
mažoretkinjama, zatim gostovanje
u Poljsku, koncert u TKK i Božićnonovogodišnji koncert.
Svake godine također orkestar ima
mnogo neplaniranih nastupa za vjerske blagdane, vatrogasna društva i
razne druge prigode. U TKK orkestar
će ugostiti prijateljski orkestar Marinići iz Viškova kraj Rijeke, te prijateljski orkestar iz Mszane Dolne u
Poljskoj.
Poslije službenog dijela skupština
uslijedio je domjenak u organizaciji
predsjednika, i već poznata zabava
u režiji članova orkestra. I za kraj
jedna, zato ne manje važna zanimljivost. Na skupštini Gradskog puhačkog orkestra Krapina na poziv dr.
Presečkog prisustvovao je potpredsjednik Hrvatske vlade za unutarnju,
vanjsku i europsku politiku mr.sc.
Neven Mimica, koji je bio oduševljen
atmosferom koju je napravio orkestar. (Dragan Vidović)
ZABOK
Nagrada Dunapacku
Tvrtka Valoviti papiri Dunapack d.o.o.
nedavno je primila nagradu Indeks
DOP-a za društveno odgovorno poslovanje. Nagradu zajednički dodjeljuju Hrvatska gospodarska komora
i Hrvatski poslovni savjet za održivi
razvoj. Indeks društveno odgovornog poslovanja nastao je po uzoru na
svjetske indekse, a temelji se na nizu
kriterija za ocjenjivanje u šest osnovnih područja, ekonomskoj održivosti,
uključenosti društveno odgovornog
poslovanja u poslovnu strategiju, tržišnim odnosima, odnosima sa zajednicom, radnoj okolini i zaštiti okoliša.
Spomenuta tvrtka u svom radu brine
o zaštiti okoliša te se trudi očuvati ga
od onečišćenja i štetnog djelovanja.
Mile i
drage!
Mile ti je na mehkičkomu sedeti. Najrajši se bi za tie štokrljek potfutrani, za tu
foteljčicu, z lančekem sprivezali, kaj ne.
A tie stolček ti je k srčeku prirasel, jer si
ž njem huti kratki cajt jake vezan postal,
kak da ti je rod najvekši, kak da ti je bratec rojeni. Čiste te nie moči za prepoznati, jer do hčera si čistem drugački bil, do
hčera ti nie bile niti do penezeh, niti do
altekeh, same su ti pajdaštve i pomoč
človeška na prvomu mestu bili. Denes
kak da poljek nas je nekteri drugi človek,
kak da nekam je unie pajdaš pravi zginul
ili kak da se je prek noči spremenil - kaj
nikak ti razmeti moči nie niti moči bu.
Do prie kratkoga cajta veroval nič niti
otom vsemu nebi, kak god da niesi jemput same čul, kak god da mnogi su ti povedali, kak god da si gledel i mnogi put
nekaj otom i čital si. Človek nemre nekaj
takvoga niti razmeti ak sam ne proba, ak
mu se ne dogodi da pajdaš mu poskrivečki h pleče nožeka najhrjavejšega zapiči, unda gda tomu se nadal nebi nikak
ni mogel. Za unoga za teroga si do hčera
štel dati vse, teri ti več je bil od ikoga na
svietu, za unoga kaj ti je kak bratec najrojenejši bil, kaj druge povedati - nek da
nie hvredu, da te te je zab oljele več nek
ikaj do zdaj. Vse te skup zaboljele te je
još več, jer nie te počkaljil nekteri tam
stranjski - nek unie za teroga si mislil si
ciele vrieme da pajdaš ti je.
A kaj se te z človekem dogodi, e mu
hdere h glavu tu meste, e mu penezeki zadišiju ili vse skup ga obrne tak da
se spremeni da ga za poznati več moči
nie? Kaj je te h človeku da se spremanduri h nekaj za kaj se je zaklinjal da nigdar bil nebi i nabu, kaj mu se dogodile i
kak je mogel pajdaša othititi i pleče mu
okrenuti kak da nigdar pajdaš mu bil
nie. Pravi pajdaš - pajdaš bu ostal, nebu
pajdaša fundal da bi njegve ritesnice
pune ostale, nebu šopal same svoju putaču i nebu same po sebe gledel i same
spremišljaval si furt otom kak sam je,
jedini i najvrednejši na svietu. Pajdaš
pravi navek bu pajdaš, kak god da mehki je stolček h teroga bu zasel, kak god
da mu se ž njega milji zdiči, pajdaš pravi fundal pajdaša nebu, jer drugač niti
nemre. Pajdaš pravi i hutu najžmekšejšu dobu, pajdaša bu pod ruku prijel i
h zločice kak i h veseljiču ž njem vse bu
GLAS ZAGORJA
broj 92
01. TRAVNJA 2012.
Piše
Rajko Fureš
delil, kak je te delal i od gda zna zase i
za pajdaša si.
Same je tak nekaj za razmeti moči od
unoga teri pajdaš nie, od unoga kaj je
furt i furt same nase misljil, kaj same je
ljičeke prave pred vsemi dobre skrival.
Tak ti je jedine moči razmeti i te da nie ti
mogel tie „negdajnji pajdaš“ ni povedati
da te je prodal, da te je kak pesa odhitil,
da nie te mogel h uoči pogledati i kak pajdašu ti povedati - da več mu dober niesi
i da več netreba te. Hvriknuti nie same
tak, vsaki med nami dobre te poznati
more, jer življenje kak življenje, navek ti
se dogodi, e si dečec malički, e si male
vekši školarec ili si več starejši, nehči te
furt more napiknuti i hkaniti, unda gda
tomu ti se najmenj i nadati se moči bile
je. Tak ti je unda i za razmeti i te gda ti
je tie pajdašek najemput povedati počel
da odhitil te je zate kaj zbetežal si i kaj si
preveč se zmučil. Človek si mislji, nie mu
za zameriti, nie znal kaj bi povedal pak je
rekel nekaj same da bi rekel. Mam za par
dane ti je povedal te da te nie un štel i
da te je napiknuti hvrit triebal zate kaj su
mu te novi pajdaši po stranačke stegice
naredili. Alji i te nie vse, jer za kratki cajt si
je pak spremisljil i počel je povedati da te
je napiknul zate kaj izdal si ga. Unda gda
te povedal je, čule se je i te kak povedal si
mu da več jemput sam sebe dopove kaj
štel bi povedati, i da od toga cajteka ime
tvoje več pred nikem ne zgovara, da si ga
za vse veke sprekrižil. Te nihči nikomu z
veseljem ne pove, te same se povedati
more unda gda nekaj te poštene tihči, jer
nepravdica je une kaj človeku najvekši je
beteg.
H vsemu tomu skup same je istinica jedna jedina, a istinica veli same te da te
nie nihči drugi napiknul i odhitil nek tvoj
najdrajši dohčerajnejši pajdaš, da nihči
mu vekši pajdaš nigdar bil nie nek ti si
mu bil, same je druga svrat te - e je i un
tebe praf za praf pajdaš i bil.
Gda si vse te probaš rastumačiti, čistem
nič razmeti niti nemreš. Kak god da si
bi vse te skup dopovedati štel - razmeti
teške ti je. Hutom cajtu baš si se prešel
sprešpancerati, i niti se nadal niesi da
buš čul dohčerajnejšoga pajdaša kak za
vugljičem sam sebe poveda i sam se z
sobu spomina: stolček moj dragi, foteljičica moja najmilejša - tak rad Vas mam.
49
KULTURA
01. SVIBNJA 2012.
KRAPINA
Političari
Ovogodišnji, peti po redu, Glumački festival u Krapini otvoren je s monokomedijom Političar, autora Ladislava Prežigala, u izvođenju i režiji Antuna Tudića. Vikendima od 13. do
28. travnja u krapinskoj festivalskoj dvorani izvedeno je šest
predstava. Dani između vikenda i ove su godine bili rezervirani za gostovanje GFUK-a po Zagorju. Gostovalo se ukupno u 10 općina i gradova, sa spomenutom predstavom i
Dimnjačarem u izvođenju Ljubomira Kerekeša. Program u
odabiru predsjednika kulturne udruge GFUK Adama Končića, donio je gostovanja Glumačke družine Histrion, Kulturne
udruge Glumci u Zagvozdu, Satiričkog kazališta Kerempuh,
HNK Varaždin i Scene Gorica.
Ovogodišnji festival bio je posvećen
Dubravku Ivančanu, kojeg je portretom
ovjekovječio likovni umjetnik, slikar Stjepan Đukić Pišta.
Predstavom Političar Antun Tudić proslavio je 35 godina stalnog uspješnog rada
u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh, kao i 40 godina glume pa su te velike
obljetnice bile povod našem razgovoru u
nastavku.
Čestitamo Vam na 35 godina stalnog uspješnog rada u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh. U Zagorju
ste se ovih prošlih dana predstavili monokomedijom Političar. Je li uloga Maksa,
šlag na tortu Vaše glumačke karijere ili su
Vaši potencijali još neiskorišteni?
Priznajem, bio sam uzbuđen što smo s
predstavom Političar otvorili Glumački
festival u Krapini, festival koji već postaje
tradicionalnom zagorskom manifestacijom s ciljem prezentacije kazališnog i
glazbeno-scenskog stvaralaštva, te obogaćivanja kulturne ponude cijele regije.
Znao sam da ću imati ogroman naboj za
taj nastup u Krapini. Inače, sve ove godine
brzo su prohujale, kao da je bilo jučer. Vrlo
puno iskustva, dogodovština, kazalište
prati život i uvijek su u njemu živi trenutci, živa stanja, problemi, ljepote na sceni.
Jedno zaista fantastično iskustvo. Bilo je

izazova, ali i strahova kako ću proći, hoću
li izdržati, hoću li trajati. Prvih godina bio
sam slobodnjak. Igrao sam u svim zagrebačkim kazalištima, jedino nisam u lutkarskom. Mnogo smo radili i bili materijalno
zbrinuti. U sedamdesetim i osamdesetim
godinama glumio sam u gotovo svakoj
predstavi. Sjećam se da je bilo mjeseci kad
sam igrao 33 predstave, a često sam igrao
i po dva puta u danu. Danas je ipak mnogo teže biti slobodnjak, a stalni angažman
donosi sigurnost.
Duhovite dosjetke i mnogo toga publici prepoznatljivoga izmjenjuju se
u monodrami Političar, koju ste, kao što
se vrlo lako primijeti, iznijeli s posebnim
zadovoljstvom. Koliko Vam je draga uloga
Maksa?
Inače sam veliki zaljubljenik u dnevnu
štampu. Pratim politiku i sve što se događa. Kad mi je Ladislav Prežigalo ponudio

taj tekst, odmah
sam pristao jer
je pogodio problematiku našeg
društva. I Maks
se bori s nekoliko
lica, neka iskustva s političkim
frazama uopće
nisam znao prije
ove predstave,
tako da sam
puno toga i sam
naučio. A vjerujem i publika, na
jedan duhovit
način. Tekstovi
Ladislava Prežigala su inače jako
šarmantni, ne vrijeđaju nikog, a ono što
se na nekog odnosi, rečeno je baš onako
kako se treba reći – bez puno filozofije. A
predizborna kampanja je kao i u predstavi
opći metež, čudno rastrojeno stanje. Političar progovara o svijetu jednog tvrdokornog i iskusnog znalca toga zanata koji prepričava to svoje viđenje sastanka u vrhu
svoje stranke, gdje su se dobro podmazani
spletkari i manipulatori dogovarali kako će
poduprijeti svoga predsjedničkog kandidata u izbornoj utrci. Maks je obol svemu
onomu što sam punih 35 godina radio u
svom matičnom kazalištu, i ponosan sam
na sve ljude u publici i na sve svoje kolege,
jer ta bliskost – to je kazalište.
U bogatom glumačkom životu odigrali ste mnogo uloga, a svakoj ste,
kako možemo svjedočiti, pristupali s
istom strepnjom i osjećajima. Podijelite
s našim čitateljima koja Vam je bila najdraža?

Antun Tudić (Lasovac kraj Bjelovara, 1946.) – hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Završio je gimnaziju u Bjelovaru, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
U ansamblu je zagrebačkog kazališta Kerempuh od 1976. Imao
je nekoliko epizodnih uloga u filmovima i TV serijama, a i danas piše poeziju, igrokaze za srednjoškolce te učestalo, gotovo
svaki tjedan sudjeluje u programima humanitarnog karaktera.
KRAPINA
Pištin Krleža
U nazočnosti velikog broja posjetitelja u Galeriji grada Krapine otvorena je izložba slika nastala po motivima Krležina djela Balade Petrice Kerempuha, autora Stjepana Đukića-Pište.
Projekt je posvećen 30. obljetnici
smrti našeg velikog hrvatskog književnika, a izložba je dio popratnih
programa 5. glumačkog festivala
u Krapini koji traje do 28. travnja,
dok se sama izložba može razgledati sve do 4. svibnja. Stjepan Đukić-Pišta Baladama je pristupio na
50
originalan način. Dobro poznajući
Krležinu poeziju nije opisivao situacije i stanja već je duh i snagu
piščevog djela prenio preko dojmljivog glumačkog čina Adama
Končića. O autoru izložbe govorio
je likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić. (M. B.)
