enterprise europe info Broj 73, 5. studenoga 2012. Godišnja konferencija mreže EEN Nagrade Europske komisije Na konferenciji su dodijeljene nagrade Europske komisije tvrtkama koje su pomoću Mreže pronašle nove poslovne prilike u inozemstvu, razvile svoje poslovanje ili dobile sredstva za svoje pametne, održive i inovativne ideje. Ovogodišnji dobitnik nagrade je projekt Giving old tyres a new life. Poljska tvrtka koja se bavi sakupljanjem starih guma s austrijskom je tvrtkom dogovorila njihovo recikliranje u svojim halama u Poljskoj te su posao proširili u inozemstvo (http://portal.enterpriseeurope-network.ec.europa.eu/ success-stories/giving-old-tyresnew-life). Druga i jednako važna nagrada dodijeljena je za projekt Linking up to save lives. Švedska tvrtka i britanska tvrtka zajednički su počele istraživati nove metode liječenja leukemije te su za to dobile pola milijuna eura od programa EU Eurostars (http://portal. e n t e r p r i s e - e u ro p e - n e t wo r k . ec.europa.eu/success-stories/ linking-save-lives). Izlazak i na tržišta Indije i Kanade Na godišnjoj skupštini Europske poduzetničke mreže najavljeno je otvaranje triju novih centara u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, te četiri nova ureda u Šangaju i Nanjingu u Kini Od 21. do 24. listopada na Cipru se održavala godišnja konferencija mreže Enterprise Europe Network koja je okupila oko 1000 sudionika iz brojnih zemalja. Godišnja konferencija je prigoda se partneri u Mreži, službenici EU-a i svi ostali sudionici EEN-a sastaju kako bi razmijenili znanja o nadolazećim politikama, promjenama, novim metodama i općenito svakodnevnom radu u Mreži. Program godišnje konferencije bio je podijeljen u tri dana, tako da su se osim plenarnog dijela, ceremonije otvaranja i dodjele nagrada najboljim praksama, na različitim lokacijama paralelno održavale mnogobrojne radionice, prezentacije i aktivnosti umrežavanja EEN djelatnika. Osim toga, sudionici su mogli unaprijed organizirati bilateralne sastanke s EEN djelatnicima ostalih zemalja. Na otvaranju konferencije naglašeno je kako EEN otvara vrata malim i srednjim tvrtkama pri izlasku na ključna međunarodna tržišta, a od sada će to činiti i nove podružnice koje se otvaraju u Indiji i Kanadi te ojačani kineski ogranak. Indija je posljednja članica koja se pridružuje Mreži, s tri nova centra smještena u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, dok s četiri nova centra u Šangaju i Nanjingu Kina ima ukupno 27 ureda. Prisutnost u 52 zemlje u Europi, na Bliskom istoku, Aziji i Americi poduzetnicima pruža dobru platformu za izlazak na već uspostavljena ali i nova tržišta. Nedavna istraživanja provedena na uzorku kli- jenata koji su koristili usluge Mreže pokazuju njen doprinos zapošljavanju i razvoju: 44 posto ispitanika primijetilo je pozitivan učinak na njihov ukupni prihod, četvrtina ispitanika koji su pronašli poslovne partnere uz pomoć EEN Mreže rekli su kako je suradnja s novim partnerima otvorila nova radna mjesta, a gotovo trećina komercijalnih tvrtki navelo je kako im je Mreža pomogla u pristupu novim tržištima. Gotovo dvije trećine tehnoloških tvrtki, prema ovoj anketi, razvilo je nove proizvode, usluge ili procese zahvaljujući Mreži. Posljednjeg dana dodijeljene su nagrade najboljoj praksi, tj. najboljim članovima Mreže koji su razvili učinkovite radne metode, korisne alate ili inovacije u pružanju svojih usluga. enterprise europe Incoterms 2010 pravila Pravila za međunarodnu trgovinu Incoterms pravila, koja vrijede od početka prošle godine u širokoj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora: ona ažuriraju te objedinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz Nova Incoterms pravila koja su stupila na snagu 1. siječnja 2011. u širokoj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora. Upravo zato pobuđuju veliki interes gospodarstvenika, rekla je je Sunčanica Skupnjak-Kapić, glavna tajnica ICC-a Hrvatska i direktorica Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, otvarajući seminar Incoterms 2010 pravila - revidirana pravila za upotrebu u međunarodnoj trgovini. “Incoterms 2010 pravila ažuriraju i objedinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz, a HGK je objavio i dvojezičnu hrvatsko-englesku publikaciju Incoterms 2010”, dodala je je Sunčanica Skupnjak-Kapić. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji uvjeti trgovinske razmjene bit će određeni međunarodnim ugovorima koje je sklopio EU, istaknula je Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK-a, govoreći o promjenama u poslovanju hrvatskih tvrtki nakon ulaska u EU. “U odnosima s EU-om doći će do promjena, i to do ukidanja carina u izvozu vina, šećera, mlade govedine, pojedinih riba i ribljih prerađevina, ukidanja carina u uvozu, kao i ukidanja raznih pratećih dokumenata te mogućnosti korištenja ugovora o slobodnoj trgovini koje je sklopio EU, a Hrvatska ih nema. Uz kontinuirano usklađivanje s propisima EU-a, bit će i velike promjene kod carinske tarife i primjena svih mje- ra danom ulaska u EU”, naglasila je Lidija Švaljek. Akreditirani ICC Incoterms predavač i predsjedavajući ICC Radne skupine za međunarodnu trgovinu Koen Vanheusden kaže kako se u revidiranim Incoterms 2010 pravilima broj pravila smanjio sa 13 na 11. “Ugovori koji su potpisani prema prijašnjim pravilima i dalje se primjenjuju. Incoterms nije zakon već su to prijedlozi za primjenu koji trebaju olakšati poslovanje”, kaže Vanheusden. Istraživanje provedeno u Belgiji u 18.000 tvrtki pokazalo je da Incoterms pravila koriste svi osim banaka, osiguravateljskih društava te prijevoznika jer oni ne prodaju robu. Kreativni biznis Recesija ne mora biti prepreka za poduzetnički uspjeh Uspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a prezentirali kako se u Hrvatskoj može uspjeti i unatoč recesiji. Globalni hosting Uspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a, poručila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta. Mali poduzetnici dinamičniji su, fleksibilniji i prilagodljiviji, posebno u krizi. Dokaz je i podatak Ministarstva poduzetništva i obrta da je taj sektor u prvih šest mjeseci ostvario rast od tri posto i otvorio 13.000 novih radnih mjesta. Dan kreativnog biznisa, konferencija koju su organizirali Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore i marketinška agencija Kreativna vjeverica, okupila je šest malih poduzetnika koji su budućim poduzetnicima Među uspješnima je i Exotic King, brend egzotičnog voća i povrća tvrtke Šulog, čiji je osnivač Ivan Šulog ušao u posao iz hobija, a prve tri godine je uzgojene plodove uglavnom bacao jer ih nije imao gdje čuvati. Nakon toga je neuspješno pokušao poslovati s velikim trgovačkim lancima, a uspjeh je napokon pronašao u izvozu. Glavni mu je proizvod afrička rogata dinja (kiwano), a uzgaja još i muškatnu bundevu (butternut) i slatki krumpir (batat) na površinama od ukupno 100 hektara, uglavnom u sustavu kooperacije. Mario Đanić osnivač je tvrtke za hosting web stranica 6sync, prave globalne kompanije, jer kolega koji s njim radi živi na Novom Zelandu. Od oko 500 korisnika koliko ima njegova tvrtka, samo su tri u Hrvatskoj. Svaki mjesec dobiva oko 50 novih korisnika, što mu daje mjesečni rast od 10 posto. Hrvatsko tržište Đanića, kaže, ne zanima, jer od tri korisnika koje ovdje ima - dva mu ne plaćaju usluge. Nema formule Ivana Legović, vlasnica kozmetičke tvrtke Dermoestetik, pokrenula je posao prije 15 godina, a proizvodnju je započela 2005. godine. Uspjeh temelji na jedinstvenosti ponude i kreativnosti, pri čemu je svoje inovacije zaštitila. Sljedeće godine planira otvoriti novi proizvodni pogon. Ankica Kutle Beljan, vlasnica je- zičnog centra Berlitz, govorila je o svojim iskustvima s franšiznim poslovanjem. U toj vrsti poslovanja poduzetnik mora biti lojalan, poduzetan, sposoban za planiranje, sklon timskom radu, hrabar, discipliniran te organiziran u svom radu. Uz Exotic King, 6sync, Dermoestetik i Berlitz, na Danu kreativnog biznisa predstavili su se i Gazele i Centar za liječenje kralježnice. Održan je okrugli stol s temom osvajanja EU tržišta na kojem su sudjelovali osnivač HG Spota Hrvoje Prpić, suosnivač tvrtke iStudio Tomislav Grubišić, inovator Mate Rimac i koordinatorica Europske poduzetničke mreže Hrvatske Vesna Torbarina. Naglašeno je da ne postoji univerzalna formula za poslovni uspjeh, ali da poduzetnik mora biti strašno uporan te stalno usavršavati svoj proizvod ili uslugu. Na konferenciji je putem Skypea sudjelovao i jedan od osnivača tog servisa internetske telefonije Johan Gorecki, danas predsjednik Uprave Globe Foruma, međunarodno priznate platforme za održive inovacije. Gorecki je najavio da uskoro ponovno dolazi u Hrvatsku. www.een.hr 5. studenoga 2012. 