hrvatska rieč

G o d . VI.
Šibenik, u sriedu 30. studenoga 1910.
Br. 4 9 7 .
HRVATSKA RIEČ
Predplatna
ciena:
na g o d i n u K \o
v
.
"a g o d i n u d o n a š a n j e m u kuću K
~
%^
°
' ~
"Više p o š t a r s k i trošak ', ~. *
^ s t v o na godinu K 12
Pojedini b r o , 10 para. Plativo i utuživo u
Šibeniku.
g
Z
P
o
i
e
r
t
l
I
n
d
i
n
e
o
h
Izstup pravaških zastupnika
iz » S v e z e južnih Slavena«.
južnih ?,^
«"
'
» ^ e
južnih Slavena« .zstupili dalmatinski zastupnici
P r o d a n , dr. D u l i b i ć , P
i Ivanišević.
P r v a dvojica pripadaju stranci prava.
8
i e
a
V i 6 S t
j a V l I a
d
a
s
u
i z
S
K
6
Z
a
Š
i
b
e
n
i
k
Izlazi sriedom i subotom
da je morala zasramiti mnoge Hrvate. „Sloven
ska pučka stranka" ne samo što zagovara ustro
jenje hrvatske nezavisne države u monarhiji, nego
je izjavila, da usvaja i hrv. državno pravo u svoj
program. Ovakovo stanovište je više nego li pri
jateljsko prama Hrvatima, te ništa prirodnijeg ne
bi bilo, nego da se pravaški zastupnici oslone
na onu stranku u parlamentu, koja im je skoro
p o svemu najbliža.
Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazilike s v . Jakova.—
Oglasi tiskaju s e p o 16 para petit redak ili p o p o g o d b i , te s e primaju s a m o
oni, koji s e unapried plate. — Priobćena pisma i zahvale tiskaju s e p o 20 para
p o petit redku. — Nefrankirana pisma n e primaju s e . — Rukopisi ne vraćaju
Poljodjelstvo Dalmacije.
G o v o r
u proračunskoj raspravi poljodjelske za
klade Dr. D r i n k o v i ć a .
Zast. dr. D r i n k o v l ć : Visoki Sabore, ni
sam u raspravu 0 proračunu nakanio meritor
no uticati, nego radi više uzroka moram ipak
Ovaj politički dogodjaj, koji za Dalmaciju
neke stvari da naglasim. Kako smo čuli, predO t o m izstupu javiše već i bečke novine, a
i m a d e svoju stanovitu, obsežnu važnost, poslje
govornici se tuže, da se prilično novaca r a z d i c o m je svih onih mnogih čudnih i protuslov medju njima „Fremdenblatt", koji je javio, da će
siplj'e u Dalmaciji u gospodarske svrhe, ali da
nih.prilika, u kojima je o d s v o g oosranka živo izstupivša četvorica zastupnika sastaviti svoj „Hr
od toga nema one koristi, koja bi se mogla
tarila „Sveza južnih Slavena«. Radi tih prilika i vatski klub".
očekivati. Drug Skurić rekao je pače, da se
odnošaja, a to nagiasujemo o d m a h , izstup p r a
„Slovenec" pak donosi na uvodnom mje potrošilo za izsušenje jednog blata više, negoli se
vaških z n s t u p n i k a i z „Sveze«, bio je jedan čin p o stu medju ostalim ove značajne r e d k e :
to vidi po plodu radnje. T o isto čuli s m o
litičke n u ž d e i političke dosljednosti Sama „Sveza«
„Bila je naravna posljedica preokreta u p o sa svih strana u pogledu šumarstva, vinogra
u s v o m sastavu, ustrojstvu u svojim heteroge litičkim odnošajima Dalmacije, da su značajni darstva itd. Svak se tuži, da radnja, korist, ne
nim i u nekim slučajevima skroz opriečnim ele dalmatinski pravaši zapustili „Svezu južnih Sla odgovara onomu što se potrošilo. Zato držim
mentima, nije bila takova, d a bi mogla '.ajamčiti vena". Mi ne ćemo prorokovati daljnjega razvoja. da bi bilo vrieme, da se taj posao uredi s u
d u g o b s t a n a k sebi, a p o g o t o v o kompaktnost r e Nama je jasno, da će slovensko i hrvatsko p u stavno i racionalno sa neke vrsti programom,
d o v a , s o l i d a r n o s t u taktici i p r a - c u , j e d n o d u š n o s t čanstvo morati voditi ukupnu politiku, ako hoće da jedanput te tužbe prestanu.
i jedinstvenost u političkim izstupima pri raznim doći do u k u p n o g cilja. T a činjenica izbiti će na
Mislim da bi se tomu doskočilo, kad bi
važnim
i zamašnim
momentima.
Naprotiv javu u bečkom pariamentu na jedan ili drugi na
se sazvala jedna
anketa,
koja bi ispitala
„ S v e z a " k a o takova je već u prvim časovima čin. — Združenje na pozitivno kršćanskoj p o d
s jedne strane zašto se uzalud tolik novac troši,
s v o g o b s t a n k a pokazala osjetljivu razrožnost mi lozi stojećih slovenskih i hrvatskih zastupnika u
a s druge strane izradila sustavni program
šljenja, a | p o g o t o v o nikakovu jedinstvenost i skupnu parlamentarnu falangu, tako je nuždno,
rada u poljodjelskom pogledu.
s u g l a s n o s t rada. Trzavice, kuje su u „Svezi" bile potrebno i neodloživo, d a je ostvaranje danas ili
G o s p o d o , jedna velika rana u upravi
zavladale, prietile s u joj i p r e r a n o razpadom, a sutra gotova stvar, jer to apodiktićki zahtjeva
Dalmacije bilo je pitanje malarično. U malato je dalo p o v o d a , d a su se počele činiti nefae narodni interes Hrvata i Slovenaca.
rične svrhe potrošen je silan novac, a mogu
„iznimke", koje s u u kratko vrieme dovele d o
U koliko se tiče izslupa druge dvojice Dal reći skoro zaludu. Ja sam godine 1902 u tom
toga, d a j e svak radio š t o je htio, d a strogog
matinskih zastupnika, Perića i Ivaniševića i nji pogledu imao prilično žestoku borbu sa o n
vršenja klubskih zaključaka nije nego na papiru hov je korak na prvi pogled razumljiv i jasan. dašnjim ljudima na namjesništvu, i znam, d a
bilo i d a je p o n e s t a l o svake discipline.
Zast. Perić p o svojim načelima i onako je naj niesu štedili nikakova sredstva, kako bi pra
e
r
i
ć
tio, da izvješća statistička, koja vlada prima u
tom pogledu, ne odgovaraju istini.
Pozivljem za to u tom poslu c. k. vladu,
da već jednom udovolji potrebama moga kotara
uredivši Morinje kraj Šibenika, jer imade 50
godina, da se 0 tom pitanju radi, ali od toga
nikakove koristi. I zato predlažem ovu rezolu
ciju :
Pozivlje se c. k. vlada, da pristupi
uredje
nja Morinja kraj Šibenika, što je od velike nužde
radi biča groznice i ekonomskog napredka
okoliš
nog
pučanstva.
Tužili smo se, g o s p o d o , d a naše zemlji
šte nije izpitano kako treba, i da se ne zna što
na kojem zemljištu treba raditi i kako. Zast. Radić
predložio je u tom pogledu rezoluciju, a ja s a m
takodjer slobodan u istom smjeru predložiti sličnu
rezoluciju, jer sam istu i lani iznio, a to je
ova :
Pozivlje se c. k. vlada, da čim prije po stručnjacim dade proučiti
zemljište
naše
pokrajine
glede njegove naravi, početnih sastojina.
fizikal
nih svojstava
te objelodani
agrologične
karte,
koje će pomoću različitih šara prikazati
stan\e
poljodjelske površine
zemlje, sa svim
mogućim
razlikam, uz potanki opis istih.
G o s p o d o , kod nas je još jedno pitanje za
poljodjelce od velike važnosti ali još ne u r e djeno. Lani sam se u Visokom Saboru potužio,
da se zajmovi ne diele, kako bi to trebalo i
da se s tim oteže, i da o n o što vlada čini
preko volje čini i po mogućnosti nastoji otežćavati ovu neobhodnu potrebu našeg p u č a n
stva. Ja znam, da se vlada u pogledu njekih
vedne moje opazke osujetili, a meni na svaki obćina može u tom poslu izpričati. Ali ta
O v a k o v o stanje stvari nije moglo a i nije bliži pravašima, a više se je puta i izjavio p r a smjelo d u g o potrajati. T o je bila nekakova „Sve vašem, premda van stranaka. Za j a s t . Ivaniše način naškodili. Medjutim prošlo je doba, i izprika ne vriedi. Dužnost je vlade, kad imade
z a " p o i m e n u , dočim su oni, koji su ju sačinja vića njegov je izstup iz „Sveze" S M B posljedica evo poslie 9 godina, dano mi je pravo od jednu svotu na raspoloženje u tu svrhu, da
vali, n a č e l n o i stranački bili pjotivnici, a u n e njegovog izstupaiz Utvare i njegovogVirpvog o d n o najveće zdravstvene vlasti u cieloj državi, t. j . poduči obćine. na koji način i kako bi došle
zdravstveno
povjerenstvo
dalo je do toga novca. Ali mislim, da toga novca nema
š a j a ' p r a m a istoj. I njemu je bilo nemoguće o b a - vrhovno
kim slučajevima i otvoreni ljuti nepri stelji.
meni pravo u svemu što sam godine 1902 p i i d a ono što vlada obećaje samo je obsjena
P r a v a š k i m zastupnicima je u onom družtvu stati dalje u istom kolu, s kojim se je p o d p u n o
sao proti namjesništvu u Dalmaciji.
kao što i mnoge druge stvari i da se taj n o
položaj b i o jedan o d najtežih. J e r ostali z a s t u p razkrstio i s kojim je stupio odnošaje, koji su
našoi javnosti d o b r o poznati.
