Magazin za pravednije obrazovanje broj 5
ŠAHTUNG!
STRESSCLIPPING
BA[TA
GVOZDENE
BOJE
Sve dok obrazovanje bude pruga kojom se du{e transportuju iz bezbri`nosti u ropstvo, cvjetanje me|u {inama smatra}e se prijetnjom i
nastavnici }e imati zada}u da plijeve takav
opasan korov. Kreativnost, iskrenost, hrabrost i
solidarnost nisu po`eljne osobine u sistemu
masovne proizvodnje glasa~kih ma{ina.
KI^OBRAN
Zaklju~iti da je Zemaljski muzej zatvoren a Istorijski jo{ uvijek otvoren zato {to se ovaj drugi
prilagodio turisti~koj ponudi i nacionalnom programu eksploatacije traume prili~no je ishitreno. Motivi su kompleksniji: u skrivenom kurikulumu masovnog zaglupljivanja i zatiranju svih
prosvjetiteljskih tekovina neophodno je u~initi
objektivne izvore znanja nepristupa~nim.
DJECA,
KONTEJNERI
Raste pritisak zbog najavljene eksterne mature.
Me|utim, {ta }e se i kako ocjenjivati, kad ishodi u~enja aktuelnim nastavnim planom i programom nisu jasno definisani? Ko }e biti na dobitku masovnim maltretiranjem ~etrnaestogodi{njaka, osim mo`da privatnih instruktora koji }e
unov~iti besmisao cijele kampanje? Je li zaista
pametniji i sposobniji onaj ko je u stanju da zapamti i nosi vi{e nepotrebnih informacija?
RAZREDNA
ZASTAVA
Reforma obrazovanja, ukoliko iskreno `eli postaviti interese djeteta za svoj glavni cilj, mora}e se odre}i svo|enja svijeta u patriotske okvire skrojene po mjerama nacionalisti~kih elita.
Ne postoje metode, osim la`i i obmane, da se
budu}e ljude uvjeri kako budu}nost izvan granica palanke i mahale nema alternative. Kolektivni identitet parazitira na osobnom integritetu.
PSE]A
POSLA
Da se protiv akcije za{tite i zbrinjavanja pasa lutalica bune {interi, to bi bilo razumljivo; od njih
se tra`i promjena navika i prekvalifikacija. Da
glas protesta di`u lovci, i to bi bilo shvatljivo: ljudi ostaju bez besplatnih pokretnih meta. Ali kad
se tome protive i rugaju nastavnici i univerzitetski profesori, s argumentom da na{e dru{tvo jo{
nije zrelo za to i da nisu rije{ena ni prava ljudi,
onda tu staje pamet a po~inje budu}nost u kojoj
je psima, Romima i ostalima zabranjen ulaz.
14
[AHTUNG!
(POKU[AJ ^ETVRTI)
OPREZ PRI LISTANJU!
Mo`da neko vreba!
Mo`da je zarazno!
Mo`da se prepozna{!
Mo`da se usudi{!
Mo`da sebi napravi{ problem...
OPREZ, KAD TI LIJEPO KA@EM!!!
Ako te jo{ zanima, preporu~ujem: uzmi ga kad nema nikog (provjeri hodnik da neko ne bahne); ~itaj u zamra~enoj sobi (priklju~aj vrata); ne pri~aj nikome (a i kome bi); ne razmi{ljaj dok ~ita{ (mo`da uvidi{ da je sve istina i da je mnogo nere~enog)...
Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska`ite kritiku! Pozovite na raspravu!
Po~nite polemiku! Reagujte! Borite se za bolje! Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dijalog ravnopravnih.
Pi{ite na: skolegijum@gmail.com
15
SADR@AJ
18
22
30
42
82
88
100
118
17-47 NA MJESTU LICA + 49-83 PRAKSIMORON + 87-113 JADNI I JEDINI + 115127 GAUDEAMUS RIGITUR
50
NA MJESTU
LICA
18 NEDJELJA NIJE DAN ZA SPAVANJE + 22 MRAK U
SNIJEGU + 26 EKSERNA MATURA + 30 NA ZAPADU
SVA[TA NOVO + 36 IZ KLERA U RIKVERC + 38 ALISA U
ZEMLJI ^UDA+ 42 OSNOVNO OBRAZOVANJE – ALI ZA
[TA? + 44 OBE]ANJE I RADOVANJE+ 47 BOSANSKA
KU]A
18
Na mjestu lica
Dobre pri~e za djecu i odrasle
NEDJELJA
NIJE DAN
ZA SPAVANJE
Jasmina Bajramovi}
U Domu mladih, 9. decembra,
odr`ana je Centralna priredba za
djecu i porodicu, u sklopu kampanje
Promjena po~inje u meni – da svijet bude
dobro mjesto za svako dijete
Nedjelja, deveti decembar, jutarnji sati. U Sarajevu dugo o~ekivani snijeg. Ulice puste; tu i tamo
na|e se pokoji prolaznik. Na platou Skenderije je,
ipak, u`urbano; svakih nekoliko minuta parkiraju
se {areni kombiji, izlaze ljudi sa igra~kama, loptama, panoima... Danas se odr`ava dugo najavljivaš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
ni doga|aj za djecu i porodicu u Domu mladih. U
deset sati, kada je zakazan po~etak manifestacije,
jo{ uvijek pristi`u samo dobrovoljci, unose materijal, sastavljaju stolove; ve} se lagano nazire ono
{to }e, tokom dana, biti izvor zabave za mno{tvo
djece, ali i roditelja. U amfiteatru Doma mladih,
na centralnoj pozornici postavljeni su materijali za
muzi~ku radionicu, sa mno{tvom bubnjeva, defova, udaraljki... Tu su i duguljasti baloni za modeliranje, za djecu koja `ele saznati kako se izra|uju
`ivotinje i predmeti od balona. Sredinom sale dominira mali fudbalski stadion, a oko njega impro-
19
Na mjestu lica
vizirana cesta, ozna~ena `utom trakom, sa maju{nim prometnim znakovima, semaforom i dje~ijim autima. [etnjom kroz salu, mogu}e je vidjeti
~itav spektar razli~itih radionica, od izrade i bojenja lutaka do pletenja, crtanja stripova, ukra{avanja stakla, {tanda s limunadom ~ijom se kupovinom poma`e SOS Dje~ijem selu. Mnogo je pa`nje
posve}eno materijalima sa kojima }e djeca raditi:
od kola`-papira, do raznobojne vune, konca, ve}
pripremljenih kartonskih i papirnih motiva za lijepljenje...
Promjene sitnih koraka
Do 11 sati prostor }e ve} biti ispunjen velikim brojem djece, koja ispo~etka stidljivo sti{}u ruke svojih
roditelja, ali, istovremeno, gr~evito dr`e balone dobijene na ulazu. Nakon nekoliko minuta, vi{e ih se
ne mo`e ni vidjeti: odu{evljeno odlaze od stola do
stola, od jednog do drugog volontera, podi`u rekete za tenis, dobacuju se lopticama. Ve}ina djece odmah odlazi ka malom stadionu, isprva prate}i teku}u “utakmicu”, a onda se uklju~uju. Tu dobijaju
svoje dresove, ali ne igraju samo fudbal: tu su dva
volontera koji su ~as sudije, ~as jedni od igra~a.
20
Na mjestu lica
Kombiniraju se igre loptom, ~unjevima, djeca rade
u timovima, nadvikuju se i takmi~e. Primjetno je da
nema podjele na “mu{ke” i “`enske” igre. Jedna od
djevoj~ica je golman na stadionu, u ve}inskom timu dje~aka. Opet, dje~aci i djevoj~ice podjednako
odlaze na binu, u “muzi~ku” radionicu, gdje jedan
od volontera daje ritam, a djeca se uklju~uju, svako
na svom instrumentu. Harmoni~nost nije toliko bitna; bitno je da se svi opuste i zabave. Na “cesti”
oko stadiona velika je gu`va; djeca u~e, na svojim
auti}ima, kako da prepoznaju prometne znakove. I
zaista, staju na pje{a~kim prijelazima; ako se upali
crveno svjetlo, svi se zaustavljaju. Ko pravila ne po{tuje, tu je i mali prometni “policajac” koji upozorava prijestupnika i prijestupnicu na gre{ke. Po~etni
gr~ nestaje nakon uputa volontera iz MUP-a; ubrzo
djeca sama preuzimaju inicijativu i ukazuju, vrlo
ozbiljno, jedni drugima na po~injene gre{ke. Na
ovaj na~in, mogu ne{to nau~iti, pa ~ak i nedjeljom,
kada se odmaraju od {kole – u~enje mo`e biti u`ivanje, to pokazuje ova priredba.
Obe}anja za budu}nost
Program traje do 15 sati i ~ini se da bi mogao trajati mnogo du`e, jer je broj posjetilaca, kako koji
sat prolazi, sve ve}i. Velik je broj i organizatora i
u~esnika: Centar za obrazovne inicijative Step by
Step, Dje~ija sela SOS BiH, Muzi~ka soba, Altteatar, Studio lutkarstva Sarajevo, Av-Mau, Azil za
`ivotinje, Life is Life, Open fun footbal school,
Sprofondo, proMente, MUP KS Policija u zajedniš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
ci, Klub pletilja, Dnevni centra za djecu, Budi moj
prijatelj, Fondacija lokalne demokratije, Klub crta~a stripova, Udru`enje ljubitelja nau~ne fantastike. Aktivnosti realizovane u Domu mladih samo
su dio kampanje pod nazivom: “Promjena po~inje
u meni – da svijet bude dobro mjesto za svako dijete”, koju realizuje Koalicija za pravi~no obrazovanje, u organizaciji Centra za obrazovne inicijative Step by Step, uz podr{ku FOD BIH. “Dobra pri~a”. Pri~a koju su organizatori `eljeli da ispri~aju,
ovom je manifestacijom za~eta: djeca su bila kreatori vlastite zabave, aktivno u~estvovali u izradi
omiljenih igra~aka, a roditelji su bili tu, da se upoznaju sa radom mnogobrojnih organizacija koje
participiraju u kvalitetnom odgoju, obrazovanju i
u~enju. Posjetioci, i veliki i mali, imali su priliku da
napi{u svoje ideje kako promijeniti svijet u kome
`ive, po~ev{i od vlastite porodice, ku}e, {kole –
okoline. Koliko ih je skup inspirisao, vidljivo je po
porukama koje su ostavili:
Usre}it }u druge tako {to }u uvijek biti nasmijana i lijepo se ophoditi s njima, i uvijek pomo}i kada je to potrebno.
Pomogla bih djeci sa {kolom ako ne{to ne razumiju.
Pomogla bi tako {to bi im pomogla oko {kole.
@elim da pomognem drugarici da uradi zada}u.
Pomo}i }u djeci da razviju svoju kreativnost i dobro koje je u njima kroz moju brigu, pa`nju. Bi}u im podr{ka,
u~iti ih i naravno voljeti.
Donirao sam sredstva za dje~ije paketi}e za Novu godinu.
21
Na mjestu lica
Inicirao sam da sindikat moje firme pokloni odre|eni
broj paketi}a za Novu godinu djeci u Zavodu za djecu
sa posebnim potrebama u Pazari}u.
Ja }u Medini pokloniti dar za ro|endan.
Pomo}i }u im u vezi sa {kolom. Nau~i}u ih nekoj igri.
Pomo}i }u sa nov~anom uplatom jer su i oni djeca kao i
mi.
Pomogla bi svakoj drugarici da uradi zada}u. Pomogla
bi svim `ivotinjama koje su na ulici.
Pokrenu}u akcije, radionice za djecu koje }e ih potaknuti da se bave raznim stvarima.
Odlu~ili smo jutros darovati dan sestri i njenom suprugu. Budu}i da ~ekaju jo{ jednu bebu, starijeg dje~aka
smo poveli na Centralnu manifestaciju u Domu mladih.
Na{ boravak ovdje je na{a dobra pri~a jer radimo ne{to
za druge i u tome u`ivamo.
Voljela bih da djeca bez roditelja imaju dom pun ljubavi
i pa`nje.
Ja bih dobrovoljno pomagala djeci koja trebaju pomo}.
Ja }u sa svojom sestrom iza}i i provesti vi{e vremena sa
njom.
Ja bih svoju sestru izveo u {etnju i ako treba ~uvao je cijeli dan.
Zasadi}u cvije}e da parkovi gdje se djeca igraju budu
ljep{i.
Mogao bih biti mentor iz hemije svojim drugovima koji
su lo{iji u u~enju. 22
Na mjestu lica
Reporta`a: Vare{
MRAK U
SNIJEGU
Selma Hafizovi}
Jedna {kola – jedan krov, dvije
{kole – jedan krov, jedna {kola –
dva krova
Zimska razglednica
Vare{... Nekada `iv, dinami~an i mnogoqudan
gradi} u centralnoj Bosni, iz poznavawa dru{tva i geografije poznat po rudarstvu i te{koj
industriji, danas `ivotari pored svojih zapu{tenih rudnika i napu{tene `eqezare.
Nekada su oni davali ekonomsku stabilnost
ve}ini Vare{ana i {kole su imale zada}u da
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
obrazuju zanatlije, da mlade ~im prije osposobe
za rad i privre|ivawe. Skoro svi ~lanovi porodice, otac u rudnik, majka u kancelariju
`eqezare ili rudnika, potomak ili potomci
kao majstori u livnicu, imali su perspektivu i
sigurnost. Tri plate u ku}i – {ta vi{e treba?
U ta daleka vremena svako ve}e vare{ko selo
imalo je {kolu koju su poha|ala djeca iz
obli`wih zaselaka, a u gradu su radile dvije
osnovne i jedna sredwa. Sredwa – u dvije smjene,
prvom za vozare, da se za vida vrate ku}i, a drugom za mje{tane...
23
Na mjestu lica
Danas je slika potpuno druga~ija. U devet podru~nih {kola jedno ili dvoje djece, petero u
tri razreda... Kad stasaju za peti razred prelaze u jednu od dvije gradske osnovne {kole – u Vare{u ili u Vare{ Majdanu. Zavisi koja im je
bli`a selu. Do sredine pro{le godine djeca su
putovala eksponatskim primjercima autobusa,
kojima su nekad i wihovi roditeqi putovali.
^esto bi se de{avalo da ti autobusi preko no}i ostanu zatrpani, pa su |aci-vozari, u vrijeme dok vare{ka djeca jo{ dobrano spavaju,
{kolski radni dan zapo~iwali, umjesto sveska-
ma i kwigama, lopatama. (Ne, ovo nije “Vlak u
snijegu“ i ja nisam Mato Lovrak.)
Nekad, svejedno {to se male ruke slo`e, znalo
je biti toliko snijega da se ni{ta drugo nije
moglo nego pje{ice do {kole. A nedavno ~ujem
u pekari u~enika kako govori:
– Dobili smo novi autobus. Joooooj, jest nam toplo.
Da se ~ovjeku srce stegne. Kao u~enica, uop{te
nisam razmi{qala u koliko sati ustaju djeca sa
sela da bi nakon petnaestak kilometara vo`we
stizala na nastavu. Nije me se ticalo jesu li
24
Na mjestu lica
gladna i promrzla. Danas, kad ih posmatram s
katedre, mislim druga~ije. Mo`da i zato {to
svi idu u jednu smjenu, a i za tu jednu ih je malo?
Pa je lak{e vidjeti {ta u praksi zna~i ona
floskula iz programskih ciqeva, zakona i deklaracija, o tome da se svoj djeci moraju osigurati isti uslovi, iste {anse, jednak pristup
obrazovawu...
Dvo{kola
Od tri gradske {kole, svakako je najzanimqivija i najqep{a osnovna u Vare{u. Naravno,
najqep{a je zahvaquju}i Amerikancima, koji
su je prije tri godine potpuno renovirali. I
hvala im na tome. Sredili su je izvana i iznutra pa je sva ko bombonica. Osim {to je s dva
nastavna plana i programa. Prostije re~eno,
{to je dvo{kola pod jednim krovom.
Na jednom spratu su u~enici koji poha|aju nastavu na bosanskom jeziku, a na drugom katu su
u~enici koji poha|aju nastavu na hrvatskom.
Naravno, i nastavni kalendar je druga~iji. Kad
djeca po hrvatskom planu odu na raspust pred
Bo`i}, djeca po bosanskom planu jo{ par dana
idu u {kolu, do Nove godine. Logi~no, prvi se
ranije vra}aju u {kolske klupe nakon zimskog
raspusta. U~enici na spratu imaju direktora,
na katu je ravnateqica. Tako je bilo godinama
dok nije stigla depe{a – Ujedinite se! I ujedinili su se! Tako {to je sad direktor zamjenik
ravnateqice. Ili je ravnateqica direktorova
zamjenica. Do isteka mandata. Onda }e {kola
mo`da imati zamjenicu ravnateqa. Ili doravnateqa direktorice. Pa ko onda ne bi bio zadovoqan konceptom dvije {kole pod jednim
krovom?
Nastavnici su zavr{ili {kole u Sarajevu, Zenici i Mostaru. Diplome iz Mostara rade
ve}inom na katu. Me|utim, u nedostatku norme
nastavnik povijesti i zemqopisa s kata dopuwava normu historije i geografije na spratu...
Djeca se vi|aju u holu. Koriste istu salu za fizi~ki/tjelesni odgoj, ali ne isto vrijeme.
U majdanskoj {koli nastava se odvija na bosanskom jeziku, ima jednog direktora i nastavnike
i u~enike svih nacionalnosti, jedan je nastavnik i za geografiju i za zemqopis, kao i za istoriju, i za historiju, i za povijest. U~enici se
ovdje u~e sinonimiji. Ima ih razli~itih nacionalnosti, isto kao i nastavnika.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Nisu je renovirali ni Amerikanci ni Japanci,
ali je atmosfera dosta toplija bez obzira {to
je stolarija slaba, {to pu{e na sve strane, {to
nije opremqena kao vare{ka. Mogu}i razlog je
da se ni zaposleni u woj, ni roditeqi, ni djeca,
ne smatraju elitom. (A elita ovdje zna~i da stanuje{ u gradu i da si sposoban srediti svaki
problem i svaku situaciju u svoju korist, bez
obzira na ~iju {tetu.)
Me|utim, problem nastaje kad se elitni i neelitni u~enici sretnu u sredwoj {kolu. Koja
je jedna {kola pod dva krova. Stari dio otvoren je 1955. godine, a novi dvadeset godina poslije i dva objekta sa~iwavaju sredwo{kolski
centar. Dvije zgrade, dva krova, jedna ustanova!
Majdanska djeca su ve} navikla da im pu{e, potpuhuje, raspuhuje sa svih strana jer je stolarija i u sredwoj {koli slaba i starija od wih samih, i da su radijatori mlaki. Vozari su zadovoqni sve dok u autobusu ima grijawa i dok ga
ne moraju otkopavati ispod snijega. Ali ve}ina
gradske djece u prvom su razredu sredwe {kole
apsolutno pogubqene osobe. Prvo, u~enici sa
sprata i sa kata su sad spojeni, pod dva krova, u
takozvanu staru i novu zgradu, u~e materwi jezik pa se pitaju – koji je sad to jezik? Ne shvataju da su rije~i hiqada i tisu}a istozna~nice
i da je to isti broj, jedan i tri nule. Dosta toga
nije nau~eno ni u elitnim porodicama, ni u
elitnim {kolama. Na po~etku sredweg obrazovawa primjetna je separacija djece, ne sjede zajedno, ne dru`e se na malim odmorima, bune se
{to je neko putovao vlakom, a ne vozom, poku{avaju odbiti da sjede s nekim ko nije wihove
nacionalnosti. Poku{avaju! U prvom razredu
se po~iwu susretati s naredbama s kojima se nisu susretali u elitnoj {koli i u elitnoj porodici. U drugom razredu, onim najzagri`enijim
po~iwe bivati jasno da nemaju izbora osim da
odsele u Posu{je ili u Zagreb, da nemuslimani
imaju slobodan dan za Bo`i}e, a da je ostalima
sjediti u klupi, da sredwa {kola nije obavezna
i neka odaberu petkom sedmi ~as ili xuma ili
neopravdan izostanak i da profesor ne mrzi
Anu ako ju je stavio da sjedi s Muharemom... U
tre}em razredu ve} su udru`eni u svemu osim u
navijawu za reprezentaciju. I javqaju se simpatije. Odjednom Ana `eli sjediti s Muharemom
i nigdje drugo! ^etvrti razred zavr{avaju kao
parovi i na maturskoj ve~eri defiluju ruku pod
25
Na mjestu lica
ruku dok ih aplauzom ispra}a svjetina `eqna
parade. I roditeqi, naravno, koji su ih od
prvog osnovne poku{avali razdvojiti. Vjerovatno u tim trenucima svako zaziva svoga Boga i
pita Ga {ta ih je to sna{lo i {ta su Mu to
zgrije{ili pa je wihovo dijete s drugom vjerom
u vezi... I kako to da je vjeronauka zakazala?
[ta mogu sredwo{kolski profesori osim da
ostave dojam namicateqa znawa, kojeg }e u~enici pamtiti po pravednosti, duhovitosti ili
strogo}i... Da radi bodova i potvrda poha|aju
seminare koji su operisani od stvarnosti. Jer
su neprimjewivi u razredu u kojem je tre}ina
u~enika zabiqe`ena u policijskoj upravi, dru-
ga tre}ina je na ~asu zato {to nema novca za
jo{ jednu, petu po redu, kafu, a tre}a jer vjeruje roditeqima da treba i}i u {kolu iako ni sa
{kolom nemaju kud, isto kao i bez {kole.
Jesu li prosvjetni savjetnici zaista nesvjesni
raskola izme|u wihove teorije i na{e prakse?
Ili je prosvjetna plata dobar leksilijum za savjest. Lijepo je kuwati u razredu, s uvjerewem
da smo daleko od Amerike i da niko ne}e upasti u {kolu s automatskom pu{kom ili bombom.
Ali koliko daleko? 26
Na mjestu lica
Zakasnjela rasprava
EKSERNA MATURA
Namir Ibrahimovi} / Nenad Veli~kovi}
Prilog nastojanju da se preduprijede
mogu}i i o~ekivani ne`eljeni efekti
ishitreno uvedene eksterne mature
Jedina ta~ka Aktiva profesora i nastavnika maternjeg jezika i knji`evnosti u kantonalnim osnovnim i srednjim {kolama odr`anog sredinom januara bila je prezentacija Kataloga s 200 pitanja i ponu|enih odgovora koji bi po~etkom februara trebao osvanuti na web-stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i tako
postati dostupan svim |acima IX razreda i njihovim roditeljima kao i nastavnicima. Katalog je napravljen na osnovu nepostoje}ih ishoda u~enja i
zbir je, uglavnom, gradiva iz VIII i IX razreda, i
sadr`i pitanja koja uglavnom tra`e (pre)poznavanje blentavih informacija – opisuje jedan od nastavnika prvi zvani~an susret s eksternom maturom za koju }e morati pripremiti u~enike. Niko na
Aktivu, ka`e on, nije javno govorio o Katalogu,
prisutni nastavnici samo su popunili anketni listi}
iz kojeg bi se mo`da mogle uva`iti neke sugestije.
Ma{inerija se pokrenula, Prosvjetno-pedago{ki
zavod, {kole, Ministarstvo, roditelji, mediji, svi se
polako i svako na svoj na~in uklju~uju u projekat
koji ima sve predispozicije da bude okarakterisan
onom narodnom: Tresla se gora, rodio se mi{ / Tresla
se brda, rodilo se ni{.
Postoje li zaista opravdani razlozi za uvo|enje eksterne mature? Koliko }e njeni rezultati precizno
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
snimiti rad u {kolama? [ta mo`e umanjiti ili dovesti u pitanje pouzdanost i upotrebljivost rezultata?
Ovo su neka od pitanja koja je [kolegijum razaslao
nekim od aktera obrazovnog procesa.
Zineta Boguni}, direktorica osnovne {kole, nema
razumijevanja za planirani posao, iako }e u~initi
sve da bude obavljen u najboljem interesu svih
u~esnika. Jedini razlog za uvo|enje mature ove {kolske
godine vidim u ne~ijoj potrebi da se ugleda na sve {to se
izvan dr`ave radi. (Sad je takva matura in u Srbiji i
Hrvatskoj, pa {to ne bi bila i kod nas.)
Enver Kazaz, profesor knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koga je kao roditelja
ovaj eksperiment za dlaku mimoi{ao, opravdava
eksternu maturu ujedna~avanjem uslova i kriterija: svi u~enici odgovaraju na ista pitanja pod uslovima
istim u svim {kolama. Ali se istovremeno pla{i da }e
i eksterna matura biti pogre{no provedena i da }e umjesto pobolj{anja znanja rezultirati njegovim padom. Kazaz sumnja u dalekose`ne dobiti od ove novine
bez deideologizacije, depolitizacije i deklerikalizacije
cjelokupnog obrazovnog sistema. Ukoliko je to uop}e
mogu}e izvesti. Na{ obrazovni sistem je kancerogen i
najbolje bi bilo da se uru{i u sebi. Tek tad bi se mogao
graditi novi.
Njegov kolega, profesor metodike na istom fakultetu, Muhidin D`anko, izra`ava skepsu, uvjeren
da }e eksterna matura donijeti brojne probleme, a oni }e
27
Na mjestu lica
Muhidin D`anko / Podr`avam inicijativu Va{ega lista da se otvori neka {ira rasprava o pitanjima eksterne mature, mada to ne
bi trebao biti posao jednog ~asopisa, ve} institucija koje su direktno odgovorne za ovakvu vrstu izmjena u na{em obrazovnom
sistemu. Sude}i po razini op}e upu}enosti na{e javnosti o ovim
pitanjima, moglo bi se re}i da odgovorne institucije trebaju
u~initi mnogo vi{e nego {to to ~ine sada, bar kada je posrijedi
prezentiranje osnovnih informacija o eksternoj maturi.
se onda rje{avati pau{alno, ishitreno, kompromiserski,
{to mo`e onda dovesti do potpune kompromitacije cijele
te ideje i inicijative. Volio bih da ne budem u pravu, ali
vrijeme }e pokazati {ta }e se desiti sa ovom, kao i sa brojnim drugim “izmjenama i dopunama“ u na{oj {kolskoj
legislativi i praksi. D`anko `ali {to se u proces u{lo
bez {ire rasprave. Ovako, smatra, eksterna }e matura jo{ vi{e produbiti jaz u na{em obrazovnom sistemu i
poja~ati trendove elitisti~kog obrazovanja, primjerice
opredijeljenost za gimnazijsko {kolovanje, ili {kolovanje
u ekonomskim i medicinskim {kolama, naspram veoma
slabe zainteresiranosti svr{enih osnovaca za {kolovanje
u tzv. srednjim tehni~kim {kolama. U tome smislu,
opravdano se zapitati kakav }e smisao imati eksterna
matura za, primjerice, elektroprivrednu srednju {kolu
ili za ma{insku srednju {kolu, u koje se ina~e u~enici nerado prijavljuju na junskim prijemnim ispitima. Ho}e li
se u te {kole upisivati oni u~enici koji budu pokazivali
najmizernije znanje na eksternoj maturi? Sve su to pitanja i dileme na koja treba pravovremeno odgovoriti.
Rubina ^engi}, novinarka, kao i Kazaz, vidi korist
od mature u ~injenici da }e svi u~enici biti provjereni istim pitanjima i zadacima i istim kriterijem ocijenjeni od, nada se ona, nezavisnih ocjenjiva~a koji ih ne
poznaju. Sada imamo situaciju da iz osnovnih {kola
izlazi ogromni broj odlika{a koji u srednjim {kolama,
prvenstveno gimnazijama, jedva maknu od ocjene 3.
Profesori iz gimnazija tvrde da dobiju biv{e odlika{e koji sri~u kada ~itaju, ne znaju gdje se pi{e veliko slovo, ne
znaju se predstaviti na engleskom, ne znaju kada je bio
Drugi svjetski rat niti {ta je Omov zakon. Generalno mi
se kao gra|anki i roditeljki ~inila sjajnom inicijativa da
se sva djeca jednom godi{nje barem iz jednog predmeta
ocjenjuju na osnovu istovjetnog testa, pa da Maglaj
ocjenjuje Mostar, Tesli} Sarajevo, Banjaluka Tuzlu i
sli~no – to bi bilo poticajno i za djecu i za nastavnike, a
moglo bi ukazati na odre|ene manjkavosti u sistemu
u~enja i preno{enja znanja i trebalo bi biti praksa i u
osnovnoj i u srednjoj {koli.
Njen kolega po novinarskom peru, ujedno i biv{i
nastavnik, Amer Tikve{a, eksternu maturu vidi
kao ispit obrazovnog sistema zarad uvida u njegove nedostatke a s ciljem njihovog otklanjanja. Sve to pod
uslovom da pitanja budu dobro osmi{ljena. Pod
dobro osmi{ljenim pitanjima smatram ciljanje na temeljne stvari, a odgovori bi trebali biti u skladu sa ~injenicama utemeljenim u nauci a ne na slobodnim interpretacijama kvazipedagoga. Da pojednostavim, a mo`da i
banalizujem: odgovor da je metafora skra}eno pore|enje
treba biti prihva}en kao ta~an jer je neko u~enike tome
nau~io i ubijedio da je to ispravno, ali istovremeno treba biti dijagnosticiran kao rupa u obrazovnom sistemu
i tom konstantnom dezinformisanju po pitanju bilo
~ega treba stati ukraj.
Boguni} sumnja da }e snimak stanja biti realan i
koristan. Naprotiv! Mislim da }e poslati potpuno pogre{nu sliku, ne samo zato {to }e zadaci biti lak{i za
20% nego jo{ i vi{e jer ishodi u~enja nisu definirani,
smatra ona. Kazaz dijeli njeno mi{ljenje, jer }e
u~enici/e pripremati maturu na sasvim druga~iji na~in
28
Na mjestu lica
od onoga kako to ~ine u {koli. Najo{triji je @eljko Malinovi}, nastavnik u osnovnoj {koli: Matura bi trebala biti krovni, dakle zavr{ni gra|evinski zahvat. Ovako, {to bi Bala{evi} rekao, ’fasada dr`i, a temelji klize’.
Bez ~estitih NPP-a, ud`benika, standarda ocjenjivanja... ne}e snimiti ni{ta!
Bla`a u procjeni je Rubina ^engi}, koja ne u~ekuje precizan snimak, ali su i dobre indicije bolje nego ni{ta. Pod uslovom da se objave, i da do|u do
stru~ne javnosti, ili budu predmet neke javne rasprave.
U kom grmu le`i kec
@eljko Malinovi} kao mogu}e razloge za nepouzdanost rezultata navodi tri: neujedna~enost kriterija
u ocjenjivanju, nedostatak bilo kakve odgovornosti nastavnika za nerad i nestru~nost i poku{aj objektivnog sagledavanja ishodi{nih rezultata...
Boguni} ne smatra mudrom odluku da se sva pitanja objave na web-stranici MONKS-a. Time se, veli
ona, {alje poruka da se u na{im {kolama vrednuje samo
reproduktivno znanje. Kazaz opasnost vidi u korumpiranosti onih koji imaju bilo kakav oblik mo}i, s ~im se
sla`e i ^engi}: Mi smo mala zemlja, svi se poznaju, pa
tako i nastavnici, i postoji opasnost ’proturanja’ testova
odre|enim nastavnicima ili djeci, odnosno roditeljima.
Drugo pitanje je i ko }e biti autori testova: ako to budu
ljudi direktno iz nastave – oni mogu pogodovati sebi i razredima kojima sami predaju pripremaju}i ih za test, a
ako budu ljudi izvan nastave – koliko oni objektivno mogu formulisati adekvatna pitanja (s obzirom da smo svjedoci kakvih propusta ima u ud`benicima).
Iako me|u anketiranim ima najvi{a o~ekivanja, a
mo`da ba{ zato, Tikve{a se boji nekompetentnosti sastavlja~a pitanja, nekompetentnosti ocjenjiva~a, lo{e obrade podataka nakon mature i lo{e
analize podataka. Bojim se mogu}nosti da ti podaci
ostanu samo mrtvo slovo na papiru koje slu`i za o{trenje kolumnisti~kih pera i satiru na koju }e se opet gledati kao na psa koji laje dok karavani prolaze. Imamo iskustva s tim: formalno su dokinute dvije {kole pod jednim krovom, ali su{tinski postoje, uvedena je politika
jednog ud`benika za jedan predmet u jednom razredu,
ali opet ne izaberu najbolji... Bojim se da i s eksternom
maturom bude sva{ta osim su{tinskih promjena nabolje. Ali, ne treba biti ni skeptik, va`no ju je imati pa ako
bude i lo{e provedena, barem mo`emo insistirati na njenom pobolj{anju.
Mo`da jo{ uvijek nije kasno da se nekim konstruktivnim prijedlogom doprinese uspjehu eksterne
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
mature. Ali prostora za takvu akciju nema mnogo.
Propu{tena je prilika za {iru javnu raspravu, sve je
prelomljeno nabrzinu, i bez dubljeg sagledavanja
svih razloga za i protiv. Boguni} pri`eljkuje da pitanja budu postavljena prema tri nivoa znanja:
najni`i i najvi{i nivo pitanja po 10% da na njih mogu
odgovoriti najslabiji i najbolji u~enici/ice. Ostatak pitanja za “sredinu“. Pored toga, pitanja trebaju biti postavljena na razli~ite na~ine (dopunjavanje, zaokru`ivanje,
povezivanje i sl.).
Tikve{a savjetuje onima koji maturi aplaudiraju
da ne o~ekuju previ{e, jer bi im razo~arenje moglo
biti proporcionalno ushi}enju, a onima koji u njoj
vide bauka da vjeruju nadle`nima za njeno uvo|enje kada ka`u da to nije. U svakom slu~aju, ni{ta
ne}e oti}i nagore, a najgori njen ishod mo`e biti samo
ako ostane sve isto kao i do sada. D`anko je zabrinut
za nastavnike, o~ekuje da }e tamo gdje rezultati
budu lo{i i roditelji i {kolske uprave teret nezaslu`eno prebaciti na njih. ^engi}, s druge strane,
ohrabruje |ake: eksterna matura ne mo`e biti te`a
od testova koje imaju redovno u {kolama ili od
prijemnog za srednju {kolu. Iako mo`da kasno,
sude}i po Katalogu s po~etka ovog teksta, ona
upozorava timove za izradu testova: pamet u glavu, to su na{a djeca i na kraju devetog razreda su mali,
poku{ajte biti kreativni i zabavni.
Rodilo se, valja ga ljuljati, jedna je od izreka pripisanih ina~e ne ba{ u mudrosti dokazanom narodu.
Nema na~ina, a ~ini se ni razloga, da se od eksterne mature odustane. Iako }e biti za sve stresna, a
iz stresa te{ko da mo`e nastati ne{to dobro, svako
mo`e jo{ pone{to u~initi da taj stres ne bude jedini trajan rezultat. Za po~etak dovoljno je podsje}ati se da niko ne}e ostati neupisan i da niko
ne}e ostati bez posla.
A pravi pobjednici bi}e oni koji umjesto sakupljanja maksimalnih bodova odlu~e da ne propuste
prava drugarstva i prve ljubavi.
Odrasli, bilo roditelji ili nastavnici, koji zaborave
makar i na trenutak da se ljudske vrijednosti ne
mjere ocjenama od jedan do pet, ne zaslu`uju da
to budu. 29
Na mjestu lica
Lejla Kova~evi}, savjetnica federalnog
ministra obrazovanja
EKSTERNA MATURA
JE DOBRO RJE[ENJE
Eksterna evaluacija znanja je bosanskohercegova~kom obrazovnom sistemu neophodna, jer postoje}i obrazovni sistem ne osigurava kvalitet i
standarde koji se obi~no primjenjuju. Kao rezultat
toga, u~enici po zavr{etku osnovne i srednje {kole
~esto sti~u razli~it nivo obrazovanja, iako je njihov
nominalni rezultat (razred) isti, {to uzrokuje velike probleme pri prelasku na vi{i stepen obrazovanja. Visoke {kole, univerziteti i pojedini fakulteti
koji imaju prijemni ispit ~esto odbijaju bolje kako
bi primili lo{ije studente ~iji su nominalni rezultati bolji, bez obzira na realno znanje i kvalifikacije.
Tako|er, vrlo je te{ko ocijeniti i usporediti znanje
pojedinih u~enika samo na osnovu nominalnih
rezultata, {to stvara dodatne distorzije u obrazovnom sistemu. Kao rje{enje za ve}i dio navedenih
problema obi~no se primjenjuje standardizirani i
provjerljiv test znanja – eksterna matura na kraju
osnovne i srednje {kole.
Ministar Ma{i} je pro{le godine na prvoj i jedinoj
dosad odr`anoj sjednici Konferencije ministara
obrazovanja i nauke u BiH pokrenuo inicijativu
uvo|enja eksterne mature u osnovne i srednje
{kole u cijeloj BiH. Prema zaklju~ku sa sjednice, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je zadu`eno da pripremi inicijalni materijal za narednu
sjednicu Konferencije ministara, koja, na`alost, do
danas nikad nije odr`ana, a razlozi za to poznati su
samo ministru Sredoju Novi}u. Stav Ministarstva
je da se eksterna evaluacija treba provoditi na nivou cijele dr`ave, te je i pripremljeni materijal o
uvo|enju eksterne mature na tom fonu.
Eksterna matura je inicijativa koja treba osigurati
uspostavljanje trajnog sistema eksternog vrednovanja u~eni~kih postignu}a. Uvo|enje ovakvog
sistema slijedi savremene trendove i pozitivna iskustva u evropskom obrazovanju. Uspostavljanje
valjanog, objektivnog i pravednog eksternog ocjenjivanja zna~ajno bi doprinijelo unapre|ivanju
kvaliteta obrazovnog procesa, a rezultati ostvareni
na eksternoj maturi mogli bi, po uzoru na mnoge
dr`ave, zamijeniti prijemne ispite za upis u srednje {kole ili na ve}inu fakulteta.
Uvo|enje eksterne mature, a time i uspostavljanje
{ireg sistema evaluacije i pra}enja ostvarivanja odgojno-obrazovnog zadatka {kole, trebalo bi
zna~ajno utjecati na po`eljnu transformaciju sistema obrazovanja, motivaciju u~enika za bolje
u~enje, nastavnika za bolje podu~avanje i {kola za
ve}u efikasnost. Op}i cilj uvo|enja eksterne evaluacije znanja je pobolj{anje kvaliteta obrazovanja
u osnovnim i srednjim {kolama i omogu}avanje
ravnopravnog i jednakog pristupa obrazovanju za
sve stanovnike BiH, bez obzira na njihovo porijeklo, spol, etni~ku pripadnost ili socijalni status.
