Godina IX. Broj 91 1. travnja 2012. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Darko Ranogajec: prošla godina rekordna za OMCO 17. županijska smotra amaterskih dramskih družina Uskrs - blagdan bezuvjetne Božje ljubavi i na njoj utemeljene nade Ivan Kranjčić: 2012. godina zaustavljanja recesije Željko Vincelj na čelu ŽUC-a ISSN 1848-0004 Đuro Vidmarović: Bojim se da Hrvati u EU ne budu svedeni na konobare i bauštelere Svim obrtnicima i građanima Krapinsko-zagorske županije sretan Uskrs Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije Sretan Uskrs Zagorkama i Zagorcima, prijateljima i poslovnim suradnicima sretan i blagoslovljen Uskrs Sretan i blagoslovljen Uskrs žiteljima naše županije želi Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije Vozačima sretan put SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 8 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Ana Kruhak • Fotograf: Dražen Zetić DARKO VARGA Časno je biti član Rotarija. Najviše dobiva onaj tko najviše služi. Stoga je temeljni cilj Rotary kluba Krapina pomagati najpotrebnijima u našoj županiji. • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190 E-mail: glas-zagorja@glas-zagorja.hr • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 AKTUALNO INTERVJU - Đuro Vidmarović: Bojim se da Hrvati u EU ne budu svedeni na konobare i bauštelere . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 MEĐU NAMA - Rotary klub Humanost krapinskih rotarijanaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA - Remedisanus . . . . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 RIJEČ GOSPODARSTVENIKA - Darko Ranogajec: Svjetski mag . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-45 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 ZAGORSKI HIT GODINE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Smotra Amaterskog dramskog kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-51 12 SPORT • Direktor Branimir Gregurović • Marketing: Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki marketing@glas-zagorja.hr • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. SVIBNJA 2012. Na naslovnici: Ivanka Bokor i Franjo Crnogaj iz serije (Vragometni Zagorci) Autor fotografije: Mario Krog DARKO RANOGAJEC Zlatna kuna došla je u trenutku kad smo zaokružili našu veličinu i poslovanje, kad smo došli do takve veličine pa možemo reći da u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže u svijetu nema veće tvornice u toj industriji, djelatnosti. 26 IVAN KRANJČIĆ Svi zainteresirani poduzetnici za ulaganje na području naše Općine imaju na raspolaganju usluge stručnih službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru, gruntovnici, rješenja komunalnih priključaka, prikupljanja suglasnosti prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, povezivanja s domaćim projektnim kućama i izvođačima radova, do pomoći kod pronalaženja kadrova. GLAS ZAGORJA broj 91 Rene Javorić Ilić: Hrvatski vuk iz Tuhlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 ZANIMLJIVOSTI Limena glazba Mirna - Snimili Prolivene suze . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 VUGLEC BREG - Čaroban i romantičan užitak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 AUTOHTONI PROIZVODI - Zagorski puran – autohtoni proizvod Hrvatskog zagorja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 POVRATAK SUNCU - Biljka najveći čovjekov prijatelj . . . . . . . . . . 58-59 KOZMETIKA - Pedikura stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Noćno mokrenje kod djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Kad babice krenu u školu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Dojdite v Krapinu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 ZELENA ŠKRINJA Pasji zub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Dobro nam došle rode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Proljeće je stiglo u Sekirišće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Kome bi danas pisao poglavica Seattle? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Zgarišta naših polja i šuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVJU 01. TRAVNJA 2012. Đuro Vidmarović, književnik, povjesničar i likovni kritičar Razgovarao Dražen Zetić Bojim se da Hrvati u EU ne budu svedeni na konobare i bauštelere Cijeli svoj intelektualni život posvetio sam fenomenu hrvatskoga rasuća. Do sada sam najviše knjiga objavio o Hrvatima u Austriji i Maðarskoj. Posljednjih godina posvetio sam pažnju Hrvatima u Boki kotorskoj, jer su arhipelaški locirana, ranjiva, a nedostatno zaštićena nacionalna manjina. 4 GLAS ZAGORJA broj 91 INTERVJU Prilog 40. obljetnici književnog rada Đure Vidmarovića, tri su njegove objavljene knjige – o Hrvatima u Boki kotorskoj, knjiga Hrvatsko-ukrajinske teme i Hrvatsko-židovske teme. Iz razgovora s ovim osebujnom čovjekom otkrivamo njegov interes za književno izražavanje. Povrh vašeg iznimno bogatog djelovanja i nadasve širokog spektra interesa (od žarišnih povijesnih tema, literarnih problematika, društveno-političkog konteksta manjinskih zajednica), neosporno je jedna od vaših najvećih zasluga participacija u uspostavljanju suverene i samostalne Republike Hrvatske? Ne bi bilo pristojno ocjenjivati vlastiti doprinos uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. Učinio sam sve što sam u danome trenutku mogao i znao. Bez lažne skromnosti smijem kazati kako sam 1990. u politiku ušao isključivo zbog osjećaja povijesne odgovornosti za sudbinu svoga naroda. Želio sam živjeti u slobodnoj, sređenoj i smirenoj Hrvatskoj, u zemlji harmoniziranih društvenih i političkih odnosa, te socijalne pravednosti. S obzirom na vaše dosadašnje političko iskustvo, diplomatski angažman, kakva bi po vašim sadašnjim uviđajima bila objektivna perspektiva za Hrvatsku u predstojećim euroatlantskim integracijama? 01. TRAVNJA 2012. Ne znam dati cjeloviti odgovor na ovo pitanje. Želio bih da u toj EU u kojoj vlada bezdušni liberalni kapitalizam pod patronatom multinacionalnih kompanija, moj narod ne bude sveden na konobare i bauštelere, njegova politička elita na prezrene renegate i nacionalne izdajnike, te da moja zemlja ponovno dobije status kakav je imala u KuK monarhiji i obje Jugoslavije. U razdoblju 1994.-1999. bili ste veleposlanik RH-a pri Ukrajini. Možete li u nekim kratkim crtama naglasiti neke osobitosti ukrajinske kulture i umjetnosti? Ukrajina je velika europska zemlja jer ima površinu od 600.000 km2. Ona je kolijevka slavenske uljudbe, a najvjerojatnije i naša pradomovina. U vrijeme srednjovjekovne države koja se zvala Kijevska Rus’, Ukrajina je bila ne samo politička velesila, već i kulturno najrazvijenija europska sredina. Raspad Kijevske Rus’ skrivili su u 13. st. Mongoli. Nakon raspada države uslijedila je krvava povijest ukrajinskog naroda, jer biva podvrgavan okupacijskim režimima susjednih država, Moskovije, Otomanske Imperije, CURRICULUM VITAE Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba. Bio je hrvatski politički dužnosnik i diplomata. Objavio je više knjiga pjesama i književno-povijesnih raščlamba, osvrta i prikaza. Prevodi sa ruskog i ukrajinskog jezika (Aleksandr Šimonovič Korotko, Jehuda Amihaj, Igor Bunič...) i ukrajinskog jezika (Serhij Hrabar (Sergij Volodimirovič Grabar), Stanislav Višenjskij, J. Oros...). Bio je urednikom nekoliko knjiga iz područja povijesti i književnosti (Ezra Ukrainčik, Pjesništvo moliških Hrvata = Poesio de Molizaj Kroatoj u suradnji sa Marijom Belošević i Antoniom Sammartinom). Priredio je nekoliko antologija (sam ili u suradnji). Neka njegova djela su ušla u antologiju novije hrvatske marijanske lirike Duša duše hrvatske Nevena Jurice i Božidara Petrača. Član je Glavnog odbora Matice hrvatske i Društva prijatelja glagoljice. Član je upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća. Bio je predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2011. Piše za nekoliko časopisa, revija i zbornika, kao što su Marulić, Hrvatsko slovo, Hrvatski sjever, Podravski zbornik... Bavi se ruskim i židovskim pjesništvom, pjesništvom Hrvata u Mađarskoj, gradišćanskim Hrvatima, poviješću Hrvata u Ukrajini, poviješću Ukrajine i sl. Jedan je od barakaša, osnivača HDZ-a. Kao član te stranke, bio je u dva mandata saborski zastupnik, od 1992. do 1994. bio je čelni čovjek zagrebačke organizacije HDZ-a. Bio je hrvatski veleposlanik u Ukrajini četiri godine. Na tu dužnost je postavljen 22. prosinca 1994., a na istoj je ostao do 1999. GLAS ZAGORJA broj 91 Litve, Poljske, Habsburške monarhije, Ruske carevine i ruske komunističke imperije. Kod nas se malo znade o blistavoj kulturi i civilizaciji koju je stvorio ukrajinski etnos. Kod nas se još uvijek pod pojmom Rusija misli i na Kijevsku Rus’, premda to nije točno. Moskovijski car Petar Veliki pokorenim Ukrajincima oduzeo je srednjovjekovnu povijest, etnonim (narodno ime), vjersko središte i etnogenezu i sve to prisvojio za svoj etnički konglomerat do tada zvan Moskoviti. Ovom otimačinom Moskovija, odnosno Moskovska kneževina, pa carevina, postaje Ruska Imperija, a car Petar I. postaje Imperator po milosti Božjoj. Sjedište slavenskoga pravoslavlja premješteno je iz Kijeva u Moskvu, gdje se konstituira Ruska Pravoslavna Crkva, a na temelju ovoga Romanovi počinju politiku Trećega Rima, odnosno nastojanja da sjedište pravoslavnog Vaseljenskog (Svemirskog) Patrijarha prijeđe iz Konstantinopolisa (Carigrada) (nakon turske okupacije 1492. postaje Istanbul) u Moskvu. Jedan od najstarijih ukrajinskih književno-povijesnih djela naziva se Povijest minulih ljeta ili Ljetopis ljetopisca Nestora. U njemu se spominju Hrvati. O ukrajinskoj kulturi, povijesti i književnosti u Hrvatskoj se znade skandalozno malo. Na žalost, u Ukrajini se još manje znade o Hrvatskoj. U to sam se uvjerio kao veleposlanik. 5 INTERVJU 01. TRAVNJA 2012. Također ste jedan od aktivnih sudionika u su-kreiranju i književno-umjetničke scene i dijaloga u današnjoj Hrvatskoj. U tome pogledu, koja bi bile po nekoj vašoj slobodnoj prosudbi relevantna strujanja unutar sadašnjih mogućnosti djelovanja i izražavanja književnika? U suvremenoj hrvatskoj književnosti nema dijaloga. Sve dok je jednima glavni problem tko je važnija povijesna ličnost, maršal Tito ili đeneral Draža Mihajlović, a s time u svezi i obnavljanje jugoslavenskoga kulturnog prostora koji nazivaju Region, a drugima napredak nacionalnog književnog diskursa i hrvatskoga jezika, dijalog nije moguć. Osim toga, prvi imaju pod kontrolom medije i većinu izdavačkih kuća, a podržava ih rukovodeća politička snažno dolaze do izražaja u vašim povijesnim analizama i interpretacijama? Navedena ocjena moj je još neostvareni cilj. Dobra književnost oduvijek je težila propitkivanju o bitnim egzistencijalnim pitanjima svijeta i vremena, s time što u ta pitanja ubrajam i pitanje egzistencije u sferi duhovnosti. Ogromne napore ulažete u osvješćivanju hrvatskog nacionalnog bića, njegovanju hrvatske nacionalne povijesti, ali i vitalnosti gdje je hrvatski nacionalni korpus u statusu manjinske zajednice. U tome pogledu, upravo se nazire izlaženje vaše nove knjige o povijesnim bespućima autohtonog hrvatskog bića u Boki kotorskoj? Zapravo, cijeli svoj intelektualni život posvetio sam fenomenu hrvatskoga rasuća. Do sada sam najviše knjiga objavio o Hrvatima Želio bih da u toj EU u kojoj vlada bezdušni liberalni kapitalizam pod patronatom multinacionalnih kompanija, moj narod ne bude sveden na konobare i bauštelere. nomenklatura, dok su drugi bačeni na marginu i sve više bivaju diskriminirani, onemogućavani i ponižavani na razne načine. Takva klima ne pogoduje dijalogu. Nesumnjivo vrijedan interes za književno-umjetničko izražavanje i propitkivanje o bitnim egzistencijalnim pitanjima svijeta i vremena, također 6 u Austriji i Mađarskoj. Posljednjih godina posvetio sam pažnju Hrvatima u Boki kotorskoj, jer su arhipelaški locirana, ranjiva, a nedostatno zaštićena nacionalna manjina. U isto vrijeme baštine blistavu europsku mediteransku uljudbu koja ih stavlja uz bok svim sredinama iz uterusa Europe. Treba zaštititi bokeljske Hrvate od asimilacije, ali i tamošnju hrvat- sku kulturu također, jer se javljaju sve agresivnije snage koje tu kulturu nastoje izdvojiti iz hrvatskoga duhovnoga korpusa i proglasiti dijelom crnogorske uljudbe. Kao prilog ovoj akutnoj problematici, napisao sam knjigu Hrvati Boke kotorske kroz povijest, koja je objavljena u nakladi Hrvatskog kulturnog društva Ljudevit Gaj iz Tivta. U njoj sam na multidisciplinaran način uz pomoć niza drugih autora iz različitih struka progovorio o autentičnosti kulture Hrvata u Boki, povijesnom razvoju koji je išao unutar zajednice s ostalim Hrvatima sve do 1918., te o problemima s kojima se suočavaju u današnje vrijeme. Koliko je poznato osim o Hrvatima u Boki kotorskoj, ove godine objavljene su vam još dvije knjige? GLAS ZAGORJA broj 91 Hvala što ste me na tu činjenicu upozorili. Ove godine obilježavam 40. godina književnog rada. Eto, dogodilo se da su tri knjige prilog toj okrugloj obljetnici. Osim one o Hrvatima u Boki kotorskoj, Naklada Bošković iz Splita objavila je moju knjigu Hrvatsko-ukrajinske teme, a nakladnička kuća Spiritus movens iz Kutine objavila mi je Hrvatsko-židovske teme. Riječ je o knjigama u kojima se nalaze moji ranije objavljeni radovi u raznim časopisima, revijama i novinama. Skupljeni unutar korica knjige, ovi radovi čine novu cjelinu, i predstavljaju našoj javnosti problematiku o kojoj se malo piše, ili se piše bez dovoljnog poznavanja gradiva. Upravo potreba da se hrvatska javnost pobliže upozna s INTERVJU fenomenom suvremene židovske povijesti i kulture, i odraza te kulture i književnosti u Hrvatskoj, kao i ukrajinske kulture, odlučio sam se na objavljivanje navedenih knjiga. Zahvaljujući vašem maru, kolega Zetiću, čiji roditelji stanuju u župi Ilova, koja je i moja župa, snimljen je kratki dokumentarni film o mome književnom i političkom radu. Prva javna projekcija održana je u mome rodnome selu Piljenice 31. ožujka 2012., gdje su mi ogranak Matice hrvatske Lipovljan i KUD Mlinarice iz Piljenica organizirali okrugli stol s predstavljanjem navedenih knjiga i dokumentarnog filma. Uz literarne interese, također su zanimljive i vaše pjesničke aspiracije. Možete li u nekim elementarnijim obrisima naznačiti u kojoj mjeri u vašoj pjesničkoj refleksiji prevladavaju i religijska (kontemplativna) komponenta? Na žalost, poeziji kršćanskoga nadahnuća nisam posvetio dovoljno pažnje. U mojem pjesničkome radu prevladavaju zavičajne, refleksivne, pa i društveno angažirane teme. Hoće li biti vremena za zbirke vjerskoga sadržaja, pokazat će budućnost. Jednom prilikom ste naglasili da ste svoju treću dob, prije svega odlučili posvetiti književnosti. Jeste li osobna uvjerenja da misao odista može nadići vrijeme, malodušnost i malograđanštinu bijede ljudskih duša, jezivog prostakluka mnogobrojnih kuloara? Ima li riječ još tu snagu da govori, da opominje, da čovjeka čini čovječnim u svojemu neizostavnom prirodnu ambijentu zemlji… Lijepo ste to rekli. Upravo tako mislim. Misao može i mora nadići vrijeme. Ako će doći do obrnutog procesa, budućnost naraštaja koji dolaze neće biti blistava. U pjesnicima tinja božanska iskra nadahnuća. Ako se ugasi, ostaje goli fizis. Naši postmodernisti su primjer toga: njihove su se etika i estetika svele na psovku, blasfemije, sotonizam, spermu, dehumanizirani seks, gnoj i fekalije, a to je materijal od kojega se ne može stvoriti književno djelo. Slijedi preporod književnosti, ili njezin rasap. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA P ostoje trenuci u životu kada čovjeku ne preostaje ništa drugo doli šutnja. Svi smo ih doživjeli. Najčešće su to trenuci duboke boli povezani s gubitkom koji toliko boli da ostajemo bez riječi kojom bismo mogli izraziti tu bol koju osjećamo. Kako se nositi s tim trenucima? Gdje i od koga potražiti pomoć? Što učiniti? Iskreno, ne znam, a i kad mislim da znam sve mi je teže dati savjet, preporučiti neku metodu, jer život me naučio da je svaki čovjek jedinstvena, neponovljiva i sveta tajna pred kojom je najispravnije šutjeti. za srećom? I? Blago onima koji je nađu. jećam se jednog događaja iz djetinjstva koji mi je ostao živo u sjećanju, a pratit će me dok i sam ne dođem do kraja ove životne obale. Sjedio sam i razgovarao sa svojim tatom u njegovoj komorici. Zapravo, ja sam samo slušao tatu. Te večeri, tata je bio baš dobre volje. Jedan od onih rijetkih trenutaka u životu svakog oca i djeteta koji ostaju zauvijek. Pričao mi je o svojem životu, mukama koje je prolazio, problemima s kojima se suočavao, ljudima koje je sretao, a koji su mu pomagali ili S 01. TRAVNJA 2012. sam na neki način došao u doticaj. Bog doista, usprkos svim ljudskim sumnjama, čovjeka ne ostavlja sama. On je tu uz svakoga od nas, pa makar mi to poricali. Makar nijekali Božje postojanje, pa i kad ga mrzimo i želimo ubiti jer smatramo da je On prepreka našoj sreći. oštovani čitatelji i čitateljice, vama koji slavite Uskrs, želim od srca blagoslovljene uskrsne blagdane da u svojim životima nepokolebljivo i neustrašivo svjedočite istinu da je Bog velik, veći od svakoga zla i da je njegova ljubav prema čovjeku beskrajna. P Uskrs – blagdan šutnje u kojoj tišina progovara nadom Piše Zvonko Franc urednik@glas-zagorja.hr Poštovani čitatelji i čitateljice, vama koji slavite Uskrs, želim od srca blagoslovljene uskrsne blagdane da u svojim životima nepokolebljivo i neustrašivo svjedočite istinu da je Bog velik, veći od svakoga zla i da je njegova ljubav prema čovjeku beskrajna. Vama koji niste vjernici, želim da u nama koji se takvima smatramo i želimo biti, prepoznate tu istinu koju se trudimo životom ispovjediti. U travnju katolički vjernici slave Uskrs. O Uskrsu kao blagdanu života, nade, radosti i žrtve napisane su tone knjiga, izgovoreno nebrojeno riječi, pa ipak, smrt kao da sve više uzima maha u ovoj našoj ljudskoj stvarnosti. Kao da nismo sposobni povjerovati u to da smrt nema zadnju riječ. Kao da nismo sposobni othrvati se tom sirenskom zovu koji nas uvjerava da nismo sposobni za istinsku sreću. Al’, zar ne čeznemo stalno za srećom? Zar nam ne nude stalno nove proizvode koji bi nas trebali usrećiti? U konačnici, zar se naš cjelokupni život i kompletno djelovanje ne svodi na potragu mu nanosili nepravdu, ukratko, pričao mi je o svojem životu. U jednom trenutku je zastao, pogledao me, suze su mu bile u očima, i pokazao mi na sliku koja je visila na zidu iznad njegova kreveta. Bila je to slika Isusa koji u smrtnom strahu moli u vrtu na Maslinskoj gori. Pokazao mi je na sliku i rekao: Vidiš ovog čoveka? On me nikad nije ostavil! Kad sam bil sam i kad sam mislil da nemam izlaza, da bum pal pod težinu života, Isus me nije zaboravil. On je bil tu. Nikad to nemoj pozabiti. Isus te nebu nigdar ostavil samega! I doista, u ovu istinu mojega tate uvjerio sam se često u vlastitom životu, ali i ljudi s kojima GLAS ZAGORJA broj 91 Vama koji niste vjernici, želim da u nama koji se takvima smatramo i želimo biti, prepoznate tu istinu koju se trudimo životom ispovjediti. Svima, sretan i blagoslovljen Uskrs, blagdan beskrajne Božje ljubavi i nade utemeljene na njoj! Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada. (Iv 11, 25-26) Hvala ti tata što si mi tu istinu posvjedočio! Uz život, ovo mi je najljepši i najvredniji dar koji si mi dao! 7 MEĐU NAMA 01. TRAVNJA 2012. Osnovna ideja rotarijanstva potekla je na početku industrijske revolucije, 1904./05. u Chicagu. Tada je Paul Harris, osnivač Rotaryja 1905., s grupom svojih istomišljenika osnovao klub koji bi okupljao lidere iz različitih profesija, a na svakom sastanku razmatrali bi neko pitanje koje tišti društvo: bolesno dijete kojemu trebaju sredstva za lijekove ili operaciju, talentirani učenici kojima treba novac za školovanje, opskrba pitkom vodom, gradnja škole, vrtića, bolnice, tiskanje knjige, promocije kazališne predstave, ukratko sve ono što je korisno društvu. Svaki bi rotarijanac dao nešto od svog rada, ili bi iskoristivši svoje prednosti lidera i svoja znanja uspješnije mogli riješiti problem. Ta osnovna ideja, vodilja je i današnjih rotarijanaca. Počeci krapinskih rotarijanaca Petnaestak godina stara ideja osnivanja Rotary cluba Krapina oživotvorila se 20. ožujka 2006. kada je donijeta odluka o osnivanju novog Cluba pridruženog Rotary Internacionalu s imenom i sjedištem Rotary club Krapina. Za kumski prijateljski klub određen je Rotary club Zagreb, za kuma prof. Ivan Jelić, a za zastupnika prijatelj Ratko Žurić. Na svečanoj dodjeli Charter povelje i priznanju Rotary kluba Krapina 20. svibnja prisustvovali su članovi Rotary klubova Humanost krapins Rotary čini više od 30.000 klubova u čitavom svijetu, u kojima je oko 1,280.000 rotarijanaca. Klub je integralna cjelina, ima svoju upravu, ciljeve, zadatke i projekte, pa je tako i najveći zadatak krapinskih rotarijanaca pomaganje potrebitima u našoj županiji. Ivica Cerovečki prvi je predsjednik krapinskih rotarijanaca, a uz aktualnog Darka Vargu približio nam je život služenja zajednici i aktivnosti kluba koje za njega, kako ističe, nisu završile funkcijom predsjednika. U ovo uskrsno vrijeme kad u sebi sabiremo dobro, upravo on je potaknuo ovaj tekst u namjeri poziva upućenog svima koji to mogu, da im se svojim humanim djelima pridruže. iz čitave Hrvatske, Slovenije, Austrije i drugih europskih zemalja – prisjeća se Ivica Cerovečki, prvi predsjednik Rotary kluba Krapina. Klub je tada okupio dvadesetpet članova među kojima su ugledni liječnici, ekonomisti, gospodarstvenici i drugi koji su svojim ugledom u društvenoj zajednici stekli mogućnost članstva. Simbol Rotary Internacionala je zupča- 8 nik koji označava kretanje, krapinski rotarijanci svom su zupčaniku dodali figure Krapinskog pračovjeka. I… zarotirali su se u niz globalnih i lokalnih humanitarnih akcija, nadahnutih uvijek istim načelom Service Above Self, ili po domaći, služenje zajednici. Danas ovaj Klub djeluje unutar hrvatskog Distrikta 1913., osnovanog prije godinu dana u Zagrebu. Globalna organizacija Časno je biti član Rotarija – ističe sadašnji predsjednik Darko Varga i podsjeća nas na krilaticu koju je uobličio jedan od prvih rotarijanaca Arthur Frederick Sheldon, a glasi: Najviše dobiva onaj tko najviše služi. I krapinski rotarijanci nastoje to postići njegujući prijateljstvo koje koristi drugima u zajednici i njima samima, prihvaćanjem visokih etičkih načela u privatnom i u poslovnom životu, poštivanjem vrijednosti svakog čina za opće dobro, promicanjem odgovornog djelovanja svih rotarijanaca u privatnom, poslovnom i javnom životu i njegovanjem dobre volje za razumijevanje i mir među narodima putem svjetske zajednice poslovnih ljudi, sjedinjenih u idealu da se pomogne drugima. Naši su članovi ugledni u svojim sredinama, s malo slobodnog vremena, a ipak rado služe, doniraju svoje slobodno vrijeme i osobno znanje u želji uspostave boljeg svijeta – nastavlja Varga. Posebno mjesto u programima Rotarija posvećeno je djeci koja su ugrožena nasiljem, glađu i nepismenošću. Rotary klubovi isto tako pomažu programe za razvoj mladih, obrazovanje i međunarodnu razmjenu studenata, nastavnika te ostalih profesionalaca, kao i unapređivanje zanimanja i karijera. Nekoć davno rotarijance su, kao i sva druga društva za gospodu, držali gotovo sektom, no današnji klubovi okupljaju ljude svih političkih uvjerenja i rasa, vjernike svih vjera. Nije nužno da budu bogati, već uspješni u poslu. Okupljaju se dokazani ljudi od profesije i ugleda. Sastaju se jed- Svake godine u lipnju mijenja se predsjednik Rotary kluba Krapina. Ovu su funkciju do sada obnašali Ivica Cerovečki, Antun Presečki, Branko Markulinčić, Dragutin Ranogajec, Stjepan Pavić i aktualni predsjednik Darko Varga. Članom možete postati na preporuku nekog od članova, tek kad se o vašem prijemu izjasne potvrdno tajnim glasanjem svi članovi, a na osnovi biografije u kojoj ste istakli svoje aktivnosti, privatne i profesionalne. GLAS ZAGORJA broj 91 MEĐU NAMA 01. TRAVNJA 2012. Piše Tanja Gregurović skih rotarijanaca Kroz socijalne, obrazovne, humanitarne i kulturne akcije pomaže se poboljšanju života u zajednici i pomaganje pojedincima, obiteljima i skupinama koji si ne mogu sami pomoći. o uzgoju i rezidbi voćaka uz pomoć agronoma poljoprivredne zadruge Sveti Križ Začretje. Ovakvim se radom prenose znanja i upoznaje rad prijatelja iz kluba. Akcije i pomoći Rotary, naravno, ne može pomoći svim potrebitim, ali može nekome od njih i tim primjerom pružiti nadu. A dok ljudi imaju dobre primjere, imat će i nadu, dok ima nade postoji i život. Krapinski rotarijanci sudjeluju u velikim projektima Rotary international i Rotary fondacija, primjerice, suzbijanja paralize u svijetu, no bliži su im manji projekti izvodljivi u našoj Županiji. Bilo ih je zaista mnogo, razne dobrotvorne priredbe, koncerti, proslave Martinja i Vincekovog, Noć kod Krapinskog pračovjeka. Zajedničko im je prikupljanje sredstava za humanitarne, socijalne, obrazovne i kulturne svrhe. Tradicionalno imaju i svoj štand na božićnom sajmu uz Dan grada, a kako bi osigurali stalna sredstva za svoje socijalne i humanitarne programe, sadašnji predsjednik i poznati umjetnik Darko Varga pokrenuo je akciju stvaranja autohtonog suvenira s motivom krapinskog pračovjeka. Prikupljenim sredstvima pomoglo se u školovanju naše talentirane gitaristice u Americi, stipendiranju prvog studenta krapinskog veleučilišta, obnovljena su slova na Gajevom spomeniku u Krapini, donirali su sigurnosnu opremu za krapinsku galeriju, a tu su i donacije općoj bolnici u Zaboku. Posebno ističu dva trajna projekta: donacije računalne opreme Školi za djecu s posebnim potrebama, pri Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama i projekt Voda za život, odnosi se na pomoć uvođenja pitke vode u kuću obiteljima teškog materijalnog stanja na području Krapinsko-zagorske županije. Za razne pomoći, poklone i programe Rotary klub Krapina donirao je oko 200 tisuća kuna. Više od samog iznosa pomoći značajnija je činjenica da rotary klub djeluje i pokreće mnoge akcije i povezuje ljude. nom tjedno i nisu u funkciji politike. Svi članovi Rotary kluba su prijatelji i oslovljavaju se s ti. Krajem prošlog stoljeća u svoje su redove rotarijanci primili i žene, pa je tako krapinski klub od svog osnutka mješoviti. Gospodin Cerovečki posebno vrijednim drži međusobna prijateljstva, koja zahvaljujući svom djelovanju u Rotaryju ima u cijelom svijetu. Moderno vrijeme traži brze komunikacije, a rotarijanci se međusobno pomažu i štite i kad se osobno ne poznaju. Organizacija omogućava bržu i lakšu komunikaciju. Svaki član kluba mora tijekom godine održati tematsko predavanje, bilo u Klubu ili širem auditoriju izvan Kluba. Zanimljivo je bilo slušati predavanje o pčelama koje je održala tajnica Kristina Andrews, ili nedavno GLAS ZAGORJA broj 91 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. TRAVNJA 2012. Pripremile Božica Rinkovec i Karolina Barilar Remedisanus Glavni ciljevi projekta su zaštititi okoliš i očuvati prirodna i kulturna bogatstva prekograničnog područja te pridonijeti općoj zaštiti okoliša prekograničnog područja kroz mijenjanje postojećih navika štetnih za okoliš. Specifični ciljevi koji će se ostvariti realizacijom projekta su: – Sanirati divlja odlagališta i prevencija nastajanja novih divljih odlagališta otpada; – Potaknuti biološki oporavak saniranih lokacija kroz aktivnosti remedijacije; – Jačati svijest mladih o važnosti očuvanja okoliša, sortiranju i otpadu; – Jačati svijest stanovništva prekograničnog područja o važnosti očuvanja okoliša i prevenciji za- Projekt pod nazivom Poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju onečišćenih lokaliteta (Akronim: REMEDISANUS) je sufinanciran iz Operativnog programa prekogranične suradnje Slovenija Hrvatska 2007. – 2013. Prijavitelj projekta je Krapinsko-zagorska županija u suradnji s partnerima Zagorskom razvojnom agencijom, gradom Zaprešić, općinom Brežice, općinom Sevnica i Institutom za okoliš i prostor iz Celja. Ukupna vrijednost projekta je 1,113.670,15 EUR. gađivanja okoliša kao doprinos zaštiti zdravlja i izbjegavanju nastajanja šteta za okoliš. Projektne aktivnosti usmjerene su na stanovnike prekograničnog područja, polaznike dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola na prekograničnom području te djelatnici regionalnih i nacionalnih institucija iz domene zaštite okoliša i upravljanja okolišem. U sklopu projekta provode se sljedeće aktivnosti: 1. Analiza stanja divljih odlagališta otpada U sklopu analize stanja izvršen je pregled baza podataka o evidentiranim divljim odlagalištima na projektnom području, detektirana su divlja odlagališta otpada u suradnji s gradovima i općinama, definirani su kriteriji za odabir divljih odlagališta koja će biti sanirana kroz projektne aktivnosti, definirano je stupnjevanje opasnosti/ugroženo- sti divljih odlagališta s obzirom na definirane kriterije te su odabrane lokacije divljih odlagališta otpada za sanaciju (30 sa HR strane i 30 sa SLO strane). 2. Sanacija divljih odlagališta otpada U tijeku je sanacija 60 divljih odlagališta otpada (30 sa RH strane i 30 sa SLO strane), od kojih je 15 na području Krapinsko-zagorske županije. Nakon završetka sanacije, postavit će se table zabrane odlaganja otpada. Na području 5 saniranih divljih odlagališta otpada realizirat će se 5 remedijacijskih pilotnih projekata, od kojih će jedan biti na području Krapinsko-zagorske županije. 3. Snimanje edukativnog filma o sanaciji divljih odlagališta otpada Za potrebe provođenja edukacijskih radionica u školama i drugim institucijama paralelno sa sanacijom odlagališta snima se film s detaljima sanacije. 10 GLAS ZAGORJA broj 91 4. Edukacije U sklopu projekta provedene su edukacije u 10 dječjih vrtića na području Krapinsko-zagorske županije u obliku kazališne predstave. U tijeku je provedba interaktivnih edukacija osnovnoškolaca vezano uz sortiranje otpada. Edukacije se provode u 20 osnovnih škola na području Krapinsko-zagorske županije, a u iste je uključena prezentacija o sortiranju otpada, kviz o sortiranju otpada, izrada plakata na temu sortiranja otpada te igra sortiranja otpada. U sklopu projekta organizirat će se javna tribina „Najprije umiru pčele, a zatim ljudi“ te posjet prvom Centru ponovne uporabe u Rogaškoj Slatini. 5. Uspostava interakcijske platforme Za potrebe poticanja prekogranične razmjene iskustava o očuvanju okoliša i prevenciju nastajanja novih ilegalnih deponija uspostavljena je interaktivna internetska platforma: www.remedisanus.eu. Na istoj platformi nalazi se on line kalkulator za rangiranje odlagališta otpada prema prioritetu sanacije. 