God. 1909 bila je sazvana u Beču anketa vac ne dieli za g o d . 1909 i g o d . 1910., k a o
nici iz Dalmacije, koji su „Svezi" pripadali, bili
za
malarično
liečenje,
ali
mi,
premda
je
0
tom
što
se nije podielio još ni onaj, koji je bio
Radi svih navedenih razloga izstup pravaš
su članovi one s t r a n c e , koja nije ništa propuštala,
š t o bi moglo biii na zator p.avaštva u Dalma kih zastupnika iz „Sveze" prikaziva se ne samo govorila „Smotra Dalmatinska", mi, prestavnici opredieljen već g o d . 1908. Za to molim s a b o r
ciji. T a stranka i njezini članovi upotrebljavali p o d p u n o opravdanim, nego i nužnim. Daljnji naroda, ne znamo, kako je ta anketa svršila. da prihvati ovu rezoluciju :
su u zemlji sva m o g u ć a i nemoralna i nasilna njihov ostanak u „Svezi" bio bi značio uzdrža Zna se iz privatnih obaviesti i iz drugih, d a
Pozivlje se c. k. vlada, da i ove godine po
zajmove
vino
s r e d s t v a , d a pravašku stranku unište. T o je d o vanje jednog stanja, koje je u sebi sadržavao n e se je vrhovno zdravstveno povjerenstvo veoma dleti sto veći iznos za bezkamatne
zaraženih
velo d o t a k o v e stranačke b o r b e u Dalmaciji, d a iskrenost Utvaraša prama pravašima, nenaravan nepovoljno izrazilo 0 tom antimalaričnom lie- gradarima u svrhu obnove vinograda,
čenju i da je osudilo liečenje, koje je bilo od filoksere.
je u pokrajini bila izključena svaka suradnja p r a - položaj samih pravaša i politički uži doticaj sa
onda upotrebljeno, odnosno d a liečenje vriedi
v a š a sa U t v a r o m . Borba, k^ja se je vodila i sada jednom strankom, koja je negacija pravaštva. Sa
Zemaljski odbor u tom pogledu
može
u toliko, u koliko se liečilo samim kininom,
se nastavlja, ima n a d p i s : d o iztrage. Uz ovakove izstupom iz „Sveze" sve je o v o uklonjeno, a u
mnogo učiniti. On bi morao doći narodu najpriali
d a u svrhu asanacije pokrajine od mala
pravnije u susret, a ne glasovani novac za bezkao d n o š a j e , j a s n o je bilo svakomu, kako je moglo naš javni politički život uneseno je nešto više
rije to nije dovoljno, već treba izliečiti i ure
matne zajmove držati u kasi ih trošiti u druge
biti pravaškim zastupnicima u Beču p o d istim svjetla, pojmovi su se nešto više razbistrili, a
diti vode i močvarna zemljišta.
i suvišne svrhe. Ima i toga. Mislim, da će
k r o v o m , d a tako rečemo, s a Utvarašima. T o je odnošaji sredili i točno označili, što je bila jedna
Ja sam u tom pogledu, kako sam već zemaljski odbor uprieti, pak će tražiti od vla
bio nekakav neprirodni i nepodnošljivi savez, ili velika potreba.
rekao, kao privatan čovjek sa vladinim ljudima de, da to pitanje jednom dokrajči i uredi.
bolje n e k a k o v o primirje, koje je imalo samo
Zato s podpunim pravom cienimo, da se
izdržao veliku borbu te bi s a d . kad mi je za Mislim, da će zemaljski odbor to urediti p o
vanjske znakove primirja, dočim se je u stvari korak pravaških zastupnika može pozdraviti kao
dovoljština učinjena, umolio visoki sabor, da glavito sada, kad se filoksera nije ograničila
b o r b a nastavljala j e d n a k o ljuta, jednako n e p o dogodjaj, koji je nuždna posljedica odnošaja i
prihvati u tom poslu ove dvie rezoluctje :
samo na sjeverni dio Dalmacije, nego je z a
pustljiva i uz isia mrzka sredstva sa strane Utvare. ambijenta od Utvaraša stvorenih.
Pozivlje se c. k. vlada da priobći
ovom hvatila i srednju i otoke, Ja bih tražio, d a
K t o m u držanje Utvaraša u raznim važnim pri
Saboru
zapisnik.
— ako ga ima — pro- odsele ti bezkamatni zajmovi budu pravedno i
ŠIBENIK,
30.
studenoga.
g o d a m a , imenito p r i g o d o m zadnje obstrukcije u
tumalarične
ankete, 0 kojoj govori
službena preko ciele Dalmacije podieljeni, i da zemalj
p r o r a č u n s k o m o d b o r u , dvoličnost njihova . n e
N e m i r „Crvene Hrvatske". List gospara „Smotra Dalmatinska"
br. 26 i 31 ožujka 1909, ski odbor uzmogne imati energiju, da prisili
p o k o r n o s t klubskim zaključcima, gdje je očito Čingrije mučen je od velikog nemira. Od neke
te da priobći
ovom saboru mnienje
vrhovnog vladu, da te bezkamatne zajmove podieli. Nu
svoje papke p o k a z i v a o viši upliv, morao je p r a - d o b e svugdje vidi samo pravaše, koji mu bune
zdravstvenog
vieća u pogledu antimalarične
ak za to treba najprije, da on počme.
v a š e ogorčiti d o te mjere, d a im je dalnj. o b mirne sanke i šetnje p o Pilama. U zadnjem
cije".
G o s p o d o , ja sam lani takodjer kritizivao
s t a n a k o b o k sa Utvarašima onemogućen bio.
svom broju donosi taj list članak, kojemu je
Kako sam rekao, ciela je ova akcija p o gospodarsku akciju vlade, odnosno i neke vrsti
0 tim stvarima i poslovima već davno se bio dan naslov „Koncentracija pravaša". T u glasilo grešna, i zato bi trebalo, da se ulože velike
programa
razvio 0 gospodarskom poljodjelskom
p o v e o ozbiljan r a z g o v o r u upravi stranke, te je ova g o s p a r a Čingrije tješi svoje, da se ne prepadaju svote u svrhu uredjenja zemljišta, baruština i
vieću, jer to vieće, kako je danas ustrojeno i
bila p o d p u n o s p o r a z u m n a sa zastupnicima da_ je od sredjenih redova pravaških, jer da će se ovi vododerina. U tu svrhu ne treba nikakovih radi, ne odgovara svojoj svrsi. G o s p o d a r s k o
opet raztepsti. Čudimo se gosparu Čingrije, pilula i kinina, ne treba nikakovih liečnika na
n u ž d a n njihov izstup iz „Sveze". Što ,e dakle
gdje on baš govori o razbijanju redova, kada svietu, ne treba nikakovih zavoda i povjeren poljodjelsko vieće moralo bi u ovoj pokrajini
d u g o v r e m e n a tinjalo izpod pepela to je ovo
mu Utvara u duši nije j o š oprostila, što ju ona stva, nego treba novac, treba raditi i urediti biti jače nego je zemaljski odbor po ustavu
£
p r o d r l o na javu i izstup pravasa p o s t a d e
koji vriedi u pokrajinam austrijske carevine jer
ko nemilo u najgorem času izdade i razbi.
zemljište i zato predlažem ovu drugu rezo gospodarsko vieće u drugim pokrajinam ima p u n o
g o t o v i m činom.
Nego „Crvena Hrvatska" pri koncu odaje luciju :
N a r a v n o d a s a d nastaje pitanje: o koga će
veću slobodu i puno važniju moć, nego m n o
svrhu tom svom članku. Veli : tu je žalac proti
Pozivlje se c. k. vlada, da dodje u susret gi zemaljski odbor.
«e oravaffl u parlamentu osloniti? Stranka ,e u
nama, misleći specialno na Dubrovčane. Na ovo pokrajini sa svotom barem od K 1.OOO.000 go
f
2u
imajući p o d p u n o povjerenje u svoje
Kod nas to vieće niti ne sazivlje s k u p
imnmo
samo
odgovoriti,
d
a
se
dubrovačka
g
o

dišnje
za presušenje i uredjenje baruština i vo
njfma s l o b o d n e ruke. Medjuština, na što je p o zakonu obvezano. Ja znam
s p o d a vrlo umišljaju, kad misle, d a im mi toliko doderina.
zastupniKe
š t e n i , vjerojatno je,
da to vieće ne potpada p o d našu
kontrolu,
važnosti dajemo. A što „Crvena Hrvatska" 0
G o s p o d o , izgleda, da je velika
svota,
nego ipak vršimo naš upliv u njemu p o jed
načelima govori, upozorujemo ju u njezinom koju tražimo, ali to nije niti postotak onoga,
! n « n u č k o m s t r a n k o m " o d n o s n o sa „Slonom članu zemaljskog odbora. No taj upliv je
vlastitom interesu, da tu rieč što je moguće više što bi to nama donielo. Mi smo čuli ovdje
^
klubom™ u d o b r o m die.u važnijih p i ništetan kad se ni sjednice vieća ne drže.