Ve}ina pitanja iz va{e ankete vezana je za planiranu eksternu maturu koja je proistekla iz izmjena i
dopuna Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo. Federalno ministarstvo
obrazovanja i nauke nije ni na koji na~in bilo
uklju~eno u aktivnosti koje provodi Ministarstvo
za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, niti je upoznato s na~inom i principima provo|enja eksterne
evaluacije znanja koja }e proiste}i iz tih aktivnosti, te bi bilo neprimjereno davati bilo kakve komentare ili preuranjene ocjene. 30
Na mjestu lica
^itava sexiracija
NA ZAPADU
SVA[TA NOVO
Enes Kurtovi}
Polemika oko uvo|enja zdravstvenog
odgoja u Hrvatskoj
Nakon op{tih izbora u Republici Hrvatskoj odr`anih decembra 2011. godine, na politi~koj sceni do{lo je do promjene, pa je vlast od Hrvatske demokratske zajednice preuzela koalicija stranaka okupljenih oko Socijalisti~ke demokratske partije. Jedno od predizbornih obe}anja ove koalicije bilo je
i uvo|enje predmeta Zdravstveni odgoj u nastavni plan i program za osnovne i srednje {kole.
U skladu sa izbornim obe}anjima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pripremilo je kurikulum (link: (www.http://
public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3428) za ovaj nastavni predmet i donijelo odluku o njegovom eksperimentalnom uvo|enju u nastavu u {kolskoj
2012/2013. godini. Zdravstveni odgoj se prema ideji
Ministarstva treba predavati kao dio prirode i dru{tva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije, te kroz sat razredne zajednice u trajanju do
12 sati i to kroz ~etiri modula: “@ivjeti zdravo”, “Prevencija ovisnosti”, “Prevencija nasilni~kog pona{anja” i “Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno
spolno pona{anje”.
Biblia cur riculum est
Sadr`aj ~etvrtog modula ovog predmeta nai{ao je
na `estoku osudu Katoli~ke crkve u Hrvatskoj,
glavnih opozicionih politi~kih partija, te velikog
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
broja udru`enja gra|ana, od kojih se svojom aktivno{}u posebno isti~e GROZD (Glas roditelja za
djecu). Intenzitet spora najbolje ilustruje izjava
kardinala Josipa Bozani}a da je “zbog Zdravstvenog odgoja na ispitu mir u Hrvatskoj”. Kampanju
protiv uvo|enja zdravstvenog odgoja u {kole po
kurikulumu SDP-ovog Ministarstva podr`ali su
~ak i Konzum i Tisak, u ~ijim su trgovinama i kioscima gra|anima dijeljeni leci Hrvatske biskupske
konferencije u kojima se pozivaju roditelji da se
usprotive uvo|enju “seksualnog odgoja” u {kole.
U letku se izme|u ostalog navodi kako }e djeca u
{koli, na nastavi zdravstvenog odgoja, u~iti o pornografiji (sa 11-12 g., u 6. razredu), da }e u~iti kako
se “pod odgovornim spolnim pona{anjem isklju~ivo smatra stalna uporaba kondoma”, “o spolnome
~inu kao posve normalnom za petnaestogodi{njaka, o spolnome odnosu koji sam po sebi nema nikakvo zna~enje i nikakve povezanosti s op}eljudskim
vrijednostima, poput ljubavi i vjernosti”, “da je homoseksualni ~in jednako prirodan i vrijedan kao i
spolni ~in izme|u mu{karca i `ene”, “da je masturbacija sastavni dio ljudske spolnosti”, a cijeli kurikulum je zasnovan na “rodnoj ideologiji” po kojoj
se “biolo{ki spol dobiva ro|enjem, a rod se naknadno sam bira”. Javna rasprava daje prostora i stavovima kakve zastupa dr. Branimir Luk{i}: (link:
(http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/i-lj/lukibranimir/13839-dr-b-luksic-zdravstveni-odgoj-i-katolicka-crkva.html) “Pedofilija, homoseksualnost,
31
Na mjestu lica
lezbijstvo su kao odstupanje od normalnog pona{anja prvenstveno psihijatrijski problem. Kao psihi~ke sklonosti njih vjera ne smatra grijehom, nego
bole{}u.” GROZD (link: (http://www.udrugagrozd.hr/) posebnu kritiku upu}uje pozitivnom
spominjanju prostitucije, homoseksualizma i pornografije, a smeta im i sadr`aj preporu~ene dodatne literature, iako je ta literatura preporu~ena nastavnicima, a ne djeci. U argumentaciji protiv kurikuluma mogu se ~uti i izjave karakteristi~ne za
crkvenu retoriku iz srednjeg vijeka, ali i izjave kojima se pobija njegova nau~na utemeljenost jer je
“spolnost prikazana samo na tjelesnoj/tehni~koj razini, izvu~ena izvan cjeline ljudske osobnosti, koju
~ine jedinstvo tijela, osje}aja, intelekta, razuma, duhovnosti, odgovornosti, ljubavi i savjesti”, a koje
dolaze iz Hrvatskog katoli~kog lije~ni~kog dru{tva.
Statistika jednog tabua
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta @eljko Jovanovi} na napade odgovara “kako }e zdravstveni odgoj dati mogu}nost roditeljima da napokon
sjednu s djecom i razgovaraju o svim bitnim pitanjima za odrastanje, pa i o spolnosti, a da podaci o
zdravstvenom stanju u~enika, o broju maloljetni~kih trudno}a, abortusa i spolno prenosivih bolesti pokazuju da su u Hrvatskoj zakazale i obitelj, i
{kola, i crkva, i da je zato Zdravstveni odgoj potreban.” U svojoj argumentaciji Vlada navodi statisti~ke podatke i rezultate istra`ivanja prema kojima
“u Hrvatskoj mladi u prosjeku postaju spolno
aktivni sa 17 godina, a neki i ranije, 59 % mladih u
spolne odnose stupa pod utjecajem alkohola, a
njih 13% pod utjecajem droga, ~ak 70% mladih
Kreatori homofobnih plakata odlu~ili su kreirati i
ud`benike.
priznaje da im je spolni `ivot visokorizi~an, a kondomima se koristi samo njih 40%. Raste i broj maloljetni~kih trudno}a, godi{nje ih je vi{e od 2.000,
uz slu`beno evidentiranih 400 poba~aja”.
Zdravo odgojeno kriti~ko razmi{ljanje
Uvo|enje zdravstvenog odgoja u {kole u Hrvatskoj tema je o kojoj su se ogla{avali i stru~njaci i
amateri, i oni koji su kurikulum pisali i oni koji ga
nisu niti pro~itali. U moru najrazli~itijih komentara isti~e se onaj Dalibora Dobri}a (link: (http://danas.net.hr/hrvatska/ddobric/vlast-i-crkva-se-slazu-zdravstveni-odgoj-uci-djecu-nedopustivim-iopasnim-stvarima) , koji je na izjavu jednog od
autora spornog kurikuluma, dr. Aleksandra [tulhofera, “kako je osnovna namjera zdravstvenog
odgoja da se djecu nau~i kriti~ki razmi{ljati”, zaklju~io da je to ustvari najve}a opasnost koju uvo|enje ovog predmeta unosi u hrvatsko dru{tvo.
“U~enje djece kriti~kom razmi{ljanju je ve}i krimen i ve}a opasnost nego sva rodna ravnopravnost, masturbacija i prava homoseksualaca zajedno. Zadnja stvar koju si bilo koja vlast smije dopustiti i zadnja stvar koju bilo koja crkva `eli jesu
podanici/vjernici koji kriti~ki razmi{ljaju.”
U {kolama u BiH djeca }e jo{ dugo u~iti da se `ivi
zdravo samo u svom narodu, na svojoj zemlji, u
svojoj vjeri. O nenasilni~kom pona{anju i po{tovanju manjina }e u~iti na fudbalskim stadionima.
O ovisnostima }e ih u~iti dileri iz {kolskih dvori{ta. O seksu }e kao slikari naivci o slikanju, u~iti iz
vlastitog iskustva. 32
Na mjestu lica
^ega se konkretno siled`ije boje?
Modul za srednju {kolu
Razred
1
Tema
Ishod
Razvijanje vje{tina potrebnih za odgovorno seksualno pona{anje I. (2 sata)
– objasniti SPI i rizike ranog stupanja u seksualne odnose
– opisati djelovanje, prednosti i nedostatke razli~itih metoda kontracepcije
– raspraviti ulogu medija i vr{nja~kog pritiska u seksualnoj inicijaciji adolescenata
– raspraviti va`nost dono{enja autonomne i odgovorne odluke o stupanju u seksualne odnose ({to zna~i biti spreman/na?)
– predlo`iti na~ine odupiranja vr{nja~kim pritiscima
– obrazlo`iti va`nost dogovora o odgovornom seksualnom pona{anju s
partnerom
– usporediti razli~ite stavove o seksualnosti i uporabi za{tite
– prepoznati, izre}i i zastupati osobne granice i potrebe u partnerskom
odnosu
– raspraviti va`nost ravnopravnog komuniciranja u partnerskom/ prijateljskom odnosu
– protuma~iti pojam i va`nost intimnosti u vezi
– objasniti vezu izme|u predrasuda prema `enama i njihove diskriminacije u povijesti
– raspraviti na~ine prevladavanja spolnih/rodnih stereotipa
– analizirati prikaz seksualnosti u pornografiji: kako pornografija prikazuje `ene, kako mu{karce?
– raspraviti kako pornografija utje~e na adolescente
Emocije i komunikacija u vezi (1 sat)
Medijski prikaz seksualnosti (1 sat)
2
Razvijanje vje{tina potrebnih za odgovorno seksualno pona{anje II. (2
sata)
Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama (2 sata)
3
Seksualna prava i stereotipi (1 sat)
Seksualno zdravlje i naj~e{}i seksualni problemi mladih (1 sat)
Brak, roditeljstvo i obitelj (1 sat)
Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina (2 sata)
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
– demonstrirati vje{tinu komuniciranja o vlastitim potrebama (onoga {to
`eli{ i onoga {to ne `eli{)
– obrazlo`iti va`nost odgovornoga spolnog pona{anja (za{tita)
– usporediti razli~ite vrste za{tite i ulogu stavova pri razvijanju navike
– raspraviti mogu}e pote{ko}e pri dogovaranju o uporabi za{tite
– opisati obilje`ja nasilne veze
– definirati razli~ite oblike i mogu}e posljedice nasilnoga seksualnog pona{anja
– prepoznati situacije u kojima postoji rizik seksualne viktimizacije ({to
u~initi?)
– objasniti vezu izme|u nedostatka samopo{tovanja i rizika seksualne viktimizacije
– potra`iti pomo} u slu~aju izlo`enosti seksualnom nasilju
– prepoznati va`nost podr{ke vr{njacima koji su pro`ivjeli seksualno nasilje
– prepoznati {tetan utjecaj alkohola na odnose u vezi
– usporediti stereotipe i dru{tvena o~ekivanja u kontekstu seksualnosti:
{to se o~ekuje od mu{karaca, {to od `ena (imaju li mu{karci i `ene jednaka seksualna prava?)
– analizirati odredbe Deklaracije o seksualnim pravima Svjetske zdravstvene organizacije
– definirati pojam seksualnog zdravlja i opisati naj~e{}e seksualne pote{ko}e u populaciji mladih
– definirati odgovorno roditeljstvo
– usporediti medicinska, religijska i feministi~ka stajali{ta o prekidu trudno}e
– opisati suvremene promjene vezane uz brak (kasnije stupanje u brak,
porast rastava, kontroverze vezane uz istospolni brak) i obitelj (razli~iti
tipovi obitelji)
33
Na mjestu lica
Modul za osnovnu {kolu
Razred
Tema
Ishod
3
Odgovornost i po{tovanje prema
vlastitom tijelu (2 sata)
– prepoznati potrebu brige o vlastitom tijelu i va`nost pozitivnog odnosa
prema njemu
– iskazati {to je prihvatljiv, a {to neprihvatljiv tjelesni dodir
– prepoznati promjene uloga ro|enjem djeteta u obitelji
4
Razlike rodnih uloga u dru{tvu/obitelji (1 sat)
– opisati razliku izme|u spola i roda, odnosno biolo{kih karakteristika te
dru{tvenih o~ekivanja i normi
– prepoznati spolne/rodne stereotipe u medijima
– raspraviti spolne/rodne uloge u razredu i obitelji
Rodna o~ekivanja me|u vr{njacima u
{koli (1 sat)
5
Uloga i pritisak medija u pubertetu (1
sat)
Vlastito tijelo u promjenama* (1 sat)
– raspraviti kako mediji i internet stvaraju norme izgleda i pona{anja
– raspraviti {to su stidljivost, zbunjenost i druge neugodne emocije koje
se pojavljuju u pubertetu vezane uz fizi~ke promjene
– prepoznati spolnost kao sastavni dio cjelokupnog ~ovjekova `ivota
– objasniti masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti (objasniti pogre{nost nekad ra{irenih vjerovanja o njezinoj {tetnosti)
6
Emocije u vr{nja~kim odnosima (2 sa- – razlikovati pojmove prijateljstvo, zaljubljenost, ljubav, bliskost, seksualta)
na privla~nost
– raspraviti kako se stvara bliski odnos izme|u dviju osoba: {to nas priUloga medija u vr{nja~kim odnosima
vla~i, kako razumijemo sebe i svoje potrebe, kako izre}i vlastite potrebe
(2 sata)
– opisati neugodne emocije u odnosima s vr{njacima (npr. odbijanje i razo~aranje)
– navesti i raspraviti pozitivne i negativne primjere napisa o seksualnosti
mladih u medijima
– prepoznati i raspraviti spolne/rodne stereotipe vezane uz seksualno pona{anje prisutne u medijima
– raspraviti na~in na koji pornografija prikazuje ljudsku seksualnost te
mu{ke i `enske seksualne uloge
7
Komunikacija o spolnosti (1 sat)
Vr{nja~ki pritisak, samopo{tovanje i
rizi~na pona{anja (1 sat)
Prihva}anje razli~itosti u seksualnosti
(1 sat)
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
8
Va`nost samopo{tovanja, asertivnosti
i osobnog integriteta za odgovorno
odlu~ivanje (1 sat)
Odgovorno spolno pona{anje (2 sat)
Rizici (pre)ranih seksualnih odnosa (1
sat)
objasniti va`nost razgovora o spolnosti
primijeniti u komunikaciji “ja” poruke
raspravljati o vrijednostima i me|usobnim odnosima
prepoznati pritiske i rizi~ne situacije u prijateljskim/partnerskim odnosima
prepoznati i odbiti vr{nja~ke pritiske i ne`eljena pona{anja vezana uz
spolnost
dati primjer i diskutirati o rizi~nim spolnim pona{anjima
prepoznati i protuma~iti ulogu niskog samopo{tovanja u rizi~nim spolnim pona{anjima
prepoznati sli~nosti i razlike me|u ljudima kada jer rije~ o seksualnosti
raspraviti pojam seksualnih manjina i njihov polo`aj tijekom povijesti
prepoznati {to je stigmatizacija i diskriminacija
prepoznati va`nost prihva}anja razli~itosti
– izgraditi asertivnost i raspraviti za{to je va`na u prevenciji seksualnih
rizika
– izraziti i ja~ati osobni integritet bez obzira na “popularnost” (raspraviti
cijenu “popularnosti” me|u vr{njacima)
– raspraviti utjecaj medijskih poruka i izgraditi pozitivnu sliku o vlastitom tijelu
– definirati odgovorno seksualno pona{anje
– vje`bati korake dono{enja odgovornih odluka
– objasniti {to zna~i “ne” u komunikaciji o spolnosti
– prepoznati i definirati razli~ite oblike nasilnoga seksualnog pona{anja
(kako izbje}i situacije u kojima postoji rizik seksualne agresije)
– raspraviti {to zna~i biti seksualno bi}e i uklju~uje li to nu`no seksualne
odnose (sno{aj)
– pokazati na primjerima va`nost komunikacije s partnerom za odgovorno seksualno pona{anje
– raspraviti rizike preranog stupanja u seksualne odnose
– raspraviti pitanje odga|anja seksualnih odnosa i pojam apstinencije
Preuzmite na
http://skolegijum.ba/static/pdf/studija-opt.pdf
Konkurs za |ake osnovnih i srednjih {kola!
Rado }emo objaviti Tvoj tekst na temu:
Kakva bih ja bila u~iteljica (nastavnica, profesorica) ili kakav bih ja bio
u~itelj, nastavnik, profesor...
(A to zna~i: kako bi izgledali Tvoji ~asovi. [ta bi se na njima obavezno
radilo, a {ta nipo{to ne bi. Kako bi se radilo, a kako ne bi. Za{to bi se
radilo, a za{to ne bi... Neka Tvoj sastav u~ini da nastavnice, nastavnici, u~itelji, u~iteljice, profesorice i profesori budu bolji, i jo{ bolji.)
Svi radovi objavljeni na sajtu [kolegijuma u konkurenciji su za
nagrade.
1. Nagrada `irija 300 KM
2. Nagrada ~italaca 300 KM
Sastav treba biti napisan jezikom na kojem je objavljen tekst natje~aja
i ne du`i od 1500 rije~i. Sastav mo`e{ poslati odmah, ili kasnije, ali ne
poslije 30. marta. [to je du`e na sajtu, ve}e su {anse da dobije vi{e
glasova ~italaca i ~itateljica.
Neuredno otkucane tekstove, sa puno tipfelera i gre{aka koje smetaju
u ~itanju i razumijevanju, ne}emo objaviti.
Radove poslati kao word dokumente na e-mail adresu:
skolegijum.konkurs@gmail.com
U naslovu poruke (Subject) upi{i svoje ime i prezime.
Ne zaboravi se na kraju rada potpisati, i napisati koja si škola i razred.
36
Na mjestu lica
Histerijino pozorje
IZ KLERA
U RIKVERC
Marko Ban
Prilog polemici preko kom{ijske
ograde
Da patrijarhalni cenzori ne spavaju ni u Bosni
i Hercegovini svjedo~e i primjedbe recenzenata ~itanki za 9. razred osnovne {kole.
U vezi s poglavqem u kojem se u~enicima predstavqa feministi~ki anga`ovana pjesnikiwa
Radmila Lazi}, ta~nije u vezi s ilustracijom
uz wenu pjesmu Li~ne zapovesti, recenzentori
su isukali uskli~nike i sko~ili u odbranu feminizmom napadnute djece.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Na drugom mjestu, slike s motivom Karava|a,
Pikasa i Rubensa smatrali su neprimjerenim
zbog obna`enih le|a `ene i torza mu{karca,
iako su ilustracije u vezi s pjesmom Hana, koja
obiluje erotskim motivima i tra`i od ~itaoca
da zna ko su Eros i Dionis.
Uz fotografiju jednog aktivisti~kog performansa protiv trgovine `enama moralna `andarmerija tako|er je zaka~ila upitnik.
Na drugom mjestu (vidi: Studija slu~aja Svezame, otvori se) pokazano je kako su pomenuti
stru~waci radili nestru~no i pristrano. Ov-
37
Na mjestu lica
dje, u drugom kontekstu, postaje jasnije za{to su
to tako ~inili.
Jer se od wih o~ekuje da u prividno sekularnom
i gra|anskom dru{tvu, a u su{tini patrijarhalnom i klerikalnom, sa~uvaju uzurpirani
prostor obrazovawa samo za ciqeve i vrijednosti svojih feudalnih gospodara.
Polemika oko uvo|ewa seksualnog odgoja (u
okviru zdravstvenog) u hrvatske {kole, i histeri~na reakcija crkve, otkrile su u ~ijim se
rukama obrazovawe trenutno su{tinski nalazi.
A za{to ono tamo ne bi trebalo biti, i za{to
kona~na rije~ o moralu u {kolama ne bi treba-
la pripasti crkvi, iako nepitan o ovom konkretnom slu~aju, daje Sem Heris:
“Me|utim, Vatikan je organizacija koja ekskomunicira `ene koje poku{avaju postati sve}enice, ali ne radi isto sa sve}enicima koji
seksualno maltretiraju djecu. Ekskomunicira
doktore koji nude uslugu abortusa kako bi spasili `ivot majke – ~ak i ako je majka devetogodi{wa djevoj~ica koju je o~uh silovao, a nosi
blizance – ali ne radi isto sa ~lanom Tre}eg
Rajha, optu`enim za genocid.” (Sam Harris, The
Moral Landscape, New York 2010., strana 29) 38
Na mjestu lica
Bosanska varijanta
ALISA U ZEMQI
^UDA
Ermina Beganovi}-Akvi}
Pri~a jedne majke
Jutros smo se (po ko zna koji put) moja k}erka i
ja, zbrqane, zbuwene, do pola posva|ane a od pola izqubqene, rastale ispred {kole. Mala
Alisa (ona iz dje~je kwige) juri da u|e prije
zvona, a velika (ona iz zbiqe) `uri na posao.
Za{to opet neka konfuzija?!
Sve bi to trebalo i}i jednostavno. Ona je tek
drugi razred na{e bajne devetogodi{we {kole,
mama zaposlena u drugoj {koli, tako|er osnovnoj. Zajedni~ki imenilac u tom smislu nam ne
fali. Majka `eli sti}i i upratiti wene obaveze i zadovoqstva, i ostatka familije, tako|er, ima i podsjetnik s urednim popisom teku}ih, dnevnih, sedmi~nih obaveza, a opet, ~esto
sve izgleda nekako nabacano, traqavo.
Drugi su uvijek krivi
Ili su nam opet krivi neki drugi, Ameri npr.,
predoziraju}i nas ru`i~astim porodi~nim
filmovima u kojima to sve glatko klizi kao po
vru}oj kifli. Ujutro im cijela porodica naspavana i nacifrana sjedi uz po zdjelu pahuqica, djeca potom u trku nabacuju poqupce i |a~ke
torbe. [kolski autobus zaustavqa nasmijani
~iko, tik pred ku}nim ulazom, i odvozi svako
dijete (Djeda Mraz mu ravan nije), dje~ica ma{u
ponosnim roditeqima, i sve tako. Elem, to o
autobusima i |a~kom prijevozu kod nas je pri~a
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
za sebe; ni vile da nas vozaju ne bi djeca na nastavu stigla na vrijeme, samo je li do {kole bar
jedan kilometar.
Dobra je strana (a nema ih ba{ koliko mnogo)
ovih novih vremena {to smisli{e, kakav-takav, produ`eni boravak, koji, istina, nije pri
{kolama ve} pri vrti}ima, pa jadne tete povazdan vodaju dje~icu do {kole i natrag – sve da bi
majke ostale pri pameti dok su na poslu, i skoncentrisane na ono za {ta pla}u primaju. To je
dobro. Dobro je i {to tamo imaju obrok i pomo} pri pisawu zada}a. Nije dobro, naravno,
{to to nije zabadava, odnosno, da ne pretjerujemo, nije jeftino, te ve}ina roditeqa o tome ne
mo`e ni da sawa. Nije dobro ni to {to djeca,
kao rudari-patuqci iz poznate bajkice, ustaju
prije zore ve} od {este godine, a vra}aju se tek
uve~er ukoliko su u {koli druga smjena. Vi{e
vremena provedu mimo ku}e nego wihovi roditeqi, i tek u ta doba raportiraju o situaciji iz
{kole, ponavqaju gradivo, u~e pjesmice...
Ali, opet, kada bi u ovoj neameri~koj zemqi
postojao |a~ki prijevoz ba{ kao takav, djeca bi
nam se prije osamostalila u spremawu i u~ewu,
a ovako se jadna poput crijeva povla~e od prije
{est sati sabah-zorom pa sve do iza ak{ama, kada zvoni za kraj nastave. S druge strane, do kada }e i}i u vrti}, do puberteta?
39
Na mjestu lica
Mala retrospektiva
Neke ve~eri mala princeza le`i potrbu{ke i
~ita pri~u naglas, uz nagla{enu `equ da fascinira vjernu slu{ateqicu – mamu, koja sprema
ru~ak za sutra. Malo ~ita o {tipaqkama na povjetarcu, pa zamuckuje, pa ka`e: “Po~ne da duha
vjetar.” Prekine ~itawe, podigne glavu i veli:
“Ovdje je neka gre{ka, ja }u re}i da duva.” Majka joj strpqivo ka`e da mora ~itati kako je napisano, i mawe poznate rije~i, i ako je na ekavici (kao crti}i na Minimaxu), i ako je pjesma
– to je radi rime, itd. Princeze ~esto znaju biti jogunaste i re}i da tako pri~aju nane. Majka
je tek u prvoj ~etvrtini (ili frtaqu) pravqewa ru~ka, a duboko u zadwoj strpqewa, a gwave
je i djeca, i jo{ na to, uxbenici. Nastavqa se
~itati sa vidno mawe zanosa: “[ta li razmi{qaju ispod mehkanog platna?”
Jedva se nekako nagodimo da mora ~itati kako
pi{e (da je to vje`ba ~itawa, a ne dumawa), da
bude poslu{na i dovr{i pri~u – da ne bih u
protivnom kuha~u upotrijebila u drugu, edukativnu, svrhu.
^itanka i sveska idu u ruksak (te`ak, ina~e,
otprilike kao pretrpan kontejner) i vadi se
Moja okolina.
Ra~unam da }emo sada le`erno }akulati i uredno, ono ba{ lijepo `enski, poslo`iti kockice u glavi. Pri~amo o kulturi, kojekakvim ustanovama, i kako bacim pogled na zapisano
opet me neka vru}ica obuze. Uporno i intenzivno, uvijek me iznova fascinira kako su nam
nastavni planovi dobro izbalansirani i prilago|eni djeci odre|enog uzrasta, kao da su ih
~obani (bo`emeprosti) napravili.
“Muzej spada u kulturne ustanove (...) u wemu su
zaposleni: Kustos, Konzervator, Bibliotekar,
Nau~ni i stru~ni saradnici.”
Gluho bilo! Pa ona jo{ u svojoj {koli ne razlikuje dobro direktora od domara.
Zapamtila je sve {to je o~ima vidjela
K}er sam pro{le godine, maksuz, cijeli bogovetni dan vodala po Mostaru. Kao pravi turisti iz prospekata i sa prospektima, ruksacima i
svim ostalim, obi{le smo muzej, Stari most,
prisustvovale prvim skokovima sa istog, jednostavno smo obi{le sve zna~ajno {to je vezano za ovog qepotana od grada. Ali, nigdje ne vidje dijete te specijalne persone od uposlenika,
a i da jeste, ba{ bi je zanimale te titule i ba{
bi to zapamtila! Iz muzeja jeste zapamtila sve
{to je o~ima vidjela, kao {to je zapamtila i da
je hranila malo lane u jednom pitomom ribqem
restoranu tik pored Starog mosta. Pamti i da
je u`ivala uz Neretvu tamo gdje smo si{le da se
poigra u pijesku. Zahvaquju}i velikoj grupi
sredwo{kolaca koji su odnekuda do{li na cjelodnevni izlet i jo{ ve}oj “grupi” ostavqenih
plasti~nih boca, mogle smo hvatati vodu i zidati svoj vlastiti most.
Obilazile smo i fojni~ki manastir, a do tekije umalo nam i auto nije krepucnuo, veru}i se
po onim gudurama, ali vrijedilo je. Odjednom
40
Na mjestu lica
kao da smo obje bile u kadru iz filma “Ovo malo du{e” – meni jedan od dra`ih filmova.
U susjednoj nam dr`avi skoro smo dehidrirale,
ali smo ustrajale i obi{le dubrova~ke zidine
i kule, Pomorski muzej i Akvarij. Vaqda je
normalno da joj ushi}ewe izazovu hobotnice,
{koqke, ma~evi i sl., stvari i bi}a koja je nose kao plima u svijet bajki, a da joj znawe o kadrovskim listama iz sli~nih ustanova postupno doziramo shodno uzrastu i interesovawu.
^isto zafrkancije radi, ili da evociram sje}awe i kompariram wegovo sa svojim negda{wim
u~ewem, upitah sina, studenta – kada je iz metropole do{ao doma – {ta zna o osobqu muzeja?
A moje starije dijete me blijedo pogleda preko
monitora, i shvatih: Ili da ne zna “s pika” odgovor, ili misli iza}i na Google, Ili misli da
sam malo otka~ila.
Zavr{imo tako nas dvije s “te`im” predmetima
i pre|emo na ne{to le`ernije: Muzi~ka kultura. Hajde, rekoh, da i to sekundicu ponovimo,
malo zapjevu{imo i kona~no umor zamijenimo
krevetom.
Etnomuzikolog u uxbeniku
Me|utim, ne lezi vra`e. Prebacim kuhiwsku
krpu u drugu ruku pa prstom pratim da boqe vidim {ta ka`u. A ka`u: “Opera je (slu{ali su
dio dje~je opere ’Aska i vuk’) najve}e muzi~ko-scensko djelo u kojem su sadr`ani: muzika,
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
ples, dramski tekst, gluma i scenski izraz.”
Sre}a da u na{em gradu nemam mogu}nost da joj
predo~im operu, jer joj je ve} gore navedeno dotu`ilo, a priznala mi je, onako potiho, da joj je
slu{awe opere bilo “malko dosadno”. Pri~am
sama sa sobom o ovim dragim ~ikama koji su mislili na na{e mlade nara{taje i planirali
gradivo – sigurno su se rodili sa bar 70 godina
starosti, pa im je sve to od ro|ewa kristalno
jasno. Dr`im svesku u ruci i ispitujem lekciju
u kojoj se navodi: “Etnomuzikolog je osoba koja
se bavi prou~avawe i zapisivawem muzi~ke
tradicije, u koju spada...” (Majke mi moje mile.)
Dijete je 2. razred. Jedva izmuca prvu rije~, a
mora nabubat re~enicu napamet. Pitam je da li
zna uop}e na {ta se misli kada pri~amo o tradiciji? Veze nema. Idemo opet u rikverc: od
nana, oklagija, odje}e, starinske no{we i hrane, bla, bla, do muzike i kolceta; i kao to smo
rezimirale. I ta kwiga mo`e u ruksak.
@eludac mi ve} intenzivno radi, a i mojoj
umornoj k}erci. Ona bi radije da {ijemo bebi
haqinicu koju smo prije neku no} zapo~ele nego da se dobacujemo frazama preko pretis-lonca i pernice. A mene strah da }e ta Barbika
prije zavr{iti u muzeju nego {to }emo rahat
na}i vremena za na{e.
Elem, nas dvije smo uredno iscije|ene i poprili~no posva|ane. [erpe i kwige idu ad acta.
Jo{ jedan radni dan je iza nas. Brzo tu{irawe
i jo{ br`e lijegawe. Pitam moju umornu Alisu
iz Zemqe [kolskih ^uda ho}e li pri~icu za
laku no}? Na moju sre}u (ne pokazujem joj) ka`e
da ne}e, pospana je. U{u{kam je, i na prstima
iza|em iz sobe, a najradije bih i iz ko`e. A onda mi se ne{to stisne, pa bih se poput Alise
kupala u jezeru (suza svojih). Ili da mi je kakav
~udotvorni napitak koji bri{e nesuvisle obaveze iz obaveznog NPiP-a, a daje vi{e varijanti za vannastavne aktivnosti.
Nije pedago{ki opravdano, ali mi ba{ treba.
Zapali}u dvije cigarete odjednom, ako ikako
mo`e, otpuhati, sabrati se sa sobom, isplanirati obaveze za novi dan, i tako, lagano (pardon, lagahno, da me sav svijet razumije), oko jedan, u gluha doba zaspati. NAM
da ni{ta
ne znam
Pogledajte, ako ve} niste,
you-tube serijal
klikom na
http://www.youtube.com/user/skolegijum?feature=watch
42
Na mjestu lica
Poziv ~itaocima na dijalog
o {kolstvu
OSNOVNO
OBRAZOVANJE –
ALI ZA [TA?
Mirna Jan~i}-Doyle
Kakvo znanje, vje{tine i li~ne
spoznaje o~ekujemo da djeca steknu
tokom devet godina obaveznog
obrazovanja?
Okvirni, entitetski i kantonalni zakoni u Bosni i
Hercegovini, kao i pedago{ki standardi, imaju relativno pozitivna o~ekivanja od obavezne osnovne nastave. Me|utim, veliko je pitanje koliko se
zakoni i standardi primjenjuju u praksi i {ta na{a
djeca, osim osnovne pismenosti, dobiju od devet
dugih, obaveznih godina u {kolskoj klupi.
Okvirni zakon na nivou BiH zahtijeva da djeca
optimalno razviju svoj intelekt, moral i dru{tvenu
ulogu, kao i da doprinesu po{tivanju ljudskih prava i ekonomskom razvoju. Zakon u Republici
Srpskoj je jo{ eksplicitniji, te podrazumijeva “razvoj stvarala~kog, kreativnog i kriti~kog mi{ljenja”
kod u~enika. [tavi{e, pedago{ki standardi za osnovne {kole Kantona Sarajevo jasno pozivaju na
“blagovremeno uklju~ivanje osnovne {kole u zahtjeve vremena” a {to podrazumijeva “nove pedago{ke koncepte, radikalne promjene u racionalizaciji i efikasnosti rezultata nastave, nova podru~ja u~enja i savremene metode”.
Ali da li se i {ta od ovih osnovnih pretpostavki zaista primjenjuje u {koli?
Da li djeca tokom devet godina osnovne {kole steknu odre|ene vje{tine i kvalifikacije s kojima }e
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
mo}i dobiti posao i dati vlastiti doprinos za unapre|enje `ivotnog standarda u zemlji?
Ili }e im obavezno prisustvo u {koli pomo}i da razviju kreativnost, izgrade svojstvene osobine li~nosti, i postanu samopouzdani, nezavisni ljudi,
koji vode smislene `ivote?
Ili }e, pak, u {koli dobiti odre|en paket znanja, bez
obzira na svrhu kojoj ono mo`e poslu`iti? Ko
odre|uje kakvo to znanje treba biti, znanje koje je
u najboljem interesu djeteta, zajednice i dru{tva?
U svojoj knjizi “Ne za profit” profesorica Marta
Nusbaum sa Univerziteta u ^ikagu ubjedljivo argumentira da obrazovanje treba podjednako slu`iti svim gore navedenim interesima djeteta, ~ime
bi onda slu`ilo zajednici kao obrazovanje za demokratiju. Nusbaum povezuje obrazovanje sa psiholo{kom stabilno{}u pojedinca i njegovim kompetencijama, a koji su u direktnoj vezi sa politi~kom stabilno{}u dru{tva i njegovom potencijalu
za razvoj na globalnom nivou. Obrazovanje dakle
treba da pomogne svakom djetetu da razvije samopouzdanje i nezavisnost, kompetentno razmi{ljanje “u {irokom rasponu kultura”, i sposobnost
da “zamisli iskustva drugih”.
Odakle po~eti, i kakve pedago{ke
koncepte treba primijeniti?
U kontekstu BiH, kakvo znanje, kakve vje{tine,
kakve mogu}nosti i kakve li~ne spoznaje o~ekujemo da djeca prakti~no steknu osnovnim obrazo-
43
Na mjestu lica
vanjem, {ta je za njih najbolje, i kako to onda djelotvorno primijeniti na nastavi?
Na ovo pitanje treba da odgovorimo mi – prosvjetni radnici, roditelji, i politi~ari, i da mu pristupimo kao odgovornosti na{e generacije.
Da bismo to uradili, potrebno je da se odmaknemo od odre|enih prakti~nih pretpostavki sada{njeg sistema i iz nove perspektive propitamo na{e
ud`benike, odnose u {koli, pitanja i odgovore koji
se ponavljaju iz godine u godinu.
Mo`da je od kontrolnog pitanja Ko je zapo~eo
Prvi svjetski rat? va`nije Da li je Prvi svjetski rat
bio neizbje`an?
Umjesto da djeci serviramo gotove zaklju~ke, mo`da je va`nije da ih testiramo da li su nau~ili logi~ki razmi{ljati i rje{avati slo`ene probleme. Umjesto serviranog zaklju~ka, kako to pi{e u jednom
ud`beniku, Da je, unato~ svemu, Hrvatska srednjoeuropska zemlja, mo`da je va`nije odr`ati ~as
koji }e omogu}iti kontrolno pitanje Da li je mogu}e i na osnovu ~ega utvrditi kojem civilizacijskom
krugu pripada Hrvatska?
I va`no je da se prestanemo oslanjati isklju~ivo na
ud`benike kao glavni izvor ’znanja i razmi{ljanja’
za djecu. Umjesto pasivnog usvajanja mi{ljenja
autora jednog ud`benika da su odre|eni teoreti~ari u pravu kada govore o globalizaciji, a drugi u
krivu, u~enike treba izlo`iti ve}em broju opre~nih
tvrdnji o tom modernom fenomenu. Mo`da je ve}a mogu}nost da u~enici razviju odgovornost za
vlastito mi{ljenje o globalizaciji ako kroz aktivan
razgovor ili debatu na ~asu izraze {ta li~no misle,
te s kojim teoreti~arima se (ne) sla`u i za{to.
Spoznaja i dosljedna primjena svrhe obrazovanja
bi uticala na princip ocjenjivanja u {koli. U tom
kontekstu, ugledni britanski pedagog Sir Ken Robinson je u svom sjajnom video-zapisu o obrazovanju, dostupnom na http://www.thersa.org/
events/rsaanimate istaknuo da se trebamo odma}i
od staromodnog koncepta koji djecu dijeli na akademski sposobnu i nesposobnu, a ~ime se potiskuju njihove druge briljantne, kreativne sposobnosti. Tako|e je va`no da se kod ocjenjivanja odmaknemo od pretpostavke da djeca u tako ranom dobu imaju istu brzinu razvoja i isti nivo intelektualne i emotivne zrelosti samo zato {to su isto godi{te
i u istom razredu.
Kako probuditi djecu dana{njice?
Neophodno je ’probuditi’ djecu dana{njice, kroz
zanimljivo obrazovanje koje zahtijeva njihovo
aktivno u~e{}e i razmi{ljanje, kroz zanimljivo {tivo, i zanimljiv nastavni~ki metodolo{ki pristup.
Robinson nagla{ava da su djeca dana{njice izlo`ena do sada najve}oj koli~ini vanjskih uticaja, od
kompjutera, telefona, filmova i video-igrica, a sistem ih ka`njava ukoliko nemaju pa`nju da mirno
sjede na ~asu i pasivno upijaju sadr`aj nekog
ud`benika.
Ovakve promjene i primjene obrazovnog koncepta i pristupa su neophodne za vrijeme u kojem `ivimo i za ono koje dolazi. Iz objektivnih razloga,
one nekada zvu~e zastra{uju}e i za {kolu, i za pedago{ke zavode, i za ministarstva.
Upravo iz tog razloga je va`no da se u diskusiju o
tome “obrazovanje za {ta” i “kako” uklju~imo svi.