GLAS ZAGORJA
broj 92
Imao sam nekoliko značajnih uloga, a jedna od najdražih koja mi je ostala u sjećanju
je u Hadžićevu Državnom lopovu iz 1977.,
gdje sam glumio ženidbenog varalicu Kikija Puškara. Tek sam počinjao karijeru u
kazalištu…
Posjećivanje kazališta obogaćuje
intelektualni i kulturni opus svakog pojedinca. Kako publika reagira na
predstave u manjim i konzervativnijim
sredinama?
Mogu reći da su manje sredine zbog gladi za predstavama, kazalištem, mnogo
pristupačnije nego u većim gradovima. U
njima postoji već određeni broj ljudi koji
stalno dolaze i posjećuju kazalište, te onih
koji dođu prvi put i ne znaju reagirati. U
manjim sredinama je spontanost između
onoga što se događa na sceni, glumca i
publike puno iskrenija. Što se tiče kazališta Kerempuh, moram reći da je dvorana
uvijek ispunjena do posljednjeg mjesta.
Ovom prilikom čestitat ću i kolegi glumcu Adamu Končiću što se upustio prije 5
godina u organizaciju GFUK-a. To dokazuje da ima glumaca koji pored svih svojih
obaveza puno daju za svoje mjesto, svoju
županiju. I mi s predstavom Političar planiramo turneju nakon Zagorja, po Slavoniji
i Dalmaciji.

KULTURA
01. SVIBNJA 2012.
OROSLAVJE
Izložba kineske naive u Gornjem Oroslavju
Obično sve počne od malih stvari: poznanstvo
preraste u prijateljstvo, dvije žene povežu dvije obitelji; obitelj Ljubić i obitelj Karafilipović
veže dugogodišnje prijateljstvo s mnogo zajedničkih tema. A gospodin Andrija Karafilipović ambasador je mira, glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva, jedan
od 5 takvih u svijetu.
Gospođa Zdenka Ljubić, agilna je predsjednica Mjesnog odbora Gornje Oroslavje. To je bilo dovoljno. Ideja o suradnji iskrsnula je po dovršenju uređenja
dvorane Društvenog doma. Kad postoji
dobra volja, nađe se način i put prema
ostvarenju, tim više što su uočene povijesne poveznice hrvatskog i kineskog
naroda: štovanje zemlje, značaj seljaka
i poljoprivrede. Uskoro su stigle i slike.
Kolorit, tehnika, motivi, gotovo kao da
stojite pred hlebinskim staklima; tek u
detaljima kao – snopovi žita kod nas,
povezi rižinih stabljika na njihovim slikama; poneko kosooko lice pod karakterističnim slamnatim šeširom, nasuprot
našem seljaku izbrazdanog lica, pod
iznošenim škrlakom… Poštivanje prirode
preokupacija je taoizma, dok je konfucijanizam upućivao na moral, harmonične
odnose u društvu, što je temelj održivog
razvoja, očuvanja prirode. U Hrvatskoj
pak, sve do dolaska industrijske revolucije živjelo se od zemlje, štovale se pri-
rodne zakonitosti,
živjelo u skladu s
prirodom. Kad je
čovjek
svjestan
svojih
korijena
razumjet će i poštovati bogatstvo
baštine drugih
naroda. Onda ni
daleka Kina nije
strana i daleka.
(D. Horvatin)
RADOBOJ
Izložba karikatura
Pod pokroviteljstvom župana Krapinsko-zagorske županije u prostorijama OŠ Side Košutić otvorena
je izložba karikatura četrdesetak
autora, članova Hrvatskog društva
karikaturista. Nakon uvodnih riječi
ravnateljice škole, Milene Veseljak,
v.d. pročelnice Upravnog odbora
Marije Pernjek, predsjednika Općinskog vijeća Općine Radoboj Aloj-
za Sajka, te člana Hrvatskog društva
karikaturista, Milana Lekića Lexa
posjetitelji su na otvorenju mogli
razgledati stotinjak radova na kojima se jasno raspoznaju mnogi bivši
i aktualni političari, sportaši i osobe
iz kulturno i ostalih područja života. Za brojne prisutne na otvorenju
bilo je i zadovoljstvo poziranja pa su
nakon vrlo kratkog vremena nastale
nove karikature. Ova
je izložba inače već
ranije bila postavljena u Norveškoj,
Sesvetama,
Ivanić
Gradu i Oroslavju, a
nakon Radoboja seli
se u Klanjec, Sveti
Križ Začretje, Hum na
Sutli i druga mjesta.
Ugodnom raspoloženju pridonijeli su
i članovi glazbenog
sastava Sinovi zagorja. (vir)
GLAS ZAGORJA
broj 92
51
KULTURA
01. SVIBNJA 2012.
KLANJEC
Uspješno održani Četvrti proljetni susreti u Klanjcu
U organizaciji Akademije medicinskih znanosti
Hrvatske – Odbora za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu, Hrvatskog liječničkog zbora
– Hrvatskoga društva za belneoklimatologiju i
prirodne ljekovite činitelje i Grada Klanjca 20.
i 21. travnja vrlo su uspješno održani tradicionalni Četvrti proljetni susreti u Klanjcu, stručno-znanstveni skup čija je ovogodišnja tema
bila Zdravstveni turizam i baština.
Dvodnevni simpozij u dvorani Gradske knjižnice u Klanjcu i ove je godine okupio niz eminentnih stručnjaka
iz područja medicine, različitih prirodoslovnih znanosti, turizma i kulture
koji su svojim izlaganjima i stručnim
radovima prezentirali nove spoznaje,
nastojeći svojim izlaganjima pridonijeti daljnjoj afirmaciji kontinentalne
ponude zdravstvenog turizma te su
kompetentno progovorili i o važnosti
povezivanja zdravstvenog turizma s
bogatom hrvatskom kulturnom baštinom.
Otvaranju Skupa prisustvovali su županica Krapinsko-zagorske županije
Sonja Borovčak, izaslanica ministra
zdravlja dr. Danica Kramarić, gradonačelnik Klanjca Željko Kolar, njegov
zamjenik Zlatko Brlek, te ravnatelji
i predstavnici zdravstvenih i drugih
ustanova i institucija. Tvrtka partner
bile su i ove godine Terme Tuhelj.
Skup je bodovala Hrvatska liječnička
komora, a simpozij je, kao i uvijek
dosad, bio otvoren za građanstvo
koje se rado odazvalo i s velikim interesom pratilo sva predavanja, njih
DUBRAVA ZABOČKA
Izložba Oroslavskih
vezilja
ponešto od svog blaga prodaju, po
pristupačnim cijenama za razliku od
sličnih artikala, kvalitetom i izradom
daleko iza njihovih, prodavanih npr.
na tržnici Dolac ili suvenirnicama. U
okviru turističke promidžbe na bjelosvjetskim sajmovima, takve bi rukotvorine plijenile pozornost, upućivale
na bogatstvo tradicije i radišnost ruku
zagorskih vezilja.
Da nisu spavale zimski san dokazale
su aktivne članice Udruge Oroslavski
vez bogatom izložbom ručnih radova u
predvorju Osnovne škole. Kao i uvijek
do sada, njihovi originalni radovi privukli su brojne posjetitelje i goste srodnih
udruga: Hrvatske žene iz Stubičkih Toplica, Našenine iz Bedekovčine, građane
Oroslavja i susjednih mjesta. Neupućeni
bi pomislio da su sve te izložbe ručnih
radova jednake, no, radovi na izložbama
širom Zagorja pokazuju različitost u detaljima; kao i kajkavski, zajednički jezik
52
društvo Kvirin Broz, Udruga Korak po
korak do zdravlja, te Obiteljsko gospodarstvo Jambrešić sa svojim kupinovim vinom.
Organizatori se na uspješno organiziranom skupu zahvaljuju i članovima Organizacijskog odbora – Jasni
Gmajnički, Brankici Greblički, Ljerki
Narančik Gurović, Tanji Ivek, Miri Hrbud Kolar, Ivanu Zamudi, Mladenu
Županiću i Snježani Ricijaš te posebno
stručnom voditelju Goranu Ivaniševiću. Predavači i stručni radovi predstavljeni na ovogodišnjim Proljetnim
susretima mogu se naći u Knjizi izlaganja sa stručno-znanstvenog skupa.
OROSLAVJE
Izložba ručnih radova u
Zagorskoj hiži
Zagorska hiža Ekološkog društva Lijepa naša iz Dubrave Zabočke pravi je
ambijent za prikaz starinskog tekstila
u novoj izvedbi. Osim toga, članice
udruge Našenine iz Bedekovčine prave su umjetnice u izradi praktičnih,
uporabnih predmeta, kao torbica iz
platna domaćih plahti ukrašenih izvezenim ili heklanim detaljima. Kako bi
mogle kupiti konac i potrebni pribor,
dvadesetak kroz dva dana održavanja.
Zahvaljujući Gradu Klanjcu stručni radovi izloženi na Skupu objavljeni su u
Zborniku radova za koji je uvodnu riječ napisao ministar zdravlja prof. dr.
sc. Rajko Ostojić. Sudionici simpozija
imali su priliku razgledati Klanjec, posjetiti Terme Tuhelj, razgledati obnovljeni Dvor Veliki Tabor, a domaćini su
priredili i zanimljiv kulturni program u
petak navečer s nastupom ŽVS Kirjales te Dvorskih plesova KUD-a Antun
Mihanović Klanjec. Degustacijom i
prodajom svojih proizvoda sudionicima skupa predstavili su se Pčelarsko
GLAS ZAGORJA
broj 92
Zagoraca, ali s inačicama svojstvenim
svakom selu i zaselku. Karakteristika radova oroslavskih vezilja je hadrenina:
tekstil namijenjen kućanstvu, osobito kuhinji i posluživanju jela. Do savršenstva
je usavršena hadrica, krpa kojom se pokriva jelo u košarici za uskrsni blagoslov,
izrađena prema originalu starom više od
stoljeća, nađenom u nekoj od babičinih
škrinja. Uređenje vrtova i okućnica, radovi na zemlji, zamijeniti će u vrijednim
rukama iglu drugim alatima. Do predaha,
novih uzoraka i do nove zime.
GLAS SRCA
KULTURA
Život
neroðenih
IN MEMORIAM
Božidar
Staroverški
Zagreb, 24. studeni 1930.
Stubičke Toplice
24. travnja 2012.
U 82. godini života, nakon duge i teške
bolesti preminuo je poznati zagorski
pučki pjesnik i samouki kipar Božidar
Staroveški - Božek. Pučku školu i nižu gimnaziju pohađao je u Krapini, a Tekstilno-tehničku školu u Varaždinu. Od 1975.
živio je u Stubičkim Toplicama. Godinama se bavio kiparenjem u drvu, a njegovi radovi ukrašavaju brojne ulice, staze
i kapele stubičkoga kraja. Sudjelovao je
na brojnim likovnim kolonijama, bio je
i redoviti sudionik Trijenala zagorskoga
suvenira u Gornjoj Stubici. Izdao je neko-
liko zbirki poezije, a svojim se poetskim
ostvarenjima javljao u lokalnim novinama, radiopostajama, časopisu Hrvatsko
zagorje i zbornicima.
Između ostalog, priredio je zbornik Prvi
susret zagorskih pjesnika, Zelenjak - Kumrovec 2001., a bio je inicijator osnivanja Hrvatsko zagorskoga književnog
društva.
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
Goranka o suvremenim
muzejskim trendovima
Predsjednica Europskog muzejskog foruma, Goranka Horjan, sudjelovala je na
dodjeli godišnje muzejske nagrade Vijeća Europe koja se održala u Strasbourgu. Nagradu dodjeljuje Vijeće Europe u
suradnji s Europskim muzejskim forumom te su se tom prigodom prisutnima
obratili brojni uglednici, među kojima i
Klaus Schneider, ravnatelj Rautenstrauch-Joest muzeja iz Kölna koji
je dobitnik ovogodišnje nagrade.
Na dodjeli nagrade prisustvovali
su brojni predstavnici zemalja članica Vijeća Europe, veleposlanici
i članovi Komiteta za kulturu, znanost, obrazovanje i medije kojemu
je predsjednik dr. Gvozdan Flego.
Tijekom zasjedanja komiteta u poslijepodnevnim satima održana su i
izlaganja ravnatelja nagrađenog muzeja
Klausa Schneidera i Goranke Horjan o
suvremenim trendovima u muzejskoj
struci, s posebnim naglaskom na nove
tehnologije, te kriterije prema kojima se
procjenjuje izvrsnost pojedinih muzeja u
sklopu aktivnosti Europskog muzejskog
foruma.
ZAGREB
Trnje u Purgeraj
Nama već dobro poznati krapinski bend
Trnje u travnju je na svoj popis posjećenih
mjesta dodao još jedno – Purgeraj.
Kultni zagrebački klub Purgeraj poznat je ne
samo kao mjesto dobre glazbe i perspektivnih glazbenika, već i opuštene atmosfere, gdje su osim poznatih imena hrvatske
01. SVIBNJA 2012.
glazbene scene nastupali i brojni inozemni
glazbenici.