6. Uspostava sabirališnih otoka za sakupljanje otpada u dječjim vrtićima Nabavit će se koševi za smeće u obliku životinja za vrtiće koji će sudjelovati u edukacijama s ciljem uspostave sabirališnih centara za sakupljanje otpada. ODVOJENO MIŠLJENJE I letimičan molitveni pohod počivalištu zagrebačkih nadbiskupa pokazuje da je unutarnje uređenje oltarskog kora u istočnom dijelu zagrebačke prvostolnice prerano podređeno uspomeni samo jednoga od njih, kardinala Stepinca. Pohod mnogobrojnih ljudi koji dolaze iskazati poštovanje pokojnom kardinalu Kuhariću traži da se odredi i oslobodi poseban prostor u kojem vjernici i poštovatelji mogu svoj duh usredotočiti na život i uspomenu nedavno preminulog kardinala. Pritiješnjena uspomena kardinala Šepera Političke i društvene okolnosti nametnule su trojici velikih biskupa zagrebačke i hrvatske Crkve različi- 01. TRAVNJA 2012. vlast slabila i ubrzano gubila smisao postojanja. Kardinal Kuharić djelovao je u vremenu u kojem je Crkva stvarala i stvorila svoje alternativne medije putem biskupijskih i nacionalnih proštenja, proslava velikih nacionalnih i crkvenih godišnjica, organizacije euharistijskih i marijanskih kongresa te snažnim djelovanjem među iseljenicima. Kuharić je bio tvorac i prvak obnove javnih nastupa Crkve, ali i sutvorac samostalne i slobodne hrvatske države, čiju je slobodu i slobodne medije znao znalački rabiti. Kardinal Kuharić za sadašnje vjernike nije samo velikan koji je zadržan na povijesnom razmaku kao kardinal Stepinac ni samo mudar upravitelj Crkve koji trebni Crkvi i još potrebniji hrvatskom narodu. Čovjek vjere u svijetu nevjere Stepinac je pokazao svoju snagu i veličinu u vrijeme kada su hrvatske, jugoslavenske i sovjetske vlasti nastojale sustavno, nasilno i otvoreno oduzimati ljudima vjeru čak i pod cijenu uništenja života. Kuharić se uzdigao u narodu i među vjernicima u vrijeme kada ljudi gube vjeru sami od sebe, mimo političkog pritiska, pod pritiskom načina života. Vjere je u Stepinčevo pa čak u i Šeperovo vrijeme bilo u obilju, za prvoga u javnosti, za drugoga u tajnosti. Kuharićevo je vrijeme počelo oskudijevati vjerom. Kuharićeva vrijednost je utemelje- Izdašnost pojave kardinala Kuharića Kardinal Franjo Kuharić bio je nenadmašiv ispovjedatelj, a ispovijedao samo ono što je vjerovao te mogućnosti i režime komunikacije s vjernim pukom. Stepinac je za slobode dobro rabio ondašnja sredstva komunikacije: radio, izravno sudjelovanje u crkvenim obredima, proslavama i hodočašćima, propovijedanje vjernicima te sudjelovanje u radu katoličkih organizacija. Komunističke vlasti su ga kasnije fizički odvojile od vjernika i pretvorile u mučenika kojega je narod živim proglasio svecem. Bio je osuđen, jer su svi drugi viđeniji Hrvati bili pobjegli iz Hrvatske. Tako je Stepincu osim crkvene nametnuta i politička uloga. O veličini kardinala Šepera mogu svjedočiti samo njegovi suradnici, prijatelji i znanci. Njegove propovijedi nisu privlačile mnoštvo. Slušatelji su stjecali dojam da je nadbiskup namjerno izbjegavao jake riječi, kako bi i svojom šutnjom pomogao nijemoj Crkvi da se njezina krhka unutarnja snaga ne rasipa u preuranjenim potezima koji bi izazvali oštre represalije i kako bi postupno uspostavila dijalog s vlastima u kojem je ona s vremenom mogla samo dobiti, kao što je i dobila, i u kojem je nije bio u snažnom doticaju s narodom i vjernicima. Kuharić još živi među nama, u našim domovima i u srcima vjernika. Finije vrednovanje uloge Stepinca Za uklanjanje prijepora koje su politika te neprijatelji Crkve i naroda nametnuli Stepinčevu životu i njegovoj uspomeni bila je potrebna njegova beatifikacija. Za pravo vrednovanje djela kardinala Šepera bit će potreban predan istraživački rad. Djelo kardinala Kuharića je očito i vidljivo. Ipak, kako smo se bili usredotočili na samo jednog neosporno velikog zagrebačkog biskupa te na štovanje njegova života i djela, dovršenje jednog drugog velikog života na čelu iste crkve nameće novo, finije određenje i pojave samog kardinala Stepinca. Nije riječ o redukciji, reviziji ili o umanjenju jedincate pojave u našoj Crkvi i narodu, nego o potrebi da se, podcrtavajući posebnosti te iznimne pojave, istakne ljudsko bogatstvo koje nosi i nudi Crkva te da se otvori prostor u koji će izrasti novi veliki ljudi koji su po- Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com na na njegovoj jakoj, sigurnoj, neospornoj i pouzdanoj vjeri. On je vjerovao bez napora i bez sumnje. Do takve vjere mu je bilo stalo i kada je pisao oporuku i kada je pisao čestitku za prvi Uskrs koji nije dočekao živ. Dok, kako vrijeme odmiče, većina vjernika o vjeri govori uza sve veći napor ili dok izbjegava govor o vjeri, Kuharić je ne samo svoj život upravio svojom vjerom, nego je tražio i našao pravi način da iskaže svoju vjeru i da je jasno iskazanu ponudi drugim ljudima. U Kuharićevim riječima, u izrazu njegova lica dok je govorio o vjeri i u osmjehu koji je pratio njegovo obaranje očiju pred sugovornike vjera prestaje biti teretom, obvezom preuzetom od pređa ili navrnutom ideologijom. Vjera je u Kuharića bila ukorijenjena, u njemu je procvjetala u krvavoj kupelji i u njemu dozrela pred svima nama. Kuharić je vjerovao u vrijeme nevjere i postao velikim čovjekom, jer je i sam ostao običnim, pravim vjernikom. On je doba vjere rastegnuo i nategnuo do sadašnjeg tisućljeća. GLAS ZAGORJA broj 91 Kuharića valja pokazati općoj Crkvi Kardinal Kuharić bio je istinski čovjek Crkve koji je znao društvenu snagu i vrijednost Crkve, koje su dobro iskazane i samim ukopom kardinalovih ostataka. Kuharić je nastojao da Crkva jača i ojača na vjeri. Obredi moga ukopa neka budu prožeti vjerom u život vječni! Ti obredi su bili svečanost vjere, a ostavili su snažniji dojam od svečane beatifikacije kardinala Stepinca, u kojoj je bilo i vjere i ondašnje politike. Ipak, Franjo Kuharić je svoju vjeru ponio i donio iz svijeta kojega i kakvoga više nema. U Hrvatskoj je i početkom prošlog stoljeća bilo malo krajeva koji su bili zabitniji i uščuvaniji od njegovoga, usprkos blizini Zagrebu. Tko danas iz djetinjstva i iz obitelji može ponijeti klicu vjere kakva se u Kuharićevu životu razrasla u divovsko stablo? Što sve ubuduće čeka vjeru? Kako će proći sadržaji vjere različitih vjerskih sustava u uzajamnom suočenju u globalnom svijetu? Mogu li ljudi istim svojstvom Duha na istom mjestu prianjati uz tako različite ponuđene sadržaje vjere? Sv. Pavao je s pravom dokazivao da spas više nije u Zakonu, kako su vjerovali Židovi, nego u vjeri. U čemu će biti spas kada ljudi prestanu vjerovati? Možda u priznavanju prave istine o životu kao načinu postojanja i kao Božjem načinu protezanja? U svijesti o uzajamnosti i nedjeljivosti života i o potrebi života za svakog čovjeka, kako je govorio Isus? Ipak, prije nego što se Crkva kao nezamjenljiva ustanova odluči na težak i još uvijek rizičan skok iz svijeta vjere u svijet istine o cjelovitosti i uzajamnosti života, vjera je dobar oslonac za uređenje odnosa u nacionalnim društvima i u svijetu općenito. U takvim okolnostima teško je u Općoj crkvi naći čovjeka, posebno na visokom položaju u njoj, koji bi mogao bolje, jasnije, uvjerljivije, iskrenije i učinkovitije od Kuharića govoriti o vjeri kao temelju uređenja ljudskih odnosa. Kardinal Franjo Kuharić bio je nenadmašiv ispovjedatelj, a ispovijedao je samo ono što je vjerovao. Kardinal Kuharić je u tome za Crkvu izdašniji od kardinala Stepinca. Stoga se može očekivati da će naši vjernici navesti Crkvu da uskoro počne postupak beatifikacije kardinala Kuharića, konfesora. Napomena: Tekst je objavljen u Vjesniku neposredno nakon 10. veljače 2002. godine, kao posmrtno slovo kardinalu Franji Kuhariću. 11 RIJEČ GOSPODARSTVENIKA 01. TRAVNJA 2012. Razgovarala Monika Briševac DARKO RANOGAJEC, predsjednik Uprave i generalni direktor tvrtke Omco Croatia Svjetski mag Zlatna kuna došla je u trenutku kad smo zaokružili našu veličinu i poslovanje, kad smo došli do takve veličine pa možemo reći da u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže u svijetu nema veće tvornice u toj industriji, djelatnosti. 12 GLAS ZAGORJA broj 91 RIJEČ GOSPODARSTVENIKA Darko Ranogajec, predsjednik uprave i generalni direktor tvrtke Omco Croatia Hum na Sutli zadovoljan je poslovnim uspjehom tvrtke Omco Croatia u 2011., potvrđenim nagradom Hrvatske gospodarske komore – Zlatna kuna u kategoriji velikih tvrtki. Nagra- 01. TRAVNJA 2012. rast bio je prisutan iz godine u godinu, pa je ova nagrada na državnoj razini kruna dosadašnjeg rada i puta. A tih 18 pokazatelja koji se vrednuju za Zlatnu kunu ne možete ostvariti u samo jednoj godini. Nagrada je to za financijska postignuća i dostignuća... Hrvatska je mala zemlja, nema velikih prednosti u odnosu na velike europske zemlje u tržišnom poslovanju, i preostaje nam da prihvatimo taj radni moral i etiku, vrijednosti, odnos prema radu i to je jedini način opstanka. da je stigla u prave ruke jer je Omco Croatia danas najbolje opremljena tvornica za strojnu obradu metala s najmodernijom tehnologijom i opremom, centar izvrsnosti, mjesto školovanja i podučavanja mladih ljudi koji čine i većinu zaposlenika tvornice. Nagrada je prigoda za razgovor s čelnim čovjekom tvornice, svjetskim igračem i direktorom tvornice od 1994., gospodinom Darkom Ranogajcem. Uz brojne nagrade dosad – ZAPI-jevo priznanje za deset najuspješnijih mladih poduzetnika, Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore Krapinsko-zagorske županije u kategoriji srednjih i velikih tvrtki, Priznanje Krapinsko-zagorske županije, Zlatna plaketa s likom kune, status Gazele za najbrže rastuće tvrtke za 2007., plaketa općine Hum na Sutli 2007. za osobit doprinos razvoju gospodarstva i unapređenju djelatnosti značajnih za općinu Hum na Sutli, nagrada Hrvatski izvoznici: Zlatni ključ u kategoriji za Rastuća tržišta najbolji izvoznik u Rusku federaciju u 2008., nagrada Financijske agencije (prema ekonomskim i financijskim kriterijima): Zlatna bilanca, Plaketa za doprinos ugledu i promociji Županije u zemlji i svijetu 2010., nagrada za 1500 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj Poslovna.hr za 2005. brončana medalja, 2006. srebrna medalja, 2007. zlatna medalja, nagrada direktoru za menadžera 2010. Spomenuta Zlatna kuna logičan je slijed priznanja za dosadašnji rad, trud i rezultate. U ime Glasa Zagorja od srca Vam čestitamo. Kakav je osjećaj znati da je Omco Croatia najbolja hrvatska tvrtka? U svakom slučaju svaka nagrada je vrijedna nagrada za nas. Sve su dolazile na način da smo se borili za život, za opstanak, za prostor na tržištu. Kad smo vidjeli da je to moguće, ambicije su nam rasle, htjeli smo širiti se dalje, i osigurati budućnost za nove, mlade generacije. Zlatna kuna došla je u trenutku kad smo zaokružili našu veličinu i poslovanje, kad smo došli do takve veličine da možemo reći da u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže u svijetu nema veće tvornice u toj industriji, djelatnosti. Konstantan Na zahtjevnom japanskom tržištu Omco Croatia vodeći je europski, a i svjetski proizvođač alata za izradu staklene ambalaže. Tvrtka je od 1997. dio grupe Omco International i bavi se istom djelatnošću kao što je i djelatnost cijele Omco grupe čije je sjedište u Belgiji, a podružnice djeluju u Austriji, Engleskoj, Sloveniji, Turskoj, Rumunjskoj, SAD-u i Republici Hrvatskoj. Ono na čemu Vam još čestitamo je potpisani ugovor o većoj, ozbiljnijoj suradnji s japanskim staklanama, prvi put u Omcovoj povijesti. Što to konkretno za Vas znači? Iako izvozimo u cijeli svijet, ponosan sam što smo u ožujku potpisali prvi put u Omcovoj povijesti ugovor o većoj, ozbiljnijoj suradnji s japanskim staklanama. I taj dio svijeta sad pokrivamo. Uvijek kad se razgovaralo o Japanu, njihovoj top industriji, za nas je taj doseg – doseg najvećeg nivoa, kvalitete i tehnologije koja se može nekome prodati. Top industrija. Potpisivanju tog ugovora prethodili su duži razgovori, pregovori, ali u pozitivnoj atmosferi. Kad su Japanci došli u posjet našoj tvornici, vidjeli robote, zanijemili su jer nisu očekivali da je opremljenost naše tvornice možda na višem nivou nego ponegdje u Japanu. I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras nedavno je posjetio Vašu tvornicu i rekao da je taj posjet ostavio veliki utisak na njega. Kako ste impresionirali ministra? Ministar Maras je u Omcu razgledao modernu i dinamičnu tvrtku, rapidan rast razvoja i tehnologije. Kad vidite toliko robota koliko možete vidjeti danas u Omcu, iza toga stoji znanje, a to znači i budućnost. Tvornica Omco Croatia Hum na Sutli u svom pozicioniranju unutar Omco grupe došla je do jedne situacije kad se ne prodaju i ne koriste samo ruke Zagoraca, nego je tvornica za potrebe cijele grupe ured koji dizajnira i konstruira sve naše proizvode. Prodajne aktivnosti i prodajna administracija iz Belgije se preselila u Hum na Sutli... a to je veliki i značajan uspjeh. Kad uspijete svojom snagom argumenata onome tko je vlasnik tvornice uzeti iz njegovih ruku i preseliti u svoju zemlju, to je značajno istaknuti. To je mjesto koje upravlja Omcovom grupom, koje se pokazuje svijetu i kupcima. Što je s cijenom energenata u ovako velikim tvornicama, kako se s tim nosite? Nama u strukturi proizvoda, energija nije značajna stavka, trošak. Da, predstavlja zabrinutost za rast u budućnosti, jer će cijene energenata u budućnosti najviše ugrožavati tvrtke i stanovništvo. To je trend i u Europi. Nezaposlenost u Zagorju dosegla je brojku od 8 tisuća. Unatoč pesimističnim vijestima za 2012., svijetli ste primjer poduzeća koji uspješno posluje, zapošljava ljude i prido- koja je potrebna i nema više potrebe za rastom. A naš budući porast proizvodnje bit će da se moderniziramo kroz tehnologiju i povećavamo proizvodnju. Također, za mene kao čovjeka koji vodi tu tvrtku, najveća je nagrada kad zaposlim mladog čovjeka. Prošla godina bila je rekordna za Omco u Hrvatskoj i za Omco kao grupu, zabilježili smo najveći ukupni prihod u povijesti. To je godina koju će vrlo teško biti ponoviti. U desetak godina broj zaposlenih povećan je otprilike 4 puta, sa 100 na današnjih 400, površina proizvodnih prostora otprilike 3,5 puta, sa 3000 m² na 10.500 m², a godišnji promet sa 4,1 milijun eura na 40 milijuna eura. Prodaja ključ uspjeha Sve se vrti oko prodaje. Prodaja je ključ za stvaranje profita. Da biste bili uspješni u svijetu poduzetništva i ostvarivali velike prihode, morate znati prodavati i Vi i Vaš tim. Mnoge uspješne tvrtke upadaju u krizu i odlaze u stečaj jer možda nisu dovoljno dobro isplanirale protok novca. No, nama novinarima poznati ste po rečenici Dok u ruke ne primite komad željeza i s njim nešto ne napravite, nema života, pojest će nam kineska roba. Kakvo je stanje i konkurencija u Vašoj domeni? Prodajna aktivnost je po meni jedina važna aktivnost, lako je nešto proizvesti, zato smo mi najveće nade polagali u osobni kontakt, na puno putovanja, osobnog susreta s klijentima, uvjeravanja da smo najbolji. Najmlađa ekipa u prodaji sjedi danas u Omcu u Humu na Sutli. Ta njihova energija je nemjerljiva, radi se sa zanosom, željom, entuzijazmom i to donosi ove odlične rezultate. A u našoj domeni je isto kao i u ostalim područjima, često koristim kineski primjer i to na neki način postaje moda. Tamo se kupuje odjeća, obuća, prozori, vrata pa tako i alat za izradu staklene ambalaže. To ima svojih i dobrih i loših strana, ali kad to počne biti masovna pojava, počinje gubiti prednosti. Tada se mnogi ljudi osvijeste i shvate da to Tvornica Omco Croatia Hum na Sutli u svom pozicioniranju unutar Omco grupe došla je do situacije kad se ne prodaju i ne koriste samo ruke Zagoraca, nego je tvornica za potrebe cijele grupe ured koji dizajnira i konstruira sve naše proizvode. Prodajne aktivnosti i prodajna administracija iz Belgije se preselila u Hum na Sutli... a to je veliki i značajan uspjeh. nosi razvitku i općine Hum na Sutli, i Zagorja. U Omcu, kako ste jednom naglasili, svake godine zaposlite jedan razred. Koliko zaposlenih trenutno imate, planirate li povećanje broja zaposlenih i koliko pažnje posvećujete edukaciji Vaših zaposlenika? Moram priznati, nećemo moći dalje zapošljavati jer smo dostigli veličinu GLAS ZAGORJA broj 91 baš nije tako. Niska cijena nema uvijek potvrdu kvalitete robe. Moramo stvoriti ipak minimalnu razliku između svoje cijene, europske, i kineske, da ljudima koji kupuju dajete što manje prostora. Borbu treba voditi, treba čvrsto i predano raditi da bi se ta razlika umanjila. Kineski utjecaj je masivan, i zato treba stvarati što manju razliku. 13 RIJEČ GOSPODARSTVENIKA 01. TRAVNJA 2012. Možemo se zavaravati do besvijesti, ali dok Hrvatska ne počne nešto proizvoditi bit ćemo u stalnoj krizi. Udio hrvatske proizvodnje u ukupnoj europskoj proizvodnji je tek 0,2 ili 0,3%. Svojim proizvodima opskrbljujete najveće europske pa i svjetske grupacije za proizvodnju staklene ambalaže, pa više od 97% proizvoda završava na inozemnom, europskom i svjetskom tržištu, a Vaš domaći kupac je Vetropack Straža. Naša orijentacija prema izvozu je počela s ratnim zbivanjima, i u tom trenutku smo vidjeli da nemamo drugog izbora. Izvoz smo ostvarivali već 1997., u iznosu od 50%. Iako, moram reći da su iznosi ostvarenog prihoda sada 10 puta veći u odnosnu na spomenutu 1997. Proizvodnja se mora poticati, jedino od toga država može živjeti. Kako biti konkurentan u inozemstvu i kako dolazite do poslova vani? Pitam Vas to iz razloga jer u zadnjih nekoliko godina sve više male i srednje tvrtke gube tržišnu utakmicu pred velikim i moćnim stranim korporacijama, a Omco uspijeva pobijediti u tim utakmicama. Omco Croatia je najopremljenija tvornica za strojnu obradu metala s najmodernijom tehnologijom i opremom. Dobit se nije temeljila na jeftinoj radnoj snazi, već na znanju i sposobnostima, te lojalnosti tvrtki i poslu. Kontinuirano ulažemo u modernizaciju strojeva i opreme. Zapošljavamo većinom mlade CNC operatere (tokare i glodače) koji imaju trogodišnju, a odnedavno i 3,5 godišnju strojarsku Prošla godina bila je rekordna za Omco u Hrvatskoj i za Omco kao grupu, zabilježili smo najveæi ukupni prihod u povijesti. To je godina, koju æe vrlo teško biti ponoviti. U desetak godina broj zaposlenih poveæan je otprilike 4 puta, sa 100 na današnjih 400, površina proizvodnih prostora otprilike 3,5 puta, sa 3000 m2 na 10 500 m2, a godišnji promet sa 4,1 milijun eura na 40 milijuna eura. školu. Prosječna starost zaposlenih je oko 35 godina, a najmanje stotinu ih je ispod 25 godina. Prosječna mjesečna plaća je natprosječna u metalskoj branši u Hrvatskoj i iznosi 7.250 kn bruto odnosno 5.300 kn neto. Sve to čini nas najboljim na svijetu, iznad smo svake konkurencije. Nitko na svijetu na jednom mjestu ne proizvodi toliko alata kao Omco Croatia u Humu na Sutli. Koji je bio najveći izazov u razvoju Omca, odnosno Vašoj poduzetničkoj karijeri? Najveći izazov je bila ta transformacija, tj. taj trenutak kad smo se od svojeg načina razmišljanja morali prometnuti u jedno drugo razmišljanje kad smo počeli funkcionirati na način na koji razmišljaju naši vlasnici Belgijanci. Pra- Sretan i blagoslovljen Uskrs, cijenjenim poslovnim partnerima, zaposlenicima, umirovljenicima i svim ljudima dobre volje 14 GLAS ZAGORJA broj 91 vila su jasno definirana, i odnos prema radu je definiran visokom radnom etikom, radnom disciplinom i predanosti prema poslu. To sam želio prenijeti u Hrvatsku, na naše ljude. U jednom trenutku mi je to izgledalo kao nemoguća emisija. Hrvatska je mala zemlja, nema velikih prednosti u odnosu na velike europske zemlje u tržišnom poslovanju, i preostaje nam da prihvatimo taj radni moral i etiku, vrijednosti, odnos prema radu i to je jedini način opstanka. I danas tu energiju trošim kako bi prenio na naše ljude i to ponavljam svakodnevno. Politika ide u tom smislu da se povećava količina proizvodnje s postojećom organizacijom i ljudima kroz investiranje u modernu tehnologiju, da se prilagođavaju cijene na tržištu, i da se masovno proizvodi. To je za mene jedina budućnost... I za kraj jedno ležerno pitanje. Humanitarna nota humskih tvornica od pamtivijeka je poanta. Uglavnom, briga za Zagorje kad se može i koliko se može? Činjenica je da je Omco Croatia u vlasništvu stranaca i takvi načini financiranja kod njih ne postoje, no moje razmišljanje je išlo u tom smislu da ih prilagodimo da budemo socijalno osjetljivi, i da pomažemo koliko možemo, iako nije moguće u toj mjeri koliko ima potreba i zahtjeva. Mislim da smo korektni i pošteni, jer dajemo svima u granicama mogućnosti koje postoje i koje su realne. POGLED S OPATOVINE Z avršili su još jedni Gumbekovi dani u Histrionskom domu. Peti po redu. Bilo je odličnih kabaretskih predstava, puno publike i sjetnog sjećanja na našeg velikog i neponovljivog Mladena Crnobrnju Gumbeka. Njegova kćerka Marta, odlična slikarica i scenografkinja, u predvorju je kazališta izložila kostim (frak, cilindar i rukavice) u kojima je Gumbek oduševljaval publiku odigravši u svom življenju više od jezer kabaretov. Gledatelji su uz taj Gumbekov oltar priložili i pokoji cvijetak. Dok ovo pišem stoji mi kost u grlu i samo kaj ne pustim suzicu. Da, nema više takvih meštrov od glume kakav je bil histrion Gumbek. Posljednju večer Gumbekovih dana, uz svečanu dodjelu nagrada, posvetili smo velikom komičaru i zabavljaču – Vikiju 01. TRAVNJA 2012. Glovackog, svog prijatelja iz djetinjstva. Za one koji ne znaju: Viki je 1945. osuđen na sedam godina zatvora s prinudnim radom i to – zbog popevki. Kaznu je izdržavao u Staroj Gradiški, a nakon šest godina je pomilovan. Otada, pa sve do smrti 14. siječnja 1976. oduševljavao je i zabavljao zagrebačku publiku. Zbog svoje izuzetno loše karakteristike Viki je htio otkloniti nastup, no Tito je te večeri zaželio ne hapsiti nego se smijati i tako je Viki bio priveden u Okrugljak, gdje je svoje štiklece i viceve prezentirao velikom vođi i učitelju. Po pričanju, Viki je bio odlično raspoložen, gemišti su tekli u potocima, a u jednom trenutku Tito reče Vikiju: – E sad ću ja vama, druže Glovacki, ispričati jedan vic! – Društvo se smrzlo, a Viki reče Titu: – Nemojte, pro- na mom CD-u Samo za te dragi kaj zauzima posebno mjesto. Još kao dječarcu koji je pohađao glazbenu školu u Varaždinu i sa zanimanjem pratio sve zagrebačke festivale uz radijske prijenose, u glavu i uho mi se usjekla Vikijeva interpretacija Posljednjeg fijakera. Nisu je baš previše puštali na Radio Zagrebu, jer su ondašnji urednici preferirali južnjački i grčki melos. No, s pojavom Radio Sljemena, do 1980ih sramežljivo se progurala i potvrdila kao rado slušana popijevka. Uz nju me veže i jedan događaj iz 1984. Tada se u Zagrebu u eteru pojavio Omladinski radio, preteča kasnije Stojedinice. Na Omladincu je mlada voditeljica Željka Ogresta vodila jednu od tada rijetkih emisija koje su išle u živo. Među njezi- Kao jedan od prvih hrvatskih zabavljača Viki je gostovao u SAD-u i Kanadi već 1968. Znajući koliko iseljenici čeznu za Hrvatskom, Viki se trudio što više im približiti i dočarati duh domovine. Tako je na jedan koncert donio grumen hrvatske zemlje, dok je na nastupu u Hamiltonu izveo pjesmu Pozdrav iz domovine napisanu za tu prigodu. Po pričanjima očevidaca cijela je dvorana bila u suzama. Stjepan Mihaljinec se prisjeća i Vikijevog komentara prilikom povratka s gostovanja: – Kaj mislite, bumo v Zagrebu s aerodroma išli doma ili na besplatan stan i hranu? Svojim djelovanjem na estradi Viki je obilježio cijelo jedno razdoblje u kulturnoj povijesti Zagreba. Nažalost, kako to često biva, priznanje za njegov doprinos kulturnoj sceni Zagreba i Hrvatske usli- Vrnul se Viki Viki Glovacki je tijekom cijele svoje glumačke i pjevačke karijere govorio kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na više kajkavskih festivala u Krapini godine 1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici pokreće Zagorske večeri. Iz tog vremena čitamo u Večernjaku: – Ispalo je ono kaj smo svi ranije pripovedali – da Piše Zlatko Vitez bez Vikija nejde! Glovackom. Kazalište je bilo dupkom puno, a izljevi emocija bili su – kako to pjesma kaže – ko’ u neka dobra stara vremena. Viki je, naravno, i na krapinskom festivalu svojim tekstovima ostavio itekako značajan trag, a njegovi stihovi na glazbu Vilija Čakleca Dobro mi došel prijatel su uz Suzu za zagorske brege najpopularnija i zasigurno najizvođenija kajkavska popevka. Pamti se izvedba Vice Vukova iz Krapine 1970. za najdražeg gosta Josipa Broza. Malo je poznato da su se Vikijevi stihovi u posljednji trenutak trebali cenzurirati: umjesto dobro mi došel u hrvatski dom promijenjeni su u zagorski dom, a umjesto taj se nikog ne boji u taj se ničeg ne boji. o, kad se već prisjećamo tih vremena, treba kazati da se i dandanas u estradnim krugovima prepričava Vikijeva dogodovština i bliski susret s Josipom Brozom. Ukratko, za jednog boravka Josipa Broza u Zagrebu trebala ga je – kao i obično – zabavljati Nela Eržišnik i njezina režimska metla. No, gospođa Nela se razboljela te je odgovornima za duhovnu Titekovu higijenu predložila – Vikija N sim vas, gospon Tito, ništ političkoga, jer tu oko vas je sve puno udbaša, mogli bi vas uhapsiti! Viki je tijekom 1950-ih i ranih 1960-ih napisao, režirao i izveo stotine skečeva i parodija. Mnogi se Zagrepčani i danas sjećaju njegovih nastupa u Varijeteu (današnjem Kerempuhu), a obavezno spominju i Bracu Reissa, Vikijevog najbližeg suradnika i prijatelja. Oni su 1962. pokrenuli i Prvi pljesak te su uz dirigenta Nikicu Kalođeru zasigurno najzaslužniji za otkriće cijele plejade popularnih estradnih zvijezda. osebno mjesto u Vikijevoj karijeri zauzima njegova interpretacija šansone Posljednji fijaker. Prema ideji Pere Zlatara, Slobodan Šelebaj – glazbeni urednik Radio Zagreba i pjesnik Drago Britvić, također dugogodišnji urednik hrvatskog radija, napisali su stihove, koje je uglazbio maestro Stjepan Mihaljinec. Odlično su se dosjetili da izaberu Vikija za interpretatora. Godine 2003. glasovanjem radijskih slušatelja, koje je organizirao Klub Zagrepčana, Posljednji fijaker je proglašen pjesmom stoljeća. I P nim prvim gostima bio sam i ja, a zadatak je svakog gosta bio da odabere svojih deset najdražih pjesama. Moj broj jedan bio je Vikijev Posljednji fijaker. Dan uoči nastupa Željka me obavijestila da njezini glazbeni urednici ne posjeduju tu snimku i zatražila da pjesmu zamijenim nekom drugom. Nisam pristao, nego sam inzistirao da pjesmu potraže u Radio Zagrebu ili ću otkazati nastup. Tako Viki svoj prvi nastup na Omladinskom radiju zahvaljuje mojoj tvrdoglavosti, a ja se time ponosim. Sumnjam da ga je Stojedinica ikad pripustila u eter, ali to prelazi moje mogućnosti utjecaja i razumijevanja. Nije pri tom bez važnosti da je Posljednji fijaker bio omiljena pjesma i predsjednika Tuđmana. iki Glovacki je tijekom cijele svoje glumačke i pjevačke karijere govorio kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na više kajkavskih festivala u Krapini godine 1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici pokreće Zagorske večeri. Iz tog vremena čitamo u Večernjaku: – Ispalo je ono kaj smo svi ranije pripovedali – da bez Vikija nejde! V GLAS ZAGORJA broj 91 jedilo je tek nakon njegove smrti. Imao sam čast 1996. predsjedniku Tuđmanu, kao njegov savjetnik za kulturu, predložiti Vikija Glovackog za posthumno odlikovanje Redom Marka Marulića, što je Predsjednik i učinio. relijepe riječi o Vikiju Glovackom napisao je Viktor Bek, dramski glumac, redatelj i prevoditelj: – Vi znate, dragi Viki, da sam o Vama imao uvijek veliko mišljenje i sad bih htio ovom prilikom konstatirati da ste Vi poslije Vaclava Antona i Arnošta Grunda prvi komičar na hrvatskoj sceni koji se s ovom dvojicom može mjeriti po talentu, espriju i ličnom notom, tj. šarmom. Ja sam uvijek stajao na stanovištu da je Vama mjesto na sceni Hrvatskog narodnog kazališta, da naslijedite ostavštinu Augusta Cilića. (...) Da nije došlo do toga, šteta je zbog Vas – a još veća za hrvatsku scenu. (...) Kakav bi Vi bili idealan interpretator stare kajkavske literature! Večer posvećena Vikiju Glovackom na zatvaranju petih Gumbekovih dana potvrdila je Bekove riječi, a od mnogobrojne publike čulo se: – Vrnul se Viki! P 15 01. TRAVNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA KOMUNALIJE Uređenje prometnica S dolaskom lijepog i sunčanog vremena počinju i radovi na sanaciji i uređenju nerazvrstanih cesta na području Grada Krapine. Određene će se dionice presvući novim asfaltnim slojem, a u tijeku su i popravci na javnoj rasvjeti na cijelom području Grada Krapine. U Škaričevom se intenzivno radi na priključenju dijela rasvjete, a u ožujku su zamijenjene pregorjele žarulje u svim dijelovima Grada Krapine. Nakon pripremnih radova počeli su i završni radovi vezani za asfaltiranje ceste u Poduzetničkoj zoni Krapina – Nova Zapad. Radi se o završetku izgradnje 1. faze izmještanja trase Državne ceste D 206 (Pregrada – Krapina). Otvorenjem te ceste prilaz Poduzetničkoj zoni bit će lakši, kvalitetniji i sigurniji za vožnju. (M. Ž.) Zuzuzu OBRAZOVANJE Robotizirali smo dječji odjel Tema Novoteke u ožujku bili su – roboti. Mališanima su oni poznati preko trendy robota kao što su Transformeri, Wall E, i njima slični. No, tko ne bi poželio imati svojeg vlastitog robota? Svi smo se složili da ne bi imali ništa protiv da nam u život uđe čovjekoliki mali stroj koji će umjesto nas: pisati zadaće, pospremati sobu, donositi piće i hranu, a ponekad, jednostavno praviti nam društvo. Postoji više vrsta robota, pa smo tako razjasnili što su androidi, a što ginoidi, pokušali smo se prisjetiti koje smo sve humanoide susreli, možda ne u životu, ali svakako kroz priče, bajke, mitove, filmove itd. Naravno, nismo pričaonice izostavili niti one najsavršenije – kiborge, a dečki su se odmah prisjetili Terminatora, kao jednog od prototipa ove vrste robota. Nakon priče o robotima, zagrijali smo maštu, rasprostrli sav mogući metalni, aluminijski i elektronički materijal kojeg smo se dočepali (nakon pustošenja tatine garaže) i – započeli s izradom unikatnog robota. Matice, federi, vijci i baterije povezani savitljivom bakrenom žicom polako su zadobivali obličje malih robota. Ova radionica pokazala se izvrsnom za poboljšanje motoričkih vještina, a kako smo se snašli u toj raboti, zavirite u naše izloge na dječjem odjelu. (Vesna Šaronja) Zmajevi sa stašnim bodljama, rogovima, kandžama, roze, crvene i žute zmajice što vole graditi kule u pijesku, bile su teme prve pričaonice u ožujku. Zmajevi Gordan, Škakljaj, Biljoljub, Zmaja itd. samo su neki od likova koje smo upoznali kroz naše priče. U drugoj pričaonici upoznali smo male šumske životinje koje prolaze kroz razne životne situacije, te iz svake izvuku neku pouku. Tako je mala Bubamara imala problema sa spavanjem, a radišni Mravac s prijateljima... Pjesmom smo pokušali probuditi proljeće i mislim da smo uspjeli. Puni KULTURA 15. jubilarna izložba pisanica Galerija grada Krapine veæ petnaestu godinu zaredom donosi predivnu izložbu pisanica oslikanih i ukrašenih na mnogo razlièitih naèina. Kao i prijašnjih, i ove se godine odazvao velik broj autora iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Što su izradile marljive ručice iz vrtića, osnovnih škola i srednjih škole KZŽ i kako su oslikana jaja likovnih umjetni- 16 ka i pojedinaca iz Krapine, Krapinskih Toplica, Zaboka, Zaprešića, Zagreba, Koprivnice, Baške na otoku Krku i Zadra može se vidjeti na ovoj atraktivnoj izložbi. Očekuje vas više od 500 raznih izložaka i instalacija uz zanimljivo likovno ostvarenje Križnog puta. (M. Ž.) GLAS ZAGORJA broj 91 dojmova podružili smo se na dječjem odjelu i svoje dojmove nacrtali na papir. Naši mali radovi mogu se vidjeti izloženi na dječjem odjelu, dok slike s pričaonice pogledajte u galeriji slika. Nakon svake pričaonice Dječji odjel oživi i ako se nađete u knjižnici, imat ćete osjećaj kao da ste stupili u košnicu prepunu djece, mama, igračaka, sve bruji od pitanja, šaputanja, dojmova. Zato drage mame, tate, bake, tete, u travnju, ako je srijeda 4. ili 18., brzo s dječicom u knjižnicu, jer čeka vas još puuuuno priča iza kojih se nešto miče. (Miljenka Presečki) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. TRAVNJA 2012. SAJAM POSLOVA Sajmom, koji je ove godine okupio najviše sudionika, potiče se izravni kontakt između poslodavaca i potencijalnih radnika, aktivnost u traženju posla, partnerstvo svih dionika na tržištu rada te pružanje informacija o mogućnostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog učenja te naglašavanje važnosti znanja i vještina potrebnih na tržištu rada. Ukorak s vremenom, organizirane su i multimedijske prezentacije raznih poslodavaca te programa za obrazovanje odraslih, a održane su i radionice – Kreativnost na djelu, Tražim... posao, Što ja tu mogu?, Obrazovanjem do posla, Uzimam život u svoje ruke, te okrugli stol na temu Budi otvoren, pruži priliku. Sudjelovalo je 70-ak izlagača, a bili su organizirani autobusi iz cijele županije ne bi li tako što više nezaposlenih, ali i učenika, Sajam poslova posjetilo više od tisuću ljudi Grad Krapina i ove je godine, po peti put, bio pokrovitelj i partner u organizaciji Sajma poslova koji je održan 22. ožujka u Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina. budućih posloprimaca, došlo u doticaj s trenutnom potražnjom na tržištu rada i mogućnosti obrazovanja, doškolovanja i prekva- lifikacija. Sajam je posjetilo više od tisuću ljudi. Na ovogodišnjem Sajmu poslova svoje poslove i aktivnosti pre- zentiralo je i Gradsko društvo Crvenog križa Krapina, koje ima izuzetno dobru suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje PU Krapina, te u toj suradnji zapošljava djelatnike na programu Javni radovi na određeno vrijeme. Na ovaj način gradska društva Crvenog križa u našoj županiji zaposle tijekom godine oko 20 osoba. Također Gradsko društvo Crvenog križa Krapina provodi sezonsko zapošljavanje za spasioce na vodi u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem, više o tome na www.hck. hr. Navedenim projektima Gradska društva Crvenog križa u našoj županiji predstavila su se na Sajmu poslova. (M. B.) Sretan i blagoslovljen Uskrs svim građanima grada Krapine uz želju da im uskrsno svjetlo isplete dar od radosti, zdravlja, mira i ljubavi! Gradsko vijeće i gradonačelnik Grada Krapine GLAS ZAGORJA broj 91 17 01. TRAVNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA UDRUGE Narcisom protiv raka dojke Udruga Europa Donna – sekcija Krapina i ove je godine na Trgu Ljudevita Gaja održala akciju Cvijetom narcisa protiv raka dojke kojom se želi skrenuti pažnja javnosti na velièinu problema karcinoma dojke i važnosti ranog otkrivanja te bolesti. Akcija je posvećena svim oboljelim ženama od raka dojke, a cvijet narcis odabran je u cijelom svijetu kao simbol buđenja života i nade. Volonterke udruge Europa Donna – sekcija Krapina prodavale su narcise po simboličnoj cijeni, a prikupljena sredstva od prodaje i dobrovoljnih priloga namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka KULTURA Večer rusko-hrvatske ženske poezije Poèele pripreme za organizaciju 47. tjedna kajkavske kulture Krapina 2012. dojke (besplatni ultrazvučni pregledi). Osim ove hvalevrijedne akcije, udruga Europa Donna – sekcija Krapina i ove godine nastavlja intenzivne aktivnosti na ranom otkrivanju raka dojke pa su tako organizirani besplatni ultrazvučni pregledi za 50 žena mlađe fertilne dobi obuhvaćene projektom Moj prvi ultrazvuk. (M. Ž.) UDRUGE Obilježen Dan invalida rada Društvo invalida rada Krapina i ove je godine obilježilo Nacionalni dan invalida rada Hrvatske. Tom je prigodom osim druženja i domjenka, održana i sjednica Upravnog odbora Društva invalida rada Krapina, na kojoj je prihvaćeno izvješće o radu za prošlu godinu, istaknut je ponovno Ugovor s autobusnim prijevoznikom Presečki, koji omogućava 40% popusta na svim relacijama i 20% popusta u izletničkom prijevozu za članove Društva. Nacionalni dan nije samo obilježen u Krapini, nego su članovi Društva izložili svoje radove u Hrvatskom savezu Udruga invalida rada u Zagrebu, a od 18. do 30. travnja sudjelovat će na izložbi u Slovenj Gradcu. Predsjednik Društva koje broji 1311 članova Dubravko Sopek, bio je i na druženju u Savezu u Zagrebu, s predsjednikom RH Ivom Josipovićem. U Plavoj dvorani Gradske knjižnice Krapina uoči Međunarodnog dana žena održana je Večer ženske ruske i hrvatske poezije. Organizirana je u suradnji sa Savezom Rusa Republike Hrvatske i Manjinskom ženskom udrugom Terem, te pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije. Uz gostovanja predsjednica Katarine Todorcev Hlača iz Saveza Rusa RH, Galine Petranović iz Udruge Rusa Slavonije, te Viktorije Čelan iz internacionalne udruge Rodi- PROMET Motociklisti, oprez Dolaskom toplijeg i ljepšeg vremena počinje motociklistička sezona, a to je ujedno najkritičnije i najopasnije razdoblje vožnje za sve vozače tih kategorija vozila. Policijski službenici – motociklisti Postaje prometne policije Krapina obavljat će tako u idućem periodu pojačani nadzor prometa na motociklima. Maksimalna pozornost, između ostalih, posvetit će se nadziranju brzine kretanja motora, nekorištenju zaštitne kacige, prisutnosti alkohola i droga u organizmu, isteku valjanosti prometne dozvole, tehničkoj neispravnosti vozila. 