Pozivam sve – roditelje, prosvjetne radnike, donosioce odluka, da po{alju svoj stav i prijedloge, kao
i primjere dobre prakse, a koji }e biti objavljeni na
stranicama [kolegijuma. 44
Na mjestu lica
Sarajevski koncert Gorana
Bregovi}a i {ti}enici Doma
“Bjelave”
OBE]ANJE I
RADOVANJE
Rubina ^engi}
A dok donacije ne do|u, nije zgoreg
podsjetiti da Zakon o obligacionim
odnosima u FBiH (~lan 296) javno
dato obe}anje tretira kao preuzetu
obavezu i onaj ko je ne izvr{i mo`e
do}i i pod udar suda. No, ovakva
obe}anja, ukoliko nisu ispunjenja,
mogu}e je razumjeti i kao zloupotrebu
djece kojoj su data
Bregovi}ev koncert je u Sarajevu odr`an 24. marta 2012. godine. Bio je to jedan od onih muzi~kih
doga|aja o kojima se danima poslije pri~a i dobro
i lo{e: velika zvijezda se vratila ku}i, koncertom
proslavila 60. ro|endan, ogromna torta je spu{tena s plafona, sve D`enane kao imenjakinje Bregovi}eve supruge su od generalnog sponzora (BH
Telecom) dobile poklon... No kako se u nekim od
najava provla~ila formulacija da je to veliki humanitarni koncert i kako se uz taj doga|aj ~esto pominjao Dom Bjelave, ostaje dilema da li su mediji
ne{to pogre{no shvatili, pa pretjerali s kvalifikacijom koncerta kao humanitarnog, ili je neko iz organizacije ipak malo pretjerao u najavama?
Upla}eno tek 3.000 KM
Do kraja oktobra 2012. godine Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave (ranije Ljubica Ivezi}) nije dobio obe}ane donacije Gorana Bregovi}a i produkcijske ku}e Hayat Production. No na upit iz
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
[kolegijuma i nakon nekoliko dana ~ekanja da se
direktor Produkcije vrati s puta, 22. oktobra je stigla
informacija da je ba{ tog dana na ra~un Doma Bjelave upla}eno 3.000 KM od prodaje CD-a.
Toliko je do sada prikupljeno od prodaje CD-a.
Kada se opet skupi ne{to novca, prebaci}emo im i
to. Za druge donacije koje je Bregovi} eventualno
obe}ao mi nismo nadle`ni, ka`e Nadira Spr`o,
glasnogovornica Muzi~ke produkcije Hayat.
Podsje}anja radi, Goran Bregovi} je najavljuju}i
sarajevski koncert, koji je odr`an 23. marta 2012, i
kasnije, prilikom promocije CD-ova i DVD-ova
koja je uprili~ena u Domu, izjavio da se nada da }e
nakon koncerta biti neke koristi za Dom.
Bregovi}evo obe}anje
“Koliko god da Ahmed [vraki} (direktor Hayat
Productiona, op. a.) proda DVD-ova i zaradi novac za Dom, toliko }u ja jo{ dodati. Nemam mo}
da popravljam stvari u cijelom svijetu, ali makar to
mogu u svom kom{iluku. Uvijek sam pomagao
kom{iji i to mi je veliko zadovoljstvo. Tu, na Bjelavama, je moja ku}a i uvijek sam imao dvije institucije s kojima sam imao posebnu vezu. Jedna je
Medicinska {kola s tim ludim curama, u pozitivnom smislu, a druga je Dom Bjelave”, rekao je tada Bregovi} i prenijeli mediji.
Direktor Doma Bjelave je sredinom oktobra pokazivao puno razumijevanje za one koji su dali obe}anje.
45
Na mjestu lica
“Znam da je Bregovi} obe}ao novac od prodaje
CD-a, ali za sada nama ni{ta nije upla}eno. Kasno
je po~ela prodaja CD-a, a ja sam u kontaktu s ljudima iz Produkcije i nedavno su mi rekli da je skupljeno, ~ini mi se, oko 1.000 KM. Nama se nadati,
a oni mogu i dati i ne dati novac, to je do njih”, govori Saudin \ur|evi}, direktor Doma.
Nekoliko dana kasnije, kada su iz Produkcije
Hayat rekli da su uplatili te 3.000 KM, \ur|evi} je
kazao da ne zna da li je novac upla}en jer on izvje{taje o uplatama dobiva jednom u 15 dana.
[ta je ugovoreno
Dom Bjelave je ina~e kantonalna institucija koja
brine o 99 djece bez roditelja ili roditeljskog staranja, od novoro|en~adi do punih 18 godina. Njihov ukupan prihod je oko 1,5 milion KM i novac
dolazi iz bud`eta Kantona Sarajevo. U taj bud`et
resorno ministarstvo, u konkretnom slu~aju Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, uklju~uje i
sve najavljene donacije, poja{njava Zilha Ademaj,
ministrica za rad i socijalnu brigu u Vladi Kantona
Sarajevo.
Svaka javna ustanova, pa i Kantonalna javna ustanova Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave u svom bud`etu planira i mogu}e donacije, i
to na osnovu iskustva o iznosu donacija u prethodnim godinama i planiranih projekata za narednu
godinu. KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja o planiranim donacijama informi{e svoje resorno ministarstvo, odnosno Ministarstvo za rad,
socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo tako {to te donacije uvrste u program
rada i finansijski plan ustanove, koji dostavljaju
Ministarstvu, a te donacije se kasnije tro{e u skladu sa mjese~nim i tromjese~nim operativnim planovima ustanove, koje oni dostavljaju Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo i resornom ministarstvu, a na osnovu planiranih i ostvarenih sredstava od donacija u bud`etu, poja{njava Ademaj.
Napominje da sve donacije dolaze na jedinstveni
ra~un Trezora Kantona Sarajevo i raspore|uju se
na bud`etske organizacije kojima su i dozna~ene,
tako da Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo i
resorno ministarstvo u svakom momentu imaju
uvid o svim realizovanim, odnosno upla}enim donacijama. (Ostaje nejasno za{to donacije Domu
Bjelave idu u redovna sredstva i ne pove}avaju
njegov godi{nji prihod)
“Namjenske donacije koje nisu planirane u bud`etu, a ostvare se u toku godine, unose se i raspore|uju odlukom ministra finansija i postaju
sastavni dio bud`eta, a odluka se objavljuje u Slu`benim novinama Kantona Sarajevo. [to se ti~e
donacije gospodina Gorana Bregovi}a, a na osnovu informacije dobijene iz KJU Dom za djecu bez
roditeljskog staranja, obavje{tavamo vas da sredstva od prodaje karata za koncert nisu nikad upla}ena ustanovi, niti su planirana da budu upla}ena
od strane organizatora, a sredstva od prodaje CDova su bila predmet dogovora, ali do 15. oktobra
2012. godine nisu upla}ena”, pi{e Ademaj.
Drina: Za dom {to vi{e novca
Bregovi}ev menad`er za BiH, Faruk Drina, ka`e
da nema spora oko toga da }e Bregovi} izvr{iti
svoje obe}anje.
“Mi smo se svi, dakle i ja i Goran i produkcija
Hayat i TV FBiH odrekli svih prihoda od tih CDova sa `eljom da Dom Bjelave dobije {to vi{e novca, i ja sam u stalnoj vezi i sa Goranom i sa direktorom Produkcije, i iz Hayata su mene obavijestili
da su skupili 6 ili 7 hiljada KM, ali da ~ekaju Gorana da do|e u Sarajevo da taj novac zajedni~ki predaju Domu. Goran je na velikoj evropskoj turneji
i u Sarajevu ne}e biti prije Montenovog koncerta
krajem novembra, pa su iz Hayata rekli da }e sada
uplatiti dio, a dio kada on do|e. Ja sam razgovarao s Goranom, obavijestio ga da je produkcija
Hayat prikupila odre|ena sredstva, a on je pitao
koliko je to, 10 ili 20 hiljada eura, da i on prilo`i
46
Na mjestu lica
svoj dio. Dakle sve je samo pitanje njegovog vremena”, poja{njava Drina. Napominje da niko nikada nije obe}ao da }e Dom Bjelave dobiti dio prihoda od ulaznica.
“To nikada nije bila opcija jer koncert je bio jako
skup i mi to nismo obe}ali”, tvrdi Drina i napominje da Bregovi} od ulaznica nije dobio ni dinara.
(Podsje}anja radi, za koncert je prodato vi{e od
10.000 ulaznica po cijeni od 10 i 25 KM, te mali broj
karata po 50 KM, a sam koncert je, prema dostupnim informacijama, od BH Telecoma sponzorisan sa 30.000 KM koje su dodijeljene organizatoru
koncerta, Drini i kompaniji Of Sound International d.o.o. Sarajevo.)
To je bio sponzorski aran`man koji podrazumijeva
da BH Telecom u okviru sponzoriranog doga|aja
dobije reklamu, a novac se upla}uje organizatoru,
odnosno pravnom licu koje predo~i ugovor sa pjeva~em ~iji koncert sponzoriramo – poja{njavaju
izvori bliski BH Telecomu. (Na pismeni upit upu}en BH Telecomu stigao je odgovor da }e tra`ene
informacije, u skladu za Zakonom o slobodi pristupa informacijama, biti dostavljene u roku od 15
dana.)
[ta ka`e zakon?
A dok donacije ne do|u, nije zgoreg podsjetiti da
Zakon o obligacionim odnosima u FBiH (~lan 296)
javno dato obe}anje tretira kao preuzetu obavezu
i onaj ko je ne izvr{i mo`e do}i i pod udar suda.
No, ovakva obe}anja, ukoliko nisu ispunjenja,
mogu}e je razumjeti i kao zloupotrebu djece kojoj
su data, cijeni Vera Jovanovi}, predsjednica Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH i biv{a
ombudsmenka FBiH.
“Zloupotreba ima na mnogo strana: u reklamama,
tv-programu koji nije posve}en djeci, bilo je u programima koji pokazuju izvla~enje brojeva za lutriju ili loto, pa i te najave donacija uz koncert Gorana Bregovi}a bi se mogle smatrati zloupotrebom.
Konvencije o pravima djeteta govore da to nije prihvatljivo i da djeca u prvom redu moraju biti za{ti}ena, ali mi nemamo zakone koji predvi|aju sankcije za takve zloupotrebe”, poja{njava Jovanovi}.
Podsje}anja radi, ombudsmeni FBiH su (nekoliko
godina prije nego {to su se sa istovjetnom slu`bom iz RS-a ujedinili u Ombudsmene BiH) u doba kada su srednjo{kolci gostovali u TV-emisijama
u kojima su izvla~eni brojevi za igru Loto, napravili specijalni izvje{taj i, pozivaju}i se na iskustva
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
drugih zemalja, takvu praksu ocijenili kao zloupotrebu djece.
Zloupotreba je i kada djecu izvedu na demonstracije, kada ih stave u prvi red i daju im da nose
transparente, kada u {kolama organizuju izbore ili
politi~ke skupove; postavljanje plo~a sa imenima
poginulih u ratu na zid {kole je tako|e zloupotreba djece, kategori~na je Jovanovi}.
[ta ka`u ombudsmeni?
Sli~an stav imaju i ombudsmeni BiH, ali napominju da nemaju informacija o konkretnom slu~aju
Gorana Bregovi}a i obe}anja datih djeci iz Doma
Bjelave. Najavljivanje velikih javnih doga|aja sa
humanitarnim ciljevima, kao {to je materijalna
pomo} ranjivim kategorijama, te izme|u ostalog i
djeci, samo po sebi svakako ne predstavlja zloupotrebu prava djece. Me|utim, ukoliko se prikupljeni nov~ani prihodi ne doniraju, kako je to najavom predvi|eno, treba prvenstveno postaviti pitanje odgovornosti organizatora. Nesumnjivo, takvo pona{anje predstavlja zloupotrebu prava i interesa djece na jedan posredan na~in. Naime, kori{tenje takve vrste promocije u cilju sticanja {to
ve}e koristi ili profita nikako ne mo`e biti opravdano i bilo bi veoma po`eljno da se takvo pona{anje sankcioni{e, stoji u pisanim odgovorima Violete Romi}, glasnogovornice Ombudsmena BiH.
Stoji i to da su djeca posebno ranjiva kategorija i
da takvi lako mogu biti predmet zloupotreba.
Djeca iz Doma Bjelave su dobila dio novca od prodaje CD-ova i trebala bi dobiti i li~nu donaciju Gorana Bregovi}a. Tu pri~u treba ostaviti u zoni sumraka estrade. Ali ono {to bi se svaki gra|anin ove
nesretne roming-dr`ave mogao zapitati jeste ovo:
Od ~ega na kraju ove godine BH Telecom ima poslovnu korist: od 30.000 koje je dao Of soundu International d.o.o. Sarajevo ili od 30.000 koje nije
dao Domu Bjelave? 47
Na mjestu lica
Igra detekcije
BOSANSKA
KU]A
Enes Kurtovi}
Muharem B.
Muharem B. sa `enom i ~etvoro djece `ivi u 28
kvadrata op{tinskog stana u kojem se uselio “na
divlje” jer zbog neuslovnosti stana niko drugi nije
htio u njemu `ivjeti. Niko u porodici nema stalnog
zaposlenja, niti drugih izvora primanja. Dvoje
Muharemove djece ide u osnovnu {kolu, dok je
drugo dvoje pred{kolskog uzrasta.
Nakon {to ste pro~itali ova dva teksta, zaklju~ite:
Da li je Muharem B. – Bo{njak?
“Bo{njaci su se mnogo starali da {to bolje
urede svoj dom jer ne vole srkleta (tjeskobe)
i ho}e da je svuda rahatluk i da im je prostrano i lijepo...“
Tekst iz ud`benika Vjeronauka 9 (Autori: Emina Grabus, Muamer
Neimarlija, Ahmedina Purkovi} i Melisa Zuki}, izdava~: El Kalem, Sarajevo)
PRAKSI
MORON
50 PISMA IZ HELLADE + 72 [TA RADE U^ITELJI? + 76
SADAKO HO]E @IVJETI + 80 NE SHVATITE OVO LI^NO +
82 [TO FORMALNIJE, TO NORMALNIJE
50
Praksimoron
Ekskurzija u`ivo
PISMA IZ HELLADE
Ljubomirka Nenadovi}
Ekskluzivno za [kolegijum, a
akobogda i za ministre prosvjete,
roditelje i profesore
Prije posjete manastiru na Meteorima, grupa svra}a do prodavnice suvenira. Na spratu se prodaju
ikone, a u prizemlju su ki~ suveniri, uglavnom kineski i pone{to orijentalno. Ki~, ki~, ki~. Za one koji ne{to kupe kasnije se organizuje nagradna igra.
Ubjedljivo najve}a glupost je tzv. Arhimedova {olja. Prodava~ica zna nekoliko rije~i na{eg jezika i
obja{njava da je to izmislio Arhimed. Unutar {olje
je valjak sa rupom na sredini visine. Kada voda
do|e do tog nivoa, po~inje da curi iz {olje. I to je
kao zbog Arhimedovog zakona. Gledam djecu koja imaju petice iz fizike kako odu{evljeno zagledaju {olju, “jer to je Arhimed smislio”.
Uskim i krivudavim putem penjemo se do jednog
od manastira. Tri od {est razrednih starje{ina pla{e se visine. Kolega odlu~uje da se ne penje u manastir, dvije koleginice uz veliki strah, mu~ninu i
vrtoglavicu ipak odlaze gore. Djevoj~ice preko
pantalona vezuju nekakve suknje/marame koje
turisti zovu Lude Mare. To zato {to “`ene ne mogu da u|u u pantalonama”. Niko ne primje}uje da
`ene ipak ulaze u pantalonama, samo {to vitlaju
tim maramama vezanim oko struka.
Glavna atrakcija u manastiru je prostorija u kojoj
su izlo`ene lobanje monaha koji su nekada `ivjeli
u manastiru. Lokalna pri~a je da su sive lobanje
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
onih koji su grije{ili, a `ute su pravedni~ke. Kakva
nekrofilna situacija! Ljudi vire kroz otvor na vratima da vide gomile ljudskih lobanja na policama i
kosti slo`ene na stolu u uglu.
Nivo ispod ove bizarne kosturnice nalazi se prostorija u kojoj su na identi~an na~in slo`eni pleteni
baloni i korpe pune vje{ta~kog gro`|a. Za{to sve
{to se nudi turistima mora da bude banalno? Jesu
li |aci turisti? Izgleda da {kole, turisti~ke organizacije, dio profesora i dio roditelja misle da jesu. Ve}
godinama se svi smiju kad ponavljam re~enicu iz
zakona – ekskurzija je nastavni proces!!! Da li mi
djecu sivim i `utim lobanjama u~imo bilo ~emu?
Moralu, mo`da? Jesu li `ute i sive ljudske lobanje
na{a nastavna sredstva?
Na spratu iznad lobanja – opet prodavnica. Ikone
velike, male, na magnetima, na staklu, na staklenim kuglama, sa led-diodama, svije}e na kojima
su nacrtani cvjeti}i, manastirski med izgleda kao
makar kakva ta~ka pristojnosti. U manastiru za
kupce nema nagradne lutrije, kao u prodavnici
suvenira podno Meteora. Kada sljede}i put do|emo na Meteore, mo`da nas i to sa~eka, kao {to su
nas sada iznenadili neukim, lai~kim izlo`bama o
`ivotu lokalnog stanovni{tva. Ovaj arhitektonski
fascinantan manastir danas je fabrika za preradu
turista. Nemamo vremena za mali, `ivopisni gradi} Kalambaku ispod Meteora. Potro{ili smo ga u
prodavnici suvenira.
51
Praksimoron
Atina, tre}i dan
Na{a vodi~ica govori izuzetno inspirativno o maratonskoj bici i sukobu Persijanaca i Spartanaca,
uklju~uju}i i pitanje smisla svakog rata. Niko ne
slu{a. Kada iza|emo kod spomenika Leonidi
Spartanskom pitaju ko je ovaj sa kopljem.
Vodi~i i voza~i koriste navigaciju, pa zato lutamo i
du`e od dva sata tra`imo hotel. U Atinu ulazimo
uskim uli~icama kroz koje se autobusi jedva provla~e.
Pred olimpijskim stadionom djevoj~ica pada u nesvijest, svi je okru`uju. Niko od djece ne zna ni{ta
o prvoj pomo}i. Razredni starje{ina stoji sa druge
strane ulice i posmatra jer “ne zna kako da reaguje”. Ljekar je u drugom autobusu i ve} je stigao do
Akropolja. Unosimo djevoj~icu u taxi i pravac
Akropolj, razredni starje{ina ostaje. Mozgam za{to ovo radim, to nije moj posao, ja nisam odgovorna za ovo dijete. Ali ona je djevoj~ica, kolega
ne zna engleski, radi na 33 obrtaja, sve mu je pomalo te{ko.
U kafi}u ispod Akropolja, dok ~ekam svoju grupu
i ve} oporavljenu djevoj~icu nagovaram da pojede mafin, ulaze tri momka iz prve grupe. Pobjegli
su od svog odjeljenja, mrzilo ih je da se penju na
Akropolj. Prave se da nas ne primje}uju, sjedaju
za sto nedaleko od na{eg i nevjerovatno lo{im engleskim jezikom naru~uju piva. Pitam gdje su ostali, ka`u zavr{ili su obilazak Akropolja i ne znaju
gdje su. Ubrzo dolazi njihov razredni, sjeda sa njima, naru~uje pivo i pristaje da djevoj~ica ostane sa
njima dok sa svojom grupom odem na Akropolj.
Na Akropolju je jako vru}e. Ve~e prije dolaska u
Atinu provjerila sam i znam da ulaznica za |ake ko{ta 3 eura. Obilazak tog muzeja nije predvi|en programom, iako smo to tra`ili kada smo planirali putovanje. Muzej je nov, izuzetno zanimljiv i sadr`ajem i arhitektonski. Znala sam da nije u programu,
52
Praksimoron
pa sam sa svojim |acima i njihovim roditeljima jo{
prije polaska dogovarala odlazak u muzej. Zahtijevamo vrijeme za obilazak muzeja. U mom autobusu 23 u~enika ka`u da ho}e u muzej. Kada se na|emo ispod Akropolja, 18 od 22 u~enika iz mog odjeljenja ho}e da idu u muzej, kolega sa ~ijim odjeljenjem dijelim autobus ne}e da organizuje svoje |ake, oni ne uspiju da prikupe novac, sva|aju se me|usobno i odlu~uju da ne idu u muzej.
Provodimo nepuna dva sata u muzeju, do koga
idemo `ivopisnom atinskom ulicom. Prvi put li~imo na ekskurziju kakva bi trebala da bude. Mala
grupa, odli~na vodi~ica, svi slu{aju, zapitkuju, `ena koja nas vodi inspirisana pametnom djecom.
Nije previ{e vru}e. Za{to sve ekskurzije nisu ovaš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
kve? Dok ovo mislim, tu re~enicu istovremeno izgovaraju dvije djevoj~ice koje hodaju pored mene.
U muzeju zati~em dvije koleginice sa malim grupama u~enika. Svi sre}ni i smireni. Djeca koja dolaze iz zemlje u ~ijem glavnom gradu ve} vi{e od
deceniju ne radi ni jedan veliki muzej, skoro da su
egzaltirana. Vra}amo se do podno`ja Akropolisa i
nailazimo na bijes kolege, ljutog {to je zbog nas
morao da ostane na Akropolju i da gubi toliko vremena. “Ako vas ne{to interesuje, vi se sna|ite, a ne
da mi moramo da budemo na Akropolju”. Ispostavlja se da je problem {to je alkohol u kafi}ima
oko Akropolja skuplji nego u prodavnicama u
centru grada.
U pet treba da krenemo ka centru, ali nam nedostaju oni momci {to su sjedili u kafi}u ispod Akropolja. ^ekamo ih petnaestak minuta i tek tada
uspijevam da otjeram njihovog razrednog starje{inu i nekoliko drugova da ih tra`e. Vra}aju se
kroz pola sata, svi vuku ogromne kese iz supermarketa. Voza~ otvara bunker da se u njega smjesti alkohol koji su donijeli. To da razredni starje{ina
kao ne vidi. I moj kolega stvarno glumi da to ne
vidi. Osje}am kako mi rastu magare}e u{i. Uve~e,
u Atini, voza~ iz drugog autobusa pita me da li
sam najstro`iji profesor u {koli. Pitam {ta to zna~i?
Ka`e, pa vi ste tako strogi, vi imate pravila. Odavno znam – u`asavaju me glupost i primitivizam.
Vi{e primitivizam, ali obi~no idu zajedno.
Smje{teni smo u hotelu u Maratonu (Jel da ka`em
da su me pitali – Jel ovo Atina?!), na samoj obali.
Hotel ima sopstvenu pla`u i bazen.
Dogovor je da uve~e mogu da budu na pla`i ili da
se kupaju u bazenu, ali da mi znamo da su tamo.
U autobusu, u povratku ka hotelu, u`ivam u petsto puta ponovljenoj inspirativnoj pjesmi:
@ene i Alkohol
@ene i Alkohol, @ene i Alkohol
Samo mi dajte @ene i Alkohol,
@ene i Alkohol, @ene i Alkohol
samo mi dajte @ene i Alkohol,
Stalno mislim o njoj to je postalo naporno
Ve~eras ja ho}u samo `ene i alkohol
Da odmorim glavu to uradi}u napokon
Samo mi dajte @ene i Alkohol
@ene i Alkohol, @ene i Alkohol
samo mi dajte @ene i Alkohol
@ene i Alkohol @ene i Alkohol
samo mi dajte @ene i Alkohol
slik&
slika
Pravda, sloboda
lo{i su tripovi.
To~ku napretka
trebaju klipovi.
54
Praksimoron
Samo @ene i Alkohol
Samo @ene i Alkohol
Samo @ene i Alkohol
Dajte @ene i Alkohol
Stalno mislim o njoj to je postalo naporno
Ve~eras ja ho}u samo `ene i alkohol
Da odmorim glavu to uradi}u napokon
Samo mi dajte @ene i Alkohol
@ene i Alkohol, @ene i Alkohol
samo mi dajte @ene i Alkohol
@ene i Alkohol @ene i Alkohol
samo mi dajte @ene i Alkohol
Mislim da }u im kada se vratimo sa ekskurzije od{tampati dovoljan broj primjeraka pjesme i preš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
dlo`iti da ovu izvanrednu tvorevinu analiziramo
na ~asu knji`evnosti.
Oko pono}i, uspijevam da u|em u sobu iz koje arlau~u ovi nesretnici {to vape za `enama i alkoholom. Zati~em gomilu ispolivanu alkoholom, i nekoliko djevoj~ica. U poku{aju da uzmem fla{u
skoro popijene votke, pijana kreatura izgovara re~enicu: “Gospo|o, vi ne mo`ete to da mi uzmete,
ja sam to platio... to je moje...” Na`alost, ovo sam
prvi put prije nekoliko godina ~ula od kolege koji
me je pitao kako mogu da oduzimam alkohol od
|aka, kad su oni sve to platili. To {to je du`nost
profesora da dijete za{titi od upotrebe alkohola i
narkotika, to vi{e nikoga ne interesuje. Ponekad
mi se ~ini da se moje kolege pla{e |aka.
No}as, dok poku{avamo da ih dr`imo na okupu i
nekako sa~uvamo `ive do jutra, kolega matemati~ar dolazi da nam ka`e da su djeca iznijela stolove
i stolice na ravni krov na vrhu hotela i da tamo piju i pjevaju. Tu informaciju donosi do nas tri i
odlazi da spava. Nas tri tra`imo put kojim su se
oni popeli na krov i kada iza|emo gore, potpuno
se zaledimo. Visoko je, neosvijetljeno, na {ljunku
kojim je prekriven sto ima puno praznih konzervi
i razbijenih fla{a, a oni su previ{e blizu ivici.
Koleginice uspijevaju tek da ispregovaraju da se
odmaknu od ivice. Atmosfera je svadbarska, pjevaju se neke posko~ice i erotske po{alice. Vi{e se
vri{ti nego {to se pjeva. Obe}avaju da }e se ta gitara ipak ~uti i da ne}e vi{e biti vri{tanja. Mu{karci iz na{e {esto~lane ekipe razrednih starje{ina
uredno spavaju.
U 2:30, kada ve} vi{e ne mo`e da se izdr`i buka i
urlanje sa tog krova, odlazimo da objavimo kraj te
`urke. Ve}ina se brzo razbje`i.
Ostajemo sa nekoliko djece i sakupljamo |ubre
koje je iza njih ostalo. Kona~no djelimi~ni mir; lupaju vratima, povremeno vri{te po hodnicima, ali
nekako se da izdr`ati. Ima previ{e pijanih.
Samo {to ulazimo u sobu, zvoni telefon. Recepcija. Tra`e da hitno do|emo do bazena jer je opasno. Tri i deset je. Pitam da li se ne{to desilo. Grk
na poluengleskom odgovara da je uredu, ali opasno. Dok tr~imo ka bazenu sigurna sam da se ne{to ipak desilo, ali da ne}e odmah da mi ka`u. Bazen ne radi poslije pono}i, isklju~ena su svjetla i
sve je okolo mra~no.
U prolazu kraj recepcije tra`im da probude trojicu
profesora i ka`u im da do|u do bazena. Tamo zati~emo potpunu ludnicu. Pijane siluete bauljaju
slik&
slika
Okean znanja
tajnama mami
al’ {kola ra|e
na pijesku ~ami.
56
Praksimoron
kroz mrak i bacaju jedna drugu u bazen. Ne vide
se ivice bazena i ~ini mi se da ve} vidim kako neko razbija glavu ili lomi ki~mu dok udara u ivicu
bazena. Kada nas primijete, uglavnom se razbje`e.
Zovemo djevojke koje vri{te u mra~nom bazenu
da iza|u. One poku{avaju da pobjegnu ka pla`i.
Nesvjesno se razdvajamo i “opkoljavamo” bazen
kako bismo ih sprije~ili da u mraku bauljaju pla`om (udari}e u neki od lige{tula ili prevrnutih ~amaca). Koleginica vi~e, ja dr`im desnu, ona lijevu
stranu bazena.
[ta ja ovo radim? Za{to mi sve ovo treba? Jesam li
ovo zami{ljala kada sam rije{ila da upi{em knji`evnost? Ovo je ispod svakog nivoa.
U mraku prepoznajemo lica i zovemo ih imenima.
Niko od djece ne}e da stane i da se okrene. Nekima od njih predajem. Jedan prolazi pored mene i
ne okre}e se kada ga pozovem. Vi~em nekoliko
puta njegovo ime. Predajem mu, ali izgleda da vi{e ni to ne vrijedi. Ova djeca misle da su na ekskurziji oni neki drugi ljudi i da su sa njima neki
drugi profesori, sa kojima ne}e dijeliti u~ionicu
ve} sljede}eg ponedjeljka.
Mislim na dva nivoa. Koliko je sve ovo opasno za
djecu i koliko je sve poni`avaju}e za nas. [ta ja radim ovdje? Ima li smisla u}i u ponedjeljak u u~ionicu i govoriti o Vasku Popi? Trebalo bi da s njima razgovaram o Vasku Popi, za petnaestak dana
o Ki{u!!! Onaj dje~ak se zaustavlja i okre}e tek
onog trenutka kada mu ka`em da mi sljede}eg
maja ne {alje oca u {kolu sa pateti~nom pri~om kako njih dva `ive sami i kako sin u~i bogosloviju i
gimnaziju paralelno, pa ako mu ostane jedinica iz
knji`evnosti, izgubi}e stipendiju i oni ne}e imati
od ~ega da `ive... Dje~ak se sada okre}e i ne{to bi
kao da obja{njava. Po ko zna koji put u ovih nekoliko dana osje}am kako mi rastu magare}e u{i.
Jedna u~enica urla na svoju razrednicu i prijeti kako }e zvati oca da mu ka`e da je profesorka maltretira, jer ona ima pravo da se kupa, a ova joj ne da.
Ovo je toliko histeri~na vriska da mi se ~ini da bi
ljekar morao da reaguje. Da sam bli`e, upla{ila bih
se da }e me ugristi. Kolegica je nekako ugura u hotel. Sakupljamo ih okolo i molimo recepcionara da
zaklju~a sve ulaze i izlaze. Bar tridesetoro djece je
toliko pijano da ne uspijeva da kontroli{e sopstveno pona{anje. Pitam recepcionara gdje su kolege.
Jedan je, kada su ga pozvali, podigao slu{alicu i
stavio je kraj aparata, blokiraju}i na taj na~in sve
druge pozive. Druga dva nisu reagovali na poziv.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Jedan je, po~etkom ve~eri, vidjev{i djecu na krovu,
ispri~ao to nama i smatraju}i da je obavio svoju
profesorsku du`nost uredno oti{ao da spava kako
bi ujutru mogao da ustane i ode na pla`u da pliva.
Opet mozgam za{to je neko profesor, a neko ludak
koji no}u juri djecu po krovovima i bazenima. U 5
ujutru ulazim u sobu, spu{tam se obu~ena na krevet i motam filmove, prestravljena od mogu}ih
scenarija koji mi prolaze kroz glavu. [ta da je neko
pao sa krova ili se razbio o ivicu bazena?
Tokom dana koji se ionako sveo na vo`nju okolo, jer
zbog {trajka nismo mogli da u|emo u Atinu, a sva
arheolo{ka nalazi{ta zatvorena su zbog {trajka, spavam u autobusu. Pauza za ru~ak u Glifadi, pa hajde
da ih vozimo u hotel, tamo imaju bazen i pla`u.
Sprema se jo{ jedna no} u Maratonu.
Autobus, pakao
Iz Maratona kre}emo za Korint. Gledam scenu u
kojoj se skoro 130 djece gura sa jedne strane mosta kako bi slikalo Korintski kanal. Nikom ne pada
na pamet da pre|e na drugu stranu. Ka`u rekli su
nam da ne prelazimo. Niko ne zna da odgovori
za{to da ne prelaze. Pa rekli su nam!! Za{to kada
ka`emo da budu pristojni to ne prihvate bez razmi{ljanja?
Do Epidaurusa putujemo ne{to du`e od sata. Uglavnom spavaju. Vodi~icu slu{a desetak u~enika.
Kada pustimo muziku, oni najglasniji iz druge polovine autobusa dolaze do vodi~a i tra`e da se muzika isklju~i jer ne mogu da spavaju. Rije~i molim
i izvinite ne postoje u njihovom jeziku.
U Epidaurusu neki pitaju da li mogu da ostanu u
autobusu. U jednom od najakusti~nijih pozori{ta
na svijetu vodi~ica ne uspijeva da demonstrira koliko se sve dobro ~uje, jer na{i |aci, svi u posljednjim redovima, dakle na vrhu, ne prestaju da
pri~aju i vi~u. Smiruju se kada ~uju ~uvarevu pi{taljku. Jo{ jednom ne poma`u ni razum ni razgovor, samo dresura!
Na putu do Mikene uvjeravam se da je ovo najbolja vodi~ica koju sam srela na svim dosada{njim
ekskurzijama. Pri~a zanimljivo, precizno, bez nepotrebnih digresija i banalnosti. Druga polovina
autobusa po~inje da pjeva, sa namjerom da je
nadglasa. Pljeskaju usred re~enice i `ena prestaje
da govori. Zamolim kolegu da ne{to preduzme,
jer su to njegovi u~enici, ~ovjek kao probu|en iz
neke letargije, ne pomjeri se sa prvog sjedi{ta u
autobusu, samo se poluokrene i napravi neki ne-
slik&
slika
Budu}nosti se
Bosna ne boji
sve dok je {kolstvo
stub na kom stoji.
58
Praksimoron
artikulisani pokret {akom lijevo-desno koji bi u
svakodnevnoj komunikaciji trebao da zna~i ti{e.
Ni{ta se ne mijenja, ali se kolega vra}a u prethodnu bla`enu ~auru pozicije ni{ta ne vidim, ni{ta
me ne interesuje. U posljednjim redovima autobusa ve} je skoro histeri~na atmosfera.
Vra}amo se iz Mikene i poneko postavlja pitanje,
nepogre{ivo o onome o ~emu je vodi~ica ve} govorila. Kada im to napomene, iz posljednjih redova
se ~uje dobacivanje – pa pri~aj ponovo, zato sam te
platio. Ne predajem toj djeci ove godine. Predavala sam prethodne tri. Prema meni se pona{aju kao
da ne postojim. Ako im se obratim, ne odgovaraju
i ne reaguju. Poku{avam da sa~uvam samopo{tovanje i odlu~ujem da im se ne obra}am. Dva ili tri
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
puta uzaludno molim kolegu da ne{to preduzme.
I on ne reaguje, kao i njegovi |aci. Da budem po{tena, kao ve}i dio njegovih |aka. Nekoliko dje~aka i djevoj~ica pobjeglo je u prednji dio autobusa i
s vremena na vrijeme ~ujem – pa kada }e ovo da
prestane; ovo vi{e ne mo`e da se izdr`i.
Kada vodi~ica obja{njava kako je nastao mit o po~etku Trojanskog rata i dodaje da je nauka utvrdila da su razlozi ovog kao i svih drugih ekonomske
prirode, a da mitovi i ideologije slu`e da to prikriju/pokriju, druga polovina autobusa po~inje da
urla. (Zapravo, to je vjerovatno trebalo da bude
pjevanje nekog neidentifikovanog hita iz Grand
folkoteke.) Molim kolegu da poku{a da sprije~i
ovu sramotu. Jo{ jednom me ignori{e i tada odlu~ujem da ga vi{e ni{ta ne}u pitati, ni moliti, ali da
}u kada do|emo ku}i podnijeti zahtjev {koli da se
preispita pona{anje profesora na ekskurzijama.
Na{ direktor uvijek ka`e da niko ne}e nikakav prigovor da napi{e na papiru, pa da on zbog toga ne
mo`e da reaguje. E, ovoga puta }emo imati pismeni prigovor.
Ove ekskurzije i ova djeca su ovakva ne zbog roditelja nego zbog nas. Svu odgovornost za katastrofalno pona{anje na{ih |aka snose prvenstveno
profesori, pretvoreni u ni{tetne male ljude prestravljene pred sopstvenim |acima. Oni drugi koji
to vide preuzimaju na sebe odgovornost da ponegdje ugase po`ar, ali se sistemski ne mo`e ni{ta
promijeniti.
Tra`imo od vodi~a da pauzu za ru~ak ne prave u
restoranima van grada, gdje djeca nemaju mogu}nost izbora. To je profesoru vo|i puta dovoljan
razlog da napravi ekstremno neprijatnu scenu, jer
se to nekako ne uklapa u njegove planove.
Uve~e u Delfima razulareni |ak iz mog autobusa
zamalo {to nije udario koleginicu. Kada od njegovog razrednog starje{ine tra`i da joj ka`e ime tog
|aka, moj kolega iz autobusa ka`e – sve su to na{a djeca i odbija da ka`e o kom se u~eniku radi.
Mo`e li se ni`e i gore?
Sada kre}emo dalje, jo{ dva dana.
^ke beogradske – {kolstvo u rcu
Pre`ivjeli smo no} u Delfima, ta~nije u diskoteci.
Ka`em svojim |acima da ne}u silaziti u tu rupu,
ali da me mogu na}i ispred izlaza. Tu sjedim zajedno sa kolegama iz jo{ jedne doma}e gimnazije.
Djeca kao ulaznicu dobijaju nekakve kupone koje
mogu da zamijene za jedno pi}e po izboru (vino,
slik&
slika
[ta je povijest
bez smaknutih glava?
Nije {kola
ako nije strava.
60
Praksimoron
pivo ili coca-cola). Da podsjetim, ovo je jo{ jedno
kr{enje zakona. [kola mora da sprije~i, a ne da
obezbijedi konzumiranje alkohola.
Kraj vrata diskoteke prilazi nam direktorica gimnazije koju smo zatekli u Delfima. Prva re~enica koju
izgovara: Ovo sa ekskurzijama ne mo`e ovako vi{e – ili da se mijenja ili da se ukida. Nastavlja skoro ispovjednim tonom, glasom ~ovjeka koji je kona~no na{ao slu{aoca, kome ne treba sagovornik.
Dvanaest godina vodi ekskurzije, nikada nije bilo
ovako, pro{le godine samo {to su pre{li granicu
imali su dje~aka u komi, jer je popio litar i po votke za dvadeset minuta... ali sada je dobro, doktor
zna da treba da nosi infuziju i sve one rastvore...
Mi o infuziji, a na vratima se pojavljuju tri momka
iz na{e {kole, jedan od njih toliko pijan da se bojim
da }e se sru~iti ako se pomjeri. Tra`i svoje kupone.
Moji |aci su ve} u{li, koleginica ima jo{ nekoliko za
svoje u~enike koji jo{ nisu stigli. Druga kolegica
odlazi da u diskoteci prona|e njihovog razrednog.
Kada kona~no izlazi, ispostavlja se da karata nema
(“Mi smo va{e pi}e popili, mislili smo da ne}ete do}i”). Svi pogledi uprti u kolegicu koja ne `eli sada
dati karte svojih u~enika koji kasne. Izlazim da ne
gledam kako se to razrje{ava. Buka je nesnosna.