Znamo
venskim kluoom
"
„Sveza" izbjegava. T a toliko je kapa i „bandiera" promienila, govoriti danas 0 blatu u Konavljima.
Svakako bi trebalo, da to vieće zaziva sjed
da
je postala poslovičnom. T k o je s Kaćanski- za blato u Imotskom, za Ninsko, Sinjsko i za
tanja. A t o j e i ^ » ^ . ¿ £ ^ 0 «
Interesi
nice, jer bi tako okupilo g o s p o d a r e ciele Dal
jem i s Chlumetzkijem tikve sadio, taj može samo Neretvansko blato, i kad bi se sva ta blatija
pokazala p r a m a Hrvatima " *
.
macije. U tom pogledu predlažem na prihvat
0 političkim špekulacijama govoriti, i t o , prizna uredila, pokrajina bi dobila toliko žitija, da bi
L a k o v o shvaćanje n p h o v h z a e v
p
ovu rezoluciju :
jemo,
s poznavanjem stvari
u istinu izplaćivala ne 1 milijun nego 10 m i
S » l o v e n « . ~klub_
^preKo
.^
dotle je ,„Slovenski
Pozivlje se c. k. vlada i zemaljski
odbor
lijuna.
Onda
bi
prestala
ona
obsjena,
da
vlada
a
j
p
a
c
e
p
r
e
k
o
dr.
Sušterta
^
pon
da uplivišu na pokrajinsko
gospodarsko
vieće te
misli urediti ovo pitanje sa dieljenjem pilula, redovito drži po zakonu propisane
obće godišnje
|ed|Hrvata, taka
kovast
^
a ja kažem, koji sam o v o pitanje dobro pra skupštine.
d r ž a v n o m pravu
P
IZS^P^
v
V
e
n
o b a v i e
S
k a
a
t r e b a >
h j
e
g
j
e
z
1 Z
a
d
n
j
e
m
d e l c
U zadnje se d o b a opaža, da se i u m a
lim mjestima kao n. pr. u Zatonu kraj Šibe
nika i drugdje od strane ć. k. političke vlasti
nastoji, da se ustroji g o s p o d a r s k e zadruge.
G o s p o d o , u malim mjestima niti ima za
to ljudi prikladnih i stručno obrazovanih niti
ima potrebite volje i znanja, da bi mogli ustra
jati g o s p o d a r s k e zadruge.
Osim toga male g o s p . zadruge ne bi
imale onu snagu, koju treba da imaju, da se
suprostave i d o potrebe pitaju i od zemaljskog
vieća i od vlade i zemlje, što im treba.
Zato držim, da je namisao vlade raspršiti
velike zadruge i stvarati male upravo za to,
da ne budu imale nikakve snage. Da se tomu,
ako je moguće, doskoči predlažem na prihvat
ovu rezoluciju :
Pozivlje
se c. k. vlada, da obustavi
nasto
janje, s njezine strane u zadnje doba
pokazano,
da u malim mjestima podiže kotarske
gospodar
ske zadruge, jer to slabi te veoma važne
usta
nove.
(Zast. R a d i ć : T o je pitanje normirano u
zakonu. T o ne može biti.)
Ako g o s p o d a od namjesništva ne vjeruju,
ja ću im reći, da je to radio činovnik kot.
poglavarstva u Šibeniku.
Mi nemamo vlasti, da razpolažemo s nov
cem visoke vlade, o d n o s n o našim, jer nemamo
sile, d a je prisilimo, da nas sluša, ali ipak m o
žemo iznašat barem naše potrebe. Ja ću p r e d
ložit za to visokom saboru na prihvat dvie
rezolucije užeg karaktera:
Jedna j e :
„Pozivlje se c. k. vlada, da pristupi
Izgrad
nji puta od Šibenika do Primoštena i Rogoznice".
Druga j e :
^Pozivlje se c. k. vlada, da pospješi
riešenje pitanja o nasipu, koji će spojiti varoš
Rogoznicu sa
kopnom".
S tim sam svršio. Ja sam tih rezolucija
prilično.J donio ali bi bio zadovoljan, kad bi
se i deseti dio sa strane c. k. vlade uvažio.
Sporovi u Zagrebu.
nw. Z a g r e b ,
27 studenoga.
Ima već nekoliko mjeseci, da se pronosi
novinstvom i javnošću amošnjom već d o s a d n a
r i e č : mutan položaj. I ne razbistriše ga sve
bure izmedju T o m a š i ć a i koalicije, svi razpusti sabori, Khuenovski izbori i pokušaji iz
mirenja. Ni zadnji pokušaj dr.a Tomašića nije
uspio, i položaj je ostao . . . mutan !
Iza kako je s a b o r bio sazvan i istodobno
odgodjen, ban je imao nekakav sastanak sa
osječkom g r u p o m , a nakon toga je u službe
nim „Nar. N o v i n a m " poručio koaliciji, da je
spreman s mjesta sazvati sabor, ako mu koali
cija zajamči, da će se uz konstituiranje s a b o r a
o d m a h obaviti i izbor delegata u peštanski s a
b o r i votirati proračun d o konca godine. Tom
porukom je htjeo ban koaliciju pritisnuti o zid,
stavljajući njoj u ruke odluku, da li će prvim
prosincem u Hrvatskoj nastupiti ,,ex-lex". M e djutim koalicija je pokušala izvući se iz tog
škripca i odporučila je banu, da nije ustavno,
da eksekutiva stavlja neke uvjete legislativi, da
saboru, prije neg je i sazvan, veziva ruke i o b
vezuje ga unapred na njeka djela.
Ona tih
uvjeta ne može prihvatiti, a ban, ako je čiste
savjesti, da se bez ikakovih rezerva postavi
pred sud n a r o d n o g predstavništva. Tim o d g o
vorom i opet se je razbio jedan pokušaj izmi
renja izmedju koalicije, koja jaši na zahtjevu,
da se ukine pragmatika. Ban je na to p o n o v
no poručio koaliciji, da se nadje neki način za
radnu s p o s o b n o s t sabora, te će se p r e g o v o
ri nastaviti. Nego amošnji političari i dobri
poznavaoci prilika i ljudi, sumnjaju vrlo mnogo
u
trajnost ovakove koalicione t v r d o k o r n o s t i ,
pak pošto će se posredovanjem osječana p o
vesti novi pregovori, drže kao u ruci, da će se
nešto koalicija, nešto T o m a š i ć ipak jedni d r u
gim približiti, onda stvari izraditi . . . . p o sta
rom kalupu. Koalicija se toliko „otimlje", dajne
bi prikazaia preveć brzu zrelost za khuenovsku
stranku. Jer dok ona pravi neprilike Tomašiću
u Zagrebu i ovoga nazivlje Khuenovim gojenčetom, dotle ona ista Khuenu u Pešti ne p o
miče ni j e d n o g k o m a d a na njegovom šakovskom polju . . . Dokle, ako svi znaci ne varaju,
oni će ipak d a n a s sutra naći . . . . m o d u s Vi
v e n d i ? A to je glavno, da se može ž i v j e t i . . .
Medjutim abolicija veleizdajničkog procesa
ima svoje povlake.
Kroničarski vam bilježim,
da se je u novinama dr. Hinković silno k o strušio proti aboliciji, nego je ipak na temelju
te iste abolicije zatražio, da se braći Pribičevićima povrati jamčevina od 6000 K, uz koju
su bili pušteni na slobodu.
Sutra pak idu delegati u Peštu.
Što će
tamo, nezna se. Biti će kao i dosad.
Političke viesti.
P o l j a c i i južni S l a v e n i . U zadnje d o b a
opaža s t , da se Poljaci mnogo više zanimaju
sa južnim Slavenima i njihovim težnjama. P r e d
sjednik »Poljskog Kola" i predsjednik (delega
cija u zadnjem zasjedanju u svojem govoru d o
takao se je vrlo toplim riečima Bosne i j u g o
slavenskog pitanja, te je vladi stavio na srce
povoljno riešenje zahtjeva južnih Slavena. K
tomu je njegovo glasilo „Slovo Polskie" d o nielo o tome obširni uvodni članak, u kojem
je obzirom na to naglašeno, da je to bio s r e
tan slučaj, što je ovog puta predsjednikom d e
legacije bio Poljak.
Tim načinom su Poljaci
nekako javno dokumentirali za prvi put svoje
simpatije prema južnim Slavenima.
P o l i t i č k i p o l o ž a j u Austriji. Poznato jeda
je zadnje zasjedanje parlamenta bilo zatvoreno radi
slovenske obstrukcije u proračunskom o d b o r u .
Medju zahtjevima obstmkcionista bilo je i nekih
za nas Hrvate. Predsjednik (proračunskog o d
bora bar. Chiari nije htio bezobzirno i nasilno
postupati proti obstrukcionističkim govornicima,
jer da su oni ipak obstruirali proti talijanskom
pravnom fakultetu. Niemci moraju promieniti plat
formu borbe. Borba se ne bi smjela više v o
diti u znaku talijanske univerze, nego u znaku
r a z p r a v n o g j e z i k a . Ovo će prouzrokovati
pravih oluja u odboru, a predznake već imamo.
