POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 15. svibnja 2012. • Broj 415/416 • Cijena 9 kuna
Opomena Vladi!
www.sssh.hr
Sindikalni susreti na granici
Protiv strogih mjera štednje
na štetu radnika
Predsjednici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Zveze svobodnih sindikatov Slovenije Mladen Novosel i Dušan
Semolič, te glavni tajnici talijanskih regionalnih sindikalnih konfederacija Furlanije-Julijske krajine: Opće konfederacije
radnika Italije (CGIL) Franco Belci, Konfederacije talijanskih radničkih sindikata
(CISL) Giovanni Fania i Talijanskog saveza radnika (UIL) Giacinto Menis potpisali su 26. travnja na graničnom prijelazu
Bregana Zajedničku izjavu o zapošljavanju i socijalnoj pravdi u kojoj istupaju
protiv strogih mjera štednje, koje izravno
ugrožavaju prava radnika, a život čine
nepodnošljivim!
Istupili su protiv smanjivanja plaća i
mirovina, nezaposlenosti mladih ljudi, demontaže sustava socijalne zaštite, deregulacije, dodatne fleksibilizacije tržišta rada, urušavanja kolektivnog pregovaranja
2
i socijalnog dijaloga, privatizacije javnih
usluga, snižavanja radnih prava i dosegnutih standarda, socijalnog nazadovanja, siromaštva i socijalne isključenosti,
te sve veće društvene nejednakosti.
Upozorili su nacionalne vlade kako
takav model ima alternative. Napomenuli su kako Europa mora biti utemeljena
na jednakosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i socijalnoj koheziji. Plan gospodarskog
oporavka mora dati prioritet investicijama u održivi rast, kvalitetnim radnim
mjestima i socijalnoj pravdi, uz istodobnu borbu protiv nejednakosti.
Slovenski i talijanski sindikati izrazili
su i potporu skorom ulasku Republike
Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije. Zalagat će se za potpunu slobodu kretanja hrvatskih radnika i poštivanje njihovih prava već od prvoga dana
članstva RH u EU.
Zajedničku izjavu potpisali su u sklopu
tradicionalnih susreta SSSH i ZSSS, uoči
Međunarodnog praznika rada, „Sindikati
bez granica”, koji se održavaju od 2007.
godine, na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Bregana-Obrežje. Ove su
godine na susretu prvi put sudjelovali i
predstavnici CGIL-a, CISL-a te UIL-a.
Fotografije: Željko Slunjski
Događaji
SSSH i HUS sklopili Sporazum o suradnji i otvaranju
procesa udruživanja
Počelo
okrupnjavanje
sindikalne scene
Kako bi bili u stanju odgovoriti izazovima globaliziranih tržišta i sve mobilnijeg kapitala, te svakom članu sindikata
osigurati što kvalitetnije zastupanje njegovih/njezinih interesa i što djelotvorniju zaštitu njegovih/njezinih prava, Savez
samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata sklopili su Sporazum o suradnji i otvaranju procesa udruživanja. Sporazum su 19. travnja 2012.
godine u Radničkome domu, uz prisustvovanje članova dvaju predsjedništava,
predsjednike udruženih sindikata, te povjerenika sindikata udruženih u HUS i
SSSH, potpisali predsjednici tih dviju sindikalnih središnjica Mladen Novosel i
Ozren Matijašević.
Potpisnici Sporazuma obvezali su se na
dogovaranje i usklađivanje zajedničkog
nastupanja prema izvršnoj i zakonodavnoj
vlasti u RH, udrugama poslodavaca, drugim sindikalnim središnjicama, te unutar
Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih
stručnih povjerenstava, saborskih odbora,
tripartitnih tijela i dr. Potpisnici će osigurati i razvoj suradnje među svojim udruženim sindikatima i podružnicama na razini trgovačkih društava i ustanova, kao i
njihove zajedničke aktivnosti, posebice
pri pregovorima za kolektivne ugovore
na razini jednog poslodavca.
Proces udruživanja će se dovršiti u roku
od najduže jedne godine od dana potpisivanja Sporazuma.
- Ovaj čin je značajan korak za sindikalnu scenu u Hrvatskoj, koju je proteklih
20-ak godina obilježila razjedinjenost,
naglasio je Mladen Novosel, dodavši kako
zajedno mogu učiniti više nego pojedinačno. Rekao je kako će te dvije sindikalne središnjice biti otvorene i za ujedinjenje s ostalim sindikalnim središnjicama,
ali tek po završetku procesa ujedinjenja
HUS-a i SSSH.
Pojašnjavajući razloge sklapanja Sporazuma, predsjednik HUS-a Ozren Matijašević naglasio je kako je kriza najviše
pogodila članove tih dviju sindikalnih
središnjica koje okupljaju uglavnom sindikate u realnom gospodarskom sektoru.
- Industrijska proizvodnja pala je za
20 posto, izgubljeno je 100.000 radnih
mjesta u realnom sektoru. Odlučili smo
se na zajedničko djelovanje kako bismo
bolje zastupali interese radnika, kazao je.
Kodeks ponašanja
Istoga dana, potpisnici Sporazuma o
suradnji i otvaranju procesa udruživanja
potpisali su i prateći dokument Kodeks
ponašanja kojim se uređuju temeljna
pravila ponašanja sindikalnih čelnika,
profesionalaca i aktivista na svim razinama organiziranosti sindikalnih središnjica i njihovih udruženih sindikata.
su dobili informaciju o imenovanju članova povjerenstva iz
SSSH i HUS-a za praćenje provedbe Sporazuma o suradnji i
otvaranju procesa udruživanja. Povjerenstvo čine predsjednici i tajnici SSSH i HUS-a: Mladen Novosel i Ozren Matijašević, te Željko Slunjski i Miroslav Brzica. Prisutni su dobili
i informaciju o imenovanju članova radne skupine za pripre-
Zajednička sjednica
predsjedništava
Nakon što su predsjedništva Vijeća SSSH i HUS-a u jutarnjim satima 8. svibnja održala odvojene sjednice, u Radničkome je domu u popodnevnim satima održana i zajednička sjednica tih dvaju tijela. Među ostalim, raspravljalo se o
mogućem imenu sindikalne koalicije SSSH-HUS, a prisutni
mu zajedničkih akata. U radnu skupinu imenovani su: Ana
Milićević Pezelj (SSSH), Željko Slunjski (SSSH), Miroslav
Brzica (HUS) i David Jakov Babić (HUS). Dogovoreno je kako
se od 1. lipnja, pa sve do 15. srpnja, kreće u obilazak terena
radi informiranja članova o procesu udruživanja.
3
Događaji
Rasprava o dosadašnjim potezima Vlade
Nezadovoljstvo
socijalnim dijalogom
Dan nakon prosvjedno obilježenog Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja, gdje
je upućeno mnoštvo kritika Vladi, SSSH je
u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta,
a uz sudjelovanje sindikalnih središnjica
NHS-a i URSH-a, u Radničkome domu
organizirao raspravu „Nova Vlada: nova
nada ili stara razočaranja?”. Želja je organizatora bila, putem dijaloga, ocijeniti dosadašnje i procijeniti sagledive poteze
Vlade sa stanovništva interesa radnika,
vjerodostojnosti i predizbornih obećanja
te očekivanja građana koji su novoj političkoj opciji dali povjerenje. U konačnici,
sudionici su se složili kako njihova očekivanja od nove vlasti za sada nisu ispunjenja, što se posebice odnosi na smjer kojim
je Vlada krenula i na način komuniciranja
s radnicima i sindikatima, te demokratski
deficit koji se očituje u pomanjkanju soci-
4
jalnog dijaloga. Generalno gledajući, na
nacionalnoj razini, kako se moglo čuti, u
protekla četiri mjeseca Vlada je izbjegavala i nije razumjela što je socijalni dijalog i socijalno partnerstvo. Kako reče
predsjednik URSH Damir Jakuš, sindikati
imaju što reći, ali ih vlast ne želi čuti.
Na raspravu su bili pozvani i predstavnici Vlade, na čelu s predsjednikom
Zoranom Milanovićem, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke
komore, ali se raspravi nisu odazvali.
Kako reče dr. sc. Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, novu Vlada karakterizira nesposobnost
komunikacije s građanskim društvom.
Nisu uspjeli taj dijalog, mimo stranačkih
kanala, ostvariti, što uveliko otežava položaj Vlade i njezine percepcije u javnosti.
Jasmina Popović, novinarka tjednika
Forum, išla je korak dalje, konstatirajući
kako Vlada nije pokazala interesa za dijalog, a za sindikate uopće nema interesa.
Upozorila je kako i sindikati imaju komunikacijskih problema s javnošću.
Odnos Vlade i sindikata ovisit
će o sindikatima. Vlada će pokušati izbjeći teme vezane za zaštitu radnika, te zbog toga sindikati moraju podići tenzije. Inače,
dogodit će se razočaranje građana i Vladom i sindikatima, poručila je Jasmina Popović.
Složila se s riječima moderatorice rasprave Jagode Milidrag Šmid, stručne savjetnice za socijalnu politiku SSSH, kako
postoji i određena medijska blokada sindikata, te je savjetovala kako se sindikati
trebaju nametnuti svojim djelovanjem.
Predsjednici SSSH i NHS-a Mladen
Novosel i Krešimir Sever složni su kako
se Vlada ponaša kao da je država njihovo
dioničko društvo, u kojemu ona ima većinski paket dionica. Zapravo, kako se slikovito izrazio Mladen Novosel, Vlada ima
„dva veslača, bez kormilara”. Takvo stanje šteti Vladi.
Rasprava koja je uslijedila pokazala je
kako je situacija u resornim ministarstvima, a vezano uz rješavanje konkretnih
problema u pojedinim djelatnostima,
bolja nego na nacionalnoj razini.
Događaji
Inicijativa za izmjenom Zakona o minimalnoj plaći
Minimalna plaća
40 posto prosječne plaće
Sindikalne središnjice – SSSH, NHS,
MHS, HUS i URSH uputile su 11. travnja
2012. predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i ministru rada i mirovinskog sustava
Mirandu Mrsiću inicijativu za izmjenom
Zakona o minimalnoj plaći, 2008. („NN”,
67/08.), na način da se ukine formula za
izračun minimalne plaće. Traže da od 1.
lipnja 2012. godine minimalna bruto plaća
radnika za rad u punom radnom vremenu
iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto
plaće ostvarene kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, te
da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj povećava za dva posto godišnje
kako bi u sljedećih pet godina dosegnuo
50 posto (što je i bila intencija Zakona).
Naime, Zakon o minimalnoj plaći rezultat je dogovora između Vlade RH, sindikalnih središnjica i poslodavaca, s usuglašenim osnovnim ciljem postupnog podi-
zanja udjela minimalne plaće u prosječnoj,
s tadašnjih 39 na 50 posto. Međutim,
formulom za izračun minimalne plaće
utvrđenom Zakonom, cilj je nemoguće
dosegnuti – dapače, udio minimalne plaće u prosječnoj kontinuirano pada (s tadašnjih 39 na sadašnjih 36 posto!) čime
je proklamirani cilj obezvrijeđen.
Prosječna hrvatska plaća iznosi 1/3
europske prosječne plaće, 68 posto hrvatskih radnika prima plaću ispod prosječne, oko 115.000 radnika prijavljeno
je na minimalnu plaću, a značajan broj
radnika uopće ne prima plaću.
Nemoguće je graditi ekonomski i društveni prosperitet Hrvatske u uvjetima
općeg siromaštva većine radnika i građana. To više što troškovi života (posebice
troškovi prehrane i stanovanja) naglo rastu, pa samo troškovi prehrane gotovo
„pojedu” iznos minimalne plaće radnika.
Članak
Č
55. Ustava RH koji glasi: „Svaki
zaposleni ima pravo na zaradu kojom
može osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojan život” obvezuje nositelje vlasti na usvajanje odluka koje će pridonositi realizaciji ove ustavne odredbe.
Minimalni dohodak ostvaren od rada u
punom radnom vremenu svakako je u
nadležnosti i odgovornosti javnih vlasti
RH što, među ostalim, upućuje na nužnost utvrđivanja stajališta i prema cjelovitoj politici plaća u Hrvatskoj.
Dodatno, visina minimalne plaće izravno utječe na niz socijalnih i drugih materijalnih prava radnika, pa je i to razlog za
njezino postupno povećavanje na egzistencijalno i socijalno prihvatljivu razinu.
Hrvatska minimalna plaća za rad u punom radnom vremenu (već treću godinu
oko 36 posto prosječne bruto plaće), među
najnižima je u Europi.
’Policijska intervencija’ na Braču
Koalicija SSSH–HUS osudila je ‘policijsku asistenciju’ u Pučišćima na Braču poduzetu početkom svibnja radi omogućavanja ulaska stečajnog upravitelja Ive Bučana u Jadrankamen, industriju jadranskog kamena i mramora, u kojoj je uhapšeno
desetak radnika. Uz prethodni nedolazak sindikalnih predstavnika na sjednicu Gospodarsko–socijalnog vijeća zbog izostanka
ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, koji je trebao pojasniti razloge primjene sile prema sindikalistima i radnicima Jadrankamena, Koalicija SSSH-HUS zatražila je i sazivanje saborskog
odbora za unutarnju i vanjsku politiku te Vijeća za nacionalnu
Upitna temeljna ljudska prava!
sigurnost, kako bi se nadležna tijela i institucije vlasti očitovale
o opravdanosti postupka MUP-a.