Ujutru rano odlazimo na arheolo{ko nalazi{te
Delfi. Muzej je mali i fenomenalan. Zbog {trajka
nismo bili u Arheolo{kom muzeju u Atini i ovo je
zato dodatno va`no. Za dva sata obilazimo sve,
organizatori nas po`uruju. Kolega koji je vo|a puta smatra da je i ovo previ{e, jer treba sti}i {to prije u Paraliju, gdje nam je sljede}e preno}i{te. Tamo
}e djeca mo}i da se kupaju i da kupuju. Kakva stara Gr~ka, kakva arheolo{ka nalazi{ta, najva`niji je
{oping u Paraliji! Prvi put ga ~ujem da djeci tuma~i bilo {ta, a on sa `arom eksperta obja{njava gdje
se mo`e i za koliko novca kupiti ko`na jakna, kako se spu{ta cijena, gdje su najbolje prodavnice.
Paralija li~i na veliki buvljak, gomila jeftine kineske robe na {tandovima ispred prodavnica pro{aranih radnjama na kojima pi{e [UBI I FURS.
Pauzu pravimo u dolini Tembi, posje}ujemo crkvu
posve}enu svetoj Petki napravljenu tridesetih godina 20. vijeka. Na ovom se mjestu ekskurzije nisu zaustavljale do 2008. godine. Sada je to obavezni dio programa. Nevjerovatna kombinacija anti~kih legendi, pravoslavlja, praznovjerja i kineske
plastike. Na ulazu u svetili{te opet gomila tezgi,
~udni buvljak sa gomilom sva~ega, plus ikonice,
krsti}i i brojanice. Moj favorit je plasti~ni nar u ~iš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
jem srcu je nekakva ikona. Ne zna ~ovjek da li da
se smije ili da kuka. \aci ubacuju nov~i}e u rje~icu i pomi{ljaju ljubavne `elje. Dvojica se takmi~e
ko }e du`e da dr`i ruku u ledenoj vodi. Ruke su
im blijede, a lica ludo crvena. Oni su mi najsimpati~niji. Tu kona~no shvatam da smo ovoliko `urili
ne samo zbog kolegine `elje za {opingom u Paraliji, ve} i zato {to jedan od vodi~a ovdje preuzima
grupu sve{tenika i sa njima odlazi dalje. Osim {to
je neprofesionalno i prili~no bezobrazno, to ipak
potvr|uje moj osje}aj da smo ekskurziju zavr{ili u
Delfima, divnom gradi}u koji prakti~no nismo ni
vidjeli, jer smo uve~e oti{li na ve~eru, pa u diskoteku... Ostaju nam jo{ Paralija i Solun, ali to vi{e
nije ona Helada koju smo do tada obilazili.
Smucamo se po Paraliji od {est popodne, djeca
tr~e na pla`u i ~ak ni ne pitaju za{to nemaju odlazak u diskoteku i u Paraliji. Smje{teni su u tri hotela, pa zato o~ekujem mirniju no}. Ka`em mojima da u sobama moraju biti u pono}. Malo prije
jedan na terasi ispod moje sobe po~inje vriska, urlikanje, dovikivanje, pijano mumlanje... Sa ulice se
bacaju konzerve na njihovu terasu. ^ujem i vidim
jednog svog u~enika i njega {aljem na spavanje.
Ka`e da odlazi i ne{to kasnije ~ujem ga kako {apu}e na dijelu terase koji ne mogu da vidim. Razmi{ljam da li da si|em i otjeram ga u sobu. Vagam
izme|u blama`e da mi se ponovo smiju i obaveze
prema du`nosti koju imam. Kada me ponovo ~uju, oni iz sveg glasa zapjevaju pjesmu koja je stra{no iritirala ju~e u autobusu.
Hej, ~ke beogradske, totalno poludele
sve bi malo rakije, eksere il thc!
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
~ke beogradske, totalno poludele
sve bi malo rakije, eksere il thc!
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
ka`em ~ke beogradske, totalno poludele
sve bi malo rakije, eksere il thc!
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
slik&
slika
[kola i vjera
sporazum slave:
znanje je boje
nebeskoplave
62
Praksimoron
sve bi malo rakije, eksere il thc!
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
Djevoj~ice vri{te dok pjevaju refren stvarno nismo
normalne... A onda se za~uje krik vlasnika hotela
pored koga se, dok je sjedio na terasi u dvori{tu
hotela, sru~ila ne~ija povra}otina. Nekoliko ~asaka
kasnije budi djecu i izbacuje ih iz soba na ulicu.
Paralija, no}
ka`em hej ~ko, za{to uvek mora to
za{to uvek alkohol s vutricom, ekserom
to je zlo “nije zlo” jeste jebeni hardcore
ja bih da se uzmemo ti bi da uzmemo
ka`em hej ~ko, za{to uvek mora to
za{to uvek alkohol s vutricom, ekserom
to je zlo “nije zlo” jeste jebao te kser
vi nikada niste fejk, lude ~ke beogradske
~ke beogradske, totalno poludele
sve bi malo rakije, eksere il thc!
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
stvarno niste normalne
“stvarno nismo normalne”
~ke beogradske, totalno poludele
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Hotelom se ~uje urlik vlasnika. Tr~i po hodnicima,
udara u vrata, vi~e malo na gr~kom, vi{e na na{em: “Ovo je hotel, ovo nije {tala... ovo je za ljude,
a ne za divljake... svi napolje iz mog hotela... ovo
nikada nisam imao u hotelu...” Poku{avam da ga
smirim i shvatam da je neko povratio iz sobe sa
nekog sprata i da je sve to palo neposredno pored
~ovjeka koji je sjedio na terasi u prizemlju. Na ulici zati~em tri dje~aka iz svog odjeljenja. Otvorili su
vrata svoje sobe kada je gazda lupao u vrata i on
ih je izbacio. U sobi ispod moje nema nikoga, sve
izgleda kao da je tajfun pro{ao. Na terasi gomile
nepopijenog piva i drugog alkohola. Djece nema
nigdje. Dok razgovaram sa trojicom izba~enih, sti`e i na{a vodi~ica. I ona nije mogla da spava od
vriske s one terase. Nije problem rekonstruisati ko
je sve bio na toj terasi, predavala sam tri godine toj
djeci i lako prepoznajem glasove. A oni se nisu ni
krili, naprotiv, trudili su se da ih primijetimo i da
poka`u kako im profesori zapravo ne mogu ni{ta.
Sada ih nigdje nema. Vodi~ica poziva ljude iz
agencije koji su u drugom hotelu. Vlasnik insistira
da napustimo hotel. Sti`e predstavnik agencije.
Pita gdje je vo|a puta. Poku{ava da ga zovne telefonom, ne odgovara. Jedan od ljudi iz agencije
odlazi da tra`i profesora vo|u puta, ali se vra}a
bez kolege. Nema ga u hotelu. Znam da je oti{ao
u diskoteku sa svojim |acima, jer }e tamo biti
“obra~un sa gimnazijalcima iz Vr{ca”. To sam ~ula
od |aka, ne od kolege.
@ena iz turisti~ke agencije ka`e da ne smije da budi voza~e, jer oni po zakonu moraju da spavaju
odre|en broj sati, na svakih dvadeset sati vo`nje
moraju da imaju osam sati odmora. Mi, dakle, ne
mo`emo u ovom trenutku da po|emo. Samo je pitanje gdje provesti no} sa u~enicima koje }e izbaciti iz hotela.
slik&
slika
Gdje {kola Darvina
obilazi }utke
~ovjek je karika
od majmuna do lutke.
64
Praksimoron
Budim sve u~enike iz svog odjeljenja i oni dolaze
u prizemlje hotela. Neki su zaista spavali, neki na
brzinu obukli pid`ame, kako bi izgledalo da su
spavali, neki se uop{te ne foliraju. Nedostaje jedna koja svih ovih dana pravi probleme. La`e,
odlazi bez javljanja, ne spava u svojoj sobi... I no}as je u pono} bila u hotelu, ali je o~ito kasnije oti{la. Znam i gdje, ova djeca su vrlo predvidljiva.
Kona~no bude i kolegu ~iji su u~enici napravili
ovaj cirkus. On ne}e da ka`e ko je od njegovih
u~enika bio u toj sobi 102, iz koje je nastao haos.
[ta god da mu neko ka`e ili ga pita, on }uti. Onda
kona~no tra`i od one trojice “izba~enih” dje~aka
da ka`u ko je bio na `urci u sobi.
To je moral, i principijelnost. Sino} nije htio da ka`e ime dje~aka koji je napao njegovu koleginicu, a
sada tra`i od djece suprotno. Jo{ jedna potvrda teze da su za ovakvo pona{anje |aka krivi prvenstveno profesori.
Djevoj~ice iz mog odjeljenja se smrzavaju u pid`amama na terasi u prizemlju. Gore, po spratovima,
kao da nema nikoga. Cijelo jedno odjeljenje ne
postoji. Mi{evi su nestali. Njihov profesor nema
namjeru da ih potra`i. Brzom ekspertizom utvr|ujemo da je povra}ano s tre}eg sprata, iz soba
304 ili 305, to znamo zato {to odvratnih tragova
ima na pe{kirima koji su na spratovima ispod bili
preba~eni preko ograda terasa. Profesor odbija da
predo~i spisak sa rasporedom soba svog odjeljenja. Tvrdi da ne zna ko je u tim sobama, a i ako
zna, to ne zna~i da su ba{ ta djeca povra}ala. Mo`e li gore, po drugi put se pitam gledaju}i kolegu.
Vo|e puta nigdje nema, `ena iz agencije poziva
telefonom direktora. Ve} su ~etiri sata ujutru. Niko ne odgovara. Vlasnik hotela se izvinjava djeci
koja ni{ta nisu kriva. Odlu~ujem da svoje |ake
pustim da odu u sobe. Ispostavlja se da jedna to
ne mo`e, jer je ona koja je nestala odnijela klju~.
Odlazim na sprat da rije{im taj problem. Pola sata
kasnije nestala se pojavljuje u pratnji nekog dje~aka koji bi trebao biti u drugom hotelu. Ka`u da su
bili sa profesorom i misle da je to sada sve uredu.
Odlu~ujem da odem u sobu, jer vi{e ni{ta ne mogu da uradim. ^im zatvorim vrata, u hodnicima
po~inje buka. Djeca iz drugog odjeljenja su iza{la
iz soba i po~inje sklanjanje svega {to je iza `urke
ostalo po hodnicima i terasama. Iza|em iz sobe, ali
oni ne nestaju, opasnost je pro{la. Ispostavilo se
da su od razgoropa|enog vlasnika hotela bje`ali
preko terasa i da je bilo sasvim mogu}e da neko u
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
tom trku padne. Sre}om nije. Ali, da li je sre}a sve
{to mo`emo garantovati roditeljima, kad nam povjere svoju djecu?
Opet po~inje lupanje vratima, vika i pijanka. Silazim u hol da obavijestim njihovog razrednog, iako
sam sebi jo{ ju~e obe}ala da mu se vi{e nikada ne}u obratiti.
U prizemlju zati~em dvojicu kolega (vo|a puta je
u me|uvremenu prona|en u diskoteci) kako jedan drugom obja{njavaju da svako mo`e da povrati bilo gdje, u hodniku, u WC-u, “tamo gdje mu
do|e”. Potom ~ujem onu ~uvenu re~enicu koju izgovara i na{ direktor – ali to su djeca koja ina~e ne
piju, ovi koji imaju kondiciju, oni bolje podnose,
nije to ni{ta stra{no...
Odlu~ujem da se okrenem i odem u sobu. ^emu se
~udim? Ju~e smo kod onog va{ari{ta u dolini Tembi
sreli neku grupu odraslih sugra|ana koji su se vra}ali sa Krfa, pa su svratili “da obi|u jo{ jednu svetinju”. Me|u njima je bio i predsjednik {kolskog
odbora na{e {kole. Deset puta je ponovio dosko~icu
kako je on odli~an predsjednik {kolskog odbora koji svuda provjerava kako funkcioni{e {kola, pa i ekskurzija. Odli~no, rekoh, hajde da razgovaramo o
ovoj ekskurziji. Po intonaciji je shvatio da ne{to nije
uredu, odskakutao do sljede}eg autobusa i potom
se vrati k meni, ponavljaju}i ono o {kolskom odboru i provjeri rada {kole, pa i ekskurzije. Zamolila
sam da odmah zaka`emo sastanak za sljede}u sedmicu, kako bismo razgovarali o ekskurziji. Veselo
je odglumio da ni{ta nije ~uo i odgegao do sljede}eg
autobusa sa istim osmijehom i istom re~enicom.
Paralija, jutro
U 6:30 budimo djecu, u 7:45 treba da se krene ka
Solunu. Svi silaze i doru~kuju u ti{ini. Valjda su
ipak shvatili da se no}as pre{la granica. Valjda. Izdr`a}u jo{ ovaj dan. Sklanjam se na terasu, ali nemam gdje da sjednem. Vlasnik je no}as oprao pod
terase, ali nije primijetio da su povra}otinom uprljane stolice. Gdje mi pro|emo, ostaje haos. Pojavljuje se novi problem, soba 102 u kojoj je bila `urka nije uop{te na spisku bukiranih soba. Momci su
uzeli klju~eve sobe koja nije njihova, vjerovatno u
nadi da kada se ujutru budu razdu`ivali klju~evi
niko ne}e primijetiti haos u sobi koja “nije kori{}ena”. Njihov razredni prili~no nemu{to obja{njava
da su oni dobili taj klju~ i da je recepcionarka kriva {to im ga je dala. Nisu oni mogli znati. Opet se
pravi naivan ili lud.
slik&
slika
Zbornica dobrim
primjerom svijetli:
mu~i, pa ne}e{
u raj na – metli.
66
Praksimoron
U ovom smo hotelu bili i prve ekskurzijske no}i i
rooming-lista je ostala nepromijenjena. Svi su
smje{teni u iste sobe kao i prve no}i, dakle do gre{ke nije moglo do}i. Ne mogu i ne `elim da obja{njavam, sklanjam se na drugu terasu, koja nije
ispovra}ana. Zbog ovoga opet kasnimo. Samo ~ekam da u|em u autobus i zaspim. Prijepodne u
autobusu je najbolje, jer oni {to su prethodne no}i divljali tada spavaju. Podivljaju poslije prve pauze, naro~ito poslije ru~ka.
Momci ipak pla}aju sobu koju su samoinicijativno
uzeli i mi kona~no kre}emo. Vlasnik hotela se `alio da su prve no}i sve |ubre, prazne fla{e i konzerve prebacili na susjednu terasu i da je `ena koja je spavala u sobi ujutru bila zgranuta. Trebali su
im d`akovi da odnesu sve {to je ostalo iza na{ih
|aka.
Na{a vodi~ica opet sjajno govori o Solunu, kao
glavnom gradu gr~ke Makedonije. Pokazuje skreš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
tnicu za Verginu, arheolo{ko nalazi{te koje je otkriveno prije tridesetak godina, ali je prije deset
godina ure|eno za posjete. Vjeruje se da je jedna
od ukra{enih grobnica ona u kojoj je sahranjen Filip II, otac Aleksandra Makedonskog. Muzej i postavka izgledaju fenomenalno, sude}i po knjizi koju mi pokazuje, a sve se to nalazi ba{ blizu onog
buvljaka od Paralije u kome smo bazali nekoliko
sati, u danu u kome smo osim Delfa posjetili jo{
samo ono ~udno mjesto hri{}anskog praznovjerja
i ki~a. Pri~u o Vergini i Solunu slu{a troje ili ~etvoro u autobusu, svi ostali spavaju. Iza nas je ipak
burna no}.
Autobusom se vozimo ulicama Soluna, `ena pri~a
zaista lijepo, ali shvata da djecu interesuje samo
{oping. Obja{njava gdje se nalaze radnje i pita da
li ih interesuju tzv. brendovi ili standardne radnje.
Skupo ili normalno? Najskuplje, dovikuju iz zadnjih redova. I opet onaj iritiraju}i podsmijeh.
slik&
slika
[kolski je program
moderna sprava
za proizvodnju
staklenih glava.
68
Praksimoron
Kod crkve Svetog Dimitrija, za{titnika Soluna,
izlazimo iz autobusa. Tu }emo se razi}i sa na{om
vodi~icom, jer se ovdje ekskurzija prakti~no zavr{ava. Ostaje jo{ samo Zejtinlik i povratak ku}i.
Dok im `ena ljubazno govori da na rastanku ho}e
da im po`eli da budu dobri i pristojni ljudi, da im
kao maturantima `eli da upi{u i zavr{e fakultete,
ali da to nije uslov za sre}u, ve} li~no osje}anje da
sebe mo`e{ uvijek da pogleda{ u o~i... |aci iz drugog dijela autobusa po~inju da pljeskaju i pjevaju.
U dva sata se zavr{ava solunski {oping i kre}emo
ka Zejtinliku. Dok ulazimo kroz {iroku kapiju,
prema nama idu dva oficira ~ije ~inove ne uspijevam da vidim i skoro razdragano nam ka`u da
smo zakasnili. Nemam pojma na {ta se mo`e zakasniti kada se posje}uje vojni~ko groblje. Ispostavi}e se da je toga dana obilje`avana godi{njica proboja Solunskog fronta. Kada sam prvi put bila ovdje, kao djevoj~ica, sredinom sedamdesetih, hiljade bijelih krstova su bile tek obnovljene i na onom
jakom suncu zaista su izazivale osje}aj po{tovanja
i neke tihe jeze. Danas to sve izgleda mnogo druga~ije.
^ikica u vojni~koj uniformi, poznat kao deda \or|e, govori isto {to i prije ~etiri godine, {to i prije
osam godina... samo je sada mr{aviji i ti{i. Prije ~etiri godine sam bila bijesna i ljuta, sada mi tragikomi~no izgleda to nabrajanje koliko ima mrtvih Engleza, koliko Francuza, koliko Rusa, a koliko nas.
Na ovom vojni~kom groblju sahranjena je 21.000
vojnika stradalih na Solunskom frontu. Od toga
8000 Srba, 8000 Francuza, 3000 Italijana, 2000 Engleza i 400 Rusa. “E, ali nas je bilo manje nego Francuza, a poginulo je isto kao njih... zna~i mi smo vi{e izginuli...” skoro da likuje ~ikica kada to govori.
Nekada smo |ake vodili na Krf, pa smo i tamo sa
nekom luda~kom stra{}u govorili o broju stradalih. ^ika \or|e jo{ dva puta ponovi ovu morbidnu statistiku, ne znam da li samo zato {to je jako
star ili zato {to `eli da zadivi |ake. Na kraju dodaje: “Evo ja ovdje imam razglednice sa stihovima
pjesnika Vojislava Ili}a Mla|eg, pa mo`ete to da
kupite, a imam i rakiju... lozu za Crnogorce i prepe~enicu za na{e... a sad moram da idem.”
Vadi se zastava i sva odjeljenja se slikaju na stepeni{tu spomen-kosturnice. Kada me moje odjeljenje pozove, odbijam. Nisu me zvali na Akropolju,
nismo se slikali u Epidaurusu ili Mikeni, kraj Korintskog kanala. Za{to bih se sada slikala, na groblju? Da li je groblje vrhunac na{e ekskurzije?
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Dio na{ih |aka ve} se okupio oko sto~i}a sa fla{ama
rakije. Jedan od vodi~a im ka`e da mogu da piju, ako
se profesori slo`e. Samo sam ja u blizini, pa dakle nema profesora koji bi se slo`io, ali oni uredno kru`e
oko rakije, kao oko oltara. Oni kojima ne predajem
ve} su kod druge ili tre}e ~a{ice. Ka`u, piju za pokoj
du{e. ^ije, pitam. Ne odgovaraju. Kada jednog od
njih vodi~ nagovara da u|e u kriptu, odgovara da je
ve} ranije bio. Na stolu su i neke jeftine cigare, Drina. I oko toga se tiskaju dok ih sve ne pokupe.
Petnaestak metara dalje od spomen-kosturnice
nalazi se spomenik kome niko ne prilazi. Oko njega je veliki red obilje`ja koja nisu krstovi. Spomenik stradalima u Drugom svjetskom ratu. Ti ljudi
vi{e nikome nisu va`ni. Kraj tog spomenika nema
mnogo vijenaca, kao svuda okolo. Mu~an osje}aj
da ni mrtvi nisu jednako va`ni. Ulazimo u autobus i kre}emo ka granici. Ali prilika za spavanje
odlazi u nepovrat kad iz zadnjih redova dolazi jedan |ak do voza~a i daje mu CD. Sve smo ve} slu{ali, ali po~injemo iz po~etka:
Jo{ jednu turu, za lo{u curu
a ve~e tek je po~elo
ona kraj tebe, ja van sebe
mnogo me zabolelo
Lepo nije, kad `ena pije
al’ ove no}i tako je
opet tekilu i so
opet za moj sto
bi}e manje bolnije...
Nije mi do kolena
tvoja nova malena
dupla skorpija
moja lo{a kopija
Volim to {to radi{
to {to radi{ nije normalno
volim to {to radi{
bezobrazno me mami{
to {to radi{ nije moralno
To {to radi{ nije normalno
to {to radi{ nije moralno
Ja bih da pitam te kako to radi{, bonita
kako mrda{ tu guzu, chiquita
nisi ista k’o svaka druga
ja te ho}u ku}i, nisam za druga
a zna{ ti dobro {to si tu
hajde pri|i mi i ugasi `ar
Do|i gore, nek se telo uvija, uvija
plati}e ti ~ika dobro, tvoja sam lutrija
slik&
slika
Nikoga da se
pitanjem drzne:
za{to se du{a
u {koli mrzne?
70
Praksimoron
hajde no}as zajedno da dotaknemo dno
ne zna ljubav, ne zna ljubav ko je ko
jer ona igra tako nenormalno dobro da
moro sam da pitam na kojim je drogama
ona ka`e mi da nije probala to
ka`e da joj trebam samo ja i alkohol
ona ho}e alkohol
njoj treba alkohol
i samo alkohol
njoj treba alkohol
ona `eli alkohol
i samo alkohol
ona ho}e alkohoool
No}as ni{ta me ne zanima
sipaj u ~a{u tuga da me pro|e
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
kraj tebe mi se nikad ne spava
sve bih dala da skine{ me do ko`e
No}as ni{ta me ne zanima
sipaj u ~a{u tuga da me pro|e
sa tobom ne postoji granica
uradi sve {to `eli{, ako ho}e{.
Kona~no po petnaesti put slu{am:
Lutao sam, lutao
Zoru s nadom ~ekao,
S mirom nisam spavao,
Al se s verom budio.
Svaku no} sam kockao,
Drugove izgubio,
Bez dinara ostao,
I pijanac postao.
A onda si do{la ti,
U kafani pri{la,
Rekoh }ao ja sam Gnjurac,
Do|i da mi vidi{... o~i!
Ne bi teo da te smaram,
Samo ho}u da te... volim!
I po svetu da se smucam,
Samo ho}u da te... ljubim!
Ne bi teo da te smaram,
Samo ho}u da te... volim!
I po svetu da se smucam,
Samo ho}u da te...
Samo ho}u da te...
Samo ho}u da te... ljubim!
Svaku no} sam pijana,
Godine potro{ila,
Svaki put sa drugima,
Nepoznatim ljudima.
I te no}i eto tebe,
Eto ko }e da me `eni,
Reko ja sam Mira Kobra,
i bi}u ti `ena dobra.
Ne bih htela da te gu{im,
Samo ho}u da ti... ka`em,
Nemoj nikad da me vara{,
Samo dobro da me... ~uva{!
Ne bih htela da te gu{im,
Samo ho}u da ti... ka`em,
Nemoj nikad da me vara{,
Samo dobro da me...
Samo dobro da me...
Samo dobro da me... ~uva{!
Ve} smo na granici. U ponedjeljak treba da radimo
^ehova, Popu i Ki{a. slik&
slika
Podoban kadar
u~ionu
pretvori u~as
u pu{ionu.
72
Praksimoron
Pismo iz Tuzle
[TA RADE
U^ITEQI?
Tixa Hrasnica
^itateqka [kolegijuma i
prosvjetna radnica koristi ovu
priliku da izrazi svoje mi{qewe o
stawu u obrazovawu u Tuzlanskom
kantonu
Bilo je uzaludno ukazivati samovoqnim strana~kim glavama uposlenika Pedago{kog zavoda
Tuzla da za odluke koje donose trebaju ~uti i
mi{qewe onih kojih se one ti~u, jalov je posao
bio slati im dopise, ogla{avati se preko Aktiva direktora i razrednih vije}a, moliti za
glas razuma. Ako je ovo jedini na~in da se osvrnu i na nas, podanike svoje u obliku ~ovjekolikih kwi{kih moqaca zatrpanih papirima
zbog kojih nam ve} odavno trpi nastava, onda
dobro: tra`ili ste – ~itajte!
Opis poslova
@elimo uposlenike Pedago{kog zavoda Tuzla,
ali i cijewene roditeqe na{ih dragih u~enika, podsjetiti {ta spada u opis poslova u~iteqa (onih koji podu~avaju): izvo|ewe nastave,
pripremawe nastave, ugovarawe posjeta za
izvanu~ioni~ku nastavu, de`urstva, sekcije,
dopunska nastava, pripremawe i izvo|ewe priredbi, informacije, roditeqski sastanci, pregledawe kontrolnih radova i pisanih vje`bi...
Ovo je ono {to ve}ina zna. Ono {to zna tek poneko je: li~no i kolektivno usavr{avawe (praš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
}ewe pedago{ke literature, prisustvovawe seminarima, pripremawe tema od zna~aja za odgoj
i obrazovawe...), prisustvovawe sjednicama
nastavni~kog vije}a, razrednog vije}a, stru~nih aktiva, izrada prilago|enih programa za
u~enike s posebnim potrebama, u~e{}e u razli~itim komisijama na nivou {kole, mentorstvo
pripravnicima...
Ono {to jo{ stoji u pravilnicima, i u opisu je
na{eg posla, jeste i vo|ewe odjeqewske kwige
za redovnu nastavu, dnevnika rada za ostale vidove nastave, kwige evidencije slobodnih aktivnosti, propisanih evidentnih listove za nastavnike i u~enike i druge tabelarne preglede,
evidencije o realizaciji plana sta`irawa pripravnika, izrada godi{weg plana i programa
rada redovne nastave po predmetima, ispisivawe |a~kih kwi`ica i mati~ne kwige...
A u odjeqewsku kwigu treba upisati: nastavni
kalendar; raspored ~asova; pregled predmeta i
nastavnika koji izvode nastavu; imenik u~enika, op}e podatke o u~enicima, ocjene po predmetima i uspjeh po polugodi{tima i na kraju
{kolske godine; dnevnik rada na ~asovima redovne nastave, kao i izostanke; podatke o saradwi sa roditeqima; zapisnike s roditeqskih
sastanaka; pregled uspjeha po polugodi{tima;
pregled ostvarewa mjese~nog i godi{weg fonda planiranih sati po nastavnim predmetima.
73
Praksimoron
I, da, na kraju dana, nastavnici slu~ajno ne bi
stigli uputiti koju toplu rije~ vlastitoj djeci, da ne bi mogli oti}i u pozori{te ili, ne
daj, Bo`e!, pozvati nekoga k sebi na kahvu, tuz-
lanska vladaju}a obrazovna oligarhija pobrinula se dodav{i u arsenal svog oru`ja protiv
“djece u centru pa`we” jo{ dva obrasca: Obrazac broj 16-A-1 i Obrazac broj 16-B-1.
74
Praksimoron
U prvi se ponovo prepisuju godi{wi plan i
program rada po predmetima, a u drugi, svake
sedmice, za svaki predmet, svaki ~as: nastavna
tema, tematska jedinica, ciqevi i zadaci i o~ekivani rezultati.
I k tomu jo{
Me|utim, da bismo napredovali u struci, sve
ovo nije dovoqno. Za to, izme|u ostalog, trebamo zadovoqiti stavke iz Pravilnika o ocjewivawu i vrednovawu rada nastavnika, te: pripremati u~enike za takmi~ewa, objavqivati stru~ne radove u ~asopisima, sudjelovati u istra`ivawima iz oblasti odgoja i obrazovawa, biti mentori studentima na pedago{koj praksi,
dr`ati predavawa na stru~nim skupovima na
op}inskom, kantonalnom, federalnom, dr`avnom, me|unarodnom nivou, u~estvovati u radu
komisija koje imenuje Ministarstvo, izra|ivati bro{ure i publikacije iz oblasti obrazovawa i odgoja.
Ako ste (po{tovani roditeqi) mislili da je
to sve, nije. Ima toga jo{: izrada specijaliziranih softvera, (ko)autorstvo uxbenika, prevodi uxbenika, priprema i realizacija okruš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
75
Praksimoron
obrazovnom vilajetu kako da {to boqe ponesu
novo breme koje im je natovareno, sugerisano je
da se menaxment {kola sna|e u vezi sno{ewa
tro{kova za novu dokumentaciju. Jedan od wihovih prijedloga bio je i da razrednici koji
imaju mawi broj u~enika dokumentaciju kupe od
svoje pla}e. Je li ovo crni humor ili zbiqa, ne
znam.
^as dilema u rasporedu nastave
glog stola, prezentacije i javne tribine u {koli, predvi|ene godi{wim programom rada
{kole, organizirawe takmi~ewa i sudjelovawe
u radu organizacijskog odbora za takmi~ewa,
susrete i smotre, objavqivawe zbornika ili
istra`iva~kog rada koji doprinosi unapre|ivawu odgojno-obrazovnog procesa.
Formulari, formulari, formulari...
A sad – spektakl! Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadr`aju i na~inu
vo|ewa dokumentacije i evidencije u ustanovama osnovnog odgoja i obrazovawa, objavqenom u
Slu`benim novinama br. 8, od 12. 7. 2012. (hiwski, dok su u~iteqi na kolektivnom godi{wem
odmoru) od nas se zahtijeva da vodimo i Pedago{ki karton, ~iji dijelovi (!?) izgledaju kao na
slici 1. Tako|er, po obrascu (slika 2) moramo
izra|ivati Prilago|eni program za u~enike
koji imaju posebne obrazovne potrebe. Na kraju balade, razrednik popuwava jo{ i list profesionalne orijentacije (slika 3).
Na jednodnevnim obukama, koje su uposlenice i
suradnice Pedago{kog zavoda odr`ale ne bi li
podu~ile u~iteqe i u~iteqice u ovom tamnom
I, na koncu dijelimo s vama i neke od dilema:
Ho}e li se u~iteqima u osnovnim i sredwim
{kolama izdati nekakav aneks na diplome, s
obzirom na to da }e raditi posao qudi koji su
za to zavr{ili fakultete: rad sa djecom s posebnim potrebama, pedago{ko–psiholo{ka procjena, snimawe socijalne karte porodice u~enika...?
Za{to na{e opservacije uop{te ne obavezuju,
npr., centar za socijalni rad (ako se utvrdi da
je dijete zanemareno), sredwe {kole (ako preporuka bude da se dijete upi{e u odre|enu {kolu), edukatore i rehabilitatore (ako je dijete s
posebnim potrebama), policiju (ako se posumwa na zlostavqawe), lije~nike (ako se primijete kakvi psiho-fizi~ki nedostatci), dr`avu
(ako je dijete u stawu socijalne potrebe)...?
Dobro, navikli smo mi na poslu{nost, popuwava}emo pedago{ke kartone. Ali, ako smo ve} i
odlu~ili na ovaj na~in pratiti u~enike tokom
{kolovawa, za{to ti dosjei idu u ruke roditeqa, a ne po slu`benoj du`nosti u {kolu u koju
}e dijete biti upisano?
Ko }e to stisnuti petqu pa roditequ koji je pola `ivota proveo u zatvoru i godinama osobqu
{kole prijeti da }e silovati (jer je to ve} ~inio) i ubiti, dati u ruke karton u kojemu je napisano da je wegovo “dijete zanemareno”, da je
pretilo, ili pothraweno, da je neuredno i nema
usvojene higijenske navike...?
Kada }e se u~iteqi baviti nastavom? 76
Praksimoron
^as kojim se ponosim
SADAKO HO]E
@IVJETI
Melisa Ismi~i}
Melisa Ismi~i}, JU “Prva osnovna
{kola“, Maglaj, VII razredi, 24. 2. 2012.
NAGRADA @IRIJA
Kada sam na stranici [kolegijuma pro~itala va{
konkurs, nisam imala dvojbe: odmah sam znala o
kojem ~asu }u pisati. Sje}am se da sam do{la iz
{kole (nemam obi~aj re}i da idem na posao: kad
me pitaju gdje sam, ka`em da sam u {koli; kad me
pitaju gdje }u, ka`em da }u u {kolu – mo`da se
branim od godina, a mo`da je u pitanju ne{to drugo)... Bilo je to nekako brzo nakon ovogodi{nje neplanirane zimske {kolske pauze: 24. februara 2012.
godine. Dakle, sje}am se da sam taj dan do{la iz
{kole i pomalo promrzla zbog minusa i pomalo
napuhana zbog ventilacije u bosanskom nacionalnom autu, jo{ pod dojmom u{la u ku}u i rekla mami: “Eh, danas je bio moj najbolji dan u {koli.“ Nemam ja puno radnog iskustva, tek ne{to vi{e od
godinu dana i jo{ s odu{evljenjem pro`ivljavam
sve i dijelim to sa svima koji su mi u blizini. Niste
tra`ili mnogo: temu, metod, rezultat i opis ~asa.
Tema
Ne odu{evljavam se idejom analize odlomaka
knji`evnih djela i ne radujem im se pretjerano. Tu
fragmentarnost do`ivljavam kao povr{nost i odobravanje da se djelima mo`e baviti tako, a ba{ i ne
mo`e; da se u `ivotu i mo`e tako, a ba{ i ne mo`e;
ako se ne}emo lagati.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
I evo sad da odmah demantujem samu sebe: ~as
kojim se ja najvi{e ponosim bio je onaj na kojem
smo se bavili odlomkom iz romana Karla Bruknera “Sadako ho}e `ivjeti“.
Metod
O metodama ne moram ne{to posebno. One standardne pri analizi teksta: tekst-metoda, metoda
usmenog izlaganja, dijalo{ka metoda, metoda demonstracije, oluja mozga, heuristi~ka metoda...
Ubjedljivo, moja omiljena metoda je heuristi~ka i
kada god mogu biti samo poticaj u~enicima na putu do znanja, ja to radim i beskrajno u`ivam u tome kad oni ne{to pove`u bez moje pomo}i, pa makar to bila i moja gre{ka. I ve} znaju da }u ja, kad
se to desi, re}i: pa logi~no, i da }emo se nasmijati
svi, ili bar oni koji su shvatili.
Jo{ jedan momenat koji me jako raduje jeste to kada se na tren poka`e da je neko pri pravljenju nastavnog plana i programa poku{avao dati u~enicima priliku da pove`u znanja iz razli~itih predmeta, pa kad se, kao na ovom ~asu, uka`e prilika da
se koriste poznavanja historije, fizike, geografije,
likovne kulture, vjeronauke, informatike...
77
Praksimoron
Opis ~asa
U~enici su ranije dobili zadatak da se prisjete onog
{to znaju o atomskom ratu, da pitaju o tome nastavnice historije i fizike, ali i svoje roditelje.
Na ~as sam krenula sa zadacima: izgra|ivanje i
formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvarala~kih sposobnosti kroz: sadr`ajnu analizu; karakterizaciju likova, obja{njavanje i motivaciju postupaka likova; analizu oblika kazivanja,
stati~nih i dinami~nih motiva; pokazivanje principa nastanka i funkcioniranja historijskog/povijesnog romana, stavljanja u me|uodnos fakta i fikcije, povezivanja i uvi|anja kako funkcioniraju u
ovom romanu; temu, ideje, te razvijanje rasprave
i izricanje suda na temu rata i atomske bombe: rat
kao uvijek unaprijed izgubljena borba za sve strane, kao i argumentirana rasprava o bacanju atomske bombe: ne – jer je poginulo toliko ljudi; da –
jer je zavr{en rat; predlaganje druga~ijih rje{enja;
razumijevanje ljudskog pona{anja u te{kim trenucima, razvijanje empatije...
Ne radim to kad god se uka`e prilika, nije mi to
namjera, ali na ovom ~asu sam imala primarni cilj
da u~enike {okiram ne potcjenjuju}i ih. Polazni
stav je bio sljede}i: ako imaju `eludac za igrice i filmove pune nasilja i ubijanja, za{to ne bi imali `eludac za atomske bombe u Hiro{imi i Nagasakiju;
ovo se desilo u Japanu, ono {to oni gledaju i ono
~ime se oni igraju, ne mora se vi{e nikad desiti, a
ipak de{ava se.
Planirano je da se ovim tekstom bavimo dva nastavna sata.
U uvodnom dijelu prvog ~asa razgovaramo o
onom {to je bilo za zada}u. [ta je nuklearni rat?
[ta je to atomska bomba? Kolika je njena razorna
mo}? Kada je pala atomska bomba na japanski
grad Hiro{imu? Kako sve ubija nuklearna bomba?
Kakve su posljedice njene eksplozije? Koga ona
ubija? Za{to ona ubija?
Podacima vladaju, pripremljen je pano sa nizom
informacija i fotografija: ~itamo podatke o razornoj mo}i, ali i one o `rtvama; pokazujemo fotografije gradova prije i nakon pada atomske bombe.
Ne pokazujem im fotografije `rtava, pokazujem
im fotografije crte`a `rtava: onako kako su o~evici
amateri nacrtali trenutke neposredno nakon pada
bombe. [ok, nevjerica, u`as; jedna u~enica tra`i
da ne pokazujem dalje, ostali `ele vidjeti. Ka`em
joj da ne}u jo{ dugo i da se okrene.
^ude se mom pitanju: koga ubija atomska bomba;
ka`u pa svakoga ko se na|e na putu. Ne dozvoljavam
im to obja{njenje: nisu ljudi neprirodno na putu bombi, nego je bomba neprirodno na putu ljudima. Nau~ili
su ve} na moje provokacije, kontriranja, okretanja
njihovih rije~i. Obi~no to nastavlja desetinom
iznerviranih ruku u zraku, koje tra`e rije~ da bi mi
objasnili i zavr{i smijehom, jer znaju da su u pravu i da namjerno provociram. Ovog puta nema
ruku, nema smijeha, ozbiljni su, zabrinuti, ~ak i
ono dvoje kojima uvijek treba dodatni poticaj da
bi pratili ~as.
Osim uvodnog razgovora o atomskom ratu, prvi
~as je gotovo cijeli pro{ao u ~itanju teksta. Obi~no
to ne ~inim, ali onda uvijek isti u~enici pro~itaju, a
isti ne pro~itaju tekst. Sada sam me|utim `eljela vidjeti (ispostavilo se i ~uti) reakcije pri ~itanju. Istina,
odlomak iz ^itanke 7 (1) kojom se slu`e u~enici nije
odgovarao mom cilju, ali je bio dobar za po~etak.
On govori o trenutku prije bacanja atomske bombe
i poslu`io je kao kontrastna slika za odlomak iz
(1) Azra Verla{evi} i Vesna Ali}, ^itanka 7 (Ud`benik za sedmi razred devetogodi{nje osnovne {kole), NAM Tuzla i Vrijeme Zenica,
2010. godina, str. 107-111.