18 na, interpretacijama pjesama najistaknutijih ruskih pjesnikinja Ane Ahmatove, Marine Cvetajeve i Belle Ahmaduline na izvornom ruskom predstavile su se i brojne članice udruge Terem. Uz ruske melodiozne stihove mogao se čuti i pjesnički izričaj i hrvatskih, točnije zavičajnih pjesnikinja: Đurđe pl. Toldy Barilar, Mirjane Mikulec i Petre Ivić, te prvi put i ruski prijevod pojedinih pjesama. Upriličena je i mini izložba umjetničkih radova predstavnica ruske manjine. GLAS ZAGORJA broj 91 PU apelira na navedene kategorije sudionika u prometu da se pridržavaju zakonskih propisa kojima je regulirano njihovo ponašanje prilikom sudjelovanja u prometu, u cilju njihove osobne sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika. Na poligonu u Mihaljekovom Jarku obavljena je vožnja spretnosti policijskih službenika motociklista na posebno priređenom poligonu, koji je opremljen i postavljen radom i zalaganjem službenika PPP Krapina. Vožnja se sastojala od jedanaest vježbi, nakon kojih je obavljen i trening – vožnja važnijim prometnicama. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. TRAVNJA 2012. UDRUGE Godina nastupa Puhačkog orkestra Krapina Gradski puhaèki orkestar Krapina zimu je iskoristio za redovite probe, uvježbavanje novog i usavršavanje postojeæeg repertoara koji æe biti potreban za nastupe tijekom godine. Prvi važan nastup ove godine orkestar ima na Županijskoj smotri puhačkih orkestara koja će se održati 29. travnja u Zaboku. Zatim 9. lipnja orkestar hodočasti sa župom Sveti Križ Začretje na Trsat, čime velečasni Dražen Karačić zahvaljuje orkestru za svečanu procesiju koja je povodom proslave 350 godina župe Zabok održana od Štrucljeva do Zaboka. Potom slijedi 16. i 17. lipnja gostovanje s Desinićkim mažoretkinjama u Italiju u gradu Prata de Pordenone gdje su već gostovali prije 10 godina, točnije 15. rujna 2002. Sljedeće gostovanje orkestra također je izvan granica Lijepe Naše i to u Poljsku, grad Mszana Dolna koji je orkestru također KULTURA LOVCI Budite dio Tjedna kajkavske kulture Poèele pripreme za organizaciju 47. tjedna kajkavske kulture Krapina 2012. Tijekom ožujka održani su sastanci vezani za vanjska događanja u 47. Tjednu kajkavske kulture Krapina 2012. Tako je u prostorijama Županijske komore Krapina održan radni sastanak vezan za 20. jubilarni Zagorski gospodarski zbor čiju organizaciju potpisuju Grad Krapina, Krapinsko – zagorska županija i HGK – Županijska komora Krapina. Što se tiče dodatnih popratnih sadržaja u Tjednu u organizaciji Turističke zajednice grada Krapine, objavljen je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za postavu montažnog šatora na lokaciji igrališta Osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina i na lokaciji igrališta Srednje u lijepom sjećanju. Naime, 2010. na tamošnjem festivalu puhačkih orkestra između 11 orkestara iz Poljske, Slovačke i Mađarske orkestar je osvojio 2. mjesto i srebrnu plaketu. Gostovanje u Poljsku planirano je od 12. do 15. srpnja ove godine. U Tjednu kajkavske kulture orkestar je u Krapinu pozvao u goste Puhački orkestar Marinići iz Viškova pokraj Rijeke s kojima dugo surađuje i česti su gosti njihove jesenske manifestacije Matejna. Nažalost, iz zbira poziva neki puhački orkestri su ih iz financijskih razloga, uz zahvalu, odbili. (gz) škole Krapina za vrijeme trajanja Tjedna (1. do 8. rujna). Pozivaju se zainteresirane pravne i fizičke osobe da podnesu zahtjev za postavu montažnog šatora sa prigodnim zabavno – glazbenim programom i ugostiteljskom ponudom, poštom ili osobno na adresu Grad Krapina, Magistratska 30, 49000 Krapina s naznakom Zahtjev za postavu montažnog šatora za vrijeme trajanja manifestacije TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE KRAPINA 2012. Rok za podnošenje zahtjeva je 30. travnja 2012., a sve dodatne informacije o pozivu dostupne se na službenim web stranicama Grada Krapine – www.krapina.hr. (M. Ž.) Prebrojavanje divljači Zaštita kao i prihrana divljaèi jedan je od zadataka krapinskih lovaca, a poèetkom ožujka prebrojavali su divljaè na dvije površine svoga lovišta – na podruèju dijela lovišta Iskrica, i na podruèju Cintijevog. Lovci su zadovoljni viðenim u lovištu i brojnost divljaèi nije loša, makar je manja nego prijašnjih godina. Prebrojavanje je završilo kod domaæina Ivana Orehovca uz fini zalogaj i još finiju kapljicu. Na području Cintijevog uz žive zečeve i fazane uočen je i jedan uginuli jastreb s tek ulovljenim mišem. Pošto se nalazio ispod električnog voda, neki lovci su mišljenja da je stradao od električnog udara. Šteta što je zaštićena ptica stradala i što više neće čistiti polja od sitnih glodavaca. Lovačko društvo Krapina u zakupu ima otvoreno lovište Krapina površine 2840 hektara. U lovištu naročito obitavaju srna, zec i fazan, a od krupne divljači u predjelima Srahinjščice, Jelo- GLAS ZAGORJA broj 91 vice i Brezovice često su prisutne divlje svinje, a ponekad se u lovištu može uočiti i prisutnost jelena običnog. Predjeli lovišta uz Krapinčicu su relativno dobro napučeni sitnom divljači: zečevima, fazanima i divljim patkama. U tom predjelu još se može vidjeti šljuka i trčka, dok je srna sveprisutna u lovištu. Svake godine u lovište ispuštaju fazansku divljač i zeca. Lovačko društvo broji šezdeset lovaca koji su organizirani u četiri grupe: Trški Vrh, Dolići, Strahinjščica i Lepajci. 19 01. TRAVNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA OBRAZOVANJE Uspjesi krapinskih srednjoškolaca Na državnom natjecanju iz informatike u Primoštenu, uèenici Srednje škole Krapina nastavili su tradiciju uspjeha, voðeni mentorima Božidarom Dakoviæem i Stjepanom Šalkoviæem. Luka Lovrenčić izradio je rad Idealni plin, aplikaciju koja oponaša slobodno gibanje molekula idealnog plina prostorom, te omogućava promatranje i grafičko statističko praćenje stanja volumena plina uz mogućnost promjene nekih parametara, i osvojio 10. mjesto. David Dimec i Nikola Presečki izradili su rad Math to go, pomagalo za rješavanje matematičkih problema. Riječ je o aplikaciji za mobilne telefone s operacijskim sustavima iOS i Android. Neke od mogućnosti su crtanje grafova raznih funkcija, pristup formulama, računanje jednadžbi, a za- mišljen je i sustav pomoći učenicima preko interneta. Osvojili su 13. mjesto. – Opet se pokazalo da marljiv rad pronađe put do uspjeha, a vjerujemo da ovakvi KULTURA UDRUGE Glumački festival u Krapini I ove godine Zagorci su u iščekivanju jubilarnog petog Glumačkog festivala u Krapini, u organizaciji Kulturne udruge GFUK i Pučkog otvorenog učilišta Krapina, pokrenutog s namjerom da zagorskoj publici omogući poznavanje s kazališnim i glazbeno-scenskim stvaralaštvom naših profesionalnih kazališta i kazališnih grupa. Peto izdanje glumačkog festivala počinje 13. travnja gostovanjem Teatra Grabancijaš koji će izvesti predstavu Političar, 14. travnja gostovat će Histrioni s predstavom Mjehur od sapunice. GFUK se ponovo nastavlja 20-og kada je na repertoaru predstava Profesionalac, koju izvodi Kulturna udruga Glumci u Zagvozdu i Satiričko kazalište Kerempuh. Potom 21. travnja u Krapini gostuje Gradsko kazalište Velika Gorica – Scena 20 primjeri pokazuju mladima kako raditi i daju bar malo nade u kriznim vremenima – istaknuo je jedan od mentora, prof. Šalković. (M. B.) Gorica s predstavom U isto vrijeme na starom mjestu. Spektakluk je nova hit predstava Satiričkog kazališta Kerempuh. Nakon prostakluka, bezobrazluka, seljakluka i lopovluka, došlo je vrijeme i za – spektakluk, tako barem misle René Bitorajac, Tarik Filipović i Zoran Lazić koji dolaze u Krapinu 27. travnja. Posljednja predstava ovogodišnjeg festivala jest Ufuraj se i pukni, autora Ljubomira Kerekeša. Predstave počinju u 20 sati. Gostovanja predstava bit će i izvan Krapine, po gradovima i općinama KZŽ u terminima između vikenda. Poznati slikar Stjepan Đukić Pišta ove godine izradio je portret najkrapinskijeg pjesnika Dubravka Ivančana kojem je posvećen ovogodišnji festival. Sve informacije o GFUK-u možete dobiti na 049/ 371 – 561. (gz) Franjo Vodolšak ribički car Športsko ribolovno društvo Krapina na jezerima u Škarićevu otvorilo je ovogodišnju ribolovnu sezonu tradicionalnim natjecanjem za ribičkog cara. Carem postaje ribič koji na kraju natjecanja ima najtežu ulovljenu ribu. U borbu za ribičkog cara krenulo je 33 ribiča ovog društva, a najuspješniji je bio Franjo Vodolšak, novi ribički car. Drugo mjesto osvojio je Tihomir Hršak, dok je treći bio Mario Kozina. Spomenuti trojac nagrađen je peharima i priznanjima. Spomenimo još da je najviše ribe ulovio Tihomir Hršak, čak 14 komada šarana, ali najteži mu je bio za 260 grama lakši od lovine novog cara. GLAS ZAGORJA broj 91 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Natjecanje ekipa CRVENI KRIŽ Radionice u vrtićima Gradsko društvo CK Krapina najmlađu populaciju sa svojim radom upoznaje na radionicama koje organizira u dječjim vrtićima Grada Krapine: Mali Kaj, Gustav Krklec i Sunčica. U završnom dijelu djeca svoje dojmove i zapažanja o Crvenom križu prenose na papir. Svaki vrtić dobiva na poklon drvene bojice, flomastere i 2 DVD crtića. 01. TRAVNJA 2012. U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina održano je Gradsko natjecanje ekipa podmlatka i mladeži Crvenog križa u pružanju prve pomoći u osnovnoj školi Augusta Cesarca Krapina. Sudjelovale su ekipe podmlatka iz osnovnih škola: August Cesarec i Ljudevit Gaj iz Krapine, te iz Đurmanca, Jesenja, Petrovskog i Radoboja. U kategoriji mladeži nastupile su dvije ekipe iz Srednje škole Krapina. Prvo mjesto u kategoriji podmlatka osvojila je ekipa osnovne škole August Cesarec iz Krapine s osvojenih 115,7 od ukupno mogućih 120 bodova, drugo mjesto ekipa osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina sa 109,3 i tre- će mjesto ekipa osnovne škole Gornje Jesenje sa 104,9 boda. Pobjednička ekipa mladeži br. 1 iz Srednje škole Krapina osvojila je 100,3 od ukupno mogućih 120 bodova. Ekipa Srednje škole Krapina i ekipa podmlatka iz OŠ Augusta Cesarca Krapina predstavljat će Gradsko društvo Crvenog križa Krapina na međužupanijskom natjecanju koje će se održati u Lepoglavi 21. travnja 2012. gdje će nastupiti prvoplasirane ekipe podmlatka i mladeži iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Pobjednici na međužupanijskom natjecanju sudjelovat će na državnom natjecanju koje će se održati 12. svibnja 2012. u Rijeci. (gz) bave. Članovi DVD-a jednoglasno su prihvatili i novi Statut Društva. Nakon radnog dijela uslijedio je i svečani dio kad su dodijeljene zahvalnice i priznanja. Spomenice za 40 godina u vatrogastvu primili su Boris Uhernik i Ivan Kralj, za 30 godina u vatrogastvu Hinko Strahinec, a za 10 godina Mirko Golub. Priznanje Društva za najaktivnijeg operativnog člana u 2011. primio je Vjekoslav Kranjčec, dok je priznanje za najaktivnijeg člana iz redova neoperativnih članova Društva primio Mirko Gretić. Zahvalnice za pomoć i suradnju s DVD-om Krapina primili su Slaven Hršak, DVD Petrovsko i Karlo Jugec, član DVD-a Petrovsko te Branko Križnik iz Krapinskih Toplica koji je restaurirao staru vatrogasnu štrcaljku DVD-a Krapina iz 1885. Prigodne diplome primili su i članovi koji su u 2011. stekli zvanje vatrogasni časnik I. klase Marin Bratinčević, Mario Gerić, Milivoj Hršak, Darko Kantolić, Dražen Kantolić, Žarko Leljak i Davor Rukav. Pomoć za ljetovanje Gradsko društvo Crvenog križa Krapina i ove godine organiziralo je humanitarnu akciju Prepoznaj sebe. Održana je na dvije lokacije – na Trgu Ljudevita Gaja i na parkiralištu kod FINA-e. Cilj je bio prikupiti novčane priloge i pomoći ljetovanje učenika slabijeg imovinskog statusa. Akcija je provedena 13. godinu za redom, a sudjelovali su Srednja škola Krapi- na, šest osnovnih škola s područja djelovanja krapinskog Crvenog križa, te proizvođači pekarskih proizvoda. Svaki dobrovoljni prilog građana nagrađen je uratkom i pekarskim proizvodom. Zdravstveni djelatnici Gradskog društva Crvenog križa Krapina u suradnji s tvrtkom Salvus mjerili su tlak i šećer u krvi. U akciji je prikupljeno 3.537,65 kuna. (N. V.) VATROGASTVO Godišnja skupština Poèetkom ožujka održana je 137. redovna godišnja skupština DVD Krapina, najstarijeg društva u našoj županiji. Skupštini su nazočili brojni gosti, gradonačelnik Krapine Josip Horvat, krapinski župnik Tomica Šestak, predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas i Marijan Lovrenčić, pobratimska i prijateljska društva iz Slovenije. U radnom dijelu prihvaćena su izvješća o radu, financijsko izvješće kao i izvješće nadzornog odbora za 2011. Isto tako prihvaćen je i Plan rada za 2012. kao i Financijski plan za 2012. te Plan na- GLAS ZAGORJA broj 91 21 01. TRAVNJA 2012. GRAD KLANJEC OBRTNICI Pripremila Snježana Ricijaš Tradicionalni godišnji susret obrtnika Na tradicionalnoj obrtničkoj noći održanoj u restoranu Zelenjak u Risvici, u organizaciji Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec, okupilo se više od stotinu obrtnika iz klanječkog kraja i njihovih gostiju. Na prigodnoj svečanosti kojom svake godine započinje obrtnička noć predsjednik MUO Klanjec Mladen Županić osvrnuo se na rad Udruženja u prošloj godini. Prvi put u posljednjih nekoliko godina zabilježen je prestanak pada broja obrtnika. Ohrabrujući je to podatak, međutim, prati ga i onaj negativni, a to je manji broj novootvorenih obrta. Iza djelo- vanja MOU Klanjec u 2011. brojne su aktivnosti koje su prvenstveno bile usmjerene pravodobnom informiranju članstva o zakonskoj regulativi vezanoj uz obrtništvo te o svemu ostalom što je tijekom godine moglo biti korisno i dobrodošlo obrtnicima u njihovom svakodnevnom radu. Posebnu pažnju Udruženje je i prošle godine posvetilo i brojnim društve- Uručene su i ovogodišnje diplome za promicanje obrtničke struke u 2011. te priznanja jubilarcima za godine rada u obrtništvu. Dobitnici javnih priznanja Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec su: Za postignute uspjehe u obrtu i promicanje obrtničke struke u 2011. priznanja su dobili: Dubravko i Zlatko Gašpar i Božidar Zajec. Za rad u tijelima Udruženja i promicanje obrtničke struke u 2011., Davor Čusak. Za sudjelovanje na sajmovima i promicanje obrtničke struke u 2011., Želimir Krištofić. Za sudjelovanje u rekreativnim aktivnostima i promicanju obrtničke struke u 2011.: Damir Sporiš i Hrvoje Broz. Za 20 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju priznanja su dobili: Slavko Banović, Božidar Berc, Marijan Belojica, Ivica Mlinarić, Mirko Jambrešić, Franjo Štok, Miljenko Sušec, Ivanka Vahtarić i Euro Benz. Za 25 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju priznanje je dodijeljeno Vladi Borošaku. Za 30 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju: Željku Borošaku, Dragi Pregleju i Juraju Ricijašu. Za 35 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju – Petru Glasu. Za 45 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju – obitelji Ricijaš. nim i rekreativnim aktivnostima koje okupljaju njihove članove. Obrtnike su pozdravili, a u svojim pozdravnim riječima istaknuli i neke pozitivne pomake koji bi mogli biti najava boljih vremena za hrvatsko gospodarstvo, predsjednik OK KZŽ Davor Pleško, glavni tajnik Hrvatske obrtničke komore Krešimir Jušić, zamjenica župana Sonja Borovčak, te saborski zastupnik Željko Kolar. Uručene su i ovogodišnje diplome Sretan Uskrs Klanjčanima i njihovim prijateljima žele članovi Gradskog vijeća i gradonačelnik Grada Klanjca 22 GLAS ZAGORJA broj 91 za promicanje obrtničke struke u 2011. te priznanja jubilarcima za dvadeset i trideset godina rada u obrtništvu. U ugodnoj i opuštenoj atmosferi obrtnici i njihovi gosti uživali su u zajedničkom godišnjem druženju do kasno u noć. U večeri ispunjenoj plesom uz Boss band, gosti iznenađenja bili su Rajko Suhodolčan i Kvartet Gubec, a svojim scenskim nastupom sve ih je nasmijao Hrvoje Hrbud. GRAD KLANJEC 01. TRAVNJA 2012. UDRUGE GRADSKA UPRAVA Ocjenjivanje vina Udruga vinogradara i vinara klanječkoga kraja Trsek organizira ocjenjivanje vina. Cijena kotizacije po uzorku iznosi 35 kn, a vina će ocjenjivati stručnjaci enolozi. Prijave se primaju zaključno do 16. travnja. Po završetku ocjenjivanja u roku od 8 dana svi nagrađeni vinari dobit će obrazac (diplomu) s rezultatima ocjenjivanja koji je unificiran za područje Krapinsko-zagorske županije. Vinari koji neće biti nagrađeni za svoja vina također će dobiti pisane upute za poboljšanje kvalitete vina. Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na tel. 550-969, 098 915 88 44 ili 550-041 i 098 198 0297. ODGOJ Sufinanciranje loznih cijepova i sadnica voćaka Grad Klanjec je objavio javni poziv za sufinanciranje nabave loznih cijepova i voćnih sadnica za trajne nasade. Lozne cijepove preporučenih sorti Grad će sufinancirati u visini od 5 kuna po cijepu, a voćke u iznosu od 10 kuna po sadnici. Minimalna količina cijepova koju je potrebno zasaditi da bi se ostvarilo pravo na potporu je 50 komada, a maksimalno će se potpora dodjeljivati za 300 komada. Voćnih je sadnica potrebno zasaditi najmanje deset, a grad će sufinancirati nabavu maksimalno 30 sadnica. Uz zahtjev koji se podnosi Jedinstvenom upravnom odjelu potrebno je priložiti posjedovni list ili gruntovni izvadak, ugovor o zakupu na najmanje deset godina, a predati ih treba što prije jer je ovaj javni poziv otvoren do utroška planiranih proračunskih sredstava, a najkasnije do 30. travnja. TURIZAM Podrška vrtiću Kesten Četvrti proljetni susreti u Klanjcu Završen je humanitarni projekt Ja volim vrtiæ Pampersa Hrvatska i Drogerie markt Hrvatska za potporu dječjim vrtićima u kojem je sudjelovao i klanječki vrtić Kesten. Tijekom prva dva mjeseca ove godine roditelji i građani svoje su glasove putem Facebooka slali za odabrani vrtić, a po dva vrtića iz svake od pet hrvatskih regija s najvećim brojem glasova ostvarile su donaciju u vrijednosti od 40.000 kn. U Dječjem vrtiću Kesten ističu kako su neizmjerno ponosni što je mali klanječki vrtić koji polazi samo 35-ero djece osvojio najviše glasova u našoj županiji – ukupno 1452. Od srca zahvaljuju svima koji su aktivno sudjelovali u glasovanju, a osobito što su i druge potaknuli te tako stvorili čvrstu mrežu ljudi s dobrom voljom. Iako nisu osvojili nagradu, osjećaju se moralnim pobjednicima. (M. B.) SPORT Zapažen uspjeh strijelaca Klanječki mladi strijelci, članovi Streljačkog društva Predionica, postigli su još jedan u nizu svojih vrlo zapaženih rezultata. Novi uspjeh ostvaren je u zadnjem kolu Dopisne hrvatske lige koje je u nedjelju, 11. ožujka održano u Čakovcu. S pogođena 564 kruga u gađanju serijskom zračnom puškom ekipno su osvojili 2. mjesto. Prva je bila ekipa Duga Rese, a treće Veliko Trgovišće. Odlično su još jednom pucali Matija Lovrečki sa 191 krugom, Marko Ricijaš sa 189 krugova i Tihomir Kroflin s pogođenih 184 kruga. GRADSKA UPRAVA Prihvaćena izvješća Na sjednici gradskog vijeća grada Klanjca održanoj krajem ožujka, jedna od točki dnevnog reda bilo je i polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje srpanjprosinac 2011. Gradonačelnik Kolar podsjetio je na sporazume i ugovore koji su potpisani, kao i na najvažnije aktivnosti prošle godine. Riječ je o postavi rubnjaka Dol Klanječki – groblje, nogostup – Mihanovićev Dol – stepenice, uređenje Spomen groblja A. Mihanovića, zemljani radovi, cestovni propusti i oborinska odvodnja (Gredice, Bratovski Vrh, Ulica Matije Gupca u Klanjcu), klizište Letovčan Novodvorski, Gredice, Lučelnica, radovi i prijevoz kamenog materijala, asfaltiranje ceste Bratovski Vrh – Goljak, izgradnja dijela srednje tlačnog plinovoda kao i vodoopskrbnog cjevovoda za zonu Lepoglavec, sanacija kapele sv. Florijana. (M. B.) Grad Klanjec u suradnji s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske, Odborom za zdravstveni turizam i ljeèilišnu medicinu i Hrvatskim liječničkim zborom, Hrvatskim društvom za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite èinitelje organizira četvrti po redu stručno-znanstveni skup pod nazivom Èetvrti proljetni susreti u Klanjcu – Zdravstveni turizam i baština koji će se održati u Klanjcu, u dvorani Gradske knjižnice, 20. i 21. travnja 2012. Ovaj interdisciplinarni skup posvećen je zdravstvenom i medicinskom turizmu, lječilišnoj medicini te poveznici zdravlja i prirodne te kulturne baštine kao bitnih pretpostavki u zaštiti i unapređenju zdravlja, prevenciji bolesti i poboljšanju kakvoće života. Simpozij će okupiti liječnike, sveučilišne profesore, turističke, muzejske i druge stručnjake koji će svojim stručno-znanstvenim radovima, raspravama i zaključcima nastojati pridonijeti daljnjem razvitku i afirmaciji zdravstvenog i medicinskog turizma te lječilišne medicine u Krapinsko-zagorskoj županiji, kontinentalnoj, ali i cijeloj Hrvatskoj. Na dosadašnjim Susretima prezentirana su 64 stručna priopćenja koja su objavljena u tri Knjige izlaganja na znanstvenom skupu, a očekuje se da će više od dvadesetak radova biti priopćeno na ovogodišnjem Skupu te GLAS ZAGORJA broj 91 objavljeno u ovogodišnjem Zborniku radova. Skup započinje stručnim izlaganjima u petak u 16 sati, a nastavlja se u subotu u 10 sati. Uz stručni program bit će to prigoda i da sudionici razgledaju kulturne znamenitosti Klanjca, uživaju u kulturnozabavnom programu koji će prirediti domaćini. Upoznat će se s ponudom Termi Tuhelj, tvrtke partnera Skupa, ali i s domaćim proizvođačima meda, kupinovog vina i ljekovitog bilja. Program ovogodišnjih Proljetnih susreta završava u subotu poslijepodne izletom u Dvor Veliki Tabor. Skup boduje Hrvatska liječnička komora, a kotizacija iznosi 300 kn za liječnike, 150 kn za medicinske sestre, fizioterapeute te ostale, dok su umirovljenici oslobođeni plaćanja kotizacije. Kao i svake godine, građanstvu je slobodan ulaz na predavanja. 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. TRAVNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Humska ljepotica bez kišobrana Jedan od problema stambene zgrade u Humu na Sutli, tzv. Humske ljepotice je prokišnjavanje krova. Izgledno je da će afera automobila sa slovenskim registracijama potaknuti potpisivanje međudržavnih sporazuma. Ovo su teme o kojima je bilo riječi i na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Hum na Sutli. I sam načelnik Zvonko Jutriša poduzeo je određene mjere u pismenoj formi prema izvođaču radova, kao i prema nadzornom inženjeru koji je vodio projekt. Nakon određenog vremena, predstavnik geo opreme Ciglenečki prihvatio je sve navode reklamacije, pa će se dolaskom ljepšeg vremena prionuti radovima na sanaciji. Općinsko vijeće zaključilo je kako će se pomno voditi briga da izvođač radova odradi dogovorenu reklamaciju i da se istovremeno vještačenjem odgovori na određena pitanja zbog manjkavosti vezanih uz projektiranje i uz sam nadzor nad objektom. I o aferi automobila sa slovenskim registarskim oznakama na području Općine Hum na Sutli ponovno su raspravljali članovi Općinskog vijeća. Na webu Općine može se pronaći detaljan opis uvjeta i procedura koje se moraju zadovoljiti i obaviti, kao i sva objašnjenja u cijelosti upućena od strane carinarnice Krapina. Kako je pojasnio načelnik Piše Monika Briševac Zvonko Jutriša, zakonske odrednice će se morati poštivati. – S obzirom na složenost subjekata i problema, mislim da će se svaki slučaj morati zasebno rješavati od strane carinskih organa, jer nisu svi slučajevi isti i ne mogu se generalizirati, dodaje Jutriša. Ova afera otvorila je i pitanja koja zadiru u područje socijalnih i radnih prava koja Humčani ne mogu konzumirati u susjednoj Republici Sloveniji. – Tu će se morati uključiti određena Ministarstva, i viša tijela, organi, institucije koji će moći na relaciji dviju država potpisati sporazume, dodaje čelni čovjek općine koji se intenzivno pozabavio ovom problematikom. OPĆINSKA UPRAVA Jubilarci i novorođeni Berta i Vjekoslav Očko iz Brezna Gornjeg, Ana i Franjo Tepeš iz Huma na Sutli, Josipa i Josip Lupinski iz Lupinjaka, Irena i Ivan Barić iz Klenovca Humskog, Josipa i Ivan Turnar iz Huma na Sutli, Matilda i Ivan Čuček iz Huma na Sutli, Slavica i Stjepan Miklaužić iz Orešja Humskog, Katarina i Ivan Škrnički iz Brezna Gornjeg i Emika i Milan Štruklec iz Brezna Donjeg proslavili U Uredu načelnika Općine Hum na Sutli Zvonka Jutriše upriličen je prijem bračnih parova koji u ovoj godini slave zlatni pir. sretnih pedeset godina braka. Uz prigodnu čestitku s iskrenim željama za dug život svaki bračni par primio je i novčani iznos od 2.000 kn. Također, upriličen je prijem osme- ro roditelja novorođenih Humčanki i Humčana. Tom prilikom uručeno je ukupno 40.000 kn kao sredstva potpore za poboljšanje nataliteta u općini Hum na Sutli. OPĆINSKA UPRAVA Predložite najbolje iz svoje sredine Općina Hum na Sutli objavila je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja – počasni građanin, nagrada za životno djelo, nagrada Općine Hum na Sutli i plaketa Općine kao doprinos ugledu i promociji Općine, te za iznimno postignuće u protekloj godini. Za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja ovlašteni su općinski načelnik, članovi Općinskog vijeća, radna tijela Općinskog vijeća, trgovačka društva, ustanove, građani i udruge građana, političke stranke, vjerske za- jednice i druge pravne osobe. Općina Hum na Sutli poziva ovlaštene predlagače da, sukladno naprijed navedenim kriterijima, dostave prijedloge za dodjelu priznanja Općine najkasnije do 2. travnja na adresu Općine. Sretan i blagoslovljen Uskrs svim stanovnicima, prijateljima i poslovnim suradnicima općine Hum na Sutli želi načelnik Zvonko Jutriša, zamjenik Milan Brezinšćak i članovi općinskog vijeća Huma na Sutli. 24 GLAS ZAGORJA broj 91 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. TRAVNJA 2012. GOSPODARSTVO KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Remont peći Pročišćivač dobio uporabnu dozvolu U Vetropack Straži, tvornici stakla iz Huma na Sutli, sredinom veljače započeo je remont staklarske peći na kojoj se u proteklih 10 godina proizvodila bijela staklena ambalaža. Povjerenstvo za tehnički pregled uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Dražji u Humu na Sutli, uvidom u svu dokumentaciju kao i pregledom stanja na terenu dalo je suglasnost za izdavanje uporabne dozvole za uređaj. Remont će trajati sveukupno 70 dana, tijekom kojih tvornica opet postaje veliko gradilište. Peć 63 će nakon remonta zadržati isti nominalni kapacitet od 320 t/dan (5 linija, 50 sekcija), ali bi trebala trošiti manje energije po kilogramu rastaljenog stakla. – Ovim će se projektom u sljedećih 11 godina osigurati potrebna količina bijelog stakla za naša tržišta, a nabavom nove opreme omogućiti maksimalna fleksibilnost i iskoristivost proizvodnje, ističu iz Vetropacka. Kako bi zadovoljili zahtjeve kupaca te zahtjeve novih standarda kvalitete, u planu su i infrastrukturni zahvati poput rekonstrukcije niskog dijela proizvodne hale, poboljšanje klimatizacije i zaštite od buke, priprema za naknadno spajanje peći na centralni filter za pročišćavanje dimnih plinova, priprema za spajanje na postrojenje za predgrijavanje smjese i dr. Ukupna vrijednost investicije je oko 170 milijuna kn. Prema terminskom planu prve će kapi stakla iz remontirane peći 63 izaći u drugoj polovici travnja, nakon čega slijede završni radovi na uređenju pogona. Posljed- Načelnik Zvonko Jutriša istaknuo je da je stvorena pretpostavka za pročišćavanje otpadnih voda i da će u idućim mjesecima uslijediti priključivanje većih objekata na VATROGASTVO Vatrogasac dobrovoljac mora se roditi nji remont ove peći bio je u svibnju 2002., dok je npr. remont peći 61 bio 2008. koji je započeo, sjećamo se, rušenjem stare peći i izgradnjom nove. Peć 61 ima kapacitet 230 tona stakla na dan, ili čak 50 tona više nego prije tog remonta, te tri proizvodne linije. Vetropack Straža, osim što je uzor u gospodarskom smislu i oslonac Huma na Sutli, tvrtka je koja dokazuje da se mogu raditi dobri poslovi, dobre investicije i da se može povećavati proizvodnja sa svom dužnom pažnjom prema okolišu. NAJAVLJUJEMO Paljenje krijesa na Veterjeku Općina Hum na Sutli i TZO Hum na Sutli organiziraju 2. paljenje krijesa povodom Velikog četvrka, 5. travnja 2012. Paljenje krijesa bit će u 3.30 sati na obiteljskom imanju Josipa Berca na Veterjeku. Prošle su godine Donjem Humu. – Svi članovi povjerenstva su se pozitivno izjasnili u svezi uporabne dozvole uređaja za pročišćavanje otpadnih voda – dodaje načelnik. u programu nastupili humski glazbenici predvođeni Vladimirom Večerićem, kuburaška društva te Udruga vinogradara i podrumara Humska kapljica, a i ove godine priprema se bogati program. U društvu je došlo do kadrovskih promjena, dosadašnji tajnik Darko Kamenščak sada obavlja funkciju zamjenika zapovjednika, nova tajnica je Veronika Berc, a novi zapovjednik društva je Mario Antonić. Društvo je u prošlom razdoblju uredilo potkrovlje na tavanskom dijelu kako bi postrojba iskoristila tavanski prostor za skladišni dio arhive, kuhinje i drugo, a uređene su i garaže. Od ostalih aktivnosti, prošle godine spomenuto društvo bilo je domaćin i organizator natjecanja Dolinom Sutle, na kojem su osvojili drugo mjesto od 15. Također, po drugi put održana je skupština djece i mladeži, i društvo je izuzetno ponosno što ima velik lanu Bračunu, Ivanu Koražiji, Ivanu Špiljaku i Dragi Grahovaru. Vatrogasne spomenice za 40 godina pripale su Milanu Očku, Zvonimiru Martinu Mikši i Stjepanu Očku. Srebrne vatrogasne plamenice dobili su Davor Nakon održane redovne izvještajne skupštine DVD-a Prišlin-Hum donijet je operativni plan, program rada uz financijski plan, te su utvrđene aktivnosti i rokovi izvršenja. broj pripadnika i mladeži, a to je danas rijetkost. Skupština je bila prilika da se članovima podijele i priznanja za vatrogasnog veterana Vjekoslavu Miklaužiću, Josipu Korenku, Stjepanu Očku, Vladimiru Majceniću, Zvonimiru Martinu Mikši, Milanu Očku, Ivanu Pongračiću, Mirku Humskom, Mi- Bračun i Davor Majcenić, a srebrnu vatrogasnu medalju dobio je Darko Kamenščak, koji je zahvalio svim članovima DVD-a Prišlin – Hum, posebno članovima Upravnog i Nadzornog odbora te zapovjedništva na trudu i radu koji je uložen za boljitak spomenutog Društva i na zadovoljstvo svih građana općine Hum na Sutli. OPĆINSKA UPRAVA Uređenje i asfaltiranje cesta Započeo je jedan od značajnih programa vezanih uz cestovnu infrastrukturu na području Huma na Sutli. Projekt uređenja i asfaltiranja nerazvrstanih cesta doseže 600 tisuća kuna. Nakon što je ponovno raspisan natječaj, radove izvodi tvrtka Ceste Varaždin. GLAS ZAGORJA broj 91 25 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. TRAVNJA 2012. Razgovarala Monika Briševac Ivan Kranjčić, načelnik općine Godina zaustavljanja recesije Dugogodišnji načelnik jedne od gospodarski najrazvijenijih općina u Županiji, Općine Sveti Križ Začretje, gospodin Ivan Kranjčić, rođen je 1943. u Kozjaku Začretskom. Razvojna strategija Općine usmjerena je na malo gospodarstvo i obrtništvo, uslužne djelatnosti i trgovinu, a najpoznatija investicija je izgradnja centra Roses Fashion Outlet, u kojem su smještene trgovine najpoznatijih svjetskih brendova. I dok mnoge potresa kriza, u ovoj općini napreduje se brže nego u okruženju. Radi se, gradi, uspostavlja red... Izborom nove vlade, ministara, mnogi su se nadali boljem sutra. Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima ožujka, pokazuje nastavak uvjerljive prednosti lijevo-liberalne koalicije. Što prema pokazateljima Vi očekujete da bi moglo biti bolje? Porast podrške građana vladajućoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a, unatoč već poduzetim, kao i najavljenim nepopularnim mjerama i rezovima s ciljem smanjenja proračunskog deficita i nužnih promjena u gospodarstvu dokazuje njihovu svijest da su radikalni potezi neophodni i da teret poduzetih mjera moramo podnijeti svi zajedno. Iako je nezahvalno s pozicije Općinskog načelnika ocjenjivati efekte zapo- 26 Pretpostavke za uspješnu realizaciju projekata, osim izvora financiranja za svaku jedinicu lokalne samouprave prije svega su jasno definirana razvojna opredjeljenja i na osnovi toga namjena prostora kroz prostorno-plansku dokumentaciju. četih promjena na razini države, ipak mislim da će one donijeti prije svega više reda u svim segmentima njezinog funkcioniranja, od javne uprave na svim razinama, društvenih djelatnosti do gospodarstva. Prije svega očekujem zaustavljanje recesije, povrat investicijskih aktivnosti, ulaganja u izvozno orijentirane proizvodne djelatnosti i postupno zaustavljanje nezaposlenosti. Očekujem također fiskalnu decentralizaciju i više proračunskih sredstava za jedinice lokalne samouprave, kako bi mogle preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj. Svakako, očekivane pozitivne promjene mogu uslijediti tek u iduće dvije do tri godine. Što je prema Vašem mišljenju, osim, naravno, one financijske strane, važno za pridonošenje uspješnoj realizaciji zacrtanih projekata? Znamo da su prognoze nezahvalne, no ipak kakve očekujete ove, 2012.? Pretpostavke za uspješnu realizaciju projekata, osim izvora financiranja za svaku jedinicu lokalne samouprave prije svega su jasno definirana razvojna opredjeljenja i na osnovi toga namjena prostora kroz prostorno-plansku do- kumentaciju. Opravdanost realizacije pojedinog projekta treba se dokazati odgovarajućim predinvesticijskim studijima i elaboratima. U ovoj godini očekujemo nastavak stagnacije proračunskih prihoda, uz prisutne poteškoće u naplati prihoda po posebnim propisima kao što su komunalna i grobna naknada, porez na potrošnju, porez na tvrtku i sl. U proračunskim prihodima za ovu godinu nismo planirali subvencioniranje održavanja i izgradnje objekata komunalne infrastrukture od strane građana. Vjerujemo da je proračun općine realan. Želite li što izdvojiti, za što ste predvidjeli najviše sredstava? U proračunu za 2012., kao i obično, najviše sredstava predviđeno je za održavanje i izgradnju objekata komunalne infrastrukture i gospodarstva, ukupno 5,882.000 kuna ili 51% ukupno plani- ranih proračunskih rashoda. Važno je napomenuti da naknade dužnosnicima i plaće zaposlenih u Jedinstvenom upravnom odjelu iznose 1,297.000 kuna ili svega 11,20% planiranih proračunskih rashoda. Koliko je teško malim lokalnim jedinicama ostvariti razvoj bez potpore s državne razine? S kakvim ste se situacijama susretali do sad? Opće je poznata činjenica da jedinice lokalne samouprave na razini države raspolažu sa svega 9% ukupnih proračunskih prihoda, od čega preko polovice otpada na grad Zagreb. Uz ovakvu primarnu raspodjelu proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave teško mogu osigurati vlastiti razvoj bez potpora iz državnog proračuna. Takve potpore unazad osam godina teško su se dobivale, pogotovo je to bio problem za one općine i gradove čija vodstva nisu pripadala političkoj opciji koja je bila na vlasti na razini države. Vjerujem da će se to prema ozbiljnoj najavi ministra Linića promijeniti već u idućoj godini i da će jedinice lokalne samouprave raspolagati sa znatno većim proračunskim prihodima. Sigurno da će i nadalje lokalna samouprava Za našu županiju, pa i za Općinu Sveti Križ Začretje nužno je osigurati nova radna mjesta i za visokoobrazovane mlade ljude kako bi svojim radom i stečenim znanjem pridonijeli razvoju i napretku ovih prostora. GLAS ZAGORJA broj 91 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE trebati potpore iz državnog proračuna za veće projekte komunalnih objekata, ali dodjela tih sredstava mora biti transparentna i pravedna. Uspješnost poduzetnika s vizijom razvoja i dobrih programa Recesija je, nema novca, ali svi zajedno moramo se izboriti za aktiviranje investicija koje su potreb- strijske ceste su gotove, kad se planira C dionica? Od projekata nismo odustajali, ali smo neke, kao na primjer, izgradnju groblja i izgradnju internih cesta u Zoni malog gospodarstva odgodili ili razgraničili na etapnu gradnju. Što se tiče ceste u Zoni malog gospodarstva dionica C dovršit će se u drugoj polovici ove godine. Time će se omogućiti pristup do nekih poduzetničkih lokacija kao i te- Svi zainteresirani poduzetnici za ulaganje na području naše Općine imaju na raspolaganju usluge stručnih službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru, gruntovnici, rješenja komunalnih priključka, prikupljanje suglasnosti prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, povezivanje s domaćim projektnim kućama i izvođačima radova, do pomoći kod pronalaženja kadrova. ne Krapinsko-zagorskoj županiji, gradovima i općinama. Kakva je situacija u Vašoj općini? Sigurno je da je recesija utjecala na smanjenje investicijskih aktivnosti i na području Općine Sveti Križ Začretje. Neki investitori su u ovoj krizi vidjeli šansu, pa su ipak odlučili ulagati u proizvodne pogone. Tako je sredinom prošle godine tvrtka Kvadra u Zoni malog gospodarstva dovršila pogon za proizvodnju namještaja površine 4.500 m² u koji je uložila više od 20,000.000 kn. Proizvodni program zasniva se na isključivo hrvatskom dizajnu i namijenjen je inozemnom tržištu. Na sajmovima u Beogradu i Hanoveru u Njemačkoj postigli su izvanredne uspjehe i dobili brojna svjetska priznanja, a što je još važnije, ugovorili su izvozne poslove s nizom europskih zemalja, te s Južnom Korejom. Tvrtka sada zapošljava preko četrdeset radnika, a uskoro slijedi udvostručenje kapaciteta i povećanje broja zaposlenih. Početkom ove godine tvrtka Apolo II iz Slovenije u Zoni malog gospodarstva započela je gradnju pogona površine 2.000 m² za proizvodnju dječjih potrepština i igračaka. Očekuje se dovršenje objekata i početak rada krajem kolovoza, uz zaposlenje minimalno petnaest radnika. Dakle, iako je kriza investitori koji imaju viziju razvoja i dobre proizvodne programe, ipak grade. Jeste li morali odustati od nekih projekata? Imate jednu od najjačih gospodarskih zona u Zagorju. Što je s cestom? A i B dionice indu- meljita rekonstrukcija Županijske ceste 2160 s izgradnjom nogostupa u Svetom Križu Začretju na dionici Keratek – Crodux u dužini oko 700 m. Sredstva za rekonstrukciju ove ceste osigurava Županijska uprava za ceste, a Općina Sveti Križ Začretje snosit će troškove izrade projektne dokumentacije i asfaltiranje nogostupa. Nadamo se da će Hrvatske ceste konačno prići izgradnji ceste Zabok – Krapina koja prolazi uz Zonu malog gospodarstva i neophodna je kako radi rasterećenja prometa kroz naselja tako i radi potreba proizvodnih pogona u Zoni. Jedan od načina privlačenja stranih ulaganja je brže i učinkovitije pružanje podrške zainteresiranim ulagačima i s tim ciljem uz podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva osnivan je i u našoj Županiji One Stop Service Centar... I Vi ste kao općina Sv. Križ Začretje sudionik. Kako Centar djeluje, odnosno koju ulogu ima? Općina Sveti Križ Začretje podržala je osnivanje tog centra iako smo još pred desetak godina razvili svoj model logističke potpore poduzetništvu i investitorima koji i danas besprijekorno funkcionira. Svi zainteresirani poduzetnici za ulaganje na području naše Općine imaju na raspolaganju usluge stručnih službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru, gruntovnici, rješenja komunalnih priključka, prikupljanje suglasnosti prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, povezivanje s domaćim projektnim kućama i izvođačima 01. TRAVNJA 2012. radova, do pomoći kod pronalaženja kadrova. Za sada nismo imali potrebu korištenja spomenutog centra. U neposrednoj blizini Roses Designer&Fashion Outleta otvoren je još jedan Trgocentrov dućan. Otvoren je i novi dućan Strahinjčice pa zaključujemo da su investicijske aktivnosti i dalje prisutne? U zoni uslužnih djelatnosti Trgocentar iz Zaboka otvorio je veliki trgovački objekt s kućnim potrepštinama i vrtnim centrom površine od 2.400 m², koji svojim asortimanom nadopunjuje ponudu Roses Fashion Outleta. Objekt Strahinjčice zadovoljava potrebe građana u južnom dijelu naselja Sveti Križ Začretje i gravitirajućih susjednih naselja. Osim što je poboljšana opskrba građana, za nas su važna i novootvorena radna mjesta. Bez obzira na krizu i u zoni uslužnih djelatnosti imamo najave novih ulaganja. U tijeku registracija dječjeg vrtića Pčelica Općina Sveti Križ Začretje zalaže se za natalitetnu politiku, dodjeljuju se stipendije, uređuju škole. Prošle godine uređeno je tako igralište uz dječji vrtić kod Osnovne škole. U planu je i gradnja dječjeg vrtića. Više o toj kapitalnoj investiciji? U posljednjih deset godina dodjeljujemo prosječno dvadeset studentskih stipendija u visini od 800 kn mjesečno i osamnaest učeničkih u visini od 400 kn mjesečno. Do sada je na visokim i lukom Općinskog vijeća osnovana je predškolska ustanova dječji vrtić Pčelica, čija je registracija u tijeku. Time Općina Sveti Križ Začretje preuzima osnivačka prava dječjeg vrtića koji će se izdvojiti iz organizacijske strukture škole. Što se tiče izgradnje novog dječjeg vrtića i jaslica sa zadovoljstvom mogu obavijestiti javnost da je pri kraju rješavanje imovinsko pravnih odnosa oko vlasništva potrebnog građevinskog zemljišta. Dobivena je lokacijska dozvola, a pred dovršenjem je glavni projekt. Tijekom travnja uslijedit će ishođenje građevinske dozvole, odnosno potvrda glavnog projekta. Paralelno s tim u tijeku je i izrada potrebnih programa za prijavu projekta vrtića za sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te resornih ministarstava. Za očekivati je da će se s izgradnjom započeti sredinom 2013. Primjer ste načelnika koji se okružio mladim ljudima. Otvaramo li mi Zagorci dovoljno perspektive mladim ljudima i visokoobrazovanim kadrovima? U našem društvu stalno se priča da imamo premalo visokoobrazovanih kadrova, a kada mladi završe visoke škole, uz iznimku nekih struka kao što su strojarstvo, elektrotehnika i informatika, teško nalaze posao. Za našu županiju, pa i za Općinu Sveti Križ Začretje nužno je osigurati nova radna Odlukom Općinskog vijeća osnovana je predškolska ustanova dječji vrtić Pčelica, čija je registracija u tijeku. Time Općina Sveti Križ Začretje preuzima osnivačka prava dječjeg vrtića koji će se izdvojiti iz organizacijske strukture škole. višim školama diplomiralo pedesetak naših stipendista. Samo prošle godine na visokim školama diplomiralo ih je jedanaest. Mladim roditeljima prilikom rođenja djeteta dajemo novčanu potporu u visini od 2.000 kn. Srednjoškolcima sa 25% cijene karte subvencioniramo prijevoz do škole. U dječjem vrtiću u sklopu škole osigurava se boravak pedeset i troje djece, a još ih tridesetšestero vrtićke i jasličke dobi pohađa vrtiće u susjednim jedinicama lokalne samouprave. Sadašnji vrtić djeluje kao ustrojstvena jedinica pri Osnovnoj školi. Od- mjesta i za visokoobrazovane mlade ljude kako bi svojim radom i stečenim znanjem pridonijeli razvoju i napretku ovih prostora. U tom smislu nužno je na razini države sustavnim poticajnim mjerama, kao i kroz zakonsku regulativu osigurati zapošljavanje svih mladih visokoobrazovanih kadrova. Istovremeno na lokalnoj razini prilikom stipendiranja treba voditi računa o potrebama gospodarstva za adekvatnim profilima kadrova. Općina Sveti Križ Začretje vodi vlastite evidencije o visokoobrazovanim kadrovima sa svog područja i pomaže im kod pronalaženja zaposlenja. Svim stanovnicima, prijateljima i poslovnim suradnicima Općine Sveti Križ Začretje sretan i blagoslovljen Uskrs žele načelnik i članovi Općinskog vijeća GLAS ZAGORJA broj 91 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. TRAVNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Stjepan Muhek u društvu ministara i župana Načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek imenovan je u Nacionalno povjerenstvo za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je na čelu potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica. Članovi povjerenstva su i ministri u Vladi, njih deset iz odgovarajućih resora, četiri župana, dva gradona- čelnika, jedan zamjenik gradonačelnika, dva općinska načelnika i četiri neovisna vijećnika, a sastav povje- renstva je višestranački. U povjerenstvu je i župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić, kao i spomenuti Muhek, koji je i potpredsjednik Udruge općina u RH. Ovih je dana pak osnovana i Krovna udruga jedinica lokalne samouprave, tzv. KOLOS, čije predsjedništvo čini šest članova, po tri ispred Udruge općina i Udruge gradova. Jedan od članova predsjedništva je i Stjepan Muhek, što je još jedno priznanje za bistričkog načelnika i znak prepoznavanja njegovog rada i djelovanja. Piše Elvis Lacković KULTURA Nemreš Održana skupština DVD-a pobjeć od nedjelje Tugonica-Podgrađe VATROGASTVO Svoju redovnu godišnju izvještajnu skupštinu održalo je DVD Tugonica-Podgrađe, jedno od četiri društva koja čine Vatrogasnu zajednicu Općine Marija Bistrica. Riječ je o vrlo aktivnom društvu koje trenutno broji čak 105 članova: 80 temeljnih, 3 počasna i 22 člana vatrogasne mladeži. U prošloj godini na svom području djelovanja zabilježene su dvije intervencije suhe trave i raslinja, kao i jedna izvan područja djelovanja, što govori o izvrsnoj prevenciji. No, ovo je društvo zaista velik dio svog brojnog članstva stavilo u službu vatrogastva, ali i drugih događanja u Tugonici i Podgrađu, Općini Marija Bistrica, pa i šire. Već desetak godina članovi ovog društva borave na dislokaciji na priobalju. Tako je bilo i prošle godine, kada je 12 članova odradilo ukupno sedam smjena. Pohvale radu ovog društva uz zahvalu za suradnju uputili su i zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić, pročelnik Područnog ureda zaštite Nemreš pobjeć od nedjelje, naziv je predstave Ludens Teatra, kojom je otpočela nova sezona kazališnih predstava u Mariji Bistrici. Riječ je o projektu Kazališta u Mariji Bistrici (KUMB), koji je pokrenut prošle godine, a ugostio je pet predstava. Prva ovogodišnja predstava Nemreš pobjeć od nedjelje, komična je predstava Tene Štivičić, koju je režirao Dario Harjaček, a glume izvrsni Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić. Predstava govori o dvoje mladih ljudi koji predstavljajući razvoj vlastite lju- bavne veze, od zaljubljenosti do rutine, zamora i netrpeljivosti, svjedoče o gomili problema s kojima se, živeći ovdje i sada, svakodnevno susrećemo. Kroz svima poznate, klišeizirane, situacije Ona i On prolaze svoje intimne, egzistencijalističke i materijalne krize, vrteći se u neprekidnom krugu nesigurnosti, bespomoćnosti i želje za nečim boljim. Predstava je oduševila prisutnu publiku, a organizatori sljedeću najavljuju početkom svibnja. OBRAZOVANJE Jurica Skuliber županijski prvak i spašavanja Dražen Strabić, rektor Svetišta MBB vlč. Zlatko Koren, te predsjednik Društva hrvatsko-francuskog prijateljstva Krapina Nikola Capar, s kojim je suradnja uspostavljena baš u Francuskoj. Dodajmo kako su na skupštini dodijeljena i priznanja za rad u društvu, pa je tako priznanje za 30 godina rada dobio Slavko Totović, a priznanja za 10 godina rada u društvu dobili su Mihael Gorički, Martina Hoić, Elvis Lacković, Marijo Micak, Kristijan Matok i Dalibor Živičnjak. Učenici OŠ Marija Bistrica izvrsno su nastupili na županijskom natjecanju iz geografije, koje je održano u Dubrovčanu. U kategoriji petih razreda Jurica Skuliber osvojio je prvo, a Barbara Tomorad drugo mjesto. Druga je bila i Tamara Jakopović kod šestih razreda, a kod osmih Viktorija Kušt osvojila je treće mjesto. Magda Mi- lički je pak kod sedmih razreda bila četvrta. Državno natjecanje održat će se u Dubrovniku. Blagoslovljen Uskrs i neka Vam svjetlo Isusovog uskrsnuća ispuni domove srećom i blagostanjem, žele Vam članovi vijeća Općine Marija Bistrica i načelnik Stjepan Muhek 28 GLAS ZAGORJA broj 91 SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE 1. IV. – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE, CVJETNICA 9. IV. – USKRSNI PONEDJELJAK 7,30, 9, 11 i 18h Svete mise u 7.30, 9, 11, 16 i 18h hodočašće udruge “HRVATSKA ŽENA” KRIŽNI PUT NA KALVARIJI U 15 sati Zagreb – Sesvete, sveta misa u 11h 5. IV. – veliki četvrtak – 19h 6. IV. – veliki petak – 19h 7. IV. – velika subota – 20h 8. IV. – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA 6,30 blagoslov jela, 9, 11 i 18h 15. IV. – II VAZMENA NEDJELJA – BIJELA OTVORENJE HODOČASNIČKOG LJETA 29. IV. - IV. VAZMENA NEDJELJA Dan svećeničkih i redovničkih zvanja HODOČAŠĆE SJEMENIŠTARACA NAŠEG DJEČAČKOG SJEMENIŠTA 01. TRAVNJA 2012. GRAD OROSLAVJE 01. TRAVNJA 2012. Školska zgrada s dvije učionice bila je i bivša Partizanova Željezara, nedaleko nekadašnje zgrade u kojoj je radio matični ured i pošta, a nakon što je Prpić poklonio zemljište, sagrađena je nova školska zgrada u kojoj je danas Srednja škola. Osnovnu školu na dvije lokacije, matičnu u Oroslavju i Područnu u Krušljevom Selu danas pohađa 501 učenik, 45 učitelja i tri stručna suradnika, a nastava se odvija u dvije smjene. Školska zgrada, iako nova tek 40 godina iziskuje znatna sredstva za obnovu. Najveći ostvareni zahvati bili su u okviru projekta energetske učinkovitosti Krapinsko-zagorske županije: postavljena je nova stolarija i zamijenjen salonitni pokrov limenim, matičnoj školi. Prošle godine je opločeno školsko dvorište i rekonstruirana ventilacija u školskoj kuhinji. Sukladno mogućnostima mijenja se i dotrajala rasvjeta u učionicama i hodnicima uz uvođenje štednih izvora svjetlosti. U PŠ Krušljevo Selo stavljeni su novi parketi i u potpunosti je okreče- godište 1946. – pola stoljeća poslije ispred škole 150 godina OŠ Oroslavje Spomen Oroslavja datira od prije šestotinjak godina, a povijest se praktički odvijala između dvaju nedalekih dvoraca: Donjeg i Gornjeg Oroslavja i njihovih vlasnika; Čikulina, Sermaža, Vojkovića i Vranicanija, da bi 1920. dvorce sa svim pripadajućim zemljištem kupio industrijalac Milan Prpić. Sve u životu okolnog stanovništva, uz proizvodnju vina, odvijalo se usko povezano s gospodarstvima dvoraca. U takvim okolnostima o povijesti školstva nije zabilježeno mnogo, a najstariji Oroslavčani kojih više nema među živima, sjećali su se zgrade na rubu Donjeg parka, iza današnjeg ugostiteljskog objekta 1829 kao zgrade u kojoj se učilo čitati i pisati. Tu su vjerojatno bili početci oroslavskog školstva, stjecanja znanja i obrazovanja. na zahvaljujući donaciji i dobrovoljnom radu. U vlasništvu škole je i velika površina zemljišta (zelene parkovne površine, voćnjak, livade, opločene i asfaltirane površine i sportski tereni), uređuje se cvjetnjak, ružičnjak, zelene površine. U suradnji sa stručnim osobljem Botaničkog vrta iz Zagreba, na prijedlog mjesnog Ekološkog društva Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, OŠ Oroslavje dobitnik je Eko-oskara, 1. nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša koju je učiteljici biologije Biserki Klun uručio ministar Božo Kovačević, uz Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja 2001. u za boravka Vesne Parun u Stubičkim Toplicama učenici Područne škole Krušljevo Selo čestitali bi joj rođendan Slet na Dan mladosti, školsko igralište OŠ Oroslavje 1961. 30 Piše Dunja Horvatin Vodicama. Iako pred ovom školom ne leprša Zelena zastava, koja sama po sebi i nije garancija odgovarajućeg ekoodgoja, suživotu s prirodom posvećeni su u brojni programi. Kao i svaka mudra vlast koja misli na budućnost, i ovdje razmišljaju u kakvom to okolišu žive djeca i mladi, znaju da obrazovanje uključuje čovjeka čitavog, njegovu unutarnju prirodu, odnos prema vanjskoj prirodi, okolišu i društvu koje ga okružuje. Od malih nogu. Prepoznavši važnost djelovanja na području suzbijanja nasilja među djecom, OŠ Oroslavje se među prvih 12 škola u Hrvatskoj 2004. uključila u UNICEF-ov projekt Za sigurno i poticajno okruženje u školama i stekla naziv Škola bez nasilja. Taj je status obnovljen 2008., a projekt se GLAS ZAGORJA broj 91 uspješno i kontinuirano provodi i dalje. Brojne su nagrade i priznanja učiteljima i učenicima ove škole, u školskim i izvan školskim aktivnostima. Čak je troje učenika nagrađeno izdavanjem slikovnica u natječaju Moja prva knjiga. Zapažena i redovita su sudjelovanja na natječajima Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu u Krapini, Zboru malih pjesnika u Zlataru, Smotri dječjeg kajkavskog pjesništva D. Domjanić u Zelini i natječaju Volim svoju obitelj, Moja prva knjiga u Karlovcu, Mala nagrada Gjalski u Zaboku, smotri kajkavskog stvaralaštva i očuvanju kulturne baštine Kajkavijada u V. Toplicama, natječaju U potrazi za Veronikom, županijskoj izložbi Zagorje, trnac starih sorata voća i dr. Posebno su aktivne eko-etno skupine: Rupčeki, Klaruši, Pinkleci i Fertunčeki koje njeguju kajkavštinu u riječi, tradiciju i običaje zagorskog kraja. Ovih je dana uređena gredica i zasađena srčekima (Dicentra spectabilis), iz donacija. Izrađena je i prigodna brošura iz koje se može saznati sve o toj lijepoj, pomalo zaboravljenoj biljci u zagorskim dvorištima. U natječaju HTZ, Volim Hrvatsku (za pjesmicu Priroda nema rezervnih dijelova) i opet je 1. nagrada došla u Oroslavje, a iznos od 8.000 kuna korisno će se utrošiti. Projekt Biološka raznolikost školske bare vezan je uz baru u školskom dvorištu: proširena je, produbljena, a slijedi uređenje stazica i mostića. U razredima, na hodnicima, u školi i oko nje, između zvona i poslije, pršti pozitivnom energijom, ulijeva došljaku dobar osjećaj: naš identitet ne čini samo uloga koju ispunjavamo u društvu ili pripadnost nekoj stranci, organizaciji…, ne čine ga te vanjske, često konfliktne i manje-više privremene manifestacije postojanja, već vrijednosti koje njegujemo, kojima se priklanjamo. A znanje koje se ovdje prikuplja i dijeli, osnova je razboritih odluka, nada u bolju budućnost. OPÆINA JESENJE 01. TRAVNJA 2012. Piše Ivan Habijanec VOĆARSTVO Voćnjak obitelji Janžek U svojem voćnjaku intenzivno se bave uzgojem starih sorti jabuka. Voćnjak obitelji Janžek jedan je od najvećih na području Jesenja, a po broju i raznovrsnosti sadnica zasigurno je na prvom mjestu. Voćnjak je nastao u predjelu zvanom TranikiJarek na vlastitom zemljištu, a onda trnju, i to onom glogovom, koje lijepo cvate, ali ima duboko i žilavo korijenje, sve je to trebalo ručno iskrčiti, sasjeći i iskopati korijenje da ponovno ne poraste trnje – prisjeća se Ivica Janžek. U voćnjaku je posađeno 55 stabala jabuka starinskih sorti, mnoštvo oraha, smokve, kruške, Prvi pogled na fotografije čitatelju neće pružiti ništa neobično, na ako se malo bolje pogleda, primijetit ćete iznimno uređen voćnjak obitelji Janžek. Ivica Janžek u Jesenju poznatiji pod nadimkom Robin i njegova obitelj ulažu mnogo truda u uređenje svojeg imanja – nekad zapušteno i grmljem zaraslo zemljište pretvorili su u lijep voćnjak. su ga iz godine u godinu povećavali kupnjom susjednog zemljišta, pa je sada veličine oko 2 ha. Kako je to izgledalo, najbolje govori podatak da se ovo zemljište nije obrađivalo 40 godina. Sve je bilo u šljive, breskve, marelice, trešnje od najranije do najkasnije, borovnice, ljeska..., koliko stabala ima ni sam vlasnik ne zna. Za stare sorte voćaka odlučili smo se iz jednostavnog razloga; otporne su i dugovječnije i ne treba ih prskati, to je čisto ekološki. U potrazi za starim sortama voćaka obišli smo cijeli naš kraj kako bi nabavili plemke (pelcere) za cijepljenje posađenih podloga-divljaka i tako je nastao voćnjak starih nasada. Udio u tome svakako imaju i sin Ivan koji je i sam naučio cijepiti voćke, a i snaha Danijela rado pomaže; u dijelu voćnjaka sagradili smo bazen u kojeg utječe voda iz potočića koji izvire ispod brežuljka. Oko svake sadnice zaštihani je kvadrat zemlje, time ko- OPĆINSKA UPRAVA rijenje lakše dobiva potrebnu vodu i zrak, spriječen je rast korova, a i ovako je lakše kositi travu, kad je sve postavljeno u liniju. Želja je našeg sugovornika da primjerom potakne one koji imaju malo volje, vremena će se zasigurno naći, da pronađu svoj kutak na ovim našim prelijepim bregima, uređuju ga i održavaju, tu će pronaći, kao i on, svoj nužno potreban mir. Takav rad oplemenit će njih same i kraj koji time uljepšavaju, te ga učiniti korisnijim. OO HDZ JESENJE U posjetu devedesetogodišnjacima Svake godine za blagdan Sv. Josipa čelništvo općine Jesenje posjećuje svoje sumještane koji su navršili 90 i više godina, donoseći im na dar košaru ispunjenu voćem, napicima i drugim slatkim namirnicama. Radosni susret ove godine s načelnikom Ivanom Maligcem prva je podijelila Ljubica Katalenić, sada najstarija mještanka koja ove godine navršava 94 godine. Nasmijana i dobrog raspoloženja, uz čašicu domaćeg kupinovog vina uvijek je spremna za razgovor. Nema nekih većih zdravstvenih problema jedino je noge slabo služe, i pokoji put glavobolja. Lijepo joj je zbog čega je zahvalna snahi Katici koja se brine za nju, radost su joj i unuci kojih ima sedmero te četrnaest praunuka koji je posjećuju. Štefanija Draganić je u 92. godini života, živi sa sinom Viktorom, snahom Đurđom i unukom Danijelom. – Lijepo mi je, niš mi ne fali, kad me kaj zabo- li popijem tabletu i uz našu domaću muziku kratim si vrijeme – veli baka Štefanija, a snaha Đurđa se nadovezuje – Baka je u mlađim danima voljela vesti i bila je šnajderica, narodne nošnje koje imaju članice AKUD-a Žensko Kazalište njezinih su ruku djelo no sad je ruke baš i ne služe. Iako živi sama sa snahom, Jana Pek se ne žali, raduje se proljeću i lijepom vremenu, jer tada uživa ispred kuće pod brajdama. Očekuje je manji operacijski zahvat i to je pomalo plaši, jer iskustva s doktorima i nema previše. Želja joj je da je zdravlje posluži pa da poživi do stote. Sama u svojoj drvenoj kućici živi Terezija Šumiga. Još uvijek vitalna, ta 92-godišnja starica svake nedjelje pješice ide na misu, trgovinu, sadi povrće u vrtu. Živi skromno, u kući ima samo jedan trošni radio pa si večernje sate krati molitvom u krevetu. Klari Artić 93 su godine, živi sa sinom Josipom i obitelji. – Godine koje su iza mene, brzo su prošle, najvažnije je da imam volju, a i mogu još nekaj i delati, onda se nekak bolje osjećam. Uz posel dobro si je spiti kupicu vina, to vam daje snagu – uvjerava nas Klara. Mara Cvrtila voljela bi da malo bolje vidi jer to joj je zasada najveći zdravstveni problem, ne sjeća se kad je bila bolesna. Kćerka Marija, koja je svakodnevno posjećuje, donosi joj hranu i ostale potrepštine. Ove godine u klub 90+, pridružile su se Ana Halužan, relativno dobroga zdravlja, pa se može brinuti sama za sebe i Ana Herceg koja također živi sama, a posjećuje je sin Stjepan, koji joj donosi potrebne namirnice. Ivan Malogorski na čelu OO HDZ-a Jesenje Općinska organizacija HDZ-a Jesenje je 17. ožujka u Domu kulture održala redovitu Izbornu skupštinu. Za novog predsjednika općinske organizacije HDZ-a Jesenje izabran je Ivan Malogorski koji je dobio 96% glasova prisutnih. On je ujedno bio i jedini kandidat za tu funkciju. Skupštini je nazočio i Ivica Zaplatić, potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Krapinsko-zagorske županije. Sretne uskrsne blagdane svojim stanovnicima, kao i svim prijateljima Općine Jesenje žele članovi Općinskog vijeća i načelnik općine Ivan Maligec GLAS ZAGORJA broj 91 31 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. TRAVNJA 2012. DONACIJA Knjige za mališane Zaklada policijske solidarnosti darovala je Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice 128 knjiga i slikovnica. Ravnatelju bolnice Dušku Cerovcu u ime Zaklade i MUP-a, knjige i slikovnice uručio je zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković. – Ovo što danas poklanjamo samo je mali znak pažnje i dokaz da hrvatska policija misli i na najmlađe. Nadamo se da će ove slikovnice djeci koja svoje dane moraju provoditi u bolnici uljepšati njihov boravak i da će ih razveseliti. Mi im želimo da što prije ozdrave – rekao je zamjenik ministra Tonković prilikom uručivanja donacije. Nakon primopredaje donacije, svi su se uputili u obilazak Dječjeg odjela bolnice, gdje su djeca koja su na liječenju i pohađaju školu pri Specijalnoj bolnici pripremila i prigodan program. Inače, Zaklada policijske solidarnosti osnovana je krajem 2005. s ciljem promicanja humanitarnog djelovanja i potpore policijskim službenicima MUP-a te pružanja pomoći prilikom svih oblika stradavanja i ugrožavanja socijalnog položaja policijskih službenika i članova njihove obitelji. U akciji Knjigama do osmijeha dobili su 24 tisuće knjiga i slikovnica za djecu. Određeni broj podijeljen je kolegama koji imaju djecu, a dio slikovnica daruje se ustanovama u kojima ona borave. (M. B.) VOĆARSTVO Voćarstvo uz stručnu potporu Nakon velikog prošlogodišnjeg interesa i ove je godine Općinska knjižnica Krapinske Toplice organizirala predavanje u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom – Javnom poljoprivrednom savjetodavnom službom. U kinodvorani Doma kulture okupili su se zainteresirani voćari, iz Toplica, ali i ostalih dijelova naše županije. Georg Gal, mr. ing. hort., viši stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredne komore govorio je o rezidbi jabuke, kruške, koštunjičavog voća i kupine. Naglasio je važnost rezidbe u fazi mirovanja i rezidbe u fazi vegetacije, tzv. zelene rezidbe. Štefanija Lovrenčić, dipl. ing. agr., rukovoditeljica Područnog odjela Hrvatske poljoprivredne komore u svom predavanju Gnojidba višegodišnjih nasada, istaknula je značaj analize tla te dobre pripreme tla prilikom sadnje i tijekom života voćke. Irena Kipke iz tvrtke Pinova iz Čakovca upoznala je prisutne s programom za vođenje evidencije u nasadima. Nakon predavanja uslijedila je demonstracija rezidbe na obližnjem brežuljku Škrniku. Okupljeni voćari s velikim su zanimanjem pratili savjete Štefanije Lovrenčić i Georga Gala, postavljali brojna pitanja te aktivno sudjelovali u rezidbi voćaka. Ivan Orel iz tvrtke Pinova iz Čakovca prezentirao je rad s električnim škarama. Stručna predavanja, zanimljiva demonstracija rezidbe i ugodno druženje na kraju obilježili su ovo zanimljivo i odlično posjećeno predavanje. (N. M. K.) KNJIŽNICA OPĆINSKA UPRAVA Savjet mladih Proljeće u šetnji Općinska knjižnica Krapinske Toplice u suradnji s OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice organizirala je radionicu Proljeće u šetnji, na kojoj su sudjelovala djeca nižih razreda Osnovne škole Krapinske Toplice, učenici Škole pri bolnici i učenici PŠ Mala Erepenja. Voditeljice radionica bile su učiteljice iz Škole pri Bolnici Višnja Gverić, Mirjana Hrestak i Tamara Komar. Kroz nekoliko zajedničkih aktivnosti djeca su izradila cvjetiće i leptire kojima su ukrasila knjižnicu, a pisanice i zečiće izrađene na radionici učenici OŠ pri Bolnici prodavali su na Cvjetnom sajmu u subotu uoči Cvjetnice, kako bi prikupili sredstva za obnovu svog dječjeg igrališta. Nositelj ove radionice, kao i niza aktivnosti tijekom tog tjedna, bila je OŠ pri Bolnici, s ciljem promoviranja svoga rada, ali i prikupljanja sredstava za obnovu dječjeg igrališta. Jedna od značajnih priredbi bio je tradicio- nalni humanitarni koncert Pisanica, s ciljem prikupljanja sredstva za opremu škole kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućili što bolji uvjeti školovanja. Budući da je istekao mandat prvih članova Savjeta mladih Općine Krapinske Toplice pokrenut je postupak za izbor novih članova. Savjet mladih osnovan je kao savjetodavno tijelo Općinskog vijeća, s ciljem poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u javnom životu općine. Pravo predlaganja imaju udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učeničko vijeće i drugi oblici organiziranja mladih sa sjedištem u Toplicama. Savjet broji pet članova, a birati se mogu osobe u dobi od 15 do 29 godina. (gz) Sretan i blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane, svim žiteljima općine Krapinske Toplice, da uskrsna svjetlost tijekom godine obasjava njihove obitelji žele načelnik Vladimir Huzak i zamjenik Milan Čanžeki, te članovi Vijeća općine Krapinske Toplice 32 GLAS ZAGORJA