2 3 Tjedan malog i srednjeg poduzetništva EU treba više poduzetnica Europska unija treba više žena u poduzetništvu kako bi potaknula rast i stvaranje novih radnih mjesta. Nedostatak inicijative se najčešće objašnjava problemima u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza, a i postojeći sustavi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek adekvatni za specifične potrebe žena Potencijal poduzetnica nije dovoljno iskorišten te je stoga u EU-u potrebno više poduzetničkih inicijativa koje predvode žene radi poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Ovo je bila glavna poruka summita održanog u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva u Bruxellesu 17. listopada 2012., usmjerenog na poticanje žena na pokretanje i vođenje vlastitog posla. Činjenica da žene čine samo 34,4 posto samozaposlenih u Europi pokazuje da im je potrebno više poticanja da postanu poduzetnice. Ove brojke pokazuju da postoji velik neiskorišteni ljudski potencijal prijeko potreban za poticanje gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Europska komisija aktivno promiče žensko poduzetništvo kroz Europske mreže ambasadora, predstavljajući inspirativne primjere kako bi potaknula žene na razmišljanje o poduzetništvu kao mogućoj i održivoj karijeri, te Europsku mrežu mentora pružanjem praktičnih savjeta ženama koje su već pokrenule vlastiti posao. Jasno je da su kreativnost i poduzetnički potencijal žena među najmanje iskorištenim izvorima gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta te bi se kao takvi trebali mnogo više razvijati na području cijele Europe, rekao je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani. “Ne možemo si priuštiti da zaobiđemo ovaj potencijal u bilo koje doba krize. Veći broj poduzetnica znači i veću gospodarsku snagu žena te pridonosi rastu”, dodao je Tajani. Iako su na području Europe žene jednako obrazovane kao i muškarci, ipak ih se manje odlučuje na pokretanje vlastite tvrtke unutar 15 godina nakon završetka obrazovanja. Nedostatak inicijative može se objasniti poteškoćama u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza i činjenicom da postojeći sustavi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek prilagođeni specifičnim potrebama žena. Neke od poteškoća s kojima se poduzetnice susreću uključuju teže pristupanje sredstvima financiranja, profesionalnim mrežama i treninzima, te mogući nedostatak samopouzdanja uzrokovan nedostatkom primjera dobre prakse. Također, žene imaju tendenciju biti opreznije i preuzimati više kalkuliranog rizika, kao i usmjeriti se na pokretanje vlastitih tvrtki unutar poznatog okruženja gdje mogu profitirati kroz potporu obitelji. Ne uspijevaju u potpunosti iskoristiti prilike za networking te sukladno tome njihova tvrtka raste polako i samo ako im njihovo obiteljsko okruženje pruža mogućnost da ulože dovoljno radnih sati, uz uvjet velike vjerojatnosti za uspjeh. Europski tjedan malih i srednjih poduzetnika 2012. uključio je aktivnosti u 37 zemalja kako bi se osigurala dostupnost događanja postojećim i potencijalnim poduzetnicima. Događanja, koja su organizirale poslovne organizacije, pružatelji potpora poslovanju te državne, regionalne i lokalne vlasti pružaju postojećim tvrtkama mogućnost razmjene poslovnih iskustava i vlastitog razvoja. Prošle godine diljem Europe održano je 1500 takvih događanja. Poslovni susreti na sajmu SASO Tvrtke iz Francuske, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Srbije i Velike Britanije okupile su se u Splitu kako bi pronašle nove partnere i prilike za suradnju. Ove godine 90 hrvatskih i 30 stranih tvrtki održalo je više od 180 sastanaka na sajmu SASO 2012. Susrete su organizirali Europska poduzetnička mreža i Splitsko-dalmatinska županija. U organizaciji susreta aktivno su surađivali Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Poslovno-ino- vacijski centar BICRO i Hrvatska gospodarska komora te Britanska agencija za trgovinu i ulaganja koja je dovela delegaciju od 12 tvrtki iz Velike Britanije. Međunarodni gospodarski susreti jedinstvena su prilika koja tvrtkama pruža mogućnost da kroz direktni kontakt upoznaju nove poslovne partnere. Događanje se organizira s ciljem promocije inovativnog poduzetništva te uspostave međunarodnih poslovnih suradnji. enterprise europe Korištenje kohezijskih programa Brži gospodarsk novih radnih mjesta Regije korisnice sredstava kohezijskih programa ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile, pokazala je analiza k Prema analizi korištenja sredstava kohezijske politike u razdoblju od 2000. do 2006. godine koju je priredio Centar za EU Hrvatske gospodarske komore, regije koje su koristile ta sredstva ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile. Centar je analizu napravio prema dokumentima Glavne uprave za regionalnu politiku Europske unije i njome se željelo informirati