Neki dan je imao sjednicu o d b o r za skupoću
živeža, te je jedan češki socijalni demokrat p o
čeo češki govoriti. Uslied toga nastala je u
sjednici prava bura, koja se je stišala tek onda,
kada je rečeno, da dotični zastupnik ne zna
njemački.
P o ovomu je jasno, da će Niemci
sve moguće poduzeti, da iz odbora istisnu n e njemačke govore, ali to nastojanje izazvati će
takovih sukoba, kojima su posljedice za sad
nedogledne.
Medjutim je Bienerth pozvao za jučer na
konferenciju češkog višeg maršala dr. Urbana i
pročelnika novoustrojenog „Češkog kluba" dra.
Fiedlera, glede nastavka pregovora izmedju Čeha
i Niemaca za sporazum. Službeni pregovori bi se
imali nastaviti u Beču, te bi Niemci i Česi |imali
izabrati p o s e b n e delegate za pregovore. „Narodni
Listy" poručuju Moravcima, da bi i oni imali u
istom smjeru poraditi.
„Poljsko Kolo" medjutim je proti ministru
dru. Bilinskomu, jer se on razilazi s „Kolom" u
pitanju kanala.
Kramaržov poraz pri izboru na predsjed
ničko mjesto „Češkog kluba" u velike je komen
tiran.
Glede obstrukcije proti talijanskom fakul
tetu ne zna se j o š ništa. Slovenci ne stvoriše nikakove konačne odluke o tom, no bečke novine
d o n o s e , da će oni od obstrukcije odustati nz
rekompenzacije: slovenska katedra u Pragu ili
Krakovu i reciprocitet zagrebačkog sveučilišta.
Proračunski o d b o r će svoje sjednice započeti po
svoj prilici u četvrtak, a izgleda [da će predsje
dati podpredsjednik Mastalka.
Kretsko pitanje. Porta je velevlastima za
štitnicima Krete poslala prosvjednu notu radi
toga, što je kretska skupština otvorena u ime
grčkog kralja. Velevlasti će odgovoriti, da će ču
vati suverenitet turskog sultana.
G o v o r i n j e m a č k o g a c a r a V i l i m a . U par
lamentu njemačkom su socijalisti poveli razpravu
o Vilimovom govorim, napadajući žestoko careve
izjave. Državni kancelar Bethman-Hollweg o d g o
vorio je, da je car Vilim te g o v o r e držao kao
pruski kralj, a njemački car. Nakon što su se izmienili razni govornici, primljen je predlog, da
•se predje na dnevni red.
Naši dopisi.
B a j a g i ć , 17. studenoga 1910.
Najučtivije Vas molim, velezaslužni g o
spodine urednice, da biste blagoizvoljeli objelodbniti u našoj „Hrvatskoj rieči" ovu izjavu,
kao odgovor bezimenom klevetniku u žalostnoj
„Pučkoj Slobodi", koji je uzeo na nišan ple
meniti rad i samopriegor našega obćeljubljenoga župnika i dobrotvora, s prezirnom namje
rom; da narod turi u vlast nezasitnih sinjskih
pijavica.
Pozivljemo se našim podpisima toga raz
vikanoga prijatelja našega sela, neka izadje sa
svojim imenom, ako mu je do obče koristi;
ako ima i zeru obraza i ponosa ljudskoga, pa
ćemo pred sudom obračunati i tu mu u sra
m o t n o grlo sasuti sve klevete, s kojim se na
bacio na našega predsjednika, na sve nas i
sve družinare seoske blagajne. Kukavice u d a
raju iz busije, a junaci otvoreno i prsimice.
Na ždrielo dakle, sinja kukavice, da se ogle
damo ; pjodji se krokodilskih suza, koje p r o liješ nad našom propašću, neće ti pomoći,
po perju te poznamo zloguka ptico I
Mi s ponosom gledamo na blagoslovljeni
rad naše blagajne : ona je u p o d p u n o m redu,
cvati i uapreduje na radost i korist ciele naše
žape. Vječnu hvalu dugnje naša župa d a n a š
njemu župniku fra Vici Grnici, koji je osnovao,
ueedio i unapredio, jtnajući uviek pred očima
visoku svrhu ovakovih ustanova, ne zalećj ni
zdralja ni truda, ni vremena, samo da koristi
biednom narodu, Njega nam ne treba branili,
jer je život njegov svima otvorena knjiga:
krepostan i požrtvovan život najbolja je sebi
obrana. Dosta je pamet osvrnuti na gladnu
godinu 1909, a oa ogledam svu korist, koju
je narodu blagajna donlela. Iz Italije je bila
nabavila samoga siena 100.000 klg., pa izda
vala ge po 13 para klg. i to na odugu ; dok
trgovci, u isti mah, prodavali ga za gotovo
klg. po 26 i 28 para. Samim sienom koristilo
se narodu kakovih 14.000 kr. K tomu, gdje je
sumpor, modra galica, umjetno gnjojivo, kuku
ruz, pšenica i sve ostale gospodarske p o t r e b štine ? Jeli dakle fra Vice upravitelj,
kako ga
nazivlje „ P . s." ?
Pucali od jada, koliko ih volja, p r o r o
kovi s i n o v i ; odapinjali otrovne striele na di
čno fra V i d n o i m e : ono nikada neće moći
činjenice pobiti, Ciela će župa uvie kao jedan
čovjek, bfti uz svoga fra Vicu.
Na svršetku ćemo izjaviti, da su knjige
naše seoske blagajne svakomu otvorene na
uvid, one su čiste od svake natruhe, ne boje
se revizije. Naše je poslovanje zakonito i k o
rektno prama propisima §. 22.
zadružnoga
pravilnika. Upravo za to primili smo pohvalu
i priznanje od g. Ivana Travena, upraviielja Z.
S. u Ljubljani i revizora F. Ž. Donadina, kao
strukovnjaka, prigodom njihove revizije p o č e t
kom g o d . 1910.
Ovliko na obranu naše časti, našega ž u p
nika i naših družinara.
0dbornici uprave
seoske
blagajne
P e t r i č e v i ć F r a n o p , Luke, Š u š t e M a t e p. Filipa
D o m j a n o v i ć A . p . P e t r a B i l o b o k J. p , M a r k a
Članovi nadzor, o d b o r a :
Ž a n k o Mate p . Filipa. Čačija M. p . J a k o v a
M a r e n d i ć N. p . Ilije, D o m j a n o v i ć M. p . P e t r a .
Iz hrvatskih zemalja.
„ H r v a t s k a " akad. družtvo fu Gracu iza
brala je upravni o d b o r kako sliedi; P r e d s j e d
nik August Forenbacher, stud. m e d . ; p o d p r e d
sjednik: Anka Stepnička, stud. phil.; tajnik jVjekoslav Pavković, stud. med.; blagajnik Eutihij
Bačić, stud. iur.; knjižničar: Julije Magan, stud.
pharm.; g o s p o d a r : Stjepan Milčetić, cand. pharm.;
bilježnik: Eduard Hrdlička, stud. med.; zamje
nici o d b o r a : T e o d o r Fuks, stud. ing. i Izidor
Fuks, stud. ing.; revizori: Josip T o m b a s k o , cand.
med., Mirko Strohal, cand. ing., Antun Anger,
cand. med.; Dinko Mulanović, cand. iur., Dinko
Knežević, cand. iur., Stjepan Dočkal, cand. med.
P r o g o n i proti „Riečkom Glasniku". D o
bili s m o zadnji.broj „Riečkog Glasnika" u vrlo ču
dnom oblikjlr-lcao obični letak. Imao je i d e
vizu : Sve za o b r a z , a obraz za ništa. U toj
vrsti letka najavljuje ,,R. Glasnik", da mu je
„Riečka dion. tiskara", kod koje se uz ,,R.
Glasnik" i ,;R. N. List" tiska odkazala svoje štam
panje uvjetujući to tim, da taj list ne vodi p o
lemike sa ,,R. N. Listom". Na dalje ,,R. Gla
snik" obrazlaže taj progon jedne hrvatske ti
skare tim, što on ustaje odlučno na obranu
hrvatstva Rieke i što u tomu nije štedio niti
nekih Hrvata, koji su interesu hrvatstva p r e d postavljali svoje lične špekulacije.
Bilježimo
ovakav postupak sa jednim listom hrvatskim,
ne mogući mu se dovoljno načuditi. T a tako
se postupa jedva sa narodnim protivnicima. M e
djutim ,,R. Glasnik'' javlja, da će se on za ti
skaru pobrinuti i da će naredni broj izaći 1.
prosinca.
Hrvatski d e l e g a t i u P e š t i odlučili su ne
votirati vladi idemnitet. Magjari Ugron i Bartha
interpelirali su predsjednika parlamenta, što on
misli s hrvatskim govorima. Na to je on o d g o
vorio, da će sazvati medjustranačku konferenciju,
koja će odlučiti, kako se ima tumačiti dotični
paragraf, da li da Hrvati imadu pravo uviek ili
u iznimnim slučajevima hrvatski govoriti.
Z a n e l l a proti M a v l a n d e r u . Riečko g r a d
sko zastupstvo obdržavalo je njeki dan svoju
sjednicu.
Kako je poznato, postavili su a u t o
nomisti dra. Zanellu kao načelničkog kandidata.