78
Praksimoron
~itanke Svezame, otvori se! (2) koji govori o trenutku
pada bombe i djevoj~icinom kraju.
Zaka~ila sam im na stalak fotografiju Sadako Sasaki, ne rekav{i im ni{ta. Interpretativno ~itanje teksta, a zatim emocionalno-intelektualna pauza da
u~enici srede dojmove o tekstu. U u~ionici tajac.
Na pitanje da li im se dopao odlomak, tek nekoliko tihih odgovora da je tekst dobar, ali da je sadr`aj tu`an, `alostan i da nemaju rije~i za podatke
iz teksta. Pitam ih za{to su se rastu`ili? Je li uop}e
istina ovo o ~emu govori tekst? Da li se treba rastu`iti na ne{to {to nije bilo, ali je moglo biti ili nas
smije rastu`iti samo ono {to se zaista desilo? O tome trebaju razmisliti do narednog ~asa.
Uve~er vidim da je na na{oj facebook grupi Bosanski jezik i knji`evnost (VII) objavljeno mnogo sadr`aja: prona{li su fotografiju djevoj~ice, spomenika, fotografije gradova prije i nakon bombi, fotografije stradalih, njihove odje}e, ali i svega onog {to
se de{avalo godinama kasnije. Prona{li su i emisiju
Hiro{ima – dan poslije National Geographica.
U uvodnom dijelu drugoga ~asa navodimo sve pojedinosti iz odlomaka koje su ~injeni~ne, a zatim
one koje nisu: one koje autor nije mogao zasigurno znati, koje su fikcija, autorova nadogradnja. Dakle, ovo je historijski/povijesni roman. Roman u
kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje
neki historijski doga|aj iz bli`e ili dalje pro{losti
zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku jednog vremena, a tome doprinose i
povijesne li~nosti kao likovi, povijesni doga|aji,
povijesna mjesta... Razumjeli su. Me|utim, kada ih
pitam kako to funkcionira: da li to mora biti doslovan, objektivan, 100% vjerodostojan opis `ivota,
nisu ba{ sigurni kako to funkcionira. Razgovaramo
o historijskom okviru, ambijentu, likovima, ali i rekreiranju tog svijeta u umjetni~ki svijet knji`evnog
djela. Nisam uvjerena da su razumjeli. Ne ~udim
se, ne razumiju mnogi! Pojednostavljujem: onako
kako vi u pismenim vje`bama pi{ete dijelom istinu, a dijelom to malo preoblikujete, tako radi i pisac. Jasnije!
Vra}amo se zatim sadr`ajnoj analizi. Razgovaramo
o `ivotu prije pada atomske bombe. Nagla{avaju
da su stanovnici `ivjeli mirnim, svakodnevnim `ivotom bez ikakvih slutnji. Sada razumiju moje pitanje koga ubija i za{to ubija atomska bomba. U~enici misle da su se ljudi u tim gradovima zaista pitali: ako `ivim svoj `ivot i ne ~inim nikome zlo, za{to bi neko htio meni zlo. U stvarnosti, zapravo svakodnevno, znaju to ve} i 13-godi{njaci, mnogo nedu`nih strada jer se i u ovom trenutku vode sukobi, mo`da i me|u nama, u kojim na ovaj ili onaj
na~in strada neko nedu`an od nekog ko je osiliv{i
se uzeo sebi za pravo ne{to na {ta nema pravo.
Ipak, znaju da je vlast Sjedinjenih Ameri~kih
Dr`ava bacila bombe da bi zavr{ila Drugi svjetski
rat i mnoge to dovodi u nedoumicu. Obe}am da
}emo o tome jo{ govoriti. Istina, ne volim diktirati
ritam ~asa i pu{tam da ga, u okviru teme, u~enici
diktiraju i da nas vode tamo gdje oni `ele, gdje su
njihovi interesi.
Vra}amo se na knji`evni tekst i razgovaramo o Sadako Sasaki i njenim postupcima: `ivotu prije
atomske bombe, `elji za `ivotom, njenom ho}u,
slabosti, borbi, podr{ci najbli`ih, ali i onih drugih.
Razgovaramo o mo}i i nemo}i nauke, o mo}i i nemo}i vjere. Ka`em da mi se ponekad ~ini da mo}ne svjetske sile ula`u vi{e napora u to kako da se
me|usobno uni{timo umjesto u to da se me|usobno poma`emo i nadopunjujemo i da ja ne razu-
(2) Namir Ibrahimovi} i ostali, Svezame, otvori se!: ~itanka za 7. razred devetogodi{nje osnovne {kole, Sezam, Sarajevo, 2010. godina, str. 92-96.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
79
Praksimoron
mijem za{to. Tra`im da mi oni objasne. Ne mogu,
ali se sla`u sa mojim stavom.
Uvi|ate li kontrast u pogledu strukture: stati~ni, a potom je sve vi{e dinami~nih motiva, er-forma, pri~anje,
opisivanje, unutarnji monolog? Ali to ih ne zanima
pretjerano, `ele razgovarati o sadr`aju, dopu{tam
im.
Idejno priznaju stav da je rat najve}e zlo ~ovje~anstva, jer stradaju uvijek oni nedu`ni i uvijek je
unaprijed izgubljena borba za sve u~esnike i ~ude
se samoj pojavi rata. Poku{avamo osmisliti razlog
zbog kojeg vrijedi ubiti ne~ije dijete, ne~iju majku
ili oca, brata ili sestru. Ne mo`emo se sjetiti i nije
nam jasno otkuda toliko ratova, a mi ne mo`emo
smisliti ni jedan dobar razlog za ubijanje.
Idejno do`ivljavaju i ono ho}e iz naslova. Nije da
`eli, nije da poku{ava, nije da mora, nego ona ho}e
`ivjeti. Ka`u da Sadako i `ivi. (^ini mi se nepotrebno da ponovo name}em razgovor o odnosu zbilje i ma{te, ali uvi|am da im to ba{ i nije najjasnije; izgubili su se, a u ovom djelu to i nije tako te{ko.) Razgovaramo o spomeniku u Hiro{imi koji
su napravila djeca Japana svojim prilozima i koja
ga posje}uju donose}i na hiljade {arenih papirnih
`dralova i time slave Sadako i sve `rtve i podsje}aju na pogubnost rata.
Pokazujem im svog prvog `drala napravljenog
prema uputstvu sa interneta. Saop}avam da nisam uspjela iz prvog poku{aja, tje{im se da je snimak bio lo{ i da nisam dobro vidjela. Trebalo mi je
gotovo pola sata za to i ne bih ni pribli`no znala to
ponoviti. Ipak, obja{njavam im principe origamija. Na na{oj facebook grupi objavila sam link,
obe}avaju da }e i oni poku{ati. Pitam ih ho}e li zamisliti `elju, nisu ba{ sigurni. Ka`em da sam u
prednosti, meni treba jo{ samo 999 `dralova. Smijeh.
Obja{njavam da postoje dva stajali{ta, za atomsku
bombu i protiv nje: oni koji su za tvrde da je time
okon~an Drugi svjetski rat i da je tako smanjen
broj `rtava; oni koji su protiv ne mogu ni~im
opravdati takav oblik ubijanja civila. Kakav je va{
stav? Iznena|uju}e, rasprava je `ustra, argumenti
kvalitetni: ovako su stradali ljudi na obje strane,
`rtve su `rtve, nema strana, ko ima pravo presuditi na takav na~in, ko ima pravo pobiti nedu`ne da
za{titi svoje vojnike, mo`da bi bilo vi{e `rtava da
se rat nastavio, a mo`da i ne bi, broj `rtava i onako nije kona~an, ljudi u Japanu jo{ imaju posljedice... Jo{ jedan {ok i nevjericu izaziva u~enik koji
prenosi podatak da je nakon bacanja ovih bombi,
napravljena bomba B53 i da je prema Ameri~koj
nau~noj federaciji ova bomba ~ak 600 puta ja~a od
one ba~ene na Hiro{imu.
Na kraju, poku{avam u~enike u`iviti u razli~ite
uloge: {ta biste u~inili u ovoj situaciji da ste predsjednik Amerike, pilot koji treba ispustiti bombu,
predsjednik Japana, majka ~ija su djeca na igrali{tu? Te{ko je, sve su manje odlu~ni, a argumenti
su sve slabiji.
Glasamo: bacit }emo ili ne}emo baciti nuklearnu
bombu u datoj situaciji?
Rezultati
Mislim da se i u~enicima i meni dopala ~injenica
{to je ovo tema koja ih ne potcjenjuje, velika i odgovorna. U~enici su odlu~ili da ne}emo baciti
bombu: u tri odjeljenja sedmih razreda u~enici su
glasali 39:32. Mo`da nije idealno, ali je realno.
Ponosna sam na ~injenicu da moji u~enici ne bi bacili bombu, ponosna sam na ~injenicu da je u njihovim glavama to bio proces, kalkulacija, empatija: ovako stradavaju unedogled i jedni i drugi i
trebalo je imati hrabrosti zavr{iti s time, a s druge
strane gubitak ma i jednog `ivota ni~im se opravdati ne mo`e. Ponosna sam na ~injenicu da su kao
80
Praksimoron
Post festum
REZULTATI
KONKURSA
^AS KOJIM SE
PONOSIM
argument iznijeli stav da je `ivot `ivot i ko sam to
ja i ko si to ti da ga odlu~imo izbrisati.
Da. Bilo je eufori~no i za njih i za mene: toliko su
pitali, toliko su ~itali, razmjenjivali bilje{ke, linkove, fotografije, a nisam to tra`ila.
I tu je su{tina: u~ili su sami o ne~emu do ~ega im
je stalo, o ne~emu {to ih je zanimalo, povezivali su
znanja iz raznih oblasti, koristili iskustvo i osje}anje i suosje}anje. I ja sam tu, gotovo nepotrebna,
bila ponosna.
Eh, onaj do`ivljaj kad ih isprati{ iz kabineta, a oni
zapri~ani me|usobno izlaze i komentiraju jedni s
drugima: “Pa kako da bacim bombu, jesi li svjestan
{ta sve time...“ I ne misle samo na matematiku, engleski ili historiju koju eto ba{ sljede}i ~as pita.
Nedostatak
Poslije sam utvrdila da nisam ispunila neke zadatke, da u~enici nisu ba{ najbolje shvatili odnos fakta i fikcije u knji`evnosti, kao i to da se uop}e ne
sje}aju autora romana, ali da se pri~e sje}aju jako
dobro. š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
U dva navrata je redakcija Onlista za {kolsku praksu [kolegijum raspisala Konkurs za najbolji rad na temu ^as kojim se
ponosim, te obe}ala tri nagrade u iznosu od po 300 KM (nagrada redakcije, nagrada `irija i nagrada ~itatelja). Na prvi
rok je stiglo svega nekoliko radova, dok ih je do termina
odre|enog ponovljenim pozivom stiglo tridesetak. O ~emu
su, i ~ime se autori ponose, pro~itajte na www.skolegijum.ba.
A evo {ta sam ja, kao administrator konkursa, zapazio.
Dvije tre}ine pristiglih radova nisu pisani namjenski za konkurs, nego su samo copy-paste pripreme ~asova, ~ime je u
prvi plan iza{lo ono lo{ije, birokratizovano lice na{eg obrazovnog sistema. Unaprijed pripremljene tabele, uredno popunjene, po svim ta~kama i svim pitanjima.
Nekoliko minuta nakon {to je objavljen poziv za glasanje
preko facebook profila (nagrada ~itatelja) u rubrici za komentare ve} je bilo nekoliko desetina glasova. Ostaje otvoreno pitanje da li su ~itatelji zaista imali vremena pro~itati
sve radove, nepristrano i argumentovano procijeniti njihov
kvalitet i poslati komentar. Na{ propust je da nismo tra`ili i
argumentaciju uz glas.
Nagrada `irija: Melisa Ismi~i}
@iri u sastavu: D`enana Trbi}, Radmila Rangelov-Jusovi},
Nenad Veli~kovi}, odabrao je rad Melise Ismi~i}, nastavnice
u Prvoj osnovnoj {koli Maglaj, za tekst “^as kojim se ponosim”, uz obrazlo`enje da tekst odgovara kriterijima poziva,
jasno je utvr|en metod obra|ivanja nastavne jedinice, i jasno se vidi kako je cilj nastave ostvariv. Ovakav rad u razredu u~enicima ostavlja mogu}nost samostalnog prosu|ivanja i dono{enja zaklju~aka.
Nagrada redakcije: Tarik Hasani}
Tarik Hasani} je pedagog u O[ “Maglaj”, a na konkurs se
prijavio sa tekstom “Anoreksija, bulimija i gojaznost”. Redakcija u sastavu Namir Ibrahimovi}, Edin Sal~inovi} i Osman
Zuki} odlu~ila je da rad odgovara ciljevima i nastojanjima
Onlista za {kolsku praksu i slu`i kao primjer kako se mo`e
odr`ati jedan ~as.
Nagrada ~italaca: Maksuda Muratovi}
Maksuda Muratovi}, profesorica u Gimnaziji @ivinice, na
konkurs je prijavila pripremu pod nazivom “Disperzija svjetlosti”. ^itatelji su glasanjem na Facebook stranici [kolegijuma odlu~ili da je tekst “Disperzija svjetlosti” najkvalitetniji i
najzanimljiviji.
^estitamo dobitnicima i zahvaljujemo u~esnicima.
Osman Zuki}
81
Praksimoron
Nenad Veli~kovi}
NE SHVATITE OVO
LI^NO
[ta se sve mo`e saznati iz jedne
dvoredne tabele – izvje{taja o
rezultatima konkursa za prijem na
radno mjesto nastavnice?
Tekst preuzet s portala dw.de
Da bi na mjesto nastavnice hrvatskog jezika u {koli Novi [eher primila Hrvaticu, komisija je protivkandidatkinji, nehrvatici, koja ima vi{e bodova po
osnovu stru~ne spreme, stru~nog ispita i radnog
sta`a dala iz intervjua – 0 (slovima: nula) bodova.
Da se ovo desilo u Njema~koj 1937. i da je protivkandidatkinja bila Jevrejka, svakome bi bilo jasno
da su ~lanovi/~lanice komisije Hitlerovo izborno
tijelo, da su ga svojim kukavi~lukom, egoizmom,
drsko{}u i glupo{}u doveli na vlast omogu}iv{i
mu da unesre}i cijelu Evropu, a svoju zemlju najvi{e.
Ali po{to se to de{ava u nezavisnoj i suverenoj Bosni i Hercegovini, jadnoj i jedinoj, kojom vladaju
demokratske stranke, nikome ne pada na pamet
da ovakve stvari pove`e s nacizmom. Nego je ovo
normalna i zakonita procedura, protiv koje ni inspektor, ni sud, mi ministarstvo ne mogu u~initi
ni{ta. Kao da progoni i deportacije u Tre}em Rajhu tako|er nisu bili prethodno legalizovani.
Kako je izgledao taj intervju, na kojem mlada i
obrazovana `ena, s radnim sta`om i iskustvom,
anga`ovana, pravi~na, hrabra i po{tena, dobije 0
(slovima: nula) bodova.
Kakva su to bila pitanja, da od mogu}a tri boda ne
dobije ni desetinu jednog, koliko joj je, uz sve druge kvalitete, bilo potrebno da dobije radno mjesto? Ko je bio pomo}ni sudac na utakmici Bora i
Crvene zvezde u Kupu Mar{ala Tita 1968? Ili ne{to
malo vi{e u vezi s radnim mjestom: U kojoj ulici je
`ivio postolar Augusta [enoe?
Ili ljudska pogan{tina nije ovoliko kreativna, nego
prosto upita kako se zovete, i onda zaklju~i da je
odgovor pogre{an, jer ime nije hrvatsko? I jo{ su}utno potap{e kandidatkinju po ramenu i ka`e da
ne shvati odluku li~no.
Ko joj je kriv kad nije kvalifikovana za pitanja koja nose vi{e bodova? Naprimjer, je li bolje biti po{ten ili Hrvat? Hrvat. Odli~no, jedan bod. Je li bolje biti hrabar ili Hrvat? Hrvat, odli~no, jo{ jedan
bod. Je li bolje biti pravedan ili Hrvat? Hrvat, odli~no, tri boda!
Teci, Bosno, Drino, teci,
Nit’, Neretvo, silu gubi,
Svinja more svijetu re}i,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Boje li se Boga, ako vjeruju u njega, ~lanovi i ~lanice ovakvih komisija?
[ta bi u~inili da neko njima drag i dobar ~eka na
bubreg, ili jetru, ali nikako da do|e na red, jer na
intervjuu daje pogre{ne odgovore. Iako je prvi na
listi, i najdu`e na ~ekanju. Pitaju ga {ta }e mu bubreg, pa ne sa~ekav{i odgovor zaklju~e da mu je
lektor potrebniji.
Za{to je te{ko, ako nisi u du{i i prirodi fa{ista, ne
potpisati ovakve izvje{taje i ne dizati ruku za njih?
Za{to je lako ustati ujutru i pogledati se u ogledalo, nakon {to zna{ da si u~inio nepravdu, da si
o{tetio ~ovjeka, da si postupio nasilni~ki, da si u
vlastiti li~ni opis dodao osobinu – olo{?
Za{to je normalno da nakon svega takvi ne~ijoj
djeci tuma~e {ta su to po{tenje, pravda i ~ast? 82
Praksimoron
Dnevnik nastavnika
[TO
FORMALNIJE,
TO
NORMALNIJE
Namir Ibrahimovi}
Zamagli pa vladaj
U budu}oj BiH `elim da se govori o lo{im
stranama obrazovnog sistema.
Federalno ministarstvo obrazovawa i nauke
(FMON) raspisalo je konkurs za u~enike osnovnih i sredwih {kola Budu}nost kakvu `elim u Bosni i Hercegovini – jedan krov za sve
nas. Naslov je u skladu s Programom podr{ke
procesu i programima ujediwewa odgojnoobrazovnih ustanova koje funkcioniraju kao
dvije {kole pod jednim krovom.
Kompliciran naziv teme, kompliciran naziv
programa. [ta treba |ak napisati kada otvori
prazan list papira? [ta treba nastavnik re}i
u~enicima da pi{u kad mu direktorica proslijedi e-mail Federalnog ministarstva? Dragi |aci, u BiH postoje {kole kao {to je va{a, ~etiri
su zida, jedan je krov, dva su ulaza. Vrlo je va`na
nacionalnost djece (ili wihovih roditeqa) u
odabiru ulaza u {kolu... I tu stajem. Umjesto
u~enika pi{em ja. Znam da ne ispuwavam uvjete
konkursa (nisam ni osnovac ni sredwo{kolac),
ali je lak{e pisati nego obja{wavati.
Budu}nost kakvu `elim u Bosni i Hercegovini
umnogome se oslawa na obrazovawe, {kole i
krovove. U nekoj budu}oj dr`avi ne `elim da
u~enici pi{u o problemu koji ne bi trebao
postojati – Odluka Suda je jasna – dvije {kole
pod jednim krovom ne smiju postojati. Koja je
svrha tro{ewa u~eni~kog i {kolskog vremena
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
na pisawe o problemu koji zvani~no ne postoji,
osim ako nije prodaja magle da neka stru~na tijela u FMON-u ne{to rade?
U budu}oj BiH `elim da se govori o lo{im
stranama obrazovnog sistema – jedna od wih je i
nagla{avawe jednog (dvije {kole pod jednim
krovom) da se ne bi govorilo o drugim, mnogo
va`nijim problemima: nastavnim planovima i
programima, ciqevima i ishodima u~ewa, uxbenicima, recenzentima, edukaciji nastavnika,
nastavni~kim fakultetima, konkursima za
prijem uposlenika, informatizacijama {kola
i uvo|ewu savremenijih nastavnih metoda,
u~estvovawu na me|unarodnim provjerama znawa u~enika osnovnih i sredwih {kola...
83
Praksimoron
U budu}oj BiH volio bih da se u~enici ne dosa|uju u {koli, da se jednaka pa`wa posveti svakom dje~ijem talentu, umije}u i znawu. Da nastavnici u zbornicama svoje vrijeme tro{e na
razgovor o tome kako poboq{ati nastavu i nastavne metode, da preporu~e tek objavqenu kwigu o {kolskoj praksi koju je napisao neko od na{ih kolega, a ne prepri~avaju sadr`aje televizijskih serija i takmi~ewa pjeva~a amatera. U
toj nekoj dalekoj BiH drago bi mi bilo da svaka {kola ima bogate biblioteke i ~itaonice
koje }e biti centralni dio svake {kole, gdje }e
i u~enici i nastavnici zajedno u~iti.
Ispod tog jednog krova za sve nas ne bi bilo va`no nose li u~enici kecequ ili ne, kakvu frizuru imaju i jesu li im roditeqi dozvolili
piercing ({to je sada omiqena tema zborni~kih
sijela) i ne bi se u~enicima kao jedini izbor
predmeta nudila vjeronauka ili dru{tvo/kultura/religija. Ispod tog jednog krova u~eni~ki
stavovi i mi{qewa bi se cijenili i poticali,
a ne sjekli u korijenu i obiqe`avali kao
kr{ewe discipline.
U budu}oj {koli nikad se ne bi desilo da u~enici pi{u o problemu koji je Sud ve} rije{io
niti bi konkurs raspisivala tijela koja je Sud
proglasio neustavnim.
U~i i ne grije{i
[kolski sistem u kojem se ne vrednuju vje{tine,
znawa i odnos prema drugima zasnovan na po{tivawu qudskih prava omogu}ava kolegama i kolegicama formalistima da parazitiraju u u~ionicama, name}u}i vlastite vrijednosne stavove.
Jedni od tih rijetkih, korisnih i potrebnih
~asova
edukacije
nastavnika/nastavnica
odr`ali su se pro{le {kolske godine – deseci
prosvjetara sarajevskih osnovnih {kola u~ili
su (i to na vi{e od 60 sati predavawa) kako integrirati djecu s posebnim potrebama u svakodnevni rad u u~ionici. (Rijetkost je da stru~no
usavr{avawe nastavnika traje vi{e sati, vi{e
dana i da se odvija izvan {kolskih prostorija.)
Na jednoj od radionica, nastavnica, koja je mnoge godine ostavila u u~ionici, primijetila je
vrlo opasnu i smi{qenu akciju profesorice
razredne nastave, i u ovom slu~aju predava~ice
– propustila je ukazati u~eniku 4. razreda da je
zaboravio persirati je. (Navela je primjer u~enika koji je javno progovorio o porodi~nom
problemu u trenutku kad su se u~enici pripremali za po~etak nastave. U~enikov problem –
otac koji se stalno opija – va`niji je od na~ina
kako je to saop}io – nije persirao u~iteqicu).
U tom propustu gwevna nastavnica prona{la je
kqu~ za kasniju maloqetni~ku delinkvenciju i
sva zla koja }e taj i takvi u~enici ~initi vrijednim i napa}enim nastavnicima/nastavnicama u starijim razredima. Reakcija maweg broja
prisutnih prosvjetara i mene na wen izqev besmislenih i pogre{nih zakqu~aka samo ju je dodatno razjarila, tako da je do kraja predavawa
(naredna 4 sata) samo provocirala i dobacivala, odbijaju}i bilo kakvu razmjenu argumenata.
No, nije prvi put da susre}em kolege i kolegice koji/koje mnogo pa`we posve}uju formalnostima u odgoju i obrazovawu |aka. Lako }e
oni pre}i preko dje~ijih problema, strahova,
pogre{nih koraka (ne}e ih zanimati), ali }e
uvijek pjeniti ako |aci ne persiraju, ako dje~aci imaju du`u kosu, djevoj~ice nalakirane nokte ili ako ~uju `argonizme na ~asu; iz cipela
}e ih izbaciti |a~ka primjedba na pogre{ke
tokom predavawa; svako dje~ije pitawe na koje
ne mogu dati smislen odgovor proglasit }e
drsko{}u; fotografisawe table na kojoj su zadaci iz fizike, naprimjer, atak je, smatraju, na
temeqnu |a~ku sposobnost – prepisivawe.
[kolski sistem u kojem se ne vrednuju vje{tine, znawa i odnos prema drugima zasnovan na
po{tivawu qudskih prava omogu}ava kolegama
i kolegicama formalistima da parazitiraju u
u~ionicama, name}u}i vlastite vrijednosne
stavove, koriste}i mo} katedre za disciplinirawe svake |a~ke posebnosti. Ideologija jednoumqa mo`da jeste zvani~no napustila bh.
dru{tvo, ali jo{ uvijek pre`ivqava u pojedinim u~ionicama gdje se |acima ne dozvoqava da
misle, govore i u~e kako u tom trenutku smatraju da treba. U takvim u~ionicama dijete ne smije pogrije{iti jer }e poslije trpjeti mo} nastavnika/nastavnice. A ako dijete ne smije pogrije{iti, onda ne}e ni nau~iti.
^uvam, ne podu~avam
Sve godine {kolovawa i godine radnog iskustva u obrazovawu ne poma`u kad nastavnik pognute glave stra`ari na za~equ kolone djece
koja idu gledati filmski spektakl. Nije glava
pognuta {to je s u~enicima i {to pazi na wih
84
Praksimoron
dok prolazi glavnom sarajevskom ulicom, ve}
{to i ovaj put pristaje u~estvovati u glupom
projektu kao ~uvar djece.
Ministarstvo unutra{wih poslova (MUP)
Kantona Sarajevo zabrinulo se za svoju sliku u
o~ima mali{ana – ne prepoznaju u wima sigurnost, boje ih se, ne dojavquju im povjerqive informacije... Kako to poboq{ati, pitali su se
slu`benici (a mo`da i ministar) kantonalnog
MUP-a. Wihove muke trajale su danima dok im
u pomo} nisu pritr~ali uposlenici firme
Tropik d.o.o. i ponudili rje{ewe: svi osnovci
od V do IX razreda trebaju pogledati film “Asteriks i Obeliks u Britaniji“.
– Film govori o problemu odnosa policajaca i
|aka u Engleskoj ili mo`da o maloqetni~koj
delinkvenciji ili o bacawu petardi za praznike? – naivno su pitali mupovci.
– Ma ne, kako ste smije{ni – uzvratili su distributeri filmova, to je jo{ jedna filmska
epizoda o dvojici slavnih strip-junaka koji
ovaj put maltretiraju jadne Rimqane u Velikoj
Britaniji.
– Ali kakve to veze ima s na{im projektom? –
uporni su slu`benici MUP-a.
– Pa, nema nikakve, ali prije projekcije filma
vi mo`ete uzeti mikrofon, obratiti se u~enicima, pustiti im nekakvu prezentaciju, zahvaliti se i oti}i.
– Odli~no, kako se toga nismo ranije sjetili;
samo, koliko }e to da ko{ta?
– Po{to je ovo 3D projekcija, jedna karta je 6 KM
po |aku.
– Ali mi nemamo toliko, da je 4 KM, prihvatili bismo.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
– Super, vi date to {to imate, djeca plate razliku.
I tako je nastao projekat “S policijom u kino“.
Radno iskustvo nastavnika/nastavnica nebitno
je u odabiru sadr`aja koji djeca trebaju gledati. Obrazovni sistem drasti~no se promijenio:
nastavnik je ~uvar djece dok gledaju filmski
spektakl, a sve u ciqu da shvate {ta to kantonalna policija ~ini da bi `ivot |aka bio sigurniji. Prije projekcije policajac je pozdravio djecu, pokazao im dje~iju ruku u kojoj je eksplodirala petarda. Ja i moje kolegice i kolege smo smirivali djecu dok su nedostatak zabave na filmskom platnu poku{ali nadomjestiti
ga|awem kokicama. Nastavnik s nao~arima za
gledawe 3D filma buqi i prati radwu koja ne
postavqa nijedno bitno pitawe |acima, ne ostavqa ni najmawe mogu}nosti za razgovor o pogledanom filmu na nekom od narednih ~asova.
Kadrovima lete Rimqani na sve strane, Obeliks otkriva da u buretu mo`e biti i vino (ne
samo ~arobni napitak, kako je oduvijek mislio), Francuzi se smiju britanskim obi~ajima
i to je to. Magija kultnog stripa svedena je na
gluma~ko umije}e Gerarda Depardieua, humor je
i{~ezao, a povr{no povezivawe rimskog perioda s pop-kulturom je groteskno. Ako |aci i nekad vide strip, vjerovat }e da je neko kopirao
film.
Nijedan ciq ni princip obrazovawa (Pogledati Slu`bene novine Kantona Sarajevo; godina
XVI – broj 31; 1. 12. 2011.) nije ostvaren slawem
i ~uvawem djece na projekciji filma “Asteriks i Obeliks u Britaniji“. To nastavnici/nastavnice znaju i trebaju reagovati. No,
85
Praksimoron
biraju {utwu i po ko zna koji put sami poni`avaju svoju profesiju.
Ako se projekt zove “S policijom u kino“, onda
djecu u kino, na filmski spektakl vode policajci i roditeqi, ne nastavnici – oni tamo nemaju {ta tra`iti.
Obrazujemo |ake, proizvodimo
kradqivce
– Vi radite u ovoj Umjetni~koj {koli? – pita
prodava~ica male samoposluge u Ulici branilaca Sarajeva.
– Ne; radim u {koli, ali osnovnoj; ista ulica,
samo bli`e Miqacki. [to pitate?
– Vi|ala sam vas oko Umjetni~ke {kole pa pomislila da mo`da radite tu. Ne znamo vi{e
{ta da radimo s u~enicima iz te {kole. Za vrijeme velikog odmora u|u i kradu robu. Poku{ale smo kolegica i ja sve, zatvarale radwu, a oni
bacaju ruksake u staklo; opomiwale ih kad uzmu
robu s polica, ali ni{ta ne poma`e. Da ~ujete
{ta nam sve psuju, mene stid i ponoviti {ta
ka`u. U|e wih desetak, jedno je na kasi, kupuje
ne{to sitno, a ostali kradu, sve se lijepo vidi
na snimcima. Policiju ne zanima, a gazda od nas
prodava~ica naplati svu {tetu, ka`e: nesposobne ste.
Prodava~ica se nakratko ponadala da je profesor tih u~enika u{ao u radwu i da bi mogao rije{iti wen problem. [ta je o~ekivala – da }e
ostale uposlenike {kole obavijestiti o
kra|ama, da }e poku{ati saznati koji su to
u~enici, da }e ih, ako prona|e, kazniti i da vi{e kra|a u prodavnici ne}e biti? U dru{tvu
gdje institucije policije i pravosu|a ne reagu-
ju, prodava~ica o~ekuje da profesori i nastavnici rije{e problem. I u pravu je. Samo {to se
to ne rje{ava sni`ewem vladawa i prisilnim
preodgojem, ve} dugogodi{wim obrazovnim sistemom koji podu~ava jednakostima, pravima,
qudskim vrijednostima...
Generacije koje pro|u kroz obrazovne sisteme u
BiH nau~e da privilegije ima onaj ko najboqe
pazi na ~asu i ko dobija dobre ocjene; da je hijerarhijska poslu{nost jako bitna ako `eli{
dru{tveni status, da je dru{tveni stale` roditeqa neizmjerno va`an u ostvarewu uspjeha u
{koli; da onaj koji je ja~i (kako nas je Darvin
u~io) opstaje i uzima koliko mo`e i `eli; da je
reproducirawe znawa nau~enog na ~asovima
najva`nija stvar u {koli; da mi{qewe vlastitom glavom ~esto bude zdrobqeno u komade pred
namrgo|enim nastavni~kim licima, da je malo
stvarnih `ivotnih stvari koje zanimaju sudionike u obrazovnom procesu i da se o qudskim
vrijednostima govori tek usput – izgovaraju rije~i dobrota, ravnopravnost, jednakost, pravda,
a da im se ne posve}uje svakodnevna pa`wa. Neva`no je da li }e sadr`aj neke lekcije ta~no
re}i kradqivci iz prodavnice ili |aci kojima
to nikad ne bi palo napamet, ocjena }e biti ista.
U~enici iz Umjetni~ke {kole kao i gazda prodavnice samo rade ono {to ih je nau~io obrazovni sistem (i dru{tvo koje takav obrazovni
sistem gradi i odr`ava) – tla~e slabijega, ne
pokazuju}i ni trag empatije, ne poku{avaju}i
razumjeti prodava~icu koja svoju skromnu
pla}u mora davati gazdi kao porez na propuste
obrazovawa gra|ana u ovoj zemqi. JADNI I
JEDINI
88 DEVETI KRUG PAKLA + 99 HISTORIJSKA FACIJALNA
EKSPRESIJA + 100 DRU@E TITO, MILOSTIVI, SAMILOSNI,
MI TI SE KUNEMO... + 102 DRAGI \ACI DEVETACI,
^ESTITAMO! + 113 ]UTANJE JE ODOBRAVANJE
88
Jadni i jedini
DEVETI
KRUG
PAKLA
Enes Kurtovi}
Analiza ud`benika
za deveti razred
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
89
Jadni i jedini
Jesmo li napredovali? Nismo!
Biologija 9 / Izdava~ka ku}a Bosanska knjiga, Sarajevo / Autorice: Jasminka Halilovi} i Amela Begi} / Recenzenti: Midhad Ci-
ri{tenjem savremenih {tamparskih tehnika predstaviti ih novim generacijama u~enika na privla~an na~in. Na`alost, na takvo ne{to }e djeca u BiH
morati ~ekati mo`da jo{ 28 godina.
koti}, Mensura Hod`i}, Muhamed Omerovi}, Seada Ku{tri}, Irma [ari} Kadi} / Cijena: 9 KM
Slika je 1000 rije~i
Kao u~enik osmog razreda u {kolskoj 1983/84. godini o gra|i ljudskog tijela u~io sam iz ud`benika
biologije, koji je bio jedinstven za sve u~enike u
BiH. Danas mi je u rukama ud`benik biologije za
deveti razred, po kojem }e prva generacija “devetaka” u~iti biologiju ~ovjeka. I ovaj ud`benik je jedini, ali samo za neke kantone u Federaciji BiH.
Dok listam ovaj ud`benik, evociram uspomene na
svoje osnovno{kolske dane i sti~em utisak kao da
se neke stvari i nakon 28 godina nisu puno promijenile. Naime, ud`benik koji danas dr`im u rukama ne razlikuje se puno od ud`benika iz kojeg
sam u~io tamo nekad, za vrijeme Olimpijade.
Znam da se ljudsko tijelo u tom periodu nije promijenilo, da su kosti jo{ uvijek kosti, mi{i}i su mi{i}i, `eludac i dalje vari hranu, a ~ula je jo{ uvijek
pet. Pa ipak, o~ekivao sam, ako ni{ta drugo, bitnu
razliku u prezentaciji tih istih informacija. Sva ta
digitalna tehni~ka ~udesa valjda su mogla snimiti
zanimljive detalje o unutra{njosti na{ih tijela i ko-
Prate}i smjernice iz Nastavnog plana i programa,
autorice su sadr`aj ud`benika podijelile na cjeline,
pa nakon Uvoda slijede: Genetika, Evolucija, Nauka o ~ovjeku, ^ovjek i `ivotna sredina i Biolo{ko
porijeklo i promjenljivost ljudske vrste. Posebno
se cjelina o genetici isti~e dominacijom teksta, lo{im ilustracijama i obja{njenjima koja su ponekad
na nivou za studente biologije, kao kod obja{njenja dominantno-recesivnog tipa naslje|ivanja: “U
jednoj vrsti interakcije gena alel ’A’ je u potpunosti dominantan nad alelom ’a’ pa alel ’A’ nazivamo
dominantni, a alel ’a’ recesivni.” Dobra ilustracija
ovog na~ina naslje|ivanja bila bi puno korisnija
od opisa u 87 rije~i: “Ukoliko je alel ’A’ zadu`en za
stvaranje `ute boje cvijeta kod neke biljke, a alel
’a’ za bijelu, njihovim kombinovanjem dobijamo
tri para gena ’AA’, ’Aa’ i ’aa’. U prvom paru gena
’AA’, oba alela proizvode pigmente, pa }e boja cvijeta biti `uta. U drugom genetskom paru, tj. heterozigotu (’Aa’) samo alel ’A’ proizvodi pigment, s
obzirom na to da je alel ’A’ dominantan, osobina
90
Jadni i jedini
heterozigota bit }e `uta boja cvijeta. U tre}em genetskom paru, ’aa’, nalaze se neaktivni aleli pa }e
boja cvijeta biti bijela.” Shvatili ste od prve?
Nedosljednost/Nekonzistentnost
Za cijeli ud`benik je karakteristi~na nekonzistentnost u upotrebi jezika. Po pitanju pisma nije bilo
dileme, jer nema }irili~nih sadr`aja. Ali za neke
termine kori{teni su paralelno bosanski i hrvatski
izrazi, me|utim – ne za sve i ne uvijek. Tako ponekad imamo “}eliju/stanicu”, a imamo samo “}elijsko jedro” i nikad “stani~nu jezgru”. U naslovu
imamo “Sistem/Sustav”, a u podnaslovu samo
“sistem”. Kori{tenje kose crte ponekad zbunjuje
jer nisam siguran da li izraz “vezivno/potporno
tkivo” upu}uje na terminolo{ke razlike izme|u
bosanskog i hrvatskog jezika ili samo tkivo ima i
vezivne i potporne osobine. Broje}i koliko puta su
kori{teni izrazi “nervi”, a koliko puta “`ivci”, izgubio sam i `ivce i nerve. Na istoj stranici u jednom
redu pi{e “menarha ili mjese~nica”, a dvadeset redova ni`e “menarha ili menstruacija”.
Darwin, ipak
Ina~e, adolescentima su ti dijelovi biologije o polnim organima i ontogenetskom razvoju ~ovjeka
najzanimljiviji, jer su im drugi izvori informacija o
ovim temama ograni~eni (izuzmemo li pornografiju na internetu). Na`alost, ni u ovom ud`beniku
ne}e prona}i ono {to im treba: teme o seksualnom
vaspitanju su za neki drugi predmet. Za vjeronauku, mo`da? U biologiji postoji samo jedna re~enica o “reproduktivnom odnosu” prilikom kojeg
se “sjemena teku}ina sa spermatozoidima izlijeva
u rodnicu `ene.” O kontracepciji postoje ~ak tri re~enice i jedna slika. Od drugih, pozitivnih, strana
ud`benika izdvajam to {to su autorice bezrezervno podr`ale teoriju evolucije u razvoju ljudske
vrste i {to su u uvodu ohrabrile u~enike da o biologiji tra`e vi{e informacija na internetu, televiziji,
enciklopedijama i priru~nicima. Nadam se da }e
ih u~enici poslu{ati i tako zavoljeti biologiju.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Zemlja iz snova
Geografija 9 / Izdava~ka ku}a: Vrijeme, Zenica i NAM, Tuzla /
Autori: Damir D`afi} i Salih Kulenovi} / Recenzenti: Studen
Uro{, Senada Nezirovi}, Edin Jahi}, Senada Kotori} i Tatjana
Serdarevi} / Cijena: 8 KM
U uvodnoj rije~i, autori najavljuju da je ud`benik
sadr`ajno posve}en “geografskim obilje`jima na{e
zemlje Bosne i Hercegovine”. I, mora im se priznati, odr`ali su svoju rije~. “Zemlja Bosna i Hercegovina” tretira se u ovom ud`beniku kao jedinstvena geolo{ka, reljefna, klimatska, ali i demografska,
ekonomska, kulturna – cjelina. Geografskoj pri~i
prethodi i kratki (H)istorijski pregled s akcentom
na srednjovjekovnoj bosanskoj dr`avi i ZAVNOBiH-u.