Bend je osnovan 2004., no u posljednje tri
godine dečki iz Trnja se sa svojim akustičnim
obradama rock, country i blues hitova 60tih,
70tih i 80tih pojavljuju na varaždinskom
Špancirfestu, zagrebačkom Rujan festu na
Bundeku, Krapinskom festivalu i mnogim
drugim festivalima, a također i na brojnim
lokacijama od Šibenika do Čakovca, kao i u
Sloveniji. Na njihovu repertoaru nalaze se
Azra, Johnny Cash, Haustor, CCR, Queen,
The Rolling Stones, Elvis Presley, kao i mnogi
drugi. Nastupi koje Zoran Zok Čavužić (vokal,
usna harmonika, kazoo, tamburin), Ante
Radak (gitara, back vokal) i Tomo Presečki
(gitara) izvode garantiraju vrhunsku zabavu,
sjajnu svirku i kreiraju savršen ambijent za
opuštanje usred napornog radnog tjedna.
(T. Strahinec)
Dragi čitatelji, život svakog
čovjeka traje od začeća pa
Piše
do prirodne smrti. To je Bož- Stjepan Kralj
je pravilo koje je nepobitno,
a trebaju ga se pridržavati svi ljudi jednako...
Zadnjih godina svjedoci smo velikog napretka u gotovo svim područjima društvenih znanosti. Kao
da ljudska civilizacija doživljava
eksponencijalni rast razvoja, kako
na lokalnom, tako i na globalnom
nivou. To, dakako, svaki razuman
čovjek pozdravlja i podržava, te
daje svoj doprinos u skladu s mogućnostima. No, nekako paralelno
s time, čini se da one najosnovnije
ljudske vrijednosti, proporcionalno napretku, padaju i gubi im se
značaj u životu, pravom Božjem
životu, a što je činjenica koja nas
treba zabrinjavati. Razmotrimo
li makroekonomsku politiku demokratskih zemalja, koju vode
umreženi centri moći, rastužit će
nas društveni položaj čovjeka, koji
sve više postaje brojčana jedinica
u službi velikih korporacija, a sve
u interesu povećanja njihovog kapitala, odnosno, stvaranja profita,
pri čemu se sve manje na čovjeka
gleda kao na Božje stvorenje, koje
bi trebalo imati sva prava, pravo na
slobodu, a tako i ono najosnovnije pravo, pravo na život. U svemu
tome jasno je da je naša sveta Katolička crkva jedina moralna vertikala u društvu, koja i djeluje na
način da usmjeruje ljude na Božje
putove, propovijedajući Evanđelje Isusa Krista. Blaženi papa Ivan
Pavao ll. je prije nekoliko godina
upozoravao čitav svijet o velikoj
krizi morala. Nažalost, krizu morala, bilo društvenog ili osobnog,
susrećemo u gotovo svim segmentima, tako da nas je snašla situacija iz koje ćemo teško sami izaći
bez osobne, a i kolektivne molitve
Bogu Ocu Stvoritelju, koji nas jedini može spasiti svojom dobrotom i
providnošću.
Puno je primjera koje bismo morali izreći javno, ali ja ću se ovom
prilikom osvrnuti na jedan, od kojeg zapravo sve i započinje, a to
je nasilni prekid trudnoće, odnosno pobačaj, a najtočnije rečeno,
ubojstvo djeteta prije rođenja.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Taj gnusni čin, nažalost, neki ljudi
podržavaju kao nešto sasvim normalno, pravdajući se time da dijete u utrobi majke nije dijete, odnosno, nije čovjek. No, razmišljaju
li zagovaratelji nasilnog prekida
trudnoće, ubojstva začetog djeteta, da su i oni bili embrij ili fetus,
odnosno, Božje dijete, začeto kao
produkt ljubavi njihovih roditelja,
te da danas ne bi bili ni u prilici
voditi takve sulude rasprave, da
su i njihovi roditelji imali ista razmišljanja, kada su uživali gledajući pomicanje majčinog trbuha,
uslijed lamatanja malih ručica i
nožica u maternici, i kada je majka osjećala otkucaje srčeka živog
Anđela u sebi, koji se sprema roditi. Bespogovorno moramo prihvatiti činjenicu da život svakog
čovjeka počinje začećem, a završava ovozemaljskom prirodnom
smrću. Ali, ni ta svjetovna smrt
nije kraj, nego početak vječnog
života u Kraljevstvu Nebeskom, a
što nam je i dokazao Spasitelj Isus
Krist svojim slavnim uskrsnućem
od mrtvih. Dakle, može se reći da
mi, Božji ljudi, imamo početak života, a što je začeće, ali nemamo
kraj, jer nam je darovana vječnost
po Božjem milosrđu. Stoga, svaki
nasilni prekid trudnoće jest ubojstvo, jednako ubojstvu svakog
živog bića. Da nije tako, onda bi
se neki luđak u skoroj budućnosti
mogao zalagati za prekid života
npr. maloljetnika – jer nisu odrasli, bolesnika i staraca – jer oni su
ionako pri kraju života… Mogao bi
se zalagati za prekid života siromašnih i socijalno ugroženih – jer
oni su samo teret društvu. Dragi
čitatelji, život svakog čovjeka traje
od začeća, pa do prirodne smrti.
To je Božje pravilo koje je nepobitno, a trebaju ga se pridržavati
svi ljudi jednako, kako mi vjernici,
tako i oni nevjernici, kao što se i
svi trebamo pridržavati deset svetih Božjih zapovijedi, među kojima
je i ona peta koja glasi: NE UBIJ.
53
01. SVIBNJA 2012.
ANTUN AUGUSTINČIĆ, kipar,
rođen: 4. svibnja 1900. u Klanjcu,
umro: 10. svibnja 1979. u Zagrebu
Jedan od najvažnijih predstavnika tzv. psihološkog portreta u hrvatskome kiparstvu 20. st.
Studij kiparstva započinje kod R. Valdeca i R.
Frangeša Mihanovića. Na Kraljevskoj će akademiji za umjetnost i umjetni obrt diplomirati
kod Meštrovića, učitelja s kojim će kao i s Franom Kršinićem poslije činiti trolist na kojem je
utemeljeno čitavo hrvatsko kiparstvo 20. st.
Boravak u Parizu u Augustinčićevoj će biografiji ostati zabilježen kao jedan od presudnih
trenutaka u izgradnji mladoga kipara. Iako su
njegove monumentalne spomeničke skulpture razasute diljem svijeta – upravo će to pariško razdoblje stvoriti uvjete za sva kasnija djela
i novo poimanje skulpture u mladoga kipara.
Upoznavši Rodina, Augustinčić napušta akademizam i u slobodnoj modelaciji i nemirnom
rodenovskom obliku traži vlastiti stil i izraz.
Pronalazi ga između Meštrovićeve monumentalnosti i Kršinićeve lirske forme. Najviše ih se
ipak čuva u Galeriji A. Augustinčića u njegovome Klanjcu kojem je ostavio u nasljeđe najveći
broj svojih djela, skica i maketa za mnogobrojne spomenike.
FRANJO TUĐMAN, povjesničar i
političar, rođen: 14. svibnja 1922. u
Velikom Trgovišću, umro:
10. prosinca 1999. u Zagrebu
Prvi hrvatski predsjednik Pučku školu završio
je u rodnome mjestu, a srednju u Zagrebu.
Već tada sudjeluje u kako se tada govorilo,
naprednom pokretu, a 1941. s ocem i braćom
postaje antifašistički aktivist. Godinu dana poslije odlazi u partizane. Završio je dvogodišnju
bivšu vojnu akademiju. Promaknut je u čin
generala, a 1961. napušta vojnu službu, kako
bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio znanstvenom
radu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor,
stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.
Poznat je po svojim povijesnim djelima Rat
protiv rata i Velike ideje i mali narodi. Poslije
će napisati još niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će neki doživjeti žestoke kritike.
Kad je 1972. počeo progon hrvatskih disidenata, tj. proljećara, Tuđman je proveo devet
mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981., osuđen
je na tri godine zatvora i na zabranu svakog
javnog djelovanja u razdoblju od pet godina.
Kada mu je 1987. vraćena putovnica, odlazi
više puta u inozemstvo i svojim predavanjima
među iseljenicima budi stvaranje hrvatskoga
nacionalnog pokreta.
HDZ osniva 1989. i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, postaje predsjednikom
predsjedništva, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve
važnije akcije u Domovinskome obrambenom
ratu, te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih
područja. Umro je odan svojoj ideji neovisne
Hrvatske i nacionalne pomirbe.
ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, arhitekt,
rođen: 1. studenoga 1864. u Klanjcu,
umro: 15. svibnja 1933. u Zagrebu
Mlađi brat Oton istaknuti je hrvatski slikar,
dok su stric dr. Franjo Iveković rođak dr. Ivan
Broz poznati kao tvorci hrvatskoga rječnika.
Nakon što je u rodnome mjestu završio pučku
školu, a srednju u Varaždinu i Zagrebu, stric
mu je omogućio školovanje na Višoj obrtničkoj školi u Beču.
Pod nadzorom glasovitoga Hermanna Bolléa
vodio je 1884. klesarske radove na restauraciji
54
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
zagrebačke Katedrale i gradnji crkve sv. Ćirila
i Metoda na Gornjem gradu. Tijekom studija
surađuje u atelijeru poznatih kazališnih arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera, a kada je u srpnju 1890. završio studij,
prvo je proputovao Italijom, da bi potom u
atelijeru svojega profesora, slavnoga Karla
von Hasenauera, pomagao u izradbi detaljnih
nacrta dvorišnog pročelja dvorca Hofburga
i dijelova Dvorskoga povijesno-umjetničkog
muzeja u Beču. S preporukom prof. Hasenauera, potkraj godine odlazi za samostalnoga
arhitekta u Zemaljskoj vladi u Sarajevu. Neposredno je vodio značajne zaštitne radove na
katedralnom sklopu i sv. Donatu, a posebno
na Krstionici Katedrale i crkvi sv. Krševana. Iveković je bio član i potpredsjednik Hrvatskoga
starinarskog društva u Kninu, član Austrijskoga arheološkog instituta u Beču i društva Bihaći don Frane Bulića.
Po završetku Prvog svjetskog rata i raspada
Austro-Ugarske, kada je Zadar došao pod vlast
Italije, Iveković se 1920. odselio u Zagreb. Ondje je postao profesorom arhitekture na Visokoj tehničkoj školi, a od 1922. i akademikom.
Umro je iznenada, neposredno prije odlaska
na nova arheološka iskapanja u Biogradu.
VLADIMIR GOVEDIĆ, publicist,
rođen: 15. svibnja 1903. u
Zagorskim Selima, umro: 7. rujna
1984. u Córdobi, Argentina
Nakon završene klasične gimnazije u Zagrebu
studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Kao gimnazijalac postaje dopisnik omiškog lista za
kulturu Jadranska vila. U vrijeme studija izdavao je lokalni list u rodnom mjestu Selanske
novine. Godine 1945. izbjegao je iz Hrvatske, a
od 1948. živio u Argentini. Surađivao je u Hrvatskom glasu, listu Hrvatske seljačke strane
iz Kanade. U njegovim političkim tekstovima
istaknuta je težnja za samostalnom i nezavisnom Hrvatskom, a u književnim prilozima ljubav prema obitelji i rodnom kraju. Bio je član
HSS u Hrvatskoj i Argentini.
MILAN BREZINŠĆAK, pravnik,
rođen: 22. svibnja 1858. u Humu
na Sutli, umro: 7. travnja 1917. u
Zagrebu
Gimnaziju i pravo završio je u Zagrebu gdje je i
doktorirao 1882. Kao zaposlenik upravne službe radio je u Svetom Križu Začretje, Zlataru, Varaždinu, Grubišnom Polju, Đurđevcu i Ivancu.
Kotarski predstojnik u Zlataru postaje 1888., a
županijski tajnik u Požegi 1904. Uz to, obnašao
je dužnosti vladinog tajnika, podžupana Varaždinske županije, voditelja upravnog odsjeka
Zemaljske vlade, savjetnika Zemaljske vlade i
banskog savjetnika. Početkom Prvog svjetskog
rata na dužnosti je vladinog povjerenika u Virovitičkoj županiji i Osijeku, a od 1916. – 1917.
u Srijemskoj županiji i Zemunu. Sudjelovao je
u izradi više zakonskih prijedloga i provedbenih
propisa za Zakon o uređenju općina i trgovišta
te u pripremi njegovih izmjena.
30. svibnja 1894. – REGISTRIRANO
OTVARANJE ŠEGRTSKE ŠKOLE U
KRAPINI
Do 1886. zanatski naučnici školovali su se u
nedjeljnim školama, a 30. svibnja 1894. službeno je registrirano otvaranje Šegrtske škole
u Krapini. Obučavaju učitelji osnovne škole, a
u školu polaze učenici svih struka. U izvještaju
o javnoj upravi u Županiji varaždinskoj 1904.
piše: Najjače su zastupani krojači, i to s 19,
postolari sa 7, čizmari i stolari sa po 6 i bravari
sa 4 učenika. Troškovi uzdržavanja šegrtske
škole prebačeni su s obrtničkih udruženja na
općinu.