Ovaj potonji iztaknuo je u svom govoru, da je
zastupnik grada Rieke na zajedničkom saboru
dr. MavISnder kod razprave gradjanskog p a r
benog postupnika zahtjevao, da se riečke s u d
bene oblasti stave u red onih sudbenih stolova,
kod kojih ima u kriepost stupiti ta nova refor
ma. Zanella mnije, da taj zahtjev ne odgovara
niti zaključcima zadnjih regnikolarnih deputacija
niti dosadanjoj praksi. Govornik predlaže neka
se poduzmu koraci, da kod tog novog zakona
ostane kod sadanje prakse, t. j . da riečke s u d
bene oblasti ureduju u smislu zaključaka regni
kolarnih deputacija. Gradsko zastupstvo primilo
je taj Zanellin predlog.
Kod gubernija misle,
da taj Zanellin postupak nije ni najmanje p o
desan da ga se preporuči kod vlade kao na
čelničkog kandidata. Zatim je uzet na znanie
vladin odpis, kojim priobćuje Wickenburgovo
imenovanje gubernatorom.
B a n i k o a l i c i j a . Zagrebačke novine od
ponedjeljka d o n o s e : Ban dr. Tomašić upravio je
na predstavnike hrvatsko-srbske koalicije ovaj
d o p i s : Slavnom savezu hrvatske i srbske s a m o
stalne stranke na ruke predsjednika p . n. g o s p .
dra. Grge Tuškana u Sisku. Pogledom na juče
rašnji komunike slavnoga toga saveza, a obzirom
na zamršenu političku situaciju, a iz kojeg zemlja
u najvitalnijem svom interesu izaći mora, da se
uzmogne p o d p u n o m a orientirati o političkoj si
tuaciji, da prema o d g o v o r n o m e svome položaju
na mjerodavnim mjestima svoje predloge učiniti
mogu, molim Presvietlost Vašu, da izvoli sazvati
sjednicu koalicije i na istu mene pozvati, da
š njom u neposredni dodir dodjem, ne bi li
došli d o sporazumnoga zaključka, što se učiniti
ima u interesu mirnoga razvitka javne naše p o
litike. Molim, da taj sazov s mjesta odrediti iz
volite, da se uzmogne ex-lexu izbjeći. S odličnim
štovanjem Dr. Tomašić. U Zagrebu, dne 26. stu
dena 1910.
Z a s t . Š u p i l o ovih dana drži političke g o
vore pred djacima u Beču i Pragu.
O r i e n t - E x p r è s p r e k o Z a g r e b a ? U inozemskim novinama pojavljuju se opet viesti,
prema kojima postoji u Parizu i Milanu nakana,
da se o r i e n t - e x p r è s vlaku dade novi pravac
Pariz-Simplonskitunel-Milan-Mljetci-Trst-ZagrebBeograd. No, pošto se u stanovitim krugovima
drži, da bi se ovom promjenom htjelo izigrati
Njemačku, pa Beč i Budimpeštu, a pogodovati
Talijanima (i južnim Slavenima — to je više
nego vjerojatno, da se ova nakana, kojoj je
izvor u FrancezkGj, neće oživotvoriti.
P o r t u g a l s k i jezuiti u Z a g r e b u ? „Az Est"
javlja, da su jezuiti, koji su potjerani iz P o r
tugalske i sklonuli se u Austriji, odlučili kupiti
jedno d o b r o u Hrvatskoj. Putem jednog svog
pouzdanika pregovaraju oni o kupnji dobra
Jankomir, koje se parcelira. Jezuiti da žele ku
piti Jankomir i u njemu se nastaniti.
O t r š ć a n s k o m b i s k u p u . „Slovenec" je bio
javio, da će tršćanskim biskupom biti imenovan
ljubljanski stolni kanonik
dr. Andrej Karlin.
Medjutim se s druge strane javlja,
da je
ozbiljan kandidat Slavec, župnik u jednom dielu
Trsta, čisti Slovenac i veoma obljubljen.
Hrvatsko kazalište u bosanskom saboru.
U jednoj od zadnjih sjednica bosanskog sabora
izvjestitelj molbeničkog o d b o r a Srbin Nježić
podnio je predlog odborov, da se odbije molba
zagr. hrv. kazališta za subvenciju od 9000 K u
svrhu gostovanja u Sarajevu. Na to je Hrvat
Gjurkovečki p o d n i o protupredlog, za koji su gla
sovali Hrvati, muslimani i neki Srbi. Većina Srba
bila je proti, ali je subvencija ipak votirana.
Pokrajinske viesti.
O l a k š i c e pri prisilnom utjeravanju z a o
s t a t a k a o d izravnih p o r e z a i prireza. Tužbe
radi neizmjerno velikih troškova u provedenju
sudskih realnih ovrha uslied omanjih zaostataka
od poreza, sklonuli su ministarstvo financije, da
izda u tom pogledu neke olakšice, kojih d o n o
simo ovdje one, koje će osobito zanimati našu
javnost.
Zemljišničko obezbiedjenje odnosno u d o voljenje iz realnog posjeda dužnika ne će izvr
šiti za zaostatke do iznosa od 5 kruna, a izvr
šiti će se za zaostatke od 5 do 60 kruna tek
p o š t o izteče jedna godina i po, a za zaostatke
od preko 60 kruna p o š t o izteče jedna godina
poslie izminuća zaostatka.
Samo u izuzetnim slučajevima kao n. pr.
ako prieti opasnost da propane porezna tražba,
ako kasnije utjeranje ima da bude osobito težko,
ako se dužnik opire i t. d., onda će spomenute
kategorije zaostataka biti zemljišnički obezbiedjene prije izvršenja mobilijarne ovrhe i prije nego
izteće jedna i p o godine, o d n o s n o jedna g o
dina od izminuća zaostatka, ili će se utjerati
sudskom ovrhom nepokretnina.
U slučaju utjeranja zaostatka od izravnih
poreza će na njih prireza putem sudske ovrhe
pokretnina ili nepokretnina, i to za zaostatke do
iznosa od 60 kruna, o d p a d a sasvim sudska likvi
dacija troškova — s izuzetkom zakonitih biljegovnih taksa — ; za zaostatke od 60 do 150 pred
ložiti će sudska likvidacija jedino polovice o d
nosnih troškova, a za zaostatke od preko 150
kr. čitav iznos tih troškova.
Ovim odredbama znatno će se svesti, o s o
bito za malog poreznika, veliki troškovi sudske
ovrhe pri utjeravanju izravnih poreza, proti
kojima smo i mi više puta energično bili ustali
O d l i k o v a n j e n a š e g a z e m l j a k a . Počasni
general konsul Nikola pi. Mihanović, naš zem
ljak, bio odlikovan komendatorskim križem kraljskog španjolskog reda Alfonsa XII.
T o b o ž n j a p o k u n a n a ratnoj ladji „ P a n ther". Jedan magjarski list bio je javio, da se
na „Pantheru" pobunila momčad, dočim se sad
službeno ciela viest najodlučnije iz temelja o p r o vrgava.
N e s r e ć e , iz Stivana javljaju, da se ne zna
što je s bracerom, koja je dne 14 ov. mj. otišla
put Spljeta a na njoj bili JTadija Biskupović I
Nikola Lokvičić-Ursić. Misli se, da ih zadesilo
nevrieme te se potopili.
U Metkoviću je izvadjena iz rieke Iješina
Milkana P r o d a n a iz Hercegovine.
Učitelj b e z š k o l s k e d j e c e . Primamo iz
Cetine : U Obrovcu imenovan je upravljajućim
učiteljem M a r k o Stojanac, grčko-istočne vjere,
a d a u školi nema j e d n o g djeteta. N a r o d rad
t o g a p o b u n j e n ; već je mjesec dana, da nitko
ne šalje djecu u školu — što se već ovom n e d o s k o č i i n a r o d u nedodieli učitelj njegove vjere ?
U t v a r a š i i „ d e m o k r a t i " . P r i m a m o iz Si
nja : P o višem nalogu utvaraško-demokra.skih
vodja, naši se nemirni duhovi podielili u dva
t o b o r a : otci razaviše utvaraški, a sinovi „ d e m o
kratski' barjak. D a komedija dospije svomu vr
h u n c u , utvaraši s e organizirali na epohalnoj
skupštini, držanoj pr. mj., gdje se pokazali u
čitavoj fizičnoj i d u š e v n o j golotinji : ovim poli
tičkim špekulantim rastu zazabice za izgubljenim
obćinskim jaslam i za to se onako bezsramno
oborili na današnju p o š t e n u upravu. Žao g o
s p o d i izpod grudi oble domovine ; žao joj je
izgubljene sreće. Sviet im je u š a o u trag, p a
nije tako lud, kako mislili, te će ih opet na s v o
jim m u k o t r p n i m rukama ponieti na jasle, da mu
njegove krvave t r u d e , kao i prije, p o h l e p n o iz
jedaju. O t o m e su s e i sami uvjerili, er osta
d o š e na ciedilu, od svakoga poštenjaka prezreni.