o alokacijama sredstava, financiranju, isplati i iskorištenosti programa kohezijske politike u završenoj financijskoj perspektivi EU-a, za koju su rezultati poznati. Kohezijska politika provodila se primjenom Kohezijskog fonda (Cohesion fund) i dvaju strukturnih fondova - Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF – European Regional Development Fund) i Europskog socijalnog fonda (ESF – European Social Fund). Na raspolaganju su bila još dva sektorska fonda - Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (AEGGF) i Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIFG). Za potrebe provedbe kohezijske politike zemlje članice pripremile su oko 230 operativnih programa, dokumenata kojima se propisuju prihvatljivi projekti, korisnici i iznosi sufinanciranja. Kako bi određena zemlja članica mogla koristiti Kohezijski i strukturne fondove, bilo je potrebno sva nacionalna provedbena tijela akreditirati (dati im dozvolu za rad), čemu je prethodilo točno definiranje što, tko i kako treba napraviti. Najviše novca najsiromašnijima Potpora razvoju kroz kohezijsku politiku isplaćuje se diljem EU-a, no financijska potpora usmjerena je na manje razvijene regije. Za potrebe sufinanciranja projekata regije su bile podijeljene u Cilj 1 i Cilj 2. Cilj 1 čine one regije na razini NUTS II čiji je bruto domaći proizvod bio ispod 75 posto prosjeka EU-a. U Cilj 1 uključene su sve regije novih zemalja članica osim Cipra, Praga i Bratislave, a od starih zemalja članica uglavnom regije zemalja juga Europe, zatim regije u kojima je došlo do pada industrije i slabo naseljena područja. Nešto više od četvrtine stanovništva EU 15 živi u regijama Za potrebe provedbe kohezijske politike zemlje članice pripremile su oko 230 operativnih programa, dokumenata kojima se propisuju prihvatljivi projekti, korisnici i iznosi sufinanciranja obuhvaćenim Ciljem 1, a oko 22 posto u regijama iz Cilja 2. U slučaju novih zemalja članica (EU 10) u Cilju 1 naseljeno je 95,4 posto stanovništva, a u Cilju 2 radi se o 4,6 posto stanovništva. Sufinanciranje iz strukturnih fondova u razdoblju 2000.-2006. bilo je ograničeno na maksimalno tri četvrtine ukupnih prihvatljivih troškova, uz iznimke, i to za korisnice Kohezijskog fonda gdje je u opravdanim slučajevima sufinanciranje moglo ići i do 80 posto, odnosno do 85 posto u prekomorskim teritorijima i udaljenim grčkim otocima. Veći rast BDP-a kod korisnika pomoći U prosjeku potpora iz Europskog regiolnalnog razvojnog fonda (European Regional Development Fund - ERDF) iznosila je dva do tri posto ukupnih investicija u regijama Cilja 1 EU 15 i oko 15 posto državnih investicija. U regijama Cilja 2 financiranje je bilo osjetno manje, ali je ipak činilo oko tri posto državnih investicija. Iz sredstava ERDF-a tijekom razdoblja 2000.-2006. u EU 15 sufinancirano je 26 posto od 7734 kilometra autocesta te modernizirano i ob- novljeno preko 3000 kilometara željeznice. Oko 640.000 novih radnih mjesta bilo je stvoreno kao rezultat programa potpore poduzetništvu. Usporedbom informacija o rastu BDP-a te financijskom pomoći kohezijske politike koju su primale regije Cilja 1 i Cilja 2, moguće je pratiti utjecaj kohezijske politike na gospodarski rast. Regije NUTS II iz EU 15 koje su primale financijsku potporu EU-u u razdoblju 2000.-2006. imale su u prosjeku veću stopu gospodarskog rasta u tim godinama u odnosu na regije koje nisu primale nikakva sredstva kohezijske politike EU-a. To se ne odnosi samo na EU 15 kao cjelinu, već i na ostale zemlje članice osim Belgije, gdje je jedna regija iz Cilja 1 rasla po manjoj stopi u odnosu na regije koje nisu primale sredstva kohezijske politike EU-a. www.een.hr 5. studenoga 2012. 4 5 ki rast i otvaranje a korištenja tih sredstava. U šest promatranih godina iz zajedničke blagajne za kohezijske programe osigurano je 185,5 milijardi eura Relativno visoka stopa rasta regija iz Cilja 1 u starim zemljama članicama pokazuje da je potencijalno veći broj radno sposobnog stanovništva bio u mogućnosti pronaći Najznačajniji dio sredstava bio je usmjeren na potporu malom i srednjem poduzetništvu te istraživanju i razvoju posao. To je, uostalom, bio i jedan od glavnih ciljeva kohezijske politike u tom programskom razdoblju. Prosječna stopa zaposlenosti u regijama Cilja 1 porasla je sa 55,5 posto radno sposobnog stanovništva u 2000. na 60,1 posto 2006., dok je u regijama koje nisu primale EU sredstva stopa zabilježila osjetno sporiji rast - sa 69,1 posto na 70,3 posto. U regijama Cilja 1 u novim zemljama članicama stopa zaposlenosti bilježi gotovo nezamjetan rast u Češkoj, Mađarskoj i Malti, dok je u Poljskoj čak neznatno pala. Tvrtkama financirana istraživanje i tehnologije Potpora poduzetništvu iz strukturnih fondova, bilo izravno kroz grantove ili kredite za investicije ili neizravno kroz specijalizirane usluge i infrastrukturu, najznačajnija je mjera koja pridonosi ekonomskom rastu. U razdoblju od 2000.