United Bosnia
Trenutno dru{tveno-politi~ko ure|enje defini{e se
kao “nezavisna dr`ava sa slo`enim dru{tvenim
ure|enjem”, nakon ~ega slijedi re~enica da “u sastav BiH ulaze Federacija BiH, Republika Srpska i
Distrikt Br~ko.” Tekst prati i “administrativna” karta dana{nje BiH, na ~ijoj su legendi ispisani nazivi
kantona Federacije BiH. I to je sve {to }e u~enici
devetih razreda nau~iti o geopoliti~koj stvarnosti
u kojoj `ive.
Kao {to su djeca u Isto~nom Berlinu, u tada{njem
DDR-u, u {kolama u~ila da postoji samo “ein grosses Berlin” (jedan veliki Berlin), tako se i u~enicima u Federaciji BiH, koje u~e po bosanskom NPP,
ignorisanjem postojanja Republike Srpske i brojnih kantona, `eli stvoriti slika kako `ive u jedinstvenoj i cjelovitoj “zemlji Bosni i Hercegovini”,
91
Jadni i jedini
zemlji “zna~ajnih prirodnih resursa”, u kojoj je
obradivo zemlji{te “zna~ajan prirodni resurs”, u
kojoj su {ume “dobra osnova razvoja drvoprera|iva~ke industrije, te industrije celuloze i papira”, u
kojoj je voda “veliko prirodno bogatstvo”, a rudno-mineralna bogatstva su “raznovrsna”. Zemlja
za po`eljeti, reklo bi se.
Demografska slika zemlje u kojoj u~enici `ive
predstavljena je kroz prikaz popisa stanovni{tva
od 1879. do 1991. godine, ali autorima se po pitanju strukture stanovni{tva BiH u~inilo bitnijim da
pojasne spolnu, starosnu, ekonomsku i obrazovnu
strukturu stanovni{tva, dok je nacionalna struktura posljednja u nizu, sa podacima iz popisa 1991.
godine. Premalo za zemlju u kojoj sve funkcioni{e
na principu nacionalnog klju~a i u kojoj se prebrojavaju krvna zrnca generacijama unatrag.
Kad su ve} odlu~ili da iz pri~e o BiH izbace kantone i entitete, autori su se odlu~ili na podjelu BiH
na geografske regije. U zemlji u kojoj je iscrtavanje
karata nacionalni sport broj jedan, i na{i geografi
su sebi dali stvarala~ku slobodu. Oni su BiH podijelili na ~etiri makroregije, unutar kojih postoje
mezoregije. Tako imamo Peripanonsku regiju, koja u svom sastavu ima Unsko-sansku, Posavsko-donjovrbasko-donjobosansku i Posavsko-spre~ko-majevi~ko-donjodrinsku mezoregiju, Planinsko-kotlinsku makroregiju, koja obuhvata Gornjovrbasko-plivsku, Gornjovrbasko-la{vansku i Gornjodrinsku mezoregiju, Makroregiju bosanskohercegova~kog visokog kr{a koja se sastoji od mezoregije kra{kih polja i povr{i jugozapadne Bosne
i planinske Hercegovine, te Mediteransku makroregiju u ~iji sastav ulaze Zapadnohercegova~ka,
Isto~nohercegova~ka i Neretvanska mezoregija.
Autori se nisu potrudili da ovu podjelu na regije
predstave kartom, ve} su taj zadatak ostavili da
urade sami u~enici: “Nacrtaj kartu, a onda povuci
granice izme|u mezoregija na{e zemlje.” Oku{ajte se i vi u iscrtavanju granica Posavsko-spre~ko-majevi~no-donjodrinske mezoregije, a mo`ete i
mjeriti koliko }e vam vremena trebati da upamtite
ovu podjelu.
Ljubinje ili Ljubljana
U~enici }e nakon zavr{etka devetog razreda znati
da u BiH postoje Sarajevo, Banja Luka, Tuzla,
Mostar, Zenica i Biha}. Za druge gradove nije bilo
mjesta u ovom ud`beniku, pa nas ne treba ni ~uditi da nakon zavr{ene osnovne {kole imamo dje-
cu koja nikad nisu ~ula za Grude, Posu{je, Lopare,
Od`ak, Bile}u, Kre{evo, Fojnicu...
Ovaj, 100% latini~nim pismom pisan ud`benik
nudi samo puno statistike, dakle ta~an zbir neta~nih podataka. Nema u njemu namjere da se Bosna i Hercegovina upozna kao zemlja koja ima dobre, manje dobre i ru`ne strane, ve} se njenom
glorifikacijom stvara slika o “zemlji iz snova”. O~ito izbjegavanje kori{tenja postoje}e geopoliti~ke
podjele BiH predstavlja politi~ki stav kreatora
Nastavnog plana i programa, koji su autori ud`benika prepoznali i preto~ili u najbolji ud`benik
geografije za 9. razred.
Geografija za himnofile
Geografija 9 / Izdava~: Zavod za ud`benike i nastavna sredstva,
Isto~no Sarajevo / Autori: ^edomir Crnogorac, Goran Trbi} i Sibela Jefti} / Recenzenti: Goran Mutapd`ija i Mirna Luketa / Cijena: 8,49 KM
U fizi~kom smislu, geografija }e devetacima u Republici Srpskoj biti te`ak predmet. Ud`benik je,
naime, te`ak 580 grama, a broji impozantnih 246
stranica.
Dejtonska BiH
Te`ina i obim posljedica su zahtjevnog nastavnog
plana i programa, koji je pred u~enice i u~enike
devetog razreda stavio zadatak da upoznaju i zemlje okru`enja i Bosnu i Hecegovinu; i to – oba
njena entiteta i Distrikt Br~ko. Za razliku od federalnog ud`benika, koji je fokusiran isklju~ivo na
BiH i tretira je kao jedinstvenu dr`avu, ud`benik
po kojem }e se geografija izu~avati u Republici
92
Jadni i jedini
Srpskoj razlikuje se u tome {to daje i osnovne informacije o zemljama sa kojima grani~i BiH, a ve}ina informacija o samoj BiH data je kroz prizmu
njene entitetske podjele. I dok je u federalnoj geografiji samo jedna karta BiH podijeljena na entitete, u ovom ud`beniku ih ima deset. Entitetski nepodijeljeni ostali su reljef, klima, vode i biljni i `ivotinjski svijet, o kojima se govori na nivou BIH.
Gotovo dobar dio ud`benika
Radi lak{eg izu~avanja, teritorija BiH podijeljena
je na regije po “nodalno-funkcionalnom principu”, pri ~emu je RS podijeljena na Banjalu~ku,
Dobojsko-bijeljinsku, Isto~nosarajevsko-zvor ni~ku i Trebinjsko-fo~ansku, a FBiH na Sarajevsko-zeni~ku, Tuzlansku, Mostarsko-livanjsku i Biha}ku regiju. Distrikt Br~ko je posebna lekcija. Dakle,
podjela je slijedila kako administrativno-politi~ke,
tako i ekonomske, te reljefno-klimatske karakteristike. Svaka regija predstavljena je mapom, a tekst
o njoj prate fotografije najva`nijih gradova ili drugih lokaliteta karakteristi~nih za tu regiju. Tekst
sadr`i jako puno informacija, da se sti~e utisak da
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
niti jedna rije~ sa {kolske karte BiH u ud`beniku
nije izostavljena. Pored ovako podacima nabijenog glavnog teksta, u ud`beniku se povremeno
nailazi i na “informativne tekstove” i “podsjetimo
se” tekstove koji daju dodatne informacije o glavnom tekstu, {to }e se svidjeti svakom velikom zaljubljeniku u geografiju. Problem je {to je takvih
me|u u~enicima mali broj i {to }e se ve}ina pogubiti u moru toponima, ali vrijedi pohvaliti trud
autora u nastojanju da predstave svaki kutak BiH.
Jo{ da su ih dizajneri pratili grafi~kim nagla{avanjem va`nijih informacija i izdvajanjem informativnih tekstova u posebne okvire, ovaj dio ud`benika bio bi sasvim pristojan.
Bildanje patriotizma kroz pjesmu i
statistiku
Na`alost, ud`benik nije imun na nacionalno-politi~ko-patriotsku groznicu u poglavljima o istorijsko-geografskom razvoju BiH i njenoj demografiji. Ilustrativna je re~enica: “Republika Srpska je
nastala na dijelu geografskog podru~ja BiH 1992.
godine, nakon gra|anskog rata (1992-1995. god.)
93
Jadni i jedini
Godina popisa
Etni~ke grupe (prema izja{njenju gra|ana, podaci u %)
Srbi
Muslimani
Hrvati
Jugosloveni
Ostali
1953
44,4
-
23
31,32
1,34
1961
42,9
25,7
21,7
8,4
1,34
1971
39,6
37,2
20,6
1,17
1,43
1981
37,5
32,0
20,4
7,91
2,19
1991
31,4
43,7
17,3
5,5
2,1
voljom srpskog naroda i ostalih naroda koji `ive
na teritoriji BiH”. Pored problema da je ne{to nastalo 1992., nakon ne~eg {to se zavr{ilo 1995., imamo i pitanje da li je “volja ostalih naroda” eufemizam za etni~ko ~i{}enje? U nastojanju da se stvori
slika o ljep{oj i boljoj pro{losti, neki “detalji” su
gurnuti pod tepih.
U prikazu nacionalne strukture stanovni{tva uzeti su podaci iz popisa stanovni{tva 1961. i 1991. godine. Podaci iz 1991. godine su tu, jer se radi o zadnjem popisu, iako oni nakon 22 godine imaju
malo veze sa trenutnim stanjem, ali za{to izbor
popisa iz 1961. godine, a ne i 1953., 1971. ili 1981.?
U ovolikom ud`beniku moglo se na}i prostora i za
jo{ tri reda u tabeli na strani 134., kako bi se izbjeglo selektivno kori{tenje statisti~kih podataka kao
podloge za najrazli~itije interpretacije.
Zanimljivost ovog ud`benika je da u njemu nema
grafi~kog prikaza niti jedne zastave ili grba nijedne dr`ave, entiteta, distrikta. Pa ipak, svoje mjesto u ud`beniku na{ao je tekst himne Republike
Srpske, kao valjda jo{ jedna, bitna geografska ~injenica.
Ima tu neke hemije
Hemija 9 / Izdava~ka ku}a Sarajevo Publishing, Sarajevo /
Autorice: Nata{a Mili}evi} i Mediha Musi} / Recenzenti: Aida
Crnki}, Anka Krajina, Dika Makota, Edina Hod`i} i Samir Burzi} / Cijena: 9 KM
Napraviti ud`benik hemije koji }e biti u~enicima
razumljiv i zanimljiv, a istovremeno ispo{tovati
sve {to je predvidio Nastavni plan i program za
ovaj predmet – pravi je izazov. Ovom izazovu poku{ale su odgovoriti autorice ud`benika koji je Federalno ministarstvo izabralo kao najbolji ud`benik hemije za deveti razred i po kojem se izvodi
nastava u {est kantona Federacije BiH.
Hemija na{a svakodnevna
Gradivo obra|eno u ovom ud`beniku nadovezuje se na gradivo iz prethodnog razreda, u kojem
su se u~enici upoznavali sa osnovama hemije i nemetalima, pa u devetom razredu nastavljaju u~enje o metalima, organskim jedinjenjima i o temama vezanim za za{titu okoli{a. Za kori{tenje ovog
ud`benika zato je potrebno odre|eno predznanje
koje su u~enici trebali usvojiti u osmom razredu,
jer neke vrste ponavljanja o gra|i atoma, molekula, valenciji i hemijskim vezama – nema.
Svaka lekcija obra|ena je kroz osnovni, tekstualni
dio, koji nije pretrpan informacijama, a pra}en je
velikim brojem ilustracija. Dobra ideja je da se neke hemijske reakcije ili pojmovi predstavljaju scenama iz obi~nog `ivota, jer se na taj na~in hemiju
nastoji pribli`iti u~enicima kao dio njihove svakodnevnice. Npr., lekciju o uglju prati slika ro{tilja ili
denaturaciju proteina slika pe~enog jajeta. Na
marginama ud`benika mogu se na}i i podaci o poznatim hemi~arima, ali je ostalo prostora u kojem
su mogle biti smje{tene zanimljivosti vezane za
hemiju, koje u~enici rado ~itaju.
94
Jadni i jedini
[ta je pokus bez laboratorija?
Posebnost ud`benika je veliki broj opisanih i fotografijama ilustrovanih demonstracionih ogleda
koji se mogu odraditi u {kolskom laboratoriju. Izdava~ je u pripremi ud`benika anga`irao Vesnu
Mari}, saradnicu na izvedbi laboratorijskih ogleda. Naravno, da bi se ovi ogledi uradili u toku nastave, {kole bi trebale imati laboratorij, te potrebnu
aparaturu i materijal, a to u praksi ~esto nije slu~aj.
Na kraju svake lekcije nalaze se “Pitanja i zadaci”,
koji slu`e utvr|ivanju gradiva. Bilo bi dobro kad
bi u~enici u samom tekstu lekcije imali primjer rije{enog zadatka, kako bi lak{e mogli uraditi one
zadate. Ovako, moraju potra`iti rje{enja na kraju
knjige i tra`iti dodatno obja{njenje od nastavnika
ili roditelja, kako se do tog rje{enja do|e. Ima u
tekstu i primjera za diskusiju, kao npr. kori{tenje
termina “op}a hemija” (ako se dosljedno koristi
termin “hemija”, za{to nije “op{ta hemija”?) ili “zapra{ivanje vo}njaka” kao ilustracija uz sliku na kojoj se vo}njak pr{}e, ali to su ve} finese.
I pored manjih nedostataka, ovaj ud`benik, uz
malu pomo} nastavnika i nastavnica, ima potencijala da razvije “hemiju” izme|u u~enika i same
nauke.
U potrazi za boljom pro{lo{}u
Historija 9 / Izdava~: Vrijeme, Zenica i NAM, Tuzla / Autori:
Izet [aboti} i Mirza ]ehaji} / Recenzenti: Nikola ^i~a, Arna Daguda-Torlakovi}, Mumin Kari}, Midhat Spahi} i Adnan Velagi}
/ Cijena: 8 KM
Svaka objektivna analiza {kolskih ud`benika za
Istoriju / Historiju / Povijest, ra|ena od rata naovamo, pokazala je da autori ud`benika slijepo
slijede upute kreatora nastavnih planova i programa iz resornih ministarstava u njihovim nastojanjima da se pro{lost njihovog naroda predstavi djeci u {to boljem i ljep{em svjetlu. Selektivna
prezentacija ~injenica, nagla{avanje po`eljnih
momenata i pre}utkivanje ili minimiziranje onih
manje po`eljnih, standardne su metode kojima
autori pribjegavaju u pripremi takvih ud`benika.
Po istoj liniji nastao je i odli~an ud`benik bo{nja~ke historije za deveti razred autorskog dvojca
[aboti}-]ehaji}. Drugo je pitanje da li ovoj zemlji
i ovom sistemu obrazovanja trebaju odli~ni
ud`benici bo{nja~ke historije, srpske istorije i
hrvatske povijesti i {ta u zbiru ti ud`benici donose budu}nosti ove zemlje.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Dizajn za 5
Ono ~ime se ovaj ud`benik izdvaja u pore|enju sa
drugima iz {kolske torbe devetaka svakako je veoma zanimljiv dizajn i struktura ud`benika. Svaka
nastavna cjelina obra|ena je kroz osnovni tekst,
koji nije predug i pretrpan informacijama, a tu su
i popratni tekstovi (citati iz knjiga i dokumenata),
kao i mno{tvo fotografija i karikatura. Za bolje
shvatanje sadr`aja pojedinih lekcija autori daju i
preporuke za filmove i internetske stranice, putem kojih bi u~enici mogli dobiti jasniju i potpuniju sliku o doga|ajima iz pro{losti. Zna~enje manje
poznatih rije~i dato je uz sami tekst, {to }e dodatno u~enicima pomo}i da razumiju pro~itano. Fatima Zimi}, dizajnerica ovog ud`benika, zaslu`uje
pohvalu za atraktivan izgled unutra{njosti ud`benika. Jedina primjedba mogla bi biti upu}ena na
raspored lekcija, po kojem su doga|aji u svijetu
od po~etka XX vijeka do danas obra|eni do stranice 120, a zatim slijedi pregled doga|aja u BiH u istom periodu. Ovakvim razdvajanjem gubi se veza
izme|u lokalnih i globalnih doga|aja, {to je za
ovu nauku itekako bitno.
Bo{njaci vs Muslimani vs muslimani
Kako se radi o ud`beniku koji doga|aje iz XX vijeka posmatra iz rakursa bo{nja~ke strane, logi~no
95
Jadni i jedini
je da autori koriste termine “Bo{njak” i “bo{nja~ki” i u obja{njenju doga|aja iz vremena kada se
taj termin nije koristio, pa to dovodi do odre|enih
nedosljednosti. Tako je Eduard Wagnes komponirao mar{ “Die Bosniaken kommen”, koji autori
prevode sa “Bo{njaci dolaze”, a koji je napisan u
~ast “Bosanske regimente”. Tako|e, “najja~a bo{nja~ka stranka je “Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO)”, na 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a,
bili su predstavnici “Srba, Bo{njaka i Hrvata”, koji
su tom prilikom definisali da “BiH nije ni srpska,
ni muslimanska, ni hrvatska, ve} i srpska i muslimanska i hrvatska”, itd. Vrhunac ove konfuzije sa
imenom naroda nalazimo pod naslovom “Nacionalno priznanje Muslimana/Bo{njaka i Ustav iz
1974. godine”, gdje pi{e “Bo{njaci su definitivno
priznati kao nacija pod imenom Muslimani.” Definitivno!?
Istina pi{e na zidu
Pitanja koja autori postavljaju u~enicima uz fotografije, ~esto su sugestivna i navode na `eljene zaklju~ke. U nekim slu~ajevima se tra`i da se posmatranjem lica osoba na fotografijama izvla~e zaklju~ci o doga|ajima u kojima ta lica u~estvuju, {to je
upitna nau~na metoda. Autori su u pripremi
ud`benika koristili obimnu literaturu, od djela poznatih histori~ara kao {to su Enver Red`i}, Mustafa Imamovi}, Du{an Biland`ija..., do naslova “Informbiro i sjeveroisto~na Bosna” Denisa Be}irevi}a. Re~enica sa stranice 155 “Uporedo sa zlo~inima
usta{a nad srpskim `ivljem zapo~eli su i zlo~ini ~etnika nad Bo{njacima i Hrvatima.”, neodoljivo
podsje}a na re~enicu Zijada [ehi}a iz ud`benika
Historije za 4. razred gimnazije: “Paralelno sa zlo~inima usta{a nad srpskim `ivljem zapo~eo je genocid ~etnika nad Muslimanima.”
Najbolji momenat u ud`beniku nalazi se na stranici 22, gdje autori daju zadatak u~enicima da
uporede tekstove sa sada{nje i predratne plo~e
koja obilje`ava mjesto Sarajevskog atentata. Od
u~enika se tra`i da razmisle i odgovore za{to se za
isti istorijski doga|aj koriste razli~ite formulacije.
Ako neko u~enicima pomogne da to shvate, onda
}e shvatiti i da je cijeli ovaj ud`benik, kao i svi
ud`benici Istorije/ Historije/ Povijesti iz kojih u~e
djeca u BiH, isto tako samo plo~a iz jednog vremena i u njemu aktuelnog politi~kog sistema.
Ich bin nur ein ud`benik
Njema~ki jezik kao drugi strani jezik 9 / Izdava~ka ku}a Dje~ija knjiga, Bosanska rije~, Sarajevo /Autorica: Zlata Maglajlija /
Recenzentice: Memnuna Hasanica, Meliha Hurti}, Amra Orhan, Lejla Vu~ijak i Monika Dizdarevi}.
Ud`benik za njema~ki jezik kao drugi strani jezik
do{ao je u moje ruke u paketu sa drugim {kolskim
ud`benicima koji su na naslovnici nosili broj 9. Kako ne govorim njema~ki jezik, za analizu ovog
ud`benika nisam kompetentan i ne mogu pisati o
njegovom sadr`aju.
Liebe Schüler, liebe Schülerin
Pa ipak, iz ~iste radoznalosti, otvorio sam ovaj
ud`benik i prelistao ga. Ve} na 3. stranici do~ekalo
me neugodno iznena|enje. Uvodni tekst u kojem
autorica poja{njava kako ud`benik ima “devet novih cjelina koje }e ti pomo}i da upozna{ `ivot u
zemljama njema~kog govornog podru~ja, ali i da
nau~i{ govoriti o svojoj zemlji”, naslovljen je sa
“Dragi u~eni~e”. Ovo obra}anje autorica i autora
ud`benika u~enicima samo u mu{kom rodu, ve}
je odavno ozna~eno kao klasi~ni primjer rodne
diskriminacije i ve}ina autora i autorica pazi na taj
detalj. U ovom ud`beniku ni pove}ani font slova,
niti njihova crvena boja, nisu bili dovoljno upadljivi da bar jedna od pet recenzentica ovog ud`benika primijeti gre{ku. Na kraju uvodnog teksta
stoji da je tekst napisala autorica, a ne autor, {to
pokazuje da se rodnosenzitivni jezik koristio, ali
nedovoljno dosljedno.
96
Jadni i jedini
Unsere Heimat
Ovaj detalj me motivirao da u ud`beniku potra`im jo{ neki tekst pisan na na{em jeziku. Na 87.
stranici, pod nazivom Ein Gedicht, nalazi se tekst
pjesme “Bosna” Ned`ada Ibri{imovi}a. Sama pjesma {tampana je na na{em jeziku, dok ispod pjesme slijede pitanja i zadaci o pjesmi, koji su na njema~kom. Autorica je izabrala ovu pjesmu, ~ija je
funkcija u ud`beniku da u~enike “nau~i da govore o svojoj zemlji”. Ono {to bi se moglo o~ekivati u
ud`beniku njema~kog jezika bio bi prevod ove
pjesme sa na{eg jezika na njema~ki jezik. Za u~enike i u~enice bilo bi interesantno da uporede tekst u originalu sa prevodom kako bi analizirali na~in na koji je prevodilac/prevoditeljica preveo/prevela tekst. Korist bi bila vi{estruka. Bez toga, tekst
u ud`beniku slu`i samo za ja~anje patriotskih
osje}anja u~enika i u~enica. Isti tekst sa istom funkcijom u~enici i u~enice devetih razreda na}i }e i u
ud`beniku vjeronauke. “Eine kleine perversion” –
rekli bi Nadrealisti.
Jaz(z) na{ zajedni~ki
Muzi~ko 9 / Izdava~ka ku}a: Vrijeme, Zenica i NAM, Tuzla /
Autor: Refik Hod`i} / Recenzenti: Afrodita Obu}ina, Dijana [o{e, Dragan Divjak, Mubera Muminagi}, Selma Porobi} /
Muzi~ko 9 / Izdava~ka ku}a: Zavod za ud`benike i nastavna
sredstva Isto~no Sarajevo / Autorice: Biljana Mandi} i Dubravka Loncovi} / Recenzentice: Ira Prodanov Kraji{nik i Ivana Cerovi}
Od ove {kolske godine u~enici devetih razreda u
{est kantona Federacije BiH pjevaju i sviraju po istim notama. Umjesto {arenila ud`benika u ni`im
razredima, devetacima je ud`benik muzi~ke kulture odabralo nadle`no ministarstvo. Ka`u da je
najbolji od ponu|enih.
A {ta nudi? Nudi sasvim dovoljno razloga da se
predmet Muzi~ka kultura svrsta u nacionalnu
grupu predmeta. Ali nije to do Refika Hod`i}a i
njegovog ud`benika. Nastavni plan i program za
ovaj predmet baziran je na sevdalinci, koja se glorifikuje kao najve}e i najvrednije dostignu}e u
muzi~koj istoriji BiH. Zato, od 18 kompozicija koje se obra|uju u ud`beniku, njih 6 su sevdalinke.
Ako tome jo{ dodamo da je na godi{njim takmi~enjima horskih sekcija obavezna pjesma obi~no
sevdalinka, {ta re}i nego: “Aman, aman!” Farah Tahirbegovi} je u jednom svom tekstu opisala Bosnu
kao zemlju “u kojoj svaki dernek po~ne Metališ k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
kom, a zavr{i sa Himzom Polovinom”. Ali ipak,
dati toliko prostora sevdalinci u nastavnom predmetu koji bi djecu trebao upoznati sa muzi~kom
kulturom razli~itih epoha i razli~itih zemalja, nije
ni{ta drugo do svo|enje {arenila muzi~ke duge na
jednobojnu nacionalnu frekvenciju. Ilustracije ljudi sa fesovima i `ena u dimijama tu su da upotpune ugo|aj derta, meraka i sevdaha.
U RS-u jedan ud`benik za jedan razred postoji cijelo vrijeme, a {to se muzi~ke kulture ti~e, jedan
ud`benik koristi se za dva razreda: osmi i deveti.
U ud`beniku se mogu na}i raznolike muzi~ke forme, te velik broj narodnih pjesama razli~itih naroda, kao i autorska muzi~ka djela od po~etaka kori{tenja notnih zapisa do savremene pop i rok muzike. Pa ipak, da se ne bi odstupalo od bh. obrazovnih standarda, prve dvije pjesme u ud`beniku su
“Himna RS” i “Himna Svetom Savi”. Tek toliko da
se zna {ta su prioriteti u obrazovanju. Nedostaju
samo jo{ navija~ke himne fudbalskih klubova Borac i Leotar. U ud`benik su uvr{tene i dvije sevdalinke: “U lijepom starom gradu Vi{egradu” i “@ute dunje” za koju se kao autor navodi Davorin Popovi} (!?).
Jedina pjesma koja se nalazi u oba ud`benika je
crna~ka duhovna pjesma “Oh, when the saints
marching in” (Kad sveci mar{iraju), tako da bi je
u~enici iz dva entiteta, ako se nekad i sretnu, mogli zajedno pjevati. Me|utim, svi znamo da, ako i
kad do ovakvog susreta i do|e, na{i }e u~enici zajedni~ki i bez uvje`bavanja perfektno otpjevati
sve pjesme Cece, Selme Bajrami, Stoje, Dare Bubamare... Edukaciju iz oblasti muzi~ke kulture preuzeli su masovni mediji i tu bitku je {kolstvo izgubilo.
97
Jadni i jedini
Ovdje po~iva knji`evnost
^itanka za deveti razred osnovne {kole / Izdava~: Zavod za
ud`benike i nastavna sredstva, Isto~no Sarajevo / Autori: Sveto
Li~ina, Luka [ekara, Vojislav Gakovi} i Stevan Stefanovi} / Recenzenti: prof. dr. Mirko [indi}, mr. Drago Radovanovi} i Bogoljub Mari} / Cijena: 11,46 KM
“Vi, koji otvarate ovaj ud`benik, ostavite svaku nadu.” To je natpis koji bi trebao biti {tampan krupnim slovima na koricama ove knjige, ba{ kao {to
se {tampaju i upozorenja o {tetnosti pu{enja na kutijama cigareta. ^itanka, po kojoj o knji`evnosti u~e
devetaci u Republici Srpskoj, beznade`an je slu~aj,
depresivna i turobna knjiga, zbog koje }e mnogi
u~enici zamrziti knji`evnost do kraja `ivota.
Kanon na{ nasu{ni
U samom uvodu, autori nam saop{tavaju da se radi “o dopunjenom i izmijenjenom izdanju” do kojeg je moralo do}i zbog “programskih promjena”,
ali da su autori ipak nastojali da sa~uvaju “didakti~ku koncepciju ranije ^itanke”. Dakle, neko je
propisao da se ne{to promijeni, a mi se trudimo da
sve ostane isto. (To je uostalom i moto uvo|enja
devetogodi{nje {kole u cijeloj BiH, zar ne?)
Didakti~ka koncepcija dr`i se kanona, kao pijan
plota, pa su u izbor ove ~itanke u{la samo imena
provjerenih knji`evnih veli~ina, a to zna~i da se
radi o piscima ro|enim prije stotinu ili gotovo
toliko godina. Vuk, Njego{, Andri}, ]opi}, Ko~i},
Zmaj, Mak, Me{a..., imena sa kojima su se u~enici
sreli u ~itankama iz prethodnih razreda. U ^itanku su uvr{teni tekstovi trideset osoba, od kojih su
samo dvije jo{ `ive: Dobrica ]osi} i Du{an Kova-
~evi}. Potonji je ro|en 1948. godine i najmla|i je
me|u uvr{tenima, a to je uspio kao pisac scenarija za film “Balkanski {pijun”. Da je kojim slu~ajem
Prota Mateja Nenadovi} pisao scenarije u XIX vijeku, ni Du{ana Kova~evi}a ne bi bilo u ovom
izboru.
XXI ili XIX?
Od savremenosti u ovom ud`beniku imamo samo
godinu izdavanja. Ni{ta drugo nam ne ukazuje da
se radi o ud`beniku iz XXI vijeka. Nema mladih
pisaca, nema modernih tekstova, nema tema zanimljivih novim nara{tajima koji bi ih privukli knji`evnosti, navici ~itanja, bibliotekama, razmi{ljanju
o pro~itanom.
Ali svi se moramo zamisliti nad onim {to pro~itamo na stranici 40 ove ~itanke. Narodna izreka
“PO[TENJE JE ^ESTO UZROK SIROMA[TVU”
jeste navedena u kontekstu Matavuljeva “Pilipende”, ali trebamo li se zapitati kako je percepiraju
djeca u kontekstu svog odrastanja u tranziciji ka
liberalnom kapitalizmu, danas i ovdje?
Rodna jednakopravnost je “lepa samo dok se ~eka”.
Ud`benici koje izdaje Zavod iz Isto~nog Sarajeva
rijetko koriste rodno senzitivan jezik. Autori se
uglavnom obra}aju u~eniku i nastavniku. U ovom
ud`beniku je manji problem to {to u uvodu autori tvrde kako su “nastavniku i u~eniku ostavili vi{e
slobode...” u usporedbi sa ~injenicom da je pored
dvadeset i devet autora uvr{tena samo jedna
autorica – Desanka Maksimovi}. A i o njoj, u “podacima o piscu”, mo`emo saznati da je bila “pjesnik, putopisac, pripovjeda~ i prevodilac”. ^etvorica autora i trojica recenzenata nisu u ovom vidjeli ni{ta sporno.
98
Jadni i jedini
Papirnata grobnica
Likovno-grafi~ku opremu uradio je Atelje Ra iz
Beograda, ~iji su dizajneri uspjeli upotpuniti morbidnu atmosferu ud`benika punog mrtvih pisaca
i starih tekstova sa katastrofalnim izborom crno-bijelih ilustracija. Minimalisti~ki crte`i, krokiji i
skice, ponekad li~e na obi~ne {vrljotine. ^ak ni
umetanjem pet slika u boji nisu uspjeli razbiti sivilo i monotoniju, koji dominiraju ud`benikom i
kreiraju atmosferu groblja, u kojem se dobro osje}aju samo duhovi pro{losti, vampiri `edni krvi i
pohlepni grobari.
Mehatronika za tablu i kredu
Tehni~ka kultura 9 / Izdava~: Vrijeme, Zenica i NAM, Tuzla /
Autori: ]amil Ahmetovi}, Suada Numi} i Nahid Kulenovi} /
Recenzenti: Salko Kri`evac, Emir Mekani}, Sabina Keskin,
Enes Huseinagi} i Maida ^ohodar Husi} / Cijena: 8 KM
U devetom razredu, iz ud`benika tehni~ke kulture, prema Nastavnom planu i programu, djeca trebaju u~iti o mehatronici, disciplini koja objedinjava
ma{instvo i elektrotehniku. Pored mehatronike,
ud`benik sadr`i i poglavlja o automatici i sistemima upravljanja, te obnovljivim izvorima energije.
Kabineti su opremljeni samo u
ministarstvima
Ve}i dio uvodnog dijela autori su posvetili poja{njenjima o pravilima u radu u kabinetu, o higijensko-tehni~koj za{titi i mjerama za{tite u toku izvo|enja nastave. Predmet tehni~ka kultura za svoje
pravilno izvo|enje zahtijeva kabinetsku nastavu,
tj. izvo|enje nastave u za to posebno opremljenoj
u~ionici. Imaju li osnovne {kole u Federaciji BiH
kabinete koji su adekvatno opremljeni za izvo|enje nastave o mehatronici, automatskim sistemima upravljanja i obnovljivim izvorima energije?
Telefonskom anketom u 15 {kola u FBiH, dolazimo
do podatka da {est od petnaest {kola nema poseban kabinet za izvo|enje nastave tehni~ke kulture, a od devet {kola koje kabinet imaju, u pet {kola ocjenjuju njegovu opremljenost kao “srednje
opremljen” i u ~etiri kao “slabo opremljen”. Uz
ovu statistiku ide i napomena da se pod “srednjom opremljeno{}u” podrazumijevaju stege,
pile, osnovni alat, a ne pneumatski i hidrauli~ni
sistemi, elektromotori i signalni ure|aji, {to je gradivo koje se obra|uje u devetom razredu. Po pitaš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
nju nastavnog osoblja koje izvodi nastavu iz Tehni~ke kulture, u trinaest {kola su izjavili da imaju
kvalificirano osoblje, dok u dvije {kole ovaj predmet izvode nastavnici drugih nastavnih predmeta
(matematika i informatika).
Uzalud vam trud, svira~i
Ud`benik Tehni~ka kultura 9 nastoji pribli`iti djeci savremene tehnologije kroz mno{tvo ilustracija
i internetskih linkova, na kojima se mo`e na}i vi{e
informacija o temama koje se u ud`beniku obra|uju. S obzirom na brzi razvoj tehnike, tih tema je
moglo biti jako puno, ali su se autori odlu~ili da sadr`ajem, pogotovo teorijskim obja{njenjima, ne
prave od predmeta Tehni~ka kultura – bauka. Za
jedan ~as sedmi~no, koliko im je prostora ostavio
Nastavni plan i program, u ud`beniku je odgovaraju}a koli~ina gradiva. Ud`benik prati i Dnevnik
rada (8KM), koji je predvi|en za utvr|ivanje gradiva kroz radne zadatke, odgovaranje na pitanja,
crtanje shema, kviz-pitanja i sl.
Ovaj ud`benik je za obrazovni sistem u kojem se
koristi i dobar, ali samo ako se po njemu nastava
izvodi u kabinetu opremljenom ure|ajima, alatom
i materijalom za prakti~an rad i od kvalificiranog
nastavnog osoblja za ovaj predmet. Teoretsko u~enje definicija o CNC ma{inama ili crtanje robota u
radnim sveskama, na ~asovima koji slu`e samo za
popunjavanje norme – okru`enje su u kojem }e i
najsavr{eniji ud`benik biti samo hrpa papira.
(Zahvaljujem se na saradnji osnovnim {kolama u
Ora{cu, Pe}igradu, Banovi}ima, D`akulama, Raincima Gornjim, Kaknju, Maglaju, Te{anjci, Kalibunaru, Torlakovcu, Vitezu, Bucima, Podzvizdu, Sladnoj i Vi{}i.) 99
Jadni i jedini
HISTORIJSKA
FACIJALNA
EKSPRESIJA
Enes Kurtovi}
Facijalna ekspresija postala je
standardna nau~na metoda u
prou~avanju historije & istorije
& povijesti u obrazovnom sistemu BiH.
Pogledaj devet lica na crte`u i
prepoznaj {ta govore. Svakom
slovu pridru`i odgovaraju}i
broj:
a) Bez ibreta nema selameta.
b) Glasajte za mene.
c) Dobrove~e, dragi gledaoci.
d) Ko se zadnji smije, glupan.
e) Ko, je l’ ja?
f) Ko ti dade voza~ku!
g) Lijepo pri~a, samo ga ru`no
slu{at.
h) Kraljevstvo za Donat.
i) Ko tebe kamenom, ti njega
kruhom iz zamrziva~a.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Primjeri su uzeti iz ud`benika Historija 9, autori Izet [aboti} i Mirza ]ehaji},
Izdavaè NAM, Tuzla – Vrijeme, Zenica.
100
Jadni i jedini
SDPjeronauka
DRU@E TITO,
MILOSTIVI,
SAMILOSNI, MI TI
SE KUNEMO...
Enes Kurtovi}
Obrazovanje za ~ovjeka: Vjeronauka
9, El Kalem, Sarajevo.
Deklarativnim zalaganjem za “savremeni obrazovni proces kompatibilan evropskim i svjetskim
standardima”, a su{tinskim nedostatkom politi~ke
volje, snage, novih ideja, muda... SDP-ovska obrazovna vlast dovela nas je u situaciju da nam u
osnovnim {kolama djeca u~e iz ud`benika koji vrije primjerima {to otvorene {to prikrivene diskriminacije po raznim osnovama.
Multikultibo{njacizam
U svom politi~kom programu SDPBiH se u sektoru obrazovanja zala`e za “multikulturalnost BiH i
o~uvanje nacionalnih i kulturolo{kih identiteta,
koji se mogu odr`ati jedino poznavanjem i po{tovanjem ’drugih’, {to se ne posti`e isklju~ivo{}u
nastavnih programa, a pogotovo ne programima
koji potenciraju razli~itost”. Pa ipak, ministarstva
obrazovanja koja vode kadrovi ove stranke dozvoljavaju da djeca u devetom razredu osnovne
{kole u~e kako se “Bo{nja~ki nacionalni identitet
zasniva na islamskom kulturnom naslje|u, evropskom etni~kom porijeklu, osje}anju pripadnosti
domovini Bosni i Hercegovini i jezi~koj posebnosti. Na{ identitet karakterizira troznamenkasto obilje`je: po dr`avljanstvu smo Bosanci, po nacionalnoj pripadnosti Bo{njaci, a po vjeri muslimani.
Mati~na dr`ava Bo{njaka je Bosna i Hercegovina,
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
me|utim, na{ narod je u velikoj mjeri prisutan
izvan dr`avnih granica, u dijaspori. Bo{njaci predstavljaju ve}inski bosanskohercegova~ki narod.