E, š t o ć e m o , v r e m e n a s e mienjaju, p a i ljudi u
njima. N a r o d je p r o g l e d a o ; n a r o d je rekao svoju
i o t r e s a o sa s v o g a z d r a v o g a tiela mrzka jata
žednih pijavica. P a m e t n o su učinili, što su p o slie s t e č e n o g nauka na svojoj skupštini i poslie
o b ć e g a ruga i s r a m o t e , svjetovali „odieljene d e
m o k r a t e " , d a se p r o d j u igre sa n a r o d o m ; da se
o k a n e naumljene skupštine, i ako su se na nju
čitava d v a mjeseca spremali, jer da bi ih mogao
zaletjeti njihov gorki i nesmiljeni u d e s . „ D e m o
k r a t i " su d o b r o učinili, što su poslušali svjet
starijih i iskusnijih ljudi. N e smeta, što se
izkolila na njima o n a : „Radjaju brda, roditi će
s e smiešni miš," „ T v r d je orah voćka č u d n o
v a t a — ne slomi ju, n o zube polomi".
4
vieća i jave dobrotvornosti. Znao je, da se
s gospodarstvom krči put napretku i slobobi
naroda, te ga vidjamo podpriedsjednikom „Kotar
ske g o s p o d a r s k e zadruge" i „Poljodjelske Bla
gajne". — D o d u š e u zadnje vrieme prikovan uz
krevet nije se isticao ali je više puta vatrenom
nečju znao bodriti na red one, koji su ga pohadjali. U subotu bio mu je krasan sprovod, k o
jemu su sudjelovale mnoge vlasti i gradske o d
lične ličnosti. Ovom starom veteranu i borcu za
narodna prava neka je laka hrvatska gruda, a
cieloj obitelji i rodbini naše najsućutnije saža
— V j e č a n mu p o k o j !
izključenje javnosti, obješen poznati zločinac dr.
Crippen, komu je kralj odbio pomilovanje. Ve
čer prije izvršenja osude dozvoljeno mu je bilo
sastati se sa svojom Ijubovcom miss Le Neve.
Njihov sastanak bio je vrlo tužan. Dr. Crippen
je miss Le Neve ostavio sav svoj imetak od
milijon K.
Naše b r z o j a v k e .
»Hrvatski klub"
ljenje.
u
parlamentu.
B e č , 30. studenoga. — Dalmatinski zastup
nici P r o d a n , dr. D u l i b i ć , I v a n i Š e v i ć i
P e r i ć , koji iztupiše iz „Sveze južnih Slavena"
najaviše svoj pristup „Slovenskom klubu", kojem
je na čelu dr. Šušteršić. U tom klubu o t n o v a š e
svoj posebni „Hrvatski klub". U ovom novom
sklopu pravaši imadu p o d p u n o slobodne ruke
u dalmatinskim stvarima.
T o m zgodom obdržavala se je svečana
zajednička sjednica „Slovenskog kluba" i „Hr
vatskog kluba". Na toj sjednici je dr. šušteršić
srdačno pozdravio nove članove kluba.
O v a je v i e s t u zadnjem broju n e p o m n j o m izostala.
Javna zahvala.
Prigodom težkog i nenadoknadivog gubitka,
što nas zadesi smrću našeg nikad oplakanog muža
odnosno djeda
Mate Bogdanović-Panjkota
ćutimo se pozvanim, da na osobiti način izra
zimo svoju najdublju zahvalnost svima onima,
koji se nas sjetiše ovom tužnom prilikom. O s o
bita hvala veleuč. liećniku g. dr. Frani Dulibiću,
koji je milog pokojnika u dugoj njegovoj bolesti
osobitom brigom i ljubavlju liečio i upravo nje
govao, hvala veleč. župniku Varoša, fra J?kovu
Bartuloviću na duhovnoj dvorbi oko bolestnika,
hvala uglednoj obćini Šibenika, koja se uspomeni
i njoj milog pokojnika odužila najljepše i naj
plemenitije, namjenivši obilat milodar mjestnome
„Ubožkom d o m u " . Hvala svima onima, koji s u
djelovaše sprovodu, poslaše vience, duplire i p o kloniše razne milodare u počast uspomene ne
zaboravnog pokojnika. Hvala najzad onim u obće,
koji se nas na koji način sjetiše, nastojeć da nam
ublaže žalost i tugu.
Obitelji:
Sto mol:mo, da s e uvaži.
Ur.
V r i e m e . Prošle nedjelje u zaledju Šibenika
pao je dosta debeo snieg, tako, da je tempera
tura pa'a do 2° p o danu, dok po noći bi mrzlo.
Zatim je južina navukla oblake i vlagu da d o prieše d o kosti.
U p r a v a š e g r t s k e š k o l e imala je sinoć
sjednicu za razporedjenje gradiva. P o obaviestima
pojedini nastavnici poučavati će: V. Belamarić
mović.
Tambača.
Grubišić.
Izmedju Tomašića i koalicije.
hrvatski jezik, Valles obrtni sastavci, Rossini
Z a g r e b , 30 studenoga. — Na pismo dr.
mjerstvo, Čelar i Novak računs'.vo, Karadjole
i Matulović risanje, a Vukić pisanje. P o u k a p o Tomašića predsjedniku koalicije dr. Tuškanu, u
činje sutra p o p o d n e . Upisalo se je d o sada 62 kojem je ban tražio, da se sazove sjednica
učenika.
koalicije, na kojoj da i on bude pozvan, e da
P o r o t n o z a s j e d a n j e . U ponedjeljak je za se dodje do sporazuma, odgovorio je dr. T u š za nekoliko dana u Šibeniku, ordinira
počelo pri mjestnom okružnom sudu porotno kan niečno, a to je izpričao tehničkom nemo
u „Hotel de la Ville"
zasjedanje. Prva je razprava bila proti Stjepanu gućnošću, da se konferencija drži, jer su mnogi
od 8 do 12 jutrom i od 2 d o 8 večerom.
Zoriću, staru 18 godina, što je nožem ubio svog zastupnici u Pešti.
vršnjaka Luku Maričića, koji ga je bio više puta
Z a g r e b , 30 studenoga. — B a n dr. T o
Vadjenje zubi bez ikakove boli. —
Umjetni
i čas prije učina ćušio. Porotnici su na 6 pi m a š i ć , u s l i e d o d g o v o r a dr. T u š k a n a zubi prama modernim sistemima, bez nebca, utvrtanja odgovorili niečno, a na sedmo, neovlaštena z a m o l i o j e k r a l j a , d a
o d m a h s a z o v e djeni u ustima, sasma naravni. — Plombiranje u
nošnja oružja, jestno, te je Zorić bio osudjen s a b o r .
zlatu, porcelanu, srebru i t. d. — Zubi na pero,
krune u zlatu.
na mjesec dana zatvora.
Branitelj je bio Dr.
Ugarska vlada proti uvozu
Ciene umjerene.
i
Krstelj. — Jučer je bila rasprava proti Josipu Skoargentinskog mesa.
ni 11 n 1111 ni 1111 ni i ii iii
111111111111111
11111 u iii 11111111 mi
Obća skupština poljodjelskog
V i e ć a . čiću iz Vodica, koji je svog otca Jakova ranio
B u d i m p e š t a , 30 studenoga. — Ugarska
Mjesto K 20-— samo K 8-—
Zemaljsko g o s p o d a r s k o vieće, držati će obću te je ovaj uslied infekcije rane umro. Osudjen je
odlučno prosvjedovala proti uvozu ar
krasni 14-karatni zlatni posebno plosnati „kavas k u p š t i n u na 15 p r o s i n c a u Zadru. Dnevni red na 9 godina tamnice. Branio ga Dr. Krstelj. — gentinskog mesa u monarhiju.
lirski sat" sa dvostrukim pokrovcem, švicarski
D a n a s je bila rasprava proti Tomi i Filipu Živje o v a j :
Is „ P o l j s k o g K o l a " ,
mekanizam prve vrste. Za trajnost i točnost jamči
koviću iz Zatona, koji su bili radi otmice na
1. Priobćenje Predsjednika.
B e č , 30 studenoga. — „Poljsko Kolo" je se 5 godina. S a m o K 8*—.
Štetu Vjekoslave Terein tuženi. Obojica su ostala
2. Izvješće o radu Vieća g o d . 1909-10.
ponovno iznielo na površinu pitanje izgradnje
Mjesto K 20-— samo K 8-—
riešena. I ovdje branio je Dr. Krstelj.
3. O s n o v a zakona o preustrojenju Vieća i
kanala. T o je u samom klubu izazvalo raznih di krasni „ T u l a - M e t e o r s a t " za g o s p o d u sa d v o
kotarskih g o s p o d a r s k i h zadruga.
„ H r v a t s k o m Sokolu", da počaste u s p o
ferencija. Poljaei su ogorčeni proti vladi, a m n o strukim pokrovcem urešen sa lovačkim ili š p o r t 4. P r e d r a č u n za g o d . 1911.
menu pok. Mate Bogdanovića darovala je g o figurama. Švicarski mekanizam prve vrste. Za
gi napadaju ministra dra. Bilinskoga.
5. O d o b r e n j e k o n a č n o g računa za g. 1909. spodja T o n k a Belamarić K 2 a gospodin Jerkan
točnost jamči se 3 godine. Samo K 8*—. P o
Ustanak
u Meksiku.
6. Uloženje državne p o d p o r e od 20.000 K. Kronja K l . — Uprava zahvaljuje.
sebno plosnati „kavalirski" K 9 - - .
London, 80 stueenoga. — Ovdješnje n o
za k o t a r s k e g o s p o d a r s k e zadruge.