-2006. stopa rasta BDP-a u regijama obuhvaćenim Ciljem 1 u EU 15 ukupno je prosječno iznosila dva posto godišnje, dok je u regijama koje nisu primale značajniji iznos pomoći strukturnih fondova ta stopa iznosila 1,4 posto godišnje. U svim zemljama članicama osim Belgije stopa rasta u regijama pokrivenim Ciljem 1 u navedenom razdoblju bila je veća u odnosu na regije koje nisu bile u tom Cilju. U zemljama EU 10 stopa rasta BDP-a u svim regijama Cilja 1, osim Malte, bila je veća od prosjeka EU-a u razdoblju 2000.-2006., odnosno u svim slučajevima zamijećeno je sustizanje prosjeka Europske unije. Posebno visok rast zabilježen je u baltičkim zemljama. Najznačajniji dio sredstava bio je usmjeren na potporu malom i srednjem poduzetništvu te istraživanju i razvoju. Financirane su uglavnom sljedeće mjere: bespovratni grantovi, krediti, equity-based kapital, usluge, “nemjerljivi mehanizmi” (koji uglavnom obuhvaćaju potporu transferu tehnologija, suradnju tvrtki s istraživačkim centrima, klastere i centre izvrsnosti) te poduzetnička infrastruktura. Od novca koji su zemlje dobile na raspolaganje, na razini EU 25 ukupno je apsorbirano 88,6 posto u Cilju 1 te 87,1 posto u Cilju 2. Nešto viši postotak realizacije ostvaren je na razini starih članica u odnosu na nove zemlje članice. Najviši stupanj iskorištenja ostvarile su Mađarska i Latvija, a najniži Češka i Cipar. Najvažnija politika EU Kohezijska politika je razvojna politika usmjerena na poboljšavanje uvjeta za održivi rast i zapošljavanje uz održavanje dobrih okolišnih uvjeta u regijama Europske unije. Ujedno je ona jedna od najvažnijih politika koje provodi Europska unija nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju. Krajnji cilj tog projekta je smanjivanje razvojnih razlika između 271 različite regije koje čine Europsku uniju. Kohezijska politika jača i povezanost regionalnih ekonomija i svim građanima Europske unije, bez obzira na to gdje žive, omogućuje se aktivno sudjelovanje i korist od zajedničkog političkog projekta europskoga prostora, koji u sebi sadržava razvoj, koheziju i solidarnost. To se postiže promocijom ulaganja u ljudski, fizički i socijalni kapital. Kohezijska politika usmjerena je na pokretanje resursa u regijama u kojima su oni slabo iskorišteni, otklanjanje uskih grla, poticanje sposobnosti regija za usklađivanje sa stalnim promjenama okruženja te poticanje inovativnosti, suradnje i razmjene. 185,5 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006. Tijekom proračunskog razdoblja 2000.2006. iz strukturnih fondova EU-a u regije obuhvaćene Ciljem 1 i Ciljem 2 usmjereno je oko 185,5 milijardi eura. Prosječno se godišnje za kohezijske programe osiguravalo 26,5 milijardi eura. Od ukupnog iznosa oko 170 milijardi eura bilo je namijenjeno starim zemljama članicama, i to uglavnom za financiranje regija obuhvaćenih Ciljem 1. Za te projekte nacionalno sufinanciranje iznosilo je 122,6 milijardi eura u starim članicama i 5,7 milijardi eura u novih 10 zemalja članica. Na raspolaganju novih 347,4 milijarde Fondovi kojima se financira su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond. U proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura, od čega će 82 posto biti uloženo u najsiromašnije europske regije. Hrvatski BDP po stanovniku manji je od 75 posto europskog prosjeka (55 posto, po podacima Eurostata za 2007.), što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih fondova, pa bi Hrvatska trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći. Hrvatskoj će najveći posao predstavljati upravljanje tim sredstvima jer tu postoji mogućnost mnogobrojnih pogreški, nepravilnosti i zloporaba. Da bi ostvarila pravo na europsku pomoć za razvoj, Hrvatska će morati dokazati i svoje apsorpcijske kapacitete, i to na nacionalnoj i regionalnoj razini, što se testira već u sadašnjoj pretpristupnoj fazi i do sada se, kako kažu europski kontrolori, pokazalo vrlo dobrim. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. Zdravstvena oprema Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu zdravstvene opreme. Natječaj je otvoren do 19. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja zračne luke Oslo Lufthavn AS, Gardermoen, Norveška, traži izvođača radova na izgradnji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the attention of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Arhitektonske usluge Kongsberg kommunale eiendom KF, Kongsberg, Norveška, traži arhitekton- ske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Kongsberg kommunale eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podataka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ramboll.no i www. ramboll.no. Nabava vagona Koleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenoga, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Koleje Śląskie Sp. z. o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attention of: Michał Borowski, 40-040 Katowice, Poland, mborowski@kolejeslaskie. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Sigurnosne kamere WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu sigurnosnih kamera. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39 - 41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany, www.wswonline.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Vatrogasne usluge i usluge spašavanja Železničná spoločnosť Slovensko, Bratislava, Slovačka, traži vatrogasne i usluge spašavanja. Natječaj je otvoren do 26. studenog, a prijave na slovačkom jeziku predaju se na Železničná spoločnosť Slovensko, a.s. 35914939, Rožňavská 1. Contact point(s): Sekcia logistiky, Rožňavská 1, For the attention of: Ing. Július Kirchhoff, 832 72 Bratislava; Slovakia, kirchhoff.julius@ slovakrail.sk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Kemijski proizvodi Regie autonome des transports Parisiens, Pariz, Francuska, traži nabavu kemijskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Regie auto- nome des transports parisiens Département Valorisation immobilière, Achats et Logistique - Unité HAG 54, quai de la Râpée - LAC LC81 - bureau C8556, For the attention of: Michèle Campion, 75599 Paris cedex 12, France, michele. campion@ratp.fr, www.ratp.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja pruge B ProjektBau GmbH im Namen und auf Rechnung der DB-Netz AG, München, Njemačka, traži izvođača radova na postavljanu pruge. Natječaj je otvoren do 20. studenog, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Vergabestelle: Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Süd, Richelstraße 3, For the attention of: Eckert, Markus, 80634 München Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Tehnologije za gospodarenje otpadom (20121002019) Estonska tvrtka, koja je razvila cijeli ciklus tehnologija za gospodarenje plastičnim otpadom, gdje bi se koristile sve vrste mješovitog plastičnog otpada niske kvalitete za proizvodnju kvalitetnih plastičnih profila (uključujući ploče za terasu, zidove za ograničenje buke...).Tvrtka traži distributere koji mogu doći do krajnjeg korisnika/partnera. Zajedničko ulaganje ili podugovaranje također su mogući. Metalna pakiranja za razne primjene (20121003034) Bugarska tvrtka proizvodi sve vrste metalnih pakiranja za: prehrambenu, kemijsku i automobilsku industriju, uključujući EOE (easy-open end) i raspršivače za kućanske proizvode, osobnu njegu, osvježivače zraka... Tvrtka nudi podugovaranje svojim potencijalnim europskim klijentima. Transport, logistika, skladištenje (20121001017) Britanska tvrtka s područja transporta i logistike nudi usluge prijevoza cestom, zrakom i morem, distribuciju i usluge skladištenja u Europi i šire. malja Europske unije, Švicarske i zemalja Jugoistočne Europe. Tvrtka traži proizvođače prirodne i organske kozmetike za njegu kože i veletrgovce, a željela bi postati njihov distributer ili agent u Sloveniji. Trgovačko-posredničke usluge (20121005008) Češka tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge i spremna je djelovati kao agent, zastupnik ili distributer za tvrtke sa zanimljivim proizvodima i izvrsnim brendovima - bez obzira na granu industrije. Uvoz i distribucija lijekova i medicinskih uređaja (20121001006) Srpska tvrtka, specijalizirana za uvoz i distribuciju lijekova i medicinskih uređaja, traži partnere za trgovačko posredništvo (nudi i traži usluge trgovačkog posredništva) i/ili joint venture suradnju. Distribucija i zastupstvo organske kozmetike (20121011008) Slovenski distributer organskih kozmetičkih proizvoda traži dobavljače iz ze- Proizvodnja viličara (20121010019) Bugarska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i popravak viličara nudi i prilagodljive viličare s četiri smjera dizanja (four way directional forklift trucks). Tvrtka traži partnere za zajedničku proizvodnju i/ili distribuciju. Tvrtka također može proizvoditi viličare kao podizvođač. Drvene podnice (20121023003) Turski proizvođač projektiranih drvenih podnica (brodski podovi, podovi od dasaka...) traži komercijalnu suradnju s predstavnicima, distributerima i agentima. Tvrtka također nudi podugovaranje za proizvodnju podnica i pratećih proizvoda te je također otvorena za mogućnost komercijalne suradnje po pitanju distribucije sličnih proizvoda na turskom tržištu. Hidraulička oprema i strojevi (20121018043) Mala francuska tvrtka specijalizirana za dizajniranje, proizvodnju i distribuciju hidrauličke opreme i drugih strojeva traži partnere za outsourcing aktivnosti ili podugovaranje (za proizvodnju/opskrbu obrađenim proizvodima poput krajnjih priključaka, metalnih prstena...). Za idealne partnere je nužno da njihovi proizvodi budu proizvedeni prema nacrtima klijenata te moraju uključivati završnu površinsku obradu. Reklamni proizvodi (20121017026) Slovenska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom reklamnih proizvoda poput specijalnih banner sustava, roll-upova, svjetlećih znakova, displeja za dućane nudi/traži usluge prodajnih predstavnika (distribuciju) i aktivnosti podugovaranja. Tvrtka posebno traži dobavljače metalnih i aluminijskih dijelova te podugovaratelje za printanje bannera. www.een.hr 5. studenoga 2012. RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor- 1 macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći 4 na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm. Motorna vozila Citroen, modeli C3, C3 Picasso, DS3, s VIN brojevima C3: od VF7ATTENTAA698830 do VF7SCZMZOBW629283, C3 Picasso: od VF7SH5FJ8BT548662 do VF7SH9HR8CT504008, DS3: od VF7ATTENTBW596528 do VF7SAHMZOBW606718. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer jedna od komponenti ABS/ESP sustava protiv blokiranja kotača i proklizavanja ne zadovoljava standarde proizvođača pa može doći do otkazivanja sustava. (slike 1, 2, 3) 2 Plinski roštilj, model BBQ Grill, oznake HSQ-B214S, HSQ-B215S, HSQ-B216S. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sam kupac mora sastaviti elemente regulacije i osigurati spojeve za dovod plina pa postoji opasnost od curenja plina. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima pokretanim plinom. (slika 6) 3 Putni adapter, brend Ultra Max, model ADPUMXWOR11, barkod 5036446807908. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su dijelovi pod naponom nedovoljno izolirani, nema konektor uze6 mljenja niti osigurač prekida napona pa nije u skladu sa standardima. (slika 7) 5 7 Dječja pidžama, brend St. Bernard, oznake 7318340, kineske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži male ukrasne elemente koje dijete može inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu sa standardima za dječju odjeću. (slika 4) 6 7 8 9 Automobili Chevrolet Orlando, model KL1Y, proizvedeni tijekom 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sjedišta u trećem redu nisu dobro namještena pa mogu u slučaju nesreće lako ispasti iz svojih ležišta. (slika 5) Lutka, brend Moxie Girl, model 57179, barkod 8810101516902. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastika od kojeg je napravljena sadrži zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 8) Igračka automobil, model Funny Car, oznaka 685, barkod 5907551616023. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži male dijelove koji se mogu skinuti, inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr. na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije. sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna. Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći, kako bi razvili i proizveli supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene. Traži se toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći. će sa zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje. Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identificiranju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje. Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj. Inženjerska pomoć za proces tretiranja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziliranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom. Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka, koja izrađuje poljoprivredne strojeve, traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi uklanjanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj. Traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 GB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga spremnu za tržište. Tvrtka Traži se tehnologija za uzbunjivanje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od enterprise europe 5. studenoga 2012. 8 Radionica za potencijalne poduzetnice u Varaždinu projekt EntrepreneurSHEp Drugi poslovni forum Dunavske Croatia regije U Beču će se 8. i 9. studenog u organizaciji Europske komisije (Generalne direkcije za regionalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije. Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša. Ovim događanjem želi se spojiti tvrtke, posebno male i srednje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sektor s akademskom zajednicom i javnim sektorom regije kako bi se stimulirao rast, inovativnost i konkurentnost Podunavlja. Ukoliko ste zainteresirani za prijavu, možete se prijaviti putem linka, gdje možete doznati i detaljnije informacije o samom događanju: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012 Hrvatska gospodarska komora sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin poziva na trodnevnu radionicu u okviru projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva. Radionica će se održati u Tehnološkom parku Varaždin od 12. do 14. studenog. Ovim projektom se zainteresirane žene želi dovesti na razinu pokretanja vlastite tvrtke. U sklopu projekta održano je 10 motivacijskih seminara na kojima su ambasadorice, odabrane uspješne poslovne žene, uspjele potaknuti nezaposlene i ostale žene da počnu razmišljati o poduzetništvu kao svom životnom putu. Svakog dana se predaju po dva modula s različitim temama, a pokrit će teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju, te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Navedene teme izložit će iskusni predavači partnerskih institucija projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba te Tera Tehnopolisa iz Osijeka. Većinu tema svojim primjerima dobre prakse potkrijepit će ambasadorice ženskog poduzetništva Sanja Opačak, Ivana Nikolić, Martina Klepić Novalija, Vlasta Sršek Cerkvenik te Diana Antičić. Više podataka o ovom događaju moguće je dobiti na: emilija.zuvic@tp-vz.hr. Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru međunarodnog sajma Seatrade MED 2012 Europska poduzetnička mreža – Enterprise Europe Network (EEN) periodički organizira multilateralne poslovne susrete diljem Europe na kojima se poduzetnicima otvara mogućnost osobno upoznati potencijalne poslovne partnere. Na ovakvim događanjima poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sastanak s odabranim predstavnikom strane organizacije, na taj način upoznati profil tvrtke, njene usluge i proizvode te procijeniti mogućnost zajedničkog interesa za suradnju u budućnosti. sastanaka, a prema povratnim informacijama mnogi su izravni kontakti otvorili i nove poslovne mogućnosti. Multilateralni poslovni susreti SYRRENE Matchmaking Event of the SuperYacht Repair&Refit Network nastavak su prošlogodišnjih istoimenih poslovnih susreta tvrtki i institucija iz sektora brodogradnje, remonta, popravaka i održavanja brodova, megajahti, strojeva i pomorske opreme. U okviru SYRRENE 2011, na zadovoljstvo 143 sudionika iz 10 zemalja, ostvareno je 405 individualnih Potaknuti uspjehom prošlogodišnjeg izdanja ovog događanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake pogodnosti i potencijalne koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je partnerski status u organizaciji SYRRENE 2012. · registracija: www.syrrene.com · rok za aplikaciju poslovnog profila: 12. studenog · rok za odabir partnera za sastanke: 19. studenog · trajanje sastanaka: 30 minuta svaki · mjesto događanja: Parc Channot, sajam Seatrade MED 2012, Marseille, Francuska Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti na: Blanka Kalokira, HGK-EEN Hrvatska, član EEN Maritime Industries&Services Sector Group, 051 209 169, bkalokira@hgk.hr.. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 8. studenoga - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija 12.-14. studenoga - Radionica za potencijalne poduzetnice, Varaždin 27. studenoga - Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru sajma Seatrade MED 2012., Marseille, Francuska 27. studenoga - Konferencija “Poduzetništvo žena u Hrvatskoj i predstavljanje rezultata projekta EntreprenurSHEp”, Zagreb 29.-30. studenoga - Poslovni susreti u sklopu sajma Business Base Fair, Inđija, Srbija Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković
© Copyright 2024 Paperzz