Koalicija SSSH-HUS, naime, smatra kako je u akciji interventnih postrojbi prema radnicima, sindikalistima i drugim građanima
neprimjereno primijenjena sila. Tu tvrdnju temelje na činjenici da
su interventne postrojbe razmještene još tijekom noći – dakle, nije
riječ o odgovoru izazvanom ponašanjem radnika i sindikalista.
Činjenica da je riječ o Jadrankamenu u cijelom događaju nije ključna. Naglasak je na neprihvatljivosti takva ponašanja prema radnicima i sindikalistima jer nereagiranje na protekle događaje širom otvara vrata budućima! Nakon godina i godina
gospodarskog kriminala s enormnom štetom za radnike, tvornicu, lokalnu zajednicu i državu (što je uvažio i Hrvatski sabor
zakonom izjednačivši ratno profiterstvo s ratnim zločinom!),
prvu reakciju represivnog državnog aparata izazvali su radnici
organizirani u sindikat, i to izaziva duboku zabrinutost Koalicije
SSSH i HUS-a. Ozbiljno su dovedeni u pitanje temeljni principi
državnog određenja i temeljna ljudska prava definirana Ustavom RH i međunarodnim pravom, a kojima pripadaju i sindikalna prava. Po sličnom modelu policija je intervenirala i u gušenju
pobune mljekara, što toj praksi daje obilježje opasnog trenda s
kojim se Koalicija SSSH-HUS nipošto ne želi miriti.
5
Događaji
Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći…
Polovično
zadovoljavajuće rješenje
Prema Zakonu o doprinosima, od 1.
svibnja 2012. godine na snagu je stupila
Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću,
odnosno mjesečnoj osnovici za obračun
doprinosa temeljem radnog odnosa. Sukladno toj Uredbi, Porezna uprava će putem
Agencije (FINA-e) dostavljati bankama
podatke o poslodavcima koji ne uplaćuju
doprinose. Ako poslodavac ne uplaćuje
doprinose i nije predao naloge za uplatu
doprinosa iz članka 5., stavka 4. ove
Uredbe, ili se nalozi ne mogu u cijelosti
provesti ili nalog ne sadrži sve elemente
koji su propisani Naredbom o načinu
uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih
doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se
nalozi predaju, Banka je dužna odbiti provesti nalog za plaćanje za isplatu plaće.
Poslodavac će isplatu neto plaće moći iz-
vršiti samo ako je uplatio doprinose koji
su uvjet za isplatu neto plaće.
- Uredbom država osigurava sebi prihod od naplate doprinosa i poreza, a istodobno ne vodi računa o isplati neto plaće. Tako će poslodavcu koji dva mjeseca
ne plati doprinose, financijske institucije
odbiti naloge za isplatu neto plaće. Na
taj će se način samo povećati broj radnika koji ne primaju plaću. SSSH se u prošlogodišnjoj kampanji ‘Protiv neisplate
plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa’ zalagao za osiguranje isplate zarađene plaće radnicima i tražio za to osnivanje Jamstvenog fonda, te isplatu plaće s
doprinosima. To rješenje kroz Uredbu je
za SSSH polovično rješenje traženoga.
Dobiven je propis koji osigurava naplatu
doprinosa, pa se više neće dogoditi da
radnici tek u trenutku odlaska u mirovinu
utvrde kako im poslodavac nije godina-
ma plaćao doprinose, nego samo neto
plaću, čime su trajno oštećeni jer im ta
neuplata doprinosa utječe na visinu mirovine. Polovično je zbog toga što nije
dobiven Jamstveni fond za isplatu neto
plaća niti bilo koji drugi instrument koji
bi osigurao da baš svaki radnik primi zarađenu plaću (neto), a Uredba bi mogla
rezultirati sada i time da i oni poslodavci
koji su isplaćivali plaću bez doprinosa i to
prestanu.
Očigledno sadašnju vladajuću strukturu to ne zanima, ona, očito, vodi računa samo o svojim prilivima i proračunu, a
posljedično, neisplata neto plaće predstavlja nepremostivi socijalni problem tih
ljudi, a i padom kupovne moći smanjuje
se i proračunski priliv. - komentirala je Vladinu Uredbu Gordana Palajsa, izvršna tajnica za radno-socijalno pravo.
SSSH protiv povećanja doprinosa u II. mirovinski stup
Deblji II. stup –
mršavija mirovina!
SSSH se usprotivio najavama ministra rada i mirovinskog
sustava Miranda Mrsića o povećanju izdvajanja u drugi stup
sa sadašnjih pet na sedam posto bruto plaće u sklopu daljnje
mirovinske reforme sljedeće godine.
Kako je na konferenciji za novinare 15. ožujka pojasnio
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, veći doprinosi u II. stup
znače i veće šanse za bijedu u starosti hrvatskih građana. Povećanjem doprinosa povećava se i dugoročni trošak države
– tranzicijski trošak, koji već sada iznosi oko 1,6 posto BDPa, a obvezni mirovinski fondovi u II. stupu u kojima „štedi”
mlađa generacija radnika i prošlu su godinu završili s negativnim prinosom, osim jednog, ali inflacija realno smanjuje
na pola i iskazani pozitivan prinos. Stoga su prinosi individualizirane kapitalizirane štednje krajnje neizvjesni!
- Povećanje stope doprinosa za II. stup mijenja odnose u
I. stupu. Doći će do daljnjih restrikcija u javnom mirovin6
skom sustavu, a budući umirovljenici
dobivat će „crkavicu” koja će se zvati
osnovna mirovina iz I. stupa plus ono
što kapitaliziraju, slikovito je pojasnila
Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za
socijalnu politiku SSSH, dodajući kako
je posve neprihvatljivo socijalnu sigurnost, koja je ustavno definirana, prepustiti tržištu koje se
konstantno mijenja. Upozorila je i na zabludu građana koji
smatraju kako je štednja u II. stupu njihovo vlasništvo, dakle
neotuđivo.
- Nemate imovinu, već obračunske jedinice o kojima odlučuje netko drugi. Tim novcem ne raspolažete neposredno,
već se u trenutku umirovljenja sredstva doznačuju mirovinskom osiguravajućem društvu koje ima svoja pravila za
isplatu. Nemate mogućnost podizanja živoga novca i njegova oročavanja, što bi vam bilo isplativije, upozorila je Jagoda
Milidrag Šmid.
Mirovina mora omogućiti skroman, ali
ljudski prihvatljiv život nakon odrađenog
radnog vijeka.
Događaji
Zakon o poticanju zapošljavanja
Nedovoljan za
povećanje zaposlenosti
S 85 glasova „za”, 24 „suzdržana“ i 4
„protiv” saborski zastupnici izglasali su 11.
svibnja Zakon o poticanju zapošljavanja.
Kako se navodi u objašnjenju, tim se zakonskim rješenjem, kroz oslobađanje uplate ukupnih doprinosa na plaću u trajanju
do dvije godine, utječe na smanjenje cijene
rada, te na taj način dodatno potiče poslodavce na zapošljavanje nezaposlenih osoba
bez radnog iskustva u zvanjima za koja su
se obrazovale i dugotrajno nezaposlenih
osoba koje su izvan radnog odnosa duže
od dvije godine, a koje su prijavljene u evidenciji Zavoda. Olakšice na plaće radnika
koje zapošljavaju temeljem prve mjere kao
i za sklapanje ugovora o „osposobljavanju
za rad bez zasnivanja radnog odnosa” mladih nezaposlenih radnika bez iskustva mogu
koristiti samo oni poslodavci koji tijekom
razdoblja korištenja olakšica, svim svojim
radnicima isplaćuju plaće, doprinose za
obvezna osiguranja i poreze te ne smanjuju broj zaposlenih putem poslovno uvjetovanih otkaza ili programa zbrinjavanja
tehnološkog viška radnika.
Korištenje mjera aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, omogućit će nezaposlenim osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog
odnosa ostvarivanje prava na mjesečni
iznos novčane naknade u visini neoporezi-
vog iznosa stipendije (sada je to 1.600,00
kuna mjesečno), isplatu stvarnih troškova
prijevoza na posao i s posla, troškove potrebne zaštitne opreme, te prava iz obveznog mirovinskog osiguranja.
- Zakonom su samo predviđene
olakšice za određene teže zapošljive
kategorije nezaposlenih koje same po
sebi neće dati efekte bez otvaranja
radnih mjesta, a što se može postići
tek vođenjem integriranih politika:
ekonomske, obrazovne, socijalne i dr.
s politikom zapošljavanja. Stoga bi se
moglo reći kako je Zakon dobar za
smanjivanje nezaposlenosti, ali je nedovoljan za povećanje zaposlenosti!,
komentirala je doneseni Zakon Ana
Milićević Pezelj, izvršna tajnica za organizaciju, obrazovanje i kampanje
SSSH, ujedno i članica radne grupe za
izradu Prijedloga Zakona.
Kako napominje, sindikalne su središnjice od prve verzije Zakona dale niz prijedloga od kojih su neke prihvaćene: realizacija kroz mjere aktivne politike zapošljavanja,
obveza plaćanja stipendije u iznosu
1.600,00 kuna svima koji uđu u program
osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (uz mirovinski doprinos – što
6. sjednica Vijeća SSSH
Izmjene Statuta SSSH
Vijeće SSSH na 6. sjednici 26. ožujka
2012. godine, među ostalim, donijelo je
Odluku o izmjenama Statuta SSSH. Do sada su članovi Saveza mogli biti sindikati
grana, djelatnosti i udruge (sindikati) umirovljenika čije se djelovanje proteže na teritoriju Hrvatske, a novim izmjenama Statuta „Članovi Saveza mogu biti sindikati
koji djeluju na području Republike Hrvatske
ili na području dviju ili više županija (koji
se upisuju u registar udruga koji se vodi pri
nadležnom Ministarstvu), kao i oni koji
djeluju na području samo jedne županije
(koji se upisuju u registar udruga koji se
vodi u uredu državne uprave u županiji,
odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom
za poslove rada). Članovi Saveza mogu biti i udruge (sindikati) umirovljenika.”
Sindikati registrirani pri nadležnom Ministarstvu sudjeluju u tijelima odlučivanja
Saveza, sukladno odredbama Statuta SSSH.
Sindikati registrirani pri uredu državne
uprave u županiji, odnosno uredu Grada
Zagreba nadležnom za poslove rada, sudjeluju u radu teritorijalnih vijeća Saveza i
na njih se ne odnose odredbe Statuta SSSH
u vezi izbora i imenovanja članova tijela
SSSH i njihovo odlučivanje.
je predvidio predlagatelj Zakona), rad s
mentorom prema posebnom programu
osposobljavanja, ograničenje tjednog fonda sati osposobljavanja na tjedni fond sati
rada prema Zakonu o radu (bez prekovremenih sati), povezivanje različitih javnih
institucija i pojačani nadzor nad primjenom mjere… Međutim, vezano uz pravo
na olakšicu u obliku oslobađanja poslodavca od obveze plaćanja doprinosa, sindikalne središnjice su tražile da se olakšice
omoguće poslodavcima samo ako su navedene nezaposlene osobe zaposlile po
ugovoru o radu na neodređeno vrijeme
(koji je u RH, kao i u zemljama EU, temeljni oblik zapošljavanja). Sindikalne središnjice smatraju kako fleksibilne oblike zapošljavanja ne treba posebno poticati - oni
su poticajni sami po sebi i omogućavaju
da se u određenim slučajevima odstupa
od osnovnog načina zapošljavanja (prema
trenutnim potrebama poslodavca). Davanje olakšica i za ugovore na određeno vrijeme bit će stimulacija daljnjeg kršenja
Zakona o radu odnosno zadržavanje radnika u nesigurnim oblicima rada, ovaj put
uz „državnu olakšicu”! Na žalost, taj zahtjev nije prihvaćen. Ono što nam sada
ostaje je pomno praćenje primjene te
mjere i prema oblicima ugovora o radu.
Sindikat
zaposlenika
Luke tranzit
Osijek u SSSH
Temeljem donesenih izmjena Statuta SSSH, Vijeće SSSH je na sjednici
26. ožujka donijelo Odluku o prijamu Sindikata zaposlenika Luke tranzit Osijek u SSSH. Sindikat će sudjelovati u radu teritorijalnog vijeća
SSSH Osječko-baranjske županije.
7
Udruženi sindikati
Nedavno istaknuta namjera Vlade RH za privatizacijom kutinske tvornice gnojiva Petrokemije, o kojoj se saznalo putem medijskih napisa, izazvala je brojne rasprave, ne samo o opravdanosti
privatizacije ‘kutinskoga diva’, već i o ulozi sindikata u tim procesima, te opravdanosti privatizacije uopće. Mišljenja su, kao i obično, bila podijeljenja. Od onih kako Vlada nema većeg manevarskog prostora i mora uvesti strateškog partnera koji će osigurati
opstanak i daljnji razvoj te tvornice, do onih koji su napominjali
kako privatizacija nije potrebna te kako radnicima neće donijeti
ništa dobro, a temeljem iskustva iz devedesetih godina prošlog
stoljeća.
Sindikat EKN Hrvatske, koji djeluje u Petrokemiji, upozoravao
je kako privatizacija tako značajnoga trgovačkoga društva za Republiku Hrvatsku nije potrebna i podsjećao na obveze Vlade koje
je preuzela potpisom Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije d.d. od 28. kolovoza 1998. godine, kao i na važeću Odluku
Hrvatskoga sabora o popisu trgovačkih društava od posebnoga
državnog interesa iz 2009. godine, te izmjene 2010. godine. Na
tome popisu je i Petrokemija!