P o d r u ž n i c i S v . „Ćirila i Metoda", da
vine d o n o s e službeno saobćenje
meksikanske
7. Eventualia.
počasti blagu uspomenu pok. Pavla Klarića da
krasni „ G l o r i a - s r e b r n i "
rovao Bogdanović Ante K 1 0 ; da počaste blagu vlade, da je ustanak p o d p u n o ugušen i mir p o
U svoje d o b a osvrnuti ćemo se.
sat za g o s p o d u , graviran,
P o k r a j i n s k i š k o l s k i n a d z o r n i k g . A n t u n uspomenu pok. M. Škabara darovao Pavao Ko svuda nastupio.
dvostruki poklopac, me
vačev
K
5;
da
počasti
blagu
uspomenu
p
:
k
.
v i t . S t r S l l , navršuje d a n a s svoje godine služ
kanizam „Anker". Za t o č
Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj
i o d g o v o r n i urednik: Josip Drezga.
nost 3 godine jamstva.
bovanja, p r e k o kojega se je uviek istakao prije Kazimira Vrdoljaka d arovala obitelj I. Ercega
Samo K 7*—, p o s e b n o
k a o vrstan i revan nastavnik, pak kao upravitelj K 2; da počasti blagu uspomenu pok. Mate Bo
plosnati kavalirski K 8 ' — .
preparandija u Arbanasima, a o n d a kao p o k r a gdanovića darovaše P a v a o Kovačev K 3; Marko
P. O. Zaton.
Obratiti se na
jinski školski nadzornik, u kojem je svojstvu za Protega K 4.
n a š e školstvo stekao zasluga, radeć za nj zauMali p o ž a r . Jučer u jutro u 8 /« sati za P e t r a K i t a r o v i ć a .
krasni „Staro-srebrni r o zetno i m a r n o . N a š e škole su brojem i kakvo- palio se dimnjak kuće Pere Škarice-Julović kod
_ posebno plosnati kavalirski sat sa d v o
poskočile za njegova nadzornik o v ^ T o
pazara, gdje stanuje Vice Aleksić, sudbeni p o d strukim poklopcem, sa liepim plastičnim figurama,
švicarski mekanizam prve vrste. Za točnost 3
o s i e ć a m o i uvidjamo i u ovom škol kotaru, . vornik. Najavljeno je mjestnim vatrogascima koji
godine jamstva. Samo K 9 ' — .
o v d j e ^ Šibeniku. Kao stručnjak odlikovao se odmah priskočiše i ugasiše vatru. Uzrok vatri
te liepim radnjama, sastavcima i pr.loz.ma, koji bio je što dimnjak pun čadje. Preporuča diM j e s t o K 6-— s a m o K 2-50
krasni 14-karatni, zlatni, posebno fini lanac ( d v o
I,, bU obćenito priznati kao djela trajne v n e d - mničaru malo više nadzora.
struki
ili za provedbu), pristaje svakom satu, sa
Skupština za reciprocitet zagrebačkog
garancijom samo K 2*50.
s v e u č i l i š t a . Hrvatski akademičari našeg grada
Dostavlja sa poštanskim p o u z e ć e m :
sazvali su za nedjelju u 10 sati jutrom skupštinu
Izvoz satova
u p ^ ^ e l j e z n i ć k o ^
za reciprocitet zagrebačkog sveučilišta, koja će
tječaja za j e d n o g činovnika sa mjesečnom pla se obdržati u „Grand Hotel Velebit". O d b o r
L e o p .
S o h a e o h t e r
sazivlje
gradjanstvo,
da
što
brojnije
skupštini
ć o m o d 120 K. O v o je p o redu prva sinekura,
B e č XVI/2 L e r c h e n f e l d e r g u r t e l 5 / 2 .
koja s e i tu stvara te t o konstatiramo radi r a v - pristupi.
Nikakav rizikol Predmeti s e izmjenjuju ili n o v a c vraća.
Z a b a v a u S o k o l u . N a š vriedni diletantski
nanja javnosti.
um 111111111 ni 1111111111111 m i
Organizacija stranke prava u
Podgori. klub daje u nedjelju u Sokolu predstavu „ P o
P r e k o j u č e r pn'mismo iz P o d g o r e ovaj b r z o j a v ; kojni Tupinel", iza koje će sliediti ples.
P r e u z e o u r e d . G o s p . M. Selestrin koji je
J u č e r o b d r ž a v a n a je organizacija
stranke uz
m n o g o b r o j n o sudjelovanje i silno oduševljenje na za mjesec dana bio zapriečen boiešću preuzeo je
r o d a . U organizaciju upisalo s e je odmah preko službu u nedjelju. Ovoliko na znanje onima, koji
dviesta o s o b a . — Evala našim P o d g o r a n i m a te su nas za ovo pitali; a g. Selestrinu radujemo
se na opoiavljenju.
s e drugi u njih u g l e d a l i !
Liepi e k s e m p l a r tunja. Noćas u „noi
o k o l i c e .
čnjan" g. Jose Dulibića na ulazu Prukljana uhvaIZ UREDNIŠTVA.
Cieniene
naše predčen je jedan tunj težak 120 kg. Zaista liepi ek
b r o j n i k e najučtivije umoljavamo, da bi nam
zaostalu
duinu
p r e d p l a t u š t o p r v o p o d m i semplar!
l : v o z d r v l j a . P a r o b r o d Odrije „Buda II"
rili. I m a ih i od p r o š l i h g o d i n a , p a dalje
č e k a t i n e m o ž e m o , j e r i m a m o i mi svojih
o d p u t o v a o je krcat drvlja za Francusku iz skla
o b v e z a . N e o d a z o v u li s e , bit ć e m o
prlsi.
dišta S'.einbass.
Ijenl list im o b u s t a v i t i i p u t e m s u d a n o v a c
V a š e z d r a v l j e ćete održati! Vaše slabosti
utjerati.
i boli izčeznu. Vaš vid, živci, mišice i tetive oja
f Mate Bogdanović-Panjkota.
U prošli čati će se, vaše spavanje biti će zdravo, a sveProizvadjač
četvrtak, nakon d u g e i teške bolesti, u 75 godini obće
razpoloženje
se opet
ako pravi
12. bočica
na pokušaj
5 K uzpostavlja,
franko.
u Stubici, upotriebite.
Elsatrg br.
Fellerov
fluid'"; m.
d. M.
života p r e m i n u o je ovaj srari vojnik u narodnoj samo
E. V.
Fieller„Elsafluid"
ljekarnik
borbi, a p o i m e n c e u našem Šibeniku. Veliki i na- 264 (Hrvatska).
N a s v j e t s k o j i z l o ž b i u Bruselju g . 1910.
razdriešivi
prijatelj
—\rpokojncg
\ r.a
š u p u k a ,bijaše
pristaNe treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imaju tu svrhu,
joj
bijahu na svim mjestima osobito u strojevnoj teh
j a š e uz ondašnju
narodnu
stranku
da uz ime SINGER razpačavaju već upotrebljavane strojeve
nici, najizvrstnije radnje zastupane,a medjunarodni
Vjeran vojnik s v e dotle, dok Šupuk
ozlovoljen
ociemtelji stajahu sad pred vrlo težkom zadaćom
ili one kojeg drugog proizvoda, pošto mi ne prepuštamo
i ojadjen
nad svojom
vlastitom strankom
nije
kao nikad prije. Tim veća je pobjeda Dioničkog
naših šivaćih strojeva preprodavaocima, nego ih izravno
pružio pravašima ruku pomirnicu.
Od ovoga časa družtva Singerovih strojeva, što su njezini p r o
— — —
sami obćinstvu razprodajemo. •
pokojni Bogdanović
osvoje
uviek dosljedan
sa izvodi kao najsavršeniji šivaći strojevi sa g r a n d
mom s e b i i vjeran pravaškoj stranci, te bio čla p r i x priznati.
nom pravaške čitaonice i „Hrvatskog Sokola" sve
d o s v o j e smrii.
— Pokojni Bogdanović
bio j e
veoma vid]ena ličnost u našem gradu, a njegova
V j e š a n j e dr. Crippena. De 23 ovog mje
s e j e i uvaživala. Bio je za dugi niz godina o b - seca bio je u dvorištu londonske tamnice,
ćinski viećnik, prisjednik,
član mjestnog
školskog
Dr. Emil Eckstein
Mjesto k 16 - samo 1 7 -
Prodaju se zemlje i kmetsko
pravo.
Mjesio K 24 - samo k 9-~
1
Sl
č
o
o
m
d
1
| | | | | M | | |
ŠIVAĆI STROJEVI .SINGER'
=
Iz g r a d a
najnoviji i z u m
,66"
označena uviek
kupuju se samo
u našim skladi
štima, koja su
n
~^*S8S^
sa
ovim znakom:
n
ŠIBENIK — GLAVNA
R a z n e viesti.
ULICA
1 , 7
>«?; glavobolju, ^ ^ / ^ " J ^ ^ S i T ^ ' i ^ c S
H
bOleSt
ublažuje bol, lieči
lie i kriepi
lnldlC
»
p |
b r . 64 u H r v a t s k o
Feller u Stubici, Elsat
ItTlfltP
"i
i n
r
s
a
t
r
g
reumancnu, m u g
m
!
^
' « #
Iranko K 5 . Proizvadjač je samo ljekarnik
KlIĆa
8
' odnosnim ko
nobama, prodaje se. Ponude prima
uredništvo.