Topla
pogača i reč domača
Pripremila Tanja Gregurović
Dragica Ferjanić
Život ide dalje, tijek života ne ovisi
o nama, ali kako ćemo što podnijeti, ovisi o nama. Ima ljudi kojima je
život određen biti potpora, pomoć
u nevolji. Naša pjesnikinja voli svoj
zavičaj i tu ljubav dijeli s brojnim
svojim suradnicima, jer osim što je
oslonac svojoj obitelji, predsjednica
je Gradskog društva Crvenog križa,
u žiriju je Recitala kajkavske poezije,
a na radnom mjestu tajnice OŠ Sida
Košutić u Radoboju uz posao mnogo
je opet onog volonterskog, ovaj put
pedagoškog rada s osnovcima. Malo
je ljudi koji nižu humanitarne funkcije, obično se preklapaju one u Nadzornim i Upravnim odborima. Zato
ovi prvi za svoje poslove imaju vremena u miru porazgovarati, saslušati
– glavno da se s tiem nitima plete i
DELATI ME NIJE STRAH
Naj tresti mi niti
te drobne i male
kaj mi živlenje polafko tkeju,
tak mi je liepe
i dobro se čutim
ne bum si v sebi delala meju.
A ti mi ne buš
prijatel nič veči
ak buš vure h dnevu
vse na kup mi del
žurel se, bez rieči delal,
za drugoga neš ni znal.
Delati me nije strah…
Ali ne ću ja živlenje
kak da si ga mam preletel
il’ pak da te v njemu goni
neki žurni, hudi veter.
A da v semu ne znaš
ni kaj si, komu kaj dužen
pozabiti svoje rieči
i zastati pogled tužen.
Zato me pusti…
Ak i počasu
naj ide, kak ide.
Glavno da se s tiem
nitima plete
i topla pogača
i rieč nam domača,
dnevi kaj delom dišiju,
da v postelja mirno
deca mi spiju.
A zutra gda zrasteju
i nafčiju se tkati
(al’) buju mi rekli
praf si imela mati?!
GLAS ZAGORJA
broj 92
topla pogača i rieč nam domača…
Dragica Ferjanić poeziju piše od mladosti, sudjeluje na književnim recitalima, a pjesme su joj objavljivane u
zbornicima i časopisima.
SUZA I SENJE
Dugo je stala
bila je mala,
a onda je počela
peči.
Zabadav sam šir
om
otpirala oči,
da me ne izda –
počela je teči.
S tom suzom sla
nom
spralo se serce i
več ne krvari.
Samo su mali tra
gi os
kak spomenek na tali,
dneve
gda su mi
jemput senje fkra
li.
Al’ senje mi moj
e
dohajaju navek
nazaj
i serce im popevl
e.
Tak je v živlenju
to:
radost i žalost se
v suzi prelevle.
Recital: Krapina
‘93.
BITI MATI
Dok mirno mi spite med vanjkuši mehki
mati vas srečno gledi
da vam negdo ne zeme senje
ona vas čuva, nad vami bdi.
I kak življenje teče i teče
postelje buju premale vam
i več vas vidim velike, jake
zmišljavam vu sebi kaj još da vam dam.
A onda najemput zmed sunčanog dneva
ledene ftice prieteči dahču
al’ vam kaj hoče na žal napraviti
kad tak promuklo, prieteči grakču?
Prebirem vu sebi kam da vas skrijem
kam da vu sebe vas stisnem
serce je puno, cieli ste v njemu
od muke ponegda i v senja vrisnem.
Bežite vi proklete ftice,
sram vas je, zato skrivlete lice
kam to bludite, zakaj to delate?
Gda mati brani svoje najmilije
i ne da zatreti ognjišče svoje
blieda je, drhteča, bez rieči, kak niema
- ni moči pregaziti vse kaj na ljubaf diši mati je tuj trda kak stijena.
Recital: Krapina ‘92.
ZAGORSKI TOP 10
01. SVIBNJA 2012.
Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko
zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Prvo mjesto zagorskog TOP-a 10 s ukupno 570 glasova dodijelili ste Kavalirima
i njihovoj pjesmi Zogerja i Zogerko. Ovo
je ujedno i prva njihova skladba s kojom
su se samostalno predstavili na Krapinskom festivalu. Podvinčani slijede sa svo-
jom sve popularnijom popevkom Marek.
Tome je zasigurno pridonio i nedavno
snimljen spot koji možete pogledati i
na stranicama Radija Hrvatsko zagorje
Krapina. S kajkavskom pjesmom s prošlogodišnje Krijesnice predstavljamo vam
ZAGORSKI TOP
10
1.
Kavaliri
Zogerja i Zogerko (Krapinski festival 2011.)
570 glasova
2.
Podvinčani
Marek (ZGF Krijesnica 2011.)
498 glasova
3.
Kvartet Gubec
Moj Angelek (live in Lisinski)
492 glasa
4.
Sotelija
Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.)
478 glasova
5.
Luna Bend
Razbit ću čaše sve
311 glasova
6.
ŽVG Kajda
Golubek moj beli
300 glasova
7.
Savski Valovi
Adrijana
237 glasova
8.
Optimisti Zagorja
Ta črna noć (Loborfest 2011.)
164 glasova
9.
Darko Domjan
Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.)
130 glasova
10.
Tamara Jutriša
Če se vrneš (ZGF Krijesnica 2011)
40 glasova
Darka Domijana i ujedno podsjećamo, još je
malo vremena ostalo autorima i izvođačima
koji žele nastupiti na 16. ZGF Krijesnica za prijavu svojih glazbenih uradaka, a sve potankosti donosimo na web stranici Radija Hrvatsko
zagorje Krapina www.radio-krapina.hr.
Glasovati i komentirati TOP 10 možete cijeli
tjedan na web stranici: www.radio-krapina.
hr, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna
riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: program@radio-krapina.hr, glazba@radio-krapina.hr, ili na facebook profil – Rhzk Krapina.
Također, primamo vaše prijedloge. Glasajte
za vaše favorite, jer samo najbolji opstaju
na Top 10 listi. Također, novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj
pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom,
od 17 sati.
ĐURĐINE
SUBOTE I NEDJELJE
AKTUALNO
Đurđi Mesarić nije ovo prvo medijsko
iskustvo. Koraci su utabani još u humskoj Straži kad je radila na pripremanju
tadašnjih tvorničkih novina. Naši će je
se slušatelji sjećati i iz emisija o turizmu
koje je svojevremeno vrlo uspješno radila u programu Radija Hrvatsko zagorje
Krapina.
Turizam i promocija lijepog nam Zagorja
određuju Đurđin život. Sama je kreator
brojnih priredaba, Malog županijskog
fašnika, Adventa u Zagorju…. Ta iskustva
unosi trenutno u dvije emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina: Od subote do subote – svake subote od 16,30 do 20 sati
i u emisiji Nedjeljom zajedno, od 8 do 12
sati. Obje emisije obogaćuje zanimljivim
gostima, nagradnim igrama, i
zato joj je poseb- Iz Programa Radija Hrvatsko zagorje Krapina
no drago kad se preporučujemo vam emisije naše voditeljice
javite i sudjeluĐurđe Mesarić Od subote do subote i Nedjejete u razgovoru
na predložene ljom zajedno.
teme.
GLAS ZAGORJA
broj 92
S mladim astronomom
amaterom Kristijanom
Barilarom razgovarala je
o svjetlosnom zagađenju
55
SPORT
01. SVIBNJA 2012.
Pikado u svijetu i Krapini
(iz engleskih krčmi do krapinskih kafića)
Kratka povijest pikada
koristio panj, a njegovi godovi
su predstavljali područja koja se
moralo pogoditi – izgled panja
kad se osušio i popucao, bio je
prvi korak prema izgledu današnje mete pikada.
Počeci pikada
No, igra zabavna kao pikado nije
mogla ostati skrivena od viših staleža koji su se zainteresirali i također željeli pokazati svoje vještine
gađanja mete.
U 16. stoljeću bilo je dobro poznato da je engleski kralj Henry
VIII. strastveni igrač pikada. Kralj
Razvile su se mnoge teorije o povijesti pikada, no jedno je sigurno: pikado se razvio u srednjovjekovnoj Engleskoj: već posljednjih
stotinu i više godina igra se u engleskim pubovima i krčmama.
Riječ pikado (eng. dart) može se
pronaći već u oxfordskom rječniku engleskoga jezika iz 1314., iako
se tadašnje značenje te riječi ne
podudara s današnjim. Povjesničari nagađaju da se pikado razvio
za vrijeme vladavine engleskoga
kralja Henryja VIII. u šesnaestom
stoljeću. Vjeruje se da je vježbao
vještine svojih strijelaca kroz cijelu godinu, kako bi bili spremni
za bitku u bilo koje doba. Dok
su vježbali streličarstvo, neki od
strijelaca su posao okrenuli na
zabavu – možda jer su smatrali
da svatko može pogoditi metu, ali
tko može točnije pogoditi?
Pikado kao kraljevska igra
Engleskoj postojao zakon koji je
zabranjivao igre na sreću u krčmama. Vlasnik jedne krčme u
Leedsu, Foot Anakin, bio je optužen jer se u njegovoj krčmi igra
kockarska igra pod nazivom Dart.
Anakin je donio u sudnicu set
strelica i postavio metu na zid te
zabio tri strelice u broj 20 te pozvao članove porote da ponove
njegovu radnju. Sudac je naredio
jednoj osobi koja je dvaput promašila metu te u trećem pokušaju pogodila, no niti blizu broja 20.
Na nalog suca, Anakin je ponovno
opijanje. Unatoč tome, do 2007.
britanska je televizija emitirala
dva turnira te pikado više nije
napadan od strane televizijskih
kuća.
Ukratko o igri
Stolar Brian Gamlin izumio je
1896. ploču za pikado s numeriranim rezultatima, kakva se i danas koristi. U Engleskoj je 1906.
patentirana prva strelica s metalnim vrhom. Od 2010. koriste se
elektronske ploče za pikado koje
automatski bilježe rezultat.
Zabava u engleskim
krčmama
Svima je poznat kišni oblak koji
nikako da se makne s engleskoga neba tako da imajući to na
umu, može se zaključiti zašto
nije prošlo puno vremena dok ta
igra nije premještena u zatvoreni prostor – lokalnu krčmu. Kako
bi olakšali igranje u četiri zida,
strijelci su svoje duge strelice
s bojnog polja skratili i tako su
nastale kratke. Kad bi se dno bačve vina ili piva koje su koristili
kao metu istrošilo, kao meta se
56
Piše
Tena Strahinec
je toliko uživao u igri da mu je
Anne Boleyn (tada tek predviđena za njegovu ženu), 1530. darovala bogato ukrašen set strelica
za pikado kako bi osvojila njegovu
naklonost.
Igra umijeća
Najvažnija godina u povijesti pikada je 1908. U to je vrijeme u
pogodio broj 20 sa sve tri strelice
i tako je pikado sačuvan kao razonoda te sudski priznat kao igra
umijeća i vještine.
Zanimljivosti u vezi pikada
Prema izvještajima, pikadom su
se zabavljali i prvi europski doseljenici koji su napustili Englesku
1620. na brodu Mayflower, na
svojoj prekooceanskoj plovidbi do
Amerike – tako se igra proširila i u
druge zemlje.
Do 1900. pikado je preplavio cijelu Englesku. U Londonu je 1924.
osnovana Nacionalna udruga
igrača pikada, a zanimljiva je i činjenica da je kraljica Elizabeta viđena kako igra pikado u jednom
društvenom centru.
Za vrijeme II. svjetskog rata, britanski vojnici su igrali pikado kako
bi ostali samouvjereni i čvrsti duhom.
1980-ih BBC je iskritizirao pikado
kao jednu od igara u krčmama jer
potiče svoje sudionike na teško
GLAS ZAGORJA
broj 92
Pravila igre
Prostor potreban za odvijanje
igre je zamišljen ili određen prostor dimenzija 1,20 m širine i 3,75
m dužine u kojem se smije nalaziti samo natjecatelj koji u tom
trenutku baca strelice, i član rukovodstva turnira. Protivnički natjecatelj mora biti iza natjecatelja
koji baca i udaljen najmanje 1 metar. Natjecateljima koji sudjeluju
u igri zabranjeno je udaljavanje
iz prostora za igru. Linija bacanja
(linija s koje se bacaju strelice)
udaljena je 2,37 m od linije koja
označava položaj mete na aparatu. Visina centra mete od razine
zemlje iznosi 1,73 m. Dijagonala
između centra mete i linije bacanja iznosi 2,934 m.
Tijekom igre natjecatelji ne smiju
prelaziti startnu liniju, ali je dozvoljeno nagnuti se tijelom preko
linije bacanja, kao i stajati lijevo ili
desno iza zamišljenog produžetka
linije bacanja.
SPORT
01. SVIBNJA 2012.
Pikado u Krapini
Prvi organizirani pikado klub u
Zagorju je pikado klub Pit Bull.