Sporazumom je, naime, bilo predviđeno da 51 dionica ostane
predmetom kuponske privatizacije, ali su se tadašnji Privatizacijski investicijski fondovi (PIF-ovi) obvezali kako će u istim uvjeti-
Privatizacija na
U raspravu se uključio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo
Josipović izjavivši kako je privatizacija državnih tvrtki potrebna
Hrvatskoj, jer ‘država nije u načelu dobar vlasnik i dobar gospodarstvenik’. I prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva
Radimir Čačić izrazio je mišljenja kako su hrvatski političari jako
loši vlasnici. ‘Date im igračku i morate se bojati da će je zloupotrijebiti’, slikovito se izrazio u jednome mediju, dodajući kako ‘privatizacijom te tvrtke prestaju biti marionete politike i medija.’
Probni balon pušten kroz medije osnažio je i pojedine
privatne interesne skupine, koje danas kroz legalizirani šverc, putem burze, žele dobro zaraditi i iskoristiti priliku zvanu ‘privatizacija Petrokemije’, sve
pod motom ‘samo privatizacija može osigurati modernizaciju i novo zapošljavanje, jer država kao nije
dobar vlasnik’, što apsolutno ne odgovara istini”,
napominje Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKNa i potpredsjednik SSSH za sektor gospodarstva.
Zašto treba uporno ponavljati da je država loš vlasnik? Zbog toga da se Petrokemija, Croatia osiguranje,
Hrvatska poštanska banka ....privatiziraju bez otpora.
Pitanje koje se uopće ne postavlja: što je s kvalitetom upravljanja privatnih vlasnika? Nepoćudno pitanje, a jasan odgovor krije se u privatiziranim tvrtkama koje su zapošljavale ljude i proizvodile, a kojih
više nema. Hrvatska politička klasa uspostavila je sistem koji je dalje usmjeravao „poduzetnike”: jednokratna osobna korist. Visoki pripadnici hrvatske političke klase nam danas poručuju: hrvatski političari
su loši upravljači. Logično pitanje: pa što se onda bave
tim poslom? Što i dalje rade u nadzornim odborima
tvrtki? Za što primaju plaću? Posao političara i jest
da odgovorno upravljaju procesima, da uspostave
prakse koje će jamčiti odgovorno upravljanje (preostalim) javnim vlasništvom, kaže Jagoda Milidrag
Šmid, savjetnica za socijalnu politiku SSSH
8
ma dionice prodati državi. I država se obvezala na kupnju dionica
koje ponude PIF-ovi sve dok ne stekne najmanje 51 posto vlasništva Petrokemije. Precizirano je kako će u vrijednosti 49 posto dionica, koje zadržava Hrvatski fond za privatizaciju, svoja prava na
upis dionica, uz popust utvrđen zakonom i uz obročnu otplatu od
20 godina, ostvariti zaposleni i prije zaposleni u Petrokemiji.
Četrnaest godina kasnije Agencija za upravljanje državnom
imovinom/Republika Hrvatska ima 50,63 posto dionica Petrokemije.
Iako su, u konačnici, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić,
a potom i predsjednik Vlade Zoran Milanović, navodili kako u
ovome trenutku nikakva službena odluka Vlade vezano za Petrokemiju nije donesena, Sindikat EKN-a izrazio je spremnost i želju
te zatražio da Vlada prije bilo kakve odluke sjedne sa sindikatima
i radnicima Petrokemije i dogovore sve elemente razvoja, opstojnosti i povećanja broja zaposlenih u Kutini.
Svoje protivljenje privatizaciji Petrokemiji u Sindikatu EKN-a
obrazlažu činjenicom da je ta tvornica od 1998. godine dijelom
privatizirana i kroz proteklo vrijeme broj zaposlenih je s 4.800
smanjen za 2.400.
- Sindikat EKN-a je svjedok da 54 tvrtke s ukupno 11 450 zaposlenih, više nema na gospodarskoj karti Hrvatske. Tko se još
sjeća Analita, Cosmochemie, Gorice Emajl, Pazinke, Plobesta, Samobor Kristala, Fotokemije i još puno, puno drugih tvrtki koje su
privatizirane, restrukturirane i likvidirane? Zbog toga ne čudi odlučnost sindikata, stožera, radnika i građana Kutine, da se protive
namjeri privatizacije i prodaji Petrokemije Kutina, na način kako
to želi Vlada RH, zaključuje Ivan Tomac. DIOKI je privatiziran i
upropašten lakomošću privatnog interesa i financijskog lobija, a
Petrokemija živi, radi i uredno zarađuje plaće, braneći se od neuspješne privatizacije. U prošloj je godini ostvarila dobit od 107,8
milijuna kuna, dok je planirana dobit bila 5,2 milijuna kuna.
Iskustva
S pretvorbom društvenih poduzeća, bilo prodajom, dokapitalizacijom, pretvaranjem potraživanja u ulog, prijenosom svih dionica i udjela fondovima i Hrvatskom fondu za razvoj, bez naknade
ili besplatnom dodjelom dionica određenim kategorijama građana (kuponska privatizacija), te privatizacijom, ali i s posljedicama
tih procesa početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća,
susreli su se i brojni drugi sindikati udruženi u SSSH. Dvadesetogodišnje iskustvo pokazalo je kako ni jedna privatizacija u Hrvatskoj, a ima ih puno uspješnih, ali i ogroman broj neuspješnih, nigdje nije dovela do povećanja zaposlenosti. Ostvarenje većeg
profita i enormnih zarada za vlasnike i uski krug menadžera, kroz
prepolovljen broj radnika, nije značajno povećalo plaće radnika.
Prema podacima Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog
sindikata, u metalskoj je grani 1990. godine bilo zaposleno
178.800 radnika, a danas 87.708. Prije dvije godine predstavnici
SMH-IS-a su uoči Međunarodnoga praznika rada, palili lampaše u
spomen na više od 12.500 radnika s područja Zagreba i Zagrebač-
ocjenjuje Eduard Andrić, navodeći kako su u kupoprodajnim ugovorima izostali mehanizmi putem kojih bi se omogućilo sankcioniranje neispunjenja preuzetih obveza novih vlasnika. Rezultat tako
provedene privatizacije su i dan-danas neobnovljeni i devastirani
hoteli u Haludovu, Primoštenu, Dubrovniku, Župi dubrovačkoj i
na otoku Krku.
Uz izostanak investicija izostalo je i novo zapošljavanje, a žalosna činjenica je da se i zatečeni broj radnih mjesta u nekim hotelima u potpunosti izgubio, a u nekima desetkovao. Problem su i
privatizirani hoteli u kojima su se dogodile značajne investicije,
ali isključivo putem kreditnih sredstava koje vlasnici nisu u stanju
hrvatski način
vraćati. Ti hoteli troškove smanjuju otpuštanjem radnika, ne
isplaćuju plaće sukladno odredbama kolektivnih ugovora, odnosno ne isplaćuju te plaće redovito i nažalost sigurnost radnih mjesta u takvim društvima je pod znakom pitanja.
- Izvjesnu nadu da će se ti problemi riješiti daje razmišljanje
Ministarstva turizma da se svim vlasnicima hotela i turističkih
objekata koji svoje objekte nisu stavili u funkciju nametne plaćanje poreza na tu imovinu. Pri tome treba uzeti u obzir eventualne
zapreke koje su onemogućavale dovođenje hotela u funkciju (npr.
neriješeni imovinsko – pravni odnosi i sl.), zaključuje predsjednik
STUH-a.
Brodogradnja
ke županije koji su od devedesetih do danas izgubili svoja radna
mjesta. Lampaši su gorjeli na mjestima propalih zagrebačkih tvrtki: Tvornice metalnog namještaja „Jadran”, Tvornice alatnih strojeva, alata i pribora „Prvomajska”, Tvornice autobusa Zagreb,
Tvornice posuđa Gorica... Kako napominje regionalni povjerenik
SMH-IS-a Josip Juričić, velika većina tih radnika nikada više nije
pronašla novo zaposlenje, a na mjestima nekadašnjih tvornica niknuli su trgovački centri i skladišta.
Kako ističu u Sindikatu graditeljstva Hrvatske, procesi pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća početkom devedesetih godina negativno su se odrazili na zaposlenost i u toj djelatnosti.
Oko 60 posto zaposlenih u toj djelatnosti tada je izgubilo posao.
U novije vrijeme, točnije od 2008., prisutan je novi val velikih otpuštanja i stečajeva, ali sada ne zbog pretvorbe i privatizacije, nego zbog nedostatka posla, odnosno nedostatka investicija, ali i
mešetarenja. (npr. grupa Industrogradnja, Bojoplast …).
Prema riječima predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića, provedena privatizacija hotela u Hrvatskoj
trebala je povećati turističke kapacitete, kvalitetu ponude, broj
zaposlenih u tim društvima te u ukupnosti konkurentnost hrvatskog turizma na svjetskom turističkom tržištu.
- Nažalost, taj cilj nije ostvaren, a krivnju za to snosi tadašnji
Fond za privatizaciju te dio dužnosnika u vladajućoj strukturi,
U novije vrijeme nemoguće je ne osvrnuti se na hrvatska brodogradilišta u državnome vlasništvu koja su godinama poslovala
s gubicima i istodobno dobivala državne potpore. Date financijske injekcije, međutim, više su bile političkoga značenja i nisu suštinski rješavale probleme. Svojedobno je Rajko Grubišić, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje i glavni urednik časopisa
Brodogradnja, rekao kako Vlada, kao predstavnik vlasnika, samo
formalno brine o svojem vlasništvu, dok su u stvarnosti brodogradilišta i njihove uprave prepuštene same sebi, bez jasnih smjernica i strategije razvoja koje bi trebao definirati vlasnik. Tako dalje
nije išlo. Europska je Unija sve više pritiskala. Problem brodogradnje trebalo je skinuti s ‘dnevnoga reda’. Trebalo ju je sanirati, modernizirati i reorganizirati. Vlada Republike Hrvatske je 2008. godine restrukturiranje brodogradilišta odlučila provesti upravo
kroz privatizaciju.
Nigdje nije pisalo da vlasnik brodogradilišta treba biti
privatnik, tvrdi predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević, dodajući kako je jedino bitno da se provedu programi restrukturiranja, čiju je suglasnost sa Zakonom
o državnim potporama potvrdila Agencija za zaštitu
tržišnog natjecanja, a odobrila Europska komisija jer
je ocijenila da su u suglasju s pravnom stečevinom
EU. Bitno je da brodogradilišta budu sposobna obavljati djelatnost bez primanja državnih potpora.
9
U programima restrukturiranja postoji 1.500 radnika koji su
organizacijski/tehnološki višak, ali u sva četiri brodogradilišta:
„3. maju”, „Kraljevici”, „Brodosplitu” i „Brodotrogiru”. To bi pitanje trebalo riješiti u pet godina, vremenskome razdoblju za
koje su i sačinjeni programi restrukturiranja.
Na sjednici Vlade, održanoj 22. ožujka 2012. godine, odlučeno je da „Kraljevica” ide u stečaj. Prihvaćena je ponuda DIV-a
d.o.o. Tvornice vijaka iz Samobora za kupnju 8.073.568 dionica
društva Brodograđevne industrije Split d.d., Split, u posebnim
uvjetima. U Vladi su procijenili kako se radi o pravnoj osobi i o
ljudima koji se misle baviti brodogradnjom. Odbijena je ponuda
Jadranskih ulaganja d.o.o. Zagreb za kupnju 1.177.014 dionica
društva „Brodotrogir” d.d., Trogir, u posebnim uvjetima, a vezano uz BI „3. maj” utvrđeno je da su Jadranska ulaganja odustala
od ponude za kupnju 1.051.038 dionica društva. Ministarstvo
gospodarstva zaduženo je da u roku 90 dana predloži Vladi RH
novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje oba ta društva
sukladno obvezama preuzetim Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji i uvjetima iz natječaja iz drugog
kruga privatizacije od 15. veljače 2010. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić rekao je da su korporativna jamstva koja je
tvrtka Jadranska ulaganja ponudila za oba brodogradilišta neprihvatljiva kao sredstvo osiguranja. Vladi se nije svidjela ni mogućnost da novi vlasnik nakon nekog vremena brodograđevnu
djelatnost u škverovima zamijeni gradnjom hotela i apartmana.
Primljena je na znanje informacija Ministarstva gospodarstva
o namjeri „Uljanik” d.d., Pula, da se privatizira prema modelu Organiziranog radničkog dioničarstva (ORD), te dokapitalizacijom.
- To je jedino stvarno profitabilno i uspješno brodogradilište
u vlasništvu države na hrvatskome dijelu Jadrana, koje će privatizacijom prijeći u vlasništvo radnika i menadžmenta, rekao je
premijer Milanović. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je
objasnio da će se radnicima po povoljnim uvjetima ponuditi dionice „Uljanika”, a preduvjet je da iskažu interes za kupnju najmanje 39 posto dionica. Drugi korak je dokapitalizacija u kojoj
neće sudjelovati država. Obavljeni su razgovori s bankama koje
to žele pratiti, kao i s Upravom i sindikatima, kazao je ministar
Čačić.
„Žito među kukoljem”
Brodogradilište koje je uspješno privatizirano i to u stečaju
je riječko remontno brodogradilište „Viktor Lenac”. Agonija
radnika toga brodogradilišta trajala je od 2003. do 2008. godi10
ne. Kako se prisjeća Damir Bačinović, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u „Viktoru Lencu”, te 2003. „Lencu” je prijetio isti
scenarij kao desecima tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji.