_
čngcn pettocllo
punoparni stro) Dalmacija
Zajamčena izradba sa 90 grama čistog srebra.
kod
s
a
a
t
a
tí i Hrvatice !
3
• • pomolite Družba ...
Jedan samostalan knjigoveža.
K::VJI^V**A I
Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago
kovini.
Bogati lluttrovanl olanlk.
Izkuhavanje, izparivanje i desinficiranje rublja obavlja s e
s v e na jedanput za
10 do 20 časaka.
Rublje s e niti rulja
niti gnječi, niti dere,
a isto tako i n e p r e gori, i radi t o g a s e
dva do tri puta dulje
sačuva n e g o ona s
« rukom prano. Stroj
t*?| treba radi svoje gradje vrlo malo v o d e
i sapuna a p o d nije
ni najmanje mokar.
Stroj s e m o ž e u p o \
trebiti j o š i u druge
* O i svrhe, kao kotao za
- -^" grijanje v o d e , kuha
nje v o ć a , grijanje glatčila i kupaka itd. Godišnje
pranje rublja ne stoji niti četvrti d i o prama s v a k o m
drugom načinu pranja.
k
% Cirila i Metoda
Mjesto stalno. Plaća dobra. Nastupiti može
odmah.
žlica, viljuška i noževa.
uporabe:
4
3
Pribor satova, zlatarskih i optič
kih predmeta i kineskih srebrarija
Prednosti
r a d u
„Hrvatskoj tiskari" u Šibeniku potreban je
jest zarazna bolest, s toga je d o b r o ako
pranje rublja obavljamo kod svoje kuće.
Takova prilika pruža se svakomu, ako kupi
za to p a t e n t i r a n i
koji je tako udešen, da može s njime i dje
vojčica od 12 d o 14 godina upravljati.
u
Tvorničke stalne olene.
IVANA
Glavna ulica
SibcniK, GlaVna ulica, br. 128.
PAPIRNICA
GRIMANI~A
Glavna
\
preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor nmtSltill, talijanskih, Djelanih
f P f Oglasi se uvršćuju samo
oni, koji se unapried plate!
Uredništvo.
r o m a n a , s l o v n i c a , r i e č n i k a onda p i s a ć i h s p r a v a , t r g o v a č k i h
uredovnog papira, elegantnih
listova
Najmračniji gramofoni i ploče
\ francnzlin
llljiga
knjiga,
z a p i s m a , r a z g l e d n i c a i t. d.
Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu
sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.
Velika zaliha svakovrstnih t o p l o m j e r a , c v i k e r - n a o č a l a
svim gradacijama.
r
ulica
ŠIBENIK
14./9.-910.—14./9.-911.
od najbolje vrsti
i leća
u
sa svakovrstnim
komadima
osobito
hrvatskim
Stroj br. 1 za kućnu u p o r a b u z a p a d a K 5 0 .
Uz šestmjesečno odplaćivanje 10°/ više.
0
N a r u č b e prima i obavlja:
Hubert Bolanca,
8
"HIS MASTER'S V01CE'
TRADE MAR«.
Kraianj, Dalmacija.^
dobivaju se u knjižari i papirnici:
I v a n
O r ^ i m « r \ 1
O b j a v a .
H
Zašto se ne obratite pri kupova
nju vaših potrebština ravno na tvrdku
JaroslaV Kodan
SS
X X X X X X X X X X X X X X X
M
jjg
T k a o n i c a i odpravništvo
Sronove u let. (Češka,)
Velika
X
koji zgotavlja i ima uviek na skladištu
sukna z a odjela, zimske kapute
itd. Zajamčeno održanje boje. K a n a f asa, p l a t n a , f l a n e l a , u b r u s a ,
r u č n i k a , jastuka, po rketa, sifona.
franko.
Tvornica
tjestenine
X
i mlinice z a raznu hranu.
Pomoćju najmodernijeg motora
X
proizvadja
x
Clene tu najjeftinije.
N a r u č b e p r e k o 18 K. š a l j e m
Preuzimlie naručbe s v a k o
vrstnih pečata od kaučuka
i kovine.
Skladište fotografskih
aparata i svih
Šibenik, Glavna ulica.
Šalje na zahtjev cienik i p o p i s komada
14._9. 910-911.
badava i franko.
•
SfiES. Od
najboljeg marseljskog griza
Velika
Skladište najboljih i najjef
tinijih šivaćih strojeva „Sing e r " najnovijih sistema.
Kl
i Hrvatska
**ys*.
kao i od
Tražite uzorke.
Može se dobiti 30 do 40 m t . o d p a d k a 3
D o b r o g i od najfinijega
do 15 m t . dugog z a K 18 do 25 p r e m a v r s t i .
O d o d p a d a k a s e ne šalju uzorci.
•
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
ft
irfm »Y» rt*
rr* rr*
tTrt «X*
K
Via Giulia b r . 3 3 . I
Via Giulia
X
. I
\$/J
ZlK
SfVf
3 ^
ft
redstavništvo, kamo valja
iti s v e upite:
ft
Kuća G u t e n b e r g ,
Gustav
i
EMANUEL KRAUb.
Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18.
Zahtjevajte cienik bezplatno i b e z poštarine.
D o p i s i v a n j e hrvatski.
Via
Marko
Coroneo
Podružnice:
Via Barriera vecchia
br. 33.
Via C o l o n i a br. 17.
S. Giovanni
.1 §
di Guardiella
VJs'£
br. 871.
Telefon or. 1930.
45.
» podružnicom Ljubljanske kreditne banke.
Veliko skladište s t a a l a p r o s t i h , a p a n i r a n i h i z a u r e s .
Veliki izbor p r e d m e t a z a I j e a r n e , d r o g e r i j e , p o r c u l a n s o i z e m l j a n o
s u d j e , o c a l i n e , staklarije, svjetiljke itd.
Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani.
koje se ne boje
Na zahtjev šalju s e cienlci
D o p i s i v a n j e
X
Draždjanska
tvornica motora
na plin
*
*
B
•
K
najveća specijalna tvornica
srednje Evrope.
utakmice.
badava.
va. h r v a t u k o m
j e a l i c t t .
Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim
našim trgovcima.
o a
•
I » Podružnica
o o o
m
I P r i č u v n a z a k l a d a i p r i t i č c i K 180.000.
ICENTRALKA DUBROVNIK
- [Podružnica u SPLITU i ZADRU.
a
[ B a n k o v n i odjel
Velika zlatarija-
(Jjoro plan^ic
Starigrađ
(Podružnica:
o
[ D i o n i č k a glavnica
- I- - - - K 2 , 0 0 0 . 0 0 0
(A. G. Dresdener Gasmotoren-Fabrik:
Moritz Hille, D r e s d e n )
ft:
ft
T r s t
Ciene umjerene
X
prodaje
Važno za svakoga!
Tekući r
X
Namještaje na mršavi min (Sauganlage)
ft
Centrala:
X
i bankao
M
kao š t o :
SC
Telefon br. 1930.
X
motori n a plin (gas), b e n z i n ,
ž e s t u , k a m e n o ulje, s u r o v o
ulje z a o b r t n i č k e , p o l j o d j e l
ske i električne namještaje
—
snage.
_
=
A/M*
^Kr
"
br. 16. |
Via A c q u a dotto br. 65.
,5, vi. IO.
X X X X X X X X X X
ft
3« 3* & 3« 3CÉ
najfinijega.
Najbolji namještaji snage
ANTE ZOR1Ć
•a
ŠIBENIK.
$
Podružnice :
Š i t o e n i l * .
ft
ft
č a s t mi je javiti p . n. obćinstvu,
da sam objavljenu tvornicu p a pirnatih vrećica za trgovačku p o rabu otvorio, te je p o d p u n o p r e ma zahtjevu uredio, time sam ««
stanju u najkraće vrieme najveću
količinu vrećica izraditi. Vrećice
izradjuju se u svim veličinama i
u svim bojama. P o š t o je ovo u
nas p r v o i jedino d o m a ć e p o d
uzeće ovakove vrste, n a d a m o se
za stalno, da će mi gg. potrošači
povjeriti svoje cienjene naručbe,
koje će u p o d p u n o m redu i najsavjestnije izvršene biti.
Sa veleštovanjem
d o b r o g i od
IVAN ŠUPUK i brat
rV> rfv%
TVORNICA
PAPIRNATIH
VREĆICA
b r a Š l i a
Tvrdka:
mm
à^fli rn
p Š e t l i Č n O g
Vis-Velaluka).
Prodaje svakovrstnih zlatnih
i srebrnih predmeta.
Najfinije švicarske dobnike.
Ciene umjerene bez utakmice.
Priznanice na pretek. 30.V11.
-
-
-
[prima uložke na knjižice u konto ko| r e n t u u ček prometu; eskomptuje
mjenice.
I Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja
jvriednine. Devize se preuzimlju najIkulantnije. Izplate na svim mjestima
I tu i inozemstva obavljaju se brzo
i uz povoljne uvjete
o
Mjenjačnica
-
-
-
I kupuje i prodaje državne papire,
I razteretnice, založnice, srećke, vaI lute, kupone. Prodaja srećaka na
I obročno odplaćivanje. Osjeguranje
I proti gubitku kod ždriebanja. ReviI zija srećaka i vriednostnih papira
I bezplatno. Unovčenje kupona bez
odbitka.
172—54

Download Report