Službeno je registriran 25. travnja
2011., no aktivno sudjelovanje
na turnirima na području Krapinsko-zagorske županije njegovih
članova traje već nekoliko godina. Predsjednik kluba je Matija
Lovrenščak-Mato, dopredsjednik
je Mirko Hrestak-Hress, ulogu tajnika obnaša Tomislav Bajcer-Tom,
a Boris Hrestak i Ivan Vukoja-Vuki
su također članovi predsjedništva. Pikado klub Pit Bull broji još
14 članova, a to su: Darko Mužar,
Dražen Mužar, Matija Dunaj, Goran Hmelina, Juraj Hrestak, Matija
Petrić, Mario Semenić, Goran Koprivnjak, Petar Štrok, Denis Vorih,
Igor Đurić, Ivan Čavužić, Danijel
Fruk i Martin Matijević.
Ciljevi kluba su planiranje i razvoj
pikado sporta, organiziranje i provođenje redovitih sustavnih treninga članova u svrhu pripreme
natjecanja, te razvitak i unapređenje u postizanju najviših ciljeva.
Dečki iz Pit Bulla često sudjeluju
na turnirima u pikadu i kažu da su
vrlo zadovoljni dosadašnjim postignućima te da su se oko kluba
počeli okupljati dobri mladi pikadisti sa snažnom voljom za igrom i
vježbanjem gađanja mete. Nadamo se da će klub postati još brojniji, ostati aktivan i uspješan te
osvojiti mnogo pokala i privući što
više zaslužene medijske pažnje.
U Zagorju postoji još mnogo pikado klubova, kao što su Žile i
Scorpion iz Huma na Sutli, ekipa
Maligani, Štrumfovi, Bikovo Oko i
Joy iz Zaboka, Super sport iz Stubičkih toplica, Pit Bull Cugi, Pit
Bull Susedi, Pit Bull Mihaljeki, Pit
Bull Tkalčani, Pit Bull Terijer, ekipa
Juraj Centar iz Krapine itd.
Dečki iz Pit Bulla organizirali su u
rujnu prošle godine Festivalski pikado turnir u Krapini na kojem su
osvojili 1. i 2. mjesto u konkurenciji od 14 parova, a taj isti mjesec
su gostovali u Zaboku, te također
osvojili 1. i 2. mjesto u konkurenciji od 13 parova. U listopadu
prošle godine u Polju Krapinskom
osvojili su treće mjesto. Ove godine osvojili su prva mjesta u Zaboku, Krapini, Pregradi te prva tri
mjesta u Štrucljevu i time se dokazali kao najjači pikado klub u cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji.
MARIJA BISTRICA
Skupština Teniskog
saveza
U petak 13. travnja održana je
redovna izvještajna skupština Teniskog kluba Marija Bistrica. Jednoglasno su prihvaćena izvješća o
radu kluba u prošloj kao i planovi za
ovu godinu. Teniski klub Marija Bistrica u 2011. imao je 29 članova s
plaćenom članarinom, kao i više od
40-ero djece, koja su tijekom ljetnih
mjeseci trenirala ili igrala tenis. Na
skupštini je naglašeno zadovoljstvo
tolikim brojem djece, a izražena je
i spremnost da se onima koji će že-
ljeti dodatno napredovati kroz klub
pomogne u teniskom razvoju. Što
se pak odraslih članova tiče, riječ je
o rekreativcima, koji vode brigu o
teniskim terenima i objektu u Mariji
Bistrici, a kroz godinu organiziraju i
nekoliko međusobnih turnira, kako
u pojedinačnoj konkurenciji, tako i
u parovima. Osim toga, ove godine
organizirat će se i 5. sezona cijelosezonskog natjecanja pod nazivom
Piramida, koja će imati završnicu na
jesen.
Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice
Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje,
Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje,
Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice)
SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor
Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr
GLAS ZAGORJA
broj 92
57
POVRATAK SUNCU
01. SVIBNJA 2012.
Piše Krešimir Horvatić
POVRATAK SUNCU – 4. dio
Agrotermalna
energija
Ekologija, po tome nije samo
znanost protiv zagađenja, nego
znanost održanja te čudesne
svemirske tvorevine, te čudesne pojave, darovane Stvoriteljevom rukom, na kojoj cvate
život u svemirskim razdobljima
tek odnedavno.
Zašto ga uporno zanemarujemo i ne iskorištavamo u svemu
što nam pruža, a pruža nam
puno, naročito u našoj Županiji; a to su termalni izvori koji bi
mogli zagrijavati staklenike za
uzgoj voća i povrća po najže-
58
Zemlja je najljepši i najraznovrsniji planet
u našem Sunčevom sustavu. Nadaleko
nema sličnoga mjesta gdje može niknuti
život, održati se i procvasti čudesnim tvorevinama koje zovemo ljudskom kulturom. Zemlju zato doživljavamo kao našu
majku i nositeljicu života.
šćoj zimi. Nekad smo takav staklenik imali u Stubičkim Toplicama i jednostavno je nestao
kao neisplativ. Jednostavno
ga je uništila trgovina i njezini
lobiji uvozom trećerazredne
GLAS ZAGORJA
broj 92
hrane; često i hrane kojoj je
istekao rok trajanja.
Sve veće nepogode zbog klimatskih i drugih promjena,
zbog naglih toplo-hladnih promjena, upozoravaju nas na uzgoj povrća koje bi bilo zaštićeno
toplinom termalnih izvora kojih
u Zagorju ima dovoljno; da uz
turizam prehrane i goste kako
u turističkim objektima, tako i u
našim lječilištima.
Ta proizvodnja u svijetu postaje opet zanimljiva upravo zbog
meteoroloških pojava kroz koje
POVRATAK SUNCU
01. SVIBNJA 2012.
Zašto smo staklenik u Stubičkim Toplicama
uništili? Zbog uvoza trećerazrednog povrća i
voća iz drugih zemalja, a sve zbog trgovačkog
lobija kojem je interes brza i jeftina zarada,
koji i nadalje ulaže novac samo u trgovačke
centre bez vlastite proizvodnje.
prolazi naš planet i velikih razlika u izmjeni toplih i hladnih
razdoblja. Meteorologija postaje sve zanimljivija ljudima, jer
naša budućnost sve više ovisi o
prognozama vremena. Svakodnevno smo izloženi vremenskim prilikama i neprilikama o
kojima ovisi naše poljoprivredno gospodarstvo.
Topla voda
zagorska
Klima se oduvijek mijenjala i
tako će nadalje biti, jer ona
je poput živog organizma koji
pulsira ovisno o čimbenicima
s kojima je u doticaju i kroz
koje prolazi naša Zemlja. Tome
uostalom uz sve čimbenike
pridonosi i ljudska aktivnost.
U pretpostavkama o globalnom zatopljenju ili zahlađenju
moramo imati na umu da se
to odnosi na cijeli naš planet,
te izmjenjivanje poplava sa
sušnim razdobljima, hladnih
s toplim razdobljima; moramo biti spremni i uspostaviti
ravnotežu koju nam prirodni
resursi pružaju, naročito u našoj županiji, a to su topli izvori
koje možemo koristiti za geotermalnu energiju uz Sunce, ali
ovaj put u poljoprivredi. Polja
geotermalne vode sama nam
se nude, a na njima je da to uz
određene investicije i iskoristimo.
U svijetu se već takva voda koristi za geotermalne elektrane, za
tople bazene u turizmu i liječenju, zagrijavanje staklenika za
uzgoj voća i povrća, centralna
grijanja stambenih prostorija
itd.
Zašto smo staklenik u Stubičkim Toplicama uništili? Zbog
uvoza trećerazrednog povrća
i voća iz drugih zemalja, a sve
zbog trgovačkog lobija kojem je
interes brza i jeftina zarada, koji
i nadalje ulaže novac samo u trgovačke centre bez vlastite proizvodnje. Razmislimo o tome i
ujedinimo snage, naročito ekolozi, zeleni i turističke zajednice
i krenimo u traženje investitora
za ove projekte.
Koprivnica je uz pomoć INE to
već učinila, učinimo i mi jer cijela sjeverozapadna Hrvatska
počiva na toplim izvorima.
Ujedinimo domaće
hrvatsko
Uvozimo za dvije i pol milijarde
eura hrane, a 50% naših polja
je neobrađeno dok mladi školovani ljudi nemaju posla zbog
naše neorganiziranosti. Prije
dok smo orali s kravama, sva
polja bila su obrađena, a sada
kad svako dvorište ima traktor,
samo govorimo da nam se to
ne isplati. Ja mislim da smo s
nesposobnim političarima od
kojih su neki potkupljivi, postali
zapušteni narod. Izgleda da su
nam bolji genetski modificirani paradajzi iz Španjolske; isto
takvo sjeme iz Nizozemske, pa
očajni bijeli luk iz Kine, zanemarujući naš češnjak koji ima
daleko veće vrijednosti eteričnih ulja (sumpor-alicin) koja se
smatraju biljnim antibioticima.
Ja mislim da smo s nesposobnim političarima
od kojih su neki potkupljivi, postali zapušteni
narod. Izgleda da su nam bolji genetski modificirani paradajzi iz Španjolske; isto takvo sjeme iz Nizozemske, pa očajni bijeli luk iz Kine,
zanemarujući naš češnjak koji ima daleko veće
vrijednosti eteričnih ulja (sumpor-alicin), koja
se smatraju biljnim antibioticima.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Osim toga češnjak pomaže sniženju krvnog tlaka, kolesterola,
čisti jetru, pospješuje probavu
i čisti mokraćni sustav. Kineski
češnjak, iako je jeftiniji, nema
ta svojstva, a mi nismo u stanju
osigurati otkup domaćeg zbog
pokvarenih i profiternih trgovaca koji potkupljuju dio naših
političara i tako ne štitimo domaću proizvodnju, izgovarajući
se da nam to diktira Europa.
Eto, i sunčanu centralu iz istih
razloga odbila je Bedekovčina,
ali nije Konjšćina koja misli dugoročno. Zar ne bi trebala naša
Županija donijeti akcijski plan i
stati na kraj iskorištavanju privatnih inicijativa od kojih se
traži samo korist ili ih ucjenjuje
lokalna samouprava.
Zato pozivam na ujedinjenje
sve one kojima je na srcu domaće i hrvatsko, a to bi trebao
učiniti župan i spriječiti trgovački lobi i one političare koji misle
kratkoročno i tako štete domaćem stanovništvu, koji umjesto
proizvodnje imaju samo strane
trgovačke centre koji, istina, zapošljavaju dio domaćeg stanovništva, ali zarada osim komunalija ne ostaje ovdje već odlazi, a
mi pomalo postajemo kolonija
moćnih potpomognuta nesposobnim domaćim kadrom koji
gleda samo svoje interese.
P. S.
Španjolska je službeno jedina
zemlja u EU u kojoj je dozvoljena genetski modificirana hrana,
a kod nas se to radi sa sojom
iako se službeno ne priznaje.
59
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
01. SVIBNJA 2012.
NAGRADNA IGRA
Dan muzeja u Muzeju krapinskih neandertalaca
Od 2. do 18. svibnja u Muzeju krapinskih neandertalaca održava se muzejsko-edukativni projekt, Priča o evoluciji – priča o vodi.
Priča o evoluciji – priča o vodi naziv
je programa kojim se Muzej krapinskih neandertalaca pridružuje 17.
muzejsko-edukativnoj nagradnoj igri
Sekcije za muzejsku pedagogiju Hrvatskog muzejskog društva.
Za sudionike igre obilazak stalnog
postava bit će zanimljivo iskustvo,
jer će uz brojne motive otkrivati
zanimljivosti o vodi, tvari u kojoj je
nastao i koja uvjetuje život, od koje
se sastoji ljudsko tijelo, koju čovjek
koristi kao lijek, koja poput evolucije
predstavlja mijenu, prolaznost i tijek.
Sudjelujte u nagradnoj igri, dođite u
Muzej krapinskih neandertalaca i saznajte na koji način priča o evoluciji
postaje priča o izvoru života – vodi!
DAN MUZEJA
Muzeji u svijetu promjene naziv je ovogodišnje teme
obilježavanja 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja. Muzej krapinskih neandertalaca na nalazištu Hušnjakovo obilježit će ga prezentacijskom radionicom
izrade kamenih alatki i paljenja vatre.
Muzeji u svijetu
promjene
KULTURA
60
vak priče o pretpovijesti i životu
neandertalaca u kojoj mogu i sami
aktivno sudjelovati. U interaktivnim
radionicama i igraonicama moći će
izrađivali koplja i kamene alatke,
istraživati stijene, iskušati se u paljenju vatre…
SURADNJE
Koncert engleskih
glazbenika
Početkom travnja u Galeriji Antuna
Augustinčića gostovao je Komorni orkestar Sveučilišta u Exeteru u okviru
ovogodišnje turneje Od Engleske do
Hrvatske i svojim jednosatnim koncertom oduševio okupljenu publiku.
Petnaestak mladih glazbenika studenti su Sveučilišta na kojem studira
15.000 studenata, a članovi njihovog
Komornog orkestra koji su se predstavli, nisu studenti glazbe, već raznih
drugih studija kojima Sveučilište u
Exeteru omogućava bavljenje raznim
oblicima glazbenog stvaralaštva uz
profesionalnu poduku i vodstvo.