Prijetila mu je hrvatska praksa: otvori stečaj, otpusti radnike, rasprodaj imovinu, prenamjeni djelatnost, pošalji ljude na Hrvatski
zavod za zapošljavanje... Tada je Sindikat metalaca Hrvatske
odlučio prekinuti takvu hrvatsku praksu i po svaku cijenu sačuvati stogodišnju tradiciju i 1.000 radnih mjesta.
- U roku šest mjeseci vratili smo sve značajne brodare i kooperante, počeli isplaćivati male, ali konačno redovite plaće i
istodobno počeli obilaziti sve vladine institucije i u javnosti
stvarati dobru percepciju i tražiti opću podršku, u čemu smo u
potpunosti uspjeli. U međuvremenu je ponovno na vlast došao
HDZ koji je shvatio kako „Lenac” i njegove radnike vrijedi sačuvati i nakon pet godina dogovorili smo scenarij izlaska iz stečaja - da „Uljanik” otkupi potraživanja od Američke banke za obnovu i razvoj te s Tankerskom plovidbom investira u tehnološku
obnovu još 58 milijuna kuna i kupe zamjenski dok u obliku dokapitalizacije. Taj je model, u ime radnika, predložio SMH. I tako je ta agonija i neizvjesnost privedena kraju, no cijena koja je
plaćena je previsoka. Od 1.200 radnika ostalo je 600. Ugovor o
radu potpisivali smo svaki mjesec dana punih pet godina, primali crkavicu od plaće puni straha i neizvjesnosti što će biti
sljedeći mjesec. Mnogi od nas izgubili su zdravlje u toj neravnopravnoj borbi, svjedoči Damir Bačinović zaključujući kako se za
„Lenac” vrijedilo boriti.
Danas „Lenac” zapošljava vlastitih 600 radnika i stalno prisutnih 400 kooperanata. Četvrtu godinu za redom posluje s dobiti i isplaćuje 13. plaću, a prosjek plaće je veći od 5.300 kuna.
- Od većinskih vlasnika „Uljanika” i Tankerske plovidbe očekujem da budu odgovorni vlasnici, svjesni da su ovaj škver stvarale generacije, da smo ga mi iščupali svojim rukama iz stečaja
te da u predviđenih pet godina do kraja ispune još manji preostali dio ugovornih obveza koje proizlaze iz ugovora potpisanog
s Vladom, a od Vlade očekujemo da i radnicima „Lenca” omogući i osigura radničko dioničarstvo kao što će osigurati brodogradilištu „Uljanik”. Osim svih teškoća u procesu restrukturiranja koje traje u kontinuitetu od okončanja stečaja i svjetske
recesije i krize, mi u „Lencu” smo optimisti da ćemo uz bolju
organizaciju, većom produktivnošću i štednjom na svim razinama izaći iz ove krize i da ćemo generacijama koje dolaze osigurati i ostaviti u naslijeđe ovaj škver i ovaj brend u cijelome svijetu poznat i priznat.
Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat i
Savez samostalnih sindikata Hrvatske mogu trajno biti ponosni na svoju ulogu u spašavanju „Lenca”, jer su sačuvali već izgubljenih 1.000 radnih
mjesta i djelatnost koja je potrebna Hrvatskoj. Pokazali su, kada sindikat zna što hoće i tamo gdje su
kao prst i nokat radnici i sindikat, da mogu učiniti
gotovo nemoguće, zaključuje Damir Bačinović,
glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u „Viktoru
Lencu”.
M. Tomić
Događaji
Primanje u SSSH povodom Međunarodnog praznika rada
Svevremenske tri osmice
Povodom Međunarodnog praznika rada,
1. svibnja, SSSH je 27. travnja 2012. organizirao primanje u Radničkome domu kojemu
su, uz brojne goste iz sindikalnoga miljea i
političkoga života, prisustvovali i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović te predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem.
Tom je prilikom Mladen Novosel, predsjednik SSSH Milanu Nožiniću, glavnome sindikalnome povjereniku Sindikata graditeljstva
Hrvatske u zagrebačkoj Tehnici d.d. dodijelio glavnu nagradu SSSH „Srce sindikalne
solidarnosti za 2012. godinu”, te Povelje
„Srce sindikalne solidarnosti”. Ove je godine dodijeljeno osam Povelja.
Prisjećajući se borbe za osamsatno radno vrijeme, osam sati odmora i osam sati
sna, za što su radnici ustali 1. svibnja 1886.
godine u Chicagu, a o čemu i danas sanjaju
zaposleni u tekstilnoj industriji, trgovini i
brojni radnici u poljoprivredi, industriji i
graditeljstvu…, Mladen Novosel je napomenuo kako se, zapravo, nismo daleko odmakli od te 1886. godine.
- Oko 115 000 radnika je na minimalnoj
plaći, dvije trećine imaju manju plaću od prosječne, 15 do 20 000 primaju je neredovito
ili je uopće ne primaju, a 350 000 ih je bez
posla, konstatirao je Novosel, pitajući se do
kada će hrvatski građani i radnici moći izdržati istodobna svakodnevna poskupljenja.
- Svjesni smo da je Vlada na dužnosti
tek nešto više od sto dana, ali konačno želimo vidjeti konkretne poteze koji će radnicima donijeti bolji život, zaključio je.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović kazao je kako Hrvatska ne smije zaboraviti na solidarnost s onima koji su za-
dnja dva desetljeća loše prošli te pozvao na
pouzdanje u vlastite snage i mogućnosti.
Sindikati su prema njegovu mišljenju brana
kršenjima radničkih prava, ali to nije dovoljno već treba uspostaviti učinkovit i
konstantan socijalni dijalog.
- Voda neće poteći iz kamena, a veće plaće i bolji standard neće doći sami po sebi.
Na tome treba odlučno raditi. Sindikalna
borba jedan je od načina, a puno je važnije
socijalno partnerstvo na načelima solidarnosti, razumijevanja i odlučnosti, poručio
je okupljenima predsjednik Republike.
Kako reče, temeljni problem u Hrvatskoj,
uz pad broja radnih mjesta i rast nezaposlenosti, je zamiranje gospodarske aktivnosti.
Zbog toga treba povećati broj radnih mjesta kako bi se poboljšao odnos broja umirovljenika i zaposlenih, a industriju razvijati u
korak sa svjetskih tehnološkim trendovima.
Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je
kako je teško čestitati Praznik rada u trenutku kad je rada sve manje, a Hrvatski zavod za zapošljavanje iz dana u dan sve puniji. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj
je zadnjih 20 godina promoviran tip liberalne ekonomije 18. i 19. stoljeća, a iz sustava
vrijednosti nestao je rad. U takvim uvjetima, san je postao ostvariti i prvu osmicu pravo na rad, smatra Šprem.
- Bilo bi i patetično i politički i ljudski
slijepo reći vam: strpite se, bit će bolje,
konstatirao je predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem, dodavši kako ipak to čini
jer neke konkretne mjere Vlade, vladajuće
koalicije daju nadu. Kako reče, stali su na
kraj isplatama plaća bez uplate doprinosa,
u stečajnim postupcima pravo prvonaplate
imaju radnici, pokrenut će se uskoro investicijski ciklus od 58 milijardi kuna koji će
otvoriti nova radna mjesta...
Nakon službenoga dijela svi su pozvani
na degustaciju „sindikalnog graha” u Radničkome domu.
Dobitnici Povelja su: Baldo Kovačević, sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima
Hrvatske u dubrovačkome Libertasu, Mara Marović, sindikalna
povjerenica Sindikata prometa i
veza Hrvatske u petrinjskome Slavijatransu, Stjepan Gradiček, sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a
u „Knauf Insulation” Novi Marof,
Neta Žiković, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, podružnice Pula, Željko Obrubić, sindikalni povjerenik Sindikata trgovine Hrvatske u podružnici Pan
trgovina d.o.o. iz Đakova, Ivan Blažević, predsjednik Sekcije mladih
SSSH i predsjednik Sekcije mladih
Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Ljiljana Šaban, sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata
radnika u komunalnim i srodnim
djelatnostima Hrvatske u samoborskome Komunalcu i Gordana
Lukač Koritnik, pravobraniteljica
za ravnopravnost spolova u mandatu od 2003. do 2011. godine.
M. Tomić
11
Međunarodni praznik rada u Zagrebu
Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, obilježen je ove godine
diljem svijeta prosvjedima protiv oštrih mjera štednje, zahtjevima za veće zapošljavanje i pravedniju podjelu dobara odražavajući odjeke globalne krize i rastuće socijalno nezadovoljstvo.
„Hoću posao, plaću, bolji život” osnovna je poruka prosvjedno
obilježenog Praznika rada u Zagrebu, u organizaciji četiriju sindikalnih središnjica – SSSH, NHS-a, HUS-a i URSH. Oko 2 500 prosvjednika prosvjednoga skupa „Opomena Vladi” s glavnoga je zagrebačkoga trga Vladi uputilo poruku nezadovoljstva zbog
ubrzanoga rasta troškova života, rasta broja nezaposlenih, niskih
plaća, ali i neisplate plaća, niskih mirovina ... Uputili su joj „žuti
karton”, pred isključenje ...
Okupljanje ispred Radničkog doma
Članovi sindikata udruženih u SSSH i HUS, te radnici zaposleni
u SSSH počeli su se okupljati ispred Radničkog doma oko 10 sati, te
Aktivnosti su najavljene na zajedničkoj press konferenciji
Hoću posao, plaću,
pola sata kasnije organizirano, u povorci, noseći sindikalna obilježja krenuli prema
Trgu bana Josipa Jelačića. Tamo su ih čekali članovi sindikata udruženih u NHS i URSH.
S razglasa pozornice Trgom je
odzvanjala naslovna pjesme
srbijanske televizijske serije iz
osamdesetih godina prošlog
stoljeća: Ja hoću život, bolji
život... Poput glavnih glumaca iz serije, svi okupljeni na
Trgu željeli su upravo – bolji
život od sadašnjeg - jer: minimalna plaća iznosi 35,9 posto prosječne plaće, prosječna mirovina iznosi 39,3 posto prosječne plaće, ¾ građana ima problema s pokrićem mjesečnih troškova,
cijene goriva „lete u nebo”, odnos broja umirovljenika i osigurani-
Okupljanje ispred Radničkog doma
12
ka iznosi 1: 1,19, „cvate” otkup
obiteljskog zlata i srebra – sve do
zlatnih zubi, privatizacija se nastavlja prema dosadašnjemu modelu, bez javnih rasprava i želje
za postizanjem društvenog konsenzusa o njezinu nastavku, nema socijalnog dijaloga, već se on
vodi preko medija, a značajan
broj građana nema novca, nema
pristup Internetu ili nema vremena zbog prekovremenoga rada,
rada „na crno” ...za komunikaciju
putem društvenih mreža!
Svi okupljeni na Trgu željeli
su - „Plan 22” – pokretanje proizvodnje i stimulativne mjere za proizvodni sektor, ali bez izmjena
Zakona o radu, mjere za očuvanje postojećih i otvaranje novih,
kvalitetnih radnih mjesta, bez dodatnog opterećenja radnika –
U jutarnjim satima,
predsjednici sindikalnih
središnjica Mladen
Novosel (SSSH),
Krešimir Sever (NHS) i
Damir Jakuš (URSH) u
spomen na poginule
hrvatske branitelje,
položili su vijenac i
zapaliti svijeću kod križa
na groblju branitelja na
zagrebačkome groblju
Mirogoj.
Jurišićeva ulica
Trg bana
umjesti kvazi-poticanja zapošljavanja, povećanje minimalne plaće, te jamstvo redovite
isplate plaće i uplata doprinosa za obavljeni
rad, jačanje kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora, javni mirovinski sustav koji
jamči pristojnu mirovinu umjesto jačanja II.
mirovinskog stupa koji jamči profit bankarima, vođenje socijalnoga dijaloga „živom riječju”, a ne putem medija, stvaranje uvjeta koji
će Hrvatsku pretvoriti u društvo u kojemu je
poželjno živjeti i raditi umjesto društva iz kojeg mladi odlazi „trbuhom za kruhom”!
Među prosvjednicima bili su i radnici koprivničkog Bilokalnik Drva, tvrtke nad kojom je
nakon nekoliko mjeseci agonije u travnju otvoren stečaj. Poslodavac im duguje tri plaće. Po-
bolji život
put radnika mnogih propalih tvrtki i oni su očekivali kako će im
„Plan 21” donijeti nešto bolje.
Kontra Vlade i Čačića
Predsjednici sindikalnih središnjica s pozornice su uputili oštre
kritike Vladi, posebice njezinu prvome potpredsjedniku i ministru
gospodarstva Radimiru Čačiću. Zbog njegovih sve češćih neumjesnih izjava počastili su ga zvižducima.
- Očekivali smo da će „Plan 21” (predizborni program Kukuriku koalicije) donijeti nešto bolje, a umjesto toga imamo prosječnu plaću s kojom se ne može preživjeti ni 10 dana i prosječnu
mirovinu s kojom se uopće ne može preživjeti, rekao je Mladen
Novosel navodeći kako je „Plan 21” bio prijevara građana.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever poručio je premijeru Zoranu Milanoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva
Radimiru Čačiću kako ih ”treba biti stid pred vlastitim narodom”
zbog neispunjenih obećanja i daljnjeg rušenja standarda građana.
- Prazne tvornice, prazni pogledi i prazni novčanici, slika je koja
najbolje opisuje stanje u kojemu se nalazimo, ustvrdio je Ozren Mati-
Josipa Jelačića
jašević, predsjednik HUS-a, pozivajući Vladu i institucije na rješavanje slučajeva banaka koje su financirale pretvorbeni i privatizacijski kriminal, pustošenje industrije i kalvariju hrvatskoga radništva.