broj 91 OPĆINA MAČE 01. TRAVNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Prihvaćena izvješća Članovi Općinskog vijeća općine Mače na svojoj sjednici među ostalim jednoglasno su usvojili godišnji obračun proračuna za prošlu godinu s prikazanim ukupnim prihodima u iznosu od 2,362.307,95 kn i ukupnim rashodima i izdatcima u iznosu od 2,047.017,80 kn. Prihvaćen je i prijedlog izvršenja svih popratnih planova i programa za prošlu godinu, a koji se donose uz Proračun. Na sjednici je jednoglasno prihvaćeno i polugodišnje izvješće o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. Također jednoglasno donijeta je odluka o odabiru najpovoljnije ponude za obavlja- nje komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja općine Mače. Za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada iz poslovnog prostora Općine Mače, te sa tri mjesna groblja i sajmišta na području Općine odabran je Komunalac Konjščina d.o.o. iz Konjščine. (N. V.) Piše Romana Sedak KULTURA Na redovnoj godišnjoj skupštini KUD-a Ljudevit Gaj Mače, za predsjednicu je izabrana Renata Sedak. Početkom ožujka na redovnoj godišnjoj skupštini tamošnjeg KUD-a Ljudevit Gaj, za predsjednicu Društva izabrana je Renata Sedak, za potpredsjednika Robert Sedak, a tajnica je Josipa Dumbović. Došlo je i do izmjene članova u i društvima iz cijele Hrvatske. Pred kraj godine planira se cjelovečernji koncert Ususret Božiću gdje će biti zastupljene sve sekcije Društva. Ovisno o materijalnim uvjetima, tijekom godine KUD planira i dalje nastaviti Izvršnom odboru, a donesen je i plan rada za 2012. KUD u ovoj godini planira kontinuirano održavati probe svih sekcija te roditelje uključiti u aktivno djelovanje u Društvu, jer su djeca redoviti i aktivni članovi. Do svibnja se planira obnoviti koreografija Posavine Školsko zvono s kojom će dječja folklorna skupina nastupiti na Smotri dječjeg stvaralaštva Krapinsko-zagorske županije 5. svibnja. Stariji folklorni ansambl trenutno vježba i sprema se za Smotru folklora KZŽ koja se održava 20. svibnja. Tamo će se predstaviti s koreografijom Jelenje (Gorski kotar). KUD će i ove godine održati manifestaciju Tamburaška noć sa smotrom tamburaških sastava Zlatnom tamburicom te cjelovečernjim koncertom po skupinama u Domu kulture u Maču. Sve sekcije će i dalje nastupati na smotrama u našoj županiji te se odazivati na sve ponuđene nastupe s namjerom proširivanja suradnje sa sličnim udrugama s nabavljanjem glazbala, podržavati stručno usavršavanje voditelja i zainteresiranih članova te što je više moguće povećati broj tjedno održanih probi zbog što kvalitetnijeg rada svih sekcija. KUD Ljudevit Gaj Mače jedan je od rijetkih KUD-ova u županiji koji kontinuirano djeluje od svog osnivanja 1980. Broji oko 130 aktivnih članova, što podrazumijeva najmanje šest održanih probi tjedno, iako to nije uvijek dovoljno. Uz predanost samih članova i zahvaljujući angažmanu voditelja i članova Izvršnog odbora, 2011. godina obilježena je kvalitetnim nastupima na raznim manifestacijama. Čuvanje tradicije i običaja zagorskog kraja ono je što KUD Ljudevit Gaj otpočetka njeguje kroz pjesme, plesove i koreografije. Uz zagorski repertoar, Društvo njeguje i običaje cijele Hrvatske. Uz brojno članstvo i vodstvo ne sumnjamo da će tako nastaviti i dalje. Renata Sedak nova predsjednica IZ RADA ŽUPE Misa u Poznanovcu i Lado u Maču Peti korizmeni tjedan 2012. ostat će na poseban način u sjećanju župljana župe Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Maču zbog dva događaja od iznimne važnosti. Na petu korizmenu nedjelju, 25. ožujka 2012., u naselju Poznanovec, koje pripada župi Mače, slavljeno je povijesno bogoslužje. Naime, po prvi puta u Poznanovcu slavljena je sveta misa za vjernike iz tog najudaljenijeg dijela župe Mače. Misno slavlje za preko 200 vjernika slavio je u vatrogasnom domu u Poznanovcu Zlatko Koren, privremeni upravitelj župe Mače. Ovim misnim slavljem, koje će od sada biti redovito svake druge nedjelje, okončano je petomjesečno traženje prikladnog prostora za slavljenje svete mise u Poznanovcu. Na početku misnoga slavlja vlč. Koren rekao je: Hvala što ste se u takvom broju odazvali na ovo jedinstveno, neponovljivo i povijesno bogoslužje, koje se dogodilo zahvaljujući vama i svima koji su prepoznali našu potrebu i izašli nam u susret. Već duže vrijeme postoji interes i želja vjernika iz Poznanovca i Luga Poznanovečkog da se sagradi prikladna filijalna kapela kako bi se župljanima iz najudaljenijeg dijela župe omogućilo redovito sudjelovanje u misnom zajedništvu, posebno onima koji nemaju vlastiti prijevoz ili nekoga tko bi ih povezao u župnu crkvu. Drugi događaj od iznimne važnosti za župu Mače bio je koncert Ansambla Lado u srijedu 28. ožujka 2012. u župnoj crkvi. Na koncertu pod nazivom O, Isuse daj mi suze izvedeni su korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke. Zbor je pod ravnanjem Dražena Kurilovčana predstavio bogato hrvatsko crkveno pučko pjevanje istočnog dijela naše Domovine te su se na trenutak Hrvatsko Zagorje i Slavonija, Baranja, Srijem i Bačka osjećali povezani korizmenom baštinom. Župna crkva bila je ispunjena, a izvođače, domaćine i goste pozdravio je privremeni upravitelj župe Mače, Zlatko Koren, zaželjevši da ovaj prvi koncert Ansambla Lado u Maču bude prvi u nizu. (L. S.) Podijelite svoj kruh i bolje će vam prijati, podijelite svoju sreću i postat će veća. Blagoslovljene uskrsne blagdane i sretan Uskrs svim žiteljima općine Mače žele članovi općinskog vijeća i načelnik Općine Mače Stjepan Sokolić GLAS ZAGORJA broj 91 33 OPĆINA PETROVSKO 01. TRAVNJA 2012. VATROGASTVO KULTURA Aktivni i brižni vatrogasci Članovi DVD Petrovsko, početkom ožujka održali su svoju redovnu izvještajnu Skupštinu. DVD Petrovsko osnovano je 2. rujna 1973. od 26 osnivača društva. Danas Društvo broji 65 članova, aktivni su u svom osposobljavanju, naročito puno nade polažu u rad s djecom i mladeži, pa tako imaju odličnu suradnju s Osnovnom školom Petrovsko. Ono čime se ponose, jest donacija kombija Mercedes 100 D uz pomoć Petrovčana Franje Živičnjaka i tvrtke Vodoprivreda d.d. Zagreb, dok je tvrtka Mika Milana Galovića iz Jesenja pomogla u pripremi kombija za registraciju. U izvješću se moglo čuti kako je društvo u prošlih godinu dana sa 70 vatro- gasaca uspješno interveniralo 14 puta: 1 intervencija na gospodarskom objektu, 10 intervencija na šumskom požaru, 1 požar dimnjaka i 2 kontrolirana spaljivanja. Redovito posjećuju starije i bolesne članove te ih počaste prigodnim poklonima. Na skupštini su bili prisutni dožupan KZŽ Anđelko Ferek Jambrek, saborski zastupnik Anđelko Topolovec, prof. dr. sc. Antun Presečki, županijski vatrogasni zapovjednik, zapovjednik JVP Krapina Marijan Lovrenčić, načelnik općine Petrovsko Ivan Šanjug, pripadnici okolnih DVD-ova i mnogi drugi. (gz) KULTURA Ususret Uskrsu i uskrsnim blagdanima, učenice članice skupine Mlade vezilje i njihova učiteljica Božena Tihava, izvezle su 14 postaja Križnog puta. Mlade se vezilje s veseljem svakog tjedna okupljaju u jednoj od učionica i u opuštenoj atmosferi, uz glazbu njeguju tradiciju i vezenjem stvaraju nove motive. Kao predlošci služe im crteži za koje je zadužena učiteljica-voditeljica skupine. Izrada svih 14 postaja Križnoga puta bila je vrlo zahtjevna, već samom složenošću motiva. Ipak, uz veliki Izvezene postaje Križnog puta Uskrsna radionica U OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko održana je likovna radionica za roditelje učenika 4.a razreda pod vodstvom učiteljice Vesne Mikša. Roditelji su tako svojim sudjelovanjem doprinijeli humanitarnoj akciji Crvenog križa Prepoznaj sebe. Iz tog lijepog druženja roditelja i djece proizašli su prekrasni radovi i mnogo smijeha… OBRAZOVANJE Predavanje o pozitivnoj komunikaciji U suradnji s Obiteljskim centrom Krapina u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko održano je predavanje pod nazivom Pozitivna komunikacija. Edukativno predavanje za učitelje i stručne suradnike, na sjednici Učiteljskog vijeća održala je djelatnica Obiteljskog centra Sandra Kos. Time je nastavljena dobra suradnja škole i Obiteljskog centra. (J. M.) EKOLOGIJA trud, marljive ručice uspjele su dovršiti svoje radove i u preduskrsnom razdoblju izložiti ih u svojoj školi. Svaki uspjeh veseli male vezilje i motivira ih u daljnjem radu. Možda će jednom svoje znanje i vještine prenijeti na svoju djecu, unučad i tako pridonijeti očuvanju tradicije svoga kraja. (B. Tihava) Radionica o sortiranju otpada Početkom ožujka na Županijskom natjecanju iz povijesti održanom u OŠ Gornje Jesenje, Ante Korto Kelava, učenik 8. razreda OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko, osvojio je odlično drugo mjesto pod vodstvom učiteljice Anice Špiljak Početkom ožujka održane su u OŠ Petrovsko i PŠ Slatina radionice o sortiranju otpada kojima su prisustvovali učenici 4. razreda i njihove učiteljice Vesna Mikša i Andreja Cigula. Kako je OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko uključena u provođenje međunarodnog programa Eko-škole u RH, odabrana je za provođenje radionice o sortiranju otpada. Radionice Svim žiteljima općine Petrovsko i naše županije, sretan i blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane želi načelnik Ivan Šanjug, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Mužek, te vijećnici Općine Petrovsko 36 GLAS ZAGORJA broj 91 se provode u sklopu projekta REMEDISANUS – Poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju onečišćenih lokaliteta. Cilj projekta je zaštita okoliša prekograničnog područja kako bi se pojačala i podigla svijest lokalnog stanovništva o zaštiti okoliša, te da se smanje ekološki rizici i postojeće zagađenje. (J. M.) OPĆINA RADOBOJ 01. TRAVNJA 2012. UPRAVNI ODJEL OBRAZOVANJE Realizacija dogovorenog i priprema novih projekata Vijećnici općine Radoboj na svojoj su sjednici prihvatili polugodišnje izviješće o radu načelnika općine. Kao temelj svog djelovanja u drugoj polovici prošle godine načelnik, Anđelko Topolovec, navodi dobru suradnju s Krapinsko zagorskom županijom i državnim institucijama što je Općini Radoboj donijelo 450.438 kuna iz Županije, te realizaciju ranije potpisanih i novih ugovora sa državnim institucijama, kao što su osiguranje sredstava za rekonstrukciju Rimske ceste, rekonstrukcija javne rasvjete, saniranje divljih odlagališta otpada, nastavak radova na Zavičajnoj zbirci i početak izgradnje informativno-edukacionog centra zaštite prirode u Radoboju. Što se tiče aktivnosti na području Općine koje su financirane iz vlastitih sredstava i pomoći iz drugih izvora u drugoj polovici prošle godine asfaltiran je put od sv. Zdenčeka do kapelice, izgrađene su tribine na nogometnom igralištu, radilo se na uređenju društvenog doma u Radobojskim Bregima, sanirana su oštećenja na lokalnim prometnicama, organizirano je niz manifestacija povodom obilježavanja Dana općine, vođena je briga o predškolskoj i školskoj djeci, socijalno ugroženim osobama, te su pripremani projekti za predstojeće akcije. Tu se prije svega misli na rješavanje pitanja opskrbe stanovništva pitkom vodom, izmjeni urbanističkog plana radi poticanja razvoja gospodarstva, rješavanje problema prostora za osnovno obrazovanje i predškolski odgoj djece te rješavanje svakodnevnih problema građana. Općinsko vijeće Općine Radoboj donijelo je Odluku o pokretanju Programa izgradnje stanova po modelu društveno poticajne stanogradnje. Cilj je da se omogući izgradnja stanova po povoljnim kreditnim uvjetima i da se na taj način pomogne u rješavanju stambenih pitanja, prije svega mlađim obiteljima. Program inače predviđa da jedinica lokalne uprave ili samouprave osigura zemljište i priključak na komunalnu infrastrukturu, a samu izgradnju financira Agencija APN koja kasnije i putem povoljnih kredita obavlja i prodaju stanova. Prema Odluci načelnik Općine Radoboj donijet će odluku o uvjetima i kriterijima za kupnju stanova prema Programu POS-a i imenovati Povjerenstvo za provedbu natječaja za kupnju stanova. Političkim strankama 13 tisuća kuna U proračunu Općine Radoboj za 2012. osigurano je 13.000 kn za rad političkih stranaka. Općinski vijećnici donijeli su odluku o rasporedu tih sredstava. Pravo na sredstva iz općinskog proračuna imaju stranke koje imaju svoje vijećnike u Općinskom vijeću i za svakog muškog dobivaju po 977,44 kn, a za vijećnicu 1.075,18 kn. Tako će HDZ dobiti ukupno 3.909,76 kn, HNS 4.105,24 kn, HSS 977,44 kn, te SDP 4.007,50 kn. ODGOJ Dječji vrtić u Jazvinama Načelnik Općine Radoboj, Anđelko Topolovec, početkom ove godine pokrenuo je inicijativu za uređenje dječjeg vrtića. Kako se očekuje početak radova na dogradnji zgrade OŠ Side Košutić u Radoboju, kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu svih osnovnoškolaca s područja Općine, sadašnja zgrada Područne škole u Jazvinama trebala bi do- biti novu namjenu. Tu bi trebao biti dječji vrtić za oko 80 djece, uređen prema najsuvremenijim standardima. Za sada se priprema potrebna dokumentacija kako bi se mogao podnijeti zahtjev za osiguranje potrebnih sredstava. (M. M.) Županijsko natjecanje iz matematike u OŠ Side Košutiæ Radoboj 13. ožujka održano je županijsko natjecanje iz matematike na kojem je sudjelovalo 39 učenika od 4. – 8. razreda. Svečano otvorenje natjecanja popraćeno je zvucima Lijepe naše koju su otpjevali učenici zbora škole domaćina. Potom je dobrodošlicu poželjela ravnateljica Milena Veseljak, a pridružili su joj se načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec i dožupanica Sonja Borovčak. Učenici OŠ Radoboj pripremili su za svoje goste prigodan kratak program. Tea Tušek izvela je monolog Čemu služi matematika, a učenici 7. a razreda igrokaz Na satu matematike koji je napisala naša učenica Lana Bistrović. U kategoriji četvrtih razreda prvo mjesto osvojio je Hrvoje Puljko iz OŠ A. Cesarca Krapina. Drugo mjesto dijele Robert Kunštek iz OŠ V. Kovačića Hum na Sutli, Ana Jagarinec iz OŠ P. Štoosa Kraljevec na Sutli te Karlo Batišta iz OŠ Lj. Gaj Krapina. Treće mjesto pripalo je Karlu Ravenskom iz OŠ Gornje Jesenje. U kategoriji petih razreda najbolji rezultat ostvarila je Magda Topić iz OŠ J. Leskovara Pregrada. Drugo mjesto pripalo je Petri Daković iz OŠ A. Cesarca Krapina, dok je treće mjesto osvojila Marija Kantolić iz OŠ Krapinske Toplice. Najbolji u kategoriji šestih razreda bio je Valentino Kunštek iz OŠ V. Kovačića Hum na Sutli. Drugo mjesto dijele Jelena Sajko iz OŠ S. Košutić Radoboj i Mislav Žlepalo iz OŠ A. Cesarca Krapina. Karlo Kovačić iz OŠ Marija Bistrica osvojio je treće mjesto. U kategoriji sedmih razreda najboljom se pokazala Valentina Meglić Piše Jasenka Marmilić, školska knjižničarka iz OŠ Veliko Trgovišće. Drugo mjesto pripalo je Mihaelu Grmovšeku iz OŠ S. Košutić Radoboj, dok je treće mjesto pripalo Timonu Spieglu iz OŠ Lj. Gaj Krapina. Od natjecatelja osmih razreda najbolji je bio Ivan Kuljak iz OŠ Zlatar Bistrica. Drugo mjesto osvojila je Lucija Kuhar iz OŠ Lijepa naša Tuhelj, a treće Lara Špiljak iz OŠ V. Kovačića iz Huma na Sutli. Svaki učenik dobio je pohvalnicu za sudjelovanje na natjecanju i brošuru o radobojskom kraju, a za svaku školu općina Radoboj je osigurala i monografiju Radoboja. Učenici koji su osvojili prva tri mjesta dobili su priznanja i prigodne poklone. Uskrs i uskrsne blagdane, pune mira i spokoja, svim svojim mještanima i prijateljima žele načelnik Općine Radoboj Anđelko Topolov, njegov zamjenik Josip Krleža, članovi Općinskog vijeća i predsjednik Alojz Sajko GLAS ZAGORJA broj 91 37 OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. TRAVNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Bosnar: Općinska organizacija DC-a Stubičkih Toplica ogledalo rada Općine Općinska organizacija Demokratskog centra Stubičke Toplice održala je u ožujku svoju redovnu izbornu Skupštinu na kojoj je za predsjednika organizacije ponovno izabran Vladimir Bosnar, zamjenik predsjednika je Nedjeljko Æuk, a potpredsjednici su Ivica Ivanišević i Zrinka Košić. Za tajnicu je izabrana Gordana Kraljić, a blagajnica je Ivanka Bartol. U nadzorni odbor su izabrani Vladimir Pilski, Zdravko Stjepan Prevender i Mato Zrinski. Podnoseći izvještaj o radu, novi – stari predsjednik Bosnar napomenuo je kako je općinska organizacija DC-a Stubičkih Toplica ogledalo rada Općine s obzirom na to da je DC zastupljen u Općinskom vijeću sa 9 od ukupno 13 vijećnika. Istaknuo je kako su aktivnosti organizacije bile usmjerene na razvojne projekte u općini koji su i realizirani, poput izgradnje Dječjeg vrtića, kolektora, trafosta- nice u naselju Jarki, izgradnje nogostupa duž cijele općine, osamostaljenja osnovne škole i mnoge druge projekte. Vezano za buduće razvojne programe, Vladimir Bosnar je istaknuo da je donijet Detaljni plan uređenja Zona zdravstvenog turizma kao preduvjet za izgradnju zdravstveno turističkog kompleksa Stubaki. U postupku je ishođenje građevinske dozvole za veliki investicijski projekt proširenja zgrade Osnovne škole, u tijeku je izrada Detaljnog plana uređenja groblja Stubičkih Toplica, a predstoji i rekonstrukcija nogostupa OPĆINSKA UPRAVA Asfaltiranje nogostupa u Ulici Viktora Šipeka od centra Stubičkih Toplica do župnog dvora. Kao gosti na Skupštini prisustvovali su: predsjednica DC-a Vesna Škare Ožbolt, predstavnici Općine Stubičke Toplice: Stjepan Sokač, predsjednik Općinskog vijeća, Ivan Hren, donačelnik Općine, Barica Pasanec, predsjednica Udruge umirovljenika Stubičke Toplice. Vesna Škare Ožbolt uputila je čestitke OO DC-a Stubičke Toplice na kvalitetnom timskom radu koji je rezultirao nizom razvojnih programa i projekata ističući da je Općina Stubičke Toplice općina u kojoj se prepoznaje entuzijazam ljudskog potencijala i da se zato afirmirala u najrazvijeniju općinu Krapinsko-zagorske županije. Ivan Hren, donačelnik Općine čestitao je izabranima i izrazio zadovoljstvo s postignućima i suradnjom općinskog čelništva usmjerenim prosperitetu Općine, dok je predsjednica Udruge umirovljenika Stubičkih Toplica Barica Pasanec izrazila veliko zadovoljstvo radom Općine koja osim realizacije niza investicijskih projekata, prepoznaje i potrebe umirovljenika. Zahvalila je Općini i načelniku Bosnaru na kontinuiranoj suradnji i potpori Udruzi umirovljenika, te zaželjela daljnji uspjeh općinskom čelništvu. ZDRAVSTVO Donacija Općoj bolnici Zabok Općina Stubičke Toplice donirala je Općoj bolnici Zabok, Odjelu za ginekologiju i porodništvo, LCD televizor Quadro u svrhu uređenja rodilišta. Asfaltiranjem nogostupa u Ulici Viktora Šipeka u Stubičkim Toplicama završeni su radovi na rekonstrukciji oborinske odvodnje s državne ceste D307 započeti u jesen 2011. Prijašnjim radovima postavljene su slivničke rešetke, upojni šahtovi, te cestovni rubnjaci za usmjeravanje oborinske odvodnje uslijed većih padalina. Od ostalih aktualnosti, u tijeku su ra- dovi strojnog čišćenja i produbljivanja kanala oborinske odvodnje u Obrtničkoj ulici u dužini od 250 m čime će se spriječiti plavljenje okolnih nekretnina uslijed jačih oborina. U namjeri razvijanja kvalitetne suradnje i uređenja Odjela, Općina je u ranijem razdoblju donirala već umjetničke slike nastale na tradicionalnoj Likovnoj koloniji Stubaki, te pridonijela hortikulturnom uređenju jednog dijela okoliša bolnice. Općina je donirala i monitor vitalnih funkcija s priborom za opremanje Dječjeg odjela Opće bol- nice Zabok, za uporabu u neonatologiji i pedijatriji. Želeći da se uskrsna radost uprisutni u srcima svih ljudi dobre volje, žiteljima Općine Stubičke Toplice i cijele Krapinsko-zagorske županije čestita Uskrs načelnik Vladimir Bosnar i članovi Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice 38 GLAS ZAGORJA broj 91 OPĆINA TUHELJ 01. TRAVNJA 2012. UDRUGE Počele izvještajne Skupštine Početak godine u znaku je godišnjih izvještajnih Skupština Udruga građana. Uz izvješća o radu donijeti su planovi za ovu godinu. U nastavku donosimo pregled s dosad održanih skupština. Kuburaši Gromovi Zagorja Kuburaši Gromovi Zagorja održali su svoju izvještajnu skupštinu 10. ožujka. Ovi vrijedni članovi udruge koji sudjeluju u gotovo svim općinskim manifestacijama u službenom dijelu govorili su o svom radu u prošloj godini te iznijeli svoje planove za 2012. A kubura je vezana uz očuvanje tradicije pa će tako njihova aktivnost u ovo uskrsno vrijeme biti veća, potom tu su nastupi uz Dan državnosti, Tuheljska noć… i odaziv na poziv gostovanja ukoliko dođe. Uz prijatelje kuburaše iz Zagorja i načelnika općine Armana Slavičeka nastavilo se zajedničko druženje. KUD Naša lipa Tuhelj Članovi KUD-a Naša lipa Tuhelj svoju izvještajnu skupštinu održali su 9. ožujka, a započela je radno, probom pjevačkog zbora. Potom nakon kratkog službenog dijela zajednički je pogledan prijenos svete mise iz Tuhlja koji je bio putem HRT-a 4. ožujka 2012. Ovaj KUD poznat je po kvaliteti obje svoje sekcije – pjevačkog zbora i dramske družine koja je to potvrdila ponovno na netom održanoj smotri zagorskih kazališnih amatera. Od aktivnosti tijekom godine očekuje ih organizacija 3. međunarodnog susreta pjevačkih zborova u Tuhlju, božićno-novogodišnji koncerti u Klanjcu, Kumrovcu i Tuhlju, Županijska smotra zborova, a najviše se vesele svojem tradicionalnom izletu zahvaljujući kojem su upoznali velik dio Lijepe Naše. I zbor i dramska družina rado se odazivaju pozivima za gostovanje. DVD Tuhelj DVD Tuhelj svoju je skupštinu organizirao 17. ožujka u vatrogasnom domu. Ugostili su 31 prijateljsko društvo. Od gostiju posebno ističu predsjednika Vatrogasne zajednice Ivicu Glasa, načelnika Općine Armanda Slavičeka, a posebno im je drago što su se odazvali i najudaljeniji gosti, prijatelji iz DVD-a Pićan i DVD-a Ližnjan. DVD Tuhelj aktivno sudjeluje u životu i radu lokalne zajednice. Posebno su ponosni na rad s mladim članovima DVDa Tuhelj koji uspješno sudjeluju na mnogobrojnim vatrogasnim natjecanjima. Društvo Naša djeca Članovi Društva Naša djeca na svojoj izvještajnoj skupštini održanoj 20. ožujka u službenom dijelu saslušali su aktivnosti o radu Društva u prošloj godini. Predstavnici dječjeg vijeća prezentirali su članovima skupštine i dječjim vijećnicima izvješće o rezultatima istraživanja u okviru pripreme Alternativnog izvještaja djece o stanju dječjih prava u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u Fokus skupinama i dio je projekta Djeca KULTURA Ponovno na smotru Organizator ovogodišnje smotre bio je Studio nezavisne produkcije Marija Kroga, a izvedeno je ukupno osam predstava. Cijela smotra popraćena je odličnim voditeljskim humorom Vida Baloga. Budući da je trebalo odgledati ukupno osam predstava tijekom jednog dana, težak je zadatak bio pred selektoricom, mr. sc. Dubravkom 20. svibnja ipak je odabrala Brezu Slavka Kolara u izvedbi KUD-a Naša lipa Tuhelj. Gospođa Carić je na samom početku svog izlaganja istaknula Na 17. po redu Županijskoj smotri amaterskih dramskih družina održanoj u Mirkovcu kraj Svetog Križa Začretja, KUD Naša lipa Tuhelj u konkurenciji dramskih družina iz Zagorja odabran ponovno za predstavnika naše županije na državnu smotru koja će se u svibnju održati na Hvaru. Crnojević Carić. Nakon podjele priznanja sudionicima, selektorica je morala iznijeti svoje mišljenje o svakoj predstavi zasebno. Iako su sve bile odlične, iako je u svaku uloženo puno truda i rada, kao predstavnicu Krapinsko-zagorske županije na Hvaru od 15. do kako ju je Breza uistinu dirnula, ne samo na estetskom planu, već i stoga što je uistinu precizno napravljena. Posebno je naglasila da je to predstava koja graniči s bilo kojom profesionalnom predstavom koja ju je osobno i emotivno dotakla, te će je se uistinu sjećati. Pohvalila je također snalažljivost u skučenom prostoru, budući da Breza zahtijeva i veće rekvizite i više prostora, glumci su se savršeno snašli na manjoj pozornici, kao i redateljica Jelena Škalec koja je pomno odabrala svaki detalj scene, karakterno odabrala svakog glumca i dodijelila im odgovarajuće uloge, ali i glumci koji su uistinu unijeli sami sebe u predstavu, te iako su s jedne strane rastužili publiku, s druge su je strane u potpunosti oduševili, što je pokazao i dugotrajan i gromoglasan pljesak na kraju izvedbe odličnih Tuhljana. i mladi ne poznaju granice, a provodi se u suradnji s uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i bit će prezentirano Odboru UN za dječja prava u Ženevi na razmatranje kao Periodičko izvješće Republike Hrvatske o ostvarivanju prava djece u Hrvatskoj. Društvo Naša djeca Tuhelj, uz krapinsko i zabočko sudjelovat će u projektu Saveza DND Hrvatske – Djeca i mladi ne priznaju granice. Savez DND Hrvatske vodeći je partner na projektu, uz Zvezu prijateljev mladine Slovenije, Zvezu prijateljev mladine Maribora i Društvo Naša djeca Varaždin. Uz to tu su i tradicionalne aktivnosti ovog društva od kojih predsjednica Snježana Romić posebno ističe one u Dječjem tjednu, potom događanja upriličena uz Dan općine, uz Dan obitelji, te rad igraonica za djecu. Sve aktivnosti DND-a organiziraju volonteri, a najčešće se održavaju u prostorima i u suradnji s OŠ Lijepa naša koja je za djecu drugi dom u kojem se ugodno osjećaju. Poslije skupštine nastavilo se kratko druženje. Obavijest tuheljskih vatrogasaca Poštovani mještani općine Tuhelj, apeliramo da u slučaju potrebe paljenja zapuštenih parcela obavijestite Dobrovoljno vatrogasno društvo Tuhelj čiji su članovi obučeni i opremljeni potrebnom opremom. Na vašu zamolbu, po dogovoru, spremni su izaći na teren i pomoći pri paljenju. Sretan i blagoslovljen Uskrs svim žiteljima Općine Tuhelj kao i svim građanima Krapinsko-zagorske županije žele vijećnici i načelnik Armando Slaviček GLAS ZAGORJA broj 91 39 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. TRAVNJA 2012. KULTURA Mali folkloraši Kud-a Sloga 23. ožujka, predstavili su se spletom pjesama i plesova iz Hrvatskog zagorja, na Trgu bana Josipa Jelačića zagrebačkoj publici. Bio je to dio programa pod nazivom Ususret 46. međunarodnoj smotri folklora koji se tijekom vikenda održavao u Zagrebu. zornost na autentične hrvatske proizvode i suvenire. KUD Sloga Veliko Trgovišće djeluje od 1985. i od svog osnutka usmjeravao je rad s djecom i mladima očuvanju tradicijske kulture Hrvatske, s naglaskom na rodno Hrvatsko zagorje. Bilježe brojne nastupe na smotrama i festivalima lokalnog, tuzemnog i inozemnog karaktera, a Mali folkloraši oduševili Zagrepčane Uz glazbeno scenske priredbe, izložbe i radionice, Međunarodna smotra folklora unatrag nekoliko godina u okviru Sajma tradicijskih obrta i suvenira predstavlja i rad brojnih zanatlija, malih obiteljskih zadruga i gospodarstava, želeći građanima i gostima grada Zagreba skrenuti po- posebno su ponosni na nastupe na Šibenskom festivalu djeteta, manifestaciji Perlica Europe u Osijeku, Međunarodnom festivalu djece i mladih u Zagrebu i Dječjim Vinkovačkim jesenima. Uz ostale aktivnosti, društvo je dvije godine za redom, vrlo uspješno, organiziralo Županijsku smotru dječjeg stvaralaštva Krapinsko-zagorske županije, a svake godine organiziraju i godišnji koncert dječjih skupina pod nazivom I ju ju. Trenutno, društvo uz odraslu folklornu grupu i tamburaše, okuplja oko 80 mališana koji su prema uzrastu podijeljeni u čak četiri radne grupe: Pinkleci (predškolska), Tičeki (od 2. do 4. razreda OŠ), Cveteki (od 4. do 7. razreda OŠ), Tancuši (do 17. godine). (gz) ODGOJ Ohrabreni prošlogodišnjim pozitivnim kritikama na prvi broj novica, uredništvo časopisa odlučilo je dodatno ga obogatiti novim sadržajima i rubrikama u kojima osim stručnih djelatnika sudjeluju roditelji, ali i ostali zaposleni u vrtiću. Tako je uz tekstove iz odgojne prakse koje su napisali odgojitelji, te rubrike posvećene kreativnosti djece Malo dijete – veliki kreativac i Malo dijete – veliki genijalac, U Dječjem vrtiću Rožica predstavljen je drugi broj časopisa Hižica namijenjen roditeljima, odgajateljima i svima koji su zainteresirani za odgoj djece predškolskog uzrasta. ižica H a n e lj v a t s d e r p i ic ž o UR časopis dobio i dvije nove – Kutak za roditelje i Recepti našeg kuhara. Časopis je prepoznatljivog izgleda, poput kućice, stoga je i dobio naziv Hižica. Djeca vrtića rado ga listaju i pronalaze svoje crteže i fotografije koje prikazuju njihove igre i druženja. Bogato opremljena knjižica sa čak 40 stranica daje mogućno- sti informiranja, učenja i savjetovanja, ali i dobre zabave uz pričice i izjave djece iz Rožice. U vrtiću su posebno zadovoljni što i za ovaj broj Hižice pohvale dolaze ne samo od roditelja, već i od djelatnika struke koji kroz tekstove prepoznaju dobru odgojnu praksu koja može ostalim vrtićima biti za primjer. Pokretač i glavni urednik novica je Gordana Pavlinić, ravnateljica vrtića koja ima dugogodišnje uspješno iskustvo u izdavačkoj djelatnosti. Za lekturu je zadužena prof. Marija Smolić dok su dizajn i grafička priprema povjereni Damiru Jelineku. Tisak časopisa odradila je tvrtka Impressio Cvitković. Možda o Hižici najbolje govori komentar mr. sc. Matilde Mar- Sretan i radostan blagdan Isusova Uskrsnuća svim žiteljima, prijateljima i poslovnim suradnicima Općine Veliko Trgovišće žele općinski načelnik Zdravko Vutmej, te članovi vijeća Općine Veliko Trgovišće. 40 GLAS ZAGORJA broj 91 kočić, umirovljene više savjetnice za predškolski odgoj koja kaže: – u Vašem časopisu pronalazim konkretizaciju suvremene pedagoške teorije koja naglašava zajedništvo svih zaduženih za uspješno poticanje razvoja svakog djeteta u procesu stalnog učenja i obznanjivanja postignuća; i na kraju dodaje: Tako mali, a tako veliki. (gz) OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. TRAVNJA 2012. Piše Dunja Horvatin KULTURA Prikupljene vrijedne krhotine Naslov je to zbirke pjesama aktivne članice društva, Ankice Galic. Njene pjesme su redovito recitirane na priredbama KUD-a, Dječjeg vrtića, uz Dan općine, na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, na raznim kulturno-umjetničkim događanjima u zlatar-bistričkom kraju. Tematikom i izvornim govorom pje- Članicama Ekološke udruge Lijepa naša uspjelo je u kratkom vremenu prikupiti sredstva i staviti na kup Sjećanja i misli jednog skrhanog življenja. sme su dio života Zlatar Bistrice, njenog jučer i danas, odraz duše njenih žitelja. Izmjenjuje se u stihovima žal za propadanjem starina i stvarnost, Traje i akcija prikupljanja knjiga za knjižnicu i čitaonicu u Zlatar Bistrici. Svaka knjiga nosi neku poruku, svaka je odraz vremena u kojem je nastala, svaka ima svoju vrijednost i svog čitača. Imate viška knjiga: nova knjižnica i čitaonica u zgradi općine Zlatar Bistrica, primit će ih sa zahvalnošću. opipljiva i jasna kao kistom oslikana. Nije slučajno, jer Ankica je i umjetnica kista; njezina ulja na platnu prikazuju krajolik o kojem pjeva stihovima. Promocija knjige, zbirke pjesama Ankice Galic održat će se 27. travnja u Zlatar Bistrici. U planu je otvorenje čitaonice uz knjižnicu, u zgradi Općine, gdje će volontirati članice udruge, a Ankičina zbirka pjesama najljepši je poklon sugrađanima uz tu prigodu. Stara zagorska kliet Još od negda je tu na sprtem briegu zarasla v gacijuf trn i gloguf grm. Ud slame, prutja i blata, te zagorske muke nju su napravile teške težaške ruke. Pod striehu šršuni gniezdo dielaju, a okoli sfrkane brajde mravlje se skrivaju. Čez divlji šipek lučeju koprive, a pud pocekem rasteju biele gljive. Vu tem se grmu tičeki valiju i ježeki ježiju… Tako počinje pjesmica o staroj zagorskoj kleti, završetak potražite u knjižici Sjećanja i misli jednog skrhanog življenja. ODGOJ Varka. Nije još vrijeme gljivarenja: Gljivice su starija grupa Vrtića Zlatni dani iz Zlatar Bistrice. Kako zlatar-bistrički Vrtić nije bilo kakav vrtić, nego pravi Eko-vrtić koji živi s prirodom, Svjetski dan voda uočljivo je podcrtan na njihovom kalendaru. Gljivice uz rijeku Krapinu Da bi upoznali biljni i životinjski svijet nedaleke rijeke Krapine, uvjerili se u čistoću njene vode, Gljivice su s tetama poduzele ekspediciju na obalu rijeke. Nekima je to bio prvi susret s rijekom: čudom su se čudili čudnovatim nastambama na drugoj obali, a tete su im objasnile da tu stanuje dabar. Pravi podvig je bilo spustiti se niz strminu obale i zagrabiti uzorak vode: analiza u Vrtiću pokazala je zadovoljavajuću čistoću, a dokaz je i prisutnost dabra čija osjetljiva njuškica ne voli kemijske dodatke. Na žalost mališana, dabar je čvrsto spavao u svojoj kućici, a izaći će kad sunce, i oni, odu na spavanje. Likovni radovi, utisci s izleta obilovali su plavom bojom rijeke u kojoj se ogledalo nebo lijepog proljetnog dana, no siromašniji za simpatičnog dabra. Susret je prepušten dječjoj mašti, do neke nove ekspedicije. Tog dana upoznali su svoju rijeku, spoznali da vodu, čistu i pitku, za život trebaju i druga bića: dabar, ribe, žabe i ptice u krošnjama drveća oko rijeke. Vidjeli su da na obali njihove rijeke nema hrpa smeća i zadovoljni se vratili u svoj Vrtić gdje će jedan drugog opominjati da zatvori vodu. Jer će vodu trebati i sutra, oni i sva živa bića oko njih. U organizaciji Školske knjige u Krapini je 27. ožujka održan stručni skup za odgajatelje predškolske djece uz predstavljanje priručnika Što sve voda može kojem je prisustvovala i Renata Horvatić, zamjenica ravnateljice Vrtića Zlatni dani. Tema se baš poklopila s programom koji provodimo, potvrdila nam je simpatična teta sa sto kreativnih ideja – od uređenja vrtićkog dvorišta, začinske gredice, kompostišta, voćnjaka, cvjetnih gredica, do igrica i zanimacija za djecu. Ideja koje će se uz puno dobre volje i entuzijazma u najskorije vrijeme ostvariti – na zadovoljstvo Gljivica i mališana zlatar-bistričkih Zlatnih dana. Sretan i blagoslovljen Uskrs mještanima Zlatar Bistrice žele načelnik Žarko Mihalić i članovi Općinskog vijeća GLAS ZAGORJA broj 91 41 ZAGORJE INFO 01. TRAVNJA 2012. STUBIČKE TOPLICE DONJA STUBICA U lipnju termalno bušenje za toplu vodu Nedavno su završeni dogovori sa Sunce koncernom o uređenju kompleksa Stubaki. Uskoro se počinje s radovima, kao što je bilo obećano od vlasnika Sunce koncerna i izvođača. U lipnju počinje termalno bušenje za toplu vodu. – Pokrenuli smo te radove, i nadam se da JESENJE će prema obećanju, u lipnju iduće godine biti zakopan prvi kamen temeljac za kompleks, ističe sa zadovoljstvom načelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar. Otvoren kompleks Termi Jezerčica Ministar turizma Veljko Ostojić i župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić u Donjoj Stubici svečano su otvorili novoizgrađeni kompleks Termi Jezerčica. O investiciji čija je vrijednost preko 30 milijuna kuna govorile su vlasnica Termi Dubravka Lekić i direktorica Martina Kovačić. Novi moderni vodeni park i wellness centar ukupne su površine 2800 m, a izgradnja je trajala godinu dana. Novi kompleks izgrađen je vlastitim sredstvima i kreditom banke, od čega su dio kamate subvencionirali Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Grad Donja Stubica. KRAPINA Predavanje U dvorani Vatrogasnog doma u Gornjem Jesenju 6. ožujka djelatnici Javne poljoprivredne savjetodavne službe dipl. ing. agr. Sandra Majsec i Georg Gal održali su predavanje za poljoprivrednike s područja općine Jesenje. Teme su obrađivale područje zaštite okoliša, zaštite bilja, zdravlja ljudi i životinja, zaštitu tla od erozije, zaštitu voda od onečišćenja... Predavanju je prisustvovalo četrdesetak poljoprivrednika koji su uz navedeno mogli čuti od predavača koje će se mjere iz EU zakonodavstva ugraditi u naše zakone, i time obavezati naše poljoprivrednike na poštivanje istih, a što će im stvarati nove troškove u proizvodnji. Korisnici izravnih plaćanja i dohodovnih potpora u poljoprivredi dužni su prema Pravilniku o sustavu savjetovanja poljoprivrednika proći takvu edukaciju kako bi time stekli pravo na izravno plaćanje ili dohodovnu potporu. Zagorski župan na summitu u Kopenhagenu Zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić sudjelovao je na petom Europskom summitu regija i gradova u Kopenhagenu, kao član Izaslanstva promatrača u Odboru regija Europske unije. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso naglasio je da lokalna sredina ima kapacitete pronaći nova inovativna rješenja za velike i brze promjene koje se doga- đaju oko nas, posebno kada su u pitanju socijalna i ekonomska pitanja te okoliš. Prema riječima Hajdaša Dončića, ovaj je summit ujedno i prilika za razmjenu iskustava te posebno uvid u primjere dobre prakse održivog razvoja koje je predstavilo tridesetak europskih gradova i regija koji su u tom području postigli izuzetan uspjeh. STUBIČKE TOPLICE Završena rekonstrukcija dijela vodovodne mreže lokalnog vodovoda Općina Stubičke Toplice završila je s radovima na rekonstrukciji vodovodne mreže. KRAPINA Osnovan ogranak Kruga Ovih dana u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Krapina osnovan je županijski ogranak Udruge poslovnih žena Krug. Predsjednica je Maja Buconjić Barišić, direktorica tvrtke Detmers Kontejner d.o.o 42 Spomenutim radovima pristupilo se zbog učestalih puknuća dotrajale cijevi lokalnog vodovoda Sljeme – Pila – Strmec Stubički na lokaciji između skretanja za Kraljev Vrh i Pilarića. Ovim radovima zamijenjeno je 550 m dotrajalih cijevi novim PEHD cijevima promjera 110 mm, te su spriječene poteškoće u vodoopskrbnom sustavu ovog dijela općine. GLAS ZAGORJA broj 91 ZAGORJE INFO 01. TRAVNJA 2012. KRAPINA Željko Vincelj na čelu ŽUC-a Županijski vijećnici na svojoj posljednjoj sjednici, između ostalog, donijeli su rješenje o imenovanju Željka Vincelja, dipl. oec. iz Krapine, ravnateljem Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije, na vrijeme od četiri godine. Vincelja je na mjesto ravnatelja predložilo Upravno vijeće ŽUC-a po provedenom javnom natječaju. Dijana Klasić, dipl. ing. iz Krapine, imenovana je obnašateljicom dužnosti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, na vrijeme do imenovanja ravnatelja temeljem javnog natječaja. Također, članovi županijske skupštine donijeli su zaključak prema kojem se Skupštini trgovačkog društva Piškornica predlaže imenovanje Mladena Jozinovića, dipl. ing. prometa za direktora Društva. Županijska skupština Međimurske županije već je donijela takav akt, a prijedlog da se Mladen Jozinović imenuje za Upravu Piškornice, nalazi se na dnevnome redu predstavničkih tijela svih osnivača. Trgovačko društvo Piškornica d.o.o. – regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske osnovano je 2009. u Koprivnici. Osnivači i članovi Piškornice su županije Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska te Općina Koprivnički Ivanec. Piškornica je osnovana u cilju realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske. Članovi županijske skupštine donijeli su odluku i o dodjeli županijskih priznanja. Povelja Krapinsko-zagorske županije dodijelit će se Goranu Iliću, posmrtno. Plaketa Krapinsko- zagorske županije za životno djelo dodijelit će se Veri Hubicki, također posmrtno. Plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu dodijelit će se Zagorki d.o.o. i Štefaniji Keresteš, a Plakete za iznimno postignuće u protekloj godini tvrtki ZMH Horvat d.o.o. i Stjepanu Pavliši. ZAGREB Noć zagorskih studenata Deveta Noć zagorskih studenata u Zagrebu, u organizaciji Udruge zagorskih studenata okupila je oko 1100 studenata, ali i sve one željne dobre zabave i druženja. Glazbeni sastav Fakini rasplesao je sve prisutne i za- bavljao ih do ranih jutarnjih sati, a gošće iz Dalmacije, klapa Nuša, otpjevale su nekoliko pjesama, među njima i Suzu za zagorske brege. Ova Noć bila je posebna po tome što su se skupljali dobrovoljni prilozi za studen- GLAS ZAGORJA broj 91 te Katoličko-bogoslovnog fakulteta, Marka Leskovara iz Vinica, kojemu je izgorjela roditeljska kuća. Sakupljeno je 1.000 kn, a Udruga će uz pomoć sponzora donirati još 1.500 kn. 43 ZAGORJE INFO 01. TRAVNJA 2012. KRAPINA Pomoć u edukaciji i rehabilitaciji Svoju izvještajnu godišnju skupštinu održala je krajem ožujka Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije. Govoreći o radu Udruge za 2011., predsjednik Zlatko Deveničar osvrnuo se ukratko na broj- ne aktivnosti koje su svrstane u dvije osnovne cjeline: redovne djelatnosti i posebni projekti. Pri tom je istaknuo projekt Živjeti uz pomoć pomagala i edukacije odobrenog od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi pomoću kojeg su realizirane brojne aktivnosti među kojima su razvijanje socijalnih vještina, pomoć u edukaciji, rehabilitaciji i nastavak računalnog opismenjivanja. Vođeno potrebama članstva nabavljena su i podijeljena tri računala s prilagođenom računalnom opremom za slijepe. Projektom je obuhvaćeno 50-ak članova. – Sve aktivnosti vođene su s ciljem kvalitetnijeg i boljeg položaja slijepih, rekao je predsjednik Udruge Zlatko Deveničar. Govoreći o problematici s kojom se susreću slijepe osobe, naglasio je kako još uvijek nije riješeno pitanje doplatka na sljepoću, odnosno inkluzivnog dodatka. Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije ima 150 članova. OROSLAVJE 40 godina oroslavskih cvrkutića Prolaze dani, smjenjuju se godišnja doba, godine lete. Mališani iz male grupe brzo prerastaju u velike, male vrtićke stolčiće zamjenjuju školskim klupama. U igrama, radu, šetnjama, izletima, proslavama rođendana… vrijeme preleti. I tako punih 40. Djeca prvih polaznika već svoju djecu dovode na vrata istog vrtića na skoro cjelodnevnu brigu tetama odgojiteljicama, kuharicama, spremačicama, a kao velika obitelj zajedno se raduju svakoj novoj pjesmici, igrački, igrokazu, blagdanima, novom polazniku i opet druženju. Djeca su čista bezrezervna ljubav, a ona spaja bez obzira na godine, stranačku pripadnost, zemljopisnu širinu ili boju kože. Hoće li se azilanti na putu prema nekoj sigurnijoj obali privremeno zaustaviti u Oroslavju, ili će, poput mnogih njihovih predaka i sami krenuti njihovim stopama u široki svijet, razmišljat će kad malo poodrastu i postanu veliki Oroslavčani. Sretni vam svi vaši dani i rođendani, dragi Cvrkutići! 44 GLAS ZAGORJA broj 91 ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA ZLATAR Milan Sijerković u zlatarskoj školi U povodu Svjetskoga meteorološkog dana OŠ A. Kovačića Zlatar posjetio je najpoznatiji hrvatski meteorolog mr. sc. Milan Sijerković. Učenicima petih i šestih razreda održao je zanimljivo predavanje u kojemu im je predstavio meteorologiju kao znanost koristeći se konkretnim primjerima i opisujući događaje iz svoje 50-godišnje prakse. Učenicima je tih 45 minuta prošlo vjerojatno najbrže u životu, a potom su mogli postavljati pitanja. Doznali su tako da Sijerković više voli kišu nego sunce jer je gljivar, a bez kiše nema gljiva. Bilo je i škakljivih pitanja. Primjerice: Jeste li ikada krivo prognozirali prognozu? Ugledni meteorolog odgovorio je da je toga bilo, i to češće na početku karijere. No, prisjetio se događaja kad je jedne večeri išao s posla po velikom pljusku, a bez kišobrana. Stao je jedan auto, a ja sam pomislio kako su me prepoznali i da će me povesti. A kad ono, rekoše iz automobila, tako ti i treba kada si rekao na prognozi da će biti sunčano. I odoše, a ja do kuće kisnuo, ispričao je uza smijeh… Zlatarski osnovnoškolci rekli su da im se sviđa što Sijerković svoje prognoze obogaćuje pučkim izrekama. Milan Sijerković dao je intervju školskim novinarima za školski list Iskrice, a ravnateljica gđa Rajna Borovčak uručila mu je u znak sjećanja na posjet zlatarskoj osnovnoj školi zvono izrađeno u Atelieru Varga. STUBIČKE TOPLICE Ponosni na održane manifestacije TZ Općine Stubičke Toplice održala je redovnu godišnju skupštinu u vijećnici Općine. U podnesenom izvješću o radu Turističkog ureda, direktorica Bernarda Sokač podnijela je kratko obrazloženje navodeći da su se prošle godine održale sve tradicionalne manifestacije, kao što su Likovna kolonija Stubaki, Gljivarenje v Stubakima, ali i neke manifestacije koje nisu bile predviđene programom rada. Povodom 200. obljetnice izgradnje Lječilišta održana su predavanja, a tim povodom predsjednica Radnog tijela za ekologiju i kulturu pri Općini Zrinka Košić osmislila je i tematsku razglednicu koja se može kupiti u Turističkom uredu. Djelatnice Turističkog ureda zahvalile su na velikoj podršci od strane Općine Stubičke Toplice u realizaciji svih dosadašnjih projekata i svim ostalim čimbenicima koji im svesrdno pomažu. Cijenjenim kupcima i poslovnim partnerima želimo sretan Uskrs A gde sme te je? Da nie ljehke delati, morti si znal a morti i niesi. Ak nigdar niesi delal, a delati najemput si moral, unda i niesi triebal a ni znati mogel. A iste tak, ak si delal, unda si mogel znati da negda i nie a negdar i je delati ljehke. Jer kak god da mučiš, kak god da se mučiš, nič ti te vse skup zameniti ni nemre, kak god da si si nekaj štel, od vsega toga jedine veselje buš mel ak rad si delati ti i štel. A ak rad niesi ti delati štel, kak god da nekteri ti posljek i bil najlježejši, z vsega toga skup ti niti nič dobroga ziti ni nemre. Unda gda si znal te i najbolše, gda si vesele po svietu hodil, gda nihči ti ravni nie bil, dogodile ti se je, ne same jen put, da si prešel i da si pozabil kam ideš, gde si bil i od kud si došel. Te se vsakomu med nami dogodi, a največ se je put te i tak i dogodile. Kulike sme se put sami hlovili kak delame nekaj kaj nie dobre, kaj vsem drugami bi prepovedati šteli, kaj šteli bi same nekak prek toga prejti, kak prek nečega kaj nič ne velja. A pak, kak god da se češ i nekak drugač postaviti, kak god da bi poklje i štel zbeči, ni ti te največ put ni moči, praf za prav. I unda, gda sam sebe pogledaš h obločecu, za terem se same kmičica zavljekla, kaj te druge more zadržati da ne prejdeš naopak, nek te da se male po male pospominaš, da se otputiš tak gde si si navek mislil da meste ti je. A pak, a pak, kak god da te pune si put povedal, kak god da si rajši po drugami kazal nek sebe videl i pogledal, kak god da niesi štel a ni mogel nič druge delati i odvrteti nek same te kaj ti se je naopak smejale, vse ti je te skup najemput zišle nekak drugač. Kaj te drugač, po pravice ti ziti i more? E te je nekaj kaj je tak kak je i kaj nikak drugač biti nemre? E te je iste tak navek unak kak zgledeti te nahčene je i kak te trieba? Iste tak se pitati moreme, e se splati prejti nekam naopak, i e se splati hgreznuti gda nie nam te nikak trieba? GLAS ZAGORJA broj 91 01. TRAVNJA 2012. Piše Rajko Fureš Kak god da si bi štel tak dopovedati, najgorše ti je te, kaj največ put morti i razmeš da te nie same tak, da se te nie same tak ni ljehke, jer da te je tak i ljehke – nihči med nami nebi na pleča teške mukicu tu nanašal. I pak, kaj god povedal, te tak je – kak je, te da vsaki med nami bi nekaj od toga štel i spremeniti, te da bi vsaki med nami več put biti štel nekaj druge – a ne te kaj je, te nam je iste tak dobre poznate. A življenje, kak da vse ma dobre zapisane, kak da je nasajene tak kak same une zna, i neda nam da delame te kaj bi šteli. Da delame une kaj šteli bi, da se nedame dopovedati, da bi šteli furt une naopačne – i te dobre stoji. Pak, kak god da je – vse te skup je tak posložene, da dobre nam je poznate i te da največ put moreme biti kuš, da morame glavu prignuti, da morame počakati i da morame otklenuti une kaj se drugač niti nie dale. Zate, kak da več put nam nie ni ljehke, kak god da se čeme morti i zestati z nečem kaj nie moči najbolj ni rastumačiti nekterami kaj ni neznaju kaj življenje triebale bi biti i kaj bi vsi mi skup od njega se nadati mogli i triebali. Ali kak god da se morti nekteri i put čeme otputiti unam gde nie nam meste, kak god da se morti čeme i nasmejati unda gda najrajši se bi plakali, dobre sme se nahčili da hutom cajtu nič druge nie nam moči nek se stegnuti, nek se skriti, nek se hmeknuti tak gde nas se nebu mogle niti videti a još bolj – gde nas se nebu mogle niti najti. Gda vse te skup husebe posložime, morti nam bu male lježejše, a morti bu nam iste tak i male gorše, jer vse te skup nemre na dobre ziti, jer kaj vse te skup druge more biti nek same jedne velike nič. I pak kaj nam je huti cajtek povedati moči, nek same da sami nad sobu se plačeme, i da se pitame – a gde sme te je, gde sme te je? 45 KULTURA 01. TRAVNJA 2012. RADOBOJ SVETI KRIŽ ZAČRETJE Povodom obilježavanja 110. rođendana književnice čije ime s ponosom nosi radobojska škola, održan je recital njenih pjesama Krapinek Biserke Svedružić U okviru projekta Wellness 3 plus koji se provodi u sklopu IPA prekograničnog programa Slovenija – Hrvatska, Razvojna agencija Kozjansko objavila je natječaj za izbor najboljih turističkih suvenira. Sidi za rođendan Na recitalu su se kroz tri tematska bloka izmjenjivale Sidine pjesme posvećene ljubavi, prirodi i zavičaju te misaone pjesme. Interpretirale su ih učiteljice Laura Kukovačec, Ana Šoštarek i Ivana Benc te učenici Alen Potočki, Mia Jurinjak i Tea Tu- šek. Između recitacija zbor je pjevao pjesme Side Košutić koje je uglazbila profesorica Dubravka Habjanec, a program je vodila Maja Cerovečki. Oživljenom pisanom riječju na poseban način proslavljen je Sidin rođendan. (J. M.) Budući da se radi o prekograničnom projektu financiranom od strane EU, sudjelovala je i Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija. Na natječaj se javilo stotinjak zainteresiranih. Stručna komisija za izbor najboljih turističkih suvenira pregledala je i ocijenila pristigle uratke i od svih pristiglih ma u Dubrovniku i tamo se rodila ideja za suvenirom. Poticaj su joj bili zvončari. I sljedeće godine KUD ponovno gostuje u Dubrovniku s projektom Krapinski pračovjek, a Biserka izrađuje svoj prvi par Krapineka i KUD Sveti Križ Začretje poklanja Krapineke domaćinima. Nakon otvaranja Muzeja krapinskog pra- suvenira odabrala deset najboljih, od kojih su četiri iz Hrvatske: Krapinek – Biserke Svedružić iz Svetog Križa Začretja, Papirne simfonije – Anje Videc, Aroma škaf Kera – timsa iz Bedekovčine i Trinožnik lončara Ivana Kovačića. Nakon što je vijest objavljena u Večernjem listu upitali smo našu mještanku Biserku Svedružić kako je došla na ideju za izradu Krapineka. Biserka je vjerojatno naslijedila nešto i od svoje bake koja je šivala na Bečkom dvoru, tako da je već sa 5 godina počela igre s iglom, koncem i krpicama. Kao jedna od šest učenika godine 1963. dobila je 1. nagradu u Tokiju za duborez na gipsu – tema berba kukuruza. Kao članica KUD-a Sveti Križ Začretje sudjelovala je 2009. na maškara- čovjeka Hušnjakovo započinje suradnju s muzejom. Važnu podršku za nastavak izrade Krapineka osim ravnateljice muzeja gospođe Krklec, Biserka je dobila od gospodina Ivana Lamota, dr. Nade Jačmenice i gospođe Vodolšak iz Turističke zajednice grada Krapine. Poticaj za daljnji rad Biserka je dobila nakon što su predstavnici Samsunga u Muzeju Hušnjakovo naručili veću količinu Krapineka za poklon svojim poslovnim partnerima. Na Trijenalu zagorskog suvenira u Dvorcu Oršić 2011. žiri je dao svoje pozitivno mišljenje za Krapineka, tako da je i to bio poticaj da se javi na natječaj za projekt Wellness 3 plus. Tom vrijednom nagradom Krapinek se može plasirati kao suvenir u sve zemlje EU. Čestitamo!!! KOSTRENA Uspjeh zagorskih koreografa Na 10. festivalu folklorne koreografije – natjecanju hrvatskih folklornih koreografa održanom ove subote u Kostreni, koreografija Gorana Šrkleca iz KUD-a Zabok u jakoj konkurenciji osvojila je drugo mjesto. Iz Krapinskozagorske županije na festivalu su sudjelovala čak tri koreografa odnosno KUD-a. Uz Gorana Škrleca i KUD Zabok to su Alen Šušković i KUD Lovro Ježek Marija Bistrica i Marija Klasić i KUD Đurmanec. Budući da se na ovom festivalu predstavilo osam koreografa iz cijele Hrvatske i to odabranih nakon prethodne selekcije i samo sudjelovanje već je veliki uspjeh. (n. v.) GORNJA STUBICA Goranka Horjan predsjednica Na sastanku Europskog muzejskog foruma Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, izabrana za novu predsjednicu Foruma. Upravni odbor (Board of Trustees) Europskog muzejskog foruma je na svom godišnjem sastanku održanom u National Museums of Liverpool u Liverpoolu, Velika Britanija, od 6. do 8. ožujka, izabrao Goranku Horjan za svoju novu predsjednicu. Ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan ima zapaženu međunarodnu karijeru zahvaljujući podršci velikog broja uglednih svjetskih muzealaca koji su je izabrali na rukovodeća mjesta u europskim i svjetskim muzejskim organizacijama. Europski muzejski forum djeluje pod pokroviteljstvom Vi- 46 jeća Europe, a svake godine organizira izbore za prestižnu nagradu EMYA (European Museum of the Year Award). GLAS ZAGORJA broj 91 GLAS SRCA KULTURA RADOBOJ Kajkavski dan s Vidom Balogom U Osnovnoj školi Side Košutić Radoboj već druge godine Kajkavskim danom obilježavaju Međunarodni dan materinskog jezika. Ove su godine u goste pozvali Vida Baloga, poznatog glumca, pjevača, voditelja, redatelja, novinara, folklorista, pisca i prevoditelja. Učenici su pripremili kratak program u kojem se moglo čuti niz recitacija i pjesmica na kajkavskom, pogledati prezentacija o kajkavskim pjesnicima, te uživati u nastupu folkloraša. Voditelji Lana Bistrović i Tomislav Sajko predstavili su gosta i njegov glumački, redateljski, spisateljski i prevoditeljski rad. Gospodin Balog pričao je zatim o tome kako je preveo Novi zavjet na kajkavski jezik, te predstavio svoju knjigu Hrvatska bajoslovlja u kojoj je sakupio priče o mitskim bićima svog zavičaja. Ispričao je i pokoji vic te odgovarao na pitanja učenika. Nije izostala ni pjesma, pa su svi zajedno otpjevali poznate zagorske pjesme Suza za zagorske brege i Oko jene hiže. Gospodin Vid je upoznao učenike s projektima na kojima trenutno radi te ih pozvao da se uključe tako što će bilježiti zanimljive starinske riječi ili priče koje bi mogle biti uvrštene u novu knjigu koju sprema. Na kraju druženja, pohvalio je domaćine i zahvalio za lijep program, te kao uspomenu na druženje poklonio školskoj knjižnici primjerak svoje knjige Hrvatska bajoslovlja. (J. Marmilić) Hrvatsko-zagorsko književno društvo i Općina Hum na Sutli objavljuju poziv za prikupljanje prijedloga za dodjelu KNJIŽEVNE NAGRADE RIKARD JORGOVANIĆ Prijedlog za Nagradu mogu dostaviti autori, nakladnici, ustanove, građani i članovi Povjerenstva, a za nju mogu konkurirati sve vrste književnih djela autora koji su porijeklom iz Hrvatskoga zagorja, autora koji žive i stvaraju na području Hrvatskoga zagorja, autora koji svojim radom daju izniman doprinos u promoviranju književnih vrijednosti Hrvatskoga zagorja ili autora koji u svojim djelima promoviraju i druge vrijednosti Hrvatskoga zagorja. Konkurirati mogu ona djela koja nisu nagrađena nekom književnom nagradom, a prijaviti se za nagradu mogu autori, odnosno izdavači djela objavljenih kod hrvatskih nakladnika tijekom razdoblja od 11. travnja 2011. do 31. ožujka 2012. U slučaju sunakladništva, naslov prijavljuje jedan od nakladnika. Upravni odbor Hrvatsko-zagorskoga društva i Načelnik Općine Hum na Sutli pridržavaju pravo uvida u svu potrebnu dokumentaciju radi utvrđivanja prava ispravnosti prijava. Nagrada se sastoji od Povelje i novčanoga iznosa. Nagrada ne može biti podijeljena na više autora ili djela, kao ni uskraćena. O izboru nagrađenog odlučuje Povjerenstvo koje obavještava Upravni odbor HZKD i Načelnika Općine Hum na Sutli. Prijave molimo dostaviti na adresu: NARODNA KNJIŽNICA HUM NA SUTLI HUM NA SUTLI 175 49 231 HUM NA SUTLI do 8. travnja 2012. 01. TRAVNJA 2012. Radujmo se duhovnom bogatstvu Piše Stjepan Kralj Svjetovno bogatstvo stječe se nekontroliranim nagomilavanjem materijalnog, a kojeg se brzo zasitimo i s vremenom nam postaje teretom, dok duhovno bogatstvo stječemo molitvom i dobrim djelima, a to nas čini zadovoljnim i donosi nam lijep i miran život, a što je najvažnije, otvara nam vrata Božjeg raja. Naša djeca i mladi najčešće zamišljaju život u budućnosti onakvim kakvog vide u svojim uzorima, a koji su im poznate, slavne i bogate osobe. Takva razmišljanja i težnje, koja smo svi prošli u mladenačkoj nezrelosti, nerijetko čovjeka dovode na krivi put, na kojemu se susreće s izvanrednim i nenadanim životnim situacijama i poteškoćama, a s kojima se nije u stanju suočiti na pravi način, te ih sam rješavati. Problemi su i veći ako se na tim životnim putovima nema na koga osloniti. Stoga je važno djecu od najranije životne dobi usmjeravati na putove Božje, koje nam je otvorio Spasitelj Isus Krist, došavši na ovaj svijet upravo iz tih razloga. Sin Božji nam je svojim primjerima i naučavanjem, pri čemu je uvijek govorio u prispodobama, otkrio pravila življenja po kojima svi dolazimo do željenog nam cilja, Kraljevstva Nebeskog. Jedna od prispodobi, koja nas potiče na duboko promišljanje o većoj važnosti duhovnog, od materijalnog bogatstva jest i ova: lakše će deva kroz ušice iglene nego bogataš u Kraljevstvo Božje. Isus je tu prispodobu izrekao učenicima nakon susreta s mladim bogatašem koji Ga je upitao za savjet: Gospodine, što trebam učiniti da zaslužim vječni raj? Na taj upit Krist mu je odgovorio: Podijeli sirotinji sve svoje materijalno bogatstvo koje posjeduješ i pođi za mnom. – Ali, ja imam puno, i teško mi se svega odreći, odgovorio je bogati mladić, zabrinuto. Navezanost na materijalna dobra GLAS ZAGORJA broj 91 sputava nas i donosi zapreku pri stvaranju duhovnih vrijednosti, a koja i jesu najveća životna blaga, blaga Božja. Svjetovno bogatstvo stječe se nekontroliranim nagomilavanjem materijalnog, a kojeg se brzo zasitimo i s vremenom nam postaje teretom, dok duhovno bogatstvo stječemo molitvom i dobrim djelima, a to nas čini zadovoljnim i donosi nam lijep i miran život, a što je najvažnije, otvara nam vrata Božjeg raja. Možemo zaključiti da su duhovna bogatstva: ljubav u srcu, mir u duši, zdravlje i iskreni odnos prema Bogu i čovjeku. Svaki dobar vjernik treba više raditi na tome da se duhovno obogaćuje i da raste u vjeri iz dana u dan, nego li da nagomilava materijalna blaga, koja mu ionako neće biti priznata na Božjemu sudu. Isus nije htio imati materijalnog bogatstva, iako je imao mogućnost za to. Nije htio imati svjetovnu vlast i slavu, koju Mu je nudio sotona, tražeći od Njega samo da mu se pokloni. Odbio je... Ali, kraljevsku krunu, i to onu nebesku, zadobio je slavnim uskrsnućem, prošavši prethodno tešku muku trnovite svjetovne krune i sramotnu smrt na križu, koji je morao nositi. Ugledajmo se i mi na Isusa Krista Spasitelja, i prihvatimo duhovno bogatstvo, koje je najveće Božje blago. Svaka navezanost na novac, kuću, poroke, ili grijeh, drži nas zarobljene kao ptice u kavezu, i ne omogućava nam takvu slobodu da sretno poletimo u zagrljaj Božjeg krila. 47 01. TRAVNJA 2012. IVANIŠ KORVIN – Herceg slavonski i ban hrvatski, rođen: 2. travnja 1473. u Wroclavu, umro: 12. listopada 1504. u Krapini Umro je u Krapini, neposredno nakon sukoba s Turskom vojskom kod Knina. Korvin je tada bio opkoljen, pretrpio je velik strah što mu je znatno narušilo zdravlje. Iako stranac, proslavile su ga borbe protiv Turaka pa postaje narodna legenda. Bio je nezakonit sin hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina. Nezakonitog podrijetla i bez podrške plemstva, nije imao prilike steći krunu. Pristalice novoizabranog kralja Vladislava Jagelovića nagovoriše ga da se odrekne krune, a za uzvrat mu obećaše da će postati bosanski kralj, nasljedni slavonski herceg te ban Hrvatske i Dalmacije. Od obećanja kralj Vladislav jedino mu je uskratio bosanski kraljevski naslov. Ivaniš je posjedovao velika imanja u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji. Pripadalo mu je čitavo Zagorje s gradovima Krapinom, Taborom, Vrbovcem, Cesargradom, Kostelom, Oštrcem i Belcem. Bio je u sukobu s obitelji Frankopan zbog imanja koja im je oduzeo njegov otac. Vjenčanjem 20. ožujka 1496. s Beatricom, kćerkom kneza Bernardina Frankopana nestaje sukoba i jača mu ugled. Stolovao je u Krapini i Bihaću na Uni. MILAN BREZINŠČAK, pravnik, urednik i političar, rođen: 22. svibnja 1858. u Humu na Sutli, umro: 7. travnja 1917. u Zagrebu Pravni studij završio i doktorirao u Zagrebu. Vladin tajnik postao je 1908., podžupan varaždinske županije 1909., a voditelj Upravnog odsjeka Zemaljske vlade 1912. Za vrijeme I. svjetskog rata obnašao dužnosti vladina povjerenika u virovitičkoj županiji i Osijeku, te u srijemskoj županiji i Zemunu. Pisao članke i rasprave, te sudjelovao u pripremi propisa o ustrojstvu lokalne uprave, upravnom pravu i postupku. Uređivao časopis Obćinar (1912-17). 16. travnja 1993. – konstituirana Županijska skupština Krapinskozagorske županije U Krapini kao glavnom gradu i županijskom sjedištu konstituirana je Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije. Na prvoj konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije izabran je župan dr. Franjo Kajfež, za podžupane izabrani su Ivica Zaplatić, ing. i Zorislav Drempetić Hrčić, ak. slikar, te predsjednik Županijske skupštine Stjepan Lesičar, dipl. oecc. i potpredsjednici Mladen Kurečić, dipl. ing. i Nikola Šiljeg, prof. Za tajnika županije izabran je Zlatko Kuhar. 17. travnja 1641. – datum osnutka franjevačkog samostana Franjevci u Krapinu dolaze na poziv Krapinskog gradskog vijeća, suca Krištova Taharića i 12 prisežnika. Trebali su svojim djelovanjem osloboditi narod od barbarskih običaja. Zagrebački biskup Benko Vinković koji se s time složio, odredio je mjesto za crkvu i samostan. Točan datum osnutka samostana je 17. travnja 1641. kada se sastaju u Krapini Đuro Gorup, opunomoćenik baruna Franje Keglevića, franjevci i izaslanici biskupa Benka Vinkovića. Barun Franjo Keglević franjevcima je dodijelio posjedovnu česticu na kojoj je bila kapela sv. Katarine i kuća za hodočasnike, te okolno zemljište i vrtove, pošumljeno brdo iznad samostana Vrbec i neko zemljište za vinograde. Također, u dvije iduće godine obvezao se dati 1000 kola komadnog kamena, dvije opremljene vapnare s radnom snagom, 100 aktova vina, 100 centi različitog žita i 50 ugarskih fo- 48 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ rinti. Zidanje samostana počelo je 1644., gvardijan je tada bio opat Đuro Jagić, a pomogli su radom stanovnici Krapine i okolnih sela. Crkva je bila osposobljena za upotrebu 1657. kada ju posvećuje zagrebački biskup Petar Petretić. IVAN NEPOMUK JEMERŠIĆ, publicist i političar, rođen: 17. travnja 1864. u Martinišću kraj Velikog Trgovišća, umro: 7. prosinca 1938. u Grubišnom Polju Po završetku bogoslovije na Nadbiskupskom sjemeništu zaređen je za svećenika 1887. Kapelan, a potom i župnik bio je u Grubišnom Polju, a od 1937. postaje zagrebački počasni kanonik. Popularnost je stekao djelima Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar hrvatskim ženama, Temeljne istine objave Božje i razum, Bog i Hrvatska te zbirkom pripovijesti Iz života za život, osobito prihvaćenom među hrvatskim iseljenicima u Americi. Djelom Hrvatski narod, Knjiga za pouku hrvatskom seljaku i prijateljem našeg naroda želio je puku prenijeti rodoljubnu misao i nadu u bolju budućnost domovine, a svjestan političke, kulturne i gospodarske zaostalosti hrvatskog društva, zauzimao se za njezinu financijsku neovisnost i slobodu. 19. travnja 1899. – u Krapini osnovana Strahinščica, podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu U Krapini je, u svratištu Kruna, 19. travnja 1899. osnovana Strahinščica, podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu. Za predsjednika odbora bio je izabran Žiga Vitez Maravić, za potpredsjednika Vilibaldo Sluga, za tajnika Gašo Vac, a za blagajnika Franjo Kalečak. Podružnica je imala 30 članova. Još 1883. bilo je u Krapini osnovano povjereništvo Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu. Povjereničku dužnost od 1883.