Pod ravnanjem Paula McClurea izveli su zanimljiv program odabravši
kompozicije njemačkog, talijanskog
i engleskog skladatelja, a publiku se
posebno dojmila izvedba Koncerta
za dvije blok flaute u a-molu G. P.
Talemana.
Voditelj radionice, preparator Zlatko Mirt svojim će autentičnim odijelom i prezentacijom pretpovijesnih
vještina posjetiteljima približiti život
neandertalaca. Naime, sve posjetitelje, toga dana 18. svibnja, nakon
obilaska postava dočekat će nasta-
Međunarodna kulturna suradnja
Radost muziciranja ovih mladih Engleza te energičnost i osobit šarm njihovog dirigenta ispunili su atraktivan
prostor Galerije Augustinčić posebno
lijepom atmosferom. Još dugo, nakon velikog pljeska s kraja koncerta,
nastavljeno je druženje i razgovor
publike s mladim glazbenicima. Članovi orkestra u Klanjcu su proveli i
cijelo poslijepodne, razgledavši klanječke kulturne znamenitosti u društvu Vitomira Zamude i Tanje Ivek.
Izrazili su svoje zadovoljstvo i divljenje viđenim, a Paul McClure istaknuo
je kako ga se posebno dojmio izraziti
ponos s kojim su mu Klanjčani pokazali svoj grad. Za sve ljubitelje glazbe
najavljujemo i novi susret. U srijedu,
2. svibnja, u župnoj crkvi u Klanjcu,
očekuje nas koncert Varaždinskog
kvarteta, još jedan vrhunski glazbeni
doživljaj. (S. R.)
Muzej krapinskih neandertalaca krajem
lipnja domaćin je međunarodnog stručnog skupa i radionice Pleistocene People and Places na kojoj će se definirati
aktivnosti zajedničke mreže i europske
rute neandertalaca.
Muzej krapinskih neandertalaca uspješno surađuje s brojnim sličnim institucijama u svijetu, u vidu razmjene ili posudbe muzejskih predmeta. U suradnji s
Neanderthal muzejom iz Mettmanna u
Njemačkoj uključen je u međunarodnu
radionicu koja okuplja sudionike iz brojnih europskih zemalja, te predstavnike
muzejskih ustanova koje se bave razdobljem pleistocena. Tako će krajem lipnja
2012. MKN biti domaćin međunarodnog
stručnog skupa i radionice Pleistocene
GLAS ZAGORJA
broj 92
People and Places na kojoj će se definirati aktivnosti zajedničke mreže i europske
rute neandertalaca.
Promotivne izložbe ovog muzeja, do sada
su održane u Ljubljani, Parizu, Bruxellesu,
Spittalu tijekom 2011., te trenutno u
Salzburgu (Haus der Natur), a već idućeg mjeseca očekuje ih predstavljanje u
Amsterdamu. Promotivni nastupi na kulturno-turističkim sajmovima održani su u
Beogradu, Beču i Londonu (Museum &
Heritage show), a početkom ožujka 2012.
MKN prezentiran je na Forumu slavenskih
kultura u Novom Sadu. Ovim prigodama
prezentirano je svjetski poznato nalazište
krapinskih neandertalaca i jedan od najmodernijih muzeja u Europi.(mr.sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica)
Želimo vas potaknuti na razmišljanje
Što je to?
To je prastara, teška, tiha i podmukla bolest crijeva. U 95% bolesnika je nasljedna. Ako se ne
liječi, traje doživotno. Može biti
smrtonosna. Uzrokuje je jedna
tvar iz pšenice, raži, zobi ili ječma.
Poznavali su ju već stari narodi u
Mezopotamiji. Pretežno se javlja
u dječjoj dobi, ali se može javiti i
kod odraslih. Bolest se najčešće
otkriva u dojenačko doba, u vrijeme kada se u prehranu uvodi
brašnasta hrana. Bolest pogađa
dvostruko više žene. U Europi boluje oko 1% stanovništva. Na jednog otkrivenog bolesnika dolazi
oko sedam neotkrivenih bolesnih
Klasični oblik celijakije: Učestali
znak bolesti je proljev. Stolica je
pjenasta, izrazito zaudara, ima
zadah na užeglu mast, masna je
i pluta na vodi u zahodskoj školjci. Neki bolesnici nemaju proljev,
nego višednevni zatvor. Stolica
je tada boje ilovače. Često se uz
takvu stolicu javlja i povraćanje,
bol u trbuhu te pretjerana količina plinova u crijevima. Radi toga
je trbuh nadut i bolan. Često
se javlja slabokrvnost, kronični
umor, gubitak težine, bol u kostima, a česti su prijelomi kostiju.
Na koži se javlja poremećaj osjeta: nastaje mravinjanje, peckanje, svrbež, trnci u rukama i nogama. Ponekad se javlja (u 10%
01. SVIBNJA 2012.
Piše
Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.,
specijalist za dječje bolesti
verica.jacmenica@ck.t-com.hr
fropatija), kao teška upalna bolest
kože (dermatitis herpetiformis
Duhring), kao Gobi sindrom, što
je neurološka bolest (padavica
s okoštavanjem mozga). Krvnim
pretragama u Europi je ustanovljeno da oko 75% bolesnika ima
tzv. netipičnu ili tihu sliku bolesti.
Dokazivanje celijakije
Bolesniku se analizira krv i stolica.
U krvi se mjeri količina markera
na celijakiju: AGA (antiglijadinska
antitijela) i EMA (endomizijalna
Učestalost
bolesti
Ukupno boluje oko 1% stanovništva. U Europi je na 350 novorođenčadi jedno bolesno. U Hrvatskoj se na 500 novorođenčadi
nađe jedno bolesno dijete. Rođaci
u prvom koljenu češće obolijevaju
od celijakije.
Ako rođak celijakičara boluje od
slabokrvnosti, a isključeno mu je
krvarenje iz crijeva, treba sumnjati na celijakiju.
Podmukla bolest celijakija
ljudi. Danas je tu bolest lako otkriti i liječiti. Treba samo posumnjati
na nju.
Što uzrokuje bolest?
Bolest nastaje kao posljedica lošeg
reagiranja bolesnika na sastojak iz
zrna pšenice, raži, zobi ili ječma.
U zrnu navedenih žitarica nalazi
se biljna bjelančevina gluten. U
njemu postoji supstanca - glijadin.
Gluten inače služi za kompaktnost
kruha i brašnastih proizvoda. Kod
zdravog čovjeka hrana koju pojede prolazi kroz želudac do tankog crijeva. U tankom crijevu se s
unutarnje strane nalaze crijevne
resice koje upijaju sastojke hrane.
Crijevne resice su mnogobrojni i
vrlo nježni izdanci s unutarnje strane crijeva. Preko crijevnih resica
hranjive se tvari usisavaju u krv i
potom odlaze u sve organe. Na taj
način se organi hrane, a čovjek se
u dobrom zdravlju održava na životu. Kod celijakičara glijadin djeluje
dvostruko loše. On otruje crijevne
resice, pa one propadnu. S druge
strane gliadin aktivira nepoželjne imunološke procese u crijevu
koji opet unište resice. Hrana koju
bolesnik pojede samo ubrzano
prijeđe kroz tanko crijevo, potom
u debelo crijevo i izlazi stolicom
napolje. Kod celijakičara, dakle,
izostaje usisavanje hranjivih tvari
iz hrane u krv.
Koji su znakovi bolesti?
Nema tipičnih simptoma. Svaki bolesnik reagira na specifičan način.
Tjedan svjesnosti o celijakiji ove je godine od
3. do 10. lipnja 2012. Međunarodni dan celijakije obilježava se 10. lipnja 2012. U našoj županiji djeluje Udruga za celijakiju Krapinskozagorske županije i ima svoju web stranicu:
www.celijakija-kzz.hr E-mail: el-tek@live.com
bolesnika) mrljasti osip po tijelu,
simetrično na rukama ili nogama.
Može se javiti i glavobolja. Često
nastaje upala jezika, herpes, upala sluznice usne šupljine. Odrasli
bolesnik ima poremećaj plodnosti u oba spola. Oboljelo dijete
zaostaje u fizičkom i psihičkom
razvoju, blijedo je, bezvoljno,
razdražljivo, negativističko, smanjenog interesa za sve što se događa oko njega. Može imati poremećaj koncentracije, te loš san.
Bolesnik nema apetita. Tipično je
da mu najprije propadaju mišići
na stražnjici. Ruke i noge su tanke i mršave, nedostaje uobičajeno potkožno masno tkivo. Nokti
su loši i lomljivi, kosa je slaba i rijetka. Svi mišići su mlohavi. Zbog
mlohavosti trbušnih mišića trbuh
je u stojećem stavu povećan i viseći. Zbog toga je važno pogledati golo dijete iz profila, jer se tada
gubitak stražnjice i povećanje trbuha najlakše uočavaju.
Neklasičan oblik bolesti: To je
tzv. tiha celijakija. Ona se očituje
kao bolest pluća (hemosideroza
pluća), kao bolest bubrega (ne-
Udruga će povodom obilježavanja dana celijakije 24. svibnja 2012. na glavnom trgu u Krapini imati svoj štand na
kojem će se moći dobiti promotivni i edukativni materijali o
celijakiji, te kušati neki proizvodi od bezglutenskog brašna.
antitijela). Markeri su kod celijakije pozitivni u gotovo 100% bolesnika. Ako su markeri pozitivni,
mora se učiniti biopsija sluznice
tankog crijeva.
No, nalaz biopsije crijeva nije
100% specifičan za celijakiju (sličan nalaz može biti i kod drugih
bolesti crijeva). Visina markera u
krvi u korelaciji je s držanjem dijete. Ukoliko je dijeta adekvatna,
markeri padaju na normalu za 2
tjedna. To je i pokazatelj kako bolesnik surađuje s liječnikom i da li
se drži preporučene ishrane.
Od ostalih laboratorijskih krvnih
nalaza kod djece je sniženo željezo (slabokrvnost), povećana je
aktivnost alkalne fosfataze (krhke
kosti), produženo je PV (protrombinsko vrijeme) pa je dijete sklono krvarenjima.
Ako je biopsija pozitivna, preporučuje se stroga bezglutenska
dijeta. Biopsija se ponavlja za 4
mjeseca. Ako je i tada pozitivna,
treba pomišljati na zloćudnu bolest crijeva. Bolesne promjene se
najčešće nalaze na sluznici tankog
crijeva, a rjeđe na sluznici želuca
ili debelog crijeva.
Liječenje
Dijeta bez glutena i glijadina, nadoknada željeza, K vitamina, željeza i kalcija.
GLAS ZAGORJA
broj 92
Bolest kod odraslih
Crijevne resice mogu oboljeti u bilo
kojoj životnoj dobi. Što je bolesnik
stariji, znakovi bolesti su manje
specifični, pa ih je teže otkriti. Kod
odraslih ljudi su prvi znakovi slabokrvnost, iscrpljenost, depresija, te
bolovi u kostima i zglobovima.
Prognoza bolesti
Bolesnik s celijakijom koji drži dijetu može normalno živjeti i funkcionirati. Važno je učiniti prvi korak:
posumnjati na bolest, dokazati je,
dijetom liječiti i time spriječiti komplikacije bolesti.
Neliječena bolest
Uzrok smrti kod celijakije je tzv.
celijakična kriza. To je pojava učestalih stolica i povraćanja. Pri tome
nastaje poremećaj u sastavu krvi,
koji dovodi do šoka i do smrti. Bez
dijete umire 10% - 30% bolesnika.
Uz dijetu umire manje od 1% odraslih pacijenata.
Komplikacija celijakije
Kao komplikacija bolesti može nastati zloćudni tumor na limfnim
putovima u crijevima. On nastaje
kod 6% - 8% oboljelih. Komplikacije obično nastaju u 5. desetljeću
života. Od ostalih zloćudnih bolesti
kod celijakičara se češće javljaju rak
jednjaka, ždrijela i adenokarcinom
crijeva. Rak crijeva je kod celijakičara 40 puta češći.
Celijakija
kod sasvim male djece
Ako je celijakija dijagnosticirana
kod dojenčadi, bezglutensku dijetu
treba držati do navršene šeste godine života. Nakon toga učini se ponovna biopsija sluznice tankog crijeva. Ako je nalaz biopsije uredan,
nastavlja se normalna prehrana.
61
ZANIMLJIVOSTI
01. SVIBNJA 2012.
MALA ŠKOLA
Pripremila
Vesna Cigula
Aranžiranje
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
Njega noktiju i kose
U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost.
Lijepo vrijeme potiče u nama želju dobrog izgleda. Raskošna kosa
i čvrsti nokti mogu pridonijeti našem samopouzdanju. U salonu
Kompa od sada mogu vas savjetovati i pomoći i u odabiru frizure, a tu su i svi već od ranije poznati tretmani njege kože, noktiju,
stopala.
SAVJET
62
SAVJET
Za zdravlje naših noktiju važna je prehrana.
Zdravi nokti su jaki, savitljivi i bez pjega. Nokti su uglavnom sastavljeni od proteina zvanog keratin, te od minerala kalcija, sumpora,
kalija i selena, pa će i njihovo zdravlje ovisiti
o tome jesmo li u tijelo unijeli dovoljnu količinu tih minerala.