Za razliku od nekih drugih naroda, ~ije su zemlje
dobile naziv po njima samima, Bo{njaci izvode
svoje ime iz naziva domovine.” Da se ne la`emo
interpretacijama – ud`benik precizno navodi gdje
je mjesto onima ~ije se ime ne izvodi iz naziva ove
domovine, i to je valjda u skladu sa onim programskim “poznavanjem ’drugih’“. Primjetan je i
ovaj nipoda{tavaju}i ton u neimenovanju “drugih”, kao da je ispod ~asti napisati u ud`beniku rije~i Srbi i Hrvati. Osim toga ud`benik sugerira
djeci “da je lijepo znati kako je prema najnovijim
saznanjima, dobijenim na osnovu istra`ivanja genetskog koda u {vicarskom institutu za DNK Igenea, Bo{njaci su autohtono evropsko stanovni{tvo
sa preovla|uju}im ilirsko-gotskim etni~kim elementima. Rezultati navedenih genetskih analiza
pokazuju da u na{oj genetskoj strukturi ilirskogotska komponenta dominira sa 60% udjela.”
Ovakve tvrdnje nas vode u vrijeme bli`e kamenom dobu nego “savremenom obrazovnom procesu, kompatibilnom evropskim i svjetskim standardima”. Prebrojavanje krvnih zrnaca i brojanje
ispravnih i neispravnih gena uspostavlja se kao legitimna metoda razlikovanja “nas” i “njih”. Sli~ne
ideje u svojim rasisti~kim izjavama promovirala je
i Biljana Plav{i}, osu|enica za ratni zlo~in protiv
101
Jadni i jedini
~ovje~nosti pred Me|unarodnim sudom za ratne
zlo~ine u Den Hagu.
Mu`:`ena, konj:kobila, IVZ:SDP (Sve je
stvoreno u paru)
U borbi za “po{tivanje jezi~kih, kulturolo{kih,
vjerskih i svih drugih prava i sloboda” SDP BIH
dozvoljava da se u ud`beniku otvoreno diskriminira `ena. (“Mu{karac je pastir u svojoj porodici i
odgovoran je za svoje stado; `ena je pastirica u
ku}i svoga mu`a i odgovorna je za svoje stado”.)
Primjeri iz svijeta `ivotinja koriste se u ud`beniku
i za ilustraciju kako su seksualne razli~itosti neprirodne, a sugerira se ~ak i da su uzrok ekolo{kih
poreme}aja u svijetu, jer nakon homofobijom nabijenog teksta “Sve je stvoreno u paru”, slijedi zadatak: “Istra`i uzroke ekolo{kih poreme}aja.” Lijepo je znati i da “povijest muslimanskih naroda bilje`i brojne primjere tolerancije i dobro~instva
muslimanskih vladara spram manjinskih zajednica”. Je li to “tradicija BiH i Evrope na kojoj treba biti zasnovan sistem obrazovanja i odgoja”? Velikodu{na majorizacija. Ne, hvala!
Ud`benik se odli~no uklopio u tsunami turskih sapunica {to sa TV ekrana {to iz Ministarstva vanj-
skih poslova BiH, pa se glorifikacija Osmanlija
(“Osmanska carevina nije ugrozila i nije zatrla materijalnu kulturu stanovni{tva srednjovjekovne
bosanske dr`ave.”) preta~e u izjave tipa: “podr{ka
Turske ne}e izostati” koje daje lider SDP BIH.
Ovako se u praksi realizira politi~ki cilj “povezivanja mladih u Bosni i Hercegovini me|usobno i sa
svijetom”.
Ud`benik iz kojeg su preuzeti zeleni citati zavr{ava re~enicom “Bosansko-muslimanska kultura
`ivljenja podrazumijeva tolerantan stav prema
kulturi `ivljenja drugih i druga~ijih – {to su Bo{njaci praksom potvrdili kroz historiju a pokazuju
i danas.” Re~enica koju demantuje sam ud`benik
na ~ijem kraju se nalazi. Licemjerje je to ravno licemjerju politike stranke iz ~ijeg politi~kog programa su preuzeti crveni citati, a koja je `rtvovala
ideju socijalne demokratije za par ministarskih fotelja. Valjda time pokazuje kako su u svom programu zamislili “permanentnost u~enja i obrazovanja odraslih.” Jadni i jedini
Vrijeme NAM-a
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
DRAGI \ACI
DEVETACI,
^ESTITAMO!
102
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da su stari
Grci govorili latinskim jezikom!
Nenad Veli~kovi}
Za samo 8 KM postali ste bez prava na
reizbor ponosni vlasnici jedne i jedine
~itanke od ~ijih smo autorica prije
nekoliko godina mogli nau~iti da
Pozornicu ~ine glumci koji se kre}u i drugi
predmeti neophodni za predstavu.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Ako `eli{ postati profesorica knji`evnosti i autorica ~itanke, nau~i napamet sljede}e gr~ke izreke:
a) Eppur si mouve!
b) Alea acta est!
c) My kingdom for a horse!
d) That’s one small step for a man, one giant leap for mankind!
e) Пролетарии всех стран, соединяйтесь!
103
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete pro~itati da se ovnujski rog pravi od kozijeg roga!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete otkriti da su va{i roditelji platili ono {to se mogli pro~itati d`aba na
internetu.
Ako `elite postati profesori knji`evnosti, odgovorite na sljede}a pitanja:
Od ~ega se pravi kravlji sir?
a) od ov~ijeg mlijeka
b) od kravljih jaja
Koja rijeka te~e ispod }uprije na Drini?
a) Bosna
b) Hercegovina
Na {ta radi plinski {poret?
a) na drva
b) na struju
Koje drvo ra|a {ljivu?
a) vinova loza
b) loza Kotromani}a
Ko je autor Nu{i}eve autobiografije?
a) Jovan Skerli}
b) wikipedija
[ta bi ovnovi da nema koza?
Sa jedinom i najboljom ~itankom na tr`i{tu nau~ite kako se prepisuje!
PRONA\I RAZLIKE :-)
104
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke iz kojoj }ete nau~iti {ta je dobar
stil!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da komunikativnoj razgovjetnosti poezije Abdulaha Sidrana doprinosi i slobodni stih koji mu pru`a
komfor za iskazivanje misli i osje}aja!
Pro~itajte tekst iz ~itanke i u tekstu izbrojte koja
se rije~ u tekstu ponavlja pet puta.
Odgovorite na sljede}e pitanje:
[ta tematizira Zmaj od Bosne:
a) historijska zbivanja u vezi s povijesnom li~no{}u
b) povijesna zbivanja u vezi s historijskom li~no{}u
c) povijesna zbivanja u vezi s povijesnom li~no{}u
d) historijska zbivanja u vezi s historijskom li~no{}u
e) povijesna zbivanja u vezi s pripovijesnom li~no{}u
d) pripovijesna zbivanja u vezi s povijesnom li~no{}u
e) pripovijesna zbivanja u vezi s pripovijesnom
li~no{}u
f) pripovijesna zbivanja u vezi s historijskom li~no{}u
g) historijska zbivanja u vezi s pripovijesnom li~no{}u
Otkrij koje va`no pitanje nedostaje.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Kakva je forma sonet u neslobodnom stihu?
a) nekomunikativna
b) nerazgovijetna
c) nekomforna
d) tijesna
f) sapeta
e) fuj
105
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati {ta komedija
osvjetljava!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati {ta su povijesni dokumenti!
Nakon {to pogledate isje~ak teksta iz ~itanke odgovorite na pitanja:
[ta gra|ani, malogra|ani, seljaci, intelektualci,
oficiri i politi~ari na svojim intimnim slikama
bri`no skrivaju:
a) rupu na ~arapi
b) fleku na ga}ama
c) tutu ispod kreveta
d) }elu na tjemenu
e) otkop~an {lic
f) crno ispod noktiju
g) `uto iza u{iju
Pro~itajte tekst iz ~itanke i prepoznajte povijesne
dokumente u re~enici:
Osman-kapetan, otac Huseinov, bio je nao~it ~ovjek, imao je o~i, nos, usta, brkove, bradu i gustu kosu.
[ta Osman-kapetan, otac Huseinov, prema povijesnim dokumentima, nije imao:
a) u{i
b) ~elo
c) obrve
d) }elu
106
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da usmena/narodna knji`evnost ima rod dramu kao i pisana/umjetni~ka knji`evnost!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke iz kojoj }ete puno nau~iti o razli~itostima!
Rije{ite sljede}i test:
Dramu Smrt Omera i Antigone je stvorio/stvorila:
a) Vuk Karad`i}
b) Avdo Me|edovi}
c) Slijepa @ivana
Autor/ica drame Po~etak bune na Hamleta je:
a) Avdo Me|edovi}
b) Kunina Zlatija
c) Mrdu{a Donja
Narodnu dramu Tri sestre Leke Kapetana ispjevao/ispjevala je
a) Fata Avdagina
b) [aban Bajramovi} Veli~anstveni
c) Elvir & sons
Zamolite va{eg nastavnika ili va{u nastavnicu da
vam nabroji nekoliko drama koje je stvorio narod.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Pogledajte kola` slika iz ~itanke i odgovorite na
pitanja:
a) Ima li vi{e turbana ili fesova?
b) Ima li vi{e konja ili `ena?
c) Iz kojeg vijeka je ovaj ud`benik?
107
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da vizija zna~i slika ~ovjekove ma{te bez stvarne podloge,
fantazija!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete odgonetati narav poveznice!
Ako ne znate {ta zna~i rije~ vizija u pitanju Kakva
je Ujevi}eva vizija pjesni{tva koristite se obja{njenjem i postavite pitanje jednostavnije: Kakva je
Ujevi}eva slika ~ovjekove ma{te bez stvarne podloge
pjesni{tva?
Kako se zove ~ovjek koji ima sliku ~ovjekove ma{te bez stvarne podloge, fantaziju?
a) frazer
b) fantazer
c) amortizer
Kako se zove ~ovjek koji ima sliku ~ovjekove ma{te bez stvarne podloge, fantaziju?
a) vizionar
b) vizir
c) vizon
Nakon {to pogledate isje~ak teksta iz ~itanke odgonetnite narav poveznice:
Narav poveznice izme|u tragi~nog ozra~ja je
a) te{ka
b) prijeka
c) blaga
d) baladi~na
e) budali~na
108
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete nau~iti {ta je okosnica romana?
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da su avenija i drvored jedno te isto!
Slijedi uputstva iz ~itanke i odgovori na pitanja:
Ko je glavna okosnica u Dnevniku Ane Frank?
a) Jevreji
b) Holan|ani
c) Nijemci
Ko je glavna okosnica u romanu Gimpel Luda?
a) Jevreji
b) gimpeli
c) ludaci
Ko je glavna okosnica u romanu Zeleno busenje?
a) Crveni Kmeri
b) plavi {ljemovi
c) crni labudovi
Nakon {to pogledate isje~ak teksta iz ~itanke odgovorite na pitanja:
Empire State Building nalazi se na raskrsnici 34
ulice i kojeg drvoreda?
a) ~etvrtog
b) petog
c) Vilsonovog
[oping-centar u Zagrebu zove se:
a) Drvored-mall
b) Kloc-centar
c) Balveny-mall
Od Ilid`e do Vrela Bosne sti`e se
a) Avenijom platana
b) Vilsonovom avenijom
c) fijakerom na drva
^uveni parfem zove se:
a) Fifth element
b) Fifth amandman
c) Fifth drvored
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
109
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da su memoari isto {to i roman!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da su i misli
i osje}aji u pjesmi me|usobno ~vrsto isprepleteni!
Pro~itajte Istanbul Orhana Pamuka, pogledajte
isje~ak teksta iz ~itanke, i odgovorite na pitanja:
[ta je Tolstojev Rat i mir?
a) putopis
b) haiku
c) sonet
Od ~ega se sastoji Njego{ev Gorski vijenac?
a) od soneta
b) od paprika
c) od bijelog luka
[ta su Memoari Vinstona ^er~ila?
a) pustolovni roman
b) istorijski roman
c) psiholo{ki roman
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i odgovorite na pitanje: Kako se zove lirska pjesma u
kojoj je naj~e{}a pojava da su i osje}anja i misli
me|usobno ~vrsto isprepleteni.
a) 2 u 1 strong
b) isprepleton
c) lirsko klupko
d) ~vrstopjev
e) makrametateza
110
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da se vokativom jednine nagla{ava bliskost i ljubav!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da patriotske
pjesme iskazuju do`ivljaj domovinske ljubavi!
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i odgovorite na pitanja:
Ako Mujo Fati ka`e: @eno, pazi, stoji{ mi ispred
televizora! {ta je stilski markiranim vokativom
jednine naglasio:
a) ljubav i naklonost prema Fati
b) ljubav i naklonost prema Ligi {ampiona
c) ljubav i naklonost prema stilski markiranom
vokativu
Ako Fata ka`e Muji: ^ovje~e, pusti vodu za sobom! {ta je stilski markiranim vokativom jednine
naglasila:
a) ljubav i naklonost prema Muji
b) ljubav i naklonost prema vodokotli}u
c) ljubav i naklonost prema samoj sebi
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i izaberite jedan ili vi{e ta~nih odgovora:
a) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
majci izra`ava maj~insku ljubav
b) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
`eni izra`ava `ensku ljubav
c) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
bogu izra`ava bo`ansku ljubav
d) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
tijelu izra`ava tjelesnu ljubav
e) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
gotovini izra`ava gotovinsku ljubav
f) pjesma u kojoj pjesnik iskazuje ljubav prema
tufahijama izra`ava tufahijsku ljubav
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
111
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da je flegma
trom i ravnodu{an ~ovjek!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da je Molijer
`ivio u 19. stolje}u!
Nakon {to pogledate isje~ak teksta iz ~itanke i
pro~itate u rje~niku stranih rije~i da flegma na
gr~kom zna~i sluz, a da se njome ozna~avala navodno sluzasta krv koja je bila razlog za mlak,
trom, ravnodu{an temperament, odgovorite na
pitanja:
[ta je stigma?
a) vrsta mlitavog granita
b) sluzer
c) trom i ravnodu{an ~ovjek
[ta je smegma?
a) pihtije od hladetine
b) skr. nadimak od Smegmedina
c) trom i ravnodu{an ~ovjek
[ta je magma?
a) isto {to i flogiston samo druga~ije
b) u`arena sluza
c) trom i ravnodu{an ~ovjek
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i odgovorite na postavljena pitanja:
Kako se zove Molijerova komedija o francuskom
dru{tvu 19. stolje}a?
a) francuska komedija
b) ljudska komedija
c) bo`anska komedija
Kako se zove Molijerova komedija o ruskom
dru{tvu 19. stolje}a?
a) Srat i mir
b) Bra}a Karamazgovi
c) Zlo~in i hazna
Kako se zove Molijerova komedija o srpskom
dru{tvu 19. stolje}a?
a) Rodo{upci
b) Me|u jadom i med zlom
c) Pop [mira i pop @mira
Kako se zove Molijerova komedija o bosanskom
obrazovanju 21. stolje}a?
a) Sklepino
b) Nam da ni{ta ne znam
c) ^itanka za 9 razred
112
Jadni i jedini
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Dragi |aci devetaci, ^ESTITAMO!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke u kojoj }ete saznati da poema
Hana do~arava “rasprskavanje” ljubavi!
Za samo 8 KM postali ste ponosni vlasnici jedne
i jedine ~itanke iz koje }ete nau~iti {ta je ideja
knji`evnog djela!
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i prepoznajte isti tekst u tri sljede}a primjera:
a) Poema u neobi~nim imaginacijama do~arava
“rasprskavanje” ljubavi spajaju}i me|usobno
vrlo udaljena zna~enjska polja i tako oboga}uju}i prostore asocijacije.
b) Poema u neobi~nim asocijacijama do~arava
“rasprskavanje” ljubavi oboga}uju}i me|usobno vrlo udaljena zna~enjska polja i tako
spajaju}i prostore imaginacije.
c) Poema u neobi~nim asocijacijama do~arava
“rasprskavanje” ljubavi spajaju}i me|usobno
vrlo udaljena zna~enjska polja i tako oboga}uju}i prostore imaginacije.
Ali to nije sve!
[ta do~arava poema Na pravi sam ti put, majko,
iza{o?
a) raspuhivanje ljubavi
b) u{pricavanje ljubavi
c) raskiseljavanje ljubavi
d) raspr{ivanje ljubavi
e) vrcanje ljubavi
Pogledajte pa`ljivo isje~ak teksta iz ~itanke i prepoznajte isti tekst u tri sljede}a primjera:
1. Ideja knji`evnog djela je misao sadr`ana u
temi, doga|ajima i likovima djela protkana
onako kako je to sam pisac djela odredio temeljem svoje odluke.
2. Ideja knji`evnog djela je temelj teme djela
protkan smislom likova i doga|ajima u djelu
onako kako je to sam pisac djela smislio u mislima o djelu.
3. Ideja knji`evnog djela je temeljna misao djela kojom je protkano djelo ~iji je smisao djela
sadr`an u temi, doga|ajima i likovima djela
onako kako je to sam pisac djela odredio.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
113
Jadni i jedini
]utanje je
odobravanje!
Imaju li nastavnici prava
na gra|ansku neposlu{nost?
Imaju li nastavnici prava na gra|ansku neposlu{nost?
Da li je ministarstvo radnom knji`icom kupilo njihovo }utanje?
Kome prije svih treba biti okrenuta njihova lojalnost – vlasti ili
djetetu?
[ta treba u~initi nastavnik i roditelj kad mu narede da koristi nekvalitetan ud`benik, ~itanku u kojoj se ovnujski rog pravi od kozjeg, u kojoj se tu|i tekstovi podme}u kao vlastiti, ~iji je stil aljkav, ~ije su ilustracije poni`avaju}e za intelekt ~etrnaestogodi{njaka, u kojoj se djeca tretiraju kao fikusi, u kojoj se daju neta~ni
iskazi, u kojoj desetine nepoznatih rije~i nisu obja{njenje ili su
obja{njene pogre{no, u kojoj nema niti jedne autorice?
Za{to stru~an i savjestan i objektivan nastavnik mora koristiti
~itanku odabranu od nesavjesnih, nestru~nih i pristranih
recenzenata?
Za{to da ljudi koji se ne `ele baviti rodnim pitanjima, koji ne razlikuju edukaciju i indoktrinaciju, koji se sapli}u o univerzalne
ljudske vrijednosti i koji osporavaju nedogmatsko
obrazovanje imaju ekskluzivno pravo
na{oj djeci predstavljati
knji`evnost? GAUDEAMUS
RIGITUR
116 ZNANJE NA VISOKOJ K NOZI + 124 OBRAZOVNI =
STVARALA^KI PROCES
116
Gaudeamus rigitur
[kljocam i zvocam
ZNANJE NA
VISOKOJ K NOZI
Nenad Veli~kovi}
Izbor iz kolumni u vezi s temom
visoko {kolstvo objavljenih na portalu
www.dw.de
Hopsa hopsada
Turista opijen Ba{~ar{ijom, u potrazi za najboljim
}evapima u Sarajevu, nai}i }e, prije ili kasnije, na
putokaz prema war-exhibitionu. Putokaz je nenaoru`ana lutka-vojnik u maskirnoj uniformi, s ~izmama i {ljemom, s maskom i fi{eklijama. Opremljena, dakle, bolje nego ve}ina boraca Armije
BiH, u ratu koji je trajao od aprila 1992. do novembra 1995. godine.
Budu}i da su turisti opu{teni ljudi, s te{kom glavom na laganim nogama, bez velikih intelektualnih zahtjeva, prakti~no ovce koje treba pomusti i
postrigati, lako je opravdati preduzimljivog galeristu koji je u vatru ro{tilja i rerni gurnuo poziv za
exhibition. [ta je logi~nije nego zajedno s }evapima i pitama prodavati i ono {to se danas stru~no
zove kulturno pam}enje.
Naravno, da umjesto lutke-vojnika s gas-maskom
na kaldrmavom asfaltu stoji lutka u ~ipkastom rublju i s halterima, i s pozivom na sex-exhibition,
ve} bi se na{ao neko da ka`e kako je to neumjesno
i kako vrije|a moral i kako to na{a djeca ne treba
da gledaju. Nekako je postalo normalno da nas u
javnom prostoru vi{e stra{i ~ipkasto rublje od
maskirne uniforme. [ta drugo i o~ekivati od dru{tva nesposobnog da seksualnost uvede u {kole, od
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
dru{tva u kojem rektor Univerziteta tri puta urgira da mu barem jedan nastavnik, ili saradnik, ili
student Filozofskog fakulteta po{alje prilog za publikaciju 1479 dana: sje}anja iz opsade Univerziteta u Sarajevu.
(“Ova publikacija `eli sa~uvati od zaborava surove
i te{ke dane najdu`e opsade u historiji ~ovje~anstva. Publikacija bi sadr`avala tekstove nastavnika
i saradnika koji predstavljaju sje}anja na dane rada, pre`ivljavanja i `elje za opstankom u Sarajevu
i na Univerzitetu, za vrijeme agresije na BiH u periodu 1992-1995. godine.” Pismo, s oznakom “Predmet: III URGENCIJA” potpisuje rektor s.r.)
Projekat, smi{ljen kao u najboljoj tradiciji kumrova~ke partijske {kole, nema namjeru, me|utim, da
spa{ava pro{lost od zaborava, nego da pro{lost
prilagodi svojim potrebama. Zato se u pomo} i poziva knji`evnost a ne nauka, zato se tra`e sje}anja
a ne statistike i istra`ivanja.
Univerzitet je nau~na institucija, pa bi se od nje, i
od ljudi koji je predstavljaju, a od rektora prije svih
drugih, o~ekivalo da se u javnom djelovanju ne
udaljava od razuma i ~injenica. Me|utim, to je o~ekivanje u ovom dopisu iz Rektorata iznevjereno.
Kako je, naime, Rektorat do{ao do broja 1479 u naslovu svoje planirane publikacije? Jer, 1479 podijeljeno sa 365 dovodi nas do rezultata 4,052 i do otkri}a (nau~nog?) da je najdu`a opsada u historiji
~ovje~anstva trajala malo vi{e od ~etiri godine. To
je u suprotnosti s periodizacijom agresije na vrije-
117
Gaudeamus rigitur
me 1992-1995. Rektor Univerziteta ~ini se zna vi{e
od ve}ine onih koji ra~unaju da je rat u Sarajevu
po~eo 4. aprila 1992. i trajao do potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. Mogu}e je
da dani pod opsadom u agresiji subjektivno traju
du`e, ali onda bi ih u ukupnom zbiru bilo manje!
A mogu}e je i da su subjektivno trajali kra}e, jer su
ljudi bez televizije ranije i{li na spavanje i zbog
hladno}e kasnije ustajali iz postelja. Ali, subjektivno, mo`da opsade nije ni bilo, jer se s opsjedateljima trgovalo i poslovalo, razmjenjivali su se gra|ani kao da su ratni zarobljenici, kupovala se pa preprodavala hrana, nafta, kafa...
Subjektivno, sje}anja na opsadu Univerziteta mogu izgleda napisati i studenti koji su u to vrijeme
imali dvije godine. Subjektivno, sli~nu publikaciju
mo`emo uskoro o~ekivati i od ostalih gradskih institucija. 1492 dana: sje}anja iz opsade Kafilerije u
Sarajevu. 1853 dana: sje}anje iz opsade }evabd`inice @eljo. 12.352 dana: sje}anje iz opsade sarajevske Pivare. 36.549 dana: sje}anje iz opsade [ipada.
47.212 dana: sje}anje iz opsade Mahirove pekare.
128.827 dana: sje}anje na opsadu Mome i Uzeira.
Istina, jedan ljudski vijek ne mo`e trajati 128.827
dana, pa tako ni sje}anje, ali subjektivno, kulturno
pam}enje ima pravo na amneziju, jednako kao {to
Rektor Univerziteta ima pravo tra`iti od akadem-
ske zajednice da u~estvuje u falsifikovanju istorijskih ~injenica.
U toj zajednici mogu}e je tro{iti vrijeme, novac i `ivce na besmislene publikacije, istovremeno `mire}i
na ~injenicu da se studenti u domovima tek jednom
sedmi~no mogu objektivno oprati toplom vodom.
Baviti se opsadom, me|utim, na~in je da se ne bavi semestrima.
Reformisati pro{lost je puno lak{e nego reformisati Univerzitet. Jer reformisati Univerzitet zna~i
postaviti nezgodna pitanja u vezi s olako ste~enim
zvanjima, munjevitim napredovanjima, sumnjivim kompetencijama, komplikovanim nostrifikacijama, kilavim bolonjskim procesom, zakr`ljalim
studentskim pravima, zastarjelim oblicima nastave i nerazlikovanjem nauke od vjeronauke.
Ova s.r. potpisana urgencija, najzad, ne razlikuje
se po svom parazitiranju na traumi od poziva turistima na war-exhibition. Na taj na~in, me|utim,
i Univerzitet se izjedna~ava s ~ar{ijom, studiranje
s turizmom, a studenti s ovcama.
[ipak se okre}e
Ocvalom magistru koji provodi po deset sati dnevno rade}i na doktorskoj tezi umor ~esto umjesto
sna donese no}ne more. Sanja on tako da je njegova disertacija do{la na dnevni red Univerziteta, ali
118
Gaudeamus rigitur
kao ta~ka nakon rasprave o po~asnim doktoratima. A rasprava se odu`ila, odlu~uje se o prijedlogu Fakulteta za istoriju da se nekakav planinar
proglasi po~asnim doktorom za izuzetan doprinos
u oblasti patriotizma, jer je prona{ao tragove halki na Perunu i Romaniji.
Tragovi su, veli se u obrazlo`enju, siguran dokaz o
postojanju halki, a halke opet siguran dokaz da su
se tu nekada vezali brodovi, {to je opet siguran
dokaz da je Bosna bila potopljena istim talasom
kojim i Atlantida, a {to je onda siguran dokaz da
smo mi Bosanci potomci drevnih naroda i da ba{tinimo njihovu superiornu inteligenciju. Do danas, veli se u obrazlo`enju, halke su bile samo hipoteza, ali s pronalaskom tragova one su ~injenica
koju nauka vi{e ne mo`e ignorisati. Tragova, veli
se dalje u obrazlo`enju, ima nekoliko, u nazivima
toponima: za{to bi se neko selo na 1500 metara nadmorske visine zvalo Luke ako tu nisu nekad pristajali brodovi, za{to bi se selo zvalo Skomorje, ako
tu nije bilo usko more, za{to bi se zaselak zvao La|ice, ako tu nisu pristajale la|e?
Za{to bi se Vujica zvala Alka ako nema halki i u
okolini [uice? Ovo je neko dobacio, na na~in koji
je ispod dostojanstva Univerziteta, i zbog ~ega je
na kraju sjednica prekinuta. Ocvali magistar budi
se vas u znoju i bez daha, njegova ta~ka ostala nerije{ena, otvara usta kao riba na vrhu planine, krevet se pod njim ljulja kao du{ek na talasima...
...Talasa se more pred njim, a on nije siguran da li je
na obali Neum kod Kleka ili Ulog kod Kalinovika.
Samo vidi da kako nosa~ aviona ulazi na rikverc u
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
zaliv, ~lanovi Bosanskog pomorskog dru{tva ~ekaju
na vezovima da prihvate konope i ve`u ih za halke,
ali onda (kao da je sam {ejtan prebacio san na drugi kanal!) iz broda ne izlaze marinci nego ovce kratko pod{i{ane, a na sjednici senata ~ita se prijedlog
da se po~asni doktorat nauka dodijeli nekakvom
mesaru za izuzetan doprinos iz patriotizma. U njegovoj je ruci, veli se u obrazlo`enju, no` pero. On
je hirurg koji ovcama smrt ~ini lak{om od `ivota, a
ljudima `vakanje lak{im od varenja. Ipak se okre}e
nisu rije~i Galilejeve o Zemlji nego njegove o ra`nju. On mo~u pretvara u miro i ~ini da krezubim
osmijesi zablistaju. Njemu je posve}en Slu`beni
put Alije \erzeleza. O njemu je film Kad jaganjci
utihnu. Aska i muk. Lak{e je praznoj glavi s punim
ustima. Bez peke nema nauke. E=wc2...
Ocvali magistar prevr}e se pod perinom kao na
gradelama, ali umor je mo}an sedativ, i on propada opet u ko{mar...
Cvr~i meso na ro{tilju, senat posjedao oko niskog
stola, pred svakim vilju{ka zabodena u steon somun, a jedan glas obrazla`e prijedlog da se ministru za patriotizam dodijeli titula po~asnog doktora nauka zbog otvaranja Muzeja }evapa, u kojem
evo imamo izlo`bu ]evap na tlu Bosne i Hercegovine od praistorije do danas. A u policama biblioteke naslovi: Na pravi sam ti }evap, majko, nai{o... ]evap sljezove boje... Evlija ]evaplija... Ko je
ko u }evapa... ]evapova ku}ica... Na Drini lepinja... A iz }o{ka ~uje se tiha pjesma: ^udna jada ko
s }evapa strada... Dva }evapa u somunu rasla...
Magistar se budi u goloj vodi... Trlja o~i, zora samo
{to nije pukla... Uklju~uje radio, kad tamo Univerizitet razmatra prijedlog da se fudbalski trener ]iro
Bla`evi} proglasi za po~asnog doktora, jer je, kako
stoji u pravilima Univerziteta, dao zna~ajan doprinos... Ba{ tako. Nisu se sjetili {ejtani da ga proglase
za po~asnog navija~a Vrbanju{e, ali evo jeste univerzitet da predlo`i za po~asnog doktora nauka.
Nikome se (me|u pet miliona Bosanaca i {est milijardi ljudi) nije ta nau~na ustanova na kraju 2009.
godine po`eljela prije pokloniti u Minervino ime
nego uva`enom }iroprakti~aru. Jer je predstavio
Bosnu na najbolji na~in... ujedinio reprezentaciju...
Odveo u Afriku, da sadimo papriku, ~uje se glas sa
strane, ali ga zaglu{i jauk o~ajnog magistra, koji
polako shvata da se jo{ uvijek nije probudio.
I da mo`da nikad ne}e, jer nema bu|enja iz ove
more u kojoj je teorija loptanja nauka a teorija
evolucije lupetanje.
119
Gaudeamus rigitur
Flajerska posla
Cijelo ljeto su{a je pila Miljacku dok se na kraju
koritom nisu zibale samo smrdljiva zelena skrama
i raznobojna mutna pjena. Betonske kaskade izbile su na vazduh kao korijenje zuba napadnutih
paradentozom. Od zadaha iz gradskog debelog
crijeva opadalo je prije vremena li{}e s lipa na
obalama rijeke. Iz dubine su na svjetlo dana izbili
potonuli predmeti ko zna kakvom bujicom dovaljani i tu nasukani. Me|u njima i praktikabl-stepeni{te s tri drvena stepenika.
Istovremeno, prvog dana nove univerzitetske
{kolske godine sarajevske bruco{e je do~ekao na
ulazima fakulteta informativni paket – mala fascikla sa sljede}im sadr`ajem flajera i bro{ura:
– Bolonjski na~in studiranja
– Informacioni sistem studentskih slu`bi UNSA
– Univerzitetski tele-informati~ki centar
– Promocija akademskih vrijednosti UNSA
– www.student.ba
– Akademski kalendar 2011/2012
– 60 godina UNSA (Pozdravna rije~ Rektora)
– Studentski parlament SPUS – Godi{nji kalendar
2012
– Blok-bilje`ni~ica [tamparije Fojnica.
– D`epni kalendar~i} za 2012.
Cijeli info-paket otu`no podsje}a na jadne novogodi{nje paketi}e za djecu siroma{nih sindikata,
punu jeftinih slatki{a i plasti~nih kineskih igra~aka. Nema razumnog obja{njenja za{to je neko tro{io vrijeme i novac na ovakave besmislene proizvode, osim ako ideja nije bila da se stvori privid
papirno-galanterijskog blagostanja. Pola te`ine
paketa odnosi se na promociju informati~kih resursa Univerziteta, mada bi u duhu vremena bilo
jeftinije i efektnije da je svaki bruco{ dobio na mobitel ili u inbox {ifru za svoju novu studentsku
web-adresu, i tamo sve potrebne podatke i linkove. Me|utim, to nije ura|eno jer bi populisti~ki
apetiti Rektorata ostali nezasi}eni; briga za bruco{e ostala bi samo efikasna, ali ne vi{e i vidljiva. A
nije tako ura|eno jer je cijela ta opri~ana i nahvaljena informaciona mre`a za ve}i dio Univerziteta,
a pogotovo za profesore s jednom nogom u penziji Potemkinovo selo. Bruco{i }e vrlo brzo otkriti
da }e biti pokusni kuni}i za on-line prijavljivanje
ispita, ali da su on-line predavanja ili polaganje
ispita bli`i znanstvenoj fantastici nego nau~noj
praksi. Otkri}e, tako|e, da }e ih, ako odu krajem
septembra 2011. na preporu~eni sajt www.stu-
dent.ba do~ekati svje`a vijest iz 25. februara iste
godine. (Dobro je, nije od 30. februara!)
^ija je pamet gurnula d`epni kalendar u info-paket mladim ljudima kad je to ve} godinama osnovni paket opreme njihovih mobitela? Da se barem
neko duhovit u redakciji ove papirne dobrodo{lice sjetio da taj nesretni karton~i} u~ini zanimljivim (pa mo`da i korisnim) tako {to bi ga zapo~eo
septembrom, i dalje bojama pratio akademsku godinu i va`ne datume u njoj.
Kome bi trebalo da poslu`i velika masnopapirna
mapa Sarajeva sa ozna~enim fakultetima? Ho}e li
orjentacioni kros postati disciplina bruco{ijade?
Kakvu korist bruco{i mogu imati od fotografije Rektora (dvostruko ve}e nego sve ~etiri sli~ice zgrada
muzi~ke i likovne akademije, pravnog i fakulteta
islamskih nauka |uture) u flajeru dobrodo{lice?
Ruga li se neko bruco{ima kad im akademske vrijednosti predstavlja kao da su nepismeni, piktogramima na kojima su precrtani cigareta i boca?
(Valjda alkohola? Ili se to odnosi i na mehkijevu
BH20?) Da li to zna~i da je droga dozvoljena (nema piktograma s prekri`enom {pricom)? Je li seks
ispod katedre ok (nema nacrtanih pa precrtanih
profesora/profesorica na/pod studentima/studenticama)? Smiju li se uvoditi psi, smije li se ulaziti
na rol{uama i u kupa}em kostimu i sa sladoledom,
k tom, da prosti{? Za{to bi jedan veliki University
Mall pozdravio svoje mu{terije s manje piktograma nego bilo koji drugi prosje~ni {oping-centri}?
Jer, kad se adrenalin od upisa malo slegne, bruco{i }e otkriti da je taj info-paket besplatan zato {to
120
Gaudeamus rigitur
ga pla}aju njihove kolege sa starijih godina, koji }e
prijavu i dalje pla}ati 0,5 KM i uz nju za svaki ispit
tzv. ispitne materijale. (A {ta je to: formular-dvolisnica A4 formata, s manje-vi{e istim sadr`ajem
kao i mala prijava, i u dvolisnici par ovjerenih listova papira za pisanje odgovora na ispitna pitanja. To da kandidati ne bi prepisivali.)
[ta }e sprije~iti akademsku menad`eriju da nizom
novih ispitnih pravila pove}a profit eksploatacijom
akademske sirovine – studenata, s perspektivom da
dogodine bruco{i u znak dobrodo{lice dobiju sliku
Rektora u prirodnoj veli~ini? Naime, za{to ve} ove
godine uslov za izlazak na ispit ne bi bili:
1. Jastu~i}, sa znakom Univerziteta. Studenti ne
mogu polagati ispit bez prijave, bez ispitnog materijala i bez jastu~i}a za pod guzicu, sa znakom
Univerziteta, kome je svrha sa~uvati inventar od
habanja.
2. Maramice, sa znakom Univerziteta. Studenti ne
mogu polagati ispit bez prijave, bez ispitnog materijala, bez jastu~i}a za pod guzicu i bez paketi}a
maramica sa znakom Univerziteta, kojima je svrha
da studenti/studentice ne posu|uju sredstva li~ne
higijene i ne ometaju tako jedni druge.
3. Naliv-pero i tinta. Studenti ne mogu polagati
ispit bez prijave, bez ispitnog materijala, bez jastu~i}a za pod guzicu sa znakom Univerziteta, bez
paketi}a maramica i bez naliv-pera i tinte, kojima
je svrha da studenti/studentice ne posu|uju pribor jedni od drugih i ne ometaju tako jedni druge.
(Tako|er, boja tinte mo`e se mijenjati od termina
do termina ispita.)
4. Providna kesa s patent-zatvara~em iz de-ema za
zamrziva~, sa znakom Univerziteta. Studenti ne
mogu polagati ispit bez prijave, bez ispitnog materijala, bez jastu~i}a za pod guzicu sa znakom Univerziteta, bez paketi}a maramica i bez naliv-pera i
tinte, i bez providne kese s patent-zatvara~em iz
de-ema za zamrziva~, u koju kandidat/kandidatkinja prije ispita odla`e mobitel, klju~eve, cigarete
(vidi piktogram!), boce (piktogram) kondome i sl. i
ostavlja ih kod de`urnog asistenta na ~uvanje.
5. Papirni podmeta~ (kao u expres-restoranima) sa
znakom Univerziteta. Studenti ne mogu polagati
ispit bez prijave, bez ispitnog materijala, bez jastu~i}a za pod guzicu sa znakom Univerziteta, bez
paketi}a maramica i bez naliv-pera i tinte, bez providne kese s patent-zatvara~em iz de-ema za zamrziva~ i bez papirnog podmeta~a ~ija je namjena
da sa~uva klupu od prljanja i {aranja.
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Naravno, i grb Univerziteta trebalo bi redizajnirati. Ono stepeni{te nasukano usred Miljacke ~ini se
kao dobro rje{enje. Simboli~no, bruco{ izranja iz
skrame jednog dru{tva bez vizija, ideala i vrijednosti, prelazi tri stepenika akademskog obrazovanja, da bi na kraju zakora~io u prazno, i zavr{io
u istom glibu iz kog je iza{ao.
Bolonjska jedna~ina
Privatni fakulteti osvajaju predgra|a.
Diplome u`ivaju status pija~ne robe.
Akademske vertikale optu`uju bolonju da zbog
nje humanizam izdi{e nasred puta kao Andri}ev
Alihod`a, u kratkim trzajima.
Kao da je taj humanizam ikada imao stvarne veze
s univerzitetom, kao da nikad nijedan hram znanja nije bio na bud`etu i pod strogom brigom vladaju}e ideologije.
Halabuka na bolonju, me|utim, ne dolazi iz brige
za univerzalne vrijednosti, nego iz straha za akademske privilegije. Ismijava se birokratizacija ali
se po{tuje ra~unovodstvo. Jer kome bi uostalom
krema humanizma imala da pola`e ra~une? Partijskim vo|ama, tajkunskim medijima, korumpiranim kolegama?
Pitanje je za{to ne sama sebi? Za{to se ne bi, umjesto {to lamentira nad gre{nim bolonjskim procesom, upitala ko od toga {to oni rade ima stvarne
koristi i o kakvoj se ta~no koristi radi? Gdje su
pred svojim studentima povukli granicu izme|u
nau~nog metoda i ideologije koja ih pla}a?
S olimpske visine {prdaju se s etcs bodovima i bravurozno dokazuju da se znanje ne mo`e mjeriti. Superiorni nad karikaturama koje proizvode, ne pomi{ljaju da ti bodovi nude i druga~ije perspektive.
Naprimjer, perspektivu dozvoljenog optimalnog
optere}enja studenta.
Ono, takvo optere}enje, ne mo`e biti ve}e od 40
sati sedmi~no. To je pravo zagarantovano svakom
gra|aninu. Humanizam se zala`e za jednakost.
Teorijski. Prakti~no, studenti su valjda ni`a bi}a, i
uredu je da rade duplo. Homo (student) homini
(profesoru) asinus (magarac).
Pretvoreno u etcs bodove, to optere}enje studenata defini{e i zakon o visokom obrazovanju. Student ne smije u toku jednog semestra raditi vi{e od
750 sati. Mo`e ako `eli, ali se to od njega ne mo`e
tra`iti, i ne smije se ka`njavati ako to nije u~inio.
Ako jedan predmet u semestru vrijedi 4 etcs boda,
to zna~i da student u tom semestru, za taj pre-
121
Gaudeamus rigitur
dmet, ne mora potro{iti vi{e od 100 sati. (U bolonjskoj matematici, jedan bod zna~i 25 sati optere}enja studenta.)
Humanizam, me|utim, pjeni na kalkulacije ove
vrste. Humanisti (ina~e vje{ti s bodovima kad se
ti~u njihovih platnih lista) ne vole bodovanja koja
banalizuju svetinju znanja. Iako se ovdje ne radi o
znanju, nego o po{tenju.
Svaki humanista i profesor du`an je (opet prema
tom prokletom bolonjskom zakonu!) na po~etku
semestra objaviti u tzv. silabusu {ta planira posti}i,
kojim sredstvima i u kojem vremenu. (I jo{ koje{ta, ali ovo je za na{u jedna~inu bitno.) Ukoliko
njegov predmet ima 4 etcs boda (100 sati!) student
ne smije dobiti zadatke koji }e ga opteretiti vi{e.
Kad se saberu ~asovi predavanja, vje`bi, seminara, prakti~nog rada, ~itanja literature, pisanja seminarskih radova, suma treba biti 100. Prosto ko
pasulj. Jedan etcs bod = 25 sati rada. 30 etcs bodova u semestru = 750 rada. ^itanje s razumijevanjem i pam}enjem (u~enje) jedne stranice knjige
= 10 minuta.
Ali jedna~ina, iako nema veze s pasuljem, smrdi.
Interes je profesora da zbog norme ima vi{e ~asova predavanja.
Interes je asistenata da zbog norme imaju vi{e ~asova vje`bi.
Interes je predmeta da literatura bude respektabilna, i obimom i zna~ajem.
Interes je fakulteta da svi profesori imaju normu.
Itd. I kad svi upi{u svoje interese, zbir daleko prema{i dozvoljenu cifru.
Ho}emo li otpu{tati vi{ak akademskih radnika?
Ne.
Ho}emo li smanjivati norme profesora? Ne.
Ho}emo li svoditi nauku na kurs opismenjavanja?
Ne.
[ta nam onda ostaje?
Da opteretimo studente i opravdamo se priru~nom humanisti~kom empatijom: i mi smo bili isto preoptere}eni.
[ta onda ostaje studentima?
Da se pobune? Ne, jer se boje i jer nisu imali od
koga nau~iti da se hrabrost isplati.
Da tra`e pravnu za{titu? Ne, jer nisu imali od koga nau~iti da pravo daje rezultate.
Bakalari su potro{ni materijal u akademskom napredovanju.
Budu}i da ne mogu znati sve, jer sve {to se od njih
tra`i nemogu}e je znati (i {to ne zna niti jedan
profesor, jer ga ne zanima, jer je zaboravio, jer nije ni va`no), studentima ostaje da budu raja s profesorima i da manjak upu}enosti nadoknade vi{kom poslu{nosti.
Tako univerzitet, kao fabrika ideolo{kih kadrova,
posti`e svoj cilj, za koji ga novcem poreskih obveznika pla}a elita na vlasti.
S etcs bodovima ili bez njih, s bolonjom ili bez nje,
dijagnoza bolesti izraziva je jedna~inom:
PxO=750 (pri ~emu je P broj predmeta a O vrijeme potrebno da student savlada sve {to je potrebno za jedan predmet).
Univerzitet, ukoliko ne `eli biti odgovoran za degenetski in`injering, mo`e ili tra`iti izmjene zakona po kome }e se radna sedmica pove}ati na 80 sati za gra|ane ni`eg reda (studente) ili s procesa
bolonjakanja pre}i na bolonjski proces u skladu sa
zakonom po kojem prima platu.
Stabloid
Stranac i turista u Bosni, prije ili kasnije, ugleda}e
na nekom zidu poster nazvan Bosanska dinastija
Kotromani}a, koji se kao virus u nekoliko proteklih godina pro{irio {kolama i drugim javnim ustanovama. On ne mora znati da je taj stabloid karikaturalan ne samo po tehnici nego i po odnosu
prema ~injenicama. Stranac koji ne razumije na{
jezik ne mora se pitati kako to neki ban mo`e istovremeno biti i nepoznatog imena i Kotromani}.
Prepu{ten intuiciji, slobodno }e zaklju~ivati da
poster oka~en u Po{ti promovi{e neke po{tanske
marke, izlo`en u galeriji najavljuje izlo`bu naivne
122
Gaudeamus rigitur
umjetnosti, a da visi u restoranu jer se gazda preziva Kotromani}.
Ako isti taj stranac slu~ajno zaluta u hol neke
osnovne {kole, on ne mora znati, kao {to vjerovatno ne znaju ni prosvjetnici u zbornici, da princeza Katarina (druga odozgo desno) predstavljena
na slici nema veze sa XIV vijekom. Iako bi tim pedagozima ipak trebalo biti ~udno {to jedna dvanaestogodi{njakinja (pored slike pi{e: 1349-1361) izgleda umorno kao poslije tre}e smjene u bordelu.
Neko bi od njih mo`da mogao objasniti u~enicama za{to je dekolte njima zabranjen a }erki \ur|a
Brankovi}a (~iji se lik zapravo nalazi na mramornom reljefu s konca 18. stolje}a, danas u Pokrajinskom muzeju u Celju) nije. Najzad, gdje su svi ti
nastavnici historije i povijesti da pitaju naglas {ta
}e Brankovi}ka me|u Kotromani}ima?
Ali ako dobronamjernog stranca put nanese u Rektorat Univerziteta u Sarajevu, pa prije nego i{ta
drugo jo{ kroz staklena vrata vidi isti poster, {ta
mo`e zaklju~iti?
Da se radi o najavi nekog nau~nog skupa, koji }e
okupiti pod jednu kupolu nau~noistra`iva~ki
establi{ment sa svih gradskih fakulteta?
Ve} ~uje najave izlaganja...
Filozofski fakultet: Josip Broz Kotromani}; eksplikacija Deblo-Pontijeve metode
Prirodnomatemati~ki fakultet: Periodni sistem porodice Kotromani}
Fakultet za ugostiteljstvo i turizam: Od banice do
gibanice; recepti na ste}cima
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Akademija scenskih umjetnosti: Bobovac kao inspiracija Volta Diznija
Medicinski fakultet: Princeza Katarina i rano otkrivanje dojke
Ma{inski fakultet: Hidraulika balvana
Kriminalistika: Najnoviji prilozi tezi da se Dabi{in
i Jelenin sin nepoznatog imena zvao Gruba~a i da
je bio k}erka Dabi{inog brata od tetke Prijezle
[umarski fakultet: Neki aspekti opra{ivanja i prihrane porodi~nih stabala s posebnim osvrtom na
stablo Kotromani}a
Gra|evinski fakultet: Tvrtkov koeficijent kao konstanta u statici debla
Saobra}ajni fakultet: Regulacija saobra}aja svjetlosnom signalizacijom u doba Kotromani}a
Ekonomski fakultet: PDV u srednjovjekovnim bosanskim poveljama
Veterinarski fakultet: Porodi~no stablo hrtova dinastije Kotromani}a, od hrta nepoznatog imena
948 do hrta Karamana
Arhitektonski fakultet: Plastika }erpi~a u XIV vijeku
Farmacija: Ste}ci i ljekovito bilje
Elektrotehni~ki fakultet: Bogumili i elektrifikacija
Pedago{ki fakultet: Funkcija bajke u cjelo`ivotnom u~enju
Velika je vjerovatno}a da }e turista ostati zaglu{en
zvu~no{}u tema i da ne}e razumjeti pravi smisao
slikovnice kao reprezenta Rektorata. Tako mnoga
druga pitanja u vezi s posterom ne}e biti postavljena. Naprimjer: Ko odlu~uje o tome {ta }e visiti u
Rektoratu? Je li pravilo: ko kre~i taj ka~i, ili ima neka procedura? Postoji li negdje neki zapisnik s
obrazlo`enjem kako se do{lo do toga da ba{ ovo
deblo najbolje reprezentuje vrijednosti Sarajevskog univerziteta? A ima i te`ih pitanja: Gdje su
sakupljeni i objavljeni, kada i kako nau~no odbranjeni argumenti koje zastupa ovaj zoster-poster?
Igraju li zvekir o sind`iru i uop{te srednjovjekovno kostimiranje rektora i dekana neku ulogu u feudalizaciji nauke? Najzad: Jesu li u vezi ova crtarija na ulazu u Rektorat i zatvorena vrata Zemaljskog muzeja?
Bi}e da jesu; jer ~emu, zaista, onolika zgrada i
onoliko zemlji{te, ako 700 godina mo`e stati na jedan papir formata B0?
Zakon o segregatnom stanju
“Pod jednakim uvjetima iz ovih Kriterija, prednost
imaju: djeca boraca-branitelja BiH, djeca ratnih
123
Gaudeamus rigitur
vojnih invalida, djeca {ehida i poginulih boraca –
branitelja i umrlih ratnih vojnih invalida, djeca organizatora otpora, djeca veterana – prvoboraca i
djeca nosilaca najvi{ih ratnih priznanja.”
Od rije~i do rije~i, tako se prilikom upisa na fakultet po{tuje i primjenjuje Zakon o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH, pre~i{}eni tekst, Sl.
novine Kantona Sarajevo, broj 9/07.
Kolumnisti profesionalcu i pravniku amateru nije
ba{ najjasnije za{to bi se prava boraca prenosila na
njihovu djecu. Kakve pravne (i medicinske) veze
ima to {to je otac bio bolni~ar na Hladivodama s
tim {to dijete `eli biti ljekar na Ko{evu? Ali pravo
je nauka i ne trpi amaterizam. Pravnicima je sigurno ta veza jasna, i njima je samorazumljivo ono
{to kolumnistu zbunjuje.
Zbunjuje ga, naprimjer, imaju li pod jednakim
uvjetima iz ovih kriterija ista prava djeca invalida
i djeca poginulih. Ili djeca invalida s razli~itim procentom invaliditeta? Ho}e li fakultet i tu napraviti
razliku, pa primiti kandidata kome je roditelj ve}i
invalid? Ima li veze kako je borac poginuo: pune}i cijev ili prazne}i granap? Jesu li branitelji i oni
koji su ru{ili Ferhadiju, i Stari most, i crkvu Svete
trojice na Bjelu{inama, i ~ije bi dijete, u me|usobnom obra~unu, imalo prednost pri upisu na arhitekturu? Je li upisnim komisijama svejedno da li je
roditelj kandidata grabio grah iz kazana ili bacao
ljude u Kazane?
(Kolumnista se s mukom uzdr`ava od re|anja
ovakvih pitanja unedogled, opravdano se pribojavaju}i mogu}nosti da ~itaoci morbidnost pripi{u
njemu a ne Zakonu i Kriterijima koji ne razlikuju
pravdu i privilegije.)
Pravnicima je u ovih nekoliko redaka sve jasno; da
nije, mo`da bi neka njihova udruga, ili komora,
zakonodavcu postavila poneko lai~ko pitanje. Naprimjer, ko su organizatori otpora, i na kakav se
otpor i kome otpor misli: vojni~ki ili gra|anski? Je
li otpor prisilnom kopanju i mobilizaciji u uli~nim
racijama tako|er bio otpor? Pravi li zakon razliku
izme|u onoga ko se opirao vojnoj policiji i onoga
ko se opirao usta{ama i ~etnicima?
I ko bi prema ovom zakonu bili prvoborci? Oni koji su prvi uzeli oru`je ili oni koji su prvi dobili
akreditacije? Je li smrt na liniji s vre}om jabuka na
prsima juna~kija od smrti pred pivarom s kanisterom na le|ima?
Me|utim, po{to je sve jasno, laika ~udi da ovaj zakon nije prerastao u obi~ajno pravo; nego se jo{
uvijek sitnice poput upisa na fakultet moraju regulisati nekakvim kriterijima. I s opravdanom zabrinuto{}u pita se pokrivaju li sli~ni pravni akti i
druge oblasti `ivota; naprimjer, ako dje~iji dispanzer nema dovoljno vakcina, ho}e li bebe prvoboraca prve osjetiti ubod zdravlja? Imaju li potomci
branitelja prednost u redu za ljulja{ke i tobogane?
Ho}e li njihovo porijeklo, u nesre}ama, biti kriterij
trija`e? I najzad, za{to bi bebama djece prvoboraca uskra}ivali roditeljska prava?
Zar ne bi i u tramvaju negdje trebalo pisati: “Pod
jednakim uvjetima iz ovih Kriterija, obavezu da
ustanu starijima prvo imaju djeca neboraca-nebranitelja BiH?” Obrne li se stvar na ovu stranu,
ve} bi rodne listove trebalo nekako obilje`iti (bezbolnije je nego tetovirati djecu) da svima uvijek i
svugdje bude lako i jednostavno znati koja djeca
pod jednakim uslovima imaju MANJA prava – samo zato {to su njihovi roditelji umrli pod to~kovima pijanih voza~a, ili zato {to su ostali invalidi nakon neadekvatnih medicinskih tretmana, ili zato
{to su, ne`eljeni, rasli u domovima, ili s tetkama?
Iz ove perspektive zakon utemeljen na ~istom porijeklu (gotovo da je svejedno {to se ne radi o rasnom nego o ideolo{kom) mogao je biti umjesto u
Sarajevu sa~injen u Nirnbergu. U su{tini, on nije
tu zbog ratom unesre}ene djece nego zbog elite
koja sitnim ustupcima topovskom mesu skre}e
pa`nju s ra`nja na kojem ve} dvije decenije vrti
masan i debeo ratni plijen. 124
Gaudeamus rigitur
Biblioteka
OBRAZOVNI =
STVARALA^KI
PROCES
Namir Ibrahimovi} / Osman Zuki}
Redakcija [kolegijuma preporu~uje
knjige za {kolske zbornice.
[kola opasnih
namjera
Michael W. Apple, Ideologija i kurikulum, Fabrika knjiga, Beograd, 2012., prijevod: \or|e Tomi}
“^injenica da su zakoni prvo
morali biti prekr{eni na ulici da
bi ih sudovi poni{tili obi~no se
ne nagla{ava u kurikulumima
dru{tvenih nauka. A upravo
kroz takve aktivnosti ostvaren je
veliki dio napretka“, pi{e Apple
u sjajnoj i na na{e jezike kona~no prevedenoj knjizi “Ideologija i kurikulum“.
Prvo izdanje objavljeno je jo{
1978. godine i sastojalo se od 8
poglavlja u kojima je autor govorio o ideolo{kom djelovanju
javnog i skrivenog kurikuluma,
razlozima osnivanja javnih {kola, kako obrazovne institucije
osiguravaju ekonomsku i kulturnu reprodukciju koja ne dovodi u pitanje klasnu podijeljenost dru{tva. U prijevodu ~itamo tre}e izdanje knjige iz 2004. godine
koje osim osnovnih 8 poglavlja sadr`i jo{ dva –
š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
autorov tekst o ideologiji i obrazovanju u Americi
nakon 11. septembra te op{irnim interviewom u
kojem Apple izla`e svoje stavove o {kolskim praksama na po~etku XXI stolje}a.
Na vi{e od 400 stranica preispituje se obrazovna
teorija i praksa prisutna u ve}ini zemalja na svijetu – da obrazovanje slu`i odr`avanju dru{tvenih
nejednakosti.
Klasifikacija je
segregacija
Vrijednost ove knjige je u tome
{to kao nastavnik po~injete preispitivati vlastite poglede i stavove vezane za obrazovne teorije i
prakse koje ste usvojili u~e}i i
predaju}i u obrazovnim ustanovama. Apple vas “tjera“ da preispitate obrazovne aksiome: {kola je ustanova u kojoj svaki
u~enik ima jednake {anse za uspje{no u~enje, nastavnici i uprava {kole su politi~ki neutralni te
aksiom da obrazovanje nu`no
mora pratiti ekonomske politike
dru{tva u cjelini. Argumenti koje autor nudi u knjizi dovode u
pitanje sve navedene tvrdnje i nu`no sudionicima
obrazovnog procesa otvaraju druga~iji pogled na
cjelokupnu obrazovnu aktivnost. Naime, is-
125
Gaudeamus rigitur
tra`ivanja koja su ra|ena u Americi sedamdesetih
godina pro{log stolje}a nedvojbeno ukazuju na to
da obrazovni sistem odre|uje `ivot ve}ini |aka,
klasificiraju}i ih u grupe koje jesu ili nisu sposobne ne{to u~initi i/ili usvojiti. Usprkos svim pokazateljima, obrazovanje se nije mnogo mijenjalo, a
kada iskreno pogledate {kole u kojima ste radili ili
radite, shvatite da je to stanje u va{em neposrednom okru`enju i danas.
Apple predla`e da {kole ne budu mjesta u kojima
}e se u~enicima servirati gotova znanja iz prirodnih i dru{tvenih nauka, ve} }e ih se u~iti o sukobu mi{ljenja i stavova koji su doveli do nekih
nau~nih otkri}a ili teorija u dru{tvenim naukama,
upu}iva}e ih se na kontekst nastanka teorija, na
otkri}a kako bi ih se navelo da i sami stvaraju, a ne
samo reproduciraju. Tako se |aci navikavaju da
sukob nije ni{ta lo{e i da nu`no vodi ka novim otkri}ima, originalnim idejama koje pobolj{avaju
`ivot zajednice i ~ovje~anstva op}enito. Trenutno
{kole u~e |ake da budu poslu{ni, da po{tuju hijerarhiju u dru{tvu i da prihvate mjesto koje im je
unaprijed odre|eno.
Na nekoliko mjesta u knjizi autor nagla{ava da je
vrlo te{ko prste ideologije uhvatiti na konkretnom
djelu – desetlje}ima se ostvaruju ciljevi koje su zacrtali kreatori obaveznih javnih {kola (osiguravanje poslu{nog stanovni{tva koje ne dovodi u pitanje nejednakosti u dru{tvu) – situacija je mnogo
slo`enija, edukatori su prestali postavljati pitanja i
slijede ono {to su nau~ili tokom svog obrazovanja
i tako {to po{tuju trenutne obrazovne politike.
Jesu li u {koli svi jednaki?
[eron Gevirc, Alan Krib, Razumevanje obrazovanja – sociolo{ka
“Htjeli mi to priznati ili ne, kurikulum i ostali
va`ni problemi iz sfere obrazovanja oduvek su bili blisko povezani sa istorijom
klase, rase, roda i verskih sukoba, kako u SAD-u tako i u drugim zemljama“, pi{e Apple. Kad
kao nastavnik pogledam |ake
kojima sam predavao vidim kako djeca u bh. dru{tvu koja pripadaju vladaju}oj ili imu}noj
klasi ostvaruju mnogo bolje rezultate u {koli od onih koji nemaju privilegiju dodatnog obrazovanja, `ivotnih pogodnosti,
putovanja i susreta s tehnolo{kim novitetima. Problem je {to
javna {kola ni{ta ne ~ini da svim
u~enicima omogu}i da usvoje
potrebne vje{tine, znanja, etiku,
koja }e tako omogu}iti i napredak dru{tva. Apple posebno nagla{ava protjerivanje etike iz obrazovanja nau{trb
znanja koje je jedino mjerodavno testiranjima i jako je sredstvo discipliniranja nastavnika i |aka.
perspektiva, Fabrika knjiga, Beograd, 2012.
Tri razloga za{to nastavnici i nastavnice u BiH trebaju pro~itati ovu knjigu:
1) Apple, pi{u}i o obrazovnoj praksi u Americi sedamdesetih godina pro{log stolje}a, kao da govori o bh. {kolama danas
2) Apple pokazuje kako mi nastavnici nesvjesno
u~estvujemo u odr`avanju segregacije u dru{tvu
3) Apple zagovara vra}anje protjeranih tema iz
{kolskih kurikuluma: sukob i pobuna jer tako
}e |aci manje reprodukovati, a vi{e stvarati.
Namir Ibrahimovi}
Vodi~ kroz sociologiju obrazovanja
Obrazovanje je proces koji je
mogu}e sagledati iz razli~itih vizura, ~esto, na`alost, zamagljenih partikular nim interesima.
Nau~no gledi{te, naro~ito sociolo{ko, mo`e doprinijeti razumijevanju ovog fenomena kako
bi se teorija usaglasila sa praksom i postigao dogovor koji je
primjenljiv na obrazovni sistem.
U tom je klju~u i studija “Razumevanje obrazovanja – sociolo{ka perspektiva“ autora Alana
Kriba i [eron Gevirc, u izdanju
beogradske Fabrike knjiga.
Osnovni cilj studije je izbje}i
uobi~ajenu deskripciju sociologije obrazovanja, s punom svije{}u o novim pristupima (kakvi
su postmodernisti~ki), koji su unijeli razdor u
standardizirana tuma~enja i doveli u pitanje
odnos sociologije obrazovanja i dru{tvenih vrijednosti. Unutar ove oblasti, namjera je autora pro-
126
Gaudeamus rigitur
na}i konkretna polja djelovanja, imenovati razli~ite procese i institucije unutar kojih se oblikuju
obrazovni fenomeni. U velikoj je mjeri istaknuta
normativna dimenzija ovog sociololo{kog usmjerenja, koja je, u prija{njim radovima, bila zanemarivana iz bojazni (ne)pozvanosti sociologa da donose negativne i pozitivne ocjene onih pojava koje se ti~u obrazovanja.
Sistematiziranje znanja
Knjiga se sastoji od tri tematske oblasti: u prvom
se dijelu obra|uju osnovne odlike {ireg polja sociologije obrazovanja. Opisani teorijski stavovi odska~u od klasi~nog nau~nog rje~nika, te se na vrlo
plasti~an na~in – kroz razli~ite situacije, medijske,
kao i znanstvene napise o slu~ajevima koji se ti~u
obrazovanja – poja{njava, ali i redefinira sam pojam obrazovanja kao domen usko vezan za {kolu
i {kolstvo. Ukazuje se i na standardne obrazovne
matrice koje u~enike odvajaju od savremenih tokova dru{tva i onemogu}avaju im upoznavanje
druga~ijih (primjerice, heteroseksualna obrazovna matrica), te se, jo{ jednom, podvla~i prisutnost obrazovanja u tokovima mo}i, njegova ekonomska vrijednost kroz privatizaciju i samim tim,
opasnost zloupotrebe i manipulisanja. Drugi se
dio (“Klju~ne teme“) ti~e ~etiri polja u kojima se,
pojedina~no, fokusiraju svi obrazovni aspekti:
dru{tvena reprodukcija, znanje i nastavni program, identitet i rad nastavnika. Vr{i se odmak od
starijih i konzervativnijih tekstova ka postmodernisti~kim teorijama unutar kojih se spominju
autori poput @irua i Burdijea, ali i analizama podataka stanja u {kolama, preko kojih se daje {ira
slika. Pitanje dru{tvene reprodukcije je, tako, usmjereno ka pitanju nejednakosti – od op}enite
dru{tvene ka ne{to u`em polju, kakvo je perspektiva etni~kih manjina i njihov uspjeh u {kolama.
Identitet se razmatra kao hibridan i fluidan i raspravlja se o problemati~nosti ovog aspekta u obrazovanju, s obzirom na razli~ite stereotipe kojima
su podlo`ni pojedini u~enici kao marginalna rasna, etni~ka, religijska ili druga grupacija. Kao rje{enje se spominje model multikulturalnog obrazovanja, ali se govori i o njegovim problemati~nim
ta~kama (npr. povr{no poznavanje ~injenica o
ne~ijem identitetu vodi ka upadanju u generalizaciju). Cjelokupan kontekst ove studije jeste unutar
sociolo{kog polja, odnosno sociologije obrazovanja, poku{avaju}i je prikazati kao disciplinu sa poš k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
liti~kom i eti~kom dimenzijom. Iako podvla~e i
poja{njavaju razli~ite sociolo{ke pristupe, autori
smatraju da je du`nost sociologa refleksivnost
unutar svakih od navedenih pristupa, bez obzira
unutar kojih premisa operi{u. U posljednjem dijelu pozivaju na eti~ku dimenziju sociolo{kih istra`ivanja i spremnost na polemisanje sa vlastitim
radovima, uzimanje u obzir razli~itih mi{ljenja i
stavova, te punu svijest o “odgovornosti za politi~ke i eti~ke implikacije svojih istra`ivanja“.
Eti~nost prije svega!
Sociologija je nau~na disciplina koja sistematski
prou~ava dru{tvene procese, institucije i strukture
s ciljem da doprinese na{em znanju o tim stvarima – ovako je definiraju autori. Na ovoj su premisi – doprino{enje odre|enom fondu ste~enog znanja o svijetu i pojavama unutar njega, konkretnije, obrazovanju – zasnovali cjelokupnu studiju,
nagla{avaju}i da se jaz izme|u prakse i teorije
mo`e prevazi}i. Eti~nost ovog procesa je od klju~nog zna~aja u vlastitom razumijevanju procesa
obrazovanja – samo se pravilnim ocrtavanjem implikacija koje razli~iti sudovi mogu ostaviti po obrazovanje, mogu, napokon, konkretizirati i usaglasiti opre~ni stavovi, u korist svih sudionika obrazovnog procesa.
Svakom sudioniku obrazovnog procesa, naro~ito
nastavnicima i profesorima, ova knjiga mo`e ponuditi dragocjenu sintezu prakti~nog i teorijskog
– teoreti~ari obrazovanja moraju na}i zajedni~ko
tlo sa prakti~arima obrazovanja, imenovati klju~ne probleme i ponuditi platforme za njihovo rje{enje, bez zadr`avanja u pro{losti i studija koje
aktuelnim obrazovnim procesima ne nude ni{ta
novo. Obrazovanje je multidisciplinarno, i ono
treba biti shva}eno kao takvo: studije, analize i
diskusije u vrlo konkretnim pitanjima dana{njeg
{kolstva, u suradnji sa onima koji, iz prve ruke,
mogu ponuditi svoja iskustva, na najbezbolniji
na~in mo`e ponuditi pozitivna i provodiva rje{enja. Sociologija je normativna disciplina, i ona
mo`e ponuditi (i nudi) normative za obrazovanje;
takvi su normativi beskorisni ukoliko u njihovom
osmi{ljavanju podjednako ne sudjeluju i nastavnik i sociolog.
Za{to bi nastavnicima bilo va`no da pro~itaju ovu
knjigu? Jer }e bolje razumjeti posao kojim se bave.
Jer }e nau~iti mnogo toga novoga o obrazovanju
unutar dru{tvenih gibanja. Jer }e sa iskustvom
127
Gaudeamus rigitur
~itanja ove knjige lak{e uo~iti uzroke i posljedice
odre|enih promjena u dru{tvu.
Osman Zuki}
Sve {to ste htjeli znati o
obrazovanju u Finskoj, a niste
smjeli pitati
Pasi Sahlberg, Lekcije iz Finske, [kolska knjiga, Zagreb, 2012.,
prijevod: Ivana Brozi}
Pri~amo o njemu, te`imo mu,
previ{e nam je idealan, nestvaran, ~esto ga spominjemo kad
govorimo u kom pravcu se trebamo reformirati – obrazovni
sistem u Finskoj. Zemlja s malo
ve}im brojem stanovnika od
BiH postala je mjesto hodo~a{}a
za veliki broj dr`ava koje `ele
reformirati svoj obrazovni sistem, koji `ele otkriti tajnu kako
da obrazovanje bude veoma
zna~ajan segment dru{tva. Najuspje{niji srednjo{kolci se bore
za upis na nastavni~ke fakultete,
nastavnici nisu robovi administracije, stalno se usavr{avaju i
imaju puno povjerenje roditelja.
Najbolji smo, al’ nam je
svejedno
Uspjesi |aka iz finskih {kolskih ustanova na
me|unarodnim testiranjima (PISA, TIMSS) ovu su
sjevernoeuropsku dr`avu usmjerili ka idealnom
obrazovnom modelu. Pasi Sahlberg, autor knjige
“Lekcije iz Finske“ i jedan od va`nih aktera u reformi finskog obrazovnog sistema devedesetih
godina, nagla{ava da nastavnici i nisu ba{ odu{evljeni me|unarodnim testiranjima jer se tako zanemaruju mnoge druge bitne stvari u radu samih
{kola. No, osim visoke pozicije u okviru ~itala~ke,
matemati~ke i prirodnonau~ne pismenosti, finski
obrazovni sistem odu{evljava i zbog dva druga
podatka: najmanja je razlika me|u najboljim i najlo{ijim u~enicima na me|unarodnim testiranjima;
nastavnici u Finskoj uop}e ne tro{e brojne ~asove
kako bi pripremili |ake za testiranja. U samoj obrazovnoj praksi malo je testova, mnogo vi{e pa`nje posve}uje se razvoju kriti~kog mi{ljenja, me-
|usobnim odnosima, i ~ini se sve kako bi apsolutna ve}ina usvojila sadr`aj kurikuluma.
Kurikulum u Finskoj ne propisuje niti njegovu
realizaciju nadgleda neko dr`avno tijelo (od 1990.
ne postoji nikakva institucija pandan pedago{kim
zavodima u nas) ve} to rade sami nastavnici zajedno s upravom {kole i lokalnom zajednicom. Peruskoulu je naziv za devetogodi{nju, novu i reformiranu osnovnu {kolu u kojoj su klju~ nastavnici,
tvrdi Sahlberg.
Koje nam lekcije nudi
autor?
Reforma se ne doga|a preko
no}i, trebaju pro}i desetine godina da bi se vidjeli rezultati.
Kada su Finci krenuli u svoju
prvu reformu, po~etkom osamdesetih godina pro{log stolje}a,
veliku pa`nju posvetili su reformi nastavni~kih fakulteta i poo{trili kriterije za upis, podsje}a
autor. Nije bilo vi{e dovoljno
imati odli~an uspjeh u srednjoj
{koli, jako va`no je bilo posjedovati i druge kvalitete za nastavnika – kreativnost, komunikativnost, predanost. Za reformu
obrazovnog sistema treba postojati politi~ka saglasnost (i pozicije i opozicije) kako se tokom godina obrazovna
politika ne bi mijenjala promjenom politi~kih subjekata na vlasti. Nastavnici se moraju konstantno
i besplatno usavr{avati. Ako se dru{tvene elite i javnost zaklinju u obrazovanje i vjeruju da je to budu}nost neke zemlje, onda se moraju izdvajati i
zna~ajna sredstva iz bud`eta za pobolj{anja {kolovanja.
Naravno, nemogu}e je preslikati finski obrazovni
model (i sam Sahlberg nagla{ava da svako dru{tvo
treba prona}i svoj put u reformi obrazovanja), ali
iskustva iz vi{edecenijske promjene koja su predstavljena u ovoj knjizi mogu pomo}i i bh. dru{tvu
da shvati {ta se sve u zajednici mora promijeniti da
bismo imali bolje {kole i obrazovane stanovnike.
Namir Ibrahimovi} STRESSCLIPPING
Rije~ urednika
[KOLEGIJUM 5
Po{tovane ~itateljice (nastavnice, direktorice, ~lanice {kolskih uprava, inspektorice,
roditeljice...)!
Testiramo prag patrijarhalne tolerancije. Svaki ~italac (nastavnik, direktor, ~lan {kolske
uprave, inspektor) koji zaklju~i da se [kolegijum nije obratio njemu, jer je uzurpirao gramati~ka prava mu{kog roda, trebalo bi da se vrati u epsku pjesmu odakle je zalutao u
obrazovanje. Vrijeme je za manje epike a vi{e nauke. [kolegijum se i u petom {tampanom
izdanju zala`e za kvalitetno {kolstvo u interesu pojedinca i zajednice, bez iracionalne
pokornosti tradiciji na {tetu kriti~kog mi{ljenja. I dalje se radujemo novim saradnicama,
glasovima “iz baze”, s prvih redova borbe za bolje i pravednije obrazovanje.
Ovaj broj sa~injen je od sadr`aja (dora|enih, skra}enih, prilago|enih {tampanom mediju) objavljenih na sajtu www.skolegijum.ba. Jedan broj tekstova objavljuje se prvi put.
U prvom broju objavljen je program Redakcije:
“[kolegijum, pokrenut je s namjerom da se obrati s tako neo~ekivanog mjesta u namjeri da otvori prostor za dijalog o boljem {kolstvu. Postoje}e je lo{e, korumpirano i pretvoreno u zlo}udno sredstvo nacionalisti~ke indoktrinacije. To ne vidi samo onaj ko to
ne `eli vidjeti.
S iskustvom nastavnika, roditelja, |aka, novinara, nau~nika i gra|anina Bosne i Hercegovine namjeravamo pisati o temama vezanim za obrazovanje: o zakonima, diskriminaciji, neprohodnosti, o pozitivnim primjerima, o dobroj i lo{oj praksi, o kolegama za uzor,
ali i onima za sramotu, o stru~nim ispitima, o ud`benicima i biznisu, o djeci taocima. Ne}emo voditi ra~una o nacionalnoj korektnosti, ma {ta to bilo. Napada}emo pojave, ne ljude, tra`iti odgovornost a ne senzaciju, pisati kratko, s jasnim pitanjem na po~etku i s jasnim odgovorom ili stavom na kraju, kritikovati ne zbog zabave nego zbog promjene.
Potrebno je vi{e svjesnih {ta je u {kolstvu lo{e, za{to je lo{e i koliko je lo{e, {ta mo`e bolje, kako mo`e bolje i za{to treba bolje. Pisa}emo po{tuju}i jezik a ne norme. Okupljaju}i tekstove u korice ovog magazina `elimo omogu}iti svim sada{njim i budu}im sagovornicima da nadoknade propu{teno, i da se pozvani iznesenim ~injenicama i stavovima uklju~e u uvijek korisnu i dobrodo{lu raspravu o {kolstvu i obrazovanju.” š k o l e g i j u m prvo polugodište 2012/13.
Impresum
Redakcija: Namir Ibrahimovi}, profesor knji`evnosti,
nastavnik u O[ “Safvet-beg Ba{agi}”. Enes Kurtovi},
diplomirani in`injer agronomije, radi u udru`enju
TERRA SANA u Sanskom Mostu, autor tri zbirke poezije, bloger (sektorg.blogger.ba). Jasmina Bajramovi},
studentica master studija na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu. Osman Zuki}, student master studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Asim \elilovi}, docent
na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, grafi~ki
urednik. Sr|an Arko{, profesor knji`evnosti u penziji,
lektor. Bori{a Gavrilovi}, in`injer ma{instva, tehni~ki
urednik. Nenad Veli~kovi}, knji`evnik, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, autor projekta i odgovorni urednik.
Saradnici: Selma Hafizovi}, profesorica BHS jezika i
knji`evnosti. Marko Ban, redakcijski pseudonim. Ermina Beganovi}-Akvi}, prosvjetna radnica i roditelj iz
Zenice. Mirna Jan~i}-Doyle, magistrica obrazovnih
studija iz Sarajeva. Rubina ^engi}, novinarka magazina Start. Ljubomirka Nenadovi}, pseudonim. Tid`a
Hrasnica, pseudonim. Melisa Ismi~i}, nastavnica b/h/s
jezika i knji`evnosti u Maglaju.
Fotografije: Naslovna i zadnja str., str. 29, 18-21, 41, 72,
117-123: Omnibus; str. 4-13, 31, 44, 45, 53, 55, 57, 59, 61,
63, 65, 67, 69, 71: Nenad Veli~kovi}; str. 22: Robert Filipovi}; str. 19-21: COI Step by Step; str. 23, 25: Selma
Hafizovi}; str. 26, 30, 36, 39, 40, 42-43, 47, 98, 99, 100:
Enes Kurtovi}; str. 50-52, 54, 58, 62, 66, 70: Ljubomirka
Nenadovi}; str. 82-85: Namir Ibrahimovi}.
Ilustracije: str. 16-17, 34-35, 48-49, 86-87, 113-115, 131
Asim \elilovi}; str. 37: Izvodi iz recenzije ~itanke za 9.
razred devetogodi{nje osnovne {kole Svezame, otvori se;
str. 38: Matematika I, Bo{ko Jagodi}; str. 76-80: skenirani dijelovi iz ~itanke Svezame, otvori se 7; str. 89-97: skenirani dijelovi citiranih ud`benika; str. 99: primjeri iz
ud`benika Historija 9 (izdava~i Nam, Tuzla – Vrijeme,
Zenica); str. 102-112: primjeri iz ud`benika ^itanka 9
(Izdava~i Nam, Tuzla – Vrijeme, Zenica) urednik Muamer Spahi}, ilustrator Miralem Brki}.
Stress-clipping na str. 2-3, 128-129: Osman Zuki} i Nenad Veli~kovi}.
Fotomonta`a na str. 14: Enes Kurtovi}.
Tekst na str. 4-13 i 113: Nenad Veli~kovi}.
Faksimili na str. 72-75: redakcija.
Tabela na str. 93: iz udžbenika Geografija 9 / Izdavač:
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo.
Zahvaljujemo se MediaPlanu na urednom i redovnom
pra}enju onoga {to mediji pi{u o obrazovanju.
Svi do sada objavljeni brojevi dostupni su na internetu, na adresi: www. skolegijum.ba/pdf
Slobodno kopiranje i printanje.
E-mail redakcije:
skolegijum@gmail.com
skolegijum@skolegijum.ba
^itajte nas na: www.skolegijum.ba
Izdava~: Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine
Tira`: 5.000 primjeraka.
[tamparija: Unioninvestplastika dd Sarajevo
Sarajevo, 2013. Magazin za pravednije obrazovanje

lyrics - Sara Renar

PS_89_DJECJI MARKETING.pdf

Školegijum, prvo polugodište 2010/2011

Pubikacija 2

NASILJE , AGRESIJA I DELINKVENCIJA MEĐU MLADIMA Autor: Mr

Kretanje je život

Školegijum, drugo polugodište 2010/2011

INTERAKTIVNO U ČENJE U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

Okružnica Duhovska konferencija

Školegijum, prvo polugodište 2011/2012