Predsjednik URSH-a Damir Jakuš poručio je pak Čačiću, koji je
rekao da će građani moći platiti skuplju struju ako budu manje
pričali na mobitele, da ”oni koji ne mogu platiti struju nemaju ni
za mobitele”, te optužio Vladu kako će s takvom politikom građane ostaviti „bez struje, plina i mobitela”.
„Žuti kartoni” na Markovu trgu
Praćeni kolonom prosvjednika, koju je policija zaustavila na
prilazu Kamenitim vratima, predsjednici sindikalnih središnjica
Mladen Novosel, Krešimir Sever, Ozren Matijašević i Damir Jakuš
obišli su zgradu Vlade i Hrvatskoga sabora. Kako su „visoki dužnosnici” diljem Lijepe naše slavili Praznik rada na razne načine,
sindikalisti su susreli tek dežurne službenike, koji su urudžbirali
„žute kartone”, namijenjene Vladi i Hrvatskome saboru. Zaustavili su se i pred sjedištem Ustavnog suda, ali „žuti karton” im nisu
uručili kako ne bi ispalo da se sindikati miješaju u rad pravosuđa.
Nakon povratka predsjednika sindikalnih središnjica s Markova
trga među prosvjednike, mirno su se svi razišli kućama, ali, prema
potrebi, doći će i s „crvenim kartonima”.
Fotografije: Marijana Tomić i Željko Slunjski
M. Tomić
Radićeva ulica
13
Događaji
Međunarodni praznik rada obilježen diljem Lijepe naše
Grah uz „žute kartone”
U nizu gradova, uoči Praznika rada, teritorijalni povjerenici
SSSH održali su konferencije za novinare na kojima su se osvrnuli na trenutne gospodarsko-socijalne (ne)prilike u županijama i
najavili prvosvibanjske aktivnosti. Položeni su vijenci i zapaljene
svijeće na spomen - obilježjima. Tako je, primjerice, izaslanstvo
Teritorijalnog vijeća SSSH Sisačko-moslavačke županije položilo
vijenac i zapalilo svijeću ispred centralnog križa na sisačkome
Gradskome groblju Viktorovac. Ured SSSH Primorsko-goranske županije organizirao je
polaganje vijenaca
na spomen-obilježju
poginulima u Domovinskom ratu na
groblju Drenova te
ispred spomenika
osloboditeljima na
Delti…
Rijeka
Slavonci na lijevoj obali Drave
Tradicionalno, Ured SSSH Osječko-baranjske županije, Sindikat
PPDIV, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija organizirali su
proslavu Praznika rada na lijevoj obali Drave na kojoj je podijeljeno
2.500 porcija graha. Prvosvibanjska proslava bila je i u znaku pro-
uplaćuju doprinosi, rekao je, dodavši kako mnoge tvrtke u Dalmaciji „prolaze patnju” te je u tom kontekstu spomenuo Dalmacijavino, Konstruktor, Brodosplit, Jadrankamen, Monter, Adriachem.
- Problem je što u Hrvatskoj ne postoji štrajkaška solidarnost
s onim tvrtkama koje su zapale u teško stanje, kazao je Kačić.
Također prisutan splitskome obilježavanju Praznika rada
predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata Vedran Dragičević obratio se okupljenima naglasivši kako je
potrebno žurno mijenjati Zakon o stečaju i na čelo posrnulih tvrtki dovesti stručne i sposobne ljude koji će nastaviti proizvodnju, a
ne likvidaciju poduzeća.
- Ne možemo dopustiti provođenje stečajnih postupaka na
način da se likvidiraju poduzeća jer u stečajnom je postupku niz
tvrtki koje imaju ugovorene poslove, ali ih se gura u stečaj umjesto da se u njima spašavaju radna mjesta, što je mnogo jednostavnije nego otvarati nove tvornice, kazao je Dragičević.
Praznik rada u Šijanskoj šumi
Međunarodni praznik rada tradicionalno je proslavljen i u Šijanskoj šumi, gdje je i ove godine u Grad Pula organizirao brojne
aktivnosti i bogat program proslave. Okupljenima se u pozdravnom govoru obratio gradonačelnik Pule Boris Miletić koji je svima čestitao Međunarodni praznik rada, a čestitkama se pridružio
i Slobodan Kapor, teritorijalni povjerenik SSSH.
Prvosvibanjska karlovačka biciklijada
Osijek
svjeda protiv, kako je rekao teritorijalni povjerenik SSSH Frano
Kopić, teškoga života koji pogađa velik broj nezaposlenih, onih
koji rade a ne primaju plaće i svih koji teško žive. Velik broj prisutnih
građana imao je „žute kartone” namijenjenih hrvatskoj Vladi za sve što je mogla učiniti za građane koji
žive na granici ljudskoga dostojanstva, a nije učinila,
ali i kao upozorenje da nakon žutih kartona slijede crveni. Sa Slavoncima je u Osijeku bio i Ivan Tomac,
potpredsjednik SSSH za gospodarstvo.
Među gradovima u kojima je ustaljeno obilježavanje
Praznika rada neizostavan je Karlovac. Tradicionalna,
19. po redu, u organizaciji Ureda SSSH Karlovačke županije, ove godine sa „žutim kartonima”, prvosvibanjska
biciklijada „Biciklom do zdravlja”, od Karlovca do Grduna, okupila je rekordan broj sudionika – 2500, i to
svih uzrasta. Na Grdunu se odvijao zabavni program s
više od 2.000 porcija vojničkoga graha, 500 litara Karlovačkog i 200 litara soka. Uz to podijeljeno je i 33
nagrada, a najsretniji su dobili četiri mountain bikea.
- Organizacija biciklijade vrlo je kvalitetno obavljena, zadovoljstvo ne skriva teritorijalni povjerenik Nikola Badovinac, naglašavajući kako je riječ o najboljoj i najmasovnijoj biciklijadi u Hrvatskoj.
Patnje dalmatinskih tvrtki
Tijekom proslave na splitskome Marjanu, teritorijalni povjerenik SSSH Zoran Kačić upozorio je kako u
Hrvatskoj, a posebice u Dalmaciji, kruži bauk otkaza
radnih mjesta i likvidacija tvrtki. - Radnici su izvrgnuti
ugnjetavanju, sve veći broj ih ne prima plaću niti im se
14
Karlovac
Prenosimo
Što si je utuvio Radimir Čačić?! Da se na
njegov savjet građanima da manje telefoniraju pa će moći platiti skuplji plin i struju ne
može odgovoriti jednako bezobrazno i prepotentno? Naravno da može, recimo ovako.
Dok voziš, druškane, ne telefoniraj, ne zijaj
naokolo, ne stišći gas više nego što dopuštaju uvjeti na cesti itd., pa bi Mađarska danas imala na popisu dva stanovnika više.
Nije, dakle, prvi potpredsjednik hrvatske
Vlade baš prvi izbor kada je riječ o tome tko
bi se sada smio bahatiti razmetljivim izjavama. Toliko o tonu, a sada o sadržaju.
nije ni trebalo doći da je bilo zdrave pameti,
a nije je bilo ni u SDP-u ni u HDZ-u, koji su
podjednako krivi za taj združeni zločinački
pothvat protiv hrvatske ekonomije.
Drugim riječima, iz samih Banskih dvora
stiže nehotično, ali zorno priznanje da cijene energenata nisu zadane nekakvim božanstvom tržišne ponude i potražnje, nego
da se nekog đavla tu ipak može napraviti. A
ne samo lupiti više cijene i gotovo. Pa zašto
se onda Čačić pravi blesav? Zašto od građana pravi idiote kojima treba uvesti monitoring nad novčanicima kako bi trošili na što
ziva slučajno radnike i sindikate dangubama, parazitima i neznalicama, on se time
deklarira kao ratnik koji se nakon duge i temeljite obuke našao na frontu. Kako, naime,
primjećuju rijetki kolege novinari koji to vide puno bolje od goleme većine ostalih, ove
Čačićeve pogrde su zapravo jezik ‘klasnog
rata’ protiv radništva. Istina, to je jezik koji
bi, racionalno prosuđujući, zapravo trebalo
pozdraviti.
Prvi potpredsjednik ovim barem otvoreno govori o čemu je ovdje riječ, dakle ne
cifra i ne palamudi kako radi većina njego-
Prvomajski pokop socijalne države
Ako Čačić želi biti apostol liberalizma u
hrvatskoj ekonomiji, a očito je da žarko želi,
onda bi morao znati kako se ovim teško
ogriješio o bibliju liberalne ideje, jer ona kaže kako je zadatak liberalne države samo da
se pobrine da građanima proizvodi i usluge
budu dostupni u fer uvjetima. Tu njezina uloga prestaje i ona se nakon toga ima uljudno
povući, a ne popovati o potrošačkim ukusima
i prioritetima, a pogotovu naređivati, najmanje galamiti. Kao što ona nema što tražiti u našim krevetima i docirati kako ćemo i
s kim provesti seksualno aktivni dio života,
nema što tražiti ni u našim novčanicima.
Na nama je da slobodnom voljom odlučimo hoćemo li svoj novac potrošiti na telefoniranje, pa makar brbljali i do granice
osobnog bankrota, ili na bilo što drugo što
nam padne na pamet. Ako nam je baš ćef,
možemo taj novac do zadnjeg cvonjka i zapiti, ili ulupati na kakvu god huncutariju koja nije u sukobu sa zakonom. Na državi je,
pak, da ubere od toga porez gdje god može,
a može manje-više svugdje, i pristojno drži
gubicu zatvorenom, što znači da bi jedina
uloga Čačića u ovom slučaju bila da i on drži jezik za zubima. Ali, on ga je toliko razvezao da se o njega sve više sapliće i spotiče,
tako da je svoje javne istupe već pretvorio u
cirkusariju, s tim da ovaj klaun ne djeluje
smiješno nego prije opako. I dozlaboga protuslovno. Vlada se gura, vidjeli smo, tamo
gdje joj nije mjesto, ali se s druge strane pravi nemoćna tamo gdje joj je zbilja mjesto.
Ovo s cijenom plina to bjelodano pokazuje. Ako su cijene energenata nešto čvrsto
zadano svjetskim cijenama na koje Vlada,
kako tvrdi, ne može utjecati, za kog vraga
se onda šalje Čačića i Linića u Inu?! Njihov
zadatak je očito, među ostalim, baš to da se
uspostavi kontrola nad cijenom plina, što
jasno proizlazi iz velike galame koja se u
posljednje vrijeme diže na Mađare da su
potpuno zapustili istraživanje i eksploataciju novih plinskih polja i time učinili Hrvatsku
ovisnu o uvozu, dakle i o svjetskim cijenama. Sada se to želi navrat-nanos promijeniti tako što će se djelomično poništiti najštetnije posljedice privatizacije Ine, do koje
treba, iako je jasno da ih se zapravo tretira
kao ovce za šišanje, koje za sve više rada
dobivaju sve manje plaće. A onda im i to
odnese vjetar poskupljenja koja su navodno
neizbježna, iako se lijepo vidi da nisu. Ovdje
sam nedavno već pisao kako se ne treba dati
uvući u priču o Čačićevu dugom jeziku i lošem odgoju, jer to u krajnjoj liniji može zamagliti nešto puno važnije, a to je da se radi o
lošoj politici. Sada su se skupili na hrpu valjda i zadnji dokazi da je tako.
Dok se cijela Europa, uključujući prvo hrvatsko susjedstvo, trese od prosvjeda u kojima milijuni bijesno poručuju da oni nisu krivi za ovu krizu, pa
odbijaju biti njezina prva i najveća žrtva, kod nas gledamo nešto sasvim
drugo. Sav teret krize želi se po svaku
cijenu svaliti na leđa građana, pri čemu
Linić, a pogotovu Čačić, najavljuju nova poskupljenja i nova otpuštanja s toliko očitog uživanja kao da sudjeluju u
nekoj svetoj misiji. Za njih to zbilja i
jest tako, jer su se s toliko redovničke
strasti posvetili poticanju inertnog i
nepoduzetnog kapitala da im i cijena u
opustošenim ljudskim egzistencijama
izgleda sasvim prihvatljivo. Ironija je
što se sve to događa u ozračju Prvoga
maja, kojim se slave prve pobjede za
radnička prava, da bi više od stotinu
godina poslije baš neka od njih – redovna plaća, plaćeni prekovremeni rad
– bila pokopana u plitkim grobovima
sve veće socijalne neosjetljivosti i ravnodušnosti.
Nije to, da se razumijemo, neželjeni danak ovoj krizi, nego svjesno odabrani model
kapitalizma, koji su i u Europi donedavno
radikalnije provodile lijeve nego desne vlade, da bi to u posljednje vrijeme ipak počele
mijenjati. E, kod nas nema popuštanja. Naše lijevo-liberalne junačine smatraju izgleda pitanjem časti da ovdje izgrade najčišći
kapitalizam – ovaj sada to navodno nije –
iako se svugdje drugdje traže neke manje
čiste, srednje varijacije. Stoga Čačić ne na-
vih kolega u Vladi. A to je svakako bolje od
besmislica koje upravo slušamo iz Banskih
dvora, da su građani navodno shvatili i prihvatili kako su najnovija velika poskupljenja
bila neminovna. Nisu oni shvatili ni prihvatili ništa, niti to od njih itko uopće i očekuje.
To je naprosto diktat jedne politike koja je
uprla sve snage da dosegne granice svoje
nekompetentosti, i, bez brige, na najboljem je
putu da, kao i Čačić u Mađarskoj, u njih i lupi.