Dobro je prehranu pojačati cinkom, posebno ako na noktima ima bijelih točkica i mrlja.
Silicij je nužan jer poboljšava apsorpciju kalcija (biljka preslica bogata je silicijem i kalcijem, pa je dobro piti čaj od preslice).
KUPON
Glas Zagorja
broj 92
%
0

Kosa se sastoji od proteina keratina pa je najbolje osigurati joj
dovoljnu količinu proteina. Ima
ih u grahu, sjemenkama, žitaricama, klicama i ribi. Za održavanje zdravlja kose važni su i minerali. Silicij je važan za čvrstoću
kose, a ima ga u povrću poput
luka, češnjaka, zelenoga lisnatog povrća, mrkve, krastavca i
paprike. Brzina rasta kose ovisi
o bubrezima. Ako su bubrezi
jaki i kosa će biti jaka. Stoga brinite o svojim bubrezima – pijte
dovoljno vode, izbjegavajte sol
te jedite hranu koja poboljšava
rad bubrega od žitarica ječam,
puno zrno pšenice… potom ribe
losos i pastrvu, kupine, borovnice, orahe…
Piše
Nadica Cerovečki
Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će vašem ljepšem izgledu.
Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta
na tretman geliranja noktiju.
Salon Kompa, Magistratska 46,
Krapina 049 371 549.
GLAS ZAGORJA
broj 92
1
TZ KRAPINA
01. SVIBNJA 2012.
MITT je najvažniji turistički sajam na
ovom tržištu. Okuplja više od 3000
izlagača iz gotovo 180 zemalja svijeta i ove ga je godine posjetilo preko
100.000 posjetitelja – rekla nam je
Nedjeljka Vodolšak, zahvalna Hrvatskoj turističkoj zajednici, koji su
joj pružili mogućnost sudjelovanja
u prezentaciji naše zemlje u svijetu.
– Veliko je to iskustvo, na štandu veličine 120 m2, uz opću turističku ponudu predstavili su se i predstavnici
turističkog gospodarstva, suizlagači
Maistra d.d., Turistička zajednica
Grada Zagreb, Turistička zajednica
Splitsko-dalmatinske županije, Hera
Maris – Croatia&More, Hrvatska gospodarska komora, Adriatic
Luxury Hotels, Solen d.o.o. te Atlan-
Hrvatski turizam u Moskvi
tis travel. U srijedu i četvrtak bili
dani namijenjeni za poslovne posjete koje je posjetilo oko 80% turističkih agenata iz Rusije i država bivšeg
Sovjetskog Saveza. U petak i subotu
vrata sajma bila su otvorena za građanstvo. Interes posjetitelja sajma
kao i turističkih znalaca za Hrvatski
štand bio je iznimno velik, posebno
se dojmilo znanje spomenutih o hr-
Hrvatska turistièka zajednica prezentirala je hrvatsku turistièku ponudu od 21. do 23. ožujka na moskovskom turistièkom sajmu MITT, a
voditeljica štanda u ime Glavnog ureda HTZ-a
bila je Nedjeljka Vodolšak, direktorica turistièke zajednice Krapina.
vatskoj obali – završava svoje dojmove sa sajma Nedjeljka Vodolšak.
Cjelokupno osoblje štanda bilo je vrijedno, na štandu je vladala radna, ali
ugodna prijateljska atmosfera. Osoblje
štanda uz Nedjeljku činili su informatori: Petra Posilović (Glavni ured), Tatjana Poltavjec (Kvarner), Kristina Ajduk (Zagreb), Miljana Hadžić (Zagreb)
i Ana Cerovac (Zagreb-Kvarner). (T. G.)
NAJAVLJUJEMO
Perivoj Dolac
Stariji Krapinčani rado se sjećaju nedjeljnih šetnji prema
jezeru u Dolcu. Nekad je Perivoj uz jezero Dolac pružao
odmor šetačima koji su dolazili
iz Kneippovog lječilišta, a na
paviljonu uz jezero moglo se i
zaplesati.
Moje generacije koje ovdje
doduše nisu imale prilike za-
plesati dolazile su s tetama iz
vrtića ili kasnije svojim učiteljicama i upijali prva znanja iz
prirode i društva. Godinama se
ovaj dio Krapine uređuje samo
povremeno u akcijama krapinskih entuzijasta, a to što se još
može prošetati okolnim stazama, zahvaljujemo brizi i ljubavi
mještana Dolca.
Jezero Dolac je umjetnoga podrijetla, a puni se neprestano
čistom izvorskom vodom iz
izvora koji je smješten neposredno iznad jezera. Iz jezera
voda kanalom teče do rijeke
Krapinice. Nakon izgradnje korita jezera, okolni je teren iskrčen i pošumljen crnogoričnim
drvećem. Po sredini jezera bila
je nekoć malena fontana, a uz
jezero paviljon kojeg danas
više nema.
Ova nostalgična sjećanja mogla bi do ljeta postati stvar-
GLAS ZAGORJA
broj 92
nost. U pripremi je potrebna
dokumentacija za obnovu
paviljona, ali i cjelokupno uređenje Perivoja Dolac. Nositelji
projekta obnove su uz Grad
Krapinu, Turistička zajednica
Krapina i Hrvatske šume Šumarija Krapina.
Posjetiteljima Krapine, posebice Nalazišta krapinskih neandertalaca ovaj bi Perivoj mogao ponovno pružiti trenutke
odmora. Do tada prisjetimo se
izgleda perivoja sa starih krapinskih razglednica.
63
01. SVIBNJA 2012.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
ICE
TUBIČKE TOPL
S
Bez promidžbe na međunarodnim
sajmovima turizma i TV spotova,
prema prospektu Stubičkih Toplica iz 1914., ondašnji turistički
djelatnici sve su prednosti vode i
krajolika znali približiti tadašnjoj
eliti: plemstvu koje se liječi od
raznoraznih boleština i dosade
obilazeći mondena lječilišta širom
Europe. Preporučile su se npr.
kure pića ljekovite tople vode,
kombinirane sa šetnjama uređenim šetnicama u okolici i perivojima, tada njegovanih lječilišnih
parkovnih površina. Sjenice isprepletene ružama penjačicama služile su kao odmorišta i separei za
manja društva i parove, a za ugođaj i zabavu u lječilišnom salonu
svirao je pijanino i stalni muzički
sastav (Kur-Capelle).Osim kupanja
u Maximilianeum-bazenu, sagrađenom izravno nad termalnim
novog hotela Matija Gubec
(1973.)
Povrće iz tople vode
U međuvremenu topla voda je ponovno otkrivena: 1956. stručnjaci
Žitnjaka po povratku iz Bugarske,
gdje su upoznali proizvodnju povrća u staklenicima grijanim izvorskom termalnom vodom tokom
cijele godine, dolaze u Stubičke
Toplice. Za njima dolaze i tornjevi
poduzeća Elektrosond koji istražuju kapacitete termalne vode i već
1958. počinje proizvodnja povrća
u prvim topličkim staklenicima
grijanim izvorskom termalnom
1000 m2 klijališta. Na sam Badnjak 1960. smo ubrali i otpremili
nekoliko tona rajčica i paprika…
Tadašnja Zagrebačka ekonomija
Žitnjak dograđuje 1963. novi staklenik veličine 1300 m2 – za bolju
opskrbu zagrebačkih tržnica, a opskrbljuje i Centar za rehabilitaciju.
U slučaju kad je zatrebalo, kad iz
okolnih vrtova nije pristiglo dovoljno salate, Lječilišni kompleks
je imao svoju Ekonomiju, unutar
koje je bila vrtlarija, povrtnjak i
proizvodnja cvjetnih sadnica za
uređenje lječilišnih parkova, stolarija, bravarija, pilana, vozni park
(kočija s konjima lipicancima i au-
Prema analizama početkom prošlog stoljeća
(Kraljevski kemijski institut Zagreb, 8. listopada
1908.), sastav vode Stubičkih Toplica jednak je
onom iz Karlovih Vara, s tim da je utvrðeno i
postojanje umjerene doze radioaktivnosti, a i
temperatura izvorske vode je viša: 63 °C.
Piše Dunja Horvatin
Krastavci za Božić 1962. –
staklenici Žitnjak
zelenu salatu, a paradajz je obično dolazio 15 dana kasnije.
Početkom veljače u maloj zelenoj
oazi, dok je okolna polja prekrivao
snijeg, crvenile su se rajčice i sa
žica visjeli krastavci, dužine 30 – 40
Otkriti toplu vodu
izvorištem, bilo je tu i 50-ak kada,
a sve hodnicima povezano sa sobama. Travnati tereni za tenis,
kuglana, koncerti, plesne večeri s
tombolama, šetnje u okolicu, pješice, s kočijom, sve za tijelo i dušu,
na zadovoljstvo uprave, pacijenata i stanovnika Stubičkih Toplica,
koji su uskoro i svoje sobe stavljali
na raspolaganje gostima. U godinama poslije rata, Prvog i Drugog,
Stubičke Toplice su zahvaljujući
staroj slavi, nastavile utrtim stazama lječilišnog turizma. Kapaciteti
su i dalje bili popunjeni, ovaj put
radnicima i bolje stojećim seljacima, a potražnja za krevetom više
u kućnoj radinosti i starom hotelu Sljeme, rezultirala je gradnjom
Nasad paradajza
Upravna zgrada rasadnika
– kompleksa Žitnjak danas
vodom.
Organizacija radova i svi stručni
poslovi povjereni su
Stjepanu Šoštaru. Uz
njegovu četveročlanu
obitelj, u kućici na kompleksu uz staklenike,
izmjenjuju se radnici,
vrtlari, učenici-praktikanti iz raznih krajeva
bivše Juge, najčešće iz
Poljoprivredne škole
u Križevcima. Danas
se 80-godišnja Ljubica Šoštar rado sjeća
tih dana: – Radni dan
je ponekad trajao od
jutra do sutra. Bilo je
2000 m2 staklenika i
tomobil za prijevoz bolesnika). Bila
je tu i mala hidrocentrala za proizvodnju struje za kompleks bolnice
i zgrada sa stanovima osoblja. Svako domaćinstvo u Toplicama i šire,
bilo je vezano uz Lječilište – bilo
zaposlenjem ili snabdijevanjem
proizvodima iz vlastitog uzgoja.
– Bilo je i neprospavanih noći – prisjeća se gospođa Ljubica – 1963.
je bila jaka zima s puno snijega.
Proizvodnja krastavaca je kasnila
skoro dva tjedna, a te noći, 17. siječnja smo morali dežurati i dogrijavati, jer temperatura u staklenicima nije smjela pasti ispod 7 °C,
minimuma potrebnog za održanje
već skoro dozrelih krastavaca! U
to vrijeme smo već za Zagreb slali
cm: samo dva komada bila su dovoljna da vaga pokaže 1 kg. I tako
punih 11 godina, dok se netko nije
sjetio da bi trebalo uzgajati karanfile.
– Mi nismo bili cvjećari. Preselili
smo u kuću koju smo gradili, a na
naše mjesto su došli stručnjaci.
Uzgajali su tu klinčeke, orhideje i
još neke tropske biljke! – prisjeća
se gospođa Ljubica početka kraja
uspješnog vrtlarenja. Porastom
nezaposlenosti posljednjih godina
širom Zagorja niču male obiteljske
vrtlarije, svoju egzistenciju povjeravaju zemlji, koristeći PVC folije u
obrani od vremenskih nepogoda.
Osim napornog rada bez radnog
vremena, ovisnosti o vremenskoj
prognozi, svima je zajednička najveća stavka troškova: grijanje. Dok
je prosječna dnevna temperatura
topličkih staklenika i zimi bila 20
– 25 °C, zahvaljujući izvorskoj vodi
od 63 °C, današnjim malim vrtlarima potrebno je puno skupocjene
energije da bi postigli tu raskoš
topline!
Tople vode još ima, pod nogama
Zagoraca širom županije i u Stubičkim Toplicama, gdje višak iz
izvora, temperature iznad 60 °C
otječe u potok. Zbilja, tople vode
ima! Samo ju treba otkriti. U Stubičkim Toplicama uspjelo je to
divljim patkama čija jata već pune
23 godine zimuju uz ljekovite izvore, koristeći blagodati termalne
vode koja grije potok Topličinu.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. SVIBNJA 2012.
Potočnica
(Myosotis Boraginaceae)
Zovu je još i majčine oči, a poznatija je pod nazivom nezaboravak. Oko
imena ove biljke isplela se legenda,
a cvijet je postao simbol vječne ljubavi i vjernosti. Priča o vitezu koji
se utopio berući potočnice svojoj
djevi prije odlaska u rat proširila se
diljem svijeta: čak i u kineskom, hebrejskom i arapskom jeziku ime tog
cvijeta ima isto značenje. U našim se
krajevima koristi iskrivljeni njemački
naziv – fergistić ili fergismajniht, što
dolazi od Vergiss-mein-nicht ili – ne
zaboravi me.