-1898. obnašao je krapinski odvjetnik dr. Josip Majcen. Povjerenici su u svojim sredinama širili smisao za planinarstvo, a prigodom izleta zagrebačkih članova u njihovo područje osigurali su im prenoćišta. (M. T.) PETAR TOMIĆ, povjesničar, rođen: 22. travnja 1839. u Zaboku, umro: 11. veljače 1918. u Zagrebu Studij zemljopisa i povijesti završio je 1871. u Beču, a doktorirao 1874. u Grazu. Od 1863. do 1882. bio je profesor u gimnazijama u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Rakovcu i Srijemskoj Mitrovici. Iz političkih razloga bio je umirovljen te je neko vrijeme boravio u Rusiji. Od 1886. do ponovnog umirovljenja 1909. bio je gimnazijski profesor u Zagrebu. Priloge iz geografije, povijesti i pedagogije objavljivao je u različitim listovima i časopisima, napose u Nastavnom vjesniku, a autor je i kompilacije Poviest rimska do careva. MARIN CEROVAC, ekonomist, rođen: 23. travnja 1924. u Svetom Križu Začretju, umro: 23. svibnja 1985. u Zagrebu Srednju školu i Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku, Otočcu, Čakovcu i Zaboku, potom kao profesor na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, a od 1962.1969. direktor je Centra za ekonomski studij u Varaždinu. Od 1977. je redoviti profesor na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Jedan je od osnivača Nastavnog centra u Mülheimu gdje je radio i kao predavač. Autor je publikacija iz područja ekonomske teorije, političke ekonomije, zakona vrijednosti itd. Ivanka Hajsek Pripremila Tanja Gregurović Pjesnikinja za svoju dušu Ivanka Hajsek rođena Plenar u Martinišću (Zabok) 1952., Osnovnu školu završila je u Velikom Trgovišću, a gimnaziju i Pedagošku akademiju u Zagrebu. Učiteljica je povijesti i geografije i voditeljica etno i novinarske družine u Osnovnoj školi pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. Majka je dvoje odrasle djece i ponosna baka dvoje unučadi. Poeziju stvara samozatajno za sebe i svoju dušu od rane mladosti, no do 1994. stihove nije zapisivala niti objavljivala. Pjesme su joj kazivane na Hrvatskom radiju, Radio Sljemenu, Radiju Velika Gorica, Radiju Hrvatsko zagorje Krapina, recitalima kajkavske poezije i objavljene u zbornicima, Eratz, časopisu Hrvatsko zagorje i Hrvatsko-zagorskom književnom zborniku. Vlasnica je pjesme Ivanka Slikice koja je izabrana među 1000 najljepših na svijetu. ČREBETALJKA Čes protuletni još zdeni zrak vetrek mi je dehnul glas črebetaljke tera h cirkvenom turnju met pozableni svec i zdavna vre muči! H černom rupcu z rožami i sveču mati je odšepelal k raspelu, a z vure je k deste tukle i Isus se je stoprem del na m uke. Velike pospravlanj e sem počela v hiže i h duše za tie se minule Velike petke! JURJEVSKA SPOMINEK CUGI H mojih sienjah čes moje dvorišče, mimo mene cielu nouč su cugi bez štreke vozili. H zrele šenice i zelene kuruze su se gubili, znuovič dpohajali, krajcali i othajali. Pret hižu je mati stala gledela i mučala. Bežeči cugi h kmici? Te su moji mladi dnievi, a z dvorišča jih moram pustiti! NUOČ e bu vse Zdej naj tih zibleju mi i naj brege ne sienje! lje tu ro p ke lieh mi Met zvezda tje cvie tere su kak c li p ober To ence plele, svietleče vi zažgala! a se tvoja zvezd blešči! gdalenu vre a M ju ri a M Nat Sveti Jurij, či no hu te svoje nje zele e d gde mla l buš, ja vl a sl blago eni blagoslov d moje ce e i na tuo d te male e n ča li p i vse To oč u n ja o tv s teri , e tak stiha diš e vr h ji a domaja ! še ri e h serc GLAS ZAGORJA broj 91 Tam gde si zdej ti ajngeli su i mir, ieg, eli zasigurne je i br , et kli i e ternac, tersj lič, po ni pu l, sto prostrt l. so i a čk ga po e, kupic Znam da me čakaš , i znaš da došla ti bu e da moči bi bil otpravila bi se zdej i dobežala ti mam, eli steza življenja čes naše brege još me pelja, bantuje i žalosti. Jake, jake mi fališ! li Na vanjkuš naš bie ni! de i m nje se Liepe TOPLIČKI ZV IREK Tuj gde se breg s bregem kušu je i falačec dolji ne s Topličinu be ži, zemlja se je z glibljine h kadilu otpe rla i jezerof kapljic pr h slap se zlije ši, va, k suncu spinja , jen cajt blešči , pak se ruši i ve rti! Jenkrat če i ti dojdeš sim i če ti se pričija kak morje križ of od sakega vu gla hu te cilja, misel si hroni hu nebe i brege te drobne kapi, tekni z očmi. Vsi tvoji križi zišli buju h male stvari , zviral bu mir i z nami ga bu š delil! ZAGORSKI TOP 10 01. TRAVNJA 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati ZAGORSKI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Branko Greblički Ventek Delegati band Kavaliri Kvartet Gubec Podvinčani ŽVG Kajda Sotelija Luna Bend Optimisti Zagorja Darko Domijan hit godine koji žele nastupiti na 16. ZGF Krijesnica za prijavu svojih glazbenih uradaka, naime, natječaj je otvoren do 30. travnja, a sve potankosti donosimo na web stranici Radija Hrvatsko zagorje Krapina www. radio-krapina.hr. Vaše prijedloge. Glasajte za Vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Također, novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sati. A kaj bi ja v Zagrebu – ( ZGF Krijesnica 2011.) Sarcu svamu raći ti Zagorja i Zagorko (Krapinski festival 2011.) Moj Angelek (live in Lisinski) Marek (ZGF Krijesnica 2011.) Golubek moj beli Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.) Razbit ću čaše sve Ta črna noć (Loborfest 2011.) Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.) Prvo mjesto zagorskog TOP-a 10 sa ukupno 722 glasa dodijelili ste šansoni Branka Greblički Venteka. A kaj bi ja vu Zagrebu pitanje je koje si mnogi Zagorci postave zadovoljni blagodatima našeg kraja. Obratite pozornost na nove pje- Odabrali Krijesnice predstavljamo vam Darka Domljana i ujedno podsjećamo, još je malo vremena ostalo autorima i izvođačima Glasovati i komentirati TOP 10 možete cijeli tjedan na web stranici: www.radiokrapina.hr, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: program@radio-krapina.hr, glazba@radio-krapina.hr, ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić sme i izvođače naše top liste. Glasove pomalo skupljaju djevojke iz Vokalne grupe Sotelija, koje najavljuju i svoj CD prvijenac i promotivni koncert koji će biti 20. travnja u humskoj dvorani. S kajkavskom pjesmom s prošlogodišnje 722 glasa 516 glasova 492 glasa 358 glasova 315 glasova 272 glasa 258 glasova 173 glasova 104 glasa 68 glasova ste, poslušajte AKTUALN O Mario Krog, mladi redatelj iz Gornje Paèetine u Krapini novi je voditelj najstarije emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina Odabrali ste, poslušajte. Maštovit i kreativan s nizom odrađenih projekata od kojih izdvajamo posljednji – Županijsku smotru amaterskih družina, na kojoj je zapažen nastup zabilježila i njegova družina s predstavom Crvenkapić, garancija je dobrih vibracija emisije Odabrali ste, poslušajte. Zovite, poželite pjesmu, čestitajte svojim najmilijima njihove važne datume i, zapamtite, o sada se sve aneg- dote bilježe i okom kamere. Možda baš vi našeg mladog redatelja inspirirate i poteknete na stvaranje nove kazališne predstave… prepoznat ćete se sigurno. Mario Krog sluša vaše dogodovštine i poziva vas u eter radija Hrvatsko zagorje Krapina četvrtkom od 17-20 sati. Budite dio ovog show programa u stanovima, automobilima, školama, bolnicama, na radnom mjestu… diljem Zagorja. GLAS ZAGORJA broj 91 49 Đurm anec - Treća ž ivotna d ob Voditelj Vid Balog Stotine gledatelja U nedjelju 25. ožujka u Mirkovcu je održana 17. županijska smotra amaterskih dramskih družina, gotovo najveća dosad. Sudjelovalo je čak osam amaterskih družina iz cijele naše županije od Gornje Pačetine, Pregrade, Martinca Orehovečkog, Tuhlja, Svetog Križa Začretja, Đurmanca, Lobora pa sve do Gornjeg Gornje Jese nje - I Stiv je Zagorec bil Jesenja. Velikom dvoranom prošle su stotine gledatelja koji su odlučili nedjelju provesti uz amaterske predstave. Selektorica Dubravka Crnojević Carić bila je iznenađena kvalitetom i načinom izvođenja svih predstava, te je nakon skoro devet sati programa istaknula da je prepuna energije koju su joj dale ove Pregrada - Prijateljstvo i ljubav Tuhelj - Breza lade ni ti, m Idu sva Lobor - Martinec - Svi me vole, samo tata ne podržali amatere predstave. Pohvalila je sve družine i poželjela dodijeliti priznanja i za najbolje muške odnosno ženske uloge, scenarij, režiju jer svojim su radom i upornošću to zaslužili svi ovogodišnji izvođači. No kako ipak samo jedna predstava ove godine može predstavljati našu Županiju na Hvaru, laskava titula najboljeg, po drugi puta zaredom pripala je Dramskoj družini KUD-a Tuhelj. Predstavili su se ponovno djelom Slavka Kolara, predstava Breza oduševila je ne samo selektoricu već i sve prisutne. Cijeli program vodio je Vid Balog te istaknuo kako su sve družine i predstave sjajne i vrijedi ih pogledati. (M. K.) Sveti Križ Začretje - Agencija Studio nezavisne produkcije - Crvenkapič Organizator ovogodišnje smotre bio je Studio nezavisne produkcije Marija Kroga koji su izveli predstavu Crvenkapič, zatim KUD Pregrada s predstavom Prijateljstvo i ljubav, KUD Sveti Ivan Krstitelj iz Martinca Orehovečkog s predstavom Svi me vole samo tata ne, KUD Naša lipa iz Tuhlja s predstavom Breza, Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje s predstavom Agencija, KUD Đurmanec s predstavom Treća životna dob, KUD Lobor s predstavom Idu svati, mlade ni i AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje s predstavom I Stiv je Zagorec bil. SPORT 01. TRAVNJA 2012. Rene Javorić Ilić, sportaš borilačkih disciplina a j l h u T z i k u v i k s t a Hrv Rene Javorić Ilić učenik je 5. razreda Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj, član teakwondo i kickboxing kluba Hrvatski vuk i član teakwondo reprezentacije Republike Hrvatske. Dobitnik je brojnih odličja domaćih i međunarodnih turnira. Ističe se osvojenim srebrom na Svjetskom kupu u ITF teakwondou, održanom u Južnoj Koreji. Uz iznimno jaku konkurenciju, postao je drugi borac na svijetu, dokazujući tako da se i u malim sredinama izgrađuju kvalitetni i uspješni mladi sportaši. 52 GLAS ZAGORJA broj 91 SPORT Rene je rođen 1. kolovoza 2000. u Ljubljani, a sa samo pet godina, počeo je pokazivati zanimanje za borilačke sportove. Najviše ga je inspirirao Mirko Filipović koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje karijere u Prideu. Rene je uz svog oca, koji je također dugogodišnji fan borilačkog sporta pa i sam se bavio istim u Taekwondou i karate jutsu, započeo svoju sportsku karijeru u Kickboxing-klubu BTI Zabok. U Zaboku je Rene proživio mnoge lijepe trenutke svojih borilačkih početaka te je u disciplini Semi – contact ostvario mnoge pobjede, ali i razočaranja. Uporno je želio ostvariti velike rezultate pa je tako svakog dana sa svojim ocem pokušavao usavršiti svoje borilačko umijeće, te je uz trodnevne treninge u klubu trenirao još i svakog dana u svom domu. Rezultati su došli sami po sebi. Rene je jedno vrlo zahtjevno dijete kojem nije dovoljna samo jedna aktivnost, tako je uz borilački sport uspješno savladao i 4. stupanj sviranja gitare pa u svoje slobodno vrijeme (kojeg baš i nema napretek) zasvira svoje najomiljenije melodije, a uglavnom su to pjesme Parnog valjka 01. TRAVNJA 2012. i Prljavog kazališta. Osim gitare Rene ima još i vremena za ministrantsku sekciju kao i za glumačku družinu. Puno je to obaveza, ali ukoliko želiš biti uspješan, potrebno je dati sve od sebe pa je tako uz sve svoje obaveze Rene uspio sve dosadašnje razrede, a bilo ih je 4, jer sada pohađa 5. razred OŠ Lijepa naša Tuhelj završiti s odličnim uspjehom. Borilački sport od 2009. nakon napuštanja kluba u Zaboku našem je Reneu donio mnoge radosti, a jedna od najvećih koje ostaju u sjećanju svih nas je osvajanje 2. mj. na svjetskom kupu i svjetskom prvenstvu u Cheongju, gradu u Južnoj Koreji. Naime, nakon napuštanja kluba u Zaboku Rene je započeo s treninzima u svom rodnom Tuhlju gdje je njegov otac započeo s radom svog ITF Taekwondo kluba Hrvatski vuk. Rene je naporno trenirao ITF Taekwondo te je ulaskom u reprezentaciju HUTK-a (hrvatska udruga taekwondo klubova), dobio poziv za predstojeće svjetsko prvenstvo u Južnoj Koreji. Pripreme su bile naporne, ali i vrlo zahtjevne (financijski), jer trebalo je obići velik broj turnira kako bi se dovoljno dobro pripremilo i kako bi se otklonili nedostaci ili popravile odnosno usavršile dobre točke. Jedan od takvih turnira bio je i turnir u Znojmu (Češka) gdje se protivnici određuju po visini, a Rene je zajedno sa svojim prijateljem Matijom Jagićem iz kluba Rene je 2010./11. osvojio 5 zlatnih medalja, 2 srebra i 1 broncu na Taekwon-doo kupovima. Za svoje sportske rezultate nagrađen je plaketom Općine Tuhelj kao i županijskom nagradom za postignute izvanredne rezultate u zemlji i inozemstvu. Terminator (Budinšćina) očistio cijelu kategoriju gdje je bilo 28 natjecatelja te se zajedno s prijateljem borio za zlato i u tome je uspio. Bio je to jedan od do tada najzahtjevnijih turnira, ali i najljepših, jer u toliko brojnoj kategoriji dva su Zagorca izborila finale, te zajednički podigli hrvatsku zastavu. Kasnije je Rene još 2 puta osvojio zlato na istom turniru, te je sada trostruki pobjednik Znojmo opena. – U Južnu Koreju putovalo se avionom iz Budimpešte preko Moskve u Seul gdje su nam izgubili prtljagu, ali nakon 2 dana prtljaga nam je vraćena – govori Rene. Bio je to prvi let avionom, a i trajanje leta je bilo ogromno, punih 24 sata. U Koreji Rene se borio u kategoriji – 32 kg. Gdje je zbroj 1 mjeseca ušao u kategoriju kadeta od 10 – 14 godina starosti. GLAS ZAGORJA broj 91 Nakon 3 odlično odrađena meča Rene je ušao u finale gdje je na borilištu na kome su kao suci bila 4 ruska predstavnika za protivnika imao upravo Rusa. Nakon 2 runde rezultat je bio 4:3 za ruskog predstavnika. Rene je bio strašno razočaran i nije mogao suzbiti suze, ali njegov talent i mladost daju nam zapravo da se nadamo ponavljanju uspjeha ako ne i više. Danas Rene trenira u svom klubu Hrvatski vuk čiji je trener i voditelj njegov otac pa se tako natječe i u raznim drugim borilačkim disciplinama. Rene je trenutno hrvatski doprvak u Savate boxingu (Assaut disciplini) te je osvajač Hrvatskog kupa u istoj disciplini, isto tako natječe se i u kickboxingu, ali i dalje njegova je najveća ljubav ITF Taekwondo, te vjerujemo kako je pred njim još bezbroj velikih i uspješnih Taekwondo godina. 53 GLAZBA 01. TRAVNJA 2012. Limena glazba Mirna Piše Branko Bolfek Snimili Prolivene suze Registrirajući se kao samostalna udruga, 1998. limena glazba dobila je i sadašnje ime Mirna, upravo po rudniku ugljena koji je sve do sredine druge polovice prošlog stoljeća bio glavni izvor prihoda mještana, pa se na taj način čuvaju i njeguju uspomene svojega kraja. Na ponos današnjih dvadesetak članova jest činjenica da još uvijek ima glazbenika koji su bili prethodnica i od samog početka djelovanja još su uvijek aktivni i bez obzira na godine, nose se s vremenom. Starije generacije vjerojatno se sjećaju 1967. kada su članovi limene glazbe Mladi Radobojci na Radiju Hrvatsko zagorje Krapina snimili valcer Jesensko lišće, popevku Pri kumekovoj kleti, valcer Kameno srce i polku Veseli dečki. Pjesma Jesensko lišće bila je godinama hit na radiostanicama prilikom odlaska mladih u vojsku. Zahvaljujući snimanju na Radiju Hrvatsko zagorje Krapina, Mladi Radobojci su 1969. izdali svoj prvi nosač zvuka, tj. ploču, snimljenu u tadašnjem Jugotonu u Zagrebu s polkom Veseli dečki i valcerom Kameno srce. Dandanas radobojski glazbenici Početak djelovanja limene glazbe Mirna seže u daleku 1962. kada je samoinicijativnim okupljanjem tadašnjih mladih glazbenika iz Radoboja osnovana glazba pod nazivom Mladi Radobojci. To je bio nastavak duge tradicije limenih glazbi u Radoboju koji je bio vezan uz rudarstvo, s obzirom na to da je u Radoboju, još u 19. stoljeæu, bio poznati rudnik sumpora, a kasnije i rudnik ugljena. izvode spomenute pjesme, što samo pokazuje da se radi o vrlo kvalitetnim glazbenim uradcima. Ako bi se nekoga moglo proglasiti sljedbenikom legendarnih Mladih Radobojaca, to jedino može biti Limena glazba Mirna, jer u toj glazbi i danas sviraju dečki koji su svirali prije skoro pola stoljeća. Jest da su to danas ljudi koji su u zrelim godinama života, nekih više nema među živima, ali oni koji su tu, u srcu su još mladi i još uvijek ne mogu bez aktivnog igranja. Potpora su im nadošle dvije generacije glazbenika, onih srednjih godina do mladića u tinejdžerskoj dobi. U prisutnoj hiperprodukciji razno raznih sastava i pjevača, za koje se ne može utvrditi koji stil glazbe predstavljaju, objavljujemo da su članovi Limene glazbe Mirna, nakon gotovo 40 godina, ponovno bili u tonskom studiju, točnije u studiju poznatog i Limena glazba trenutno broji 20 aktivnih članova. Klarinete sviraju Zdravko i Ivan Šemnički, Branko Tušek, te Vlado, Bruno i David Slukan; krilnice sviraju Tomislav Vidović, Josip Pospiš-Deda, Ivan Ivanković, Željko Frajzman i Davor Tušek; tenor svira Dragan Vidović, a baritone Tomislav Cerovečki i Darko Cerovec; Es trubu Stjepan Cerovec; trombon Stjepan Potočki; F-bas Josip Cerovec; B-bas Stanko Šalković; bubanj Josip Borovečki i doboš Branko Bolfek. Snimka s jednog od brojnih nastupa Limene glazbe Mirna Radoboj 54 priznatog zagorskog glazbenika Marija Plantaka, gdje su snimili valcer pod nazivom Prolivene suze, koji je komponirao pokojni Josip Košutić, dugogodišnji kapelnik radobojske limene glazbe, tekst su zajednički napisali Tomislav Cerovečki i Branko Bolfek, a aranžman je djelo sadašnjeg kapelnika i voditelja Limene glazbe Mirna Tomislava Cerovečkog. Aktualna postava limene glazbe sastavljena je iz nekoliko generacija muzičara, te se uz mnogo odricanja i entuzijazma nesebično zalaže da se još dugo godina ne prekine tradicija i da se nastavi kontinuitet djelovanja i da se svim ljudima dobre volje kojima je ta vrsta glazbe u srcu primjerno oduži. GLAS ZAGORJA broj 91 VUGLEC BREG 01. TRAVNJA 2012. Čaroban i romantičan užitak Romantično zagorsko selo smješteno u blizini grada Krapine i Krapinskih Toplica udaljeno samo 40 km od Zagreba, mjesto je u kojem možete doživjeti gastronomski užitak uz tradicionalna zagorska jela iz njihovog restorana. U vinskom podrumu možete degustirati vrhunska vina i sireve, a odluèite li produžiti vaš boravak u životopisnoj zagorskoj prirodi, boravak u jednoj od originalnih zagorskih kuæa upotpunit æe nezaboravan doživljaj. Vuglec Breg nastao je na temeljima starog zagorskog zaselka Vugleci, na životnim iskustvima i tradiciji života na selu u Hrvatskom zagorju. Obnovljeno romantično selo, okruženo vinogradima, starim voćnjacima, pašnjacima i šumom pruža osjećaj ugode. – Uspjeli smo stvoriti jedinstveni ambijent za vrhunski ugođaj i potpuni užitak u prirodnom okruženju, povezavši tradiciju zagorskog kraja s modernim standardima u turizmu – ističe Mario Vuglec, direktor ovog reprezentativnog ugostiteljskog zdanja. Ovdje se možete prisjetiti bakinih jela saživjelih u kuhinji restorana na Vuglec Bregu. Kad se promovira zagorska kuhinja često su to u ovim prostorima jela od zagor- skog purana. Gastronomski užitak jedinstvenih okusa zagorskih jela upotpunit će i ostali specijaliteti restorana na Vuglec Bregu: štrukli, razne vrste domaćeg kruha, janjeći but, guska… domaća vina iz vlastita podruma. Prekrasna priroda, uređeni prostori nadahnuti tradicijom bude u GLAS ZAGORJA broj 91 nama romantične misli, pa mnogi mladenci koji sanjaju vjenčanje na otvorenom ostvaruju svoje želje ovdje uz profesionalni tim koji spremno odgovara na sva pitanja i nedoumice. Nezaboravni trenuci u nama bude vječna maštanja, zato je važno odabrati ambijent ugodan mladencima i gostima. 55 AUTOHTONI PROIZVODI 01. TRAVNJA 2012. PZ Puran zagorskih brega Zagorski puran – autohtoni proizvod Hrvatskog zagorja Još prije koju godinu zagorskog purana moglo se naći u bilo koje vrijeme i bilo kojoj prodavaonici, na tržnici ili supermarketu. Bilo je dovoljno da na računu ili popratnom dokumentu piše zagorska purica ili puran. U takvim uvjetima bilo je vrlo teško razlikovati što je to autohtoni domaći proizvod, a što falsifikat. Da je sve tako ostalo, možda bi već i danas zagorski puran bio generički proizvod, za koji nitko ne bi pitao gdje je uzgojen, na koji način i gdje je vrijednost takvome mesu. Oznaka zemljopisnog porijekla (OZP) garantira autohtonost i kvalitetu. PZ Puran zagorskih brega još od osnivanja 2003. opredijelila se je za uzgoj zagorskog purana po tradicionalnim načelima, Za zadrugu i mene je dobivanje zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla (OZP) za meso zagorskog purana ispunjenje glavnog strateškog cilja zadruge i svih uzgajivača zagorskog purana. Zagorje je konačno ostvarilo preduvjet da se može ponositi proizvodom koji će nositi oznaku najviše kvalitete po standardima EU-a – ističe Kristijan Krsnik upravitelj PZ Puran zagorskih brega. onako kako se zagorski puran uzgajao stoljećima na području Hrvatskog zagorja, unutar seoskih domaćinstva. Da bi se očuvao tradicionalni način uzgoja kreirana je i županijska robna marka Puran zagorskih brega, iza koje stoji Pravilnik iz kojeg je jasno navedeno koji uvjeti uzgoja moraju biti ispunjeni da bi se očuvala izvornost zagorskog purana, postigla Uspjeh u uzgoju zagorskog purana ne leži u količini, nego kvaliteti. Što prije to svi shvate, to ćemo prije biti u stanju konkurirati proizvodima na globalnom tržištu i postizati željene cijene proizvoda, te od takve proizvodnje moći živjeti. 56 iznimna kvaliteta mesa, te proizvod dobio status premijskog. Za praćenje uzgoja zaduženo je županijsko povjerenstvo. Županijska robna marka bila je dobar početak za ozbiljniji uzgoj i marketing zagorskog purana. Kako to svugdje biva, pa tako i kod nas, uzgoj zagorskog purana vrlo brzo se proširio i izvan područja Zagorja. Kako nad uzgojem izvan područja Zagorja nije moguće uspostaviti nadzor, bilo je jasno kako za takav uzgoj treba snažnija zaštita. Zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti jedini je prihvatljiv način kako da se ne samo zaštiti proizvod, nego GLAS ZAGORJA broj 91 i napravi reda na tržištu – ističe Kristijan Krsnik, upravitelj PZ Puran zagorskih brega te zaključuje da bez takve zaštite uzgoj zagorskog purana gubi svaki smisao. Dolaskom na mjesto upravitelja PZ Puran intenzivirao je radnje potrebne za dobivanje takve zaštite. Prva gotova Specifikacija sa svom popratnom dokumentacijom predana je u Ministarstvo poljoprivrede u lipnju 2010., da bi konačno Rješenje o zaštiti oznakom zemljopisnog podrijetla za područje Hrvatskog zagorja bilo dobiveno u studenom 2011. PZ Puran zagorskih brega nositelj je projekta za čitavu regiju. Zaštita je naročito važna radi diferenciranja od proizvoda koji zlorabe ime Zagorskog purana, a to zapravo nisu ili nisu uzgojeni u skladu s tradicijskim načelima. Pod tim se za zagorske purane podrazumijeva da su rasli u cjelogodišnjem uzgoju u skladu s prirodnim ritmom, pasli na otvorenom na minimalnoj površini od 25 AUTOHTONI PROIZVODI m2 po ptici, u ishrani koristili domaće žitarice, cijelo vrijeme bili pod nadzorom glede uzgoja i zdravstvene ispravnosti. Takvim načinom uzgoja purani i purice tijekom ispaše na otvorenom pohranjuju aromatične sastojke u svome mesu, koji tijekom pečenja hlape i neodoljivo mirišu, a mesu daju poseban okus. Za kupca to znači da nabavkom proizvoda sa OZPom neće biti u zabludi ili dilemi je li uistinu kupio visokovrijedni proizvod posebne kvalitete. Samo proizvodi označeni OZPom moći će koristiti ime zagorski puran ili purica, odnosno meso zagorskog purana, a upravitelj Kristijan Krsnik ističe – Za zadrugu i mene je dobivanje zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla za meso zagorskog purana ispunjenje glavnog strateškog cilja zadruge i svih uzgajivača zagorskog purana. Zagorje je konačno ostvarilo preduvjet da se može ponositi proizvodom koji će nositi oznaku najviše kvalitete po standardima EU-a. Mnogi još možda ni nisu svjesni što to znači, pa ću za usporedbu dati par podataka iz prakse europskih zemalja. U kategoriji svježeg mesa, gdje se svrstava zagorski puran, na nivou EU-a zaštićeno je do sada oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti 125 proi- 01. TRAVNJA 2012. zvoda, gdje prednjači Francuska sa 61 proizvodom, Portugal sa 27, Španjolska sa 15, dok ostale zemlje u toj kategoriji imaju svega par proizvoda. Italija 4, Njemačka 4, Madžarska 1… Jedini proizvod koji se može uspoređivati sa zagorskim puranom je Dinde de Bresse, purica iz Francuske, sa gotovo identičnim svojstvima kao i zagorski Oznaka zemljopisnog porijekla garantira da su purani rasli u cjelogodišnjem uzgoju u skladu s prirodnim ritmom, pasli na otvorenom na minimalnoj površini od 25 m2 po ptici, u ishrani koristili domaće žitarice, cijelo vrijeme bili pod nadzorom glede uzgoja i zdravstvene ispravnosti. Takvim načinom uzgoja purani i purice tijekom ispaše na otvorenom pohranjuju aromatične sastojke u svome mesu, koji tijekom pečenja hlape i neodoljivo mirišu, a mesu daju poseban okus. S lijeva na desno: Luka Čuljak - pomoćnik ministra poljoprivrede za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, Kristijan Krsnik - upravitelj Poljoprivredne zadruge Puran zagorskih brega, Emil Tuk - pročelnik gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba Sretan Uskrs želi Vam PZ Puran zagorskih brega Magistratska 1, 49000 Krapina E-mail: zagorskipuran@net.hr www.zagorskipuran.hr puran. Razlika je u tome što zagorski puran ima strože propisanu površinu za ispašu od minimalno 25 m2 po ptici. Prodajna cijena za Dinde de Bresse iznosi oko 100€ po komadu, što najbolje govori kakvu reputaciju ima taj proizvod. Uspjeh u uzgoju zagorskog purana ne leži u količini, nego kvaliteti. Što prije to svi shvate, to ćemo prije biti u stanju konkurirati proizvodima na globalnom tržištu i postizati GLAS ZAGORJA broj 91 željene cijene proizvoda, te od takve proizvodnje moći živjeti. Ovo vrijedi za sve autohtone proizvode, kako Zagorja, tako i cijele države. Zašto da mlinci, štrukli, bagremov med, kukuruzni kruh i slični proizvodi ne budu prepoznatljivi i posebni, kad imaju sve preduvjete za to. Prema primjeru za zagorskog purana, to treba prepoznati i, uz pomoć institucija koje su zadužene za ruralni razvoj, kroz projekte realizirati. 57 POVRATAK SUNCU 01. TRAVNJA 2012. Biljka – naše najveće skladište hrane POVRATAK SUNCU – 3. dio Naravno da su te biljke uz pomoć Sunca počele proizvoditi kisik koji je bio važan za razvitak ostalih živih bića kao i čovjeka. Hrana je potrebna svim živim bićima pa tako i biljkama, ali biljka je jedino živo biće koje osim Sunca, zraka i Zemlje ne treba ništa drugo. Sitne i najsitnije životinje vezane su uz biljnu hranu. Druge se hrane manjim životinjama, a čovjek se hrani životinjskom i biljnom hranom. Sunce svojim zrakama isijava silnu snagu na Zemlju, a biljka je jedina koja može tu snagu sama iskorištavati, pa je ona prema tome prvi posrednik između Sunca i ostalih živih bića na Zemlji. Koliko je god hrana svim živim bićima potrebna za njihov opstanak, ipak se sastav hrane biljaka razlikuje od hrane ostalih živih bića pa su zato valjda biljke kao pojava snagom Stvoritelja bile prve na Zemlji. Biljka se zadovoljava jednostavnom hranom. Svojim korijenjem crpi hranu iz Zemlje (vodu i ostale minerale), iz zraka uzima ugljični dioksid, a ispušta kisik i tako omogućuje život svim ostalim živim bićima. Sunce je tu koje daje silnu energiju; toplinsku, svjetlosnu, ultraljubičastu, kozmičku itd. Čovjek u potpunosti do danas još uvijek tu snagu koristi samo djelo- mično, a biljka, koju bezdušno svaki dan uništavamo, tu snagu koristi u potpunosti, jer zeleni list biljke mala je tvornica koja stvara hranjive tvari za život bez drugih energija osim Sunčeve. Taj sitni zeleni list sa svojim sitnim zelenim zrncima klorofilima ima službu kakvu rade strojevi u tvornici. Lisno zelenilo hvata sunčeve zrake i zamršenim kemijskim radnjama spaja vodu iz lišća ugljičnim dioksidom iz zraka te tako stvara temeljnu hranjivu tvar koja se nalazi u zrncima naših žitarica, u brašnu, u našem svakidašnjem kruhu. Ono što ne može ni jedno drugo biće, može biljka, tako joj malo treba, a mi je tako bezdušno uništavamo sječom samo zato da dobijemo komadić zemlje za obradu ili gradnju betonskih zgrada bez zelenila. Istina, u zadnje vrijeme se čovjek dosjetio da stvara zelene oaze na krovovima kuća u kojima obitava, ali to nije dovoljno. Biljka iskorištava ogromnu količinu energije Sunca skupljanjem ugljika i stvaranjem škroba i ne treba gotovih bjelančevina, masti i šećera jer ona to stvara sama, ona je jedno- Piše Krešimir Horvatić ni kao zaštitnici životinja trebali biti manje ogorčeni na mesojede jer i biljke koje oni jedu isto su tako živa bića kao i sva ostala koja nas okružuju. Skupa solarna energija U zadnje vrijeme Zelena akcija održava radionice za izradu solarnih kolektora radi uštede energije u kućanstvima uglavnom za one koji su ostali bez posla, kako bi se prekvalificirali jer u budućnosti za tom radnom snagom bit će sve veća potražnja. To je uglavnom tečaj za početnike. Za površinu dva četvorna metra kolektora koji se Biljka najveći čo Tako bude dan treći, bude večer, pa jutro i reče stvoritelj: Neka proklije Zemlja zelenilom, travom, sjenovita stablima koja svako prema svojoj vrsti donosi plod i sjeme i odredi čovjeka da svakoj biljci odredi ime. I bi tako. Nikne iz Zemlje zelena trava što se sjemeni i stabla koja rode plodovima, koja u sebi nose svoje sjeme, svako prema svojoj vrsti. (Knjiga postanka) stavno skladište hrane. Suvišak te hrane gomila u korijenju ili gomoljima (mrkva, repa, krumpir itd.) ili u sjemenkama žitarica. Ona je hrana svim živim bićima koje su samo mesojedi, jer jedu životinje koje su biljojedi. Biljka zna iskoristiti sunčevu energiju o kojoj čovjek tek razmišlja jer ide linijom lakšeg otpora koristeći fosilna goriva, koja mu je također osigurala biljka. Bio je u pravu izumitelj parnog stroja Stephenson kad je rekao da parostroj ne tjera para ni ugljen već sunčeva energija stavlja na krov kuće sastoji se od ploče aluminija obojenog u crno koji je spojen s nizom bakrenih cijevi u kojima je antifriz, a jedna cijev odlazi u spremnik za toplu vodu u kućanstvu. Za četveročlanu obitelj treba barem 3 takva kolektora, a svaki stoji otprilike 1000 kuna, pa cijena cijevi, pa antifriza, pa spremnik te priključak na vodovod itd. Investicija se isplati tek za 7 godina, a rok trajanja je 30 godina. To je najprimitivniji način koji su ljudi inače radili običnim bojlerima koje su obojili u crno i postavljali na dvorišta ljeti zbog tuširanja. Takve su akcije hvale vrijedne, ali Ministarstvo za okoliš trebalo bi tražiti od vlade RH donošenje zakona po kojem je obavezno na novogradnje staviti kolektore kako za vodu tako i za proizvodnju struje. Kako bi doskočili crnim scenarijima, znanstvenici su do danas ponudili niz prijedloga, kao npr., izdvajanje vode iz vodika biljaka, dovlačenje sante leda, hidrauličko uzgajanje usjeva (danas to već izvode u plastenicima) i sl. Bio je u pravu izumitelj parnog stroja Stephenson kad je rekao da parostroj ne tjera para ni ugljen već sunčeva energija koju je biljka u davnoj prošlosti upila i sakrila u Zemlju iz koje iskopavamo ugljen i crpimo naftu. koju je biljka u davnoj prošlosti upila i sakrila u Zemlju iz koje iskopavamo ugljen i crpimo naftu. Mnogi koji pogledaju biljku u prvi mah i ne pomisle da je to živo biće koje nema razum kao čovjek, ali bez nje čovjek ipak ne bi mogao preživjeti, a ona treba samo Sunce, zrak i Zemlju. Zato bi vegetarijanci i vega- 58 GLAS ZAGORJA broj 91 Međutim, to su moguća rješenja za malo privilegiranih koji si to financijski mogu priuštiti. Treba znati da prosječno listopadno stablo potroši otprilike 50.000 litara vode godišnje. Neki predlažu gradnju umjetnih jezera, kao što je u planu uz skijašku stazu na Sljemenu, a ne vode računa da ta jezera isto tako mijenjaju klimu, POVRATAK SUNCU a uzimaju vodu mnogim bunarima nizvodno, kao i sječa silnih stabala za skijašku stazu koja se održava uglavnom umjetnim snijegom uz kemikalije koje ulaze u tlo i šire se u potoke koji teku prema nižim dijelovima Medvednice uglavnom na zagorsku stranu. Tu opet dolazi do sprege krupnog kapitala i banaka u ovom našem liberalnom kapitalizmu koji, nažalost, podržava vlada. Veliki proizvođači protive se sporazumu iz Kyota zato što im je solarna energija momentalno preskupa ne misleći na budućnost pa i dalje predlažu fosilna goriva, a CO2 bi spremali u podzemlje. 01. TRAVNJA 2012. Zato bi vegetarijanci i vegani kao zaštitnici životinja trebali biti manje ogorčeni na mesojede jer i biljke koje oni jedu isto su tako živa bića kao i sva ostala koja nas okružuju. da, a da i dalje ostane upotreba fosilnih goriva, drugi predlažu fertilizaciju (oplođivanje) mora željeznim strugotinama, ali pokusi su pokazali da to potiče stvaranje planktona koji iz površine preuzimaju CO2, a nakon odumiranja prenose ga u dubine. Nažalost, kako to već biva, svako neprirodno poticanje narušava ravnotežu, jer to već rade pu- s manje štetnih plinova i nuspojava od svih predloženih. Tu se prije svega misli na sadnju šuma i razvoj poljodjelstva i znanstvenog uzgoja životinja. vjekov prijatelj Danas već prevladava inicijativa za organski uzgoj voća i povrća, jer se spoznalo da je biljka ta koja najbolje iskorištava sunčevu energiju i čuva okoliš, a idealna mjesta za to su upravo ona koja su bila minirana jer se zemlja oslobodila kroz sve ove godine svih toksina. Šume stvaraju kisik i apsorbiraju velike količine onečišćenja iz zraka. Obična sobna biljka utječe na čistoću zraka u prostoriji jer udiše ugljični dioksid, a ispušta kisik. Sobna biljka osim toga apsorbira toksične elemente kao što su sredstva za čišćenje (npr. amonijak, formaldehid) ili sredstva koja hlape kao npr. lijepila iz namještaja i kemikalije iz boje na zidovima i ostaloj drvenariji u stanu. Sobne biljke djeluju poput filtera upijajući toksine, osobito ako su širokolisne. Biljke su živa bića. Razlikuju dan od noći pa se smatra da u vrijeme neaktivnosti spavaju (osobito listopadne). Neke biljke imaju dnevni ciklus spavanja (ivančica) i otvaraju svoje latice samo danju, ako je sunčano, a noću ih zatvaraju. To ponašanje biljaka ovisi o valnim dužinama svjetlosti i dobro znaju kad je noć, a kad dan. To zahvaljuju pigmentu fitokromu, koji je osjetljiv na crveno svjetlo danju i tamno crvenu noć. Danas kad se čovjek priprema otisnuti s ovog našeg planeta u svemir, bilo bi dobro da prije toga istraži sve mogućnosti koje mu taj svemir pruža ovdje gdje živi. U ljudskoj prirodi radoznalost za istraživanje vremena u kojem čovjek živi je normalna, kako bi postavio ravnotežu između misterioznog istraživanja svemira i načina na koji živi na Zemlji. No, bilo kako bilo, nikad nije kao sada, kad čovjek juri vrtoglavom brzinom prema budućnosti. Zato postoji velika potreba da sačuva ono duhovno u sebi, kako bi uz materijalno istraživanje osigurao budućnost za kreativnu stvarnost, koja postoji tu oko nas, a to je Sunce, zrak, Zemlja i prije svega najveći čovjekov prijatelj, biljka. Vesna Parun Mi i sunce No, to su izolirana rješenja zbog osobne zarade. Klimatolozi i ekolozi znaju da je Zemlja jedinstven ekološki sustav i da nikakvi izolirani pokušaji ne mogu uroditi plodom, pa tako i u našoj županiji koja isto tako potiče izolirane nastupe u alternativnim rješenjima solarne energije. Tehnološka rješenja za sprečavanje CO2 nude više prihvatljivih i neprihvatljivih rješenja pa tako neki predlažu izdvajanje ugljikova dioksi- stinjski vjetrovi nanašanjem pijeska u more. Proizvođači ugljena predložili su vađenje CO2 i spremanje istog u dubini zemlje, što već rade naftaši i plinaši iako taj postupak nije nimalo jednostavan, ali svi bi išli linijom lakšeg otpora zbog zarade. Budućnost planeta u prirodnoj obnovi Srećom, postoje drugi oblici obnove koji su ključni za budućnost planeta GLAS ZAGORJA broj 91 Zapitah život što je u njemu prastaro. Netko davni ogovori mi: Bol je prastara. Učinimo da cvijeće raste u pustinjama i da oganj gori u kolibama samotnika. Neka ptice zimuju na dalekom sjeveru. Neka lavovi plaču, a ceste neka se smire. Učinimo da život bude poslušan Suncu! 59 KOZMETIKA 01. TRAVNJA 2012. Pedikura stopala U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost Nakon teške zimske obuće naša će stopala u elegantnim ljetnim sandalama biti više izložena pogledima. Prijat će im dobra pedikura. noge u kupku i ostavite ih tako 15 minuta. Koža stopala bit će mekša i ljepša. Jednom tjedno priuštite im i dobar piling. Njegujte stopala hidratantnim kremama kako ne bi došlo do isušivanja kože. Prije spavanja, nakon kupanja, namažite stopala debelim slojem kreme. Obucite čarape preko noći, i ujutro će vam stopala biti nježna i meka. Nokte režite ravno kako ne bi urastali u meso. Koristite se kvalitetnim lakovima za nokte i pažljivo ih očistite prije novog lakiranja. Neugodan miris i znojenje će riješiti kupka i sprej za stopala. Izbjegavajte sintetičku obuću i čarape. Urasli nokat može pratiti jaka bol i pojava gnoja. U tom slučaju je najbolje posjetiti pedikera. Obično su uzroci uraslih noktiju prejako rezanje rubova noktiju i nošenje preuskih cipela. Kurje oko koje nema dublji korijen možete ukloniti pomoću flastera protiv kurjih očiju. Dublje kurje oko mora vam otkloniti pediker. I ovaj problem na stopalima posljedica je tijesne obuće. Bradavice uzrokuju virusne infekcije. Prijenosne su i taj problem mora riješiti liječnik. Gljivična oboljenja najčešće nastaju između prstiju. Koža postaje tanka, crvena i svrbi, a mogu nastati i mali mjehurići. U ljekarni možete kupiti sredstva protiv gljivica. KUPON Glas Zagorja broj 91 % 0 Obično započinje relaksirajućom mirisnom kupkom. Potom slijedi uklanjanje zadebljale kože, oblikovanje i tretiranje noktiju, te ukoliko postoji kakav medicinski problem poput kurjeg oka ili uraslog nokta, i to se sanira. Kreme ili ulja umasirat će se u stopala da bi ih osvježili i relaksirali. Tretman pedikure možemo završiti lakiranjem nožnih noktiju kvalitetnim lakovima. Pedikura u našem salonu, ostavlja osjećaj svježine, lakoće i opuštenosti. Savjeti Svojim umornim stopalima pripremite kupku. Lavanda, čajevac i eukaliptus imaju protubakterijski i protugljivični učinak. Uronite Najčešći problemi koji se pojavljuju na stopalima Piše Nadica Cerovečki Salon Kompa i Glas Za go Poklanjamo vam kupo rja pomoći će vašem ljepšem izgledu. n koji donositeljici do nosi 10% popusta na tretman pedikure . Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. 1 Sretan Uskrs LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 60 Svim članovima i simpatizerima HNS-a kao i svim stanovnicima naše županije želimo Sretan Uskrs HRVATSKA NARODNA STRANKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GLAS ZAGORJA broj 91 Želimo vas potaknuti na razmišljanje Naše geslo: suha plahta – sretno dijete 01. TRAVNJA 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., Ono ne može spavati kod svog prijatelja, ne može ići na višednevni školski izlet. Radi toga je tužno. Radi toga se srami. Radi toga je povučeno. Radi toga izbjegava društvo i postaje izolirano. Radi toga se osjeća osramoćeno i nesigurno. Radi svega toga je nesretno. U svakom školskom razredu ima po dvoje takve djece. Vi ih ne znate, jer se ta bolest taji. Tu bolest taje roditelji, a još više ju taji njihovo dijete. Zašto bi tako patilo i vaše dijete? Pomognite mu! Nemojte tražiti krivca! Nije dijete krivo, niste ni vi krivi! Kriva je bolest specijalist za dječje bolesti verica.jacmenica@ck.t-com.hr Noćno mokrenje kod djece za koju postoji djelotvorni lijek! Informirajte se o toj bolesti. Potražite rješenje. Mi vam ovim tekstom nudimo informaciju i rješenje. Nemojte oklijevati, nemojte čekati, nemojte vjerovati u zablude. Postoje mnoge zablude o toj bolesti. Izbjegnite zablude o noćnom mokrenju 1. zabluda… da dijete mokri u krevet iz inata. 2. zabluda… da dobrim odgojem možete tu pojavu spriječiti. 3. zabluda… da takva djeca rastu u teškim i kompliciranim obiteljima. 4. zabluda… da je vaše dijete vjerojatno umno zaostalo. 5. zabluda… da vam dijete ima vrlo duboki san. 6. zabluda… da morate biti stroži sa svojim djetetom. 7. zabluda… da mokrenje ima uvijek psihičku podlogu. 8. zabluda… da vaše dijete ima premali mokraćni mjehur. Roditelji, odgajatelji, udomitelji! Imate petogodišnjaka i mokru plahtu: ovo je tekst za vas! Imate školarca i mokru plahtu: vi ste hitni slučaj! Vaše dijete je možda malo, ali ono ima VELIKI problem. 9. zabluda… da je noćno mokrenje bezopasna pojava. 10. zabluda… da će bolest proći sama od sebe. Što je zabranjeno činiti Nemojte dijete grditi ili kažnjavati. Nemojte ga uspoređivati s drugom djecom. Što morate učiniti Umjesto svega navedenog – odvedite dijete k dječjem liječniku! Uzroci noćnog mokrenja 1. Bolest može biti nasljedna: razmislite o vašem i suprugovom djetinjstvu. Jeste li i vas dvoje kao djeca dugo mokrili u krevet? 2. Bolest se može pojaviti u stresnim situacijama: u slučaju kad se roditelji razvode, kad dobijete prinovu – kad vam se rodi malo dijete u obitelji, kad umre voljeni član obitelji. 3. Bolest se može pojaviti ako dijete ima neku prirođenu ili stečenu bolest mokraćnog sustava. 4. Bolest se može pojaviti ako dijete ima prirođeni manjak određenog hormona u krvi koji regulira količinu mokraće koja se stvara tijekom noći. Čak 80% djece koja pate od noćnog mokrenja imaju manjak toga hormona u krvi. Prihvatite liječenje Odlučite se! Pomognite svom djetetu što prije. Ako se odmah javite liječniku, rješenje vašeg problema je jednostavno! Djetetu treba dodati taj hormon dok se stanje ne stabilizira i noćno mokrenje ne prestane. Lijek se primjenjuje u obliku tableta ili kapi za nos. Daje se samo uvečer, prije spavanja. Poboljšanje nastupa vrlo brzo. Rezultati liječenja 1. Odvedete li dijete k dječjem liječniku, naći će se uzrok bolesti. 2. Od vašeg ćete liječnika dobiti recept za lijek. 3. Lijek je besplatan. 4. Počnite s terapijom već ovaj tjedan. 5. Za kratko vrijeme vaše dijete će ići k prijatelju na spavanje. 6. Imat ćete manje posteljine i rublja u perilici. 7. Smanjit ćete si hrpu rublja za glačanje. 8. Plahte će vam biti suhe, a dijete sretno. 9. Uklonite razlike između svog djeteta i njegove grupe djece. 10. Cijela će vam obitelj biti mirna i zadovoljna. Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr GLAS ZAGORJA broj 91 61 ZANIMLJIVOSTI 01. TRAVNJA 2012. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 ŠPIČKOVINA Kad babice krenu u školu Naj-babica, Blanka Bačani ima tek 92, sama se uspela strmim stubama do učionice na katu. Kći češkog trgovca tekstilom prvi put je u Špičkovinu došla pješačeći preko Sljemena. Motivacija je, naravno, bila ljubav. Suprug je bio poznati postolar u čijoj se radionici, negdje 60-ih prošlog stoljeća izrađivala obuća vrhunske kvalitete, cipele za elitu, pa i za bivšu prvu damu Juge, Jovanku Broz. Dugo vremena u novčaniku majstora bila je njena slika, a na zidu slika Gabi Novak. Nije babica Blanka bila ljubomorna: radila je od jutra do sutra u Batinom dućanu, a konačno, bile su to dobre klijentice. Kakve su vam bile igračke? Kako ste se igrali? – htjela su znati djeca, a odgovor – Oženili su me kad sam imala 18, izazvao je buru smijeha. Već je 16 godina u domu, ustaje u 6.30, nikad ne spava poslije podne, rješava križaljke i gleda TV bez naočala! 62 Sve na jednom mjestu: malo smijeha, malo suza, mladost i zbroj godina, jer sudeæi po stanju babica, ne može se reæi starost… Susret uprilièen u razredu Podruène škole u Špièkovini bio je susret dvaju vremena, triju generacija: uèenika, mama i babica. Zajednièka nit svima je uèionica ove škole u kojoj je nekad bilo više graje, više djece, više siromaštva, ali i više smijeha. Djeca i mame pripremili su degustaciju zaboravljenih domaćih jela. Nika je iz sjećanja svoje babice izvukla recept zaboravljenog špičkovljanskog jela čembulje koje se moglo i probati. Jedna od babica, Nevenka Gregurić, polaznica ove škole prizvala je u sjećanje zgode i nezgode iz svojih školskih dana koji su već tada odredili smjer njenog životnog puta i sna: biti vučiteljica. Na put je, prema naputku svoje babice uvijek polazila prekriživši se i s nogom najprije u desnoj, a onda u lijevoj cipeli. Za sreću, tvrdila je babica, a san djevojčice se ostvario. Priča Nadice Mohač, zgode njenih vršnjaka, Mileka i Jankića u stihovima punim duše, GLAS ZAGORJA broj 91 Piše Dunja Horvatin utišala je prepunu malu učionicu, izmamila poneku suzu. U prikazu s koritom, kak se negda peglalo, mogla su na red doći samo djeca manjeg uzrasta, ali je zato igra s kuruznim rucljima zaokupila sve. Na kraju su svi, babice, mame, učiteljica Anica Ormuž i djeca, poželjeli više ovakvih susreta, lijepih sjećanja, dobrih recepata: zaboravljenih jela i onih za dugovječnost. TZ KRAPINA 01. TRAVNJA 2012. Dojdite v Krapinu Strateški ciljevi usmjereni su prije svega na prostor Nalazišta pračovjeka, naime, otvorenjem novog muzeja svi sadržaji vežu se uz ovaj turistički proizvod koji dnevno potvrđuje dolazak sve većeg broja turista. Promocija nizom manifestacija i sajmova ključni je dio posla Turističke zajednice Krapine. Očekuje nas tako ponovno veselo i razigrano Ljeto u Krapini. Naime, nedjelje u kolovozu određene su za Hušnjakovo. Planira se osmisliti i posjetiteljima ponuditi niz priredaba u pet tematskih nedjelja, vezanih uz povijest i kulturu grada Krapine. Purgerska nedjelja, Krapina iz davnina, Etno nedjelja, Nedjelja krapinskog pračovjeka, te Nedjelja tambure i ove će godine biti organizirane uz bogat program u kojem će sudjelovati mnoštvo Direktorica Turistièke zajednice Krapina Nedjeljka Vodolšak istièe da i ove godine planiraju nizom priredaba i manifestacija privuæi brojne posjetitelje u zagorsku metropolu Krapinu. udruga, volontera, te profesionalaca. Novina će svakako biti i predstave na otvorenom, uglavnom komedije, a tu je i popularni vlak Krapek, koji će prometovati na relaciji Zagreb – Krapina – Zagreb, te će za pristigle goste biti organizirano besplatno stručno vodstvo kojim će biti upoznati sa znamenitostima Grada Krapine. 47. tjedan kajkavske kulture započet će već tradicionalno prve nedjelje u rujnu. Svečano otvorenje, izložba akademskog umjetnika, mali Kaj program za djecu, vanjska događanja, samo su dijelovi tradicionalnog programa. TZG Krapina organizator je mnogobrojnih događanja na otvorenom, te jedan od izlagača na tradicionalnom Zagorskom gospodarskom zboru. Program na otvorenom uglavnom je koncipiran tako da zadovolji ukuse svih populacija, a da pritom ne naruši temeljne postavke samog Tjedna. Petak na otvorenom pod nazivom Kajkavski etno, namijenjen je za nastup mnogobrojnih KUD-ova, grupa te društava koja njeguju kajkavsku riječ, a subota pak promovira Krapinu u svojem zlatnom dobu potkraj 19. st. Od brojnih događanja u kojima tijekom godine sudjeluje Turistička zajednica grada Krapine spomenimo još akciju Zagorje, ti moje blago, koja ima za cilj podizanje opće razine kvalitete životnog prostora, očuvanje i unapređenje turističkog prostora i zaštite okoliša, očuvanje i revitalizaciju tradicijskih vrijednosti i ukupnog prirodnog prostora, te zaštitu okoliša općenito. TZG Krapina Organizacijom dječjeg korza u Tjednu kajkavske kulture nastoji već od malih nogu djeci približiti potrebu očuvanja tradicije nošnje i njene izrade. Ekološko-edukativna akcija Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet potiče aktivnosti vezane za očuvanje okoliša, unapređenje turističkog proizvoda, podizanje razine gostoljubivosti i dobrodošlice. Sada je pravo vrijeme pozvati građane na uređenje svojih okućnica jer i ove će godine komisija Turističke zajednice najljepše uređenima dodijeliti priznanja i nagrade. Sveti Nikola zaštitnik župe i grada Krapine, ujedno je i prilika da se pokaže sve što je napravljeno u protekloj godini, kao i mogućnosti darivanja djece i odraslih različitim kulturnim i zabavnim sadržajima. Medeni sejem tradicionalno mjesto gdje se mogu kupiti proizvodi od meda kao i različiti ukrasi i pokloni za nadolazeće blagdane. Podržat će se i brojne zajedničke manifestacije i suradnje, dio planiranih sredstava usmjerit će na promidžbene materijale, jer upravo dobra promocija aktivnosti, kulturnih i tradicijskih vrijednosti grada i Zagorja privući će pažnju posjetitelja. (T. G.) Turistička zajednica Grada Krapine svim ljubiteljima prirode, izletnicima i čitateljima Glasa Zagorja, želi sretan i blagoslovljen Uskrs GLAS ZAGORJA broj 91 63 ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. TRAVNJA 2012. RIZE ZUB KOJI NE G Pasji zub Piše Dunja Horvatin (Erythronium dens-canis) Kad ocvatu visibabe i šafrani, obronci nizinskih šuma oboje se ciklamasto-ljubičastim sagovima: pasjim zubom. Cvijetom i visinom sličan ciklami, pasji zub raste na rubu šuma i svijetlim proplancima, u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Zanimljivo je da ga na svim staništima zovu pasji zub; najvjerojatnije zbog oblika njegove lukovice. Za razliku od ciklame, cvijet pasjeg zuba nema mirisa, a listovi su izduženi i obojeni smeđim pjegama. Može se uzgojiti iz sjemena: krajem svibnja treba sakupiti dozrele cvjetne glavice i posijati sjeme na sjenovito i vlažno mjesto. Već sljedećeg proljeća će se pojaviti prvi pjegavi listić, no prve godine još ne cvate. Presađivanje iz prirode je riskantno: lukovica je duboko, obično među isprepletenim korijenjem obližnjeg drveća i grmlja, krhka je i loše podnosi presađivanje. Pasji zub ne spada u ugrožene vrste, no evidentno je smanjen broj jedinki, pa čak i nestanak sa staništa uz planinarske staze lako dostupnim ljubiteljima prirode koji sabiranjem tog lijepog cvijeta uskraćuju pašu pčelama i oku prirodoljubaca iza njih. Dobro nam došle rode Točno i na vrijeme u svoje gnijezdo na stupu u ulici Marije Jurić Zagorke sletio je rodić. Da ne bi došlo do gužve i naguravanja u gnijezdu, Svetokrišćani su pravovremeno pripremili postolje na nedalekom stupu gdje su rode započele gradnju još jednog gnijezda. U nedjelju 25. ožujka u kasnim poslijepodnevnim satima rodić je sletio na novo gnijezdo, malo odmorio i preselio u staro gnijezdo. Sve se tu zna, sve se prati: poznato je da najprije dolazi On, priprema gnijezdo, a oko tjedan dana kasnije stiže i Ona, kritički pregledava gnijezdo, reda radi popravlja koju grančicu prije nego li i službeno useli. Iscrpljene od dugog putovanja prvih dana rode odmaraju i ne lete daleko od gnijezda. Ptice i njihovi susjedi iz prizemlja, stanovnici okolnih kuća, žive u skladnom suživotu, znaju sve jedni o drugima, uvažavaju se. Rode prepoznaju svoje domaćine, a uljeze tjeraju klepetanjem kljuna i mahanjem krilima. Osim što već odavno ne nose djecu, slove za srećonoše koje dolaze samo dobrim ljudima i nagovještaj su pravog proljeća. Staro vjerovanje da nauditi rodama i lastavicama smrtni je grijeh, donosi nesreću, potvrđuje i izreka tko ne voli životinje, ne voli ni ljude. U svojoj seobi na zimska staništa europske rode koriste dva smjera, istočni i zapadni. One koje koriste zapadni smjer putuju preko Francuske, Španjolske, Gibraltara, do sjevernih i zapadnih dijelova Afrike. Naše rode koriste istočni smjer: preko Bospora i Dardanela. Prelijeću Rumunjsku ili Bugarsku, preko Turske, Izraela, Sinajskog poluotoka, duž rijeke Nil, istočnim dijelom Afrike do Sudana, a neke nastavljaju put i do južne Afrike. Putovanje potraje 8 do 15 tjedana, a za to vrijeme prelete 6000 do 10000 km, od 150 do 300 km dnevno. I tako dva puta godišnje, u kolovozu/rujnu i ožujku/travnju. Poslije osebujnog svadbenog rituala, roda polaže dva do pet jaja iz kojih se za tridesetak dana (početkom lipnja) izlegu mla- u svetokriškom gnijezdu su othranjena čak 4 mladunca. Za slučaj njihovog povratka općinski oci, uz pomoć djelatnika HEP-a pobrinuli su se za postavljanje dodatnog gnijezda. ČRETJE SVETI KRIŽ ZA de rode koje za tri mjeseca kreću sa svojim roditeljima na daleko putovanje. Mladi rodići su puna dva mjeseca ovisni o roditeljima koji im donose hranu i vodu. Rode su mesojedi, hrane se ribom koju ulove u plićacima, a na poplavnim livadama tragaju za žabama, zmijama, puževima, gujavicama, rado se hrane i gušterima, krticama, voluharicama i miševima. Hranu i vodu roditelji donose mladuncima u ždrijelnoj vrećici. Za lošijih klimatskih godina (suša), rode izbacuju jaja ili mlade ptiće iz gnijezda; u nedostatku hrane one tako rade selekciju. Loša za rode bila je 2005. kad su svetokriške rode othranile samo dva mladunca, godinu kasnije po tri. Prošla godina bila je godina optimalnih klimatskih prilika za rode zbog povoljnog rasporeda oborina, te dovoljnih količina hrane, pa nije primijećena pojava izbacivanja jaja niti ptića iz gnijezda: U prošlogodišnjoj akciji prebrojavanja gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia), Savez ekoloških udruga ima podatak o pet stalnih gnijezda na području KZŽ, bez urušenog i napuštenog gnijezda u Poznanovcu. Iz nekog razloga tu je došlo do pomora mladunaca, a zatim i odraslih roda. Takva gnijezda, mjesta obiteljskih tragedija, nikad ne naseljavaju ni druge rode. Cilj praćenja populacije je doprinos zaštiti ove ptičje vrste, urbanizirane ptice selice koja se nalazi na popisu Crvene knjige ugroženih vrsta. Ptice pripadaju među najvažnije pokazatelje ukupnog stanja prirode gdje se iz složenosti životnog ciklusa i vezanosti za staništa može vidjeti prava slika zdravstvenog stanja prirode. Sveti Križ Začretje primjer je doprinosu zaštite i skladnog suživota čovjeka i dragog gosta s dalekih obala Afrike. SEKIRIŠĆE Proljeće je stiglo u Sekirišće Sekirišće, malo slikovito mjesto u općini Sv. Križ Začretje, osim po očuvanoj prirodi, poznato je i po legendi o coprnjakima i coprnicama i njihovom ponoćnom sijelu na križanjima šumskih staza. Središte zbivanja je Područna škola sa 18 učenika u prva 4 razreda. Svi oni, zajedno s učiteljicama, Jasnom, Sandrom i Jadrankom njeguju školski vrt i voćnjak iza školske zgrade, uređuju okoliš svoje škole. Voćke su pobijelili vapnom, a na gredicama su posadili ljekovito bilje: kamilicu, kadulju, majčinu dušicu, timijan… i tko im što pokloni. Svake godine s izleta po Coprnjastoj stezi donesu obilje cvjetova bazge i akacije, pripremaju fini, mirisni sok čije su zalihe skoro pri kraju. Svi se raduju lijepim proljetnim danima: sati nastave mogu se održati i u prirodi, a uskoro će i cvjetovi maslačka, akacije i bazge. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA UZ DAN VOD A Otkako je Opća skupština UN u Rio de Janeiru 22. ožujka 1993. proglasila taj dan Svjetskim danom voda kako bi upozorila na neprocjenjivu i nezamjenjivu ulogu vode u životu, svake godine se u mnogim zemljama svijeta poduzimaju akcije u svrhu očuvanja jednog od preostalih Zemljinih bogatstava: èiste, pitke vode. Mjesec dana kasnije, 22. travnja istim žarom i marom, u svim medijima upozoravaju na potrebu smanjivanja stakleničkih plinova i potrebu spašavanja vlastitog planeta. Naravno, ni Dan voda, ni Dan planeta prije 158 godina poglavica Seattle u znamenitom pismu bijelom poglavici u Washingtonu je zabilježio: Sve stvari povezane su kao krv koja objedinjuje obitelj, učite vašu djecu kao što mi činimo s našom, da je Zemlja naša nisu dovoljni da se riješe svi problemi očuvanja sredine u kojoj živimo i koju sustavno razaramo. Znanstveno je dokazano da je upravo ljudska aktivnost, a ne aktivnost Sunca, glavni krivac globalnog zatopljenja. Postoji i dobra usporedba: što bi se dogodilo s čovjekom kada bi mu se temperatura povisila za samo 4 stupnja? Čovjek bi umro. Isto je tako i sa Zemljom. Još majka. Što god snađe Zemlju, snaći će i sinove Zemlje. Do današnjih dana nema upečatljivije i iskrenije poruke budućim generacijama. Živimo u doba znanstvene, tehnološke i industrijske revolucije koje su čovjeku donijele koristi i pogodnosti, ali i formirale bezobzirnu potrošačku populaciju s nedovoljno brige o zaštiti prirode i okoliša. 01. TRAVNJA 2012. Kome bi danas pisao poglavica Seattle? Onečišćuju se vode, u atmosferu se emitiraju otrovni plinovi, iscrpljuju se zalihe prirodnih sirovina i energenata, padaju kisele kiše, jača efekt staklenika, ozonske rupe… Tko to može spriječiti? Nakon indijanskog poglavice koji je pisao pismo Velikom bijelom poglavici u Washingtonu, pisma i apele danas pišu brojne udruge zelenih. No, previše je adresa na koje ih treba uputiti… Dan voda u Zagorju Neke od misli o vodama: u piti, a rci vodu ne volij – Veliju da Zago pune zvira! s vode čiste pri na ne ra v glavu kak vi – Voda ne vudi čkuje čera, vodu doru – Gdoj vino ve li nije dobra! – Voda ni v cipe mlini meljeju – Voda riče, a nigdar kraja – Vode i zlobe ne laje! vode i pesa kaj – Čuvaj se tihe obraza ere osim crnog – Voda sve op ege gloda – Tiha voda br po vodi plivaju – Prazne tikve Aktivnosti uz Svjetski dan voda na području KZŽ pod pokroviteljstvom: Zagorski vodovod d.o.o. – Savez ekoloških udruga KZŽ – koordinira FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN Svjetski Dan voda obilježen je širom županije, najburnije je bilo na Bajerima, jedinstvenim zagorskim jezerima, gdje su treći razredi oroslavskih osnovnoškolaca zasuli pitanjima ribiče ŠRD Jezera, proveli kviz znanja o vodama i obznanili velikima svoje dubokoumne misli i poruke o vodama. Domaru Joži držali su lojtru dok je postavljao dvije kućice gnjezdilice za ptičice. Pošteno i pješice preko polja, u pratnji svojih učiteljica došla je i grupa učenika OŠ iz Dubovca i uz jezero održala sat upoznavanja prirode. U čast proširene barice na školskom dvorištu iza zgrade OŠ u Oroslavju održan je sat likovnog, a radovi će se uvrstiti u arhivu Muzeja voda, jedinog i jedinstvenog u ovom dijelu svijeta, Udruge za poboljšanje života na Kamenjaku, koju vodi prof. Krešimir Bauer – i biti izloženi u sklopu Dana muzeja u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu, 28. svibnja. Osnovna škola K. Š. Gjalski, PŠ u Špičkovini tradicionalno obilježava sve dane važne u zaštiti okoliša: maštoviti panoi, likovni i literarni radovi, uz razgovor o vodama danas i sutra s predstavnicima nevladinih udruga, obilježen je i ovogodišnji dan. Uz svakodnevne brige i obaveze, brigu o vodi s pipe u školskoj kuhinji i okolišu, mališani će čitati i prelistavati prekrasnu knjigu Rijeke Hrvatske, poklon predsjednice udruge Lijepa naša iz Dubrave Zabočke, Gordane Gregurić. Zgarišta naših polja i šuma Izgaranjem se u atmosferu ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida (CO2), suodgovornog za stvaranje efekta staklenika i globalno zatopljenje. Nastavi li se ovakvim tempom zagađivanja atmosfere, unutar 30 godina predviđa se porast temperature zraka za 6 °C, što će za posljedicu imati poplave, glad, suše, silovita olujna nevremena, globalnu katastrofu. Oštro suzbijanje emisija ugljika moglo bi u dovoljnoj mjeri smanjiti koncentraciju CO2 i spasiti planet, no, u akciju bi trebalo krenuti odmah, zaključak je znanstvenika. Iako je RH potpisnica međunarodnih konvencija o zaštiti ozonskog omotača, zaštiti bioraznolikosti, zgarišta naših polja i šuma obilno pridonose koncentraciji CO2 u atmosferi, zagađuju nam zrak, nanose neprocjenjive štete raznolikosti života. U plamenu nestaju ježevi, brojne vrste kukaca, leptira, ptica i njihovi domovi. Do posljednje je s naših livada nestala livadna gušterica i lijepi leptir, livadni plavac. Neznatne kazne za neprocjenjivu štetu prirodi dokaz su još jedne nedosljednosti propisa i zakonodavstva, potvrda kako je briga za okoliš još uvijek samo priča s margine. Spaljivanje otpada, koji to ustvari nije, suhog lišća i trava, u zemljama EU i na vlastitoj okućnici stajalo bi potpaljivača najmanje 1500 eura! S druge strane, u RH se iz Mađarske i Poljske godišnje uveze suhog lišća, slame i sijena za 12 milijuna eura… IZ DRUGOG KUTA 01. TRAVNJA 2012. U prašnjavom teatru vrve razbojnička lica... zamišljeni čovjek zuri u pepeo cigarete. Ljudska lica nestaju s jutarnjim sumrakom. Tisuće istopljenih svijeća, potrošeni vosak kao posljednji titraji nade na sarajevskim licima devedesetih... Srezani snovi čovjeka u trideset i petoj godini života. Zahrđale uspomene ostaju skrivene kao udubine kamena u gradskom metežu... Kafanska raja… Sar e Roma Harisa Džinovića, Vida Pavlović, Esma Redžepova, Bora Spužvić – Kvaka, Toma Zdravković… Na trenutak odnekuda spodobe pomahnitaju... probodu mi ostarjelo srce. Prisjete. K’o katapultom ošinu u snježne dane sarajevskih igara, čoporativnih izleta na Igman, vratolomnih egzhibicija renolkom po Jahorini... kroničnih delirija u poderanom jenasu na koncertima vatrenih rock grupa (Ekaterine Velike, Smaka, Oktobra 1864.…), legendarne zvuke gitare Radomira Mihajlovića - Točka, maturskih dana kad su svi imali neki razlog za slavlje, ispijati do jutra flaše Jelena (da se netko kojim slučajem ne zabuni, podsjećam da se radi samo o dobrom pivu, dobrim kulerskim sjećanjima)... Sarajevo je moj grad... grad moje ukradene mladosti, moga izigranog do suza radosnica sunčanog djetinjstva... ohvalit ću se – pa ću reći, da sam u ovom hajvanskom životu imao dvije velike ljubavi, obadvije i sada na grbači u pedeset i nekoj godini života nosim... Treću ljubav onako u polusnu rijetko spominjem, bilo mi je petnaestak godina – kad mi je ciganka Lila u varoši skidala mrak s očiju... kasnije sam čuo da je Lila svojim majstorlucima, skinula dječurliji u cijeloj mahali mrak s očiju… mashallah… Bio sam kako bi rekli dragi mangupi iz moje čaršije hašišar, teferičio sam kao Mick Jagger po kafanama, izigravao frajera na žurkama sa svojim hanumama... luđački cijedio svaki dan kao sunđer pred školskom pločom, do respiratora pendrao na vrh Zelengore s onim fanatikom iz famelije… i baš mi je bilo fazon... Prije dvadeset godina bio sam hrabar, što je bilo potući se u nekoj zabiti na igranki, pred Mašinskom školom s Campom za deset dinara prodavati cigle, u ratu pretrčavati brzinom svjetlosti preko zebri – dok su snajperisti čestitali rađanje svake krvave zore mržnjom iz puščanih cijevi. Isti drugari, nekad su šetali Baš-čaršijom, P pili konjake s jaranima dolje kod Džeme u Cabaretu, igrali prstena... domina u komšiluku u zgradama oko stare begove džamije, čestitali 8. mart, Dan žena, svojim majkama, ženama i ljubavnicama za koje ove druge žene nisu znale... Eto, ponekada pomislim u sebi, sve u elać otišlo... Razbježali se haveri kao zrake varljivog zimskog sunca ponad kišom strijela ranjenog Sarajeva. Još su samo stećci nekako ostali namrgođeni, zatečeni u visokim travama u koje ni odrasli čovjek ne bi mogao promunđati više... danas se haveri susretnu samo u nekim ofucanim albumima na tržnicima, vele raja nema para, pa prodaju mjesto obiteljske srebrnine, ono malo (onako čisto iz nehaja) zavirim u pokoji kontejner, ne bil‘ našao nešto što nikome ne treba... počesto se u ponoć utrkujem sa zagrebačkom čistoćom, prazne ta rogobusna stvorenja kao što desetkuju aute one krilate nemani paukovi po ionako skučenim gradskim pragovima... Imam par havera, ne valja nikada reći dva, uvijek je valjda samo jedan kao i sam dragi Bog... Prije dok sam bio po savezima komunista, u pionirskim titovkama i crvenim maramama, nisam se baš obazirao na popovske priče... zapravo nisam (bilo bi neprikladno reći – nikada ni prismrdio vratima), ali evo, danas i samog Boga zazivam... obraćam mu se P Jedna ratna priča iz opkoljenoga Sarajeva Posvećeno Miletu Mrvaljku, haveru iz Sarajeva… jaranu iz zagrebačkih mahala što je ostalo od suvenira... svoje vlastite uspomene. tako, Bosno moja, još prije sam u ranoj mladosti počeo gubiti vid, sada sam zahvalan, jer me ne boli ljudski prijezir kao nekad, tada sam puno više sanjao, po galerijama uramljivao platna, u kazalištima scenografima solio pamet o ekserima... Ti su dani k’o miris majčinog kruha iz tepsije iščezli. Eto, ima tomu par godina, da mi je majka umrla, otac se preselio u starački dom, osluškujući posljednje jecaje u tišini svoje penzionerske sobe. A ja, evo lutam zagrebačkim ulicama, tražim k’o Diogen još pokojega havera iz svoje zemlje... Poziram nekad k‘o maneken u plavoj kabanici iz drugog svjetskog rata, šunjam po prapovijesnim ruševinama, tražim igrom slučaja prazan krevet (po mogućnosti polupansion s doručkom), u slobodno vrijeme nekada malo proučavam sadržaj onih zelenih kanti na ulicama, s vremenom u besposlenosti I k‘o haver, i molim ga da i On meni bude haver u preostalim momentima života... Gdjekad spavam u hotelu sa dvije, tri zvjezdice... dosada sam ovdje isprobao mnoga luksuzna odmarališta, udobne interijere uređene kao garaže, podrumske vlažne prostorije bez trunke danje svjetlosti. Tamo ni fenjeri ne svijetle, previše je mraka i za plamenove... samo izgleda nije za propale ljude. Navečer se zaogrnem s dva tusta jorgana, kao da se pripremam sići u mrka rudarska okna... zatvorim bez straha oči, kao udarnik Alija Sirotanović s one papirnate novčanice od dvadeset tisuća dinara u dobu inflacije. Ručam u elitnim restoranima, koji se samo onako marketinški zovu pučka kuhinja (Dolac, Gundulićeva... imate na google earthu sve lokacije) fala jaranu na nebesima na tako sofisticiranoj tehnologiji, ma što se sve s njome može provjeriti, i obližnje lokacije pučkih zaduždbina. Tamo poslužuju samo škampe, bakalare i kinesku hranu, goste nas kavijarom i Don Perignon... A što ćeš – svaki dan izgleda nafaka ista... o, da ne bude sve tako tužno, bude i birićetnih dana kada savijam duhan i išćefim kakvu produženu kafu od 6 kuna (samo da znate, da ne budem (ne) kolegijalan – na tri mjesta imate u gradu: hardcor rupa na željezničkom kolodvoru, birtija kod još ne postavljenog kipa na Trgu dr. Franje Tuđmana, i tamo za trgovce s Dolca, te najnovija na raskrižju kod Maksimirskog parka... pa, ako vam ikada usfali koji dinar... parola je, snađi se… pobro). Naravno, ne dao Bog da vama padne na pamet, da tamo vodite svoju damu na prvu večer, pogotovo na Valentinovo (umjesto grimiznih crvenih srca) mogli bi Vaše oko zbog urnebesnog sanitarnog čvora postati plavo... k’o u onom vicu: Ja sam vampir plavo oko... I tako, našalim N 66 se, još to mogu, još imam malo za to snage – to me drži na nogama cijele dane, ohanem… itam se koliko još moram patiti, mada sam zaslužio svoju patnju. Mada moja patnja nije u gladi, ćebetu… nego u samom srcu koje boli. Svojeglav kakav jesam, ćeram inat – ispravljam krive Drine. Od jada rata, ljudske duše su još prokletije… Ulice gradova u praznini svojih tmurnih trenutaka nose puno više bijede… raja još nije sita lokvi krvi… mirisa smrti u svojemu komšiluku, vlastitoj avliji… Otrijezniti se šejtanskih aveta, bijednog sjaja zlata – zbog vlastite majke, sestre, brata… GLAS ZAGORJA broj 91 B Piše Dražen Zetić drazen_zetic@net.hr iti beskućnik u tuđem gradu… Nekada sam imao u stanu pune regale porculana, u izobilju birao svjetske klasike iz sestrine bogate knjižnice… obilazio Narodno pozorište svake sedmice… ljubio k’o sarajevsko dijete iz svake mahale po jednu srednjoškolsku simpatiju… A, sada, nemam ni par dinara da ubacim na dalekozor na Gornjem gradu, da pogledam kako Zagreb noću sja… A, dobro, možda i trebaju neke panorame da ostanu vazda skrivene ljudskim očima. Možda da je tako bilo onih ratnih dana u Sarajevu, snajperisti ne bi ubijali onu jadnu djecu po sarajevskim pijacama, možda bi lakše stajale sarajlije u redu za vodu, ne bi lomile noge do prvih apoteka, gladijatorski se borili za jednu (zlatnu) koricu kruha… Ne znam… nakon svega još mi nije jasno što je to bilo – što se to zapravo dogodilo… zašto baš meni, mome gradu… Još sam k’o u nekom sumornome snu… Pa, zar ovu zemlju i ovaj narod, nijedna soluntija ne može nikada zaobić’… Zar se baš sve mora sručiti na nju…!? Izgleda da je više pravde bilo u onim sarajevskim bitangama, kao što je nekad šibicar Đindo Omer – kad je ukradeni šlajbok vraćao čovjeku, i u njega praznog ko’ Idžin rezerovar krivećke ubacivao pokoju žutu banku da pomogne sirotoj raji Sarajeva… A, evo sada fala jaranu na nebesima, u zadnje vrijeme me sunce češće budi, polumasno ogledalo miluje lice dok onim starim brijačem k’o šmirglom stružem pedesetak godina staro lice… dosta mi je onih podruma i garaža, jutrom se nekad osjećam preporođen – kad ne moram skupljati k’o zelene dragulje plastične flaše, i stajati u redu za tanjur vodenjaste juhe… Sretan Uskrs želi Vam STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.
© Copyright 2024 Paperzz