Sva sreća da u Vladi imamo ovako lajavu čeljad, pa se o tome ne moramo obavještavati sa strane nego nam oni to sami kažu. Tako
Slavko Linić objašnjava mjere Milanovićeve
Vlade kao ozdravljujuću ‘šok terapiju’, što
je hvalevrijedna iskrenost, iako nisam najsigurniji da točno zna o čemu govori.
Izraz ‘šok terapija’ uvela je, naime, u politički govor poznata anti(alter)globalistica
Naomi Klein, a znači, najkraće govoreći, da
kapitalizam najnovije generacije koristi izvanredna stanja – teške krize, političke prevrate, čak i prirodne katastrofe – da uvede
maksimalnu prevlast, pa i strahovladu, kapitala nad radništvom. Rezultat je socijalno, pa i ekonomsko pustošenje zemalja u
kojima se to provelo, ali ta cijena vladajuću
klasu ionako nikada nije zanimala. Sada
nam Linić odaje da je i u Hrvatskoj tako. Cijena krize naprosto će se prevaliti na građanstvo i radništvo, a opravdanje će se naći
u tome kako ni drugdje nije puno bolje. To
građanstvo i radništvo su galijoti novoga
doba, koji su već gurnuti u potpalublje i u
bogatim zemljama u Europi i šire, pa zašto
se treba snebivati ako su kod nas pretvoreni
i u tegleću ljudsku snagu na kojoj je samo
da hrmba i šuti!?
Ako pisnu, proglašava ih se lijenim zgubidanima, jer je jedini cilj ovakvog modela
društva da ekonomija efikasno funkcionira,
a hoće li to tražiti ljudske žrtve i kolike, najmanje je važno. Ukratko, ekonomija je samoj sebi svrha, a to da ona treba omogućiti
i bolji život ljudima mogu misliti samo ništarije i budale.
Komentar Marinka Čulića,
tportal.hr, 2. svibnja 2012.
15
Događaji
Nacionalni dan zaštite na radu, 28. travnja
Bilo bi logično da poslodavci u vrijeme
gospodarske krize, radi očuvanja radnih
mjesta, smanjuju radno vrijeme radnika,
odnosno da se radi redovito ili skraćeno
radno vrijeme, ali svakodnevna praksa
pokazuje suprotno - poslodavci otpuštaju radnike, a oni koji ostaju raditi imaju
sve više radnih sati i sve manju plaću, a o
zdravlju nitko i ne govori. Prekovremeni
sati se, unatoč obvezi evidencije radnog
vremena, ne prikazuju, već prikrivaju i plaćaju kroz stimulaciju, materijalne troško-
Svi pate zbog prekovremenog rada!
ve (npr. u graditeljstvu se isplaćuje kroz
terenski dodatak ili na ruke) tako da su
radnici oštećeni, kako s aspekta kršenja
materijalnih prava, tako i s aspekta zaštite
zdravlja na radu - upozorio je Ljubomir
Pintarić, predsjednik Koordinacije SSSH
zaštite na radu u uvodnome obraćanju
sudionicima Konferencije „Prekovremeni
i smjenski rad i zdravlje radnika” što ga je
ta Koordinacija organizirala u Radničkome domu, u Zagrebu, povodom obilježavanja Nacionalnoga dana zaštite na radu i
Svjetskoga dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja. Tom je prilikom
iznio i nekoliko zanimljivih podataka Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu: u prošloj je godini ukupno u Hrvatskoj priznato 13 817 ozljeda na
radu, od čega su 10 654 bile na samome
radnome mjestu te 3163 na putu na posao
ili s posla. Žene se češće ozljeđuju. Najveći
broj ozljeda na radu dogodio se ponedjeljkom i to u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu (najviše u Osječkobaranjskoj i Varaždinskoj županiji). Prema
načinu nastanka ozljede, najviše je ljudi
stradalo od pada i sudara s predmetom.
- Najviše je bilo prijavljeno slučajeva
kako je uzrok ozljeda na radu viša sila što
je neprihvatljivo i zabrinjavajuće, upozorio je Pintarić.
Unatoč takvim nemalim podacima o
ozljedama na radu, predsjednik SSSH
Mladen Novosel ustvrdio je kako, ipak,
posljednjih godina, zbog strožih kriterija,
pada broj zabilježenih ozljeda na radu.
Kao i svake godine, obilježavanju Nacionalnoga dana zaštite na radu prisustvovala je Marija Zavalić, ravnateljica
Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i
sigurnost na radu, koja je tom prilikom
konstatirala, ono što je velik dio radnika
iskusio na vlastitim leđima, odnosno kako radnicima koji rade prekovremeno od
9 do 11 sati rada padaju intelektualne
sposobnosti, zbog čega donose loše odluke, a padaju i motoričke sposobnosti,
što rezultira povećanim brojem ozljeda
na radu. Radnici koji rade 50 i više sati
tjedno češće obolijevaju od dijabetesa.
Zdravstvena je posljedica takvoga rada i
povišeni krvni tlak. Kod ljudi koji toliko
rade povećani tlak ima njih 17 posto, što
je za četiri postotna poena više negoli
kod radnika koji imaju normalno radno
vrijeme. Ni tu nije kraj zdravstvenim teškoćama zbog dugotrajnijeg prekovremenog rada: mogućnost srčanog udara ra-
ste za 20 posto, remeti se san čak i kod
radnika koji ne rade noću.
Svi pate zbog prekovremenog
rada. Radnici zbog bolesti, ozljeda, stresa, narušenih obiteljskih odnosa i komunikacije
s obitelji i prijateljima. Poslodavci imaju povećane troškove zbog ozljeda na radu. Društvo ima povećane izdatke za
zdravstvo, više prometnih nesreća, a smanjuje se i prihod
proračuna zaključila je Marija Zavalić.
Dr.sc. Biserka Radošević Vidaček, prof.
psihologije iz Instituta za medicinska
istraživanja i medicinu rada, također prisutna Konferenciji, govorila je o važnosti
organizacije radnog vremena sa stajališta radnika zbog povezanosti sa zdravljem i sigurnošću na radu, kao i interakcije s drugim aspektima života unutar 24
sata: zadovoljavanjem osnovne biološke
potrebe za spavanjem i obavljanjem izvanradnim socijalnim aktivnostima.
Borisu Jureši priznanje za životno djelo
Boris Jureša, dugogodišnji glavni savjetnik za zaštitu na radu SSSH, dobitnik je priznanja za životno postignuće u zaštiti života
i zdravlja radnika na radu te unapređenje sustava zaštite na radu u RH, koje je utemeljilo
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzet16
ništva 2010. godine. Priznanje mu je uručio
ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando
Mrsić u kino-dvorani Gospodarskog kluba, u
sklopu obilježavanja Dana zaštite na radu, u
organizaciji Nacionalnoga vijeća za zaštitu
na radu.
Naši sindikalni povjerenici
Damir Lučić, povjerenik STUH-a u pulskome Arenaturistu
Premda je nezahvalno davati procjene potencijalnog ishoda nastupajuće turističke sezone, prema projekcijama Ministarstva turizma, ona bi trebala završiti s otprilike istim brojčanim učincima kao i rekordne prošle sezone, uz tri do pet posto
bolje financije. Tijekom uskrsnih blagdana, koji su označili početak sezone, najviše se turista odmaralo u Istri. Dovoljan povod za razgovor sa sindikalnim povjerenikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske u jednome istarskome hotelu. Izbor je
„Dijete” Grupacije
pao na Damira Lučića, glavnoga sindikalnoga povjerenika u
Arenaturistu, već treći mandat, koji za sebe kaže kako je „dijete” te grupacije, jer je bio njihov stipendist. Radio je na svim
mogućim poslovima u ugostiteljskom sektoru, a trenutačno radi
kao šef servisa za ugostiteljstvo u hotelu „Belvedere” u Medulinu, jednome od osam hotela uključenih u Grupaciju Arenaturist. Grupacija uključuje još i pet turističkih naselja i sedam
kampova ukupnog kapaciteta 20000 postelja smještenih na
prestižnim lokacijama u Puli i Medulinu. Većinski vlasnik od
2008. godine je američka financijska grupacija Goldman Sachs
koja je sve turističke kapacitete na upravljanje prepustio grupaciji Park-Plaza Hotels & Resorts. Stari vlasnik bio je jedan
talijanski poduzetnik. Svoj većinski paket prodao je zato što su
kompaniji bile potrebne velike investicije za koje je on procijenio da su mu preveliki financijski zalogaj.
Grupacija trenutno zapošljava 400 stalnih radnika, te otprilike 500 sezonskih radnika tijekom ljetnih mjeseci. Kako svjedoči Damir, postoji i status stalnih ili bolje reći povlaštenih
sezonaca. Sve su to redom radnici koji rade dugi niz sezona.
Obrazovani su u svojoj struci, pa kada sezona završi njima se
i dalje bilježi radni staž. U vrijeme dok ne rade ne dobivaju nikakvu naknadu. Taj model se pokazao dobar jer mnogi su izrazili želju za navedenim statusom. Što se tiče ostalih sezonskih
radnika njihov je status određen ugovorom na određeno vrijeme i rade dok traje potreba posla, tj. do isteka sezone.
Visoka sindikalna organiziranost radnika
Sindikalna organiziranost radnika je vrlo visoka, 90 posto,
od čega je pet posto stalnih sezonaca. Učlanjivanje ostalih sezonaca zadatak je za iduće razdoblje. Svaki hotel ili kamp ima
svoga povjerenika. To se isto tako odnosi i na administraciju u
upravnoj zgradi, radnike u različitim servisima, hortikulturi,
praonici rublja i slično. Svaki povjerenik je član povjerenstva,
tako da s glavnim sindikalnim povjerenikom čine cjelinu koja
je jamstvo uspješne informiranosti radnika. STUH je jedni sindikat koji djeluje u Grupaciji. Prije tri godine pola je članova bilo u STUH-u, a pola u Sindikatu Istre i Kvarnera, ali je
upornim i uspješnim sindikalnim radom istisnut konkurentski
sindikat.
- To je epilog mnogih sindikalnih akcija koje smo bili primorani poduzimati protiv naših bivših vlasnika koji su radili
svašta… Sve u svemu, jedna jako tužna priča za sve radnike
Arenaturista, u kojoj se STUH doista postavio hrabro i princi-
pijelno, što je u konačnici dovelo do ishoda u članstvu onakvome kakvo je danas, prisjeća se Damir.
Poput Damira, mnoge su generacije učenika srednjih ugostiteljskih škola bile stipendisti Arenaturista. Budući kuhari, konobari i slastičari prolazili su stručnu praksu pod vodstvom
mentora, te se, ako su završili školu sukladno potpisanom
ugovoru, bili uspješni tijekom školovanja i iskazali se na poslovima za koje su se školovali, zapošljavali u Arenaturistu.
- Postoji izuzetna zainteresiranost mladih ljudi za stipendije. Smatram to odličnim potezom Društva, to više što sam i
sam 13 godina predavao „ugostiteljsko posluživanje”, obvezatan predmet za konobare u pulskoj Turističkoj-ugostiteljskoj školi. Zaslužan sam za dio znanja koji su ti ljudi stekli
školovanjem, s razlogom se hvali Damir dodajući kako su svi
oni mladi koji su se zaposlili nakon školovanja u Arenaturistu
potpisali pristupnice za članstvo u STUH-u.
- Kada govorimo o razlozima njihova sindikalnoga organiziranja trebam pozornost skrenuti na pravilan pristup. Sindikalni
povjerenici po objektima razgovaraju s njima i pokušavaju im dočarati sve prednosti što ih donosi članstvo u sindikatu. Dokaz dobroga obavljanja posla je pristupanje svih mladih radnika STUH-u,
govori nam glavni sindikalni povjerenik u Arenaturistu.
Ne ulaže se samo u mlade, već i u radnike starije životne
dobi. Dodatno se educiraju s obzirom na standarde i način rada koje od njih traži novi vlasnik. Ponajprije odnosi se to na
stručno i informatičko znanje koje je bilo dugo zaposlavljeno.
STUH se doživljava i tretira kao ozbiljan socijalni partner i
dosada nije bilo problema u međusobnoj komunikaciji, tvrdi
Damir, napominjući kako su u Arenaturistu i u njegovim najtežim trenucima imali sklopljeni kolektivni ugovor. S vremenom se mijenjao, ali u korist radnika, tako da i danas postoji,
a potpisan je na neodređeno vrijeme.
- U tijeku su investicije radi više kategorizacije koje će donijeti i veću cijenu usluga. Pomno ćemo pratiti tijek prihoda
tvrtke i sukladno tome tražiti pripadajući dio kolača. Ali pustimo da to sve profunkcionira, poručuje 54-godišnji ljubitelj
stripova. Oženjen, ponosan otac gimnazijalke i sina koji je nedavno diplomirao na visokoj učiteljskoj školi. Taj Medulinac
koji od 18 godine živi u Puli, voli iskrene i dobronamjerne ljude, a ne voli nepravdu i one koji je čine.
Marijana Tomić
17
Udruženi sindikati
Prekinuti kolektivni
pregovori u INA-i
Sindikati koji djeluju u INA-i, među kojima i Sindikat
EKN Hrvatske, odlučili su krajem travnja prekinuti kolektivne pregovore jer poslodavac, unatoč dobiti, ne pristaje
na povećanje cijene rada. Najavljena je i mogućnost promjene operativnog modela poslovanja benzinskih postaja
prema kojemu radnici na benzinskim postajama neće biti
radnici INA-e, ako sindikati ne pristanu na smanjenje plaća radnika na tim benzinskim postajama.
Kolektivni ugovor prestao je važiti posljednjeg dana
2011. godine i do 30. lipnja 2012. nalazi se u fazi produžene primjene.
Đuro Đaković Holding
Vrhovni sud o „slučaju” Libertas Dubrovnik
Radnici su imali
pravo štrajkati!
Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio je žalbu podružnice Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim
djelatnostima Hrvatske Libertas Dubrovnik i preinačio presudu
Županijskog suda u Dubrovniku kojom je radnicima te sindikalne podružnice, zbog navodnih nepostojanja zakonskih uporišta,
zabranjeno organiziranje i provođenje štrajka najavljenog za
24. veljače 2012. godine.
Kako se, među ostalim, pojašnjava u obrazloženju presude
Vrhovnog suda, poslodavac je otkazao kolektivni ugovor 30. lipnja 2011. godine, a kako je 9. veljače 2012. godine taj isti poslodavac obavijestio sindikalnu podružnicu o prekidu kolektivnih
pregovora, sindikalna je podružnica imala opravdani razlog za
poduzimanje industrijske akcije – štrajka, proveden je postupak
mirenja, te štrajk pravilno najavljen.
Nakon takve presude Vrhovnog suda, kolektivni pregovori u
Društvu su nastavljeni.
Radnicima od
dva do pet posto
veće plaće
Nema povećanja
osnovne plaće
„TISAK” d.d.
Radnicima društava u vlasništvu Đuro Đaković Holdinga
d.d. (ĐĐ Aparati, ĐĐ Specijalna vozila, ĐĐ Energetika i infrastruktura, ĐĐ Strojna obrada, ĐĐ Proizvodnja opreme, ĐĐ Inženjering te sami ĐĐ Holding) plaće su nakon tri godine povećane
od dva do pet posto, odnosno u prosjeku za 150 do 250 kuna.
Rezultat je to teških i mukotrpnih pregovora Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata s upravama tih tvrtki, koji
su rezultirali potpisivanjem novih kolektivnih ugovora početkom travnja za ukupno 1.100 radnika. Također, dogovorene su
i uskrsnice od 400 do 700 kuna. U SMH-IS-u vjeruju kako će to
povećanje pridonijeti dodatnoj motivaciji radnika u godini koja
je za Đuru Đakovića poslovno visoko zahtjevna jer se očekuju
prihodi od oko 1,175 milijardi kuna, oko 30 milijuna kuna
investicija i 25 milijuna kuna
dobiti.
– Možda će se nekim radnicima učiniti kako ovo povećanje i nije toliko veliko, ali s
obzirom na krizu koja vlada u
Hrvatskoj, mi smo veoma zadovoljni ishodom pregovora,
komentirao je Antun Štivić,
koji je nedavno izabran za dopredsjednika SMH-IS-a.
18
Tako uspješni, kao Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat u „Đuri Đakoviću”, nisu bili sindikati u
„TISAK”-u d.d. Uprava ne samo da je odbila prijedlog pregovaračkoga tima Koordinacije sindikata o povećanju
materijalnih prava radnika reguliranih Dodatkom kolektivnog ugovora, već je odbila i prijedlog da se osiguraju
sredstva radi paušalnoga povećanja najnižih plaća socijalno najugroženijim skupinama radnika – prodavačima i
skladišnim radnicima.
Kolektivni ugovor za „TISAK” d.d. potpisali su Sindikat
„Novine”, Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat prometa i
veza Hrvatske i Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti
Hrvatske s Upravom Društva 2010. godine na pet godina,
s time da se o Dodatku kolektivnog ugovora, u kojemu su,
među ostalim, regulirani osnovna plaća, regres, božićnica,
i uskrsnica, pregovara svake godine. Ove je godine Uprava
sindikalne prijedloge ocijenila nerealnim i prava zadržala
na prošlogodišnjoj razini. Sindikati su, među ostalim, tražili povećanje osnovne plaće za 10 posto, koja sada iznosi
2.400 kuna bruto za 174 radna sata.
Udruženi sindikati
Izmjene Kolektivnog ugovora za zaposlene u
predškolskim ustanovana Grada Zagreba?
SOMK očekuje
uključenje u
kolektivne pregovore
Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) zatražio je potkraj travnja od Gradskoga ureda za obrazovanje,
kulturu i šport Grada Zagreba očitovanje o istinitosti neslužbenih informacija o tijeku kolektivnih ugovora za sklapanje Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora
za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, a u
koje SOMK nije uključen.
Kako je SOMK izjavom od 5. travnja 2011. godine pristupio
Kolektivnom ugovoru za zaposlene u predškolskim ustanovama
Grada Zagreba, skreće se pozornost na odredbu stavka 3., članka 266. Zakona o radu kojim se propisuje da osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i
obveze kao i stranke koje su ga sklopile, što svakako podrazumijeva i pregovaranje o izmjenama i dopunama. Stoga SOMK
očekuje poziv i uključenje u kolektivno pregovaranje, u slučaju
istinitosti informacija.
Zagrebački velesajam
treba sačuvati
Sudionici nedavnog sastanka o sadašnjosti i budućnosti Zagrebačkoga velesajma - uprava Zagrebačkoga holdinga, Sindikat trgovine Hrvatske, radničko vijeće i predsjednik SSSH Mladen Novosel, složili su se kako treba sačuvati tu podružnicu
Zagrebačkoga holdinga i to s njegovom osnovnom sajamskom
djelatnošću.
Među ostalim, prihvaćen je prijedlog predsjednice Sindikata
trgovine Hrvatske Dragice Mišeljić da vršitelj dužnosti voditelja
Zagrebačkoga velesajma ne bude v.d., te da ga se izabere na četiri
godine kako bi ga drugi poslovni partneri ozbiljno doživljavati.
Sadašnje imenovanje na tek šest mjeseci je licemjerno i neozbiljno s obzirom na to da je riječ o firmi koja već godinama posluje sa gubitkom i nezaustavljivo propada. Predsjednik Uprave
Zagrebačkoga holdinga Ivo Čović je rekao kako v.d. voditelja podružnice Milan Trbojević ima „odriješene ruke”, te ga Holding
neće kočiti u pokušaju spašavanja tvrtke u velikim gubicima a
Velesajam opet pokrenuti i vratiti u život. Dragica Mišeljić je
naglasila da je nesporna odgovornost Ive Čovića za loše poslovne rezultate Velesajma te će, u slučaju nepoduzimanja dogovorenih aktivnosti, tražiti njegovu odgovornost i smjenu.
Jasna Petrović
– nova v.d.
Štrajkom do
neisplaćenih plaća predsjednica SUH-a
Monter d.d. Split
Radnici tvrtki „Monter” d.d. Split i Monter-Projekt d.o.o., u
kojima i Sindikat graditeljstva Hrvatske ima svoje podružnice, već
mjesec dana štrajkaju zbog, sada već, deset neisplaćenih plaća.
Predali su kaznene prijave protiv Uprave zbog neisplaćivanja
plaća, sklapanja štetnih ugovora, neuplaćivanja doprinosa… S
nestrpljenjem se očekuje očitovanje Državnog odvjetništva RH.
Vlasnička
tranzicija DIOKI-ja
Nakon što je donijeta odluka Vlade da vjerovnici DIOKI-ja
svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele, čime bivši većinski vlasnik Robert Ježić ostaje na samo simboličnih jedan posto,
sindikati su prekinuli sve akcije koje su poduzimali kako bi osigurali isplatu neisplaćenih plaća. Dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora društva Leo Dolezil preuzeo je funkciju člana Uprave
– direktora društva na rok od 45 dana. Obnašanje funkcije produženo mu je do 1. lipnja 2012. Nadzorni odbor donio je odluku
o provedbi vlasničke tranzicije kao i cjelovitog restrukturiranja
društva. Radnici očekuju što skorije pokretanje proizvodnje.
Nakon samo nekoliko mjeseci obavljanja dužnosti v.d.
predsjednika Sindikata umirovljenika Hrvatske, Matija Voščun
je na sjednici Glavnog odbora
SUH-a, održanoj 29. ožujka,
podnio ostavku, te je za novu
vršiteljicu dužnosti predsjednice SUH-a imenovana Jasna
Petrović iz Rovinja, članica Glavnog odbora SUH-a. Glavni odbor SUH-a ovlastio je Jasnu Petrović za zastupanje SUH-a do održavanja 12. redovne Skupštine
SUH-a 18. listopada 2012. godine.
Govoreći o prioritetima u razdoblju pred njome navodi:
osnaživanje organizacije (ponovno traženje registracije SUH-a
kao sindikata, a ne udruge, jer je to, kako kaže, kršenje temeljnih konvencija MOR-a; povećanje broj članova, obnova nekih
županijskih organizacija; jačanje suradnje s granskim sindikatima unutar SSSH); početak pripreme za kolektivno pregovaranje
o problemima umirovljenih radnika i starijih osoba na lokalnoj
razini; iniciranje promjene u mirovinskom sustavu kako bi se
korigirala prvotno protuzakonito vrednovana aktualna mirovinska vrijednost (AMV), uvelo usklađivanje s plaćama, te izdvojilo
iz sustava javnog stupa sve posebne „mirovine” i prava…
19
Projekti
„Sudjelovanje građana u planiranju mjera
energetske učinkovitosti” (CENEP)
Održivi razvoj
- ozbiljna tema
socijalnog dijaloga
Od početka 2011. godine SSSH sudjeluje kao jedan od partnera u provedbi dvogodišnjeg projekta „Sudjelovanje građana u
planiranju mjera energetske učinkovitosti”
(CENEP), što ga financira Europska Unija
kroz program IPA. Glavni je cilj projekta
pridonijeti razvoju dijaloga između hrvatskih organizacija civilnog društva (uključujući i socijalne partnere) i tijela državne
uprave u planiranju nacionalnih politika
na području poboljšanja energetske učinkovitosti. Uz to, projekt se specifično bavi
i socijalnim posljedicama poticanja energetske učinkovitosti, radi razvoja socijalno
osjetljive nacionalne politike na tom području. Uz SSSH, partneri na projektu su
Društvo za oblikovanje održivog razvoja
(DOOR), Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Institut za međunarodne odnose (IMO).
U sklopu projekta, a sa svrhom poticanja dijaloga i javne rasprave o politici energetske učinkovitosti, tijekom ožujka i travnja 2012., u organizaciji teritorijalnih ureda
SSSH, održane su regionalne fokus - grupe
u Čakovcu, Splitu, Osijeku, Zagrebu i Rijeci.
Temeljem održanih rasprava identificirane su tri glavne grupe barijera za provedbu
mjera energetske učinkovitosti u hrvatskim
kućanstvima: nedovoljna razina svijesti i
znanja građana, nepoštivanje postojećih
propisa i nedovoljno razrađeni propisi, te
nedostatak povoljnih mehanizama sufinanciranja, odnosno financijskih poticaja.
Na temelju rezultata održanih rasprava,
tim projekta CENEP izradit će preporuke
za izradu idućeg Nacionalnog akcijskog
plana za energetsku učinkovitosti, koje će
biti upućene Vladi RH.
Iako se na prvi pogled ne čini osobito
sindikalnom temom, SSSH sudjeluje u projektu CENEP zbog nekoliko razloga, od kojih je najvažniji što smatramo da područje
održivog razvoja mora postati i ozbiljnom
20
temom socijalnog dijaloga. Održivi razvoj,
koji se može definirati kao stvaranje uvjeta
za ekonomski rast, uz istodobno osiguranje primjerenih radnih uvjeta i kvalitetnih
radnih mjesta u socijalno odgovornoj industriji koja ne šteti okolišu, sastoji se od tri povezana područja – ekonomskog rasta, zaštite okoliša i socijalnog napretka. Sindikati
pripadaju među rijetke društvene organizacije koje su aktivno zainteresirane za sva
tri spomenuta aspekta održivog razvoja. K
tome, upravo je socijalni aspekt održivog
razvoja i klimatskih promjena dosad u Hrvatskoj bio velikim dijelom zanemaren. Problematici klimatskih promjena uglavnom
se pristupalo iz perspektive zaštite okoliša, ili učinaka na ekonomiju, ali se vrlo
malo govorilo o socijalnim posljedicama.
Klimatske promjene, i mjere koje
se zbog njih poduzimaju, sa sobom
nose neminovan učinak na radna
mjesta, uvjete rada i rezultate poslovanja u mnogim sektorima, što
je razlog zašto socijalni partneri
moraju biti uključeni u oblikovanje politika održivog razvoja.
Postupno širenje socijalnog dijaloga
na to područje ogleda se, među ostalim, i
u činjenici da od 2011. g. Gospodarskosocijalno vijeće RH kao jedno od svojih
pet stručnih povjerenstava ima i Povjerenstvo za održivi razvoj, poticanje gospodarstva, energetiku i klimatske promjene.
Energetska učinkovitost znači upotrebu
manje količine energije za obavljanje istog
posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, proizvodnja, pogon vozila i dr.), a danas
je u svijetu prepoznata kao najjeftiniji i
najbrži način postizanja ciljeva održivog
razvoja. Među različitim mjerama borbe
protiv klimatskih promjena, energetska je
učinkovitost ujedno i najmanje sporna, jer
Regionalna fokus - grupa u Čakovcu
je podjednako u interesu države, poslodavaca i građana, i kao radnika, i kao potrošača. Poboljšanja energetske učinkovitosti
doprinose smanjenju štetnih emisija u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta, a na kraju i smanjenju naših računa za energente. Ovo je
posebno važno budući da se danas nalazimo
u vremenu globalnog rasta cijena energenata, ali i u procesu liberalizacije hrvatskog
tržišta energije, koje je posljedica pristupanja Europskoj Uniji i usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Stoga je u sklopu
projekta CENEP SSSH posebno zainteresiran za socijalne posljedice liberalizacije cijene energenata i borbe protiv energetskog
siromaštva (to jest, situacije u kojoj kućanostvo troši velik postotak prihoda na zadovoljenje minimalnih energetskih potreba).
Iako se Hrvatska već neko vrijeme postupno kreće prema liberalizaciji tržišta energenata (električne energije i prirodnog plina), još uvijek nedostaju učinkovite mjere
zaštite socijalno ranjivih potrošača, odnosno onih građana koji se neće moći nositi s
daljnjim porastom cijene energije. U analizi
zakonodavnog okvira na područjima socijalne i energetske politike, koju je SSSH izradio u sklopu aktivnosti na projektu CENEP,
upozorili smo na nedostatak koordinacije
politika i zakona na ova dva područja, naznačili moguće smjerove rješavanja ovog problema, kao i iskoristivost poticanja energetske učinkovitosti kao mjere socijalne politike
– umjesto klasične socijalne pomoći za plaćanje računa, ulaganjem u poboljšanje energetskih značajki stambenih objekata u kojima žive socijalno ugroženi građani moguće
je istodobno djelovati na njihov socijalni
status (kroz smanjenje troškova za energiju) i na zaštitu okoliša (manja potrošnja
energije znači manje stakleničkih plinova).
Darko Šeperić, stručni savjetnik
za eurointegracije SSSH
Dobro je znati
Osnovni gospodarski
pokazatelji u
Republici Hrvatskoj
(istaknuto zadnje raspoloživo razdoblje)
Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne
moći) 18.838 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne moći EU-27
(na razini Mađarske i Argentine).
Stopa inflacije u ožujku 2012.: prosjek 2,0 posto (stopa rasta troškova života).
Broj nezaposlenih: 339.882 (ožujak 2012.).
Stopa nezaposlenih:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 20,2 posto,
- prema Međunarodnoj organizaciji rada: 14,5 posto.
Prosječna plaća RH
(veljača 2012.):
5.363 kune neto,
7.702 kune bruto.
Minimalna plaća (bruto):
2.814 kuna.
Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna.
Stope oporezivanja dohotka:
do 2.200 kuna - 12 posto,
do 8.800 kuna - 25 posto,
više od 8.800 kuna - 40 posto.
Prosječna kamatna stopa: diskontna 4,74 posto, zatezna: 15 posto
za pravne i 12 posto za fizičke osobe (ožujak 2012.).
Broj umirovljenika (ožujak 2012.): 1.215.539 (84 posto zaposlenih u RH).
Prosječna mirovina u RH (ožujak 2012.): 2.146 kuna ili 40 posto
prosječne plaće.
Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj
(srpanj 2011.): 6.600 kuna.
Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na
mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2010. (2.100 kuna
za pojedinca i 4.400 kuna za četveročlanu obitelj): 20,6 posto,
- EU 27 ima 16,2 posto.
Postotak siromašnih prema
prethodnom kriteriju: RH
20,6 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb:
3 posto
Istra:
4 posto
Međimurska županija:
8 posto
Karlovačka županija:
33 posto
Sisačko-moslavačka županija:
28 posto.
Gini koeficijent nejednakosti (2009.): 33 (Austrija 29, Slovenija 31).
Aktivno stanovništvo (prosjek 2001.-2010.):
a) poljoprivreda - 9 posto (popis 2001.),
b) samostalne djelatnosti i obrt - 13 posto,
c) nezaposleni - 15 posto,
d) ostali - 63 posto,
a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća, privatni sektor:
11/2011. – 4.600 kuna),
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća, državni i javni
sektor 11/2011.- 6.600 kuna).
Pripremio:
Boris Feis, izvršni tajnik za ekonomska i financijska pitanja SSSH
Skica za portret
Natalija Jakšić, pobjednica natječaja
„Osmisli prvosvibanjski plakat”
Pobjeda kao
motivacija za
daljnji rad
Natalija Jakšić iz Zagreba pobjednica je natječaja
SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat”. Upravo je njezino idejno rješenje - „Karanfil” poslužilo kao predložak za prvosvibanjski plakat, koji je ove
godine uoči Međunarodnoga praznika rada krasio Radnički dom u Zagrebu i brojne sindikalne prostore diljem
Hrvatske. Već na prvi pogled, samozatajna djevojka završila je Grafički fakultet u Zagrebu, smjer dizajn. Zaposlena je u agenciji B. Servisi kao grafička dizajnerica. Kako
kaže, upravo je na radnome mjestu saznala za natječaj.
Točnije, zaslužan je njezin šef koji joj je skrenuo pozornost
na natječaj i predložio da i ona pošalje svoje rješenje.
- Na svojemu plakatu htjela sam simbolički prikazati
trud i muku koju su prošli radnici 1886. godine u Chicagu, nastojeći se izboriti za radnička prava. Kako bih to
prikazala, nacrtala sam stilizirani karanfil, koji je jedan
od najprepoznatljivijih simbola Praznika rada. Karanfil
sam nacrtala crvenom bojom, koja simbolizira prolivenu
krv radnika, pojašnjava Natalija.
Osvojena pobjeda i nagrada motivacija su joj za daljnji rad i razvoj u grafičkom dizajnu.
21
Pravni savjeti
PITANJE:
ODGOVOR:
Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu zbog povrede
obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) i zaključio radnu knjižicu s danom donošenja odluke o otkazu. Jesam li imao pravo na otkazni
rok?
(H.O., Sveti Ivan Zelina)
Odredbom članka 291., st.3.
Zakona o radu određeno je kako
je poslodavac dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu. Dakle, istekom
zadnjega dana Vašeg otkaznog
roka, poslodavac Vam je bio dužan vratiti Vašu radnu knjižicu.
Ne postupivši na taj način poslodavac je počinio najteži prekršaj poslodavca reguliran člankom 294., st.1., točka 60. i st.2.
Zakona o radu. Predlažem da se
obratite Državnom inspektoratu – inspektoru rada.
ODGOVOR:
Poslodavac Vas je, prije nego što Vam je uručio odluku o
otkazu uvjetovanim Vašim skrivljenim ponašanjem, bio dužan pismeno upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati
na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze,
osim ako su postojale okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Nadalje, poslodavac
je bio dužan omogućiti Vam iznošenje svoje obrane, osim
ako su postojale okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano
očekivati od poslodavca da to učini. Poslodavac je morao u
pismenom obliku obrazložiti otkaz. Na tako donesenu odluku imate pravo u roku 15 dana od dana primitka odluke poslodavcu uložiti zahtjev za zaštitu prava. No, iako Vam je
ugovor o radu otkazan zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)
imate pravo na otkazni rok koji se utvrđuje u dužini polovice
otkaznih rokova utvrđenih stavkom 1. i 2. članka 114. Zakona o radu. Dakle, poslodavac je neosnovano zaključio radnu
knjižicu s danom otkazivanja ugovora o radu, pa imate pravo i protiv ovog dijela odluke ulagati zahtjev za zaštitu prava.
PITANJE:
Radim kod poslodavca neprekidno već deset godina, a
godišnji odmor mi je uvijek isti: 18 dana. Postupa li poslodavac ispravno kada mi tako određuje godišnji odmor ?
(N.M., Ivanić-Grad)
ODGOVOR:
Zakon o radu utvrđuje da radnik ima pravo na plaćeni
godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od
najmanje četiri tjedna. Dakle, dužina trajanja Vašega godišnjeg odmora se svakako nalazi u ta, zakonom zajamčena,
četiri tjedna. No, ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili
kolektivnim ugovorom može se utvrditi trajanje godišnjeg
odmora duže od najkraće propisanog odredbom članaka 55.
Zakona o radu kao i broj radnih dana koji se uračunavaju u
godišnji odmor radnika.
PITANJE
Radni odnos mi je prestao jer sam ja otkazao ugovor o
radu poslodavcu zbog toga što mi nije redovito isplaćivao
plaće. Nakon isteka otkaznog roka od mjesec dana prešao
sam raditi kod drugog poslodavca. Sada mi moj „stari”
poslodavac ne želi vratiti moju radnu knjižicu pa imam
problema oko prijave novog radnog odnosa.
(I. Š., Zagreb)
22
Odgovara:
Jasenka Bertolan,
pravna zastupnica u Uredu
SSSH Grada Zagreba i
Zagrebačke županije
PITANJE:
Kod poslodavca radim već mjesec dana, a još nismo sklopili nikakav ugovor o radu. Kako mogu riješiti to pitanje?
(E. K., Vrbovec)
ODGOVOR:
Člankom 8., st.1. Zakona o radu određeno je: „Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.”, a člankom 12., st.2., istoga Zakona, određeno je: „Propust ugovornih stranaka da
sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje valjanosti ugovora.” Dakle, Vi jeste u radnom odnos
iako nemate potpisan valjani dokument. No, da biste ostvarivali sva prava, koja proizlaze iz ugovora o radu, preporučam Vam da se poslodavcu obratite sa zahtjevom za zaštitu
prava u kojemu ćete ga izrijekom pozvati da Vam ponudi
sklapanje ugovora o radu u pismenom obliku. Ako poslodavac ne udovolji tome zahtjevu ostaje Vam da zaštitu svojih
prava zatražite pred sudom i Državnim inspektoratom.
PITANJE:
Poslodavac mi isplaćuje plaću koju smo dogovorili ali
mi ne daje obračunsku listu. Kako mogu doći do obračunske liste?
(B. K., Dugo Selo)
ODGOVOR:
Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana
isplate plaće radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo
kako su ti iznosi utvrđeni. Ako poslodavac, na dan dospjelosti
plaće, a to je najkasnije do petnaestoga u mjesecu za prethodni mjesec, plaću ne isplati ili ju ne isplati u cijelosti, dužan
je do kraja mjeseca u kojemu je dospjela isplata plaće dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti. Ovaj obračun je ovršna isprava, a ako poslodavac radniku ne dostavi
obračun plaće onda je počinio najteži prekršaj poslodavca
reguliran člankom 294., st.1., točka 50. i 51. Zakona o radu.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MALOPRODAJA
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
Kupon br. 414
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
1. RAJKO HERCEGOVAC,
Trg Francuske Republike 6,
10000 Zagreb
Ime i prezime:
2. ANĐELKA SIMIĆ-PEJAKOVIĆ,
Gornji Varoš 88, 35435 Stara Gradiška
Rješenje nagradne križaljke:
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
3. ANICA ŠKALEC,
Vilanci 21, 49215 Tuhelj
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Adresa:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 29. lipnja 2012.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
sindikalna-akcija@sssh.hr
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
23
Natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH
Na
Pobijedio
„Karanfil”
Rad autorice Natalije Jakšić iz Zagreba (rođ.
1980.) „Karanfil” pobjednik je nagradnog
natječaja SSSH i Sekcije mladih „Osmisli
prvosvibanjski plakat”.
Ocjenjivački odbor u sastavu: Zvjezdana
Jembrih, docentica, profesorica Likovne
akkademije
d
Z
akademije
u Zagrebu
i članica HDLU-a, Zvonimir Šepat,
slikar član HDLU-a,
HDLU a Željko Slunjski,
Sl
akademski slikar,
tajnik SSSH i Dijana Šobota, izvršna
tajnica Sekcije mladih SSSH, ocijenio je kako izabrani rad „odskače dojmljivošću, estep j
, te p
p
tikom, grafičkim rješenjem, jednostavnošću i suvremenom koncepcijom”,
preporučilo Predsjedništvu Vijeća SSSH da upravo taj rad, u kategoriji elektronskih radova, osvoji nagradu u iznosu
1.500 kuna. Predsjedništvo Vijeća SSSH je na sjednici
12. travnja prihvatilo preporuku ocjenjivačkog odbora.
Ocjenjivački odbor također je ocijenio kako tri prispjela rada u kategoriji ručno izrađenih crteža ne zadovoljavaju zahtjevnostima natječaja te je preporučio PVSSSH da se predviđeni iznos nagrade za tu kategoriju
(1.500 kuna) podijelili u jednakom dijelu autorima dvaju
u
radova u kategoriji elektronskih radova: Viktoru Funčiću
(„Ruke”) iz Rijeke (rođ. 1987.), studentu primijenjenee
grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, tee
Ivani Hrgović („Profesije”), učenici 4.b razreda Škole zaa
dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita. PVSSSH je pri-hvatilo i tu preporuku.
Na natječaj je prispjelo čak 107 elektronskih radova i
tri ručno izrađena rada. Uz nagrađene, dvadesetak najboljih radova izloženo je u predvorju Radničkoga doma u
Zagrebu. Izložbu su 27. travnja otvorili predsjednik SSSH
Mladen Novosel i potpredsjednik Sekcije mladih SSSH
Marin Vuletić. Otvorenju izložbe prisustvovalo je i nekoliko autora radova prijavljenih na natječaj, ali i autorica
prvonagrađenog rada u kategoriji elektronskih radova
„Karanfil” Natalija Jakšić iz Zagreba, temeljem kojeg je
i tiskan ovogodišnji prvosvibanjski plakat SSSH, te autor
drugonagrađenog rada „Ruke” Viktor Funčić.

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 434, 25. rujna 2014.2405 KB

Sindikalna akcija - broj 422, 15. srpnja 2013.2060 KB

Sindikalna akcija

broj 421, 15. svibnja 2013.3232 KB

broj 413/414, 15. ožujka 2012.2689 KB

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 419, 15. prosinca 2012.2889 KB

ovdje - Adacta