Kako kockavice u svom prirodnom
staništu nemaju sigurnu budućnost,
Državni zavod za zaštitu prirode,
u suradnji s Javnim ustanovama,
osnovnim školama u devet županija kontinentalne Hrvatske provodi
projekt prebrojavanja. Broji se svaka jedinka unutar kvadrata 5 x 5 m
na mjestu s najgušćim rastom. U
KZŽ u akciji prebrojavanja sudjeluju osnovnoškolci iz Zaboka, Bedekovčine, Gornje Stubice, Konjščine,
Svetog Križa Začretja i Zlatar-Bistrice. Prilikom nedavnog brojenja na
livadama oko Zaboka, grupa malih
ekologa prof. Božene Dragčević nabrojila je upola manje jedinki u usporedbi s prošlom godinom. Tom
prilikom od DZZP dobili su u trajno
vlasništvo mrežu, te brošure i plakate sa slikama ugroženih i zaštićenih
proljetnica kao zahvalu i poticaj za
nastavak praćenja stanja i brojnosti ove ugrožene i sve malobrojnije proljetnice naših livada. Poslije
proljetnica, predstoji im potraga za
samoniklim jedinkama iz porodice
ZABOK
ljiljana, kao i travnjačkih orhideja.
Jedinstveni su u tvrdnji da se sati
nastave na terenu razlikuju od onih
u učionicama, zanimljiviji su i ostaju
u sjećanju – i dugo poslije odlaska iz
školskih klupa.
Kockavica (Fritillaria meleagris) – zovu je još i
kukovača i močvarni tulipan. Svako od imena ima opravdanje: kockasti uzorak cvjetnih
latica daje joj hrvatsko ime; u Zagorju je poznatija kao kukovača, jer se u polju pojavljuje
s prvim javljanjem kukavice iz tek zazelenjele
šume, a močvarni tulipan odaje njeno stanište
– vlažne nizinske livade. Skromna, lijepa trajnica gubitkom staništa nalazi se pred izumiranjem. Nestaje zbog isušivanja vlažnih travnjaka, zbog izgradnje novih cestovnih pravaca,
novih graðevinskih zona, parkirališta ili divljih
odlagališta. Zakon kojim je biljka zaštićena tu,
nažalost, malo pomaže.
U našem podneblju to je samonikla, dvogodišnja biljka koja se obilno samozasijava, na polusjenovitim
i vlažnim staništima. U vrtlarstvu
se koristi za obrube gredica ili kao
podrast tulipanima. Visine je 7 - 20
cm, doba cvatnje od proljeća, često
i do kolovoza: izvorna boja je neboplava, a uzgojeni su hibridi bijele
i ružičaste boje. Sije se u lipnju i
srpnju, ali obično se za to pobrine
sama, a na nama je da gusto iznikle
mlade biljčice rasadimo po cvjetnoj
gredici.
e
j
n
e
j
o
a
c
Br
i
v
a
k
koc
Traži se zlatovrana
Od međunarodne mreže udruga Zlatovrana, za praćenje migracije i brojnosti zlatovrana, sa
sjedištem u Austriji, kao najsjevernijem ljetnom prebivalištu
te rijetke ptice, stigla je Savezu
ekoloških udruga KZŽ, vijest da
su jata između 22. i 24. travnja
napustila zimovališta na obali Crnog mora. U seobi preko
Rumunjske, Mađarske, prema
sjeveroistočnoj Sloveniji i Austriji, postoji mogućnost preleta
i zadržavanja na području naše
županije. Raspisana nagrada
povećana je na 20.000 kn i važi
za onoga tko može potvrditi
boravak zlatovrane na području KZŽ. Podsjetnik: zlatovrana,
kao i njene bliske srodnice vrane, voli rubove šuma, otvorene
livade, prvenstveno košanice,
gdje ima mogućnost loviti njenu omiljenu hranu: skakavce.
Njeno intenzivno plavo perje
najlakše se uoči prilikom hranidbe mladunaca, (lipanj) kad je
u pojačanoj potrazi za hranom
i kad se s manje opreza kreće
livadama.
IZ DRUGOG KUTA
01. SVIBNJA 2012.
…Često puta nesvjesno izgovorene
ustaljene fraze iz usta dobro školovanih prodavača magle: Odljev
mozgova. Mlaka ruka pravde. Deseci
tisuća građana dovedeni na sami rub
egzistencije. Uništene perspektive za
mlade generacije… No, problemi su
zapravo puno dublji… kudikamo u širim društveno-političkim kontekstima
dalekosežniji… Ovo vrijeme odista nezamjetno postaje biti vrijeme Novih
Bogova (pri tome je važno naglasiti
– da se ovdje prvenstveno ne aludira
na poglavito laku literaturu kojom pojedine nakladničke kuće pokušavaju
zaraditi neke peneze).
samoj složenoj naravi čovjeka
kao pojedinca, odvijeka postoji
neprikrivena želja za inauguriranjem
svoga vlastitog kulta ličnosti (bilo da
je tu riječ o nekom eminentnom političaru, narodnom generalu, visokom
crkvenom vjerodostojniku). Čovjek
kao takvo ranjivo biće, neosporno
u svome začeću nosi i izuzetno pogubnu klicu – da i sam u određenom
trenutku počne postojati slavodobitni arhitekt svoje neutažive ambicije,
kozmopolitskih zamisli… ogromnih
društvenih projekata. O tome u današnjem vremenu, zorne primjere
možemo pronaći u brutalnim aparatima kao što su Sjeverna Koreja, Islamska Republika, Iran i dr. Upravo takvi
agresivni oblici ugnjetavanja ljudske
slobode (bilo sekularni ili teokratski),
rigorozna doktriniranja osiromašenih,
sustavnim zastrašivanjem i stvaranjem kolektivnih paranoja (kao jedan
oblik može se navesti stezanje obruča građanima kontinuiranim novim
dadžbinama i rentama, trošarinama
i poreznim nametima), a sve tobože
u cilju alarmantna spasa nacionalne
ekonomije i neovisne fiskalne politike. Premda, istini za volju možda bi
ovom prilikom valjalo priznati – da,
kada je riječ o svojevremenoj neovisnosti i natprirodnim sposobnostima
naših genijalnih državotvoraca – silne
znamenkaste brojke zaduženosti kudikamo govore više u nepobitno srozavajući ekonomski prilog od bilo koje
zvučne riječi.
akle, opet se (po koji put ne zna
u povijesti), državna kasica-prasica puni na grbači onoga pogrbljenog
kmeta, kojemu se kako stvari sada
U
D
66
stoje, posvema nastoji iskamčiti i oni
zadnji grami bižuterije iz dobro očuvanih tavanskih skrovišta, te starih
socijalističkih najlonki (jer za nove
raja nema šoldi, a bogme nema ni ‘t’
od tekstilne industrije koja bi ih mogla
nekim čudom u velikim konglomeratima iznjedriti). Opet nanovo briljantna
vladina politika ide smjerom, da se
kao nekad ban Jelačić, nemilosrdno
uguše pobune, narod oslabi prijetećim uvjeravanjem da je on zapravo
jedini krivac za novonastalo stanje i da
je iz toga opravdanog razloga sasvim
u energetici, gospodarstvu, znanosti.
No, ne budu li se u dovoljnoj mjeri
snizile stranačke tenzije (personalna
kaširanja u vlastiti džep na strateškim
pozicijama u državnim tvrtkama), u
maloj zemlji kao što je Hrvatska niti
demografska eksplozija neće zadobiti
nekog konkretnog pomaka (od zabrinjavajuće slabe natalitetne stope rasta pa do nezaustavljivog raseljavanja
područja od posebne državne skrbi).
U doslovnom smislu riječ, desetkujući suludim poskupljenjima građanima
osnovne uvjete života, ne samo da
provedene tranzicije, svojevrsnog
preokreta iz planskih u tržišna gospodarstva – mogu se tek pohvaliti rijetke
mlade zapadne demokracije (poput
Poljske, Češke, Slovačke). Jedan od
krucijalnih problema (ne)mogućnosti
približavanja tom društvu odabranih
i nekoga europskoga raja egzotičnoga
blagostanja, nije samo u opscesivnom
dirigiranju i bjesomučnoj eksploataciji
najniže kaste na prehrambenom lancu u zajednici, negoli i na zajedničkoj
solidarnosti cijele države (primjerice,
u našim društveno-političkim okviri-
O ekonomsko-političkim
odnosima, ratu i državi (I. dio)
Iluzorno je tvrditi da Hrvatskoj isključivo trebaju kolosalne investicije, ovoj opljačkanoj zemlji oduzete su
puno veće stvari od spasonosnih ulaganja – a to je samopouzdanje i sve opskurnija ljubav prema vlastitoj
zemlji. Tko će nadoknaditi neke spoznaje koje se ne
mogu bez silnih naprezanja desetljećima nadoknaditi?
prirodno da neophodno (ne treba) –
nego jedino mora podnijeti najteži teret (dok se politička i – ina druga elita
relaksira u pozamašnim iznosima na
kontu tih istih poreznih obveznika). U
tome pogledu, mudro je za primijetiti
jednu naizgled benignu činjenicu, da
neki stoljećima smišljeni politički aveti
nikada ne gube svoju djelotvornost u
bilo kojemu vremenu, pogotovo ne
u ovom podjarmljenom dužničkom
(represivnom). Mada bi po bilo čijoj
slobodnoj procjeni, organizirani kriminal u puno širim razmjerima mogao
pridonijeti stabiliziranju nacionalne
ekonomije i valute (odricanjem od
svoga plijena – ali i daljnjih operativnih
nauma), negoli ojađeni ljudi s dugogodišnjim iskustvom s burze. Na suptilni balkanski (hrvatski) način stečena
imovina, nije samo etiketa – neugodnih ljudi s ulice (mafije), nego je to također i ozbiljna zapreka svojevrsnom
re-vitaliziranju mlade demokracije u
jednu dugoročno perspektivnu zrelu
europsku državu, pouzdanog partnera
se narušavaju neka osnovna socijalna podloga života za ko-egzistenciju,
nego u nekom širem kontekstu bez
presedana dovodi se u pitanje i sam
opstanak države kao temeljnog preduvjeta za postojanje jedne nacije.
toviše, ovdje se čak ne može ozbiljno govoriti o nekom nivou društvenog standarda, nego jedino o pukom
preživljavanju i spajaju kraja s krajem,
što je nesumnjivo uzrokom sve drastičnijega pokazatelja sve morbidnijih
situacija na ulicama naših gradova.
Nažalost, ova je crna dijagnoza jedna
od vrlo bliskih analiza današnje stubokom u svim aspektima uzdrmanog hrvatskog društva. Naime, izaći iz tog
začaranog kruga, geta, iluzornog osjećaja značajnosti u ovome narkotiziranom vremenu reklamnim monitorima
– koji nas prate na svakome koraku
kuda god se uputili… odista ni u kojemu smislu riječi neće biti – dok god
se ne bude pribrano pristupilo konciznom odvajanju žita od kukolja. Naime, zapanjujućim modelom smislene
Š
GLAS ZAGORJA
broj 92
Piše
Dražen Zetić
drazen_zetic@net.hr
ma bilo bi od nekih spasonosnih rješenja da se prepolove aktualna saborska primanja). Međutim, nedostatak
zrele političke volje, te jasno izražene
hrabrosti za suočavanje na svim razinama s krimogenim strukturama, koje
su neumoljivo duboko utisnule svoje
prste u sve razine društvenog života
dovodi nas bliže problemima – tipa
kako se riješiti akutne depresije, kronične tjeskobe… neisplaćenih plaća
tzv. hrvatskih nebrojenih poduzetnika koji nemali broj puta – nemaju
ugrađene elementarne općeljudske
obrasce za ophođenje i poštovanja
prava radnika na dostojanstveni rad.
Iluzorno je tvrditi da Hrvatskoj isključivo trebaju kolosalne investicije, ovoj
opljačkanoj zemlji oduzete su puno
veće stvari od spasonosnih ulaganja
– a to je samopouzdanje i sve opskurnija ljubav prema vlastitoj zemlji. Tko
će nadoknaditi neke spoznaje koje se
ne mogu bez silnih naprezanja desetljećima nadoknaditi?
NARUDŽBENICA
datum _____________
Dolazi u Vaš dom!
Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog
KAKO?
mjesečnika – GLAS ZAGORJA
 Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune
 Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune
za tvrtku:
Naziv tvrtke:_________________________________________________
OIB:_______________________________________________________
Za osobu:___________________________________________________
za fizičke osobe:
Ime i prezime:_______________________________________________
Adresa:____________________________________________________
Telefon:____________________________________________________
Fax:_______________________________________________________
E-mail:_____________________________________________________
Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj
pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA
Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina
e-mail: glas-zagorja@glas-zagorja.hr
STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja
1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64,
Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske
Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2,
Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj,
Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b,
Bednja, Rinkovec 37c.
TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca
67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića
52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg
hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31,
Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65.
TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5,
Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA
Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički
Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69,
Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA
Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA,
Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA
br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače,
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

ZADAR ORC CUP ORC CUP HRVATSKE 2014 Oglas

Broj: 80 Datum: 04. svibnja 2014.

Tko je sve iz Zagorja bio na Markovu trgu - zagorje

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Ovdje - besplatne digitalne novine

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina